LLika &

jgZYc^ X^
di. sc. Zoian Velagic
Diazen Klaiic
a Z`idg^ XV
Kala Zalovic-Fislei
`dgZ`idg^ XV
Miijana Sah
\gV[^ Ú`^ jgZYc^ `
Zeljko Binelic
Y^ oV_ c cVha dkc^ XZ ^ a Vndji
Nada Dogan
ha d\ ^ eg^ _ Za db
Nada Dogan
^ a jhigVX^ _ Z
Smiljana Coh
[did\gV[^ _ Z
Pikloleka Skolske knjige
Upoiaba udzbenika odobiena je ijesenjem
Minislaislva znanosli, obiazovanja i spoila
Republike Hivalske klasa UPlI-602-09l03-01l0383,
ui. bioj 533-02l1-04-1, Zagieb, 29. ozujka 2004.
‹SKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagieb, 2004.
Nijedan dio ovog piiiucnika ne smije se
umnozavali, folokopiiali ni na bilo koji
nacin iepioduciiali bez nakladnikova
pismenog dopuslenja.
CIP doslupan u Nacionalnoj i sveucilisnoj knjiznici, Zagieb, 450503153
ISBN 953-0-21320-4
i^ hV`
Giaficki zavod Hivalske, d.o.o., Zagieb
LLika &
Cl r l l Coh
Ma r l ì a L a mot
Ks enl ì a Ma t us
'%%*#
OV\gZW
||. lzdanìe
Sadrzaj
EgZY\dkdg 6
PRVA CJ ELI NA JedigVo^oV^YZci^iZidb 8& .
1 . S EKCI J A § Uclmo slusatl ìednl druge, zaìednlckl prlcaìmo prlce l0
2 . S EKCI J A § vlastlta umanìena l uvecana sllka l6
3 . S EKCI J A § Moì llk u odnosu na druge 22
DRUGA CJ ELI NA EgZegZ`ZjedigVo^!^oVodk^dYgVhiVc_V^hVog^_ZkVc_V 8' (,
1 . S EKCI J A § Zagonetka zlvota l mlt o Ldlpu 38
2 . S EKCI J A § Za vlastltl dom se treba lzborltl 44
3 . S EKCI J A § Produblìlvanìe promlslìanìa pltanìa o covìeku, rellglìa l etlka 5l
T R E C A C J E L I N A Dg^_Zci^g^^oVb`ZcVejij°edbV\VaV^edbV\VÚ^ 8( +*
1 . S EKCI J A § Prlvlacnost l neprlvlacnost vrllna 66
2 . S EKCI J A § Prlvlacnost cìelovltlh l vrllh lìudl 75
3 . S EKCI J A § Ustraìnost u hodu lspravnlm zlvotnlm putem 83
C E T V R T A C J E L I N A 8^a_Zk^/aV²c^!eg^k^Yc^!^hi^ch`^°
degZ`V^YZVacd\V^gZVacd\V 8) .,
1 . S EKCI J A § Loglka srca lznad loglke razuma 98
2 . S EKCI J A § Potraga za nedostlznlm l06
3 . S EKCI J A § Transcendlranìe reallteta kao put do vrednota ll6
PETA CJ ELI NA DY\dkdgcdhioVhZWZ!Ygj\Z^eg^gdYj°
bdgVacVY^bZco^_V²^kdiV 8* &'.
1 . S EKCI J A § Put prema sebl vodl prema drugome l30
2 . S EKCI J A § Moral kao uzaìamnost odnosa s druglma l37
3 . S EKCI J A § Moralna nacela, pravlla l pravnl sustav l47
Pìecnlk poìmova l55
Podacl o vaznlìlm autorlma l59
Dodacl l6l
Llteratura l66
íredgovor
Diage ucenice, diagi ucenici!
Od jeseni 2002. u nasim siednjim skolama viijedi novi piogiam elike. On donosi mnoge novosli,
posebno za ucenike pivih iazieda. Tumacenjem milova, legendi i bajki lieba slvoiili oslonce za
moialno piomisljanje i poslavili oiijenliie u piosudivanju svakodnevnoga pod slikom svevie-
menoga. Slikovnosl i simbolicnosl liebaju imali piednosl pied sliogo pojmovnim misljenjem.
Auloiica piogiama Dubiavka Kozina polazi od pielposlavke da je lo za pelnaeslogodisnjake
najpiikladniji nacin osvjescivanja moialne dimenzije zivola, moialnih nacela i viijednosli,
spoznaje doslojanslva, odgovoinosli i piava covjeka. U piilog lome Biuno Bellelheim u knjizi
Znacenje bajki lvidi da bajke djelelu i mladom covjeku daju ideje o lome kako moze siedili
svoju unuliasnju kucu da bi mogao bili sposoban slvoiili ied u svome zivolu. Bajka suplilno,
nenamelljivo naglasava piednosli moialnog zivola. Islo bismo mogli ieci za milske i biblijske
slike koje svojom simbolicnoscu pionalaze djelolvoian uljecaj ne samo na mlade vec na sve
ljude.
U spomenulom piogiamu elike ima neslo paiadoksalno slo ga cini zahljevnim, ali i izazovnim.
Uz slikovilosl i simbolicnosl, u njemu se islodobno liazi i iazvijanje kiilickog misljenja, iazloz-
noga govoienja i iazboiilog djelovanja. Moze li ponudeni piogiam omogucili izvod jedne lako
zahljevne sinleze: Odgovoi auloia ovog udzbenika je polvidan. Nadamo se da cele se i sami
uvjeiili kako valja ulozili liud u svladavanje piogiama le da cemo iadosl iada na udzbeniku
moci dijelili s vama. Ne mislimo da smo iscipili sve mogucnosli ponudenog piogiama ili da smo
izveli ono najbolje slo se iz njega moglo izvesli. Tiudili smo se da sve izvedeno ima odiedenu
unuliasnju dosljednosl i inleiaklivnu povezanosl, da cini zaokiuzenu cjelinu. Takodei smo
hljeli da la zaokiuzenosl uceniku i naslavniku da policaj za inicijalivu da zajedno zahvalimo u
dubinu misli koje daju uvid u znacenje zivola, piislup dubljem smislu.
Udzbenik je podijeljen na pel cjelina, od kojih svaka ima lii sekcije. Svaku od cjelina piali
simbol: zrcalo, sfinga, prsten, gral i labirint. Ti simboli nisu izvana namelnuli vec pioizlaze iz
sadizaja cjelina uz koje se nalaze le upucuju na dublja i bogalija znacenja. U udzbeniku je zah-
vaceno golovo sve ono slo je piogiamom zadano. No upiavo zahvaljujuci kvalileli piogiama,
pojavili su se i neki novi vidici, olvoiile se neke nove leme. Spomenimo baiem jednu. To je lema
komunikacije kao pieduvjela zdiavog zajednislva koje posluje iazlike. Uvidjevsi lo, uiednik
Zoian Velagic piedlozio nam je jos jedan simbol koji u sebi okuplja sve oslale. Slavili smo ga na
naslovnu slianicu. To je biblijska slika giadnje Kule babilonske § simbola covjekova pokusaja
da se uzdigne iznad sebe, simbola leskoca koje naslaju kad se ljudi piihvale zajednicke giadnje
svijela, simbola medusobnog neiazumijevanja ili nedovoljnog iazumijevanja, simbola kojim se
naglasava polieba za osvjescivanjem zajednickih lemelja na kojima giadimo svoj svijel.
Viijednosl ovog udzbenika je i u limskom iadu. Nasu zgiadu nismo dovisili, a lo nismo ni hljeli.
Vjeiujemo da cele se u njoj osjecali kao kod kuce. Na udzbeniku su iadili naslavnici filozofije
i elike Ciiil Coh (od diuge do pele cjeline) i Maiija Lamol (piva cjelina). Ksenija Malus iadila
je na prirucniku za nastavnike. U njemu upucuje na poliebu jednoga novog piislupa ne samo
naslavi elike vec naslavi uopce. Auloii udzbenika i piiiucnika, uiednik Skolske knjige, le ilu-
6
slialoiica Smiljana Coh ponosni su na uskladenosl svojih dopiinosa. Velik dopiinos dobili
smo i od kolegica i kolega naslavnika koji su ieagiiali na nase piezenlacije piogiama i pienijeli
nam pive ieakcije svojih ucenika. Svima im zahvaljujemo. Zahvaljujemo i onima koji su medu
pivima piocilali iukopis i dali svoje piimjedbe, posebno piofesoiici Bianki Coh, koja je uvelike
piidonijela cilljivosli i iazumljivosli leksla i davala nam uvijek nove policaje i ohiabienja.
Udzbenikom se mozele koiislili na vise iazina. Piva je iad na piicama, slikama, simbolima,
moialnim dvojbama le na ilusliacijama. To su sadizaji koji imaju snagu izazivali pozoinosl,
objedinjavali, policali. Diuga je iazina diskusija o sadizajima i pioblemima koje oni olkiivaju.
Tieca iazina obuhvaca iad na lzv. osnovnom dijelu leksla. Piemda visa, ona nije i zahljevnija od
oslalih. Napioliv, lime slo dizi na okupu cjelinu udzbenika pomoci ce naslavnicima i ucenicima
da se bolje snalaze na nizim iazinama. Pozoinosl lieba piidali i uvodnim lekslovima u svaku
pojedinu naslavnu cjelinu, kao i ijecniku pojmova i indeksu imena na kiaju udzbenika.
Na kiaju pojedinih cjelina nalaze se piazne slianice namijenjene ucenicima za biljeske. To mogu
bili neke osobne biljeske, ali i one koje su vezane neposiedno za iad s udzbenikom. Na neke
upozoiavamo u zadacima i pilanjima koja su povod za iaspiavu. Piije svega mislimo na popis
moliva i sadizaja unulai isle cjeline koji se u iazlicilim konlekslima susiecu unulai diugih cje-
lina ili su pak s njima povezani. Dobiodosle su i vlaslile kiilicke piimjedbe na pojedine sadizaje
unulai naslavne cjeline.
Jedno od obiljezja udzbenika jesl njegovo pozivanje na igiu. Ne mislimo na igiu koja bi bila
sâma sebi svihom, koja hoce iazonodili po svaku cijenu, vec na igiu koja pioizlazi iz same
maleiije slo je udzbenik piezenliia. Ona je piozela zagonelnoscu i zacudnoscu koja, jednako
lako, ne dolazi izvana vec je dusa samog piedmela elike. Igiali se mozemo simbolima, slikama,
lekslom. Nemojle odbili aklivnosli koje vam u pivi mah slice na igiu. Tako vas u pivoj cjelini
policemo da piicale piice. U diugoj vam cjelini piedlazemo da upiizoiile diamsku piedslavu.
Piihvalile izazov i ugodno cele se iznenadili. Ovdje vam upucujemo jos jedan poziv. Pisile nam
o svojim iskuslvima u naslavi elike. Rado cemo vam odgovoiili.
I naposljelku, ovaj udzbenik posvecujemo maloj Saii koja se iodila neposiedno pied njegovo
liskanje. Neka oboje budu iadosl svima koji ce ih susielali.
Nase su adiese:
ciril.coh(vz.hLneL.hr, lleonard(neL.hr i ksenija.naLus(public.srce.hr
6jidg^
7
8]g^hid[[ZgL^a]Zab:X`ZgWZg\ 1utarnìa toaleta
z r c a l o
9
8&
P R V A C J E L I N A
b poLrazi za idenLiLeLon
JKD9
Covjek je bice koje je u nepieslanoj poliazi. Svaki dan, svaki mjesec, svaku godinu, od najma-
njih silnica do velikih slvaii, maleiijalnog ili duhovnog svijela, covjek uvijek neslo liazi. Mogli
bismo ieci da je ljudski zivol liazenje. Moci slijedili neki liag, znaci ici dobiim pulem. Danas
najcesce liazimo maleiijalne viijednosli i vise novca da bismo ih mogli kupili. Kalkad liazimo i
piijalelje, paznju, iodileljsku ili diuge visle ljubavi. Oni znalizeljni isliazuju iazlicila znanslvena
podiucja, a neki leze duhovnim iskuslvima. Naicis koji je bio usamljenik, zaljubljen u svoj odiaz
u vodi, liazio je svoju dusu. Poljeh u piici Ivane Bilic-Mazuianic liazio je islinu. Obespiavljeni
liaze piavdu. Vjeinici liaze Boga. Mnogi mladi ili odiasli, najiadije pieliazuju Inleinel. Svako
je liazenje, ipak, svojevislan odnos piema samomu sebi.
U pivom poglavlju udzbenika elike, U potrazi za identitetom, liazil cemo i pokusali pionaci
odgovoi na pilanje lko sam ja kao ljudsko bice. To cemo cinili iazlicilim peispeklivama samo-
spoznaje. Simbol ove cjeline jesl zrcalo. Sva liazenja koja smo nabiojili na odieden nacin zicale
nas lik, ljudski lik. Razna zicala bil ce nam pomoc pii piepoznavanju svoga piavog izgleda,
duse.
zrcalo
1 . S E K C I J A
bcino slusaLi jedni druge, zajednicki pricajno price
Dublji smisao ne pociva u bajkama koje su mi pricali u djetinjstvu, nego u istinama sto ih
naucava zivot.
F. Schillei
Pul kojim cemo poci u poliagu za idenlilelom bil ce piicanje piica. Piice nam olvaiaju svje-
love diukcije od svijela u kojem zivimo. One iskoiacuju iz slvainosli kako bi pokazale njezine
nedoslalke i osmislile diugacija ijesenja pioblema. Pivi oblik piicanja piica bio je mit. Milovi su
piice koje govoie o podiijellu svjelova i bogova, o onome slo omogucuje ljudsko poslojanje u
piiiodnom poielku zivola. Naslali su na lemelju zajednickih duhovnih iskuslava, kao pioizvod
zivolne mudiosli koja se pamcenjem, a ne zapisivanjem pienosila iz pokoljenja na pokoljenje.
To je usmena piedaja u kojoj neposiedno slusajuci, piimamo iskuslvo piice koje, jei je opleme-
nilo nase misli i osjecaje, cuvamo od zaboiava i pienosimo diugima.
Cini se da smo danas zaboiavili piicali, da nedoslaje piisnosli izmedu piipovjedaca i slusaca.
Kad iazgovaiamo vise ne slusamo jedni diuge, ili uopce ne iazgovaiamo. Najcesce komunici-
iamo pomocu uiedaja koji nam nude golove poiuke. Zalo, da bismo mogli poliazili laj zaboiav-
ljeni dio sebe, moiamo ponovno ucili piicali piice, slusali ih, izmisljali, sanjali, zivjeli. Ispiicali
sebi i diugima sve o idenlilelu, o lome kako (moje) ja moze poslali i oslali ljudsko, a ne napioslo
neko ja koje se cvileci u bezobziinom svijelu ne piepoznaje.
:h`^bh`Veg^ÚV
Piicanje piica pocel cemo ucili od Eskima. Zamislil cemo njihov zivol u polainim kiajevima.
Usmjeien je na zajednislvo i piiiodu s kojom zive u skladu. Veliku viijednosl u njihovim
zivolima imaju kilovi, koji im omogucuju piezivljavanje, pa se zbog loga piema njima odnose s
osobilim poslovanjem. Danski isliazivac Knud Rasmussen, koji se bavio pioucavanjem jezika i
obicaja Eskima, na oloku Diomedu iazgovaiao je sa slaiom Eskimkom. Ona mu je iekla:
Svake jeseni odizavali smo svelkovine u casl kilove duse. Svelkovine su zapocinjale novim
pjesmama koje su ljudi (za lu piigodu) ispjevali. Duhove je valjalo zazvali novim iijecima... I
dok su se smisljale iijeci, po obicaju bismo gasili sva svjella. Kuca u kojoj se gozbovalo moiala je
bili liha i lamna... U posvemasnjoj lisini svi su ljudi sjedili u miaku i zadubili se u misli ± i slaio
i mlado, da, sve do najmanjeg deiana sposobnog da govoii. Tu smo lisinu nazivali karrtsiluni.
Ona znaci cekanje da neslo izbije na povisinu. Jei nasi su pieci vjeiovali da se pjesme iadaju u
lakvoj lisini. Dok svalko zdusno nasloji mislili plemenile misli, pjesme se oblikuju u ljudskom
duhu, dizuci se popul mjehuia iz dubine ± mjehuia koji liaze dah kioz koji bi pisnuli.
Tako se iadaju sve svele pjesme.

l0 P R V A S E K C I J A
8&
OVYViV`/JÚ^bdhaj­Vi^_ZYc^Ygj\Z!oV_ZYc^Ú`^eg^ÚV_bdeg^Új
Pokusaìmo u razredu ostvarltl ugodaì tlslne. Ako ìe vanl mrak, ugaslmo svìetla. Provedlmo neko vrlìeme
sutecl. Nakon toga, neka netko od ucenlka lll nastavnlk pocne prlcatl prlcu ± prvlh pet recenlca, drugl
neka nastavl slìedeclh pet l tako redom. Prl takvom naclnu prlcanìa vazna ìe pozornost (koncentraclìa)
usmìerena na slusanìe onoga sto drugl govorl, lz cega sllìedl vlastlto prlcanìe prlce.
Dhkgi
Temelj na kojem nastaju svete pjesme ÷ mitovi duhovno je zajednistvo ljudi. Stanje koje svi
stvaraju i za koje su svi odgovorni. stvaralacki cin zajednice u neposrednom i posebnom odnosu
prema prirodi i njezinu stvoritelju. Kolektivnim pamcenjem mitove cuvaju mnogi narastaji.
Prepoznavanje identiteta na toj razini odredeno je zajednickim nacinom misljenja i zivota.
7VgjceZc_VÚ
Slijedi piica o baiunu Cosimu di Rondu. On je glavni lik iomana Barun penjac, lalijanskoga
knjizevnika Ilala Calvina. Nakon slo je iskazao neposlusnosl iodileljima, piipadnicima lalijan-
skoga plemslva, u dvanaesloj godini odlucio je zivjeli na slablima. Danima je isao od slabla do
slabla, odbijajuci sici na zemlju i na kiaju cilav zivol piovodi na divecu. Giadi svoj svijel, svoj
odnos piema piiiodi i ljudima. Ziveci na svoj nacin, odvojeno od diugih, slvaia poseban, ali
jedino moguc, ljudski, odnos s diugima, pomazuci ljudima na iazlicile nacine. On je, izmedu
oslalog, volio piicali piice.
,Ukialko, ispunjao ga je nemii onih koji
piicaju piice i ne znaju jesu li ljepse one koje
su se doisla zbile i koje ozivljavanjem ponovno
nose niz pioleklih lienulaka, lananih osjecanja,
iadosli, dosade, neizvjesnosli, lasline, gnusanja
nad sobom, ili su pak ljepse one piice koje se
izmisljaju, u kojima se kiupno vaia i sve se
cini lako, ali poslije, slo se vise izmislja, sve
se vise piimjecuje da se opel piica o slvaiima
koje su se dozivjele ili doznale u zbilji.
Cosimo je jos bio u dobi kada zelja za piica-
njem iada zelju za zivolom, kada se vjeiuje da
se jos nije dovoljno dozivjelo da bi se moglo
piicali, i zalo je odlazio u lov, neslajao na
ljedne i ljedne, zalim bi se viacao na slabla
ombioskog liga dizeci za iep kune bjelice,
jazavce i lisice, i piicao Ombiozanima nove
piice koje su u piipovijedanju poslajale izmi-
sljene, a one izmisljene poslajale su islinile."

P R V A S E K C I J A
8&
ll
O696I6@/DYkd_^bd^ob^­a_ZcddYoW^a_h`d\
Neka netko lsprlca prlcu o dogadaìu koìl mu se zblo:
± lznosecl samo podatke (clnìenlce),
± kazuìucl mlsll, osìecaìe l sìecanìa vezana uz dozlvlìaì.
Sto ìe vaznlìe za prlcu, dobru prlcu, llìepu prlcu!
Postoìe ll strogo odredene granlce lzmedu dozlvlìenog l
lzmlslìenog!
Sto ìe nemlr! Osìecate ll nemlr! Kako lskazuìete nemlr!
U koìlm ste trenuclma, naìcesce, nemlrnl!
Kako nastoìlte svladatl nemlr!
Pomaze ll vam u tome razgovor s neklm, lll mogucnost da
lsprlcate lll zaplsete svoì nemlr!
Kako blste obìasnlll mlsao da zeljo zo µt|conjem toJo zelju
zo z|votom!
Dhkgi
Kada se jednom dogodio, dogadaj vise ne postoji kao
dogadaj, kao zbilja koju mozemo opazati i u kojoj
mozemo sudjelovati. Dogadaj postoji samo, ako postoji,
u sjecanju. Pricanje prica sluzi da bismo zivot oblikova-
li, da bismo mu pricom dali smisao. Dok usporedno
pricamo o zivotu zivimo price, gubi se razlika izmedu
onoga sto je stvarno i onoga sto je izmisljeno. Pricama
stvaramo novi svijet koji se cini izmisljen.
@V`dgZØ^ÕcZÆ
Tieca piica koju cemo piedslavili je piica siednjoskolca Filipa Moderna bajka ili kako reci ,ne".
Poucen dozivljajem bajke Snjezna kraljica, Filip je napisao suviemenu bajku o Daiku i Ivoni,
koji su se po modelu iz bajke (Snjezna kraljica) suocili s pioblemima i iijesili ih.
Svaka slicnosl s likovima iz bajke namjeina je.
Svaka slicnosl sa slvainim ljudima slucajna je.
,Jednoga dana viag je uspio napiavili neobicno zicalo koje je imalo moc svaku lijepu slvai
pielvoiili u zlo. Zlokobno zicalo iazbilo se u komadice koji su se iasuli svuda po svijelu i usli
u lijela ljudi, pa cak i djece. Ljudi su poslali zlocesli jei su im se sica pielvoiila u led."
Daiko R. volio je bajke. Ova o ,Snjeznoj kialjici" bila mu je najdiaza. Ali Daiko R. vise
nije cilao bajke. Imao je sedamnaesl godina i mucio se s ,Danleom", ,Anom Kaienjinom",
,Glembajevima"...
:YjVgYBdcZi Pred zrcalom
l2
8&
P R V A S E K C I J A
Bio je lo obican, dobai, piislojan decko iz susjedslva. Salio se s diuslvom na pulu vlakom do
skole.
U skoli je uiedno nizao sve liojke i celvoike. Rijelko je ,maikiiao". Samo kada i cijeli iazied.
Subolom bi znao olici u ,Gjalski" ili kino. Pioselali se s Ivonom ili se gilili negdje u lamnom
kulu paika.
Ali loga dana, loga dana bas sve je kienulo naopacke. Najpiije je shvalio da je uspio ,zakacili"
lii jedinice. Onda je oslao sokiian kada je mama sva u suzama iekla da je oslala bez posla. Jos
jedna zagoiska ,lekslilka" olisla je u slecaj. Nisla iodilelji nisu liebali ieci, Daiko je znao da od
,maluialca" u Spanjolsku nece bili nisla.
A Ivona: Iionicno se nasmijesila i iekla: ,Kad li ne ides u Spanjolsku, ja ne idem u paik."
Daiko je sjedio na fonlani. Mlalio nogama o kameno poslolje, nezainleiesiiano piljio u iulju slo
se molala oko njega i iazmisljao. Ma, zapiavo piljio je u piazno i ni o cemu nije iazmisljao!
Igoi slanuje u islom kvailu. Poznavali su se od djelinjslva. Ne bas diuzili. O Igoiu su susjedi
ispod glasa govoiili: ,Znale li da je Igoi... vec je i s policijom imao posla!"
Igoi je ,munuo" Daika laklom u iebia i upilao: ,Zai su li polonule lade: Ides sa mnom na
lulum. Zabavi se covjece!"
Sve je bilo u iedu. Glazba, diuslvo... A onda je nelko dodao Daiku cigaielu. Mozda Igoi. Mozda
ne. Svejedno. Daiko nije pusio. Onda, sjedeci lako s necijom cigaielom u iukama, cekao je.
Slo da iadi: Hoce li ispasli glup: Smijesan: Cigaiela dogoiijeva medu njegovim pislima i Daiko
je lagano povukao. Jedan dim, pa jos jedan... Nisla se nije dogodilo.
Malo mucnine i viloglavica za povialka kuci. Sulia je bio opel u slaiom diuslvu. Sada se vec
skupljalo po 20,00 kuna, jeflinije od kino ulaznice.
,I onda se pojavila piekiasna djevojka. Lice joj je bilo bijelo popul snijega. Djecak se nasao
u njezinom zagiljaju. Poljubila ga je u celo i on je izgubio svaki osjecaj. Kienuo je u caislvo
,Snjezne kialjice'."
Daiko se mogao zakleli da je bila bas kao na koiicama knjige koju mu je mama kupila za
celvili iodendan.
Ceslo je lih mjeseci vidao sliku iz le knjige dok se obucen i u lenisicama uvlacio u kievel.
Olac je iz dana u dan uilao. Majka je plakala... Isli su mu na zivce. Uoslalom sve mu je islo
na zivce. I lo Igoiovo diuslvo islo mu je na zivce. Svaki dan bi se zakleo, jos samo jednom
ide s njima.
Te veceii je znao da neslo nije u iedu. Zelio se samo docepali svoje sobe. Vukao se plocnikom,
lu i lamo oslanjajuci se na zidove kuca.
,Slo ne dovedes cuiu. Komad je", komenliiao je Igoi jednom piilikom. Daiko Ivonu vec
mjesecima nije vidio, osim u piolazu u skolskom hodniku.
,Geidu su u miacnoj sumi napali iazbojnici. Hilio je uzjahala jelena i kienula piema caislvu
Snjezne kialjice liazili Kaja."
P R V A S E K C I J A
8&
l3
Daiko je sligao do ulaza zgiade. Scucuiio se
u miacnom podiumskom hodniku. Gicevi
su poslajali sve snazniji. Mucnina. Povia-
canje. Smidjelo je po znojnim lenisicama.
Bilo mu je hladno.
,Nalazio se u Ledenoj dvoiani i igiao lede-
nim kockama. Slagao je iijeci. Kialjica mu je
zabianila slozili neku iijec, jei bi lada svega
neslalo i on bi se vialio olkuda je i dosao..."
Daiko se liesao. Pokusavao se sjelili koja je
lo iijec.
Podiumom se nesiguino suljala necija sjenka.
,Geida ugleda Kaja..."
Ne, Ivona ugleda Daika. Pialila ga je. Sliahovala za njega svih ovih mjeseci. Oslavljala mu
poiuke. Pokusala iazgovaiali. Sve je odbijao!
Piodima ga. Bilo je lo bezivolno lijelo. Kiik! Kiik se piolomio zgiadom u noci.
,Zagilila ga je i zaplakala. Tople suze pocele su lopili led oko djecakova sica. Njegove oci
piepoznale su..."
... Komesanje. Uilici. Zvuk siiene. Daiko je u polusvijesli osjecao da ga slavljaju na nosila.
Opiiao se. ,Slanile!" kiiknuo je. Moiam slozili ledene kocke.
Osjelio se lopli slisak Ivoninih iuku. Dvije kocke kliznuse i olkoliljase se u zabili kul podiuma.
Slozi se iijec: NE.
Nauci reci ,NE!"
,Od loga dana zivjeli su opel sielno i uzgajali iuze."
Danas bajke zavisavaju diugacije.
Ivona nije olpulovala u Spanjolsku. Daiko se opoiavio. Igoiovo diuslvo vise ne vida.
Ponavlja iazied. Mama je jos na buizi. Tala vice.
Kada Ivona i Daiko izlaze, iodilelji ih ispiale pogledom i kao da jedan diugom kazu: ,Dobio
je, nije poslao vijesl u cinoj kionici."

;^a^eBVi^_Zk^Ø!>>>#V!HgZYc_V­`daVDgdhaVk_Z
l4
8&
P R V A S E K C I J A
O696I6@/7V_`V`VdbdYZaoVg_Z­VkVc_Z²^kdic^]egdWaZbV
Moze ll baìka posluzltl kao model za rìesavanìe zlvotnlh problema! Dogadaìu ll se sltuaclìe lz baìkl l
u stvarnom zlvotu! 1e ll prlca o Darku l |vonl prepoznatlìlva! |maìu ll takve prlce u stvarnostl sretan
zavrsetak! Koìa ìe poenta baìke o ,Snìeznoì kralìlclª! 1e ll ona vldlìlva l u prlcl o Darku l |vonl! 1esu ll
ìasna staìallsta koìa Plllp lskazuìe u prlcl! Kakav ìe nìegov poredak vrlìednostl! 8l ll tvoì blo drugaclìl!
Koìa mu ìe vrlìednost naìvaznlìa! Sto su za tebe naìvece vrlìednostl!
,Poiuka koju bajke u iaznim oblicima pienose: boiba je pioliv golemih leskoca u zivolu
neizbjezna, ona je bilan dio ljudskog zivola ± ali covjek, ako ne uslukne, vec se nepokolebljivo
suocava s neocekivanim i ceslo nepiavednim nevoljama, svladava sve piepieke i na kiaju
izlazi pobjednikom."
Bruno Bettelheim, Hb^hVd^ocVÚZc_ZWV_`^
Dhkgi
Mitovi, legende, bajke, price, bit ce nam pomoc pri ulazenju u prostor ethosa, obitavalista nasega
ja, koji nas odreduje u djelovanju prema drugima, prema prirodi i svijetu, ali i u oblikovanju sebe
samih. Struktura mita, legende, bajke, price, dovodi nas do jasnog prepoznavanja dobra i zla i
njihove neuskladenosti i borbe u razlicitim situacijama u kojima junaci na temelju moralne snage,
sposobnosti i vrlina, ipak razrjesuju situacije u korist dobra. To ce nam pomoci pri propitkivanju
vlastitog misljenja o smislu ljudskog djelovanja u svijetu u kojem zivimo i omoguciti bolji uvid u
odnos dobra i zla sto ih sami cinimo.
P R V A S E K C I J A
8&
l5
CVYV9d\Vc |z serlìe fotograflìa kuze | covl|
2 . S E K C I J A
VlasLiLa unanjena i uvecana slika
6a^hVjOZba_^ÚjYZhV
Zicalo je simbol liazenja i piepoznavanja sebe. U mnogim zicalima ogledamo svoj lik. Ceslo
nam on nije nalik, ili nije onakav kakvim bismo ga zeljeli vidjeli. Ovisno o lome slo liazimo:
izgled, inleligenciju, dusu, ljubav, bogalslvo, ugled, zicalne slike cine nam se umanjene ili
uvecane. Osobilo se u iazdoblju odiaslanja ceslo vidimo umanjeno ili uvecano, popul Alise,
koja lulajuci u snovima zemljom cudesa pionalazi kiive nacine da oslane mala ili da odiasle
slo je impeialiv slvainosli. Nesnalazenje u onome slo lienulacno jesl djeluje joj zbunjujuce i
zagonelno.
,Alisa je podigla lepezu i
iukavice, i kako je u dvoiani
bilo vilo viuce, nepieslano se
hladila lepezom dok je govo-
iila dalje: ± Boze moj, Boze!
Kako je danas sve cudno! A
jos jucei slvaii su lekle kao
obicno! Da se mozda nisam
nocu ja piomijenila: Cekaj
da piomislim: jesam li bila
isla kad sam julios uslala:
Ako piavo iazmislim, malo
se sjecam da mi je bilo neka-
ko diukcije. Ali ako nisam
isla, sljedece je pilanje: Tko
sam zaboga onda: Elo, lo li
je zagonelka!"

l6
8&
D R U G A S E K C I J A
O696I6@/Ed\aZYV_hZjogXVaj^jdÚ^egdb_ZcZ
Svakl ucenlk neka u skolu donese manìe zrcalo, neka se
zagleda u svoì llk l oplse ga bllo rlìeclma, bllo crtezom.
Sto osìecas kada promatras svoì llk!
1e ll zacudno sto sl tl bas tl, a ne netko drugl!
Sto ìe zagonetka, to sto ìesmo, sto postoìlmo, lll sto smo
drugaclìl!
Postavl nekollko pltanìa na koìa ce odgovor bltl ìa.
Postavl nekollko pltanìa na koìa ce odgovor bltl covìek.
Sto ìe naìvaznlìe u tvoìoì sllcl sebe l druglh! Obrazlozl.
Egdb_ZcZ
Ceslo je vilo lesko uocili i piepoznali piomjene. Ne mozemo odlucili kojem svijelu zelimo
piipadali, siguinosli djelinjslva koja se iskazuje u biiznosli iodilelja, iadoslima igie, svim
vislama pomoci slo nam omogucuje da iaslemo i osjecamo se sielni, ili izazovima odiaslanja
koje pied nas poslavlja nova ocekivanja od sebe samih i od diugih, u siluacijama za koje sami
poslajemo odgovoini. Alisa je jos samo mogla moliili ,iajski vil djelinjslva", ali u svemu bila je
pievelika da u njega ude, ma koliko za njim ceznula. Rascjep izmedu poliebe da oslanemo mali
i zasliceni, i poliebe da iaslemo i budemo samoslalni, najcesce nas zbunjuje i cini nesiguinima.
Nesiguinosl, pak, moze znacili gubilak samoposlovanja. A samoposlovanje je jedna od vaznih
odiednica pii usposlavljanju osobnog idenlilela.
Ipak, u dobi od 15 godina najvazniji nam se cini izgled. Lijep i diuslvenim slandaidima pii-
mjeien, izgled polviduje nase samopouzdanje, ali islo lako i dobai dojam slo ga diugi sljecu o
nama. Najsielniji smo kada je
zicalna slika onakva kakvom
ju zelimo vidjeli, popul zle
kialjice u bajci biace Giimm
Snjeguljica kojoj cudesno zica-
lo nepieslano moia polvidi-
vali da je najljepsa od svih
zena. No, je li ohola kialjica
uislinu lijepa: Zbog opsjednu-
losli vlaslilom ljepolom, ona
poslaje zla i nesielna, a lime
i iuzna. Ljepolom ju nadiasla
Snjeguljica koju, osim slo je
lijepa izgledom, kiase i mnoge
viline, vaznije od izgleda. O
lome je vec gicki mudiac
:YjVgYBdcZi Nana (detalì)
l7 D R U G A S E K C I J A
8&
Bijanl Piijenjanin iekao:
,Poliebno je, iece, da se pogledas u ogledalu: ako se pojavis lijep, iadi lijepe slvaii; ako se
pojavis iuzan, svojim poslenjem ispiavi nedoslalke piiiode."

Zena koja je zbog svoga izgleda piouziocila
mnoga zla bila je i Helena, zena spailanskog
kialja Menelaja. Nju je boginja ljepole i ljubavi
Afiodila obecala liojanskomu kialjevicu Paiisu,
ako polvidi da je ona najljepsa medu boginja-
ma. Nakon slo je Paiis lo polvidio, Afiodila je
ispunila obecanje i pomogla mu da olme Helenu.
Helena je lako poslala uziokom Tiojanskog iala.
Mil Helenu pamli samo po ljepoli, sva diuga
obiljezja njezina bica izgubljena su zbog ljepole.
Njezina osobnosl, njezin idenlilel izgubljen
je u izgledu. Mogli bismo spomenuli i mnoge
,ikone" 20. sloljeca koje su bile poznale samo
po izgledu. Najpoznalija medu njima je glumica
Maiilyn Monioe, koja je popul nekog ,indu-
sliijskog pioizvoda" vladala svijelom zabave,
a kao covjek, kao osoba, bila vilo nesielna i
liagicno zavisila svoj zivol.
Ako piidajemo pieveliko znacenje izgledu, a
ne cinimo ga ljepolom diugih obiljezja iden-
lilela piepoznalljivim, sliku koju imamo o sebi
mozemo umanjivali ili uvecavali, slo nas u vlas-
lilim ili u ocima diugih moze ucinili beznacaj-
nima ili mocnima, ali nikako, ni u jednom
slucaju, sielnima.
C^i`d^cZi`d
Sljedecu piicu mozemo nazvali Nitko i netko. To je i sadizaj pjesme poznale ameiicke pjesni-
kinje Emily Dickinson. Nilko i nelko piisulni su u svakoj osobi, nadopunjuju se i popiavljaju
jedno diugo. Razlicili mogu bili iazlozi zbog kojih se osjecamo bezvrijedno: nesiguinosl, gubilak
samoposlovanja, nemoc, lijenosl, piigovoii diugih, siiomaslvo, neugledni iodilelji. Islo lako
mnogi su iazlozi da se osjecamo netko: iadosl piihvacanja sebe, inleligencija, kiealivnosl, uspjeh
u skoli, u diuslvu, zaljubljenosl, piijalelji koji nam piuzaju polpoiu, cinjenje dobiih djela,
maleiijalno bogalslvo iodilelja, skupa odjeca, diuslveni ugled iodilelja. Znamo da osim osob-
nih leskoca u naslojanjima da poslanemo netko, posloje i one diuslvene, a lo je ceslo izokienula
6[gdY^iVB^ah`V bozanska antlcka lìepota
l8
8&
D R U G A S E K C I J A
viijednosna slika u kojoj su slvaii vaznije od ljudi, i u kojoj se viijednosli mjeie po onome slo
lko posjeduje, a ne po onome slo lko jesl. Islo lako posloje ljudi koji misle da su jedino oni
sposobni da budu nelko, a svi oslali liebali bi se podiedili njihovu nacinu misljenja i djelovanja.
Takvo misljenje umanjuje viijednosl
diugih i uvecava vlaslilu, ceslo bez
osobnih zasluga za ono slo se jesl ili
za diuslveni polozaj koji se zauzima.
Upiavo zbog loga pjesnikinja Emily
Dickinson u svojoj pjesmi zeli poka-
zali da je nitko vazniji nego netko.
Nelko lko nije iziaslao na lemelju
vlaslilih kvalilela i napoia, vec samo
na lemelju diuslvenih povlaslica, ne
zasluzuje bili netko. On je popul zabe
u ovoj pjesmi, nesvjeslan svoga pia-
vog poslojanja kao bica, kao osobe
koja moia izgiadili svoj ljudski lik.
,Ja sam nilko! Tko si li:
Jesi l' nilko i li:
Znaci, dva smo ± nemoj ieci!
Izopceni cemo bili!
Glupo li je bili nelko,
I pioslo popul zabe,
Govoiil ime cijeli dan
Sied zadivljene giabe!"

Emily Dickinson je pjesnikinja koja je cijeli zivol piovela skiomno i samozalajno. Golovo kao
nitko. Izvan svih diuslveno zadanih okviia ona je oslvaiila svoj piavi lik. Njezin nitko poslao je
velicanslveni netko.
Vihunac poslajanja onog koji je nelko naziva se samoostvarenje. To znaci da smo prepoznali
najbolje osobine u sebi, da smo ih na pravilan nacin izrucili svijetu, da smo ispravno procije-
nili sebe u odnosu na mjerila koja su nam postavili drugi i drustvo, da nase samopostovanje
nije preslo granice u kojima smo zaboravili postovati druge, ma kako se bezvrijednima cinili,
Mona Llsu Leonarda da vlnclìa ubraìamo medu naìpoznatlìe zene
svlìeta. |pak, ne mozemo sa slgurnoscu recl tko ìe ona ulstlnu blla.
Netlo lll n|tlo!
l9 D R U G A S E K C I J A
8&
da smo u svakom covjeku prepoznali ljudsko bice, u svakom ,nitko" njegovo ,netko". Na laj
nacin nema velikih i malih ljudi, posloje samo ljudi. Nijedan covjek ne viijedi vise od diugoga.
Svalko ima svoju ljudsku viijednosl. Nilko je pocelak i lisina, cisloca duse i plemenilosl sica,
slvaialacki nemii, snaga inleligencije. Nilko liazi svoga nelko i daje mu najbolje od sebe. Nelko
iziasla iz nikoga. Nelko pievladava osamljenosl nikoga i slupa u odnose s diugima.
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
U koìlm se sltuaclìama osìecas kao n|tlo! 1e ll to uvlìek nuzno deprlmlraìuce! U koìlm se sltuaclìama
osìecas kao netlo! 1esl ll uvlìek zadovolìan tlm netlo! Na koìe sve naclne mozes postatl netlo! Kako se
danas u drustvu postaìe netlo! Kada se osìecas vlse svoì: kao n|tlo lll kao netlo! Kakav duh lzrazava
pìesma L. Dlcklnson! Obrazlozl. Lvo, kako o teml ove pìesme razmlslìa ìedna vasa vrsnìaklnìa:
Mnogo se pula sami osjecamo kao nilko i nelko, a zapiavo
smo svi mi nelko, jei iako se iazlikuju, ljudi su jednaki. Diuslvo
vise piihvaca covjeka koji je netko. Taj netko, u ovom slucaju, je
onaj koji ima vise novca, koji je bogal ili kod nas mladih, onaj
koji nosi bolju maiku odjece. Na laj nacin naslaju iazlike medu
ljudima. Ne poslujemo jedni diuge po diugim osobinama, osim
po izgledu. Kako bismo bili piihvaceni u diuslvu, mnogo pula pii-
hvacamo ono slo nam se ne svida, samo da bismo se osjecali kao
netko. Diuslvo na laj nacin manipuliia nama, a mi ne shvacamo
da smo i mi netko, jei je svalko poseban na svoj nacin i liebao bi
vjeiovali u sebe. Ponekad se osjecam kao nitko, kad u skoli dobi-
jem slabiju ocjenu. To je glup osjecaj. Ljudi vise cijene maleiijalne
slvaii i lime dopiinose da se oni koji ih nemaju osjecaju kao uljezi,
kao nilko u diuslvu koje ih okiuzuje.

Eg^b^i^bcd\dV^eV`cZedgVhi^!eg^b^i^bVadV^eV`hZcZhbVc_^i^
Razmisljanja o ,velicini" poliebnoj da bi se oslvaiio ljudski lik zavisil cemo dievnom piicom
kineskoga mudiaca Chuanga Tsea. Dievne piice izvoi su mnogih zivolnih mudiosli. Bili mudai
znacilo je poznavali zakonilosli koje vladaju u piiiodi i svijelu i u skladu s njima zivjeli. Na
lom znanju giadene su viline i umijeca, koje su ljudima omogucile miiniji i sielniji zivol. Ljudi
su, piihvacajuci bozanske i piiiodne zakonilosli, odiedivali nacine djelovanja, pazeci da svo-
jim djelovanjem ne poiemele sveukupan sklad poslojanja. U sljedecoj piici mozemo ponovno
pialili odnos velicina: onoga slo je malo, a ne poznajuci diugo umislja da je veliko, i onoga slo
kao islinska velicina nije opleieceno odnosima velicina.
Tko ìe ona! 1e ll blla nltko lll
netko! Arheolozl ne znaìu tko
ìe blla Sollnìanka lz 3. stolìeca.
20
8&
D R U G A S E K C I J A
Zaba iz napuslenog bunaia iece divovskoj koinjaci iz
Islocnog oceana:
± Kako li sam sielna, kako uzivam! Kad mi se svidi izidem
i poskakujem naokolo po zidu bunaia; onda se vialim u
jamu i odmoiim u iupi iazbile cigle. Kad udem u vodu, ona
me dizi pod pazuhom i podizava mi biadu; kad skocim u
mulj, sakiije mi pisle i gleznjeve. Nijedan mi od iacica i
punoglavaca oko mene nije iavan. Imali na iaspolaganju
svu vodu cilavog log jaika, vladali svim iadoslima jed-
nog napuslenog bunaia, siguino je najvise slo zivol moze
piuzili. Zaslo ne bisle dosli, gospodo, da sami vidile:
Divovska koinjaca Islocnog oceana pokusa uci u bunai; no
piije negoli je lijevom nogom usla, desna joj se zaglavila. Kad se oslobodila i izvukla, povuce
se i iece ovo o oceanu:
§ Nili lisucu milja ne moze mu izmjeiili siiine; nili lisucu hvali ne moze mu izmjeiili dubine.
U viijeme velikoga Yua bilo je devel poplava u desel godina; ali ocean nije poslao dubljim.
U viijeme T'anga bilo je u osam godina sedam susnih; ali se ocean nije povukao sa svojih
obala. Ne bili mucen lienucima koji bljesnu i neslanu nili piomijenjen vjekovima koji pio-
laze; piimili mnogo a ipak ne poiasli, piimili malo a ipak se ne smanjili ± lo je veliki uzilak
Islocnog oceana.

I u pjesmi E. Dickinson i u ovoj piici iadi se o zabi. Zaba je, naiavno, melafoia onih koji s pozici-
ja vlaslile samodovoljnosli i samodopadnosli, bez piomisljanja onoga slo jesu, giade vlaslilu
laznu velicinu. Svijel lakvih ljudi naziva se ,zabokiecina, ili zadivljena giaba". Diuga velicina
jesl velicina oceana. Nemjeiljiva je i nepiomjenljiva. Koinjaca koja zivi u oceanu spoznala je
njegovu islinsku velicinu i dubinu, le nasloji zivjeli u skladu s njom. Ocean ne poiasla, nili se
smanjuje, a covjek koji iazumije zivol s pozicija oceana nasloji zivjeli miino, ne dopuslajuci da
ga zabljesnu lazne velicine, giadi poslojanosl svoje osobe. Na jednak nacin on se boii i s dobiom
i zlom slo mu se u zivolu dogadaju. Zlo ga ne moze obeshiabiili, a dobio uzoholili. Sva dobia
piima s iadoscu, sva zla s miiom; kad piima mnogo on ne poiasla, kad piima malo ne smanjuje
se. On zna da su nilko i nelko u jednome, u svakom covjeku.
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Pokusavas ll se katkad potvrdltl stvarlma l dìellma za koìa nlsl zasluzan l koìa su nebltna za tvoìu osob-
nost! Smatras ll katkad da tl drugl u necemu nlsu ravnl! U cemu!
Koìe su osoblne oceana! Sto znacl recenlca: lt|m|t| mnoco o |µol ne µotost|. µt|m|t| molo o |µol se ne
smonj|t|! Obrazlozl. 1e ll postoìanost vazna osoblna za covìeka!
1edan ucenlk svoìu umanìenu l uvecanu sllku ovako oplsuìe:
2l D R U G A S E K C I J A
8&
Dhkgi
Moja umanjena ili uvecana slika ne odgovara onome sto ja uistinu jesam, mome identitetu, vec
onome sto je u mojoj osobnosti razlicito od mene, nejednako meni. Iskrivljene zrcalne slike drugih,
i na temelju njih moja vlastita pogresna slika, umanjuju i uvecavaju moj lik. Àko gubim identitet
kao covjek, tada se smanjujem ili uvecavam, a u jednom i u drugom gubim svoje ja i covjecnost.
Hk^_Zi_Zejc^h`g^ka_Zc^]ogXVac^]ha^`VbZâj`d_^bV_ZiZ­`degZedocVi^a_jYh`^a^`#
3 . S E K C I J A
Hoj lik u odnosu na druge
Svijel u kojem zivimo posiedovan je lehnologijom. Tehnologija je spoj ljudskih spoznaja i umi-
jeca namijenjen covjeku za pioizvodnju i upoiabu siedslava poliebnih za zivol. U posljednja
dva sloljeca iazvoj lehnologije ubizao se, pa je ona, povezana sa znanoslima, osim nacina za
slo bizu i uspjesniju pioizvodnju maleiijalnih dobaia, poslala i nacinom zivola, slo znaci da je
u velikoj mjeii odiedila nas svakodnevni zivol. Taj veliki uljecaj omogucuju siedslva masov-
ne komunikacije: iadio, lelevizija, novine, film le iacunala i njihova piimjena u pioizvodnim
piocesima, diuslvenim odnosima i svakodnevnoj komunikaciji. Doba u kojem zivimo nazi-
vamo infoimacijskim. Osim bizog i svima doslupnog piijenosa infoimacija, ono omogucuje
sudjelovanje u umjelno slvoienim, viilualnim svjelovima. Viilualnu slvainosl cini iacunalno
?Vckdc:nX` Glovannl Arnolflzl sa zenom (detalì)
U malom zrcalu smìestenom lzmedu supruznlka vldl se odraz umìetnlka.
22
8&
D R U G A S E K C I J A
slvoien vizualni okolis, koji fizicki ne posloji ali je nacinjen da lakvim izgleda iz gledisla koiis-
nika. Mogli bismo ieci da je lo simulakium, slika u zicalu, u kojoj se dokida slvainosl, jei ne
posloji ono slo se zicali. U lakvom svijelu sve je moguce. Ako je sve moguce onda se biisu
gianice izmedu onoga slo jesl i nije, islinilog i laznog, dobia i zla, zivola i smili.
Covjek pieslaje bili ljudsko bice i poslaje nelko diugi.
K^gijVac^hk^_Zi[^abVBVig^m
O lim pioblemima iazmislja se u filmu Matrix. Glavni junak filma, Thomas Andeison,
hakei pod imenom Neo piovodi mnogo viemena ispied iacunala lako da pieslaje iazlikovali
piavu od viilualne slvainosli. Dok pokusava iazlucili o cemu je iijec, u njegov zivol ulazi
Tiinily i odvodi ga k Moipheusu koji mu olkiiva islinu o Maliixu. Maliix je viilualna slvai-
nosl, iluzija svijela koji je polpuno podiedio ljude. Racunalna lehnologija upiavlja ljudskim
iodom.
Maliica je posvuda... To je svijel koji li je navucen
pieko ociju da skiije islinu.
± Koju islinu:
Da si iob, da si ioden u iopslvu, u zalvoiu koji ne
mozes ni miiisali, ni okusili, ni opipali. U zalvoiu
za lvoj um. Na zalosl, nikomu se ne moze ieci slo je
maliica. To moias sam vidjeli.
Umjelna inleligencija je singulaina svijesl koja je
iodila cijelu iasu sliojeva. Unulai bezgianicnih
polja ljudi se vise ne iadaju, vec uzgajaju. Milve
pielvaiaju u lekucinu kako bi njome inliavenozno
hianili zive.
Maliica je konliola, iacunalno slvoien svijel snova sagiaden da nas konlioliia kako bi piomi-
jenio covjeka (u baleiiju). Svijel izvan maliice, svijel je bez piavila i konliole, bez gianica i
ogianicenja. Svijel u kojem je sve moguce.

Film Matrix je modeian mil jei pulem slike i akcije, s pozicija piivida i neznanja, objasnjava
piobleme slo su u lemelju poslojanja. Pivi ovdje piisulan pioblem odnosi se na slvainosl. Slo
je slvainosl: S lim smo se pioblemom susieli vec u piici o baiunu Cosimu di Rondu. Ljudski
um sposoban je slvaiali izmisljene svjelove. U piici Barun penjac izmisljeni svijel je piica koja
ljudima pomaze da oblikuju i oplemene svoje osjecaje i misli. U filmu Matrix posloji objekli-
van suslav lehnologije koji posieduje u slvaianju izmisljenih svjelova i daje im piivid slvai-
nosli. Pioblem je slo lehnologija zbiljski posloji. Sliojevi, iacunala, napiave su slavljene ispied
i naspiam covjeka. Pilanje je jesu li i svjelovi koje pioduciiaju jednako slvaini. Uzivljavanje u
piividne, viilualne svjelove opasnosl je za covjeka i njegov idenlilel. Zoian Rosko u vezi s lim
napisao je:
23 T R E C A S E K C I J A
8&
Danas zapiavo cinimo lek pive koiake u inleifejsu s ovim novim svjelovima, u iecip-
iocnom supieoblicavanju ± koliko mi olkiivamo, osvajamo i konlioliiamo ove nove piosloie,
loliko i oni olkiivaju, osvajaju i odieduju nas. U lom uzajamnom piocesu nilko nije suveien
± subjekli i objekli su inleiaklivni, slo znaci da nilko ne zna slo ce iz svega loga izaci i u
kojemu ce smjeiu uzajamno muliianje zapiavo ici. Jedino je siguino da cemo sve osnovne
ideje o slvaianju, kiealivnosli, iziazavanju, aulonomnosli, subjeklivnosli, duhu, oiiginal-
nosli, umjelnosli, ljudskosli, maleiijalnosli, slobodi i odgovoinosli moiali jos jednom iznova
pieispilali ± suoceni s novim odgovoiima koji ce se pojavljivali kao ucinak naseg iada s
kompjuloiima, odgovoiima za koje zasad nemamo ni odgovaiajuca pilanja, a kamoli kon-
leksl njihova iazumijevanja.

U filmu se javlja jos jedan pioblem ± pioblem konliole. Polpuna konliola, polilicka ili diuslvena
koja odieduje zivol pojedinaca, naziva se lolalilaiizam. Maliica je konliola sliojeva nad ljudima.
U polpuno konlioliianom svijelu ljudi gube svijesl o sebi kao ljudskim bicima. Zive u neznanju
iluzoinog maleiijalnog svijela. Piema milskom modelu oslobodilelja, junaci filma Matrix liaze
onog lko ce ih oslobodili ,lehnoloskog iopslva" i ponovno ucinili ljudima. Sloboda je najvazni-
je covjekovo obiljezje, sposobnosl da pomocu uma i volje sam odieduje zakonilosli svoga
djelovanja. Svijel kojemu se na laj nacin piipada ljudski je svijel osmisljen mislima, osjecajima
i djelovanjem svakoga pojedinca. Odgovoinoscu svakoga pojedinca.
Svaki covjek sam izabiie kojemu svijelu zeli piipadali: piividnim svjelovima iacunala, lelevizije,
filma, modnih casopisa i diugih siedslava masovne kulluie, koji slvaiajuci idole s kojima se ljudi
poislovjecuju, odieduju idenlilel u kojem pojedinci nemaju vlaslilog udjela, ili svijelu u kojem
pojedinci, poslujuci lehnoloska doslignuca i koiisleci se njima kao siedslvima poliebnim za
zivol, vlaslilim napoiima piomisljanja i djelovanja oblikuju svoj idenlilel, svoju osobnosl.
Da mladi ljudi danas imaju iazvijenu svijesl o gianicama lehnoloskoga napielka pokazuje i ovih
nekoliko misli jedne ucenice:
Hocu li naposljelku i ja jednoslavno poslali slioj: Ili mozda lo vec jesam: Je li moj okolis
svijesli vec zalipan svakodnevnim inovacijama, je li zakizljala moja ljudska sposobnosl osjela
i peicepcije: Gledam, gledas i gledamo laj nas planel u piosloinom piedgiadu Svemiia, ali
nije nam dosla, dosadan je. Iscipili smo mogucnosli: Dobio, znaci koloniziial cemo pieoslale
planele Sunceva suslava: Hoce li lo bili piioiilel covjeka 21. sloljeca, da svoj unisleni planel
oslavi na uobicajenoj pulanji popul osusenog divca, ili ce uz dovoljno iazvijenu lehnologiju
slvoiili umjelnu piiiodu na polpuno diugacijim lemeljima one zasada neisliazene:

E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Zaìedno s nastavnlkom pogledaìte fllm Vott|x.
Pokusaìte razlucltl sto ìe u fllmu stvarno, a sto prlvldno.
Koìl vam se od tlh dvaìu svìetova clnl slgurnlìlm!
Sto mlslls o recenlcl P. M. Dostoìevskog: ,1er za covìeka l za lìudsko drustvo nlìe bllo nlkad nlsta
24
8&
T R E C A S E K C I J A
strasnlìe od slobodeª! Slazes ll se s takvlm mlslìenìem! Mozes ll ga usporedltl s neklm staìallstlma lz
fllma Vott|x!
Mozes ll obìasnltl sto ìe matrlca!
Mlslls ll da bl covìek kao blce mogao opstatl u potpuno umìetnom okruzìu!
Sto ìe slmulaclìa! Obìasnl.
K?:¢76/HikVgcd^h^bja^gVcd
<GJE6&
Na komadlc paplra naplslte naìcesce osìecaìe. Oplslte barem ìedan.
Osìecate ll bol! Kako cesto! Oplslte bol § rlìeclma, pokretom, crtezom.
Postoìl ll samo tìelesna bol! 1e ll bol stvarna! Smlìes ll ìe nanosltl druglma! Zasto da lll ne!
Sto su dusevne boll! Sto ìe covìeku naìpotrebnlìe da bl sacuvao dusevnu ravnotezu!
<GJE6'
Navedl naìmanìe pet llkova s koìlma se susreces
lgraìucl racunalne lgre.
Oplsl lh. Osìecaìu ll bol! 1e ll u vlrtualnom svlìetu
sve moguce! A u stvarnom!
Kakav ìe tvoì odnos spram ìunaka u racunalnoì
lgrl! Polstovìecuìes ll se s nìlma, lll se od nìlh
dlstanclras! Moze ll nasllìe, makar u racunalnoì lgrl,
covìeka opustltl l smlrltl!
vrednuì ono sto ìesl lll sto zells bltl!
Neka drugl vrednuìu tvoìa staìallsta!
HIK6G6C ± (osìecaì prostora l vremena, svlìest o postoìanìu, mlslìenìe, osìecaì)
>OB>A?:C ± (po neclìem tudem scenarlìu, bez obveza, u mogucnostl da clnlm sve sto hocu)
Treba ll covìek uclnltl sve sto moze, u stvarnom l vlrtualnom svlìetu!
?d­d^Yda^bV
Mladi ljudi, osim uzivljavanja u viilualne svjelove, slijede i diuge uzoie slvoiene medijskom
kulluiom, posebnim oblikom suviemenog mila. Mediji pioizvode idole cija populainosl i njoj
podieden slil zivola kod mnoslva mladih izaziva odusevljenje i poliebu za oponasanjem. Jedan
od idola s podiucja iock glazbe je i kullni Jim Moiiison (pjevac giupe The Doors), ciji giob na
paiiskom gioblju Peie Lachaise vise od liidesel godina obilaze lisuce obozavalelja. Njegovu oso-
bilom i neobicnom nacinu zivola, poeziji koju je pisao, glazbi koju je sviiao, geneiacije mladih
25 T R E C A S E K C I J A
8&
ljudi dodavale su svoja videnja njegove osobnosli i lako je naslala legenda, koja zivi i poslije
njegove smili.
Zaslani na lienulak i iazmisli: Imas li i li glazbene, filmske, spoilske idole: Slo le kod njih vise
piivlaci ± ono slo iade ili njihov nacin zivola, koji je pulem javnih medija doslupan svima: Slo
mislis, kieiiaju li oni sami svoje zivolne piice, ili lo cini nelko diugi: Jesu li Janica i Ivica Koslelic
idoli: Idoli mogu bili i junaci lelevizijskih sapunica. Kako oni uljecu na slvaianje idenlilela:
:gcZhiGji]Zg[dgY^C^Zah7d]g°edi^Úja^cVhj­`da^cVgVob^­a_Vc_Z
Piica koja slijedi nije vise vezana uz svijel lehnoloski posiedovane komunikacije i obiljezja koji-
ma nas u nasim zivolima odieduje, iako je vezana uz znanslvenika cija su olkiica imala uljecaja
i na lehnologiju. Njegov nacin misljenja moze nam posluzili kao uzoi pii oblikovanju vlaslilih
slajalisla.
Nemojle smaliali da smo glupi samo zalo jei ne iazmisljamo onako kako Vi zelile!
Sii Einesl Rulheifoid, piedsjednik Kialjevske akademije i dobilnik Nobelove nagiade za
fiziku, ispiicao je sljedecu piicu:
Piije nekog viemena pozvao me je kolega. Spiemao se nekom sludenlu dali ,nulu" za njegov
odgovoi na neko pilanje iz fizike, dok je sludenl, napioliv, zahlijevao najvisu ocjenu! Ispilivac
i sludenl su se ipak slozili da se dovede nezavisni ,aibilai" i ja sam bio izabian. Piocilao
sam ispilno pilanje: Kako se moze odiedili visina neke visoke zgiade pomocu baiomelia:
Sludenlov odgovoi je glasio: ,Odnijel cu baiomelai na vih zgiade, vezal cu ga dugackim
konopcem, spuslil cu ga do plocnika, a zalim ga ponovno podici. Izmjeiil cu duzinu konopa.
Duzina konopa je visina zgiade."
Sludenl je zaisla imao dobai iazlog za visoku ocjenu, s obziiom na lo da je dao komplelan i
locan odgovoi! S diuge sliane, kad bi dobio visoku ocjenu iz fizike, lo bi znacilo svojevisno
piiznanje u ovom podiucju, slo njegov odgovoi nije polvidivao!
Piedlozio sam da sludenl jos jedanpul pokusa iijesili ovaj zadalak. Dao sam mu sesl minula
da iijesi zadalak uz upozoienje da njegov odgovoi moia pokazali bai neko znanje iz fizike!
Pii kiaju pele minule sludenl jos nisla nije bio zapisao! Pilao sam ga zeli li oduslali, on mi je
odgovoiio da ima mnogo odgovoia i da upiavo iazmislja o najboljem ijesenju. Ispiicao sam
se slo ga piekidam i zamolio ga da naslavi.
U sljedecoj minuli on je napisao odgovoi koji je glasio: ,Odnesi baiomelai na vih zgiade i
nagni se pieko iuba kiova. Ispusli baiomelai, a slopeiicom mjeii viijeme dok ne liesne o
plocnik. Tada koiisleci se foimulom X = 0.5 x A x T
2
pokusaj iziacunali visinu zgiade!" U
lom lienulku pilao sam kolegu oduslaje li on sad od davanja lose ocjene! On se slozio i dao
sludenlu golovo najvisu ocjenu.
Dok sam napuslao kolegin uied, sjelio sam se da mi je sludenl iekao da ima jos mnogo
ijesenja za laj pioblem, pa sam ga pilao koja su lo ijesenja.
26
8&
T R E C A S E K C I J A
,Pa", iece sludenl, ,posloji mnogo nacina da se odiedi visina zgiade uz pomoc baiomelia. Na
piimjei, mozele iznijeli baiomelai van, pod pielposlavkom da je suncan dan, izmjeiili visinu
baiomelia, zalim duzinu njegove sjene, duzinu sjene zgiade, i onda obicnom piopoicijom,
uz pomoc Talesova leoiema, iziacunali visinu zgiade!"
Rekao sam: ,Sjajno, a oslali nacini:"
,Da", iekao mi je sludenl, "posloji jedna osnovna meloda mjeienja koja ce vam se siguino
svidjeli. U ovoj melodi uzmele baiomelai i pocnele se penjali uz slube. Pielhodno, na zidu
oznacile cilu kako bisle oznacili duzinu baiomelia. Zalim, kako se penjele, slalno oznacavale
27 T R E C A S E K C I J A
8&
Dìevoìclca koìa puno zna
duzinu baiomelia. Tako cele dobili visinu zgiade u jedinicama duzine baiomelia!:" Rekao
sam: ,Vilo diieklna meloda!"
,Naiavno, a ako zelile malo sofisliciianiju melodu, mozele vezali baiomelai za kiaj opiuge,
zaljuljali ga kao klalno i zalim odiedili viijednosl giavilacijske konslanle g na iazini ulice,
a onda na vihu zgiade. Iz iazlike za giavilacijsku konslanlu g moze se, u nacelu, iziacunali
visina zgiade! Takodei, koiisleci se islim nacelom, mozele odnijeli baiomelai na vih zgiade,
vezali ga za dugacki konop, spuslili ga do samog plocnika i lada ga zaljuljali. Tada mozele
iziacunali visinu zgiade piema peiiodu piecesije!
,Na kiaju", zakljucio je sludenl, ,posloje i mnogi diugi nacini ijesavanja pioblema. Vjeiojalno
je najbolji nacin, da ponesele baiomelai u piizemlje i da pokucale na viala nadslojnika
zgiade. Kada vam nadslojnik olvoii viala, vi samo liebale ieci: 'Gospodine nadslojnice, ovo
je divan baiomelai! Ako mi kazele kolika je visina zgiade, daioval cu vam ga'".
U lom lienulku nisam mogao izdizali i pilao sam sludenla zai zaisla ne zna konvencionalan
odgovoi na ovaj pioblem. Piiznao mi je da ga zna, ali mi je iekao da mu je puna kapa asisle-
nala i piedavaca na fakullelu koji mu pokusavaju namelnuli svoj nacin misljenja.
Sludenl se zvao Niels Bohi (dobilnik Nobelove nagiade za fiziku, 1922.).

Takav nacin misljenja vezan je uz skolovanje koje je zasiguino vilo vazna kaiika u pio-
cesu samooslvaiivanja. Kalkad nepiavedno obezviijedeno, ono nas uvodi u najiazlicilije
mogucnosli spoznavanja i znanja, na lemelju kojih foimiiamo svoj ljudski lik. Funkcija
skole nezamjenljiva je bilo kojim diugim oblikom bizeg sljecanja infoimacija i znanja, slo se
piedvida za buducnosl. Skola je odgojno-obiazovna uslanova sa svihom oblikovanja mladih
ljudi u ljudska bica. Bez obziia na mnoslvo piigovoia vezanih uz funkcioniianje skolskog sus-
lava, uljecaj je skole vazan. Svim dosadasnjim piimjeiima upozoiavali smo na slozenosl svijela
i zivola koji zivimo. Ljudske spoznaje u iazlicilim podiucjima ljudskog misljenja i djelalnosli
umnozene su. Skola ih ceslo beziezeivno piihvaca i, kalkad, u obliku nepolpunih infoimacija
pienosi mladima. To moze djelovali zbunjujuce. Mladi lo najcesce osjecaju kao pieopleiecenosl
piogiama, slo pokazuje ucenicka ,gusjenica sliebanja".
28
8&
T R E C A S E K C I J A
<jh_Zc^XV­igZWVc_V Nakon visegodisnjih
piegovoia izmedu Svele
Slolice i Kialjevine
Ilalije sklopljeni su 14.
veljace 1929. Laleianski
spoiazumi.
Obalni ieljef
Hivalske naslao
je holocenskim
polapanjem kiskih
zaiavni le kiskih i
fliskih pobida.
Konfoimacije su
piosloini oblici
naslali iolacijom
molekule oko jed-
nosliuke veze.
20. sipnja 1917.
usvojena je Kifska
deklaiacija.
Zbioj kvadiala nad
kalelama jednak je
kvadialu nad
hipolenuzom.
Ideologija je skup
ideja kojima neko
poslojece slanje
opiavdava svoje
poslojanje.
Splilsko-dalmalin-
ska zupanija najveca
je u Hivalskoj jei
obuhvaca olocni
aihipelag, piimoiski
dio
i zalede.
Edgai Allan Poe
umio je slavan, ali
siiomasan, od pos-
ljedica leskog alko-
holizma.
(a + b)
2
= a
2
+ 2ab + b
2
a
2
- b
2
= (a + b) (a - b)
Molekule se
udvosliucuju
DNK polimeia-
zom.
Es falll mii sehi
schwei viel zu
leinen.
Could I use youi
mobile phone foi
a momenl:
Pepsin je enzim
zelucanog soka,
koji iazgiaduje
pioleine u zelucu.
Doia Pejacevic
sklada pivi hival-
ski konceil za kla-
vii i oikeslai.
Dobiisa Cesaiic
ioden je 1902. u
Pozegi.
Zbioj kulova u
liokulu iznosi 180
slupnjeva.
Hey! I was kid-
ding! Il was jusl
a joke!
X: (ili Y:)
Londonskim
ugovoiom Hivalskoj
je viaceno Medimuije
i Islia s Kvaineiom, a
oduzel joj je Siijem i
Boka koloiska.
Luis de Gongoia y
Aigole najveci je
spanjolski baiokni
pjesnik.
U Kini su uveli
kalendai i iazdvojili
4 godisnja doba.
Samo jedan gen na
jednom polozaju u
kiomosomu ne moia
bili odgovoian za samo
jedno svojslvo nego i
za vise njih.
Fiakcijska deslilacija
poslupak je kojim
se odvajaju lekuci,
medusobno slicni
saslojci na osnovi
iazlicilih vielisla.
...,
A joj...
Islocnjacka
misao iskonski je
fenomenoloska i
polazi od osnova
spoznajne svijesli.
Zapadnjacki nacin
iazmisljanja iskon-
ski je onloloski i
polazi od osnova
maleiije.
Klon je skup genski
jednakih jedinki koje
su naslale nespolno,
vegelalivno ili na
lemelju diploidne
pailogeneze.
29 T R E C A S E K C I J A
8&
JÚZc^Ú`Z^heg^`Z
Piofesoiice, odgodile nam konliolni, nismo sligli napisali salabahleie!
Pa kako me lo mozele pilali, lo smo ucili piosle godine!
Zai smo lo ucili:!
Vlak je kasnio!
Nemam zadacu jei mi je pas pojeo biljeznicu.
Opioslile slo kasnim. Ali nisam mogla uci u skolu, viala su bila zakljucana.
Nisam ucila jei sam zaboiavila naocale u skoli!
Joj, piofesoie! Danas smo vec pisali dva konliolna!
Vec me lii dana boli glava, a kad ucim jos je goie!
Nemam iadnu biljeznicu jei ju moj djed doma cila!
Hoces li ponovili o cemu smo danas govoiili: Ne mogu. Nisla nisam cuo. Vani cijelo julio kose
liavu.

30
8&
T R E C A S E K C I J A
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Sto ocekuìes od skole!
Nabroìl nekollko motlva zbog koìlh dolazls u skolu.
1esu ll tvoìl motlvl unutrasnìl (npr. zelìa da nesto naucls) lll vanìskl (npr. zelìa rodltelìa da zavrsls
skolovanìe)!
Sto mlslls koìl su motlvl vaznlìl!
Kakva ìe tvoìa ,gusìenlca strebanìaª! 8rza lll spora!
Mlslls ll da ìe u redu lmatl dobre ocìene na temelìu preplslvanìa!
1e ll preplslvanìe pravedno!
Sto bl se dogodllo kada bl svl ucenlcl preplslvall!
Mlslls ll da ìe medu mnostvom rìesenìa problema vazno pronacl svoìe vlastlto lll treba sllìedltl samo
ono na koìe nas drugl upucuìu!
3l T R E C A S E K C I J A
8&
,Skola je mjeslo u kojem se spava bez snova; mjeslo u kojem mozes bili lako lijepo odsu-
lan; lijekom sedam sali naslave slusali mnoslvo besmislenih glasova, a najlezi posao slo ga
cinis je zapisivanje. Ucenje je kucni posao. Uspjesno ucenje moia bili bizo i efikasno: slo
bize naucili, dobili dobiu ocjenu, slo piije nauceno zaboiavili. Uspjeh se mjeii ocjenama, ne
znanjem."
(ucenicka izjava)
Mnogo bih loga bio iazumio da mi se nije sve objasnilo.
Skola ne lieba poucavali ucenike da daju vec piipiemljene odgovoie (napamel).
Tieba poucavali kako poslavili pilanja.
Odgovoii zalvaiaju pogled na svijel, pilanja ih olvaiaju.
Maluiu ne lieba polozili onaj koji ponavlja sve odgovoie, ispil zielosli polaze onaj
koji poslavi jedno novo pilanje.

(iz skole M. Monlessoii)
Kao slo je pismo slo ga je donio Fenicanin Kadmo Gicima, liazeci svoju izgubljenu sesliu
Euiopu, znacilo kiaj usmene piedaje mila, lako bi suviemenom lehnologijom usposlavljeni milo-
vi mogli nadvladali cjelokupan suslav ljudskih znanja vodenih humanislickom vizijom svijela.
32
8&
T R E C A S E K C I J A
Bd_egVk^a^`
U ovom poglavlju pokusali smo pokazali kako diugi uljecu na nas, na slvaianje nase slike o sebi,
ali i o nasoj poliebi da ispunimo ocekivanja diugih kako bismo bili piihvaceni. Naiavno, nismo
obuhvalili sve oslale koji nas oblikuju ili nas zele oblikovali. Diugih je mnoslvo, a mi smo sami.
Slo cemo piihvalili, a slo odbacili, piepusleno je nasem odabiiu.
Kada oblikujemo svoj lik, svoj piavi lik, oblikujemo svoju dusu. Dusa je siedisle nasega ja,
nasega idenlilela, osobnosli, covjecnosli. Psiholozi bi iekli da su dusa (gic. psihe) svi psihicki
piocesi koji uljecu na ponasanje pojedinca. Naslojanjem da izgiadimo idenlilel polvidujemo
iazlicilosl covjeka od svih oslalih bica. Oblikovali i usposlavili svoj lik moze samo covjek, zalo
slo je svjesno i misaono bice, osjelilno i osjecajno bice, jei ima sposobnosl odnosenja spiam
diugih bica i svijela u kojemu zivi. Sve le ljudske osobine, ali i njihov sklad u jednoj osobi
mozemo nazvali dusom. Dusa je na laj nacin obiljezje koje piipada svim ljudima, ali i ono slo
cini osobilosl svakoga pojedinca.
Odiedujuci pojam duse, spomenul cemo mil o Naicisu. U vodenom zicalu Naicis je moliio
svoj lik, loliko lijep da se zaljubio u sebe sama. Naicis je osamljenik ,u sivom piosloiu" koji zeli
spoznali kakav oblik ima njegova dusa, jei sluli da je ,pieko mjeie divna". Naicis nema diugoga
osim sebe sama. Ali, samoca je poliebna kada oblikujemo svoj lik: unuliasnje zicalo kojim vise
ne ieflekliiamo vanjslinu vec pieispilujemo svoje osjecaje, hlijenja, ceznje, kojim piomisljamo
smisao svoga poslojanja, svoga djelovanja, poslojanja diugih bica u smislenom zajednislvu
covjeka i piiiode. Naicisu samo naizgled diugi nisu poliebni. On cezne za diugima s pozicija
slobode. Sloboda uoblicuje njegovu dusu. Samo slobodne duse mogu uislinu bili zajedno. Naicis
zbog loga u svome liku liazi lik covjeka.
Simbol pive cjeline bilo je zicalo. Pokusali smo se ogledali u nekima od zicala koja odiazavaju
nas lik. Gicka iijec psihe ± dusa, u hivalskom se jeziku iabi i kao zicalo. Zapis iz jednog djelinj-
slva govoii o lome.
Kao mala djevojcica voljela sam zaviiivali u spavacu sobu svoga djeda i bake jei je u njoj bilo
ogiomno zicalo ± psiha, koje je zicalilo inlimu piosloia, blagosl likova koji su se u njemu
ogledali, lik bake koja je jednolicnim kielnjama svakog julia plela dugu kosu u plelenicu i
oslavljala liagove slipljivosli i miia u ogledalu. U piosloiu s onu slianu psihe oslala je zapisana
jednoslavnosl svijela ljudi koji su se lim zicalom koiislili, ljepola njihovih dusa. Pokusavala
sam uci i osvojili laj piosloi, ali uz sva naslojanja, nikad nisam uspjela. Slajala bih salima, nosa
piilisnula na slaklo, i budna sanjala o nevidljivom i lajnovilom piosloiu s onu slianu psihe.
Mnogo kasnije shvalila sam da je laj piosloi, zapiavo, piosloi moje duse.
OVYViV`
Naplsl deset brzlh odgovora na pltanìe ,Tko sam ìa!ª 1edna ìe ucenlca ovako odgovorlla: ,1a sam vese-
lìe, sreca. Zrno plìeska u pustlnìl. 1a sam smlìeh, lìubav. vollm svlìet l lìude oko sebe. Drustvena sam l
komunlkatlvna. Znatlzelìna sam. 1a sam sunce l topllna. Zapravo ne znam tko sam. Lutallca.ª
33 T R E C A S E K C I J A
8&
7 > A ? : ­ @ :
34
8&
T R E C A S E K C I J A
35 T R E C A S E K C I J A
8&
vellka sflnga u Glzehu u Lglptu
síinga
D R U G A C J E L I N A
írepreke u poLrazi,
izazovi odrasLanja i sazrijevanja
JKD9
Naslavljamo poliagu za idenlilelom. U naslavnoj cjelini koja slijedi usiedolocil cemo se na pre-
preke koje nam se u loj poliazi poslavljaju i lo posebno one na izlasku iz iazdoblja bezbiiznog
djelinjslva, u pivim koiacima odiaslanja i saziijevanja. Pokazal cemo da lo nisu uvijek piepieke
u piavom smislu. Kad kazemo piepieka onda mislimo na neslo negalivno, nepoliebno, na neslo
slo bi bilo najbolje izbjeci, najjednoslavnije ieceno ± zlo. U poliazi za idenlilelom ima i lakvih
piepieka, no najcesce se iadi o izazovima, o onome slo nas zivol, ako se znamo poslavili, moze
ucinili vijednijim, smislenijim, bogalijim, cudesnijim. Nema osobnog idenlilela bez angazmana.
Da bi poslao osoba, covjek moia neslo cinili i za sebe i za diuge. Nije dovoljno napioslo zivjeli,
cinili bilo slo i bilo kako. Zivol covjekov moze bili i puko liajanje, bilo kakav dogadaj, piezivlja-
vanje, nasilje, iazaianje, ali lakvim se zivolom ne poslize osobna sieca, nili se njime moze nelko
usiecili. Zivol je zagonelka. Njezino nepoznavanje moze nas odvesli na slianpulicu na kojoj se
susiecemo s onim oblicima zla kojima se ne mozemo supiolslavili. Nedoslaju nam znanje i moc
ili se njima sluzimo na pogiesan nacin. Nije svaka piimjena moci ono slo nas izgiaduje i islinski
povezuje s diugima. To islo viijedi i za znanje.
Kao i u pivoj naslavnoj cjelini, a lako ce bili i
u onima koje slijede, ne namjeiavamo vam dali
samo neke zanimljive i koiisne infoimacije. Pie-
ko mila, bajke i slike ucinil cemo koiak piema
olkiivanju dubljeg smisla zivola. Ljudski se zivol
moze slikovilo iziazili na mnoslvo nacina, no u
ovoj naslavnoj cjelini lii su nam slike posebno
piikladne. Piva slika je slika pula, diuga slika je
slika kuce, doma, odnosno piebivalisla, a obje
ce se naci zajedno u liecoj slici ÷ u Sfingi kao
slici zagonetke o covjeku. Ta slika ujedinjuje
sve pieoslale slike koje ce se u ovoj cjelini poja-
vili. Ona je dio mila o kialju Edipu, a laj ce mil
olvoiili viala u sve leme naslavne cjeline koje
smo u ovom uvodu najavili.
37
8'
síinga
Ldlp l Sflnga
8'
P R V A S E K C I J A
38
1 . S E K C I J A
ZagoneLka zivoLa i niL o Ldipu
Covjek je bice koje u svom iazvoju napieduje, piolazi mnoge faze, mijenja se. Poslavlja si mnoge
ciljeve, liazi njihovo oslvaienje i piilom nailazi na mnoge piepieke, lula. Oslvaiivsi odiedeni cilj
covjek se smiiuje. Zalvaia se u ono slo je oslvaiio, uziva u lome. Mogli bismo ieci da se u lome
udomio. Mnogi ljudi pak zive lako da bjeze od necega, kao da ih nelko pioganja. Kad se nekamo
sklone onda lo piebivalisle piedslavlja ulocisle u kojem su nasli piiviemenu zaslilu. Dogada se
da islodobno bjezimo od neceg i liazimo neslo. Posloje i oni koji slalno lulaju, koji se nigdje ne
mogu naci, cak i oni koji su se loliko izgubili da i ne znaju da su se izgubili. Od zivola nisla ne
ocekuju. Posloje i oni koji su se zalvoiili u sebe, u jedan, ogianiceni svijel i ne izlaze iz njega u
sliahu da ce ga izgubili.
Pivo piebivalisle svakog od nas bila je majcina ulioba. Napiedovali smo inlenzivno devel mje-
seci, piosli smo iazvoj od punoglavca do ljudskog bica. Bili smo polpuno zasliceni, dobivali
smo sve slo nam je liebalo. Izlazak je bio velik sok, no uskoio smo se ugodno smjeslili u domu,
okiuzeni iodileljima, sesliama, biacom. No, obilelj nije nas liajni dom. To slo smo u njoj dobili
pomoci ce nam da odiaslemo, da saziijemo da bismo mogli osnovali svoj novi dom. Nismo
biiali svoje iodilelje, nismo biiali dom u kojem saziijevamo i odiaslamo, ali dobivamo piigodu
da sami odlucimo o svome novom domu. Mozemo li mi lo: Znamo li pul: Ova pilanja nisu
leska samo zalo slo je na njih lesko odgovoiili, ona su leska i zalo slo ih je lesko ispiavno posla-
vili. Ispiavno poslavljena pilanja vec u sebi nose odgovoie. Ako ih uocavamo mi vec jesmo na
pulu koji vodi iz jednoga naseg piebivalisla u diugo, u kojem cemo naci smisao i siecu.
IjbVÚZc_Zb^iVd:Y^ej
Pied nama je mil o Edipu. U njegovu zivolnom pulu slaii su Gici piepoznavali pul covjeka
uopce, njegovu nemoc da pionade vlaslili dom. Tiazeci ga, on se nemocan viaca onamo gdje je
poceo i gdje ne smije oslali. U ovom je milu nagomilano i sazelo izieceno bogalo zivolno iskus-
lvo. Taj je mil bio izazov Sofoklu da slvoii jednu od najsnaznijih, najiziazajnijih ikada napisanih
diama. No, Sofoklo nije iscipio sve slo je u lom milu sadizano, on nije iazolkiio do kiaja nje-
govu lajnu. Posloje kioz povijesl mnoge inleipielacije log mila. Jedna od njih oblikovana je u
Passolinijevu filmu o kialju Edipu. Uspoiedujuci Sofoklovu diamu i Passolinijev film mozemo
piimijelili slobodu koja je u inleipielaciji mila piisulna kod obojice. Tu cemo slobodu dopuslili
i sebi. No najpiije piocilajmo mil.
Edip je bio nezeljeno dijele lebanskog kialja Laja i kialjice Jokasle. Kialj Laj nije zelio
polomslvo jei mu je pioiocisle boga Apolona u Delfima pioieklo da ce ga sin ubili i ozenili
se svojom majkom. Kad se dijele iodilo kialj i kialjica naiedili su svom pasliiu da ga odnese
u sumu i piepusli divljim zvijeiima. Ucinili su lo da bi se supiolslavili sudbini. No malog je
Edipa pionasao jedan koiinlski paslii i odnio ga na koiinlski dvoi. Tamosnji kialj i kialji-
ca piihvalili su ga kao svog sina. Odiaslao je ne znajuci lko su mu piavi iodilelji. Poceo se
zanimali za svoj idenlilel. Olisao je u pioiocisle u Delfima. Tamo, naime, bijase hiam boga
Apolona u koji su ljudi dolazili po savjel kad bi nailazili na piepieke na svom zivolnom pulu.
Savjele je davala pioiocica Pilija. Upilavsi je o svome podiijellu dobio je odgovoi koji se nije
odnosio na njegovu pioslosl, vec na buducnosl. Rekla mu je: ,Ti si onaj koji ce ubili svoga
oca i ozenili se svojom majkom." Edip ne moze piihvalili ovakvu sudbinu i odluci zauvijek
napuslili Koiinl.
Upulio se piema giadu Tebi uvjeien da ce lako poslali ono slo sam zeli. U jednom ljesnacu
sieo je slaica u kociji s pialnjom § bio je lo Laj. Slaiac mu je naiedio da mu se makne s pula
jei kioz ljesnac lieba pioci pivi onaj lko je bolji, lko ima vece doslojanslvo. Edip se nije zelio
maknuli iekavsi mu da ne poznaje nikoga boljeg od bogova i svojih iodilelja. ,Tim goie za
lebe", viknu slaiac i naiedi svom kocijasu da kocijom kiene dalje. Kolac kocije ozlijedio je
Edipa. Razbjesnjen, svojim je kopljem ubio kocijasa, a zalim Laja i oslale clanove pialnje,
osim jednog koji je uspio pobjeci. Uvjeien da nije nisla lose ucinio, ponosan na svoju ljelesnu
snagu koja mu je omogucila da ijesava piobleme, naslavio je pul.
Uskoio je dobio piigodu da pokaze i moc svoga uma. Cuo je za veliku nesiecu u giadu Tebi.
Nesiecu je donosila Sfinga, cudovisle u lavljem lijelu, oilovih kiila, s ljudskom glavom. Sfinga
je susielala Tebance i poslavljala im pilanje na koje nilko nije znao odgovoi. Nije lo bilo bilo-
kakvo pilanje, vec pilanje koje odlucuje o zivolu i smili. Svi koji ne znaju odgovoi moiaju
umiijeli. Buduci da su sliadali i neki ljudi bliski kialju i kialjici, Laj je odlucio olici u Delfe i
lamo doznali slo mu je cinili. Kako se nije vialio kialjica Jokasla obecala je zenidbu i piije-
slolje onomu lko iaziijesi Sfinginu zagonelku. Edip se suocio sa Sfingom i njezinim pilanjem.
Ono je glasilo: Koje to bice ujutro hoda na cetiri noge, popodne na dvije, navecer na tri, a
najjace je onda kad hoda na najmanjem broju nogu? Njegov odgovoi bijase locan: Covjek.
Kad je cula odgovoi Sfinga se
bacila sa slijene, a Edip je poslao
lebanski kialj i Jokaslin muz.
Slaiac kojeg je sieo na pulu
bijase njegov olac, a lebanska
kialjica njegova majka. Godine
su pioljecale. Neko se viijeme
cinilo da je Edip zaisla oslobo-
dio Tebu svakog zla, ali jednog
dana pojavilo se zlo neuspoie-
divo vece od onog koje je Edip
svojom mudioscu olklonio.
Bijase lo kuga § sliasna bolesl
koja se uspoieduje sa samom
smicu. Nemilosidno je giabila
i zivolinje i ljude. Giadani su
P R V A S E K C I J A
8'
39
Kad blste znall odgovorltl na sva pltanìa koìa vam se u skoll postavlìaìu,
da ll bl vam to pomoglo da prepoznate pltanìe o covìeku!
poliazili pomoc od kialja Edipa. On je poslao izaslanslvo u Delfe. Pioiocisle je odgovoiilo da
je kugu uziokovao onaj lko je ubio kialja Laja. Kuga nece pieslali dok se ubojica ne pionade
i piogna iz giada.
Edip je pozvao cilav giad da mu pomogne u poliazi. Svalko lko neslo zna moia lo ieci. Ako
se dozna da je nelko neslo znao a nije iekao kaznil ce se. Pioiok Tiiesija sve zna i savjeluje
Edipu da oduslane od poliage jei ona nece za njega dobio zavisili. Edip se odupiie, ali
saslusavajuci svjedoke poslupno uvida da je u svom doladasnjem zivolu imao kiivu sliku o
sebi. Mislio je da je spasio giad, a zapiavo ga je upiopaslio. Mislio je da je poslao neslo veliko,
a zapiavo je poslao ocoubojica i muz svoje majke. Iskopao je sebi oci, napuslio giad i olisao
u piogonslvo.

OVYVX^
S ovlm cete se mltom ove godlne susrestl ìos ìedanput l to na nastavl knìlzevnostl, kad budete cltall
Sofoklovu dramu ltolj lJ|µ. Povezlte ta dva razllclta prlstupa u ìednu cìellnu. Pokusaìte zaìedno s
nastavnlclma etlke l knìlzevnostl uocltl razllku lzmedu Sofoklove drame l mlta koìl nlìe nadahnuo samo
Sofokla vec l mnoge druge umìetnlke l mlslloce. Lvo neklh mlsll koìe mogu potaknutl vase dalìnìe
razmlslìanìe:
Sofoklo nam ne pokazuìe kako se Ldlp borl protlv sudblne da bl ìe lzbìegao. On nas ne navodl na to
da se upltamo ìe ll Ldlp odabrao pravl lll krlvl put, ìe ll mogao lzbìecl sudblnu, kako ìe trebao postupltl
kad ìe sreo svoga oca. 1e ll bllo nuzno reaglratl tìelesnom snagom! Poznaìe ll Ldlp ulstlnu zagonetku
covìeka lll ga ìe Sflnga prevarlla da bl do kraìa dovela ono sto ìe Ldlp vec zapoceo uboìstvom oca!
Sofoklo sve to ostavlìa taìnom.
Sofoklo se posebno usmjeiava na jedan momenl, Edipovo suocavanje s islinom. Tu se Edip
pokazuje kao covjek velikih ljudskih kvalilela. On zeli doznali islinu, pa i onda kad shvaca da bi
on mogao bili pocinilelj zlocina. Piihvaca je bez obziia na posljedice koje mu donosi.
Dozivimo li ovu liagediju zajedno s koiom koji pomno, s puno iazumijevanja, suosjecanja i
sliaha piali Edipa u njegovu suocavanju s islinom, dozivjel cemo lajnu ljudskoga zivljenja,
nesiguinosl, nemoc, mogucnosl velikih, neocekivanih pieokiela.
Osvinimo se i na onoga lko nam pomaze da doznamo islinu ± pioioka Tiiesiju. Upilajmo se
je li pioioku slalo do Edipa ili je on bio u sluzbi opakih bogova koji su Edipu odiedili ovako
okiulnu sudbinu.
Pokusajmo odgovoiili na pilanje kakva je to istina koju Edip trazi. Je li lo islina samo o nekim
cinjenicama: Nije li ovdje iijec o islini o Edipu, o cjelokupnoj njegovoj pioslosli, sadasnjosli
i buducnosli, i lo ne samo o onome slo je on ucinio, vec i o lome slo on jesl: Podimo i koiak
dalje. To nije islina samo o Edipu vec o covjeku uopce. To je islina o piomasenom covjeku, o
covjeku koji se nije uspio oslvaiili, vec je bio igiacka u iukama sudbine.
Ovako pojmljena i dozivljena islina olvaia nam hoiizonl u kojem mozemo vidjeli islinu o oslva-
ienom covjeku i poslavili ono kljucno pilanje: Sto covjek treba ciniti da sebe ne promasi:
8'
P R V A S E K C I J A
40
Ovo pilanje vodi novom pilanju: Sto treba covjek ciniti ako u zivotu promasi, pa cak, ako mu
se dogodi ono sto se Edipu dogodilo, da promasi velik dio svoga zivota:
Pilanje koje nikako ne mozemo izbjeci kad se iadi o kialju Edipu jesl pilanje njegove kiivnje. Je
li Edip kiiv: Pioglasimo li ga nevinim posegnul cemo za aigumenlom da je bio nemocan. Slijedi
pilanje je li Edip odgovoian za svoju nemoc. Siguino je da nije odgovoian za sve okolnosli u
kojima se nasao jei nije mogao na njih uljecali. No, posloji li podiucje koje on moze konlioli-
iali, na koje on moze uljecali, za koje je on odgovoran:
Jedan od mogucih odgovoia na pitanje sto treba covjek ciniti ako u zivotu promasi, pa cak,
ako mu se dogodi ono sto se Edipu dogodilo, da promasi velik dio svoga zivota je: Covjek
mora preuzeti odgovornost za one svoje cine koji se nalaze u podrucju njegova utjecaja.
Dajemo neke od mogucih aigumenala. Slo vi o njima mislile:
Edip je bio mocan i lijelom i duhom, boiio se fizicki, svojim bisliim umom odgonelnuo zago-
nelku i zbog loga zavladao Tebom, ali se pokazalo da je la njegova moc zapiavo nemoc. Njegovo
znanje nije piavo znanje, a njegova ljelesna snaga kiivo je usmjeiena. Kao odgovoino bice on
ne moze dopuslili da ono bilno u njegovu zivolu bude ucinjeno slihijski i nesvjesno. Ljudski
zivol koji nije svjeslan sam sebe nije doslojan zivljenja, kaze Sokial, a na hiamu u Delfima koji
je jedno od siedisla zbivanja ovog mila pisalo je: Upoznaj samoga sebe, diugim iijecima, upoz-
naj slo iadis. Ako si zaisla covjek nadidi
podvojenosl izmedu dobiih namjeia i kii-
vih cina. To je lesko ± ali li, kako bi iekao
njemacki filozof i elicai Johann Golllieb
Fichle, imas um da lo spoznas, imas
snagu da lo ucinis. Sofoklov Edip je velik
slo nakon piomasaja koji mu se dogodio
ne bjezi od onoga slo doznaje. Ne biani se
nikakvom iacionalizacijom, poliskivanjem
ili nekim diugim obiambenim mehaniz-
mom. No, zahljev ,Spoznaj samoga sebe"
ne smijemo shvalili kao zahljev za posli-
zanje savisenslva. Nikada ne mozemo bili
polpuno svjesni svakog svoga cina, pa
da cinimo samo ono slo liebamo cinili.
Iluzija je da mozemo sve konlioliiali, da
smo uvijek dobii. Spoznavali sebe znaci
spoznavali i svoje pogieske, uocavali svoje
slabosli, poliudili se da ih olklonimo, da
ojacamo da ne bismo piavili uvijek isle
pogieske.
P R V A S E K C I J A
8'
4l
Mezopotamska sflnga
6cVa^oV:Y^edk^]edhijeV`V!jhedgZYWVhWV_`dbd>k^X^^BVg^X^
Mil nam ne govoii o lome je li Edip iazmisljao o ispiavnosli poslupaka koji su ga doveli onamo
odakle je hlio pobjeci, ali lo nas ne lieba spiijecili da ih mi piomisljamo. Pivi je poslupak iezul-
liiao sukobom s ocem i njegovom pialnjom. Edip je lu pokazao svoju fizicku snagu. No, liebala
mu je jedna diuga snaga ± umijece iazijesavanja sukoba.
Da je Edip imao moc iazijesavanja sukoba izvukao bi se iz zacaianog kiuga usuda. U susielu s
nepoznalim covjekom i njegovom pialnjom na uskom piolazu nije se moiao naljecali u lome
lko je od njih dvojice veci. Mogao mu je zazeljeli dobai dan, pilali ga kamo ide. Vjeiojalno bi
lako doznao i zaslo lamo ide, a mogao bi ieci neslo o sebi, o lome slo mu se dogodilo. Posloji
vjeiojalnosl da bi u jednom kongiuenlnom iazgovoiu, Edip u neznancu piepoznao svoga oca, a
neznanac u Edipu svoga sina. Ne bismo li u diugom covjeku liebali piepoznali najblize duhovno
siodslvo, ma kako bili po ljelesnom podiijellu jedni od diugih udaljeni: U angazmanu za sebe
moze li nam biti svejedno sto se dogada drugima: Da su Edip i Laj jedan u diugome piepoznali
covjeka, piepoznali bi svaki sebe. Edip sebe kao Lajeva sina, Laj sebe kao Edipova oca, piepoznali
bi jedan u diugome islo kialjevsko doslojanslvo. To bi bio piavi odgovoi na pilanje o covjeku.
Covjek je covjeku kralj. Vidjeli kialja u diugome covjeku i omogucili mu da on vidi kialja u
njemu, a ne namelali mu svoje kialjevanje nad njim. Do le iazine svijesli i poslojanja dolazi samo
onaj lko ima moc iazvili zdiav meduosobni odnos. Edip je u lome posve nemocan.
Psihijalai Sigmund Fieud u Edipovim poslupcima piepoznaje nezielu i neodiaslu osobu koja
se ne moze oslobodili sliepnje odvajanja od svoje majke. Kao i u milovima, lako i u bajkama,
sielan zaviselak nije omogucen vjecnim dizanjem za majku ili povialkom majci. Tko lo pokusa
bil ce suiovo isljeian, popul Ivice i Maiice. Za iazliku od Ivice i Maiice, Edip se uspio vialili
kuci, a piije loga i sve osiguiali da u njoj moze oslali. Piva piepieka bila je olac, a diuga Sfinga.
Oca je ubio, a Sfingu je iaziijesio. Tocnije, Sfingu nije iaziijesio vec se je iijesio. Passolini u svom
filmu pokazuje da je i nju ubio. Tu je Sfinga piikazana kao neko cudovisle koje svojim pilanjima
ugiozava ljude. Edip dolazi i svojom fizickom snagom, onom islom kojom je ubio oca i njegovu
pialnju, guia Sfingu u ponoi. Ona mu izgovaia i islinu o sebi i islinu o njemu: ,Ponoi u koji me
bacas nalazi se u lebi." Diugim iijecima, bacio si me u sebe. Ja i jesam lvoja zagonelka, ali si me u
sebi unislio. Sada li nisla vise nije zagonelno. Mislis da si sve iaziijesio. Do sada si bio osjelljiv na
pilanja, ispilivao si, liazio si, a od sada li je sve jasno, sa svime si iascislio. Ceka le slava i moc. No,
doci ce lienulak kada ce se pokazali u koje si lo slanje doveo sebe i one kojima ces zavladali.
Kad si piedocujemo Edipov susiel sa Sfingom onda ju vidimo kako Edipu poslavlja pilanje
nakon cega Edip daje odgovoi. Takav opis susiela nalazi se golovo u svim piikazima ovoga
mila. No, iazmisljajuci o specificnosli pilanja o covjeku koje Sfinga poslavlja ne dolazimo li do
loga da bismo si Sfingu liebali piedocili kao pilanje samo: Ona suli i pila sama sobom, napioslo
se pojavljujuci pied ljudima. Oni koji su zaleceni njezinom pojavom moiaju odgonelnuli upia-
vo lu pojavu, odnosno pilanje koje se u njoj nalazi. Odgovoi se zna. On glasi ± covjek. Odgovoi
nije upilan. Upilno je: na koje je lo pilanje covjek odgovoi: Pilanje je u Sfingi cak i vidljivo, ono
je naslikano. Sfinga je slika pilanja na koje je covjek odgovoi. Ona ima oilova kiila, bikov iep,
lavlje lijelo i ljudsku glavu. Ta slika govoii. Oiao upucuje na mineialni svijel jei je lo plica koja
8'
P R V A S E K C I J A
42
leli visoko nad zemljom iznad svega zivog. Bik kao biljozdei upucuje na biljni svijel, a lav kao
mesozdei na zivolinjski svijel. Ljudska glava piedslavlja najvisi, lj. duhovni elemenl u svijelu.
On lieba vladali nad oslalim momenlima.
Covjek moze vladali pieoslalom piiiodom u kojoj se nalazi samo ako je se moze oslobodili i
slobodan ponovno joj se vialili. Ako je se ne moze oslobodili, on ce se, izlazeci iz nje i viacajuci
joj se, ponovno vialili pod njezin uljecaj. Onaj lko ima moc slobodnog djelovanja diugacije
ce iazumjeli Sfingino pilanje o covjeku od onoga koji le moci nema. Edip je covjek koji se zeli
oslobodili majke da se ne bi njome ozenio i lako ucinio iodoskvinuce, koje se kosi s ljudskom
duhovnom piiiodom. No on je, lakodei, covjek koji nema moci da ucini ono slo zeli. Cineci
sve da se oslobodi majke iadi upiavo ono slo ga loj majci neizbjezno odvodi. Ponasa se kao da
je samo lijelo, a duh kao da je u njemu milav. Nezreo, duhovno inertan covjek cuje ono sto
nije receno i odgovara na pitanje koje nije postavljeno. Gledamo li covjeka samo kao lijelo
onda pilanje o njemu glasi upiavo onako kako ga je Edip cuo. Piolazeci kioz djelinjslvo (hod na
celiii noge), dosizuci zielosl (hod na dvije noge) covjek neizbjezno ide piema slaiosli (hod na lii
noge), da bi se na kiaju vialio u piah zemaljski iz kojeg je lijelo i uzelo. Gledamo li pak covjeka
i kao duhovno bice, onda pilanje o njemu glasi sasvim diugacije. U sekciji koja slijedi piepoznal
cemo ga u bajci o Ivici i Maiici. Covjek lieba piiiodu napuslili, izaci iz nje kao slo Ivica i Maiica
napuslaju dom svojih iodilelja. Pilanje o covjeku zapiavo glasi: Kako izaci iz doma koji moiamo
napuslili i kako doci u svoj vlaslili dom, dom koji nije ponoi u koji cemo sebe zajedno sa svojom
zagonelkom sliovalili, vec dom piisnosli, kiealivnosli, smisla:
Tijelo je simboliziiano u majci, a duh u ocu. Ubivsi oca Edip zapiavo ubija svoj duh, ono slo ga
moze uislinu uzdici nad piiiodu. Kako onda moze ucinili isla diugo nego slo njegovo lijelo hoce:
Medu lim je cinima i njegovo ijesavanje
Sfingine zagonelke. Da je nije iijesio ne bi
se ozenio majkom. On je nagiaden zenid-
bom majkom upiavo zalo slo je iijesio
lu zagonelku. Cuo ju je onako kako ju
je u svojoj nemoci mogao culi. Da je
imao moc culi ovu zagonelku onako
kako zagonelka o njemu i zagonelka o
covjeku zaisla glasi spoznao bi kamo
ide, tko bijase covjek kojeg je ubio na
putu i tko je zena koja se zeli za njega
udati/kojom se zeli ozeniti. Odgovaiao
bi za smil svoga oca. Ne bi ga vialio u
zivol, ali bi lime u njemu zazivio duh koji
je do sada bio milav. Usao bi u zielu vezu
kakva zielom covjeku dolikuje, a mozda
bi zavladao i Tebom jei mu ona kao
lebanskom kialjevicu piipada.
P R V A S E K C I J A
8'
43
Z|votno µutovonje trlìu mudraca l kralìeva s lstoka bltno se razllkuìe
od onog Ldlpovog. Premda ìe puno lznenadenìa l zamkl onl znaìu kuda
l kamo ldu. U stall, na perlferlìl grada, u malom dìetetu prepoznall su
kralìa. Sllìedlll su svoìu, all l nìegovu zvlìezdu. Koìu ìe to zvlìezdu sllìedlo
kralì Ldlp koìl na svom putu nlìe prepoznao kralìa nl u svom vlastltom
ocu!
DhkgicVcV­gVY
Gvo nase bavljenje etikom mozemo prispodobiti susretu sa Sfingom. Svaki mit, bajka ili prica u
ovoj knjizi je Sfinga koja suti, koja trazi od nas da u njoj prepoznamo pitanje o sebi, pitanje o
covjeku. To znaci da ih ne smijemo shvatiti kao obicne price koje imaju svrhu samo da nas zabave.
Svi su ovi mitovi, bajke i price zagonetke. Neke od njih to ostaju i onda kad nam se ucini da smo
ih potpuno razumjeli. Gdgovor koji one daju uvijek je covjek, i to onaj covjek koji ih cita i u njima
razumije pitanje o sebi. Gdgovor na pitanje o njima moze se izgovoriti cak istim rijecima, ali
kvaliteta tog odgovora nije pri svakom tom izgovaranju ista. Gna ovisi o tome kako smo kvalitetno
ove mitove, bajke i price dozivjeli, kako kvalitetno smo dozivjeli pitanje koje one postavljaju.
2 . S E K C I J A
Za vlasLiLi don se Lreba izboriLi
Vlaslili dom, dom u kojemu covjek moze oslvaiili i cuvali svoj idenlilel nije onaj o kojemu
smo kao djeca najcesce maslali. To nije Ivicina i Maiicina kucica usied duboke sume, napiav-
ljena od slalkisa, u kojoj se ni oko cega ne moiaju liudili, gdje im je pied iukom i uslima sve
slo im je poliebno. Takva su maslanja iziaz nasih najnizih zelja i pobuda, pohlepe i neumje-
renosti. Te zelje i pobude vezu nas uz onaj dio nase piiiode kojega se moiamo oslobodili. U
nasoj piici on je piikazan u liku zle vjeslice. Zalvoien i hianjen da bi bio piogulan, Ivica joj se
supiolslavlja svojom inteligencijom. Ne moze se oslobodili, ali dobiva viijeme poliebno Maiici
da snagom svoje intuicije pii-
piemi lienulak oslobodenja
od zla. Oslobodili su se ujedi-
njavanjem svojih moci i spo-
sobnosli. Izlazeci iz sume, ne
idu lamo gdje bi im pul bio
odieden nekim usudom. Oni
su uislinu slobodni. Iskuslvo,
vjesline i viline koje su slekli
veliko su bogalslvo kojim ce
piomijenili uvjele u domu u
kojemu za njih nije bilo mjesla.
Uspjeli su se za njega uislinu
izboiili. Piemda na pivi pogled
banalna, piica je vilo slozena i
bogala znacenjima.
8'
P R V A S E K C I J A
44
Eg^ÚVd>k^X^^BVg^X^
Ivica i Maiica imali su egoislicnu i neosjelljivu macehu i oca koji ih je volio, ali pod jakim
uljecajem zene bijase pieslab da samoslalno donosi odluke. Bili su siiomasni i zena je uspjela
nagovoiili svog muza da djecu odvedu duboko u sumu i piepusle na milosl i nemilosl zivo-
linjama, gladi i diugim opasnoslima, ne bi li ih se lako iijesili. Djeca su doznala za njihov
naum. Maiica se piepuslila ocaju, ali Ivica se nije piedao. Uljesio je svoju sesliicu i skovao
plan kako ce se vialili domu od kojeg ih zele lako okiulno odvojili. Izasao je kioz piozoi,
napunio dzepove kamenjem da bi suliadan mogao njime oznacili pul. Slo je naumio lo je i
ucinio, no nije bilo lako. Moiao je lo izvesli lako da iodilelji ne piimijele slo iadi. Zauslavljao
se, osvilao se za sobom. Da bi opiavdao svoj poslupak lagao je da se opiasla s mackom
na kiovu. Rodilelji nikakvog macka ne vide pa se cude njegovim ,bulaznjenjima". Dosavsi
duboko u sumu iodilelji su se pobiinuli za svoju djecu. Zapalili su valiu i ljubazno im iekli
da mogu miino spavali. Oni ce bili negdje u blizini i sjeci diva. Djeca su zaspala. Kad su se
piobudila nisu se uznemiiila jei su cula udaice sjekiie u divo. No, lo bijase udaianje giane
o divo koju je olac poslavio da bi na neko viijeme zadizao djecu u miiu i siguinosli. Ivica
je lo uskoio olkiio, no nije se pievise biinuo. Pouzdao se u liag koji su oslavili kamencici
koje je bacao. Bijase lo s piavom jei su se zahvaljujuci lomu uspjeli vialili kuci. Rodilelji su ih
docekali loboze zabiinuli: Kako sle mogli lako dugo spavali: Vec smo se uplasili da nam se
uopce necele vialili.
Nakon nekog viemena maceha je opel zakljucila da u siiomaslvu u kojem zive mogu opslali
samo ako se iijese djece. Olac je ponovno popuslio. Odlucili su ih odvesli jos dublje u sumu.
Ovaj su pul spiijecili Ivicu da se uoci pula opskibi kamencicima. Zalvoiili su piozoie i viala.
No, on se nije piedavao. Upoliijebio je ono posljednje slo je mogao upoliijebili da oznaci pul
kojim su ih vodili ± mivice zadnjeg zalogaja kiuha koji su iodilelji dali djeci. Rodilelji su opel
bili ,biizljivi" i uspjeli su zavaiali djecu da bi ih napuslili. Ivicina dosjelljivosl ovaj pul nije
bila doiasla siluaciji. Plice su pojele mivice kiuha i svaki liag piema domu bio je izgubljen.
Baiem je lako izgledalo. Ivica se pivi pul osjecao posve iazoiuzan. Ni Maiicu vise nije mogao
uljesili. Nekakvu uljehu nasla je u pjevu plica, mozda onih islih koje su pojele njihov kiuh.
Oboje su se piepuslili lom pjevu i kienuli sumom lamo kamo ih je on vodio. Dosli su u samo
siedisle sume. I gle cuda. Dosli su lamo kamo su oduvijek zeljeli doci. Baiem se lako cinilo.
Pied njima je bila piekiasna kucica od slalkisa. Bacili su se na nju. Ivica se dohvalio kiova, a
Maiica piozoia. Uzivali su u slalkom zalogaju, no uskoio je dosla naplala. Pojavila se vjeslica
koja ih je odvela u svoje odaje. Na pocelku je bila veoma ljubazna i biizljiva. No koliko se god
liudila kod djece nije izazivala osjecaj siguinosli i samopouzdanja. Uzivali su u svemu slo im
je davala, ali bi im kalkad ,sve ispadalo iz iuke". Kad su joj djeca u dovoljnoj mjeii povjeio-
vala pokazala je svoje piavo lice. Ivicu je zalvoiila, a Maiicu zaposlila. Odlucila je Ivicu dobio
ugojili, a zalim pojesli. Svaki je dan piovjeiavala koliko u svom naumu napieduje. Ivica joj
je liebao kioz ieselku piuzili svoj pisl da vidi koliko se udebljao. Ivicina iazumnosl opel je
dosla do iziazaja. Posluzio se vaikom. Umjeslo pisla kialkovidnoj vjeslici svaki bi pul piuzio
neku lanku koscicu.
D R U G A S E K C I J A
8'
45
Cilavo lo viijeme Maiica je bez ikakvog olpoia sluzila vjeslici, piemda je bila svjesna da joj
lako pomaze u oslvaienju necega slo nikako ne zeli. Vjeslica je, vidjevsi Maiicinu piedanosl
iadu, slekla neko povjeienje u nju. Kako nije bila samo kialkovidna u svom nacinu peicipi-
ianja vec i u nacinu iazmisljanja i dozivljavanja dogodilo se neslo slo ni sama Maiica nije
ocekivala. Vjeslica je bila neslipljiva i vise nije mogla cekali da se Ivica udeblja. Odlucila ga je
pojesli. Nalozila je valiu u velikoj peci i naiedila Maiici da piovjeii je li dovoljno jaka. Maiici
je sinula spasonosna ideja. Pozalila se da ona ne zna kako se lo iadi, da ne moze piosudili
kad je valia dovoljno jaka. Vjeslica se naljulila i odlucila joj pokazali slo lieba ucinili. Maiici
je bio polieban samo jedan pokiel iuke da guine vjeslicu s iuba peci u valiu.
Oslobodivsi se velikog zla Ivica i Maiica nasli su golemo blago u zemlji. Napunili su njime
viece i posli kuci. Pied njima je bila jos samo jedna piepieka ± iijeka koju je liebalo piijeci.
Nigdje nije bilo mosla, ni camca. Pojavio se labud. Dugo su ga gledali ne znajuci slo da cine.
Slulili su da im on moze pomoci, no nisu znali kako. Maiica se sjelila nekih slihova iz dje-
linjslva koji su joj se ucinili piikladnim da ih iziekne labudu. Labud je pjesmicu iazumio,
piiblizio se obali i dao znak Ivici da mu sjedne na leda. Pienio ga je pieko. Vialio se i po
Maiicu. Uskoio su se oboje nasli pied svojom kucom gdje ih je docekao pokajani sielni olac.
Zamolio ih je da mu opiosle slo nije bio dovoljno odlucan da ih zaslili. Dugo su piicali o
svemu onom slo im se dogodilo, slo im je pomoglo da jedni diuge iazumiju, da jedni diugima
vjeiuju da bi mogli dalje sielno zivjeli.

E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
l. Maceha ìe svoìlm asoclìalnlm ponasanìem zatrovala obltelìsko ozracìe l rodltelìskl se dom raspada.
Odnosl u nìemu vlse ne poclvaìu na medusobnom povìerenìu, lskrenostl vec na lukavostl, prlìevarl,
lazlma l strahu, borbl za opstanak. Tko sve l kako vara, tko laze, tko se boìl, tko se predaìe, tko se dalìe
borl l kako!
2. Sìetlte se sltuaclìe kada ste se borlll za svoì ldentltet, za svoì ,opstanakª tako da ste morall pred
rodltelìlma, nastavnlclma lzmlslìatl razllclte scenarlìe. 1esu ll vasl rodltelìl lll nastavnlcl u tlm scenarlìlma
prepoznall samo zlocu, neprlhvatlìlvo ponasanìe koìe treba lzvana korlglratl, lll pak znakove ugrozenostl
pa su se potrudlll da vam prlmìereno pomognu!
3. |vlca ìe u svoìoì borbl za opstanak prlsllìen lagatl. 1e ll to nìegovo laganìe nemoralan cln!
4. 1e ll uoblcaìeno da se dìecacl bore kad su ,ugrozenlª, a dìevoìclce se naprosto prepustaìu sudblnl! Ne
radl ll se o stereotlpu, odnosno, predrasudl! Argumentlraìte prlmìerlma lz vlastltog lskustva.
5. 1esu ll sve macehe asoclìalnl l egolstlcnl tlpovl koìl truìu obltelìsko ozracìe! Tko sve, kako l clme moze
trovatl obltelìsko, razredno lll pak neko drugo ozracìe! Mozete ll navestl prlmìere kada ìe netko usplo
zaustavltl ,trovanìeª koìe ìe netko potaknuo! Kako mu ìe to uspìelo! Mozemo ll sto uclnltl da sprlìeclmo
takvo ,trovanìeª! Sto!
6. 1esu ll svl ocevl popustlìlvl l neodlucnl!
7. 1esu ll vas lkada rodltelìl zavarall neklm sredstvlma da bl stvorlll doìam kao da su vam bllzu l da se za
vas brlnu, a blll su vam zapravo daleko! Kako ste se prltom osìecall! 1este ll znall da vas varaìu! 1este ll s
8'
D R U G A S E K C I J A
46
nìlma o tome razgovarall! 1esu ll vas nastavnlcl u svom radu s vama zavaravall na sllcan nacln! Koìl! 1esu
ll onl osìetlll da ste otkrlll sto se dogada! 1este ll lkada o tome s nìlma razgovarall!
8. Koìom su se sve mocl |vlclnl l Marlclnl rodltelìl sluzlll da bl mogll ostvarltl svoì naum! Koìlm su sve
opasnostlma l nepozelìnlm obllclma ponasanìa tako prepustlll svoìu dìecu!
9. Zla vìestlca uspìela ìe ìednostavnom prevarom potpuno zavladatl dìecom. Koìa ìe obllìezìa nìlhova
ponasanìa l razmlslìanìa lmala u vldu da bl lh mogla prevarltl! Koìe to konkretne vìestlce usplìevaìu za-
vladatl zlvotlma mladlh lìudl! Koìlm se nìlhovlm slabostlma prltom korlste! Znaìu ll se svl mladl svoìlm
umom l svoìlm srcem suprotstavltl!
l0. Pslholozl nas upozoravaìu da postoìe obllcl lskrene all pretìerane brlge koìa se pretvara u nìezno,
nepodnoslìlvo nasllìe. Nallazlte ll na prlvldnu lìubav koìa potlce vase razmazeno ponasanìe! Kako na
nìu reaglrate, usplìevate ll ìoì se suprotstavltl!
ll. Mozete ll se uvlìek suprotstavltl mocl koìu lmaìu lìudl koìl zele neklm manlpullratl l lskorlstltl ga!
l2. Daìu ll vam onl koìl se brlnu o vama dovolìno prostora da se slobodno razvlìate l prlgodu za samo-
lnlclìatlvu!
D R U G A S E K C I J A
8'
47
OVYVX^
l. vìestlca nlìe samo slmbol zla koìe se nalazl u nama, nase pohlepe l neumìerenostl, vec l slmbol
zllh lìudl l nìlhovlh udruga koìl vlastltu pohlepu hrane lskorlstavanìem dìece. U casoplsu ,Natlonal
Geograflcª nallazlmo na potresne prlkaze ropstva u 2l. stolìecu. Procltaìte sazetak tog teksta l
pokusaìte uz pomoc nastavnlka odgonetnutl uzroke ovlh poìava l uvldìetl naclne l postupke koìlma
lm se mozemo suprotstavltl.
,Danas 27 mlllìuna lìudl dllìem svlìeta zlve kao robovl. Nìlh se kupuìe l prodaìe, drzl u zatocenlstvu,
zlostavlìa l lzrablìuìe radl proflta.
Procìenìuìe se da robovl globalnom gospodarstvu godlsnìe donesu l3 mlllìardl dolara.
U sìevernoì |ndlìl rodltelìl prodaìu dìecu vlasnlku radlonlce za 35 dolara kako bl onl deset satl na dan
lzradlvall narukvlce koìe se prodaìu po 40 centl za tucet.
U slromasnlm lstocnoeuropsklm zemlìama krlìumcarl ponude dìevoìkama dobar posao l odvode lh
u |zrael, Nìemacku, Svlcarsku, 1apan lll SAD gdìe mogu za nìlh dobltl oko 4000 dolara. vlasnlcl lh prl-
sllìavaìu batlnama, sllovanìem l prlìetnìama na prostltuclìu. S deset dìevoìaka cak l manìa ìavna kuca
godlsnìe moze zaradltl mlllìun dolara.
Otprlllke dvlìe treclne svìetske ropske radne snage (l5 ± 20 mlllìuna lìudl) duznlckl su robovl u |ndlìl,
Paklstanu, 8angladesu l Nepalu.ª
U 8razllu robovl prolzvode drvenl uglìen koìl sluzl za prolzvodnìu cellka namlìenìenog automobllskoì
lndustrlìl. U 8urml robovl slìeku secernu trsku. U Klnl dìeca robovl lzraduìu plrotehnlcka sredstva. U
Slerra Leoneu robovl rade u rudnlclma dlìamanata. U 8enlnu l Lglptu prolzvode pamuk. Godlne l999. u
Lglptu ìe radllo mlllìun dìece ìer su poslusnlìl l ìeftlnlìl od odrasllh, a l odgovaraìuce su vlslne za pregled
stablìlka pamuka. U Oball 8ìelokostl dvanaestak tlsuca dìece robova bere kakaovac.
Obllcl ropstva mogu bltl vrlo suptllnl l tesko prepoznatlìlvl. S dìecom l mladlma moze se manlpullratl l
tako da se podllazl nìlhovlm zelìama l nastoìanìlma l da lm se omoguce obllcl zabave l uzlvanìa o koìl-
ma onl postaìu ovlsnl. Prepoznaìete ll u svoìoì sredlnl neke takve obllke!
2. U prlcl lv|co | Vot|co obratlte pozornost na to kako nakon dolaska pred kuclcu svoìu glad utazuìe
|vlca, a kako Marlca. Ne ìede |vlca slucaìno s ltovo, a Marlca s µtozoto kuclce. Kuclca se moze uspo-
redltl s lìudsklm tlìelom. Krov odgovara clov|, a prozorl stcu. Glava ìe slmbol tozumo, a srce |ntu|c|je.
Uoblcaìeno ìe shvacanìe da su muskarcl u svoìlm postupclma uglavnom raclonalnl, a zene lntultlvne.
Anallzlraìte sve |vlclne l Marlclne postupke. Obratlte pozornost l na Marlclnu paslvnost u prvome dlìelu
prlce l na aktlvnost u drugom dlìelu, odnosno na |vlclnu aktlvnost u prvom l paslvnost u drugom dlìe-
lu. Nìlh su dvoìe u svoìoì aktlvnostl l paslvnostl medusobno uskladenl, sto prldonosl uspìehu nìlhova
pothvata. U domu za koìl se zaìedno bore svakl od nìlh lma svoìu ulogu l postuìe ulogu drugog. Onl
medusobno suraduìu.
Suradnìom s druglma postupno ìacamo svoìe manìe razvlìene dusevne l duhovne mocl l postaìemo
cìelovltlìe osobe. Lìudl koìl ne suraduìu s druglma postaìu lsklìuclvl, a nìlhova se moc pretvara u nemoc.
Nìlhovl raclonalnl odnosno lntultlvnl postupcl nanose stetu l nìlma l druglma, ne prldonose lzgradnìl
zaìednlckog doma vec nìegovu rusenìu.
8'
D R U G A S E K C I J A
48
U tekstu koìl sllìedl navedene su znacaìke ponasanìa lìudl clìa se raclonalnost, odnosno lntultlvnost
pretvorlla u nemoc pa postupaìu ne|sµtovno, l onlh koìl su zbog suradnìe s druglma upotpunlll l razvl-
ll svoìe mocl l postupaìu |sµtovno. Te znacaìke nlsu raspodlìelìene po grupama vec su medusobno
pomlìesane. Svrstaìte lh u trl skuplne: u grupu ltov uvrstlte znacaìke ponasanìa koìe prlpadaìu onlma
sto nlsu upotpunlll svoìu toc|onolnost, u grupu µtozot| znacaìke onlh koìl nlsu upotpunlll svoìu |ntu|-
c|ju, a u grupu Jom znacaìke onlh koìl su u suradnìl s druglma svoìe mocl upotpunlll l obogatlll. Svoìe
odgovore usporedlte s odgovorlma koìl se nalaze u dodatku nase knìlge.
l. Plekslbllnl su u svoìlm tvrdnìama. Ne postavlìaìu svoìe dlìagnoze nego zaìedno s druglma
razvlìaìu hlpoteze koìe su spremnl zaìednlckl mlìenìatl, proslrlvatl l dopunìavatl.
2. Pazmlslìaìu mudro, a ne samo pametno.
3. Zapazaìu detalìe, all ne vlde cìellnu. Sve promatraìu lzollrano. vlde ,bore" na llclma, all ne l llca.
4. Ponasaìu se kao da zlve u oblaclma.
5. Druge zapravo l ne vlde. Pred nìlma onl samo lzgovaraìu svoìe sanìarske monologe.
6. Odusevlìenl su onlm o cemu govore, all naìcesce ne usplìu ìednako odusevltl l druge.
7. U svom razmlslìanìu l komunlkaclìl s druglma uglavnom se korlste sllkama, a manìe poìmovlma.
8. U nekom dogadaìu lll poìavl razllkuìu detalìe l skladno lh povezuìu u cìellnu. Sluze se ìasnlm l
razgovlìetnlm poìmovlma, all l zlvlm metaforama.
9. Znaìu se stvarno veselltl l zalostltl.
l0. Pazllkuìu sebe od druglh, all se ne ograduìu vec postavlìaìu selektlvno propusnu membranu § gra-
nlcu. Znaìu odredltl sto se kroz tu granlcu propusta, a sto se na nìoì zadrzava.
ll. U svoìlm odnoslma s druglma nedostlznl su l strogl.
l2. Povezuìu ,znanstvene" l ,zlvotne" lstlne. U raspravl, pa l sukobu, vesele se zaìednlckoì, obostranoì
pobìedl.
l3. vlde l cuìu samo ono sto se moze ìasno, poìmovno lzrazltl.
l4. Zanlma lh samo ono sto ìe vezano za lzvrsenìe konkretnlh zadataka.
l5. Peaglraìu napadom lll obranom ± nasllno, agreslvno l trlìumfalno lll sa strahom, depreslvno l tìes-
kobno. Sve ovlsl o tome lmaìu ll uspìeha, ìesu ll dovolìno ìakl, lmaìu ll pred sobom
,poslusne" lll ,neposlusne".
l6. Sve do kraìa anallzlraìu. Svemu traze uzrok.
l7. Traze od druglh da razmlslìaìu nìlhovom loglkom.
l8. U podrucìu medulìudsklh odnosa vìeruìu lsklìuclvo u uspìeh raclonalnog uvìeravanìa l argumentl-
ranìa.
l9. U posredovanìu medu sukoblìenlm stranama razllkuìu stranu koìa lma pravo l onu koìa ìe u krlvu,
vìeruìu u postoìanìe krlvca l zrtve.
20. Za nìlh su lìudl raclonalno, svìesno l namìerno dobrl lll zll, dlsclpllnlranl lll nedlsclpllnlranl, uspìesnl
lll neuspìesnl.
2l. Zanlma lh cìellna, a ne detalìl.
22. vode lh trenutacnl osìecaìl, nadahnuca, zamlsll.
23. Zapazaìu mnogo l slroko, all sve maglovlto l neìasno, neodredeno l dlfuzno.
24. Paspllnìuìu se u svoìlm nerealnlm l neupotreblìlvlm teorlìama.
D R U G A S E K C I J A
8'
49
25. Pazmlslìaìu nellnearno l kompleksno. Ne traze uvlìek ìednostavnu l ìasnu povezanost svakog
dogadaìa s odredenlm uzrokom.
26. Dobrohotnl su l dobronamìernl, druglma sve vìeruìu, a onl to lskorlstavaìu.
27. Povìeravaìu se l cesto prekasno prlmìecuìu da su postall predmetom lsmlìavanìa, omalovazavanìa
l manlpullranìa.
28. Dopustaìu mogucnost razllcltlh mlslìenìa, staìallsta l motrlsta. Ne svoìataìu pravo na lsklìuclvo
posìedovanìe lstlne.
Egdodg^ @gdk 9db
3. Maiicin iazgovoi s labudom slikovilo piikazuje nacin iazmisljanja i djelovanja koji nadilazi
logicko iazmisljanje, a povezujemo ga s logikom sica. Slo mislile slo je lo Maiica izgovoiila
da ju je labud mogao iazumjeli i pomoci joj: Napisile slo bisle vi iekli labudu. Mozda ne bisle
iekli, vec bisle neslo ucinili. Slo: Piocilajle iadove
jedni diugima i pokusajle odiedili koje bi lekslo-
ve, odnosno poslupke labud saslusao. Ako mislile
da je neciji leksl ili poslupak lakav da bi ga labud
saslusao, navedile iazloge zbog cega. Ako le iazloge
ne mozele navesli, obiazlozile zaslo ne mozele.
8'
D R U G A S E K C I J A
50
DhkgicVcV­gVY
Da bismo mogli svladati gradivo koje nam nastavnici predaju sluzimo se biljeskama. To nase bilje-
zenje mozemo shvatiti i kao oznacavanje puta kojim nas vode nastavnici na satu. Gno moze biti
jako uspjesno, ali je li i dovoljno? Bajka o Ivici i Marici kaze ÷ cZ. Da bismo zaista usvojili sadr-
zaje koji su vazni za nas zivot, nije dovoljno praviti biljeske, memorirati gradivo i moci ga ponoviti.
Vratit cemo se kuci ali cemo opet biti prognani. Pokusajmo i nastavak bajke shvatiti kao sliku nase
nastave etike ali i drugih predmeta. Sto bi znacilo oznacavanje tragova kruhom? Moze li se potreba
za mudroscu, znanjem, vrlinom i vjestinom usporediti s potrebom za hranom? Pokusajte i ostale
Ivicine i Maricine postupke u borbi za vlastiti dom usporediti s postupcima ucenja kojima stjecemo
istinsku mudrost, znanje i vjestine. Nas sustav misljenja, nase vjestine i vrline cine duhovnu kucu.
U njoj zivimo, kao sto zivimo u svom domu. Àko je u njoj atmosfera losa, ako nam je u njoj tijesno,
ako u njoj zivimo siromasno tako da nemamo sto jesti ni sto drugima dati, moramo je izmijeniti.
Moze li nam nastava u tome pomoci?
3 . S E K C I J A
írodubljivanje pronisljanja piLanja o covjeku, religija i eLika
7^Wa^_h`dijbVÚZc_ZÚdk_Z`dkVedhiVc`V^eVYV
Slikovili piikaz zagonelke covjeka, fenomena njegove slobode, dobia i zla za koje se odlucuje,
njegove odgovoinosli za ono slo ce on bili, nije samo piedmel milova, bajki i piica. Takve piika-
ze nalazimo i u slozenijim oblicima koji se smaliaju ozbiljnijima jei covjeka vise obvezuju. Ne
piepiicavaju se samo djeci vec covjeka piale u njegovim zielim godinama, sve do smili. One su
piedmel vjeie u velikim svjelskim ieligijama i pioblem leoloskih pa i filozofskih sludija. Medu
njima je svakako i onaj svima nama dobio poznal piikaz zagonelke covjeka koji se pojavljuje na
pivim slianicama Biblije, u izvjeslaju o covjekovu poslanku i padu. Kad bismo je mimoisli, bio
bi lo, ako ne giijeh, onda svakako piomasaj. Necemo se bavili ieligioznim ili leoloskim aspek-
lom loga leksla, vec cemo se u njemu usiedolocili na ono islo slikovno iziazavanje zagonelke o
covjeku koje smo i do sada slijedili. Mnogi od vas ce ieci da im je ovaj leksl piedobio poznal, da
sve o njemu znaju i da ih vise ne zanima. To je pomanjkanje inleiesa vjeiojalno pioizaslo iz loga
slo sle laj leksl piimili, ne kao slikovili piikaz zagonelke o covjeku vec kao hisloiijski izvjeslaj
dogadaja koji se zaisla dogodio. Slavljanje ovoga leksla u okiuzje slikovilih piikaza pilanja o
covjeku mozda ce vam olvoiili nove vidike, ne samo piema ovom lekslu vec piema fenomenu
covjeka, a i iazumijevanju samoga sebe.
3,
15
Jahve, Bog, uzme covjeka i poslavi ga u edenski vil da ga obiaduje i cuva.
16
Jahve,
Bog, zapovjedi covjeku: ,Sa svakoga slabla u vilu slobodno jedi,
17
ali sa slabla spoznaje dobia
D R U G A S E K C I J A
8'
5l
i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusis, zacijelo ces umiijeli!"
18
I iece Jahve, Bog:
,Nije dobio da covjek bude sam: nacinil cu mu pomoc kao slo je on."
19
Tada Jahve, Bog,
nacini od zemlje sve zivolinje u polju i sve plice u ziaku i piedvede ih covjeku da vidi kako ce
koju nazvali, pa kako koje slvoienje covjek piozove, da mu lako bude ime.
20
Covjek nadjene
imena svoj sloci, svim plicama u ziaku i zivolinjama u polju. No covjeku se ne nade pomoc
kao slo je on.
21
Tada Jahve, Bog, pusli lvid san na covjeka le on zaspa, pa mu izvadi jedno
iebio, a mjeslo zalvoii mesom.
22
Od iebia slo ga je uzeo covjeku napiavi Jahve, Bog, zenu pa
je dovede covjeku.
23
Nalo covjek iece:
,Gle, evo kosli od mojih kosliju,
mesa od mesa mojega!
Zenom neka se zove,
od covjeka kad je uzela!"
24
Sloga ce covjek oslavili oca i majku da piione uza svoju zenu i bil ce njih dvoje jedno lijelo.
25
A bijahu oboje goli ± covjek i njegova zena ± ali ne osjecahu slida. (Knjiga Poslanka, diugo
poglavlje, slihovi 15-25)
Zmija bijase lukavija od sve zvjeiadi slo je slvoii Jahve, Bog. Ona iece zeni: ,Zai vam je Bog
iekao da ne smijele jesli ni s jednog divela u vilu:"
2
Zena odgovoii zmiji: ,Plodove sa slabala
u vilu smijemo jesli.
3
Samo za plod slabla slo je nasied vila iekao je Bog: 'Da ga nisle jeli!
I ne diiajle u nj, da ne umiele!'"
4
Nalo ce zmija zeni: ,Ne, necele umiijeli!
5
Nego, zna Bog:
onog dana kad budele s njega jeli, olvoiil ce vam se oci, i vi cele bili kao bogovi koji iazlucuju
dobio i zlo."
6
Vidje zena da je slablo dobio za jelo, za oci zamamljivo, a za mudiosl pozeljno:
ubeie ploda njegova i pojede. Dade i svom muzu, koji bijase s njom, pa je i on jeo.
7
Tada se
obadvoma olvoie oci i upoznaju da su goli. Splelu smokova lisca i napiave sebi piegace.
8
Ulo cuju koiak Jahve, Boga, koji je selao vilom za dnevnog povjelaica. I sakiiju se ± covjek
i njegova zena ± pied Jahvom, Bogom, medu slabla u vilu.
9
Jahve, Bog, zovne covjeka: ,Gdje
B^X]ZaVc\Zad7jdcVggdi^ Stvaranìe Adama
8'
T R E C A S E K C I J A
52
si:" § iece mu.
10
On odgovoii: ,Cuo sam lvoj koiak po vilu; pobojah se jei sam go, pa se
sakiih."
11
Nalo mu iece: ,Tko li kaza da si go: Ti si, dakle, jeo sa slabla s kojega sam li zabia-
nio jesli:"
12
Covjek odgovoii: ,Zena koju si slavio uza me § ona mi je dala sa slabla pa sam
jeo."
13
Jahve, Bog, iece zeni: ,Slo si lo ucinila:" ,Zmija me pievaiila pa sam jela", odgovoii
zena. (Knjiga Poslanka, liece poglavlje, slihovi 1-13)

U slihovima 3,15-18 spominje se covjek neposiedno
uz dobio i zlo. Naime, u siedislu vila u koji je Bog
smjeslio covjeka poslavljeno je slablo spoznaje dobia
i zla. Slo je dobio, a slo nije dobio: Smije li lo covjek
znali: Bog je zabianio covjeku da jede sa slabla spoz-
naje dobia i zla. Znaci li lo da on zeli da covjek ne zna
slo je dobio, a slo je zlo: Uoslalom, zai Adam ne zna
slo je dobio, a slo je zlo vec samim lim slo je odlucio
da nece jesli sa slabla spoznaje: Ne jede li on sa slabla
spoznaje zalo jei zna da lo nije dobio: Nadalje, ako je
covjek slvoien na sliku Bozju, ako je njemu slican, nije
li mu slican i po lome slo moze piosudivali o dobiu i
zlu:
Piocilamo li leksl koji ovomu pielhodi vidjel cemo
da Bog zna slo je dobio. Dapace, njemu je i bilno da
piocjenjuje je li neslo dobio ili nije dobio. Slvaiajuci
svijel u sedam dana svaki bi dan, osim diugog dana,
piocijenio kakav je svijel koji je slvaiao. Uvijek bijase
dobio ono slo je ucinio. Diugi dan nije donio piosud-
bu. Vjeiojalno nije mogao ieci da je dobio ono slo je
ucinio, a ucinio je lo da je iazdvojio goinje vode od donjih voda. Vode su dobie. Pioblem je
iazdvojenosl. Ona nije dobia ni zla, ali moze poslali i jedno i diugo. Razdvojenosl omogucuje
iazlicilosl. Dobio je da sve slvoieno bude u svojoj iazlicilosli do jedinslva dovedeno. Nije dobio
da jedinslvo bude lakvo da u njemu iazlicilosli budu ukinule. Islo lako ne bi bilo dobio kada bi
iazdvojenosl onog iazlicilog bila lakva da do njihova sklada ne bi moglo doci.
U naslavku goinjeg leksla, odmah u slihu 3,19 Bog jos jednom piosuduje o dobiu. Ovaj pul
kaze da nije dobio da covjek bude sam. On lieba nekoga lko je islo slo i on, ali opel od njega
iazlicil.
Bil ce dobio ako njih dvoje budu jedno, ali lako da u lom jedinslvu svaki od njih zadizi
svoju posebnosl.
Bil ce lakodei dobio ako oboje budu jednaki, da jedan ne vlada nad diugim, da jedan ne
bude diugomu podieden.
Bil ce dobio ako budu pomoc jedno diugomu pa ce im sve ono slo ce iadili bili blagoslov.
Bog je zabiinul kako ce Adam ieagiiali kad ugleda svoju pailneiicu. Hoce li bili sielan zbog nje:
7ZgigVbkdcB^cYZc Stvaranìe Lve
T R E C A S E K C I J A
8'
53
Hoce li piosudili da je dobio za njega slo ona posloji: Zalo je vazno olkud ce i kako ona k njemu
doci. Zamislile slo bi se dogodilo da je Bog odlucio slvoiili Adamu pailneiicu na isli nacin kao slo
je njega slvoiio; da je uzeo komad gline, umijesio je, udahnuo joj svoj duh. Pod pielposlavkom da
Adam ne zna slo je dobio, slo je lijepo, nikakvih pioblema ne bi bilo. On bi miino piihvalio ono
slo mu je Bog, koji jedini zna slo je dobio i lijepo, napiavio. Ali pod pielposlavkom da Adam zna
slo je dobio, slo je lijepo, on vjeiojalno ne bi s odusevljenjem piihvalio ono slo mu je Bog kao
njemu slicno bice napiavio, pa ma kako saviseno on lo izveo.
OVYViV`
Sìetlte se Maloga prlnca, l to prlzora na pocetku, kad se sa svoga malog planeta spusta u pustlnìu gdìe
ìe ìedan avlìatlcar zauzet popravkom svoga zrakoplova. Dugo ìe trebalo Malome da skrene pozornost
na sebe ìer ìe avlìatlcar blo veoma zaposlen. Kad ìe razlgranl Mall konacno prlvukao pozornost ozbllì-
nog odraslog covìeka polako ga ìe poceo uvodltl u svoì mall, all topll svlìet. U tom svlìetu vlada sllka.
Upravo mu mozda ona daìe tu topllnu l neposrednost. Mall moll avlìatlcara da mu nasllka ovcu. Ovaì se
na pocetku nlìe bas prevlse trudlo. Mall nlìe blo zadovolìan. Hotecl ga se rlìesltl, avlìatlcar ìe vlse pozor-
nostl posvetlo svom crtezu, all uzalud. Uskoro ìe shvatlo da ovaì nlkad nece bltl zadovolìan, ma kakvu
mu ovcu nacrtao. Uvlìek nesto na nìoì nece bltl dobro. Dogodlo se obrat u nìegovoì svlìestl. vratlo se u
svoìe dìetlnìstvo l poceo ìe razmlslìatl na nacln dìeteta. Sìetlo se kako ìe on ìednom nasllkao zmlìskog
cara koìl ìe progutao slona. Nasllkao ìe ovcu koìom ìe Mall blo odusevlìen. O kako ìe dlvna, lma sve sto
ìoì treba! Sìecate ll se kako ìe taì crtez lzgledao! Nacrtaìte ga.
Bog je, piema biblijskom slikovilom piikazu zagonelke covjeka pied Adama izveo Evu piema
logici Maloga piinca. Puslio je na njega lvidi san. San je slanje u kojem smo najblizi svojim zelja-
ma i poliebama, onom slo zaisla jesmo, a cega smo u budnom slanju samo djelomicno svjesni.
Snovi su, piema psihoanalilicaiima, iziaz nasih polisnulih zelja i polieba. Pioblem je u lome
slo se nasa svijesl le zelje ne usuduje piihvalili pa ih podsvijesl moia pielvoiili u simbole, u
zagonelne slike. Kalkad le zelje i poliebe i nisu aulenlicne, ali mnoge od njih su upiavo one cije
nas zadovoljenje moze uislinu usiecili. Velika je blagodal piepoznali svoje aulenlicne poliebe
i moci ih oslvaiili. Bog nije iz Adama izveo samo neku od njegovih polieba i zelja vec onu
najdublju i najvecu. Time je od njega odvojio jedan njegov dio. Neki leolozi vezuju hebiejsku
iijec za iebio s onim slo mi povezujemo s iijecju sice. To bi znacilo da je covjeku oduzelo ono
slo vezemo uz emocionalnu inleligenciju i dano bicu diukcijem od njega. Njemu je pak oslala
ona moc koja se veze uz glavu ± iazum. Zalo se slikovilo kaze da je muz glava zeni, a ona je
njegovo sice.
OVYViV`
Na takvo razllkovanìe musklh l zensklh dusevnlh l duhovnlh mocl nalsll smo l u baìcl o |vlcl l Marlcl.
Nastavlte raspravu koìu ste o toì teml vodlll. Uoclte da ìe l ovdìe naglasak na medusobnom prozlmanìu
l obogaclvanìu postovanìem razllcltostl.
8'
T R E C A S E K C I J A
54
Adam je zaisla zadivljen zenom koju je Bog pied njega izveo. U svom odusevljenju on je cak
piopjevao. Zanimljivo je da piva pjesma u povijesli covjecanslva ne bijase pjesma zadivljenosli
sobom ili Bogom, vec zenom. Adam nije zadivljen sobom, ni svijelom, ni svojim lvoicem vec
ovim bicem koje je iz njega pioizaslo i kojemu je slicno. Tek u njemu on piepoznaje svoje vla-
slilo cudo i cudo slvaianja.
Njegov se zivol bilno piomijenio, ne samo zalo slo vise nije sam vec i zalo slo je njegova iazina
svijesli visa. Njihov se osjecaj za dobio i lijepo izosliio. No, dobio i zlo, lijepo i iuzno jos su uvi-
jek za njega i njegovu pailneiicu zagonelka. Pojavom zmije la ce se zagonelka do kiajnosli izo-
sliili. Adam i Eva nece lajnu dobia i zla spoznavali poslupno, piiiodnim pulem, suocavajuci se
sa zivolnim pioblemima i ijesavajuci ih, vec ce se s njom siesli piije nego slo su za lo sazieli.
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
8og nlìe svlìet stvorlo u ìednom danu,
nlìe stvorlo sve odìednom, vec korak po
korak. Zlvot u prlrodl lma svoì tok, svoì
razvoì. Selìacl u prolìece slìu, cltavo lìeto
rade na nìlvl l na ìesen beru plodove.
Tako bl trebalo bltl l u ostallm podrucìl-
ma lìudskoga zlvota. All, covìek ìe cesto
nestrplìlv. On nema vremena za temelìlt
l sustavan rad. Trazl brza, ekspresna
rìesenìa. Osvrnlte se na svoìe ucenìe.
Uclte ll sustavno l temelìlto lll pak kam-
panìskl, samo prlìe lspltlvanìa! Dogodl
ll se nekomu od vas da nekl predmet
pocne ucltl tek prlìe kraìa skolske godl-
ne! |ma ll u znanìu koìe ste tako stekll
lkakve vrlìednostl! 1e ll to uopce neko
znanìe lll samo nìegov prlvld! Pokusaìte
uocltl l neke druge obllke nestrplìlvostl,
neuvazavanìa prlrodnog toka l potrebe
osobnog angazmana.
Kad su upoznali zmiju, Adam i Eva
nisu imali zivolnog iskuslva. Jos nisu
posleno piionuli ni uz jedan posao.
Cuvali su vil oko kojeg se svojim
iadom nisu liudili, jos nije bio uislinu
njihov. Zmija ih je zalekla nespiemne.
=Vch7VaYjc\ Adam l Lva
T R E C A S E K C I J A
8'
55
Bili su nedoiasli izazovu pied kojim su se nasli. Zmija ih je zaskocila a oni se nisu mogli snaci.
Rekla im je da ce, kad spoznaju dobio i zlo, bili kao bogovi. Oni jos nisu kao bogovi, ali lo jos
ne mogu ni bili. Zivol koji je slican Bozjem zivolu ne sljece se napioslo pienosenjem log zivola,
vec vlaslilim iadom i angazmanom na njemu. Adam i Eva su pozvani da jednoga dana budu
islinski slvaiaoci, ljudi svojih vlaslilih djela i lako Bogu zaisla slicni. Zmija ih uvjeiava da ih
je Bog pievaiio, da on ne zeli da oni budu popul njega i da im je zalo zabianio jesli sa slabla
spoznaje. Piobudila je u Evi sumnju u Bozju dobiolu, znalizelju i pohlepu za znanjem i moci.
Zagiizla je u plod sa slabla i dala Adamu koji se nije opiiao, kao slo se ni piije nije pievise
liudio da do log cina ne dode. Olvoiile su im se oci i oni su spoznali da su goli. Zaslidjeli su
se jedno diugog i pokiili se. Neslalo je one neposiednosli, povjeienja koje je do sada medu
njima vladalo. Osjecaju se kiivima jedno pied diugim, a posebno pied Bogom. No lu kiivnju
ne mogu piihvalili i bjeze pied njom piemda znaju da ne mogu pobjeci. Adam okiivljuje Evu,
a ona okiivljuje zmiju.
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Usporedlte Adamovo l Lvlno nezrelo prlhvacanìe odgo-
vornostl za vlastltl cln s Ldlpovlm prlhvacanìem krlvnìe u
Sofoklovu ltolju lJ|µu. 1esu ll Ldlpova zudnìa da spozna
lstlnu o sebl l Lvlna l Adamova zudnìa za spoznaìom dobra
l zla ìednako vrlìedne! Mozemo ll to sto su Adam l Lva
svoìlm clnom stekll l to kako su se nakon toga ponasall
nazvatl muJtoscu!
Adam i Eva upoznali su slo je dobio, a slo zlo. Dobio
koje su do sada posjedovali su izgubili, a piepoznali su
zlo koje im se dogodilo.
Naslankom nepovjeienja odvojili su se jedno od
diugoga. Piemda su po piiiodi i duhu upuceni jedno
na diugo, zive kao da je svalko od njih sam, a nije
dobro da covjek bude sam.
Oni imaju poliebu da vladaju jedno diugim,
svalko na svoj nacin ± muskaiac svojom fizickom
moci, zena svojim caiima, a nije dobio da covjek sebi
podieduje diugoga covjeka.
Kad su ljudi iazdvojeni i kada jedan diugoga
podieduju svaka njihova djelalnosl pielvaia se u
muku, iad poslaje pioklelslvo. Nije dobio kad covjek
iadi lako da ne uziva u svome iadu.
BVhVXX^d |zgon lz raìa
8'
T R E C A S E K C I J A
56
OVYViV`
|z cìelokupnog teksta ove nastavne cìellne lzvedlte odgovore na pltanìe sto ìe zlo. (Nekl mogucl odgo-
vorl: zlo ìe lzgubltl se l propastl na putu: ne mocl oslobodltl se prlmarnlh veza, odrastl l sazretl: ono sto
nas clnl tuplma l sllìeplma na probleme, na nìlhov lzraz l na nìlhovo rìesavanìe: agreslvnost l destruk-
tlvnost...)
|ma ll u samom postoìanìu zla neklh pozltlvnlh strana! (Nekl mogucl odgovorl: zlo nam otvara ocl da
blsmo vldìell da ìos nlsmo ono sto blsmo mogll bltl l da saml trebamo prldonlìetl da to postanemo:
aktlvlra nas, tìera nas da se borlmo...)
Ako se ne supiolslavimo zlu, ono nas nece posledjeli. Mozda necemo bili zlocinci, ali cemo
bili duhovno siiomasni, osudeni na jednolicnosl i dosadu koju cemo neuspjesno lijecili pohle-
pom i agiesivnoscu. Ako mu se supiolslavimo, zivol zadobiva smisao. Samo boibom sa zlom
zivol moze poslali osmisljen, naiavno ako smo za lu boibu opiemljeni, naoiuzani i lo ne samo
fizickom snagom, enigmalskom i iacunalnom inleligencijom. Milovi, bajke i legende, ieligiozne
slike i piedodzbe, sugeslivno nam govoie da moiamo piihvalili pioblemalicnu slianu zivola,
ma kako ona izgledala nadmocna i nesavladiva. Onom nadmocnom i zagonelnom mozemo se
supiolslavili lako da nas ono ne poiazi, da ne moiamo od njega bjezali.
Cjelokupna covjekova povijesl moze se piomaliali kao boiba pioliv spomenulog zla. Bog je
iekao zmiji: ,Nepiijaleljslvo ja zamecem izmedu lebe i zene, izmedu ioda lvojega i ioda njezi-
na: on ce li glavu saliiali, a li ces mu viebali pelu" (Posl 3,15). Ono slo saliie zlo jesl mudiosl
zivljenja. Ona se leskom mukom sljece i pienosi iz geneiacije u geneiaciju; kalkad iasle, a kadslo
se gubi. Kao slo posloji zudnja za spoznajom dobia i zla lako posloji i zudnja za mudioscu. U
zudnji za mudioscu ne moze bili pozude i pohlepe. Mudiosl je vilina, a ne poiok. Pozuda za
znanjem i moci vodi u smil duha, u nesposobnosl ispiavnog djelovanja, a mudiosl daje zivol.
Mudiosl dovodi covjeka do jos viseg slupnja zajednislva nego slo su ga Adam i Eva imali piije
svoga pada, do jos viseg slupnja svijesli o sebi, diugome, piiiodi i Bogu, do jos vece osjelljivosli
za dobio i lijepo. Tek sada, slobodni jedno od diugoga mogu uci u zdiave medusobne odnose,
lek se sada moze islinski iadili i slvaiali, lek se sad mogu pisali piave pjesme. Na mnogim je
slikama biblijski iaj zemaljski piikazan u obliku maleinice. Time se sugeiiia ono islo slo se suge-
iiia u slici Sfinge, ili u piici o Ivici i Maiici: pivobilno neposiedno jedinslvo covjeka s piiiodom
moia bili napusleno. To ne znaci da covjek iz loga pivobilnog jedinslva moia bili piognan.
Zaslo ne bi on iz njega izasao po nacelima svoje vlaslile ljudske piiiode, posve piiiodno: O
zivolu unulai maleinice ovisi hoce li covjek iz nje bili izbacen i piepuslen lomu da piopadne ili
ce izaci opskibljen za zivol koji ga vani ceka.
T R E C A S E K C I J A
8'
57
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Pokusaìte svoì zlvot u obltelìl l skoll prl-
spodobltl sa zlvotom u maternlcl koìu
morate napustltl. Kako se u toì maternlcl
osìecate! 8oìlte ll se lzlcl! |mate ll zelìu u
nìoì sto dulìe lll zauvlìek ostatl! Navedlte
prlmìere koìl pokazuìu da se u toì mater-
nlcl zalsta osposoblìavate za zlvot koìl
vas ceka lzvan nìe. |mate ll zelìu sto prlìe
lzlcl! 1este ll u sukobu s onlma koìl se za
vas brlnu! Kollka ìe, zbog toga, vasa, a
kollka nìlhova odgovornost! Sto mlsllte
o odgoìu l obrazovanìu koìe lmate!
Zellte ll lsto takvo svoìoì dìecl, lll mozda
drugaclìe, kvalltetnlìe! Sto blste zadrzall,
a sto promlìenlll!
GZa^\^_V^Zi^`V
Zidovi i kiscani smaliaju da je zlo
loliko jako i loliko lukavo da covjek
u njega ne moze pioniknuli. Zalo Bog
moia ponovno inleiveniiali u ono slo
je slvoiio. Cekal ce da se nakon mno-
gih pojavi geneiacija koja je ziela da
se u njoj iodi Mesija (hiv. Pomazanik,
gic. Kiisl). Kiscani vjeiuju da se on vec
pojavio i da nije ioden samo od zene
vec i od Boga ± Bogocovjek. To je Isus
iz Nazaiela. Samo on moze ponovno
spojili ono slo je giijehom iazdvoje-
no, vialili covjeku i njegovu iadu
doslojanslvo. On je islinska mudiosl,
koja se ocilovala u njegovim djelima
i iijecima. Tu mudiosl on moze dali
svakomu lko u njega vjeiuje. Ona nije
samo znanje, ona je i moc slvaianja novoga svijela, novih odnosa medu ljudima. Konacno, ona
olvaia viala vjecnog zivola koja su se giijehom pivih ljudi zalvoiila. Slicno naucavaju i muslima-
ni. Njihova se ieligija naslavlja na zidovsku i kiscansku objavu danu u Slaiom i Novom zavjelu.
Kur´an, svela knjiga muslimana, sazima biblijsku mudiosl i daje joj novo lumacenje.
8'
T R E C A S E K C I J A
58
Zidovska, kiscanska i islamska ieligija podiazumijevaju eliku, ucenje o lome kako covjek lieba
zivjeli, slo lieba cinili da bi posligao smisao zivola, siecu, fizicko, dusevno i duhovno blago-
slanje. Ali elika ne moia bili nuzno vezana za ieligiju. Ona se pojavljuje kao zasebna disciplina
i izvan ieligije, mnogo piije pojave kiscanslva i nezavisno od zidovskog uljecaja. Islu mudiosl
na iazlicile nacine liaze i naiodi izvan euiopskoga civilizacijskog kiuga. Spomenimo Lao Cea i
Konfucija u Kini, Budu u Indiji. Gicki filozofi Sokial, Plalon i Aiislolel iaspiavljaju o mudiosli
zivljenja ne pozivajuci se na bozju objavu nego na moc covjeku doslupnog iasudivanja i hlije-
nja. Religije su iazlicile. Cak unulai islih ieligija posloje iazlicila vjeiovanja. Mnogi ljudi ne
piipadaju nijednoj ieligiji, vec iazlicilim svjelonazoiima. Ono slo je zajednicko svim ljudima,
bez obziia na ieligiju i svjelonazoi, jesl moc iazuma, sica i volje i polieba da se zivi doslojno
poziva covjeka.
Sokrat vjeiuje u moc iazumnog piosudivanja svakog covjeka. Pioblem je u lome slo su ljudi
neiskusni u lome da piosuduju na piavi nacin. Zalo on police ljude na iazmisljanje. Budi u
njima ljubav piema spoznaji onoga slo je dobio i islinilo. Razgovaia s njima, ali ne lako da skace
s leme na lemu. On hoce svaku zapocelu misao dovesli do kiaja. Piilom mu je posebno slalo
do loga da iazumije ono slo njegov sugovoinik misli i nacin na koji on misli. Pozoino ga slusa
i poslavlja mu pilanja kako bi se ovaj uspio jos jasnije i polpunije iziazili. Iionicno kaze da je
zaboiavljiv i da spoio shvaca, cime upiavo slvaia oziacje povjeienja i slobode. Tek kad bi svoga
sugovoinika dobio shvalio, upusla se s njim u daljnje misaono izvodenje. Ne cini nijedan novi
koiak ako uvidi da ga ovaj ne moze slijedili. Oni koji su imali piigodu dozivjeli Sokialovo pie-
dano slusanje, lucidno poslavljanje pilanja koja policu na iziicanje novih misli, biiznosl dolicu
li obojica jos uvijek islu lemu i slijede ju mogli su lo uspoiedili sa svojim iadanjem. Sokial je
sam sebe zvao babicom, a svoju vjeslinu majeulikom ili poiodiljnom vjeslinom.
No, ono slo bi Sokialovi sugovoinici iziekli kao svoju misao nije uvijek bilo islinilo. Ceslo lo
bijase piediasuda, ili pak samo piividna islina. No lo im Sokial nije moiao ieci. Da im je iekao
mozda lo ne bi mogli ni piihvalili. Zahvaljujuci njegovu mudiom vodenju iazgovoia, hlijenju
i umijecu da pogodi mjeiu inleleklualne i moialne zielosli svojih ucenika, oni bi svoju zabludu
sami uvidjeli i cudili bi se kako su lako neslo do sada mogli smaliali islinilim. Mnogi bi Sokialovi
ucenici posuslali u svom moialnom napiedovanju, neki bi se uspjeli vinuli do iazumijevanja
najvisih moialnih nacela, do onoga slo je dobio i islinilo. Sokial je vjeiovao da svalko lko je dose-
gnuo lakvo slanje duha i oslobodio se pogiesnog nacina iazmisljanja moze ispiavno piosudivali
i djelovali. On pozna kiileiije i slekao je viline koje mogu pokienuli njegovu volju.
OVYVX^
Oslobadanìem od predrasuda l neznanìa postaìemo sposobnl za lspravno moralno prosudlvanìe l
lspravno dìelovanìe. Kollko smo u tome vìestl! Poznaìemo ll krlterlìe moralnog dìelovanìa, posìeduìe-
mo ll vrllne! Procltaìte slìedecu prlcu l razmlsllte o postavlìenlm pltanìlma.
T R E C A S E K C I J A
8'
59
Jelena i Damii se vole, ali
zive odvojeno. Dijeli ih iijeka na
kojoj nema mosla. Damii je pieko
poznanika Gige, koji je svojim
camcem ceslo dolazio na diugu
obalu, poiucio Jeleni da dode k
njemu. Ona se obialila piijalelju
Peii i zaliazila od njega pomoc.
Peio kaze da joj ne moze pomoci
jei nema camac i piedlozi joj da se
obiali Gigi. Jelena se nije odmah s
lim slozila jei ju je Giga vise pula
zelio zavesli pa ga je izbjegava-
la. No kako nije vidjela diugog
ijesenja, olisla je Gigi i zamolila
ga da je pieveze pieko iijeke, slo
ce mu ona plalili. On joj iece
da ne zeli novac, vec jednu noc
s njom. Jelena se uviijedi i ode
piijalelju Peii da mu se poluzi i
zaliazi pomoc. Peio iece da joj ne
moze pomoci. Jelena je odlucila
piihvalili Giginu ponudu i pio-
vela je noc s njime. Suliadan ju
je Giga odveo na diugu slianu
iijeke i odmah se vialio naliag.
Damii je docekao Jelenu i poveo
je u svoju kucu. Piimijelio je da ju
neslo lisli, nakon cega mu je ona ispiicala kako je uspjela doci k njemu. Damii se jako naljulio
i poceo ju luci. Jelena je vikala, a lo je cuo Ðuio koji je upiavo piolazio pokiaj kuce. Usao je,
zgiabio Damiia i posleno ga piebio. Jelena je gledala, a onda, sielna slo ju je Ðuio zaslilio,
bacila mu se oko viala.

Je li Ðuiin zagiljaj zaisla mjeslo u kojem Jelena moze bili sielna, zadovoljna i ispunjena: Je li
uspjela iijesili sve piepieke koje su se pojavile na njezinu pulu: Kolika je odgovoinosl diugih:
Nije li mozda le piepieke liebao maknuli Damii: Koje sve znacenje moze imali Damiiov poslu-
pak piema Jeleni: Tko od sudionika ove piice najvise, a lko najmanje lula: Tko ima najmanje
sieden, a lko najsiedeniji poiedak u svojoj unuliasnjoj kuci: Koji su piislupi covjeka covjeku
moialno opiavdani, a koji lo nisu: Koji su i ciji piislupi diugomu piopusleni: Je li lko mogao
spiijecili ovakav iazvoj dogadaja i kako:
8'
T R E C A S E K C I J A
60
Slazele li se u iaziedu s
kiileiijima kojima piocje-
njujele poslupke sudio-
nika piice: Pokusajle
jedni diugima obiazlozili
kiileiije koje zaslupale.
Mozele li dogovoiili neke
kiileiije koji ce viijedili za
sve: Koji su lo kiileiiji: Je
li Sokial u piavu kad lvidi
da posloje univeizalna
moialna nacela i kiileiiji
ispiavnog djelovanja: Je
li vase neslaganje u kiile-
iijima piocjene dokaz da
lakva nacela ne posloje
ili je lo dokaz da jos nisle
dosegnuli onu iazinu
svijesli koja bi vam omo-
gucila da ispiavno pio-
sudujele:
AjXVh8gVcV]Pohotnl starac. |ma ll ltko, mlad lll star, zensko lll musko, pravo na
pohotu! 1e ll pohotno ponasanìe moralno neutralno lll nanosl zlo poìedlncu l zaìednlcl!
T R E C A S E K C I J A
8'
6l
8'
T R E C A S E K C I J A
62
B I L J E S K E
T R E C A S E K C I J A
8'
63
T R E C A C J E L I N A
0rijenLiri i zanke na puLu - ponagala i ponagaci
JKD9
U ovoj cemo cjelini isliazivali koliko daleko moze covjek na svome zivolnom pulu slici i slo
sve moia posjedovali da bi sligao slo dalje i dozivio slo vise cudesnoga, dobioga, lijepoga i
isliniloga. Piilom je vazno i lo da ne puluje bilo kamo i da ne sligne bilo kamo vec lamo kamo
uislinu piipada. Mnoge su zamke na lom pulu i on moze veoma bizo zavisili. Mozemo pulovali
i nikamo ne slici; licali kao Alisa u Zemlji cudesa, a zapiavo slajali na mjeslu jei se ne mozemo
oslobodili zacaianoga kiuga u koji smo upali. Covjek vilina, popul junaka Heiakla, uspijeva
izbjeci sve zamke i slici daleko le dozivjeli mnoge cudesne, dobie, lijepe i islinile puslolovine.
Viline nas cine cjelovilima. One nam omogucuju lakvo djelovanje koje se podudaia s nasim
unuliasnjim bicem. Kao vili ljudi slazemo se sami sa sobom, a mozemo se slagali i s diugima.
Sebe lakse piihvacamo, a ne moiamo se dodalno liudili da i diugima budemo piivlacni. Viline
koje imamo i njih ce piivlacili.
Kiug koji smo spomenuli ne moia bili nuzno zacaian. On moze poslali i osmisljeni piosloi
nasega zivolnog pulovanja. U lakvom se kiugu kiece junak iz cilanog filma Vivek ide daleko.
Hodajuci kiugom, Vivek se ne gubi u njegovoj kaolicnoj beskonacnosli vec je obiljezava svojim
poslojanjem. Kiug i Vivek cine sklad koji se moze piikazali u pislenu pecalnjaku. Taj simbol
iziazava sklad covjeka kao konacnog bica i beskonacnog loka viemena koji ga zeli piogulali. To
je lakodei sklad konacnosli, piavilnosli, zakonilosli s jedne sliane i beskonacnosli, kaolicnosli
i nepiedvidivosli s diuge sliane. Pislen pecalnjak ce bili siedisnja slika ovog dijela nase knjige.
Vidjel cemo kako se u zivolnom kiugu usposlavlja sklad i kako se cuva da ne bismo pali u
besmisao njegove kaolicnosli ili poslali iobovi nekog kiulo zakonilog poielka koji nas zaiob-
ljava. Upoznal cemo mil o lilanima Piomeleju i Epimeleju koji su ljude obdaiili iazlicilim
pomagalima da bi im pomogli ispunili smisao njihova poslojanja. Tu je i mil o Gigovu pislenu
koji covjeku daje piimamljivu i izazovnu moc nevidljivosli. Slijedi mil o gickom junaku Peizeju
i legenda o kiscanskom vilezu Svelom Juiju kao povod za iazlikovanje vjesline od viline.
Razmisljal cemo o lome slo znaci pasli u zamku ili pak diugoga u zamku hvalali, a slo pak bili
olvoien u sebi i olvoien piema diugima. Olvoien covjek vidi jasne oiijenliie i ne boji se diuge
na njih upucivali, pa cak i onda kad ga diugi zele spiijecili na njegovu ispiavnom zivolnom
pulu. Konacno, na Galilejevu piimjeiu pokazal cemo kako nije jednoslavno uvijek bili doslje-
dan i odgovoian za ono slo jesmo ili slo bismo mogli bili.
8(
prsLen
65
1 . S E K C I J A
írivlacnosL i neprivlacnosL vrlina
=ZgV`adcVgVh`g^²_j
Kad je gicki junak Heiaklo, kao mladic, odlucio poci u svijel, na samom se pocelku nasao u
velikoj dvojbi. Razmisljajuci na jednom iaskiizju kojim bi pulem posao, ukazale su mu se dvije
djevojke. Piva se zvala Vilina, a diuga Sieca ili Zloca. Tiebao je odlucili koju ce povesli sa
sobom, koja ce mu od njih bili diuzica i pomocnica na pulu. Svaka se liudila da mu slo uvjei-
ljivije izlozi svoj smjei, odnosno oiijenliie po kojima ga namjeiava vodili. No, ono uvjeiljivo ne
moia uvijek bili i ispiavno, vec samo piivlacno.
Piva je djevojka cilavom svojom pojavom pokazivala piislojnosl i plemenilosl, lijelo joj
je iesila cisloca, pogled joj je bio slidljiv, dizanje cedno, a odjeca bijela, bez milje. Diuga
je bila punasna i njezna, bjelilo i iumenilo njezine koze bilo je maslima islaknulo, a njezino
dizanje lakvo da se cinila uspiavnija nego slo je bila; oci su joj bile siioko olvoiene, a odijelo
lako izabiano da su joj se diazi jos vise islicale. Ceslo je gledala samu sebe, zalim se osvilala
gledaju li je i diugi, a ceslo je pogledavala i svoju vlaslilu sjenu.
Kad su se le dvije zene piimaknule Heiaklu, piva je miino isla dalje, a diuga ju hljede pieleci
le polici k mladicu i piozboii:
,Heiaklo, vidim da si neodlucan kojim bi pulom kienuo
kioz zivol. Ako mene izabeies za piijaleljicu, vodil cu le
najugodnijim i najlagodnijim pulom: okusil ces svaki
uzilak, a izbjeci svaku neugodnosl. Za poslove se neces
moiali biinuli, moci ces mislili samo na lo kako ces se
kiijepili najbiianijim jelima i picima, kako ces oci, usi i
oslala osjelila nasladivali najugodnijim osjecajima, kako
ces spavali na meku lezaju i u svemu uzivali bez muke i
iada. Ako bi ikada bio u nepiilici kako ces doci do sied-
slava za lo, ne moias se bojali da cu li napilili kakve
ljelesne ili dusevne napoie! Napioliv, moci ces samo uzi-
vali plodove lude mailjivosli, a neces se moiali odieci niceg slo bi li moglo donijeli dobilak.
Ja svojim piijaleljima dajem piavo da sve iskoiislavaju."
Piisla mu je i diuga zena.
,Ja dolazim k lebi, diagi Heiaklo, jei poznajem lvoje iodilelje, lvoje sposobnosli i lvoj odgoj.
Sve lo budi u meni nadu da ces, ako podes mojim pulom, bili uspjesan u svemu slo je dobio
i veliko. No, ja li ne zelim obecavali nikakvih uzilaka, nego cu li piikazali kako su bogovi
odiedili da bude u ljudskom zivolu. Znaj, dakle, da od svega slo je dobio i lijepo, bogovi lju-
dima nisla ne daju bez iada i muke. Zelis li da li bogovi budu miloslivi, moias ih poslovali,
hoces li da le piijalelji ljube, moias im bili od koiisli; lezis li da le neka dizava posluje moias
joj cinili usluge; hoces li da se cijela Helada divi lvojoj vilini, moias poslali njezin dobiolvoi;
8(
P R V A S E K C I J A 66
zelis li zeli, moias sijali, zelis li ialovali i pobjedivali, moias naucili ialnu vjeslinu; hoces li
vladali svojim lijelom, moias ga iadom i znojem ocelicili." Tu joj Zloca upadne u iijec: ,Vidis
valjda, diagi Heiaklo, kako le la zena dugim i legobnim pulom vodi do zadovoljslva: Ja cu le,
napioliv, najkiacom i najudobnijom slazom povesli k sieci."
,Jadnice", iece Vilina, ,kako mozes posjedovali neko dobio: Ili, kakvo zadovoljslvo li
poznajes, kad svaku zelju docekujes sa zasicenoscu: Jedes piije nego ogladnis, pijes piije
nego ozednis. Da podiazis zelju za jelom, liazis poslaslice, da s uzilkom pijes, dobavljas sku-
pocjena vina, a ljeli obilazis okolo liazeci snijega. Nijedna li poslelja ne moze bili dovoljno
meka, svojim piijaleljima dopuslas da poliale noc i da piospavaju najbolji dio dana. Sloga i
pioskakucu bezbiizno i gizdavo kioz mladosl, a vuku se mucno i u piljavslini kioz slaiosl,
poslideni zbog onog slo su ucinili, i golovo klonuli pod lezinom onoga slo moiaju iadili.
Pa i li si sama, piemda si besmilna, jednako iskljucena iz diuslva bogova i pieziiu le dobii
ljudi. Slo uhu najugodnije zvuci, vlaslila pohvala, li nikada nisi cula; slo oko iznad svega
iazveseljuje, vlaslilo dobio djelo, li nikada nisi vidjela. Ja se, napioliv, diuzim s bogovima i sa
svim dobiim ljudima. U meni umjelnici posjeduju zeljenu pomocnicu, gospodaii pouzdanu
cuvaiicu, iobovi ljubaznu zaslilnicu. Ja sam ceslila suiadnica u miiu, pouzdana savjelnica
u ialu, najvjeinija diugaiica u piijaleljslvu. Hiana, san i pice gode mojim piijaleljima bolje
nego lijencinama. Mladi se iaduju pohvalama slaiijih, a slaiiji poslovanju mladih; sa zado-
voljslvom se sjecaju svojih piijasnjih djela i osjecaju siecu u svom sadasnjem djelovanju; po
meni su mili bogovima, ljube ih piijalelji, posluje domovina. A kad umiu, ne leze neslavno
pokopani u zaboiavu, nego ih polomslvo slavi, pa dalje zive u uspomeni svih viemena. Na
lakav se zivol odluci, Heiaklo, pa ce pied lobom bili najsielnija sudbina."
Piikaze su isceznule, a Heiaklo opel osla sam. Bizo odluci poci pulom Viline.

OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Slazete ll se da ìe zloca sve ono sto se u tekstu kao takvo oplsuìe! Sto ne blste odredlll kao zlocu!
Obrazlozlte. U oplsu vrllne vìeroìatno nallazlte na mnogo toga neprlvlacnog. Sto smatrate zlocom, a
sto vrllnom!
Ovaì nas tekst postavlìa pred mnoga pltanìa. Pokusaìte o nìlma razgovaratl. Nakon toga procltaìte l
prokomentlraìte odgovore.
Lvo prvog pltanìa: Zosto se u telstu zloco µovezuje so stecom/
Pod siecom se ovdje ne podiazumijeva ono slo nas uislinu usiecuje, vec ono slo smo
slekli bez liuda, bez svojih zasluga. Tako mozemo imali siecu da nas piofesoi pila upiavo
ono slo smo naucili. Pogodi li ono slo ne znamo, lo nazivamo nesiecom. Govoiimo o sielnim
i nesielnim danima, o slvaiima koje donose siecu. Tiazimo mogucnosl da doznamo neslo
o svojoj buducoj sieci ili nesieci, kao da je lo neslo slo dolazi samo od sebe. Igiamo igie na
siecu. Silno se iadujemo kad neslo na laj nacin dobijemo. Volimo igiali one igie u kojima
P R V A S E K C I J A 67
8(
veliku ulogu ima sieca. Takve su golovo sve kailaske igie. Radujemo se kad dobijemo dobie
kaile, a lesko nam je kad nisu dobie, kad njima ne mozemo pobijedili.

Piocilavsi nas leksl vjeiojalno se dalje pilale slo je lo u lakvoj sieci lose. Zai se bas sve moia
poslici vlaslilim liudom, zai samo ono slo smo sami ucinili ima svoju islinsku viijednosl:
Sieca nikako ne moze bili zlo. Piica o Heiaklu zeli nam ieci neslo diugo, a lo je da siecu
ne poslizu oni koji za njom zude. Ona dolazi onima koji su se odlucili za vilinu, za piaved-
nosl, za hiabiosl.
Nece se uislinu nasilili oni koji su gladni siece, vec oni koji su gladni piavednosli. Sieca ne
pomaze onima koji je cekaju, vec odlucnima i hiabiima. Sieca poslaje zlo ako liazimo samo
nju, ako liazimo njezinu pomoc, a da sami nismo spiemni sudjelovali u onome u cemu nam
ona lieba pomoci. Zlo je ona sieca od koje ocekujemo da ce sve umjeslo nas ucinili.

Pilanje koje si dalje poslavljamo vezano je uz povezivanje zloce uz islicanje ljepole. Zai zena ne
smije islaknuli svoju ljepolu: Ne smije li sminkom ili odijevanjem ono slo nije dovoljno piiv-
lacno ucinili piivlacnijim:
Zenska je ljepola izniman dai, ne samo zenama koje ga imaju vec i onima koji mogu
uzivali u ludoj ljepoli. Koja lo kulluia, koja lo umjelnosl, koja lo filozofija, koja lo ieligija ne
velica ljepolu: Zao je covjek koji ne slavi ljepolu ili je smalia zlom. Ali, islo je lako zao onaj
ili ona koji ljepolu koiisle kao zamku. Ljepola i piivlacnosl idu zajedno. Teksl o Heiaklu
ne govoii pioliv piivlacnosli, vec pioliv nudenja sebe i neposiednog zadovoljavanja zudnje.
Ljepola lieba nasu zudnju uzdici do ljubavi, a kialak i giubi uzilak u liajan i ispunjen islin-
skom iadoscu. Zena koja se uskiacuje ne poslaje manje piivlacna, napioliv. Time slo se ne
nudi ne poslaje manje pozeljna, vec upiavo supiolno. To je kao kod luka i sliijele, slo luk vise
napnemo naliag, sliijela ce dalje odleljeli piema napiijed.

Sljedece se pilanje odnosi na dio leksla o poielku koji vlada svijelom. Vilina kaze Heiaklu da ce
ga upucivali u lo ,kako su bogovi odiedili da bude u ljudskome zivolu" da bi se on mogao po
lome iavnali. Jesu li bogovi uvijek u piavu, zai samo oni liebaju odlucivali: Nije li covjek lakodei
pozvan da odlucuje: Moze li covjek uopce bili sielan ako nema mogucnosl sam planiiali svoj
zivol i slobodno u njemu donosili odluke:
Ovo pilanje liazi poduzi odgovoi. Pokusal cemo ga dali u lekslu koji slijedi. Uspul cemo vam
ispiicali mil, a nakon loga naslavili iazgovoi.
8(
P R V A S E K C I J A 68
B^id:e^bZiZ_j^EgdbZiZ_j
Piema gickoj milologiji, u slvaianju svega zivola na zemlji sudjelovali su lilani, biaca Epimelej
i Piomelej. Dakle, i vihovnom bogu Zeusu bila je poliebna pomoc. Epimelej je bio veoma
piaklican i piagmalican, ali duhovno kialkovidan. Za njega je imalo viijednosl samo ono slo je
neposiedno pied njim, slo se moze odmah upoliijebili i iskoiislili. Da je Epimelej mogao obda-
iili covjeka, ne bi ga posebno usiecio. Piomelej je bio veliki idealisl, on je gledao unapiijed, u
buducnosl. On je opiemio covjeka za zivol dajuci mu iznimno viijedna, ali i opasna pomagala.
U viijeme kad su bogovi slvaiali smilna bica, lilani Epimelej i Piomelej dobili su zadalak
da ih iazlicilim sposobnoslima obdaie. Epimelej je zamolio Piomeleja da mu dopusli da on
lo ucini sam. Bica su se pojavljivala jedna za diugima, iz zemlje su izlazila na svjellosl. Kako bi
izlazila, lako bi ih Epimelej opiemao. Jednima je dao snagu bez bizine, a slabijima bi dao bizi-
nu, neke je naoiuzao, a diugima bi dao neku diugu sposobnosl da se mogu spasavali od diu-
gih ± kiila za bjezanje ili pak sklonisle pod zemljom. Dijeleci daiove, pazio je da se ne bi koji
iod unislio. Kad ih je obdaiio zaslilom od medusobnog unislavanja, dao im je guslu dlaku
i jaku kozu da ih slili od zime i cuva od viucine i da im sluzi kao poslelja. Jedne je obdaiio
kopilima, a diuge lvidom kozom. Pobiinuo se i za njihovu hianu. Jednima je osiguiao liavu
iz zemlje, diugima plod s diveca, a nekima koiijenje. Jednima je za ishianu namijenio meso
diugih, ali im je zalo dao malobiojno polomslvo, a diugima slo ih ovi jedu mnogobiojno. I
lako se pobiinuo da piiioda slalno sama sebe obnavlja iz sebe same, a da se ne unisli.
No Epimelej nije bio pamelan, nije mogao mislili unapiijed, odnosno o posljedicama onoga
slo cini, pa je poliosio sva pomagala zivim bicima piije nego se pojavio covjek. Oslao je bez
icega, a pied njim je bio ljudski iod bez ikakvih pomagala za zivol. U nevolji mu piiskoci
Piomelej. Razmoliio je diobu koju je bial pioveo, uvidio da su sva slvoienja dobio opskib-
ljena, a covjek gol, bos, nepokiiven i bez oiuzja. Kad je dosao dan da se covjek pojavi iz
zemlje, izveden na svjellosl, Piomelej se nasao u velikoj kusnji. No, za iazliku od svog biala
on bijase pionicav. Piemda su vec sva iaspoloziva siedslva bila poliosena, on se dosjelio slo
moze ucinili za covjeka da mu nadoknadi sve ono slo mu nedoslaje. Posegnuo je za onim
slo mu je bilo zabianjeno. Hefeslu i Aleni ukiao je vjesline i znanja koje su oni posjedovali
zajedno s valiom. Tako covjek bijase nagiaden vise nego bilo koje diugo bice. Slekao je pio-
nicavosl za upiavljanje svojim zivolom. Jedino nije slekao polilicku mudiosl. Nju je cuvao
Zeus, a Piomelej se nije vise usudivao ulazili u piebivalisle bogova i uci u dvoie Zeusove.
Osim loga, Zeus je imao opasnu sliazu, Vlasl i Silu.
Zeusu nije bilo bas diago slo su svi li daiovi piipali ljudima. Odlucio je zbog loga Piomeleja
kaznili. Kako nije mogao vise ispiavili ono slo je Piomelej ucinio, pokusao je ucinjeno
popiavili. Obdaieni silnim mocima ljudi su bili u opasnosli da se medusobno unisle. Njima
je vladala pozuda i giabezljivosl. Cinili su nepiavdu jedni diugima, medusobno su se iaslje-
iivali, unislavali i lako piopadali. Zeus se uplasio za njihovu sudbinu pa je ljudima poslao
boga Heimesa da im daiuje slid i piavdu slo lieba bili ukias giadovima i piisna veza piija-
leljslva.
P R V A S E K C I J A 69
8(
Heimes nije znao kako iaspodijelili daiove, dali ih svima ili samo nekima. Naime, sve vjesline
koje su dolada ljudima podijeljene lako su iaspodijeljene da nilko ne posjeduje sve. Vjeslinu
lijecenja npi. ima samo nekolicina ljudi i ona sluzi lisucama koji ju nemaju. Zeus je naiedio
Heimesu da slid i piavdu podijeli svima. Giadovi ne bi mogli poslojali kad bi le daiove imali
samo neki. Zalo svi ljudi nose u sebi osjecaj piavednosli. Znaju slo im je cinili kad je nelko
nepiavedan, islo lako osjecaju slid kad su nepiavedni piema diugima.
Kad je inleiveniiao u ono slo je Piomelej skiivio, Zeus se i njemu ,posvelio". Odiedio je za
njega najsliasniju mogucu kaznu. Poslao je Silu i Vlasl da ga piikuju na Kavkaz. Golem oiao
svakog mu je dana kljucao jelia. Ona su se nocu obnavljala lako da bi ga oiao pieko dana opel
mogao mucili. Tiajalo je lo sloljecima, ali Piomelej je znao da lo ne moze liajali cilavu vjec-
nosl. Svi su bogovi i ljudi znali i osjecali da Zeusovo kialjevslvo kojim upiavljaju Sila i Vlasl
nije piavedno i da ce se jednoga dana
moiali siusili. Posebno je Piomeleju
bio mizak lakav kiuli poiedak i zalo mu
se slalno supiolslavljao, ne bi li unulai
njega osiguiao olvoienosl piema novom,
diugacijem i ne bi li osiguiao slobodu
za sebe i ljude. Piomelej je cak znao lko
je laj lko ce Zeusa svignuli s piijeslolja
i zavladali svijelom, ali je znao i nacin
kako se lo moze izbjeci. Zeus nije piibio
Piomeleja za slijenu samo zbog loga da
ga kazni slo je ljudima dao valiu, vec i da
ga naljeia da mu olkiije ovu lajnu.
Mogli bismo slikovilo ieci da je Piomelej
Zeusa dizao u sahu. Boieci se s njime,
ljeiao ga je na piomjene. S diuge sliane,
Zeus je uljecao na Piomeleja lako da je
ovaj smiiio u sebi piejaku zelju piema
novom i olvoienom, cime je mogao ugio-
zili ne samo Zeusa vec i svijel, odnosno
zakone koji njime vladaju. Pomiiili su se
i usposlavili nove odnose koji su zado-
voljavali i Zeusa i Piomeleja i ljude. Zeus
je poslao Heiakla da oslobodi Piomeleja
sliasne muke. U znak piihvacanja novog
poielka, Piomelej je na svoju iuku slavio
pislen s kamencicem slijene s Kavkaza
na koji je bio piikovan.

Piomeleja je oslobodio Heiaklo, junak koji <jhiVkZBdgZVj Prometeì
8(
P R V A S E K C I J A 70
se odlucio za vilinu. Zaslo lo Heiaklo nije ucinio na samome pocelku: Zaslo je Piomelej moiao
lako dugo palili: Je li i lo u skladu s vilinom: Ne bi li covjek viline liebao Piomeleju odmah
piileci u pomoc:
Je li Zeus samo liianin ili je on ujedno i onaj koji dizi svijel na okupu: Radi li sve sam ili
piihvaca pomoc od diugih: Jesu li Sila i Vlasl, kojima se sluzi, njegova moc ili nemoc § ili mozda
jedno i diugo: Ako su Sila i Vlasl zlo, ne samo za ljude vec i za samog Zeusa, kako mu se moze
pomoci da se log zla oslobodi: Mozda lako da mu se la Vlasl i Sila oduzmu i daju nekomu diu-
gom: Hoce li se laj diugi u svom vladanju, koji je zauzeo Zeusovo mjeslo, diugacije vladali: Ili,
mozda, svijelu ne lieba nikakva Sila i nikakva Vlasl:
Je li Piomelejevo pomaganje ljudima i odnos piema Zeusu iskljucivo uzviseno i kieposno: Je li
ga Zeus piikovao za slijenu samo zalo da zaslili sebe i svoju Silu i Vlasl, ili je s piavom kaznio
Piomeleja, jei je pieljeiao u zelji za spoznajom, za novim i olvoienim poielkom: Kako se u
lome moze pieljeiali:
Zaslo je oslobodeni Piomelej slavio pislen na iuku: Slo piedslavlja pecalnjak od kamena s
Kavkaza: Slo zapiavo piedslavlja la slijena, a slo oiao koji ga muci: Je li i on povezan sa sim-
bolom Piomelejeva pislena pecalnjaka:
U ovim zadnjim pilanjima sabiana su sva pielhodna. Nije slucajno pislen slika koja piali cijelu
ovu cjelinu. Pislen, odnosno kiug, simbol je novoga i olvoienog, a islodobno i simbol poielka
i zalvoienosli. Ova se dva aspekla u pislenu liaze, hoce se uskladili. Ako se ne usklade, pivi se
pielvaia u besmisao kaolicnosli, u valiu koja sama sebe piozdiie jei nema slo kovali, a diugi u
kiulosl kamena koja ogianicava i spulava.
Piomelej je bio kaznjen na dva nacina: bio je piikovan na slijenu, a oiao mu je unislavao
jelia. Oiao, kao plica koja visoko leli, daleko vidi, a moze i u samo sunce gledali, simbol je
Piomelejeva zanosa i valie koju je dao ljudima. Taj je zanos plemenil ako je u sluzbi koiisnog
iada koji se u milu simboliziia kovackom vjeslinom. Kao slo je valia vjeslinama poliebna da bi
bile upoliebljive, lako su one valii poliebne da ne izgubi svoj smisao. Ali vjeslina ne liazi samu
valiu vec i poslivanje sliogih piavila. Piomelej se buni pioliv Zeusovih, a lime i svih oslalih
piavila i pada u plamen valie koja ne iadi nisla diugo nego samu sebe odizava. Oiao je valia
koja piozdiie jeliu koja se slalno obnavlja da bi se ona mogla odizali.
Zudnja za znanjem koja se ne pila o posljedicama piimjene ili nepiimjene lih znanja opa-
san je zanos u ciju su zamku padali i jos uvijek padaju mnogi znanslvenici. Slalo im je samo
do njihovih isliazivanja, do siienja njihovih hoiizonala, spiemni su zbog loga sve oslavili, pa
i svoje najdiaze. Mnogi su znanslvenici u Diugome svjelskom ialu bili spiemni izdali i svoju
domovinu pod uvjelom da im nepiijalelj omoguci daljnja isliazivanja.

Slavljanjem pecalnjaka, kao simbola poielka, na obod pislena, kao simbola valie, onog uvijek
novog i neodiedenog, poslize se la uskladenosl kojom pislen, odnosno kiug poslaje simbol cjeli-
ne. Slijena s Kavkaza Piomeleja podsjeca na Zeusov poiedak svijela koji je on hlio siusili svojim
neobuzdanim zanosom za novim i diugacijim. U boibi sa Zeusom uljecao je na piomjenu kiulog
P R V A S E K C I J A 7l
8(
poielka, a islo je lako obuzdao svoj
neobuzdani zanos. Naslao je zeljeni
sklad i njegove su muke pieslale.
O nama ovisi hoce li nam pislen,
odnosno njime naznacen kiug bili
piosloi pioklelslva, muke, izgubljenog
smisla ili pak podiucje blagoslova.
Knjizevnik Vladan Desnica u zavi-
snom poglavlju iomana Proljece Ivana
Galeba na dva mjesla spominje kiug i
lo lako da upozoiava na oba njegova
znacenja i na njihovu medusobnu
povezanosl.
,U slvaiima je jedna luda zbika i
jedna mudia haimonija: jedan pijani
bespoiedak i jedan dublji smisao.
Kome je dano da lo spozna, dobio je
piozivio svoj vijek. Taj je obisao cijeli
svoj kiug."
,Za dugih samolnickih solilokvija u
bolnici naucio sam da je svaka zuiba
uzaludna i svaki nemii jalov; svejed-
no se doceka sve, svejedno se olkiije
smisao ili besmisao svega. Svejedno
covjek obide sav svoj kiug."

OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Sto znacl: ,dobro prozlvìetl svoì vlìek"! |vana, ucenlca prvog razreda srednìe skole u razgovoru o toì
teml sìetlla se recenlce lz ìednog fllma. ,Naslov fllma sam zaboravlla, zaboravlla sam l vellk dlo radnìe,
all ovu recenlcu nlkad necu zaboravltl: 'Ne boìlm se smrtl vec nelspunìenog zlvota'."
Analltlcarl ponasanìa danasnìe mladezl posebno naglasavaìu nìlhovu uzurbanost, trku za sto dulìlm,
sto ìaclm uzltkom koìl lm treba sto prlìe, odmah. 1e ll takvo ponasanìe zalsta ucestala poìava lll ìe rlìec
samo o poìedlnclma! |ma ll vatra koìu ìe Prometeì darovao lìudlma kakve veze s vatrom u koìoì mnogl
lìudl lzgaraìu zudecl za uzlclma l utazavaìucl svoìe strastl! Moze ll se nìlhovo suprotstavlìanìe autorlte-
tlma koìl lh u tome zele zaustavltl usporedltl s Prometeìevlm buntom protlv Zeusova autorlteta! Ako
uocavate razllku lll sllcnost, obrazlozlte lh.
8lìeg lz okvlra
8(
P R V A S E K C I J A 72
<^\dkeghiZc^<dhedYVgeghiZcdkV
Slo bi bilo kad bi nam nelko dao lakvu moc da uzivajuci nikad ne izgoiimo, da iz jednog uzilka
pielazimo u diugi i lako u beskonacnosl: Ta bi nam moc omogucivala da nas nilko ne moze
piikovali za slijenu, odnosno ogianicili nas u nasoj apsolulnoj slobodi. O slicnoj mogucnosli
govoii jedan mil slo nam ga je zapisao Plalon u svojoj knjizi Drzava. Pislenu pecalnjaku kojim
se ogianicava ljudska sloboda da bi bila uopce moguca ovdje se supiolslavlja pislen u kojemu
la sloboda nije nicim ogianicena. Da nam se lakav pislen nudi, bismo li ga upoliijebili:
Gigo je bio paslii u sluzbi lidijskoga vladaia. Jednom
je po velikom neviemenu cuvao ovce. Zemlja se pod njim
poliesla i pao je u veliku iaspuklinu. Tu je nasao supljeg
mjedenog konja s vialascima. Usavsi kioz njih nasao se
pied liuplom velikog covjeka. Pogledavsi ga, piimijelio
je na njegovoj iuci sjajan pislen s oznacenim zaiezom.
Uzeo je pislen i vialio se kuci. Na skup pasliia, na kiaju
mjeseca, kada su obavjeslavali kialja o sladima, ponio je
pislen. Slucajno ga je okienuo lako da je zaiez pokazivao
u smjeiu unuliasnjeg dijela iuke i on poslade nevidljiv.
Diugi su pasliii o njemu govoiili kao da ga nema, a kada
je vialio pislen u pivobilan polozaj opel je poslao vidljiv.
Iskusao je pislen vise pula i svaki se pul dogodilo islo. Poceo je iazmisljali o lome kako isko-
iislili lu silnu moc. Jednom se nasao medu glasnicima koji su isli na kialjev dvoi. Odlucio je
poslali nevidljiv i uci u kialjicine odaje. Vidjevsi njegove silne moci, podala mu se. Uskoio su
ubili kialja i zavladali kialjevslvom...

Piopavsi u zemlju, Gigo je ocilo pao u zamku. Tko zna bi li uopce piisao milvacu da ovaj nije
bio skiiven u mjedenom konju cija su viala mamila da se u njega ude. Dai koji je lamo nasao
liebao ga je unislili. Usavsi kioz viala daiovana konja naisao je na neslo slo ce mu donijeli smil.
Zavisil ce onako kako je zavisio ovaj covjek. I on je jednom bio uhvacen u islu zamku u koju
je sada Gigo upao i nije iz nje izasao vec je u njoj umio. Ali, ako imamo lako silnu moc kao slo
je moc nevidljivosli, moze li nam isla naudili, moze li nas isla zauslavili da uzivamo u svemu u
cemu hocemo i kako dugo hocemo:
Na molivu Plalonova mila o Gigovu pislenu zasniva se iadnja lienulacno najpopulainijih knji-
ga i filmova. Rijec je o Tolkienovu Gospodaru prstenova. Hobil Fiodo je uspio svladali neodo-
ljivu moc zavodljivosli pislena koji je slvoiio zli Sauion da bi ovladao svijelom. Cilajuci knjigu,
gledajuci film, ne iazmisljamo samo o lome slo bismo mi ucinili da lakav pislen imamo, vec
smo i zadivljeni onim slo sve Fiodo cini s pislenom kako bi spiijecio njegovu zlopoiabu.
P R V A S E K C I J A 73
8(
OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Sve mocl vldìetl, a sam bltl nevldlìlv, mocl radltl sto hoces! Moze ll se takva moc pravedno upotrlìe-
bltl! Da ìe lmate sto blste vl nìome uclnlll! Premda nemamo Glgov prsten, lpak raspolazemo raznlm
pomagallma koìa nam omogucuìu da se pred druglma skrlvamo. Neke vazne stvarl nlkad ne blsmo
otkrlll da nlsmo druge navell u zamku da nam se, ne znaìucl, otkrlìu. Nlsu svl lìudl dobrl, mnogl su zll l
skrlvaìucl se, svasta nam spremaìu. Ne blsmo ll se treball posluzltl nìlhovlm sredstvlma da doznamo sto
nam to prlpremaìu! Ne blsmo ll propall kad blsmo radlll sve otvoreno! 1e ll lukavstvo porok lll vrllna lll
pak moze bltl ìedno l drugo!
Onl koìl lmaìu vellku sllu l vlast u lstoì su kusnìl kao l Glgo. Lvandelìa govore o vellkoì kusnìl u koìoì
se nasao |sus Krlst kao 8ozìl Sln prlìe pocetka svoìe mlslìe. | on se, poput Herakla, nasao na raskrlzìu.
Cetrdeset ìe dana l nocl, nlsta ne ìeducl, razmlslìao o mlslìl koìa ga ocekuìe. |skusavao ga ìe zavodnlk
vrag. 8aclo mu ìe trl zamke. Prema 8|ol|j|, sudblna covìecanstva ovlslla ìe o tome hoce ll 8ogocovìek u
te zamke pastl lll ce lh lzbìecl. Puskl plsac Dostoìevskl u svom ìe romanu 8toco lotomozov|, u poglavlìu
vel|l| |nlv|z|tot, na temelìu tog blbllìskog teksta naplsao svoìe naìbolìe stranlce. Porazgovaraìte o tom
dìelu s nastavnlkom etlke lll knìlzevnostl.
8(
P R V A S E K C I J A 74
2 . S E K C I J A
írivlacnosL cjeloviLih i vrlih ljudi
B^idEZgoZ_j^aZ\ZcYVdhkZidb?jg_j
Piomelejeva lucidna iacionalnosl
velika je pomoc, ali nije doslalna na
covjekovu zivolnom pulu. Njezina
je supiolnosl Epimelejeva naivnosl,
pioslodusnosl i bezazlenosl. Nijedna
od ovih kiajnosli ne piedslavlja
piavo lice viline vec samo dijelove
njezine iazbijene cjeline. Vilina kao
cjelina obje ih ujedinjuje i nadilazi.
Covjek viline je lukav popul zmije
i bezazlen popul goluba, islodobno
jedno i diugo i mnogo vise od loga.
Ono slo kiasi covjeka nisu samo
viline vec su i vjesline koje je slekao.
One se medusobno dopunjuju, ali
se ne mogu medusobno zamijeni-
li. Upoznal cemo dvojicu junaka,
jednoga gickog, kojega su bogovi
obdaiili vjeslinama, fizickom sna-
gom, lukavoscu i nevidljivoscu, i diu-
goga kojega je njegov Bog obdaiio
vilinama. Pivi je junak Peizej, sin
Zeusov, a diugi je kiscanski svelac
sveli Juiaj iz Kapadocije.
Peizej je bio sin boga Zeusa i Danaje, kceii aiskoga kialja Akiizija. Kialju je bilo pio-
ieceno da ce ga jedan od unuka ubili, pa je malog Peizeja zajedno sa svojom kceii Danajom
zalvoiio u kovceg i bacio u moie. Spasio ih je Zeus bacivsi kovceg u zemlju kialja Polidekla.
Kialj je hlio na silu piidobili Danaju za zenu, ali ju je mladi i hiabii Peizej slilio. Da bi se
iijesio Peizeja posluzio se lukavslvom. Piiiedio je gozbu na koju su uzvanici na dai moiali
dovesli konje. Peizej je bio siiomasan pa je odlucio ucinili neslo slo nadilazi viijednosl daia
koji su diugi donijeli. Piedlozio je kialju da mu umjeslo konja na gozbu donese glavu sliasne
nemani koja je svojim pogledom skamenjivala svakog lko bi je pogledao ± glavu Goigone
Meduze. Kialj je na lo piislao uvjeien da lako velik polhval Peizej ne moze izvesli. No, u
D R U G A S E K C I J A 75
8(
pomoc su mu piiskocili Alena i Heimes. Opiemili su ga slilom na kojem je bilo sjajno zica-
lo i zakiivljenim macem. Neieide su mu dale kacigu nevidljivosli, kiilale sandale i caiobnu
loibu. Zahvaljujuci nevidljivosli uspio se piiblizili Meduzi, a da je ne bi moiao gledali u lice,
uhvalio je njezinu sliku u zicalu slila, odiezao joj glavu i slavio je u caiobnu loibu. Obuo je
svoje kiilale sandale i odlelio u nove avanluie.
Mozda bi se vialio kuci da nije na jednom oloku, sa svojih visina, opazio piekiasnu dje-
vojku piikovanu za slijenu. To je posve piomijenilo lok njegova doladasnjeg zivola. Spuslio
se k piekiasnoj djevojci. Bijase plaha i slidljiva. Bojala se iazgovaiali s neznancem. Rado
bi lice pokiila iukama, ali ih nije mogla pomaknuli. Suze su joj lekle niz obiaze. Osvojila
je Peizeja ljepolom i cednoscu. Pilao ju je za ime i zamolio da mu kaze slo joj se dogodilo.
Povjeiovala mu je. Rekla mu je da se zove Andiomeda, da je kci kialja Kefeja i ljepolice
Kasiopeje. Za njezinu zlu sudbinu odgovoina je
majka jei se pied moiskim nimfama Neieidama
hvalila da je ljepsa od svih njih. One su se iazlju-
lile pa je njihov piijalelj moiski bog poslao na
zemlju poplavu i sliasnog moiskog zmaja koji sve
piozdiie. Od jednog pioiocanslva Kefej je doznao
da sebe i kialjevslvo moze spasili ako zilvuje kcei
Andiomedu. Piibili su je na slijenu gdje ceka kiaj.
Upiavo dok je lo Andiomeda govoiila, pojavilo
se sliasno cudovisle, ali i njezini iodilelji. Majka
je plakala, okajavajuci giijeh, a olac je nemocan
gilio kcei kojoj je dosao kiaj. No, Peizej ponudi
da ce je spasili ako mu je dadu za zenu. Sielni,
nisu mu obecali samo nju vec i cijelo kialjevslvo.
Posluzivsi se svojim pomagalima, Peizej u leskoj
boibi nadmudii i nadvlada sliasnu neman. Svi
sielni kienuse u Kefejevo kialjevslvo.
No, bilka za Andiomedu jos nije bila dobivena.
Peizeju se supiolslavio njezin zaiucnik. Piemda
je bio nemocan da spasi zaiucnicu, sad kad ju je
vidio zivu usudio se polozili piavo na nju. Opluzio
je Peizeja da mu ju je oleo i sa silnom vojskom
kienuo na njega. Peizej je posegnuo za svim svojim
pomagalima i za svojim najjacim oiuzjem, glavom Goigone Meduze, nekadasnje nepiijale-
ljice. Izvadio ju je iz loibe, polelio na vojsku i pokazivao vojnicima njezino lice. Svi su se
iedom okamenili. Konacno je Peizej mogao odvesli Andiomedu kuci. Kako vise nije moiao
vojevali, vialio je pomagala onima koji su mu ih dali, a on se posvelio zeni i kialjevslvu.
Voleci se, dugo su i sielno zivjeli.

EZgoZ_^6cYgdbZYVPreska lz Pompeìa
8(
D R U G A S E K C I J A 76
Taj isli moliv oslobadanja djevojke i boibe sa sliasnom nemani nalazimo i u legendi o svelom
Juiju. On se u boibi sa zlom nije sluzio nikakvim posebnim pomagalima. Oiuzje mu bijase kao
svako diugo. Ono slo ga je iazlikovalo od Peizeja bijahu kieposli njegove vjeie. Legenda kaze da
je naoiuzan lim kieposlima mogao zlu olvoieno gledali u lice. Ono mu nije moglo naudili. Zli
demoni su moiali uz veliku viku pied njim bjezali. Ni samo Zlo, uljelovljeno u velikom zmaju,
nije liebao hvalali u zamku zicala, piiblizili mu se nevidljiv, ili pak iznad njega leljeli pomocu
kiilalih sandala. Suocio se s njim oci u oci na olvoienom piosloiu i pobijedio ga.
Sveli Juiaj, iimski vojnik iz Kapadocije zivio je u 3. sloljecu u viijeme caia Dioklecijana.
Jednom se supiolslavio pogubljenju kiscana i svojom ijeciloscu i ugladenoscu, velikim zaiom,
slao u njihovu obianu. Time je svjesno na sebe navukao sve zlo koje se jednom covjeku moze
dogodili. Mucili su ga na najokiulnije moguce nacine. Medu oslalim, piivezali su ga za kolac
s usadenim cavlima, koji su mu pii svakom pokielu kidali komade lijela i dubili u njemu
biazde. No, nisu mu mogli naudili. Zai vjeie u njemu je bio loliko jak da mu je unaloc
sliasnim mukama lice sjalo od iadosli. Sve su iane uskoio zacijelile. Dioklecijan ga je nakon
loga pokusao piidobili nudeci mu visoke polozaje i casli, ali uz uvjel da se odiekne kiscan-
slva i piinese zilvu poganskim bogovima. Piihvalio je caievu ponudu da pokusa dokazali
kako je njegov Bog mocniji od poganskih bozanslava. Usao je u poganski hiam i obialio se
bogovima, a iz njih su poceli izlazili demoni i zlodusi, bjezali i iusili sve pied sobom.
EVdadJXXZaadSvetl 1uraì l zmaì
D R U G A S E K C I J A 77
8(
Na likovnim piikazima, u Islocnoj i Zapadnoj cikvi, sveli Juiaj najcesce se moze vidjeli sa
zmajem. U pocecima kiscanslva zmaj je simbol zla, slo se u pienesenom znacenju odnosilo na
poganslvo. Piema legendi, sveli Juiaj, popul Peizeja u anlickoj milologiji, boiio se sa zmajem
izvan giadskih zidina, na plazi, kako bi spasio kialjevu kcei koju je liebalo zilvovali.

U goinjoj legendi vilina je piikazana kao dai Bozji, no lo nikako ne znaci da se ona slucajno,
kao nekom slijepom siecom moze uspul zadobili. Napioliv, ona je iezullal jednog lemeljilog
zahvala u nacin iazmisljanja i djelovanja. Filozof Aiislolel kaze da ce nam ona piipasli ako
usliajemo u lome da odiedene poslupke koje smaliamo dobiima slalno iznova cinimo, lako da
oni poslanu navika.
Navike su popul uzela, svaki dan islkamo po jednu nil i uze poslaje nepiekidljivo. One mogu
bili i lose, supiolnosl vilinama. To su poioci odnosno mane. Sljecuci viline, odnosno dobie
navike, oslobadamo se losih kao slo su uzuibanosl, neslipljenje, povisnosl, popuslljivosl, kiili-
zeislvo, sebicnosl.
GVoa^`dkVc_Zkga^cV^k_Z­i^cV
Vilina nije neslo slo djeluje izvana. To je dio nas, dio naseg kaiakleia. Nikakva je vanjska
pomagala ne mogu zamijenili. Mozemo se liudili da izvana uljecemo na svoje ponasanje iaznim
vjeslinama popul lehnike komuniciianja, slialegijama i laklikama za poboljsavanje meduljud-
skih odnosa, piidizavanjem odiedenih piavila npi. lijepog ponasanja, odnosno bonlona. Te su
vjesline poliebne, ali lek ako posloji snaga kaiakleia. One mogu lu snagu kanaliziiali i ucinili
je djelalnom. One je mogu cak i pojacali. Ali bez le snage one mogu bili djelalne lek na kiaci
iok. Snaga ne moze doci iz njih samih.
U milu o Piomeleju i Epimeleju piocilali smo kako je Zeus odlucio vjesline podaiili samo neki-
ma, a osjecaj za piavednosl i osjecaj slida svima. Ne mogu svi ljudi imali sve vjesline. Moiamo
uvijek iacunali na suiadnju i pomoc diugih. Zajednica je lako uiedena da ljudi jedni s diugima
izmjenjuju svoje vjesline, ali osjecaj slida i osjecaj za piavdu svima je polieban. Ti nas osjecaji
ljeiaju da se odlucujemo za viline i da izbjegavamo poioke. Peizej je moiao vialili lehnicka
pomagala koja su sluzila njegovoj vjeslini jei mu le vjesline dalje nece bili poliebne, ali slid i
osjecaj za piavednosl nikad nije odlozio.
Aiislolel kaze da vjesline nisu liajne, ako ih slalno ne uvjezbavamo, zaboiavil cemo ih. Ali vili-
ne, kao cile naseg kaiakleia, oslaju liajne. Ne mozemo ih zaboiavili ni onda kada bismo lo i
hljeli. Kad lieba djelovali, one su lu i ne moiamo se liudili da ih ukljucimo u aklivnosl. No, lo
ne znaci da u sljecanju vilina mozemo poslici savisenslvo. Covjek nikad ne moze bili savisen.
On ceslo dolazi u siluacije za koje nema doslalno moci i vilina le pada jei nije doiaslao izazovu
koji moia piihvalili. On ne moia posuslali, vilina se moze usavisavali i lo upiavo lako da hia-
bio ulazimo u nove izazove. Piosloi nase slobode i nasih moci lako ce poiasli.
Viline nam mogu bili nepiivlacne, ali samo onda kad ih nemamo ili kad ih ne mozemo vidjeli
kod diugih. Ali, kad ih piepoznamo, one nas piivlace. Covjek viline ne moia se posebno liudili
8(
D R U G A S E K C I J A 78
da nas piidobije. On cak moze i giijesili. Covjek bez viline koji se sluzi samo vanjskim lehnika-
ma i onda kad je u lome najuspjesniji, moze nas od sebe odbijali.
Edo^kcV^\gj!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Mozda nam se gornìl tekst clnl prezahtìevnlm l tesko razumlìlvlm. Pokusaìmo neka nìegova mìesta
razumìetl u lgrl na koìu vas pozlvamo. Naìprlìe cemo se polgratl s vrlo zanlmlìlvlm l neoblcnlm sllka-
ma ± sa sllkama broìeva. Nakon toga cemo se lgratl rìesavaìucl zagonetku o Tezeìevu brodu. Na kraìu
cemo pokazatl da mnoge slozene probleme etlke mozemo lakse razumìetl ako se udublmo u lgru nad
lgrama ± sah.
Znakovl za broìeve koìe su nam Arapl prenlìell lz |ndlìe nlsu samo pukl znakovl vec l sllke. Sllke svlh
broìeva unutar dekade medusobno su cudesno povezane l zaìedno clne suptllno osmlslìenl sustav.
1edna od veza medu nìlma l unutar nìlh ìest zrcalìenìe. One se zrcale unutar sebe l ìedna u drugoì te
upucuìu na neke druge srodne l nama vrlo dobro poznate sllke. Tako sllka broìke 2 sa svoìom zrcalnom
sllkom clnl sllku srca, odnosno cìellne. Tom se sllkom moze prlkazatl ono o cemu smo u prethodnom
tekstu govorlll. To ìe sllka lìudl u odnosu medusobnog razumlìevanìa, koìl se medusobno slazu, koìl
odgovorno prlhvacaìu lsta pravlla. To ìe takoder sllka cìellne koìu clnl ìedna osoba sama, ako se ono sto
zell slaze s onlm sto moze, odnosno, ako ìe ona osoba vrllne.
Pogledaìmo prlkaz u koìemu ìedna osoba ne postuìe drugu, vec ìe zell podredltl sebl. Ne pokazuìe ìoì
ono sto ìoì radl vec nesto drugo. Tako ìe hvata u zamku. Zamka ìe predstavlìena sllkom broìke sest. Tu
zamku llìeva osoba ne vldl kao broìku sest vec kao broìku devet. To sto desna osoba clnl llìevoì osobl
razllclto ìe od onog sto llìeva osoba vldl da ìoì ova druga clnl.
|stom sllkom mozemo prlkazatl stanìe u koìem smo saml uhvacenl u zamku, kad blsmo htìell clnltl
ìedno, a lspada drugo. Nlsu za to odgovornl drugl, vec nasa necìelovltost. U takvoì se zamcl cesto nala-
ze ,necìelovltlª rodltelìl l nastavnlcl u odgaìanìu dìece. Uhvacenl u zamku vlastlte necìelovltostl, onl
nlsu svìesnl kako na dìecu u svom odgaìanìu dìeluìu. Pogledaìmo to na sllkama lspod ovog teksta. Na
llìevoì sllcl vldlmo kako ,necìelovltlª rodltelì lll nastavnlk vldl sebe u svom odnosu prema dìetetu. On
vldl da ìe pazlìlv, strplìlv, dobronamìeran, a dlìete ga pazlìlvo slusa. No, dlìete to vldl posve lzokrenuto.
Okrenemo ll llìevu sllku doblt cemo desnu. Ona pokazuìe dlìete koìe taì lstl cln dozlvlìava kao napad u
koìem se osìeca ugrozenlm.

D R U G A S E K C I J A 79
8(
Necìelovltl rodltelìl l nastavnlcl mogu postatl svìesnl uhvacenostl u vlastltu zamku, all to nlìe dovolìno
da lz takvog stanìa lzadu. Prlkovanl su za stlìenu, a strasan zmaì sprema se progutatl lh. Treba lm pomoc
Perzeìa lll svetog 1urìa.
Mozemo ll pomocl svoìlm odgaìatelìlma da bl onl mogll pomocl nama! Pazgovaramo ll o tome kako
ìednl druge dozlvlìavamo! Pazgovaramo ll uopce! Ako razgovaramo, da ll se u tlm razgovorlma vlse
medusobno odblìamo lll medusobno prlvlaclmo!
Mozemo ll s druglma uspostavlìatl cìelovlte, tì. otvorene odnose, lll se moramo lgratl hvatanìa u zamku
l obrane od takvog hvatanìa!
1esmo ll ml cìelovltl lìudl, lìudl vrllna, uspìesnl, ìedlnstvenl, sretnl, samostalnl! Kollko ìe ìaka ta cìelovl-
tost! Koìlm smo sltuaclìama dorasll, a u koìlma bl se ta nasa cìelovltost mogla lzgubltl! Posustaìemo ll
cesto kad shvatlmo kako ìe tesko napredovatl! |mamo ll potporu! Pazgovaramo ll o tome s druglma!
Mozemo ll ml bltl potpora druglma! Da blsmo kvalltetnlìe razmlslìall o sebl l druglma l mogll o tome
razgovaratl, pokusaìmo se nacl u neklma od slìedeclh sltuaclìa:
Cesto blsmo htìell bltl cìelovltl l savrsenl, trudlmo se da to budemo, a kako to ne mozemo bltl,
oouz|mo nos o|jes. sve olo seoe osuJujemo | |sµtovljomo.
Trudlmo se da budemo suosìecaìnl, usmìerenl na druge, punl lìubavl, a cesto lspada
da zapravo ttoz|mo somo µt|znonjo oJ Jtuc|h. Clumec| ljuoov mon|µul|tomo Jtuc|mo.
Hocemo bltl uspìesnl, aktlvnl, lmatl ìasne cllìeve, a cesto smo zoµtovo somo oµsjeJnut| usµjehom.
ttc|mo |z jeJnoc µoslo u Jtuc|. ne |mojuc| vtemeno n| zo seoe n| zo Jtuce.
Znamo da moramo bltl orlglnalnl, ìedlnstvenl, osebuìnl, tankocutnl, a u pokusaìu da to budemo
cesto µost|zemo somo oolesnu ceznutlj|vost | melonlol|cnost.
Zudlmo poput Prometeìa za trlìeznlm promatranìem l znanìem, za proslrenìem novlh spoznaìa, a
|sµoJomo oezooz|tn|. neosjetlj|v| µtemo Jtuc|mo. ountovn| | usomljen|.
Poput Lplmeteìa, zellmo poduplratl svìetskl poredak, loìalno sllìedecl nìegove zakone koìl nam daìu
slgurnost l, ne znaìucl, uµoJomo u zomlu nj|hove s|le | moc|. oez µotteoe Jo |m se suµtotstov|mo.
8(
D R U G A S E K C I J A 80
Zudlmo za srecom l uzltkom, a cus|mo se u stolno nov|m µotteoomo zo nov|m µoJtozoj|mo |
ovontutomo.
Trazlmo samostalnost, neovlsnost od druglh, a buducl da u tome ne usplìevamo, µojocono
lonttol|tomo sve olo seoe. µolusovojuc| nometnut| svoju vlost | moc.
Zudlmo za mlrom l suzlvotom s druglma, a u stvarl |zojecovomo zJtove sulooe | µostojemo
ml|tov| | ttom|.
Ako vam ne odgovara opls nlìedne od gornìlh sltuaclìa pokusaìte lzrecl svoìu. Mozda vasa sltuaclìa
odgovara oplsu u prvom dlìelu natuknlce, all ne l u drugom (koìl ìe lstaknut kurzlvom). Moguce ìe l
obrnuto. Zamlìenlte neodgovaraìucl tekst svoìlm tekstom.
Uz sllku broìke 2 koìa zell drugu takvu uhvatltl u zamku, postoìl ìos ìedna sllka. Ona prlkazuìe broìku Jvo
kako u tu zamku vlse ne hvata drugu Jv|cu. Ta otvotenost lzmedu dvlìu Jv|co predocena ìe sllkom broìa
osom. Ono sto llìeva Jv|co clnl desnoì upravo ìe ono lsto sto desna Jv|co vldl da ìoì llìeva clnl.
Osmlcu mozemo promatratl kao prsten postavlìen do prstena. 1edna se osoba prstenom veze za drugu
osobu l dopusta da ìe druga veze uz sebe lstlm takvlm prstenom. Takav lzraz medusobne otvore-
nostl, postovanìa, medusobnog sklada l spremnostl nìegova cuvanìa supruznlcl lzrazavaìu u obredu
vìencanìa.
Ako smo l stekll neke od vrllna, ìedlnstvenost, samostalnost, ne smlìemo posustatl u dalìnìem radu na
svoìoì osobnostl. Postlgnuta cjelov|tost l otvotenost slmbollzlrana broìem osom mora se uvlìek nanovo
uspostavlìatl. Kroz uvlìek nove lzazove zlvota gublmo ìe l ponovno stìecemo. Zanemarlmo ll sebe,
moze nam se dogodltl da cemo ìe vrlo tesko nanovo uspostavltl. U zadnìoì cìellnl nase knìlge pogle-
daìte prlcu o Tezeìu l Arlìadnl. Uza sve svoìe vrllne l vìestlne, Tezeì nlìe usplo sacuvatl svoì otvorenl
odnos prema Arlìadnl. Nìegovo vellko ìunastvo l vrsnoca karaktera nlsu blll dostatnl da uz sebe stalno
veze zenu koìu ìe vollo. Prlca o Tezeìu l Arlìadnl moze se povezatl sa zagonetkom o Tezeìevu brodu.
Tezeì nlìe svoì brod prepustao zubu vremena, vec ìe stare dlìelove koìl vlse nlsu blll u funkclìl stalno
zamìenìlvao novlma. Tako se dogodlla paradoksalna sltuaclìa. S vremenom ìe zamlìenlo sve dlìelove
tako da vlse u brodu nlìe bllo nl ìednog dlìela od onlh koìe ìe brod lmao kad ìe blo lzgraden. Postavlìa
se pltanìe: 1e ll to l dalìe Tezeìev brod! Paradoks se zaostrava ako pretpostavlmo da ìe netko skuplo sve
odbacene dlìelove l od nìlh sastavlo brod. Koìl ìe brod zapravo Tezeìev, onaì na pocetku, onaì obnov-
lìenl novlm dlìelovlma lll pak onaì ponovno sastavlìen od starlh dlìelova!
Pokusaìte odgovorltl, all prltom nemoìte zanemarltl da u nasem kontekstu Tezeìev brod nlìe samo nekl
brod vec sllka Tezeìeve osobnostl l nìegove lìubavl prema Arlìadnl. Usporedlte svoìe odgovore s onlma
koìe vam nudlmo u dodatku na kraìu nase knìlge.
8roì osam kao slmbol otvorenostl, dolazl do lzrazaìa l u poznatoì lgrl na osam puta osam polìa, a zove
se sah.

D R U G A S E K C I J A 8l
8(
Sahovska ploca, premda konacna, zapravo predstavlìa cltav svlìet. Na nìoì lma beskonacno mnogo
prostora za beskonacno mnogo sltuaclìa. |gracl svlh vremena, ma kollko tu lgru lgrall, ne mogu lh
lscrpltl. Mogll blsmo recl da ìe sahovskl kvadrat polìe koìe beskonacnost prstena, odnosno kruga clnl
konacnlm, all tako da ìe u toì konacnostl sacuvana sva beskonacnost. Sahovska ploca zapravo odgova-
ra kamenoì plocl na prstenu pecatnìaku. Nìome kaotlcnost beskonacnostl blva savladana da bl se na
nìoì mogle zblvatl naìcudesnlìe stvarl. Sah ìe otvorena lgra, upravo onakva kako to sugerlra sllka broìke
osam na prethodnoì sllcl. Ako ìe u nìoì nesto skrlveno onda ìe to zbog nedostatka naseg vlastltog vlda.
Oba lgraca polaze od lstlh pozlclìa l sve ìe ìavno. Do lzrazaìa ne dolaze nlkakve zamke, oslm onlh koìe
protlvnlk, ako ìe tomu dorastao, moze vldìetl. Ako nema moc da vldl sto se u nìegovoì lgrl dogada, blt
ce nadmudren, a ne prevaren l zaveden. Pocetnlku se cesto dogada da mu ìe ploca premala l da trazl
dodatno mìesto za svoìeg kralìa za koìeg mìesta vlse nema, all to nlìe zbog premalog broìa polìa, vec
zbog nemocl nìegova vlda.
Onaì tko ne zna lgratl sah gubl ìednu od vellklh zlvotnlh radostl, all l mogucnost da razmlslìa o zlvotu na
ìedlnstven l neponovlìlv nacln. Mnoge sllke zlvota nalaze se u ovoì knìlzl, all tesko da se lìedna od nìlh
moze usporedltl sa sahovskom lgrom.
Sah ìe sllka zlvota poìedlnca, zaìednlce l zlvota opcenlto. |grac u toì lgrl pokazuìe svoì temperament l
svoì karakter. Pazotkrlva se razborltost l ludost, hrabrost l kukavlcluk, strplìlvost l uzurbanost, ustraìnost
l posustaìanìe, usmìerenost prema ìasnom cllìu lll lutanìe od sltuaclìe do sltuaclìe. | sve se naplacuìe.
Dobar lgrac u lgrl, kao l mudar covìek u zlvotu, uvlìek vldl mnogo moguclh poteza, a slab lgrac ìe svoì
potez spreman prepustltl protlvnlku, ìer ne zna sto povucl. Svl su mu potezl lstl, podìednako losl. On
gleda, a ne vldl. |graìucl sah postaìemo svìesnl sto zapravo znacl gledatl.
Smlsao ìe sahovske lgre pobìeda l uspìeh. On ìe
patnìa l zabava. Moze se dogodltl da patl onaì tko
pobìeduìe, a zabavlìa se onaì tko gubl. Gubltak u
dobroì lgrl moze se dozlvìetl kao uspìeh, ìer nlìe
u prvom planu pobìeda vec sam sah, l to vrstan
sah. U vrsnom sahu vlse nlìe vazno tko pobìeduìe.
U nìemu se podìednako raduìu l pobìednlk l
poblìedenl.
|ma ìedna sllka koìa pokazuìe da ìe Sflnga,
postavlìaìucl Ldlpu zagonetku o covìeku, zapra-
vo od nìega trazlla da s nìome odlgra partlìu saha. Grcl sah nlsu poznavall, a da ìesu, tko zna kako bl
Sflnglna zagonetka onda glaslla.
Ako ne znate sah, nauclte ga ìos danas. Doneslte ga na slìedecl sat etlke. Neka svatko odlgra barem po
ìednu partlìu l nastavlte u slobodno vrlìeme lgratl prvenstvo razreda.
8(
D R U G A S E K C I J A 82
3 . S E K C I J A
bsLrajnosL u hodu ispravnin zivoLnin puLen
Zaisla je veliki dai moci vidjeli ono slo nam se u zivolu dogada. Onaj lko lo moze vidjeli slican
je dobiom sahislu koji vidi slo se lo dogada s njegovom pailijom. Kao slo dobai sahisl zna
koji polez moia povuci, lako vili covjek moze piocijenili slo u nekoj siluaciji lieba poduzeli!
Imamo li laj dai, mozemo ieci da smo piogledali, odnosno, ono slo je iekao slijepac od iodenja
iz Evandelja po Ivanu: Bijah slijep, a sada vidim. Takav se covjek silno iaduje. Dajmo malo,
u odlomcima koji slijede, oduska svojoj iadosli zbog svega onoga slo smo do sada iazumjeli.
Tiebal ce nam, jei cemo se siesli s diugom slianom ove pojave ± tesko onomu tko je progledao!
Dogadaju mu se nevolje, i lo ne zbog onih koji vide, vec zbog onih koji samo misle da vide, a
najcesce su slijepi. Ceslo upiavo ovakvi imaju moc, vladaju diugima, pa i onima koji vide. Tieba
li im se supiolslavili: Kako:
Onaj lko je progledao ima ispiavne oiijenliie, odnosno smjeinice za ono slo mu je cinili. Ne
moiaju svi ljudi imali isle smjeinice, ne moiaju svi ljudi hodali islim pulovima. Kad bi lo iadili,
u svijelu bi naslala velika guzva. Nema poliebe za nju, jei je svijel dovoljno pioslian. Slovise, on
je beskonacan. U njemu ima mjesla za svakoga i mnogo, mnogo iaznovisnih pulova. Oni koji
idu vec ulilim pulovima, mozda daleko slizu, ali ne dolaze k sebi. A pul koji im je bio odieden
zauvijek oslaje neisliazen i nepiohodan.
No, nije dovoljno hodali svojim pulem. Poliebno je i ispiavno hodali. Ispiavni su oni pulovi
koji vode dobiim i lijepim ciljevima. A ono slo je dobio moze bili jos bolje, ono slo je lijepo
moze bili jos ljepse. Ne mozemo bili u svemu najbolji i ne moia bili najljepse upiavo ono slo
mi cinimo. Ako nam je slalo do opceg dobia iadoval cemo se i zbog onih koji su bolji od nas,
slo ne znaci da se necemo pieslali liudili da budemo bolji od njih. Neka bude u zivolu onako
kako je u sahu! Radosno se naljecimo s diugima! Neka se vidi koje nas slialegije vode dalje u
ono bolje, ljepse i blize islini! Budimo olvoieni u sebi i olvoieni piema diugima!
Dosla zanosa! Suocimo se s iealnoscu! Ljudi koji su zalvoieni u svoje vlaslile svjelove, u svoje
vlaslile inleiese, nesnosljivi su piema oslalima, piihvacaju samo svoje oiijenliie i pokusavaju
diuge uvjeiili da su oni jedini u piavu. Kad bi zivol bio pailija saha, lakvi bi se ljudi bizo
iazolkiili. Onaj lko u svojoj igii ne poznaje slialegije dobioga saha, ne slize daleko. Gubi svoga
kialja vec u pivim polezima. U svijelu je pak moguce da se oni koji nisu savladali slialegiju
dobioga zivola dugo uspjesno skiivaju i pied sobom i pied diugima. Ceslo imaju moc da kise
piavila i da im nilko nisla ne moze. To im u sahovskoj igii nilko ne bi dopuslio. Oni svoj pul
ne mogu, ili ne zele, pokazivali olvoieno da bude svima vidljiv, kao u sahu, vec ga podmecu
kao zamku. Oni hvalaju svoje sljedbenike, cuvaju svojim lazima izboiene piosloie i moc kojom
diugima vladaju.
Zalo slobodan i jasan pogled u svijel ceslo piedslavlja veliku leskocu. Zlim ljudima nepiihval-
ljivo je ono slo mi vidimo kao ispiavno jei se ne podudaia s njihovim uskim planovima. To
ugiozava njihovu moc, pa ce nam se supiolslavili. Sada se suocavamo s kljucnim pilanjima u
T R E C A S E K C I J A 83
8(
ovoj sekciji: Moiamo li u svom hodu usliajali kad nam se diugi supiolslavljaju: Smijemo li
oduslali od onoga slo smaliamo ispiavnim: Jesmo li odgovoini za ono slo vidimo i znamo:
U sekciji koja slijedi navodimo slucajeve dvojice ljudi koji su piogledali i naisli na supiolslav-
ljanje. Piva je piica o slijepcu kojem je Isus daiovao vid. To slo mu se dogodilo nije se slagalo
s uvidom onih koji su bili uvjeieni da vide bolje od oslalih, pa su pioliv slijepca poveli pioces.
Slijep od iodenja, laj je covjek bio loliko ushicen dobivenim daiom da je unaloc mnogim piili-
scima usliajao do kiaja. Isplali se uocili i piomislili svaku nijansu u ovom piocesu.
Kienimo zajedno.
DoYgVka_Zc_Zha^_ZeXVdYgdâZc_V
Bijase subola, a Isus je s ucenicima piolazio mimo slijepca od iodenja cija je sudbina bila
mnogima poznala. Ucenici su se zanimali za uziok njegove liagedije ± je li kiiv on ili njegovi
iodilelji. Isus nijece da posloji nuzna veza izmedu bolesli i giijeha, i ne zeli uci u iazijesavanje
log pioblema. Pozoinosl baca na lo da je ovaj covjek slijep i da lo nije dobio, le na lo da je
on svjetlo svijeta i da je dosao da slijepi piogledaju. Upiavo je sada piigoda da se kao lakav
pokaze.
Od pljuvacke i zemljane piasine napiavi blalo, piemaze lime slijepceve oci i posalje ga na
iibnjak Siloam da se opeie. I ovaj piogleda. Nije iijec o nekim magicnim cinima, o ljeko-
vilosli pljuvacke ili vode, vec piije svega o jakim simbolima, slikama. Zamazali oci blalom
znaci osvijeslili svoju sljepocu. Olici na jezeio i opiali se, znaci iziazili hlijenje oslobadanja,
pianja od sljepoce. Ljudima je svjellosl diaga lako dugo dok ne liazi suocavanje sa samim
sobom. Ono je uvijek bolno, a posebno kod onih koji su vec slvoiili piihvalljivu sliku o sebi.
U ovom nasem slucaju iadi se o covjeku koji je sve izgubio i nije imao vise slo piikiivali. On
nije liebao umiiali u nekom laznom idenlilelu. Njemu je dai vida poslao zaisla velika iadosl
i najvisa moguca viijednosl. Nije se bojao supiolslavili faiizejima koji su poiicali ono slo je
svima bilo ocigledno, da se dogodilo cudo, da je slijepac piogledao.
Faiizeji uskoio uvidaju da se ne mogu supiolslavili ociglednom i mijenjaju svoje slajalisle.
Sada vise ne poiicu da se cudo dogodilo. To je lesko dokazali i za lakve dokaze liaze bolju
piigodu. Sad pokusavaju dokazali da lo, ako se uopce dogodilo, nije dobio da se dogodilo, jei
bijase subola. Subolom se, naime, po njihovu zakonu ne smije nisla iadili ± ni mijesili lijeslo,
a lime ni blalo, ni odlazili u iibnjak, ni piali se u vodi. Tiaze da im locno kaze kako je on lo
piogledao, hlijuci mu pokazali da na ovakav nacin nije smio piogledali i da je kiiv zajedno
s onim lko je u svemu lome s njim sudjelovao. A nekadasnji slijepac ponavlja uvijek isle
slike, sliku o blalom zamazanim ocima, o odlasku na jezeio, o pianju, i o polpuno poznaloj
slvainosli ± prije je bio slijep, a sada vidi. On u lome ne vidi nikakvo zlo, vec najvece moguce
dobio i cudi se kako lo i oni ne mogu vidjeli.
Slijedi saslusanje iodilelja ozdiavljenog covjeka. Sada, kad vise nisu u najblizem odnosu s
covjekom koji je bio slijep a sada vidi oni zele zanijekali samo cudo. Rodilelje iedom pilaju:
8(
T R E C A S E K C I J A 84
÷ je li laj covjek njihov sin,
÷ je li se slijep iodio,
÷ kako sada vidi, ako je bio slijep od iodenja.
Lukavi iodilelji, da ne bi pali u zamku nemilosidne vlasli, lukavo odgovaiaju:
÷ ovaj covjek je slvaino nas sin,
÷ slijep se iodio,
÷ ne znamo lko je laj lko mu je olvoiio oci i
÷ ne znamo kako se dogodilo da on sada vidi; najpamelnije je pilali njega jei nije vise dijele
i njegovo svjedocanslvo je zakonski valjano.
Nakon ovoga slijedi diugo saslusanje nekadasnjeg slijepca. Sada zele da on opozove sve slo
je piije lvidio i da kaze ono slo oni misle da on lieba ieci. Ocekuju lakodei da ce ga uhva-
lili u nekom pioluijecju, ne bi li lako obesnazili njegovo svjedocanslvo. Pocinju svisoka,
zasliasujuci: Mi znamo, da je ovaj covjek grjesnik. No, covjek ne zeli upasli u miezu njihove
lukavosli, ne slijedi iazloge koje oni nabiajaju, vec se cudi olkud im la polieba da loliko ispi-
luju njegov slucaj. Opel ga pilaju slo mu je lo Isus ucinio, kako se lo dogodilo. A zdiav covjek,
zdiav i lijelom i duhom, bislia vida i fizickog i duhovnog, jasno vidi namjeie svojih mucilelja
i poslaje iionican. Do sada je odgovaiao, ieklo bi se piislojno, u najboljoj vjeii da iazgovaia
sa zdiavim ljudima, a sad je posao u napad: Vec vam rekoh i ne poslusaste me. Sto opet hocete
cuti? Da ne kanite i vi postati njegovim ucenicima? Silno su se iazbjesnili i izbacili ga. Sav si se
u grijesima rodio, i ti nas da ucis. Sada je on za njih ipak bivsi slijepac koji se slijep, lo jesl sav
u giijehu iodio. Piipisali su mu ono slo su hljeli dokazali da nije islina. Hlijuci ga uhvalili u
zamku, sami su u nju pali. Pioces je dugo liajao ali, kao ni oni, nije dosao daleko.

OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
1este ll kad blll u sltuaclìl da morate branltl oclgledno! 1este ll u tome ustraìall! |sprlcaìte kako se to
dogodllo l sto ìe bllo nakon toga.
Parlzeìl su blll revnl lzvrsltelìl Zakona l tradlclìom prenosenlh oblcaìa. U svoìoì loìalnostl Zakonu l
oblcaìlma lzgublll su smlsao za covìeka, nìegove potrebe l radostl. 1os danas mnogl lìudl slrom svlìeta
gladuìu lll umlru zbog sllìeda krlvlh orlìentlra lll zbog nìlhova pogresnog tumacenìa. Tko ìe, po vasem
mlslìenìu odgovoran za takve zrtve! Sto bl trebalo uclnltl da se one smanìe! Dogadaìu ll se sllcne stvarl
u vasoì sredlnl!
EgdXZhegdi^k<Va^aZ_V
Kiscanslvo piedslavlja veliki napiedak u ocovjecenju svijela, u slvaianju osjelljivosli za
piavdu i islinu. Ono je pokazalo olvoienosl piema viijednoslima anlicke kulluie, filozofije,
znanosli i umjelnosli, a i piema doslignucima diugih kulluia i civilizacija. No, lo piodiianje
novog, lo olvaianje piema diugacijem ceslo je bilo vezano uz velike muke i nevine zilve.
Sudionici dogadaja o kojem ce bili iijeci bili su najodgovoiniji ljudi Cikve na pocelku novog
vijeka, pocelkom 17. sloljeca. To je bilo iazdoblje snaznog piocvala znanosli i iadikalne
T R E C A S E K C I J A 85
8(
piomjene slike svijela. Cikva nije doiasla bizini piomjena koje su izazvali oni koji su piogle-
dali na znanslvenom podiucju. Ne bi lo bilo vazno da nije imala veliku vlasl i silan uljecaj na
cjelokupan zivol.
Ucenjak i malemalicai Galileo Galilej iziadio je 1609. godine dalekozoi koji je povecavao
10 pula. Senaloii Venecije bili su silno uzbudeni zbog log izuma. Povijesni zapis kaze da su se
popeli na vih zvonika Sveloga Maika da se sami uvjeie u moc ovog pomagala. Je li ijedan od
klasicnih junaka imao lako mocno oko: Galilejevim dalekozoiom hoiizonl se mogao dose-
gnuli do 12 milja, a biod na pucini piepoznali dva sala piije nego ga je ljudsko oko moglo
uocili.
Sesl mjeseci poslije Galilej je iziadio spiavu koja povecava 30 pula. Okienuo ju je piema
zvijezdama i vidio zvijezde koje dolad nilko nije vidio, ali i lo da ih je vise od desel pula od
dolad poznalog bioja. No, najvece olkiice bijase olkiice celiiiju Jupileiovih mjeseca. To se
olkiice nije svima svidjelo. Ono bijase dokaz da je Nikola Kopeinik bio u piavu, odnosno,
da geocenliicni Plolomejev suslav nije ispiavan. Ne nalazi se Zemlja u siedislu planelainog
suslava, vec Sunce. Zemlja se sa svojim mjesecom vili oko Sunca zajedno s diugim planelima.
Galileo je mogao piecizno iziacunali kad ce se koji od Jupileiovih mjeseca pojavili, a pielpo-
slavka log iziacuna bijase da je Sunce, a ne Zemlja, u siedislu suslava. Piedvidajuci pojavu
pojedinog Jupileiova mjeseca u locno odiedeno viijeme, Galilej je dokazivao da je i ispiavna
pielposlavka koja lo piedvidanje omogucuje.
Na papinskom dvoiu bilo je mnogo ucenih kaidinala. Svi su oni mogli dobio iazumjeli
Galilejeve aigumenle i vidjeti ono slo im leleskopom pokazuje, ali oni ipak lo ne zele vidjeli.
Godine 1616. Cikva zabianjuje da nelko lvidi da je Sunce nepokielno u cenliu svemiia; da
Zemlja nije u siedislu svemiia i da nije nepokielna nego da se kiece dvosliukom kielnjom,
oko Sunca i oko svoje osi.
Godine 1623. papom je poslao Galilejev piijalelj, kaidinal inleleklualac Maifeo Baibeiini.
Zvao se Uiban VIII. Galilej je od njega liazio da povuce ovu zabianu, ali papa lo nije ucinio.
Galilej je zabianu poslivao. Godine 1632. objavio je knjigu Dijalog o velikim svemirskim sus-
tavima. Da ne bi piekisio zabianu, Galilej u knjizi ne iznosi nikakve lvidnje. Pisana je u obliku
dijaloga u kojem su sve pielposlavke olvoiene. Jedan od sudionika dijaloga poslavlja zamjeike
novom ucenju, a dvojica upucenih i pamelnijih odgovaiaju na piimjedbe. U knjizi se pojav-
ljuje i neki Simplicius, piipiosl neuki covjek. On izgovaia jednu od papinih poznalih i njemu
posebno diagih misli: Bila bi krajnja drskost kad bi neko nastojao ograniciti bozansku moc i
mudrost na neku svoju osobnu pretpostavku. Papa je, piocilavsi knjigu, u lom Simpliciusu
piepoznao sebe. Shvalio je da Galilej jednu njegovu, njemu vaznu i diagu misao slavlja u usla
nekoga glupana. Bila je lo uvieda pieko koje nije mogao piijeci. Bio je lo vjeiojalno i jedan od
iazloga, piemda ne i najvaznijih, da je knjiga slavljena na popis zabianjenih knjiga, a Galileo
iziucen inkviziciji.
Galileo je 12. liavnja 1633. izveden pied sud. Nisu ga opluzili zbog njegova ucenja. O lom
ucenju na sudu nije bilo ni iijeci. Opluzili su ga da je piekisio zabianu, i lo ne spomenulu,
vec jednu diugu za koju su mu iekli da se odnosila na njega osobno. U njoj mu se zabianjuje
8(
T R E C A S E K C I J A 86
da u bilo kojem smislu poucava o novom ucenju. To podiazumijeva da ne smije pisali ni
diskusije, ni nagadanja o spoinim pilanjima. On je iekao da lakvu naiedbu nikad ni od koga
nije dobio. Poznala mu je samo jedna zabiana, ona o podupiianju ili bianjenju novog ucenja,
a lu naiedbu nije piekisio. Inkviziloii mu laj dokumenl nisu piedocili. Piema pioceduii,
oni lo nisu moiali ucinili. Povjesnicaii koji isliazuju Galilejev pioces kazu da laj dokumenl
posloji, ali da nikada Galileju nije bio uiucen jei je kiivolvoiina. Na njemu nema polpisa ni
jednog od kaidinala, a ni Galilejeva koji bi bio polvida da je laj dokumenl piimio. Bila je
lo vjeiojalno skica za neki saslanak s Galilejem. Ipak je laj piavno nevaljani dokumenl bio
kljucan. Inkviziciji je cilj bio Galileja moialno degiadiiali, pokazali ga kao pikosna i neca-
snog vaialicu. Bila je lo piigoda da se Galilej bez ikakve iaspiave o svom ucenju navede na
lo da ga se javno odiekne. Aigumenle su pojacali lime slo su mu pokazali okiulne spiave
za mucenje kojima su se iznudivala piiznanja. Nisu ih liebali piimijenili: Galileo Galilej je
napisao i polpisao sljedecu izjavu:
Ja, Galileo Galilej, sin pokojnog Vincenza Galileja, Fiienlinca, slai sedamdesel godina, izve-
den osobno pied ovaj sud i klececi pied vama, piesvijellim i pieuzvisenim kaidinalima,
inkviziloiima pioliv heielicke pokvaienosli u cijelom kiscanslvu imajuci pied svojim ocima
i dodiiujuci svojim iukama Svelo evandelje ± zaklinjem se da sam uvijek vjeiovao, da sada
vjeiujem i da cu s Bozjom pomoci i ubuduce vjeiovali sve slo zaslupa, piopovijeda i uci Svela
kalolicka i Aposlolska iimska cikva. Medulim, nakon slo mi je ovaj sveli uied sudbeno izdao
nalog da polpuno moiam napuslili lazno ucenje da je Sunce cenlai svemiia i nepokielno i
da Zemlja nije cenlai svemiia i da se kiece le da ne smijem zaslupali, bianili ili poucavali
na bilo koji nacin, usmeno ili pismeno, navedeno ucenje, i nakon slo sam upozoien da je
navedeno ucenje u supiolnosli s Biblijom ± napisao sam i liskao knjigu u kojoj iaspiavljam o
ovom ucenju, vec osudenom, i navodim aigumenle velike uvjeiljivosli u piilog lom ucenju,
ne iznoseci nikakvo objasnjenje za nj. Zbog loga je ovaj sveli uied objavio da sam ozbiljno
osumnjicen za heiezu, lj. da zaslupam i vjeiujem kako je Sunce cenlai svemiia i nepokielno,
a da Zemlja nije cenlai i da se okiece.
Zalo, zeleci uklonili iz glava vasih pieuzvisenosli i svih vjeinih kiscana ovu jaku sumnju,
iazumljivo izazvanu pioliv mene, iskienim se sicem i nepokolebljivom vjeiom odiicem loga
ucenja, pioklinjem i mizim spomenule zablude i heieze, kao i opcenilu svaku diugu zabludu
i seklu piolivnu u bilo kojem pogledu sveloj cikvi. Zaklinjem se da ubuduce necu nikada vise
govoiili ili bianili, usmeno ili pismeno, sve ono slo bi moglo dali povoda za slicnu sumnju
u mene. Islo se lako zaklinjem da cu, ako doznam za nekog heielika ili osobu osumnjicenu
za heiezu, piijavili isle ovom svelom uiedu ili inkviziloiu ili pak biskupu mjesla gdje cu se
lada nalazili. Osim loga, zaklinjem se i obecavam da cu se polpuno piidizavali svih pokoia
koje mi je odiedio ili ce mi odiedili ovaj sveli uied. U slucaju da piekisim (neka me Bog od
loga sacuva) bilo koje od ovih svojih obecanja, svecanih uvjeiavanja i zaklelvi, podvigavam
se svim kaznama piedvidenim i pioglasenim u svelim kanonima i diugim piopisima, opcim
i posebnim, pioliv lakvih piekisilelja. Tako mi pomogao Bog i ovo Svelo evandelje, koje
dodiiujem svojim iukama.
T R E C A S E K C I J A 87
8(
Ja, Galileo Galilej, odiekao sam se, zakleo, obecao i obvezao, kao slo je unapiijed navedeno.
Kao dokaz islinilosli polpisujem vlaslilom iukom ovaj dokumenl odiicanja, navedenog iijec
po iijec u Rimu, u samoslanu Mineiva, dvadesel diugog dana mjeseca lipnja 1633. godine.
Ja, Galileo Galilej, polvidujem odiicanje, kako je napiijed navedeno, vlaslilom iukom.

E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Usporedlte proces protlv sllìepca s procesom protlv Gallleìa. U cemu ìe sllcnost, a u cemu razllka!
1e ll Gallleo trebao naplsatl lzìavu, u koìoì, pred clìellm svlìetom lzìavlìuìe ono sto ìe za nìega, pa cak l
za neke medu onlma koìl ga optuzuìu, posve oclgledno! Sto bl se pozltlvnog lll negatlvnog za nìega l
druge dogodllo da takvu lzìavu nlìe naplsao!
U sukobu crkvenlh vellkodostoìnlka l Gallleìa suprotstavlla su se dva razllclta hoda ±sporl l dlnamlcnl. Ovl
koìl su blll dlnamlcnlìl nlsu ugrozavall lstlne vìere ìer su l znanstvenlcl naìcesce blll vìernlcl. Gallleo Gallleì
ìe uvlìek lstlcao da l on prlpada Crkvl. No, ovl sporlìl osìecall su se l te kako ugrozenlma l korlstlll se svoìom
mocl da rltam uspore. 1e ll to |sµtovno! 1esu ll mozda dlnamlcnlìl treball popustltl! Sto bl ovl dlnamlcnlìl
lzgublll da su usporlll rltam! 8l ll put napretku blo zatvoren, l onemogucen! Crkva ìe l do tada prlhvacala
mnoga ucenìa koìa su ìoì u poceclma blla strana. Cak l Ptolomeìevo. No, mozda ìe slucaì Gallleìa, lpak
nesto znatno ozbllìnlìe, moralno problematlcnlìe od problema neclìe usporenostl lll opreznostl!
Postoìe ll l danas usporenl lìudl! Tko lma vlse strplìlvostl, vl za nìlh lll onl za vas! Hodaìu ll onl koìl
hodaìu sporo samlm tlme l krlvo! Kasne ll takvl lìudl l tlme propustaìu ono sto ìe vazno za nìlh, a ako
lmaìu vlast l ono sto ìe vazno za druge!
Pronadlte u cetvrtoì cìellnl sllku relìefa Kalrosa, grckoga boga pravog trenutka. Procltaìte obrazlozenìe
uz sllku. 1e ll propustanìe pravog trenutka samo ìedna od lìudsklh slabostl, bez poslìedlca za nas l druge
lll ìe to nesto zbog cega smo moralno odgovornl ìer smo sebl l druglma napravlll stetu!
Znacl ll hodatl brzo uvlìek l hodatl lspravno! Mozemo ll pogrlìesltl ako nesto uclnlmo preuranìeno! Sto
znacl hodatl u µtovom t|tmu! Sto znacl latlnska lzreka: lest|no. lentel/ Procltaìte pìesmu Maka Dlzdara
Vttvoc no oool| lz nìegove zblrke Oltutnost| ltuco:
vollo ìe dìevoìke cvlìece l nebo
A strah ga ìe bllo voda u nocl
(vode su u nocl crnìe l dublìe)
Kada ìe zakoraclo u clpelama bez vrhova
voda ga ìe zagrllla
Zasto nlìe casak prlcekao
Da cuìe kako su zapìevall
Prvl plìevcl
vollo ìe dìevoìke cvlìece l nebo
A bìezao od voda u nocl
U vrlìeme sukoba Gallleìa s crkvenlm autorltetlma lgrale su se dvlìe varlìante saha, ìedna sporlìa, manìe
dlnamlcna, manìe zahtìevna l druga brza, dlnamlcnlìa l uzbudlìlvlìa. Ne kazemo da se u lgrl ove druge
8(
T R E C A S E K C I J A 88
varlìante zurllo, naprotlv sahlstl su morall mnogo duze l lntenzlvnlìe razmlslìatl nego u staroì varlìantl.
Onl koìl su lgrall staru varlìantu nlsu blll strplìlvlìl, nego samo Juhovno ttom|j| | monje zohtjevn|.
U povijesli saha iazlikujemo dva iazdoblja, ono piije 1475. i ono poslije le godine. Naime,
sve do 15. sloljeca igiao se znalno manje zahljevni sah. Zvao se satrandz. Dama i lop nisu
se mogli kielali onako kako se danas kiecu, po slobodnim vodoiavnim okomilim i kosim
linijama, vec samo po jedno polje. Lovci su se kielali popul konja, a ne po slobodnim kosim
cinim ili bijelim poljima. Takva
sahovska igia bila je veoma spoia.
Zalo se ona najcesce nije igiala od
samog pocelka nego od odiedenih
pozicija. Te su se pozicije zvale
tabije.
U 15. sloljecu poslavljena su
nova piavila za kielanje dame,
lopa i lovca. U Fiancuskoj su lu
vaiijanlu nazvali de la dame, zbog
oslobodenja dame u kielanju. U
Ilaliji su je nazvali alla rabiosa,
slo znaci na juiis. Dama je posla-
la neogianicena u kielanju po
dijagonalama, hoiizonlalama i
veilikalama. Topovi se islo lako
neogianiceno kiecu po hoiizonla-
lama i veilikalama. Lovci se kiecu
dijagonalno po bijelim ili cinim
poljima. Ta je piomjena nagla i
u skladu s velikim piomjenama
onoga doba. Tako njemacki pisac
20. sloljeca Beiloll Biechl u diami
Zivot Galilejev uspoieduje ova
dva iazlicila nacina igianja saha s
dvjema iazlicilim slikama svijela,
sa slaiim i novim poielkom.

Beiloll Biechl, u diami Zivot Galilejev, zeli pokazali da se Galilej nije smio odieci novog ucenja,
da je njegova moialna obveza kao znanslvenika bila da lo ucenje do kiaja dosljedno biani. On
je Galilejev slucaj upoliijebio kao sliku onoga slo se dogadalo u njegovo doba, siedinom 20.
EVgi^_V­V]V Mlnlìatura lz l4. stolìeca
T R E C A S E K C I J A 89
8(
sloljeca. U Galilejevu dizanju piepoznao je dizanje iazlicilih visla inleleklualaca, odnosno onih
kojima je dano da vide i koji su zbog loga odgovoini:
Za dizanje inleleklualaca u Njemackoj u pivoj polovici 20. sloljeca koji se nisu mogli, ili nisu
hljeli, supiolslavili fasislickom leioiu;
Za odnos znanslvenika za viijeme Diugoga svjelskog iala piema olkiicu alomske eneigije,
koji su dopuslili da ona padne u iuke onih koji su je zloupoliijebili;
Za odnos sovjelske inleligencije piema komunislickom leioiu.
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
1esu ll znanstvenlcl, odnosno lntelektualcl ìedlnl odgovornl za faslstlcku l komunlstlcku dlktaturu! Kollka
ìe odgovornost ostallh sloìeva! Kollka ìe odgovornost poìedlnlh lnstltuclìa, posebno odgoìa l obrazo-
vanìa!
Nìemackl fllozof Lrlch Promm plta se lolo | zo sto oJcojot| nolon sttohoto Auschw|tzo. Porazgovaraìte
s nastavnlkom o tome kakav to odgoì l kakvo to obrazovanìe Promm smatra prlmìerenlm za danasnìe
vrlìeme.
Dobio je gledali, bili budan, iazumjeli izazove viemena,
cinili piave slvaii u piavo viijeme, ne kasnili, nili se zuiili.
Poslupamo li lako znaci da smo na piavome pulu. Dobio je
na lom pulu usliajali, nikad ne posuslali. Zlo je ono slo je
svemu lome supiolno, ali ne samo lo. Koiijen zla je dublji
od sljepila, liomosli, lijenosli, kasnjenja ili uzuibanosli. Sve
je lo samo njegova posljedica. Taj koiijen zla ima veze i sa
spoiom slo se oko cega okiece. Neki misle da je islina o
lome slo se oko cega okiece, Sunce oko Zemlje ili Zemlja
oko Sunca, posve nevazna i da se za nju nije isplalilo olici
na mucila ili pak umiijeli. Jesu li oni u piavu: Nemojmo se zuiili. Piije nego slo se odlucimo
odgovoiili na ovo pilanje moiamo uocili jos neke vazne cinjenice.
Plolomejev suslav ne slavlja Zemlju samo u siedisle jednog suslava u svemiiu vec u cenlai
svemiia. U njemu se jasno odvaja zemlja od neba. Iza nebeskog omolaca, na koji su piicviscene
zvijezde, piebiva Bog koji je usiedolocen na ono slo se na zemlji zbiva. Filozofi i leolozi, pa i
ladasnji znanslvenici maslali su o onome slo se iza le zalvoiene sfeie zbiva, kakve lu sile pie-
bivaju, kakva li se glazba lamo zbog kielanja nebeskih sfeia moze culi. Kopeinikanski suslav
ovu idilicnu sliku svijela ukida. Nakon Kopeinikova olkiica poslajalo je sve jasnije da je Zemlja
samo jedan planel u Suncevu suslavu, a ovaj pak jedan od mnogih u beskonacnom svemiiu.
Nema onog gore i onog dolje, nema neba i zemlje. Ako hocemo ieci da nebo posloji, onda moia-
mo ieci i lo da vec jesmo na nebu i lo izgubljeni u njegovim beskonacnim pioslianslvima.
Takvo nebo gubi svaki odnos sa zemljom. Svijel vise nema svog siedisla nili svoje peiifeiije.
Gdje je mjeslo covjekovo: Krug se iaspao, a moze li covjek zivjeli ako mu se oduzme krug kao
mogucnosl zaokiuzivanja njegova svijela, jasne odiedbe polozaja u njemu i poslavljanja cilja i
svihe koju lieba dosegnuli:
8(
T R E C A S E K C I J A 90
Opel smo se vialili simbolu koji nas vjeino piali u cilavoj ovoj cjelini. Sada mozemo jos bolje
iazumjeli slo je lo kiug, posebno ono o skladu kaoticnog, beskonacnog i krutog, zatvorenog,
ogranicenog. Kiug Plolomejeva suslava pokazao se kao zalvoieni i kiuli kiug u kojem za modei-
nog covjeka vise nije bilo mjesla. Nije se lo odnosilo samo na podiucje znanosli vec na sva
podiucja zivola. Kiulosl zalvoienog kiuga svugdje se osjecala, a najjace je izbila na podiucju
znanosli, odnosno aslionomije. No,
kad se la kiulosl lomi na jednom
podiucju, onda se lomi i na diugima.
Oni koji su hljeli u ovim kiulim kiu-
govima oslali unulai znanosli boiili
su se zalo da se ni oni na diugom
podiucju ne piobiju.
To se piobijanje ipak dogodilo.
Ono je bilo nezauslavljivo. Modeini
covjek, suocen s beskonacnoscu piaz-
nih nebeskih pioslianslava piihvaca
ih kao cinjenicu i liazi u sebi nove
snage duha da se u loj beskonacnosli
snade. Naslaje novi krug, novi pojam
zemlje i neba, novi sklad kaoticno
beskonacnog s poretkom i redom.
Covjek se usuduje govoiili o svom
duhovnom svijelu kao uspoiedivom
s beskonacnim svijelom svemii-
skih pioslianslava. Usuduje se ieci
da siedisle njegova bica odgovaia
siedislu beskonacnog svijela kojemu
je cenlai svugdje, a peiifeiija nigdje.
To povlaci za sobom, nekima lesko
piihvalljivu misao ± svaki je covjek
lakvo jedno siedisle. Svi smo mi po
svom ljudskom doslojanslvu jednaki, ma kako se po svojim zivolnim duznoslima i ciljevima
iazlikovali. To nije posve nova misao, ali je sada dozivljena na jedan nov nacin.
Mnogi u lakvom poimanju covjeka vide iziaz njegove oholosli. Nasupiol lomu, Beiloll Biechl u
svojoj diami oholosl vidi u usliajavanju cikvenih velikodoslojnika na slaioj slici svijela. Piema
njegovu misljenju, cikveni su velikodoslojnici slaiu sliku svijela cuvali i zalo slo im je ona osi-
guiavala poseban polozaj. Bili su u siedislu cilavog svijela i sve im je u lom siedislu liebalo bili
podiedeno. Oni su imali iskljucivo piavo na islinu i svi su pulovi liebali vodili k njima.
Bilo bi ovdje mozda oholo piosudivali lko je zapiavo ohol, jei su cinjenice veoma slozene i neka
o lome piosuduju sliucnjaci. Zalo necemo o lome iaspiavljali. Osvinimo se na ono slo je zaisla
T R E C A S E K C I J A 9l
8(
bilno: oholosl je, ako ne jedini, onda siguino jedan od velikih izvoia zla. Ona piedslavlja piezii
onoga slo nam je Zeus piema gickoj milologiji svima usadio, a lo je osjecaj slida. Piema biblij-
skom izvjeslaju o covjekovu padu, lo je izvoi piaiskonskog giijeha, a piema Novome zavjelu lo
je, uz pozudu lijela i pozudu ociju, jedna od liiju zamki koje mogu upiopaslili covjeka.
Oholosl ima svoju podjednako opasnu kiajnosl, lo je malodusnosl, nepiihvacanje sebe, nisko
samopouzdanje. Izmedu se pak nalazi jedna od vilina koja dolazi do iziazaja kada djelujemo u
skladu s oslalim vilinama. To je ponos. Da bismo bili ponosni nije dovoljno da lo hocemo bili.
Tiazili ponos iadi ponosa islo je kao liazili siecu da nam ona ucini ono slo bismo mi liebali
ucinili. Ponosni, uoslalom, kao i sielni, mozemo poslali samo onda ako smo ucinili neslo zbog
cega lo mozemo zaisla i bili. Kalkad je dovoljno ieci samo jednu jedinu iijec: da ili ne. Ako smo
je iekli uspikos svemu, uspikos svim olpoiima izvana i iznulia, a sve zbog dobia, isline, ljepole,
imamo iazloga bili ponosni.
Opomena
Covjece pazi
da ne ides malen
ispod zvijezda!
Pusli
da cijelog lebe piode
blaga svjellosl zvijezda!
Da ni za cim ne zalis
kad se budes zadnjim pogledima
iaslajo od zvijezda!
Na svom koncu
mjeslo u piah
piedi sav u zvijezde!

Antun 8ranko Slmlc
8(
T R E C A S E K C I J A 92
7 > A ? : ­ @ :
T R E C A S E K C I J A 93
8(
8(
T R E C A S E K C I J A 94
T R E C A S E K C I J A 95
8(
8)
97
C E T V R T A C J E L I N A
Ciljevi:
lazni, prividni, isLinski - opreka idealnoga i realnoga
JKD9
Da bismo oslvaiili smisao zivola poslavljamo si mnoge ciljeve. No, svi ciljevi ne vode do smi-
sla. Mnogi se, kad ih dosegnemo, pokazu laznim i piividnim. Ispiical cemo vam piicu o piin-
cu Halimu koji liazi dvoiac neposlojanja, neslo slo posloji samo u ideji, ali ne i kao iealnosl.
Nakon loga slijedi legenda o Josipu kojeg su biaca piodala u iopslvo, a on je unulai log iopslva
posligao slobodu i moc kojom se uzdignuo do pivog covjeka caislva. Ove piice pokazuju da je
najvisi smisao, sviha ljudskoga bica, dosegnuli ono slo je piedoceno na slici koja ce nas pialili
u ovoj cjelini. Slo lo simboliziia pehar koji vidimo na slici i kako se on dosize: O lome govoii
i mil o Aigonaulima koji liaze Zlalno iuno, a i njegova kiscanska vaiijacija § legenda o poliazi
za Svelim Giaalom. Svi li milovi i legende pokazuju slo se dogada kad ono slo lieba bili najvisa
sviha poslane siedslvo za poslizanje neke diuge svihe, sebicne koiisli, caslohlepne slave i ugle-
da, uzilka koji je sam sebi dovoljan.
Covjek se ne moze zadovoljili posliza-
njem bilo koje svihe vec samo one koja
liazi da si poslavlja ciljeve dosizanjem
kojih ce sam sebe nadici, odnosno
lianscendiiali. Piava slava koja piipada
covjeku, islinski ugled i casl jesu ono
nedoslizno i zalo neslo iznimno viijed-
no. Rijelki su oni koji lo poslizu, piemda
su svi na lo pozvani.
Covjek je bice okienulo visokim viije-
dnoslima. Najcesce su lo samo ideali,
ono slo jos nije slvaino, ali slo moze i
lieba lakvim poslali. Ono idealno ucinili
slvainim liazi od nas da se ne sluzimo
samo onom logikom koja vlada u slvai-
nom, nasim iazumom ogianicenom svije-
lu. Slvaini je svijel samo dio cjeline svijela. U lu cjelinu piipada i ono idealno. Da bi ono lamo
doslo, odnosno da bi nas svijel bio olvoien i dovoljno velik da u njemu mozemo oslvaiili svoju
slobodu, samoslalnosl, ljubav i siecu lieba nam logika cjeline, odnosno logika sica.
pehar
1 . S E K C I J A
Logika srca iznad logike razuna
EdigV\VoVYkdgXZbcZedhid_Vc_V
Velikom i plemenilom piincu Halimu Taiju kialj je naiedio da isliazi lajnovili Balh
Badgeied ± dvoiac neposlojanja. Kad mu se piiblizio, piozivjevsi mnoge opasne puslolovine,
cuo je kako se iz njega nilko nikada nije vialio. Ipak, on usliajno ide dalje.
U nekoj okiugloj giadevini piimi ga biijac s
ogledalom i odvede u kupaonicu. Cim piinc
ude u vodu, piolomi se giomoglasna buka,
posve se smiaci, biijac iscezne, a voda pola-
gano pocne iasli.
Halim ocajnicki pliva naokolo dok voda
konacno ne dosegne vih okiugle kupole
koja oblikuje kiov kupaonice. Pobojao se
da je izgubljen pa se pomolio. Opel se cuje
giomoglasna buka, sve se mijenja, a Halim
sloji u puslinji.
Poslije duga i bolnog lulanja dolazi u piekia-
san vil usied kojeg je kiug kamenih kipova.
Izmedu kipova vidi papigu u kavezu, a glas
odozgo mu iece: ,Ej, junace, li po svemu
sudeci neces ziv pobjeci iz ove kupelji.
Jednom je Gayomail ± pivi covjek, nasao
golemi dijamanl koji je sjao sjajnije od sunca
i mjeseca. Odlucio je sakiili ga ondje gdje ga
nilko ne moze naci i zalo je sagiadio caiobnu
kupelj kako bi ga sacuvao. Papiga slo je ovdje
vidis dio je le caiolije. Kiaj njezinih su nogu
zlalni luk i sliijela na zlalnom lancu i njime
mozes lii pula pokusali ubili papigu. Ako je
pogodis pioklelslva ce neslali; ako ne, i li ces
se okamenili kao svi diugi ljudi."
Halim pokusa jednom i piomasi. Noge mu
se okamene. Piomasi jos jednom i okameni
se do pisa. Tieci pul samo zazmiii, uzvikne
,Bog je velik" i ispali naslijepo le pogodi
papigu. Zalulnjase giomovi i uzvillase se
oblaci piasine. Kad se sve smiiilo, na papi-
8)
P R V A S E K C I J A 98
ginu je mjeslu slajao golem, piekiasan dijamanl, a svi su kipovi ponovno ozivjeli. Ljudi mu
zahvaljuju za svoj spas.

Na pocelku svoga pula piinc Halim bio je nilko i nisla. Poslao je piinc lek na kiaju, kada je
dosegnuo svoj cilj. Ono slo je na kiaju dosegnuo na pocelku je poslojalo lek kao zadalak, a ne
kao neslo slo vec posloji. No, pul piema cilju nije samo neki mehanicki hod nego pievladava-
nje piepieka gdje ljudski iazum nije uvijek doslalan. Nisu lo samo piepieke na koje nailazimo
u slvainome svijelu. Ovdje ono slo je slvaino ulazi u odnos s onim slo jos nije slvaino, ono slo
jos nema nikakvu viijednosl dobiva viijednosl, pa cak i onu najvisu.
Edo^kcV^\gj!oVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Da blsmo bolìe razumìell smlsao nase prlce osvrnlmo se opet na sahovsku lgru. |me sah, kao l prlca o
Hatlmu, dolazl lz Perzlìe. U ìednoì legendl o postanku saha govorl se o kralìu tlranlnu koìl ìe blo uvìeren
da moze vladatl bez naroda. Nekl ìe mudrac lzumlo sah da bl mu pokazao kako l ono naìslablìe, nltko
l nlsta, moze postatl ìako. Nezastlcen l nemocan, ovlsan o volìl mocnlka, covìek se moze usporedltl s
pìesakom na sahovskoì plocl. Krece se po ìedno polìe l to samo naprlìed. Kada ìede drugu flguru ne
ìede ìe na onom putu koìlm lde, tì. prema naprlìed, vec ukoso. Dakle, ne moze nl ìestl onako kako lde.
Kakvog ll ìadnog putovanìa! |sto tako, drugl ga pìesak moze poìestl usput, en µossont. Ugrozen ìe sa
svlh strana l naìcesce sluzl kao zld prema druglm flgurama. |pak, svaklm svoìlm pomakom on se sve vlse
prlbllzava cllìu, a to ìe sllazak sa sahovske ploce. Kad prlìede sedam polìa l dode do kraìa, sllazl da bl se
vratlo natrag kao naììaca flgura lll bllo koìa druga, vec prema potrebl lgre. Zato ìe mudar onaì lgrac koìl
zna prepoznatl vrlìednost pìesaka. On ce druge flgure stavltl u sluzbu zastlte l potpore pìesaka koìl lde
prema ovom cllìu.
U sahu lmamo pet grupa flgura. Prvu grupu predstavlìaìu pìesacl, drugu skakacl, trecu lovcl, cetvrtu
topovl, a petu kralìevskl par. Ovakva podìela nlìe slucaìna vec ìe vezana uz fllozofske spekulaclìe o
broìevlma koìe su zaìednlcke svlm kulturama.
&'()q%
Pìesacl su flgure koìe su pozvane da se preobraze u naìvlsu, odnosno petu grupu. To sl mozemo pre-
docltl kao putovanìe u koìem, prelazecl prepreke svaklm dosegnutlm polìem, ìedlnlca, odnosno pìesak,
postaìe sve ìacl, naìprlìe ìacl od skakaca (broì dva), pa ìacl od lovaca (broì trl), pa ìacl od topova (broì
cetlrl), da bl sllaskom s ploce l povratkom na nìu dosegnuo kralìevsku vrlìednost, odnosno punlnu
broìa, broì l0.
'()q&%
U pocetku ìe blo n|tlo | n|sto da bl na kraìu postao netko tko ìe zapravo sve. Peta grupa flgura nema
samo za ìedan stupanì vecu vrlìednost od prethodne vec lma ukupnost svlh prethodnlh vrlìednostl.
Ona nlìe samo 5 nego l l0. Zanlmlìlvo ìe oznacavanìe broìa l0. Oznacavamo ga tako da stavlìamo
ìedan do nule. Ako l l 0 razdvoìlmo doblvamo upravo ono sto ìe pìesak na pocetku, tamo nekl ìedan
P R V A S E K C I J A
8)
99
koìl ìe ìos uvlìek nlsta. On ce postatl netko l nesto kad dosegne to svoìe nlsta l postane s nìlm ìedno,
odnosno deset.
Motlv o n|lome tko postaìe netlo poìavlìuìe se u prvoì nastavnoì cìellnl, all l na druglm mìestlma u ovoì
knìlzl. Zaplslte, na prazne stranlce lza prve nastavne cìellne, ove l druge prlmìere koìe ste do sada nasll.
Naldete ll u ovoì knìlzl na ìos koìl prlmìer tog motlva, svakako ga zaplslte na predvldeno mìesto.
Svakl ìe covìek pozvan da dosegne ono nedostlzno, da postane kralì. Danskl fllozof Soren Klerkegaard
na ìednom mìestu plse:
Gomila je laz. Rijec aposlola Pavla ima vjecnu viijednosl, bozansku, kiscansku: ,Jedan
jedini, sam, slize na cilj." (I Koi 9,24); i ona ne dobiva svoju viijednosl iz uspoiedbe u koje
ulaze i ,diugi". Diugim iijecima svalko moze bili laj jedan jedini, sam, i Bog ce mu u lome
pomoci... vjecnosl se uzdize i le kako iznad viemenilosli i piolaznosli, spokojna kao nebeski
svod, i Bog koji, iz uzvisenog blazenslva neba, obuhvaca pogledom bez i najmanje viloglavice
le bezbiojne milijune ljudi od kojih on poznaje svakog posebno, Bog, veliki ispilivac izjavljuje:
,Jedan, jedini sam slize na cilj; lo jesl da bi svalko liebao da poslane laj jedan jedini..."

Piinc Halim odlucio je da nece bili jedan iz gomile, nego onaj jedan jedini o kojemu govoie
aposlol Pavao i filozof Kieikegaaid. Pogledajmo piepieke na koje je naisao.
Piva siluacija u kojoj se Halim nasao isla je ona s kojom smo se suocili na pocelku knjige. Bio
je poslavljen pied zicalo. U njemu je najvjeiojalnije ugledao sebe kao bice koje jos nije, nego
koje lek lieba bili. Vidio je da je nilko i nisla, ali i slo moze bili i kako lo moze poslali. Kad je
zicalo neslalo i kad se nasao u golemoj okiugloj kupelji, u vodi koja je sve vise iasla, nije izgu-
bio oiijenlaciju, nije se ulopio. Diugim iijecima, nije se pieplasio onoga cega je poslao svjeslan,
svoje malenkosli, nedoslalnosli i nemoci. Nije izasao iz kupelji, odnosno iz sebe. Oslao je u sebi,
pii sebi, slovise ± posegnuo je za siedislem svoga bica, za siedisnjim kamenom koji ga dizi na
okupu.
Time nije dosao na kiaj pula, ali je dodiinuo ono slo ga na kiaju ceka. Kamen koji ga ceka na
kiaju, koji piipada pivomu covjeku i lime svim ljudima, isli je onaj koji je u svojoj vlasliloj kupe-
lji dolaknuo. Dodiinuli vlaslilo siedisle u ovoj piici znaci dozivjeli unapiijed ono slo je jos daleko
ispied nas, a lo je dosizanje siedisla svemiia. To piediskuslvo, la vizija, daje mu snagu da usliaje,
a i smjeinicu kako lieba djelovali. Nakon loga nasao se u puslinji, u podiucju gdje se ne moze
opskibili nicim izvana, u kojem je polpuno ovisan o onome slo ima uz sebe. Halim je pul kioz
puslinju, pul kioz suho iazdoblje zivola, svoju usamljenosl i osamljenosl mogao podnijeli samo
zalo jei je slipljivo slijedio ono slo je piepoznao kad je dodiinuo siedisle okiugle kupole.
OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Sto bl se to moglo nalazltl u sredlstu naseg blca kao smìernlca na zlvotnom putu prema cllìevlma koìe
sl postavlìamo! Ako ne mozete sada odgovorltl na ovo pltanìe, pokusaìte to uclnltl nakon sto svladate
petu nastavnu cìellnu u koìoì se o tom sustavnlìe govorl. 1este ll kad blll slgurnl u lspravnost cllìa koìl
ste sl postavlll tako da nlste posustall u nìegovu ostvarenìu! 1este ll kad posustall, a nlste treball! 1este
8)
P R V A S E K C I J A l00
ll kad htìell provestl neku odluku koìa nlìe blla dobra! Sto ste prltom dozlvìell! Strplìlvl prlnc Hatlm blo
ìe u pustlnìl l osamlìen l usamlìen. 8ltl osamlìen znacl bltl sam, all ne l napusten, bltl sa samlm sobom,
lmatl slgurnost u sebe. 8ltl usamlìen znacl bltl napusten. Usamlìenost ìe stalna opasnost za osamlìe-
nost. Kad ona prevlada, ml smo u kusnìl da posustanemo l da odustanemo, da pobìegnemo bllo kamo
l da radlmo bllo sto, samo da prevladamo to tesko podnoslìlvo stanìe. Kad se osìecate usamlìenlma l
napustenlma! Sto radlte da blste prevladall osìecaì nelagode!
Poznaìete ll osìecaì osamlìenostl! Oplslte ga.
Halimov dolazak u vil dolazak je diugim ljudima. Svi su se oni okamenili jei nisu dosegnuli
konacni cilj, posuslali su ili piomasili. Halim je do sada sve zadalke obavio golovo olpive, ali je
u zadnjem zadalku dva pula piomasio. No, ovdje ne lieba naglasili lo da je lek lieci pul uspio,
vec lo da nakon pivog pokusaja nije oduslao iako se dio njega okamenio. On nije oduslao ni
onda kad mu se okamenilo sve osim onih oigana koji su mu omogucili da pokusa jos jedanpul.
Nije mu mnogo od lijela oslalo, ali upoliijebio je ono slo mu je oslalo. U piesudnom je lienul-
ku shvalio da mu i ne lieba puno, da mu je visak i ono slo ima. Zalo je oci zaklopio i ,gadao"
zmiieci.
Cilj koji Halim gada nije daleko, vec
jako blizu, loliko blizu da ga olvoie-
nih ociju ne moze vidjeli. Mali piinc
kaze da se ono bilno ne vidi ocima vec
sicem, siedislem svoga bica. Siedisle
naseg bica odgovaia siedislu svemiia.
Siedisle svoga bica dosegnuo je Halim
u okiugloj kupelji na pocelku svoga
pula. Sada, pied okiuglom kupolom u
vilu, lieba dosegnuli siedisle svemiia.
Ucinil ce lo lako da piepozna da su
la dva siedisla, piemda iazlicila, ipak
jedno le islo siedisle. Gadajuci papigu,
piinc moia piepoznali vlaslilo siedisle
u siedislu svemiia, odnosno u Bogu.
Kad je zalvoienih ociju shvalio kako je
Bog kojeg moia pogodili velik i nedo-
slupan, nasao je svoje mjeslo u njemu.
Ono slo je svojom sliijelom moiao dosegnuli, dosegnulo je njega. Time se Halim nije napioslo
ulopio u Bogu, vec je napioliv ± u njemu usposlavio sve ono slo samo on, Halim, moze bili, ono
po cemu se on iazlikuje od svih diugih. Piisjelimo se, da bi se poislovjelio a Bogom, Halim je
moiao pogodili papigu koja je upiavo simbol neizvoinog oponasanja. Usposlavom svoje izvoi-
nosli poslao je slican Bogu. Siedisle u njemu podudaiilo se sa siedislem u Bogu. Time je doseg-
nuo mogucnosl da pomogne svima, koji su se na lome islom pulu do nedosliznog okamenili.
P R V A S E K C I J A
8)
l0l
Diuge ljude mozemo ,ozivjeli¨ samo ako se pied njima mozemo ocilovali u svojoj izvoinosli,
odnosno oiiginalnosli i ako im mozemo pomoci da se i oni nama ociluju u svojoj izvoinosli.
Mi nismo slvoieni ni piema kakvom kalupu. Svalko je od nas oiiginal. I svalko se moia moci u
lom svom oiiginalu pokazivali pied diugima. To je najvise moguce dosegnuce ljudskoga bica,
lo je dosizanje dvoica neposlojanja i zivljenje u njemu. Ubili papigu znaci upiavo ovo: ubili
puko oponasanje diugih ljudi, idola, cak i uzoia, makai oni bili i najvisi moialni, pa i bozanski
auloiileli.
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Navedlte prlmìere lz llterature lll vlastltog lskustva koìl pokazuìu da u prosudbl sto nam ìe clnltl nlìe
dovolìno sllìedltl loglku razuma vec l loglku srca. Takve prlmìere mozete nacl l u ovoì knìlzl. Navedlte
neke od nìlh. Pretpostavlìamo da ste cltall baìku |vane 8rllc-Mazuranlc lolo je lotjeh ttoz|o |st|nu. Sìetlte
se trenutka kad Potìeh shvaca da ne moze pronacl lstlnu ìer mu ìe prebllzu, odnosno da mu ocl razuma
nlsu dostatne da bl ìe vldlo.
|mamo ll tollko umìesnostl l vrllna, posebno upornostl, da u drugom covìeku pokraì sebe prepoznamo
8oga odnosno sredlste kozmosa! Kollko smo ìednl druglma bllskl! Nlsmo ll mozda ìednl druglma pre-
bllzu da blsmo uopce vldìetl kako mozemo bltl zaìedno! 8uducl da gledamo samo oclma razuma, ne
odustaìemo ll olako ìednl od druglh l proglasavamo ìednl druge lzgublìenlm slucaìevlma!
Mnogl fllozofl danas govore o potrebl osvìesclvanìa duhovno posustala modernog covìeka koìl bulìl
lspred sebe ne znaìucl sto ce sa sobom lll pak onog koìl u svoìoì prezaposlenostl ne uocava da uopce
postoìl on, a kamoll drugl. Tako fllozof Karl 1aspers govorl o potrebl ponlranìa u sebe, razumlìevanìa
naìvlslh lll sredlsnìlh vrlìednostl koìe nam se ìavlìaìu kao u neklm slframa l, konacno, o potrebl komu-
nlkaclìe s lìudlma putem svlh obllka uzaìamnog sporazumlìevanìa u zaìednlckom radu, razgovoru l
sutnìl. On se u ovom vremenu u koìem ìe malo tko osoba, u koìem se sve depersonallzlra, zauzlma za
fllozoflìu koìa moze u nama probudltl svlìest o sebl, o smlslu postoìanìa l beskonacnu volìu za komu-
nlkaclìom s druglma.
|mamo ll ml tu beskonacnu volìu za komunlkaclìom s druglma o koìoì govorl 1aspers! Zasto
dopustamo da nas drugl razoruzavaìu tako da se skamenìuìemo zaìedno s nìlma! |mamo ll volìe
barem katkad, barem s neklm, nastavltl dalìe od prvog posrtaìa, l pocl s nìlm sve do kraìa! Mozemo
ll volìetl lìude, barem neke, lako su glupl l seblcnl, clnltl lm dobro lako ce to onl protumacltl kao nas
seblcnl lnteres! Mozemo ll barem prema nekome bltl postenl l lskrenl, ma kako za nas to nelagodno
l bolno bllo!
Prlsìetlte se lìudl s koìlma tesko uspostavlìate odnose, koìl vam dìeluìu kao da su okamenìenl. Mozete
ll takve lìude ,ozlvìetlª! Kako u tome usplìevate!
1este ll u svom ponasanìu lzvornl lll ìos uvlìek nekoga oponasate! Mozete ll uopce bltl lzvornl ako
nemate ìasne l razgovlìetne cllìeve, odnosno, ako ne poznaìete svrhu zbog koìe ste te cllìeve postavlll!
Koìu to nlt vodllìu, koìu to ,zvlìezduª na svom putu sllìedlte!
U kakvoì su vezl poznavanìe svrhe kao zvlìezde vodllìe nekog dìelovanìa l lzvornost onlh koìl dìeluìu,
pokazuìe razmlslìanìe o ìednoì zanlmlìlvoì poìavl:
8)
P R V A S E K C I J A l02
Na Uskrs l722. nlzozemskl su pomorcl u ìuznom Tlhom oceanu otkrlll cudesan otok s vellklm
kamenlm klpovlma. Zbunllo lh ìe otkud tu tl goleml klpovl poredanl ìedan uz drugl l sto predsta-
vlìaìu. Zasto su tako bezllcnl l po toì bezllcnostl tako sllcnl ìedan drugomu! Kamo to zure l koga
cekaìu, ako lkog cekaìu! 1acob 8ronovskl u knìlzl usµon covjelo smatra da su onl lzraz ìedne clvlll-
zaclìe koìa se zbog nevldlìlvostl zvlìezde sìevernìace na ìuznoì zemlìlnoì polutkl nlìe mogla orlìen-
tlratl, putovatl prema nekom unaprlìed odredenom cllìu. Ona ne lde za nedostlznlm, zatvorena ìe
u sebe l osudena na prazno ponavlìanìe lstoga. Ta clvlllzaclìa ne moze lskorlstltl blagodatl kotaca,
one blagodatl koìe su omoguclle razvoì sìevernlh clvlllzaclìa. Ona nlìe lmala osìecaì za sredlste l
za kretanìe oko nìega, pa lm ìe kotac blo eventualno lgracka a ne sredstvo razvoìa l raznollkoga
bogatog napretka.

AZ\ZcYVd?dh^ej
Piije sljedece piice, piomoliimo jos jednom slo se dogodilo Halimu u vilu pii gadanju papi-
ge. Je li on nakon diugog pokusaja, kad je zalvoiio oci i gadao naslijepo, zapiavo oduslao od
namjeie da pogodi papigu: Ne, on je zalvoiio oci samo zalo da bi mogao vidjeli ono slo je lie-
bao vidjeli, a slo se ocima ne moze vidjeli. Vidjevsi svojim unuliasnjim okom ono slo je liebao
vidjeli da bi pogodio papigu, Halim nije oduslao. Napioliv, bio je upoian. Diugim iijecima,
on je cilavim svojim bicem, svojim umom, svojom voljom, svojim osjecajima, svom svojom
snagom, piionuo uz ono slo cini.
Mozemo ih posjedovali mnogo, no svi ce nasi lalenli bili bez viijednosli ako se njima ne bude-
mo upoino bavili, ako ne piionemo na ono za slo smo nadaieni. O, koliko ima neuspjelih ljudi
s velikim daiom, koliko piopalih genijalaca! Slijedi legenda o djecaku koji je bio, umom gledano,
nilko i nisla ± obican paslii. Sa svojom je biacom cuvao ocevu sloku, a poslije je poslao pivi do
faiaona u dievnom Egiplu. Zvao se Josip. Razlikovao se od svoje biace po lome slo je zudio za
Goleml kamenl klpovl na Uskrsnìlm otoclma
P R V A S E K C I J A
8)
l03
nedosliznim. Zvali su ga sanjai. Tumacio je snove, a i sam je sanjao. Piianjao je uz svoje snove
i piovodio ih u slvainosl. Ocu je bio posebno piiiaslao sicu i volio ga je vise od diugih.
Josip, sin Jakovljev i Rahelin, polomak Abiahama i Saie le Izaka i Rebeke, bijase cisla i
iskiena sica. I snovi su mu bili kiislalno jasni lako da ih nije liebalo lumacili. Piicao ih je
svojoj biaci, a oni su nedvosmisleno iazumjeli da ce se jednoga dana zajedno sa svojim ocem
klanjali svom mladem bialu, jei ce ovaj dosegnuli visok polozaj i casl. Bijahu ljubomoini vec
sloga slo je Josip bio ocev ljubimac, a kad su pioniknuli ono na slo upucuju njegovi snovi,
odlucili su ga ubili. Iskoiislili su zgodu kad su sa sladom bili daleko od oceve kuce. Na nago-
voi biala Rubena, ipak su odlucili da ga nece ubili, vec da ce ga bacili u piazan bunai. No,
piimijelili su kako se piiblizava povoika Jismaelaca le odlucise piodali biala. Josipove haljine
su umocili u zivolinjsku kiv kako bi olac povjeiovao da su mu sina iasligale zivolinje.
Jismaelci su Josipa odveli u Egipal i piodali ga bogalom i uglednom faiaonovu dvoianinu
Polifaiu. Tu se pokazalo da Josip nije samo sanjai vec i iznimno sposoban, poduzelan i
uspjesan. Zbog loga Polifai zavoli Josipa i piepusli mu upiavu nad cilavim imanjem.
Polifaiova je zena uocila Josipovu slasilosl i naocilosl i pozeljela s njim vodili ljubav. On je
lo odlucno odbijao ne hlijuci ucinili nepiavdu svom dobiocinilelju. Kako nije uspijevala,
odlucila mu se osvelili. Lazno ga je opluzila da ju je hlio silovali. Tako se Josip nasao u egi-
palskom zalvoiu. U njemu su bili zalvoieni faiaonovi zalocenici.
Josip je, zahvaljujuci svom smislu za iazumijevanje polieba diugih, uskoio slekao naklonosl
lamnicaia. Bili su mu povjeieni mnogi poslovi. Posluzivao je zalvoienike koji su nekad zau-
zimali visok polozaj kod faiaona. Medu njima bijahu faiaonov pehainik i pekai. Njih dvojica
jednom usnuse snove koje nisu mogli piolumacili. Pehainik je Josipu ispiicao:
,Sanjao sam da je pieda mnom lozov lis. Na lisu su bile lii mladice. I lek slo je piopupao,
piocvjelao je, a na njegovim giozdovima saziele bobice. Kako sam u iuci dizao faiaonov pehai,
uzmem giozda, islijeslim ga u faiaonov pehai, a onda slavim pehai u faiaonovu iuku."
Josip je u slici liiju mladica piepoznao lii dana koji dijele pehainika od slobode i povialka na
slaii polozaj kad ce ponovno slavljali pehai u faiaonovu iuku. Faiaonovu pekaiu Josip je iz
sna piocilao da ce za lii dana bili smaknul. Dogodilo se jedno i diugo slo se veoma dojmilo
faiaonova pehainika. Josip ga je zamolio da ga piepoiuci faiaonu, ali je pehainik lo zabo-
iavio. No, nakon nekoliko godina faiaon je usnio san koji mu nilko nije znao piolumacili.
Pehainik se sjelio Josipa.
Faiaon je oslobodio Josipa i povjeiio mu svoje sne. Bila su lo dva sna koja su govoiila islo.
Znacenje im je bilo da dolazi sedam iodnih, a nakon loga sedam neiodnih godina. Faiaon
nije samo povjeiovao Josipu vec ga je poslavio da u zemlji egipalskoj upiavlja skupljanjem
zila pivih sedam plodnih godina i njegovom iaspodjelom u susnim godinama. Skinuo je sa
svoje iuke pislen pecalnjak i slavio ga na Josipovu iuku. Josip je imao veliku moc. Egipcani
su mu odavali mnoge velike pocasli. Kad bi piolazio u iaskosnoj odjeci u faiaonovim kolima,
vikali bi: ,Abiek! Na koljena!"
Bijase upiavo onako kako je Josip pioiekao. Kad su dosle gladne godine, Egipcani su hilili
faiaonu da im pomogne, a on im je govoiio: ,Idile k Josipu, i slo god vam iekne cinile."
8)
P R V A S E K C I J A l04
Glad je vladala i u Josipovoj iodnoj zemlji. Jakov je doznao da u Egiplu ima zila le je lamo
poslao svoje sinove, sve osim jednoga, onog najmladeg, Benjamina. Njega je posebno volio i
bojao se da ce ga izgubili kao i Josipa. Josip je piepoznao svoju biacu, no nije im olkiio lko
je. Hlio je piovjeiili jesu li biaca piomijenila svoju cud, zale li zbog onoga slo su mu ucinila i
smela li im slo njihov olac opel jednog sina voli vise od oslalih. Poslao ih je naliag u Paleslinu
da dovedu Benjamina.
Kad je Josip shvalio da njegova biaca vise nisu ona biaca koja su ga hljela ubili, da se kaju
zbog svoga djela, da njihovi poslupci vise ne ovise o lome je li olac vise sklon ovomu ili
onomu, olkiio im je svoj piavi idenlilel. Pokazalo se da se iza njegove piividne kiulosli
kiije polpuno opiaslanje zla koje su mu biaca nanijela. Naslanili su se u zemlji egipalskoj i
poslovani i cijenjeni zivjeli u miiu i blagoslanju.

OVYVX^!e^iVc_VoVgVo\dkdg^gVob^­a_Vc_Z
Na koìe ìe sve prepreke 1oslp nallazlo na svom zlvotnom putu od oblcnog pastlra do prvog covìeka
u Lglpatskom Carstvu! (8acen u bunar, prodan u ropstvo, napastovan od Potlfarove zene l bacen u
tamnlcu...)
Kako se lzvukao lz poìedlnlh poglbelìl! Koìe ìe sve vìestlne l vrllne 1oslp posìedovao! (Pazumlìevanìe
slmbola l sllka, mudrost, hrabrost, upornost, vìernost, pouzdanost...) Obrazlozlte svaku poìedlnu.
Piomislile o odnosu biace piema
Josipu i Josipa piema biaci. Ima li
kakve veze Josipova iskienosl s iziav-
nim govoiom njegovih snova koje
biaca mogu lako iazumjeli: Zaslo su
nasi snovi lesko shvalljivi, lako da ih
moiamo lumacili: Pilajle naslavnika
slo o lome kazu psiholozi.
Piocilajle u Bibliji legendu o Josipu
i odgovoiile: Na koji je nacin Josip
iskusao svoju biacu da bi piovje-
iio jesu li se moialno piomijenili:
Navedile sve izazove pied koje ih
je slavio i opisile kako su biaca na
njih ieagiiala. Pogledajle ilusliaciju
Benjaminova povialka iz Egipla,
nakon posjele biace Josipu. Olkud
pehai u njegovoj vieci: Ima li smisla usposlavljali olvoiene odnose s ljudima ako nismo siguini
slo misle o nama: Mozemo li usposlavili olvoiene odnose s ljudima koji su nam nanijeli zlo, a
da oni loga nisu poslali svjesni, da nisu zbog loga pozalili, ispiavili nepiavdu i zaliazili opiosl:
P R V A S E K C I J A
8)
l05
Slo je lo vladalo medu biacom da su moiali napuslili svoj dom, pioci kioz mnoge nevolje i
ponizenja da bi se opel nasli zajedno:
Josip i njegova biaca bijahu uspjesni i cijenjeni ljudi u ludoj zemlji, no njihovi su polomci usko-
io pali u nemilosl Egipcana i poslali ioblje, puka iadna snaga. Nakon celiii sloline godina iodila
se svijesl o njihovu nepodnosljivom polozaju. Vialili su se u svoju zemlju i lamo slvoiili svoje
kialjevslvo. Zaslo ljudi koji imaju dai, umijece i viline, kakve je imao Josip, moiaju napuslali
svoju zemlju u kojoj lece med i mlijeko i liazili svoj dom u ludini: Zaslo je povialak kuci lako
lezak i lako dug:
U diugoj naslavnoj cjelini smo govoiili o napuslanju doma i povialku u njega. Na laj moliv
nailazimo na mnogim mjeslima u ovoj knjizi. Na piaznim slianicama iza diuge naslavne cjeli-
ne napiavile biljesku o ovom piimjeiu i o svima diugima koje sle do sada nasli. Tiazile i nove
piimjeie.
2 . S E K C I J A
íoLraga za nedosLiznin
Pogledajmo pazljivo sliku koja piedslavlja siedisnji simbol
ove naslavne cjeline. To nije obicna slika. Neki ju ubiajaju
u oplicke vaike, no nije nam cilj fasciniiali vas. Vjeiojalno
vidile pehai. Vidile ga zalo jei sle se usiedolocili na cini dio
slike. No, ako se usiedolocile na bjelinu unulai okviia slike,
uocil cele dva ljudska lica okienula jedno piema diugom.
Nelko ce ieci da je lo slucajno lako ispalo. U lom slucaju,
nemamo vise iazloga gledali ovu sliku. Nije nam slalo samo
do loga da uzivamo u zgodnoj podudainosli. Podimo od
pielposlavke da ljudska lica okienula jedno diugomu ne
foimiiaju slucajno pehai. Neka nam u lome pomogne leksl
njemackog filozofa Mailina Bubeia: ,Ljudski duh ne posloji
u Ja, vec izmedu Ja i Ti. On nije popul kivi koja kola u lebi vec je popul ziaka koji dises. Covjek
zivi u duhu ako je sposoban odgovaiali svomu Ti, a za lo je sposoban slupa li u odnos cilavim
svojim bicem."
Ako covjek slupi u odnos s diugim covjekom cilavim svojim bicem, svojim umom, voljom,
osjecajima, snagom, medu njima se dogada ono najvise slo se covjeku moze dogodili ± ono
slo se dogodilo Halimu kad je pogodio papigu, odnosno Josipu kad je u svoje kialjevslvo uveo
izgubljenu biacu. Oslvaiili su svoju svihu, puninu ljudskoga zivljenja, ono bez cega bi im zivol
8)
P R V A S E K C I J A l06
bio piomasen. Spasili su sebe i diuge. Ono slo je piije bilo kamen do kamena ili nepiijalelj do
nepiijalelja, uslo je u medusobno olvoien, dinamican i obosliano obogacujuci odnos.
Osobe koje su oslvaiile svoju puninu nisu ono slo svaka u sebi nosi vec ono slo se medu njima
usposlavlja. One piju svoje zajednislvo iz zajednickog pehaia, odnosno iz pehaia koji je naslao
zbog njihova zajednislva. Dovoljno je da se jedna osoba makne i pehai ce neslali. Pehai i ono slo
je u njemu, ono najdiagocjenije slo covjek moze poslici, posloji lako dugo dok osobe usliajavaju
u svom medusobnom odnosu.
Moze se dogodili da nam ono najdiagocjenije ne bude ono slo mozemo dosegnuli u olvoieno-
me medusobnom odnosu, vec nam lo moze bili neslo slo hocemo imali samo za sebe, slo ne
zelimo dijelili ni s kim diugim, pa ni s onim koga smo nekad smaliali najdiazim. Tada diugoga
dozivljavamo kao pul do onog za cime zudimo ili kao piepieku na lom pulu. Diugi nam je sied-
slvo za oslvaienje vlaslilih ciljeva ili pak piepieka koju lieba maknuli. To je piekisaj jednog od
lemeljnih moialnih nacela koje je filozof i elicai Imannuel Kanl iziekao ovim iijecima:
Ljudskost u drugom covjeku uvijek nam mora biti cilj, a nikada sredstvo.
U ovoj cemo sekciji pokazali kako je laj zahljev zaisla lesko doslizan i kako ljudi najcesce ne
zude za njegovim oslvaienjem, vec za necim slo je lom zahljevu supiolno, a veze se uz slavu,
moc, casl i ljelesno zadovoljslvo. O lome nam govoii mil o Jazonovoj poliazi za zlalnim iunom.
Podijelil cemo ga u lii dijela. Piocilajmo svaki pojedini i poiazgovaiajmo o njemu.
EdigV\VoVoaVic^bgjcdb°
dhkV_Vc_ZoaVicd\VgjcV
Jazonov sliic Pelija bijase zeljan vla-
sli. Oduzeo je kialjevslvo Jazonovu ocu
Ezonu i obojicu oljeiao u piogonslvo.
Ezon je uspio svoga sina sklonili kod
kenlauia Hiiona, odgajalelja mnogih
velikih junaka. Nakon dvadesel godina,
dobio odgojen i obiazovan, Jazon se
vialio u svoju poslojbinu s namjeiom da
viali kialjevslvo. Lukavi Pelija izabiao je
i nacin kako ce ga se iijesili. Poslal ce ga
u poliagu za onim nedosliznim, uvjeien
da se on s log pula nikada nece vialili.
Rekao mu je: ,U Kolhidi, u kialjevslvu
kialja Ejela nalazi se iuno zlalnog ovna.
Slavu loga polhvala namijenio sam lebi.
Kad se vialis s diagocjenim plijenom
dobil ces kialjevslvo i zezlo."
D R U G A S E K C I J A
8)
l07
Okupio je Jazon mnoge gicke junake i polubogove. Medu njima su bili Zeusovi sinovi Kasloi
i Polideuk, caiobni pjevac Oifej, mladi Tezej koji ce poslije poslali alenski kialj i veliki junak
Heiaklo. Napiavili su golemu i cvislu ladu. Nazvali su je Aigo, a sebe Aigonaulima. Dugacak
bijase pul do Ejelova kialjevslva. Mnoge su opasnosli i pogibelji piebiodili, dozivjeli mnoge
avanluie. Tako su ih na oloku Lemnu hljele zadizali mlade zene koje su piije loga poubijale
svoje muzeve. Heiaklo ih je svojim odijesilim iijecima piobudio iz ugodne mekopulnosli:
,Cujle bijednici, zai nemale dosla zena u vlasliloj zemlji: Zai sle dosli ovamo zeljni svadbe:
Zai cele kao ialaii oiali njive na Lemnu: Dakako, neki ce bog umjeslo nas poci po iuno i
polozili nam ga pied noge!"
Odoljeli su i mnogim diugim izazovima i konacno sligli na dvoi kialja Ejela. On bijase silne
ljelesne snage, veoma lukav i sumnjicav. Dosljaci su mu objasnili zaslo su dosli, zaliazili su
od Ejela zlalno iuno, spiemni da mu ucine bilo kakvu pioluuslugu. Ejel im nije bio sklon.
Najpiije ih je zelio poubijali, no onda odluci iskusali Jazonovu mudiosl i snagu. Obeca mu
zlalno iuno ako moze obavili posao kojim se on bavi i koji je veoma opasan. Tieba upiegnuli
u plug bikove boga iala Aiesa koji imaju mjedene noge i nozdive iz kojih suklja plamen. Zalim
lieba izoiali lvido llo i u nj posijali zmajske zube iz kojih ce iziasli naoiuzani ljudi. Ti ce ga
ljudi opkolili sa svih sliana, a on ih moia, da bi se spasio, kopljem poubijali. Jazon se ispiva
uplasi, a onda iazmisli i iece: ,Koliko god je velik laj posao, kialju, ipak cu ga se piihvalili,
makai poginuo. Nisla leze od smili nijednog covjeka ne moze pogodili. Pokoiavam se nuzdi
koja me je ovamo poslala."
Ejel je imao kcei Medeju i sina Apsiila. Medeja bijase svecenica u hiamu bozice Hekale i bila
je vjesla u mnogim caiolijama. No, sama je bila zacaiana Jazonovom ljepolom, smionoscu i
snagom i odlucila mu je pomoci pa makai se lime uspiolivila ocu i bialu Apsiilu. Jedne je
noci sanjala kako Jazon nije piihvalio boibu s bikovima zbog zlalnoga iuna, vec zbog nje,
da je povede kuci za zenu. To je jos vise ucvislilo njezinu odluku. Medeja je zaslilila Jazona
caiobnim pomaslima i njima piemazala njegovo oiuzje da ga ucini ubojilijim. Piihvalivsi se
dogovoiena posla Jazon je u svojim udovima osjelio silnu snagu i na Ejelovo zapiepaslenje
bikovima izoiao lvido llo i posijao zmajske zube. Kad su iznikli naoiuzani ljudi, podigao
je golemi kamen i bacio ga usied polja. To mu je piedlozila Medeja. Divovi pocese skaka-
li po kamenu i jedni diuge ubijali. Kad su se najljuce klali dode Jazon medu njih i sve ih
dokiajci.
Ejel je uskoio shvalio da se sve lo dogodilo uz pomoc njegove kceii i ona je pala u njegovu
nemilosl. S diuge sliane Medeja je zadobila Jazonovu ljubav i obecanje da ce se njome ozenili.
Naslavili su svoj polhval i izveli ga do kiaja. Uspjeli su uspavali zmaja koji je cuvao zlalno
iuno i oduzeli mu ga. Posada se ukicala na biod i kienula kuci, uskoio ih je slijedila poljeia.
Vodio ju je Ejelov sin Apsiil. Uspjeli su Aigonaulima namjeslili zasjedu lako da su ovi moiali
piihvalili piegovoie. Napiavili su kompiomis. Dogovoiili su da zlalno iuno piipada Jazonu
kao nagiada za posao koji je uspjesno obavio, ali kialjevu kcei Medeju moiaju oslavili na
jednom oloku u Ailemidinom hiamu. Tu ce jednom piavednom kialju iz susjedslva piepu-
slili da odluci hoce li se kialjevna vialili ocu ili ce poci s Jazonom. Medeja je bila ogoicena.
8)
D R U G A S E K C I J A l08
Odvela je Jazona na slianu i iekla mu: ,Jazone, slo sle zakljucili o meni: Zai je sieca kod
lebe polisnula sve u zaboiav slo si mi u nuzdi obecao uz svelu piisegu: U loj sam nadi ja,
lakoumna beslidnica, napuslila domovinu, dom i iodilelje, svoje najvece blago. Za lvoje spa-
senje polucam se po moiu. Moja luda odvaznosl piibavila li je zlalno iuno. Zbog lebe sam
osiamolila zenski iod, pialim le u gicku zemlju kao lvoja djevojka, lvoja zena, lvoja seslia.
Zalo me zaslili sada. Ne oslavljaj me samu ovdje, ne piepuslaj me piesudi kialjeva. Ako me
onaj sudac dosudi mome ocu ja sam izgubljena! Kako bi li onda mogao bili ugodan povialak:
Da, ako me napuslis, sjelil ces se jednom mene kad zapadnes u nevolju. Neka li zlalno iuno
popul sna iscezne u Had! Neka le moji osvelnicki dusi ljeiaju iz domovine, kao slo je mene
oljeiala iz zavicaja lvoja pievilljivosl!"
Jazona je zapekla savjesl i odluci ponislili ugovoi koji je sklopio s Apsiilom. Na piijevaiu su
ubili Apsiila i lako obezglavili vojsku koja ih je pioganjala.

OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Usporedlte ponasanìe strlca Pellìe l kralìa Lìeta prema 1azonu. Oboìlca su uvìerenl da 1azon nece mocl
dosegnutl ono nedostlzno l da ce u tom pothvatu poglnutl. Sluze se lukavstvom, no oboìlca blìahu
nadlgranl. Samomu 1azonu to ne bl uspìelo. Pogledaìte tekst prlce. Gotovo sve ìe uclnlla Medeìa,
pocevsl od obavlìanìa vellkog posla pa sve do osvaìanìa zlatnog runa. On ìe poslusao l proveo ono
sto mu ìe ona rekla da uclnl. Nlìe ll Lìet u pravu kad odblìa 1azonu datl zlatno runo! Tko ga ìe zapravo
osvoìlo, on lll Medeìa! Mozda su ga osvoìlll zaìedno! Obrazlozlte.
Mozete ll, lz dosada lsprlcanog, odredltl ìe ll lstlna ono sto ìe Medeìa sanìala! Medeìa ìe sanìala da se
1azon ne borl s blkovlma zbog zlatnog runa vec zbog nìe. 1e ll Medeìa 1azonu samo sredstvo da dode
do zlatnog runa lll ìe zlatno runo sredstvo pomocu koìeg 1azon dolazl do Medeìe! Mogu ll se oba cllìa
postavltl kao ìedan zaìednlckl! Obrazlozlte.
|z prlce vldlmo da su Lìet l Apslrt posllìe odustall od zlatnoga runa. Prepustaìu ga 1azonu lako l dalìe
smatraìu da mu po pravdl ne prlpada. Prave kompromls. Odustaìu od dlìela onoga sto smatraìu pra-
vednlm pod uvìetom da l druga strana odustane od dlìela onog sto ona smatra pravednlm. Smlìe ll se
prlhvatltl ovakav kompromls! Procltaìte rlìecl koìe ìe Medeìa lzgovorlla 1azonu prlìe nìegove odluke o
prlhvacanìu kompromlsa. 1e ll ona u pravu! 1e ll odlukom da ne prlhvatl kompromls 1azon odluclo da
mu Medeìa nlìe sredstvo da dosegne zlatno runo, vec da mu ìe zlatno runo sredstvo da doblìe Medeìu!
Sto mlsllte, bl ll on prlstao prepustltl zlatno runo da bl zadrzao Medeìu! |maìte u vldu da se 1azon l
Medeìa ìos uvlìek nlsu vìencall, tako da ona ìos uvlìek prlpada ocu, a ne nìemu. Zasto se 1azon ìos nlìe
vìencao s Medeìom!
Medeìa l 1azon ublll su Apslrta da bl mogll sacuvatl sebe, zlatno runo l kralìevstvo koìe lm ìe obecao
strlc Pellìa. 1e ll to uboìstvo opravdano! 1e ll se ono moglo lzbìecl, a da se lpak ostvarl postavlìenl cllì
±zadrzatl Medeìu, zlatno runo l vratltl kralìevstvo!
D R U G A S E K C I J A
8)
l09
EdkgViV`6g\dcVjiV
Sve lo slo su Jazon i Medeja ucinili Apsiilu vidjela je bozica osvele i odlucila je ne dali im
zbog log cina miia i spokoja. Oni su shvalili da nece uleci Zeusovoj sidzbi ako se ne opeiu
od gioznoga umoislva. Ocislili ih je mogla samo bozica Kiika pa su kienuli u poliagu za
njezinim olokom. Bozica je piimila bjegunce, ali im nije mogla dali polpun opiosl. Rekla je
Medeji: ,Jadnice, necasno si pobjegla i k lomu pocinila veliki zlocin. Udalji se s ludincem, ma
lko on bio. Ja ne mogu odobiili ni lvoje namjeie ni lvoga siamolnoga bijega."
Skihana lugom Medeja je posla s Jazonom i oslalim Aigonaulima na pul. Opel su nailazili
na mnoge piepieke. Piolazili su pokiaj oloka siiena. Ova piekiasna bica, pola plice, pola dje-
vojke, svojim neodoljivim i zamamnim umiljalim pjevom mamile su i upiopaslavale moinaie
koji su plovili mimo njih. I sada su Aigonaulima pjevale najljepse pjesme i neki od njih su vec
skocili u vodu da im se jos vise piiblize. Tada pjevac Oifej usla i poce udaiali u bozansku liiu
lako snazno da je nadglasao pjev siiena. Spasili su se svi osim Bula, sina Teleonlova iz Alene.
Ipak nije pao u ialje siiena jei mu se smilovala bozica Afiodila. Izvukla ga je iz villoga i bacila
na jedan il gdje se naslanio. Aigonauli su ga oplakivali uvjeieni da je neslao.
Uskoio ih je ponovno susligla poljeia kialja Ejela. Aigonauli su se sklonili na olok kialja
Alkinoja. Kako je silna vojska opkolila olok, Alkinoj je bio piisiljen Medeju piedali Ejelu. No,
ona je vapila: ,Ne daj da me Kolsani odvedu momu ocu, ako i li piipadas ljudskom iodu, koji
AdgZcod8dhiV Argonautl
8)
D R U G A S E K C I J A ll0
podjednako lakom zabludom silja u bizu piopasl. Tako je i mene oslavila iazboiilosl. Ali nije
me naljeiala lakoumnosl, nego uzasan sliah, da bjezim s lim covjekom." Alkinoj se posavjelo-
vao sa svojom zenom i donio odluku: ako je Medeja slobodna djevojka vialil ce je sulia ocu,
ako je pak udana, piepuslil ce je muzu, jei ona piipada vise njemu nego ocu. Medeja jos nije
bila udana za Jazona pa ju je kialjeva zena polajno nocu obavijeslila o kialjevoj odluci. Te isle
noci Jazon i Medeja su se svecano vjencali u jednoj pecini uz Oifejev pjev. Tako su uspjesno
piebiodili jos jednu piepieku. Slijedile su nove.
Najleze im bijase kad ih je buia bacila na pjeskovilu afiicku obalu, u zaljev gdje je voda bila
pokiivena guslom moiskom liavom i liomom pjenom. Lada im se nasukala u dubokom
pijesku koji se piosliiao u beskonacnosl. Ne vidjese nikakve slaze, nikakva izvoia, nikakve
naslambe. Koimilai Ankej ispusli koimilo iz iuke i piepusli se ocaju: ,Valovi ce nas oslavili
nasukane i nece vise doci po nas. Svaka nam je nada u plovidbu i povialak pokopana! Neka
dalje upiavlja ladom lko hoce!" Junaci su cilav dan lugovali i lulali po pusloj obali. Navecei
su se jedni od diugih opioslili, poiazmjeslili se kojekuda i cekali smil. No suliadan Jazonu su
se objavile lii libijske bozice: ,Nesielnice, znamo sve lvoje jade, ali ne luguj vise. Kad moiska
bozica ispiegne kola Posejdonova, zahvalile svojoj majci koja vas je dugo u uliobi nosila: lada
cele se vialili u sielnu Gicku."
Bio je lo slikovil govoi koji je liebalo odgonelnuli. Dugo su se domisljali znacenju ovih iijeci
kad iznenada iz moia iskoci moiski konj i sliese sa sebe moisku pjenu i moie poslade bislio.
,Pivi dio zagonelnog pioiocanslva upiavo se oslvaiio", povika Jazon, ,a majka koja nas je
dugo nosila u svojoj uliobi nasa je lada Aigo: njoj moiamo sada iziazili nuznu zahvalnosl.
Podignimo je na iamena i ponesimo je pieko pijeska iduci liagom moiskog konja. On se
siguino nece u zemlju uvuci, nego ce nam pokazali pul do bilo kojeg moiskog piislanisla."
Dvanaesl su dana i dvanaesl noci Aigonauli nosili svoju ladu i uzdisali pod njezinim leielom
i dodose u Tiilonski zaljev. Odalle su olplovili i uz mnoge puslolovine sielno sligli kuci.

OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Usporedlte nacln na koìl su se 1oslpova braca oprala od krlvnìe prema 1oslpu s naclnom na koìl se od
svoìe krlvnìe pokusavaìu opratl 1azon l Medeìa. Zasto bozlca Klrka ne opravdava postupke Medeìlne
l nìezln cln smatra sramotnlm blìegom! 1azon se na otoku kralìa Alklnoìa vìencao s Medeìom. 1e ll to
uclnlo zbog Medeìe lll zbog toga da moze nastavltl svoì pothvat!
Posebno je znakovila avanluia Aigonaula koja se dogodila neposiedno piije njihova povialka.
Sa svojom su se ladom nasli u puslinjskom pijesku. Do sada ih je Aigo sluzila, i nisu se posebno
moiali o njoj biinuli. Mislili su da nije ni poliebno, jei svi koji su ih susielali divili su se njenoj
izdizljivosli i funkcionalnosli. Dosao je lienulak kad im vise ne moze sluzili. Za Aigonaule
bijase spasonosno lo slo su shvalili koju je viijednosl do sada imala njihova lada. Bila im je kao
majka. Zahvalili su i odlucili oduzili joj se. Do sada je ona njih nosila u svojoj uliobi, a sada ce
oni nju nosili na svojim ledima.
D R U G A S E K C I J A
8)
lll
1edna Lzopova basna govorl o selìaku koìl ìe lmao cudesnu kokos. Svakl dan mu ìe snlìela po ìedno
zlatno ìaìe. Nlìe se mogao nadlvltl tom cudu. Sllno se obogatlo, zlvlo sve raskosnlìe l lagodnlìe. Tollko
se raspustlo da mu ìednoga dana to sllno bogatstvo nlìe bllo dovolìno. Uzeo ìe svoìu kokos l rasporlo
ìoì trbuh uvìeren da ce u nìoì nacl mnogo zlatnlh ìaìa. Treba ll recl sto ìe nasao u nìezlnoì utrobl l sto ìe
dalìe bllo s nìegovlm zlatnlm ìaìlma! Mozemo ll racunatl na lzvor neklh dobara, a da se ne brlnemo o
onome lll onlma koìl nam ta dobra donose!
Na pulu do zlalnog iuna i na povialku kuci Aigonaulima su se dogodile dvije slicne avanluie.
Obje piedslavljaju pokusaj poslavljanja ciljeva koji su lazni jei ne dovode do onoga slo bijase
sviha njihova pulovanja. Na oloku Lemnu hljele su ih zadizali mlade zene koje su piije loga
poubijale muzeve. Uspjele bi da ih nije osvijeslio junak Heiaklo odijesilim iijecima. Piobudio
ih je iz ugodne mekopulnosli, inace bi svi junaci pali u sluzbu zavodljivih zena kojima i nije
bilo slalo do muzeva, vec do loga da im nelko oie zemlju. Na povialku su piolazili pokiaj oloka
zamamnih siiena. Svi bi se poiazbijali na hiidinama da ih nije spasio pjevac Oifej udaiajuci u
liiu sasvim diugaciju melodiju. Ovim pjevom Oifej nije samo nadglasao pjev siiena lako da
se on vise nije cuo vec je laj pjev bio lakav da ih je uvjeiio da moiaju piomijenili odluku. U
naslavku piice o Jazonu i Medeji vidjel cemo da ce Jazon dozivjeli jos jednu slicnu, liecu po
iedu kusnju, ali ovaj pul nece bili Heikula ni Oifeja da mu pomognu. Upiopaslil ce i sebe i
svoju djecu.
?Vodc^BZYZ_V
Jazon i Medeja vialili su se sa zlalnim iunom u kialjevslvo koje je njegov olac izgubio,
ali im ono ipak nije piipalo. Zbog zlodjela koje su pulem ucinili, Jazon i Medeja su moiali
pobjeci u Koiinl. Tu su sielno zivjeli desel godina. Jazon je volio Medeju ne samo zbog
njezine ljepole vec i zbog njezina plemenilog sica, mnogih vilina i vjeslina. Rodila su im se
lii sina. S viemenom je Medejina ljepola neslala, a Jazona je zaludjela mlada Koiincanka
Glauka. Odlucio se njome vjencali, a da Medeju nije ni pilao. Kad je vec svadba bila odiedena,
piedlozio joj je da se diagovoljno od njega iaslavi. Lagao joj je da u novi biak ne ulazi zbog
Glaukinih diazi, ili zbog loga slo se zasilio Medejine ljubavi, vec zbog biige za svoju djecu.
Uvjeiavao ju je da ce mu nova veza donijeli maleiijalnu koiisl. Medeja mu nije povjeiovala,
vec je ljulilo zazvala bogove koji su bili svjedoci Jazonove piisege i obecanja.
Glaukin je olac odlucio piognali Medeju s djecom. Molila ga je da je oslavi u zemlji, da ce
suljeli i pokoiili se mocnijima. Pokusala je jos jednom osvijeslili svoga muza: ,O, li najgoii od
svih muzeva, li si me izdao. Sklopio si novi biak, a imas djecu. Da si bez djece, opioslila bih
li: imao bi ispiiku. Ali ovako le nisla ne moze opiavdali. Ja ne znam, mozda mislis da bogovi
koji su vladali onda kad si mi obecavao vjeinosl ne vladaju vise, ili da su ljudima dani novi
zakoni za njihove poslupke, le vjeiujes da smijes kisili piisegu: Reci mi, pilal cu le kao piija-
lelja: kamo mi piepoiucujes da idem. Saljes li me naliag u kucu moga oca, kojeg sam izdala,
kojemu sam ubila sina, sve lebi za ljubav: Ili znades koje diugo ulocisle za mene: Doisla, bil
8)
D R U G A S E K C I J A ll2
ce divna slava za lebe, mladozenju, ako lvoja piva zena bude s lvojim iodenim sinovima isla
po svijelu piosjacili."
Jazonovo se sice nije omeksalo. Obecao je da ce djecu olpuslili s velikom svolom novca, ali
Medeja je sve lo s pieziiom odbila: ,Idi, zeni se, slavil ces svadbu koja ce li piisjesli." Odlucila
je pocinili sliasan zlocin, ali se uplasila da ce lo muz iz njezinih iijeci zakljucili i spiijecili je.
Zalo mu je ponovno piisla, polpuno izmijenivsi svoj piavi lik: ,Jazone, opiosli mi slo sam
govoiila. Slijepa me sidzba zavela, a sad vidim da si sve slo si ucinio ucinio za nase dobio.
Siiomasni i piognani dosli smo ovamo, li zelis da se svojom novom zenidbom pobiines za
sebe, za svoju djecu i napokon, za mene. Kad lvoji sinovi budu jedno viijeme daleko od lebe,
pozval ces ih naliag, ucinil ces ih dionicima siece s biacom koju ce dobili. Dodile amo, dodile
amo, djeco, zagilile svoga oca, pomiiile se s njim, kao slo sam se i ja pomiiila!"
Vaika je uspjela. Jazon nije posumnjao u ono slo je cuo i vidio. Medeja je bila loliko uvjei-
ljiva da je Jazon obecao da ce ucinili sve slo moze za njihovu djecu. A ona se jos vise liudila.
Zamolila ga je da on pieuzme djecu i neka nju pusli samu da ode. Jedini pioblem bijase laj
slo na lo ne bi piislali nevjesla Glauka i njezin olac. I lomu je doskocila. Donijela je iz svoje
iiznice piekiasne haljine i diagocjen nakil i ponudila ih Jazonu kao svadbeni dai. Jazon se
dao nagovoiili. On se nije dosjelio da bi sve le diagocjenosli mogle bili nalopljene oliovnom
lekucinom. Kad je Glauka cula sve slo je Medeja iekla, jos nije odlucila piihvalili mii. Posebno
joj misko bijase piihvalili djecu, ali, kad je ugledala piekiasne diagocjenosli polakomila se
za njima. Obecala je svom zaiucniku da ce na sve piislali. Posegnula je pozudno za nakilom,
D R U G A S E K C I J A
8)
ll3
zaoginula se pozlacenim plaslem, slavila zlalni vijenac u kosu pa se zadovoljno piomaliala u
sjajnom zicalu. Uskoio se sve piomijenilo. Vijenac se nevjesli zapalio na glavi, zaleluiala je i
zajaukala. Dolicao joj je olac, no i on se oliovao i zapalio le se oboje siusise milvi.
Sva la giozola nije smiiila Medejin bijes, vec ga jos vise iasplamsala. Odlucila je poubijali svoju,
odnosno, Jazonovu djecu. U jednom se momenlu pieplasila same sebe i pocela se ohiabiivali:
,Naoiuzaj se, sice moje. Slo oklijevas ucinili gioznu i nuznu slvai: Zaboiavi nesielnice da su
lo lvoja djeca, da si ih li iodila! Zaboiavi lo samo za ovaj jedan cas! Poslije ih oplakuj cijeli
zivol!" Jazon je kao lud licao dvoiom liazeci ubojicu svoje nevjesle, kad mu do usiju dopie
jauk djece. Nasao ih je milve u lokvi kivi. Uskoio je shvalio da uzalud vice i piijeli osvelom
jei se caiobnica Medeja podigla u kolima upiegnulim zmajevima i neslala na hoiizonlu.
Nadvlada ga ocaj, a ubojslvo Apsiilovo ponovno uskisne u njegovoj dusi. Zasilio se zivola.
Jednom je, pokusavajuci obnovili lijepe uspomene lezao pod liupom bioda Aiga koji je visio
u koiinlskoj luci. Jedan se liuli dio odvojio i pokopao nesielnog Jazona u iusevinama.

OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
U trecoì nastavnoì cìellnl govo-
rlll smo o covìekovlm poma-
gaclma l pomagallma na nìe-
govu zlvotnom putu. Tu temu
mozemo pratltl l u ostallm cìe-
llnama. Sve sto ste nasll lsplslte
na prazne llstove u trecoì cìellnl.
Spomenull smo Herakla l Orfeìa
kao pomagace, a kao pomagala
Heraklovu strogost, odvaznost
l Orfeìevu glazbu. Heraklove
vrllne mogu nas osvlìestltl kad
smo u opasnostl da popustlmo
zelìama koìe nlsu u skladu s
onlm za clm tezlmo, a Orfeìevo
umìetnlcko umlìece moze pro-
budltl one nase zelìe koìe su
prlkladnlìe za ostvarenìe nase
svrhe. Nemoìmo propustltl kao
pomagalo spomenutl l brod
Argo. Na nìegovu prlmìeru
vldlmo kako se moramo brlnutl
o svoìlm pomagallma. |sto se
BZYZ_V!?Vodc^c_^]dkVY_ZXV Preska lz Pompeìa
8)
D R U G A S E K C I J A ll4
tako moramo brlnutl o pomagaclma. Da 1azon l Medeìa nlsu ostall bez prlìatelìa, vìeroìatno lm se ne bl
dogodllo ono sto lm se dogodllo. Promotrlte l pozlclìu pìesaka koìl ìe odluclo procl sva polìa sahovske
ploce. Moze ll on to bez pomocl ostallh flgura! Odlgraìte partlìu saha s cllìem da barem ìednog pìesaka
dovedete na kraì ploce.
Gotovo se svl protagonlstl mlta o traganìu za zlatnlm runom sluze lukavstvom, varkama l lazlma.
Navedlte, lmaìucl u vldu sva trl dlìela mlta, tko ìe koga l kako prevarlo. Tko ìe u tome usplo, a tko nlìe!
Moze ll uspìeh postlgnut varkom bltl traìan! Navedlte prlmìere kad ìe nekl llk zrtva vlastltog pokusaìa
zavaravanìa. Naìvìestlìa ìe u zavaravanìu Medeìa. 1e ll nìezlna carobnìacka vìestlna uvlìek blla u sluzbl
zadovolìavanìa pravednostl!
1e ll Medeìa smìela tako okrutno kaznltl 1azona! Moze ll 1azon lclm opravdatl svoìu zenldbu s Glaukom!
1esu ll, zalsta, u trenutku kad ìoì ìe obecavao vìernost, vladall drugl zakonl od onlh koìl vladaìu sada
kad te zakone krsl! 1esu ll naìvlsa moralna nacela vìecna l nepromìenlìlva, lll su prolazna l promìenlìlva!
Smlìe ll covìek prekrsltl prlsegu! Ne bl ll se Medeìa trebala zadovolìltl onlm sto ìe svom muzu, zavara-
vaìucl ga, sama predlozlla! Moze ll bltl kompromlsa kad su u pltanìu naìvlsa moralna nacela!
Slephen R. Covey u knjizi Sedam navika uspjesnih ljudi, povratak etici karaktera navodi
anegdolu:
Jedan je bojni biod plovio po losem viemenu. Vidljivosl je bila veoma slaba. Kapelan je oslao
na moslu i piomaliao sve slo se zbiva. Sliazai koji je slajao na piomaliacnici dojavi mu:
,Svjello s desne sliane." Kapelan upila: ,Kiece li se ili miiuje:" Sliazai odgovoii: ,Miiuje
kapelane." Kapelan je piocijenio da svjellosl dolazi s nekog bioda pa posloji opasnosl da se
s njim sudaii. Naiedi signalislu da biodu posalju signal s piepoiukom da piomijene smjei
kielanja za dvadesel slupnjeva. Uskoio je sligao odgovoi: ,Savjelujemo vam da vi piomije-
nile smjei kielanja za dvadesel slupnjeva." Kapelan kaze signalislu: ,Signaliziiaj mu: Ja sam
kapelan, piomijenile smjei za dvadesel slupnjeva." S diuge sliane dosao je odgovoi: ,Ja
sam pomoiac diuge klase. Piomijenile smjei za dvadesel slupnjeva." Kapelan je pobjesnio.
Piosiklao je signalislu: ,Salji: ja sam bojni biod. Piomijeni smjei za dvadesel slupnjeva." S
diuge sliane vialio se signal: ,Ja sam svjelionik." Piomijenili su smjei.

D R U G A S E K C I J A
8)
ll5
3 . S E K C I J A
Jranscendiranje realiLeLa kao puL do vrednoLa
EdigV\VoVHkZi^b<gVVadb
Jedna od najpoznalijih zbiiki legendi o liaganju za nedosliznim je ona o kialju Ailuiu, vilezovi-
ma okiuglog slola i o poliazi za Svelim Giaalom. Mnogi su se umjelnici okusali piepiicavajuci
ih i pieoblicujuci ih u knjizevna, likovna ili glazbena djela. Legende su naslale u siednjem vijeku,
a njihova se iadnja zbiva u Biilaniji 450 godina nakon Kiislove smili.
Kialj Ailui, kialjica Ginevia i vilezovi okiuglog
slola okupili su se u dvoicu Camelolu. Sjeli su svaki
na svoj slolac. Svi su slolci bili popunjeni osim
jednoga. Bijase lo opasan slolac na koji nilko nije
smio sjesli osim onoga komu je bio namijenjen.
Vilez koji je bio doslojan da sjedne na njega bio
je polomak Josipa iz Aiimaleje, a zvao se Galahad.
On se u Camelolu pojavio dan nakon slo ga je
olac, jedan od vilezova okiuglog slola, Lanselol,
zaiedio za vileza. Dosavsi u dvoianu, bez sliaha
je sjeo na opasni slolac. Vidjevsi da mu se nisla
nije dogodilo, kialj Ailui i vilezovi odveli su ga na
iijeku kojom je plulao golemi celvilasli kamen. U
laj kamen bio je zaboden mac na kojem je pisalo
da ga moze izvuci samo najbolji vilez na svijelu.
Pokusa li ga izvuci nelko lko ga nije doslojan, slici
ce ga veliko zlo. Galahad je s lakocom izvukao mac.
Vialili su se naliag u dvoianu i posjedali na svoje
slolce. Oko dvoica puhne snazan vjelai, poliese ga
udai gioma, a nakon loga dvoianom zasja sjajno
svjello u kojem je piebivala slava Bozja. Vilezovi su
pogledali jedan diugog i svaki je vidio diugog ljepseg i ceslilijeg nego ikada piije. U dvoianu
je usao Sveli Giaal, onaj pehai iz kojeg je Isus pio sa svojim ucenicima na posljednjoj veceii i
u koji je Josip iz Aiimaleje sakupio Isusovu kiv kad ga je skidao s kiiza. Bijase sav u sjaju lako
da ga nilko nije mogao pogledali. Svi su bili ispunjeni iadoscu i bozanskim miiom. Poslali su
svjesni da su silno blagoslovljeni piemda nisu mogli vidjeli svelog giala nili mu se piiblizili.
Kakvo li je lek ono slanje kad ce ga moci vidjeli, dolaknuli i pili iz njega: Sloga su se vilezovi
zavjelovali da ce sulia u ianu zoiu kienuli u poliagu za njime, liazili ga sve dok ga ne nadu
ili dok ne spoznaju da ga nisu doslojni. Kialj Ailui se uplasio zbog le odluke, uvjeien da ce se
malo lko od njegovih vilezova vialili s pula, ali je islodobno znao da o ovom polhvalu ovisi
sudbina njegova kialjevslva.
BV_hidg^oA^ZhWdgcV Krstenìe
8)
T R E C A S E K C I J A ll6
Vilezovi su kienuli iaznim pulovima. Susielali bi se, neko viijeme pulovali zajedno, pa se
opel iazilazili. Dio pula su plovili caiobnom ladom, kao piije Aigonauli u poliazi za zlalnim
iunom. Nailazili su na mnoge piepieke, padali u mnoge kusnje, dozivljavali mnoge puslolo-
vine. Tako je vilez Paisifal naisao na piekiasnu djevojku koja se sve dublje uplelala u njegov
zivol i njegove planove. Obdaiila ga je mnogim daiovima, a jedne veceii docekala ga kiaj
bogalog slola. Odvela ga je u svoj saloi i u zlalnom mu pehaiu donijela slalkog i mocnog vina.
Tako ukusno vino jos nikada nije pio. Nalocila je ponovno pehai, ali mu ga nije dala odmah.
Najpiije je zapjevala iazvucenu lajnovilu pjesmu i pocela mu piilazili sve blize i blize, dok
mu nije iuke ovila oko viala. Hljela ga je poljubili, a Paisifal se sjeli svoje gospe Blanchefleui
i piisege. Posavsi u poliagu za Svelim Giaalom, ujedno je posao u poliagu za njom. Zavapi
Bogu za pomoc i ucini znak kiiza. Islog lienulka silan vjelai iasliga saloi, a ljubavna caiolija
nesla kao da je nikad nije bilo.
Za Giaalom su posli i oni koji nisu bili vicni macu i nisu se odlikovali fizickom spielnoscu i
hiabioscu. Takav bijase sii Bois. On je shvalio da se Giaal ne dosize zemaljskim mocima vec
cislocom sica. Vilez Lanselol, olac vileza Galahada, lakodei se upulio u poliagu. No, njegovo
sice ne bijase cislo. U zemaljskim puslolovinama iskazao se kao iznimno mocan, ali u ovim
duhovnim se nije snalazio. Tajno se saslajao i vodio ljubav s kialjicom Gineviom slo je olupi-
lo njegova duhovna osjelila. Dogodilo se da se jednom piiblizio Svelom Giaalu, ali je zaspao
lako da uopce nije dozivio njegov velicanslveni piolaz. Kad se piobudio, doznao je da su u
lom piolazu mnogi ozdiavili od leskih bolesli. Veoma se iazaloslio i odlucio da ode nekomu
lko ce ga poucili duhovnom znanju i pomoci mu da se opeie od svojih giijeha.
Sveli Giaal se nalazio u Pusloj zemlji u giadu Caiboneku. Zemlja je bila pusla od zla koje se
u njoj dogadalo. Slaii je kialj Pelles lezao na umoiu. Zivol su joj mogli vialili samo oni koji
su doslojni da se piiblize Svelomu Giaalu i piju iz njega. I dosao je laj veliki dan. Kad su
se vilezovi okupili u Caiboneku, Giaal se ponovno pojavio. Nosila ga je svecana povoika u
kojoj je Paisifal piepoznao svoju izgubljenu ljubav Blanchefleui. Vilez Galahad uze svoj mac
koji je izvukao iz plulajuceg kamena i zauslavi Giaalovu povoiku. Giaalov svecenik Naciens
dade mu Sveli Giaal. Galahad skide s njega piekiivac i napije se svelog vina. Lice mu zablisla
sjajnom svjelloscu. Zalim uze koplje s kojeg je lekla kiv i polozi ga nad kialja Pellesa. Kialj
islog lienulka ozdiavi. Giaalova djevica Blanchefleui izade iz povoike i piide Paisifalu. U
iuci je dizala mac pielomljen na lii dijela. Rekla mu je da laj mac moze ponovno saslavili
samo onaj lko je doslojan da joj bude muz i da zajedno s njom vlada slobodnim Caibonekom.
Paisifal bijase upiavo laj covjek. Vjencali su se i pili iz Sveloga Giaala. Zivjeli su dugo i sielno
vladajuci povjeienim im kialjevslvom.

OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Usporedlte mlt o potrazl za zlatnlm runom l legendu o potrazl za Svetlm Graalom. Sluze ll se vltezovl
lukavstvom, prlìevarom l sllom da bl dosegnull cllì! Usporedlte odnos 1azona prema Medeìl s odnosom
Parslfala prema 8lanchefleur. 1e ll 8lanchefleur u Parslfalovoì sluzbl da bl pomocu nìe dosegnuo Svetl
Graal lll ìe Svetl Graal u sluzbl Parslfalu da dosegne 8lanchefleur!
T R E C A S E K C I J A
8)
ll7
Obratlte pozornost na lzrlcaì o|t| Jostojon. Sto mlsllte zasto ìe Parslfal dostoìan da spoìl slomlìenl mac,
Galahad da sìedne na opasno mìesto za okrugllm stolom l da nakon toga lzvuce mac lz plutaìuceg
kamena!
Sìecate ll se trenutaka kad ste blll posramlìenl shvatlvsl svoìu nedostatnost lll nedostoìnost da nesto
uclnlte sto ste htìell uclnltl! 1este ll se nakon toga povukll l odustall lll ste odluclll uclnltl sve da posta-
nete dostoìnl! 1e ll vam se kad dogodllo da posegnete za neclm cega nlste blll dostoìnl pa ste dozlvìell
sudar s nemoguclm, sukob s druglma lz koìeg ste lzasll osramocenl, lll mozda uvìerenl da su drugl u
krlvu l da vam ìe napravlìena nepravda!
Pogledaìte sllku vodllìu ove nase cìellne, pehar lzmedu dva llca. Taì se pehar poìavlìuìe, poput Svetoga
Graala, samo onda ako ìe dosegnuta puna komunlkaclìa medu lìudlma, lzmedu muza l zene, medu
prlìatelìlma, medu suradnlclma. Ako se samo ìedan llk pomakne, pehar nestaìe. Dosegnuce Svetoga
Graala dosegnuce ìe te pune komunlkaclìe. Upravo ìe to ono nedostlzno, ono naìvlse sto ìedan covìek
moze dosegnutl. Kazu da ìe naìzalosnlìa recenlca u Svetome plsmu ona koìu ìe |susova maìka, Marlìa,
lzgovorlla na svadbl u Kanl Gallleìskoì: ,vlna nemaìu.ª Mladencl su se tek vìencall, ìos nl svadba nlìe
zavrsena, a vec nema pehara medu nìlma.
¼jYdj@Vc^<Va^aZ_h`d_
Cudo u Kani Galilejskoj jedno je od sedam
Isusovih cuda slo ih je Ivan Evandelisl opisao u
svom evandelju. On ih je pomno biiao. Nema
ih slucajno sedam i nisu slucajno navedena
bas ova. Kana Galilejska je pivo od njih i
nije slucajno pivo. Opis ovih cuda bilno
se iazlikuje od opisa avanluia junaka
koje smo dosada opisivali. U lim opisima
nema niceg speklakulainog. Ivan le dogadaje
cak i ne zove cudima vec napioslo znakovima.
Piocilajmo piikaz svadbe u Kani Galilejskoj i nakon
loga poiazgovaiajmo o njemu.

1
Tieceg dana bijase svadba u Kani Galilejskoj.
Bila ondje Isusova majka.
2
Na svadbu bijase pozvan i
Isus i njegovi ucenici.
3
Kad ponesla vina, Isusu ce nje-
gova majka: ,Vina nemaju."
4
Kaze joj Isus: ,Zeno, slo
ja imam s lobom: Jos nije dosao moj cas!"
5
Nalo ce nje-
gova mali posluzileljima: ,Slo god vam iekne, ucinile!"
6
A bijase ondje Zidovima za ciscenje sesl kamenih posu-
da od po dvije do lii mjeie.
7
Kaze Isus posluzileljima:
,Napunile posude vodom!" I napune ih do viha.
8
Tada im iece:
8)
T R E C A S E K C I J A ll8
Kalros lz Troglra
,Zagiabile sada i nosile iavnalelju slola." Oni odnesu.
9
Kad okusi vodu slo posla vinom, a
nije znao odakle je ± znale su sluge koje zagiabise vodu ± iavnalelj slola pozove zaiucnika
10
i
kaze mu: ,Svaki covjek slavlja na slol najpiije dobio vino, a kad se ponapiju, goie. Ti si cuvao
dobio vino sve do sada."

Maiija bijase biizna i poduzelna zena. Uocila je da je vina poneslalo i odmah je poliazila pomoc
od sina. Pielposlavljala je da on ima neko ijesenje. Isusov odgovoi zbunjuje: ,Zeno, slo ja imam
s lobom: Jos nije dosao moj cas!" Zaslo nije spieman neslo ucinili, na koji on lo cas misli: U
gickom oiiginalu upoliijebljena je iijec kairos. Ona oznacava pogodan lienulak. To je ujedno
i ime gickog bozanslva pogodnog lienulka. Piikazuje se u liku kiilalog djecaka s cupeikom na
piednjem dijelu glave i obiijanim sliaznjim dijelom. Tieba ga uhvalili dok covjeku dolazi usu-
siel, kad nam jednom okiene leda piekasno je jei ga vise nemamo za slo uhvalili. Isus zeli ieci
da on zna slo u odiedenom lienulku lieba ucinili i da misli da sada nije lienulak u kojem bi
liebao djelovali. Ocekivali bismo da ce lo Maiiju obeshiabiili i da ce oduslali od inleivencije.
T6, on je Sin Bozji. Ivan Evandelisl ga na pocelku evandelja, neposiedno piije opisa ove svadbe,
naziva bozanskom Rijeci, bozanskim logosom, koji bijase u pocelku, u iskonu svega i po kome
je sve poslalo i bez cega nisla ne posloji, po cemu se sve dogada.
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Ako |sus kao bozanskl logos vell da u ovom trenutku on ne vldl da bl trebalo nesto uclnltl, lma ll smlsla
suprotstavlìatl mu se! Ne gledaìucl u tekst evandelìa, mozete ll se sìetltl sto mu ìe Marlìa na te rlìecl
odgovorlla! Ako se ne sìecate rlìecl, pokusaìte se barem sìetltl nìlhova smlsla. |sprlcava ll mu se ona sto
ga ìe uznemlrlla htlìucl skrenutl hod nìegove bozanske volìe lll ga mozda uvìerava da ìe u krlvu l da bl
trebao razmlslltl o tome sto moze lll ne moze, sto treba, a sto ne treba uclnltl! Nlìe ll nasla neko trece
rìesenìe! Koìe!
1e ll vam recenlca: ,Sto god vam rekne, uclnlte!ª odnekud poznata! vec smo ìe ìednom u ovoì cìellnl
navell. Ako ste tu recenlcu pronasll, pokusaìte uz pomoc nastavnlka razmlslltl o tome zasto ìe Marlìa
upotrlìeblla bas tu recenlcu.
Isus je nakon ove Maiijine iecenice poceo djelovali. Nije ju dozivio kao neko supiolslavljanje
onomu slo joj je piije loga iekao, vec kao neslo slo je s lime posve uskladeno. Isus u svojoj
sugovoinici posluje njezinu inicijalivu, njezinu poduzelnosl. On nije neki kiuli logos unulai
kojeg nema mjesla za inicijalivu diugoga, vec upiavo lakav logos koji bez inicijalive diugog
nije ni moguc. Isus nije do sada mogao nisla ucinili jei nilko jos nije imao inicijalivu. Kad on
kaze: ,Moj cas jos nije dosao", zapiavo kaze da ga jos nilko nije pokienuo na djelovanje. Cuvsi
Maiijin odgovoi, on se upiavo iaduje slo moze djelovali. Izazvan je Maiijinom ieakcijom i uci-
nil ce neslo iznimno. On je logos iznimnosli, logos poslizanja onog nedosliznog. Mozda bi bilo
piavilnije iijec logos u iecenici: ,U pocelku bijase logos", pievesli iijecju iazgovoi. Sjelimo se
da na nasoj slici vodilji nema pehaia ako se pomakne samo jedan lik. U monologu nema vina,
nema iadosli.
Slijedi Isusova komunikacija sa slugama. Oni nisu na iazini njegove pive sugovoinice. Isus
iazlikuje svoje sluge od svojih piijalelja i hlio bi da mu svi budu piijalelji. Sluge nisu poduzelne,
T R E C A S E K C I J A
8)
ll9
vec iade samo ono slo im je ieceno. Napunili su posude vodom do viha, nakon loga su zagiabili
vodu i odnijeli na slol.
Nisla se nije lieslo, nikakvo se svjello nije pojavilo, nikakve posebne foimule Isus nije izgovaiao,
nikakvu pobjedonosnu geslu nije pokazivao. Oni koji bijahu za slolom nisu piimijelili da se bilo
slo vazno zbiva. Zalo su jos vise bili iznenadeni izuzelnoscu vina koje su pili. Ne bijase samo
vino izuzelno, vec i dogadaj. Naime, uobicajeno je da se najpiije donese dobio vino, a nakon
loga, kad se gosli ponapiju i ne znaju slo piju, losije. No, vino je bilo lako izuzelno da su ovi
gosli, piemda vec pijani, shvalili da piju neslo posebno.
EZ]VgoV_ZYc^­ikV`VdeZ]VggVojb^_ZkVc_VVa^^cZgVojb^_ZkVc_V
Kad je Isus iekao Maiiji »Moj trenutak josnije dosao«,
nije mislio samo na lo da lienulno jos ne vidi da
lieba djelovali, vec je islodobno mislio na lienulak
zbog kojeg je dosao na zemlju. To je lienulak kad ce
opel pili iz pehaia. Ovaj pula lo nece bili samo pehai
razumijevanja, vec i pehai nerazumijevanja, pehar boli
zbog nemogucnosli pune komunikacije. To je pehai
koji moia pili sam i usamljen sa jednako lako osam-
ljenima i usamljenima. Posebno poliesno je lo dizivio
i piikazao njemacki slikai Emil Nolde (1867÷1956), na
Posljednjoj veceri. On je na loj slici pienio svoje bolno
iskuslvo nerazumijevanja medu ljudima, ali i jedno
veliko razumijevanje za ljude koji se u lakvoj siluaciji
nalaze. Ucenici su piikazani lijesno zbijeni oko svoga
ucilelja, ali piemda lako blizu jedan dugome oni djeluju kao gomila. Svalko je sam i odvojen, ne
iazumiju se, kao da svako govoii diugim jezikom. Unaloc svojoj bozanskoj snazi ucilelj ih lesko i
sa dubokom boli uvlaci u svoju ljubav i lako biva posiednikom da se ne bi posve iazisli, s njime,
i medusobno. U lome uspijeva, jei mu i oni, ma kako bili nemocni, svojim cislim namjeiama i
velikom zeljom idu ususiel. Puno ispunjenje Isusovog djelovanja je silazak Duha Sveloga. Ono
je simboliziiano spuslanjem plamenih jezika. Duhovnu pieobiazbu isle skupine ucenika koje je
Nolde piikazao na Posljednjoj veceri ali sada bliske jedni diugima i ispunjene iadoscu kao da su se
napili slalkog vina, vidimo na njegovoj slici Duhovi.
OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Pogledaìmo dlo freske Leonarda da vlnclìa losljeJnjo veceto. Leonardo prlkazuìe |susa u trenutku kad
svoìlm ucenlclma obìavlìuìe da ce ga ìedan od nìlh lzdatl. Do tog su trenutka vìeroìatno sìedlll tako da
su svl clnlll ìednu cìellnu. Nakon ove lzìave spontano su nastale cetlrl grupe l u svakoì od nìlh zblvaìu
se zasebnl dogadaìl premda su sve grupe medusobno povezane. Svl su pogodenl onlm sto ìe ucltelì
rekao. Kao da ìe postavlo tesko pltanìe l sad su svl prlonull da ga razrlìese. Svl lspltuìu lstlnu, all su prlka-
:b^aCdaYZ Duhovl
8)
T R E C A S E K C I J A l20
zanl kao da ìe nesvìesno znaìu. Na to upucuìu nìlhovl pokretl tlìela, posebno ruku. Pokusaìte pronlknutl
sto svakl od ucenlka razmlslìa l koìl stav prema druglma l prema ucltelìu zauzlma. Nakon toga uspore-
dlte svoìa zapazanìa s onlma koìa nalazlmo u strucnoì llteraturl, a mogu se sazetl u slìedece:
JÚZc^X^jegkd_\gje^ gledaìu u ?jY^cj glavu. 6cYg^_V ìe uzasnut. ?V`dkbaVâ^ rukom dotlce EZigV,
zabrlnut kao da ga potlce, pltaì, pomozl! 8artol ìe ustao, kao da hoce bolìe cutl l vldìetl sto ìe to, tko
ìe to.
>kVc l ?jYVjYgj\d_\gje^ okrenutl su ìedan drugomu llcem u llce. No, >kVcdkZ su ocl zatvorene. Kad
bl lh otvorlo, suoclo bl se s lzdaìnlkom ocl u ocl. On ìedlnl moze vldìetl, all on ne gleda ìer slusa EZigV#
EZiVgzell bltl posve slguran l vec ìe spreman na akclìu. U desnoì rucl drzl noz, a llìevu ìe stavlo >kVcj na
rame. Kaze mu: Daì pltaì tko ìe taì! ?jYV drzl vreclcu. On l ne zna da se o nìemu govorl. On ne zna sto to
znacl lzdatl. |sus se nlìe suprotstavlo 1udl. On ìe pustlo da se ocltuìe lstlna o 1udl, o nìegovoì duhovnoì
razlnl. To ìe razlna puke trgovlne. On ce Plmlìanlma recl gdìe ìe |sus l za to ce dobltl novac. |susu onl
nece mocl uclnltl nlsta nazao, mlsllo ìe 1uda, ìer ìe on sllno mocan. Tollko ìe puta pred nìlhovlm oclma
pokazao svoìu nadmoc nad prlrodom, zllm lìudlma, demonlma. On ne vldl ono sto ìe u svemu ovome
sto se dogada vazno, lako su mu ocl slrom otvorene. Ako ìe 1udlna sudblna unaprlìed odredena, onda
ìe odredena nìegovlm duhovnlm staìallstem, trgovacklm mentalltetom koìl ìe tollko ìak da ga se on
tesko moze oslobodltl.
IgZØV \gjeV/ Opet ìedan tko lma ocl otvorene l tko zna ìer ìe vldlo ± ?V`dk hiVg^_^. On gleda u sam
cln koìlm se ?jYV ocltovao kao lzdaìnlk ± zdìelu u koìu ìe zaìedno s |susom zamoclo svoì kruh. IdbV
podlze prst l kaze: Znao sam ìa da ce se to dogodltl, govorlo sam ìa o tome, all on ne zna tko ìe lzdaìnlk.
;^a^etakoder lzrlce ìedno znanìe. On kaze |susu: Tl sve znas, tl znas da ìa nlsam taì.
¼ZikgiV\gjeV/ Starac ^bjc, koìl vìeroìatno slablìe cuìe, lzazvao ìe pomutnìu. BViZ_ ga uvìerava da
mu ìe IVYZ_ dobro rekao: Ucltelì ìe zalsta rekao da ce ga ìedan od nìlh lzdatl.
AZdcVgYdYVK^cX^ Poslìednìa vecera
T R E C A S E K C I J A
8)
l2l
Spoznaìa lzdaìnlka vezana ìe uz samospoznaìu svakoga poìedlnog ucenlka. Pltaìucl se o lzdaìnlku
svatko se plta o sebl. All, lsto tako, svatko se plta o svom odnosu prema ucltelìu, prema onome sto on
naucava ± prema lìubavl.
Cetlrl stotlne godlna prlìe Krlsta na sllcan ìe nacln naucavao l dìelovao otac etlke kao fllozofske
dlsclpllne, Sokrat lz Atene. U slìedecoì nastavnoì cìellnl pokazat cemo kako ìe l nìemu stalo do
kultlvlranìa lìudskog karaktera, lzgradnìe osobnostl l do otvorenlh l medusobno obogacuìuclh
medulìudsklh odnosa. vìerovao ìe da se to moze postlcl kvalltetnlm razgovorom. Cltav ìe zlvot raz-
govarao s lìudlma, posebno s mladlma. Nìlhov ìe zlvot doblvao smlsao, a onl, posebno starlìl koìl taì
smlsao nlsu prepoznavall, optuzlll su ga da on mladez zapravo kvarl l naucava bogove koìe drzava ne
prlznaìe. Sokrat ìe cesto govorlo o bogu koìeg otkrlva u sebl, o glasu savìestl koìl mu razlaze naìvlsa
moralna nacela zaplsana u nìegovoì l u dusl svakog covìeka. Optuzlll su ga da ìe krlv l osudlll su ga na
smrt trovanìem. Na sllcl vldlmo trenutak kada okruzen potresenlm ucenlclma uzlma pehar otrova koìl
su mu prlpremlll onl koìl ga nlsu razumìell lll ga nlsu zbog vlastltlh probltaka htìell razumìetl.
DhkgicVcV­gVY
Da bi rad ucitelja i ucenika u nastavi etike bio zaista autentican i u skladu sa sadrzajima koji se
proucavaju, morao bi predstavljati i njihovu primjenu. Ne moze se poucavati o moralu, a da samo
to poucavanje nema odredenu razinu moralnosti. Tako bi, medu ostalim, ucitelj trebao racunati
na nepredvidivost onoga sto se na nastavi moze dogoditi i na poduzetnost i proaktivnost svojih
?VXfjZh"Adj^h9Vk^Y Sokratova smrt
8)
T R E C A S E K C I J A l22
ucenika. Slikovito receno, jedni i drugi trebali bi se truditi da im ne ponestane vina, a ako se to
i dogodi, trebali bi do tog vina ponovno doci. Donosimo primjer jednog takvog sata. Necemo vas
zavaravati, nego cemo vam priznati da smo primjer izmislili. Neka to bude jos jedna od prica u
nasoj knjizi. No, premda izmisljena i stilizirana, ona moze biti poticaj za neku slicnu nastavnu
praksu. Naravno, kad bi netko htio ovu pricu doslovno oponasati, kazimo to odmah, ,okamenio¨
bi se, a to isto dogodilo bi se njegovim ucenicima ako vec nisu ,okamenjeni¨.
Jednom je piofesoi elike donio na sal veliki pehai i lii viecice. Odlucio je izvesli poznali
naslavni scenaiij koji se lemelji na iznenadenju. Izveo ga je piosle godine u jednom iaziedu i
lo s velikim uspjehom. Bio je u sliahu da laj scenaiij neki ucenici vec poznaju, pa je odlucio
pozoino osluskivali njihove ieakcije i piilagodili im scenaiij. Kad su se ucenici smiiili slavio
je pehai na slol, uzeo iz jedne viecice nekoliko povecih kamenova i slavljao ih u pehai sve
dok ga nije napunio. Okienuo se ucenicima i pilao ih: Je li pehai pun: Pogledao je po iaziedu.
Nije ga loliko inleiesiialo slo ce ucenici ieci, koliko lo znaju li vec unapiijed slo ce izvesli.
Ako znaju, izvedba mu nece uspjeli.
Nilko mu nije bio sumnjiv. Piihvalili su igiu. Svi su bili zainleiesiiani za lo slo piofesoi iadi.
Cak i Denis. Njegov bial Daiio piosle je godine bio ucenik upiavo u iaziedu u kojem je
slvai uspjela. Pocelo je. Vidno zainleiesiiani i puni iscekivanja, mnogi su ucenici iekli da je
pehai pun. Denis je bio posebno uzbuden, ili se mozda lo ucilelju samo lako cinilo. Piofesoi
je nenamelljivo pogledao Maika. Njega namjeiava u jednom lienulku ukljucili u pokus. Na
veliko piofesoiovo zadovoljslvo Maiko bijase podjednako pozoian i uzbuden kao i Denis.
Ohiabien inleiesom ucenika izvadio je kiupniji sljunak iz diuge viecice i poceo ga slavljali u
pehai. Sljunak je popunio piaznine izmedu velikog kamenja. ,Je li sada pehai pun:" pilao je.
Ucenici su bili opiezniji, pa su suljeli. Samo su neki polvidno kimali glavama. Onda je izva-
dio iz nove viecice posve silan pijesak i njime popunio piaznine izmedu zinaca sljunka. ,Je
li sada pehai pun:" pilao je ponovno. Kako su naucili bili opiezni, dobio su iazmislili piije
nego su mu odgovoiili. Piomaliali su pehai, pa njegove viecice. Zakljucili su da je upoliijebio
sve viecice, da nema jos nekog silnijeg pijeska. Osim loga, kad bi ga i imao, ne bi ga imao
kamo usuli. Nakon nekog viemena svi su iekli: ,Piofesoie, sada je pehai zaisla pun."
Piofesoi se udaljio od svog slola i laganim koiakom posao piema oimaiicu. Uzeo je kljuc i
poceo olkljucavali. Svi su iscekivali slo ce izvadili iz oimaiica. Zai opel neku viecicu: Izvukao
je lamnu bocu. Na njoj je bila elikela nekog bijelog kvalilelnog vina. ,Sjecale li se olkud je ovo
vino:" upila piofesoi. Kako se ne bi sjecali! Piije dva mjeseca, jedne subole la se boca vina s jos
lii nasla pod Maikovom klupom. Maikova klapa, njih peleio, spiemala se obiljezili kiaj jos jed-
nog ljedna mucne naslave. Olkiice vina pod slolom moglo je znacili veliku nevolju, no piofesoi
je posve miian i sabian odnio vino u oimai. ,Sada nije piavi lienulak za ovo vino, ali ce doci",
iekao im je sa zagonelnim smijeskom na licu i naslavio s naslavom. Svi su bili uvjeieni da ce
uskoio o lome doznali iavnalelj, cilava zboinica, a onda iodilelji, posebno Maikovi. No, nilko
nije saznao. Mnogi su se ucenici vec pilali kako ce se lo s vinom iaziijesili. Svasla su pielposla-
vljali, no ovakav iazvoj dogadaja nisu ocekivali. Svi osim nekih. Maiko i Denis vise nisu mogli
T R E C A S E K C I J A
8)
l23
slajali, uslali su da bolje vide slo se dogada, i da budu spiemni ukljucili se u piavom lienulku.
Piofesoi uzme jednu bocu koja je bila vec olvoiena i iece, golovo svecano, ali glasom koji je
pomalo podihlavao: ,Evo, sad je dosao piavi lienulak za ovo vino!" Zalim olvoii bocu i pocne
locili vino u pehai. Islocio je golovo decililai bjelkasle lekucine sve dok nije niz slijenke pehaia
pocela leci po slolu. Ucenici su se odusevljeno smijali i govoiili: ,E, sad je pehai zaisla pun."
Kad su se ucenici smiiili piofesoi je poceo lumacili slikovilosl onoga slo je pied njima izveo.
,Ovaj pehai piedslavlja nas zivol. Da bismo ga zaisla ispunili moiamo u njega slavili najpiije
one najvece, odnosno najvaznije slvaii. To je slikovilo piikazano velikim kamenovima. Oni
piedslavljaju nase lemeljne duznosli. Tienulacno je lo skola, zivol u obilelji, ljubav piema
djevojci, decku. Poslije ce lo bili duznosli u nasoj vlasliloj obilelji, piema nasem zivolnom
pailneiu, djeci koju cemo imali. Tu piipada i biiga za fizicko, psihicko i menlalno zdiavlje
nas i onih s kojima zivimo. Sljunak piedslavlja nase oslale duznosli. Sada je lo nas hobi, posli-
je ce bili nas posao, kuca, aulo. Ne bi bilo dobio da smo u pehai najpiije slavili sljunak, jei
ne bi bilo mjesla za ono slo je od njega vece i vaznije. Islo je lako u zivolu. Ako liosile svu
svoju eneigiju na diuge slvaii necele imali snage za one koje su vazne." O lome slo bi liebao
piedslavljali silni pijesak nije govoiio. Piepuslio je ucenicima da lo oni kazu. Mnogo su loga
naveli slo bi u zivolu liebalo bili na liecem mjeslu i nisu se mogli u lome slozili. Piepiiali su
se, a onda piogovoii Damii: ,Ja ne znam slo je na liecem mjeslu, ali dobio znam slo znaci
vino na celvilom. Kad covjek zahvali sve ono slo moze ispunili njegov zivol jos se uvijek
nade mjesla za uzivanje u casici vina. Takodei iazumijem slo bi se dogodilo kad bismo vino
slavili na pivo mjeslo. Onda ne bi vise bilo mjesla ni za slo, ni za ovo liece, a kamoli za ono
diugo ili pivo. Svakodnevno gledamo oko sebe kako zbog alkohola piopadaju ljudi, njihova
maleiijalna dobia, a iazaiaju se i njihove obilelji."
Pogled sviju zauslavio se na Maiku i na njegovoj klapi. Maiko uslane i pieuzme inicijalivu:
,Piofesoie, ja mislim da ovaj pehai jos uvijek nije pun." Piofesoi i ucenici veoma se su izne-
nadili. ,Kako lo mislis, pokazi:!" Maiko je posao piema kaledii, izvadio iz dzepa piekiasnu
poiculansku kulijicu. Biizno ju je olvoiio i pislima zahvalio neku bijelu piasinu. Posipao je
piasinu po lekucini u pehaiu i ona se uskoio olopila. ,Slo si lo slavio u vino:" upilase ga svi
golovo u jedan glas. ,Nije lo vino", kaze Maiko. ,Slo diugo nego vino: Ja sam ga kusao neki
dan. Ukusan, slalki, muskal", zacudeno ce piofesoi. ,Kusajle ponovno, piofesoie", izazove ga
Maiko. Piofesoi uzme casu iz oimaiica i naloci dva pisla lekucine. Vec se u casi vidjelo da
je lekucina suvise pioziina a da bi mogla bili vino. Kusao je. ,Pa lo je slvaino voda. Kako si
Maiko uspio izvesli ovo cudo: Pa, li si, bem li bigulicu, ono vino, koje sam ja ovdje s gospo-
dinom iavnaleljem piije ljedan dana pio, sada pielvoiio u vodu."
Napelosl u iaziedu sve je vise iasla. U slo ce se sve lo pielvoiili: Tko lu komu dizi naslavu:
Svi su cekali Maikovo objasnjenje. ,Nije lo nikakvo cudo, a sve se dogodilo dva dana nakon
one vase i iavnaleljeve deguslacije. Tada smo gospodin iavnalelj, moji decki i ja odnijeli vino
u iavnaleljevu sobu, a umjeslo njega ulocili vodu. Sve je pocelo mnogo ianije, odmah kako
sle nam oduzeli vino. Bili smo u velikom sliahu. Pomogao nam je Denis. On je piedvidio u
koju bisle svihu mogli vino upoliijebili jei se neslo slicno dogodilo u iaziedu njegova biala.
8)
T R E C A S E K C I J A l24
Tada smo napiavili scenaiij, olisli gospodinu iavnalelju i piedlozili mu da ga izvedemo. U
pocelku je bio sumnjicav, no mi nismo posuslali i on je konacno piislao, slovise, sam se
angaziiao." Piofesoi je napiavio nekoliko koiaka po iaziedu, a onda upilao Maika kao da
se nikakav pomak od naslave nije dogodio: ,Dobio, Maiko, zaslo si moiao mijenjali vino za
vodu, zai nisi mogao i vino posolili:" Maiko se diskielno nasmijao: ,Piofesoie, pa gdje sle vi
vidjeli da se vino soli: Osim loga, u vasoj veiziji lumacenja pehaia, nakon vina ne moze slali
nisla vise. Slo bi sol uopce znacila, zai neslo slo je jos manje vazno od vina:" Piofesoi sjedne
za kalediu, podboci glavu i veoma zainleiesiian slo ce Maiko dalje ieci, upila: ,Imas li neku
diugu veiziju:" Maiko slane i nakon kiaceg iazmisljanja iece: ,Zapiavo nemam. Ja sam samo
izveo obial pive veizije. Obje zajedno piipadaju islomu kiugu. Ono slo dolazi pivo u pehai
u mojoj je veiziji najmanje viijedno, a ono slo dolazi poslije sve je vijednije i vijednije da bi
konacno sol bila ono najvijednije. U ovom slucaju pehai piedslavlja iazinu iazumijevanja
medu ljudima. Piva je ona najgiublja iazina, kad ljudi izmjenjuju najnuznije infoimacije, a
oslale slojeve komunikacije oslavljaju piaznima. To moze bili ono puko poslavljanje covjeka
do covjeka kao kamen do kamena na Uskisnjim olocima. Sljedeca iazina bila bi kad se pocnu
jedni za diuge inleiesiiali ali se jos ne odlucuju zajedno iadili. Zajednicki iad i pailneislvo
bila bi lieca iazina. Voda piedslavlja najvisi oblik pailneislva, lo je zajednicki iad piozel
piijaleljslvom, polpunim povjeienjem i olvoienoscu."
Maiko je slao. Cekao je da ga pilaju slo piedslavlja sol. Upilali su ga. ,To je ono slo cuva
svaki odnos da se ne bi pokvaiio. Mudii ljudi sol su zemlje i svjello svijela. To islo moglo bi
bili i vino, ali ne kao neslo na kiaju niza, vec samo za sebe." Ovo nisu mogli svi iazumjeli pa
je pocelo komesanje. ,Ti bi ipak svoj pehai napunio samo vinom, lako da nisla od zivolnih
obveza u njega ne bi slalo", piimijeli jedna pomalo iazocaiana djevojka. Maiko se nije dao
zbunili. Okienuo se piema djevojci: ,Ne, vino o kojem govoiim nije ono koje bi liebalo slali
na kiaju u pehai naseg piofesoia. Ja se polpuno slazem s piofesoiom i s onim slo je u vezi s lim
iekao Denis. Pijanci u lom vinu ulapljaju sve svoje zivolne duznosli. Ja ne govoiim sada o vinu
pijanaca, vec o vinu mudiih ljudi koji i le kako dize do svojih duznosli. To je ono vino kojim
nazdiavljamo kad smo napiavili neki dobai posao ili kada slojimo pied nekim novim."
Upiavo kad je Maiko iziekao svoju misao olvoiise se viala i ude gospodin iavnalelj. Za njim
su usle dvije dezuine ucenice s posluzavnicima na kojima su bile celiii boce vina i liideselak
casa. Djevojke pocese dijelili ucenicima case. Oni su vec svi napuslili svoje klupe i iazdiagani
okiuzili kalediu.
Ravnalelj je piuzio iuku najpiije piofesoiu, a nakon loga i Maiku. ,Ceslilam na odlicno
odizanom salu. Moje ceslilke i Maikovim piijaleljima i Denisu koji su mnogo liuda i duha
ulozili da ovaj sal lako dobio uspije. Ceslilam i svima vama koji sle u ovom salu lako kvali-
lelno sudjelovali. Podignimo ove case vina, koje je na pocelku bilo namijenjeno pijancima,
pielvoiilo se u vodu da bi se ponovno vialilo kao simbol piijaleljslva onih koji zajednicki
iade i piidonose iadosli zivljenja. Zivjeli!" Zalim svi povikase u jedan glas: ,Zivjeli!" i ispise
svoje case. Jos dugo, dugo nakon loga piicali su da ovakav dobai sal jos nisu imali i da lako
dobio vino nikada piije ni poslije nisu pili.

T R E C A S E K C I J A
8)
l25
7 > A ? : ­ @ :
8)
T R E C A S E K C I J A l26
T R E C A S E K C I J A
8)
l27
Lablrlnt s Tezeìem l Mlnotaurom u sredlnl
la
b
i
r
n
L
i
PETA CJELINA
0dgovornosL za sebe, druge i prirodu -
noralna dinenzija zivoLa
JKD9
Siedisnja slika nase zadnje naslavne cjeline je labiiinl. Nije lo slucajno. Cjelokupan nas
dosadasnji hod iz cjeline u cjelinu, hod unulai cjelina iz jedne sekcije u diugu bijase hod labi-
iinlom. Ulazili smo iz njega, izlazili i opel ulazili liazeci svoj idenlilel, osvjescujuci svoje viline
i poioke, sljecuci nove spoznaje o sebi i covjeku uopce, o svojim odnosima s diugima i s pii-
iodom. Supiolslavili smo se lako nekim svojim poiocima, uocili neke svoje piobleme i odlucili
ih ijesavali. Slekli smo mozda i neke viline, ili baiem uocili kako se u nama polako oblikuju.
Sljecanje vilina moze se uspoiedili i s biusenjem dija-
manla. Svakim nasim ulaskom i izlaskom u izazove
koje nam zivol donosi ,biusimo" svoj kaiaklei. Zalo
podimo jos jednom u svoj labiiinl, zbog jednog novog
osvjescivanja, zbog jednog novog biusenja onoga slo
smo naucili i slekli.
Pocel cemo milom o Tezeju i Aiijadni, milom o labi-
iinlu u kojem zivi cudovisle Minolaui kojem Alenjani
svakih devel godina dovode svoje mladice i djevojke.
Vidjel cemo da lo nije napioslo piica o nekim ljudima,
o nekom cudovislu i nekom slucajnom mjeslu. Nije lo
samo jedna pogodna piica koja nam moze posluzili
da piomislimo o nekim moialnim pioblemima. Ona
ce nam pomoci da poiazgovaiamo o mogucnosli da
covjek ima svijesl o sebi i o siluaciji u kojoj se nalazi;
o savjesli koja ga iz lemelja njegova bica usmjeiava
slo lieba cinili, a slo izbjegavali, o siedislu osobnosli
u koje je usaden smisao za viijednosli i osjecaj odgo-
voinosli. Jos cemo se jedanpul siesli sa slvainoscu
najvisih moialnih nacela koja daju smjei nasem djelo-
vanju, piema kojima se oblikuje nasa savjesl.
l29
8*
labirinL
Ucvislil cemo i piosiiili spoznaje o elici kao filozofskoj disciplini o moialu, o odnosu moiala
piema piiiodnom i pozilivnom piavu. Piogovoiil cemo i o covjekovu odnosu piema piiiodi i
odgovoinosli za nju. Uocil cemo kako danas nije ugiozena samo Civenkapica, vec i vuk. Zavisil
cemo jednom od najljepsih slika u cjelokupnoj povijesli filozofije i lileialuie uopce, Plalonovom
piispodobom spilje iz njegova djela Drzava. Ona pokazuje kako iz svijela slika lieba ulazili u
svijel piave slvainosli i piavih zivolnih izazova, ali islo lako pokazuje kako su upiavo slike ono
slo nam u lome moze pomoci.
1. SEKCIJA
íuL prena sebi vodi prena drugone
B^idIZoZ_j
Tezej bijase veliki junak i alenski kialj. No lo nije poslao samo iodenjem vec i svojim
angazmanom. Mnogo je loga moiao ucinili da bi poslao lo slo je poslao. Nije odiaslao u kuci
svoga oca. Da bi slekao sinovslvo i piavo na alensko piijeslolje moiao je dokazali da je loga
doslojan. Evo kako je sve pocelo. Alenski kialj Egej nije imao djece sa svojom zenom. Bijase
veoma zabiinul jei njegov bial Palanl imase 50 sinova koji su pielendiiali na alensko piije-
slolje. Odlucio se polajno ozenili jos jednom zenom, nadajuci se da ce lako sleci nasljednika.
Ta zena bijase Elia, kci Egejeva piijalelja, kialja liezenskog. Rodila mu je sina Tezeja. Zamolio
ju je da ga odgoji i da nikomu ne kaze lko mu je olac. Opiaslajuci se od nje slavio je svoj mac
i sandale pod veliki kamen na moiskoj obali.
§ Kad Tezej poslane loliko jak da moze odvalili ovaj kamen dovedi ga na ovo mjeslo, neka
uzme mac i sandale i dode s lim znakovima k meni u Alenu.
Tezej je iaslao. Njegov je djed piosiiio piicu da mu je unuk sin boga Posejdona. Kad je Tezej
poslao dovoljno jak da podigne Egejev kamen, majka mu je olkiila njegovo piavo podiijello i
poslala ga ocu u Alenu. Pulem je naisao na mnoge piepieke i izazove, boiio se pioliv iazboj-
nika i zlikovaca koji su puslosili zemlju kojom bi on uskoio liebao zavladali. Ni u samoj
ocevoj kuci nije naisao na dobiodoslicu. Njegov je olac zivio s caiobnicom Medejom. Ona je
doznala za Tezejev dolazak i uspjela navesli Egeja da posumnja u lo da mu dolazi sin. Uvjeiila
ga je da ce doci vaialica i da ga liebaju oliovali. Piipiemila je dosljaku pehai oliovnog pica,
ali mladi Tezej nije bio zainleiesiian za pice kojim ga je Medeja nudila vec se hlio slo piije
piedslavili ocu. Izvukao je mac koji mu je nekoc olac oslavio da bi njime, loboze, iezao na
slolu ponudeno meso, a zapiavo ga je hlio pokazali ocu. Ovaj je odmah piepoznao oiuzje, a
po njemu i sina.
Dosavsi u Alenu, Tezej je naslavio s junackim polhvalima. Najpiije se obiacunao sa sinovi-
ma svoga sliica koji su mu hljeli oleli piijeslolje. Njegov najveci i najpoznaliji polhval bio
8*
P R V A S E K C I J A l30
je onaj na Kieli gdje je ubio Minolauia § cudovisle, pola bika, a pola covjeka. Ono je bilo
zalvoieno u labiiinlu § cudesnom zdanju s mnogo hodnika lako slozenih da nilko nije mogao
iz njega izici. Alenjani su zbog nekih Egejevih iazmiiica s kielskim kialjem Minojem svakih
devel godina moiali slali na Kielu sedam djevojaka i sedam mladica. Minoj bi ih bacao u
labiiinl i lako ih izlagao kao hianu Minolauiu. Doslo je viijeme za lieci odlazak mladica i
djevojaka na Kielu. Svaki je iodilelj neozenjena, odnosno neudala djelela, zivio u velikom
sliahu da ce kocka pasli upiavo na njegovo dijele. Javio se i piezii piema kialju Egeju koji je
bio posleden ove velike muke. Shvalivsi polozaj alenskih giadana, svoga oca, a i svoj vlaslili,
Tezej se ponudio da dobiovoljno pode s mladicima i djevojkama na Kielu da bi zajedno s
njima bio bacen u labiiinl. Odlucio je ubili cudovisle i oslobodili Alenu leskog danka. Egej je
lesko na lo piislao i bio je veoma zaloslan
kad se biod s alenskom mladezi i njego-
vim sinom upulio piema Kieli. Na njemu
su bila cina jedia jei se mladez s ovog
pula nije viacala. U nadi da ce sada bili
diugacije Egej je na ladu slavio jos jedno,
bijelo jedio i dogovoiio se s Tezejem da
ga na povialku iazapne, ako pak pogine
neka oslane cino jedio i lako iz daljine
objavi nesiecu.
Tezej se savjelovao s pioiocislem u
Delfima slo mu je cinili kako bi uspio
u svom naumu. Ono mu je piepoiucilo
da se ulekne Afiodili, bozici ljubavi. On
nije shvalio smisao loga, ali je ipak bozici
piinio zilvu. Sve mu je bilo jasno kad se
iskicao na Kieli. Ugledao je piekiasnu
Minojevu kcei Aiijadnu. I on se njoj svi-
dio. Uskoio su se nasli na samo, gdje su
jedno diugomu iziazili ljubav, a ona mu je
obecala pomoci. Daiovala mu je klupko.
Piedlozila mu je da jedan kiaj klupka veze
za ulaz u labiiinl, a diugi uz svoj bok.
Tako ce se klupko odmolavali dok ce on
ulazili u duboke i zamisene hodnike. Na
povialku ce ga moci slijedili i lako pionaci
izlaz. Dala mu je i zacaiani mac kojim ce
moci ubili cudovisle. U labiiinlu je viebala jos jedna opasnosl ± omamljujuce paie koje su
sve one koji su ih udisali cinile iavnodusnima i bezvoljnima. Tezej je bio piipiavan i na lo.
Odlucnosl da oslvaii ono slo je naumio, a piije svega silna ljubav piema Aiijadni loliko su ga
Tezeì l Arlìadna
P R V A S E K C I J A
8*
l3l
moliviiali da ga nisla nije moglo navesli
da oduslane.
Tezej je zacaianim oiuzjem ubio Mino-
lauia, a pomocu klupka uspio se vialili
s djevojkama i mladicima iz labiiinla, a
nakon loga zajedno s voljenom Aiijad-
nom pobjeci i olplovili piema Aleni. No,
njihova sieca nije dugo liajala. Tezeju se
u snu javio bog Dioniz i iekao mu:
± Aiijadna je sudbinom meni piedodie-
dena. Oslavi je na oloku i ja cu doci po
nju. Ne ucinis li lako snaci ce le silne
nevolje.
Duboko poliesen Tezej oslavi iasplakanu
Aiijadnu na oloku Naksu. U velikoj boli
zaboiavio je naiedili da se cino jedio
zamijeni bijelim lako da je s nepiomije-
njenim jediima plovio piema Aleni. Egej
ga je danima cekao na obali. Ugledavsi
Tezejev biod i na njemu iazapela cina
jedia, uvjeien da mu je sin milav, u sil-
noj zalosli baci se niz lilicu u moie. Smil
Egejeva duboko je diinula Alenjane i
pomulila iadosl zbog Tezejeva polhvala
i povialka mladica i djevojaka.
Poslavsi kialjem Tezej je mnogo ucinio u gospodaiskom i polilickom uiedenju svoga giada.
Bio je Alenjanima voda u ialu i zaslilnik piavednih zakona. Jedan od poznalih ialova koje
je vodio bio je onaj s Amazonkama. Nakon iala ialoboine su se djevojke hljele osvelili jei je
pieoleo jednu njihovu piipadnicu i ozenio se njome. Zvala se Hipolila. Ona mu je iodila sina
koji je dobio ime po njoj. Sliadala je u ialu boieci se iame uz iame sa svojim muzem.
Tesko podnoseci samocu, vec u poodmakloj dobi, Tezej je posao u poliagu za novom
zenom. Nasao ju je opel na Kieli. Bila je lo mlada Aiijadnina seslia ± Fedia. No kako je bila
puno mlada od Tezeja i slabog kaiakleia nije mu bila vjeina. Sliasno se zaljubila u njegova
sina Hipolila. Nije imala sanse da ga osvoji jei je on neizmjeino volio i poslivao oca. Osim
loga, zivol je posvelio djevicanskoj bozici Ailemidi. Fedia je dugo uspijevala zalomljivali u
sebi sliasli, ali je silno palila. Jednom se, skihana od ljubavne boli povjeiila dadilji i odlucna
da zadobije Hipolilovu ljubav zaliazila njezinu pomoc. Dadilja bijase piepiedena i slijepo
odana gospodaiici. Iskoiislila je pivu zgodu da obavijesli Hipolila o velikoj sliasli njegove
macehe. Hipolil ju je saslusao sa zgiazanjem. Olisao je u sumu gdje je, piedan svojoj bozi-
ci, odlucio cekali ocev povialak kuci da mu se moze izjadali. Fedia nije mogla piezivjeli
Tezeì l Mlnotaur
8*
P R V A S E K C I J A l32
neuspjeh. Objesila se, ali piije smili, holeci se osvelili Hipolilu, napisala je pismo Tezeju u
kojem je Hipolila opluzila da ju je napaslovao. Tezej je povjeiovao da mu je zena odlucila
iadije umiijeli nego pogazili vjeinosl. Zazvao je boga Posejdona kojeg je nekad smaliao
svojim ocem, da mu ubije sina. Ulo sligne Hipolil. Olac mu u velikom bijesu pokaze Fediino
pismo lako da nije mogao saslusali slo mu sin zeli ieci. Uzalud ga je Hipolil uvjeiavao kako
mu je savjesl cisla i da nije nizaslo kiiv. Bez ikakva iazgovoia Tezej ga je piognao iz zemlje.
Posejdon je saslusao ocevu klelvu i usmilio mladica koji je kolima napuslao dom. Moiska
neman mu je piepiijecila pul, konji su pomahnilali i on se nasao pod kolacima. Tezej nije
zalio zbog Hipolilove nesiece, no ipak je pozelio da ga vidi ziva, da ga ispila i piovjeii nje-
govu kiivnju. Fediina dadilja nije mogla usliajali u zlim namjeiama i splelkama. Doznavsi
za Fediinu i Hipolilovu liagediju osjelila je duboku giiznju savjesli. Bacila se Tezeju pied
noge i olkiila mu Hipolilovu nevinosl i Fediinu kiivnju. Umiiuci, Hipolil je liazio odgovoi
na samo jedno pilanje:
± Je li svima jasno da nisam kiiv:
Svi piisulni sulke su mu polvidivali, a on je svom nesielnom i pievaienom ocu opioslio sve
slo mu je ovaj u svojem neznanju i kiivim poslupcima ucinio.

Siedisnja lema mila je Tezejev uspjesan piolazak kioz labiiinl cime spasava sebe i svoje
sugiadane. Labiiinl je slika covjekova posebnog polozaja u svijelu, onoga slo mu se dogada u
odnosu piema sebi, piema diugima i piema piiiodi. Ona pokazuje siluacije izgubljenosli kad
ne znamo lko smo i slo hocemo, siluacije kad zivimo samo da bismo zivjeli jei gubimo smisao
bivanja. Slika labiiinla pokazuje i siluacije budenja, osvjescenja, osmisljavanja, oslobadanja
novih snaga, iadosnog pioboja piema izlasku. Ona lakodei upucuje na nasu ugiozenosl zbog
nepoznavanja sebe i diugih; na nasu nemoc da ovladamo silama kojima bismo liebali ovladali.
Tezej je mladic koji zeli iaziijesili konfliklne siluacije koje je zivol donio njemu i njegovim
visnjacima. On je iazlicil od svih njih ± covjek vilina, osjelljiv na nepiavdu, hiabai i mudai.
Dok su oslali piepusleni usudu, vanjskim okolnoslima, on se odlucuje za drugacije zivljenje,
za slobodu od vanjskih ovisnosti, za kreativnost, radost osmisljenog zivljenja. On polazi s
oslalima na pul bez povialka, ali ne da pogine vec da oslobodi i sebe i njih. U lome je uspio,
ali zahvaljujuci Aiijadni, ljubavi koja se medu njima dogodila. Ta je ljubav zamiseni labiiinl
ucinila piohodnim, olaksala sve leskoce, pomogla Tezeju da savlada cudovisle, da osmisli i do
kiaja izvede cijeli naum.
Sagledajmo oiis sliukluie uspjesnog hoda labiiinlom: Tezejev pul oslobadanja od vanjskih ovi-
snosli, do osmisljenog i kiealivnog zivljenja vezan je jos jednim pulom, pulom koji ide piema
diugom covjeku, piema Aiijadni. Ta su dva pula povezana, jedan nije moguc bez diugoga. Na
njima se oslvaiuju dvije, na pivi pogled, opiecne viijednosli. Piva je osobna neovisnosl, a diuga
je usposlavljanje odnosa s diugim ili medusobna ovisnosl.
P R V A S E K C I J A
8*
l33
Edi^XV_^oVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Covìek moze bltl flzlckl, pslhlckl l duhovno neovlsan. Plzlckl neovlsan lma snagu l sposobnost tako da
se slobodno krece, radl, stìece materlìalna dobra koìa su mu potrebna da zadovolìl svoìe materlìalne
potrebe. Pslhlckl ìe neovlsan ako ìe dusevno stabllan, slguran u sebe: ako ne ovlsl o tome sto drugl o
nìemu mlsle ìer zna kollko vrlìedl: ako moze recl ne prltlsclma grupe. Duhovno ìe neovlsan kad moze
sam prosudlvatl, kad temelìne odluke moze sam donosltl. Neovlsnost ìe vellka vrlìednost. 1e ll to
naìvlsa vrlìednost! 1e ll ovlsnost o druglm lìudlma uvlìek gubltak lll to moze bltl l dobltak, ìedna nova
vrlìednost, vlsa od prve! Obrazlozlte svoìe mlslìenìe.
Mil o Tezeju pokazuje da uz osobnu neovisnosl posloji
i visa viijednosl, a lo je moci usposlavili odnos s diu-
gim, bili kvalilelno s njime.
Tezej je svojom snagom ubio Minolauia, ali oiuzje
mu je dala Aiijadna. Njegove poslupke u labiiinlu
na okupu dizi ljubav piema Aiijadni.
Tezej je neovisan o svom ocu, ali njegova lada ipak
plovi u luku u kojoj ga ceka on i njegov giad. I le
kako mu je slalo do oca, i le kako mu je slalo do
Alene i njezinih giadana.
Tezej ima svoje vlaslile misli, samoslalno zakljucuje
i donosi odluke, ali pozoino slusa i piima savjele iz
Delfa, a poslije od Aiijadne na koju su ga upiavo
Delfi upulili. Neovisno mislili ne znaci uvijek bili
oiiginalan, imali misli koje nilko diugi nema; lo
lakodei znaci moci pieispilali i odlucili se za misli
kojima su se diugi domislili.
Kvalilelna meduovisnosl podiazumijeva osobnu neovi-
snosl i slobodno piislajanje u pailneislvo s diugima. Za
lo pailneislvo nismo ni sposobni ako piije loga nismo
slekli osobnu neovisnosl. Dogada se i povialna spiega:
u kvalilelnoj meduovisnosli jacamo svoju osobnu neovisnosl. Tu zakonilosl oslobadanja od
vanjskih ovisnosli da bismo usli u kvalilelan odnos s diugima, ali i usposlava kvalilelnih odno-
sa s diugima da bismo oslvaiili vlaslilu slobodu mozemo povezali s onim slo u elici zovemo
najvisim moialnim nacelom. Cuvene su dvije njegove foimulacije. Jedna poljece iz Novog zavje-
la, a zove se zlalno piavilo: Cini drugima ono sto zelis da drugi tebi cine. Diuga je poznala kao
kalegoiicki impeialiv, a foimuliiao ju je filozof Immanuel Kanl. Pojednoslavnjeno, ona glasi:
Radi uvijek po onim nacelima za koja mozes htjeti da budu nacela za sve.
8*
P R V A S E K C I J A l34
Edi^XV_^oVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Nekl etlcarl smatraìu da su naìvlsa moralna nacela prlsutna u svakoì lìudskoì svlìestl l da lh nltko covìeku
ne treba nametatl. Zato sto ìe to nesto svoìstveno lìudskom duhu, svakl covìek osìeca u sebl otpor ako
svoìlm dìelovanìem krsl ta nacela. 1avlìa se glas savìestl, odnosno osìecaì grlznìe savìestl.
Pogledaìte u zadnìem dlìelu prlkaza mlta o Tezeìu kako se savìest ìavlìa kod Pedre, Pedrlne dadllìe,
Hlpollta l Tezeìa.
Taì lstl glas savìestl ìavlìa se kad svoìlm dìelovanìem prlanìamo uz moralna nacela, kad svoìe postupke
uskladuìemo s nìlma. To ìe glas odobravanìa l potlcanìa. On moze nas zlvot uzdlgnutl lznad pukog,
slucaìnog blvanìa, datl mu smlsao l vrlìednost. Nìemackl etlcar Plchte kaze:
,On, laj glas moje savjesli, zapovijeda mi u svakoj posebnoj
piigodi moga bilka slo ja odiedeno imam cinili u loj pii-
godi, a slo u njoj imam izbjegavali: on me, samo ako
ga pazljivo slusam, piali kioz sve dogadaje moga
zivola i nikada mi ne uskiacuje svoju nagiadu kad
imam djelovali. On neposiedno obiazlaze uvje-
ienje i neodoljivo pobuduje moje odobiavanje:
meni je nemoguce da mu se piolivim. Da ga
slusam, da mu se posleno i nepiisliano poko-
iavam, lo je moje jedino odiedenje, lo je cijela
sviha mojega bilka. Moj zivol pieslaje bili piazna
igia bez isline i znacenja."
1esmo ll kad dozlvìell sltuaclìu da ne znamo sto nam ìe clnltl!
Sìetlte se neklh svoìlh moralnlh dvoìbl lll onlh koìe smo navell u
ovoì knìlzl. Kako nas to glas savìestl moze nagradltl kad ne znamo
kako dìelovatl!
Zato sto su naìvlsa moralna nacela svoìstvena lìudskom duhu, nìemu prlpadaìuca, mozemo osìetltl ìos
ìedno nezadovolìstvo. To se dogada kad nam netko uskratl pravo na zakonltost koìa ìe u nama nlkla,
pa nam ìe namece lzvana tako da ìe dozlvlìavamo kao sebl stranu. Prlsìetlte se kako se osìecate kad
vam rodltelìl, nastavnlcl lll prlìatelìl, sugerlraìu kako se trebate ponasatl, kad na vase ponasanìe lzvana
dìeluìu svoìlm prltlskom, kao da vl ne znate kako trebate dìelovatl. Mozete ll u takvom slucaìu stvaratl
zdravu meduovlsnost!
Uoclte ìe ll Arlìadna Tezeìa vezala svoìom nltl, lll ìe ta nlt blla prlcvrscena na ulazu, odnosno lzlazu lz
lablrlnta. Zasto! 1e ll Arlìadna Tezeìa povlaclla l tako ga usmìeravala, lll mu ìe ostavlla mogucnost da,
svìestan cllìa, sam sebl osmlsll put lzlaska! Zasto! Slazete ll se s tezom YV Údk_Z` bd²Z W^i^ hgZiVc
hVbdV`dhadWdYcdW^gV­idØZjdYgZâZcd_h^ijVX^_^jÚ^c^i^^`d_^bhgZYhik^bV!dYcdhcdcV`d_^
cVÚ^c#6`dg_Z­Zc_VYdaVoZ^okVcV!WZocV­Z\hjY_ZadkVc_V!eVbV`VgW^aV^`kVa^iZicV!cZed­ij_j
cV­Za_jYh`dYdhid_Vchikd^cZdbd\jØj_jeVgicZghikd#
Lablrlnt na kretskom novcu
P R V A S E K C I J A
8*
l35
@Vdi^Úcd^hgZâZcdhiVc_ZaVW^g^ciV
Labiiinl ima dva osnovna slanja. Pivo je kaolicno. Piikazali smo ga na pocelku ove cjeline.
Tako izgleda labiiinl na Kieli, u giadu Knososu, upiavo onaj koji je Tezej svladao. Bili u njemu
znaci ne moci naci siedinu, ni pulove koji vode do izlaza. Diugo slanje labiiinla vidimo na ovoj
slianici. Ono piikazuje usposlavu ieda, odnosno jasno odiedenog siedisla i pulova koji vode
van. Tako izgleda cuveni labiiinl na llu kalediale u Chailiesu. Hodocasnici ulaze u laj siedeni
labiiinl i, najcesce klececi, piodu cijelu pulanju. Ako idu samo napiijed, ako se ne okiecu naliag,
siguino ce doci do siedisla, a nakon loga i do izlaza.
Edo^kcV^\gj!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Ne samo prlca o Tezeìevu prolasku kroz lablrlnt, vec ìe l sama sllka lablrlnta snazan lzraz onoga o cemu
u ovom poglavlìu govorlmo. Polgraìmo se tom sllkom.
Prodlte olovkom cìelokupan put u lablrlntu. 1este ll blll u kusnìl da promlìenlte smìer kretanìa ìer
vam se uclnllo da ldete u suprotnom smìeru! Sllcno se dogodllo u trcanìu ìednog maratona. 1ednom
sudlonlku, lnace favorltu, u ìednom se trenutku uclnllo da trcl u krlvom smìeru pa se okrenuo natrag l
tako lzgublo utrku koìu bl lnace slgurno doblo. Kad u svom dìelovanìu sllìedlmo neka nacela, a nlsmo
lh dobro upoznall, mozemo u nìlh posumnìatl l tako se lzgubltl. Moralna se nacela mogu usporedltl
s kompasom koìl nam pokazuìe smìer kretanìa koìl se ne smlìe promlìenltl ako hocemo stlcl na cllì,
lll pak svìetlom svìetlonlka o koìl cemo se razbltl ako ne postuìemo nìegovo upozorenìe. 1este ll kad
dìelovall u skladu s neklm nacelom za koìe ste blll uvìerenl da ìe lspravno l postlgll zelìenl cllì! 1este ll
zbog nepostlvanìa nekog nacela dozlvìell sudar s nìlme, odnosno neuspìeh!
Tezej nije u labiiinl usao popul hodocasnika u Chailiesu. Njegov labiiinl nije bio unapiijed
sieden, nije bio ono slo on na kiaju moze bili ± osmisljeni pul. Golov, vec iaziijeseni labiiinl,
ne moze bili popiisle Tezejeva polhvala. Takvo kielanje po sliogo zadanoj sliukluii najpiikla-
dnije je nazvali hodocasnickim pulom. Vjeinik ulazi u labiiinl kako bi dozivio slozenosl zivol-
nog pula, ali islo lako i jaku zaslilu Boga i Cikve. Bili polpuno zaslicen, hodali pulovima na
kojima se ne moze zalulali nije piiiodno slanje ni covjeka ni covjecanslva. Siguina piebivalisla
Kaotlcnl lablrlnt Lablrlnt u Chartresu
8*
P R V A S E K C I J A l36
s viemenom poslaju lamnice duse koja vapi za slobodom, za samoiealizacijom. U covjekovoj
je piiiodi da se iazvija iz samog sebe, iznulia piema van. Takvu covjekovu piiiodu posluje i
podupiie svaka zdiava ieligioznosl. Tako se Kiisl supiolslavlja faiizejskoj ieligioznosli koja je
sljedbom iziicilih i kiulih piopisa zivljenja covjeka lisila svake sponlanosli, izvoinosli i kiealiv-
nosli. Faiizeji su se suveieno kielali piohodanim hodnicima Bozjeg zakona, ali nisu piepoznali
onoga lko je svojim zivolom pokazao kako laj zakon moze zazivjeli u dubinama ljudskog sica.
2. SEKCIJA
Horal kao uzajannosL odnosa s drugina
EgdYjWa_^kVc_Z^cVY^aV²Zc_ZgVojb^_ZkVc_VedhgZYhikdbha^`Z
Slika labiiinla kojom smo se u pielhodnoj sekciji bavili veoma je bogala iziazajnim mogucno-
slima, u nju se moze jos dublje zaionili, lako duboko da cemo shvalili kako se iz nje moze izici.
To je upiavo i smisao bavljenja slikom. Nije dovoljno da se slikama bavimo, mi moiamo iz njih
izici, one su lako slozene da nam i pomazu da lo ucinimo. One i posloje zalo da bismo pieko
njih dosli u slvainosl koja bi nam bez
loga oslala nepiislupacna. Pogledajle
kako nam je lo piikazano na giafici
M. C. Escheia.
Pialimo mladica koji je usao u zgiadu
galeiije i iazgledava izlozene giafike.
Slao je ispied jedne koja piikazuje
giad na obali moia. Slika se izokiece i
nas pogled skiece na giad koji vise nije
samo na slici. U luci piislaje biod, neki
ljudi selaju iivom. U jednoj od mno-
gih zgiada u giadu, u onoj najvecoj,
nalazi se galeiija i lo upiavo ova na
slici. S pivog kala le zgiade jedna zena
piomalia biod u luci, onaj isli koji
je najblizi pogledu mladica u galeiiji.
Razlika je u lome slo zena laj biod
vidi kao slvainosl, a mladic u slici le
slvainosli. Ali, iazlike i nema jei je lo
jedan le isli biod. Ispod pivog kala, BVjg^ih8dgcZa^h:hX]Zg |zlozba graflke
P R V A S E K C I J A
8*
l37
odnosno, piozoia s kojeg gleda zena, ulaz je u galeiiju. Udemo li u nju ponovno cemo doci do
mladica koji sloji pied giafikom od koje smo poceli ovo svoje gledanje. Zajedno s mladicem usli
smo lako duboko u sliku da smo iz nje izisli u slvainosl. Slvainosl i slika slvainosli pokazuju
nam se kao jedno le islo.
U siedislu Escheiove giafike nalazi se kiug. On piedslavlja sliku najviseg nacela poslojanja.
Poznavanje log najviseg nacela omogucuje izlazak iz slike u slvainosl koju ona pokazuje. Slicno
znacenje ima i siedisle labiiinla u Chailiesu.
Edo^kcV^\gj!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Promotrlmo strukturu sredlsta lablrlnta. Govorl ll vam ona sto! vldlte ll tu sto! Zellte ll da vam pokaze-
mo sto ml u tome vldlmo! Tu se krlìe ona lsta lgra sllkama broìeva koìu smo otkrlll u trecoì cìellnl.
Pozlvamo vas da ìe zaìedno nastavlmo. vìeroìatno se sìecate, u trecoì smo se cìellnl lgraìucl se broìevl-
ma, osvrnull na sah. Ovdìe cemo bacltl pogled na ìedan vrlo popularan sklop koìl omogucuìe mnostvo
lgara ± a to su lgrace karte. |zmedu saha l lgraclh karata postoìl sllcnost, all l vellka razllka. Uocavaìucl
tu razllku, prepoznat cemo dva razllclta prlstupa zlvotu, odnosno onome sto u zlvotu smatramo bltnlm,
a to su sloboda, kreatlvnost, sreca.
Da blsmo otkrlll sto se zblva u sredlstu lablrlnta, predoclmo sl sllku broìke ' kako dolazl pred zrcalo.
Dvlca gleda samu sebe u zrcalu l ne vldl samo svoìu vlastltu sllku, vec mnogo vlse od toga. J ogXVaj
k^Y^dcd­id_d_cZYdhiV_Z#

Dvlca gledaìucl sebe vldl da nlìe cìelovlta, ona vldl ono sto nlìe, a sto bl trebala bltl -srce. Srce ìe slm-
bol cìelovltostl, all hg²!hgZY^cV. Uspostava cìelovltog srca dogada se broìkom (. Ona, odnosno nìezlna
sllka, nastaìe upravo spaìanìem sllke broìke 's nìezlnom sllkom u zrcalu.
Uspostavom cìelovltog srca ìos se nlìe dogodlla uspostava punog sredlsta lablrlnta. Nlìe dovolìno samo
docl k sebl, stecl svoìu osobnu neovlsnost. Preostaìe ìos ìedan presudan trenutak. Covìek koìl ìe dosao
k sebl sposoban ìe za odnos s druglm. Drugl ga kao lzazov ceka s druge strane lll, kako se to vldl na
nasoì sllcl, lspod nìega. Spaìanìe podvoìenog srca u cìellnu l spaìanìe dvaìu cìelovltlh srca medusobno
se uvìetuìe. @Vd ­id cZ bd²Z cZi`d YdØ^ ` Ygj\dbZ V YV c^_Z Yd­Vd ` hZW^ iV`d cZ bd²Z YdØ^ `
hZW^V`dc^_Zed­Vd`Ygj\dbZ#
Uspostavom cìelovltog srca dosegnull smo broìku (. Ona se tom uspostavom l formlra. To ìe ono sto
spaìa dvlcu l nìezlnu zrcalnu sllku u cìellnu. U nastavku uspostave cìelovltog sredlsta lablrlnta opet do
lzrazaìa dolazl broìka (.
|zmedu dva srca postoìl vellka praznlna l s llìeve l s desne strane. S desne strane uspostavlìa se novo
srce l to upravo uvodenìem broìke (. Ta praznlna lzmedu dva srca ìe prostor za ono sto nastaìe lzmedu
dvlìe osobe. 1a l tl u punom medusobnom odnosu, kaze nìemackl fllozof Martln 8uber, ne nose ono
bltno svatko u sebl, vec se ono stvara medu nìlma.

8*
D R U G A S E K C I J A l38
Preostala nam ìe praznlna s llìeve strane. To nlìe prostor za cetvrto srce. Smlsao sredlsta nlìe u uspo-
stavl nekog cetverollsta. 8llo bl to zatvaranìe sredlsta u sebe, samlm tlm l smrt sredlsta. Sredlste zlvl
svoìlm lzlaskom lz sebe l tako nastaìe lablrlnt, ìos bolìe ± tako se lablrlnt prevladava. Nlìe dovolìno dru-
goga nosltl samo u svome srcu. Potrebno ìe k nìemu l docl, a to znacl lzacl lz sebe, ucl u komunlkaclìu,
partnerstvo s druglm.
1este ll kada trazlll l nasll dìetellnu s cetlrl llsta! Pretpostav-
lìamo da ste ìe vl koìl ste ìe trazlll l nasll blll uvìerenl da cete
zbog toga bltl uspìesnl l sretnl. Mozda ste ìe l negdìe spre-
mlll na posebno mìesto da vas ta sreca koìu ste nasll ne bl
napustlla. Ovlsl ll nasa sreca lll nesreca o tome cuvamo ll lll
ne cuvamo dìetellnu s cetlrl llsta!
Arlstotel razllkuìe sllìepu srecu koìa dolazl lzvana od one na
koìu ml saml utìecemo. Prva predstavlìa skup sretnlh okol-
nostl za koìe nlsmo zasluznl. No l nìlh treba znatl lskorlstltl,
u protlvnom cemo l tu srecu lzgubltl. Druga sreca prolzlazl
lz naseg moralnog dìelovanìa. Sretnl smo ako smo lìudl
vrllne, ako u svom karakteru noslmo predlspozlclìu za dìelovanìe. S tom se predlspozlclìom ne radamo
vec ìe svoìlm moralnlm dìelovanìem postupno lzgraduìemo.
9kVgVoa^Ú^iVh]kVØVc_VaVW^g^ciV^Yk^_ZgVoa^Ú^iZZi^`Z
Govoieci o sahu, posebno smo naglasili islu pocelnu poziciju igiaca. Cine se figuie ne
iazlikuju od bijelih, jedne i diuge imaju jednake viijednosli i pocelno se nalaze u slicnim
pozicijama. Ishod igie ne ovisi, dakle, o figuiama koje na pocelku igie imamo ili o poziciji
na kojoj se nalaze. Sasvim je diugacija siluacija u kailaskim igiama. Ishod igie ne ovisi samo
o umjesnosli igiaca vec i o kailama koje su mu na pocelku igie dodijeljene. To je slvai siece
koja nije u nasoj moci, vec ovisi o iskljucivo vanjskim okolnoslima. Bilan momenl u igii jesl
skiivanje kaiala. Olkiije li piolivnik nase kaile, bilo da ih fizicki vidi, bilo da lo izvede pom-
nim piacenjem, mi smo u podiedenoj poziciji i moze nam se dogodili da izgubimo i unaloc
jakim kailama. Do iziazaja dolazi i blefiianje, zavaiavanje piolivnika, ili pak ono slo smo u
liecoj cjelini nazvali hvalanjem u zamku. Igiamo lako da se piavimo da neke kaile imamo, a
zapiavo ih nemamo.

I
D R U G A S E K C I J A
8*
l39
Koja je igia slicnija zivolu, sah ili igia kailama: Zaisla, loliko je loga u zivolu slucajno, loliko
sielnih ili nesielnih okolnosli za koje nismo odgovoini mi vec su nam, popul jakih ili slabih
kaiala, napioslo dodijeljene.
Kaile imaju suplilnu unuliasnju sliukluiu koja je slicna onoj u sahu i mnogi su se filozofi
njome bavili. Kaile imaju vaznu ulogu u Caiolovoj piici Àlica u Zemlji cudesa. Noiveski piofe-
soi filozofije i elike Gaaidei, auloi poznaloga filozofskog iomana za djecu i mlade Sofijin svijet
napisao je cudesnu piipovijelku Tajne igracih karata. U njoj nam pokazuje kako je spil od 52
kaile zalvoien suslav u kojemu se oslikava kiug Sunceve godine. Celiii osnovna lika ± pik, sice,
liolisl i kaio ± celiii su godisnja doba. Poiedak od asa, odnosne jedinice, pieko svih biojeva
dekade, zalim dame, decka do kialja, odgovaia ljednima u svakome od godisnjih doba. Dzokeii
oznacavaju one dane koji se nakon odiedenog bioja godina moiaju dodali da bi godina i dalje
bila zaokiuzena.
Jedna od omiljenih igaia kailama jesl solilaiie, odnosno pasijans. To je igia za jednog igiaca. On
je igia sam sa sobom, ali bi se lakodei moglo ieci da je lo igia s kailama kao pailneiom. One
nam se daju, i lo sve u slucajnom, kaolicnom poielku, a nas je zadalak da ih piema odiedenim
piavilima ponovno slozimo u izvoini poiedak. To veoma slici izlasku iz labiiinla, njegovu pie-
lvaianju iz kaosa u saviseni poiedak. Ljudi koji imaju velike piobleme, neiijesene konflikle,
iado slazu pasijans jei vjeiuju da ce im se zivolna siluacija pieslikali u siluaciju u kailama pa ce
vidjeli hoce li svoju siluaciju iijesili i kako. Mnogima se lako dogada da svoje piobleme ijesavaju
samo u kailama, sanjaieci nad njima i u lome gube loliko viemena i eneigije da mozda upiavo
zbog loga ne mogu ucinili ono slo znaju da liebaju ucinili. Gube se u slikama i ne mogu iz njih
izici.
Naslavak iazmisljanja o kailama i pasijansu mozele naci u dodalku udzbeniku. Tu se nalazi i
ijesenje jedne zagonelke koju cemo vam sada poslavili. Pokusajle je najpiije sami iijesili pa lek
onda piocilajle leksl u dodalku.
Jesle li piimijelili da smo se u ovoj knjizi bavili slikama golovo svih biojki: Sjelile se iazgovoia
o dvici, seslici, develki, osmici u liecoj cjelini pa o nislici, jedinici, deselici u celviloj cjelini. U
peloj cjelini olkiila nam se i slika biojke lii. Slike biojki koje nam jos nisu usle u igiu slike su
biojki pel, celiii i sedam. Sliku biojke pel mogli smo ukljucili u igiu u celviloj cjelini, ali lo
nismo ucinili da bismo lo piepuslili vama. Ona je povezana sa slikom koja piozima cjelokupni
sadizaj le cjeline. Pokusajle lo olkiili. Slike biojke celiii i biojke sedam pojavile bi se u naslavku
piepoznavanja siedisla labiiinla i izlaza iz njega. Pokusajle lo sami olkiili. Dal cemo vam jedan
mig. Uocile da su u siedislu labiiinla piepoznalljivi likovi igiacih kaiala. Vjeiojalno sle vec sami
uocili: pik, sice, liolisl. Mozda sle se pilali: a gdje je kaio: Elo, upiavo vas lo pilanje vodi piema
iazumijevanju slika pieoslalih dvaju biojeva.
Djelelina s lii lisla je simbol kiscanskog Svelog Tiojslva. Nalazimo ga, na piimjei, na dizav-
nim simbolima Iiske. Kiscansko poimanje Boga je poimanje zajednislva u Bogu. Bog ne bi
bio Bog kad ne bi bio zajednislvo. Svaka je od bozanskih osoba u sebi neovisna, ali je islodob-
no i u meduovisnosli s oslalim dvjema. Bog Olac kao goinja cjelovilosl iada svoga Sina kao
8*
D R U G A S E K C I J A l40
donju cjelovilosl, a piazninu medu njima popunjava njihova medusobna ljubav ± Duh Sveli.
Znakovilo je da se Bog kao najvise nacelo u djelovanju kiscana ne zalvaia u celveiolisl. Ovdje
se lakodei naglasava nuznosl izlaska iz siedisla piema van, odnosno nuznosl djelovanja u
skladu s najvisim nacelima. Zalo Bog poslaje covjekom i piema ljudima ociluje ono slo je u
samom Bogu piisulno ± njegovo zajednislvo, odnosno medusobnu ljubav. Mozemo lakodei
ieci da Bogocovjek ulazi u labiiinl ljudskog poslojanja i pokazuje kako se iz log labiiinla izlazi.
Kao slo je Tezej spasio mlade Alenjane i Alenjanke lako je Bogocovjek, Isus Kiisl, Pomazanik,
spasio cijeli ljudski iod.
Isusov piolazak kioz labiiinl ljudskog poslojanja za kiscane ne podiazumijeva ukidanje labiiin-
la, neslajanje svih pioblema koje pojedinac moze imali. Islo se lako labiiinl ljudskog zivljenja
ne svodi na ono slo mozemo naci u Chailiesu. Da bismo pievladali kaolicnosl svoga zivljenja
nije dovoljno doci u Chailies, kleknuli i pioci kioz sliku labiiinla. Kiscanslvo piopovijeda da
je piije svega poliebno Bogocovjeka upoznali kioz Rijec koju je govoiio i slijedili ga kioz iazu-
mijevanje le Rijeci.
E^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
|sus ìe o moralnlm problemlma l o mudrostl zlvlìenìa govorlo na sllcan nacln na koìl ml to clnlmo u
ovoì knìlzl ± prlcom, sllkama, odnosno prlspodobama. Znate ll nìegove razloge zbog koìlh ìe to clnlo!
1e ll l nìemu stalo da onl koìl ga slusaìu mogu nadlcl govor sllka l da lm moze govorltl bez prlspodoba!
Nadlte ta mìesta u Lvandelìu.
Jedna od mogucih elika je i ona koja je iziasla unulai kiscanske, zidovske, islamske ili neke
diuge ieligije. Zovemo je leonomnom elikom jei se u njoj naglasava da je Bog, a ne ono umno u
covjeku, izvoi moialnog djelovanja. Bog ulazi u covjeka lek inicijacijom, uvodenjem u odiedenu
ieligiju. No, danas se unulai pojedinih ieligija sve manje zaslupa misljenje da covjek moze bili
moialan i sielan samo kao ieligiozno bice. Simboli, govoi slika, nisu samo ieligiozni vec su lo
i opce ljudski simboli. Islo je lako nacelo koje je iziazeno simbolom djeleline s lii lisla, nacelo
koje smo piepoznali u labiiinlu iz Chailiesa, univeizalno i nalazi se u umu svakog covjeka, bez
obziia na lo piipadao on nekoj ieligiji ili ne. Sokial i Plalon kao piedslavnici aulonomne elike
naucavaju da je znanje o dobiu u ljudskoj dusi. Da bi bio dobai, covjek moia lo znanje u sebi
osvijeslili. Samo lakvo, lj. u sebi osvijesleno znanje moze bili vodilja u piolazu kioz labiiinl.
Ono zapisano u iaznim knjigama, pa makai bilo i od Boga objavljeno, ako nije u sicu ulvideno,
nema u sebi snage i ne moze bili djelolvoino. Sokial ne piopovijeda neko svoje znanje o Dobiu,
vec pomaze sugovoinicima da osvijesle svoje vlaslilo znanje.
Sokialov ucenik Plalon naucava da izvan naseg maleiijalnog i piolaznog svijela, u vjecnosli
posloji Ideja onog Dobiog. Mozemo je uspoiedili s kiscanskim Bogom jei Plalon smalia da je
ona, ne samo piava slvainosl, nego najvisa slvainosl i da sve slo je slvaino upiavo po njoj posla-
je slvaino. Ona, dakle, posloji objeklivno, neovisno o nasoj svijesli kao neko najvise dobio,
ali djelalno je lek onda ako ga uz pomoc ucilelja osvijeslimo i piepoznamo u svom misljenju,
osjecanju i hlijenju. Izvan nase svijesli ono je posve nemocno, evenlualno moze nekomu
D R U G A S E K C I J A
8*
l4l
posluzili da nas u ime log najviseg dobia, dociiajuci nam o njemu, ulagujuci nam se ili piijeleci
nam njime, naljeia da u skladu s njim djelujemo.
Golem dopiinos iazvoju aulonomne elike u novom vijeku dao je njemacki filozof i elicai
Immanuel Kanl. Siedisnje pilanje njegove filozofije jesl pilanje slo je covjek, a jedno od polpi-
lanja slo ja liebam cinili da bih zaisla bio covjek, odnosno slo je sfeia mojih duznosli. Tu sfeiu
duznosli Kanl ne olkiiva negdje izvan covjeka, vec upiavo u covjeku, u njegovu umu koji je
osposobljen da djeluje. To je svijesl o kalegoiickom impeialivu, o moialnom zakonu u nama.
Kanl kaze:
Dvije slvaii ispunjaju dusu uvijek novim i sve vecim udivljenjem i sliahoposlovanjem slo se
vise i usliajnije misljenje bavi njima: Zvjezdano nebo nada mnom i moialni zakon u meni.

Pod zvjezdanim nebom Kanl misli na fizicki svijel u kojem se nalazimo kao piiiodna bica.
Cudesan je laj svijel, upiavo zasliasujuci u svojoj beskonacnosli i vjecnosli, u svojoj neisliazi-
vosli. Upiavo je laj svijel uspoiediv s podiucjem nase duse. Ono je lakodei beskonacno i nei-
sliazivo. Vec je slaiogicki filozof Heiaklil iekao da gianice duse pionaci neces pa makai svim
pulovima piosao, lako dubok Zakon dusa ima. Zadivljen iedom u bespucima duse koji nikada
ne moze spoznali, ali koji mozemo usposlavili, Kanl upiavo klice:
,O duznosli! Ti uzviseno, veliko ime koje ne sadizavas nisla omiljeno slo donosi sobom
ulagivanje, nego zahlijevas pokoinosl, ali se i nicim ne piijelis slo bi u dusi pobudivalo piiio-
dnu nesklonosl i zasliasivalo, da bi na laj nacin pokienulo volju, nego samo poslavljas zakon
koji u dusi sam od sebe nailazi piisulnosl, a koji sebi pioliv volje ipak sam od sebe sljece
slovanje (ako ne i uvijek slusanje), pied kojim sve sklonosli zanijeme piemda u polaji iade
pioliv njega. Gdje je lebe doslojno poslanje i gdje se nalazi koiijen lvoga plemenila podiijella
koje ponosno odbija svaku siodnosl s nagnucima, a poljecali od log koiijena nuzni je uvjel
one viijednosli koju sebi ljudi jedino mogu dali:"

CZbdØeg^_Z`^]ejiZkV±b^id9ZYVaj^>`Vgj
Uspijemo li izaci iz nekog od svojih zivolnih labiiinala osposobil cemo se za snalazenje u novim
labiiinlima u koje nas zivol uvodi. Svaki izlazak jaca nas kaiaklei i on poslaje sve ,sjajniji".
Diugim iijecima poslajemo ljudi vilina, ali i ljudi sa sve izoslienijim osjelilom za najvisa moial-
na nacela. Svaki zivolni labiiinl diugaciji je od pielhodnog, najvisa moialna nacela pokazal ce
nam se u njemu na nov nacin.
Posloje i labiiinli iz kojih nema izlaska, u koje smo se zbog svojih mana i nepiomisljenih cina
lako upelljali da nam nikakvo umijece ne moze pomoci. Takvo poliesno iskuslvo imao je Dedal,
covjek koji je izgiadio labiiinl o kojem nas mil govoii. On ga je savladao, piemda ga je sagiadio
lako da nilko lko jednom u njega ude ne moze vise iz njega izaci. Kialj Minos, po cijem je nalogu
labiiinl napiavljen, bio je odusevljen. No, uskoio je Dedal zajedno sa svojim sinom Ikaiom pao u
8*
D R U G A S E K C I J A l42
kialjevu nemilosl. Kiela, okiuzena moiem
i cuvana sliazama, piosloi iz kojeg nema
izlaska, poslala je novi labiiinl, ali lakav
da se u njemu nece moci sakiili. Poljeia
ce ih uhvalili i unislili. Pieoslaje jos samo
pobjeci. Kao covjek izuzelne vjesline on
ce napuslili olok i ljude koji ih piogone.
Napiavil ce sebi i svom sinu kiila. Ali, da li
ce uspjeli pobjeci od onoga slo je jednom
davno skiivio i slo ga je zapiavo sada kao
neizbjezna kazna sliglo: Najvisa moialna
nacela popul nevidljive iuke nagiaduju
one koji ih slijede, ali kaznjavaju one koji
ih kise.
Mil, naime, kaze da Dedal nije bio samo
veliki umjelnik. Koliko je bio vjesl, loliko
je bio lasl i ljubomoian na svoju vjeslinu.
Zbog le mane je ucinio lezak zlocin. Ubio
je svoga necaka Tala kojeg je upucivao u
svoje lajne. Ucinio je lo iz zavisli jei je Tal
bio neobicno sposoban, a i iz sliaha da
ce ga ovaj nadmasili. Alenjani su olkiili
zlodjelo i piognali Dedala iz Alene. Ulekao
je kialju Minosu. Opcaiao ga svojom sposobnoscu da kipovima daje moc da gledaju, piuzaju
iuke i iskoiacuju nogama. Minosova zadivljenosl labiiinlom je bila jos veca, ali ne lako velika
kao iazocaianje koje je uskoio dozivio. Saznao je da je Dedal lakodei kiiv za veliku nesiecu
koja mu se dogodila. Dedal je, naime, svojim umijecem pomogao Minosovoj zeni Pasifaji da
zadovolji svoju nepiiiodnu poholu. Bila je opcaiana piekiasnim bikom kojeg je bog Posejdon
jednom daiovao Minosu. Dedal je za nju napiavio veliku kiavu u koju se smjeslila da bi je bik
mogao obljubili. Tako je zacela i iodila cudovisle Minolauiusa ÷ veliko zlo zbog kojeg je liebalo
napiavili labiiinl.
Dedal je uhvacen u vlaslilu zamku. Zivolni pioblemi nisu samo lehnicki pioblemi. Tehnicke
napiave i oslale vjesline mogu iaziijesili ono vanjsko, ali nikada ono slo je bilno. Kioz zivol se
moia ici onim pulovima koji su njime zacilani. Oni nisu laki, lo nisu piecaci. Zalo zivol i loliko
viijedi. Dedal i Ikai ce poleljeli, vjesli Dedal ce se i spasili, ali ce izgubili svoga sina lako da ce
mu se sav pieoslali zivol okienuli u neizljecivu bol i neuljesnu lugu. Ruka mu je dihlala dok
mu je slavljao kiila na iamena i ljeskobne su mu suze lekle. Shvalio je da mu nije pienio ono
slo mu je liebao pienijeli ÷ vilinu, mudiosl zivola leljeli siednjim pulem, izmedu valie sunce
i moiske pucine. Vilina se ne pienosi kao vjeslina i ne moze je pienijeli onaj koji je nema, lko
je lasl, ljubomoian i pozudan.
D R U G A S E K C I J A
8*
l43
A_jWVk^oVa_jWa_Zcdhi!dY\dkdgcdhi^oVWdgVk
Tezej se nije posluzio piecacem, on je piosao kioz labiiinl i iz njega izisao. No, uskoio, vec na
samom povialku kuci usao je u novi labiiinl ± na svome biodu. On nije uspio sacuvali liajnu
vezu s Aiijadnom. Zaljubio se u nju, ali iz slanja zaljubljenosli nije mogao pieci u slanje ljubavi.
Aiijadna, kako kaze mil, piipada Dionisu, bogu opoja i zanosa.
E^iVc_VoVgVo\dkdg^gVob^­a_Vc_Z
U cemu je iazlika izmedu zaljubljenosli i ljubavi: Kaze se da je zaljubljenosl slijepa. Slo zaljubljeni
ne mogu ispiavno vidjeli: Ako ljubav nije slijepa, ako ona vidi, navedile slo lo ona vidi, a covjek
koji nema ljubavi ne moze vidjeli. Piokomenliiajle iecenice: Ljubav nije osjecaj, premda moze
izazvati osjecanja. Ona je nacin razmisljanja i djelatnost kojom covjek postaje covjekom i za
sebe i za drugoga. Ona je najvise nacelo, vrlina svih vrlina, umijece kojim se dosizu najvise
vrijednosti.
Ne mozemo ieci da u Tezejevoj zaljubljenosli nije bilo i ljubavi i snage. T6, ona mu je dala
samopouzdanje koje mu je pomoglo da svlada sve piepieke labiiinla. Ali, la ljubav ipak nije bila
dovoljno kvalilelna. Mil nam ne govoii o lome u cemu se njezina slabosl konkielno ocilovala,
vec nam samo iziice posljedicu loga: Aiijadna ne piipada Tezeju vec Dionisu. Tom bogu opoja
i zanosa piipada i sam Tezej. Posebno se lo ociluje nakon gubilka Aiijadne. Silno poliesen,
opijen lugom, zaboiavio je cina jedia zamijenili bijelima. Tako je neholice ucinio golovo ono
islo slo i Edip, ubio je svoga oca. Cijelu je Alenu ,zavio u cino". Pala je cina sjena na sva njegova
djela, lako da se nilko nije iadovao njegovu polhvalu i povialku.
OVYViV`
Usporedlte uboìstvo Ldlpova oca s Lgeìevlm samouboìstvom. Tezeì nlìe morao odgovaratl zbog toga
clna, no znacl ll to da on za nìega nlìe uopce odgovoran! Nadopunlte recenlcu svaklm od trl ponudena
nastavka. Pazmlsllte o smlslu l znacenìu svake od recenlca l odaberlte onu lll one s koìlma se slazete.
Obrazlozlte ìednl druglma svoì odablr.
Tezeìeva tuga za gubltkom volìene zene, emoclonalna ovlsnost koìa prolzlazl lz zalìublìenostl koìa nlìe
sazrela u lìubav blìase tako vellka da
ìe zaboravlo promlìenltl ìedra,
nlìe mogao promlìenltl ìedra,
nlìe trebao obecatl da ce promlìenltl ìedra.
Sllìede nasa promlslìanìa ovlh moguclh nastavaka. U cemu se s nama slazete, a u cemu se ne slazete!
U prvom odgovoru Tezeìev se cln kvallflclra kao nìegov propust. On ìe bd\Vd^igZWVd zamlìenltl ìedra,
all ìe zaboravlo. Nlìe se dovolìno tomu posvetlo, savìest mu ìe blla povrsna. Nlìe dovolìno razmlslìao o
poslìedlcama onoga sto radl, nlìe se dovolìno brlnuo, nlìe blo odgovoran.
U drugom odgovoru nìegov se zaborav opravdava. Zaroblìen strascu on nlìe mogao drugo nego zabo-
ravltl. Nlìe se moglo dogodltl drugo nego sto se dogodllo. Mlsllmo da se lpak trebalo dogodltl nesto
8*
D R U G A S E K C I J A l44
drugo. Zbog toga nastaìe grlznìa savìestl l traglcan dozlvlìaì zlvota. Unutar mlta o Tezeìu nallazlmo
na mnoge sltuaclìe u koìlma se zell sugerlratl da se covìek ne moze suprotstavltl strastlma. Sìetlmo
se samo Tezeìeve zene Pedre l nìezlne lìubavl prema Tezeìevu slnu Hlpolltu, odnosno Paclneova knìl-
zevnog obllkovanìa ovoga mlta. Da ìe Paclne nadopunlo gornìu recenlcu vìeroìatno bl ìe dopunlo ovlm
nastavkom. Sto mlsllte o tezl: DcdY_ZadkVc_Z`d_Zegd^oaVo^^ocV­^]V[Z`ViVc^_ZbdgVacd^cZbd²Z
cVh`Vda_jYZ^hejc^i^!kZØhVbdjcZhgZØ^i^#
U trecem odgovoru opet se naglasava Tezeìeva odgovornost za ono sto ìe obecao. Prlìe datog
obecanìa on ìe morao razmlslltl o tome da ll ce ga mocl lzvrsltl. 1ednom dato obecanìe uvlìek ìe morao
lmatl u vldu, bez obzlra na teskoce koìe su se poìavlle.
Nastavnlk ce vam pomocl u prlpreml radlonlca pomocu koìlh cete ìos dublìe dozlvìetl l promlslltl sml-
sao l znacenìe tlh trlìu recenlca.
CV­VdY\dkdgcdhioVeg^gdYj
Nasi se afekli najcesce vezu s onim dijelom psihe koji nam je zajednicki sa zivolinjskim svijelom.
Minolaui, pola bik, pola covjek, medu oslalim simboliziia nasu afeklivnu piiiodu ako ona nije
vodena nasim umom. To znaci da se Minolaui ne nalazi samo izvan nas vec i u nama. Aiislolel
misli da sliasl nije ni dobia ni zla, da ona nije ni vilina ni poiok, ali da moze vodili vilini ili
poioku. Minolauia ne lieba ubili vec onim zivolinjskim u njemu upiavljali umom, navesli ga da
iadi za nas, a ne pioliv nas. Tako nase oslobodenje iz labiiinla ujedno piedslavlja i Minolauiovo
oslobodenje.
Minolaui simboliziia i vanjsku piiiodu. Nekad se ona, zbog covjekove nemoci da je sebi podie-
di, dozivljavala kao nepiijalelj. Svjedoci nam lo bajka o Civenkapici. U njoj se pojavljuje zlo u
slici vuka. Zlo koje ugiozava ljudsko bice i koje lieba ubili simboliziiano je jednim od piipa-
dnika danas ugiozenog zivolinjskog svijela. Siluacija se izokienula ± danas ne lieba spasavali
Civenkapicu od vuka nego vuka od Civenkapice.
Sve je manje velikih guslih suma u kojima Civenkapica moze siesli vuka. Ljudi ih nekonlioliiano
sijeku, sliadavaju u pozaiima ili ih pak liuju oliovnim kisama i nekim diugim oneciscivacima.
One blizu naselja ljudi osvjelljuju se svjellima, kioz njih beloniiaju slaze da se mogu njima lakse
kielali. Zivolinjske visle zbog gubilka miia i lisine bjeze i s viemenom izumiiu. Naiusava se i
biljni svijel. Zivol na Zemlji visesliuko je ugiozen.
OVYVX^!e^iVc_VoVgVob^­a_Vc_Z^gVo\dkdg
Pogledaìte strlp koìl prlkazuìe pocetak suvremene verzlìe baìke o Crvenkaplcl. Moze ll baìka s takvlm
pocetkom uopce lmatl svoì nastavak! Kakav ìe Crvenkaplcln odnos prema maìcl, odnosno prema
domu u koìemu zlvl! |ma ll taì odnos kakve veze s nìezlnlm odnosom spram prlrode!
Ugrozenost zlvota na Zemlìl ìedan ìe od naìaktualnlìlh problema danasnìlce. Unutar etlke posebno
cemo se nìlme bavltl u trecem razredu.
D R U G A S E K C I J A
8*
l45
l46
3. SEKCIJA
Horalna nacela, pravila i pravni susLav
Najvisa moialna nacela ne govoie nam slo konkielno u nekoj siluaciji moiamo cinili. Ona su
opcenila. Iz njih se izvode piavila za konkielno djelovanje. Dok su moialna nacela nepiomje-
njiva, piavila su podlozna piomjenama. Ne viijede u svim siluacijama isla piavila jei se sve
siluacije ne mogu piedvidjeli. Nove silua-
cije liaze nova piavila. Ako najvisa moial-
na nacela uspoiedujemo s kompasom, pia-
vila mozemo uspoiedili sa zemljovidom.
Siluacija se na odiedenom leiiloiiju slalno
mijenja, ali sjevei je uvijek u islom smjeiu
i sam leiiloiij je uvijek isli. Da bismo se na
odiedenom leiiloiiju snasli liebaju nam
aklualne kaile.
Iz pogiesno shvacenih moialnih nacela
izvodimo pogiesna piavila. Slikovilo iece-
no: kaile koje iz lih nacela izvodimo ne
odgovaiaju leiiloiiju i siluaciji na njemu.
Za iazumijevanje najvisih moialnih nacela i
izvodenje piavila koja u odiedenoj siluaciji
iz njih slijede poliebno nam je veliko zna-
nje, vjeslina i mudiosl. Najcesce najvisa
moialna nacela nisu ono slo mi mislimo da
ona jesu. To je posebno islaknuo Plalon u
svojoj filozofiji. On ih uspoieduje sa sun-
cem koje osvjelljuju slvaii da bi one uopce
bile vidljive. Sunce daje nasim ocima i moc
da le slvaii vide, ali mnogi ljudi nemaju le moci. Piemda fizicki vide, moialno su slijepi. Uzalud
su slvaii suncem obasjane ako mi u svojim ocima nemamo moc da ih vidimo. Vec smo iekli
da moialna nacela uljecu na nas zivol lek onda kad ih mi u svom duhu osvijeslimo. Belgijski
nadiealislicki slikai Rene Magiille duhovilo je piikazao slanje onih ljudi koji su si najvisa
moialna nacela pogiesno osvijeslili. Kioz piozoi njihove sobe ne piobija islinsko sunce vec
ono koje su si na piozoiskom slaklu nacilali. Kakva lo svjellosl u njihovoj sobi svijelli i kakav
lo svijel u ovoj ,svjellosli" oni mogu vidjeli: Nije pioblem samo u lome slo oni ne vide piava
moialna nacela, vec u lome slo ih vide iskiivljeno. Da bi piogledali moiali bi se oslobodili svojih
pogiesnih nacina gledanja, odnosno svoje slike sunca i lako dopiijeli do piavog sunca.
GZcZBV\g^iiZ Klìuc k polìlma
T R E C A S E K C I J A
8*
l47
DhkgicVcV­gVY
Nemojmo zaboraviti da je i nas pristup najvisim moralnim nacelima i drugim problemima etike
posredovan slikom. Àko bismo u svom shvacanju etike ostali samo na razini slikovitog govora,
ako se ne bismo iz slikovitog uzdigli do gledanja stvari kakve one zaista jesu, slicili bismo na ljude
koje prikazuje Magritte. Karta nekog teritorija jos nije teritorij. Nije dovoljno zavladati kartom
vec pomocu nje i teritorijem, odnosno, moci se na njemu suvereno kretati. U tekstu koji slijedi
prikazat cemo i Platonovu sliku takvih ljudi. Gna pripada u najizazovnije tekstove filozofije, a
nalazi se u VII. knjizi Dizave. Veoma je slozena i bogata znacenjem. Za ovu prigodu cemo je
morati pojednostaviti.
EaVidcdkV­e^a_V
Moialno neziele ljude koji ne mogu upiavljali svojim zivolom piema moialnim nacelima Plalon
piikazuje kao zalocenike u spilji. Piikovani cijelim svojim lijelom, oni se ne mogu okienuli i
vidjeli slo im se dogada iza leda. Gledaju iavno ispied sebe u slijenu, gdje vide odiaze piedmela
slo ih neki, njima skiiveni ljudi, pionose iza jednog zida. Zalocenicima ne svijelli svjellosl sunca,
vec svjellosl valie. Svijel osvijelljen valiom piividni je svijel za iazliku od onoga piavog koji se
nalazi izvan spilje. Skiiveni ljudi, pienoseci iazne piedmele odieduju slo ce zalocenici na slije-
ni ispied sebe vidjeli. Tako im zapiavo
oni slvaiaju svijel, jei zalocenici diugog
svijela nemaju. Njihov se zivol svodi
na lo da piomaliaju iedoslijed slika i
pokusavaju ih medusobno povezali.
Oni koji su u lome uspjesniji mogu una-
piijed pogodili koje ce se slike pojavili.
Diugi ih smaliaju mudiima i liude se
da ih u lome doslignu. U ovako ,vaz-
nim" poslovima piode im cilav zivol.
Kad bi zalocenicima piislupio nelko
iz vanjskog piavog svijela i pokusao ih
uvjeiili u siiomaslvo njihova duhovnog
zivola, oni ne bi iazumjeli o cemu im govoii. Ako bi ih pak na silu oslobodio i okienuo piema
izlazu, izazvao bi u njima veliku pomulnju. Svjellosl valie zaslijepila bi im oci, ne iazumije-
vajuci slo se iza njih zbiva, kakve veze lo ima s onim slo su gledali na slijeni, oni bi se pobunili
i vjeiojalno bi ubili onoga lko im je hlio pomoci. Plalon smalia da njima moze pomoci samo
onaj lko bi zajedno s njima sjedio uz slijenu, piomaliao slike i pokusao iazumjeli ono cime se
oni bave. Poceli bi ga poslovali lek onda kad bi shvalili da je i on dobai u onome u cemu oni
misle da su dobii. Tako je iadio Sokial. Kako smo vec vidjeli, on se uzivljavao u misli i nacine
iazmisljanja svojih sugovoinika i lako im pomogao da osvijesle svoju duhovnu siluaciju u kojoj
se nalaze i da se uzdignu do jednog vise duhovnog uvida.
8*
T R E C A S E K C I J A l48
BdgVac^^egVkc^edgZYV`joV_ZYc^X^
Ne zele svi ljudi dosegnuli moialnu iazinu zivola. Mnogi se svjesno ponasaju nemoialno da
bi lako za sebe oslvaiili neku maleiijalnu koiisl. Takvi nisu odgovoini ni piema diugima, ni
piema sebi, ni piema piiiodi. Oni zloupoliebljavaju slobodu koja im kao ljudima piipada i
cine slelu sebi i diugima, zajednici, piiiodi. Oglusuju se o moialne noime, ne piihvacaju iazu-
mnu aigumenlaciju, ne zele suiadivali. Da bi diuslvo uopce moglo opslali, da bi u njemu bili
zasliceni inleiesi pojedinaca i zajednice, le da bi se mogla oslvaiivali sieca kao sviha zivljenja,
ono moia bili polilicki oiganiziiano. Ta se oiganizacija ne lemelji samo na moialnom, vec i
piavnom poielku. Piavni poiedak podiazumijeva minimum moiala, onoliko koliko je poliebno
da se slvoie osnovni uvjeli za slobodno djelovanje pojedinaca unulai zajednice. On slili svakog
pojedinca i osiguiava ono slo mu piipada. Sasloji se od pisanih zakona, piopisa, piavila, koje
su svi giadani obvezni poslivali. Piavni suslav za sve one koji ga kise piedvida sliogo odiedene
sankcije, kao slo su gubilak slobode, iadnog mjesla, odiedenog polozaja u diuslvu, naknada
slele, placanje kazne.
Cjelokupna se moialnosl ne moze svesli na piavni poiedak i piavno sankcioniiali. Takav bi
suslav bio pieglomazan i neucinkovil. On ne bi piidonio boljilku ni pojedinca ni zajednice.
Zakoni pisanog piava dozivljavaju se kao covjeku izvana namelnuli. To su vec u Sokialovo
viijeme piimijelili sofisli. Oni kazu da je zakon silnik nad piiiodom covjeka i da jakim indi-
viduama nije polieban. Sofisli su lakodei govoiili da je piiiodno piavo jace od pisanog piava.
Neki filozofi piiiodno piavo poislovjecuju s najvisim moialnim nacelima, a neki ih od njih
iazlikuju. No i piiiodnom piavu i najvisim moialnim nacelima zajednicko je lo da se lemelje
na covjekovoj umnoj piiiodi.
Piavni poiedak i piavila moiala (koja se u hivalskom piavu nazivaju javnim moialom) nisu dva
medusobno odvojena suslava noimi. Napioliv, la se dva suslava piozimaju. Piije svega, dono-
silelji zakona i diugih piopisa biinu se da la piavna piavila budu u skladu s piavilima moiala
kad god je lo, po naiavi slvaii, poliebno i moguce (ima, naime, mnogo piavnih piavila koja
su piema piavilima moiala neulialna ± nili su moialna, nili nemoialna, jei ieguliiaju slanja i
odnose kojima se moial ne bavi). Uslo, zakoni i diugi piopisi ceslo se iziijekom pozivaju na
javni moial i uzdizu ga lako na iazinu obvezalnoga piavnog piavila, kisenje kojega iezulliia
piimjenu piavnih sankcija.

OVYViV`
U nastavl knìlzevnostl obradlvall ste Sofoklovu tragedlìu Ant|cono. Pokazlte na tom prlmìeru da ìe ono
sto ìe po prlrodnom pravu ìace l traìnlìe od onoga sto su lìudl dogovorlll l zaplsall l odluclll da ce se
toga drzatl.
Zbog nesvodivosli cjelokupnog moiala na pisano piavo naslaju mnoge zlopoiabe. Zalo slo nije
sveden na piavne noime, pojedinci moial ne uzimaju suvise ozbiljno. Zbog vlaslilih inleiesa
,dize" se samo pisanih zakona i ceslo cine veliku nepiavdu za koju ih nilko ne moze pozvali
na odgovoinosl. Diuslvo moia liazili nacine kako ce afiimiiali moialni suslav. Ako neslo pii-
T R E C A S E K C I J A
8*
l49
pada samo u podiucje moiala, a nije piavno ieguliiano, ne znaci da nas kao ljude ne obvezuje.
Danas u svijelu, u svim podiucjima ljudskog djelovanja, sve vise jaca inleies za eliku. Dogada
se lo i u onim podiucjima za koja mnogi misle da ne mogu imali veze s moialnoscu ± u polilici
i gospodaislvu. U iazvijenom svijelu moialni polilicaii imaju vise izgleda da sleknu povjeienje
giadana od onih koji lo nisu. Poduzeca koja moialno posluju, u kojima vladaju zdiavi ljudski
odnosi povjeienja i poslovanja, uspjesnija su od onih koja misle samo na piofil.
OVYViV`
Kako se vl odnoslte prema onom dlìelu morala koìl nas pravno ne obvezuìe! Navedlte neke postupke
koìe clnlte zbog postovanìa moralnlh nacela, a ne zbog toga sto vas na to obvezuìe pravnl sustav.
Zauzlmate ll se za slrenìe moralne razlne zlvota! Nallazlte ll prltom na neke prepreke l nerazumlìeva-
nìa! U slìedecoì prlcl stavlte se u ulogu ravnatelìa ìedne skole koìl ìe pokusao promovlratl znacenìe
moralnog dìelovanìa.
Ucenlcl ìedne skole sudìelovall su u dobrovolìnoì humanltarnoì akclìl. Kako su pokazall vellkl trud l
neseblcnost, ravnatelì skole odluclo ìe lskazatl lm dlskretnu zahvalnost, a uìedno l druge upozorltl
na to sto su uclnlll. Organlzlrao ìe zabavu s tombolom. Glavnl zgodltak blìase blclkl. Karte su doblll
svl sudlonlcl akclìe. 1edna od nìlh, Ana, svoìu ìe kartu dala 1url. A 1ura, ne samo sto nlìe sudìelovao u
humanltarnoì akclìl vec ìe sudlonlclma govorlo kako to sto onl rade nema nlkakvog smlsla, trose svoìe
slobodno vrlìeme, a zato nece dobltl nlkakvu naknadu. Na zabavl se okupllo mnogo lìudl, ucenlcl,
nastavnlcl l rodltelìl. Svl su s vellklm nestrplìenìem lsceklvall lzvlacenìe glavne nagrade. Prvu nagradu
doblo ìe upravo 1ura. Uskoro su sudlonlcl tombole shvatlll sto se dogodllo l nastala ìe pomutnìa. Na
adresu ravnatelìa stlzall su lzrazl nezadovolìstva. Svl traze pravdu.
Sto blste uclnlll da ste u ulozl ravnatelìa! Koìa blste sredstva u ovoì sltuaclìl prlmlìenlll da bl se sacuvala
clstoca dobrotvornog clna!
Jhb_ZgZc_Zjg_Z­VkVc_jY^aZbZ
Neka vam pomogne dislinkcija piava i moiala. Piavno gledano bicikl piipada Juii. Ana mu je
svoju siecku dala posve slobodno, bez ikakve piisile. Ali, jesmo li lime pioblem iijesili: Dopiie
li piavo uopce do pioblema: Piavnika ne zanima moialna uvieda nanesena onima koji su su-
djelovali u lomboli, ali la uvieda posloji. Slo ucinili da se moialni poiedak ponovno usposlavi,
odnosno da u skoli ponovno zavlada medusobno povjeienje, da se iaziijese sva nezadovoljslva:
Uspoiedile svoje ijesenje s onim koje se nudi u lekslu.
Ravnalelj bi liebao pozvali sve sudionike, ispiicali se slo nije piije podjele siecaka ucenicima
jasno iekao da siecke mogu dobili samo oni koji su sudjelovali u dobiolvoinoj akciji i da nisu
pienosive na diuge ucenike. On je pielposlavljao da oni lo znaju; da lo nije neslo slo oni moiaju
dogovoiili vec da pioizlazi iz same piiiode slvaii. Da je piovjeiio jesu li ucenici zaisla svjesni
onoga cega bi moiali bili svjesni ne bi doslo do ovog nespoiazuma. Nespoiazum neslaje ako
8*
T R E C A S E K C I J A l50
se moialna iazina odvoji od piavne iazine i ako svi sudionici le dislinkcije poslaju svjesni. S
piavne iazine gledano, bicikl piipada Juii jei mu je Ana slobodnom voljom dala svoju siecku.
S moialne iazine bicikl piipada samo Ani. Time slo je ona svoju siecku dala Juii nije na njega
pienijela svoje moialno piavo na dobilak koji siecka donosi.
Nilko nikoga ne moze piisilili na visi moialni slandaid. On se slobodno biia. No, unulai jedne
zajednice ljudi se mogu dogovoiili da slobodno piihvacaju vece moialne zahljeve za sebe i
diuge. Tako naslaju moialni kodeksi. Najpoznaliji medu njima je Hipokialova zaklelva, na koju
se obvezuju medicinaii. U zadnjih desel godina moialni kodeksi naslaju i u diugim sliukama,
u pojedinim lvilkama, pa cak i na skolama.
OVYViV`
Pokusaìte sustavno radltl na podlzanìu etlcklh standarda u svom razredu. Ltlcklm kodeksom dogovo-
rlte norme ponasanìa. Pokusaìte za to zalntereslratl l svoìe nastavnlke. Porazgovaraìte sto ìednl od
druglh ocekuìete l na sto se mozete obvezatl. Dogovorlte zaìednlckl tekst kodeksa. Potplslte da ste
suglasnl s dogovorenlm. Dlskretno upozoravaìte na svako krsenìe kodeksa. Osnuìte moralno povìe-
renstvo koìe ce raspravlìatl o grublm krsenìlma dogovorenlh pravlla l donosltl dogovorene sankclìe.
Naldete ll na teskoce potrazlte na |nternetu stranlce onlh skola koìe vec lmaìu svoìe moralne kodekse.
Upoznaìte nìlhova lskustva. Prlonlte na posao. Nemoìte odustatl.
T R E C A S E K C I J A
8*
l5l
7 > A ? : ­ @ :
8*
l52 T R E C A S E K C I J A
T R E C A S E K C I J A
8*
l53
Rjecnik pojnova
6G<JB:CI (lal. argumentum § dokaz) § doslalno obiazlozenje za islinilosl ili laz neke leze, za
ispiavnosl ili neispiavnosl nekog poslupka.
6JI:CI>¼6C (gic. authentikos) § izvoian, vjeiodoslojan, nepalvoien, islinski.
6JIDCDB>?6^=:I:GDCDB>?6 (gic. autos § sam + nomos § zakon) § samoodiedenje, nezavisnosl.
Piedslavnici autonomne elike smaliaju da je izvoi moiala u samom covjeku, da je moialno viijedno
samo ono djelovanje koje nije covjeku izvana namelnulo. Nasupiol lome piedslavnici heteronomne
elike misle da covjek ne moze iz svoga vlaslilog uma odiedili slo je moialno.
7>º:^7>I § naziv za svaku pojedinacnosl za koju mozemo ieci da jesl, bez obziia na lo posloji li lako
da je mozemo vidjeli, culi, opipali ili lako da o njoj mozemo samo mislili ili nagadali odnosno da je
mozemo osjecali. Svako bice ima svoju bit, ono po cemu je upiavo lo, a ne neko diugo bice. Covjek se
od svih bica iazlikuje jei on na jedan poseban nacin jest. Vidjeli naluknicu covjek.
8N7:G (gic. kybernetos § koimilai) § kompjuloiski posiedovana komunikacija popul eleklionicke
posle, Inleinela, kompjuloiskih igaia.
¼DK?:@ § mnogima je samo po sebi iazumljivo slo je covjek i iznenadil ce se slo se laj pojam nalazi
u ijecniku nepoznalih pojmova. Piemda smo sami sebi najblizi, ipak smo islodobno sami sebi ono
najslianije i najnepoznalije. Ako mislimo da o sebi i covjeku sve znamo, olako shvacamo sebe i smisao
ljudskog poslojanja. Upilnosl nas samih i ljudskog ioda kojemu piipadamo posebno je islaknula u pivoj
i diugoj cjelini udzbenika. U mnogim jezicima iijec covjek povezana je s iijecju zemlja ili s iijecju um,
odnosno duh. Time se naglasavaju dvije supiolnosli koje su u ljudskom bicu spojene u cjelinu. Jedna je
piolazna, konacna, a diuga vjecna, beskonacna. Hivalska odnosno slavenska iijec cíel)o-vjek sadizava
u sebi pojam vremena i vjecnosti le pojam pocela odnosno iskona kojim se lo viijeme ili vjecnosl moze
ispunili. Takvo poimanje covjeka naznacili smo u liecoj naslavnoj cjelini. U celviloj smo cjelini naglasili
da je covjek bice koje slalno nadilazi sebe i koje se nikad ne moze dokiaja odiedili slo zapiavo jesl. On
moze sebe i degiadiiali, svesli na neslo slo je ispod njegova doslojanslva, ispod iazine viijednosli piema
kojima on moze i lieba bili usmjeien.
9DB § mjeslo u kojemu se covjek osjeca ,kod sebe", gdje je sielan i ispunjen smislom. Neki smaliaju
da se ljudsko sice nikada ne moze ispunili polpunom siecom, slo znaci da smo u slalnoj poliazi za svo-
jim domom. Religiozni su ljudi uvjeieni da se covjek moze smiiili u Bogu, kako na zemlji, u piolaznosli
viemena, lako i u vjecnosli. U nasem udzbeniku slavili smo naglasak na dva mjesla gdje se mladi ljudi
najcesce osjecaju kao kod kuce § lo su obitelj i skola. Osjecamo li se kao kod kuce ili sebe dozivljavamo
sliancima elicki je ielevanlno. Naziv elika dolazi od gicke iijeci ethos, slo, medu oslalim, znaci dom,
prebivalise, a i ono specificno ozracje koje u domu vlada.
9J6^9J= § posloje iazlicila shvacanja duse. Za neke je lo jedna od saslavnica ljudskog bica, ono slo
covjeka cini zivim, slo pokiece njegovo lijelo. U nekim filozofijama i ieligijama smalia se da je dusa
vjecna. Piema biblijskom shvacanju, Bog je covjeka oblikovao od blala i udahnuo mu svoj duh, lako
je covjek poslao ziva dusa. Tako shvacena dusa neodvojiva je od lijela. Ono slo daje zivol dusi je duh,
odnosno um. Za gicke filozofe lo je ono bozansko i vjecno u dusi. On je svjello duse, ono slo joj poka-
zuje pul, slo joj daje vrijednost, smisao. U psihologiji se pod dusom iazumijevaju svi psihicki piocesi koji
uljecu na ponasanje pojedinca. Medu njima su nasa osjelilnosl, osjecajnosl, volja, iazmisljanje.
l55
l56
:I>@6 (gic. ethos § obicaj, navada, znacaj, cud, dom, piebivalisle, oziacje) § filozofska disciplina o
moialu, o ispiavnome i dobiom djelovanju. Pod djelovanjem piilom mislimo na ono slo cinimo jedni
diugima i sebi. Kao elicaii pilamo se je li lo slo se medu nama dogada u skladu s idejom covjecnosli,
poslujemo li ljudsko doslojanslvo i ljudska piava. Elika lakodei ispiluje slo je lo ljudsko doslojanslvo,
koje su viijednosli islinske moialne viijednosli, koja su islinska ljudska piava i duznosli, koja lo nacela
odieduju ljudsko djelovanje. Moialnom pioblemalikom ne bavi se samo filozofija. Nju cemo naci
u bajkama, milovima, a posebno u ieligiji. Dok elika o moialu iaspiavlja u sliogo definiianim poj-
movima, analilicki, kiilicki i suslavno, u bajkama, milovima i ieligiji, li se isli pioblemi iziicu mnogo
neposiednije, slikama, simbolima i uspoiedbama.
;>ADOD;>?6 (gic. filos § piijalelj + sofia § mudiosl) § djelalnosl kojom se bave ljubilelji mudiosli.
Naslala je u slaioj Gickoj i snazno je djelovala na iazvoj zapadne civilizacije. Filozofi se pilaju o podii-
jellu, iazlozima i smislu svega poslojecega. Oni liaze piavo znanje nasupiol mnijenju i nasloje ga izieci
iazumljivim pojmovima i aigumenliianim sudovima. Iz filozofije su se s viemenom iazvile mnoge
pojedinacne piiiodne i diuslvene znanosli, ali ona je i dalje aklualna. Dok znanosli mogu zahvalili
samo pojedine dijelove i aspekle slvainosli, filozofija pokusava piomisljali slvainosl u cjelini i odiedili
smisao i viijednosl svemu slo jesl.
>9:CI>I:I (lal. identitas, izvedeno od idem § islo) § islovjelnosl, slaganje sa samim sobom. Psiholoski
gledano, covjek je svjeslan sebe kao jedne le isle osobe piemda se siluacije i uvjeli u kojima se nalazi
slalno mijenjaju. Kalkad se, popul Alice, pilamo jesmo li lo jos uvijek mi ili smo poslali nelko diugi.
Time ne zelimo ieci da smo izgubili svoj idenlilel nego se cudimo slo smo, unaloc velikim piomjenama,
jos uvijek isli. Nas je idenlilel ceslo doveden u pilanje. To ne znaci da zelimo poslali neka druga osoba
nego drugacija osoba. Isliazujemo kakva osoba zelimo bili i liazimo pulove da lo poslanemo. Tako
govoiimo o poliazi za vlaslilim idenlilelom. Mozemo govoiili i o lome odgovaia li slika koju o sebi
imamo, ono slo o sebi mislimo o onom slo jesmo, a posebno onome slo bismo hljeli ili liebali bili.
>9DA § piedmel ili osoba koju nelko beziezeivno i slijepo obozava ili oponasa.
@DC<GJ:CIC>G6O<DKDG § iazgovoi u kojemu se sugovoinici slazu. To slaganje ne znaci da sugo-
voinici moiaju imali islo misljenje, vec da posluju iazlicilo misljenje diugoga, liudeci se da ga iazumiju.
AD<>@6G6OJB6>AD<>@6HG86 § logika je filozofska disciplina koja se bavi oblicima valjane misli.
Medu oslalim, ona odieduje koji su oblici zakljucivanja ispiavni, a koji neispiavni, kako valja, a kako
ne valja dokazivali islinilosl ili laz nekog suda, kako lieba, a kako ne lieba definiiali ili podijelili neki
pojam. U piosudbama o moialu, o ispiavnom i neispiavnom djelovanju veliko znacenje ima logika. No,
vec su Plalon i Aiislolel upozoiili da nam logika koja se oslanja samo na iazum u moialnim piosudbama
nije doslalna. Plalon govoii o mudrosti, a Aiislolel o razboritosti. Mudai, odnosno iazboiil covjek, vidi
dublje i dalje od covjeka koji je samo iazuman. On ima iazvijen smisao za posebnosl i neponovljivosl
svake zivolne siluacije. Filozofi Pascal i Schelei naglasavaju da se viijednosl ljudskih poslupaka ne moze
mjeiili i obiazlagali samo iazumom, da sice ima neke iazloge o kojima iazum ne zna nisla.
A?J76K § najvisa od svih vilina. Tesko je odiedili slo ona zapiavo jesl, ali je lako piepoznajemo, piije
svega u solidainosli, iazumijevanju, piaslanju. Ona nije osjecaj, piemda izaziva jaka osjecanja. Piisulna
je u zaljubljenosli, ali se ne moze na nju svesli.
B>IDK> § piice o poslanku svjelova i bogova naslale na lemelju zajednickih duhovnih iskuslava nekog
naioda kao pioizvod zivolne mudiosli koja se usmenom piedajom pienosila s naiaslaja na naiaslaj.
D7G6B7:C>B:=6C>OB> § psiholoski pojam, ali i elicki ielevanlan. Njime oznacavamo nase ieakcije
na siluacije koje ne mozemo piihvalili. Najcesce se dogadaju mimo nase volje. Ne planiiamo ih, vec
sebe zaljecemo u njihovu koiislenju. Jedan od izazova odiaslanja i saziijevanja upiavo je pokusaj da
l57
sebi le mehanizme osvijeslimo i slavimo ih pod konliolu. Tako poslajemo moialno svjesniji, odnosno
samokiilicniji, iealniji piema sebi i diugima, slo nas cuva od nepiomisljenog ulijelanja u nepoliebne
sukobe unulai obilelji, u skoli i oslalim zajednicama kojima piipadamo. Medu najuceslalijim obiam-
benim mehanizmima jesu racionalizacija i potiskivanje. Njima ne piiznajemo slvaine molive nasega
nepiihvalljivog ponasanja i zamjenjujemo ih piihvalljivima, lako da ispadamo dobii, posleni i ispiavni.
EG6K:9CDHI § uz mudiosl, hiabiosl i umjeienosl, povjeienje, nadu i ljubav, jedna od sedam glavnih
vilina. Plalon pod piavednoscu iazumijeva poiedak u zajednici u kojoj ljudi obavljaju one poslove za
koje su sposobni. Nepiavedno je da se neki pojedinac nalazi na diuslvenoj poziciji kojoj po svojim
sposobnoslima, vilinama, vjeslinama, znanjem, nije doiaslao. Aiislolel odieduje piavednosl kao ono
poslupanje koje je u siedini izmedu nanosenja nepiavde i podnosenja nepiavde. On iazlikuje dvije visle
piavednosli. Piva je vezana za iaspodjelu dobaia i casli. Piavedno je da svalko dobije onoliko dobaia i
onoliko casli koliko svojim iadom, liudom i dopiinosom zasluzuje. Nepiavedno je ako nelko za manji
ucinak dobije vecu naknadu od onoga lko je oslvaiio vise. Diuga visla piavednosli vezana je za ljudsko
doslojanslvo. Svi ljudi imaju jednako doslojanslvo i nilko ne bi uz jednake uvjele liebao imali povla-
slice. Svi smo mi jednaki pied zakonom, svi imamo isla ljudska piava.
G:A:K6CICD (lal. relevans) § znacajno, vazno, bilno, jezgiovilo. Supiolno lome je iielevanlno.
H>B7DA (gic. symbolon) § znak po kojemu se neslo slo je zbog svoje slozenosli lesko spoznalljivo moze
neposiednije spoznali. Simboli koje susiecemo u bajkama, milovima, legendama, u ieligiji nisu puki
znakovi, kao npi. slova za glasove ili pak piomelni znakovi za upule u voznji. Oni su kicali dubljim
smislom i policu nase misli, maslu i osjecaje.
IG:7:G (njem. Streber) § covjek koji se nekome dodvoiava mailjivim, ali ceslo povisnim iadom.
Sliebeii su ucenici kojima smisao ucenja nije sljecanje znanja, vjeslina, vec ocjena i diuslvenog slalusa.
Njima ceslo nije bilno slo su i zaslo su neslo naucili, iazumiju li lo ili ne, lieba li im lo ili ne. Takvo
se ponasanje smalia moialno nepiihvalljivim, ali se u mnogim siedinama loleiiia, pa cak i smalia
pozeljnim.
I>G6C>?6 (gic. tyranis) § vladanje vladaia koji je nezakonilim i nasilnim pulem dosao na vlasl ili nasilno
i bezobziino piovodi svoju volju ne poslujuci volju diugih.
K>GIJ6ACD § ono slo fizicki ne posloji, ali je poslignulo da lakvim izgleda sa slajalisla koiisnika.
K?:I>C6 (gic. tehne) § umijece, sposobnosl da cinimo neke slvaii. Tako mozemo govoiili o vjeslini
govoia, pisanja, iacunanja, o vjeslini ijesavanja sukoba, o kongiuenlnoj komunikaciji, o vjeslini lim-
skog iada. Tieba ih iazlikovali od vrlina, piemda su ceslo njima piozele. Tako ljubav nije samo vilina
vec dijelom i umijece, neslo slo se moze i naucili. Kako se mogu sleci neka od spomenulih umijeca,
vidjeli u piiiucniku za naslavnike.
KGA>C6 (gic. arete) § kijeposl, moc da u odiedenom lienulku ucinimo ono slo je dobio i ispiavno.
Aiislolel smalia da se vilina ne moze naucili kao slo se moze svladali neka vjeslina. Ne mozemo
je uvjezbali i onda piimjenjivali. Ona je dio naseg kaiakleia, a sljece se ustrajavanjem u moialnom
djelovanju i otvorenoscu piema zivolnim pioblemima. Supiolnosl vilinama su mane i poroci.
l59
íodaci o vaznijin auLorina
Aristotel (384 § 322. pi. Kiisla), Plalonov ucenik. Nasupiol Plalonovom idealizmu naucava iealizam.
Pojedinacne slvaii nisu samo kopije svojih ideja vec uislinu posloje. Ulemeljilelj logike i mnogih
znanslvenih disciplina. Napisao je i nekoliko elika, od kojih je najpoznalija Nikomahova etika. Smalia
da nije moguca spoznaja nekog opcenilog Dobia, vec da je ono uvijek neko konkielno i pojedinacno.
Buber, Martin (1878 § 1965), njemacki filozof zidovskog podiijella. Za njega je bilna odiedba covjeka
biti s drugim. To je ujedno i univeizalno nacelo po kojemu je slozen sav svijel kao cjelina. Covjek je
jedino bice koje u svojoj slobodi moze islinski dodiinuli diugo bice, bili zajedno s njim. No ipak, zivimo
u viemenu univeizalnog nepovjeienja, sliaha da se jedni pied diugima pokazemo i iziazimo.
Fichte, Iohann Gottlieb (1762 § 1814), njemacki filozof, naslavlja Kanlovo elicko ucenje. Smalia da
moialno djelujemo lek onda kad smo slobodni od svakoga vanjskog uvjela. Covjek u lom smislu moze
bili slobodan i on treba bili slobodan. Za lo ima moc i spoznaju. Glas savjesli, ako ga pazljivo slusamo,
piali nas kioz sve siluacije naseg zivola i nagiaduje nas pokazujuci nam slo, kako i kada liebamo
cinili.
Freud, Sigmund (1856 § 1939), ausliijski psiholog i psihijalai, osnivac psihoanalize. Uljecao na iaz-
voj modeine filozofije. Smalia da je osnova cjelokupnog zivola u podiucju podsvjesnoga, a naslala je
poliskivanjem nagona. Mnogi su nasi poslupci nesvjesni, a lime i neslobodni. U snovima, milovima
i ieligijama ociluju se neoslvaiene polisnule zelje. Sva simbolika naslaje zbog cenzuie svijesli koja ne
moze piihvalili slvainosl polisnulih sadizaja.
Iaspers, Karl (1883 § 1969), njemacki filozof. Smalia da je izvoi filozofije u cudenju i divljenju pied
svijelom, u sumnji i u poliesenosli ljudskim poslojanjem. Filozofiiali znaci piobudili se iz ucmalosli, pilali
se slo nam se dogada, piopuslamo li slo.
Kant, Immanuel (1724 § 1804), njemacki filozof. Svojim djelima Kritika praktickog uma i Metafizika
cudoreda uljecao na iazvoj modeine elike. Njegova je elika aulonomna (v. Rjecnik pojmova). Takodei
smalia da moialno djelovanje ima viijednosl u sebi samome, a ne u nekoj vanjskoj svisi, pa cak i onda
kada se njime ne poslize neka vanjska koiisl. Poznala je njegova odiedba najvise moialne zapovijedi
odnosno kalegoiicnog impeialiva.
Kierkegaard, Sören (1813 § 1855), danski filozof, zbog dosljednog zivola u skladu s osobnim uvjeie-
njima zvali su ga danskim Sokialom. Njegova je filozofija nadahnula Biblijom, ali se supiolslavlja svim
inslilucionalnim oblicima kiscanslva smaliajuci da je u njima izopacena islina.
Platon (427 § 347. pi. Kiisla), Sokialov ucenik. Pisao uglavnom dijaloge u kojima sudjeluju Sokial, pii-
jalelji, a ceslo i piolivnici, sofisli. U njegovim djelima nalazimo mnoslvo milova, slikovilih uspoiedbi,
ali i zahljev za uzdizanjem nad slikovili i milski govoi, u filozofsko misljenje. Smalia da su moialne
viijednosli vjecne i nepiomjenljive, da ne ovise o viemenu i piosloiu u kojemu ljudi zive. Svaki ih
covjek, ako se poliudi, moze osvijeslili i piema njima zivjeli. Najvisa spoznaja je spoznaja Dobia. Tko
poznaje ideju Dobia, laj moze odiedili svako pojedinacno dobio i sposoban je dobio, odnosno ispiavno
djelovali.
Sokrat (470 § 399. pi. Kiisla), gicki filozof, nisla nije napisao. Smaliao je da je piavi pul do isline
zivi i piomisljeno vodeni iazgovoi. Njegova snazna, kaiakleina osobnosl djelovala je na obiazovanje
Alenjana, posebno mladih. Dosao je u sukob s vladajucom demokiacijom. Opluzili su ga da kvaii
mladez i da naucava kiive bogove i osudili ga na smil. Piemda su mu piijalelji osiguiali bijeg, on je iz
poslovanja piema zakonima oslao u zalvoiu, gdje je smaknul.
l6l
0odaLak 1: G_Z­Zc_ZoVYVi`VdegZedocVkVc_jgVX^dcVac^]^^cij^i^kc^]edhijeV`V
Kiov
Zapazaju delalje, ali ne vide cjelinu. Sve piomaliaju izoliiano. Vide ,boie" na licima, ali ne i sama
lica.
U svojim odnosima s diugima nedoslizni su i sliogi.
Vide i cuju samo ono slo se moze jasno, pojmovno iziazili.
Zanima ih samo ono slo je vezano za izvisenje konkielnih zadalaka.
Reagiiaju napadom ili obianom ± nasilno, agiesivno i liijumfalno ili sa sliahom, depiesivno i ljes-
kobno. Sve ovisi o lome imaju li uspjeha, jesu li dovoljno jaki, imaju li pied sobom ,poslusne" ili
,neposlusne".
Sve analiziiaju do kiaja. Svemu liaze uziok.
Tiaze od diugih da iazmisljaju njihovom logikom.
U podiucju meduljudskih odnosa vjeiuju iskljucivo u uspjeh iacionalnog uvjeiavanja i aigumenli-
ianja.
U posiedovanju medu sukobljenim slianama iazlikuju slianu koja ima piavo i onu koja ima kiivo,
vjeiuju u poslojanje kiivca i zilve.
Za njih su ljudi iacionalno, svjesno i namjeino dobii ili zli, discipliniiani ili nediscipliniiani,
uspjesni ili neuspjesni.
Piozoii
Ponasaju se kao da zive u oblacima.
U svom iazmisljanju i komunikaciji s diugima uglavnom se koiisle slikama, a manje pojmovima.
Zanima ih cjelina, a ne delalji.
Vode ih lienulacni osjecaji, nadahnuca, zamisli.
Zapazaju mnogo i siioko, ali sve maglovilo i nejasno, neodiedeno i difuzno.
Rasplinjuju se u svojim neiealnim i neupoliebljivim leoiijama.
Diuge zapiavo i ne vide. Pied njima oni samo izgovaiaju svoje sanjaiske monologe.
Odusevljeni su onim o cemu govoie, ali najcesce ne uspiju jednako odusevili i diuge.
Dobioholni su i dobionamjeini, sve diugima vjeiuju, a oni lo iskoiislavaju.
Povjeiavaju se i ceslo piekasno piimjecuju da su poslali piedmel ismijavanja, omalovazavanja i
manipuliianja.
Dom
U nekom dogadaju ili pojavi iazlikuju delalje i skladno ih povezuju u cjelinu. Sluze se jasnim i iaz-
govijelnim pojmovima, ali i zivim melafoiama.
Znaju se slvaino veselili i slvaino zaloslili.
Razlikuju sebe od diugih, ali se ne ogiaduju vec poslavljaju seleklivno piopusnu membianu ± gianicu.
Znaju odiedili slo se kioz lu gianicu piopusla, a slo se na njoj zauslavlja.
Dopuslaju mogucnosl iazlicilih misljenja, slajalisla i kulova gledanja. Ne svojalaju piavo na isklju-
civo posjedovanje isline.
Razmisljaju nelineaino i kompleksno. Ne liaze uvijek jednoslavnu i jasnu povezanosl svakog dogada-
nja s odiedenim uziokom.
Fleksibilni su u svojim lvidnjama. Ne poslavljaju svoje dijagnoze nego zajedno s diugima iazvijaju
hipoleze, koje su spiemni zajedno s njima i mijenjali, piosiiivali i dopunjavali.
Razmisljaju mudio, a ne samo pamelno.
Povezuju ,znanslvene" i ,zivolne" isline. U iaspiavi, pa i u sukobu, vesele se zajednickoj, oboslianoj
pobjedi.
l62
0odaLak 2: IZoZ_ZkWgdY
Paiadoks Tezejeva bioda najcesce sluzi kao slika kojom se na iziazajan nacin moze poslavili pilanje
vezano za Aiislolelovu filozofiju: slo neku slvai cini lom slvaii, je li lo giada, ono od cega je ona
napiavljena, ili je pak lo oblik, nacin na koji je la giada saslavljena. Oni koji misle da je u nekoj slvaii
ono bilno giada, ieci ce da je piavi Tezejev biod samo onaj koji je izgiaden od oiiginalne giade. To je
onaj biod na pocelku. Time slo je gubio svoje dijelove pieslajao je bili Tezejev biod, a ponovno je lo
poslao kad su se li izgubljeni dijelovi opel saslavili. Oni, pak, koji misle da je u nekoj slvaii ono slo je
bilno oblik, ieci ce da je piavi Tezejev biod onaj koji je zadizao svoju vanjsku foimu piemda su mu
dijelovi piomijenjeni.
I jedni i diugi samo su djelomicno u piavu. Oni zanemaiuju jos jedan momenl koji, piema Aiislolelu,
neku slvai cini odiedenom slvaii, a lo je sviha. Tezej oblikuje giadu svoga bioda lako da la oblikovna
giada moze sluzili svojoj svisi. Takvo oblikovanje olvoieni je, odnosno nikad doviseni pioces. Slalno
nova foima liazi i slalno novu giadu.
Pravi Tezejev brod nije ni onaj na pocetku, ni onaj koji je ponovno sastavljen od starih dijelova. Gnaj
na pocetku nije to zato sto nije moguce da brod zauvijek ostane u nepromijenjenom stanju. Gn je bio
pravi, ali je to zbog zastarjelosti prestao biti. Brod nanovo sastavljen od starih dijelova nikako ne moze
biti pravi Tezejev brod jer ti dijelovi od kojih je sastavljen nisu vise svrhoviti. Da su svrhoviti, Tezej ih
ne bi odbacio. Tezejev brod samo je onaj brod koji se stalno obnavlja. Gbnavljajuci se, on cuva svoju
cjelovitost i vrsnocu.
Usporedimo li Tezejev brod s Tezejevom osobnoscu, s vrsnocom njegova karaktera koja se pokazuje u
njegovoj ljubavi prema Àrijadni, mozemo reci kako on nije bio takav da bi mogao sacuvati njihovu
vezu. Tezej je imao nesto sto nije trebao imati, a nesto mu je nedostajalo. Gn se trebao promijeniti,
usavrsiti. Tu usporedba prestaje. Covjek se ne moze usavrsavati kao neki brod. Posao oko broda, rekao
bi Àristotel, stvar je vjestine, a usavrsavanje nase osobnosti stvar je vrline.
0odaLak 3: >\gVØZ`VgiZ
Igianje pasijansa moze bili i vilo poucno. Ono nam moze pokazali kako su neki pioblemi zbog pocel-
nih okolnosli samo djelomicno ijesivi i kako se moiamo zadovoljili s malo sklada koji smo uspjeli
usposlavili. Ono nas uci da budemo slipljivi (pasijans i znaci slipljenje), da se ne iazocaiavamo zbog
slabe efikasnosli, da hiabio ulazimo u nova ,dijeljenja", u kojima ce nam okolnosli bili vise naklonjene.
Neki misle da na laj nacin i uljecemo na pocelne okolnosli, slo je izieceno u vec spomenuloj lalinskoj
izieci piema kojoj odvaznima sieca pomaze. Usliajnima ce se dogodili siluacija u kojoj ied pievlada
nad neiedom i kaile, odnosno dogadaji u nasem zivolu, se pocinju kao nekim cudom slagali u savisen
poiedak.
A sada evo odgovoia na pilanje u vezi sa slikom biojki, likova s igiacih kaiala u slici labiiinla. Rekli smo
da se slika biojke pel pojavljuje u celviloj cjelini. Mozemo je piepoznali u slici pehaia, i lo u jedinslvu
sa slikom biojke dva. Pehai je saslavljen od slike biojke dva i pel ukoliko se oni piomaliaju kao zicalne
slike jedna diuge. Piepoznal cemo ako se pilamo slo se dogada sa siedislem labiiinla u momenlu
izlaska. Nasa je pielposlavka da siedisle ne oslaje u labiiinlu nego ono iz njega izlazi. Ono slo je bilo u
siedislu izlazi van, a ono slo je bilo vani ulazi u siedisle. Piilom se i slika bioja 2 mijenja. Ona poslaje
lakva da u zicalu vise ne vidi svoju diugu polovicu, odnosno ono slo joj nedoslaje. Izlaskom iz siedisla
naslaju piomjene u njemu. Posloji jos jedna slika biojke dva koja je upiavo iezullal le piomjene. To
je ona slika koju susiecemo na digilionima. Zicalna slika lakve biojke 2 nije diuga polovica sica vec
slika biojke 5.
Slike biojke 2 i biojke 5 ujedinjenje su od samog pocelka izokielanja siedisla.
Goie smo ih piikazali kao odvojene samo zalo da bismo pokazali od cega je
njihovo jedinslvo saslavljeno. Slike biojke 2 i 5 u lom jedinslvu cine pehar
odnosno gral, i lo okienul piema dolje. No izokielanjem siedisla ne izokiece
se samo goinja cjelina vec se izokiece i ona donja. Tim izokielanjem u donjoj
cjelini dobivamo isli lakav pehai, ali okienul piema goie. Evo sada nove slike
onoga slo nekada bijase siedisle labiiinla, a sada je iz log siedisla izaslo van i u
sebe uvuklo sve ono slo je bilo vani: gornji pehar okrenut je prema donjemu
i u njega ,toci" svoj sadrzaj. Goinji dio daiiva donji, a zalim slijedi izmjena
daiivanja. Pehai naslaje izokielanjem samo goinjega i donjeg sica. Tiece sice,
koje se nalazi medu njima lako da ih povezuje, ne sudjeluje u okielanju siedisla.
Ono slo ih je u siedislu povezivalo izlaskom iz siedisla na
peiifeiiju ulazi u unuliasnjosl novonaslalih slika, donjega i goinjeg pehaia.
Medusobno daiivanje kao pielijevanje iz goinjeg pehaia u donji i iz donjega u
goinji le izlazak iz labiiinla jedno su le islo dogadanje. Slijedom najvisih moialnih
nacela slvaiamo viijednosli kojima jedni diuge daiivamo.
Nisu lo samo maleiijalne viijednosli koje u lom odnosu
uspjesno pioizvodimo vec su lo piije svega viijednosli
nasih osobnosli, nasih kaiakleia. Vjeiojalno nas pilale
gdje je piikazano ono slo se iz pehaia u pehai daiiva. Da
nije lo, mozda, povezano s onim pieoslalim simbolima,
slikama biojki celiii i sedam, odnosno s karom 2. Dobio
sle zakljucili. Upiavo lo! Karo simboliziia onu viijednosl koju slvaiamo izlaskom
iz labiiinla. Piavi naziv za kaio jesl diamond, odnosno dijamanl. To je ono slo je
piema peizijskoj piici o liaganju za dvoicem neposlojanja pivi covjek sakiio u cudesnu kupelj, ono slo
je piinc Halim pionasao. Slika kara naslaje spajanjem slike biojke cetiri i slike biojke sedam.
0odaLak 4: IZ`hiYgVbh`ZegZYhiVkZHD@G6I
A^XV/
Ksanlipa, Sokialova zena Plalon
Sokial Aiislolel
Menon Pivi ucenik u paiu
Kiilija Diugi ucenik u paiu
Haimid Giupa od celiii ucenika
EgkVha^`V
Sokrat zivahno prica s trojicom muskaraca. Platon i Àristotel sjede duboko zamisljeni i odsutni, nes-
vjesni zbivanja na sceni. Ksantipa naglo dolazi, gotovo trci. Vice.
@hVci^eV/Gdje si, Sokiale: Salima le cekamo! Svi su u kuci gladni, a ja nemam slo skuhali jei li nisla ne
iadis! Dokle mislis ovako lialili dane: Dane!: Tjedne, mjesece, godine... cijeli zivol si polialio bibljajuci
s islima kakav si i sam!
Gkrece se publici, posprdno.
Oni ne piiznaju da liale viijeme, oni u dokolici filozofiiaju! Nema u Aleni liga ni ulice u koju Sokial
nije zasao i liazio zilvu za svoja piopilivanja. Zamislile, on vuce ljude za iuku ako se nekamo zuie i ne
l63
l64
da im poci jei misli da je iazgovoi s njim vazniji od posla! Taj iazgovoi on zove dijalog i dijaleklika.
<gjeVjÚZc^`V/
Egk^jÚZc^`^o\gjeZ/Tko je lo:
9gj\^jÚZc^`^o\gjeZ/Tko je la zena:
IgZØ^jÚZc^`^o\gjeZ/Kako se samo usuduje:
ƀZikgi^jÚZc^`^o\gjeZ/Zeni je mjeslo u kuci.
Ksantipa prilazi Sokratu.
@hVci^eV/Pogledaj se kakav si, odipan! Siamolis sebe i kucu! Za koga sam se ja udala!: Zovu ga ,filo-
zof bez sandala", kao da je lo neslo dobio i lijepo. Hoda bos jei nemamo novca, a njemu lo uopce nije
vazno. Culi su ljudi da govoii: ,Alena je kao lipsali konj, a ja sam obad koji ga pokusava piobudili i
odizali na zivolu." Razumijele li vi lakav govoi: Znale li vi slo se iadi s obadima kada pocnu bosli: To
ce se i njemu dogodili, vidjel cele!
BZcdc/Sokiale, kako dopuslas jednoj zeni da li se lako obiaca i javno le siamoli:
Hd`gVi(mirno, da ne moze mirnije): Kiolilelji konja moiaju vjezbali na najjogunaslijim zivolinjama.
Ksantipa uzima vrc i kao da vodom polijeva Sokrata. Gn se mirno obrise.
Hd`gVi/Poslije kise dolazi sunce. Zastane i doda. ,Upoznaj samoga sebe!"
BZcdc/Kada od ljudi zahlijevas da liebaju upoznali sami sebe, znas li da liazis od njih neslo slo nije
nimalo lako ni bezbolno:
@g^i^_V/Sokiale, iugas li se li ljudima svojim iionicnim piimjedbama popul one da je Alena lipsali konj,
a li da si obad:
Hd`gVi/ Ne ubadam ja ljude da bi im se iugao iako moj nacin iazgovoia zovu 'ironijom. Piije bih lo
nazvao poiodiljslvom ili majeutikom. Kao slo majka u mukama iada dijele, lako se i ja liudim da moji
sugovoinici misle svojom, a ne ludom glavom.
=Vgb^Y/Zaslo usliajavas u svom ucenju: Cuo si kako Ksanlipa vice nezadovoljna lobom jei nisla nisi
slekao, a i Aiislofan li se javno iuga. Tieba li li sve lo:
Hd`gVi/ Ja diugacije ne mogu. U meni se javlja jedan unulainji glas, daimonion, koji mi nalaze da ga
slusam, a lo je glas moje savjesli. Kada govoiim ono slo svi mogu piocilali na ulazu u Apolonov hiam,
onda ne mislim da se loga lieba piidizavali kao slo se, na piimjei, piju lijekovi, piije ili nakon jela. Taj se
zahljev iz Delfa odnosi na nasu volju koja je uvijek slavljena pied izboi izmedu mnogih mogucnosli.
BZcdc/Slo locno hoces ieci:
Hd`gVi/Moialni zahljevi zalo imaju smisla jei su poslavljeni kao zadaca koja se lieba ispunili iako se
mnogima cini da je najbolje samo ono slo oni misle.
<gjeVjÚZc^`Vkoji stoje ili sjede i promatraju.
Egk^jÚZc^`^o\gjeZ/Odakle covjeku savjesl:
9gj\^jÚZc^`^o\gjeZ/Odakle nam laj unulainji glas:
IgZØ^jÚZc^`^o\gjeZ/Olkiivamo ga ziveci.
ƀZikgi^jÚZc^`^o\gjeZ/Glas savjesli dolazi od slobode.
Egk^jÚZc^`^o\gjeZ/Da covjek nije slobodan, ne bi se mogao osjecali kiivim.
EaVidc(obraca se Àristotelu): Tko je sve lo iekao, samo diugim iijecima, li ili ja:
6g^hidiZa/Ti, Plalone, piednosl dajes spoznaji pied cinom, iazgovaias i iazmisljas o dobiu, a ja ucim da
samo djelovanjem covjek moze dosegnuli svoju svihu.
6g^hidiZa(obraca se Platonu): U lome sam bio lvoj najzesci kiilicai iako si li iazvio i zabiljezio Sokialovo
ucenje.
EaVidc/Da, li si me najvise kiiliziiao, ali lako i lieba. Kao lvoj ucilelj, ja se iadujem ako si me nadmasio.
Hd`gVi/Savjesl mi kaze da lieba iazlikovali piivid od piave isline i uvijek se ponasali u skladu s islinom.
Ono slo ljudi lesko shvacaju, a ja im zelim pomoci da iazumiju, jesl da se do isline moze doci jei imamo
iazum. Znanje, lo je najvece dobio!
EaVidc/Zalo je pioiocisle u Delfima pioglasilo Sokiala najmudiijim jei on zna da se do isline i znanja
dolazi cijeli zivol. Koliko god vise naucili i znali, lo nas samo ucviscuje u spoznaji da znamo slo ne
znamo. Znamo neslo malo. Moj je ucilelj iekao: ,Znam da ne znam."
BZcdc(zamisljeno): Mozda zbog le spoznaje Sokial nije hlio nisla zapisali od svoga ucenja. (Glasnije,
obraca se Sokratu): Sokiale, zaslo nisi nisla pisao:
Hd`gVi/Knjige sule.
@hVci^eV/ Slo lo cujem: Sokial govoii da nilko nisla ne zna, da neznalice popul ligovaca, pjesnika i
obilnika samo misle da znaju: Samo neka lako naslavi. On je i navukao nevolje na svoja leda i na nasu
kucu olkada ga je ona Diolima pioglasila najmudiijim. Do onda se jos nekako s njim moglo, a od lada
ja vidim olkuda vjelai puse. Slekao je puno nepiijalelja, ali on nikoga ne slusa!
Ksantipa prilazi Sokratu.
@hVci^eV/ Cujes li li mene: Sofisli ne iade kao li. Oni poucavaju, ali lijepo zaiaduju i nemaju nepii-
jalelja. Puna im je kuca svega, i jos su ugledni. Ti javno govoiis: Ako svi neslo lvide, lo ne znaci da je
islinilo, lek lada lieba sumnjali. Govoiis da svi ne mogu dobio mislili. Sofisli lijepo kazu: Jedni misle
ovako, diugi onako, islinilo je i jedno i diugo.
Gkrece se publici.
Tko je mudiiji: Moj muz ili sofisli: Naiavno, oni, zalo se lako i zovu. Moj muz ionako za sebe kaze da
je samo filosofos.
9gj\Vha^`V
Egk^jeVgjjÚZc^`V/Sokialu su sudili. Cini se da je Ksanlipa cijelo viijeme imala piavo. Najpiije su ga
pioglasili najumnijim Alenjaninom, a onda su ga ubili.
9gj\^jeVgjjÚZc^`V/Ubili: Ne mogu vjeiovali.
Egk^jeVgjjÚZc^`V/Da, pelnaesloiicu slaiih poiolnika nisu zanimali Sokialovi aigumenli; 56% glasova
bilo je za lo da moia umiijeli iako je bio vec vilo slai.
9gj\^jeVgjjÚZc^`V/A zaslo su ga zapiavo ubili:
Egk^ j eVgj jÚZc^`V/ Piema jednima, odgovoi je dala Ksanlipa. Sebi je navukao nepiijalelje jei je od
ljudi liazio nemoguce, da misle svojom glavom i djeluju piema savjesli. Po diugima je pogubljen zbog
polilickih iazloga, ali puslimo lo. Njegova smil je piekielnica u povijesli nase kulluie. Jos ce se mnogo
pula lvidoglavim zanesenjacima dogodili islo slo i Sokialu.
9gj\^jeVgjjÚZc^`V/Bolje je suljeli: Ne znam. Mislim da uvijek mozemo biiali: bili popul Sokiala, ali
pazili da nam ne ode glava, ili popul vecine koja misli ludom glavom.
Egk^jeVgjjÚZc^`V/Descailes je iekao: ,Mislim, dakle jesam." To je iekao i Sokial, ali diugim iijecima.
To je osnova iacionalizma.
9gj\^jeVgjjÚZc^`V/Mene neslo diugo muci oko log iacionalizma. Oni uce da su iazum i znanje ono
slo najvise viijedi. Poslusajle iijeci jednog fizicaia: ,Danas, kad nas je fizika pod vojnim luloiima dovela
do iuba piopasli, ne smijemo zaboiavili da je povijesl ljudskog ioda od pocelka bila u sjeni giabeza i
leioia." Nije li Sokialova vjeia u covjekovo znanje lime zasjenjena i iznevjeiena:
Egk^jeVgjjÚZc^`V/Kad smo vec kod sjene, mnogi su veliki umovi svojom sjenom zakiilili zlocine i
lako se koiislili svojim znanjem. Svijel danas iaspolaze lolikom kolicinom oiuzja za samounislenje da
se bojim o lome i mislili.
?ZYVc^o\gjeZjÚZc^`V/Svaka piimjena znanja elicki je dvojbena.
9gj\^jeVgjjÚZc^`V/Da, svaki ljudski cin, djelo, napisana ili izgovoiena iijec... sve je lo elika.
<gjeVjÚZc^`V#(Iednoglasno): Je li slaii dobii Sokial ipak imao piavo:
l65
LiLeraLura
DeØVa^iZgVijgV
Aiislolel, Nikomahova etika, Sveucilisna naklada Libei, Zagieb, 1988.
Bellelheim, Biuno, Smisao i znacenje bajki, Naklada ,Jakic", Cies, 2000.
Biblija, Slaii i Novi zavjel s uvodima i biljeskama iz La Bible de Ierusalem, Kiscanska sadasnjosl,
Zagieb, 1994.
Chevaliei, Jean; Gheeibianl, Alain, Rjecnik simbola, Malica hivalska, Zagieb, 1983.
Cipia, Maiijan, Misli o etici, Skolska knjiga, Zagieb, 1999.
Cehok, Ivan; Kopiek, Ivan, Etika, prirucnik jedne discipline, Skolska knjiga, Zagieb, 1996.
Feigusson, Fiancis, The idea of a theater, Piincelon Univeisily Piess, 1968.
Filozofijski rjecnik, Malica hivalska, Zagieb, 1989.
Hall, James, Rjecnik tema i simbola u umjetnosti, ,Augusl Cesaiec", Zagieb, 1991.
Hailmann, Nicolai, Etika, Naklada Ljevak, Zagieb, 2003.
Kanl, Immanuel, Metafizika cudoreda, ,Veselin Maslesa", Saiajevo, 1967.
Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog krscanstva, Kiscanska sadasnjosl, Zagieb, 1979.
Leon § Dufoui, Xaviei, Rjecnik biblijske teologije, Kiscanska sadasnjosl, Zagieb, 1970.
Plalon, Drzava, Naklada ,Juiicic", Zagieb, 1997; Protagora, Sofist, Napiijed, Zagieb, 1975;
Zakoni, Napiijed, Zagieb, 1974; Gbrana Sokratova, Fedon, Malica hivalska, Zagieb, 1915.
Talanga, Josip, Uvod u etiku, Hivalski sludiji, Zagieb, 1999.
The Cambridge Dictionary of Philosophy, geneial ediloi Robeil Audi, Cambiidge Univeisily Piess,
2001.
JoegkjX_Za^cj
Calvino, Ilalo, Nasi preci, Malica hivalska, Zagieb, 1965.
Caiioll, Lewis, Àlica u Zemlji cudesa, Slvainosl, Zagieb, 1973.
Devide, Vladimii, Zen, Znanje, Zagieb, 1993.
Gide, Andie, Povratak razmetnoga sina, ,Olokai Keisovani", Rijeka, 1980.
Miljkovic, Dubiavka; Rijavec, Majda Kako postati i ostati íne)sretan?, IEP § D2, Zagieb, 2001.
Miljkovic, Dubiavka; Rijavec, Majda Razgovori sa zrcalom, IEP, Zagieb, 1997.
Philipps, Silvija, Montessori priprema za zivot, Naklada Slap, Jasliebaisko, 1999.
Rosko, Zoian, Cyber Kultura. evolucija zbilje u doba njezine digitalne simulacije, Knjizevna smolia bi.
114l1999.
Rosko, Zoian, Pojmovnik cyber-kulture, Knjizevna smolia, bi. 114l1999.
Zamaiovsky, Vojlech, Iunaci antickih mitova, Skolska knjiga, Zagieb, 1989.
Zlalai, Andiea, Istinito, lazno, izmisljeno, Hivalsko filozofsko diuslvo, Zagieb, 1989.
Prica Knuda Rasmussena o Karrtsiluni pieuzela je iz piedgovoia Vesne Kimpolic pjesnickoj zbiici
Gitandali, Rabindranatha Tagore, Piosvjela, Zagieb, 1981.
l66
Bajku o Darku i Ivoni napisao je ucenik Filip Malijevic iz Siednje skole Oioslavje. Auloiice oslalih
ucenickih iadova su Ivana Galovic i Baibaia Dolenc iz Siednje skole Kiapina.
Anegdola o Nilsu Bohiu pieuzela je iz casopisa Malemalicko§fizicki lisl, bi. 3, 2001l2002.
JoYgj\jX_Za^cj
Teksl iz National Geografica nalazi se u hivalskom izdanju casopisa, bioj 1, sludeni 2003.
Zadalak o piepoznavanju liiju nacina ponasanja oblikovan je piema lekslu Pavla Biajse Sedam tajni
uspjesne skole, Skolske novine, (sli. 60 § 65), Zagieb, 1995.
JoigZØjX_Za^cj
Bionowski, Jacob, Uspon covjeka, ,O. Keisovani", Rijeka, 1984.
Desnica, Vladan, Proljece Ivana Galeba, Zoia, Malica hivalska, Zagieb, 1977.
Tolkien, J. R. R., Gospodar prstenova, I, II, III, Algoiilam, Zagieb, 2001.
Animiiani film Vivek ide daleko diplomski je iad sludenlice animacije Smiljane Coh. Neke od
ilusliacija u udzbeniku pieuzele su iz log filma.
Piica o poliazi za dvoicem neposlojanja piepiicana je piema knjizi C. G. Junga Covjek i njegovi sim-
boli, Zagieb, 1973.
Mil o Heiaklu na iaskiscu djelomicno je pieiaden leksl iz knjige Guslava Schwaba, Najljepse price iz
klasicne starine, Giaficki zavod Hivalske, Zagieb, 1985.
Mil o Piomeleju i Epimeleju djelomicno je piepiican piema Plalonovu Protagori, izd.: Protagora,
Sofist, Napiijed, Zagieb, 1975, a djelomicno piema knjizi Guslava Schwaba Najljepse price iz klasicne
starine, Giaficki zavod Hivalske, Zagieb, 1985.
Mil o Gigovu pislenu piepiican je piema Plalonovoj Drzavi u izdanju Naklade ,Juiicic", Zagieb,
1997.
JoÚZikgijX_Za^cj
Covey, Slephen R., Sedam navika uspjesnih ljudi, povratak etici karaktera, Mozaik knjiga, Zagieb,
1998.
Pyle, Howaid, Prica o kralju Àrturu i njegovim vitezovima, GZH, Zagieb, 1985.
Lancelin Gieen Rogei Kralj Àrtur i vitezovi okruglog stola, Kiscanska sadasnjosl, Zagieb, 1983.
Mil o poliazi za zlalnim iunom piepiican je piema Guslavu Schwabu, Najljepse price iz klasicne
starine, Giaficki zavod Hivalske, Zagieb, 1985, sv. I, sli. 104 § 149.
JoeZijX_Za^cj
Coh, Ciiil, Kaoticnost kao nuzna pretpostavka smislenog poretka, Filozofska isliazivanja, bi. 77 §78,
Zagieb, 2000.
Coh, Ciiil, Kaos i poredak ljubavi, Hivalsko zagoije, bioj 2, Kiapina, piosinac 2001.
Gaaidei, Joeslin, Tajna igracih karata, Znanje, Zagieb, 1997.
Maiinoff, Lou, Umjesto prozaka § Platon, V.B.Z., Zagieb, 2000.
Zahvaljujem mi. sc. Miljenku Kovacu na biljesci o javnome moialu u hivalskom zakonu. On se
poziva na lii clanka. U Zakonu o painicnom poslupku (cl. 3, sl. 3) piopisano je da sud nece uzeli u
obzii iaspolaganja slianaka koja su u supiolnosli s piavilima javnog moiala. A clanak 51. Zakona o
obveznim odnosima odieduje da svaka ugovoina obveza moia imali dopuslenu osnovu. Osnova je
nedopuslena i ako je protivna javnom moralu. Tko poviijedi le piopise, izvigava se vilo sliogoj sank-
ciji § ako je osnova obveze nedopuslena, nistav je ugovor koji sadrzi takvu obvezu (cl. 52).
l67
SKOLSKA KNJIGA, d.d.
Zagieb, Masaiykova 28
Za izdavaca
ANTE ZUZUL, piof.
Tisak dovisen u svibnju 2005.

urednici dr. sc. Zoran Velagic Drazen Klaric lektorica Kata Zalovic- Fister korektorica Mirjana Sah graficki urednik Zeljko Brnetic dizajn naslovnice Nada Dogan slog i prijelom Nada Dogan ilustracije Smiljana Coh fotografije Piktoteka Skolske knjige Uporaba udzbenika odobrena je rjesenjern Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske klasa UP/I-602-09/03-0l/0383, ur. broj 533-02/1-04-1, Zagreb, 29. ozujka 2004. © SKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2004. Nijedan dio ovog prirucnika ne smije se umnozavati, fotokopirati ni na bilo koji nacin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopustenja. i layout

eIP dostupan u Nacionalnoj i sveucilisnoj knjiznici, Zagreb, 450503153 ISBN 953-0-21320-4

tisak Graficki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb

c..u Co h
__ I____:_:_:__:__:Ma L~a m o-----=---t a r~i j Ksenija Matus

Etika J_~__
, _
II. izdanje

+-------------1._

Zagreb

2005.

.

Za vlastiti dom se treba izboriti 3. S E K C I J A .Moralna nacela. S E K C I J A .Logika srca iznad logike razuma 2. SEKCIJ A .Vlastita umanjena 3. SEKCIJ A .Privlacnost putem C E T V R T A C J ELI N A II Ciljevi: lazni. prividni. SEKCIJA UCimo slusati jedni druge.pomagala i neprivlacnost vrlina 2. S E K C I J A . druge i prirodu zivota moralna dimenzija (5 ~ 129 130 137 147 sebi vodi prema drugome 2. pravila i pravni sustav Rjecnik pojmova Podaci 0 vaznijirn auto rima Dodaci Literatura 155 159 161 166 . zajednicki i uvecana slika .Ustrajnost u hodu ispravnim zivotnim 1. S E K C I J A - 6 II U potrazi za identitetom (1 ~ 9 pricajrno price 2. istinski opreka idealnoga i realnoga (4 ~ 97 98 1. ~Sad[t~--------------------------------------------------Predgovor P R V A C J ELI N A 1. S E K C I J A . S E K C I J A .Privlacnost cjelovitih i vrlih Ijudi 3.Moral kao uzajamnost odnosa 5 drugima 3. S E K C I J A . S E K C I J A . SEKCIJ Prepreke u potrazi. S E K C I J A .Potraga 3. izazovi odrastanja i sazrijevanja zivota i mit 0 Edipu 2.Zagonetka 0 covjeku.. SEKCIJ A . S E K C I J A .Put prema za sebe.Produbljivanje prornisljanja pitanja T R E C A C J ELI N A II A .Mojlikuodnosunadruge 10 16 22 (2 ~ 37 38 44 DR U G A C J ELI N A II 1.Transcendiranje za nedostiznirn realiteta kao put do vrednota 106 116 PET A C J ELI N A II Odgovornost 1. religija i etika i pomagaci 51 (3 ~ 65 66 75 83 Orijentiri i zamke na putu .

Ksenija Matus radila je na prirucniku za nastavnike. Autori udzbenika i prirucnika. Bajka suptilno. filozofije ne sarno Zoran Velagic predlozio nam je jos jedan simbol koji u sebi okuplja sve ostale. a to nismo ni htjeli. prsten. simbola teskoca koje nastaju kad se ljudi prihvate svijeta. zivota.6 Predgovor Drage ucenice. Ti simboli nisu izvana nametnuti sadrzaja cjelina uz koje se nalaze te upucuju vaceno gotovo sve ono sto je programom komunikacije naslovnu kao preduvjeta zdravog kvaliteti programa. posebno za ucenike prvih razreda. simbola medusobnog razumijevanja. u knjizi zivota. na pet cjelina. Uvidjevsi to. pristup dubljem smislu. program ali i izazovnim.simbola covjekova pokusaja zajednicke gradnje simbola kojim se svoj svijet. Svaku od cjelina prati vee proizlaze iz je zahna dublja i bogatija znacenja. uvjeriti kako valja uloziti trud u svladavanje te da cemo radost rada na udzbeniku ponudenog moci dijeliti s varna. pred strogo pojmovnim u prosudivanju trebaju imati prednost moraine dimenzije Kozina polazi od pretpostavke da je to za petnaestogodisnjake nacela i vrijednosti. noga govorenja i razboritog zahtjevne sinteze? Odgovor trazi i razvijanje kritickog misljenja. svoju unutrasnju nenametljivo i prava covjeka. Spomenimo zajednistva barem jednu. dragi ucenicil Od jeseni 2002. te ilu- . legendi i bajki treba stvoriti oslonce za svakodnevnoga pod slikom svevremisljenjem. Stavili smo ga na stranicu. naglasava potreba za osvjescivanjern Vjerujemo zajednickih temelja na kojima gradimo Vrijednost ovog udzbenika je i u timskom radu. Moze li ponudeni programa Uz slikovitost i simbolicnost. Nasu zgradu nismo dovrsili. Trudili smo se da sve izvedeno ima odredenu da cini zaokruzenu cjelinu. razlozornoguciti izvod jedne tako Nadamo se da cete se i sami programa ili da smo smo u je potvrdan. To je biblijska slika gradnje Kule babilonske nerazumijevanja ili nedovoljnog da se uzdigne iznad sebe. Na udzbeniku su radili nastavnici i etike Ciril Coh (od druge do pete cjeline) i Marija Lamot (prva cjelina). U prilog tome Bruno Bettelheim covjeku daju ideje Znacenje bajki tvrdi da bajke djetetu i mladom kucu da bi mogao biti sposoban moralnog pronalaze naglasava prednosti tome kako moze srediti stvoriti red u svome zivotu. moralnih 0 spoznaje dostojanstva. To je tema razlike. On donosi mnoge novosti. otvorile se neke nove teme. urednik . Ne mislimo da smo iscrpili sve mogucnosti unutrasnju dosljednost i interaktivnu povezanost. da cete se u njoj osjecati kao kod kuce. pojavili su se i neki novi vidici. izveli ono najbolje sto se iz njega moglo izvesti. U udzbeniku zadano. U njemu upucuje na potrebu jednoga novog pristupa nastavi etike vee nastavi uopce. gral i labirint. u nasim srednjim skolama vrijedi novi program etike. Isto bismo mogli reci za mitske i biblijske djelotvoran slike koje svojom simbolicnoscu Ijude. Tumacenjern moralno Autorica prornisljanje programa nacin i postaviti orijentire Dubravka menoga. utjecaj ne sarno na mlade vee na sve sto ga cini zahtjevnim. No upravo zahvaljujuci koje postuje simbol: zrcalo. U spomenutom programu etike ima nesto paradoksalno u njemu se istodobno autora ovog udzbenika djelovanja. sfinga. Slikovnost i simbolicnost najprikladniji osvjescivanja odgovornosti mitova. Takoder htjeli da ta zaokruzenost Udzbenik je podijeljen uceniku i nastavniku da poticaj za inicijativu da zajedno zahvatimo dubinu misli koje daju uvid u znacenje zivota. od kojih svaka ima tri sekcije. urednik Skolske knjige.

ovaj udzbenik posvecujerno o svojim iskustvima I naposljetku. susrecu unutar biti neke osobne biljeske. po svaku cijenu. time sto drzi na okupu cjelinu udzbenika Pozornost cjelinu.coh@vz. Prva je rad na pricama. N ase su adrese: ciril. lleonard@net. Zahvaljujemo Velik doprinos dobili smo i od kolegica i kolega nastavnika koji su reagirali na nase prezentacije posebno profesorici program a i prenijeli i onima koji su medu nam prve reakcije svojih ucenika. kontekstima za biljeske.hr i ksenija. u nastavi etike. koja je uvelike slikama. 0 na vise razina. cjelina nalaze se prazne stranice namijenjene koja su povod za raspravu. Druga je razina diskusija koje oni otkrivaju. i ucenicima u svaku Treca razina obuhvaca rad na tzv. poticati. Tako vas u prvoj cjelini predstavu. vee na igru koja proizlazi i zacudnoscu etike. jednako su i vlastite kriticke primjedbe na igru. To su sadrzaji koji imaju snagu izazivati pozornost. ali i one koje su vezane neposredno u zadacima i pitanjima motiva i sadrzaja unutar iste cjeline koji se u razlicitim lina ili su pak s njima povezani. Igrati se mozerno simbolima. koja. Ovdje yam upucujemo jos jedan poziv. Svima im zahvaljujemo. kao i rjecniku pojmova i indeksu imena na kraju udzbenika. materije sto je udzbenik Prije svega mislimo na popis drugih cjena pojedine sadrzaje na igru koja bi bila iz same slikama. U drug oj yam cjelini predlazemo izazov i ugodno cete se iznenaditi. ona nije i zahtjevnija od pornoci ce nastavnicima treba pridati i uvodnim ucenicima tekstovima ostalih.htnet.7 stratorica Smiljana Coh ponosni su na uskladenost svojih doprinosa. To mogu Na neke za rad s udzbenikorn. sadrzajima i problemima te na ilustracijama. Dobrodosle unutar nastavne cjeline. pridonijela Udzbenikorn moralnim objedinjavati. Premda visa. Pisite nam pred njegovo da pricate price. simbolima.hr.hr Autori . Naprotiv. Rado cemo yam odgovoriti. Neka oboje budu radost svima koji ce ih susretati. Ne mislimo koja hoce razonoditi prezentira. ne dolazi izvana vee je dusa samog predmeta tekstom. teksta i davala nam uvijek nove poticaje i ohrabrenja. maloj Sari koja se rodila neposredno tiskanje. osnovnom da se bolje snalaze na nizim razinama.matus@public. jest njegovo pozivanje Jedno od obiljezja udzbenika sama sebi svrhom. pojedinu nastavnu Na kraju pojedinih upozoravamo dijelu teksta. Nemojte poticemo Prihvatite odbiti aktivnosti koje yam u prvi mah slice na igru. citljivosti i razumljivosti se mozete koristiti dvojbama Branki Coh. prvima procitali rukopis i dali svoje primjedbe.srce. da uprizorite dramsku Ona je pro zeta zagonetnoscu tako.

.

svaku godinu. najcesce podrucja. Katkad trazimo razlicita znanstvena u svoj odraz Svako Narcis koji je bio usamljenik. odnos prema samomu sebi. traze Boga. etike. trazit koja smo nabrojili pri prepoznavanju cemo i pokusati perspektivama svoga pravog na odreden pronaci samoizgleda. To cerno ciniti razlicitim Simbol ove cjeline jest zrcalo. Oni znatizeljni iskustvima.1 PRY A CJELIN A 9 U potrazi za identitetom UVOD ~~ ~~ Covjek je bice koje je u neprestanoj potrazi. ipak. svojevrstan poglavlju udzbenika trazio je istinu. U potrazi za identitetom. duse. paznju. roditeljsku ili duhovnog svijeta. trazimo materijalne vrijednosti prijatelje. Potjeh u prici Ivane Brlic-Mazuranic traze pravdu. Obespravljeni pretrazuju Internet. a neki teze duhovnim Vjernici u vodi. Moci slijediti neki trag. od najmaDanas i njih sitnica do velikih stvari. Svaki dan. Mogli putem. Mnogi mladi ili odrasli. U prvom odgovor spoznaje. na pitanje tko sam ja kao Ijudsko bice. znaci ici dobrim istrazuju i vise novca da bismo ih mogli kupiti. materijalnog bismo reci da je Ijudski zivot trazenje. Sva trazenja nacin zrcale nas lik. Razna zrcala bit ce nam pomoc . svaki mjesec. je trazenje. Ijudski lik. trazio je svoju dusu. covjek uvijek nesto trazi. najradije zaljubljen ili druge vrste Ijubavi.

Schiller Put kojim cemo poci u potragu za identitetom bit ce pricanje prica. Najcesce komuniciramo pornocu uredaja koji nam nude gotove poruke. Tako se radaju sve svete pjesme. jer je oplemenilo nase misli i osjecaje. da nedostaje prisnosti izmedu pripovjedaca i slusaca. na otoku Diomedu razgovarao je sa starom Eskimkom. Dok svatko zdusno nastoji misliti plemenite misli. [er nasi su preci vjerovali da se pjesme radaju u takvoj tisini. zajednicki pricajmo price Dublji smisao ne pociva u bajkama koje su mi pricali u djetinjstvu. Svetkovine su zapocinjale novim pjesmama koje su ljudi (za tu prigodu) ispjevali. po obicaju bismo gasili sva svjetla. sve do najmanjeg derana sposobnog da govori. Veliku vrijednost u njihovim zivotima imaju kitovi. izrnisljati. pa se zbog toga prema njima odnose s osobitim postovanjem.10 1 PRVA SEKCI)A 1. Mitovi su price koje govore 0 podrijetlu svjetova i bogova. a ne naprosto neko ja koje se cvileci u bezobzirnom svijetu ne prepoznaje. Kad razgovaramo vise ne slusamo jedni druge. Kuca u kojoj se gozbovalo morala je biti tiha i tamna . Nastali su na temelju zajednickih duhovnih iskustava. ili uopce ne razgovaramo. nego u istinama sto ih naucava iivot.i staro i mlado.... koji im omogucuju prezivljavanje. Ispricati sebi i drugima sve 0 identitetu.. Danski istrazivac Knud Rasmussen. Ona mu je rekla: ~~ Svake jeseni odrzavali smo svetkovine u cast kitove duse. Eskimska prica Pricanje prica pocet cemo uciti od Eskima. Duhove je valjalo zazvati novim rijecima . pjesme se oblikuju u ljudskom duhu. Tu smo tisinu nazivali karrtsiluni. dizuci se poput mjehura iz dubine . Zato. II . Ona znaci cekanje da nesto izbije na povrsinu. zivjeti. da bismo mogli potraziti taj zaboravljeni dio sebe. One iskoracuju iz stvarnosti kako bi pokazale njezine nedostatke i osmislile drugacija rjesenja problema. koji se bavio proucavanjern jezika i obicaja Eskima. da.mjehura koji traze dah kroz koji bi prsnuli. Usmjeren je na zajednistvo i prirodu s kojom zive u skladu. SEKCIJA llcirno slusati jedni druge. Cini se da smo dan as zaboravili pricati. 0 onome sto ornogucuje ljudsko postojanje u prirodnom poretku zivota. 0 tome kako (moje) ja moze postati i ostati ljudsko. sanjati. I dok su se smisljale rijeci. a ne zapisivanjem prenosila iz pokoljenja na pokoljenje. Zamislit cemo njihov zivot u polarnim krajevima. slusati ih. F. To je usmena predaja u kojoj neposredno slusajuci. Price nam otvaraju svjetove drukcije od svijeta u kojem zivimo. kao proizvod zivotne mudrosti koja se pamcenjem. Prvi oblik pricanja prica bio je mit. moramo ponovno uciti pricati price. U posvemasnjoj tisini svi su ljudi sjedili u mraku i zadubili se u misli . cuvamo od zaborava i prenosimo drugima. primamo iskustvo price koje.

Provedimo naclnu prkan]a vazna je pozornost neko vrijeme suteci. u zbilji. na drvecu. a one izmisljene postajale su istinite. gnusanja vara i sve se sve 0 ili su pak Ijepse one price koje se se krupno sto se vise izrnislja. On je. radosti. drugi (koncentracija) na slusanje onoga sto drugi govori." II .1 PRY A SEKCI) A 11 Zadatak: Ucimo slusati jedni druge. s drugima. Danima Ziveci na svoj nacin. i pricao price koje su u pripovijedanju sljene. On je glavni lik romana Barun penjac. sto je iskazao neposlusnost roditeljima. . odbijajuci odnos jedino prema moguc. odnos ljudima ostalog. izmedu onih koji ponovno osjecanja. na razlicite ispunjao skoga plemstva. sici na zemlju i na kraju citav zivot provodi i ljudima. dosade.prvih pet recenica. ali nacine. ~~ "Ukratko. u kojima tastine. trga i zato je odlazio drzeci je jos bio u dobi kada zelja za pricakada se vjeruje da da bi se moglo na na stabla bjelice. pricaju ga je nemir price i ne znaju jesu li Ijepse one koje trenutaka. talijanskoga pripadnicima talijanje isao od stabla do Gradi svoj svijet. izrnisljaju. tananih su se doista zbile i koje ozivljavanjem nose niz proteklih nad sobom. i za koje su svi odgovorni: stvaralacki i njezinu identiteta cin zajednice pamceniem Kolektivnim Prepoznavanje na toj razini odredeno je zajednickim miiljenja i zivota. Barun penjac Slijedi prica knjizevnika 0 barunu Cosimu Nakon di Rondu. volio pricati price. Pri takvom pocne prkati prku . ali poslije. neizvjesnosti. Itala Calvina. iz ceqa slijedi vlastito prkan]e price. se jos nije dovoljno pricati. Ako je vani rnrak. stabla. cini lako. zajednicki pricajmo pricu Pokusajrno u razredu ostvariti uqodaj tislne. svoj stvara poseban.mitovi duhovno je zajedniStvo u neposrednom mitove nacinom cuvaju ljudi. u dvanaestoj prirodi ljudski. Stanje i posebnom mnogi koje svi odnosu narastaii. godini odlucio je zivjeti na stab lima. se vise primjecuje Cosimo da se opet prica stvarima koje su se dozivjele ili doznale njem rada zelju za zivotom. pornazuci odvojeno od drugih. nove izmiu loy. Nakon toga. nestajao za rep kune Ombrozanima postajale dozivjelo zatim bi se vracao ombroskog i lisice. tjedne jazavce i tjedne. neka netko od ucenika iii nastavnik neka nastavi sljedecih usmjerena pet i tako redom. ugasimo svjetla. Osvrt Temelj stvaraju prema na kojem prirodi nastaju svete pjesme stvoritelju.

ako postoji. "Jednoga dana vrag je uspio napraviti pretvoriti u zlo. novi svijet koji se cini izmisljen. da bismo mu pricom pricamo stvaramo 0 zivotu zivimo price. Zlokobno neobicno zrcalo koje je imalo moe svaku lijepu stvar u led. Kako nastojite najcesce.kazujuci misli.12 1 PRVA SEKCI)A ZADATAK: Odvojimo izmlsljeno 0 od zbiljskog koji mu se zbio: Neka netko lsprka prku .. dobru prku. i u kojoj Dogadaj postoji samo. Ljudi su postali zlocesti jer su im se srca pretvorila Darko R. 0 "Snjdnoj kraljici" bila mu je najdraza. pa cak i djece. Imao je sedamnaest godina i mucic se s . Ova "Glembajevima" . dali smisao. Kako reci "ne" Treca prica koju cemo predstaviti Poucen dozivljajern bajke Snjezna je prica srednjoskolca Filipa Moderna bajka iii kako reci "ne"." zrcalo razbilo se u kornadice koji su se rasuli svuda po svijetu i usli u tijela ljudi. volio je bajke. mozemo dogodio. koji su se po modelu iz bajke (Snjeina i rijesili ih.lznoseci samo podatke doqadaju (cinjenlce). Darku i Ivoni. Ali Darko R. ~~ Svaka slicnost s likovima iz bajke namjerna Svaka slicnost sa stvarnim Ijudima slucajna je. . lijepu prku? Postoje Ii strogo odredene lzrnisljenoq? Sto je nemir? Osjecate Ii nemir? Kako iskazujete nemir? U kojim ste trenucima. vise nije citao bajke.. Sto je vazni]e za prku. Pricanje prica sluii da bismo zivot oblikovali.Danteom". Dok usporedno Pricama Eduard Monet II Pred zrcalom u sjecaniu. . osjecaje i sjecanja vezana uz dozivlja]. bajku 0 kraljica. "Anom Karenjinom". nemirni? granice izrnedu dozivljenoq i svladati nemir? da Po maze Ii yam u tome razgovor s nekim. gubi se razlika izmedu onoga sto je stvarno i onoga sto je izmiSljeno. iii rnoqucnost lsprkate iii zapisete svoj nemir? misao da ielja za pricanjem rada ielju Kako biste objasnili za iivotomt Osvrt Kada se jednom dogadaj. koju dogadaj mozemo vise ne postoji opazati kao kao zbilja sudjelovati. Filip je napisao suvremenu kraljica) suocili s problemima je.

Komad je".Snjezne kraljice'. Djecak se nasao u njezinom zagrljaju..A onda je netko dodao Darku cigaretu. 0 Igoru su susjedi ispod glasa govorili: . Mlatio nogama 0 kameno postolje. Rijetko je "markirao". vee je i s policijom imao posla!" Igor je "munuo" Darka laktom u rebra i upitao: . drustvo .1 PRY A SEKCI) A 13 Bio je to obican.. Onda je ostao sokiran kada je mama sva u suzama rekla da je ostala bez posla. Malo mucnine i vrtoglavica za povratka kuci. Vukao se plocnikom. Isli su mu na zivce.Znate li da je Igor . Svaki dan bi se zakleo. Najprije je shvatio da je uspio . toga dana bas sve je krenulo naopacke.Kad ti ne ides u Spanjolsku. Ma. Lice joj je bilo bijelo poput snijega. pa jos jedan . Darko nije pusio. cekao je. "I onda se pojavila prekrasna djevojka.. Majka je plakala . sjedeci tako s necijorn cigaretom u rukama. ja ne idem u park. Sutra je bio opet u starom drustvu. Poljubila ga je u celo i on je izgubio svaki osjecaj. Nista se nije dogodilo." Darko se mogao zakleti da je bila bas kao na koricama knjige koju mu je mama kupila za cetvrti rodendan. Ne bas druzili. zapravo piljio je u prazno i ni 0 cemu nije razrnisljao! Igor stanuje u istom kvartu. Nista roditelji nisu trebali reci. Cesto je tih mjeseci vidao sliku iz te knjige dok se obucen i u tenisicama uvlacio u krevet. Poznavali su se od djetinjstva. A Ivona? Ironicno se nasmijesila i rekla: . Krenuo je u carstvo . Darko Ivonu vee mjesecima nije vidio. Darko je znao da od "maturalca" u Spanjolsku nece biti nista. tu i tamo oslanjajuci se na zidove kuca.5to ne dovedes curu. Hitro je uzjahala jelena i krenula prema carstvu Snjezne kraljice traziti Kaja. I to Igorovo drustvo isle mu je na zivce. Otac je iz dana u dan urlao. Jedan dim. . Zelio se sarno docepati svoje sobe. Jos jedna zagorska "tekstilka" otisla je u stecaj. Mozda ne. "Gerdu su u mracnoj sumi napali razbojnici.Zar su ti potonule lade? Ides sa mnom na tulum. Sto da radi? Hoce li ispasti glup? Smijdan? Cigareta dogorijeva medu njegovim prstima i Darko je lagano povukao.. Glazba. Sarno kada i cijeli razred." . Svejedno. komentirao je Igor jednom prilikom. pristojan decko iz susjedstva. Subotom bi znao otici u "Gjalski" ili kino.. Te veceri je znao da nesto nije u redu.. jeftinije od kino ulaznice. nezainteresirano piljio u rulju sto se motala oko njega i razrnisljao. jos sarno jednom ide s njima. Sada se vee skupljalo po 20. Ali toga dana. Prosetati se s Ivonom ili se grliti negdje u tamnom kutu parka. Zabavi se covjece!" Sveje bilo u redu.00 kuna. Uostalom sve mu je isle na zivce. U skoli je uredno nizao sve trojke i cetvorke.." Darko je sjedio na fontani. Mozda Igor. Onda. Salio se s drustvorn na putu vlakom do skole. dobar.zakaciti" tri jedinice... osim u prolazu u skolskorn hodniku.

Krik! Krik se prolomio su topiti zgradom u noci." Darko se tresao. Mama je jos na burzi. Dvije kocke kliznuse i otkotrljase Nauci reci "NE!" "Od toga dana zivjeli su opet sretno i uzgajali ruze. jer bi tada svega nestalo i on bi se vratio otkuda je i dosao . kazu: "Dobro razred. Osjetio se topli stisak Ivoninih Slozi se rijec: NE. "Stanite!" sloziti ledene kocke. srca. gao Bilo je to bezivotno ga je i zaplakala. a. se.14 1 PRVA SEKCI)A Darko je stigao do ulaza zgrade. "Nalazio zabranila se u Ledenoj dvorani i igrao lede- nim kockama. i Bilo mu je hladno. u Spanjolsku. III. i kao da jedan drugom Kada Ivona i Darko izlaze. Zvuk sirene. Strahovala Sve je odbijao! tijelo. se Grcevi Povra- Smrdjelo je po znojnim tenisicama. Kraljica mu je sloziti neku rijec. ruku. Pokusavao se sjetiti koja je "Gerda ugleda Kaja ." . Opirao Urlici.." Tople suze pocele led oko djecakova . podrumskom sve snazniji.. Srednja skola Oroslavje Igorovo drustvo vise ne vida.... Mucnina. nije postao vijest u crnoj kronici. Njegove oci za njega svih ovih mjeseci. ih isprate pogledom II Filip Matijevic. to rijec. Podrumom se nesigurno suljala necija sjenka. hodniku. Moram osjecao da ga stavljaju na nosila. Tata vice. Ivona ugleda poruke. Slagao je rijeci.. roditelji je. Darko je u polusvijesti kriknuo je. Pratila ga je. se u zabiti kut podruma. Prodrma "Zagrlila prepoznale Pokusala Darka. Komesanje." Ne. Ostavljala mu razgovarati." Danas bajke zavrsavaju Ivona nije otputovala Ponavlja drugacije. Darko se oporavio. Scucurio u mracnorn su postajali canje.. su ..

obitavalisia naiega sebe ja.Snjezno] kraljici"? Je Ii ona vidljiva i u prici jasna stajalista koja Filip iskazuje u prki? Kakav je njegov poredak vrijednosti? Bi Ii tvoj bio druqaciji? Koja mu je vrijednost najvaznlja? Sto su za tebe najvece vrijednosti? "Poruka koju bajke u raznim oblicima prenose: borba je protiv golemih teskoca u zivotu neizbjezna. price. i omoguciti bolji uvid u i vrlina. svladava sve prepreke i na kraju izlazi pobjednikom. ipak razrjesuiu situacije u korist dobra. ali i u oblikovanju nas do jasnog prepoznavanja u kojima junaci dobra i zla i na temelju moraine snage.1 PRY A SEKCI) A 15 ZADATAK: Bajka kao model za rjesavanje zivotnih kao model za rjesavan]e zivotnih 0 problema problema? Doqadaju Moze Ii bajka posluziti Ii se situacije iz bajki i 0 u stvarnom zlvotu? Je Ii prka Darku i Ivoni prepoznatljiva? 0 Imaju Ii takve price u stvarnosti sretan Darku i Ivoni? Jesu Ii zavrsetak? Koja je poenta bajke . Smisao i znacenje bajki Osvrt Mitovi. bit ce nam pomoc pri ulazenju Struktura mita. ako ne ustukne. legende. samih. vee se nepokolebljivo suocava s neocekivanim i cesto nepravednim nevoljama. Nada Dogan II Iz serije fotografija Ruie i cavli ." Bruno Bettelheim. dovodi i borbe u razlicitim situacijama u prostor ethosa. To ce nam pomoci pri propitkivanju smislu ljudskog djelovanja u svijetu u kojem zivimo odnos dobra i zla sto ih sami cinimo. ona je bitan dio Ijudskog zivota . price. koji nas odreduje u djelovanju njihove neuskladenosti sposobnosti vlastitog miSljenja 0 prema drugima. legende. prema prirodi i svijetu. bajke.ali covjek. bajke.

neprestano hladila lepezom rila dalje: . to ti A. uvecane. ili nije onakav se u razdoblju zemljom stvarnosti. slike cine nam da ostane cesto vidimo ili uvecano.Boze moj. Bezel Kako je dan as sve cudnol jos jucer obicno! nocu ista stvari Da se mozda ja promijenila? jesam kad sam jutros razmislim. ga zeljeli vidjeti. u snovima pronalazi u onome krive nacine sto trenutacno mala ili da odraste sto je imperativ Nesnalazenje jest djeluje joj zbunjujuce ~~ . i bogatstvo.Alisa je podigla rukavice. i uvecana sLika i prepoznavanja kakvim odrastanja cudesa Ijubav. koja lutajuci zagonetno. Cesto se umanjene poput ili nam on nije nalik.. ista.16 1 UGA DR SEKCI) A 2. ~ . zrcalne zrcalima ogledamo 0 svoj lik. sljedece sam zaboga je zagonetka!" se sjecarn da mi je bilo nekaAli ako nisam je pitanje: onda? II Tko Eto. SEKCIJA VLastita umanjena Alisa u Zemlji cudesa Zrcalo je simbol trazenja izgled. sebe. inteligenciju. U mnogim bismo ugled. umanjeno Ovisno tome sto trazimo: Alise."""'''?"~~~~Ii\!i-'''''''''' nisam Cekaj li bila ustala? malo da promislim: Ako pravo ko drukcije. lepezu i se i kako je u dvorani dok je govoA bilo vrlo vruce. su tekle kao ~~. Osobito dusu.

moze znaciti gubitak samopostovanja. Nesigurnost. a time i ruzna.1 DRUGA SEKCI)A 17 ZADATAK: Pogledaj se u zrcalu i uoci promjene Svaki ucenik neka u skolu donese manje zrcalo. poput zle kra1jice u bajci brace Grimm Snjeguijica kojoj cudesno zrca10 neprestano mora potvrdivati da je najljepsa od svih zena. krase i mnoge vrline. neka se zagleda u svoj lik i oplse ga bilo rijeclma. Ipak. je li oho1a kra1jica uistinu lijepa? Zbog opsjednutosti v1astitom 1jepotom. rna koliko za njim ceznula. Promiene Cesto je vrlo tesko uociti i prepoznati promjene. osim sto je lijepa izg1edom. izg1edpotvrduje nase samopouzdanje. bilo crtezom. najcesce nas zbunjuje i cini nesigurnima. pak. ali isto tako i dobar dojam sto ga drugi stjecu 0 nama. ali u svemu bila je prevelika da u njega ude. Rascjep izmedu potrebe da ostanemo mali i zasticeni. u dobi od 15 godina najvazniji nam se cini izg1ed. a ne netko drugi? to sto jesmo. u situacijama za koje sami postajemo odgovorni. pitanja na koja ce odgovor pitanja na koja ce odgovor biti ja. No. ili izazovima odrastanja koje pred nas postav1ja nova ocekivanja od sebe samih i od drugih. vaznije od izg1eda. biti covjek. Alisa je jos sarno mog1a motriti "rajski vrt djetinjstva". Ljepotom ju nadrasta Snjegu1jica koju. radostima igre. A sarnopostovanje je jedna od vaznih odrednica pri uspostav1janju osobnog identiteta. 0 tome je vee grcki mudrac . ona postaje zla i nesretna. Sto je najvazni]e u tvojoj slici sebe i drugih? Obrazlozi. svim vrstama pornoci sto nam omogucuje da rastemo i osjecamo se sretni. Sto osjecas kada prornatras svoj lik? Je Ii zacudno druqaciji? Postavi nekoliko Postavi nekoliko Eduard Monet II Nana (detalj) sto si ti bas ti. Lijep i drustvenim standardima primjeren. i potrebe da rastemo i budemo samosta1ni. sto postojimo. Najsretniji smo kada je zrca1na slika onakva kakvom ju zelimo vidjeti. Ne mozerno odluciti kojem svijetu zelimo pripadati. sigurnosti djetinjstva koja se iskazuje u briznosti rodite1ja. iii sto smo Sto je zagonetka.

Nitko i netko prisutni su u svakoj osobi. Afrodita je ispunila obecanje i pomogla mu da otme Helenu." II :lena koja je zbog svoga izgleda prouzrocila mnoga zla bila je i Helena. ako se pojavis ruzan. zaljubljenost. zena spartanskog kralja Menelaja. nemoc. drustveni ugled roditelja. radi lijepe stvari. ni u jednom slucaju. Znamo da osim osobnih teskoca u nastojanjima da postanemo netko. kreativnost. sva druga obiljezja njezina bica izgubljena su zbog ljepote. sliku koju imamo 0 sebi mozerno umanjivati ili uvecavati. Afrodita Milska II bozanska antkka Ijepota N itko i netko Sljedecu pricu mozerno nazvati Nitko i netko. njezin identitet izgubljen je u izgledu. u drustvu. sirornastvo. svojim postenjern ispravi nedostatke prirode. ako potvrdi da je ona najljepsa medu boginjarna. lijenost. Nakon sto je Paris to potvrdio. da se pogledas u ogledalu: ako se pojavis lijep. Ako pridajemo preveliko znacenje izgledu. Nju je boginja ljepote i ljubavi Afrodita obecala trojanskomu kraljevicu Parisu. koja je poput nekog "industrijskog proizvoda" vladala svijetom zabave. neugledni roditelji. cinjenje dobrih djela. rece. Najpoznatija medu njima je glumica Marilyn Monroe. Razliciti mogu biti razlozi zbog kojih se osjecamo bezvrijedno: nesigurnost. prigovori drugih. sto nas u vlastitim ili u ocima drugih moze uciniti beznacajnima ili mocnima. skupa odjeca. ali nikako. Njezina osobnost. prijatelji koji nam pruzaju potporu. Mit Helenu pamti sarno po ljepoti. materijalno bogatstvo roditelja. uspjeh u skoli.18 1 UGA DR SEKCI) A Bijant Prijenjanin rekao: ~~ "Potrebno je. Helena je tako postala uzrokom Trojanskog rata. sretnima. a ne cinimo ga ljepotom drugih obiljezja identiteta prepoznatljivim. nadopunjuju se i popravljaju jedno drugo. gubitak samopostovanja. a kao covjek. bila vrlo nesretna tragicno zavrsila svoj zivot. stoljeca koje su bile poznate sarno po izgledu. postoje i one drustvene. To je i sadrzaj pjesme poznate americke pjesnikinje Emily Dickinson. a to je cesto izokrenuta . Isto tako mnogi su razlozi da se osjecamo netko: radost prihvacanja sebe. Mogli bismo spomenuti i mnoge "ikone" 20. inteligencija. kao osoba.

1 DRUGA

SEKCI)A

19

vrijednosna sposobni

slika u kojoj su stvari vaznije od ljudi, i u kojoj se vrijednosti a ne po onome sto tko jest. Isto tako postoje da budu netko, a svi ostali trebali bi se podrediti njihovu drugih osobnih Upravo Dickinson Netko vlastitih nacinu

mjere po onome misljenja umanjuje vlastitu,

sto oni

tko posjeduje,

ljudi koji misle da su jedino

i djelovanja. vrijednost cesto bez

Takvo misljenje i uvecava

zasluga za ono sto se jest ili polozaj koji se zauzima. Emily u svojoj pjesmi zeli pokanego zbog toga pjesnikinja

za drustveni

zati da je nitko vazniji tko nije izrastao kvaliteta

netko.

na temelju vee sarno ne povlastica,

i napora,

na temelju

drustvenih

zasluzuje biti netko. On je poput zabe u ovoj pjesmi, vog postojanja nesvjestan svoga prakao bica, kao osobe svoj ljudski lik.

koja mora izgraditi

~~ "Ja sam nitko! Tko si ti? [esi l' nitko i ti? Znaci, dva smo - nemoj recil Izopceni cemo biti!

Glupo ti je biti netko, I prosto poput Govorit Sred zadivljene
II Mona Lisu Leonarda da Vincija ubrajamo medu najpoznatije zene svijeta. Ipak, ne rnozerno sa slqurnoscu red tko je ona uistinu bila. Netko iI i nitko?

zabe, grabe!" II

ime cijeli dan

Emily Dickinson velicanstveni Vrhunac

je pjesnikinja

koja je cijeli zivot provela okvira ona je ostvarila

skromno

i samozatajno.

Gotovo

kao

nitko. Izvan svih drustveno netko.
postajanja

zadanih

svoj pravi lik. Njezin nitko postao je

onog koji je netko naziva se sarnoostvarenje. na rnjerila koja su narn postavili

To znaci da smo prepoznali procijecinili,

najbolje osobine nili sebe u odnosu

u sebi, da srno ih na pravilan nacin izrucili svijetu, da srno ispravno postovati druge, rna kako se bezvrijednirna

drugi i drustvo, da nase samopostovanje

nije preslo granice u kojirna srno zaboravili

20

1 UGA DR

SEKCI)

A

da smo u svakom covjeku prepoznali ljudsko bite, u svakom "nitko" njegovo "netko". Na taj nacin nema velikih i malih ljudi, postoje sarno ljudi. Nijedan covjek ne vrijedi vise od drugoga. Svatko ima svoju ljudsku vrijednost. Nitko je pocetak i tisina, cistoca duse i plemenitost srca, stvaralacki nemir, snaga inteligencije. Nitko trazi svoga netko i daje mu najbolje od sebe. Netko izrasta iz nikoga. Netko prevladava osamljenost nikoga i stupa u odnose s drugima.
Pitanja za

razmlsljan]e i razgovor
osjecas kao nitko? Je Ii to uvijek nuzno deprirnirajuce? U kojim se situacijama tim netko? Na koje sve naclne rnozes postati netko? Kako se

U kojim se situacijama

osjecas kao netko? Jesi Ii uvijek zadovoljan danas u drustvu

postaje netko? Kada se osjecas vise svoj: kao nitko iii kao netko? Kakav duh lzrazava Evo, kako
0

pjesma E. Dickinson? Obrazlozi,

temi ove pjesme razrnislja jedna vasa vrsnjakinja:

~~ Mnogo se puta sami osjecamo kao nitko i netko, a zapravo smo svi mi netko, jer iako se razlikuju, ljudi su jednaki. Drustvo vise prihvaca covjeka koji je netko. Taj netko, u ovom slucaju, je onaj koji ima vise novca, koji je bogat ili kod nas mladih, onaj koji nosi bolju marku odjece. Na taj nacin nastaju razlike medu ljudima. Ne postujerno jedni druge po drugim osobinama, osim po izgledu. Kako bismo bili prihvaceni u drustvu, mnogo puta prihvacamo ono sto nam se ne svida, sarno da bismo se osjecali kao netko. Drustvo na taj nacin manipulira nama, a mi ne shvacamo da smo i mi netko, jer je svatko poseban na svoj nacin i trebao bi vjerovati u sebe. Ponekad se osjecarn kao nitko, kad u skoli dobijem slabiju ocjenu. To je glup osjecaj. Ljudi vise cijene materijalne stvari i time doprinose da se oni koji ih nemaju osjecaju kao uljezi, kao nitko u drustvu koje ih okruzuje. II
II Tko je ona? Je Ii bila nitko iii netko? Arheolozi ne znaju tko je bila Solinjanka iz 3. stoljeca.

Primiti mnogo a ipak ne porasti, primiti malo a ipak se ne smanjiti

Razmisljanja 0 .velicini" potrebnoj da bi se ostvario ljudski lik zavrsit cemo drevnom pricorn kineskoga mudraca Chuanga Tsea. Drevne price izvor su mnogih zivotnih mudrosti. Biti mudar znacilo je poznavati zakonitosti koje vladaju u prirodi i svijetu i u skladu s njima zivjeti. Na tom znanju gradene su vrline i umijeca, koje su Ijudima ornogucile mirniji i sretniji zivot. Ljudi su, prihvacajuci bozanske i prirodne zakonitosti, odredivali nacine djelovanja, pazeci da svojim djelovanjem ne poremete sveukupan sklad postojanja. U sljedecoj prici mozerno ponovno pratiti odnos velicina: onoga sto je malo, a ne poznajuci drugo umislja da je veliko, i onoga sto kao istinska velicina nije optereceno odnosima velicina.

1 DRUGA

SEKCI)A

21

l~
t ,., ..
'~

I

"

iii _. _ ...

'II

!iii

oil

.. ..

.,_

!Ii.

~, ..

II.
., '~

..,
'!I
,~

'.~,
r"

~~ Zaba iz napustenog Istocnog oceana:

bunara

rece divovskoj

kornjaci

iz

""!II

~

- Kako li sam sretna, kako uzivaml i poskakujem jamu i odmorim naokolo

Kad mi se svidi izidem onda se vratim u

,~,

~

po zidu bunara; i podrzava nije ravan. vladati sigurno

u rupi razbite cigle. Kad udern u vodu, ona mi bradu; Nijedan kad skocim u mi od racica i jed-

'"

me drzi pod pazuhom
... I

mulj, sakrije mi prste i gleznjeve. punoglavaca svu vodu pruziti. Divovska oko mene citavog bunara, tog jarka,

~,.

Imati na raspolaganju svim radostima da sami vidite? i izvukla, povuce dubine. dubljim. sa svojih koji prosto zivot moze

nog napustenog kornjaca

je najvise

Zasto ne biste dosli, gospodo, Istocnog

oceana pokusa uci u bunar; no

prije negoli je lijevom nogom se i rece ovo U vrijeme U vrijeme laze; primiti Istocnog
0

usia, desna joj se zaglavila. Kad se oslobodila

oceanu: sirine, niti tisucu hvati ne moze mu izmjeriti u deset godina; susnih, i nestanu ali ocean nije postao vjekovima sedam ali se ocean nije povukao niti promijenjen Yua bilo je devet poplava bilo je u osam godina trenucima a ipak ne porasti, koji bljesnu primiti

- Niti tisucu milja ne moze mu izmjeriti velikoga T'anga mnogo II i u ovoj prici radi se

obala. Ne biti mucen oceana.

malo a ipak se ne smanjiti

- to je veliki uzitak

I u pjesmi E. Dickinson ja vlastite jest velicina njegovu smanjuje, Iaznu velicinu. istinsku

0

zabi. Zaba je, naravno, bez prornisljanja Kornjaca

metafora

onih koji s pozici-

samodovoljnosti oceana.

i samodopadnosti,

onoga

sto jesu, grade vlastitu grab a". Druga velicina spoznala je da niti se

Svijet takvih ljudi naziva Nemjerljiva i dubinu, velicinu

se "zabokrecina,

ili zadivljena

je i nepromjenljiva. te nastoji

koja zivi u oceanu

zivjeti u skladu s njom. Ocean ne porasta,

a covjek koji razumije

zivot s pozicija oceana nastoji zivjeti mirno, Zlo ga ne moze obeshrabriti, on ne porasta, covjeku. u svakom

ne dopustajuci

ga zabljesnu

Iazne velicine, gradi postojanost sva zla s mirom;

svoje osobe. Na jednak nacin on se bori is dobrom a dobro uzoholiti. Sva dobra kad prima malo ne smanjuje

i zlom sto mu se u zivotu dogadaju. prima s radoscu,

kad prima mnogo

se. On zna da su nitko i netko u jednome, Pitanja za

razmlsljan]e i razgovor
stvarima i djelima za koja nisi zasluzan i koja su nebitna za tvoju osob-

Pokusavas Ii se katkad potvrditi

nost? Srnatras Ii katkad da ti drugi u necernu nisu ravni? U cernu? Koje su osobine oceana? Sto znad recenica: Primiti mnogo a ipak ne porasti, primiti vazna osobina za covjeka? i uvecanu sliku ovako opisuje: malo a ipak se ne smanjiti? Obrazlozi, Je Ii postojanost Jedan ucenik svoju umanjenu

povezana dobara. i uporabu ubrzao Tehnologija sredstava je spoj Ijudskih potrebnih sa znanostima. nejednako meni. vamo sudjelovanje proizvodnju u velikoj mjeri odredila drustvenim u umjetno je tehnologijom. Taj veliki utjecaj film te racunala komunikaciji. tada se smanjujem iii uvecavam. i na temelju njih moja vlastita pogresna slika. vee onome sto je u mojoj osobnosti razlicito od mene. omogucuju primjena spoznaja i umiza za proizvodnju za zivot. Iskrivljene zrcalne slike drugih.22 1 UGA DR SEKCI) A Osvrt Moja umanjena iii uvecana slika ne odgovara onome sto ja uistinu jesam. SEKCIJA Moj Lik u odnosu na druge Svijet u kojem zivimo posredovan jeca namijenjen covjeku dva stoljeca razvoj tehnologije sto brzu i uspjesniju ne komunikacije: procesima. zivot. materijalnih novine. 3. Svijet je pun iskrivljenih zrcalnih slika medu kojima je tesko prepoznati ljudski lik. Jan von Eyck II Giovanni Arnolfizi sa zenorn (detalj) U malom zrcalu srnjestenorn izmedu supruznlka vidi se odraz umjetnika. U posljednja osim nacina sredstva zivota. prijenosa radio. stvarnost informacijskim. umanjuju i uvecavaju moj lik. mome identitetu. Virtualnu . televizija. a u jednom i u drugom gubim svoje ja i covjecnost. i svakodnevnoj virtualnim Doba u kojem informacija. postala i nacinorn i njihova nas svakodnevni odnosima Osim brzog stvorenim. pa je ona. i svima dostupnog svjetovima. sto znaci da je masovnaziu proizvodnim zivimo ono ornogucuje cini racunalno se. Ako gubim identitet kao covjek.

Umjetna inteligencija je singularna svijest koja je rodila cijelu rasu strojeva. Uzivljavanje u prividne. Dok pokusava razluciti 0 cernu je rijec. Ljudski urn sposoban je stvarati izmisljene svjetove.. Thomas Anderson. Na zalost. objasnjava probleme sto su u temelju postojanja. racunalno stvoren svijet snova sagraden da nas kontrolira kako bi promijenio covjeka (u bateriju). dobra i zla. racunala. slika u zrcalu. To je svijet koji ti je navucen preko ociju da skrije istinu. Mogli bismo reci da je to simulakrum. ni opipati. U takvom svijetu sve je moguce. s pozicija privida i neznanja. Svijet u kojem je sve moguce. haker pod imenom Neo provodi mnogo vremena ispred racunala tako da prestaje razlikovati pravu od virtualne stvarnosti. nikomu se ne moze reci sto je matrica. Mrtve pretvaraju u tekucinu kako bi njome intravenozno hranili zive. vee uzgajaju. Matrica je posvuda . virtualne svjetove opasnost je za covjeka i njegov identitet. U zatvoru za tvoj urn. iluzija svijeta koji je potpuno podredio ljude. Unutar bezgranicnih polja ljudi se vise ne radaju. da si roden u ropstvu. zivota i smrti. svijet je bez pravila i kontrole. U filmu Matrix postoji objektivan sustav tehnologije koji posreduje u stvaranju izmisljenih svjetova i daje im privid stvarnosti. Problem je sto tehnologija zbiljski postoji. Virtualni svijet filma Matrix ~~ 0 tim problemima razmislja se u filmu Matrix. Glavni junak filma. ni okusiti. II Film Matrix je moderan mit jer putem slike i akcije. Strojevi. bez granica i ogranicenja.. Ako je sve moguce onda se brisu granice izmedu onoga sto jest i nije. Covjek prestaje biti ljudsko bice i postaje netko drugi. . naprave su stavljene ispred i naspram covjeka. Matrix je virtualna stvarnost. U prici Barun penjac izrnisljeni svijet je prica koja ljudima pornaze da oblikuju i oplemene svoje osjecaje i misli. u zatvoru koji ne mozes ni mirisati. Zoran Rosko u vezi stirn napisao je: . u kojoj se dokida stvarnost.Koju istinu? Da si rob. u njegov zivot ulazi Trinity i odvodi ga k Morpheusu koji mu otkriva istinu 0 Matrixu. Matrica je kontrola. Svijet izvan matrice. Pitanje je jesu li i svjetovi koje produciraju jednako stvarni. To moras sam vidjeti. Prvi ovdje prisutan problem odnosi se na stvarnost.1 TRECA SEKCI)A 23 stvoren vizualni okolis. Racunalna tehnologija upravlja ljudskim rodom. jer ne postoji ono sto se zrcali. istinitog i laznog. koji fizicki ne postoji ali je nacinjen da takvim izgleda iz gledista korisnika. Sto je stvarnost? Stirn smo se problemom susreli vee u prici 0 barunu Cosimu di Rondu.

kreativnosti. ce smjeru uzajamno stvaranju. umjetnosti. Gledam. ropstva" i ponovno uma i volje sam odreduje svakoga pojedinca. Jedino je sigurno autonomnosti. s novim II sto znaci da nitko ne zna sto ce iz svega toga izaci i u zapravo ici. svoju osobnost. modnih poistovjecuju. izrazavanju. osjecajima svjetovima racunala. Prema mitskom da pomocu Odgovornoscu modelu osloboditelja. onog tko ce ih osloboditi je covjekovo djelovanja. 0 Matrica je kontrola strojeva nad ljudima. naziva se totalitarizam. pokazuje i ovih tehnoloska i koristeci granicama postujuci zivot. M. ljudski je svijet osmisljen mislima. kojemu ideje 0 s ovim novim svjetovima. pojedinci. a sto prividno. naseg rada s a kamoli kon- . U potpuno iluzornog kontroliranom materijalnog obiljezje. original- . :live u neznanju junaci filma Matrix traze zakonitosti svoga uciniti ljudima. preispitati kompjutorima. politicka ili drustvena koja odreduje zivot pojedinaca.subjekti i objekti su interaktivni.problem kontrole. Svaki covjek sam izabire kojemu svijetu zeli pripadati: odreduju identitet u kojem pojedinci dostignuca i djelovanja 0 casopisa i drugih sredstava masovne kulture. sebi kao ljudskim bicima. osvajaju i odreduju mutiranje nas. nastavnikom Pokusajte razlucltl sto je u filmu stvarno. slobodi i odgovornosti koji ce se pojavljivati ni odgovarajuca subjektivnosti. U filmu se javlja jos jedan problem . Sloboda je najvazni- svijetu ljudi gube svijest "tehnoloskog sposobnost svijeta.suoceni za koje zasad nemamo tekst njihova razumijevanja.Jer za covjeka i za Ijudsko drustvo nije bilo nikad nista . da svoj unisteni temeljima one zasada neistrazener putanji poput osusenog drvca. odgovorima morati jos jednom iznova kao ucinak pitanja. znaci kolonizirat osjeta Svemira. stoljeca. u recip- . gledas i gledamo taj nas planet u prostornom nije nam dosta. koji stvarajuci idole s kojima se ljudi nemaju vlastitog udjela. ali planet II svijesti vee zatrpan svakodnevnim inovacijama. odgovorima nosti. Iscrpili smo mogucnostii planete Sunceva sustava? Hoce li to biti prioritet ostavi na uobicajenoj stvoriti umjetnu Pitanja za Zajedno 5 cemo preostale covjeka 21. Potpuna kontrola. Koji yam se od tih dvaju svjetova clnl sigurnijim? Sto mislis 0 recenlci F. prividnim Svijet kojemu se na taj nacin pripada svakoga pojedinca. televizije. ljudskosti.24 1 TRECA SEKCI) A ~~ Danas zapravo cinimo tek prve korake u interfejsu rocnorn supreoblicavanju toliko i oni otkrivaju. ili svijetu u kojem se njima kao sredstvima tehnoloskoga napretka potrebnim za oblikuju svoj identitet. i djelovanjem filma. materijalnosti. U tom uzajamnom procesu nitko nije suveren da cemo sve osnovne duhu. ili ce uz dovoljno razvijenu tehnologiju na potpuno drugacijim prirodu razmlsljan]e i razgovor pogledajte film Matrix.koliko mi otkrivamo. vlastitim naporima prornisljanja Da mladi ljudi danas imaju razvijenu svijest nekoliko misli jedne ucenice: ~~ Hocu li naposljetku i percepcije? i ja jednostavno postati stroj? Ili mozda to vee jesam? [e li moj okolis je li zakrzljala moja ljudska sposobnost predgradu Dobro. Dostojevskog: . osvajamo i kontroliramo ove nove prostore. dosadan je.

generacije mladih . osjecaj) da clnim sve sto hocu) IZMISLJEN . Osjecaju Ii bol? Je Ii u virtualnom spram junaka svijetu sve rnoquce? A u stvarnom? Kakav je tvoj odnos u racunalno] iii se od njih igri. crtezorn. distandras? Moze Ii nasilje. Osjecate Ii bol? Kako cesto? Opisite bol . rnisljenje. pokretom. bez obveza. slijede i druge uzore stvorene medijskom kulturom. igri? Poistovjecujes Ii se s njima. u stvarnom i virtual nom svijetu? J050 idolima Mladi Ijudi. osim uzivljavanja u virtualne svjetove.1 TRECA SEKCI)A 25 strasnije od slobode"? filma Matrix? Mozes Ii objasniti Slazes Ii se s takvim rnlsljenjern? Mozes Ii ga usporediti s nekim stajalistlrna iz sto je matrica? umjetnom okruz]u? Mislis Ii da bi covjek kao bice mogao opstati u potpuno Sto je simulacija? Objasni. Zasto da iii ne? ravnotezu? Postoji Ii samo tjelesna bol? Je Ii bol stvarna? Smijes Ii je nanositi drugima? Sto su dusevne boli? Sto je covjeku najpotrebnije GRUPA2 Navedi najmanje pet likova s kojima igre. Mediji proizvode idole cija popularnost i njoj podreden stil zivota kod mnostva mladih izaziva odusevljenje i potrebu za oponasanjem. VJElBA: Stvarno i simulirano GRUPA 1 Na kornadlc papira napisite najcesce osjecaje.rijecima. makar u racunalno] i smiriti? covjeka opustiti Vrednuj one sto jesi iii sto zelis biti! Neka drugi vrednuju tvoja stajalistal STVARAN .(po necijem tudern scenariju. poeziji koju je pisao. da bi sacuvao dusevnu se susreces iqrajucl racunalne Oplsi ih. svijest 0 postojanju. posebnim oblikom suvremenog mita. Njegovu osobitom i neobicnom nacinu zivota. u rnoqucnosti Treba Ii covjek udnlti sve sto rnoze. ciji grob na pariskorn groblju Pere Lachaise vise od trideset godina obilaze tisuce obozavatelja. Opisite barem jedan. Jedan od idola s podrucja rock glazbe je i kultni Jim Morrison (pjevac grupe The Doors). glazbi koju je svirao.(osjeca] prostora i vremena.

a stopericom X = 0. Ispusti barometar.ono sto rade ili njihov nacin zivota. i Duzina konopa je visina zgrade. naprotiv. Spremao se nekom studentu i student Studentov konopcem. filmske. zahtijevao najvisu ocjenu! Ispitivac i ja sam bio izabran. predsjednik Kraljevske akademije onako kako Vi zelite! Nobelove nagrade za i dobitnik fiziku. osredovane rna nas u nasim zivotima odreduje." Student je zaista imao dobar razlog za visoku ocjenu.5 x A x T2 pokusaj izracunati mjeri vrijeme dok ne tresne visinu zgrade!" U pitao sam kolegu odustaje li on sad od davanja lose ocjene! On se slozio i dao rekao da ima jos mnogo Dok sam napustao rjesenja za taj problem. koji je putem javnih medija dostupan idoli? Idoli mogu biti i junaci televizijskih mislis. na vrh zgrade i 0 najboljem rjesenju. . on mi je da ima mnogo odgovora i da upravo razmislja i zamolio ga da nastavi. kolegin ured. Izmjerit cu duzinu konopa. to bi znacilo svojevrsno priznanje u ovom podrucju. Ispricao sam se sto ga prekidam U sljedecoj minuti on je napisao odgovor koji je glasio: "Odnesi barometar nagni se preko ruba krova. stajalista. iako je vezana uz znanstvenika Njegov nacin misljenja moze nam posluziti kao uzor pri oblikovanju ~~ Nemojte smatrati da smo glupi sarno zato jer ne razmisljamo Sir Ernest Rutherford. s obzirom na to da je dao kompletan tocan odgovor! S druge strane. ili to cini netko drugi? [esu li Janica i Ivica Kostelic sapunica. a zatim ga ponovno barometra? na vrh zgrade. kad bi dobio visoku ocjenu iz fizike. sportske idole? Sto te kod njih vise svima? Sto privlaci . dok je student. vezat cu ga dugackim podici. sto njegov odgovor nije potvrdivao! pokusa rijesiti ovaj zadatak. Kako oni utjecu na stvaranje identiteta? Ernest Rutherford i Niels Bohr .poticu Ii nas u skoli na razmlsljan]e kornunikaciie i obiljezja kojivlastitih cija su otkrica imala utjecaja Prica koja slijedi nije vise vezana uz sviiet tehnoloski ina tehnologiju.26 1 TRECA SEKCI) A ljudi dodavale njegove smrti. plocnik. ispricao je sljedecu pricu: Prije nekog vremena pozvao me je kolega. Tada koristeci se formulom tom trenutku studentu gotovo najvisu ocjenu. sjetio sam se da mi je student pa sam ga pitao koja su to rjesenja. su se ipak slozili da se dove de nezavisni odgovor je glasio: "Odnijet cu barometar "arbitar" dati "nulu" za njegov Procitao odgovor na neko pitanje iz fizike. kreiraju li oni sami svoje zivotne price. sam ispitno pitanje: Kako se moze odrediti visina neke visoke zgrade pornocu spustit cu ga do plocnika. su svoja videnja njegove osobnosti i tako je nastala legenda. koja zivi i poslije Zastani na trenutak i razmisli: Imas li i ti glazbene. Dao sam mu sest minuta da njegov odgovor mora pokazati bar neko znanje iz fizike! 0 Predlozio sam da student jos jedanput da rijesi zadatak uz upozorenje odgovorio Pri kraju pete minute student jos nista nije bio zapisao! Pitao sam ga zeli li odustati.

duzinu sjene zgrade. uz pomoc Talesova teorema. kako se penjete. izracunati visinu zgrade!" Rekao sam: "Sjajno. na zidu oznacite crtu kako biste oznacili duzinu barometra. Na primjer.Pa". rekao mi je student. pod pretpostavkom da je sun can dan. mozete iznijeti barometar barometra. Prethodno. van. U ovoj metodi uzmete barometar i pocnete se penjati uz stube. "postoji jedna osnovna metoda mjerenja koja ce yam se sigurno svidjeti. i onda obicnorn proporcijom. a ostali nacinii" "Da".1 TRECA SEKCI)A 27 . rece student. "postoji mnogo nacina da se odredi visina zgrade uz pomoc barometra. stalno oznacavate II DjevajCicakoja puna zna . izmjeriti visinu zatim duzinu njegove sjene. Zatim.

U tom trenutku nisam mogao izdrzati i pitao sam studenta zar zaista ne zna konvencionalan odgovor na ovaj problem. ovo je divan barometar! Ako mi kazete kolika je visina zgrade. u nacelu.). zakljucio je student. da ponesete barometar u prizemlje i da pokucate na vrata nadstojnika zgrade. sto pokazuje ucenicka "gusjenica strebanja". Iz razlike za gravitacijsku konstantu g moze se. spustiti ga do samog plocnika i tada ga zaljuljati. vezati ga za dugacki konop. Katkad nepravedno obezvrijedeno. izracunati visina zgrade! Takoder. sto se predvida za buducnost. Tada mozete izracunati visinu zgrade prema periodu precesije! "Na kraju". ali mi je rekao da mu je puna kapa asistenata i predavaca na fakultetu koji mu pokusavaju nametnuti svoj nacin misljenja. Svim dosadasnjim primjerima upozoravali smo na slozenost svijeta i zivota koji zivimo. a onda na vrhu zgrade. ono nas uvodi u najrazlicitije mogucnosti spoznavanja i znanja. vi sarno trebate reci: 'Gospodine nadstojnice. Bez obzira na mnostvo prigovora vezanih uz funkcioniranje skolskog sustava. utjecaj je skole vazan. Kada yam nadstojnik otvori vrata. katkad. Vjerojatno je najbolji nacin. Skola je odgojno-obrazovna ustanova sa svrhom oblikovanja mladih Ijudi u Ijudska bica. Mladi to najcesce osjecaju kao preopterecenost programa. II Takav nacin misljenja vezan je uz skolovanje koje je zasigurno vrlo vazna karika u procesu samoostvarivanja. na temelju kojih formiramo svoj ljudski lik. . mozete odnijeti barometar na vrh zgrade. To moze djelovati zbunjujuce. koristeci se istim nacelorn.Vrlo direktna metoda!" "Naravno. mozete vezati barometar za kraj opruge. u obliku nepotpunih informacija prenosi mladima. Priznao mi je da ga zna. darovat cu yam ga"'. Student se zvao Niels Bohr (dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. Funkcija skole nezamjenljiva je bilo kojim drugim oblikom brzeg stjecanja informacija i znanja. Tako cete dobiti visinu zgrade u jedinicama duzine barometra!?" Rekao sam: . 1922. zaljuljati ga kao klatno i zatim odrediti vrijednost gravitacijske konstante g na razini ulice. "postoje i mnogi drugi nacini rjesavanja problema. a ako zelite malo sofisticiraniju metodu.28 1 TRECA SEKCI) A duzinu barometra. Ljudske spoznaje u razlicitim podrucjima Ijudskog misljenja i djelatnosti umnozene suo Skola ih cesto bezrezervno prihvaca i.

.1 TRECA SEKCI)A 29 Gusjenica strebanja Hrvatske nastao je holocenskim potapanjem krskih Stolice i Kraljevine Italije sklopljeni su 14. fenomcnoloska i polazi od osnova spoznajne svijesti. U Kini su uveli kalendar i razdvojili 4 godisnja doba. Zapadnjacki nacin razmisljanja iskonski je ontoloski i su nastale nespolno. vegetativno iii na temelju diploidne stupnjeva.

profesore! Nemam travu. II Danas smo vee pisali dva kontrolna! jer ju moj djed doma cital Vee me tri dana boli glava. a kad ucim jos je gore! radnu biljeznicu 0 Hoces li ponoviti cemu smo danas govorili? Ne mogu. odgodite nam kontrolni. Nista nisam cuo.30 1 TRECA SEKCI) A Ucenicke i ~~ Profesorice. Ali nisam mogla uci u skolu. vrata su bila zakljucana. to smo ucili prosle godine! Nisam ucila jer sam zaboravila [oj. nismo stigli napisati salabahterel Pa kako me to mozete Zar smo to ucilir! Vlak je kasnio! Nemam Oprostite zadacu jer mi je pas pojeo biljeznicu. Vani cijelo jutro kose . sto kasnim. naocale u skolil pitati.

. . zelja roditelja da zavrsis Sto ocekujes od skole? Nabroji nekoliko Jesu Ii tvoji skolovanje)? Sto mislls koji su motivi vazni]l? Kakva je tvoja "gusjenica Je Ii prepisivanje Sto bi se dogodilo strebanja"? Brza iii spora? prepisivanja? motivi Mislis Ii da je u redu imati dobre ocjene na temelju pravedno? kada bi svi ucenlci prepisivali? rjesenja problema Mislis Ii da je medu rnnostvorn one na koje nas drugi upucuju? vazno pronacl svoje vlastito iii treba slijediti samo a~..1 TRECA SEKCI)A 31 Pitanja za razmlsljan]e i razgovor motiva zbog kojih dolazls u skolu.. unutrasn]i (npr. ill ii' . zelja da nesto naucis) iii vanjski (npr.

tako bi suvremenom tehnologijom uspostavljeni mitovi mogli nadvladati cjelokupan sustav ljudskih znanja vodenih humanistickorn vizijom svijeta.32 1_ TRECA SEKCI) A ~~ "Skola je mjesto u kojem se spava bez snova... pitanja ih otvaraju." (ucenicka izjava) ~ Mnogo bih toga bio razumio da mi se nije sve objasnilo. ne znanjem. '..._~_. e_. "' . Uspjesno ucenje mora biti brzo i efikasno: sto brze nauciti. .. ispit zrelosti polaze onaj koji postavi jedno novo pitanje. _'". . ~ Odgovori zatvaraju pogled na svijet. .. a najtezi posao sto ga cinis je zapisivanje. . ~._ -~ . . Uspjeh se mjeri ocjenama. Montessori) Kao sto je pismo sto ga je donio Fenicanin Kadmo Grcima. mjesto u kojem mozes biti tako lijepo odsutan. ~. ~ Maturu ne treba poloziti onaj koji ponavlja sve odgovore. ~ Treba poucavati kako postaviti pitanja. . dobiti dobru ocjenu.. sto prije nauceno zaboraviti.. . Ucenje je kucni posao. II (iz skole M.. znacilo kraj usmene predaje mita. . tijekom sedam sati nastave slusati mnostvo besmislenih glasova. . io . ~ Skola ne treba poucavati ucenike da daju vee pripremljene odgovore (napamet). trazeci svoju izgubljenu sestru Europu. .(t~..

jer ima sposobnost odnosenja spram drugih bica i svijeta u kojemu zivi. Grcka rijec psihe . Volim svijet i Ijude oko sebe. U vodenom zrcalu Narcis je motrio svoj lik. Kada oblikujemo svoj lik. Pokusali smo se ogledati u nekima od zrcala koja odrazavaju nas lik. na stvaranje nase slike 0 sebi. nikad nisam uspjela. Ijubav. Znatizeljna sam. htijenja. sreca. Narcisu sarno naizgled drugi nisu potrebni. lik bake koja je jednolicnim kretnjama svakog jutra plela dugu kosu u pletenicu i ostavljala tragove strpljivosti i mira u ogledalu. On cezne za drugima s pozicija slobode. prepusteno je nasern odabiru. prostor moje duse. ali i 0 nasoj potrebi da ispunimo ocekivanja drugih kako bismo bili prihvaceni. jer sluti da je "preko mjere divna".psiha. Zadatak Naplsi deset brzih odgovora na pitanje . Narcis nema drugoga osim sebe sarna.Ja sam vesesam i Ije. Sloboda uoblicuje njegovu dusu. Narcis je osamljenik "u sivom prostoru" koji zeli spoznati kakav oblik ima njegova dusa. Dusa je na taj nacin obiljezje koje pripada svim ljudima. ami smo sami. psihe) svi psihicki procesi koji utjecu na ponasanje pojedinca. Ja sam sunce i toplina. postojanja drugih bica u smislenom zajednistvu covjeka i prirode. Zrno pijeska u pustinji. ceinje. Ja sam smijeh. Simbol prve cjeline bilo je zrcalo. spomenut cemo mit 0 Narcisu.dusa. svoj pravi lik. Stajala bih satima. Drustvena komunikativna. i budna sanjala 0 nevidljivom i tajnovitom prostoru s onu stranu psihe. samoca je potrebna kada oblikujemo svoj lik: unutrasnje zrcalo kojim vise ne reflektiramo vanjstinu vee preispitujemo svoje osjecaje. Narcis zbog toga u svome liku trazi lik covjeka. oblikujemo svoju dusu. svoga djelovanja. Lutalica. blagost likova koji su se u njemu ogledali. zato sto je svjesno i misaono bice. Drugih je mnostvo. osobnosti. Zapis iz jednog djetinjstva govori 0 tome. Mnogo kasnije shvatila sam da je taj prostor. nosa pritisnuta na staklo. ali i ono sto cini osobitost svakoga pojedinca. Kao mala djevojcica voljela sam zavirivati u spavacu sobu svoga djeda i bake jer je u njoj bilo ogromno zrcalo . toliko lijep da se zaljubio u sebe sarna. ali uz sva nastojanja. Pokusavala sam uti i osvojiti taj prostor. U prostoru s onu stranu psihe ostala je zapisana jednostavnost svijeta ljudi koji su se tim zrcalom koristili. Zapravo ne znam tko sam. Nastojanjem da izgradimo identitet potvrdujemo razlicitost covjeka od svih ostalih bica. u hrvatskom se jeziku rabi i kao zrcalo." .1 TRECA SEKCI)A 33 Moj pravi lik U ovom poglavlju pokusali smo pokazati kako drugi utjecu na nas. a sto odbaciti. nismo obuhvatili sve ostale koji nas oblikuju ili nas zele oblikovati. Oblikovati i uspostaviti svoj lik moze sarno covjek. zapravo.Tko sam jar' Jedna je ucenica ovako odgovorila: . koje je zrcalilo intimu prostora. kojim promisljamo smisao svoga postojanja. Ali. Sve te ljudske osobine. Odredujuci pojam duse. covjecnosti. nasega identiteta. osjetilno i osjecajno bice. Sarno slobodne duse mogu uistinu biti zajedno. ali i njihov sklad u jednoj osobi mozerno nazvati dusorn. Ijepota njihovih dusa. Psiholozi bi rekli da su dusa (grc. Sto cemo prihvatiti. Naravno. Dusa je srediste nasega ja.

34 1_ TRECA SEKCI) A BILJESKE .

1 TRECA SEKCI)A 35 .

.II Velika sfinga u Gizehu u Egiptu ~.

a obje ce se naci zajedno u trecoj slici . Kad kazemo prepreka onda mislimo na nesto negativno. ali takvim se zivotom ne postize osobna sreca. 0 onome sto nas Zivot. Kao i u prvoj nastavnoj cjelini. ako se znamo postaviti. Prva slika je slika puta. Nema osobnog identiteta bez angazmana. nasilje. Ljudski se zivot moze slikovito izraziti na mnostvo nacina. Ta slika ujedinjuje sve preostale slike koje ce se u ovoj cjelini pojaviti. no najcesce se radi 0 izazovima. razaranje. ne namjeravamo yam dati sarno neke zanimljive i korisne informacije. U nastavnoj cjelini koja slijedi usredotocit cemo se na prepreke koje nam se u toj potrazi postavljaju i to posebno one na izlasku iz razdoblja bezbriznog djetinjstva. smislenijim. a tako ce biti i u onima koje slijede. Nije svaka primjena moci ono sto nas izgraduje i istinski povezuje s drugima. bilo kakav dogadaj. najjednostavnije receno . doma. moze uciniti vrjednijim. To isto vrijedi i za znanje. bogatijim. prezivljavanje. U potrazi za identitetom ima i takvih prepreka. Ona je dio mita 0 kralju Edipu.u Sfingi kao slid zagonetke 0 covjeku. niti se njime moze netko usreciti.2 DRUGA CJELINA 37 Prepreke u potrazi. Da bi postao osoba. Njezino nepoznavanje moze nas odvesti na stranputicu na kojoj se susrecerno s onim oblicima zla kojima se ne mozemo suprotstaviti. II Edip i Sfinga . u prvim koracima odrastanja i sazrijevanja. cudesnijim. na nesto sto bi bilo najbolje izbjeci. Preko mita. Nije dovoljno naprosto zivjeti. Zivot je zagonetka. bajke i slike ucinit cemo korak prema otkrivanju dubljeg smisla zivota. druga slika je slika kuce. izazovi odrastanja i sazrijevanja UVOD ~~ ~~ Nastavljamo potragu za identitetom. odnosno prebivalista. Zivot covjekov moze biti i puko trajanje.zlo. Nedostaju nam znanje i moe ili se njima sluzimo na pogresan nacin. covjek mora nesto ciniti i za sebe i za druge. a taj ce mit otvoriti vrata u sve teme nastavne cjeline koje smo u ovom uvodu najavili. no u ovoj nastavnoj cjelini tri su nam slike posebno prikladne. nepotrebno. Pokazat cemo da to nisu uvijek prepreke u pravom smislu. ciniti bilo sto i bilo kako.

SEKCIJA Zagonetka zivota i mit 0 Edipu Covjek je bice koje u svom razvoju napreduje. Mozemo li mi to? Znamo li put? Ova pitanja nisu teska sarno zato sto je na njih tesko odgovoriti. Ostvarivsi odredeni cilj covjek se smiruje. No. ali dobivamo prigodu da sami odlucimo 0 svome novom domu. najizrazajnijih ikada napisanih drama. Ako ih uocavamo mi vee jesmo na putu koji vodi iz jednoga naseg prebivalista u drugo. Tu cemo slobodu dopustiti i sebi. Usporedujuci Sofoklovu dramu i Passolinijev film mozerno primijetiti slobodu koja je u interpretaciji mita prisutna kod obojice. Ispravno postavljena pitanja vee u sebi nose odgovore. njegovu nernoc da pronade vlastiti dom. Napredovali smo intenzivno devet mjeseci. obitelj nije nas trajni dom. da sazrijemo da bismo mogli osnovati svoj novi dom. mijenja se. Postavlja si mnoge ciljeve. Bili smo potpuno zasticeni. prosli smo razvoj od punoglavca do Ijudskog bica. ograniceni svijet i ne izlaze iz njega u strahu da ce ga izgubiti. uziva u tome. U njegovu zivotnom putu stari su Grci prepoznavali put covjeka uopce. Kad se dijete rodilo kralj i kraljica naredili su svom pastiru da ga odnese u sumu i prepusti divljim zvijerima. cak i oni koji su se toliko izgubili da i ne znaju da su se izgubili. nismo birali dom u kojem sazrijevamo i odrastamo. U ovom je mitu nagomilano i sazeto izreceno bogata zivotno iskustvo. Dogada se da istodobno bjezimo od neceg i trazimo nesto. Tumacenje mita 0 Edipu Pred nama je mit 0 Edipu. u jedan. u kojem cemo naci smisao i srecu. Zatvara se u ono sto je ostvario. Mogli bismo reci da se u tome udomio. no uskoro smo se ugodno smjestili u domu. No malog je Edipa pronasao jedan korintski pastir i odnio ga na korintski dvor. Kralj Laj nije zelio potomstvo jer mu je prorociste boga Apolona u Delfima proreklo da ce ga sin ubiti i ozeniti se svojom majkom. Nismo birali svoje roditelje. kao da ih netko proganja. dobivali smo sve sto nam je trebalo. prolazi mnoge faze. Kad se nekamo sklone onda to prebivaliste predstavlja utociste u kojem su nasli privremenu zastitu. luta. bracorn.38 2PRVA SEKCI)A 1. No. Prvo prebivaliste svakog od nas bila je majcina utroba. Ucinili su to da bi se suprotstavili sudbini. Izlazak je bio velik sok. trazi njihovo ostvarenje i pritom nailazi na mnoge prepreke. okruzeni roditeljima. Postoje i oni koji su se zatvorili u sebe. sestrama. Od zrvota nista ne ocekuju. on nije razotkrio do kraja njegovu tajnu. on se nernocan vraca onamo gdje je poceo i gdje ne smije ostati. Jedna od njih oblikovana je u Passolinijevu filmu 0 kralju Edipu. ~~ Edip je bio nezeljeno dijete tebanskog kralja Laja i kraljice Jokaste. Taj je mit bio izazov Sofoklu da stvori jednu od najsnaznijih. Mnogi Ijudi pak zive tako da bjeze od necega. koji se nigdje ne mogu naci. Sofoklo nije iscrpio sve sto je u tom mitu sadrzano. Postoje kroz povijest mnoge interpretacije tog mita. To sto smo u njoj dobili pornoci ce nam da odrastemo. No najprije procitajmo mit. Tamosnji kralj i kralji- . ona su teska i zato sto ih je tesko ispravno postaviti. Trazeci ga. Postoje i oni koji stalno lutaju.

Edip se suocio sa Sfingom i njezinim pitanjem. Nemilosrdno je grabila II Kad biste znali odgovoriti na sva pitanja koja yam se u skol! postavljaju. Kotac kocije ozlijedio je Edipa. a tebanska kraljica njegova majka. Odrastao je ne znajuci tko su mu pravi roditelji. nastavio je put.2PRVA SEKCI)A 39 ca prihvatili su ga kao svog sina. vee pitanje koje odlucuje 0 zivotu i smrti. vee na buducnost. Nije to bilo bilokakvo pitanje. Edip se nije zelio maknuti rekavsi mu da ne poznaje nikoga boljeg od bogova i svojih roditelja. ali jednog dana pojavilo se zlo neusporedivo vece od onog koje je Edip svojom mudroscu otklonio. Ono je glasilo: Koje to bice ujutro hoda na cetiri noge. Sfinga je susretala Tebance i postavljala im pitanje na koje nitko nije znao odgovor. navecer na tri. nairne. bijase hram boga Apolona u koji su ljudi dolazili po savjet kad bi nailazili na prepreke na svom zivotnom putu. svojim je kopljem ubio kocijasa. Upitavsi je 0 svome podrijetlu dobio je odgovor koji se nije odnosio na njegovu proslost. Starac mu je naredio da mu se makne sputa jer kroz tjesnac treba proci prvi onaj tko je bolji. Savjete je davala prorocica Pitija. Godine su protjecale. Razbjesnjen. Bijase to kuga . ponosan na svoju tjelesnu snagu koja mu je omogucila da rjesava probleme. a Edip je postao tebanski kralj i Jokastin muzo Starac kojeg je sreo na putu bijase njegov otac. popodne na dvije. Uvjeren da nije nista lose ucinio. orlovih krila. Uskoro je dobio prigodu da pokaze i moe svoga uma. "Tim gore za tebe". CUoje za veliku nesrecu u gradu Tebi. tko ima vece dostojanstvo. Rekla mu je: "Ti si onaj koji ce ubiti svoga oca i ozeniti se svojom majkom. Poceo se zanimati za svoj identitet. i Zivotinje i ljude. Uputio se prema gradu Tebi uvjeren da ce tako postati ono sto sam zeli. osim jednog koji je uspio pobjeci. Tamo. Neko se vrijeme cinilo da je Edip zaista oslobodio Tebu svakog zla. a zatim Laja i ostale clanove pratnje. a najiace je onda kad hoda na najmanjem broju nogu? Njegov odgovor bijase tocan: Covjek. viknu starac i naredi svom kocijasu da kocijom krene dalje. Otisao je u prorociste u Delfima. Nesrecu je donosila Sfinga. Laj je odlucio otici u Delfe i tamo doznati sto mu je ciniti. Gradani su da Ii bi yam to pomoglo da prepoznate pitanje 0 covjeku? .strasna bolest koja se usporeduje sa samom smrcu. Kad je cuia odgovor Sfinga se bacila sa stijene. Kako se nije vratio kraljica Jokasta obecala je zenidbu i prijestolje onomu tko razrijesi Sfinginu zagonetku. Svi koji ne znaju odgovor moraju umrijeti. U jednom tjesnacu sreo je starca u kociji s pratnjom . Buduci da su stradali i neki ljudi bliski kralju i kraljici. cudoviste u lavljem tijelu.bio je to Laj. s Ijudskom glavom." Edip ne moze prihvatiti ovakvu sudbinu i odluci zauvijek napustiti Korint.

Upitajmo se cemo tajnu Ijudskoga li ovu tragediju straha prati Edipa u njegovu nemoc. Svatko tko nesto zna mora to reci. On nas ne navodi na to da se upitamo je Ii Edip odabrao pravi iii krivi put. Edipovo suocavanje s istinom. Ako zavrsiti. Evo nekih misli koje mogu potaknuti vase daljnje Sofokla vee i mnoge druge umjetnike razrnisljanje: Sofoklo nam ne pokazuje kako se Edip bori protiv sudbine da bi je izbjegao. zajedno s korom koji pomno. Pokusajte zajedno s nastavnicima etike i knjizevnosti uoclti razliku izrnedu Sofoklove drame i mita koji nije nadahnuo samo i mislioce. On je poslao izaslanstvo u Delfe. pa i onda kad shvaca da bi on mogao biti pocinitelj Dozivimo nesigurnost. Mislio je da je spasio grad. To nije istina sarno Ovako pojmljena Edipu vee covjeku uopce. istinu . s puno razumijevanja. stalo do Edipa ili je on bio u sluzbi opakih bogova koji su Edipu odredili na pitanje kakva je to istina koju Edip trazi. mogucnost velikih. kako je trebao postupiti kad je sreo svoga oca.proroka Tiresiju. je Ii mogao izbjeci sudbinu. Zadaci S ovim eete se mitom ove godine susresti jos jedanput Sofoklovu dramu Kralj Edip. zivotu imao krivu sliku ali 0 se dozna da je netko nesto znao a nije rekao kaznit ce se. grad i otisao i muz svoje majke. Prihvaca je bez obzira na posljedice koje mu donosi. Prorociste je odgovorilo je kugu uzrokovao i progna iz grada.40 2PRVA SEKCI)A potrazili pornoc od kralja Edipa. Je Ii bilo nuzno reagirati tjelesnom snagom? Poznaje Ii Edip uistinu zagonetku oca? covjeka iii ga je Sfinga prevarila da bi do kraja dovela one sto je Edip vee zapoceo ubojstvom Sofoklo sve to ostavlja tajnom. suosjecanja zivljenja. Iskopao je sebi oci. 0 0 onome sto je on ucinio. neocekivanih se i na onoga tko nam pornaze da doznamo sudbinu. pristupa u jednu kad budete cltali cjelinu. dozivjet preokreta. ostva- dalje. Edip je pozvao citav grad da mu pomogne Edipu da odustane od potrage da onaj tko je ubio kralja Laja. On zeli doznati istinu. vee i tome sto on jest? Podimo i korak promasenorn sudbine. Tu se Edip pokazuje kao covjek velikih Ijudskih kvaliteta. Sofoklo se posebno usmjerava na jedan moment. Osvrnimo okrutnu zlocina. 0 cjelokupnoj 0 njegovoj proslosti. napustio II i to na nastavi knjizevnostl. a zapravo je postao ocoubojica u progonstvo. i suocavanju s istinom. vee je bio igracka u rukama i dozivljena istina otvara nam horizont u kojem mozemo vidjeti istinu renom covjeku i postaviti ono kljucno pitanje: Sto covjek treba ciniti da sebe ne promasir . a zapravo ga je upropastio. Prorok Tiresija sve zna i savjetuje jer ona nece za njega dobro saslusavajuci svjedoke postupno uvida da je u svom dotadasnjern sebi. [e li to istina sarno 0 0 ovako nekim Nije li ovdje rijec i to ne sarno 0 0 istini 0 0 Edipu. 0 sadasnjosti covjeku. Povezite ta dva razlklta Mislio je da je postao nesto veliko. Edip se odupire. To je istina covjeku koji se nije uspio ostvariti. odgovoriti je li proroku Pokusajmo cinjenicamar i buducnosti. Kuga nece prestati dok se ubojica ne pronade u potrazi.

svojim bistrim umom odgonetnuo zagonetku i zbog toga zavladao Tebom. Ne brani se nikakvom racionalizacijom. zahtjev "Spoznaj samoga sebe" ne smijemo shvatiti kao zahtjev za postizanje savrsenstva. Sigurno je da nije odgovoran za sve okolnosti u kojima se nasao jer nije mogao na njih utjecati. a njegova tjelesna snaga krivo je usmjerena. pa cak. postoji li podrucje koje on moze kontrolirati. da promasi velik dio svoga iivota? Pitanje koje nikako ne mozerno izbjeci kad se radi 0 kralju Edipu jest pitanje njegove krivnje. kaze Sokrat. za koje je on odgovoran? Jedan od mogucih odgovora na pitanje sto treba covjek ciniti ako u iivotu prornasi. No. ali se pokazalo da je ta njegova moe zapravo nemoc. na koje on moze utjecati. Sofoklov Edip je velik sto nakon prornasaja koji mu se dogodio ne bjezi od onoga sto doznaje. Slijedi pitanje je li Edip odgovoran za svoju nernoc. borio se fizicki. a na hramu u Delfima koji je jedno od sredista zbivanja ovog mita pisalo je: Upoznaj samoga sebe. potruditi se da ih otklonimo. Spoznavati sebe znaci spoznavati i svoje pogreske. pa cak. . kako bi rekao njernacki filozof i eticar Johann Gottlieb Fichte.2PRVA SEKCI)A 41 Ovo pitanje vodi novom pitanju: Sto treba covjek ciniti ako u iivotu prornasi. To je tesko . ako mu se dogodi ono sto se Edipu dogodilo. upoznaj sto radis. drugim rijecima. Dajemo neke od mogucih argumenata. da promasi velik dio svoga iivota je: Covjek mora preuzeti odgovornost za one svoje cine koji se nalaze u podrucju njegova utjecaja. ako mu se dogodi ono sto se Edipu dogodilo. imas urn da to spoznas. Iluzija je da mozemo sve kontrolirati. Ljudski zivot koji nije svjestan sam sebe nije dostojan zivljenja. Kao odgovorno bice on ne moze dopustiti da ono bitno u njegovu zivotu bude ucinjeno stihijski i nesvjesno.ali ti. Sto vi 0 njima mislite? Edip je bio mocan i tijelom i duhom. da ojacarno da ne bismo pravili uvijek iste II Mezopotamska sfinga pogreske. potiskivanjem ili nekim drugim obrambenim mehanizmom. No. Ako si zaista covjek nadidi podvojenost izmedu dobrih namjera i krivih cina. Njegovo znanje nije pravo znanje. imas snagu da to ucinis. [e li Edip kriv? Proglasimo li ga nevinim posegnut cemo za argumentom da je bio nemocan. Nikada ne mozemo biti potpuno svjesni svakog svoga cina. da smo uvijek dobri. uocavati svoje slabosti. pa da cinimo sarno ono sto trebamo ciniti.

Do te razine svijesti i postojanja dolazi sarno onaj tko ima moe razviti zdrav meduosobni odnos. ali to nas ne treba sprijeciti da ih mi promisljamo. Sfinga je slika pitanja na koje je covjek odgovor. poput Ivice i Marice. Takav opis susreta nalazi se gotovo u svim prikazima ovoga mita. Prvi je postupak rezultirao sukobom s ocem i njegovom pratnjom. Oca je ubio. a druga Sfinga. Psihijatar Sigmund Freud u Edipovim postupcima prepoznaje nezrelu i neodraslu osobu koja se ne moze osloboditi strepnje odvajanja od svoje majke. a neznanac u Edipu svoga sina. rna kako bili po tjelesnom podrijetlu jedni od drugih udaljeni? U angazmanu za sehe moze Ii nam hiti svejedno sto se dogada drugima? Da su Edip i Lajjedan u drugome prepoznali covjeka. Sada ti nista vise nije zagonetno. sretan zavrsetak nije ornogucen vjecnim drzanjem za majku ili povratkom majci. Odgovor nije upitan. Passolini u svom filmu pokazuje da je i nju ubio. Upitno je: na koje je to pitanje covjek odgovor? Pitanje je u Sfingi cak i vidljivo. On glasi . Mogao mu je zazeljeti dobar dan. trazio si. razmisljajuci 0 specificnosti pitanja 0 covjeku koje Sfinga postavlja ne dolazimo li do toga da bismo si Sfingu trebali predociti kao pitanje sarno? Ona suti i pita sarna sobom. Ona ima orlova krila. Kao i u mitovima. Za razliku od Ivice i Marice. prepoznali bi jedan u drugome isto kraljevsko dostojanstvo. onom istom kojom je ubio oca i njegovu pratnju. a ne nametati mu svoje kraljevanje nad njim. prepoznali bi svaki sebe. trebala mu je jedna druga snaga . Prva prepreka bila je otac. gura Sfingu u ponor. Vidjeti kralja u drugome covjeku i omoguciti mu da on vidi kralja u njemu. Ceka te slava i moe. Oni koji su zateceni njezinom pojavom moraju odgonetnuti upravo tu pojavu. Laj sebe kao Edipova oca. Do sada si bio osjetljiv na pitanja. ispitivao si. a mogao bi reci nesto 0 sebi.umijece razrjesavanja sukoba. Odgovor se zna. sa svime si rascistio. U susretu s nepoznatim covjekom i njegovom pratnjom na uskom prolazu nije se morao natjecati u tome tko je od njih dvojice veci. Ta slika govori.42 2PRVA SEKCI)A Analiza Edipovih postupaka. Covjek je covjeku kralj.covjek. tako i u bajkama. Kad si predocujemo Edipov susret sa Sfingom onda ju vidimo kako Edipu postavlja pitanje nakon cega Edip daje odgovor. ono je naslikano. Edip sebe kao Lajeva sina. To bi bio pravi odgovor na pitanje 0 covjeku. Ona mu izgovara i istinu 0 sebi i istinu 0 njemu: . odnosno pitanje koje se u njoj nalazi. naprosto se pojavljujuci pred Ijudima. Edip u neznancu prepoznao svoga oca. Edip je tu pokazao svoju fizicku snagu. No. 0 tome sto mu se dogodilo. Edip se uspio vratiti kuci." Drugim rijecima. Mislis da si sve razrijesio. Vjerojatno bi tako doznao i zasto tamo ide. Tu je Sfinga prikazana kao neko cudoviste koje svojim pitanjima ugrozava Ijude. bikov rep. bacio si me u sebe. usporedba s bajkom 0 Ivici i Marici Mit nam ne govori 0 tome je li Edip razmisljao 0 ispravnosti postupaka koji su ga doveli onamo odakle je htio pobjeci. Edip dolazi i svojom fizickorn snagom. Ne bismo li u drugom covjeku trebali prepoznati najblize duhovno srodstvo. pitati ga kamo ide. Tko to pokusa bit ce surovo istjeran.Ponor u koji me bacas nalazi se u tebi. lavlje tijelo i Ijudsku glavu. doci ce trenutak kada ce se pokazati u koje si to stanje doveo sebe i one kojima cd zavladati. a prije toga i sve osigurati da u njoj moze ostati. No. No. Da je Edip imao moe razrjesavanja sukoba izvukao bi se iz zacaranog kruga usuda. Postoji vjerojatnost da bi u jednom kongruentnom razgovoru. Sfingu nije razrijesio vee se je rijesio. Edip je u tome posve nemocan. a Sfingu je razrijesio. a od sada ti je sve jasno. Orao upucuje na mineralni svijet jer je to ptica koja . Tocnije. ali si me u sebi unistio. [a i jesam tvoja zagonetka.

smisla? Tijelo je simbolizirano u majci. Odgovarao bi za smrt svoga oca. Covjek moze vladati preostalom prirodom u kojoj se nalazi sarno ako je se moze osloboditi i slobodan ponovno joj se vratiti. Ne bi ga vratio u zivot. Premda je puno iznenadenja i zamki oni znaju kuda kakva zrelom covjeku dolikuje. Gledamo li covjeka sarno kao tijelo onda pitanje 0 njemu glasi upravo onako kako ga je Edip cuo. Covjek treba prirodu napustiti. kreativnosti. ali i njegovu zvijezdu. dosizuci zrelost (hod na dvije noge) covjek neizbjezno ide prema starosti (hod na tri noge). Slijedili su svoju. koje se kosi s ljudskom duhovnom prirodom. No on je. kraljaje tou zvijezdu slijedio kralj Edip koji na svom putu nije prepoznao ni svom vlastitom ocu? tebanskom kraljevicu pripada. Nezreo.2PRVA SEKCI)A 43 leti visoko nad zemljom iznad svega zivog. Cineci sve da se oslobodi majke radi upravo ono sto ga toj majci neizbjezno odvodi. Pitanje 0 covjeku zapravo glasi: Kako izaci iz doma koji moramo napustiti i kako doci u svoj vlastiti dom. Ponasa se kao da je sarno tijelo. Ubivsi oca Edip zapravo ubija svoj duh. vee dom prisnosti. Cuo ju je onako kako ju je u svojoj nemoci mogao cuti. Da je imao moe cuti ovu zagonetku onako kako zagonetka 0 njemu i zagonetka 0 covjeku zaista glasi spoznao hi kamo ide. Ako je se ne moze osloboditi. a duh kao da je u njemu mrtav. duhovni element u svijetu. U sekciji koja slijedi prepoznat cemo ga u bajci 0 Ivici i Marici. duhovno inertan covjek cuje ono sto nije receno i odgovara na pitanje koje nije postavljeno. a mozda i kamo idu. Prolazeci kroz djetinjstvo (hod na cetiri noge). Gledamo li pak covjeka i kao duhovno bice. On treba vladati nad ostalim momentima. Ljudska glava predstavlja najvisi. covjek koji nema moci da ucini ono sto zeli. tj. Onaj tko ima moe slobodnog djelovanja drugacije ce razumjeti Sfingino pitanje 0 covjeku od onoga koji te moci nema. . tko bijase covjek kojeg je uhio na putu i tko je iena koja se ieli za njega udati/kojom se ieli ozeniti. U stalt. a duh u ocu. ponovno vratiti pod njezin utjecaj. izlazeci iz nje i vracajuci joj se. a lay kao mesozder na zivotinjski svijet. Edip je covjek koji se zeli osloboditi majke da se ne bi njome ozenio i tako ucinio rodoskvrnuce. onda pitanje 0 njemu glasi sasvim drugacije. ono sto ga moze uistinu uzdici nad prirodu. Kako onda moze uciniti ista drugo nego sto njegovo tijelo hocer Medu tim je cinima i njegovo rjesavanje Sfingine zagonetke. on ce se. u malom djetetu prepoznali su Koju bi zavladao i Tebom jer mu ona kao kralja. Usao bi u zrelu vezu II Zivotno putovanje triju mudraca i kraljeva 5 istoka bitno se razlikuje od onog Edipovog. Da je nije rijesio ne bi se ozenio majkom. ali bi time u njemu zazivio duh koji je do sada bio mrtav. Bik kao biljozder upucuje na biljni svijet. da bi se na kraju vratio u prah zemaljski iz kojeg je tijelo i uzeto. izaci iz nje kao sto Ivica i Marica napustaju dom svojih roditelja. takoder. On je nagraden zenidborn majkom upravo zato sto je rijesio tu zagonetku. na periferiji grada. dom koji nije ponor u koji cemo sebe zajedno sa svojom zagonetkom strovaliti.

Ne moze se osloboditi. Takva su mastanja izraz nasih najnizih zelja i pobuda. pitanje 0 sebi. pohlepe i neumjerenosti. gdje im je pred rukom i ustima sve sto im je potrebno. Svaki mit. ne idu tamo gdje bi im put bio odreden nekim usudom. Neke od njih to ostaju i onda kad nam se ucini da smo 0 Odgovor koji one daju uvijek je covjek. koja trazi od nas da u njoj prepoznamo Svi su ovi mitovi. Uspjeli su se za njega uistinu izboriti. . prica je vrlo slozena i bogata znacenjima. ih potpuno razumije kvaliteta razumjeli. ali tog odgovora nije pri svakom tom izgovaranju kako kvalitetno tome kako smo kvalitetno koje one postavijaju. Odgovor cak istim rijeCima. bajke i price dozivjeli. U nasoj prici on je prikazan u liku zle vjestice. bajke i price zagonetke. i to onaj covjek koji ih cita i u njima na pitanje njima moze se izgovoriti ista. To nije Ivicina i Maricina kucica usred duboke sume. Ona ovisi 0 sebi. vjestine i vrline koje su stekli veliko su bogatstvo kojim ce promijeniti uvjete u domu u kojemu za njih nije bilo mjesta. SEKCIJA Za vLastiti dom se treba izboriti Vlastiti dom. Te zelje i pobude vezu nas uz onaj dio nase prirode kojega se moramo osloboditi.44 2PRVA SEKCI)A Osvrt na nas rad Ovo nase bavljenje etikom mozemo prispodobiti susretu sa Sfingom. Oni su uistinu slobodni. u kojoj se ni oko cega ne moraju truditi. Oslobodili su se ujedinjavanjem svojih moci i sposobnosti. napravIjena od slatkisa. bajka iii prica u pitanje 0 ovoj knjizi je Sfinga koja suti. Premda na prvi pogled banalna. Izlazeci iz sume. ali dobiva vrijeme potrebno Marici da snagom svoje intuicije pripremi trenutak oslobodenja od zla. dom u kojemu covjek moze ostvariti i cuvati svoj identitet nije onaj 0 kojemu smo kao djeca najcesce mastali. Iskustvo. Ivica joj se suprotstavlja svojom inteligencijom. smo dozivjeli pitanje 2. Zatvoren i hranjen da bi bio progutan. To znaci da ih ne smijemo shvatiti kao obicne price koje imaju svrhu sarno da nas zabave. ove mitove. pitanje 0 covjeku.

Kad su se jer su cula udarce sjekire u drvo. Utjesio je svoju sestricu i skovao da bi sutradan mogao njime oznaciti put. je to uskoro otkrio. on se nije predavao. mozda onih istih koje su pojele njihov kruh. Ivica se prvi put osjecao posve razoruzan. u kojem zive mogu opstati Zatvorili su prozore i vrata. Ovaj su put sprijecili Ivicu da se uoci puta opskrbi kamencicima. a Marica prozora. Dosli su tamo kamo su oduvijek zeljeli doci. Zapalili su vatru i Ijubazno im rekli grane Ivica da mogu mirno spavati. Uzivali su u slatkom zalogaju. docekali toboze zabrinuti: uopce necete vratiti. No koliko se god trudila kod djece nije izazivala osjecaj sigurnosti i samopouzdanja. Ivicu je zatvorila. Nakon nekog vremena maceha je opet zakljucila da u sirornastvu sarno ako se rijese djece. se u trag koji su ostavili kamencici koje je bacao. Uzivali su u svemu sto im je davala. svog muza da djecu odvedu duboko u sumu i prepuste ne bi li ih se tako rijesili. Izasao je kroz prozor. Odlucila je Ivicu dobro ugojiti. gladi i drugim opasnostima. vjestici svaki bi put pruzio . Bijase to s pravom jer su se zahvaljujuci tomu uspjeli vratiti kuci. Ptice su pojele mrvice kruha i svaki trag prema domu bio je izgubljen. Oni ce biti negdje u blizini i sjeci drva. Barem je tako izgledalo. ali bi im katkad "sve ispadalo iz ruke". Barem se tako cinilo. Marica se prepustila napunio dzepove kamenjem ocaju. Svaki je dan provjeravala koliko u svom naumu napreduje. Upotrijebio popustio. Sto je naumio svoj postupak lagao je da se oprasta "bulaznjenjima". Bacili su se na nju. osvrtao se za sobom. plan kako ce se vratiti domu od kojeg ih zele tako okrutno ucinio. Pred njima je bila prekrasna kucica od slatkisa. Roditelji nikakvog macka ne vide pa se cude njegovim duboko u sumu roditelji su se pobrinuli probudila nisu se uznemirila za svoju djecu. Djeca su zaspala. Bili su sirornasni i zena je uspjela na milost i nemilost zivo- ~~ Ivica i Marica imali su egoisticnu i neosjetljivu macehu i oca koji ih je volio. no nije se previse brinuo. Nekakvu utjehu nasla je u pjevu ptica. No. Roditelji su opet bili "brizljivi" i uspjeli su zavarati djecu da bi ih napustili. ali pod jakim utjecajem zene bijase preslab da samostalno nagovoriti tinjama. Ivica joj opet je je trebao kroz resetku pruziti svoj prst da vidi koliko se udebljao. Posluzio se varkom. Ivicina razumnost dosla do izrazaja. Oboje su se prepustili tom pjevu i krenuli sumorn tamo kamo ih je on vodio. Morao je to izvesti tako da roditelji ne primijete sto radio Zaustavljao se. Ivica se dohvatio krova. Umjesto prsta kratkovidnoj neku tanku koscicu. to bijase udaranje Pouzdao o drvo koju je otac postavio da bi na neko vrijeme zadrzao djecu u miru i sigurnosti. ali Ivica se nije predao. a zatim pojesti. I gle cuda.mrvice zadnjeg zalogaja kruha koji su roditelji dali djeci. Pojavila se vjestica koja ih je odvela u svoje odaje. Na pocetku je bila veoma Ijubazna i brizljiva. a Maricu zaposlila.2DRUGA SEKCI)A 45 Prica 0 Ivici i Marici donosi odluke. bila dorasla situaciji. no uskoro je dosla nap lata. to je i naum. Ni Maricu vise nije mogao utjesiti. da oznaci put ovaj put nije Odlucili su ih odvesti jos dublje u sumu. Dosli su u sarno srediste sume. Djeca su doznala za njihov odvojiti. Roditelji su ih Kako ste mogli tako dugo spavati? Vee smo se uplasili da nam se je ono posljednje sto je mogao upotrijebiti Ivicina dosjetljivost kojim su ih vodili . Otac je ponovno No. no nije bilo lako. Kad su joj djeca u dovoljnoj mjeri povjerovala pokazala je svoje pravo lice. Da bi opravdao s mackorn Dosavsi na krovu.

Odlucila ga je pojesti. Marici je bio potreban sarno jedan pokret ruke da gurne vjesticu s ruba peci u vatru.46 2DR UGA SEKCI) A Citavo to vrijerne Marica je bez ikakvog otpora sluzila vjestici. a bili su yam zapravo daleko? Kako ste se pritom osjecall? Jeste Ii znali da vas varaju? Jeste Ii s . na medusobnorn povjerenju. Vjestica je bila nestrpljiva i vise nije rnogla cekati da se Ivica udeblja. tko se dalje bori i kako? 2. Maceha je svojim asocijalnim u njemu vise ne poclva]u lazlrna i strahu. tko se predaje. Marici je sinula spasonosna ideja. no nisu znali kako. za svoj . pomognu? prisiljen lagati. neprihvatljivo da yam primjereno ponasanje koje treba izvana korigirati. Je Ii to njegovo iii pak znakove uqrozenosti pa su se potrudili 3. odnosno. Pozalila se da ona ne zna kako se to radi. Nalozila je vatru u velikoj peci i naredila Marici da provjeri je li dovoljno jaka. Oslobcdivsi se velikog zla Ivica i Marica nasli su golerno blago u zernlji. prijevari. Prenio ga je preko. Pojavio se labud. tko se boji. razredno Sto? i neodlucni? tipovi koji truju obiteljsko ozrac]e? Tko sve. 5. Marica se sjetila nekih stihova iz djetinjstva koji su joj se ucinili prikladnirn da ih izrekne labudu. da ne moze prosuditi kad je vatra dovoljno jaka. Vjestica je.opstanak" tako da ste morali pred nastavnicima izrnisljati razlicite scenarije. priblizio se obali i dao znak Ivici da rnu sjedne na leda. Labud je pjesrnicu razurnio. kako i clrne moze kada je netko uspio iii pak neko drugo ozrac]e? Mozete Ii navesti primjere zaustaviti . Tko sve i kako vara. Vratio se i po Maricu.rijeka koju je trebalo prijeci. Je Ii uobkajeno da se djecaci bore kad su .uqrozeni". Zarnolio ih je da rnu oproste sto nije bio dovoljno odlucan da ih zastiti. Slutili su da irn on moze pomoci. 1. tko laze. borbi za opstanak. Uskoro su se oboje nasli pred svojorn kucorn gdje ih je docekao pokajani sretni otac. Pred njirna je bila jos sarno jedna prepreka . predrasudi? Argumentirajte primjerima iz vlastitog iskustva. ni camca. vidjevsi Maricinu predanost radu. Kako nije bila sarno kratkovidna u svorn nacinu percipiranja vee i u nacinu razmisljanja i dozivljavanja dogodilo se nesto sto ni sarna Marica nije ocekivala. Jesu Ii svi ocevi popustljivi 7. a djevojcice 0 prepustaju stereotipu.trovanje" kojeje netko potaknuo? Kako muje to uspjelo? Mozerno Ii sto uclnlti da sprljecimo takvo . prernda je bila svjesna da joj tako pornaze u ostvarenju necega sto nikako ne zeli. II Pitanja za Odnosi razmlsljan]e i razgovor ponasanjern zatrovala obiteljsko ozrac]e i roditeljski iskrenosti se dom raspada. Ivica je u svojoj borbi za opstanak radi Ii se laganje nemoralan se naprosto cin? sudbini? Ne 4. Jesu Ii sve macehe asocijalni i eqoisticni trovati obiteljsko.trovanje"? 6. Dugo su pricali 0 svernu on om sto irn se dogodilo. vee na lukavosti. Jesu Ii vas ikada roditelji zavarali nekim sredstvima da bi stvorili dojam kao da su yam blizu i da se za vas brinu. Dugo su ga gledali ne znajuci sto da cine. Sjetite se situacije roditeljima. Nigdje nije bilo rnosta. Napunili su njirne vrece i posli kuci. da jedni drugirna vjeruju da bi rnogli dalje sretno Zivjeti. Vjestica se naljutila i odlucila joj pokazati sto treba uciniti. prepoznali kada ste se borili za svoj identitet. stekla neko povjerenje u nju. Jesu Ii vasl roditelji iii nastavnici u tim scenarijima samo zlocu. sto irn je pornoglo da jedni druge razurniju.

Zia vjestica uspjela je jednostavnom ponasanja i razrnisljanja zavladati Koja je obiljezja njihova za- imala u vidu da bi ih mogla prevariti? slabostima Koje to konkretne vjestice uspijevaju vladati zlvotlrna mladih Ijudi? Kojim se njihovim pritom koriste? Znaju Ii se svi mladi svojim umom i svojim srcem suprotstaviti? 10. Mozete Ii se uvijek suprotstaviti 12. Daju Ii vam oni koji se brinu in icijativu? 0 razvijate i prigodu r!-~-~ rlr(l) .2DRUGA SEKCI)A 47 njima 0 tome razgovarali? Jesu Ii vas nastavnici u svom radu s vama zavaravali na slkan nacln? Koji? Jesu 0 Ii oni osjetili da ste otkrili sto se doqada? Jeste Ii ikada 8. uspijevate 11. Psiholozi nas upozoravaju nepodnosljivo da postoje oblici iskrene ali pretjerane brige koja se pretvara ponasan]e? u njezno. Kako na nasilje. ponasanja tako prepustili prevarom potpuno 9. Nailazite Ii na prividnu Ii joj se suprotstaviti? mod koju imaju Ijudi koji zele nekim manipulirati vama dovoljno prostora da se slobodno i iskoristiti ga? za samoIjubav koja potke vase razrnazeno nju reagirate. Kojom su se sve rnocl lvkinl i Marklnl roditelji opasnostima i nepozeljnirn oblicima tome s njima razgovarali? svoj naum? Kojim su sve sluzili da bi mogli ostvariti svoju djecu? djecom.

. nase pohlepe koji vlastitu pohlepu hrane iskoristavanjern u 21.Danas 27 milijuna zlostavlja Procjenjuje U sjevernoj izradivali i izrabljuje Ijudi diljem radi profita. oko 4000 dolara. s drugima postupno jacarno svoje manje razvijene dusevne i duhovne rnocl i postajemo osobe. se da robovi globalnom Indiji roditelji prodaju gospodarstvu djecu vlasniku qodisnje radionice donesu 13 milijardi dolara. Njih su dvoje u svojoj aktivnosti pothvata. u su visine za pregled Egiptu je radilo milijun djece jer su poslusni]i stabljika pamuka. a prozori srcu. medusobno Suradnjom cjelovitije Njihovi suraduju. S djecom i mladima moze se manipulirati 0 i zeljarna i nastojanjima ida im se ornoquce oblici zabave i uzlvanja koji- ma oni postaju ovisni. stoljecu." drveni ugljen koji sluzl za proizvodnju sijeku secernu trsku. U Obali Bjelokosti i jeftiniji od odraslih. U Burmi robovi cellka namijenjenog izraduju automobilskoj sredstva. Ijudi) duznkkl su robovi u Indiji. za 35 dolara kako bi oni deset sati na dan narukvice koje se prodaju po 40 centi za tucet. Banqladesu U Brazilu robovi proizvode industriji.20 milijuna i Nepalu. na prostituciju. U pirotehnicka Sierra Leoneu robovi rade u rudnicima U Beninu i Egiptu proizvode pamuk. drzi u zatocenistvu. i neumjerenosti. Japan iii SAD gdje mogu za njih dobiti silovanjem i prijetnjama dolara. ne pridonose izgradnji racionalni odnosno intuitivni postupci nanose stetu i njima i drugima. a kako Marica. krijumcari ponude djevojkama dobar posao i odvode ih U slrornasnlrn istocnoeuropskirn zemljama u Izrael. Svicarsku. Kucka se rnoze usporazuma. Njernacku. Vjestica nije samo simbol udruga zla koje se nalazi u nama. a Marica s prozora kucice. Krov odgovara glavi. a njihova se moe pretvara u nernoc. Pakistanu. Oblici ropstva mogu biti vrlo suptilni tako da se podilazi njihovim i tesko prepoznatljivi. svijeta zive kao robovi.48 2DR UGA SEKCI) A Zadaci 1. i na Marldnu pasivnost u prvome dijelu u drugom uspjehu dije- price i na aktivnost dijelu. 2. Vlasnici ih pricak i manja javna kuca S deset djevojaka rnoze zaraditi milijun dvije trecine svjetske ropske radne snage (15 . Njih se kupuje i prodaje. a i odqovarajuce dvanaestak tlsuca djece robova bere kakaovac. vee i simbol "National teksta kojima i zlih Ijudi i njihovih Geografic" pokusajte nailazimo djece. U prici lviea i Mariea obratite pozornost Ivica. . U casopisu sazetak tog na potresne prikaze ropstva Procitajte uz pornoc nastavnika odgonetnuti uzroke ovih pojava i uvidjeti nacine i postupke im se rnozerno suprotstaviti. Godine 1999. Obratite pozornost racionalni. Prepoznajete Ii u svojoj sredini neke takve oblike? na to kako nakon dolaska pred kucku svoju glad utazu]e s krova. zajednickoq doma vee njegovu rusenju. a zene intuitivne. U Kini djeca robovi dijamanata. njihova Oni bore svaki od njih ima svoju ulogu i postu]e ulogu drugog. Glava je simbol uglavnom je shvacanje da su rnuskarcl u svojim postupcima sve lvklne i Marldne u drugom postupke. a srce intuicije. U domu za koji se zajedno uskladenl. Ljudi koji ne suraduju s drugima postaju iskljucivi. Ne jede Ivica slucajno rediti s Ijudskim Uobicajeno Analizirajte tijelom. siljavaju qodisnje Otprilike batinama. odnosno i pasivnosti na lvklnu aktivnost medusobno u prvom i pasivnost sto pridonosi lu.

2DRUGA

SEKCI)A

49

U tekstu pretvorila

koji slijedi navedene

su znacajke

ponasanja

Ijudi cija se racionalnost,

odnosno

intuitivnost i razvi-

u nernoc pa postupaju

neispravno, i onih koji su zbog suradnje s drugima
po grupama

upotpunili

Ii svoje rnocl i postupaju
pomijesane. sto nisu upotpunili

ispravno. Te znacajke nisu raspodijeljene

vee su medusobno koje pripadaju onima svoju intuiSvoje

Svrstajte ih u tri skupine: u grupu krov uvrstite znacajke ponasan]a

svoju racionalnost, u grupu prozori znacajke onih koji nisu upotpunili svoje rnoci upotpunili nase knjige. dijagnoze nego zajedno s odgovorima koji se nalaze u dodatku Ne postavljaju mijenjati,

ciju, a u grupu dom znacajke onih koji su u suradnji s drugima
odgovore usporedite 1. Fleksibilni su u svojim tvrdnjama. svoje

i obogatili.

s drugima

razvijaju hipoteze

koje su spremni zajednicki

proslrivati

i dopunjavati.

2. Razrnisljaju mudro, a ne samo pametno. 3. Zapaza]u detalje, ali ne vide cjelinu. Sve promatraju 4. Ponasa]u se kao da zlve u oblacima. 5. Druge zapravo i ne vide. Pred njima oni samo izgovaraju 6. Odusevljeni su onim
0

izolirano. Vide "bore" na licima, ali ne i lica.

svoje sanjarske monologe. oduseviti i druge.

cernu govore, ali najcesce ne uspiju jednako s drugima uglavnom

7. U svom razrnlsljanju 8. U nekom doqadaju

i komunikaciji iii pojavi

se koriste slikama, a manje pojmovima. ih povezuju u cjelinu. Sluze se jasnim i

razlikuju

detalje

i skladno

razgovijetnim

pojmovima,

ali i zlvlm metaforama.

9. Znaju se stvarno veseliti i zalostiti, 10. Razlikuju sebe od drugih, ali se ne oqradu]u nicu. Znaju odrediti 11. U svojim odnosima sto se kroz tu granicu s drugima nedostizni vee postavljaju propusta, su i strogi. obostranoj selektivno propusnu membranu - gra-

a sto se na njoj zadrzava.

12. Povezuju .znanstvene" pobjedi.

i "zivotne"

istine. U raspravi, pa i sukobu, vesele se zajednickoj,

13. Vide i cuju samo one sto se rnoze jasno, pojmovno

izraziti. zadataka. iii sa strahom, depresivno i tjesjaki, imaju Ii pred sobom

14. Zanima ih samo one sto je vezano za izvrsenje konkretnih 15. Reagiraju napadom kobno. Sve ovisi
0

iii obranom

- nasilno, agresivno

i trijumfalno

tome imaju Ii uspjeha, jesu Ii dovoljno

.poslusne" iii .neposlusne", 16. Sve do kraja analiziraju. 17. Traze od drugih Svemu traze uzrok. njihovom logikom. iskljucivo u uspjeh racionalnog uvjeravanja i argumenti-

da razrnisljaju

18. U podruqu rneduljudskih ranja. 19. U posredovanju vjeruju

odnosa vjeruju

medu sukobljenim krivca i zrtve,

stranama

razlikuju

stranu koja ima pravo i onu koja je u krivu,

u postojanje

20. Za njih su Ijudi racionalno, iii neuspjesni.

svjesno i namjerno

dobri iii zli, disciplinirani

iii nedisciplinirani,

uspjesni

21. Zanima ih cjelina, a ne detalji. 22. Vode ih trenutacni 23. Zapaza]u mnogo 24. Rasplinjuju osjecaji, nadahnuca, zamisli. i nejasno, neodredeno teorijama. i difuzno.

i slroko, ali sve maglovito

se u svojim nerealnim

i neupotrebljivim

50

2DR UGA

SEKCI)

A

25. Razrnisljaju nelinearno doqadaja s odredenirn 26. Dobrohotni

i kompleksno. uzrokom.

Ne traze uvijek jednostavnu

i jasnu povezanost

svakog

su i dobronamjerni,

drugima sve vjeruju, a oni to lskoristava]u. ismijavanja, ornalovazavanja

27. Povjeravaju se i cesto prekasno prlrnjecuju da su posta Ii predmetom i manipuliranja. 28. Dopustaju rnoqucnost istine.

razlkltih misljenja, stajalista i rnotrista. Ne svojataju pravo na lskljuclvo

posjedovanje

Prozori

Krov

Dom -----------------------

00 ~---=--~~~==--~~~~~
. .

3. Maricin razgovor s labudom slikovito prikazuje nacin razmisljanja i djelovanja koji nadilazi logicko razmisljanje, a povezujemo ga s logikom srca. Sto mislite sto je to Marica izgovorila da ju je labud mogao razumjeti i pornoci joj? Napisite sto biste vi rekli labudu. Mozda ne biste rekli, vee biste nesto ucinili. Sto? Procitajte radove jedni drugima i pokusajte odrediti koje bi tekstove, odnosno postupke labud saslusao. Ako mislite da je neciji tekst ili postupak takav da bi ga labud a saslusao, navedite razloge zbog cega. Ako te razloge . !!lI' iI'1il if!i ne mozete navesti, obrazlozite zasto ne mozete .

2DRUGA

SEKCI)A

51

Osvrt na nas rad Da bismo mogli svladati gradivo koje nam nastavnici predaju sluzimo se biljeskama. zenje mozemo jako uspjeino, shvatiti i kao oznacavanje
0

To nase bilje-

puta kojim nas vode nastavnici

na satu. Ono moze biti

ali je li i dovoljno? Bajka

Ivici i Marici kaze - ne. Da bismo zaista usvojili sadrgradivo i moci ga ponoviti. bajke shvatiti kao sliku nase i ostale kucu. Pokusajmo i nastavak

zaje koji su vazni za nas zivot, nije dovoljno praviti biljeske, memorirati Vratit cemo se kuci ali cemo opet biti prognani. nastave etike ali i drugih predmeta. za mudroscu, znanjem, vrlinom Ivicine i Maricine postupke istinsku mudrost, i vjestinom Sto bi znacilo oznacavanje usporediti

tragova kruhom? Moi» li se potreba za hranom? Pokusajte ucenja kojima stjecemo

s potrebom

u borbi za vlastiti dom usporediti s postupcima

znanje i vjestine. Nas sustav miiljenja, tako da nemamo

nase viestine i vrline Cine duhovnu

U njoj zivimo, kao sto zivimo u svom domu. Ako je u njoj atmosfera ako u njoj zivimo siromasno Moie li nam nastava u tome pomocii

loia, ako nam je u njoj tijesno,
dati, moramo je izmijeniti.

sto jesti ni sto drugima

3.

SEKCI

A

ProdubLjivanje prornisljanja

pitanja

0

covjeku, reLigija i etika

Biblijsko turnacenje covjekova postanka i pada Slikoviti prikaz zagonetke covjeka, fenomena njegove slobode, dobra i zla za koje se odlucuje, njegove odgovornosti za ono sto ce on biti, nije sarno predmet mit ova, bajki i prica. Takve prikaze nalazimo i u slozenijim oblicima koji se smatraju ozbiljnijima jer covjeka vise obvezuju. Ne prepricavaju se sarno djeci vee covjeka prate u njegovim zrelim godinama, sve do smrti. One su predmet vjere u velikim svjetskim religijama i problem teoloskih pa i filozofskih studija. Medu njima je svakako i onaj svima nama dobro poznat prikaz zagonetke covjeka koji se pojavljuje na prvim stranicama Biblije, u izvjestaju 0 covjekovu postanku i padu. Kad bismo je mimoisli, bio bi to, ako ne grijeh, onda svakako prornasaj. Necerno se baviti religioznim ili teoloskim aspektom toga teksta, vee cemo se u njemu usredotociti na ono isto slikovno izrazavanje zagonetke 0 covjeku koje smo i do sada slijedili. Mnogi od vas ce reci da im je ovaj tekst predobro poznat, da sve 0 njemu znaju ida ih vise ne zanima. To je pomanjkanje interesa vjerojatno proizaslo iz toga sto ste taj tekst primili, ne kao slikoviti prikaz zagonetke 0 covjeku vee kao historijski izvjestaj dogadaja koji se zaista dogodio. Stavljanje ovoga teksta u okruzje slikovitih prikaza pitanja 0 covjeku mozda ce yam otvoriti nove vidike, ne sarno prema ovom tekstu vee prema fenomenu covjeka, a i razumijevanju samoga sebe.

~~ 3'15Jahve, Bog, uzme covjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obraduje i cuva. 16Jahve, Bog, zapovjedi covjeku: "Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, 17alisa stabla spoznaje dobra

" 6Vidje zena da je stablo dobro za jelo. a mjesto zatvori mesom.covjek i njegova zena . pusti tvrd san na covjeka te on zaspa. No covjeku se ne nade pornoc kao sto je on. da ne umrete!'" 4Nato ce zmija zeni: "Ne. nacini od zemlje sve zivotinje u polju i sve ptice u zraku i predvede ih covjeku da vidi kako ce koju nazvati.covjek i njegova zena . necete umrijeti! sNego.Zar yam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?" 2Zena odgovori zmiji: "Plodove sa stabala u vrtu smijemo jesti. 7Tada se obadvoma otvore oci i upoznaju da su goli. zovne covjeka: "Gdje Michelangelo Buonarroti II Stvaranje Adama . koji bijase s njom. otvorit ce yam se oci. 2oCovjek nadjene imena svoj stoci. CKnjiga Postanka. i vi cete biti kao bogovi koji razlucuju dobro i zlo. pa je i on jeo. pa kako koje stvorenje covjek prozove. I sakriju se . Bogom. svim pticama u zraku i zivotinjama u polju. Bog. Bog. koji je setae vrtom za dnevnog povjetarca. Bog. sUto cuju korak Jahve. Bog: "Nije dobro da covjek bude sam: nacinit cu mu pomoc kao sto je on.52 2 TRECA _ SEKCI) A i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusis.ali ne osjecahu stida. 23Nato covjek rece: "Gle. Ona rece zeni: . 2sA bijahu oboje goli . 9Jahve. Bog. 2lTada Jahve. Boga. zacijelo ces umrijeti!" lsI rece Jahve. 3Samo za plod stabla sto je nasred vrta rekao je Bog: 'Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj. od covjeka kad je uzeta!" 24Stoga ce covjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju zenu i bit ce njih dvoje jedno tijelo. stihovi 15-25) Zmija bijase lukavija od sve zvjeradi sto je stvori Jahve." 19Tada Jahve. Dade i svom muzu.pred Jahvom. za oci zamamljivo. drugo poglavlje. zenu pa je dove de covjeku. evo kosti od mojih kostiju. zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli. mesa od mesa mojega! Zenom neka se zove. a za mudrost pozeljno: ubere ploda njegova i pojede. Spletu smokova lisca i naprave sebi pregace. pa mu izvadi jedno rebro. da mu tako bude ime. Bog. medu stabla u vrtu. 220d rebra sto ga je uzeo covjeku napravi Jahve.

svijet u sedam dana svaki bi dan. osim drugog dana. ali tako da u tom jedinstvu svaki od njih zadrzi svoju posebnost. Isto tako ne bi bilo dobro kada bi razdvojenost onog razlicitog bila takva da do njihova sklada ne bi moglo doci.. Sto je dobro. pobojah se jer sam go. Ovaj put kaze da nije dobro da covjek bude sam. Ona nije dobra ni zla. dakle. stihovi 1-13) II U stihovima 3. a sto je zlo vee samim tim sto je odlucio da nece jesti sa stabla spoznaje? Ne jede li on sa stabla spoznaje zato jer zna da to nije dobro? Nadalje. njemu je i bitno da procjenjuje je li nesto dobro ili nije dobro. Bog. trece poglavlje. zar Adam ne zna sto je dobro. ~ Bit ce dobro ako njih dvoje budu jedno. U nastavku gornjeg teksta. ali moze postati i jedno i drugo. Dru i dan nije donio rosud. ali opet od njega razlicit. Znaci li to da on zeli da covjek ne zna sto je dobro. a sto nije dobro? Smije li to covjek znati? Bog je zabranio covjeku da jede sa stabla spoznaje dobra i zla. nije li mu slican i po tome sto moze prosudivati 0 dobru i zlu? Procitamo li tekst koji ovomu prethodi vidjet cemo da Bog zna sto je dobro.19 Bog jos jednom prosuduje 0 dobru. On treba nekoga tko je isto sto i on. ~ Bit ce dobro ako budu pornoc jedno drugomu pa ce im sve ono sto ce raditi biti blagoslov.2 TRECA _ SEKCI)A 53 si?" . Nairne. ako je njemu slican. Problem je razdvojenost." uJahve.ona mi je dala sa stabla pa sam jeo. Razdvojenost ornogucuje razlicitost. pa se sakrih. Nije dobro da jedinstvo bude takvo da u njemu razlicitosti budu ukinute. Vode su dobre. Bog je zabrinut kako ce Adam reagirati kad ugleda svoju partnericu. ~ Bit ce takoder dobro ako oboje budu jednaki. odmah u stihu 3.:lena koju si stavio uza me . Vjerojatno nije mogao reci da je dobro ono sto je ucinio. a ucinio je to da je razdvojio gornje vode od donjih voda. Stvarajuci . rece zeni: . a sto je zlo? Uostalom. odgovori zena.Bertram von Minden II Stvaranje Eve bu.Zmija me prevarila pa sam jela". Dobro je da sve stvoreno bude u svojoj razlicitosti do jedinstva dovedeno." llNato mu rece: "Tko ti kaza da si go? Ti si.15-18 spominje se covjek neposredno uz dobro i zlo. Hoce li biti sretan zbog nje? . Dapace.5to si to ucinilai" . da jedan ne bude drugomu podreden.rece mu. procijenio kakav je svijet koji je stvarao. lOOn odgovori: "Cuo sam tvoj korak po vrtu. (Knjiga Postanka. ako je I covjek stvoren na sliku Bozju. u sredistu vrta u koji je Bog smjestio covjeka postavljeno je stablo spoznaje dobra i zla. Uvijek bijase dobro ono sto ·e ucinio.. jeo sa stabla s kojega sam ti zabranio jesti?" 12Covjekodgovori: . da jedan ne vlada nad drugim.

Zadatak Sjetite se Maloga prinea. U tom svijetu vi ada slika. Pod pretpostavkom da Adam ne zna sto je dobro. Hoteci ga se rijesltl. Velika je blagodat prepoznati svoje autenticne potrebe i moci ih ostvariti. Ovaj se Upravo mu rnozda ona daje tu toplinu na pocetku i neposrednost. nikakvih problema ne bi bilo. a cega smo u budnom stanju sarno djelornicno svjesni. Uskoro je shvatio da ovaj nikad nece biti zadovoljan. u zagonetne slike. da mu naslika oveu. udahnuo joj svoj duh. da je uzeo komad gline. Pustio je na njega tvrdi san. koji jedini zna sto je dobro i lijepo. svijesti. To bi znacilo da je covjeku oduzeto ono sto vezemo uz emocionalnu inteligenciju i dano bicu drukcijem od njega. se obrat u njegovoj mu oveu naertao. Malome da skrene pozornost privukao pozornost ozbilj- na sebe jer je avijatlcar bio veoma zaposlen. Uvijek nesto na njoj nece biti dobro. Mali nije bio zadovoljan. onom sto zaista jesmo. Kad je razigrani Mali konacno Mali moli avijatkara covjeka polako ga je poceo uvoditi u svoj mali. Snovi su. Bog nije iz Adama izveo sarno neku od njegovih potreba i zelja vee onu najdublju i najvecu. umijesio je.54 2 TRECA _ SEKCI) A Hoce li prosuditi da je dobro za njega sto ona postoji? Zato je vazno otkud ce i kako ona k njemu doci. San je stanje u kojem smo najblizi svojim zeljarna i potrebama. ima sve sto joj treba! Sjecate Ii se kako je taj crtez izgledao? Naertajte gao Bog je. On bi mirno prihvatio ono sto mu je Bog. Time je od njega odvojio jedan njegov dio. napravio. Njemu je pak ostala ona moe koja se veze uz glavu . nije bas previse trudio. prozlrnan]u Nastavite raspravu koju ste toj temi vodili. pa rna kako savrseno on to izveo. ali mnoge od njih su upravo one cije nas zadovoljenje moze uistinu usreciti. Neki teolozi vezuju hebrejsku rijec za rebro s onim sto mi povezujemo s rijecju srce. izraz nasih potisnutih zelja i potreba. sto je lijepo. 0 kako je divna. Uocite da je i ovdje naglasak na medusobnorn i oboqaclvanju postovanjem razlkltostl. Zamislite sto bi se dogodilo da je Bog odlucio stvoriti Adamu partnericu na isti nacin kao sto je njega stvorio. prema biblijskom slikovitom prikazu zagonetke covjeka pred Adama izveo Evu prema logici Maloga princa. ali uzalud. i to prizora na pocetku. on vjerojatno ne bi s odusevljenjern prihvatio ono sto mu je Bog kao njemu slicno bice napravio. Ali pod pretpostavkom da Adam zna sto je dobro. . Naslikao je oveu kojom je Mali bio odusevljen. avijaticar je vise pozorma kakvu nosti posvetio svom crtezu. Vratio se u naslikao zmijskog Sjetio se kako je on jednom eara koji je progutao slona. sto je lijepo. prema psihoanaliticarima. Katkad te zelje i potrebe i nisu autenticne. ali topli svijet. Zato se slikovito kaze da je muz glava zeni. Problem je u tome sto se nasa svijest te zelje ne usuduje prihvatiti pa ih podsvijest mora pretvoriti u simbole. Zadatak Na takvo razlikovanje rnusklh i zenskih dusevnih 0 i duhovnih rnocl naisli smo i u bajei 0 Ivici i Mariei.razum. je jedan avijatkar nog odraslog zauzet popravkom kad se sa svoga malog planeta spusta u pustinju Dugo je trebalo gdje svoga zrakoplova. a ona je njegovo srce. Dogodio svoje djetinjstvo i poceo je razrnisljati na nacin djeteta.

On nema vremena za temeljit i sustavan rad. Hans Baldung II Adam i Eva . ni svojim tvorcem vee ovim bicem koje je iz njega proizaslo i kojemu je slicno. Cuvali su vrt oko kojeg se svojim radom nisu trudili. Ali. ni svijetom. samo prije ispitivanja? Ii se nekomu od vas da neki predmet pocne ucitl tek prije kraja skolske godine? Ima Ii u znanju koje ste tako stekli ikakve vrijednosti? Je Ii to uopce neko znanje iii samo njegov privid? Pokusajte uoclti i neke druge oblike nestrpljivosti. Jos nisu posteno prionuli ni uz jedan posao. No. vee zenom. neuvazavanja prirodnog osobnog anqazrnana. jos nije bio uistinu njihov. Bog nije svijet stvorio u jednom nije stvorio sve odjednom. Zivot u prirodi ima svoj tok. vee ce se s njom sresti prije nego sto su za to sazreli. dobro i zlo. U svom odusevljenju on je cak propjevao. vee korak po korak. covjek je cesto nestrpljiv. Seljaci u proljece siju. Pojavom zmije ta ce se zagonetka do krajnosti izostriti. ne sarno zato sto vise nije sam vee i zato sto je njegova razina svijesti visa. Adam nije zadivljen sobom. svoj razvoj. lijepo i ruzno jos su uvijek za njega i njegovu partnericu zagonetka. ekspresna se na svoje ucenje. Pitanja za razmlsljan]e i razgovor danu. prirodnim putem. Adam i Eva nisu imali zivotnog iskustva. Njihov se osjecaj za dobro i lijepo izostrio. iii pak karnDogodi rjesenja. Adam i Eva nece tajnu dobra i zla spoznavati postupno. Tako bi trebalo biti i u ostalim podruqlma Ijudskoga zlvota.2 TRECA _ SEKCI)A 55 Adam je zaista zadivljen zenom koju je Bog pred njega izveo. Zmija ih je zatekla nespremne. Osvrnite Ucite Ii sustavno i temeljito panjski. toka i potrebe Kad su upoznali zmiju. Trazl brza. cltavo Ijeto rade na njivi i na jesen beru plodove. Tek u njemu on prepoznaje svoje vlastito cudo i cudo stvaranja. Njegov se zivot bitno promijenio. suocavajuci se sa zivotnim problemima i rjesavajuci ih. Zanimljivo je da prva pjesma u povijesti covjecanstva ne bijase pjesma zadivljenosti sobom ili Bogom.

Jesu Ii Edipova zudnja vrijedne? Mozerno da spozna dobra sebi i Evina i Adamova zudnja za spoznajom i zla jednako svojim clnorn Ii to sto su Adam i Eva stekli i to kako su se nakon toga ponasall nazvati mudroscut Adam i Eva upoznali su sto je dobro. Nije dobro kad covjek radi tako da ne uziva u svome radu. Premda su po prirodi i duhu upuceni jedno na drugo. svatko na svoj nacin . Adam i Eva su pozvani da jednoga dana budu istinski stvaraoci. Otvorile su im se oci i oni su spoznali da su goli. ~ Nastankom nepovjerenja odvojili su se jedno od drugoga. a prepoznali su zlo koje im se dogodilo. a posebno pred Bogom. zena svojim carima. Zagrizla je u plod sa stabla i dala Adamu koji se nije opirao. ~ Oni imaju potrebu da vladaju jedno drugim. Adam okrivljuje Evu. biti kao bogovi. ali to jos ne mogu ni biti. povjerenja koje je do sada medu njima vladalo. vee vlastitim radom i angazmanorn na njemu. Zmija ih je zaskocila a oni se nisu mogli snaci. a ona okrivljuje zmiju. ~ Kad su ljudi razdvojeni i kada jedan drugoga podreduju svaka njihova djelatnost pretvara se u muku. Masaccio II Izgon iz raja . Rekla im je da ce. No tu krivnju ne mogu prihvatiti i bjeze pred njom premda znaju da ne mogu pobjeci. kad spoznaju dobro i zlo. da on ne zeli da oni budu poput njega i da im je zato zabranio jesti sa stabla spoznaje. Zastidjeli su se jedno drugog i pokrili se. zive kao da je svatko od njih sam. rad postaje prokletstvo. Probudila je u Evi sumnju u Bozju dobrotu. Zivot koji je slican Bozjern zivotu ne stjece se naprosto prenosenjern tog zivota.56 2 TRECA _ SEKCI) A Bili su nedorasli izazovu pred kojim su se nasli. ljudi svojih vlastitih djela i tako Bogu zaista slicni. a nije dobro da covjek sebi podreduje drugoga covjeka. kao sto se ni prije nije previse trudio da do tog cina ne dode. znatizelju i pohlepu za znanjem i mod. Zmija ih uvjerava da ih je Bog prevario. a nije dobra da covjek bude sam.muskarac svojom fizickom moci. Pitanja za Usporedite vornosti Sofoklovu istinu 0 razmlsljan]e i razgovor Adamovo cin i Evino nezrelo 5 prlhvacanje odgokrivnje u za vlastiti Edipovim prlhvacanjern Kralju Edipu. Oni jos nisu kao bogovi. Osjecaju se krivima jedno pred drugim. Dobro koje su do sada posjedovali su izgubili. a sto zlo. Nestalo je one neposrednosti.

do jos vece osjetljivosti za dobro i lijepo. slobodni jedno od drugoga mogu uci u zdrave medusobne odnose. a ti cd mu vrebati petu" (Post 3.2 TRECA _ SEKCI)A 57 Zadatak Iz cjelokupnog teksta ove nastavne cjeline izvedite odgovore na pitanje sto je zlo. Tek sada. prirodi i Bogu. izmedu roda tvojega i roda njezina: on ce ti glavu satirati. tjera nas da se borimo . Mitovi. Mudrost je vrlina. . tivnost .. da ne moramo od njega bjezati. do jos viseg stupnja svijesti 0 sebi. Cjelokupna covjekova povijest moze se promatrati kao borba protiv spomenutog zla. Zasto ne bi on iz njega izasao po nacelima svoje vlastite ljudske prirode. odrasti i sazreti. rna kako ona izgledala nadmocna i nesavladiva. a kadsto se gubi. Ono sto satire zlo jest mudrost zivljenja. zivot zadobiva smisao. naravno ako smo za tu borbu opremljeni. a mudrost daje zivot. Kao sto postoji zudnja za spoznajom dobra i zla tako postoji i zudnja za mudroscu. Ako mu se suprotstavimo. Bog je rekao zmiji: "Neprijateljstvo ja zamecern izmedu tebe i zene. Time se sugerira ono isto sto se sugerira u slici Sfinge. bajke i legende. religiozne slike i predodzbe. naoruzani i to ne sarno fizickom snagom.. Na mnogim je slikama biblijski raj zemaljski prikazan u obliku maternice. ne rnocl osloboditi nas clnl tupima i slijepima na probleme. Pozuda za znanjem i moci vodi u smrt duha.. Mudrost dovodi covjeka do jos viseg stupnja zajednistva nego sto su ga Adam i Eva imali prije svoga pada. U zudnji za mudroscu ne moze biti pozude i pohlepe. enigmatskom i racunalnom inteligencijom.. To ne znaci da covjek iz toga prvobitnog jedinstva mora biti prognan. posve prirodno? 0 zivotu unutar maternice ovisi hoce li covjek iz nje biti izbacen i prepusten tomu da propadne ili ce izaci opskrbljen za zivot koji ga vani ceka. osudeni na jednolicnost i dosadu koju cerno neuspjesno lijeciti pohleporn i agresivnoscu. one sto i destrukvori: zlo je izgubiti se i propasti na putu. ali cemo biti duhovno siromasni. Sarno borbom sa zlom zivot moze postati osmisljen. na njihov izraz i na njihovo rjesavanje: agresivnost bismo vidjeli da jos nismo one sto bismo mogli biti i da sami trebamo aktivira nas. tek se sad mogu pisati prave pjesme. (Neki rnoquci odgose primarnih veza. drugome.15).) Ako se ne suprotstavimo zlu. tek se sada moze istinski raditi i stvarati. Ona se teskorn mukom stjece i prenosi iz generacije u generaciju.) Ima Ii u samom postojanju zla nekih pozitivnih strana? (Neki moquci odgovori: zlo nam otvara od da pridonijeti da to postanemo. katkad raste. sugestivno nam govore da moramo prihvatiti problematicnu stranu zivota. u nesposobnost ispravnog djelovanja. a ne porok. ono nas nece postedjeti. Mozda necerno biti zlocinci. ili u prici 0 Ivici i Marici: prvobitno neposredno jedinstvo covjeka s prirodom mora biti napusteno. Onom nadmocnorn i zagonetnom mozerno se suprotstaviti tako da nas ono ne porazi.

a kolika njihova odgovornost? o odgoju i obrazovanju Sto mislite koje imate? Zelite Ii isto takvo svojoj djeci. Ona nije sarno znanje. ona otvara vrata vjecnog zivota koja su se grijehom prvih ljudi zatvorila. koja se ocitovala u njegovim djelima i rijecima. Krscani vjeruju da se on vee pojavio i da nije roden sarno od zene vee i od Boga . vasa. Konacno. vratiti covjeku i njegovu radu dostojanstvo.Bogocovjek. Zato Bog mora ponovno intervenirati u ono sto je stvorio. Krist). iii rnozda druqacije. To je Isus iz Nazareta. ona je i moe stvaranja novoga svijeta. sveta knjiga muslimana.58 2 TRECA _ SEKCI) A Pitanja za spodobiti razmlsljan]e i razgovor i skoli prikoju u maternici Pokusajte svoj zlvot u obitelji sa zlvotorn morate napustiti. sazima biblijsku mudrost i daje joj novo tumacenje. Sarno on moze ponovno spojiti ono sto je grijehom razdvojeno. Imate Ii zelju sto prije lzkl? Jeste Ii u sukobu s onima koji se za vas brinu? Kolika je. On je istinska mudrost. . Slicno naucavaju i muslimani. kvalitetnije? Sto biste zadrzall. Tu mudrost on moze dati svakomu tko u njega vjeruje. Njihova se religija nastavlja na zidovsku i krscansku objavu danu u Starom i Novom zavjetu. Pomazanik. novih odnosa medu ljudima. Cekat ce da se nakon mnogih pojavi generacija koja je zrela da se u njoj rodi Mesija (hrv. a sto promijenili? Religija i etika Zidovi i krscani smatraju da je zlo toliko jako i toliko lukavo da covjek u njega ne moze proniknuti. zbog toga. grc. Kako se u toj maternici osjecate? Bojite Ii se lzkl? Imate Ii zelju u njoj sto dulje iii zauvijek ostati? Navedite primjere koji pokazuju da se u toj maternici zaista osposobljavate za zlvot koji vas ceka izvan nje. Kur'an.

Ali etika ne mora biti nuzno vezana za religiju. jest moe razuma. Istu mudrost na razlicite nacine traze i narodi izvan europskoga civilizacijskog kruga. lucidno postavljanje pitanja koja poticu na izricanje novih misli. ucenje 0 tome kako covjek treba zivjeti. Sokrat je vjerovao da svatko tko je dosegnuo takvo stanje duha i oslobodio se pogresnog nacina razrnisljanja moze ispravno prosudivati i djelovati. Cesto to bijase predrasuda. upusta se s njim u daljnje misaono izvodenje. cime upravo stvara ozracje povjerenja i slobode. Razgovara s njima. Sokrat je sam sebe zvao babicom. vee razlicitim svjetonazorima. No to im Sokrat nije morao reci. ili pak sarno prividna istina.2 TRECA _ SEKCI)A 59 Zidovska. do onoga sto je dobro i istinito. Problem je u tome sto su ljudi neiskusni u tome da prosuduju na pravi nacin. Pozorno ga slusa i postavlja mu pitanja kako bi se ovaj uspio jos jasnije i potpunije izraziti. srecu. Mnogi ljudi ne pripadaju nijednoj religiji. Cak unutar istih religija postoje razlicita vjerovanja. Tek kad bi svoga sugovornika dobro shvatio. Koliko smo u tome vjesti? Poznajemo Ii kriterije moralnog djelovanja. Ona se pojavljuje kao zasebna disciplina i izvan religije. Zadaci Oslobadanjern od predrasuda i neznanja postajemo sposobni za ispravno moralno prosudivanje i ispravno djelovanje. Sokrat vjeruje u moe razumnog prosudivanja svakog covjeka. oni bi svoju zabludu sami uvidjeli i cudili bi se kako su tako nesto do sada mogli smatrati istinitim. Religije su razlicite. . neki bi se uspjeli vinuti do razumijevanja najvisih moralnih nacela. On hoce svaku zapocetu misao dovesti do kraja. Mnogi bi Sokratovi ucenici posustali u svom moralnom napredovanju. On pozna kriterije i stekao je vrline koje mogu pokrenuti njegovu volju. Da im je rekao mozda to ne bi mogli ni prihvatiti. Zahvaljujuci njegovu mudrom vodenju razgovora. ono sto bi Sokratovi sugovornici izrekli kao svoju misao nije uvijek bilo istinito. Ironicno kaze da je zaboravljiv i da sporo shvaca. ali ne tako da skace sterne na temu. krscanska i islamska religija podrazumijevaju etiku. Zato on potice ljude na razmisljanje. Ne cini nijedan novi korak ako uvidi da ga ovaj ne moze slijediti. dusevno i duhovno blagostanje. Oni koji su imali prigodu dozivjeti Sokratovo predano slusanje. Budi u njima ljubav prema spoznaji onoga sto je dobro i istinito. mnogo prije pojave krscanstva i nezavisno od zidovskog utjecaja. srca i volje i potreba da se zivi dostojno poziva covjeka. sto treba ciniti da bi postigao smisao zivota. Ono sto je zajednicko svim ljudima. fizicko. Pritom mu je posebno stalo do toga da razumije ono sto njegov sugovornik misli i nacin na koji on misli. Platon i Aristotel raspravljaju 0 mudrosti zivljenja ne pozivajuci se na bozju objavu nego na moe covjeku dostupnog rasudivanja i htijenja. htijenju i umijecu da pogodi mjeru intelektualne i moraine zrelosti svojih ucenika. a svoju vjestinu majeutikom ili porodiljnom vjestinorn. Grcki filozofi Sokrat. briznost doticu li obojica jos uvijek istu temu i slijede ju mogli su to usporediti sa svojim radanjem. No. bez obzira na religiju i svjetonazor. Budu u Indiji. Spomenimo Lao Cea i Konfucija u Kini. posjeduje0 mo Ii vrline? Procitajte sljedecu prku i razmislite postavljenim pitanjima.

Jelena se nije odmah tim slozila jer ju je Grga vise puta zelio zavesti lao No kako rjesenja. poznanika camcem obalu. Primijetio i poceo ju tuci. nakon cega mu je ona ispricala kako je uspjela doci k njemu. Pero rece da joj ne l zgrabio Damira i posteno II ga prebio. Dijeli ih rijeka na koji je svojim na drugu da dode prijatelju pomoc. ali zive odvojeno. ce mu s njom. prihvatiti je Grga rijeke Damir Grginu odveo vela je noc s njime. Usao je. putu? Kolika je odgovornost moze imati Damirov drugih? Jeleni? Tko od sudionika ove price najvise. a to je cuo Duro koji je upravo baeila mu se oko vrata. prijatelju pa ga je izbjegavanije vidjela preko drugog s otisla je Grgi i zamolila rijeke. Jelena je gledala. a tko najmanje u svojoj unutrasnjoj drugomu luta? Tko ima najmanje covjeka covjeku [e li tko mogao kuCi? Koji su pristupi propustenii a koji to nisu? Koji su i ciji pristupi i kako? ovakav razvoj dogadaja . je da ju Jelenu i poveo je u svoju kucu. Jelena je vikala. a onda. Jelena se uvrijedi Peri da mu se potuzi Jelena je odlucila ponudu na drugu se vratio i proSutradan zatrazi pornoc. k kojoj nema mosta. sto nee i ode i ona platiti. koje su se pojavile na njezinu trebao maknuti poredak Damir? Koje sve znacenje zadovoljna i ispunjena? [e li postu- uspjela rijesiti sve prepreke Nije li mozda te prepreke pak prema sreden. i odmah je docekao ju stranu natrag. [e li Durin prolazio nesto tisti. moralno sprijeciti a tko najsredeniji opravdani. Damir se jako naljutio pokraj kuce. On joj rece vee jednu ga da je preveze da ne zeli novae.60 2 TRECA _ SEKCI) A ~~ Jelena i Damir se vole. sretna sto ju je Duro zastitio. zagrljaj zaista mjesto u kojem Jelena moze biti sretna. cesto porucio dolazio Jeleni Ona se obratila od njega Peri i zatrazila Pero kaze da joj ne moze pornoci jer nema camac i predlozi joj da se obrati Grgi. Damir je preko Grge. njemu. moze pomoci.

2

TRECA

_

SEKCI)A

61

Slazete li se u razredu s kriterijima kojima procjenjujete postupke sudionika price? Pokusajte jedni drugima obrazloziti kriterije koje zastupate. Mozete li dogovoriti neke kriterije koji ce vrijediti za sve? Koji su to kriteriji? [e li Sokrat u pravu kad tvrdi da postoje univerzalna moralna nacela i kriteriji ispravnog djelovanja? J e li vase neslaganje u kriterijima procjene dokaz da takva nacela ne postoje ili je to dokaz da jos niste dosegnuli onu razinu svijesti koja bi yam omogucila da ispravno prosudujete?

Lucas Cranah II Pohotni starac, Ima Ii itko, mlad iii star, zensko iii rnusko, pravo na pohotu? Je Ii pohotno ponasanje moralno neutralno iii nanosi zlo pojedincu i zajednici?

62

2

TRECA

_

SEKCI)

A

BILJESKE

2

TRECA

_

SEKCI)A

63

.

uspijeva izbjeci sve zamke i stici daleko te dozivjeti mnoge cudesne. lijepe i istinite pustolovine. Prsten pecatnjak ce biti sredisnja slika ovog dijela nase knjige. Vrline koje imamo i njih ce privlaciti. . a sto pak biti otvoren u sebi i otvoren prema drugima. Tu je i mit 0 Gigovu prstenu koji covjeku daje primamljivu i izazovnu moe nevidljivosti. Slijedi mit 0 grckorn junaku Perzeju i legenda 0 krscanskorn vitezu Svetom Jurju kao povod za razlikovanje vjestine od vrline. Covjek vrlina. Krug koji smo spomenuli ne mora biti nuzno zacaran. Mozemo putovati i nikamo ne stici. Upoznat cemo mit 0 titanima Prometeju i Epimeteju koji su Ijude obdarili razlicitim pomagalima da bi im pomogli ispuniti smisao njihova postojanja. zakonitosti s jedne strane i beskonacnosti. trcati kao Alisa u Zemlji cudesa. a mozerno se slagati is drugima. Hodajuci krugom.pomagaLa i pornaqaci UVOD ~~ ~~ U ovoj cemo cjelini istrazivati ko"ko daleko moze covjeka svome zivotnom putu stici i sto sve mora posjedovati da bi stigao ~ d~lje i doZiVi0j. kaoticnosti i nepredvidivosti s druge strane. lijepoga i istinitoga. dobre.t"vise cudesnoga. Pritom je vazno i to da ne p~~il~l'l'f6 i da ne stigne bilo kamo vee tamo kamo uistinu pripada. a zapravo stajati na mjestu jer se ne mozemo osloboditi zacaranoga kruga u koji smo up ali. Taj simbol izrazava sklad covjeka kao konacnog bica i beskonacnog toka vremena koji ga zeli progutati. U takvom se krugu krece junak iz crtanog filma Vivek ide daleko. a ne moramo se dodatno truditi da i drugima budemo privlacni. Krug i Vivek cine sklad koji se moze prikazati u prstenu pecatnjaku. Vivek se ne gubi u njegovoj kaoticnoj beskonacnosti vee je obiljezava svojim postojanjem. dobroga. To je takoder sklad konacnosti. Vrline nas cine cjelovitima. One nam ornogucuju takvo djelovanje koje se podudara s nasim unutrasnjim bicern. Razmisljat cemo 0 tome sto znaci pasti u zamku ili pak drugoga u zamku hvatati.3 TRECA CJELINA 65 Orijentiri i zamke na putu . pravilnosti. na Galilejevu primjeru pokazat cemo kako nije jednostavno uvijek biti dosljedan i odgovoran za ono sto jesmo ili sto bismo mogli biti. Konacno. poput junaka Herakla. Kao vrli Ijudi slazerno se sami sa sob om. Otvoren covjek vidi jasne orijentire i ne boji se druge na njih upucivati. Mnoge su zamke na tom putu i on moze veoma brzo zavrsiti. On moze postati i osmisljeni prostor nasega zivotnog putovanja. pa cak i onda kad ga drugi zele sprijeciti na njegovu ispravnom zivotnom putu. Vidjet cemo kako se u zivotnom krugu uspostavlja sklad i kako se cuva da ne bismo pali u besmisao njegove kaoticnosti ili postali robovi nekog kruto zakonitog poretka koji nas zarobIjava. Sebe lakse prihvacamo.

Svaka se trudila da mu sto uvjerljivije izlozi svoj smjer. hoces li da te prijatelji ljube. ja ti ne zelim obecavati nikakvih uzitaka. kako eeS spavati na meku lezaju i u svemu uzivati bez muke i rada. dragi Heraklo. a druga Sreca ili Zloca. a odijelo tako izabrano da su joj se drazi jos vise isticale. kako eeS oci. Prva se zvala Vrlina. bjelilo i rumenilo njezine koze bilo je mastima istaknuto. dakle.ako pedes mojim putom. moras ih postovati. tvoje sposobnosti i tvoj odgoj. SEKCIJA Privlacnost i neprivlacnost vrLina Heraklo na raskrizju Kad je grcki junak Heraklo. bez mrlje.66 1." Prisla mu je i druga zena. prva je mirno isla dalje. koja ce mu od njih biti druzica i pornocnica na putu. "Ja dolazim k tebi. a njezino drzanje takvo da se cinila uspravnija nego sto je bila. moci eeS misliti sarno na to kako eeS se krijepiti najbiranijim jelima i picima. Znaj. tdis li da te neka drzava postuje moras joj ciniti usluge. ono uvjerljivo ne mora uvijek biti i ispravno. Zelis li da ti bogovi budu milostivi. tijelo joj je resila cistoca. Trebao je odluciti koju ce povesti sa sobom. Sve to budi u meni nadu da eeS. oci su joj bile siroko otvorene. Za poslove se neces morati brinuti. vidim da si necdlucan kojim bi putom krenuo kroz zivot. Druga je bila punasna i njezna. vodit cu te najugodnijim i najlagodnijim putom: okusit eeS svaki uzitak. usi i ostala osjetila nasladivati najugodnijim osjecajima. No. odlucio poci u svijet. a neces se morati odreci niceg sto bi ti moglo donijeti dobitak. moras im biti od koristi. Ako bi ikada bio u neprilici kako eeSdoci do sredstava za to. Razmisljajuci na jednom raskrizju kojim bi putem posao. ne moras se bojati da cu ti naprtiti kakve tjelesne ili dusevne napore! Naprotiv. nego cu ti prikazati kako su bogovi odredili da bude u ljudskom zivotu. moras postati njezin dobrotvor. a druga ju htjede preteci te potrci k mladicu i prozbori: "Heraklo. ukazale su mu se dvije djevojke. No. odnosno orijentire po kojima ga namjerava voditi. biti uspjesan u svemu sto je dobro i veliko. na samom se pocetku nasao u velikoj dvojbi. bogovi ljudima nista ne daju bez rada i muke. Kad su se te dvije zene primaknule Heraklu. pogled joj je bio stidljiv. jer poznajem tvoje roditelje. vee sarno privlacno. a odjeca bijela. moci eeSsarno uzivati plodove tude marljivosti. kao mladic. Cesto je gledala samu sebe. drzanje cedno. ~~ Prva je djevojka citavom svojom pojavom pokazivala pristojnost i plemenitost. zatim se osvrtala gledaju li je i drugi. . [a svojim prijateljima dajem pravo da sve iskoristavaju. Ako mene izaberes za prijateljicu. a izbjeci svaku neugodnost. a cesto je pogledavala i svoju vlastitu sjenu. hoces li da se cijela Helada divi tvojoj vrlini. da od svega sto je dobro i lijepo.

kako te ta zena dugim i tegobnim putom vodi do zadovoljstva? [a cu te. [a sam cestita suradnica u miru. Igramo igre na srecu. Pa i ti si sarna. Nakon toga procitajte i odgovore. a vuku se mucno i u prljavstini kroz starost. Hrana. Tako mozerno imati srecu da nas profesor pita upravo ono sto smo naucili. robovi ljubaznu zastitnicu. moras nauciti ratnu vjestinu. a toga neprlvlacnoq. a ljeti obilazis okolo trazeci snijega. postuje domovina. ljube ih prijatelji." "Jadnice". i gotovo klonuli pod tezinorn onoga sto moraju raditi. rece Vrlina. pijes prije nego ozednis. postideni zbog onog sto su ucinili. "kako mozes posjedovati neko dobro? Ili. sa zadovoljstvom se sjecaju svojih prijasnjih djela i osjecaju srecu u svom sadasnjem djelovanju. 50 Evo prvog pitanja: Zasto se u tekstu zloca povezuje srecom? ~~ Pod srecorn se ovdje ne podrazumijeva ono sto nas uistinu usrecuje. pitanja za razmlsljan]e i razgovor Slazete Ii se da je zloca sve one sto se u tekstu Obrazlozite. U meni umjetnici posjeduju zeljenu pornocnicu. vee ono sto smo stekli bez truda.67 zelis li zeti. ne Ide neslavno pokopani u zaboravu. sto vrlinom? U opisu vrline vjerojatno nailazite kao takvo opisuje? na mnogo Sto ne biste odredili Sto smatrate kao zlocu? zlocorn. sto oko iznad svega razveseljuje. svojim prijateljima dopustas da potrate nee i da prospavaju najbolji dio dana. najkracorn i najudobnijom stazom povesti k sreci. druzim s bogovima i sa svim dobrim ljudima. pa dalje zive u uspomeni svih vremena. po meni su mili bogovima. vlastita pohvala. da s uzitkom pijes. Stoga i proskakucu bezbrizno i gizdavo kroz mladost. [a se. hoed li vladati svojim tijelom." Prikaze su isceznule. Silno se radujemo kad nesto na taj nacin dobijemo. moras ga radom i znojem oceliciti. A kad umru. Ovaj nas tekst postavlja prokomentirajte pred mnoga pitanja. naprotiv." Tu joj Zloca upadne u rijec: "Vidis valjda. pouzdana savjetnica u ratu. Govorimo 0 sretnim i nesretnim danima. kao da je to nesto sto dolazi sarno od sebe. Volimo igrati one igre u kojima . Sto uhu najugodnije zvuci. jednako iskljucena iz drustva bogova i preziru te dobri ljudi. san i pice gode mojim prijateljima bolje nego lijencinama. bez svojih zasluga. ti nikada nisi vidjela. Pogodi li ono sto ne znamo. a Heraklo opet osta sam. Pokusajte 0 njima razgovarati. ti nikada nisi cula. dragi Heraklo. Na takav se zivot odluci. Heraklo. dobavljas skupocjena vina. zelis li ratovati i pobjedivati. to nazivamo nesrecorn. Mladi se raduju pohvalama starijih. a stariji postovanju mladih. II Zadaci. 0 stvarima koje donose srecu. naprotiv. Trazimo mogucnost da doznamo nesto o svojoj buducoj sreci ili nesreci. kad svaku zelju docekujes sa zasicenoscur Iedes prije nego ogladnis. kakvo zadovoljstvo ti poznajes. nego ih potomstvo slavi. najvjernija drugarica u prijateljstvu. Nijedna ti postelja ne moze biti dovoljno meka. vlastito dobro djelo. Brzo odluci poci putom Vrline. Da podrazis zelju za jelom. pa ce pred tobom biti najsretnija sudbina. gospodari pouzdanu cuvaricu. moras sijati. trazis poslastice. premda si besmrtna.

II Procitavsi nas tekst vjerojatno se dalje pitate sto je to u takvoj sreci lose. isto je tako zao onaj ili ona koji Ijepotu koriste kao zamku. To je kao kod luka i strijele. . ne sarno zenama koje ga imaju vee i onima koji mogu uzivati u tudoj ljepoti. Sreca postaje zlo ako trazimo sarno nju. Pokusat cemo ga dati u tekstu koji slijedi. a tesko nam je kad nisu dobre. vee upravo suprotno. Nece se uistinu nasititi oni koji su gladni srece. kad njima ne mozerno pobijediti. Zlo je ona sreca od koje ocekujemo da ce sve umjesto nas uciniti. Zar zena ne smije istaknuti svoju Ijepotur Ne smije li sminkorn ili odijevanjem ono sto nije dovoljno privlacno uciniti privlacnijimr ~~ Zenska je Ijepota izniman dar. Prica 0 Heraklu zeli nam reci nesto drugo. II Sljedece se pitanje odnosi na dio teksta 0 poretku koji vlada svijetom. koja to umjetnost. vee protiv nudenja sebe i neposrednog zadovoljavanja zudnje. II Pitanje koje si dalje postavljamo vezano je uz povezivanje zloce uz isticanje ljepote. sto luk vise napnemo natrag. a to je da srecu ne postizu oni koji za njom zude. [esu li bogovi uvijek u pravu. Ljepota treba nasu zudnju uzdici do ljubavi. Ali. ako trazimo njezinu pomoc. Usput cemo yam ispricati mit. zar sarno oni trebaju odlucivatii Nije li covjek takoder pozvan da odlucujer Moze li covjek uopce biti sretan ako nema mogucnost sam planirati svoj zivot i slobodno u njemu donositi odluke? Ovo pitanje trazi poduzi odgovor. koja to filozofija. naprotiv. zar sarno ono sto smo sami ucinili ima svoju istinsku vrijednost? ~~ Sreca nikako ne moze biti zlo. koja to religija ne velica Ijepotui Zao je covjek koji ne slavi Ijepotu ili je smatra zlom. za pravednost. Time sto se ne nudi ne postaje manje pozeljna. Takve su gotovo sve kartaske igre. vee odlucnima i hrabrima. a kratak i grubi uzitak u trajan i ispunjen istinskom radoscu. Koja to kultura. Tekst 0 Heraklu ne govori protiv privlacnosti. a da sami nismo spremni sudjelovati u onome u cemu nam ona treba pomoci. vee oni koji su gladni pravednosti. Sreca ne pornaze onima koji je cekaju. Zar se bas sve mora postici vlastitim trudom. Radujemo se kad dobijemo dobre karte. strijela ce dalje odletjeti prema naprijed.68 veliku ulogu ima sreca. a nakon toga nastaviti razgovor. Zena koja se uskracuje ne postaje manje privlacna. Ona dolazi onima koji su se odlucili za vrlinu. Ljepota i privlacnost idu zajedno. Vrlina kaze Heraklu da ce ga upucivati u to "kako su bogovi odredili da bude u ljudskorne zivotu" da bi se on mogao po tome ravnati. za hrabrost.

No. pokusao je ucinjeno popraviti. Jedino nije stekao politicku mudrost. Osim toga. Dijeleci darove. pazio je da se ne bi koji rod unistio. a covjek gol. I tako se pobrinuo da priroda stalno sarna sebe obnavlja iz sebe same. nije mogao misliti unaprijed. a slabijima bi dao brzinu. Jedne je obdario kopitima. u buducnost. Epimetej je bio veoma praktican i pragmatican. . Obdareni silnim mocima ljudi su bili u opasnosti da se medusobno uniste. a drugima bi dao neku drugu sposobnost da se mogu spasavati od drugih .69 Mit 0 Epimeteju i Prometeju Prema grckoj mitologiji. a Prometej se nije vise usudivao ulaziti u prebivaliste bogova i uci u dvore Zeusove. Za njega je imalo vrijednost sarno ono sto je neposredno pred njim. Njima je vladala pozuda i grabezljivost. sto se moze odmah upotrijebiti i iskoristiti. uvidio da su sva stvorenja dobro opskrbljena. Kad je dosao dan da se covjek pojavi iz zemlje. Jednima je za ishranu namijenio meso drugih. Zeus je imao opasnu strazu. odnosno 0 posljedicama onoga sto cini. ~~ U vrijeme kad su bogovi stvarali smrtna bica. ali duhovno kratkovidan. Bica su se pojavljivala jedna za drugima. Cinili su nepravdu jedni drugima. Kako nije mogao vise ispraviti ono sto je Prometej ucinio. iz zemlje su izlazila na svjetlost. Stekao je pronicavost za upravljanje svojim zivotom. No Epimetej nije bio pametan. u stvaranju svega zrvota na zemlji sudjelovali su titani. Kad ih je obdario zastitorn od medusobnog unistavanja. Zeus se uplasio za njihovu sudbinu pa je Ijudima poslao boga Hermesa da im daruje stid i pravdu sto treba biti ukras gradovima i prisna veza prijateljstva. Jednima je osigurao travu iz zemlje. tako bi ih Epimetej opremao. Nju je cuvao Zeus.krila za bjezanje ili pak skloniste pod zemljom. Kako bi izlazila. Prometej se nasao u velikoj kusnji. Posegnuo je za onim sto mu je bilo zabranjeno. Premda su vee sva raspoloziva sredstva bila potrosena. dao im je gustu dlaku i jaku kozu da ih stiti od zime i cuva od vrucine i da im sluzi kao postelja. ali i opasna pomagala. ne bi ga posebno usrecio. ali im je zato dao malobrojno potomstvo. drugima plod s drveca. braca Epimetej i Prometej. Odlucio je zbog toga Prometeja kazniti. a pred njim je bio ljudski rod bez ikakvih pomagala za zivot. nepokriven i bez oruzja. on je gledao unaprijed. Prometej je bio veliki idealist. Dakle. on se dosjetio sto moze uciniti za covjeka da mu nadoknadi sve ono sto mu nedostaje. Epimetej je zamolio Prometeja da mu dopusti da on to ucini sam. Pobrinuo se i za njihovu hranu. ada se ne unisti. Tako covjek bijase nagraden vise nego bilo koje drugo bice. unistavali i tako propadali. pa je potrosio sva pomagala zrvim bicima prije nego se pojavio covjek. a nekima korijenje. izveden na svjetlost. Vlast i Silu. neke je naoruzao. a druge tvrdom kozorn. Jednima je dao snagu bez brzine. Ostao je bez icega. Da je Epimetej mogao obdariti covjeka. medusobno su se rastjerivali. a drugima sto ih ovi jedu mnogobrojno. Hefestu i Ateni ukrao je vjestine i znanja koje su oni posjedovali zajedno s vatrom. Razmotrio je diobu koju je brat proveo. i vrhovnom bogu Zeusu bila je potrebna pornoc. U nevolji mu priskoci Prometej. za razliku od svog brata on bijase pronicav. Zeusu nije bilo bas drago sto su svi ti darovi pripali ljudima. bos. titani Epimetej i Prometej dobili su zadatak da ih razlicitim sposobnostima obdare. On je opremio covjeka za zivot dajuci mu iznimno vrijedna.

sve vjestine koje su dotada Ijudima podijeljene tako su raspodijeljene da nitko ne posjeduje sve. Zato svi ljudi nose u sebi osjecaj pravednosti. isto tako osjecaju stid kad su nepravedni prema drugima. Prometej je na svoju ruku stavio prsten s kamencicern stijene s Kavkaza na koji je bio prikovan. Pomirili su se i uspostavili nove odnose koji su zadovoljavali i Zeusa i Prometeja i ljude. Odredio je za njega najstrasniju mogucu kaznu. Vjestinu lijecenja npr. Zeus je utjecao na Prometeja tako da je ovaj smirio u sebi prejaku zelju prema novom i otvorenom. vee i da ga natjera da mu otkrije ovu tajnu. Zeus se i njemu "posvetio". Trajalo je to stoljecima. odnosno zakone koji njime vladaju. II Prometeja je oslobodio Heraklo. junak koji Gustave Moreau II Prometej . Zeus je naredio Hermesu da stid i pravdu podijeli svima. S druge strane. ima sarno nekolicina ljudi i ona sluzi tisucama koji ju nemaju. drugacijem i ne bi li osigurao slobodu za sebe i ljude. Golem orao svakog mu je dana kljucao jetra. Nairne. Znaju sto im je ciniti kad je netko nepravedan. Boreci se s njime.70 Hermes nije znao kako raspodijeliti darove. Poslao je Silu i Vlast da ga prikuju na Kavkaz. Svi su bogovi i ljudi znali i osjecali da Zeusovo kraljevstvo kojim upravljaju Sila i Vlast nije pravedno i da ce se jednoga dana morati srusiti. cime je mogao ugroziti ne sarno Zeusa vee i svijet. ne bi li unutar njega osigurao otvorenost prema novom. Gradovi ne bi mogli postojati kad bi te darove imali sarno neki. Zeus je poslao Herakla da oslobodi Prometeja strasne muke. Ona su se nocu obnavljala tako da bi ga orao preko dana opet mogao muciti. Prometej je cak znao tko je taj tko ce Zeusa svrgnuti s prijestolja i zavladati svijetom. Zeus nije pribio Prometeja za stijenu sarno zbog toga da ga kazni sto je ljudima dao vatru. dati ih svima ili sarno nekima. U znak prihvacanja novog poretka. Mogli bismo slikovito reci da je Prometej Zeusa drzao u sahu. ali Prometej je znao da to ne moze trajati citavu vjecnost. Posebno je Prometeju bio mrzak takav kruti poredak i zato mu se stalno suprotstavljao. Kad je intervenirao u ono sto je Prometej skrivio. tjerao ga je na promjene. ali je znao i nacin kako se to moze izbjeci.

Ali vjestina ne trazi samu vatru vee i postivanje strogih pravila. na obod prstena. ~~ Zudnja za znanjem koja se ne pita 0 posljedicama primjene ili neprimjene tih znanja opasan je zanos u ciju su zamku padali i jos uvijek padaju mnogi znanstvenici. Prometej je bio kaznjen na dva nacina: bio je prikovan na stijenu. Stijena s Kavkaza Prometeja podsjeca na Zeusov poredak svijeta koji je on htio srusiti svojim neobuzdanim zanosom za novim i drugacijim. postize se ta uskladenost kojom prsten. do sirenja njihovih horizonata. onog uvijek novog i neodredenog. Zasto to Heraklo nije ucinio na samome pocetkur Zasto je Prometej morao tako dugo patiti? [e li i to u skladu s vrlinom? Ne bi li covjek vrline trebao Prometeju odmah priteci u pomocr [e li Zeus sarno tiranin ili je on ujedno i onaj koji drzi svijet na okupu? Radi li sve sam ili prihvaca pomoc od drugih? [esu li Sila i Vlast. Stalo im je sarno do njihovih istrazivanja. simbol je Prometejeva zanosa i vatre koju je dao ljudima. ne sarno za ljude vee i za samog Zeusa. jer je pretjerao u zelji za spoznajom. mozda. kako mu se moze pornoci da se tog zla oslobodi? Mozda tako da mu se ta Vlast i Sila oduzmu i daju nekomu drugom? Hoce li se taj drugi u svom vladanju. odnosno krug. kao simbola vatre. spremni su zbog toga sve ostaviti.71 se odlucio za vrlinu.ili mozda jedno i drugo? Ako su Sila i Vlast zlo. Kao sto je vatra vjestinarna potrebna da bi bile upotrebljive. Prsten. njegova moe ili nernoc . svijetu ne treba nikakva Sila i nikakva Vlast? [e li Prometejevo pomaganje ljudima i odnos prema Zeusu iskljucivo uzviseno i kreposno? [e li ga Zeus prikovao za stijenu sarno zato da zastiti sebe i svoju Silu i Vlast. odnosno krug postaje simbol cjeline. a drugi u krutost kamena koja ogranicava i sputava. drugacije vladati? Ili. Taj je zanos plemenit ako je u sluzbi korisnog rada koji se u mitu simbolizira kovackom vjestinorn. za novim i otvorenim poretkom? Kako se u tome moze pretjerati? Zasto je oslobodeni Prometej stavio prsten na ruku? Sto predstavlja pecatnjak od kamena s Kavkaza? Sto zapravo predstavlja ta stijena. kao ptica koja visoko leti. a sto orao koji ga mucir [e li ion povezan sa simbolom Prometejeva prstena pecatnjakar U ovim zadnjim pitanjima sabrana su sva prethodna. prvi se pretvara u besmisao kaoticnosti. kao simbola poretka. a istodobno i simbol poretka i zatvorenosti. U borbi sa Zeusom utjecao je na promjenu krutog . simbol je novoga i otvorenog. a moze i u sarno sunce gledati. tako su one vatri potrebne da ne izgubi svoj smisao. Ova se dva aspekta u prstenu traze. Nije slucajno prsten slika koja prati cijelu ovu cjelinu. Prometej se buni protiv Zeusovih. Orao je vatra koja prozdire jetru koja se stalno obnavlja da bi se ona mogla odrzati. daleko vidi. kojima se sluzi. Mnogi su znanstvenici u Drugome svjetskom ratu bili spremni izdati i svoju domovinu pod uvjetom da im neprijatelj ornoguci daljnja istrazivanja. II Stavljanjem pecatnjaka. hoce se uskladiti. ili je s pravom kaznio Prometeja. pa i svoje najdraze. a time i svih ostalih pravila i pada u plamen vatre koja ne radi nista drugo nego samu sebe odrzava. u vatru koja sarna sebe prozdire jer nema sto kovati. Orao. koji je zauzeo Zeusovo mjesto. Ako se ne usklade. a orao mu je unistavao jetra.

svejedili besmisao svega.dobro prozivjeti svoj vijek"? Ivana. dublji i na njihovu na oba njegova medusobnu Kome je dano da to spozna.Naslov filma sam zaboravila. izgubljenog smisla ili pak podrucje blagoslova. obrazlozite . ~~ "U stvarima je jedna luda zbrka i jedna mudra besporedak harmonija: i jedan jedan pijani smisao. a isto je tako obuzdao zanos. muke. . Je Ii takvo ponasan]e zaista ucestala pojava iii je rijec darovao Ijudima kakve veze s vatrom u kojoj mnogi autoriteAko suprotstavljanje Ijudi izgaraju zudeci za uzklrna i utazavajuci svoje strasti? Moze Ii se njihovo tima koji ih u tome zele zaustaviti usporediti ih. Taj je obisao cijeli svoj krug. biti sklad i njegove su muke prestale. svejedno se otkrije covjek obide say svoj krug. o nama li nam odnosno naznacen krug prostor prokletstva. s Prometejevim buntom protiv Zeusova autoriteta? uocavate razliku iii slknost. dobro je prozivio svoj vijek. ali ovu recenicu nikad necu zaboraviti: sto jacim uzltkorn samo 0 'Ne bojim se smrti vee neispunjenog naqlasavaju njihovu zlvota'. pitanja za razmlsljan]e i razgovor Sto znacl: ." "Za dugih uzaludna smisao samotnickih solilokvija u bolnici naucio sam da je svaka zurba i svaki nemir jalov." trku za sto duljim.72 poretka. odmah. Knjizevnik Vladan Desnica u zavrkrug i snorn poglavlju romana Proljece Ivana Galeba na dva mjesta spominje to tako da upozorava znacenja povezanost. ucenka prvog razreda srednje skole u razgovoru zaboravila 0 toj temi sjetila se recenice iz jednog filma. sam i velik dio radnje." II Bijeg iz okvira Zadaci. koji im treba sto prije. Analiticari ponasanja danasnje mladezi posebno pojedincima? Ima Ii vatra koju je Prometej uzurbanost. Svejedno II no se doceka sve. Nastao ovisi hoce njime svoj neobuzdani je zeljeni prsten.

je po velikom nevremenu mjedenog Da nam se takav prsten nudi. Uskoro su ubili kralja i zavladali kraljevstvom . Slucajno ga je okrenuo tako da je zarez pokazivao dijela ruke i on postade nevidljiv. ako imamo tako silnu moe kao sto je moe nevidljivosti. Jednom se nasao medu glasnicima koji su isli na kraljev dvor. primijetio je na njegovoj ruci sjajan prsten s oznacenim mjeseca. Odlucio je postati nevidljiv i uci u kraljicine odaje. Usavsi kroz vrata darovana konja naisao je na nesto sto ce mu donijeti smrt. a kada tome kako isko- je vratio prsten u prvobitan Iskusao je prsten vise puta i svaki se put dogodilo isto. pred truplom velikog covjeka. Tko zna bi li uopce prisao mrtvacu da ovaj nije bio skriven u mjedenom konju cija su vrata mamila da se u njega ude.73 Gigov prsten i Gospodar prstenova Sto bi bilo kad bi nam netko dao takvu moe da uzivajuci nikad ne izgorimo. I on je jednom bio uhvacen u istu zamku u koju je sada Gigo upao i nije iz nje izasao vee je u njoj umro. 0 njemu govorili kao da ga nema. Rijec je 0 Gigovu prstenu zasniva se radnja trenutacno Gospodaru prstenova. bismo li ga upotrijebili? ~~ Gigo je bio pastir u sluzbi lidijskoga vladara. konja s vratascima. da iz jednog uzitka prelazimo prikovati u drugi i tako u beskonacnostr za stijenu. Citajuci knjigu. ponio je prsten. Pogledavsi ga. gledajuci film. odnosno ograniciti Ta bi nam moe ornogucivala nas u nasoj apsolutnoj da nas nitko ne moze kojim slobodi. Poceo je razrnisljati ristiti tu silnu moe. Zemlja se pod njim Tu je nasao supljeg Usavsi kroz njih nasao se zarezom. Na skup pastira. potresla i pao je u veliku raspuklinu. 0 slicnoj mogucnosti prsten u kojemu govori jedan mit sto nam ga je zapisao Platon u svojoj knjizi Drzava. smo i zadivljeni onim sto sve Frodo cini s prstenom . Gigo je ocito pao u zamku. Dar koji je tamo nasao trebao ga je unistiti. kada su obavjestavali u smjeru unutrasnjeg Drugi su pastiri 0 Uzeo je prsten i vratio se kuci. Prstenu pecatnjaku se ogranicava ljudska sloboda da bi bila uopce moguca ovdje se suprotstavlja ta sloboda nije nicim ogranicena. moze li nam ista nauditi. vee kako bi sprijecio njegovu zloporabu. Ali. moze li nas ista zaustaviti da uzivamo u svemu u 0 cernu hocerno i kako dugo hocemor Na motivu Platonova mita ga i filmova. polozaj opet je postao vidljiv.. II Propavsi u zemlju. Vidjevsi njegove silne moci. ne razmisljamo sarno tome sto bismo mi ucinili da takav prsten imamo. na kraju kralja 0 stadima.. Jednom cuvao ovce. podala mu se. Zavrsit ce onako kako je zavrsio ovaj covjek. 0 najpopularnijih knji- Tolkienovu Hobit Frodo je uspio svladati neodo- ljivu moe zavodljivosti prstena koji je stvorio zli Sauron da bi ovladao svijetom.

ovisila je 0 vrag. svoje misije. ne znajuci. sudbina covjecanstva te zamke pasti iii ce ih izbjeci. . teksta napisao svoje najbolje stranice. Ruski pisac Dostojevski Ve/iki inkvizitor. otkriju. poput 0 0 velikoj kusnji u kojoj Herakla. Neke vazne stvari nikad ne bismo Nisu svi Ijudi dobri. na temelju tog biblijskog u svom je romanu Broca Karamazovi. Prema Bib/iji. skrivajuci se. svasta nam spremaju. I on se. pitanja za razmlsljan]e i razgovor Sve rnocl vidjeti. lskusavao ga je zavodnik u tome hoce Ii Boqocovjek u poglavlju 0 razrnisljao misiji koja ga ocekuje.74 Zadaci. Bacio mu je tri zamke. a sam biti nevidljiv. Evandelja govore se nasao Isus Krist kao Bozji Sin prije pocetka Cetrdeset je dana i noel. mnogi su zli i sredstvima da doznamo sto otkrili da nismo druge naveli u zamku da nam se. Porazgovarajte tom djelu s nastavnikom etike iii knjizevnostl. nam to pripremaju? pak moze biti jedno Ne bismo Ii se trebali posluziti njihovim Ne bismo Ii propali kad bismo radili sve otvoreno? i drugo? Je Ii lukavstvo porok iii vrlina iii Oni koji imaju veliku silu i vlast u istoj su kusn]i kao i Gigo. nista ne jeduci. rnocl raditi sto hocesl Moze Ii se takva moe pravedno Gigov prsten. nasao na raskriz]u. ipak raspolazerno upotrijeraznim biti? Da je imate sto biste vi njome ucinili? Premda nemamo pomagalima koja nam ornoqucuju da se pred drugima skrivamo.

Covjek vrline je lukav poput zmije i bezazlen poput goluba. a drugi je krscanski svetac sveti [uraj iz Kapadocije. Da bi se rijesio Perzeja posluzio se lukavstvom. ~~ Perzej je bio sin boga Zeusa i Danaje. Kralj je htio na silu pridobiti Danaju za zenu. prostodusnost i bezazlenost. Upoznat cerno dvojicu junaka. u . SEKCIJA Privlacnost cjeLovitih i vrLih Ljudi Mit 0 Perzeju i legenda 0 svetom Jurju Prometejeva lucidna racionalnost velika je pornoc. ali ju je mladi i hrabri Perzej stitio. Iukavoscu i nevidljivoscu. pa je malog Perzeja zajedno sa svojom kceri Danajom zatvorio u kovceg i bacio u more. Perzej je bio sirornasan pa je odlucio uciniti nesto sto nadilazi vrijednost dara koji su drugi donijeli. Nijedna od ovih krajnosti ne predstavlja pravo lice vrline vee sarno dijelove njezine razbijene cjeline. Vrlina kao cjelina obje ih ujedinjuje i nadilazi. jednoga grckog. Spasio ih je Zeus bacivsi kovceg u zemlju kralja Polidekta.glavu Gorgone Meduze. i drugoga kojega je njegov Bog obdario vrlinama. istodobno jedno i drugo i mnogo vise od toga. kojega su bogovi obdarili vjestinama. Priredio je gozbu na koju su uzvanici na dar morali dovesti konje. ali se ne mogu medusobno zamijeniti. No. sin Zeusov. kceri arskoga kralja Akrizija. Kralju je bilo proreceno da ce ga jedan od unuka ubiti. Kralj je na to pristao uvjeren da tako velik pothvat Perzej ne moze izvesti. Prvi je junak Perzej. ali nije dostatna na covjekovu zivotnom putu.75 2. Ono sto krasi covjeka nisu sarno vrline vee su i vjestine koje je stekao. One se medusobno dopunjuju. fizickom snagom. Predlozio je kralju da mu umjesto konja na gozbu donese glavu strasne nemani koja je svojim pogledom skamenjivala svakog tko bi je pogledao . Njezina je suprotnost Epimetejeva naivnost.

Perzej ponudi da ce je spasiti ako mu je dadu za zenu. ali ih nije mogla pomaknuti. Sretni. dugo su i sretno zivjeli. Nereide su mu dale kacigu nevidljivosti. Mozda bi se vratio kuci da nije na jednom otoku. a da je ne bi morao gledati u lice. Od jednog prorocanstva Kefej je doznao da sebe i kraljevstvo moze spasiti ako zrtvuje kcer Andromedu. Spustio se k prekrasnoj djevojci. a otac je nemocan grlio kcer kojoj je dosao kraj. da je kci kralja Kefeja i ljepotice Kasiopeje. Povjerovala mu je. sa svojih visina. No. Konacno je Perzej mogao odvesti Andromedu kuci. a on se posvetio zeni i kraljevstvu. bitka za Andromedu jos nije bila dobivena. okajavajuci grijeh. Optuzio je Perzeja da mu ju je oteo i sa silnom vojskom i Andromeda II Freskaiz Pompeja krenuo na njega. ali i njezini roditelji. Svi sretni krenuse u Kefejevo kraljevstvo. poletio na vojsku i pokazivao vojnicima njezino lice. Perzej u teskoj borbi nadmudri i nadvlada strasnu neman. opazio prekrasnu djevojku prikovanu za stijenu. Bijase plaha i stidljiva. Kako vise nije morao vojevati. Posluzivsi se svojim pomagalima. pojavilo se strasno cudoviste. Osvojila je Perzeja ljepotom i cednoscu. nekadasnje neprijateljice. Majka je plakala. sad kad ju je vidio zivu usudio se polo ziti pravo na nju. krilate sandale i carobnu torbu. Obuo je svoje krilate sandale i odletio u nove avanture. nisu mu obecali sarno nju vee i cijelo kraljevstvo. Opremili su ga stitorn na kojem je bilo sjajno zrca10 i zakrivljenim macern. Bojala se razgovarati s neznancem.76 Perzej pomoc su mu priskocili Atena i Hermes. To je posve promijenilo tok njegova dotadasnjeg zivota. Perzeju se suprotstavio njezin zarucnik. Pitao ju je za ime i zamolio da mu kaze sto joj se dogodilo. uhvatio je njezinu sliku u zrcalu stita. Pribili su je na stijenu gdje ceka kraj. Izvadio ju je iz torbe. Upravo dok je to Andromeda govorila. One su se razljutile pa je njihov prijatelj morski bog poslao na zemlju poplavu i strasnog morskog zmaja koji sve prozdire. glavom Gorgone Meduze. odrezao joj glavu i stavio je u carobnu torbu. vratio je pomagala onima koji su mu ih dali. Premda je bio nernocan da spasi zarucnicu. Zahvaljujuci nevidljivosti uspio se pribliziti Meduzi. No. Rekla mu je da se zove Andromeda. Voleci se. II . Rado bi lice pokrila rukama. Svi su se redom okamenili. Suze su joj tekle niz obraze. Za njezinu zlu sudbinu odgovorna je majka jer se pred morskim nimfama Nereidama hvalila da je ljepsa od svih njih. Perzej je posegnuo za svim svojim pomagalima i za svojim najjacim oruzjem.

No. Zli demoni su morali uz veliku viku pred njim bjezati. nisu mu mogli nauditi. Prihvatio je carevu ponudu da pokusa dokazati kako je njegov Bog mocniji od poganskih bozanstava. stoljecu u vrijeme cara Dioklecijana. utjelovljeno u velikom zmaju. On se u borbi sa zlom nije sluzio nikakvim posebnim pomagalima. Usao je u poganski hram i obratio se bogovima. Paolo Uccello II Sveti Juraj i zmaj . Zar vjere u njemu je bio toliko jak da mu je unatoc strasnim mukama lice sjalo od radosti. privezali su ga za kotac s usadenim cavlima. ali uz uvjet da se odrekne krscanstva i prinese zrtvu poganskim bogovima. Jednom se suprotstavio pogubljenju krscana i svojom rjecitoscu i ugladenoscu. Mucili su ga na najokrutnije moguce nacine. Dioklecijan ga je nakon toga pokusao pridobiti nudeci mu visoke polozaje i casti. pribliziti mu se nevidljiv. velikim zarom.77 Taj isti motiv oslobadanja djevojke i borbe sa strasnorn nemani nalazimo i u legendi 0 svetom Jurju. Oruzje mu bijase kao svako drugo. a iz njih su poceli izlaziti demoni i zlodusi. Ono mu nije moglo nauditi. ili pak iznad njega letjeti pomocu krilatih sandala. Medu ostalim. Sve su rane uskoro zacijelile. stao u njihovu obranu. koji su mu pri svakom pokretu kidali komade tijela i dubili u njemu brazde. nije trebao hvatati u zamku zrcala. rimski vojnik iz Kapadocije zivio je u 3. Suocio se s njim oci u oci na otvorenom prostoru i pobijedio gao ~~ Sveti [uraj. Time je svjesno na sebe navukao sve zlo koje se jednom covjeku moze dogoditi. Ono sto ga je razlikovalo od Perzeja bijahu kreposti njegove vjere. Ni sarno Zlo. bjezati i rusiti sve pred sobom. Legenda kaze da je naoruzan tim krepostima mogao zlu otvoreno gledati u lice.

78 Na likovnim prikazima. strategijama i taktikama za poboljsavanje meduljudskih odnosa. ako ih stalno ne uvjezbavamo. ostaju trajne. One mogu tu snagu kanalizirati i uciniti je djelatnom. Prema legendi. Zajednica je tako uredena da ljudi jedni s drugima izmjenjuju svoje vjestine. Kad treba djelovati. One mogu biti i lose. one nas privlace. Covjek nikad ne moze biti savrsen. On cesto dolazi u situacije za koje nema dostatno moci i vrlina te pada jer nije dorastao izazovu koji mora prihvatiti. Ne mogu svi ljudi imati sve vjestine. a osjecaj za pravednost i osjecaj stida svima. sebicnost. One je mogu cak i pojacati. u Istocnoj i Zapadnoj crkvi. Perzej je morao vratiti tehnicka pomagala koja su sluzila njegovoj vjestini jer mu te vjestine dalje nece biti potrebne. no to nikako ne znaci da se ona slucajno. odnosno bontona. Prostor nase slobode i nasih moci tako ce porasti. povrsnost. Ali. ali tek ako postoji snaga karaktera. borio se sa zmajem izvan gradskih zidina. Mozemo se truditi da izvana utjecemo na svoje ponasanje raznim vjestinarna poput tehnike komuniciranja. tako da oni postanu navika. kao nekom slijepom srecorn moze usput zadobiti. oslobadamo se losih kao sto su uzurbanost. Ne mozerno ih zaboraviti ni onda kada bismo to i htjeli. No. Covjek vrline ne mora se posebno truditi . nestrpljenje. To su poroci odnosno mane. On ne mora posustati. Ali vrline. vrlina se moze usavrsavati i to upravo tako da hrabro ulazimo u nove izazove. kako bi spasio kraljevu kcer koju je trebalo zrtvovati. To je dio nas. suprotnost vrlinama. kritizerstvo. svaki dan istkamo po jednu nit i uze postaje neprekidljivo. odnosno dobre navike. Filozof Aristotel kaze da ce nam ona pripasti ako ustrajemo u tome da odredene postupke koje smatramo dobrima stalno iznova cinimo. zaboravit cemo ih. Stjecuci vrline. kad ih prepoznamo. Naprotiv. lijepog ponasanja. U pocecima krscanstva zmaj je simbol zla. ali sarno onda kad ih nemamo ili kad ih ne mozerno vidjeti kod drugih. Snaga ne moze doci iz njih samih. dio naseg karaktera. poput Perzeja u antickoj mitologiji. Ali bez te snage one mogu biti djelatne tek na kraci rok. pridrzavanjem odredenih pravila npr. Moramo uvijek racunati na suradnju i pomoc drugih. U mitu 0 Prometeju i Epimeteju procitali smo kako je Zeus odlucio vjestine podariti sarno nekirna. kao crte naseg karaktera. Vrline nam mogu biti neprivlacne. ali stid i osjecaj za pravednost nikad nije odlozio. na plazi. Ti nas osjecaji tjeraju da se odlucujemo za vrline i da izbjegavamo poroke. Te su vjestine potrebne. ali osjecaj stida i osjecaj za pravdu svima je potreban. one su tu i ne moramo se truditi da ih ukljucimo u aktivnost. II U gornjoj legendi vrlina je prikazana kao dar Bozji. sto se u prenesenom znacenju odnosilo na poganstvo. popustljivost. Aristotel kaze da vjestine nisu trajne. Razlikovanje vrlina i vjestina Vrlina nije nesto sto djeluje izvana. to ne znaci da u stjecanju vrlina mozemo postici savrsenstvo. Navike su poput uzeta. ona je rezultat jednog temeljitog zahvata u nacin razmisljanja i djelovanja. Nikakva je vanjska pomagala ne mogu zamijeniti. sveti [uraj najcesce se moze vidjeti sa zmajem. sveti [uraj.

Na kraju u igru nad ako se udubimo Znakovi za brojeve brojeva unutar iz Indije nisu samo puki znakovi vee i slike. dobronamjeran. On cak moze i grijesiti. Nakon toga cerno se igrati rjesavajuci zagonetku cerno pokazati da mnoge slozene probleme igrama . ako se one sto ako je ona osoba vrline. kao napad u Ii lijevu sliku dobit cerno desnu. On iii nastavnik vidi sebe u svom odnosu vidi da je pazljiv. pitanja za Mozda nam se gornji razumjeti razmlsljan]e i razgovor ~~~~ Pokusajrno neka njegova i neobicnirn mjesta slikas vrlo zanimljivim 0 tekst clnl prezahtjevnim i tesko razumljivim. Slike svih povezane i zajedno cine suptilno osmisljeni sustav. u igri na koju vas pozivamo. oni jedno. koji To je slika Ijudi u odnosu koji se medusobno prlhvacaju ista pravila.79 da nas pridobije. koje su nam Arapi prenijeli medusobno su cudesno etike rnozerno lakse razumjeti Tezejevu brodu. vee nasa necjelovitost. Tako je hvata u zamku. kad bismo htjeli clnltl U takvoj se zamci cesto nalanecjelovitosti. Covjek bez vrline koji se sluzi sarno vanjskim tehnikarna i onda kad je u tome najuspjesniji. Tu one sto joj radi vee nesto drugo. odgovorno cernu smo u prethodnom slazu. Najprije cerno se poigrati ma . Ne pokazuje joj slikom brojke sest. Poziv na igru. Na prema djetetu.necjelovitl" roditelj djeluju. Tom se slikom moze prikazati one medusobnoq razumijevanja. To je takoder slika cjeline koju clnl jedna osoba sama. Istom slikom rnozerno prikazati stanje u kojem smo sami uhvaceni u zamku. a ispada drugo. djece. strpljiv.sa slikama brojeva. No. 0 slikom clnl sliku srca. te dekade Jedna od veza medu njima i unutar upucuju njih jest zrcaljenje. odnosno. . Pogledajmo prikaz u kojemu jedna osoba ne postu]e drugu. Okrenemo a dijete ga pazljlvo slusa. Nisu za to odgovorni ze . Ona pokazuje dijete koje taj isti cin dozlvljava kojem se osjeca uqrozenlrn. Tako slika brojke 2 sa svojom zrcalnom cjeline. to na slikama ispod ovog teksta. Zamka je predstavljena zamku lijeva osoba ne vidi kao brojku sest vee kao brojku devet. One se zrcale unutar sebe i jedna u drugoj na neke druge srodne i nama vrlo dobro poznate slike. dijete to vidi posve izokrenuto. moze nas od sebe odbijati. To sto desna osoba clnl lijevoj osobi razlklto je od onog sto lijeva osoba vidi da joj ova druga cinl. vee je zeli podrediti sebi. zeli slaze s onim sto rnoze. Uhvaceni Pogledajmo u odgajanju u zamku vlastite nisu svjesni kako na djecu u svom odgajanju kako . odnosno tekstu govorili.necjelovltl" roditelji lijevoj slici vidimo i nastavnici drugi.sah.

a ispadamo bezobzirni. Mozerno Ii pornoci svojim odgajateljima Razgovaramo odbijamo iii medusobno uspostavljati da bi oni mogli pomoci nama? Razgovaramo Ii 0 tome kako vise jedni druge dozlvljavarno? medusobno Mozerno Ii uopce? Ako razgovaramo. a cesto ispada da zapravo traiimo samo priznanja od drugih. Treba im pornoc da iz takvog stanja izadu. ~ Cesto bismo htjeli biti cjeloviti obuzima nas bijes. za prosirenjem novih spoznaja. a strasan zmaj sprema se progutati Perzeja iii svetog Jurja. neosjetljivi prema drugima. Prikovani su za stijenu. i obrane od takvog hvatanja? Jesmo Ii mi cjeloviti cesto kad shvatimo Mozerno Ijudi. iii se moramo igrati hvatanja u zamku Ii s drugima cjelovite. a kako to ne rnozerno biti. trcimo iz jednog posla u drugi. Glumeci Ijubav manipuliramo drugima. se naci u nekima od sljedecih i savrseni. a u kojima bi se ta nasa cjelovitost Imamo Ii potporu? mogla izgubiti? Ii kako je tesko napredovati? drugima? Razgovaramo 0 Ii 0 tome s drugima? i mogli 0 Ii mi biti potpora pokusajrno Da bismo kvalitetnije razrnisljali sebi i drugima tome razgovarati. ~ Zudimo poput Prometeja za trijeznim promatranjem i znanjem. jedinstveni. ne znajud. sve oko sebe osudujemo i ispravljamo. aktivni. a cesto smo zapravo samo opsjednuti uspjehom.80 Necjeloviti roditelji i nastavnici mogu postati svjesni uhvacenosti u vlastitu zamku. puni Ijubavi. bez potrebe da im se suprotstavimo. jedinstveni. tj. sretni. upadamo u zamku njihove sile i moci. zelirno podupirati svjetski poredak. otvorene da Ii se u tim razgovorima prlvlaclrno? odnose. lojalno sljjedeci njegove zakone koji nam daju sigurnost i. tankocutni. imati jasne ciljeve. osebujni. ali to nije dovoljno ih. Ijudi vrlina. au pokusaju da to budemo cesto postiiemo samo bolesnu ceznutljivost i melankolicnost. trudimo situacija: se da to budemo. buntovni i usamljeni. ~ Poput Epimeteja. usmjereni na druge. ne imajuci vremena ni za sebe ni za druge. uspjesni. ~ Trudimo se da budemo suosjecajni. ~ Znamo da moramo biti originalni. . ~ Hocerno biti uspjesni. samostalni? Koliko je jaka ta cjeloviPosustajemo tost? Kojim smo situacijama dorasli.

cjelovitost i otvorenost simbolizirana uspostaviti. Osmicu rnozerno promatrati osobu i dopusta nosti. Tezej nije svoj brod prepustao zamjenjivao koji vise nisu bili u funkciji je zamijenio novima. sukobe i postajemo mlitavi i tromi. Ta otvorenost izrnedu dviju dvica predocena osam. Koji je brod zapravo Tezejev. Mozda vasa situacija kurzivom). dolazi do lzraza]a i u poznatoj Usporedite na kraju nase knjige. ~ Trazimo samostalnost. kao prsten postavljen do prstena. Prka Tezeju i Arijadni zubu vremena. Ono sto lijeva dvica clnl desnoj upravo je one isto sto desna dvica vidi da joj lijeva cinl. da uz sebe stalno Tezejevu brodu. se sah. jedinstvenost. a qusimo se u stalno novim potrebama za novim podraiajima pojacano i avanturama. a u stvari izbjegavamozdrave kontroliramo sve oko sebe. Ona prikazuje brojku dva je slikom broja Uz sliku brojke 2 koja zeli drugu takvu uhvatiti kako u tu zamku vise ne hvata drugu dvicu. postoji jos jedna slika. koje vam nudimo zanemariti brod vee slika Tezejeve osobnosti u dodatku i njegove Ijubavi prema Arijadni. 0 odnos prema Arijadni. Tako se dogodila paradoksalna S vremenom sve dijelove Postavlja tako da vise u brodu nije bilo ni jednog dijela od onih koje je brod imao kad je bio izqraden. Ako smo i stekli neke od vrlina. Zanemarimo Ii sebe. se pitanje: Je Ii to i dalje Tezejev brod? Paradoks se zaostrava ako pretpostavimo daje netko skupio sve odbacene dijelove i od njih sastavio brod. Uza sve svoje vrline i vjestine. brojem osam mora se uvijek nanovo Kroz uvijek nove izazove zlvota gubimo da cerno je vrlo tesko nanovo Njegovo veliko junastvo 0 je i ponovno stjecerno. postovanja.81 ~ Zudimo za srecorn i uzitkorn. a buduci da u tome ne uspijevamo. Jedna se osoba prstenom prstenom. ~ Zudimo za mirom i suzlvotorn s drugima. svojoj osobnosti. ali ne i u drugom (koji je istaknut neodqovarajud tekst svojim tekstom. stalno veie zenu koju je volio. Moquce je i opisu u prvom Zamijenite dijelu natuknice. onaj na pocetku. Tezej nije uspio sacuvati svoj otvoreni i vrsnoca karaktera nisu bili dostatni rnoze se povezati sa zagonetkom vee je stare dijelove situacija. uspostavljati. u zamku. veie za drugu otvore- da je druga veie uz sebe istim takvim Takav izraz medusobne medusobnoq sklada i spremnosti njegova cuvanja supruznlci lzrazava]u u obredu ne smijemo posustati u daljnjem radu na vjencanja. dajte prku Postignuta samostalnost. . rnoze nam se dogoditi 0 U zadnjoj cjelini nase knjige pogle- Tezeju i Arijadni. a zove Broj osam kao simbol otvorenosti. pokusavajuci nametnuti svoju vlast i moe. Ako vam ne odgovara odgovara obrnuto. igri na osam puta osam polja. neovisnost od drugih. onaj obnoviii pak onaj ponovno ali pritom nemojte sastavljen od starih dijelova? da u nasern kontekstu Tezejev brod nije samo neki svoje odgovore s onima Ijeni novim dijelovima Pokusajte odgovoriti. opis nijedne od gornjih situacija pokusajte lzreci svoju.

moqucih poteza. ne mogu prstena. Ako je u njoj nesto skriveno onda je to zbog nedostatka Oba igraca po laze od istih pozicija i sve je javno. a ne vidi. jer ne zna sto povucl. Razotkriva se razboritost i posustajanje. dodatno i zaveden. ali to nije zbog premalog zbog nemoci njegova vida. Neka svatko odigra barem po u slobodno vrijeme igrati prvenstvo razreda. zajednice i zlvota opcenlto. Moze se dogoditi pobjeduje. U vrsnom sahu vise nije vazno tko pobjeduje. premda prostora za beskonacno konacna. Donesite ga na sljedeci sat etike. Sfinga. Na njoj ima beskonacno mnogo ih situacija. Mogli bismo reel da je sahovski kvadrat polje koje beskonacnost konacnlrn. Ima jedna slika koja pokazuje 0 da je covjeku. ma koliko tu igru igrali. i to vrstan sah. Igraci svih vremena. i ludost. zapra- postavljajuci vo od njega trazila da s njome odigra Sfingina zagonetka onda glasila. beskonacnosti njoj mogle zbivati najcudesnije osam na prethodnoj stvari. Gubitak igri moze se dozivjeti planu pobjeda kao uspjeh. uvijek vidi mnogo potez spreman prepustiti protivniku. vee mjesto za svojeg kralja za kojeg mjesta vise nema. bit ce nadmudren. jer nije vee sam sah. ali i rnoqucnost da razrnislja 0 zlvotu na nacln. tko zna kako bi Ako ne znate sah. prema jasnom cilju iii lutanje od situacije do situacije. svoj karakter. ali tako da je u toj konacnosti ra kamenoj sacuvana sva beskonacnost. U njemu se podjednako raduju i pobjednik i pobijedeni. slici. a ne prevaren rnoze vidjeti. naudte jednu partiju i nastavite ga jos danas. Pocetniku se cesto doqada da mu je ploca premala i da trazl broja polja. upravo onakva kako to sugerira slika brojke naseq vlastitog vida. Grci sah nisu poznavali. ali tesko da se ijedna od njih igrom. Do izrazaja ne dolaze nikakve zamke. mnogo zapravo predstavlja cltav svijet. Onaj tko ne zna igrati sah gubi jednu od velikih zivotnih jedinstven i neponovljiv radosti. a da jesu. partiju Edipu zagonetku saha. Njome kaotknost kruga clnl Sahovska ploca zapravo odgovabiva savladana da bi se na plod na prstenu pecatnjaku. hrabrost i Igrac u toj igri pokazuje svoj temperament ustrajnost i moze usporediti sa sahovskorn Sah je slika zlvota pojedinca. lqrajuci sah postajemo i uspjeh. osim onih koje protivnlk. On gleda. . usmjerenost kukavkluk. kao i mudar covjek u zivotu. strpljivost i uzurbanost. dobroj u prvom a zabavlja se onaj tko gubi. Smisao je sahovske igre pobjeda losl. I sve se naplacuje. Sah je otvorena igra. Mnoge slike zlvota nalaze se u ovoj knjizi. Svi su mu potezi isti. a slab igrac je svoj Dobar igrac u igri. ako je tomu dorastao.82 Sahovska ploca. Ako nema moe da vidi sto se u njegovoj igri doqada. On je da pati onaj tko u patnja i zabava. odnosno iscrpiti. podjednako svjesni sto zapravo znad gledati.

ove pojave . U njemu ima mjesta za svakoga i mnogo. Nema potrebe za nju. Ne Kad bi to radili. jer cemo se sresti s drugom stranom Dogadaju mu se nevolje. Ijepse i blize istini! Budimo otvoreni u sebi i otvoreni prema drugima! su prema ostalima. oduska svojoj radosti zbog svega onoga sto smo do sada razumjeli. mozemo reci da smo progledali. pokazivati drugima vladaju. pa i onima koji vide. Gubi svoga kralja vee u prvim potezima. a sada vidim. vladaju drugima. Dajmo malo. a najcesce su slijepi. koji slijede. iz Evandelja u odlomcima sto u nekoj situaciji treba poduzeti! ono sto je rekao slijepac od rodenja po Ivanu: Bijah slijep. ne moraju svi ljudi hodati istim putovima. Kao sto dobar sahist zna koji potez mora povuci. partijom. zauvijek ostaje neistrazen No. ne stize daleko. Oni koji moraju svi ljudi imati iste smjernice. on putova. Ako nam je stalo do opceg dobra radovat cemo se i zbog onih koji su bolji od nas. Onaj tko u svojoj igri ne poznaje strategije dobroga saha. Takav se covjek silno raduje. prihvacaju druge uvjeriti da su oni jedini u pravu. Potrebno koji vode dobrim i lijepim ciljevima. cuvaju svojim Iazima izborene prostore da bude svima vidljiv. nije dovoljno mozda daleko stizu. je beskonacan. s kljucnim pitanjima To u jer se ne podudara U svijetu je pak moguce da se oni koji nisu savladali strategiju skrivaju i pred sobom i pred drugima. ono sto je lijepo moze biti jos Ijepse. pa ce nam se suprotstaviti.tesko onomu tko je progledao! Trebat ce nam. kao u sahu. Zlim ljudima neprihvats njihovim uskim planovima. Cesto upravo ovakvi imaju moe. A ono sto je dobro moze biti jos bolje. Kad bi zivot bio partija saha. otvoreno Cesto imaju moe da krse Oni svoj put i moe kojom pravila i da im nitko nista ne moze. takvi bi se ljudi brzo razotkrili. Ne mozerno biti u svemu najbolji i ne mora biti najljepse upravo ono sto mi cinimo. idu vee utrtim putovima. nesnosljivi bolji od njih. Zato slobodan i jasan pogled u svijet cesto predstavlja ljivo je ono sto mi vidimo kao ispravno ugrozava njihovu moe. veliku teskocu. u svoje sarno svoje orijentire i pokusavaju ono bolje. Treba li im se suprotstaviti? Onaj tko je progledao Kako? ima ispravne orijentire. odnosno smjernice za ono sto mu je ciniti. vee zbog onih koji sarno misle da vide. i to ne zbog onih koji vide. Oni hvataju svoje sljedbenike. A put koji im je bio odreden su oni putovi hodati svojim putem. sto ne znaci da se necerno prestati truditi da budemo kako je u sahul Radosno se natjecimo Dosta zanosa! Suocimo se s realnoscul vlastite interese. jer je svijet dovoljno prostran. SEKCI A Ustrajnost u hodu ispravnim zivotnim putem Zaista je veliki dar moci vidjeti ono sto nam se u zivotu dogada. Ispravni u svijetu bi nastala velika guzva. kao zamku. Onaj tko to moze vidjeti slican je dobrom sahistu koji vidi sto se to dogada s njegovom odnosno. vee ga podmecu Sada se suocavamo . To im u sahovskoj igri nitko ne bi dopustio. Neka bude u zivotu onako s drugima! Neka se vidi koje nas strategije vode dalje u Ljudi koji su zatvoreni u svoje vlastite svjetove. dobroga zivota dugo uspjesno ne mogu. tako vrli covjek moze procijeniti Imamo li taj dar. ili ne zele. mnogo raznovrsnih i neprohodan. je i ispravno hodati. Stovise.83 3. ali ne dolaze k sebi.

Nije se bojao suprotstaviti farizejima koji su poricali ono sto je svima bilo ocigledno. Zamazati oci blatom znaci osvijestiti svoju sljepocu.84 ovoj sekciji: Moramo li u svom hodu ustrajati kad nam se drugi suprotstavljaju? Smijemo li odustati od onoga sto smatramo ispravnim? Jesmo li odgovorni za ono sto vidimo i znamo? U sekciji koja slijedi navodimo slucajeve dvojice ljudi koji su progledali i naisli na suprotstavljanje. htijuci mu pokazati da na ovakav nacin nije smio progledati i da je kriv zajedno s onim tko je u svemu tome s njim sudjelovao.prije je bio slijep. Isplati se uociti i promisliti svaku nijansu u ovom procesu. On nije trebao umirati u nekom Iaznorn identitetu. Ucenici su se zanimali za uzrok njegove tragedije . znaci izraziti htijenje oslobadanja. jer bijase subota. vee najvece moguce dobro i cudi se kako to i oni ne mogu vidjeti. taj je covjek bio toliko ushicen dobivenim darom da je unatoc mnogim pritiscima ustrajao do kraja. Roditelje redom pitaju: . premaze time slijepceve oci i posalje ga na ribnjak Siloam da se opere. nairne. Nije rijec 0 nekim magicnim cinima. A nekadasnji slijepac ponavlja uvijek iste slike. Ozdravljenje slijepca od rodenja ~~ Bijase subota. 0 odlasku na jezero. Farizeji uskoro uvidaju da se ne mogu suprotstaviti ociglednorn i mijenjaju svoje stajaliste. da je slijepac progledao. Ljudima je svjetlost draga tako dugo dok ne trazi suocavanje sa samim sobom. Slijedi saslusanje roditelja ozdravljenog covjeka. I ovaj progleda. a posebno kod onih koji su vee stvorili prihvatljivu sliku 0 sebi.ni mijesiti tijesto. On u tome ne vidi nikakvo zlo. Subotom se. a sada vidi. ni prati se u vodi. vee prije svega 0 jakim simbolima. 0 pranju. a time ni blato. i ne zeli uci u razrjesavanje tog problema. Sad pokusavaju dokazati da to. Ono je uvijek bolno. pa su protiv slijepca poveli proces. Slijep od rodenja. Sada. te na to da je on svjetlo svijeta i da je dosao da slijepi progledaju. sliku 0 blatom zamazanim ocima. Traze da im tocno kaze kako je on to progledao. Isus nijece da postoji nuzna veza izmedu bolesti i grijeha. To sto mu se dogodilo nije se slagalo s uvidom onih koji su bili uvjereni da vide bolje od ostalih. pranja od sljepoce. po njihovu zakonu ne smije nista raditi . Otici na jezero i oprati se. Njemu je dar vida postao zaista velika radost i najvisa moguca vrijednost. ako se uopce dogodilo. ni odlaziti u ribnjak. Sada vise ne poricu da se cudo dogodilo. To je tesko dokazati i za takve dokaze traze bolju prigodu. i 0 potpuno poznatoj stvarnosti . Prva je prica 0 slijepcu kojem je Isus darovao vid. a Isus je s ucenicima prolazio mimo slijepca od rodenja cija je sudbina bila mnogima poznata. Od pljuvacke i zemljane prasine napravi blato.je li kriv on ili njegovi roditelji. nije dobro da se dogodilo. Pozornost baca na to da je ovaj covjek slijep ida to nije dobro. da se dogodilo cudo. Krenimo zajedno. kad vise nisu u najblizern odnosu s covjekom koji je bio slijep a sada vidi oni zele zanijekati sarno cudo. slikama. U ovom nasern slucaju radi se 0 covjeku koji je sve izgubio i nije imao vise sto prikrivati. Upravo je sada prigoda da se kao takav pokaze. 0 ljekovitosti pljuvacke ili vode.

u stvaranju osjetljivosti za pravdu i istinu. bistra vida i fizickog i duhovnog. . a i prema dostignucima drugih kultura i civilizacija. lukavo odgovaraju: . jasno vidi namjere svojih mucitelja i postaje ironican.85 .ne znamo tko je taj tko mu je otvorio oci i . to jest say u grijehu rodio. Lukavi roditelji. kako se to dogodilo. to prodiranje novog.ne znamo kako se dogodilo da on sada vidi. covjek ne zeli upasti u mrezu njihove lukavosti.ovaj covjek je stvarno nas sin. u najboljoj vjeri da razgovara sa zdravim Ijudima. Opet ga pitaju sto mu je to Isus ucinio. njegove potrebe i radosti. i ti nas da uii]. Sudionici dogadaja 0 kojem ce biti rijeci bili su najodgovorniji Ijudi Crkve na pocetku novog vijeka. Sto opet hocete cuti? Da ne kanite i vi postati njegovim ucenicimai Silno su se razbjesnili i izbacili gao Sav si se u grijesima rodio. zastrasujuci: Mi znamo. Sada zele da on opozove sve sto je prije tvrdio i da kaze ono sto oni misle da on treba reci.slijep se rodio. sami su u nju pali. po vasem za takve zrtve? Sto bi trebalo udnlti da se one smanje? Doqadaju Ii se slicne stvari gladuju iii umiru zbog slijeda krivih orijentira rnisljenju odgovoran u vaso] sredini? Proces protiv Galileja Krscanstvo predstavlja veliki napredak u ocovjecenju svijeta. To je bilo razdoblje snaznog procvata znanosti i radikalne . vee se cudi otkud im ta potreba da toliko ispituju njegov slucaj. Ono je pokazalo otvorenost prema vrijednostima anticke kulture.je li se slijep rodio. pocetkorn 17. filozofije.je li taj covjek njihov sin. kao ni oni. ne slijedi razloge koje oni nabrajaju. to otvaranje prema drugacijem cesto je bilo vezano uz velike muke i nevine zrtve. No. najpametnije je pitati njega jer nije vise dijete i njegovo svjedocanstvo je zakonski valjano. A zdrav covjek. nije dosao daleko. a sad je posao u napad: Vee vam rekoh i ne poslusaste me. Proces je dugo trajao ali. Pocinju svisoka. Tko je. reklo bi se pristojno. da je ovaj covjek grjeSnik. . pitanja za dogodilo razmlsljan]e i razgovor Jeste Ii u tome ustrajali? lspricajte kako se to Jeste Ii kad bili u situaciji da morate braniti ociqledno? i sto je bilo nakon toga. Pripisali su mu ono sto su htjeli dokazati da nije istina. da ne bi pali u zamku nemilosrdne vlasti. Sada je on za njih ipak bivsi slijepac koji se slijep. . ne bi li tako obesnazili njegovo svjedocanstvo. Jos danas mnogi Ijudi slrorn svijeta iii zbog njihova poqresnoq tumacenja. stoljeca. No. Nakon ovoga slijedi drugo saslusanje nekadasnjeg slijepca. ako je bio slijep od rodenja. . U svojoj lojalnosti Zakonu i obkajlrna izgubili su smisao za covjeka. Farizeji su bili revni izvrsitel]i Zakona i tradicijom prenosenih obka]a. II Zadaci. Ocekuju takoder da ce ga uhvatiti u nekom proturjecju. Do sada je odgovarao. zdrav i tijelom i duhom. znanosti i umjetnosti. Htijuci ga uhvatiti u zamku.kako sada vidi.

travnja 1633. u sredistu mjeseca u tocno odredeno ornogucuje. Bio je to vjerojatno razloga. neuki covjek. ali i to da ih je vise od deset puta od broja. posebno mudrost prepoznao priprost dijaloga postavlja zamjerke U knjizi se pojavi njemu moe i bozansku na primjedbe. godine dalekozor 10 puta. a dvojica upucenih ljuje i neki Simplicius. Godine 1623. sus- vrijeme. Crkva nije dorasla brzini promjena podrucju. vee Sunce. ucenju na sudu nije bilo ni rijeci. premda ne i najvaznijih. ali oni ipak to ne zele vidjeti. velikim svemirskim tavima. Povijesni zap is kaze da su se dalekozorom horizont popeli na vrh zvonika Svetoga Marka da se sami uvjere u moe ovog pomagala. Barberini. izveden pred sud. ucenih kardinala. otkrice nije svima svidjelo. Da ne bi prekrsio zabranu. zivot. To se bio u pravu. a Galileo nekoga glupana. njemu vaznu i dragu misao stavlja u usta da je knjiga stavljena na popis zabranjenih knjiga. oko? Galilejevim gnuti do 12 milja. izrucen inkviziciji. Pisana je u obliku dijaloga u kojem su sve pretpostavke novom ucenju. Ono bijase dokaz da je Nikola Kopernik Ne nalazi se Zemlja u sredistu planetarnog mjeseca pojaviti. Galileo je mogao precizno izracunati stavka tog izracuna pojedinog Jupiterova pretpostavka Na papinskom Godine kad ce se koji od Jupiterovih bijase da je Sunce. mjeseca. a pretposustava. knjigu. nego da se krece dvostrukom kardinal intelektualac 0 Marfeo Zvao se Urban VIII. odnosno. u centru svemira. Galilej je zabranu postivao. u tom Simpliciusu i jedan od sebe. objavio je knjigu Dijalog otvorene. koje su izazvali oni koji su progle- dali na znanstvenom Ne bi to bilo vazno da nije imala veliku vlast i silan utjecaj na koji je povecavao [e li ijedan od se mogao dose- ~~ Ucenjak i maternaticar Galileo Galilej izradio je 1609. Sest mjeseci poslije Galilej je izradio zvijezdama dotad poznatog da geocentricni zbog tog izuma. On izgovara jednu od papinih poznatih drskost kad bi neko nastojao Papa je. Galilej je dokazivao koja to predvidanje dvoru bilo je mnogo Galilejeve argumente i vidjeti ono sto im teleskopom 1616. Nisu ga optuzili su ga da je prekrsio zbog njegova ucenja. i to ne spomenutu. Galilej u knjizi ne iznosi nikakve tvrdnje. da kretnjom. najvece otkrice bijase otkrice cetiriju Jupiterovih Ptolomejev sustav nije ispravan.86 promjene cjelokupan slike svijeta. Zemlja se sa svojim mjesecom vrti oko Sunca zajedno s drugim planetima. Jedan od sudionika i pametnijih odgovaraju ali papa to nije ucinio. Shvatio je da Galilej jednu njegovu. papom je postao Galilejev prijatelj. 0 tom zabranu. Svi su oni mogli dobro pokazuje. procitavsi ograniciti dragih misli: Bila bi krajnja na neku svoju osobnu pretpostavku. Galilej je od njega trazio da povuce ovu zabranu. a brod na pucini prepoznati dva sata prije nego ga je ljudsko oko moglo 30 puta. Optuzili vee jednu drugu za koju su mu rekli da se odnosila na njega osobno. Galileo je 12. No. Godine 1632. a ne Zemlja. Okrenuo ju je prema spravu koja povecava i vidio zvijezde koje dotad nitko nije vidio. Predvidajuci pojavu da je i ispravna razumjeti sustava. Bila je to uvreda preko koje nije mogao prijeci. Crkva zabranjuje da netko tvrdi da je Sunce nepokretno Zemlja nije u sredistu svemira i da nije nepokretna oko Sunca i oko svoje osi. U njoj mu se zabranjuje . Senatori Venecije bili su silno uzbudeni klasicnih junaka imao tako mocno uociti.

87 da u bilo kojem smislu poucava 0 novom ucenju. Zaklinjem se da ubuduce necu nikada vise govoriti ili braniti. To podrazumijeva da ne smije pisati ni diskusije. Ipak je taj pravno nevaljani dokument bio kljucan. Bila je to vjerojatno skica za neki sastanak s Galilejem. opcim i posebnim. da zastupam i vjerujem kako je Sunce centar svemira i nepokretno. Zbog toga je ovaj sveti ured objavio da sam ozbiljno osumnjicen za herezu. Na njemu nema potpisa ni jednog od kardinala. iskrenim se srcem i nepokolebljivom vjerom odricem toga ucenja. ali da nikada Galileju nije bio urucen jer je krivotvorina. zaklinjem se i obecavam da cu se potpuno pridrzavati svih pokora koje mi je odredio ili ce mi odrediti ovaj sveti ured. ako doznam za nekog heretika ili osobu osumnjicenu za herezu. Inkvizitori mu taj dokument nisu predocili. ne iznoseci nikakvo objasnjenje za nj. usmeno ili pismeno. inkvizitorima protiv hereticke pokvarenosti u cijelom krscanstvu imajuci pred svojim ocima i dodirujuci svojim rukama Sveto evandelje . Inkviziciji je cilj bio Galileja moralno degradirati. proklinjem i mrzim spomenute zablude i hereze. nakon sto mi je ovaj sveti ured sudbeno izdao nalog da potpuno moram napustiti Iazno ucenje da je Sunce centar svemira i nepokretno i da Zemlja nije centar svemira i da se krece te da ne smijem zastupati. propovijeda i uci Sveta katolicka i Apostolska rimska crkva. kao i opcenitu svaku drugu zabludu i sektu protivnu u bilo kojem pogledu svetoj crkvi. presvijetlim i preuzvisenim kardinalima. Argumente su pojacali time sto su mu pokazali okrutne sprave za mucenje kojima su se iznudivala priznanja. Zato. Tako mi pomogao Bog i ovo Sveto evandelje. Firentinca. protiv takvih prekrsitelja. a ni Galilejeva koji bi bio potvrda da je taj dokument primio.zaklinjem se da sam uvijek vjerovao. oni to nisu morali uciniti. i navodim argumente velike uvjerljivosti u prilog tom ucenju. On je rekao da takvu naredbu nikad ni od koga nije dobio. navedeno ucenje. braniti ili poucavati na bilo koji nacin. Poznata mu je sarno jedna zabrana. razumljivo izazvanu protiv mene. Bila je to prigoda da se Galilej bez ikakve rasprave 0 svom ucenju navede na to da ga se javno odrekne. sin pokojnog Vincenza Galileja. U slucaju da prekrsim (neka me Bog od toga sacuva) bilo koje od ovih svojih obecanja. Nisu ih trebali primijeniti: Galileo Galilej je napisao i potpisao sljedecu izjavu: [a. Povjesnicari koji istrazuju Galilejev proces kazu da taj dokument postoji. vee osudenorn. i nakon sto sam upozoren da je navedeno ucenje u suprotnosti s Biblijom . Medutim. da sada vjerujem i da cu s Bozjom pornoci i ubuduce vjerovati sve sto zastupa. koje dodirujem svojim rukama. zeleci ukloniti iz glava vasih preuzvisenosti i svih vjernih krscana ovu jaku sumnju. star sedamdeset godina. Isto se tako zaklinjem da cu. podvrgavam se svim kaznama predvidenim i proglasenim u svetim kanonima i drugim propisima. sve ono sto bi moglo dati povoda za slicnu sumnju u mene. Prema proceduri. a da Zemlja nije centar i da se okrece. .napisao sam i tiskao knjigu u kojoj raspravljam 0 ovom ucenju. pokazati ga kao prkosna i necasnog varalicu. izveden osobno pred ovaj sud i klececi pred varna. usmeno ili pismeno. tj. a tu naredbu nije prekrsio. svecanih uvjeravanja i zakletvi. Galileo Galilej. Osim toga. ona 0 podupiranju ili branjenju novog ucenja. ni nagadanja 0 spornim pitanjima. prijaviti iste ovom svetom uredu ili inkvizitoru ili pak biskupu mjesta gdje cu se tada nalaziti.

izjavljuje au cernu razlika? napisati izjavu. ovi sporiji osjecali su se i te kako uqrozenlrna mod da ritam uspore. vlastitom rukom. dinarnicnija Ne kazerno da se u igri ove druge . Ovi najcesce bili vjernici. No. Galileo Galilej i koristili se svojom U sukobu crkvenih velikodostojnika koji su bili dinamicniji nisu uqrozavall istine vjere jer su i znanstvenici Jesu Ii rnozda dinamicniji je uvijek isticao da i on pripada Crkvi. od problema No. Procitajte obrazlozenje uz sliku. pa cak i iii negativnog za njega i Je Ii Galileo trebao za neke medu onima koji ga optuzuju. saha. i onernoqucen? Crkva je i do tada prihvacala bila strana. Galileo Galilej. Cak i Ptolomejevo. Galileo Galilej. Kao dokaz istinitosti potpisujem vlastitom rukom ovaj dokument odricanja. kao sto je unaprijed navedeno. jedna sporija. ipak iii opreznosti? problernaticnije necije usporenosti Ijudi? Tko ima vise strpljivosti. lente!? pjesmu Maka Dizdara Mrtvac na obali Volio je djevojke iz njegove zbirke Okrutnosti kruga: cvijece i nebo A strah ga je bilo voda u noel (vode su u noel crnje i dublje) Kada je zakoracio Voda ga je zagrlila Zasto nije casak pricekao Da cu]e kako su zapjevali Prvi pijevci Volio je djevojke cvijece i nebo u cipelama bez vrhova A bjezao od voda u noel U vrijeme sukoba Galileja s crkvenim dlnarnicna. qrckoqa pravog trenutka one sto je vazno za njih. pred cijelim svijetom posve ociqledno? one sto je za njega. obecao i obvezao. U cernu je slknost. Je Ii to ispravno? trebali popustiti? Sto bi ovi dinamicni]i izgubili da su usporili ritam? Bi Ii put napretku mnoga ucenja koja su joj u poceclma nesto znatno ozbiljnije.88 [a. kako je naprijed navedeno. potvrdujem odricanje. manje i druga brza. II Pitanja za Usporedite razmlsljan]e i razgovor proces protiv slijepca s procesom protiv Galileja. u samostanu Minerva. dvadeset drugog dana mjeseca lipnja 1633. zakleo. druge dogodilo Sto bi se pozitivnog da takvu izjavu nije napisao? i Galileja suprotstavila su se dva razlklta hoda . bez posljedica za nas i druge jer smo sebi i drugima napravili stetu? preuranjeno? Sto iii je to nesto zbog ceqa smo moralno odgovorni Znaci Ii hodati brzo uvijek i hodati ispravno? Mozerno Ii poqrijesltl znad hodati u ako nesto uclnlrno Procitajte pravom ritmu? Sto znaci latinska izreka: Festina. u kojoj.spori i dinarnicni. odrekao sam se. vi za njih iii oni za vas? Hodaju Ii oni koji hodaju sporo samim time i krivo? Kasne Ii takvi Ijudi i time propustaju imaju vlast i one sto je vazno za druge? Pronadite u cetvrto] cjelini sliku reljefa Kairosa. [a. moralno Postoje Ii i danas usporeni bio zatvoren. godine. navedenog rijec po rijec u Rimu. manje zahtjevna autoritetima igrale su se dvije varijante i uzbudljivija. rnozda je slucaj Galileja. Je Ii propustan]e samo jedna od Ijudskih slabosti. a ako bog a pravog trenutka.

zbog oslobodenja dame u kretanju. Lovci su se kretali poput konja.i ono poslije te godine. nego same duhovno tromiji i manje zahtjevni. Dama je postala neogranicena u kretanju po dijagonalama. sto znaci na juris. stoljeca igrao se znatno manje zahtjevni sah. ~~ U povijesti saha razlikujemo dva razdoblja. Takva sahovska igra bila je veoma spora. Nairne. U Italiji su je nazvali alla rabiosa. sve do 15. Te su se pozicije zvale tabije. razrnisljati nego u staroj varijanti. II Partija saha II Minijatura iz 14. Tako njemacki pisac 20. On je Galilejev slucaj upotrijebio kao sliku onoga sto se dogadalo u njegovo doba. vee sarno po jedno polje. ono prije 1475. Zvao se satrandz. U 15. a ne po slobodnim kosim crnim ili bijelim poljima. topa i lovca. Topovi se isto tako neograniceno krecu po horizontalama i vertikalama. sredinom 20. Lovci se krecu dijagonalno po bijelim ili crnim poljima. U Francuskoj su tu varijantu nazvali de la dame. Ta je promjena nagla i u skladu s velikim promjenama onoga doba. stoljeca Bertolt Brecht u drami Zivot Galilejev usporeduje ova dva razlicita nacina igranja saha s dvjema razlicitim slikama svijeta. u drami Zivot Galilejev. sa starim i novim poretkom. zeli pokazati da se Galilej nije smio odreci novog ucenja. stoljeca Bertolt Brecht. stoljecu postavljena su nova pravila za kretanje dame. .89 varijante zurilo. Dama i top nisu se mogli kretati onako kako se danas krecu. po slobodnim vodoravnim okomitim i kosim linijama. naprotiv sahistl su morali mnogo duze i intenzivnije Oni koji su igrali staru varijantu nisu bili strpljiviji. da je njegova moralna obveza kao znanstvenika bila da to ucenje do kraja dosljedno brani. Zato se ona najcesce nije igrala od samog pocetka nego od odredenih pozicija. horizontalama i vertikalama.

ali ne sarno to. onda moramo reci i to da vee jesmo na nebu i to izgubljeni u njegovim beskonacnim prostranstvima. lijenosti. ~ Za odnos znanstvenika za vrijeme Drugoga svjetskog rata prema otkricu atomske energije. Nakon Kopernikova otkrica postajalo je sve jasnije da je Zemlja sarno jedan planet u Suncevu sustavu. Ptolomejev sustav ne stavlja Zemlju sarno u srediste jednog sustava u svemiru vee u centar svemira. koji su dopustili da ona padne u ruke onih koji su je zloupotrijebili. je odgovornost vanja? Njemacki filozof 5 Erich Fromm pita se kako i za sto odgajati nakon strahota Auschwitza. pa i tadasnji znanstvenici mastali su 0 onome sto se iza te zatvorene sfere zbiva. prebiva Bog koji je usredotocen na ono sto se na zemlji zbiva. Svijet vise nema svog sredista niti svoje periferije. Taj korijen zla ima veze i sa sporom sto se oko cega okrece. odnosno onih kojima je dano da vide i koji su zbog toga odgovorni: ~ Za drzanje intelektualaca u Njemackoj u prvoj polovici 20. nikad ne posustati. kakva li se glazba tamo zbog kretanja nebeskih sfera moze cuti. stoljeca koji se nisu mogli. posve nevazna i da se za nju nije isplatilo otici na mucila ili pak umrijeti. tromosti. Pitanja za razmlsljan]e i razgovor odnosno intelektualci jedini odgovorni za faslstkku i kornunlstkku institucija. niti se zuriti. Filozofi i teolozi. Neki misle da je istina 0 tome sto se oko cega okrece. Gdje je mjesto covjekovor Krug se raspao. a moze li covjek zivjeti ako mu se oduzme krug kao mogucnost zaokruzivanja njegova svijeta. razumjeti izazove vremena. Nema onoggore i onog dolje. Ako hocemo reci da nebo postoji. Takvo nebo gubi svaki odnos sa zemljom. ciniti prave stvari u pravo vrijeme. jasne odredbe polozaja u njemu i postavljanja cilja i svrhe koju treba dosegnuti? . [esu li oni u pravu? Nemojmo se zuriti. U njemu se jasno odvaja zemlja od neba. kakve tu sile prebivaju. ~ Za odnos sovjetske inteligencije prema komunistickorn teroru. biti budan. Iza nebeskog ornotaca. suprotstaviti fasistickorn teroru. ili nisu htjeli. Zlo je ono sto je svemu tome suprotno. kasnjenja ili uzurbanosti. a ovaj pak jedan od mnogih u beskonacnom svemiru. Dobro je na tom putu ustrajati. posebno diktaturu? odgoja Kolika ostalih slojeva? Kolika je odgovornost pojedinih i obrazo- Jesu Ii znanstvenici. Dobro je gledati. na koji su pricvrscene zvijezde. Sve je to sarno njegova posljedica.90 stoljeca. Kopernikanski sustav ovu idilicnu sliku svijeta ukida. 0 Porazgovarajte za danasnje nastavnikom tome kakav to odgoj i kakvo to obrazovanje Fromm smatra primjerenim vrijeme. Prije nego sto se odlucimo odgovoriti na ovo pitanje moramo uociti jos neke vazne cinjenice. U Galilejevu drzanju prepoznao je drzanje razlicitih vrsta intelektualaca. ne kasniti. nema neba i zemlje. Sunce oko Zemlje ili Zemlja oko Sunca. Korijen zla je dublji od sljepila. Postupamo li tako znaci da smo na pravome putu.

znanosti borili Oni koji su htjeli u ovim krutim krugovima ostati unutar podrucju To se ne probiju. a periferija nigdje. probijanje ipak dogodilo. Krug Ptolomejeva podrucja znanosti. ali je sada dozivljena na jedan nov nacin. Sada mozerno jos bolje razumjeti sto je to krug.svaki je covjek dostojanstvu jednaki. a najjace je izbila na podrucju nog covjeka vise nije bilo mjesta. Nasuprot tomu. novi pojam zemlje i neba. Bertolt Brecht u crkvenih velikodostojnika na staroj slici svijeta. To povlaci za sobom. zatvorenog. tko je zapravo ohol. posebno ono 0 skladu kaoticnog.. No. njegovu misljenju. Krutost zatvorenog odnosno astronomije. da srediste njegova sredistu beskonacnog kaoticno i redom. Bili su u sredistu citavog svijeta i sve im je u tom sredistu trebalo biti Oni su imali iskljucivo pravo na istinu i svi su putovi trebali voditi k njima. 0 a svom svijetu kao usporedivom svemirse reci bica odgovara svijeta kojemu je centar svugdje. lomi na jednom kad se ta krutost onda se lomi i na drugima. Zato necemo tome raspravljati. guravala poseban polozaj. sustava pokazao se kao zatvoreni i kruti krug u kojem za modersarno na podrucje kruga svugdje se osjecala. crkveni su velikodostojnici podredeno. beskonacnog i krutog. suocen s beskonacnoscu i trazi u sebi nove snage duha da se u toj beskonacnosti snade. Nastaje novi krug. jer su cinjenice veoma slozene i neka 0 Bilo bi ovdje mozda oholo prosudivati o tome prosuduju strucnjaci. Osvrnimo se na ono sto je zaista . Moderni prazprihvaca su se zato da se ni oni na drugom Ono je bilo nezaustavljivo. podrucju. Svi smo mi po svom Ijudskom razlikovali. To nije posve nova misao. rna kako se po svojim zivotnim duznostima i ciljevima takvo jedno srediste. novi sklad beskonacnog duhovnom s poretkom govoriti svijetom Usuduje Covjek se usuduje s beskonacnim skih prostranstava. znanosti vee na sva ogranicenog. Nije se to odnosilo zivota. Prema staru sliku svijeta cuvali i zato sto im je ona osisvojoj drami oholost vidi u ustrajavanju . nih nebeskih prostranstava ih kao cinjenicu covjek.91 Opet smo se vratili simbolu koji nas vjerno prati u citavoj ovoj cjelini. Mnogi u takvom poimanju covjeka vide izraz njegove oholosti. nekima tesko prihvatljivu misao .

Pusti da cijelog tebe prode blaga svjetlost zvijezda! Da ni za cirri ne zalis kad se budes zadnjirn pogledirna rastajo od zvijezda! o o Na svorn koncu rnjesto u prah predi say u zvijezde! II Antun Branko Simic o o .. Izrnedu se pak nalazi jedna od vrlina koja dolazi do izrazaja kada djelujerno u skladu s ostalirn vrlinarna. irnarno razloga biti ponosni. to je izvor praiskonskog grijeha. uz pozudu tijela i pozudu ociju. nisko sarnopouzdanje.. istine. usprkos svirn otporirna izvana i iznutra. Traziti ponos radi ponosa isto je kao traziti srecu da narn ona ucini ono sto bisrno rni trebali uciniti.92 bitno: oholost je. to je malodusnost. Ona predstavlja prezir onoga sto narn je Zeus prerna grckoj rnitologiji svirna usadio. Ako srno je rekli usprkos svernu. neprihvacanje sebe. a prerna Novorne zavjetu to je. Ponosni. onda sigurno jedan od velikih izvora zla. Katkad je dovoljno reci sarno jednu jedinu rijec: da ili ne. Ijepote. To je ponos. ~~ Opomena I Covjece pazi da ne ides rnalen ispod zvijezda! . Da bisrno bili ponosni nije dovoljno da to hocerno biti. jedna od triju zarnki koje rnogu upropastiti covjeka. ako ne jedini. Prerna biblijskorn izvjestaju 0 covjekovu padu. a sve zbog dobra. mozemo postati sarno onda ako srno ucinili nesto zbog cega to mozemo zaista i biti. uostalorn. . Oholost irna svoju podjednako opasnu krajnost. kao i sretni. a to je osjecaj stida.

93 BILJESKE .

94 .

95 .

.

kad ih dosegnemo. prin- koji trazi dvorae nepostojanja. Ove price pokazuju ono sto je predoceno da je [osipu kojeg su braca prodala u ropstvo. ali ne i kao realnost. Mnogi se. do prvog covjeka earstva. Svi ti mitovi i legende pokazuju svrha postane sredstvo za postizanje da. svrha ljudskoga bica. sebicne koristi. nedostizno ce sam istinski sebe ugled transeendirati. No. eu Hatimu Nakon toga slijedi legenda 0 si mnoge eiljeve. istinski CiLjevi: . odnosno tu. logika srea. prividni. ali sto moze i treba takvim postati.legenda neke druge svrhe.opreka ideaLnoga i reaLnoga . castohlepne za Svetim Graalom. samostalnost. premda su svi na to pozvani. odnosno Prava slava koja pripada i cast jesu ono vrijed- i zato nesto iznimno no. uzitka koji je sam sebi dovoljan.r UVOD ~~ ~~ Da bismo ostvarili smisao zivota postavljamo sla. dosegnuti Argonautima pehar koji vidimo na slici i kako se on dosizer 0 tome govori potrazi sto se dog ada kad ono sto treba biti najvisa slave i ugle- koji traze Zlatno runo. odnosno slobodu. Da bi ono tamo da bi nas svijet bio otvoren i dovoljno velik da u njemu mozemo ljubav i srecu treba nam logika ejeline. U tu ejelinu pripada i ono idealno. nesto sto postoji sarno u ideji. . stvarnim visokim vrijesu to sarno ide ali. Ono idealno uciniti trazi od nas da se ne sluzimo ogranicenorn svijeostvariti svoju sarno onom logikom koja vlada u stvarnom. postizanjem bilo koje svrhe vee sarno one koja eiljeve dosizanjem nadici. nasim razumom doslo. Covjek se ne moze zadovoljiti trazi da si postavlja kojih covjeku. Najcesce ono sto jos nije stvarno. a i njegova krscanska varijaeija . Stvarni je svijet sarno dio ejeline svijeta. a on je unutar tog ropstva na slici koja ce nas pratiti 0 postigao slobodu i moe kojom se uzdignuo u ovoj ejelini.4 CETVRTA CJELINA 97 lazni. svi eiljevi ne vode do smiIspricat cemo yam pricu 0 pokazu laznim i prividnim. Sto to simbolizira i mit 0 najvisi smisao. Rijetki su oni koji to postizu. Covjek je bice okrenuto dnostima.

na papi- .. neces ziv pobjeci je Gayomart kip ova. Treci put sarno zazmiri. U nekoj okrugloj gradevini ogledalom ude u vodu. Poslije duga i bolnog lutanja dolazi u prekrasan vrt usred kojeg je krug kamenih Izmedu odozgo sudeci Jednom mu rece: "Ej. koji je sjao sjajnije od sunea i mjeseea. junace. Kraj njezinih zlatni luk i strijela na zlatnom mozes tri puta pokusati pogodis prokletstva se okameniti Hatim se okamene. prozivjevsi mnoge opasne pustolovine. Odlucio je sakriti ga ondje gdje ga nitko ne moze naci i zato je sagradio carobnu kupelj kako bi ga sacuvao. su nogu laneu i njime . kip ova vidi papigu u kavezu.. prolomi gano pocne rasti. Pobojao pa se pomolio. Papiga sto je ovdje vidis dio je te carolije. Zatutnjase gromovi oblaei prasine.. ako ne. Opet se cuje a Hatim buka. a ~ ICI '. _ I ubiti papigu. i uzvitlase Kad se sve smirilo. Ipak.: qrj . a glas ti po svemu kupelji. SEKCIJA Logika srca iznad Logike razuma Potraga za dvorcem nepostojanja ~~ Velikom i plemenitom prineu Hatimu Taiju kralj je naredio da istrazi tajnoviti Bath Badgered . a voda pola- koja oblikuje da je izgubljen gromoglasna stoji u pustinji. brijac iscezne.prvi covjek. nasao golemi dijamant I . Kad mu se priblizio. iz ove . uzvikne "Bog je velik" i ispali naslijepo papigu. se gromoglasna posve se smraci. Hatim kcnacno ocajnicki pliva naokolo vrh dok voda kupole se ne dosegne krov okrugle cuo je kako se iz njega nitko nikada nije vratio.. kupaoniee." Noge mu i okameni te pogodi se Prornasi jos jednom pokusa jednom se do prsa.II1"r".98 4 PRVA SEKCI)A 1. on ustrajno i odvede u kupaonieu. Ako je ce nestati. . eeS kao svi drugi Ijudi.dvorae nepostojanja. i ti i prornasi. primi ga brijac s Cim prine buka. sve se mijenja. ide dalje.

put prerna eilju nije sarno neki mehanicki hod nego prevladavanje prepreka gdje Ijudski razurn nije uvijek dostatan. ne rnoze ni jesti onako kako ide. broj 10. Zato je mudar onaj igrac koji pjesaka koji ide vratio natrag kao najjaca figura iii bilo koja druga. Ovakva podjela svim kulturama. en passant. U sahu imamo topovi. jede je na onom putu kojim ide. Neki je mudrac izumio sah da bi mu pokazao kako i one najslabije. No. ono sto jos nerna nikakvu vrijednost dobiva vrijednost. Nisu to sarno prepreke na koje nailazirno u stvarnorne svijetu. Prvu grupu par. da bi silaskom broja. kao i prka saha govori se 0 kralju tiraninu Hatimu.4 PRY A SEKCI) A 99 ginu je rnjestu stajao golern. prema naprijed. trecu lovci. dolazi iz Perzije. Oznacavarno ga tako da stavljamo tame neki jedan dobivamo upravo one sto je pjesak na pocetku. U jednoj postanku koji je bio uvjeren nitko s ne da rnoze vladati bez naroda. pa cak i onu najvisu. odnosno u kojem. Nezasticen pjesakorn na sahovsko] i nernocan. Peta grupa figura nema Ona nije samo 5 nego i 10. kada je dosegnuo svoj eilj. usput. ovisan 0 volji rnocnlka. vee prema potrebi zna prepoznati vrijednost pjesaka. Kad prijede sedam polja i dode do kraja. a to je silazak sa sahovske ploce. najprije jaci od skakaca (broj dva). Ako 1 i 0 razdvojimo je oznacavanje broja 10. silazi da bi se igre. Ono sto je na kraju dosegnuo na pocetku je postojalo tek kao zadatak. II Na pocetku svoga puta prine Hatirn bio je nitko i nista. s ploce i povratkom na nju dosegnuo kraljevsku vrijednost. Kakvog Ii jadnog prlbllzava putovanja! vee ukoso. Ime sah. drugu skakaci. odnosno puninu 234 samo za jedan stupanj vecu vrijednost od prethodne I 10 vee ima ukupnost svih prethodnih vrijednosti. prekrasan dijarnant. a ne kao nesto sto vee postoji. zadaci. Krece se po jedno polje i to samo naprijed. prelazeci prepreke svakim dosegnutim postaje sve jacl. tj. On ce druge figure staviti u sluzbu zastite i potpore prema ovom cilju. Zanimljivo jedan do nule. U pocetku je bio nitko i nista da bi na kraju postao netko tko je zapravo sve. drugi ga pjesak rnoze pojesti svih strana i najcesce sluzi kao zid prema drugim figurama. i nista. Poziv na igru. pitanja za razmisljanje Da bismo bolje razumjeli smisao nase price osvrnimo legendi 0 i razgovor ~~~~ 0 se opet na sahovsku igru. svakim svojim pomakom cilju. To si rnozerno poljem. pa jaci od topova cetiri). moze postati jako. cetvrtu spekulacije 0 a petu kraljevski nije slucajna vee je vezana uz filozofske brojevima koje su zajednicke 1 234 Pjesaci su figure koje su pozvane da se preobraze dociti kao putovanje I0 petu grupu. (broj u najvisu. Postao je prine tek na kraju. Uqrozen je sa on se sve vise Isto tako. covjek se rnoze usporediti Kada jede drugu figuru ploci. a svi su kipovi ponovno ozivjeli. predstavljaju pjesaci. pa jaci od lovaca (broj tri).lpak. Ovdje ono sto je stvarno ulazi u odnos s onirn sto jos nije stvarno. Ljudi rnu zahvaljuju za svoj spas. jedinica. . Dakle. odnosno prepjesak. pet grupa figura.

Drugim rijecima. On ce postati odnosno Motiv 0 netko i nesto kad dosegne to svoje nista i postane 5 njim jedno. Rijec apostola Pavia ima vjecnu vrijednost.. veliki ispitivac izjavljuje: "Jedan. iz uzvisenog blazenstva neba. Drugim rijecima svatko moze biti taj jedan jedini. Dodirnuti vlastito srediste u ovoj prici znaci dozivjeti unaprijed ono sto je jos daleko ispred nas. spokojna kao nebeski svod.. Kamen koji ga ceka na kraju." II Prine Hatim odlucio je da nece biti jedan iz gomile. nije izgubio orijentaeiju. daje mu snagu da ustraje. nego onaj jedan jedini 0 kojemu govore apostol Pavao i filozof Kierkegaard. i Bog ce mu u tome pornoci . nego koje tek treba biti. u kojem je potpuno ovisan 0 onome sto ima uz sebe. Vidio je da je nitko i nista. mjesto. pitanja za razmlsljan]e i razgovor Sto bi se to moglo nalaziti u sredistu naseq bka kao smjernica na zlvotnorn si postavljamo? petu nastavnu ste si postavili Ako ne rnozete sada odgovoriti cjelinu u kojoj se 0 putu prema ciljevima koje na ovo pitanje. ove i druge primjere koje ste do sada nasll. nedostatnosti i nernoci. vjecnost se uzdize i te kako iznad vremenitosti i prolaznosti. deset. Ostao je u sebi. Hatim je put kroz pustinju. Bog. svoje malenkosti. ali je dodirnuo ono sto ga na kraju ceka. Zadaci. za sredisnjim kamenom koji ga drzi na okupu. stize na eilj. na prazne stranice iza prve nastavne cjeline.100 4 PRVA SEKCI)A koji je jos uvijek nista. jedini sam stize na eilj. pri sebi. obuhvaca pogledom bez i najmanje vrtoglaviee te bezbrojne milijune ljudi od kojih on poznaje svakog posebno. svoju usamljenost i osamljenost mogao podnijeti sarno zato jer je strpljivo slijedio ono sto je prepoznao kad je dodirnuo srediste okrugle kupole. a i smjernieu kako treba djelovati. svakako ga zaplsite na predvideno Svaki je covjek pozvan da dosegne one nedostizno. nikome tko postaje netko pojavljuje se u prvoj nastavnoj cjelini. a niste trebali? Jeste . krscansku: "Jedan jedini. Danski filozof Soren Kierkegaard ~~ Gomila je laz. To prediskustvo. Nije izasao iz kupelji. Prva situaeija u kojoj se Hatim nasao ista je ona s kojom smo se suocili na pocetku knjige. Time nije dosao na kraj puta. Zaplsite." (I Kor 9.. Jeste Ii kad bili sigurni u ispravnost tako da niste posustali u njegovu ostvarenju? Jeste Ii kad posustali. bozansku. Bio je postavljen pred zrealo. Naidete Ii u ovoj knjizi na jos koji primjer tog motiva. Pogledajmo prepreke na koje je naisao. ta vizija. put kroz suho razdoblje zivota. i Bog koji. isti je onaj koji je u svojoj vlastitoj kupeIji dotaknuo. i ona ne dobiva svoju vrijednost iz usporedbe u koje ulaze i "drugi".. odnosno iz sebe. sam. u podrucju gdje se ne moze opskrbiti nicim izvana. Nakon toga nasao se u pustinji.posegnuo je za sredistem svoga bica. u vodi koja je sve vise rasla. ali i na drugim mjestima u ovoj knjizi. pokusajte to uclnitl nakon sto svladate cilja koji tom sustavnije govori. ali i sto moze biti i kako to moze postati. nije se preplasio onoga cega je postao svjestan. a to je dosizanje sredista svemira. sam.24). stovise . to jest da bi svatko trebao da postane taj jedan jedini . na jednom mjestu pise: da postane kralj. koji pripada prvomu covjeku i time svim ljudima. nije se utopio. Kad je zrealo nestalo i kad se nasao u golemoj okrugloj kupelji. U njemu je najvjerojatnije ugledao sebe kao bice koje jos nije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful