GRAFI KI FAKULTET U KISELJAKU UNIVERZITET U TRAVNIKU

PREDMET: MATEMATIKA

TEMA: REALNE FUNKCIJE DVIJE I VI E PROMJENLJIVIH

MENTOR:

STUDENT:

Kiseljak, januar 2011. godine.

.....8 Zaklju ak.....10 2 ..................... ......... 2.........................................................4 1. ........... Oblast definisanosti i grafik realne funkcije dvije realne promjenljive.............................................1..................................................9 Literatura................................................................................................................... Izokvanta i kriva indiferencije.........................................6 2............................................................... Pojam realne funkcije dvije i vi e realnih promjenljivih.............. Nivo linije realne funkcije dvije realne promjenljive..........................3 1...........SADR AJ Uvod««««««««««««««««««««««««««««««««««........7 2...............................

3 . y) ili implicitnom obliku F(x. y) D ŽRxR jednu i samo jednu odre enu vrijednost z R to ozna avamo: z ! f (x. oblast definisanosti i grafik realne funkcije dvije realne promjenljive. y) . y. te nivo linije realne funkcije dvije realne promjenljive i zokvantu i kriva indiferencije.Uvod U ovom radu obradi emo pojam realne funkcije dvije i vi e realnih promjenljivih. z) ! 0 . Funkciju dviju nezavisno promjenjivih emo predstavljati u: eksplicitnom obliki z ! f (x. Funkcija f dviju nezavisno promjenjivih x i y dodjeljuje svakom ure enom paru (x.

Funkcija f : X p Y koja preslikava neprazan skup X u neprazan skup Y je pravilo po kome se svakom elementu x skupa X pridru uje ta no jedan elemenat ( y f . Pojam real e funkcije dvije i vi e realnih promjenljivih Prij nego defini emo to bi to bil funkcij vi e realni promjenljivi sjetimo se definicije funkcije.1.

na primjer. U tom slu aju f je realna funkcija dvije realne promjenljive. Kada je X R i Y R . skup X mo e biti podskup skupa R. tada je funkcija f : X p Y realna funkcija n realni promjenljivi . Kako su elementi skupa X . posmatrana funkcija je realna funkcija jedne realne promjenljive. Oblast definisanosti i grafik realne funkcije dvije realne promjenljive Mi emo u daljem smatrati da je z ! f . Ukoliko jeX  R . 1. Mi emo se uglavnom baviti funkcijama dvije promjenljive i ne to manje funkcijama tri realne promjenljive. u tom slu aju ure eni parovi. a Y  R . a Y  R . jer su elementi skupa X u tom slu aju ure ene n -torke realni brojeva. tada je funkcija f pravilo po kome se svakom ure enom paru realni brojeva iz X pridru uje ta no jedan realan broj iz Y .x   ) skupa Y . 2. Me utim.

smatrat emo da je f . y realna funkcija dvije realne promjenljive. x. Drugim rije ima. koja je data nekim analiti kim izrazom.

x. y analiti ki izraz koji sadr i varijable x i y . Oblast definisanosti realne funkcije z ! f .

y dvije realne promjenljive ( x i y ) je neki podskup u ravni R. koji se sastoji od svi ure eni parova .x .

y za koje je analiti ki izraz f .x.

Kada smo posmatrali funkciju jedne promjenljive. y dobro definisan. vidjeli smo da je grafik funkcije jedne promjenljive neka kriva u ravni. Ta kriva je zapravo bila skup ta aka oblika . x.

f .x.

x . grafik funkcije dvije promjenljive je skup ure eni trojki oblika . Analogno. gdje je x prolazio skupom svi realni brojeva za koje je data funkcija bila definicana.

x. f . y.

y .x . gdje .

y pripada oblasti definisanosti D funkcije z ! f .x.

x. y .   ¡ 4 .

Pogledajmo to na slijede em primjeru: Primjer 1.Skup tih ure enih trojki predstavlja neku povr u prostoru. Neka je data funkcija z .

Ova nejednakost je ekvivalentna sa nejednako u x 2  y 2 e 1 . Data funkcija je definisana ukoliko je izraz ispod korijena nenegativan. ukoliko je 1  x 2  y 2 u 0 . y ! 1  x 2  y 2 . Odredimo oblast definisanosti date funkcije i pogledajmo koja povr u prostoru je njen grafik.x. tada vidimo da je skup svih ta aka . tj. Ukoliko se sjetimo da je sa x 2  y 2 ! 1 data jedna ina kru nice sa centrom u koordinatnom po etku i polupre nikom 1.

Grafik na e funkcije predstavlja gornju polovinu lopte s centrom u koordinatnom po etku . Ta oblast je oblast definisanosti na e funkcije.x. y u ravni R koje zadovoljavaju nejednakost x 2  y 2 e 1 unutra nja oblast centralne jedini ne kru nice.

Funkcija z .0.0.0 i polupre nikom 1. Primjer 2.

x. y ! 2 x  3 y  1 je definisana za sve .

x. To je funkcija koja nam daje zavisnost koli ine proizvodnje Q od ulo enog rada L i kapitala K . Primjer 3. y  ¡ 2 . a njen grafik je ravan u prostoru R . Cobb-Douglasova funkcija proizvodnje. Jedna od veoma va nih funkcija dvije promjenljive koja se javlja u ekonomiji je tzv. Ova funkcija je oblika Q ! Q .

K ! gdje je A " 0 neka fiksna konstanta.L. tada e se nivo proizvodnje pove ati za pribli no E % . a 0 E parametra E je slijede e: ukoliko se u proizvodnju ulo i 1% vi e rada. Ukoliko se u proizvodnju ulo i 1% vi e kapitala. nivo proizvodnje e se pove ati za pribli no .

1  E % . Oblast definisanosti funkcije Q .

K je skup svih ure enih parova .L.

¢ ™ LE ™ K 1E . 1 je dati parametar. Grafik funkcije proizvodnje dat je na slici 1. Ekonomsko zna enje 5 .L. K takvih da je L " 0 i K " 0 .

K1) unk ij od n 2 1 Slika 1 ¤ ¤ Kn ¤ ¤ ¤ ¤ £ K 2 ik no K1 ik no 6 .unk ij od K3 K2 K1 O f ( 1.

2. Nivo linije realne funkcije dvije realne promjenljive Posmatrajmo Cobb-Douglasovu funkciju proizvodnje Q ! Q .

L K ! A ™ LE ™ K E ! 2 / 3 i A ! 2 5 . tj. funkciju Q .

Pretpostavimo da nas zanima koja kombinacija rada i kapitala nam je potrebna da bismo proizveli 4 00 jedinica proizvoda. odakle. svaka kombinacija rada i kapitala koja zadovoljava ovu jedna inu L2 0 je data varijabla K L nam omogu ava proizvodnju od 4 00 jed inica proizvoda. . Ovu funkciju smo prikazali na grafiku na slici . To emo odrediti tako to postavimo jedna inu: 4 00 ! 4 ™ L ™K . dobijamo da je L ™ K ! odnosno K ! 106 . Dakle. K ! ™L ™ K 1 . Sa K ! kao funkcija varijable L . K K !8™ 10 6 L2 K! O L 106 L2 Sli 2 Ukoliko elimo da pove amo proizvodnju.L. o igledno je da moramo ulo iti vi e rada i kapitala. da prizvedemo 49000 jedinica proizvoda. kod koje je    §¦ §¦¥   ©  ©¨ 6 . Tako. na primjer ukoliko elimo uduplati proizvodnju na 49000 jedinica proizvoda. 7  tada nam svaka kombinacija rada i kapitala koja zadovoljava relaciju K ! 8 ™ 0 omogu ava L   ! E . nakon skra ivanja i kubiranja. Grafik funkcije K ! 8 ™ 0 L je tako er prikazan na slici . Primijetimo da se grafik funkcije koji odgovara ve em nivou proizvodnje nalazi "iznad" grafika funkcije koji odgovara nivou proizvodnje od 4 00 jedinica proizvoda.

Op enito. ukoliko elimo da za datu funkciju proizvodnje Q .

tada rje avanjem jedna ine A ™ LE ™ K 1E ! Q2 mo emo odrediti izokvantu za nivo proizvodnje od Q2 jedinica proizvoda. Ukoliko ove izokvante prika emo grafi ki. 2. za dati nivo proizvodnje. Ukoliko elimo da pove amo proizvodnju na nivo od Q2 jedinica proizvoda. konstante proizvodnje Q1 .L. vidjet emo da se one ne sijeku i da je druga izokvanta "iznad" prve. Nivo linija funkcije z ! f . Iz ove jedna ine mogu e je odrediti K kao funkciju od L . nivo linije funkcije dvije promjenljive. K ! nivo proizvodnje od Q1 jedinica proizvoda.1. Izokvanta i kriva indiferencije Izokvanta je specijalan slu aj tzv. Dobijena funkcija zove se izokvanta. tada svaka kombinacija rada i kapitala koja zadovoljava jedna inu A ™ LE ™ K 1E ! Q1 omogu ava postizanje tog nivoa proizvodnje.

x. y na nivou C (gdje je C neka konstanta) je funkcija jedne promjenljive implicitno zadana jedna inom f .

y ! C .x. U nekim slu ajevima je iz jedna ine f .

Jo jedan specijalan slu aj nivo linije funkcije dvije promjenljive koji se javlja u ekonomiji je kriva indiferencije. dok u nekim drugim to nije mogu e. Ranije smo vidjeli da kriva indiferencije predstavlja krivu sa osobinom da je potro a jednako zadovoljan svakom kombinacijom . Grafici nivo linija za dva razli ita nivoa se ne sijeku.x. y ! C mogu e eksplicitno odrediti y kao funkciju od x .

y dobara x i y koje se nalaze na toj krivoj. Zapravo. kriva indiferencije je nivo linija funkcije zadovoljstva potro a a u .x.

ako je sa u .x. y . na odre enom nivou zadovoljstva. Na primjer.

y ! .x.

2 x  1 .

nivo linija ove funkcije zadovoljstva na nivou zadovoljstva u ! 4 . y  1 data funkcija zadovoljstva potro a a dobrima x i y . tada je jedna kriva indiferencije npr. Njena jedna ina je data sa .

2 x  1 .

y  1 ! 4 . Za vje bu 2x 1 nacrtajte grafik ove funkcije za x " o ekuje od krive indiferencije. odakle. i uvjerite se da je on upravo onog oblika koji se # " ™ LE ™ K 1E postignemo i eljenog nivoa 8 . nakon rje avanja dobijamo da je y ! 1 2 4  1 .

. x ) ili T : = (x .. xn). .. .. m.. preslikavanje f predstavlja realnu funkciju jedne realne promjenljive mi emo... xn) X ).. ili f : D R ako je K R. . xn) R za j = 1. ....... f (x) je neka ure ena (x).. .. pa je y = f (x) = = f ((x1. pri emu je y Y. xn). x ). (xi R.Y j R .. . i = n. (x)) Y i (x) = (x1... 1 Umjesto f : X 1 n Y.. xn). .. x2. xn)) Ta ka x X je ure ena n ± torka1 x : = (x1.. 2 (x) . Tom funkcijom preslikavamo proizvoljnu ta ku x ije su koordinate x1.. pri emu za j x X. ... Tako e. . Ako je n = 1.. pi emo 1 n X : = (x . ako druga ije ne bude nazna eno.. x ). gdje je X R. esto se pi e f : D 1 n K.1). umjesto x : = (x .. . 9 . xn ( R) u broj f (x1..Y n Y. gdje je X m R. ... = f (x1. . 2.. n m Svako preslikavanje f : X m ± torka: ( 1 Y ... .. naziva se vektorskom funkcijom od n realnih promjenljivih.. Ovo i predstavlja obja njenje naziva realna funkcija od n realnih promjenljivih..Zaklju ak Realna funkcija od n (n N) realni promjenljivi je svako preslikavanje f : X R .. ((x1.. xn) ( R) i esto pi emo (x1. pretpostaviti da je n • 2.... xn) f (xE1.

LJ..2011. ³Matematika´. Smajlovi . B. 2005 III. Fako.article. Lejla Smajlovi . http://www. 2005. VII. http://www. Lu i .02. V.unsa.Literatura I..02. ³Zbirka zadataka iz Matematike za ekonomiste II dio´. Ekonomski fakultet Sarajevo.com. Ekonomski fakultet. Sarajevo..2011. Sarajevo.pdf Pristupljeno 10. Ekonomski fakultet.pdf Pristupljeno 10.ba/izdvojeni/IM2/prva/IM2_1_0809_RIJESENI_TUTORIJALI_1-3. Sarajevo.02. B. 1998. http://etf.ba/portal/matematika2/02. Ekonomski fakultet. II. Lu i .2011. Peji . VI. A. 2010.vedad.. ³Zbirka zadataka iz Matematike za ekonomiste I dio´..pdf Pristupljeno 10. IV. 10 .gf.ba/pmf/ekon/EkonomijaPres7. L. ³Matematika za ekonomiste´.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful