BIBLIOTEKA "OSHO LOTOS KNJIGA" 6.

TRAVA RASTE SAMA

OD SEBE

Preveo Klaudio Skrobe

Sutomore 1990

Naslov originala:

The Grass Grows By Itself

SADRZAJ

1. Znacaj Zena ..... 9

2. Majstor i ucenik, .... 23

3. Praznina i monahov nos ..... 37

4. Vodopad Lulianga ..... 51

5. Majstor tisine ..... 63

6. Budenje ..... 77

7. Mrtvac ..... 91

8. Polje obojeno modrom ljubicicom ..... l03

Copyright: (c) Neo-Sannyas International Copyright za Jugoslaviju: (c) 1990 by S. Vutkovit

Sjedeci mirno

v • / • • v

ne cineci nista

proliece dolazi

a trava raste sama od sebe.

trava raste sarna 9

ZNACAJ ZENA

Netko upita utilelja Bokuja: "Mi se moramo oblaciti i jesti svaki dan.

Kako da izademo iz toga?"

Bokuju odgovori: .Mi se oblacimo, mijedcmo." Pilalac rete: "Ne razumi[eml"

Bokuju odgovori: .Ako ne razumijes odjeni svoju odjecu i jedi svoju

hranu."

510 je Zen? Zen je jedan izvanredni rast, Rijetko se desi da takva mogucnost postane realizirana buduci da su mnogi faktori umijesani, U vi~e je navrata postojala mogucnost da neki splrituatni dogadaj naraste i postane nalik Zenu, Medutim, 10 se nikada u potpunosti nije zbilo, Jednom sarno u cijeloj povijesti ljudske svijesti stvar nalik Zenu usla je u bivanje, To je veoma rijedak Ienomen, ZaIO, kao prvo, zelim da shvatite ~Io je Zen, jer do tada ove anegdote nece biti shvatljive. Vi morale da znate cijelu pozadinu. U to] pozadini ove anegdote postaju luminozne. Iznenada Ii dosligne~ njihov smisao i znaca], Druktije, one su odvojeni spojevi. Ti ih mozes uzivati, ponekad im se moze~ smijati. One su veoma poeticne i same po sebi su predivne. One su jedinstveni umjelnitki komadi, ali samim gledanjem na njih Ii neces biti sposoban da uronis u znaca] toga sto je Zen. Stoga me najprije prati kroz razvoj i rast Zena kako se on desio.

Zen je roden u Indiji, rastao u Kini, rasojetao se u Japanu. CijeJa situacija je rijedak fenomen. 5to se desilo da rodiv~i se u Indiji, te ne mogavsi tu da raste, morao je da potrazi drugo tlo? U Kini je postao veliko stablo, ali tu nije mogao da procvjeta. Morae je ponovo da pronade novu klimu, U Japanu je procvjetao kao tresnjin cvijet. U tisucu cvjetova. To nije siucajnost, to ima duboku unutarnju povijest. Ja Ii je zelim otkriti.

Indija je jedna introvertna zemlja; Japan je ekstrovertna zemlja, dok je Kina upravo u sredini ova dva ekstrema. Indija i Japan su apsolutna suprotnost. Kako je doslo do toga da sjeme koje je radano u Indiji procvjeta u Japanu? One su suprotnosti, one su kontradiktorne, one nemaju slicnosti. Kako to da je Kina usla u sredinu da dade teren ovom sjemenu.

Sjeme jeste [edna introverzija. Pokusaj shvalili tenomen sjemena. Sto je sjeme? Ono nije izdanak, sjeme se doista okrenulo sebi, Sjeme je jedan introvertni fenomen, ono je centripetalno. Energija se krece iznutra. Radi toga je sjeme

10 trava raste sama ad sebe

pokriveno i zatvoreno za vanjski svijet. Ustvari, sjeme jc usamljcnost, najizoliranija stvar na svijetu. Ono nema korijene u tlu, nema grane na ncbu. Ono ncma vczu sa zcmljom niti ima vezu sa ncbom.

Ustvari, sjeme nema nikog oko sebe, sjeme je jcdan apsolutni otok, izoliran. Sjemc nije povczano, sjeme ima evrstu koru oko sebe. Tu nema prozora, nema vrata. Sjcme ne mote da izide vani i nista ne moze da ude unutra.

Sjeme je priroda Indije. Geniji lndije mogu proizvesti sjeme strahovitog potencijala, ali im ne mogu dati pogodno tlo. Indija je [edna introvcrtna svjcsnost. lndija kaze da vanjsko ne postoji. A ako i postoji tad je to od iste grade kao i snovi. Iste je grade od koje su sazdani snovi. Svi gcniji I~dije nastojali su otkriti ka~~ pobjeci od vanjskog. Kako se. kr~tati ~a .un~l.tra~nJ.~m pr~~t?ru src~. Kak? bit 1 centriran u sebe, te kako realizirati da cijeli SVIJct kOJI postoJllzvan sVJcsnosl1 Jeste upravo san. U najOOljem slucaju lijep, u naj.gor~m .n~cna mora .. B!lo lijep iii ruzan, zapravo, to je san. Zato se ne mora puno brinuti. BIt Je u budenju 1 zaboravu na san

vanjskog svijeta.

Say napor Bude, Mahavira, Tilope, Goraka, Kabira, say njihov naper

kroz stoljeca bio je kako pobjeci od tocke zivota i smrti. Kako ograditi sebe, kak~ sasvim odbiti sebe od svih odnosa. Kako biti otkacen, nepovezan. Kako se kretati iznutra i zaboraviti vanjsko. Zato se Zen rodio u Indiji. Zen znaCi Dhyan. Zen je [apanska izmjena rij~ci Dh~an. Dhyan j~.sav n~po.r indiJske svjesnos~!. Dhyan z~aci biti sam. Sam u vlastitom bicu, da cak III jedna jedina misao ne pOStOJI. Teskoea Je u tome sto nema izvornog prevoda. Kontemplacija nije prava rijec. Kontcmplacija znad razmisljati, reflektirati. Cak ni meditacija nije pravi prevod, jer mecitacija ukljucujc jedan objckat na kojeg meditirati. To znaci da je tu nesto. Ti mozes meditirati na Krista, mozes meditirati 0 krizu, Ali Dhyan znaci biti tako sam da tu nema nicega na sto meditirati. Bez ikakvog objekta, sarna subjcktivnost postoji -

svjesnost bez oblaka, Cisto nebo.

Kada je ta rijec dostigla Kinu, postala je Ch'an. Kada je Ch'an stigao u Japan postaje Zen. Zen dolazi iz istog sanskritskog korijena Dhyan.

Indija moze roditi Dhyan. Milenijima je sva indijska svjesnost putovala putem Dhyan-a. Kak~ ods~raniti svo ra~mislj~~je, t.e k.ako biti ~~orijenjen u cistu svjesnost. Sa Budom ~Jeme Je ~oslO ~ egzl~tencIJu . ..vlse Je puta rnJe Gautama Bud~, sjcme takoder dolazilo u egzrstenoju, ali ono mje moglo naci pravo tlo. Zato Je nestajalo. Ako je sjeme ?ato indijskoj s~jcsnosti o~o ~e nes!ati jer indijska svjesnost ce se kretati iznutra. Sjeme ce postau sv.c .manJe. I ma~Je ~o tre~.utka. kad ?no postane ncvidljivo. Ccntripetalna snaga tm~ stvan m~nJlm, 1 ~anJlm,.1 manjrmatomskim- do trenutka kada nestanu. Puno Je puta pnje Bude sjeme bilo rodeno. Gautam Buda nije bio prvi meditator sa ciljem .d~ postane Dhy~n. l! ~tvari on .ie jedan od zadnjih u dugom nizu. On je sarno podsJeuo na dva~eset 1 ~ct~~ Bud.e pnJ~ njega. Bilo je dvadesct i .cetiri dzanistick~ ~ee0hank.k~rs~. SVI ~u. on! .bIII ~edltaton. Oni nisu nista drugo CiIllIi. Sarno su medlurah, medltlrah, medIlIrah I dosh do tacke

gdje sve ncstaje, a sarno oni jcsu.

trava raste sarna 11

.. . Sjeme je r~dc~o sa Par~snathom, M~.haviro~, Neninathom i drugima.

~I sJeme J~ ostal~ sa indijskom svjesnoscu. lndlJ~ka svjesnost moze dati rodenje sJcmenu, a~1 ne moze ~a postane.a~e[..:vat.no tlo za njega. Ona nastavlja raditi u istom pra~cu te sJcm~ postaje sve manJe I manJe, molckularno, atomsko, i nestaje, Tako se desilo sa Upanishadama, sa Vcdama, Mahavirom, te svimc drugim.

.. Sa .Budom. se .?cSa~al~ ista stvar. Bodidarma ga je sacuvao. U slucaju da J~ sjeme ostavlJ.cno u mC'3skoJ .s~Jesnosti ono bi ncstaJo. Sjeme tada ne bi nikada niknuio, posto..Je ~olrcbno razlicito tlo za nicanje. Potrebno je veoma balansirano tlo., .Inlrove.rzIJa )e vcoma. duboka un~ravn~lczcnost. To je jedan ekstrem, BoJI?arma J.~ p~bJe$ao sa .sJemc~om u Kinu. Time jc on ucinio jednu od najvecih st~~n u POVIJC?l1 sVJe?nostl. On Je pronasao pravo tlo za sjeme koje je Buda dao SVIJ~IU. Prc~osl se da Je ~a,~ ~u~a re~ao: "Moji religiJa ncC~ postojati vi~c oct petsto god.l.n~. Za.tIm ce neslall.. Blo JC ?vJeslan da se .IO)OS u~IJek des~va na raj nacin. Indijska sVJesnost nastavlja da mrvi 10, u svc manJe 1 manJe komadica. Zatim dolazi t~enulak k~?a to postane take sicusno da biva nevidljivo. To jednostavno nije vi~e dio ovog svqeta. To nestaje u ncbo.

. Bodid.armi~ j~ eksperiment bio vclik. PogJedao jc svugdjc po svijetu.

Duboko Je osmotno gdJe bi pronasao mjcsto u kojem bi sjeme moglo da rastc.

, . Ki~a je veoma izbalansira~.a ze~lja. O~~ n.ije kao ~ndij~, nije kao Japan. ~I~t~a sredina Je upr~~o put. Kunfuojeva ideologija Je ostau uvijek u sredini. Ne biti mtr?~ertan, ne bill ~kslrov~~an .. Ne !!lisliti. previse 0 ovom svijetu, kao ni 0 o~om svijetu. ~amo osta~I.~ sredini, Kina OlJe rodila religiju vee sarno moralnost. Tu OIJe, rodena Ill.ka.kva religija. ~.~eska. svjesnost ne moze da rodi reJigiju. Ona ne moze da sl~on sjeme .. Sve religije koje su postojale u Kini bile su uvezene. Sve su one dosle I~ana. Budlz~m, ~i~dui~~m,. i~lam, hris~~~st~o - sve je izvana. Kina je dobro tlo, all on~ ne m.?ze onglOahzI~~III~a~u religiju, Jer za to je potrebno da se ~~eee u unula.~JelJ1 svijetu .. Za stvo.nu religiju potrebno je imati ~licnost zenskom tlJelu! matermc. Zenska sVJesnost jeste ekstremno introvertna. Zena zivi u sebi. O~a una ~eo~a malen svij~1 ok.o sebe: Najmanji moguc To je razlog sro ti ne mozes z~mtercsI.~atI zenu za stvan v~hke oblmn.?sti, za proslranost. Ti ne mozes pricati sa njom 0 VIJetn.amu. O~e ne bnnu za to. VIJet~am je daleko. Previse je vanjski, Ona je vezana za s~oJu .. pO~OdICU, z~ svog supruga, djecu, psa, nabavku namjesta]a, radio, tv. Ve?~a ~.ah svijet Je oko nje. Zapravo minimalan. Iz razloga slo ona ne moze imati ~ehk.I SVIJCt ok~ ,~cbe, po~t~j~ ve~ma .tesko. za muskarca i zenu da prieeju inteligentno - 001 zive u ~azhtIlIm svjetovima. Zena [e predlvna sarno kada suti. U !ren~lku kada progo~on, tad~ glupe stva~ izlaze vani. Zena ne moze da prica mtehgentn? Ona moze da ~oh. Ona nc moze da bude filozof. Ne, 10 je nemoguce, Te su stvan predaleke za nJu. Za te stvari ona ne moze da brine. Ona zivi u veoma male~om. krugu svog ~Iasli~og svijela, a ona je cenlar. Slogod da je znacajno, z~a.caJno Je ~a~o u vezi sa nJom, samnop1. Inace lu nema znaeaja. Ona ne moze da vidl zasto SI !~ zabrinut za. Vijetnam. Sto .s~. to des~va .s. toOOm? Ti nisi uopstc povezan sa _VIJ~lnamom:.BIIo da se ra~ d~~1 I1~ ne. d.esl, nJoJ se 10 ne lice. Dijete je bol~sno,} tl bp~es za ~1~elnam .. ~epoJmIJlvo Je nJoJ da bude kraj lebe, a Ii da eitas nov.I~e. Zena ZIV! u razh.cltom sVIJe~u: Ona je centripetalna, introvertna. Sve su zene IndlJke. Odakle god potJeeu 10 ne cml razliku.

Muskarac je centrifugalan. On ide vani. U trenutku kad on moze da nade ijednu ispriku on ce pobjeci od kuce. On dolazi kuci jedino kada nema gdje drugdje da ode. Kada se svi klubovi i barovi zatvore gdje tada otici? On se vraca kuci, Posto nema gdje da ode, on se vraca kuci,

lena je uvijek kuci. Centrirana, bazirana na kucu. Ona ide vani sarno kada je apsolutno neophodno, kad ne moze drukcije. Kada to postane apsolutno neophodno ona izlazi vani. Drukcje, ona je bazirana na kucu.

Muskarac je lutalica, vagabund. Cjelina obiteljskog zivota stvorena je od zene, a ne od muskarca Nairne, civilizacija postoji poradi zene, a ne zbog muskarca Da je muskarcu dopusteno, on bi bio lutalica - nikakva kuca, nikakva civilizacija. Mu~karac je izlazenje, zena je ulazen]e. Muskarac je ekstrovertan, zena je introvertna. Muskarac je uvijek zainteresovan ne za sebe vee za nesto drugo. Zato on izgleda zdraviji. Kada ti bivas previse zainteresovan 'Za sebe, koncentriran na sebe, ti postajes boles tan. Muskarac izgleda sretniji. Zenu ee~ uvijek nad da je tuzna i previse vezana za sebe. Mala glavobolja - posto ona zivi unutra ona je jako izrazena _ glavobolja postaje nesto veliko, izvan proporcije. Muskarac moze da zaboravi glavobolju. On ima previse drugih glavobolja. On stvara toliko glavobolja oko sebe da tu zapravo nema mogucnosti da dode do vlastite glavobolje, te da ucini nesto za nju. Ona je uvijek tako mala te je on mote zaboraviti.

lena je uvijek koncentrirana - nesto se desi u nogama, nesto u glavi, nesto u ledima, nesto u stomaku - uvijek nesto jer njena vlastita svjesnost je fokusirana unutra. Muskarac je manje patoloski. Zdraviji je, vise izlazeci, povezan sa onim sto se desava drugima. Zato u svim religijama naci Ccl da na pet osoba, cetiri ce biti zene, a sarno jedan muskarac, Ta] je muskarac mozda dosao da doprati zenu. U svim crkvama, u svim hramovima to ce biti proporcija. Gdje god da odes, cak i sa Budom, to je bio slucaj Sa Mahavirom, takoder. Buda je imao 50.000 sannyasina, od toga 40.000 zena, a 10.000 muskaraca Zasto? Muskarac moze biti fizicki zdraviji, zena moze biti spiritualno zdravija jer njen je interes razliclt, njena je povezanost drukdja, Kada si ti povezan sa drugima, ti mozcl zaboraviti svo]e tijelo. Ti mozcl biti fizicki zdraviji, ali jeligiozno ne moze~ rasti tako lako. Religiozni rast treba jednu unutamju vezu. Zena moze da raste religiozno veoma, veoma lako. Za njH je put lagan. Ali rasti u politici za nju je tesko, Za muskarca, rasti u religiji je tesko. Introverzija ima svoje beneficije. Ekstroverzija ima takoder svoje beneficije. Oboje imaju svoje opasnosti.

Indi]a je introvertna, zenskasta zemlja. Ona je nalik na matemicu, veoma prijemljiva. Ali ako dijete ostane u utrobi zauvijek, sarna ce utroba postati grob. Dijete se mora maknuti iz utrobe inace majka ce ubiti dijete iznutra. Ono mora pobjeci, naci svijet izvana, veci svijet. Utroba moze biti veoma udobna - ona to i jeste! Znanstvenici kazu da mi ni danas nismo sposobni stvoriti nesto udobnije od utrobe. Sa tolikim znanstvenim progresom mi nismo stvorili nista udobnije od utrobe. Ona je upravo raj. Ali tak i dijete mora da napusti raj i izide iz majke. Preko nekog vremena majka moze postati opasna, veoma opasna. Utroba moze ubiti, jer to Ce postati jedno zarobljeniMvo - dobro za neko vrijeme dok sjeme raste, ali sjeme mora biti transplatirano u vanjski svijet.

trava raste sama 13

. . .B<X!idar~a j~ pogledao .una?kolo. Pretrazio je cijeli svijet. Pronasao je

Ki~u. Ki~a Je. bila najbolje t10. To Je bIla upravo sredisnja zemlja, a ne ekstrem. Klima mJe bila ekstremna, zato stablo moze da raste lako. Ona ima veoma uravnote~en na,rod. Ravnoteza je upra~o tl? ~ n~~t? sto bi raslo. Prehladno je loze, pre~oplo Je, takoder .Io~e. U. uravn?tezenoJ k~lml, 01 prehladno, ni pretoplo, stablo m?ze da ~aste., ~odlda~a J~ pobJ~ga? sa, sjemenom. Bodidarma je pobjegao sa SVI~~ sto Je IpdlJa stvon,la',NIlko mJe ?I? sVJestan toga sto je on ucinio. Ali to je bio veliki e~~penment. O~ Je ispravno u,tmlo. U Kini je stablo raslo, raslo do sirokih p:oporcIJa: ~,o, ma~a Je, stablo, p~staJalo sve sire i sire, cvjetovi nisu nicali, cvjetovi ~ISU dolazili Jer cv)etov!, trebaju jednu eks~rovertnu zemlju. Ba~ kao sto je sjeme ~?trovert~o, t~ko J~ CVIJ:t ekstro~ertan. SJe,~e ,se k~eee iznutra; cvijet se krece izvana. SJeme.Je nalik ~a ze~sku svjesnost, ,cvIJ,e~ Je na.lIk na ml~~ku svjesnost. Cvijet se otvara v~~Jsko:n svqetu I,osl,obada svoj nuns vanjskom svijetu. Zatim se miris krece na krilirna vJetra do najdaljeg kutka svijeta, ka svim smjerovima.

, , 0'ijet osl?b~da energiju sa~rianu u sjemenu. To su vrata. Cvjetovi zele

pos!atl le~tm, te pobJ~~1 sa sta?la. Naime, to je ono sto tine na veoma suptilan na~I~. Om s~ o~lobo~hh s~mu bIt, stabla, s~m znacaj, znacaj stabla, svijetu. Oni su veliki davaoci, SJe~e Je, velika tvrdlca, ogranicen u sebi,dok je cvijet veliki rasipnik.

, ,. Japan Je bio potreban. Japan je ekstrovertna zemlja. Sam nacin zivota i

sVJe~nov~tl jeste e~trovertan. Pogledaj ... u In~iji nitko ne mari za vanjski svijet puno. Natm, ZlvOt~.' odjeca, ~uCe, 0 tome se.ne bnne puno, Nitko ne brine. To je razlog zasto Je In~IJa ostala slrom~~na. Ako u ne brines za vanjski svijet, kako ti mozes da s~ obogatis? ~o. ne~~ mteresa za .~bolj~~~jem vanjskog svijeta ostati Ccl slro~~~an. !ndlJa Je uVIJek veoma ozbiljna, uvijek spremna pobjeci od zivota sa Budlm,m pricarna 0 tome kak? savrseno pos~ati izolovan .iz same egzistencije. Ne sarno IZ drustva, vee na kraju maknut se IZ same egzistencije, Egzistencija je predosadna. Za indijske oci zivot poprima sivu boju-nieeg interesantnog u sebi. Sve Je up~avo dosad~, t~ret. A to se mora vuci za sobom zbog proslih karmi. Cak i u slucaju da s.e ~aIJubl" on kaze ?,a,ie to ~bog proslih karmi, Mora se proci kroz to. Dakl,e, tav~ I IJubav Je .teret kOJI ,Jedan ,Ima d~ ~osi. Indija izgleda vi~e nagnuta ka smrt,l no zivotu .. Jedan mtrovertmk. se ~ISe nagmje ka smrti. To je razlog sto je Indija razvila ,sve tehn~ke ~~ sav~e~o umll!lnJe: Kako savrseno umrijeti tako da se nanovo ne ~odl~. S~~ J~ cIIJ, a ~~ ZIVOt. ZlvOt Je za budale. Smrt je za one koji su mudri, ~ohk? god IIJe~1 ~ogu bill B~d~ iii Mahavir, ti ecl ih naci da su zatvoreni. Oko njih Je velika aura. ~~dIfe~entn?StI.Bllo ~t? da se desava njih se to ne tice, Bilo da se de~a~a, na o~aJ III onaJ n~tm. to ,ne tml razliku. Bilo da svijet umire iii nastavlja ziviti ne cini razliku ... strahovlt~ mdIfere~tnost. U takvoj indiferentnosti cvjetanja nije moguce. U ovom unutarnjem, ogranicenom stanju nemoguce je cvjetanje.

_Japan je t~talno .druktiji. J~panskom svjesnmcu unutamje kao da ne m?ze ~toJatl: ~amo. Je van)sko . znacaj no. Pogledaj japansku odjecu, Sve boje i CVJeto~1 su duginih boja. ~anJsko izgleda veoma znacsjno, Pogledaj indijsku odjecu drevnih ,dana!, a pogled~J, Jap~nce. Pogledaj indijce dok jedu i pogledaj Japance. ~ogledaJ I~dlJca ,ka~. plJe ~J, te po~l~daJ Japanca. Japanci stvaraju slavlje iz Jednostavmh,stvan .. PIJU~1 taJ od toga tml slavlje. To postaje umjetnost. Vanj~tina je veoma znataJna, odJeea Je veoma vazna, odnosi su veoma vafui. Ne mozcl naCi Ijude

12 trava raste sama ad sebe

14 trava raste sama od sebe

trava raste sama 15

koji su vge orijentirani na vanjstinu od Japanaca. Uvijek nasmijani i naizgled sretni. Indijcima ce oni izgledati povrsni i neozbiljni. Indijci jesu introvertan narod, dok su Japanci ekstrovertni. Oni su u suprotnosti. Japanac se uvijek krecc u drustvu, Sva je japanska kultura povezana time kako stvoriti lijepo drustvo, kako stvoriti predivne odnose. U ~vemu, u svakoj sicusno] stvari - kako joj dati znacaj, Njihove su kuce predivne. Cak i kuca siromaha ima Ijepotu. Ona je artisticna, ima svoju jedinstvenost. Ona ne mora biti bogata, ali ipakje bogata na neki nacin zbog Ijepote, aranzmana. Zbog uma sto je unio svaki sicusm detalj: gdje moraju biti prozori, koja vrsta zastora treba da se koristi, kako da se pozove mjesec kroz prozor, od kuda. Upravo male stvari, ali svaki detalj je vazan.

Sa Indijom nista vazno. Ako odes u indijski hram, vidjcee~ da on nema Rrozore. Tu nema niceg, Bez higijene, nikakve veze sa zrakom, ventilacijom, nista, Cak je i hram ruzan, Ma kakvo da je prljavo, prasnjavo, nitko ne mario Tacno naspram hrama naci ee~ kravu kako lefi, pse kako se bore, Ijude kako se mole. Nitko ne mario Nema nikakvog smisla za vanjstinu, Upravo u drugi ekstrem, Japan je bio prava zemlja. Cijelo je stablo Zena bilo transplantirano u Japan. Tu je uno procvjetalo u tisuce boja. Tu se rasvjetalo. Tu se to desilo ponovo.

Ja ponovo pricam 0 Zenu. On se vratio u Indiju posto je stablo procvjetalo i cvijet je pa~. Japan ne moze stvoriti sjeme. Japan nije introvertna zemlja, zato je sve postalo jedan vanjski ritual.

Zen je sada mrtav u Japanu. U proslosti je on mogao cvjetati, ali sada, ako citajud u knjigama - titajuei D.T. Suzukia i druge - ako ti odes u Japan u potrazi za Zenom, vratit e~ se praznih ruku. Sada je Zen ovdje. U Japanu je on nestao. Zemlja mu moze pomoci da procvjeta, ali cvjetovi su nestali. Pali su na zemlju i niceg tu vise nema. Postoje rituali - Japanci su veoma ritualicni-rituali postoje. U Zen manastirima je j~ nastavljeno na isti nacin, kao da je unutarnji duh jos prisutan. Ali unutarnja skrinja je prazna. Gospodar kuce se maknuo. Bog vise nije tu, vee sarno prazni ritual. Oni su ekstrovertni narod, oni ce nastaviti sa ritualima. Svako ce jutro ustati u pet - biti ce gong - otid ce u sobu za caj i popiti svoj ca]. Otici ce u prostoriju za meditaciju i sjediti, zatvorenih ociju. Sve ce se savrseno sljedili kao da je duh jos prisutan. Ali duh je nestao. Manastiri postoje. Tisuce monaha je tu. Ali stablo je procvjetalo a sjemenje ne moze biti stvoreno. Zato ja toliko pricam 0 Zenu. Sarno Indija moze stvoriti sjeme. Cijeli svijct postoji u dubokom jedinstvu, u skladu. U Indiji sjeme moze biti ponovo rodeno. Sada su se mnoge stvari izmjenile u svijetu. Kina nije vise mogucnost, posto je postala ekstrovertna. Kina je postala komunisticka, Sada je materija postala v2znija od duha. Sada je ona zatvorena za nove valove svjesnosti. Po meni, ako koja zemlja moze ponovo postati tlo, to je Engleska. Ti ecl biti iznenaden. Vjerovatno ee~ misliti da je to Amerika. Ne! Najuravnotezenija zemlja je Engleska, bas kao sto je u drevna vremena bila Kina. Sjeme se mora posaditi u Engleskoj. Tu uno nece procvjetati, ali ce postati veliko stablo. Engleska svjesnost - konzervativna, uvijek sljedeci srednji put, liberalni urn, nikad na ekstremima. Tim bivanjem u sredini biti ce od pomoci. Stoga ja dopustam Englezima da sjede oko mene. To nije sarno zbog razloga vize. Jer, kad - sjeme bude

spremno, ja zelim da ga stavim u Englesku. Iz Engleske uno moze ici u Ameriku i tamo ce procvjetati. Sada je Amerika najekstrovertnija zemlja. Zen je rijedak fcnomen, jer sarno ako su ovi uvjeti ispunjeni takve se stvari mogu desiti.

Sada nastoj shvatiti pricu. Ove male anegdote su veoma znacajne, jer Zen Ijudi kazu da uno sto nikne u dubini tvog bica ne moze biti kazano, ali moze bili pokazano. Moze biti stvorena situacija u kojoj moze biti naznaceno. Rijed mogu biti nesposobne da 0 tome ista kazu. Ali jedna ziva anegdota moze. Zato je Zen tako anegdotican. On zivi u parabolama. Kazuje u parabolama. Nitko drugi nije bio tako sposoban da stvori takve predivne para bole. Postoje sufi price, postoje hasidicke price, ima puno drugih, ali nista usporedivo sa Zenom.

Zen je jednostavno zakucao na pravu stvar i ukazao na uno sto se ne moze pokazati. Ucinio je to na najjednostavniji nacin da ti prosto ne moz~ prornasiti. Ti ce~ to morati traziti, Moraccs lutati za tim.

Sarna anegdota je tako jednostavna da je ti ne mozeS promasiti, Ona nije slozena. U stvari, urn nije potreban. Naprotiv, jedino otvorenost srca bi to mogla razumjeti.

Gledaj ... ova mala anegdota kaze say znacaj Zena:

Netko upita ucitelja Bokuju-a: "Mi se moramo oblaciti ijesti svaki dan.

Kako da izidemo iz toga?"

Da je Buda bio upitan, odgovor bi bio razlicit. Odgovor bi stigao iz sjeme-uma. Bude Ii odgovorio: .Sve je iluzorno: jesti, oblatiti se. Sve je iluzorno. Postanite svjesniji. Uvidi iluzornost i sanjivost svijeta. Sve je Maya. Post ani svjesniji i ne nastoj izici vani, jer kako se moze izid iz sna? Dovoljno je biti svjestan i vani si. Da Ii si jkada ikoga vidio da je izisao iz sna? San je nestvaran. Kako ti mozcl iziei iz njega? Cudo je da ti prvo ulazis, iako on nije tu. Ti ulazis u njega. Sada stvaras vece nevolje pitajuci sebe kako iziei vani. Na isti nacin na koji si i usao, izidi! Kako si mogao uci u san? Vjerovao si da je stvaran. Zato se ulazi u san - vjeruje se da je stvaran. Stoga sarno odbaci vjerovanje i uvidi da nije stvaran. Tada si izvan sna. Nema tu stepenica za iziei vani. Nema tehnika za izici, Nema metoda. .Buda bi rekao: Gleda] ... sav tvoj zivot je san a ti zeli~ iziei iz njega."

Da je bio upitan kineski genij Kunfucije-balansirani, uravnotezen urn, koji nije ekstrovertan, kao ni introvertan, odgovorio bi: .Nema potrebe za izlaskom. Slijedi pravila i biti ee~ sposoban da uziva~ u tome." Kunfucije bi dao nekoliko pravila. Ta pravila moraju biti slijedena. To je sve. Ne treba izid iz toga. Jednostavno treba planirati svoj zivot na pravi nacin. Osoba mora da planira cak i zivot snova ispravno. Kuntueije kaze: cak ako u svom snu pocinis nesto pogresno, ti moras da razmglja~ 0 tome. Negdje u svojim trenucima budnosti nisi sljedio pravi put. Inace kako moze~ ici pogresno? Sredi nesto, ispravi nesto - radi toga on ima tri tisuce tristo pravila.

U Japanu bi dobio totalno razlicit odgovor. Sa Budom bi odgovor dosao iz sjemena, sa Kunfuojem iz stabla, Od Bokujua Odgovor bi dosao iz cvijeta. Naravno, to su razlidti odgovori - ukorijenjeni u istoj istini, ali ne koriste iste simbole, oni to ne mogu. Ono sto Bokuju kaze je jednostavno nalik na cvijet. To je najsavrsenija mogucnost.

16 trava raste sarna ad sebe

trava raste sarna 17

Bokuju odgovori: "Mi se oblacimo, mi jedemo."

• •• v Tako jednost~van od~o~or. Ali sv~ ~ogu\no~t je tu za promasaj Mozd

mlsht~:. ,!S.to .to on. govon? To h~1 na besmislicu. Covjek pita: "Mi se moramo obla~~tl I Jes~1 .svakl d~n'yKako da i~demo iz toga?", a Bokuju odgovara: "Mi se ?bl~~II~?, mt jed~mo. ~to to Bo~uJ_U govori, na ~to ukazuje?" Veoma suptilna indikacja, On kaze: ."MI .. t~koder cinimo to. Jedemo, oblacimo se, ali mi jedemo tako ~otalno da onaJ kOJI jede ne moze postojati vee sarno biva jedenje. Mi se obla~lm? ta~o totalno d~ onaj koji se ~bla~i ne moze doci u bivanje, vee sarno oblacenje. MI hodamo, ali nema onog kOJI hoda vee sarno hodanje. Zato tko pita da se izide iz toga?"

.. P?gledaj lu .prosl~anu razli.ku. Buda bi rekao da je 10 san: tvoje

hranjenje, tvoje oblacen]«, tvoje hodanje, Bokuju kaze da si ti san. Razlika je ~tra~ovita. ~okuj~ ~~ze ne unosi sebe unutra. Jednostavno jedi, hodaj, spavaj. Tko ~e. t~J ~t? pua za .lZlel? Makni ~aj ~~o. On_je nepostojeci. Kada ti nisi, kako moze~ 1ZlCi? NIJe hodanje san, vee onaJ kOJI hoda Je san. Nije jedenje san, vee onaj koji jede.

. Po~led~j u detalje: ako ti stvarno hodas, ima Ii koga koji hoda iznutra?

H~a~Je se ~esl tqje pr?C~. N~ge se mit~, ruke se !1litu, Ii di~e~ vge: vjetar puse u ~voJe hce, uZlva~. ~to ?rze Id~ tim v.e~u vitalnost oSJe~~ .. Sve Je predivno, Ali, da Ii Je to .~tvamo ?naJ kOJI h~a? Da h Je tu netko ko sjedi unutra, iii sarno proces pos~OJI? Ako u ~tane~ sVJ~s~an, n~el ~e~ da sarno proces postoji. Ego je i1uzoran! To Je sarno kreacija uma. TI jedes I mislis da tu mora biti netko tko jede. Logika ka~~: "Ka~o mozeS hodati bez onoga koji hoda iznutra? Kako moze~ jesti bez onoga kOJI hod~ lZ.nutra? ~ko mozeS jesti bez onoga koji jede iznutra? Kako mozeS voljeti bez da Je ljubavnik iznutra?" To logika kaze. Ali ako si volio i ako si dosao do ~omenta ~dje. Ijubav sl~amo postoji, tada mora da si spoznao da Ijubavnik nije bio Iznu~~. BII~ Je ~.mo IJub.~v, sa!1l0 proces, jedna energija, ali nitko iznutra. Ti ~edltIraS, ah da h Je tu IkoJI meditant? Kada meditacija procvjeta a misli stanu, tko Je unutra? Da Ii ima koga da kaze mislima da stanu? Da toga ima tada meditacija ne ~i joS procvjetala. B~rem je jo~ j~.dn.a mis~o prisut~a. Kada meditacija procvjeta tad jednosta~no nema nikog da pnmljell 10, nIkoga da je prepozna, nikoga da kaze: .Da, to s~ de~.llo!" U momentu kad ka~~: "Da, desilo se", to je vee izgubljeno. Kada je rneditacija stvamo pnsutna tada tisina prevladava. Bez granica bozanstvo kuca. Bez ikakvih granica tu je harmonija. Ali da se primijeti to, nema nikog. Nikoga nema da kaze: .Da, desilo se!" Radi toga Upanishade kazu kada osoba izjavi: .Ja sam reali.zirao" - moz~ biti ~iguran ?a to nije istina. Sve su Bude kazale da kadgod netko tV~dl, sa~a tvr~nJa negrra dostignuce, Kad dostigne krajnji vrhunac onaj koji tvrdi taJ nestaje, Nairne, on nije nikada ni bio tu. Jesti nije san-onaj koji jede san. Say je naglasak presao od sjemena na cvijet. Iz tog razloga mnogi ljudi na zapadu misle da zvati ~n ,,?,-enbudizam" nije ispravno. Ogromna se razlika yosjeea u odgovorima. ~e?,~tIm gnJ~: ~nbudizam jeste apsolutno tist budizam. Cak je tistiji od Bude, tl~tUI ~ b~.dls~ltk!h kon~~pata .. To je najesencijalniji, najtistiji dhyan. Najcistije ~jeta~J~ svijesu .. TI posto]s bez ikakvog centra. Bez da si itko, ti postojis, Ti jesi, a Ipak nISI. Sloga TIIopa nagla~ava na "ne-sebe", analla, praznina.

Sto Bokuju kaze? On kaze: "Mi jedemo, mi se obiacimol'' Njegov je odgovor gotov. Njeg~je odgovor kompletan. Savrsen, On jednostavno kaze: Mi jedemo, mi se oblacimo, i nikada nismo nasli neki problem. Nikada nismo nasli nikoga koji bi mogao izici izvan toga. Iznutra nema nikoga. Jesti postoji, oblacenje poslOji. Ego ne moze posiojati, On kaze: "Ne Irati glupa pitanja!" Sugovomik je odgovorio: .Ne shvatam". "Ovaj je mogao doci po neko pravilo i disciplinu. Kako postati religiozan? Kako maknuti ove trivijalne stvari kao oblacenje i jesti? Ta ista rutina. Svaki dan nanovo i nanovo nastavljaju se ciniti iste stvari. Mora da je ova] bio sit, umoran. Svatko dolazi do te tacke. Ako si imalo inteligentan ti moras doci do tacke gdje eeS biti sit i nasmrt u dosadi sa time. Sarno idioti i mudraci ne osjeca]u dosadu. Inteligentni Ijudi moraju se zasititi. Sto se desava? Ti svaki dan odlazis na spavanje da bi se izjutra digao. Zatim dorucak, Nakon toga odlazak na posao. Zatim ovo, pa ono. Ti znas da sve to tiniS da bi ponovo otisao na spavanje. Ti dobro znas da ce ujutro zapoceti ista rutina. PotinjeS se osjecati kao robot. Ako ti postanes pazljiv, kao Sto su u proslosti u Indiji Ijudi postajali pazljivi, vidiS da se to nastavlja milionima zivota. Ti mora da se nasmrt zasitis. Stoga oni kazu: .Kako izic iz toga? "Taj krug zivota i smrti se nastavlja. Drobi, drobi, drobi. Nalik na pokvarenu gramofonsku plocu Isla Iinija nastavl]a da se ponavlja. To se tebi desilo milion pula. Ti se zafjubis, vjenta~ se, radis napomo, dajcl zivot djetetu, boriS se, umres, Ponovo, i nanovo, i nanovo. To se ponavlja do mucnine. Stoga bivanjem svjesnim ovog fenomena neprestanog radanja Indija se zasitila. Sva je svjesnost bila toliko zasicena da je say napor postao - kako izid vani? Iz tog je razJoga ovaj wvjek dosao Bokuju za pomoc, .Pomognl nam da izidemo iz toga. Ovo je previse, a ja ne znam kako da izidem vani. Oblaciti se i jesti svaki, svaki dan! Kako izlci iz ove mrtve rutine? Kako sici sa te iste putanje?" Bokuju rete: "Mi se oblacimo, mi jedemo!"

Bokuju je rekao mnoge stvari. Kazao je da nema nikoga tu koji ce izici; zato, ako tu nema nikoga kako se mozeS zasititi? Tko ce biti sit?

Ja takoder ujutro ustajem. Okupam se, doruckujem, obladm se. Cinim iste stvari kao i ti. Ali ja nisam sit. Ja mogu da nastavim tiniti to do samog kraja vjetnosti. Zasto ja nisam sit? Zato jer ja nisam tu. Tko onda moze da bude sit? Ako ti nisi tu, tko ce tada red da je to ponavljanje? Svako je jutro novo. To nije ponavljanje proslosti, Svaki je dorucak nov. Svaki trenutak je nov i svjei. Nalik je na rosnu kap na travi izjutra. To je zbog tvoje memorije - skupljanje prasnjave proslosti

- tad se ti osjecas zasicenim. .

Bokuju zivi u momentu, te ne moze unositi proslost u druge trenutke da bi ih usporedivao. Nema tu nikoga tko vuce proslost, Ti je sarno proces zivota, rijeka svjesnosti koja nastavlja da se krece iz trenutka u trenutak. Uvijek od pozna tog ka nepoznatom. Uvijek od famHijarnog ka nefamilijamom. Stoga, tko je tu da bi brinuo da izide vani? Nema tu nikoga. Bokuju kale: "Mi jedemo, mi se oblacimo, i to je gotovo!" Ti uvijek unosis svoju proslost, Uvijek je unosis da bi usporedivao, osudivao i sudio.

Ako ti pokazem cvijet ti ga neces promatrati direktno. Ti kazeS: "Da, to je prekrasna ruza,

18 trava raste sama ad sebe

trava raste sama 19

"Za~to je potrebno taj cvijet zvati - ruza? U trenutku kad ga ti nazoves ruza, sve ruze koje si u proslosti upoznao dosle su u ovu. U trenu kad cvijet nazoves ruza ti si ga usporedio sa drugim cvjetovima. Ti si to identificirao. Ti si to kategorizirao. U trenutku kad kazcl ruza, u trenu kada kaZe~ prekrasno, svi tvoji koncepti Ijepote, memorije ruze, imaginacije, sve, sve je uslo u ovo i ruza je izgubljena u mnostvu, Ta je ruza izgubljena u mnostvu. Taj predivan cvijet je izgubljen u tvojim memorijama, imaginacijama i konceptima. Tad ccl se zasititi jer ce ona liWi na druge ruze, Koja je razlika? Ako ti mozcl posmatrati direktno taj fenomen, tu ruzu, svjeiih ociju, praznih od proslosti, svijesno jasan, nenaoblacene percepcije, otvorenih vrata. Ako ti mozcl biti sad a sa tim cvijetom zakratko, tada moicl shvatiti sto Bokuju zeli reci. "Mi se oblacimo, mi jedemo."

On kaze: ako tini~ bilo ~to tako totalno u sadasnjosti da ne mozcl osjetiti to kao jedno ponavljanje. Posto ti nisi tu, tko onda brine za proslost? Tko da zami~lja buducnost? Odsutan postojis, i tada razliciti kvalitet prisutnosti se desi.

Tren za trenom, nov, kolajuci, opusten, prirodan; od jednog trena ka drugom osoba sarno klizi. Kao kada zmija ponekad isklizne iz svoje stare koze. Stara je koza napustena. Zmija se nikada ne osvrce, na nju. Ona ne pokusava nikada da je vuce za sobom. Svjesni wvjek jednostavno jednostavno k1izi od jednog trena ka drugom. Ba~ kao ~to kap rose klizi po rubu travke ne noseci nista, Svjesni tovjek nema tereta. On se krece rasterecen. Tada je sve novo. Tada se problemi ne stvaraju,

Ono sto Bokuju kaze jeste - bolje je ne stvarati probleme jer mi nismo upoznali nikoga da rijcli ikoji problem. Jednom stvoren, problem ne moze biti rijesen, Ne stvaraj ih! To je jedini nacin da ih rijcli~. A jednom kad su stvoreni u samoj kreaciji si vee preuzco pogresan korak. Sada stogod da ti tini~, pogresan korak ti nece dopustiti da ga rijcli~. Ako ti pitas kako se osloboditi ega ti si vee stvorio problem koji ne moze biti rijesen. Postoje tisuce ucitelja koji nastavljaju da te uce kako da to rijcli~, kako biti ponizan i ne biti egoista. Nista se ne desava - u tvojoj poniznosti, takoder, ti ostajes egoista. U tvom maloegoizmu ti nosis suptilni ego. Onaj koji zna nece ti pomoci da rijcliS ikoji problem. On ce sarno pitati gdje je ego. Taj ce jednostavno pitati gdje je problem. Ne da bi ga rijesio, jer problem je lazan. Odgovor ne moze biti ispravan ako je pitanje pogresno. Ako je sarno pitanje ukorijenjeno u necem pogresnom, tada svi odgovori koji budu dati biti ce uzaludni. Oni ce te voditi sve vi~e i viSe do laznih pitanja. To ce postati zacarani krug - tako filozoti postaju ludi. Ne gledajuci na pogresnost pitanja oni stvore jedan odgovor. Tada taj odgovor kreira jos vi~e pitanja. Nikakav odgovor ne rjesava nista,

Stoga, sto se treba tiniti? Sto moze da rije~i Zen? Zen kate: "Pogledaj u sam problem. Odgovor je tu skriven." Pogledaj duboko u pitanje, a ako je pogled savrsen. Pitanje nestaje. Nije odgovoreno na nijedno pitanje. Ono jednostavno nestane. A kada nestane, ono nestane bez ikakvog traga.

On kaze; "Gdje je problem? Mi takoder jedemo, mi se takoder oblaclmo. Ali mi jednostavno jedemo i oblacimo, Zasto stvarali problem?" Bokuju kaze: .Prihvati zivotl onakvim kakav je. Ne stvaraj probleme. Osoba mora da jede. Jedi! Glad je tu, ti je nisi stvorio. Ona treba biti zadovoljena. Ispuni je! Ali nemoj stvarati probleme." Kada mi ljudi dolaze svakog dana situacija je slicna. Oni nose

svoje probleme, ali ja nisam naisao ni na je~an prob.le~, n~.ma ~i jedn.og. Probleme stvaras til Nakon toga Ii zeliS odgovor na njih. 1m3 IJudl kOJI ce im dati odgovore ~a njih. To su mala ucenja l.ma tu i ljudi k?ji c.e t.i d.atij~dan uvid. u tvoj p~oblem. To je veliko ucenje. Mala ucenja vode ka nasilnoj disciplini, dok veliko ucenje dopusta da budes opusten i prirodan.

Bokuju kaze: .Mi se oblaclmo, mi jedemo." Ali taj wvjek ne moze 10 da shvati. Naravno, tcsko je shvatiti tako jednostav.nu stvar: Ljudi mogu da shvat~ kompleksne stvari, ali su nemocni pre? j~d~ostavmm .stvanm~ .. ~om~leksne stv~n mosu bill razdvojene, analizirane, logicki njesene, All ~to ucinit; sa Jednostavm~ stv:rima? Ti ih ne mozcl analizirati. Ne mozcl ih sjed na komade, ne mozeS ih secirati. nema se tu ~ta secirati. To je tako jednostavno, te posto je tako jednostavno, ti proma~i~. Ovaj je tovjek bio iskren. On je rekao: "Ne razumijem!"

Ima Ijudi koji ce klimnuti glavom da bi pokazali da su shva~ili. To su veliki glupani. Nitko im ne moze pomocijer oni nastavljaju da se pretvaraJ~ ~ak? su shvatili. Oni ne mogu priznati da nisu shvatili. Ako priznaju osjecat ce ~e IdIOIi~~. Oni se pretvaraju. Kako oni mogu da shvate tako jednostavnu stvar? Om nastavljaju pokazivati da su shvatili i time ce j~ vece komplikacije nastati. Kao prvo tu nema problema. Kao drugo, oni su shvatili odgovor, Probl~~ ne .moze postojati. S~d .~~ oni dostigli znanje 0 problemu. Oni kazu da su shvatilil O~I.postaJu sve .~bunJe~IJI. Prva zbrka u njima. Takvi mi Ijudi.~ol~ze, a ja .m?gu da vI?~m unu~ar ~J.I~. O~I su prava zbrka, kaos, Oni nisu shvatili nista, Om msu shvatili ta.k m ~OJI Je nJ.I.hov problem, a imaju odgovor. I ne sarno to, oni zapocnu pomagau drugima da rijese njihove probleme.

Ta] tovjek mora da je bio veoma iskren. On kaze: "Ne razumijem!" To je dobar korak ka shvatanju. Ako ti sada ne mozcl to da shvatis, ti to mozcl mozda sjutra da shvatis, Mogucnost je tu otvorena. Ti si po~izan. Ti pre~znajcl t~kocu:

Prepoznajes da si neznalica. To je prvi korak ka znanju, ka shvatanju: spoznau da Sl ncznaJica. Na kraju on to spoznaje. To je veliki korak.

Bokuju kaze: ,,Ako ne shvatas-oblaci se i jedi."

Bokuju ne izgleda samilosan. Ali on to jeste. On kaze; "Ti ne mozcl shvatiti jer urn nikada ne shvata, Urn je veliki neshvatljivac. Urn je pravi korijen ncznanja. Zasto ne moze da shvati? Zato jer je urn sicusan dio tvog biCa~ a dio ne moze da shvati. Sarno cjelina moze da shvati. Uvijek zapamti to - sarno tvoje totalno bice moze da shvati nesto, dok dio ne moze. Ni tvoja glava, ni srce, ni lvoje ruke,noge ne mogu da shvate, vee sa~o tvoje t?tal~? bice: Razumijeyanj~ pripad~ lotalnome dok je neshvatanje od parcijalnog. Dio uvijek krivo shvala)er ~IO n~sloJI da se pretvara kao da je cjelina. Say je problem u tome. Urn nastop reel da Je on cijelo shvatanje, dok je on u stvari sarno dio.

Kada ti zaspis, gdje je tvoj urn? Tijelo nastavlja bez tebe, Tijelo probavlja hranu. Urn nije neop~odan,. nij.e ~treban. Tvoj urn. ~oze biti sasvim maknut. Tvoje ce lijelo nastavm Iunkcionirati, Ono ce p~obavlJall hranu, ~Sl c~. Ono ce izbacivali mrtve tvari iz sebe. Sada su znanstvemct dosli do spoznaje da Je urn upravo luksuz. Tijelo ima svoju vlastitu ~u?ros!. <?no n.e ~ora brinuti ~ u~. Da Ii si primijetio da urn nastavlja igu prervarsjuci se da Je veliki znalac, bez osjecaja da

20 trava raste sarna ad sebe

trava raste sarna 21

sve ~to je u tijelu vazno nastavlja funkcionirati bez njega? Ti jedes hranu, Tijelo ne pita urn kako da probavi. To je veorna slozen proces. Nije jednostavno transformirati hranu u krv. Ali tijelo to transformira i nastavlja sa radom. To je veorna slozen proces. Tisuce elernenata je ukljuceno. U prvoj proporciji tijelo oslobada sokove koji su potrebni za probavu hrane. Zatirn ono apsorbira to sto je potrebno za tijelo. Ono ~to je sterno, ~to nije potrebno-izbacuje. U tijelu svake sekunde, tisuce celija urnire. Tijelo nastavlja da ih izbaci iz krvotoka. Tu irna rnilion pot reba za hormonirna, vitarninirna i rnilion stvari, a tijelo nastavlja da to nalazi iz atrnosfere. Kad tijelo treba vise kisika, ono uzirna dublji dah. Kada tijelo to ne treba, ono oslobada dah. Sve se nastavlja. Urn je sarno dio u cjelokupnorn mehanizmu, i ne toliko bitan. Zivotinje postoje bez urna, stabla postoje, i to predivna. Ali urn je veliki umisljenko. On jednostavno umislja da je ternelj, vrhunac, klirnaks. On nastavlja da umislja, Sarno pogledaj svoj urn i vidjeti ecl. Sa ovirn umisljanjem ti sve zeli~ shvatiti. To je sarno jedna kriva predodzba 0 sebi.

Sto Bokuju kaze? On kaze, ako ti ne shvatas, stavi svoju odjecu, jedi svoju hranu. Ne brini za shvatanje. Budi obican, jednostavan. Jedi i oblaci se i nastoj to shvatiti, Sam napor, sarno shvatanje, stvara krivu predodzbu, Jednostavno zivi i bivaj. To je ono sto Bokuju kaze - jedi i oblaci se. Sarno budi! Zaboravi na shvatanje. Nerna potrebe. Ako rnogu stabla da postoje bez shvatanja, koju ti potrebu imas? Ako je cijela egzistencija bez da shvata, cemu onda briga? Zasto unositi taj mali sicusni urn unutra i stvarati problerne? Opusti se i budi.

Bokuju kaze da shvatanje dolazi sa totalnirn. Ti sarno jedi. Ne nastoj shvatiti. Ti se sarno kreci, hodaj, voli, spavaj, jedi, kupaj se. Budi totalan. Pusti da se stvari dese. Jednostavno budi. Ne nastoj shvatiti, jer sam napor za shvacanjem, sam pokusaj, stvara problerne. Ti postaicl razdvojen. Ne stvaraj problerne vee budi.

Pokusaj to ponekad. Zelirn da to pokusas. Odi u planine ponekad. Tri sedrnice sarno bivaj, Ne nastoj shvatiti nista, Sarno budi prirodan i opusten, Kad se osjetis pospanirn idi spavati. Kada osjetis glad jedi. Ako ne osjetis potrebu za jelorn nernoj jesti. Nerna zurbe, Sve prepusti tijelu. Totalnorne. Urn je kreator problema. Ponekad on kaze prebrzo kada tijelo treba da jede. Ponekadon kaze: .Jedi vise hrana je izvrsna." Kada tijelo kaze dosta, stani. Nernoj siliti viSe. Ti ne slu~a~ total no. Totalno je rnudrost. U totalnorne tvoj urn, tvoje tijelo, sve je ukljuceno, Ja ne kazem da odsjetcl svoj urn - to bi takoder bilo neprirodno. To je takoder sarno dio. Urn mora irnati vlastiti prostor, vlastitu proporciju. Ali ne srnije rnu se dopustiti da bude diktator, tad on stvara problerne. Tada on trafi rjesenja, a rjesenja ce stvoriti jo~ vece problerne. Tako ti nastavljas i nastavljas, dogod ne zavrsis u ludnici.

Sudbina urna je ludnica. Onaj koji ide brzo, naravno, dostize brze. Onaj ko ide sporije, taj stize nesto kasnije. Ali svi su u repu. Sudbina urna je ludnica. Dio koji se pretvara da je cjelina jeste vee Iud. Nije zdrav. Sve su religije pornogle da stvore u tebi rascijep. Sve su religije pornogle urnu da postane sve vecim i vecim diktatororn. One kazu: .Llbij tijelol" Ti ne shvatas sro ting, te zapocinjes ubijati tijelo. Urn, tijelo i dusa - postoje zajedno, u zajednistvu, Oni su zajednica. Nernoj ih razdvajati, razdvajenje je lazno, Razdvajanje je politieno. Ako ti razdvajas urn on postaje diktator. Urn je najartikulamiji dio u tijelu. Tu nerna niteg drugog u njemu. To se takoder desava u zivotu - ako je muskarac razgovijetan, on ce postati voda.

~? on moze dobro. da prita!. ako je on ~?bar orator, ako moze da rnanipulira jezikom, on ce postau voda. NIJe stvar da II Je on sposoban da bude voda. Posto je on dob~.r govomik on irnpresionira urnove Ijudi. On je zavodnik, dobar trgovac. Razgoviietan. Zato oratori vode svijet. Naravno oni vode u sve dublju i dublju zbrku, posto oni nisu vode. Oni nernaju drugi kvalitet osirn pricanja. Tako vasi parlarne.nti ~isu .drugo do pricaonice. Ljudi nastavljaju prieati. Onaj koji moze bolje da manipulira jezikom postaje glava. Stoga va~i parlarnenti i vase lud nice nisu razliciti, U stvari, isti suo

Kvalitet bivanja totalnirn jeste sasvirn razlicit. To nije sluca] 'Sa biti ~rtikuliranirn, razgovjetnirn, vee to je stvar u davanju svakog dijeJa u proporciji. To Je sklad. To j~ davanje zivotu skladni ritarn sa svirne sto u njernu postoji. Tad je urn takoder predivan. Tad te on ne moze odvesti u ludnicu. Tad urn postaje veliki urn. Urn postane prosvijetljen. Tvo]a cjelina postoji kao cjelina. Ti ne razdvajas sebe. Tvoja rnudrost ostaje nerazdvojiva. To je ono sto Bokuju kaze, to je Zen. Zato ja ka~ern ?a je Zen rijedak fenornen. Nijedna druga religija nije dostigla tako veliko ~JetanJe. Zen je dosao do shvatanja da razumijevanje pripada total nome. Ti jedes.spavas; budi prirodan i budi totalan. Ne nastoj da se razdvajas. Urn i tijelo. Dusa i materija. Ne razdvajaj! Sa razdvajanjern dolazi do konl1ikta i nasilja. Sa razdvajanjern ulaze rnilioni problema. Tad tu vise nerna rjesenja. Naprotiv, tu je sarno jedno rjesenje, a to je biti ponovo cjelina. Prepustiti sve prirodnoj totalnosti.

Urn ce biti tu, ali njegova funkcija ce biti totalno drugacija. Ja takoder ko~stirn urn. Ja ti priearn. Urn je potreban. Za kornuniciranjern, urn je potreban. Nairne, on je kornunikativno sredstvo. Za rnernoriju urn je potreban. On je kompjuter. Ali za rnene tvoja cjelina je potrebna tijelu a kada kazem tijelo ja rnislirn na tvoje cjelokupno tijelo. Urn, du~a sve irna svoje vlastito funkcioniranje. Ako ja telirn nesto da dohvatirn, ja cu koristiti ruke. Ako se zelim kretati, koristicu noge. Ako zelim kornunicirati, ja cu koristiti svoj urn. To je sve. Inace ja ostajern kao cjelina, Kada koristirn ruke, rnoja cjelina vraca moje ruke. One nisu koriscene protiv cjeline, vee sa kooperacijorn cijeloga. Kad ja koristirn svoje noge i hodarn, one su koriscene od cjeline u kooperaciji. Nairne, one funkcioniraju hodajuci u interesu ~j~line, a ne za sebe. Ako ti ja pricam, kornunicirarn, ja koristirn urn za cjelinu. Ako Ja Imam nesto u rnorne bicu sto zeli da kornunicira, ja koristirn svoj urn. Ja koristirn svoje ruke i svoje geste. Koristirn moje od. Ali to je korisceno od cjeline. Cjelina ostaje najvisa. Cjelina ostaje gospodar, Kada dio postane gospodar, tada ti bivas podvojen. Tada tvoje zajednistvo biva izgubljeno. Bokuju kaze: .Ako ne rnozcl da shvatis, nerna potrebe. Ne brini za to. Ti se sarno nastavi oblaciti, Jedi svoju hranu." Ja ne znarn ~to taj eovjek cini, ali tebi ja takoder kazem; "Ako ti shvatas, tad je predivno. Ako ne shvatas-idi, oblaci se, jedi."

Shvatanje ce dod sarno, kao sjena tvog totalnog bivanja. Zivi zivot u njegovoj totalnosti. Ne budi zaplasen totalnog zivota, Ne budi kukavica, ne nastoj pobjeci u manastire i planine. Ja sam ti dao sannyas da bi ti zivio u svijetu sto je moguce totalnije. Ziveci totalno, sto je u tvojoj moci, i to u svijetu, time Ccl doci do transendencije. Iznenada ce doci do spoznaje da si u svijetu, ali ne u njegovorn. Ja ti unosirn sasvirn novi koncept sannyasa. Stari sannyuas kaze; .Pobjegni, odrekni se!" Ali ja ti kazem da onaj koji bjezi nije totalan, nije cijeli. Onaj koji bjeii obogaljen je.

22 trava raste sama ad sebe

To nije za tebe, Zivi zivot u njegovoj po~punos~i. Zivi ga, SI?, ~iSe ejelovito. SIO si qelovitiji lime si vise svet, Kvalitet svetosu dolazi kada ~oba ~IV! hrabro, bez straha, bez nade.Osoba jednostavno klizi od trena do trena, sasvim svjez I nov.

To je znacaj sannyasa. Sannyas znat.i zivjeti ziv~t u ~j~gOV?j totalnosti.

Tren za trenom, dopustajuci da se desava bez ikakvog upiitanja I uVJeta sa tyoJe strane. Zatim, ako ti mozcl toliko da dopustis, zivot ti dopusta da trascendentiras, Ostajuci u dolini ti post~jcl yrh. Sa~o tad~ je ~ivot predivan: Ak~ ti odes ~~ vrh, dolina je izgubljena. Dohna Im.a svoJ~ vla~tltu IJepotu. Ako u ostajes u dolini, vrh biva izgubljenim - a vrh ima svoju vlastitu IJepotu.

Ja zelim da ti kazem da postanes tovjek doline i v~ha. Oboje zajedno.

Ostajuci u dolini budi vrh. Tada CeS biti sposoban da shvatis sto Je Zen.

trava raste sama 23

UCITEW I UCENIK

Lieh Tzu nije baS uvijek bio raspolozen.

Yin Sheng je koristio svaku priliku da zamoli za tajne.

Lieh Tzu bi ga vracao ne kazavsi mu nista, Eventualno bi rekao: .Mislio sam da si inteligentniji - jesi li ti stvarno vulgaran? Dobro, ja cu ti reci sto sam naucio od mog Ucitelja."

.Nakon tri godine zapocco sam sluziti Ucitelja. Moj urn nije vge ucestvovao u razmgljanjima 0 pravu i krivici. Moja usta nisu pricala 0 dobrome i 0 Steti. Sarno sam uzgred gledao Ueitelja."

.Nakon pet godina, moj je urn ponovo razmisljao 0 pravu i krivici: Moja su usta ponovo pricala 0 dobroti i 0 Steti. Po prvi put Uciteljevo lice se ozarilo osmjehom."

.Posle sedam godina naucio sam da stogoo dode u moj urn, viSe ne razmisljam 0 pravu i nepravdi. Govorio sam stogod je doslo u moja usta bez razlike dobro, ili 10k Po prvi put Utitelj me postavi da sjedim s njim."

.Nakon deset godina naucio sam da bez ikakvog obuzdavanja kazem ono sto dode u moja usta bez da znam da Ii je ispravno ili nije, dobro iii sterno, moje ili tude. Bez da znam da Ii je Utitelj moj utitelj ili nije. Sve je bilo is to. "

.Mada si dosao da budes moj ucenik, i prije no Sto je prosla godina, ti si vee kivan i srdit."

Najveca umjetnost na svijetu jeste umjetnost biti ucenik. To se ne moze usporediti sa nicim. To je jedinstveno i neusporedivo. Nista nalik tome ne postoji u bilo kojem drugom odnosu. Ne postoji nista slicno,

Biti ucenik, biti sa Uciteljern, znaci kretati se u nepoznato. Ti ne mozcl biti agresivan. Ako jesi agresivan, nepoznato ti se nece nikada otkriti. Nepoznato ne moze biti otkriveno jed nom agresivnom umu. Njegova sarna priroda jeste takva da moras biti receptivan, a ne agresivan.

Potraga za istinom nije jedna aktivna potraga. To je duboka pasivnost, U tvojoj dubokoj pasivnosti ti ccl primiti. Ali ako ti postanes preaktivan i usredsreden, tad Ccl promasiti, To je nalik na maternlcu, To je zcnsrveno, ti primas istinu kao Sto zena prima trudnocu, Zapamti to ... Mnoge ce stvari tada postati lakse za shvatiti.

24 trava raste sama ad sebe

trava raste sarna 25

.................. - -_ .

Biti blizu Ucitelja mora se biti pasivan, apsorbirati sve ~to Ucirelj jeste. - bez pitanja. U trenutku kada ti pocnes pitati, ti si postao.~gr~ivan. R~cept~~no~t Je izgubljena. Ti si postao aktivan. Pasivnost, ze~stvenost nlJe vI~e tu, ~~lln~ nlJe n.ltko dostigao kao musko: agresivno, nasilno. To nlJe moguce. To .se dostize ~~ho. N31me! ti reka~, a istina te dostigne. Istina te trazi, kao ~to voda trazl neku supljinu, krecuci se nanize, nalazi mjesto i postaje jezero.

Aktivan urn je previ~e. ispunjen ~bo~. ~e~an a~tivan urn misli da zna ~to je istina. Osoba ima sarno da pita. Na kraju, pltan)e Je uvijek po~n~to .. Sal1:1.o odgovor mora da se tra~i i pita. ~i, kada ti.~tane~ paslvan! ta~a cak I puanje mje poznato. Kako pitati? Sto pitati? Za~to pitati? Tu nema plt~nJ3! Os?b~ ne. moze ~a ucini nista vet sarno da reka. To je strpljenje a to je beskrajno strplJenje - Jer ~o. filje pitanje vr~mena. Nije pitanje da Ii t~ reka.ti koji tr~nu~a~ iii godinu. Ako 11 ~ma~ strpljenja za koju godinu tad to nece pomoci, Urn kOJI ~Ish da treba da ceka tn &~dine ustvari ne ceka On ceka aktivno. Kada produ te tn godine, on cc tada skoeit], biti ~gresivan i pitati ce, Tad on moze zahtijevati da ~riod teka~ja bu~e g?tov. Tvrditi cc da je zasluzio da sada zna. Tu n~ma niceg nalik na. to: Nitko mje filka~a ovlascen da znade istinu. Iznenada, dolazi trenutak kada Sl U spreman, a tvoje strpljenje postaje ne od vremena vet od vjetnosti: ~i ne reka~ na ~~to, vet jedn~stavno reka~. O:kanje je prekrasno. Sarno cekanje Je:'te tak~ molitveno raspoloz~nje,samo eekanje jeste straho~to d?stignuCe. ~o b~me za bll~. ~to drugo? Kada Je cekanje postalo totalno, tako mtenzivno, tako CjelOVl!O, .t~da vrueme nestaJe. a t~kanje preuzima kvalitet vjetnosti. Tada si s~r~l1:1an. TI. m~1 ovla~Ce~, zapamn : n ne moz~ pitati. Ti si jednostavno spreman. TI m~1 cak m s~Jestan da Sl spre~an, J.er sarna svjesnost biti ce smetnja tvojoj spremnos.tl. S~~a sVJes~ost ce .poka~tl da.Je e&~ prisutan. Negdje s~ krij~,. vreba u k.utu. ~go J~ uvijek agreslva.n. Bllo. da J~ s~ven ~h ne, bilo da je ocevidan Ih ne. Cak I U naJdublJe~ k.ut~u nesYJe:'nosli sk~ve~1 ego J~ agresivan. Kada ja kazem da postavi t~talno pas~vmm Jest~ umJetn~st blvanJa. ucenikom, ja mislim-rastvori ego. Tada ovdje nema nikog ~ko ~Ita, zahtljeva. Tad)ednostavno nema nikoga - ti si prazna kuca, duboka prazmna, jednostavno cekanje. Iznenada, za sve ~to si mogao pitati - dato ti je, Dato ti je bez da ti to pitas,

Isus kaze: "Pitaj i dati ce ti se." Ali to nije najvi~e ueenje. Isus .n~ moz~ dati najvi~ ucenje Ijudima koji ga okruZuju j~r o~i ne. zn~~u da ?U~U utem~l. ~ Zldovskoj tradiciji po~~ojali su u.ti~elji ~ st~de~~I. All mltelJ I. ucenik Je te~elJno IstO: tni fenomen. Ucitelji su postojali, ueitelji kOJI suo ~u.tavah mnoge stvan. I studenti su postojali, iskreni studenti koji .s~ puno ~autlh. ~I !sus. t~ ~e moze ~a prona~~ ucenike. On ne moze da preda najvise urenJe. On kaze: .Pita], I dat ce u se. Kuca] I

vrata Ce ti se otvoriti!"

Ja ti kazem, ako pita~ ti t~ proma~iti. Ako ku.ca~,. bit.~ ~bii.en. Sarno kucanje je agresivno. Sarno pitanje je .od e~a'.l! samo~ pltanJ.u Sl preV!~e I vrata ne mogu biti otvorena za tebe .. St~ kucanJem ~I tm~? Ti blva~ ~asllan. Ne, na.vrata hramova nije dop~teno kucat~. TI m~ra~ doci do Vl!'ta t~~o t~ho da se ~ak m zvuk tv~jih koraka ne tuje. Ti dolazl~ kao m~ta. ~o da mtk~ mJ.e m d~a? ~I.reka~ ~~ vrallrna a kada se vrata otvore ti t~ uti. Ti msu u zurbl. TI m~ SJestl I opuSUli se na vraiima, jer vrata znaju bolje od tebe kada da se otvore. Utitelj iznutra znade bolje od tebe kada to mora biti dato.

. .. Kuc.ati. na vrata hr~ma j.est~ vulgarno. Pitati ucitelja jeste nepristojno Jer Ucitel] ne uti nicemu, On mJe ueitelj On baca nesto na tebe iz svog najintimnijeg dijela bica-blago-a dok ti nisi spreman to ti ne moze biti dato. Biseri ne mogu biti izruceni pred svinje. Ucitelj mora da eeka dok tvoja svinja ne nestane. Dok se ne probudis i postanes stvarno Ijudski, a zivotinja vge nema agresivnost, vulgarnost, nasilje. Odnos izmedu Udtelja i ueenika nije odnos silovanja, to je odnos najdublje Ijubavi.

. Tu je razli~a izmedu znanosti i .religije .. ~~a~os~ je nalik nasilju. Tu je

agresivnost naspram pnrode da se dozna tajna. Religija Je ljubav, To je zavodenje. To je tiho-cekanje. To je udniti sebe spremnim, pripremljenim. Tako, kada trenutak ~voj.e unut~rnje sp:emnosti naide iznenada je sklad prisutan. Sve se svrstava u liniju, I pnroda n se otknva. To otkrivanje je totalno razlicito. Nauka moze siliti prirodu da otkrije koju tinjenicu. Ali istinu ne! Nauka nece nikada biti spremna da dozna istinu .. Najvi~e pljatk?~, ~gres!v.no~tu, nasilni.m Ijudi~~, moze donijeti ne~e cinjenice. To Je sve! Te cc tmJemce bni povrsne, Najunutarnji centar ostat cc sknven za njih, jerza dostici najintimnije, nasiljem se ne moze koristiti. Najintimniji centar mora da te pozove. Sarno tada ti moz~ uti. Nepozvan, tad a nema nacina, Kao gost pozvan, ti ulazg u unutarnju skrinju, u oltar.

. ~.dnos iz~~du Ucitelja i ucenika jeste najvise moguca Ijubav. To nije odnos dvaju tijela, to nlJe odnos nikakvog zadovoljstva, nikakve gratifikacije. To nije odnos d~a ~ma, dva ~rij~telja ~ supti~noj fizickoj harmoniji. Ne. To nije tjelesni, ni seksualni, m menta lni, m emocionalni odnos. To su dva totaliteta, dolaze zajedno i spajaju se jedan u drugog.

Kako ti moze~ biti total an ako ti pitas? Ako si agresivan ti ne moze~ biti totalan. Totalnost je uvijek tiha. Iznutra nema konflikata. Zato ti sarno moz~ biti u konfliktu izvana. Totalnost je vedra, mirna i sabrana. To je najdublje zajednistvo. Cekajuci blizu Ucitelja osoba uti kako biti zajedno. Bez kretnje, jednostavno, ne mituti centar, jednostavno cekati, Naravno zedan, gladan naravno. Osjecajuci zed u svakoj teliji tijela, u svakoj celiji bica- ali rekajuti jer Ucitelj najbolje zna kada dolazi p~vi trenutak. Bez kucanja .. .iskusenje ce biti tu.A kada je Udtelj dostupan, iskusenJe postane veoma, veoma duboko i intenzivno. Zasto ga ne pitati? On mote da ti da, zato za~t~. tekati? ~~to ras!pat.i vrije~e? ~e to nije pitanje rasipanja vremena. Stvarno strpljivo cekati jeste najbolje koriscenje vremena. Sve drugo moze biti rasipano. Ali cekanje nije rasipanje, jer cekanje jeste molitva, cekanje je meditacija. Cekanje je sve. Sve se desava kroz to cekanje,

~bog eega ja to zovem najvecom umjetnoscu? Izmedu Uchelja i utenika duboka mlsteija se prozivljava. Sto je dublje zivljena, tim vge ona kola. To je odnos iz~edu pozna tog i nepoznatog. Odnos izmedu krajnjeg i beskrajnog, izmedu vremena I beskonatnosti, izmedu sjemena i cvijeta, izmedu p~losti i budutnosti. Urenik )c.sam~ ~ro~lost.' Utitelj je sarno budutnost. Ovdje, ovog trena, u njihovoj dubo~oJ. IJubavl I. re~~nJu oni se sus~~u. Urenik je vrijeme, Utitelj je Vjetnost. Uremk Je urn, mltelJ Je ne-um. Uremk Je sve ono ~to se zna, a utitelj je sve ono ~to ne moze biti znano. kad se desi most izmedu Utitelja i urenika to je tudo. Premostiti znano sa neznanim, vrijeme sa vjetn~u jeste tudo.

26 trava raste sama ad sebe

trava raste sama 27

Ciniti pripada Ucitelju jer on zna sto treba raditi. Ciniti nije za tebe. Ne moze biti na tebi jer tvojim cinjenjem ti cd uznemiriti cijelu stvar. Ti ne znas sto si, pa kako onda mozes da utini~ bilo sta? Ucenik ceka znajuci dobro da on ne moze tiniti. On ne moze da zna smjer, On ne moze da zna ~Jo je dobra, a ~to lose. On ne moze da zna za sebe. Kako tad moze da cini bilo sta? Ciniti mozc Ucitelj, Ali kada ja kazern da je ciniti ad Ucitclja, nemoj me krivo shvatiti. Ucitelj nikad ne cini nista. Ako ucenik moze da ceka, sarno bice ucitelja postaje cinilac, Sarno njegovo prisustvo postaje katalizator, provodnik. Mnoge se stvari zapocin]u desavati sarno u skladu.

Kad je netko upitao velikog Utitelja Zcnerina: "Sto Ii ting sa svojim ucenicirna?" On je odgovorio: "SIO ja mogu da ucinirn? Ne cinim nista." Ova] upita; "A1i, tolike se stvari desavaju oko tebe. Ti mora da ting nesto." Zenerin rete: .Sjedeci mirno, ne cineci nista, proljece dolazi, a trava raste sarna od sebe."

To je uno ~Io Ucite] cini: sjedeci tiho, ne cincci nista, cekajuci na pravi trenutak , proljece, Iznenada, kad se ucenik i Ucitelj susretnu, tada ce biti proljece. Proljece dolazi, a trava raste sarna od sebe. Tako se 10 desava. Ucitel] jednostavno sjedi, ne tineci nista, a ucenik ceka da Ucitel] ucini nesto. Tad dolazi proljece. U Irenutku kad se susretnu, Irava raste sarna od sebe. Nairne, istina je desavanje. Osoba Ireba sarno da dopusti to. Ti neces biti sposoban da je spoznas dok se ne desi. Jer, sve sto znas je da kada Ii tini~ sarno se tada nesto moze desiti. Kad ti ne tini~ ni~Ia,ngla se ne desava. Tako si sasvim nesvjestan totalno razllcite dimenzije stvari, Ali ako ti osmotris svoj zivot, viojet! ce~ mnoge stvari da se desavaju bez lebe. SIO ti tini~ kad se desi Ijubav? Trava raste sarna ad sebe. Iznenada, proljece je tu i nesto proojeta II tebi, cvjeta za nekoga - Ii si u Ijubavi. SIO si ti ucinio? Ljudi su zato zaplaseni od Ijubavi, jer je to desavanje. Ti njome ne mozes manipulirati. Ti ne moze~ biti u kontroli. Zato Ijudi kazu da je Ijubav slijepa. Nairne, upravo je suprotan slucaj Ljubav jeste jedino oko - ali Ijudi kazu da je Ijubav slijepa jer oni ne mogu uciniti nista naspram nje. Ona preuzima posjedovanje, te oni nisu vise u kontroli. Oni su izbaceni iz centra. Oni kazu da je ona slijepa jer razum nije tu. Ona je iracionalna. Ona je nalik na Iudost. Nalik je na visoku ternperaturu. To je nesto sto se desilo. nalik je na visoku temperaturu. To je nesto ~to se desilo. Nalik je bolesti. To se pojavIjuje kao takvo jer ti vise nisi u kontroli. Zivot je to preuzeo. Istina je iste kvalitete kao i Ijubav. Stoga Isus kaze: .Ljubav je Bog", iii, Bog je Ijubav", jer kvalitet je od istog izvora. Istina se takoder desi kao i Ijubav. Ti ne utiniS nista za nju. Ti cak ni ne kucas na ta vrata. Ti udes, ti izades. Takav je zivot, Kako ti to ting? Da Ii si ti cinilac? Udahni nekoliko sekundi. Zaddi zrak i otkrit ce~ da ti nisi cinilac. Ti ga ne moze~ za dugo zaddati. Nekoliko sekundi dah ce silinom izaci vani. Ne udisi, i za nekoliko trenutaka otkriti ce~ da ti ne mozes nista da utinis. Dah sili da ude unutra. Nairne, trava raste sama ad sebe, bas kao i disanje. Ona raste sarna ad sebe. Ti nisi cinilac. Ego izbjegava da pogleda te cinjenice, Ego gleda sarno na stvari koje ti mozeS tiniti, On odabira, akumulira stvari koje mogu biti ucinjene. Stvari koje se desavaju on izbjegava i baca u nesvjesno. Ego je veoma izbirljiv. On ne moze gledati na zivot u njegovoj totalnosti.

I is tina je desavanje, finalno desavanje, krajnje desavanje u kojem se ti rastapas u cjelinu, a cjelina se stapa u tebe. U Tilopinim rijecima to je mahamudra, krajnji orgazam koji se desi izmedu jednog jedinstva svjesnoti i totalne svjesnosti, totalnog oceana svjesnosti. Izmedu kapi i oceana. To je totalni orgazam u kojem su oboje izgubljeni jedan u drugom te identiteti nestaju.

Isto se desava izmedu uccnika i Ucitelja. Ucitel] je oceanskog kvaliteta, a ucenik je jos kap - krsjnje susrece beskrajno. Potrebno je strpljenja. Potrebno je beskrajno strpljcnje. Zurba nece pomoci. Sada nastoj shvatiti ovu prcdivnu Zen paratolu. Svakoj rijeci treba biti dopusteno da dostigne najdublju jczgru bica, jcr zbog toga si tu. Ako mozes da shvatis ovu pricu, bit ce ti mnogo lak~e da budd sve blize i blide meni.

.Svaki put kad je Lieh Tzu bio raspolozen, Yin Sheng je koristio priliku da postavi neko pitanje."

Lieh Tzu je bio Ucitel] Lao Tzu-ove skole, jedan od prosvijctljcnih ucenika Lao Tzua. Lien Tzu nije bio obican Ucitelj, usredsreden na tvojim rnalim problemima, na tvojim akcijama, na malim ucenjirna, Lieh Tzua se ticalo krajnje. [mao je puno ucenika.

Postoje dvije vrste ucenika. Jedan tip je onaj koji je odabran eli Ucitelja, Drugi lip je onaj koji odabira Ucitel[a. Njihov se kvalitet razlikuje. Ta] covjek, Yin Sheng, mora da je bio drugog tipa, Razlika je prostrana, golema. Kad tebe odabere Ucitel] to je totalno drugacije. Naravno tebi nece biti nikad dopusteno da znas da te Ucitel] odabrao. Nairne, Ucitelj ce te zavesti na takav nacin, da ce~ ti misliti da si ta] koji je odabrao. On mora biti tako suptilan sa tobom, jer ako on dopusti da ti znas da te on odabrao, tvoj ego moze stvoriti smetnje. Ego voli biti gospodar. Ego voli biti u kontroli, Svaki dan ja susrecem istu situaciju. Ja nisam dopustio da znas da si odabran. Ja sam ti dao slobodu da ti odaberes mene. Razlika je go lema. Kad Ucitelj odabere ucenika, on odabere sa savrsenim razumijevanjem. On gleda kroz tebe, say tvoj potencijal, tvoju mogucnost, proslost, buducnost. Sva sudbina je pred njim otvorena, otkrivena. Ali kad ti odaberes Ucitelja, gotovo uvijek ces bili u krivu. Razlog tome je jer ti teturas u mraku. Ne znajuci tko si, kako mozes odabrati? Ne znajuci sto je istina, kako ti mozes odabrati? Ne znajuci sto je istina, kako ti mozes odabrati Ucitelja? Kako ti mozeS suditi? Stogod da ti presudis, biti ce pogresno. Ja bezuvjctno kazem da to nije pitanje da Ii je nesto pogresno, a nesto ispravno. Ne. Stogod da ti odaberes biti ce pogresno, Ti se nalazis u tami, ti nemas unutamje svije- 110 sa kojim ce~ da sudis, Ti nernas nikakav kriterij. Ti nemas nikakav kamen kusnje. Ti ne moze~ da znas ~to je zlato, a ~to nije. Iskreni tragalac jednostavno dopusta da ucitel] odluci, lskreni tragalac dopusta Ucitelju da ga odabere. Glupi Iragalac nastoji odabrati Ucitelja, i tada od samog pocetka nicu nevolje.

Lieh Tzu i njegov Ucitelj Lao Tzu imaju totalno razlicit kvalitet odnosa. lao Tzu je odabrao Lieh Tzua. Ova] Yin Shengje odabrao Lieh Tzua. A kada ucenik odabere on je agresivan. Agresija zapocne od samog odabira, Ucitef te ne moze odbiti, cak iako ga Ii odaberes. Bas iz te njegove samilosti on te ne moze odbiti.

.Svaki put Lieh Tzu nije bio raspolozen. Yin Sheng je koristio priliku da pita za tajne."

28 trava raste sama ad sebe

trava raste sama 29

Taj pOCetak i nije stvamo pocetak. To je sarno nacin za zgrabiti, dohvatiti. U stvari, on Je agresivan, a ne prosjak. Pocetak je diplomatski. On je lopov, a ne prosjak, Kad god je on nasao rna koju priliku da Lieh Tzu nije zauzet, on bi pi tao za tajne. Lieh Tzu bi ga udaljio bez da mu i~ta kaze, Eventualno bi rekao ...

Puno je puta Lieh Tzu odlagao, izbjegavao. Jednom rete: .Ovo nije pravi trenutak. Drugom prilikom cu ti reci, Nisi jos zreo." Ali Yin Shengje bio istrajan. Lieh Tzu rete: .Mislio sam da si inteligentniji. Zar si vulagaran kao i drugi?"

Koja je to vulgamost? Za tajne se ne moze pitati. Ti je trebas cuti, Ti moras biti sposoban. Tajne su darovi Utitelja. Ti ih ne mozeS zahtijevati. Ti ih ne mozeS prositi. Ne mozeS ih traziti, Ne mozeS ih ukrasti, nema za to nacin. Tajna moze biti sarno darovana, nikako drugacije. Ti moras biti sposoban za to, tako da bi Ucitel] mogao darovati. Ucitelj je zelio podijeliti, ali ti se moras izdici iznad svojeg uobicajenog uma. Obicni urn ne bi bio sposoban da ucestvuje, Stoga Isus nastavlja da govori: .Biseri ne mogu biti baceni pred svinje." Svinje nece razumjeti. Snvatanje nije tu. Ti mozeS shvatiti rijeti, ali tajna nije rijet. Ti mozeS shvatiti rijeti,ali tajna nije rijet. Ti mozeS shvatiti koncept, ali ove tajne nisu koncept. One nisu filozofija. Nisu doktrina. Ove tajne jesu najunutamija energija Udtelja. Blago njegova bica, Ako se ti sve viSe i vise izdizeS, sarno tada eeS biti sve blizi Ucitelju. Kada Ucitelj osjeti da ti mozeS sjediti na istoj asuri, tajna ti moze biti data. Ne prije. Cak i da zeli da ti da, on to ne mote. Kome da da? On zeli da da zbog svoje samilosti, ali ona bi bila rasipanje.

Isto se desilo sufi mistiku Dhun-nunu. Dhun-nun je imao ucenika. Taj je ucenik licio na Yin Snenga, Istrajan, radoznao, uporan sa pitanjima, nanovo i nanovo. Jednog dana Dhun-nun mu dade kamen i rece mu da ode na pijacu da pokusa da ga proda. Kamen je bio veoma velik. Izgledao je predivno. Ucitelj rete: .Nemoj ga prodati. Sarno pokusa] da ga prodas. Posmatraj. Razgovaraj sa Ijudima te mi referiraj koliko mozemo zaraditi." Ucenik ode. Mnogo je ljudi promatralo taj kamen. Mislili su: "Mora da je to dobar primjerak. Nasa se djeca mogu igrati njime. Mozemo ga koristiti i kao mjeru za nase povrce."

A Ijudi su nudili, ali sarno sitninu. Ucenik se vrati nazad i rece Udtelju:

"Mogli smo da zaradimo sarno neku sitninu." Ucitelj rete: .Sada odi do draguljamice i tamo se raspituj. Ali ne prodaj gao Sarno se raspituj za cijenu. Urenik se vrati i od tamo i zadovoljan rete: "Ovi su Ijudi izvanredni. Spremni su dati tisucu rupija za kamen. Ponude su bile razlicite: od petsto do tisucu rupija." Ucitelj rece: .Sada idi do draguljamica, ali ne prodaj ga." Ovaj ode. Nije mogao da vjeruje. Ljudi su bili spremni ponuditi 50.000 rupija za taj kamen. Kada ova] nije htio da proda ovi su povecali ponude. Iznosi su dostizali cifru od 100.000 rupija Ucenik im rete da nlje doSao prodati kamen, nasto su ovi ponudili 200.000, 300.000, iii koliko da trazi. Zeljeli su po svaku cijenu da ga kupe. Ueenik rece; .Ne mogu ga prodati. Ja sarno istrazujem." Nije mogao da vjeruje. Ovi su ljudi bili ludi. On je mislio da je ponuda sa pijace povrca bila dovoljna, neki sitnis, On se vrati. Ucitel] uze kamen i rete: "Mi nismo otisl! da prodamo kamen, ali sad ti znas da to ovisi 0 tebi, ako imas kriterij, shvatanje. Ti nastavljas postavljati pitanja, ti ziviS na pijaci. Ti ziviS na pijaci - ti imas shvatanja pijace. Mada, ti pitas za vrijedne tajne. Ti pitas za dijamante. Prvo postani zlatar pa onda dodi k meni. Tada cu te ja uciti, Potreban je odredeni kvalitet shvatanja.

Sarno tada ce ti istina biti data. A tajne? Ne mozeS ti pitati za njih, jer u samom pitanju ti pokazujes da dolaziS sa pijace povrca, Ti moras traziti. Ti moras beskrajno cekati. Tada ti pokazujes koliko ti cijenis tajne. Spreman si da se say zrtvujeS. Tada utitelj jednostavno dijeli svoje bice s tobom. NiSta nije dato jer to nisu stvari. Energija jednostavno skrece sa Udtelja ka uceniku nalik plamenu. Ona ude u tebe i sasvim te transformira.

Mislio sam da si inteligentan. Da Ii si stvamo "vulgaran?"

Upomo ispitivanje ukazuje na vulgami urn. Ti ne shvatas sto pitas, Mlad, djetinjast, ti izgledaS apsolutno nekulturan. Ti ne znas sa kime si, ne znas sto pitas, ucitel] mu tada isprica njegov zivot sa njegovim Uciteljem. To je veoma rijetka prica.

"Sada cu ti ispricati sto sam naucio od mog Ucitelja."

Njegov Utitelj bio je Lao Tzu. Izvor tradicije, jedan od najveeih bica koje je hodalo zemljom. Lieh Tzu rete:

.Tri godine nakon sto sam zapoeeo sluziti Ucitelja, moj urn nije vise mislio 0 ispravnom i neispravnom. Moja usta nisu viSe pricala 0 dobrobiti i steti, Tek tada sam po koji Uciteljev pogled "zavrijedio". ,

Prosle su tri godine. On je sarno stuzio Utitelja. Sto drugo ti mozeS da tin is? Ti mozeS sarno da sluziS Udtefja, Ucenik ne moze nista drugo da cini, Nikakva pitanja, zahtjevi. Ucenik jednostavno postaje Udteljeva sjena, sJuzi ga, te kroz sluzbu, putem njegove Ijubavi, odanosti, povjerenja, promjenu zapocinje uciti, Lieh Tzu rece;

... "Moj urn nije vise ueestvovao u razmisljanju 0 ispravnom iii 0 neis-

pravnom."

Postalo je gotovo nemoguce razmisljati 0 tome sto je ispravno, a sto nije. Ti ziviS u blizini Utitelja. Ti ne trebas razmlsljatl, Ti se jednostavno kreces sa njim. Pratis njegove kretnje. Ti sve prepustas njemu. Ti se predajes, Lieh Tzu rete: .Mc] urn nije viSe ueestvovao u razmisjanju ... moja usta nisu viSe ucestvovala u razgovorima 0 dobroti iii steti."

Ziveci blizu Ucitelja say se tvoj stay mijenja. Po prvi put, putem Uciteljevib prozora, ti gledas u totalno, gdje se pravda i nepravda mijeSaju i susrecu jedno u drugo, gdje tama i svjetlost nisu vise razdvojeni.

Heraklit kate: "Bog je dan i noc, ljeto i zima, glad i sitost."

Kroz Utitelja prvi uvidi zapocinju pristizati. Udtelj postaje prozor. Sto bliZe dolazis, tim je vise tvqe shvatanje baceno u kaos. Stogod si znao prije toga postaje apsolutno beskorisno, uzaludno. Ti si razmrskan. Say tvoj temelj je razbijen. Ti si izbacen iz brzine. Ti viSe ne znas sto je ispravno a sto nije. Kroz Utitelja si pogledao u cjelinu. Totalno podrazumijeva sve. Totalno podrazumijeva sve kontradikcije, sve paradokse. U totalnosti sve se suprotnosti susreeu u jedno. Stoga Lieh Tzu kate da viSe on ne ucestvuje u razmisfjan]u 0 tome Sto je ispravno a sto nije. Svi kriteriji 0 ispravnosti iii neispravnosti maknuti suo Svi pojmovi 0 tome ~10 je dobro a sto loSe jednostavno ispare.

.Samo tada ja sam imao prve Udteljeve poglede."

30 trava raste sama ad sebe

trava raste sarna 31

Tri godine dubokog povjerenja, sluzbe. ~ada Utitelj ~az~. da stari urn viSe ne funkcionira . stari urn koji je zivio u s~protn~tl.ma, u raz~vaJ~nJI~a, d?brom i zlu, rufnom i lijepom, ovom i onom . tad t~J razdvajajuci urn nlJe vise bio pnsutan.

Jedino tada sam ja imao prvc poglede Ucitelja. .

Sto je Lieh Tzu misli~? 0:1 Ii ga Utitclj .nije pogledao tri godine? To Je nemoguce. Sluzcci neprestano Utltcl}!. mora da ga Je poglcdao barcm milion pula. Dakle, sto on rnisli pod pogledima?

Poglcd i uzgrcdan poglcd totalno su razlitite. stv.a0. Poglcd je pasiv~a stvar kada te ja gledam. Moje ocl Iunkcioniraju kao prozon. TI Sl sc ogledao. To nIJe brz pogled, uzgrcdan.

To znaci da moje oti zapocinju funkcionirati kao .lij,:"ak za ulij~~nje moje energije u tebe. One nisu pasivne. One su ~atovaren~. Uciteljevorn ener~IJom. Kada je pogled natovaren .Utiteljevom un~tarnJom en~rgIJom, tada to postaje brz pogled. To je veoma ~reatlvna s_naga: On Je~nostavno.lde do sa~og tvo~ src~ ,kao strijela. Ona te penetnra do tvoje naJdyblJe Jczgre .. U Jed_nom s~llslu to Je nalik na strijelu, jer penetrira. U drugom, ona Je nalik na sJeme:!1 postajes truda~. Brz po· gled je pogled koji te cini trudnim sa uciteljevom ~nc.rgIJo~. Brz poglc? Je totalno razticit od obicnog pogleda. U brzom pogledu. Ucitelj putule od svog bica ka tvom centru. Brz pogled je most. Utilelj mor~ da je p~gled~o u Lieh Tzua puno puta. u te tri godine. Ali 10 nije bio brz pogled. TI ces znat~ razllku. s~mo kada n dam brzi po· gled. Ponekad ti dajem brzi pogled, ali kadgo~ J~ to UtInII? to sarno ta os.oba zna, nitko drugi 10 ne zna. Brzi pogled se treba cuti, TI moras bl.II spr~man za nJeg~. ~o. gled je u redu, ali brzi pogled ima intenzivnu energiju u sebi. To Je transfer uciteljeva bica, njegov prvi napon da Ie "uzdigne".

"Samo tada sam ja imao brzi pogled od ucitelja."

Zapamti razliku izmedu pogleda i brzog pogleda. Pogled je sarno p? gled, niSla drugo. Brzi pogled je kvalitetno dru.gatiji, neSto. se k:ece.' P?gled postaJ~ sredstvo. On viSe nije prazan. Neste putuje u nJemu. Ako Sl ~e u zaljubio u.~eko~, u mozeS znati sto je to brzi pogled. Ta ista zena te pogledala tlSUCU p~ta ranIJe. AlI.to su bili obitni pogledi kao sto i svatko drugi glcda u. tebe. Iznenada, J.~dnog ?ana, J.e· dnog proljetnog jutra, ona ti uputi brz pogled. To Je totaln? drugacije. To Je poz~~. To je jed~a p?nuda, j~dan zov. Iz~~~a?a nesto probo.de tvoje srce. Sada ta zena nIJe vise ona ista zena. A n takoder nISI ISlI. Neste se desilo medu varna, nesto Sto sarno vas dvoje zna. Neste apsolutno privatno. To nije javno. Nitk~.dru.gi nec~ biti s~jes. tan da se nesto desilo, da je pogled postao .b~1 pogl~d. T~ nIJe ~~Sla. LJ~bavfll po· gled nije nista u usp?redbi sa pogl~om. ~tIteIJa. To Je nah.k n~ rijeku kOla se ~rece na istom planu. Brzi pogled ne moze biti teret. Kad te Ut.l.teIJ gleda, to Je nahk na strahoviti vodopad, jer nivoi su razliciti, To je k~~ .da. se .NIJ3ga~ ob~~S.av~ na teb~. Ti si tada sasvim opran i nikada viS~ ne moteS bl.tllstI: TI ne ~?ze~ bIlI.lstl·nema VI· Se povratka. Jednom kada te Ucitel] pogle~a .tv?Je n.aJ.u.n~tarnIJe ?Ice dlSe na drugatiji nacin, zivi drugacijim ritmom. U stvan, u vise nISI isu. Staro Je nestalo kroz po. gled, a novo bice je doslo.

Zato Lieh Tzu kaze: "Tri godine neprestalne sluzbe, neprestano cekajud i cekajuci, ne pitajuci nista. Iznenada, jednog dana imao sam brzi poglcd Utitelja.

Nakon pet godina moj je urn ponovo razrnisliao 0 ispravnom i neispravnom, a rnoja usta su po novo pricala 0 dobrobiti i steti. Po prvi put lice Utitelja se opustilo u osmijeh."

Nastoj uci u pricu, to je tvoja prica. To nije nesto Sto se desilo u pro· slosti. To je nesto Sto ce se desiti, nastavlja da se desava. Sve Zen price jesu buduce price za tebe. Stoga, ne~oj d~ rnislis da je to ~eSt? Sto se desil~. u proSlosti. ~n nije nikada u proslosti, Zen je uvijek u buducnosti. TI to trebas urnjeu u sadasnjost. Sto se desilo? Nakon tri godine sluzbovanja ucitelju, on nije rnogao ucestvovati u razmiSljanju 0 tome Sto je ispravno a sto nije. Nije mogao ucestvovati u govoru 0 tome Sto je ispravno a Sto nije, Sto je sterno a sto nije. Dakle, sto se desilo nakon tog brzog pogleda?

"". moj urn je ponovo rszmisfjao 0 ispravnom i neispravnom, a rnoja su usta ponovo pricala 0 dobrobiti i 0 steti."

Sto se desilo? Kao prvo, ti misliS da je nesto ispravno, odnosno neispravno, jer je drustvo uvijetovalo taj na~in razmisfjanja .. To nije tv~je razmi~ljanje. To nisi ti, to je drustvo u tebi. Drustvo je uvjetovalo tvo] urn. Ono Je penetnralo u tebe i od tuda te kontrolira. Sada znanstvenici kafu da cemo prije ili kasnije, bili sposobni da prievrstimo elektrode u najdubljem djelu uma, te ce kroz njih covjek moci biti kontroliran. Vlada ce moci kontrolirati cijelu drzavu, dok ti neeeS znati da te komroliraju drugi. Ti Cd misliti da si ta] koji cini te stvari, Ti mozeS biti smiren odmah, Sarno se pritisne dugme. Ti mozeS biti razgnjevljen, sarno se pritisne na dugme.

Delgada je proslavio eksperiment, On je umetnuo malu sieusnu elektrodu u mozak bika. On je to javno demonstrirao. Imao je mali mehanizam u rukarna, mali radio sa nekoliko dugmeta na njemu. On bi pritisnuo jedno dugme a bik ni nasrnuo na njega gnjevno. Svi su pomislili da je gotov, da ce biti ubijen. Upravo na vrijeme, tacno kad bi bik htio da ga probode, Delgado bi pritisnuo drugo dugme. Iznenada bik bi stao kao ukopan, nalik na kip. Unutarnja elektroda bila je kontrolirana valovima . bik bi se razgnjavio pritiskom na dug me, a takoder bik bi se i zaustavio pritiskom na drugo dugme.

. To je novo otkrice, ali drustvo je to cinilo JDS od prethistorijskih dana

na razlicite nacine, na veoma suptilne nacine. Drustvo ne moze da ti umetne elektrodu u tvoj urn, rnada ce ubrzo to da ucini. To ce biti jeftinije i lakse, Tada nece biti mogucnosti za slobodom. D~I.gado je ucinio jednu od naj.opasn.ijih"stvari .. Mnogo opasniju od atomsko bombe II! H-bombe. Bombe mogu ubiti tvoJ~ tijelo, a.h. Delgado moze da ubije tvoju dusu, upravo mogucnosti tvoje slobode. TI neces bit; sposo· ban da znas da Iunkcioniras pod necjom kontrolom. Ti ceS misliti da ti to tinK To isto biva cinjeno od drustva, mada na veoma suptilan i primitivan nacin. Drustvo te uti sto je ispravno a sto nije. Od samog ~je~injstv~ on~ namece S!O )e. ispravn? a sto nije u tvom umu, a to neprestano ponavljanje te hipnotise, Kada n tInIS nesto Isprav. no, ti bivaS cijenjen, dobivaS pozitivna odobrenja i pohvale. Kada je tu neSto neis·

32 trava raste sama ad sebe

trava raste sama 33

pravno ili pogresno negativnost je data, ti si kaznjen i osudivan. Tako drustvo fiksira elektrode. Tada te ono kontrolira. Ako te drustvo uvjetovalo da budes vegetarijanac, ti ne moicl da jedes meso. Nije da se meso ne moze jesti, vee jednostavno elektrode, uvjeti, kontrolira to. Jeduci meso ti CeS povracati, Ti tu nista ne CinK To biva ucinjeno ad drustva, a svako drustvo uvjetuje na svoj nacin. Stoga je tesko zivjeti u drugim drustvima, zivjeti u stranim drzavama. Tvoja je uvjetovanost razlicita, a sve moralnosti nisu drugo do uvjetovanost. Zato, kada se osoba zapocinje kretati ka krajnjoj slobodi i istini najprije pada drustvena uvjetovanost.

To je ono sto se desilo Lieh Tzuu. Nakon tri godina sluzbovanja kod Ucitelja, gledajuci, ziveei, bivajud sa njime, on je dosao do spoznaje da ispravno i neispravno jesu sarno socijalne uvjetovanosti. One su pale. Tad nikne tvoja vias tit a svjesnost, stvama svjesnost. Tad ti imas svoju viziju onog ~to je ispravno i onog ~to je neispravno. To je ono sto se desilo.

.Nakon pet godina moj je urn ponovo razmisljao 0 ispravnom i neispravnom, a moja usta su ponovo pricala 0 dobrobiti i steti, Po prvi put Uciteljevo lice se opustilo u osmijeh."

Ucitel] nije bio neprestano tuzan tokom tih godina. Mrtvo ozbiljan?

Ne. Utitelj nalik na Lao Tzua uvijek je nasmijan. On nije ozbiljan 00vjek. Ozbiljnost je bolest. Jedan prosvijetljeni je uvijek,razigran. Cijeli njegov zivot nije drugo do igra. Kako on moze da bude ozbiljan? Sto se desilo? Zar tokom ovih osam godina Lao Tzu se nije nikada nasmijclio? Ne, nije u tome bit, on se puno puta nasmfjesio. Mora da se puno, puno puta nasmijclio. Ali za Lieh Tzua, u njegovom unutamjem bicu, nesto se desilo tog dana. Po prvi put Uciteljevo lice se opustilo u osmijeh. UCitelj mora neprestano da lovi ucenika. On mora da bude veoma evrst, tezak. Iz samilosti on je neprestano radio. To se tice unutamjeg Iica a ne vanjskog. U ovih osam godina Lao Tzu je pratio unutamje bice Lieh Tzua, sa tvrdim ozbiljnim izrazom Ilea, Veoma teskim za unutamju disciplinu. Kad je vidio da se svjesnost Lieh Tzua razvila, mora da se nasmijao po prvi puta, Taj se osmijeh ticao unutarnjeg lica a ne vanjskog. Po prvi put, Lieh Tzu je osjetio mnogo smijeha kako se spusta na njega kao sjena. Onje mogao osjetiti da se Ucitelj opustio sa njim. Nije vi~ tvrd, nije vi~ Utitelj zadataka. On se nasmiiesio.

Jednom kada se tvoj svjesnost izdigne, tad nema vi~e potrebe da Utitelj bude tvrd sa tobom. On mora biti tvrd zbog tvojih laznih poimanja To mora biti unisteno, Zatim, on mora da bude tvrd, jer tvoja svjesnost treba da se iskristalizira. Kad se ona iskristaiizira, ti imas svoj vlastiti centar bica, tada se UCitelj moze smijati i opustiti. Pola posla je uelnjeno, Sada nema potrebe za ikakvom vanjskom disciplinom Ucitelja. Ti imas svoju vlastitu svjesnost. Sada ti imas svoje vlastito svjetlo koje ce ti osvijetljavati sto je ispravno a ~to nije. Sada se ti sam moicl kretati.

Ovo je smisao Uciteljeva osmijeha. Kada ti stvarno dospijcl do svoje svjesnosti, tad Ccl osjetiti UCiteljev osmijeh da se spusta na tebe. On ce te opkoliti, okruZiti u svakom uglu tvog biea. Sada UCitelj slavi rodenje tvoje unutamje svjesnosti.

.Nakon sedam godina ja sam razmrsfjao 0 bilo cemu sto bi ulazilo u moj um ~z ikakvog .razlikovanj~ izmedu ispravnog iii neispravnog, te bi rekao stogod da bi doslo u moja usta bez ikakvog razdvajanja izmedu dobrobiti i stetnosti, Po prvi put UCitelj me postavio da sjedimo na istoj asuri."

. Ponovo je to nalik ~a spiralu, planinski put. Ti ponovo dolazi~ do iste to~ke. Na visem planu, nanov? ! nanov~; u~utamja spirala Lazna svjesnost pada, uvjetovanost drustva pada, tvoja unurarnja svjesnost pronikne.

~o j~ t~t~lna opu~teno.st, svjesnost, Jedna unutarnja svjesnost je potrebn:1 takoder, Je: u n.lsl apsolumo pn~odan. Jedna vanjska svjesnost je potrebna, jer ti ne.mas unutarnju svJesno~t. Unutarnj3 svjesnost je potrebna, jer ti jos nisi apsolutno pnrodan. Neste lose moze da se desi kroz tebe. Sada nikakva stcta ne moze da se desi.putem te~. T~ jednostavno nisi. Ti ne moze~ stetiti. Sada nema potrebe za to. TvoJa unut.arnJ~ sVJesnost. takod~r n~st~je. Sada ~ostai.es. nalik na .malo dijete, jedn.ostav~~ I nev~no. G.?vons stvan koje u se desavaju, mlsh~ na stvan koje ti se desavaJ.u. 11.lsII kolaJ~ tvopm .um~m, ali to se tebe ne liCe. Tvoja usta govore, ali ti nisi poistovjecen ~a time. To Je she no malom .djetetu iii ludaku; apsolutno opusten, kao ?a tu nc~a nikoga pod kontrolom. Kada Je kontrola sasvim izgubljena, ego nes.aje, jer ego DlJe drugo do kontrolor. Kada tu nema kontrole tko si ti sada? TI 51 nalik na rijeku koja kola ka oceanu, iii nalik na oblak koji kola nebom. Ti vise nisi tu: ljudsko ega je nesalo, Sada si apsolutno prirodan. ' ,

.Nakon sedam godina je sam razmisljao 0 svemu ~to bi doslo u moj

urn ... "

Ti ne mozes da ueing nista, jer tu nema nikoga da Cini. Ako misli dolaze one ?olaze. Ako one ne ,dodu u redu, ako dodu, opet u redu. Usta kazu nesto _ tu nema nikoga da t? kont.r0hra. Zato ona i kazu. ~onekad ona ne mogu da kafu nista. Poneka? netko pl~a a ~Ikakav od~ovo~ ne dola~~. ~akav rovjek ostane tih. Ponekad ne~a nikoga da pita bilo sta, a taJ OOvJek se smqe I odgovara, jer tako dolazi. Taj se OOvJek ponasa kao ludak,

. " Indija ima sektu, zasebnu sektu, zvana Baul. RijeC .Baul" znaci .Jud",

001 ZIV~ U ono~ trecem st~~Ju neprestano. Oni Cine stogod da se desi. Dobro iii lose, be~,lka~og izbora sa nJIh.?ve stra~e. ,Oni, se krecu nalik na vjetar, Oni su jedan ad naJIJepslh Ienomena na sVIJe,tu, <?m pJevaJu, plesu; ponekad cak i kada nema nikoga, ,na usamlJ~nom put~, 001 ce I dalje pjevati, nalik na cvijet koji procvjeta na usamljenom puticu gdje nitko ne prolazi. Ali cvijet ima miris kojeg siri, Oni zive jednostavno, opusteno, prirodno,

"Po prvi put Ueitelj me postavio da sjedim sa njim u istom polozaju."

, , Sada je disciplina ~es~ala, E,go ~,ije vise t~. Sa,da su UCitelj i ucenik pos-

tail jedno, ~ada ~u ne~a r~zdva),anJa, UCltelJ J~ postavio Lieh Tzua nasuprot. Po prvi put postavio ga je da sjedi sa npme, Upravo simbolicno, ali duboko iznutra veoma veoma z~aCajno, ~Citelj je Lieh Tzua,postavio da sjedi pred njim vidjevsi da' barijer~ ne pos~oJ~' Ega VIS~ n~,ma ~a se oduplre. Kada urenik nestane UCitelj takoder nestane,.u~lteIJ, u.,stvan, mJ~ ~IO t,u od sa~og poCe~ka. To je samo zbog ega uCenika da UCIt~IJ p~stoJ~ tu., UCem~ Je blO neznahca, zato Je ovaj bio Utitelj. Sada nema vge ni uCemka m UCltelJa, OboJe su nestali.

34 trava raste sarna ad sebe

Ucitel] ga je postavio pred sobom, unutra. Ucitel] ga je gumuo i oni su postali jedno. To je Mahamudra - to je orgazam koji se desi izmedu Ucitelja i ucenika kada se oni susretnu. Jedan slab odbljesak mote da ti dode kroz seksualni orgazam. Veoma mali, veoma blijedi. Ali tesko je imati ikakvu paralelu. Zato ja kazem da se kroz seksualni orgazam nesto slicno desava. Neste, kao kada kap usporcdujes sa oceanom. Eto upravno nalik tome. Seksualni orgazam je nalik na kap, a kada se duhovni orgazam desi izmedu Ucitelja i ucenika, tad a je to jedan oceanski osjecaj

.Nakon devet godina ja sam mislio bez obuzdavanja onog sto dolazi u moj urn. Rekao bih bez obuzdavanja ono sto bi doslo u moja usta, bez da znam da li je ispravno iii ne, dobro iii Stet no, da Ii je moje iii nije, bez da znam da Ii je moj Utitelj-Udtel] iii nije. Sve je bilo isro."

Ispravno, dobro i lose nestaju. Zatim dobrobit i stcta nestaju. A zatim, ideja: "Tko je tko? Ti i ja, ja i ti, nestaje.

Martin Buber je napisao predivnu knjigu .Ja i ti". Zidovski misticizam dolazi do ove tacke, zatim ostaje tu. To je jedna od veoma visokih tocaka gdje UCitelj i ucenik jesu tragalac i cjelina. Oni dolaze do tacke direktnog dijaloga izmedu .ja" i "ti", ali oni ostaju tu. Istocni misticizam preuzima krajnji, finalni skok - 'ja" i "ti" takoder nestaju. Dijalog nestaje. Tu je sarno tisina.

Sve je bilo isto.

Sada Lieh Tzu nije bio svijestan da Ii je Lao Tzu bio njegov Ucitelj iii nije. On nije bio svjestan da li je bio ucenik iii nije.

U takvim momentima mnoge nepristupacne stvari desile su se u povijesti Zena. Ucitelj uvijek udara ucenika, Puno puta tokom mnogih godina. Ponekad ga Ucitel] izbaci kroz vrata. Zen Ucitelji su veoma grubi. Nakon dvadeset iii trideset godina teskog rada i discipline sa Uciteljem, ucenik se prosvijetli. On dode i udari Ucitelja, To se nikada prije nije desilo. Udtel] se nasmije, punim smijehom te kaze: .Izvrsno, tacno' Dobro si ucinio!"

Desilo se jed nom da je ucenik odlazio na put. Ucitelj ga pozove i udari ga jako u glavu i nastavi da ga tuce. Ucenik rete: "To je previse, nisam nista ucinio. Nisam cak ni rijec izustio. Usao sam u tvoju sobu, a ti si me poceo udarati. To je previse." Udtelj odgovori: "Ne. Ti ides na put, a ja mogu da vidim da u trenutku kada se vratis biti e~ prosvijetljen. Ovo je moja zadnja sansa da te udarim!"

"Mada si dosao da budes moj ucenik" - rete Lieh Tzu Shengu - prije no Sto je prosla godina, ti si kivan i rasrden."

Ovo je Lieh Tzuu uzelo 24 godine da dode do tocke gdje ga Ucitelj postavlja uz svoj stol i otvara srce za najtajnije tajne njegova bica. Ovaj je ucenik tu svega godinu dana, a vee se osjeca kivnim i gnjevnim, agresivnim, posro mu Lieh Tzu nije odgovorio na njegova pitanja.

Sto je jedna godina u beskrajnoj ekspanziji i vjecnosri? Nista. Ali tvoja zurba cini to veoma dugim periodom. Dvadeset pet stoljeca je prosla Sto je Lieh Tzu bio tu, Kada bi se on vratio, on ne bi mogao vjerovati da je postalo gotovo nemoguce Ijudima da cekaju sarno godinu dana. Ja sam susreo Ijude koji kazu: .Dosao sam na tri dana." Bio sam sa Ijudima koji su jednom meditirali i zatim dolaze i kazu: "loS se nBta nije desilo. "

trava raste sama 35

Covjek je postao sve gluplji, vulgaran. Ti lako mozeS imati male stvari.

One su nalik na sezonsko cvijece. StaviS sjeme 1I tlo, te nakon tri sed mice ono nikne. Ali kada sezona prode, ono ce takoder proci Ono je momentalno. Ti mozeS imati in~.tantn~ kavu, ali ne mozcs imati inastant meditaciju. Poscbno u zapadnom umu, vnJeme Je tako vazno, tako tesko, Zapad je opsjednut vremenom. SluSajuei ovo istitnja.tko pricanje, ti se moze~ uziviti, ali moras biti sviestan svoje vlastite opsjcdnu tosu vremenom. Na.zapadu je sve ucinjeno u takvoj zurbi dane mozes uzivati u niten:u. Kree~S se od Je~~?g do d.r~gog mj~sta uvijek u Zurbi. Sto brze ideS tim putoyanJe .postaJ.e beznataJntJ~. Jer n IdeS od jedne tacke do druge, a sve sto je izmedu jesie izgubljeno, Puto~~nJe volovskom zapregom ima svoju J,iepotu. Putovati avion om J.e glupo, jer to TIlJe uopce putovanja. To moze biti pos!ovan put. To je OK. Za posao)e to u redu. Ti StediS, vrijeme. Ali za putovanje to nije dobro, ti se ne mozeS kretati Iagano. Tu nema niteg nalik na tumaranje svojim nozama. Tada ti u2iva~ svaki t~e~ putovanja. Svaki korak koji prodes, Ti postajes jed;o sa milion stvari i kroz

to tl bivas obogacen, .

. . . . Zbog opsesije .vre.menom, brzina je postala jedini cilj Ti ne znas gdje IdeS. All t.l Sl veoma s.r~tan Jer IdeS brzo. Smjer je izgubljen, ali brzina je u tvojin' 111- kama. TaJ urn ~~ee biti s'poso~a~ da. trazi krajnje, jer krajnje znaci vjecno, To DC Iici na sezonsko cvijece, ~o je krajnje, vJet~~ sta~lo .. Potrebn? je ~ezgranitno strpljenje d.a posta~eS tlo na kojern ee. sta.blo pusnn korjenje, Ako u mozes sarno cekati, mogu u obecati, sve drugo ce doci. TI sarno ceka] zajedno sa mnom. Sve drugo ce sljediti. ~e budi u. zurbi i ne pitaj.za tajne. One ce ti biti date kada budes spreman. Iznenada, u e~ naci da su one uvijek bile sa tobom. Kada budes spreman naci e~ sve Sto si na~t.ojao dostici, v~e je bilo u ~ebi: T? ti imas uvijek. Takav je uvijek taj slutaj. Utitel] Je upravo katahzator. On sjedi rmrno ne tineCi nista. Proljece dolazi, a trava raste sarna od sebe.

trava raste sarna 37

PRAZNINA I MONAHOV NOS

SCk kvo rete jecnom od svojih monahai.Mozes Ii uhvatiti prazninu?" .Pokusat cu", recc monah, te skupi u svoje sake zrak.

"Nije dobro", rece Sekkyo. "Ti ne moras nista da ucinis." .Dobro Uti-

telju", rete monah. .Molim te pokazi mi bolji nacin."

Sekkyuo tad a zgrabi monahov nos i jako ga povuce, .Ooohh!", vrisnu monah. .Povredio si me."

"To je nacin da uhvatis prazninu", rete Sekkyuo.

Covjek je previse ispunjen sobom, i to je njegovo odvajanje. Covjek !DOra da bude nalik na suplji bambus, tako da egzistencija moze proci kroz njega. Covjek mora biti nalik na poroznu spuZvu - nikako tvrd - tako da vrata i prozori njegova bica budu otvoreni. Iskustvo tada moze proci bez ikakve smetnje jer ne nalazi nikoga unutra. Vjetar kola, on dolazi kroz jedan prozor, a zatim izlazi van kroz drugi prozor njegova bita. Unutra niko nije naden. Ta praznina jeste najvece blazenstvo, Ali ti si nalik na tvrd nepropustan kamen, iii nalik na celik, Kroz tebe ne prolazi nista. Ti se svemu odupires. Ti ne dopustas. Ti se boris na sve strane i u svim smjerovima, kao da si u velikom ratu sa egzistencijom. Ovdje se ne zbiva nikakav rat, ti si jednostavno ispunjen sobom.

Tu nema nikoga da te unisti. Cjelina te podrzava. Cjelina je sama zemlja na kojoj ti stojis, sarno nebo koje ti dgcl, zivK Nairne, ti "nisi" - vet sarno cjelina jeste. Kada se to shvati, malo po malo, osoba moze da makne unutarnju tezinu, jer za njom nema nikakve potrebe. Tu nema neprijatelja. Cjelina je prijatelj naspram tebe. Cjelina te miluje, voli teo Inace, zasto bi bio tu? Cjelina te nosi vani, kao ~to stablo nice izvan zemlje. Cjelina zeli ucestvovati u svom tvom slavlju, u tvom blazenstvu. Cjelina ce pjevati kroz tebe kada ti pjeva~. Kada ti cvjeta~, cjelina ce cvjetati kroz tebe. Kada ti pl~cl, cjelina ce plesati sa tobom. Ti nisi odvojen.

Osjecaj odvojenosti stvara strah, a strah te cini neporoznim. Osjecaj nesigurnosti, kao da cjelina zeli da te unisti, Osjecaj da se ti moras boriti za svaki pedalj svoje sudbine. Osjecaj da si jedan stranac tini te celicnom motkom. Naravno, tada mnoge stvari jednostavno nestanu iz tvog zivota. Ti zivffi u agoniji, u zebnji. Ti zivg u jednom intenzivnom bolu. Ali ti zivg to po svom vlastitom izboru. Budi porozan, kolajuci, Borba nije uopce potrebna. Naprotiv, potrebno je stapanje. Postoje dva stava koja su covjeku otvorena. Stay ratnika i stay Ijubavnika. Izbor je tvoj, ti

38 trava raste sama od sebe trava raste sarna 39

moid odabrati. Ali zapamti, neke ce te posljediee slijediti ako ti odaberes put ratnika. Ako ti postanes borae sa svime sto te okruzuje, ti eeS uvijek biti u mizeriji. To je stvaranje pakla oko sebe. U samom stavu borbe pakao je stvoren. Ti mozes postati ljubavnik, ucesnik. Tada je ta qelina tvoja kuca, Ti nisi stranae, ti si kod kuce, domacin, Tu nema borbe. Ti jednostavno kolas sa rijekom. Tada ce ekstaza biti tvoja, Tada ce svaki trenutak biti ekstatican, cejetajucf, Tu nema pakla izuzev tebe. Tu nema raja, takoder, izuzev tebe. To je tvoj stay kako ti gledas na sve. Religija je put ljubavnika, znanost je put ratnika.

Znanost je put volje. Kao da si ovdje da osvajas, Osvajas prirodu, njene tajne. Kao da si tu da ojaCaS svoju volju i dominaciju nad egzisteneijom. To ne sarno da je glupo, vee je to i uzaludno. Glupo, jer ce to stvoriti pakao oko tebe, a uzaludno, jer na kraju eeS ti postati sve vise i viSe mrtav, a sve manje liv. Ti ceS izgubiti svu mogucnost da bivas blazen. Na kraju, ti eeS morati odustati ad toga, jer ukoliko nastavis putem volje, desiti ce se sve veca i veca frustracija. Biti ceS sve viSe porazen. Osjecat Cd se sve impotentnijim. Sve viSe i viSe neprijatelja biti ce oko tebe. Ti eeS morati da odustanes ad toga; nerado, opiruci se, ali morat eeS se vratiti. Na kraju nitko ne moze da se admori u borbenom stavu, jer sa ovim stavom nikakav odmor nije moguc, Ti se ne mozd opustiti.

Put religije jeste put Ijubavi. Od samog pocetka ti se ne boris sa nikim.

Sve postoji za tebe, a ti postojis za sve, za ejelinu. Tu je jedna unutrasnja harmonija, Nitko nije tu da osvoji nekog drugog. To nije moguce, jer kako moze jedan dio da osvoji drugi dio? Kako moze dio da osvoji ejelinu? To su apsurdni pojmovi koji stvaraju sarno moru. Osmotri cijelu situaciju ... Ti proizilazis iz ejeline i u njoj se rastvaras, a u sredini ti si svakog trena njen dio. Ti udiSeS to. Ti ziviS u tome, a to diSe kroz tebe. To zivi kroz tebe. Tvoj zivot i njen zivot nisu dvije stvari - ti si upravo nalik na val u oceanu. Jednom kada ti to shvatis, meditacija postaje moguca. Jednom kad ti to shvatis, ti se opustis. Ti odbacis oklop koji si stvorio oko sebe kao sigumost. Ti viSe nisi uplasen, strah nestaje a ljubav nikne. U tom stanju ljubavi praznina se desi. IIi, ako mozeS dopustiti praznini da se desi, ljubav ce cvjetati u njoj. Ljubav je cvjetanje praznine, totalne praznine. Praznina je situacija. Ona moze radili na oba nacina, Zato ima dva tipa religije. Jedan je koji stvara prazninu u tebi i oko tebe, tako da cvjetanje postane moguce, Ti si stvorio situaciju. Sad a automatski cvijet prolazi ne nalazeci otpor. Sjeme iznenada nikne u cvijet. Tu je skok u tvom bicu. Jedna eksplozija. Budizam i Zen slijede taj put. Oni stvaraju prazninu u i oko tebe.

Tu je takoder i drugi put, druga vrsta religije, koja stvara Ijubav u tebi, koja stvara odanost u tebi. Meera i Chaitanya vole, one vole tako totalno duboko da nalaze svog voljenog, on je svugdje. Na svakom Iistu, svakom kamenu one nalaze znak voljenog, on je svugdje. One plesu jer nema niceg drugog clniti sem slaviti. Sve je spremno - jedino slavlje treba da zapoene sa tvoje strane. Nista drugo ne nedostaje. Bhakta, voljeni,jednostavno slavi, uziva. U uzivanju u Ijubavi i slavlju, ego nestaje a praznina sljedi.

Ti, iIi stvoriS prazninu kao BUDA, Tilopa, Sekkyo i drugi, ili stvoris Ijubay kao Meera, Chaitanya, Isus. Stvori jedno, a drugo ce slijediti, jer one ne mogu zivjeti advojeno. One nemaju advojenu egzistenciju. Ljubav je jedno lice praznine. Praznina nije nista drugo vee ljubav u drugom aspektu. One dolaze zajedno. Ako ti

uneses jednu, ako ti zoves jednu, druga sljedi automatski kao sjena prve. To ovisi 0 tebi. Ako zeliS sljediti put meditaeije postani prazan. Ne brini za ljubav - ona ce doci sarna od sebe. Ili, ako ti nalazis tesko meditaeiju, tada voli! Tada postani ljubavnik, a meditaeija i praznina ce te slijediti.

Tako stoje stvari, jer ima dvije vrste ljudskog uma: zenski i muski, Zenski urn moze voljeti Iakse, ali biti prazan tesko. Kada ja kazem zenski urn, ja ne mislim na zene, jer mnoge zene imaju muski urn, a mnogi muskarci imaju zenske umove. Tako oni nisu ekvivalenti. Kad ja kazem z~nski urn, ja ne mislim zensko tijelo .Ti mozeS imati zensko tijelo ali ne i zen ski urn. Zenski je urn onaj koji osjeca lakse ljubay. To je sve. To je moja dcfinicija zenskog uma. To je jedan urn koji lakse osjeca Ijubav, prirodnije, koji moze u ljubavi da kola bez ikakvog napora. Muski urn je urn za kojeg je ljubav napor - on moze voljeti, ali on ce to morati da cini. Ljubav ne moie da bude cijelo njegovo bice - to je sarno jedna ad mnogih stvari, nije najvaznija. On moze znvovati Ijubav zbog nauke, zbog nacije, zbog bilo koje trivijalne stvari: posao, novae, politika. Ljubav nije tako duboka stvar za muski urn. To nije take beznaporno kao Sto je slucaj za zcnski urn. Meditaeija je laksa, On moze lakse postati prazan.

Moja definicija jeste: ako ti nalaziS da moZeS lakSe biti prazan, tada tini to. Ako ti je to tesko, tada ne budi nesretan i ne osjecaj se beznadeznim, Ti eeS uvijek naci ljubav laksom. Ja nisam nikada sreo osobu kojoj je oboje tesko. Stoga, nade ima za sve. Ako je meditacija teska, Ijubav ce bili laksa. To biva tako. Ako je Ijubav laksa, meditacija ce bili teska. Tako sarno osjeti sebe.

Sve to nema veze sa tvojim tije1om, tvojom Iizickom strukturom, normama. To je kvalitet tvog unutarnjeg bica. Jednom kad to pronades, stvari postanu veoma, veoma laganim, jer tada ti need pokusavati pogresnim putem. Mnoge zivote ti mozes zivjeti pogresnim putevima, ali need postid nista. Ako pokusas pravim putern cak i prvi korak moze postati zadnji. Tad ti jednostavno i prirodno kolas u to. Nista nalik naporu ne postoji. Ti beznapomo kolas,

Zen je muski urn. Ubrzo cu ja to izbalansirati pritajuCi 0 sufizmu, jer sufizam je za zenski urn. To su dva ekstrema - Zen i Sufizam. Sufi su Ij ubavnici, veliki Ijubavniei. Nairne u eijeloj povijesti ljudske svjesnosti viSe ucestvovanja u ljubavi ad sufija nije postojalo, Oni su jedini koji su boga okrenuli u svog ljubavnika. Bog je zena a oni su Ijubavnici. Ubrzo cu yam to objasniti.

Zen insistira na praznini. Zato u budizmu nema koneepta 0 bogu. To nije potrebno. Ljudi na zapadu ne mogu shvatiti kako moze da postoji religija bez koneepta 0 bogu. Budizam nema koneept 0 ikakvom bogu. Nema potrebe, jer budizam insist ira na prostom bivanju u prazno. Tada sve drugo slijedi. Ali tko brine? Jednom kada si prazan stvari ce iei svojim tokom. Religija postoji bez boga. To je jednostavno cudo. Na zapadu ljudi koji pisu 0 religiji i 0 filozofiji religije, uvijek su u nevolji kada treba definirati religiju. Oni mogu definisati hinduizam, hriSeanstvo - veoma lako. Ali budizam moze stvoriti nevolje. Oni mogu definirati boga kao bice, centar svih religija. Ali ponovo budizam stvara nevolje. U njemu nema ni boga, ni molitvi, ni mantri. Nista' Ti moras biti sarno prazan. Koncep boga nece ti dopustiti da budd prazan. Molitva ce biti smetnja. Brbljanje ti nece dopustiti da budd pra-

40 trava raste sama ad sebe

zan. Jednostavno, bivajuci prazan s~e se .desi. Pr~znina je !ajni kljut ~u~iz~a. Ti bi!i: si na takav nacin da te nema. PuSII da tl malo vise govonm 0 prazrum, Tada ce biti

moguce uti u ove Zen anegdote. .' .. ~

Fizicari su radili tristo gocina da bi nash temeli, supstancu matenje. Sto su dublje stizali tim su vise ~ili zbu~j~ni. S~o su du~lje .silazili, Il_l.aterija je bila sve manje i manje sadrzajna. Sve Je manJe.1 manJe ~late~Ja ~Ila m~ten)alna. ~da s~.nabasali na izvor materije jedno~.tav~o msu m?gh da ~Jer~Ju. To Je bilo protlvno n).lh?vim konccptima. To uopce nlJe ~I~a matenla. T? )e .bll~ sa~a energlJa. E~~rgIJ.a Je ncsadrzajna, Ona nema tezinu. TI Je ne mozes vidjcti, TI mozes sarno da vldlS njcne efekte. Nikada je ti ne moz~ vidjeti direktno. .

Eddington, 1930. gocine, rekao je da smo mi u potrazi. za ~l~tcrijo~, ail sad a svi novi uvidi u materiju pokazuju da matcrije nema. To sv~ VISC htl na rmsao a sve manje na stvar, Iznenada je Budin .~vid p~s~ao ~eoma ~nataJan na~o~o Jcr Bu~a je ucinio istu stvar sa Ijudskom matenJo~. ~lZltan na~toJe .da penetn~aJu matenju na jedan objektivan nacin, da pronadu sto Je iznutra. Nista nlsu.prona~h, sa~o t~ta.lnu prazninu. Isto to ~tkriveno je oo~ ~u~e u nje~ovom ~nut?rnJe~ p.utovanJ.u. On ~e nastojao pronaci tko Je unut~-sadrzaJ.IJu~s~e sVJesnosll. Ah,. st? Je vise ulazio, sve Je vise postajao svjesni.~ d? to ~Iva sve vI~e I vise prazno. ~d~ Je iznenada dostigao s~mu jezgru, unutra nlJe bilo nlt~ga. Sve Je nest?lo. Kuca Je bila prazna:. Oko ~e p~aznlne sve postoji. Praznina je tvoja d~sa. ~to Je Buda s~.ov~~ no~u. n~et kOJ.a ~Ika~a prije nije postojala .. Sa .n?,:im .o~knee~ U mo~a~ promIJenlu.~v~J Jezlk, tV~J l')etn!k. Nova se rijec mora Izmlsh.~I. TI Sl Ot~~l0 n?Vu.Istl~u, a ~tare ':Jetl ne mogu Je sadrzati. Buda je kreirao novu rijec.U Indiji su ljudi uvijek ~Jerovah u realno~~ duse, atma. Ali Buda je otkrio da n~ma ~use .. Nema atm~ . .on Je .s~ovao ~ovu nJec - ~.a!ta:

Anatta znad ne-sebe, najdublje skriveno u tvojo] prazmm - stanje ne sebe. TI rust, u sarno izgleda da jesi.

Dopusti da objasnim na drugatiji nacin, jer je to jed~a ~ najt~zih stva: ri za shvatiti. cak ako i intelektualno shvatas, skoro nemoguce Je VJerovatl u to. TI nisi? Tvoje bice sarno izgleda kao da je sigumo. .. .

Ti uvijek mozcl postaviti glupa pitanja. Buda j.e nanovo I nanovo bl? PItan: .Ako ti nisi, tad tko pita? Ako ti nisi, tko tada biva gnJevan, gladan? Tko biva u gradu? Ako ti nisi, tada tko stoji preda mn~m?" .. .. . ~ .

Car Wu u Kini, upitao je Bodidarmu tim Je oV?J stl~ao: "TI kaz~ .da t~ nisi i da niceg nema. Praznina je say sadriaj tvojeg ~nutamJeg bica. Tada, tk~ Je taJ koji prica sa mnom i koji stoji pre~a mno.m?" Bodidarma s.le~nu ra~enlma.' !et~:

Ne znam". Nitko ne zna. Buda kaze da nitko ne moze znati, Jer to nlJe sadrzej kOJI ti moz~ svesti na jedan objekt, To je nesad~ajno. To ti n~ mozcl ~usresti. B~da !~ zove Realizacija - ~ada ti dod~ .dO s~~atanJa ~a unutarnja praznma ne moze bill

znana, ona je neznajuca Tada 51 u realiziran tovJ~k. ... .

To je veoma tesko, zato dopusti da u pon?vo obJasnl~. TI odes u km?

Neste predivno se desava, Ekran je praz~n. Zatim pr~J~ktor st?rtuJe. E~n nestaje jer projicirane slike sasvim ga skri~ai.u .. Sto su te proJlclran~ shke? .One msu drugo do igra svijetJa i sjene, Na ekranu u Vldls da netko baca ~opIJe. Ko~IJe se krece brz? Ali, sto se tacno desava? Kretanje je sarno pojavno, to nlJe desavanje, To se ne moze

trava raste sama 41

desiti. Nairne, ovo kretanje nije uopce kretanje.jer to nema kretnje. Sve slike su mirne. Ali ipak jedna pojavnost je stvorena kroz trik. Varka je da mnoge slike na ekranu na razlicito] poziciji jesu osvijetljene tako brzo da ti ne mozes vidjeti interval izmedu dvije slike, Tada imas osjecaj da se ekran mite. Ja dignem svoju ruku. Ti uzmes stotinu slika moje ruke u razlieitim pozicijama. Tada ih osvijetlis tako brzo da oci ne mogu shvatiti interval izmedu dviju slika. Tada Ccl ti vidjeti ruku k~ko se dize .. Stotinu mimih slika, iii milion su projicirane i kretnja je stvorena. Ako Je film trodirnenzionalan, a netko baci koplje, ti mozes toliko biti uzivljen u to da gotovo nastojis da eskiviras baceno koplje. Kada su po prvi puta trodimenzionalne slike dosle u egzistenciju, one su uzasnule Ijude - konji koji jure na tebe, ti se uplasis jer ubrzo ce o~i uci u prostoriju. Ti moz~ cak i pobjeci Kretnja je Iazna. Ona se tu ne desava. To je sarno brzo kretanje slika. Laznost nije pojavna dogod ti gledas film kako se krece usporeno. Desava se kada to biva projicirano veoma brzo.

Isto, u drugacijern smislu, desava se u zivotu. Misli su projicirane od tvog uma tako brzo da ti ne mozcl vidjeti inte,:,al izme~du ~is.li. .Ekra~ je sasvim.pokriven mislima. One se krecu tako brzo da 11 ne moz~ vidjeti da Je svaka misao odvojena. Zato Tilopa kaze: "Misli su kao oblaci. Bez ikakvog korijena, bez kuce." Misao nije povezana drugom misli. Misao je jedno individualno jedinstvo. Nalik je na cesticu prasine, odvojena. Ali one se krecu tako brzo da ti ne moz~ vidjeti jaz medu njima. Ti osjetas da one imaju jedinstvo, neku asocijaciju. Ta asocijacija je Iazan pojam. Ali zbog asocijacije ego je stvoren. Buda kaze da misli koje se. brzo krecu stvaraju i1uziju, kao da je tu jedan njihov centar, kao da su povezane za jednu stvar. One nisu povezane, one su bez korijena - nalik na oblake. Kada ti meditiras, ti ~ shvatiti da je svaka misao individualna misao. Nije povezana sa drugom. Izmedu tih dvije misli nalazi se praznina. tV?~ bica, One d?laze i odlaze. Ali. one dolaze i. o?l.aze tako brzo da ti ne mozcl vidjeti interval, Ego je stvoren. Tada u zapocnes misliti da je tu netko kao centaru u tebi. Centar k?jem sve p~pada - ~isli, ~k~ije. Ali Buda ~~ze da nema nikoga unutar tebe. Kada It udes dublje, shvatit Ccllstmu toga. To nlJe filozofska doktrina.

Buda moze biti veoma lako porazen tvojim argumentima. On je bio izbacen iz zeml]e jer Indijci jesu veliki raspravljaci, Oni nisu tin iii nista drugo do raspravljali pet tisuca godina, Putem argumenta Buda moze biti porazen, jer cijela stvar izgleda apsurdno.

Buda kaze da akcija postoji, ali nema onog koji je cini. Nema akt~ra ..

Misli tu jesu, ali nema mislioca. Glad je tu, sitost, tu je bolest, tu je zdravlje, ah tu nema centra kojem sve to pripada. Sve je to nalik na oblake koji se krecu praznim nebom nepovezani jedni sa drugima. Kroz iskustvo nitko ne moze da porazi ~udu. Ali putem logike to je veoma lako. Buda je brzo postao svjestan da putem Iogike on Iako moze biti porazen. Stoga, sto udniti? Indija je imala velike umove tih dana. Velike pandite, velike logicare, Zato je Buda jednostavno deklarirao: ,,Ja nisam metafizicar. Ja nisam filozof. Ja nemam doktrinu da ponudim. To nisu zakljucci mog intelekta. Ako netko zeli to da shvati morati ce da dode da zivi sa mnom i cim ono sto ja kazem, Nakon godinu dana, ako on zivi uz mene tiho u meditaciji, ja sam tada spreman da raspravljam sa njime. Ali ne prije."

42 trava raste sarna ad sebe

trava raste sarna 43

.. . Desilo se.da je ~o~l? mnogo velikih umova. Njegov uvjet je bio taj. Do-

sao ~e I Sanputra. Sanpu~ra Je bio sl.avan. Imao je stotine svojih sljedbenika. Oni su ~nah sve Ve~e, sve.Upam~ade. Znah su sve mudrosti stoljeca i imali su veoma ostar mtelekt. Sar:p.utra Je dosao, a Bu~a rete: .Dosao si, to je dobro. Ali godinu dana ti moras osta~1 tih, Ja nema~ doktnnu d~ pon~dim, zato nema nikakve mogucnosti za debatu. Ja Imam nesto u bicu da ponudim, ali ne doktrinu. Stoca ako zcli~ mozc~ biti tu." Zatim je dosao Molunkaputa, Jo~ jedan velikan, i njcmu EUda rete isto." Godin~ da~a sje?i tih~ sa .mn?m, bez ikojeg pitanja. Godinu dana ti moras staviti po stram ~voJ. urn. I promcatl u mt~~ale .. Nakon godinu dana, tacno godinu dana, ako imas koje prtanje, J.a cu odgovon.tl. Sanputra je takode sjedio tu, Zapoceo se smijati. Molunkap~ta uplta:."U cemu je ~tvar? ~~to se smijes?" Sariputra odgovori: "Ne budi o~~anJen. Ako I~a~ ~!O da pitas puaj odmah? Jer nakon godinu dana ti vise neces b~tl spos~ban da .I~ta .plt.a~: To se .desilo i meni." Meditirajuci tiho godinu dana pita~Ja nest.aJu. Medlt~raJu~1 tiho g.odmu da.na argumentativni urn nestaje i debata nestaJe .. ~odm~ dana ~Jedeel po~~J tog.covJeka osoba postaje prazna. Tada se on smije, zbija sale I govo.n: ."Sada _pita]. Gcje su !voj~ doktrine, principi i argumenti?" Zato Molunkaputa, pltaJ!. Ako.l~a~ ~a postavI~ pitanje, postavi ga sada, sada je trenutak. ~uda k~ze: ."Ja. e~ ispurnu svoJ.e.obeeanJe. Ako ti ostanes godinu dana i ako tada imas ~oJe pnanje ja ~u ?dgovontl.na sv~ko pitanje." Molunkaputa je ostao. Godinu dana Je pr?~lo. Sasvim je .zaboravlo da je prosla godinal. Ali Buda se sjetio. Nakon toc.no &odmu dana. ob~.tlo se Molunkaputi: .Sada mozcl pitati." Molunkaputa je staJ~o tih, zatvorenih OCIJU, te rete: .Nemam ~ta pitati i nema nikoga da pita. Ja sam sasvun nestao."

. . Budizam je jed.no iskust~o, a Zen je najtistiji od svih budistickih uce-

nja-sarna bit. Centar oko kojeg se svo iskustvo krece jeste praznina.

. ~ako p?stati prazan? .Sa~ napor medilacije [este ta] kako postati tako tih ~a ne mo.zcl cuti .tak m se~ - ~er J.e to t~koder ~metnja. Osjecaj "ja sam", takoder Je smet~J~ - ta.k I to nestaje. B~ee Je sasvI~ ponisteno. Postaje se nalik na ljctno nebo-o~laci rnsu vI~e tu, sarno dubina, beskrejno plavetnilo. Beskrajnc, bez pocetka, bez kraja,

• ~o je uno ~to Buda zove anatta-najunutarnji centar ne-bica, ne-sebe.

Buda.k~ze -u h~a~, ah tu nema onog koji hoda. Ti jedes, ali tu nema onog koji jed~. TI Sl roden, all t~. nema .onog koji je roden. Ti ecl biti bolestan, postat Ccl star, all !U nem~ onog kOJI.~taJe. ~Iestan i s~ar.. Ti ecl umrijeti, ali tu nema nikog tko u~ll~e. :ro Je uno sto Je vJetm zlvot...Ne bivajud roden, kako ti mozcl umrijeti? Ne bivajuci tu, kako ti mozcl umrijeti? Ne bivajuci tu, kako ti mozcl biti bolestan iii zdrav?

. 0'e se stvari de~~vaJ~, a ako postanes dubok svjedok toga, malo po ma-

Io tl.~ znatida se tQ<I~aya~~mQ~se~: Tonije u vezi s tobom, Na nikoji nacin to.~IJ~ ~vezan~ sa. to born. Ne~ezan, ~kuenik, neukorijenjen - to je krajnje prosVlJetlJenJe. ZnaJuel to da se stvan dclavaJu, kao snovi, osoba ne brine za ovo iii ono. O~ba nije ni sre!na, ~o ni nesretn~. Je~, u samoj tvrdnji da jesi, nesretnost se krije. Nlkad~ t~ n.e mozcl bill oslo boden, Jer Sl u robstvu. Oslobodenje nije od tebe, oslobodenJe Je IZ tebe.

• . !? je na~~u~lja jczgra ikad.a dot~k~uta. Najdublja jezgra. Mahavira kaze: "TI ec~ biti prosvijetljcn!" Buda kaze: "TI Sl prepreka!" Mahavira kaze: "Ti ee~ zivjeti u moksi, u krajnjem stanju svjcsnosti blazen, vjctno blazen!" Buda kaze: ~,Dok ne u~re~,. ti nik~d~ ncccs do~tiei. ~o sta~je." Ti si jedina prepreka, jed ina barijera .. ~~a ~I mSI, stanje JC. To st~nJe mJe tvoje. To ti ne mozes tvrditi. U stvari, posto u jest, 1I ne dopustas da stanje bude. Ono je vee tu u tcbi, ovog trcna. Ali ti ne dop~~ta~ da to funkcionira. Ti n~stoji~ da kontroliras to, manipnliras, Ego je najveci manipulant, kontrolor. Say Budin napor bio jc kako maknuti kontrolu. Jednom, kada je kontrola maknuta, kontrolor nestaje. To je uno ~to ja nastojim uciniti sa to bam, sa ovih puno meditacija. Napor je kako ukloniti kotrolu, kako ukloniti velikog manipulanta.

Ti sc vrti~ u dcrviskorn plesu Na pocetku, ti si tu. Ubrzo, ti osjetg mutn!nu. ;\li ta .mutnina nije samo fizicka, ona je duboko spiritualna. Ti zapocinjcl osJe~tl m~tmnu ~~da d~de t~enuta~ da kontr?la ~ude maknuta. Kada je taj trenutak blizu, u zapocinjes osjccati mucninu. Mucnina Je zato da kontrola budc izgubljena. Ti osjecas vrtoglavicu, osjeca~ da se mozcl srusiti, To nije samo Iizicka stvar, Du~oko iznutra ego osjeca kao da biva maknut sa puta. Ego osjeca vrtogiavicu, Osjecaj Je takav: ako se vrtnja nastavi jo~ za tren, ja necu biti sposoban da budem tu, OsJecas d~ ee~ povr~eati. Nairne, ~vraeanje nije sarno fizicko. Sarno jedan dio je [;zicki. DublJa stran.a Jest~ povracanje eg~. Ako se osjeca] smctnjc nastavi, pojavice se Iizicko povraean~e. All. ako za to n.e brines, ubrzo e~ povraeanje nestati. Tada se tek pravo povracanje d.esl. Iznenada, jednog dana, ego je ispovracan. Iznenada, jedan ruzan fenomen u tebi robjegne .. Iznenada, bolest iz tebe je izlucena. Iznenada ti je ego slobodan. To se desi neocekivano. Kada se to prvi puta desi, ti cak ne moze~ ni da vjerujes. Ti ne moze~ da vjeruje~ da bez ega ti mozcl da zivi~. Nema nikoga iznutra, a ti jesi. Ti ~i t~ko savrsen i lijep i blazen-bez da itko tu biva. Ego trcba biti izbacen iz centra, Jer J~. on post,ao t~ko dubo~o u~orijenjen u tvoj urn kroz mnoge zivote. On je uzurp~rao cijelo ~voJe bl~. Praznina Je bacena u pozadinu, u nesvjesnost. Ego je uzurpirao prestolje. Sada Je ego postao kralj i nastavlja da manipulira svime.

Ove para bole, ove male anegdote, reel ce ti mnoge stvari 0 tome kako ego moze biti izbacen iz centra,

Sakkyo rete jednom svom sljedbeniku: "Moze~ Ii zgrabiti prazninu?" .Pokusat cu" - odgovori monah, te skupi svoje ruke u zraku.

.. ~ajstor. stv~ra tri~, Majstor pita: ,!Moze~ Ii zgrabiti prazninu?" Pitanje Je tn~. Ako J~ ut,emk bio od Ika.kvog shvatanja, on ne bi pokusao. Sam napor da uhvatis praznmu jeste glupost, TI mozcl uhvatiti nesto, ali ne mozcl uhvatiti nista, Kako ti '!10z~. uhvatiti ngta~ l!tenik j~ osjeca da je praznina nesto. On jos osjeca da praz~ma mJe praz~a - to je 1'!1~' to Je etiketa neceg sto moze biti izgubljeno. Da ?n l!ll~ I~alo shvatanja, on bl ucmio nesto drugo a ne pokusao uhvatiti prazninu. To Je blo ISplt.

. To je prita gdje Maj.stor pita utenika: "Moze~ Ii uhvatiti prazninu?"

Utemk povute MaJst~r:u nos. To)e apsolutno ispravni, jer pitanje je apsurdno. Ma ~to d~ poku~a~ ~o ee ?Itl pro~a~aJ od samog poeetka. Ngta neee pomoci. To su Zen koam. Zen MaJstor tl postavi apsurdni problem koji ne moze bili rije~cn. Na njega ncma odgovor.

44 trava raste sama ad sebe

trava raste sama 45

Cuo sam za jednu prodavaonicu igracaka negdje u Americi, Otac je kupovao slagalic~ svo~ dj~tet~. Nastoja.o je spojiti, poku~vao i pokusavao puno puta, na mnoge naeine, ah uvijekje nesto bilo pogresno. Ta igraeka - slagalica nije funkcionirala, Tako on upita prodavaca: "Ako ja ne mogu namjestiti igracku, kako onda da pretpostavim da ce malo dijete to uspjeti?" Prodavac rece: "To nitko ne moze.N~mjera je u tome da se djetetu da okus modernog zivota. Sioziti je nije smisao, To nitko ne moze, ona ne moze biti slozena, Djelovi, razliciti djelovi, nisu uradeni da bi se spojili."

Slagaliea je bila namijenjena sarno da pruf okus modernog zivota. Sto god da uCini~ nista nije od koristi, Na kraju, biti ~ frustriran. Cineei ovo iii ono, tu im~ mili.?n a.iternativ~, ali sv~ su lazne jer one su.pr~ma~aj od samog pocetka. Slagaljka mJe bila slagaljka, vee jedan apsurd. Slagaljka Je nesto ~to moze biti rijeseno od neke inteli~~n~!je. Jedna aps~~nost je ta koja po sa~oj svojoj prirodi nije rije~iva, ne moze bill nJ~ena. Koan Je jedna apsurdna slagahca. Majstor rece; "Mozclli zgrabiti prazninu?" Sad, od samog pocetka, svako je rjesenje sprijeceno, U samim rijecima pitanja on je stvorio jedan apsurd. Kako ti mozcl uhvatiti nista? Ti, naravno, molcl u~vatiti nesto, ali nista? ~razninu? ~vi tvoji ~apo~ osudeni su od samog pocetka. CiJ~la stvar Je u tome: Majstor nastop pomoci uceniku da postane svjestan, ali ego p~e~Z1~a. odm~h pr~bl~m i zaJl?Cinje da ~a rij~va. To postaje izazov. Zato mnogi ljudi rjesavaju krizaljke, Samim gledanjem novma njihov ego biva izazvan. Oni moraju da rij~, inace to ce ih savladati. Oni su tako inteligentni, oni ce rijesiti tu slagalic~. T? postaje opsesija. Milioni trose milione sati ~clavajuei glupe stvari. Ego preuzlma izazov,"

Kada Majstor kaze: "Mozcl li uhvatiti prazninu?" on uzbuduje ego, a ego je najgluplja stvar u Ijudskom zivotu Ti ga mozcl uzbuditi bilo eime, Jednim n~tp~som u ~~in~ma: lma~ Ii ti je~nu iii dvije garaze? - ego se odmah osjeti smetemm Jer dru~llmaJu dve garaze, a u sarno jednu. Tvoj je zivot rasipan. Ti postojis nizasta, Kreci se brze, skupo je vrijeme, ucini nesto. Mozda dobijcl i clr na zeludcu, nema veze! To je OK! Jedan moze tolerirati kancer, ali ne mole tolerirati jednu garazu. l~~iti samou~istvo, ali ti mora~. imati dve garaze, Ego je najgluplja stvar, a say marketing trgovaca I propaganda ovisi 0 tvom egu. Oni uzbudujr ego. Oni to iskoriscavaju Teske ih je sprijeCiti dok ti ne maknes ego. Oni ce da nastavljaju i nastavljaju. Velika kola postaju jedan ego-simbol.

Nacuo sam da je Mulla Nasrudin dosao u Ameriku. U svom gradu on nikad~ nije vid.io v~.aut? <><! Fiata .. ~da je ugledao vece a~t? bio je say zbunjen; kako ih nazvati? To mJe bio m auto mu autobus. Au tako velikim kolima sjedi sarno jedna osoba, iii pas. U cemu je stvar? On je vidio tako velike kuce, Kako ih nazvati? U njegovom rodnom gradu dvokatne kuce bile su zvane atari, palate. A tu je vidio stokatne kuce. Njegov je urn okljevao. To se ne moze nazvati kucom, To ti ne mozcl zvati palata. Jednostavno ne postoji rijet za to. Zatim, on je vidio Nijagare. Zatvorio je oci i reka?: "lzgleda da sanj.am." On je vidio sarno mali vodopad. Njegov grad ima vodopad, ah on .. te~ .samo u k~~noj ~ni. .St? je to? Bio je tako zbunjen, bilo je skoro nemoguee clJemll tako vehke stvan. Blo Je nesposoban da kaze bilo ~to vodiCu.

Tad je poceo osjecati krivnju, morao je nesto da poduzme. Dosli su do jedne male rijeke. Mulla Nasrudin pomisli - da je prilika te rece: .Izgleda da neCiji hladnjak od auta pusta."

Stvari nastavljaju postajati sve vecim i vecim upavo zbog ega. One nisu potrebne, ne postoji n.eoph~nost za njima. Zivot postaje sve vi~e kompliciran i kompleksan z.bog stupidnosti ~g~. Jedn~~ kada on preuzme izazov, on je uvijek spreman uzeu to, bez da eak I pita da h Je moguce, nemoguce, racionaino, iracionalno.

Majstor Sekkyuo rece: "Mozclli zgrabiti prazninu?" .Pokusat cu", rece monah.

. .. To j~ odg?v?r ega: Pokusat cul On prezima sve vrste izazova, a koan je

v~h~llzazov. On J~ sacinjen n~ takav nacin da ga ti ne mozcl rijcliti. Nastojeci da ga nJcll~, postaces sVJestan da Sl se odazvao izazovu. To je bilo pogresno. Onaj koji u tebi kaze: .Pokusat cu.ja cu uCiniti!"- jeste impotentan.

Koan je dat uceniku da osjeti impotentnost - da ti ne moz~ uciniti - beznadnost, jer ego moze nestati u beznadnom stanju. Drugacije ne. Ego moze nestati sarno kada j.e to totalni promasaj, kada ni najmanja mogucnost uspjeha ne postoji, Sam?tada, inace e~o moze nastaviti da s~.nada da ce uciniti nesto, On ce pokusati ovu Ih onu alternativu, Tu mora da postop mogucnost da praznina bude uhvacena da je ti uhvatis, Ja cu pokusatil '

. . Zapamti, pogledaj uvijek prije no ~to kazcl: .Pokusat cu". Nemoj do-

pUSll.~1 e~u da ude. ~a~o .pos~at~j .. Budi inteligentan, nemoj biti egoistican. Inteligenc!Ja Je dobra. BlvaJuel egoisticnim, u stvari, smetas Iunkcioniranju tvoje inteligenoje.

Tako su jednostavne stvari, Ucenik je trebao udariti Msjstora tacno tada. Koju to vrstu besmislica govori? Ali, ljudi su nastojali rijcliti sve vrste besmislica jer ego kaze d~ !ll?ra d~ ~toji ~eki naC!~. Ego kaze - ako problem postoji, mora o.nda ?a postOJI. I I)clenJ.e. ~I .mozcl stvonu problem, ali u prirodi nema potrebe za I).~e~.J1ma .. KO.hko .s~m ja .vldIO, .. 99% filo.zofskih problema jesu glupi, Oni ne mogu biti nJcl~m, ah ~eh~.um)e umijesan u rjesavanju, Naprimjer, jednostavni problem ka?: t~? Je stv?n? sVIJet -jeste glup. Ali veliki teolozi, religiozni ljudi, skolastki, rasipa)_u cjele svoJe ~IVO~~ n~ tome. Tls~Ce godina mnogi su brinuli 0 tome tko je stvorio svijet, ~o ne mo~e bltl. rijeseno. To Je koa~. ~o je apsurd, jer sarno pitanje je takvo, sarna nJegova pnroda Je takva da stogod u uCml~ on ce ponovo ostati na svojim nog~ma. On .nere bi~i ubijen: Naprimjer, ako Ii kazcl- stvoriti svijet, odmah je tu pitanJe:.,,T~o Je stvono A? B Je stvorio A. Zatim, tu je pitanje - tko je stvorio B? Ti nast~vIJa~ I ~astavlja~ .. Na kraju, sit si cijele te stvari i red ~: "Neki Z. Nitko nije stvo~? Z. All zasto taJ Z? Zasto odmah ne red da nitko nije stvorio ovaj svijet? Zasto ICI od A do Z? Kada ti moras priznati da nitko nije stvorio boga, zasto onda red da je ~g st~?rio svijet? Ako bog mole postojati bez da je stvoren, za~to ne bi mogla i egzlstenclJa? lzgleda da nema razloga. Ali Ijudi nastavljaju. Oni misle da Cine veoma ozbiljno religiozno razmi~ljanje. To uOpCe nije religiozno razmgljanje. Nairne, nika-

trava raste sama 47

46 trava raste sama ad sebe

kvo razmi~lja~je nije ~el.igiozno. ~e-ra~mg.ljanje jeste. rel.igio~no. Moz~~. Ii ti uhvatiti prazninu? KOJa besmislica. Praznina mJe nista. Kako Je 1I moz~ uhvatiti? Ona nema granice, limite. To je nemoguce, ali ego kaze - pokusat cu.

.Pokusat cu", rece monah i skupi ruke u zraku.

Ne sarno da je rekao.yec je i po.ku~~o. S~up~o)e syoje ruke u ~r~ku .. Ti mozcl misliti da bi ti ucinio bolje. Sto bi udnio? Sto bi ucinio? Stogod da utlnIS,. bilo bi isto. Bez da znam ~to bi ucinio, kazem da bi bilo isto. Ti skatcl na ovaj iii onaJ natin i nastojis da uhvatis - jednostavno ee~ izgledati glup.

" ... ion je skupio svoje ruke u zraku.

"To nije dobro", rete Sekkyo, "Ti nisi nista skupio".

Tu se mora shvatiti nesto - ako su tvoje ruke otvorene, praznina je tu.

Ako tvoje ruke nisu otvorene, ako si skupio sake, praznina je nestala. Kao prvo, to nije prostor. U otyore~oj fl!~i cijelo je.nebo t.~. Ali, t~ Je jed~a otvorena ~~ka. Znataj je veoma suptilan I preh)ep - ako !! nastoJI~ ~hvallll to,. 1I e~ p'roma~ltl. Ako ~~ nastoji~, to je vee tu. Ako !I ne n~stO]I~, ~ ~O]O] ~tvor~no] ruci cl]~lo nebo postO]I. Nista manje od toga. Ako u nastojis uhvatiti nebo I zgrtl~ saku, sve je nestalo.

Sto je u tvojoj saci? Mozda malo zraka-a to ta~?<1er poka~uje da ~a~a nije sasvim kompletna. Ako je saka egzaktno komple!na, ~I]elo nebo Je nestalo ~ nje. Krajnje je vee tu i nikakav napor nije potreban za nnan gao U samom naporu It promasujes i id~ stranputicom.

Jedna je osoba dosla Lin.Ciu, ~el.i~om ~n}.1ajs.to~, te re.~e: "Ja sam.u nevolji. Ja zelim da postanem ~uda. Sto Utlnltl?': LI~ CI ~a istjera .svo]lm stapom IZ hrama. Veoma jako ga je udario stapom tako d~]e taJ tovJe~ u pamt~?m s!rahu pobjegao. Netko tko je. stajao p? strani rete: "To Je o~rutno. SI.romah mje uplt~O nista loseg. On je sarno puao religioznu stvar. Izgledao Je ~eoma Iskren: !v10~0 Sl pogiedati u njegove oci, njegovo lice. Dugo je putovao da bi dosao k tebi i upuao ~e z~ t~ko jednostavno i iskreno religiozno pitanje kako postati Buda? Ono sto Sl ucinio izgleda okrutno i nepravedno."

Lin Ci rete: "Istjerao sam ga van jer je pitao apsurd~o pitanje. On je vee Buda. Ako on pokusa, on ce promasiti. Ako on mo~e da shval!.~~to sam ga Ja istjerao, tada on moze da napusti sve napore. N~m~ tu niceg za dostici, On treba sarno da bude on. On mora da bude sarno ono sto Je.

Budi opusten i prirodan, ono sto Tilopa kaze,.tada je Buda vee u unutarnjem oltaru. Osoba ne mora da postane BUG:l, osoba Je v~e rode~a kao Buda. Budstvo je bit tvoje unutarnje prirode. Ti ne moras to ?a zahtl]~a~ .. TI ne ~or~~ t~ pokusavati. Siromasni tragalac je dosao do drugog Majstora, misled da ovaj Lin CI

nije normalan.

,,Ja postavim jednostavno pitanje, a ovaj me ud~ra jako, z~tim me j~. i izbaci iz hrama. On je sasvim bolestan." On ode drugom Majstoru, Majstoru kOJI Je obitavao nasuprot Li~ Cia .. ~aj Majstor_je imao. ~voj mana~tiry blizini na isto~ brdu, Siromah dode I pomisli: "OvaJ OOvjek ce bill u ~edu, Jer Je on supro~n LI~ Ciu. Sad ja znam zasto je on suprotan." <?n. d~e do ~a]st?ra, tog drugog Ma]stora.1 postavi isto pitanje. Majstor re~e: ,,_Da .h Sl tl.lkad pnje b!~ kod nekog. d~ugog M~Jstora? "Ovaj odgovori: "Da, all to ]e blla mo]a gr~ka Ollel tamo. Pos]etlo sam Lin

Cia. On me izu?arao i izbacio iz hrama." Iznenada, Majstor postade v~oma divalj, kao da ce ga ubiti, Izvuce mat iz korica, a ovaj pobjeie. Majstor rete: .Sto li mislis? Mislis Ii da sam ja neznalica? Ako Lin Ci moze da ucini to, ja cu te sasvim ubiti!"

• Na putu ovaj siromah upita nekog ~to da ucim, Ova] odgovori: "Vrati

se Lin Ciu. On je samilosniji." Ovaj poslusa. Kada se vratio, Lin Ci upita: "Za~to si se vratio?" Ovaj odgovori: ,,9naj drugi je opasniji od tebe. On me htio ubiti. Izgleda d.~ je manijak, divljak." Lin Ci rete: .Mi pomazemo jedan drugoga. To je konspiraclJa. Sada budi tu i nikad vise ne pitaj kako biti Buda, jer ti vee jesi to. Jedan mora sa~o?a zivi, zivi kao Buda. Ti ne brini. Nemoj nastojati postati." Ovaj se u tom prosvijetlio,

•. . To je najv~ee moguce ucenje: zivi to. To je ono ~to i ja zelim da utinK ZIVI to! Ne treba da brines da postanes, Kako ti mozcl postati Buda? IIi jesi, iii nisi! Kako mozcl postati? Kako mote jedan obican kamen da postane dijamant? lli je, iii nije! Postati je nemoguce. Zato odluci: Hi jesi, iii nisi. Ako nisi, zaboravi sve u vezi toga. Ako jesi, tada ne moras misliti 0 tome. Na bilo koji nacin ti sarno budi ono ~to jesi. U tom samom bivanju svje je obuhvaceno. Ti moz~ uhvatiti prazninu bez ikakvog napora.

"To nije dobro", rete Sekkyo, "ti nemas tu nista",

.Dobro, Majstore", rete monah, .Molim te pokaf mi bolji nacin".

Ne postoji bolji nacin, On ne mole postojati jer nacin znaei put sto treba da se prode. Nacin znaci da neki razmak treba biti preden. Put znaci da ste ti i cilj odvojeni. Put je moguc ako ja putujem da dodem k tebi. Put je moguc ako ti putujes da dodes k meni. Ali kako je moguc put ako ja nastojim bili svoj, Tu nema prostora, nema razda.lji~e. Ak~ ti nastoji~ dostic sebe, put je nemoguc, Ti si vee svoj, put ne moze postojan. Zato Je Zen nazvan put bez puta, bezvratna vrata. Vrata nisu tu, a to su vrata. Put bez pu.ta - pu.t ne moze da postoji, Shvatiti to jeste put. Napor Zena jeste u tome da te baci u tvoju realnost. Tu nema potrebe za odlaganjem. To treba biti odmah.

.Dakle, Majstore, rete monah "molim te pokazi mi bolji put."

On je jo~ u istoj zamci. Ego pita-nesto drugo moze biti ueinjeno, Neste drugo je moguce, i tada praznina moze biti uhvacena,

Tada, Sekkyo zgrabi monahov nos i povuce ga jako, .Oooohh], vrisnu monah. Povredio si me."

. U tom .Ooohhl" jeste sva misterija. Netko povute tvoj nos-sto se desi iznutra? Prva stvar je da to nije nikada ocekivano, Monah je ocekivao neki intelektualni odgovor. U stvari, to je total no. On je pi tao za jednu teoriju, doktrinu, neki metod, tehniku, On je zeuo sarno sa umom komunikaciju. Naprotiv, to je totalno. Totalni Majstor skate na njega bas kao sto maeka skate na misa, Totalna stvar. Cijela macka skate, .a ne sarno glava. Say mi~ je uhvacen, a ne sarno glava. To je totalna stvar. Neocekivana. Neoeekivanost jeste kljut, jer ako urn moze cekati, soka nece biti. Ako urn moze ocekivati, tada je urn vee mrtav. Zato, ako ti odes Sekkyu, zapamti dobro on nece ponovo uciniti istu stvar. Sada ti moz~ ocekivati, On ce uciniti nesto a_esolU!no neocekivano. Zen uciteljl udaraju, bacaju ljude kroz prozor, skacu na njih. Cine bilo st~. Ponekad se desilo u povijesti Zena da ljudi dodu sasvim spremni. Di-

48 trava raste sama ad sebe

trava raste sarna 49

menzije su limitirane .. Sto ti mozcl uclniti? Ti mozes udariti, izbaciti, skociti na rovjeka. Sarno neke alternative jesu tu. Zato, neki ce doci sasvim spremni. Ali ti ne mozcl obmanuti Majstora. On nece uciniti nista. On ce jednostavno sjediti tiho, a to ce biti neocekivano. Neocekivanost jeste klju~ jer u jednom neoceklvanom trenutku urn ne moze funkcionirati.

To je znaca] .ooohh" -a! Urn je jednostavno stao. Taj glas ne mole doci iz uma. On dolazi iz tvoje totalnosti. On nije manipuliran od ega, jer tu nema nikakvog vremena da ego manipulira. To se desilo tako iznenada. Majstor je skocio na tebe tako iznenada da tu nije bilo vremena da se pripremis, da budes spreman da u~ing nesro, Taj .oooh" dolazi od tvog cijelog biea, duse, tijela, od tvoje prave dubine, praznine. On dolazi, on ima miris totalnog. Tu nema manipulatora. Nitko to nije ucinio - to se desilo. A kad se nesto desi, a cinilac nije tu, tad je praznina uhvacena. To je praznina, taj .oohh'', To dolazi iz unutarnje praznine. Nitko nije cinilac toga. Ucenik nije udnio to. To se jednostavno desilo. U tom desavanju, u tom ooohhu", urn ne funkcionira. To je presto kroz urn, ali to nije doslo do uma. To je proslo kroz urn takvom brzinom ... Naime, ako ti je nos stvarno povrijeden, .ooh" koji se desi rusi zvucnu barijeru. Pitaj filozofe - to se krece brie od zvuka. To ima totalnu energiju u tome i to je predivno. Taj je rovjek mozda sasvim zaboravio spontanost bica. On je bacen u svoju spontanost. On je izbacen iz uma duboko u svoju unutarnju skrinju - odkuda dolazi taj .ooohh". Neocekivano, ne cineci to, to se desi. To se desi u praznini. To si uhvatio.

"Ooohh!", vrisnu monah, "Ti si me povrijedio!" Eho se odmah vraca: .Povredio si me". Na kraju sarno za trenutak, cak ni za momenat, sicusni dio toga, bljesak, odsjaj i odmah urn preuzima ponovo kontroJu.

.Povredio si me" - pogledaj ove tri rije~i. Povredio si me, to je qelina zivota - ti, ja i povreda. Odmah je cijeli urn natrag sa svim temeljnim elementima: ti, ja i povreda.

"To je nacin kako uhvatiti prazninu", reee Sekkyo.

On je otkrio to. On nije objasnio, vee je to pruzio. On nije sarno ukazao, on je i kreirao situaciju u kojoj se to desilo. Zato je i Majstor da stvori situaciju u kojoj ti mozes postati svjestan mehanicnosti uma i spontanosti tvog unutarnjeg nesebe. Tada se ti mozcl kretati malo po malo iz uma ka unutarnjoj spontanosti. Ti mozcl postati prirodan i opusten. Ti moras da shvatis da sve moze da ide bez tvog uma koji nastoji da manipulira. U stvari sve ide predivno bez njega. Nevolje nastaju kada ti preuzimas, kada ti nastojis manipulirati, kada ti zeli~ da urn bude u sedlu. Nevolje tada nicu, Drugacje, sve ide, ide predivno. Nema potrebe za poboljsanjima. Ti ne mozcl to da poboljsas,

Majstor mu je pruzio uvid u njegovo unutarnje bite, jer "ooohh" dolazi iz samog centra. To nije bilo iz tijela, kao ni iz uma. To je bilo iz totalnog. U tom momentu on je funkcionirao kao spontano bite, a ne kao cinilac,

Takvo funkcioniranje moze postati cijeli tvoj zivot. Stoga religija mora da postoji. Religiozni zivot jeste funkcioniranje spontanog bica Ovdje se situacije mijenjaju svakog trena. Ti dejstvujcl, ali ne kao cinilac, vee spontano. Netko se smije, ~to ti ~ini~? Ti se mozcl smijati kao cinilac, Ti moZcl manipulirati. Ti se moZcl

smijati jer biti ce nepristojno ako se ne smljes, Ti s~ m~cl smijati jer u dru~t~u mora~ egzistirati, a taj covjek je veoma vazan. U stvan to je veoma laskav? da t~ ~e on smijesi, zato i ti to ~inK To moze biti. pazar, n~godba, posao, d.':1I~tv~m m.amn~m, iii to jednostavno moze biti [edna nesvtesna navika. Net~o se smlJe - n reagiras .. TI se takoder smijes. U zbilji ti uopce nisi u tvoj smijehu. To je sa~o na.usn.ama, to J~ boja, sarno jedna maska, grimasa, prazna, apsolutno prazna. TI. ~ampul~ra~. Desllo se jednom da sam bio u jednoj kud ~iji je vlasnik umro. Pokojnik mje imao suprugu, zato je dosla sestra da sredi stvari. Ja sam tu bio i .s~mo sam posmatrao sto se =. va. Kada bi netko dolazio, sestra bi pogledala yam I odmah bi zaplakala, zaku~ala ~ pocola pricati 0 pokojniku, Pricala je da je pokojnik bio predi~an, da)~ sada Otl~O.1 da ce say njen zivot biti tuzan, svijetla je nestal?.- svastal O~a)e to ~1~lla mehanicki, i to sarno kako bi netko dolazio. Nairne, ona rm Je rekla: "TI sjedi yam u vrtu, a kada netko dode daj mi znak." Kada bi osoba .0ti~la ?na j~ b.i1a o~t sa~vim OK. .Suz~ su joj se inaci slivale, kukala je, naricala! ali k~d bl posJ~lIlac o.tl~ao ~ ku~, .~Im bl se ona okrenula suze bi nestale i bila bl sasvrm OK. Pricala bl brbljala, clnila svasta. Bio sam izne~aden. Upitao sa~ je: .Kako to ~in.i~? Ti .?i m?gla biti ~~eni gluma~. Tako krasno to ~ini~ da ti cak I suze teku." Manipulacija. TI ne manipuliras sarno 1Ijelom drugih, vee i svojim. To se neprestano ponavlja. Sva j~ spontan~st izgubljena. Ti postajes robot. Tako zivot postaje ruzan, nakazan, obo~aIJen. Tako je ~tv?ren pakao. Tada je tvoja Ijubav lazna, tvoje su suze lazne. Kako 1I moZcl pomosfjati na blazenstvo, a zivjeti tako lazno? Pornisljas na slobodu, moksu, a zivi~ u takvoj laznostil Nema mokse za lazno bite. Laznost se mora eliminirati. Budi spontan! Nema se sto izgubiti; naprotiv sarno dobiti. Na pocetku mozcl se osje~.ti malo z.bunjen je~ ti z.~Ii~ da se smijeS. To je bilo potrebno zbog drustvenog ma~mzma. All s~n~~m smijeh nije bio tu. Ali, sarno na pocetku. Ubrzo ce tvoja aute~tl~nos~ da se osjeu i k~ drugih, takoder. Ubrzo. tvoj~ autentienost ~t ce da te Isp!~tuJe. Ona na.platuJe"st~hovito. Kada stvarm smijeh dode do tvoJI.h usana, o~ ce biti totalan ka.? I ,,~.hh .0- jelo se bite smije. ~ijelo bite ~taj~ smijeh. S~u~~Je ok.o tebe se smlJ~h ~I~ k~o ta~ lasanje u svjesnostl. Svatko tko Je blIzu tebe oSJelIlI ce ~IStO~U. Kao tu I .tuSlranJe. TI tcl osjetiti da se strahovito bla~enstvo dcla~a. ~~dn~tavnl ~~t auten!l~ne sponta~ nosti i odmah si transformiran IZ ovog u onaj svijet, Ljubav, III cak gnjev ... kazem n da cak i pozitivne cmocije, ako su laine, one su ruzne.

Cak i negativne emocije, ako su autenticne ope su .. pre~li~e. Ca~ i gnjev je preljep kada cijelo tvoje bite osjeca to. Kad~ ~va.ka t~oJa teIIJa.ylbn~ sa tIm~. P?gledaj malo dijete kada j.e gnjevno. Tada Ccl vidjeti ~.u IJe.potu. OJelo njegovo bite Je u tome. Zraci. Njegovo Je lice crveno, Tako malo dijete Izgle?a ta~o mocno, mocno da gotovo moze unistiti cijeli sV.ijet. ~to. se ~esi. djetetu k~da Je gojevno? N~kon nekoliko minuta, nekoliko sekundi, sve Je IZmlJenJeno. Ono Je sretno; plesuce I razdragano juri oko ku~ ponovo. ~~to ~ i te~i !? ne moze d~i~i? Ti se kreCcl.od je?ne laznosti ka drugcj. Stvarno, gnJev mJe kraJnJI feno.men, all. nJeg?"a sarna pn~a Jeste momentalna stvar. Ako je gnjev stvaran, on traje nekoliko mmuta. Kada)e a~tentiean on je predivan. To ni.koga ne ra~java. S.~varno s~.ntana stvar n~ moze nikoga da rani. Jedino Iaznost ranjava. U ~Jeka kOJI mote bill spontano gnjevan napetost odlazi nakon nekoliko sekundi. On se tada opusta savrseno do drugog ekstrema. On postaje beskrajno Ijubavan. Taj gnjev nije unistio Ijubav. Nikakav autentieni gnjev

50 trava raste sarna ad sebe

trava raste sama 51

nikada ne unistava ljubav. Naprotiv, on je nanovo i nanovo stvara, renovira je. Ako se suprug i supruga nikada ne razgnjeve, moz~ biti siguran da medu njima Ijubav ne postoji, To je apsolutno sigurno. Ali ako se ponekad razgnjeve, stvarno razgnjeve, tada to poslije osvijezl sve. Nairne, nakon sto je gnjev otisao oni ce ponovo imati medeni mjesec. Sada je sve svjeie. Oluja je prosla, ona je ocistila sve. Oni su ponovo novi. Oni se krecu dalje, sada se oni ponovo zaljubljuju. Zaljubljivati se nanovo i nanovo jeste vjetnost Ijubavi. Ako nema gnjeva, stvarnog gnjeva, ako ti kuhas iznutra, a nastavlias da se smj~i~, jer ti si suprug, a ona supruga - taj gnjev bi stvorio nevolje. Ako se ti tad a smj~g, taj smjesak je lazan, Supruga zna da je tvo] osmijeh lazan, a ti takoder to znas. U kud ti zivg lazan zivot, Ta Iaznost postaje tako povecana da ti sasvim izgubis trag toga sto je stvaran osmijeh, ~to je stvarni poljubac, sto je stvaran zagrljaj. Ti si sasvim izgubio trag. Ti ides kroz emocije - ti grli~ svoju suprugu, Ijubg je, ali mislis 0 drugim stvarima. Ti se kreces kroz emocije, ali su geste, impotentne, mrtve. Kako tada moze tvoj Zivot da bude ispunjen?

Ja ti kazem da cak i negativne emocije mogu biti dobre ako su stvarne, ako su rcalne. Malo po malo, njihova autenticnost ih transformira. One postaju sve vise pozitivne, te dolazi trenutak kada sva pozitivnost i negativnost nestaju. Ti jednostavno ostajes autentican. Ti ne znas sto je dobro a sto je lose, ~to je pozitivno a Mo nije. Ti si jednostavno autentican, Ta ce autentitnost dopustiti da ima~ uvid u realno. Sarno rcalno moze znati rcalno. lstina moze znati istinu, autenticno moze znati autenticno koje te okruzuje.

To je nacin da uhvatis prazninu. Majstor stvara situaciju, dopusta uceniku da se krece u spontani akt. Ma koliko mali - upravo .oohh" i svjetlost se desi. To moze postati satori, prvo prosvijetljenje. Zato zapamti neke stvari: ti se moras kretati od mehanickog ka spontanom, od mentalnog, verbalnog ka nementalnom, neverbalnom. Od djela ka totalnom, od laznog ka stvarnom i od ega ka neegu, od "sebe" ka "ne-sebe". Ne-sebe vee postoji kraj tebe. Potrebna je sarno promjena paznje. Mehanicko postoji po strani. Mehanicko stvarno uvijek ceka po strani laznog. Potrebna je sarno promjena paznje, Potrebno je sarno skrenut pogled prema spontanosti. Nastoj to 24 sata dnevno. Kad god ima~ jednu priliku da se kreces od laznog ka realnom, od mehanickog ka autenticnom, odmah promijeni paznju te ostani kolajuci kao da si jedna praznina. Ne nastoj se previse kontrolirati. Budi opusten i prirodan.

VODOPAD LULIANG

Kunfucije je promatrao vodopad u Luliangu. Vodopad se spustao sa visine od cetrdeset metara. Njegova se buka ~irila gotovo na razdaljinu od petnaest milja. Niko ne bi mogao da preiivi taj pad.

Kunlucije primjeti jednog starca kako ulazi u vodu. Misled da starac trpi od neke nevolje te da sebi zeli oduzeti zivot, Kunfucije posalje ucenike da ga pokusaju spasiti.

Starac je uronio u vodu na oko sto koraka dalje. Kunfucije ga je pratio, kad su ga izvukli iz vode rete mu: .Pomislio sam, gospodine da ste duh, ali sada vidim da ste rovjek. Molim vas, recite mi da Ii postoji nadn za saraZivati sa vodom?

.Ne, odgovori tovjek. ,,Ja nemam nacina. Zaronim u vir i izronim sa virom. Ja se prilagodim vodi, a ne voda meni. Tako sam sposoban da saradujem sa vodom."

Ti imas tisucu i jedan problem i nastojis da ih rij~K Ali, nijedan problem nije rijesen. On ne moze biti rij*n, jer kao prvo tu nema tisucu i jedan problem. Tu je sarno jedan. Ako ti vidg tisucu i jedan, ti neces biti sposoban da vidi~ jedan, taj koji je stvaran. Ti nastavlja~ da vidi~ stvari koje ne postoje. Radi toga ti proma~i~ ono ~to je bitno.

Stoga, prva stvar za shvatiti jeste temeljni i jedini problem. On je stalan, on ne moze da pripada tebi zasebno, iii meni, iii nekom drugom. On pripada tovjeku kao takvom. On je roden sa tobom, na nesrecu, kao ~to je roden sa milionima Ijudi. Problem ce umrijeti s tobom. Ako problem moze umrijeti prije no ~to ti umres, ti si postao prosvijetljen. Say napor religije jeste u tome da ti pomogne da rij~i~ problem prije no sto te on sasvim ubije. Za covjeka postoji mogucnost da bude bez ikakvo~ rroblema. To j~ tada. religioza~ OOvjek. On,.nema p~oblema jer je on rijesio temeljni problem. On Je odsjekao konJen. Stoga Tilopa kaze da odsje~ korijen uma. Ne sjec.i.li~te sa stabla. Ima ih na milione, a sjekuei ih neces biti sposoban da odsje~ korqen te ce stablo nastaviti da raste. Ono ce cak postati visim, vecim i sirim ako Ii nastavis obrezivati Ii~te. Jednostavno zaboravi na li~. Ono nije problem. Problem je negdje u korijenu. Odsjeci korijen i stablo ce nestati.

DakJe, gdje je problem uma? To nisi ni ti niu nitko drugi. On pripada tovjeku kao takvom. On dolazi u egzistenciju u trenutku kada biva~ roden, ali on moze nestati prije no Mo umr~. Dijete je rodeno ... prati me korak po korak, Ako ti

52 trava raste sarna ad sebe

trava raste sarna 53

mozes shvatiti ispravno problem, on se moze odmah rijesiti, jer problem nosi sa sobom svoje rjesenje. Problem je nalik na sjeme, a rjesenje je nalik na cvijet koji je sakrit u njemu. Ako ti mozeS korektno da shvatis sjeme, total no, tada je rjesenje vee tu. Rijesiti problem ne znaCi rjeSiti ga, vee shvatiti gao Rjesenje nije njegova vanjstina, vee njegova sama bit. Ono je skriveno u njemu. Zato ne gledaj za rjesenjima, vee gledaj duboko u problem. Nadi korijen. Naime, to nije potrebno sjeci, Jednom kada si to shvatio, samo shvatanje postaje odsjecanje korjena, Zato, sljedi me korak po korak da vidiS kako je problem roden. Ne budi koncentriran na rjclenje - tako u stvari nice filozofija. Problem je tu. Um zapocinje da trazi neko rjesenje, Filozofija nice. Problem je tu, um nastoji da shvati to i religija je rodena.

... Dijete je rodeno i ono je apsolutno bespomocno, Posebno Ijudsko dijete. Ono ne moze preiivjeti bez pomod drugih. Tako je to prva stvar, a za zivotinje, stabla i ptice ne postoje nikakvi problemi. Oni zive neproblematican zivot. Oni jednostavno zive bez ikakvog problema, zebnje, cireva na zelucu, kaneera. Oni jednostavno zive, uzivaju i slave trenutak u kojem jesu. Oni nemaju problema u svome zivotu, a nemaju problema niti u svojoj smrti. Oni zive neproblematiCnu egzistenciju. Samo Ijudsko dijete je rodeno bespomocno. Sva druga djeca: zivotinja, stabala, plica, mogu prezivjeti bez roditelja, mogu prezivjeti bez drustva, bez porodiee. Ako je ponekad i potrebna neka pomoc, ona je veoma mala. Nekoliko dana, najvise koji mjesec. Ali Ijudsko dijete je tako nemocno da godinama 0 drugima treba da ovisi. Tu korijeni bivaju pusteni. Zasto bespomocnost stvara Ijudski problem? Dijete je bespomocno, ono ovisi 0 drugima. Ali ignorantni um djeteta interpretira tu ovisnost o drugima kao da je ono centar eijelog svijeta. Dijete misli - kadgod ja placem, moja majka odmah potrci. Kadgod sam gladan, sarno jedna indikacija i sisa je data Kadgod ja jecam, samo jedna suza i vee netko dode da me presvuce. Dijete zivi nalik na imperatora. U stvari, ono je apsolutno bespomocno i ovisno, a majka, otae i porodica pomazu mu da prezivi, Oni ne ovise 0 djelelu, dijete ovisi 0 njima. Ali ignorantni urn djelela lnterpretira 10 kao da je ono centar svijeta, kao da cijeli svijel postoji za njega. A cijeli svijet je, naravno, veoma malen na pocetku; majka, otae - 10 je cijeli svijet. Oni oboje vole dijete. Dijete postaje sve vise i vise egoisticno, Ono sebe osjeca kao centar cijele egzlstencije. Ego je stvoren kroz ovisnosl, bespomocnost.

U zbilji, siluaeija je upravo suproma To nije razlog za srvoriti ego. Ali dijete je apsolutno ignorantno i nije sposobno da shvati kompleksnost stvari. Ono ne moze da osjeti da je bespomocno. Ono osjeca da je dlktator. Ono ce postati Napoleon, jedan Aleksandar Veliki, jedan Adolf Hiller, tvoji predsjednici, prvi ministri. Diktatori su svi djetinjasli. Oni pokuSavaju istu stvar, Oni zele biti centar cijelog svijeta, cijele egzistencije - sa njima svijet moze zivjeli, sa njima svijet moze umrijeti. Cijeli svijet je njihova periferija dok su oni smisao toga. Sam znacaj zivota je skriven u njima. Dijete, naravno, nalazi prirodnim da ova interpretacija jeste korektna. Jer, kad ga majka gleda, u njenim ocima vidi da je ono znacaj njena zivota. To traje tri do cetiri godine, a tetri godine samog pocetka zivota jesu najznaCajnije. Nikada vise nece biti tako potencijalno vrijeme u zivotu. Psiholozi kazu da je nakon prvih cetiri godine dijete gotovo kompletno. Cijeli kalup je uoblicen. Kroz cijeli njegov zivot ono ce ponavljati isti kalup u razlicitim situacijama. Ali kalup je vee kompletiran. U se-

dmoj godini dijete je zavrseno, Sad se nista drugo ne desava u njemu. Ono ima svoje stavove potvrdene. Njegov je ego uprilicen, Sada se ono krece u svijetu i tada ce svugdje biti problemi, milioni problema, a ono vuce korijenje sa sobom.

Jednom kada je van kruga porod ice, problemi ce niknuti. Nitko ne brine kao tvoja majka sto je brinula 0 tebi, Nitko ne misli na tebe kao sto je to tvoj otac cinio. Tu je totalna indiferencija, i ego biva ranjen. Ali, sada je kalup gotov, bilo povrijedcn iii ne! Dijete ne moze izmijeniti kalup. Kalup je postao zig njegova bica. Ono ce se igrati sa drugom djecom i nastojat ce da dominira. Ono ce iei u skolu i nasiojat ce dominirati. Nastojat ce biti prvi u razredu. Nastojat ce postati najvazniji covjek. Ono ce vjerovati da je "najsuperiorniji," Ali i druga djeca vjeruju takoder na isti nacin, Tu je nemonovan konflikt. Tu su cgoi u borbi. Take to postaje cijcla storija zivora Tu ima na milione egoa oko tebe, Bas kao iii svatko drugi pokusava da kontrolira, manipulira, dominira kroz moe, politike, lazi, pretenzije, dvoliCnoseu i religijom. Svatko nastoji da dominira, da pokaze cijelom svijetu da je on "centar svijeta". To je korijen svih problema. Radi ovog koncepta ti si uvijek u konfliktu i borbi sa nekim drugim. Ne da su ti drugi neprijatelji, svi su nalik na tebe, u istom su camcu. Obaveza je za sve ista. Svi su oni izrasli na isti nacin.

Na zapadu postoji neka skola psiho-analista koja kaze da sve dok djeca rastu uz majku i oca, svijet nece nikada biti u miru. Ja se ne slazem sa time, jer tad oni ne bi narasli na nikoji nacin, Neste istine oni imaju u svojim predlozima, ali 10 je veoma opasan predlog. Ako dijcte izraste bez roditelja, bez Ijubavi, sa total nom indiferentnoscu, ono nece imati problem ega, ali ce zato imati neki drugi problem. Problem ce biti opasan na isti nadn, ako ne i vise. Ako dijete izraste u totalnoj inditerenciji ono nece imati centar u sebi. Ono ce biti zbrka koja ne zna Iko je ono. Ono nece irnati identitet, Uplaseno, uzasnuto, nece biti sposobno da preuzme nikoji korak bez straha jer ga nitko ne voli. Naravno, ego nece biti tu, ali bez ega ono nece imati centar. Ono nece postati Buda. To dijete ce bit tupo, inferiorno bice, glupo i uvijek puno straha. Ljubav je potrebna da se ti osjeeas bez straha, da si prihvacen, da Ie netko voli i da nisi uzaludan., te da ne mozes biti odbacen na smetiste. Ako je dijete izraslo u lakvoj situaciji gdje Ijubav nedostaje, ono nece imati ega. Ali, ono neee biti sposobno da se uopce bori. Njegov zivot nije imao puno borbe i ono ce uvijek bjezati. Bjelat ce ad svakoga, skrivat ce se u pecinama svog vlastitog bica. Ono nece biti Buda. Ono nece zraciti vitalnoscu, Ono nece biti centrirano, mirno kod kuce. Ono ce jednostavno biti izvan centra, To takoder nece biti dobra situacija. Zato ja ne podrZavam ove psihoanaliste. Oni ce stvoriti robote, a ne Ijudska bica. Roboti, naravno nemaju probleme. Oni mogu stvoriti Ijudska bica nalik na zivotinje. Tu ce tada biti manje zebnje, manje cireva na zeludcu, manje kancera, ali 10 nije vrijedno dostignuca, nije vrijedno Iruda. Tada ti nisi izrastao do najviseg vrha svjesnosti. Ti si pao. To je regresija. Naravno, ako ti postanes zivotinja, tu ce biti manje muke jer ce i manje svjesnosti biti. A ako ti postanes kamen, stijena, muke uopce nece biti.jer nema nikoga unutra da to osjeti, Ali, to nije vrijedno truda. Osoba mora biti nalik na boga, a ne nalik na stijenu. Znaeenje rijeCi "Bog" je imati apsolutnu svjesnost, a ne imati brige, zebnje, probleme; uzivati ZlvOt kao plica-a ne biti regresije, vee rasti do optimuma svjesnosti.

54 trava raste sama ad sebe

trava raste sarna 55

Dijete sakuplja ego-to je prirodno. Nista se tu ne moze uciniti. Ja prihvatam to. Jedino kasnije nije potrebno nositi ego. Ego je potreban na pOCetk~ za dijete, da bi osjetilo da je prihva~no, volj~no, d~brodo~lo, .po~ano. Otae! majka, porodica, toplina unaokolo, pomazu mu da izraste jako, ukorijenjeno, uzemljeno. To je potrebno, ego mu daje zastitu. To je dobro. Ono je nalik na ljusku sjemena, ali ljuska ne smije postati krajnja stvar. Inace, sjeme ce umrijeti. Zastita moze postati prevelika, a tada to postaje zatvor. Za~~ita mora ostati ~a~~ita: Kada dode tre~ut.ak za ljusku, tvrdu Ijusku.' da umre u z.e~IJI, ona mor.a umnjeu pn~odno. tako da .. bl sJ~me moglo niknuti a zivot mogao biti roden. Ego Je upravo zastitna ljuska, Dijete Je treba jer je bespomocno, Dijete je treba)er je slabo, je~je ~njiv~~ a tu i~a ~~ ~il!one opasnosti unaokolo. Ono treba zastitu, kucu, temelj, Cijeli sVIJet moze biti indiferentan, ali ono moze uvijek pogledati prema kuci, gdje moze skupiti znacaj Ali s~ znacajem dolazi i ego. Dijete postaje egoisticno, Sa tim egom nikunu svi problemi, tisucu i jedan problem. Taj ego nece dozvoliti da se zaljubis, i milion problema ce niknuti u tvom zivotu. Taj ego zeli da ti se svatko preda. Taj ego ti nece dopustiti da se ikome predas - a ljubav se desi sarno kada se predas. Kada ti nekoga sili~ da se preda, to je mrznja, destrukcija, to nije Ijubav. Ako tu nema ljubavi, tvoj ce ii~ot bit ~z topline, bez ikakv~ poezije u s:bi. !.o ~oie ~!ti planirana pr~za,.~at~m~lltka, 10~1- cna, racionalna, ail ona ne moze biti nikada ZIVOt. To ne moze biti slpvlJe, ne moze nikada biti praznik. Kada zivot nije slavlje on jl! dosadan. Potrebna je poezija, ali za poeziju ti se moras predati. Ti moras zbaciti taj ego. Ako ti to moi~ uciniti, stavi ga po strani, cak i na tren. Tvoj ce zivot tada imati bljesak blazenstva, bozanstva. Bez poezije ti stvamo ne moie~ iivjeti, ti moi~ sarno postojati. Ljubav je poezija. Ako Ijubav nije moguca, kako ti moi~ moliti? Tada molitva postaje gotovo nemoguca. Bez molitve ti c~ ostati sarno tijelo, ti nikada nec~ postati svjestan unutamje duk Sarno u molitvi ti moict dostici vrh. Molitva je najvi~i vrh egzistencije, ali Ijubav otvara vrata. Molitva dopusta da udes u najunutarnju misteriju zivota. Kada ti ne moi~ moliti, nicu milioni problema.

Karl Gustav Jung, nakon sto je cijelog zivota promatrao tisuce os~ba, tisuce slucaja bolesnih ljudi, psiholoski defektnih, psiholoski konfuznih, u zadnjem testamentu je rekao: .Ja nisam nikada sreo psiholoski bolesnu osobu tiji stvami problem nakon cetrdeset godina zivota nije bio religija. .Nakon cetrdesetih godina ...

To je nalik tome kao ~to ce se svaki djecak i djevojtica nakon cetrnaeste godine latiti seksa i tu ce biti problem. Ako se ti latis toga na pogresan nacin, tada ce se ovi problemi nastaviti, lebdjeti ce oko tebe. Upravo kao sto seks postaje zreo u dobi od cetrnaest godina, tako nova dimenzija se otvara u dobi od dvadeset i dve, Svakih sedam godina tu je bioloska, fizicka i spiritualna promjena u tvom bicu - svakih sedam godina. Djetinjstvo je gotovo u sedmoj godini. U cetrnaestoj adoleseentnost odlazi. Dvadeset i prvom je promjena - svakih sedam godina. Postoji ritam u iivotu. Sa dvadeset i drugom nice nova dimenzija, dimenzija molitve, religiozna dimenzija. Ako tome Ii ne moz~ prici ispravno, ako ti ne znas ~to da tini~, ti c~ biti bolestan, ti Cct izgubiti sve ostalo.

Ako ti ne mozes da volis u dobi od cetrnaest godina, ti neces biti sposoban da se molls kada dode dvadeset i druga. Ti si promasio, jer say rast je nastavak. Ako ti promasis jedan korak, to postaje diskontinuitet. Ego sakupi ego-on ne moze

voljeti i ne moze biti ni sa kim na miru. Ego je neprestano u borbi. Ti moie~ tiho sjediti, ali ego je konstantno u borbi. Sarno pogledaj! Posmatraj kako dominira, kako postaje diktator, kako postaje gotovo najuticajnija osoba na svijetu. To stvara probleme svugdje: u prijateljstvu, seksu, molitvi, Ijubavi, drustvu, Ti si svugdje u konfliktu. Cak i sa roditeljima koji su ti dali ego, konflikt je prisutan. Rijetkost je da sin oprosti svom ocu, Rijetkost je da zen a oprosti svojoj majci, Prava rijetkost.

Gurdijef je imao natpis u svojoj sobi gdje je obicavao primati ljude. Jednostavno je nevjerojatno da covjek kao Gurdijef moze da napise tako jednostavnu recenicu na zidu. Recenica je bila ta: .Ako ti jo~ nisi na miru sa svojim ocem i sa svojom majkom, tada idi. Ja ti ne mogu pomoci, "Za~to? Zato jer je problem tu niknuo, i tu mora da se rije~i. Stoga, cijela istocna tradici]a kaze - voli svoga oea, postuj svog oca ~to dublje mozci, jer ego tu nite. To je tlo. Tu ga rije~i, inace on ce te svugdje hvatati.

Psihoanalisti su sada takoder nabasali na ovaj trag, na ovu tinjenieu.

Sve ~to psihoanalisti mogu da ucine je da te vrate nazad do problema koji postoji izmedu tebe i tvojih roditelja, i nastoje da ga nekako rijese, Ako moze~ rijesit! svoj konflikt sa tvojim roditeljima, mnogi drugi konflikti jednostavno ce nestati jer su bazirani na primal nom konfliktu. Npr., osoba koja nije na rqiru sa svojim ocem nes:oie da vjeruje u boga, jer bog je Iigura oca - otae svega. Covjek koji nije na miru sa svojim os:em, ne moze da bude na miru sa svojim sefom u uredu. Nikada, jer on je lik oca, Covjck koji nije na miru sa svojim oeem, ne moze biti na miru sa svojim Majstorom, ili Guruom, jer on je lik oca. Taj mali konflikt sa tvojim roditeljima reflektira se u svim tvojim odnosima. Ako ti nisi na miru sa tvojom majkom, ti ne moici biti na miru sa svojom suprugom. Ona ce biti predstavnik zena, a ti ne moie~ biti na miru sa zenom kao takvom jer je tvoja majka prva zena, Ona je prvi model zene. Ako ti mrzi~ svoju majku; iii, ako u imas neki konflikt u svom umu, ti ne moze~ biti na miru sa majkom za dugo. Ti cci osjetiti dosadu. Zelit cci pobjeci, Ti se neces osjecati na miru ni sa kojom zenom na svijetu. Gdje god da je zena, tamo je i tvoja majka, i suptilni odnos se nastavlja.

U Indiji, u drevnim odnosima, u dane Upanisada, kada bi bracni par dosao jed nom prosvijetljenom, prosvijetljeni bi blagoslovio njih svojim blazenstvom s namjerom da oni postanu roditelji desetoro djece. Zeni bi on rekao: "Zapamti, dogod tvoj suprug ne postane tvoje jedanaesto dijete brak nije kompletan. .Zasto? Zasto suprug postaje jedanaesto dijete? Zasto tada brak biva kompletiran? Razlog je taj - ako jc muskarac dosao u nagodbu sa svojom majkom, on ce na kraju naci ponovo majku u svojoj zeni. Covjek ostaje dijete, a zena je rodena majka. Tako krajnje cvjetanje zene jeste postati majka svega. Zato ja zovem svoje sannyase "Ma" - majka. Krajnji cilj tovjeka jeste postati nalik na dijete, ponovo nalik na dijete. Tada djeli svijet i egzisteneija postaju majka, To je bitna potencijalnost - ali se morate nagoditi sa svojim rodite'jima. Ego je tu roden i od tuda treba zapoceti. Inace, ti cci nastaviti sjeCi li~ee i grane, a korijen ostaje nedimut. Ako si sretan sa acem i majkom ti si postao zreo. Sada tu nema ega, sada ti shvatas da si bespomocan, da ovisis, da nisi eentar svijeta. Nairne, ti si bio sasvim ovisan, da nije bilo toga ti ne bi mogao prefivjeti. Shvativsi to ego malo po malo veneJednom kada ti nisi u konfliktu sa zivotom ti

56 trava raste sarna ad sebe

trava raste sarna 57

post~jeS ~?usten i rrirodan .. Ti s.e relaksiras. Tad.a t! kolas. 1'ada svijet nije ispunjen neprijateljima On JC porodica, jedno organsko jedinstvo, Svijet nije protiv tebe, ti mozcs kolati sa njime. Ovo je znacaj Le male para bole.

Ova je parabola koriscena kod Zenovaca I Taoista, Ja takoder moram da ti kazem neke stvari prije no sto udem u to. Taoisti i Zenovci uvijek su se Salili sa ~~nfutijem. U stvari to je sala, jer za njih Kunfucje klimaks legalnog uma. KunfuciJe Je sam paragon ega - suptilan, kultiviran. Cijela Kunfucijeva filozofija jeste kako ocisiiri ego na iakav nadn da ti mozeS zadrzati ego bez da si u konfliktu sa drugima. To je znacaj kultiviranog wvjeka. Kulturni covjek nije skroman i ponizan nikada. On je suptilni egoist. On je veoma lukav i vjes!. On nece unijeti svoj ego u nikoji ~n~. On.ee ga .sakriti i nastojat.e~ da pokaze da je veoma ponizan, On ce se smijati I pasu ~.oIJe, ~ n ~obr? mo~eS ~ldJeti d~ je to .samo diplomacija. Zivjeti u svijetu - Kunfucije kaze - II mozeS bivati sa drugim egoima. Moras biti veoma, veoma inteligentan, paziti kako se ponasas, inace nepotrebno su stvorene nevolje. Tako Kunfucije ima 3300 pravila kako se tovjek mora ponasati, Za svaki korak on ima pravila: kako da se oblatg, ..

Pokusaj da vidis razliku izmedu Taoista, Zena i uma Kunfudja. Takve razlike postoje svugdje u svijetu. Moralist je razliciti]; od religioznog covjeka Razlika je veoma suptilna. Moralist nastoji biti ponizan; religiozan wvjek jeste ponizan. Moralist pozira poniznost svugdje unaokolo - to je poza, gesta, kultivirano. Religiozna osoba jednostavno je ponizna. To nije poza. Nalazeci da je ego besmislica, nasavSi da ego nema tla da postoji, naSavsi da je ego sarno djetji san krivo pojmljen u neznanju, religiozan wvjek postaje bez ega.

Ne nalazeci 110 za ego, ego ispari. On sada ne postaje ponizan, vee jednostavno postaje bez ega. Kako on moze da postane ponizan kada tu nema ega? Sarno ego moze postati ponizan. Stoga, tko ce biti ponizan? On ne! On jednostavno nalazi da tu nema nireg nalik na centar u sebi. Centar je u univerzumu, a on je dio njega. Religiozni su Ijudi rekli da je tu Bog. Sarno je Njemu dozvoljeno da upotrijebi rijet "Ja". Nitko drugi ne smije upotrijebiti ovu rijet, jer je sarno jedan centar u egzistenciji. Ne moze da bude milion centara jer nema milion univerzuma. Sarno je jedan univerzum. Tako, ako je centar tu on moze da bude sarno jedan. Svi mi ucestvujemo u njemu. Ali mi ne mozemo tvrditi da je centar u nama. Stoga Zen kaze: .Ne budi ponizan. Budi ne-sebe." Jer, poniznost jeste egov trik, To je polirani ego, nevulgaran, Tako ima dvije vrste ega. Vulgarni ego naci ees u nekulturnim, neciviliziranim, neodgojenim Ijudima. Zatim, tu je kulturni ego: rafiniran, poliran, namirisan, veoma suptilan. Ti ga ne mozes otkriti. Uvijek pozira poniznost, jednostavnost - to su sve stavovi. Konfudje je paragon civiliziranog tovjeka. On vjeruje u civilizaciju i kaze da ta pravila treba da se slijede. Treba biti nametnuta striktna disciplina, jer zivot je borbal Ne provociraj nikoga nepotrebno. Sacuva] svoju energiju, jer eeS je trebati u nekoj borbi, Zato se ne bori sa svakim. To nije potrebno. Saeuvaj snagu. Jedino, kada je stvarno potrebno, ti se mozes boriti. Ali, ta borba mora biti veoma kultivirana i kulturna. Kako sjediti i kako stajati, kako se kretati, kako se ponasati - Konfucje ima pravila 1.3 to. Tu ima na milione ega, a ti moras naci svoj put kroz tu prostranu dzunglu egoa. Ako ti zelis stiei do cilja nemoj nepotrebno biti u konfliktu sa svima. Sarno prodi! Prodi na tako ponizan nacin da ti nitko ne smeta. Zato je ta po-

niznost diplomatska, ona je politicna, a ne religiozna. Kunfucije nije uopce religiozan tovjek. Radi njega Kina moze pasti kao zrtva komunizma, jer je on ostao centralna snaga. Mnogi me pitaju kako se moglo desiti da tako religiozna zemlja nalik na Kinu moze da padne kao zrtva komunizma, jednoj apsolutno materijatisticko] filoz~fiji. To nije slucajnostl Buda je usao u Kinu sa svojim ucenjem. Lao Cu je zivio tu. Cuan Cu je tu zivio - ali oni nisu nikada mogli postati centralna snaga. Centralna snaga je ostao Kunfucje. Kunfucije i Marx jesu saputnici, stoga tu nema problema. Za Indiju je tesko da postane komunisticka, Za Kinu je to bilo veoma, veoma lako. Tako iznenada i tako lako jer Kunfutijev trend je apsolutno politieni, diplomatski i materijalan.

Zen i Taoisti, uvijek su se smijali Kunfuciju. To je jedna od njihovih suptilnih sala. Pokusaj to da shvatis,

Kunfucije je posmatrao vodopad u Luliangu. Vodopad se spustao sa visine od cetrdeset metara. Njegova buka sirila se na razdaljinu od petnaest milja. Niko ne bi prezivio taj pad.

Kunfucija primjeti jednog starca kako ulazi u vodu. Misleci da starac trpi od neke nevolje te da zeli oduzeti zivot, on posalje svoje ucenike da ga spase.

Na sto koraka dalje starac je uronio u vodu - Kunfucije ga je pratio, i kada su ga izvukli iz vode rete mu: "Gospodine, pomislio sam da ste duh. Ali sada vidim da ste covjek, Molim vas, recue mi da Ii postoji natin da se saraduje sa vodom?"

Kunfuci]u je izgledalo nemoguce da u tom velikm vodopadu, sa rijekom koja se spusta sa visine od cetrdeset metara i sa takvom bukom koja se cuje na petnaest milja udaljenosti, jedan starac ide da se kUp'a. To je bilo nemoguce, On nece biti sposoban da izide van. On ce biti bacen sa stijene, povucen na dno. Najprije je pomislio da taj starac zeli da pocini samoubistvo, jer ziv ne moze izid iz tog vodopada. Zato je poslao svoje ucenike da idu obalom te da ga pokusaju spasiti. Ali, taj wvjek je skocio u vodu i na jedno stotinu koraka dalje je izronio. Savrseno ziv! To je bilo nevjerovatno. Zasto?

Za Kunfucija je to bilo nejerojatno jer on vjeruje u borbu. On nije mogao znari kako kolati sa prirodom. Vic je u tome. On nije mogao to da zna. Mogao je znati sva pravila i regule kako plivati, ali on nije znao kako kolati sa rijekom. On nije znao predaju, tajnu toga. On nije vjerovao svojim ocima, Mislio je da je to duh. Fizicko tijelo ne moze da pre1ivi to. To je protiv pravila. Potrcao je ka Wvjeku te ga upitao: "Pomislio sam gospodine, da ste duh, ali sada vidim da ste wvjek_ Molim vas recite mi ima li ikoji nacin 1.3 saradivanjem sa vodom? Ucinili ste cudo, To je nevjerojatno. Ima Ii ikoji nacin 1.3 saradivati sa vodom.

Kunfucje uvijek vjeruje u nacine, metode, tehnike - u nacin, Tako vjeruje ego. Ima ljudi koji mi dolaze i pitaju - kako se zaljubiti? Oni pitaju za nacin, metod, za neku tehniku. Oni ne shvataju sto pitaju, Zaljubiti se znad da tu nema nadna, tehnika, metoda. Zato se i zove zaljubiti se. (doslovni prevod sa engleskog bio bi "Fall in" - pasti u), Ti vise nisi kontrolor. Ti jednostavno padnes, Zato ljudi koji orjentiraju glavom reel ce: .Ljubav je sJijepa." Ljubav je jedino oko, jedina vizija, ali oni ce reci da je ljubav slijepa. Misliti ce da je ta osoba poludjela. To izgleda ludo ra-

58 trava raste sama od sebe

zumu, jer razum, je veliki manipulator. Bilo sto u cemu je kontrola izgubljena, izgleda opasno razumu. Zato Kunfutije pita za nacin. Kako se ti ponasas sa rijekom? Kako si pretivio? Tu mora da postoji neka tehnika. To je urn orjenliran na tehnike, urn koji kreira sve tehnologije na svijetu. Ali, tu je svijet Ijudskog srca, i tu je svijet Ijudskog bica, i svjesnosti - gdje nikakva tehnologija nije moguca, Sve tehnologije moguce su sa materijom. Sa svjesnoscu nikakva tehnologija nije moguca U stvari, nikakva kontrola nije moguca U samom naporu za kontrolirati, iii uciniti da se stvar desi, jeste egoistlcnost. Kunfudje nije mogao znati da je tu nesto nalik na predaju.

Ako si ti bio Ijubavnik rijeke, ako si plivao u rijeci, shvatit c~ sro taj starae kaze. Ja sam jako volio rijeku. Pasti u vrtlog jeste jedno od najljepsih iskustava. U rijeci, posebno kada je nabujala, u kisnim sezonama, stvaraju se mnogi vrtlozi veoma jaJi i mocni, Voda se vrti i vrti. Ako si uhvacen u nju biti ~ nadjacan, gurnut na dno. Sto dublje odes tim jad vrtlog postaje, Prirodna tendencija ega je da se bori sa njom. Naravno, to Iiti na smrt, a ego je jako uplasen od smrti, Ego nastoji da se bori sa virom u nabujaloj rijeci. Ako ti nastojs da se bors sa virom u nabujaloj rijeei iii blizu vodopada, gdje mnogi virovi postoje, ti cci biti izgubljen. Vir je veoma jak, ti se sa njim ne mozci boriti. Nasilje nece pomoei - sto se vi~e s njim boris tim slabiji postajes, jer vir nastavlja da te povlati, povlad dok nisi savladan. Sa svakim naporom da se boris ti gubis energiju. Ubrzo Cci biti umoran i vrtlog ce te povuci na dno. To je fenomen vrtloga - na povrsini je vir velik, a sto dublje id~ manji on postaje. Jaei, ali manji. Blizu dna vir je tako slab da ti moz~ jednostavno izroniti bez borbe. Nairne, sam vir te izbaei van. Ali ti moras da teka~ dok ne dodes na dno. Ako se li potnci boriti na povrsini, ti neces prezivjeti, biti cci porazen, Ja sam to pokusao sa mnogim virovima. Iskustvo je predivno. lsto se to desava u dubokoj meditaciji jer se tu takode boris, Kada tvoje unutarnje bice zjapi i ambis se stvorio, to Iiti na vir. Ako se ti pocnes boriti, bili Cci skrhan. Ti to moras dopusliti, jednostavno se kretati sa time. Ti se ne smijci boriti. Jednostavno se kreces sa time i kudgod da te vodi ti idi. Sacuvaj svoju energiju; ni djelic snage nije izgubljen jer ti nisi borae. Ti se kreces sa virom. Ti uZiva~ u cijelom fenomenu kao da si na krilima vira, letis, Za sekundu ti si povueen do dna jer to je tako strahovita snaga. Ona ubija mnoge. Jednom kada si blizu dna, li mozci jednostavno iziCi vani. Nairne, nema potrebe niti za izici jer tu je vir tako mali i slab da te uopce ne moze zadriati.

lsto se desava u meditaciji. Ti se osjecas ugusenim, zaposijednutim, povucen od neke magnetne snage. Ti se podnjes odupirati. Ako se odupires onda ce tvoja snaga biti izvucena.

lsus kaze nevjerojatne stvari, a krscani su bili u nedoumici kako da to interpretiraju. Tokom ovih dye tisuce godina nisu bili sposobni da objasne to. lskus kaze: .Ne odupiri se z1u. Cak ako je i zlo ne odupiri se, jer ako se odupires tad ce zlo pobijediti. "Ti si tako siMna energija te se ne odupiri. U samoj borbi ti cci biti porazen. Ne bori ~ i nitko te ne moze poraziti. Tu moze biti sam davo, zla snaga, ali ako se ti ne boris on te ne moze poraziti. Ako se ti zapocnes boriti, ti si vee porazen. Bori se i poraz je apsolutno siguran. Ne bori se, tad nema moguenosti za porazom. Kako ti mozci izgubiti ako se ne boris? Takva je i umjetnost Judoa i Jiujitsua, ne bori se. U Japanu su razvili veoma suptilnu umjetnost Judoa. Covjek koji je vj~t u Ju-

trava raste sama 59

do-u ne moze biti porazen, Razlog tome je sto se on ne bori. Cak ako ga ti udaris on apsorbira energiju koju si ti uloiio da ga udaris, On se ne odupire, on se ne bori. U nekoliko minuta cak i jak rovjek moie biti poraien od slabe osobe koja zna Judo.

Pogledaj unaokolo, desava se to puno puta. Ti svakog dana mozci vidjeti malo dijete kako padne. Ono pada, zatim ustane i zaboravi na pad. Ali, ako ti padnes kao malo dijete, ti Cci zavrsiti u bolnieu. Sto se desi kada padne malo dijete? Ono jednostavno padne, kao sto jastuk padne, bez otpora. Kad ti padnes ti se odupires. Ti kao prvo nastojg ne pasti, Sve tvoje celije, sve kosti, postaju napete. Kada napete kosti i napet nervni sistem padne - bored se nevoljno, tada su mnoge stvari razbijene. To nije zbog gravitacije, to je zbog tvoj otpora. Vidio si ponekad pijanog tDYjeka kako padne, i nista. Ujutro je on sasvijn OK. Ode na posao - a svake noei pada. Mora da on zna neki trik koji ti ne znasl Sto on moze da zna? Jednostavno to: on je toliko pijan da ne moze da se odupire. I zato je on ujutro apsolutno OK. Nasmijan, on ujutro ide na posao. On se ne odupire, i jednostavno padne kao sto i perce padne bez ikakvog unutarnjeg otpora iii borbe. Ako ti padnes kao pijanae, odmah cci morat biti prebacen u bolnieu. Desit ce se koja fraktura. Te se frakture dese zbog tvojeg otpora, zbog tvoje borbe.

U Judo-u treniraju osobu da se ne bori. Ako te netko napadne, ti jednostavno apsorbiras napad. Ako te on udari u glavu, ti apsorbiras, Kad te netko udara u glavu, neka koliclna energije je dosla u njegovu ruku. Ako se ti boris, tada se bore dvije energije, i unistene suo Ako se ti ne boris ti postanes receptivan. To je veoma teska umjetnost. Ona zahtijeva mnoge godine vjeibanja, jer ego ulazi nanovo i nanovo. Jednom kad si spoznao trik toga, tada Ii jednostavno apsorbiras energiju protivnika, te ubrzo, izvlateci vani energiju protivnika, on postaje slab. Ti, malo po malo, postajes sve jad, On je porazen svojim vlastitim naporom, dok si ti pobijedio bez napora. To je ono sto starac kaze:

.Ne", odgovori starae," ja nemam naclna; zaroniti u vir ... "

Sa virom, a ne ~rotiv vira - "uroniti u vir i izici sa virom. Ja nemam natina. Sve je to ucinjeno od vira. Ja ne dolazim unutra, ja se krecem sa njim. Uroneei u vir, ja dolazim vani sa virom. Ja prilagodim sebe vodi, a ne vodu sebi."

To je rjesenje svih Ijudskih problema. Ego nastoji da prilagodi cijeli svijet sebi. U tome je nevolja. CoVjek koji nema ega prilagodava sebe svijetu. Nairne, nije dobro reci da on prilagodava, vee on jednostavno nalazi da je prilagoden. Ego nastoji da prilagodi sve sebi, To je veoma djetinjasto, nalik je na dijete. Dijete zeli da sve bude ucinjeno odmah, Stogod pozeli, to mora biti ucinjeno odmah. Ono ne moie da ceka, Dijete ieli sve, svakog da pnlagodi sebi. Dijete je diktator. Kada se dijete rodi u porodici, ono mijenja svu atmosferu. Ono svakog tini slugom, njegovom diktatorstvu nema kraja - ego se rodi u tom djetinjstvu. Ego je najnezreliji fenomen. Ego je djetinjast nezreo i ne zna sto cini, Tko si ti? Zasto se sve treba prilagoditi tebi? Ti si kao val u oceanu, a nastojs prilagoditi ocean sebi. Glupost, nema potrebe da sve prilagodis sebi. To nije moguce, Ti nastavlja~ razmisljati 0 tome, ali bit ce to promasaj Ego je uvijek promasaj jer traZi nemoguce, Napoleoni, Hitleri, Aleksandri Veliki - pita] ih! Na kraju, oni su veliki promasaji, Bogatase pitaj! Na kraju, oni su sakupili puno toga, ali iznutra oni osjeCaju veliki promasaj Ti moici akumulirati moe na mnoge nacine, ali bili ce to promasa]. Ego nikada ne moze biti pobjednik.

60 trava raste sarna ad sebe

trava raste sarna 61

Mulla Nasrudin je sinu ispricao pricu. Ja sam to takoder slusao. Dijete je insistiralo da prica joo, tako da je ova] morao izmisfjati, On rece: .Bio je jedan erv ranoranilae. On je ustao u brahamamuhurta, rano izjutra, misleci kako su religiozni i moralni udtelji uvijek govorili da je ranG ustajanje predivno. Ali, uhvatila ga je ptica koja je bila ranoranilae, koja je takoder vjerovala u religiozne koncepte, koji kazu da je dobro ustajati rano. Oijete je bilo veoma uzbudeno te rece; "Sto se desilo drugom ervu? Rekao si da je jedan erv bio religiozan, a drugi? Mulla rete: .Da, ovaj je bio Iijen, kasno je ustajao. Oijete ga je naslo pospanog i ubilo ga je." Dijete je bilo malo zbunjeno i rece; "Ali koji je moto price? Mulla rece; .Moto? Ti ne moz~ pobijediti. Stogod da utiniS; ustajes Ii rano iii ne, na kraju svatko je ubijen."

To je apsolutno tacno za ego. Ti ne moz~ pobijediti stogod da utiniS, dobro iii lose. Ako je vrlina i dobrota bazirana na egu, ti ne mozes pobijediti. Ti imas sarno sjeme poraza u sebi. Ti moz~ sluziti narod, postati veliki sluga drustva, ali ako je ego temelj, ti ne moz~ pobijediti. Moze~ uciniti milion dobrih stvari, ali ako je ego tu, otrov je tu. On ce zatrovati stogod da ucinis. Bilo bogat, bilo siromah, religiozan iii ne, teist iii ateist, moralan iii ne, kriminalae iIi svetae - to nije bitno. Ne moz~ pobijediti ako je ego tu, jer je ego sjeme poraza. Ako ego nije til, tad ti ne moz~ biti porazen, jer tu nema nikoga da bude porazen, Tvoja pobjeda je apsolutna. To je najtajnije ucenje zena.

Budi u skladu sa svime, kreci se sa svime, sa rijekom. Nemoj talc ni plivati. Ljudi nastoje plivati kontra struje, i tad bivaju porazeni, Nemoj cak ni plivati. Moz~ Ii kolati? Moz~ Ii dozvoliti rijeei da te vodi? Oopusti to. Sarno se kreci s njom. Opusti se u rijeci zivota i pusti da ona vodi. Ona dostiZe ocean. Ti ne moras brinuti. Starae rece

,,Ja prilagodavam sebe vodi, a ne vodu sebi."

To mora postati stalni podsjetnik. Konstantna punoca uma pomoci te ti strahovito. Kada osijetiS da se boris, opusti se. Ma koji da je slucaj, kolaj opusti se, ne bori se i tada je cilj siguran. Nairne, tada nema cilja u buducnosti. Upravo sada, ovog trena, ti si dostigao. Kola] sa prirodom, opusten i prirodan. Dopusti prirodi da preuzme svoj tok, Ne sili to na nikoji nacln. Ostani pasivan, neagresivan i nenasilan. Bas kao sto malo dijete ide u ~etnju sa svojim ocem, gdje god da otae ide, dijete jednostavno ide sa njim, sretno, ne znajud gdje ide. Cak i da ga otae vodi da ga ubije za njega nema problema.

Posteji jedna krscanska prica, Covjek je mislio da je on od boga odreden da ubije svoga sina. Odveo je sina u sumu, Sin je bio veoma uzbuden zbog izlaska. Krenuli su rano, a dijete je bilo bud no joo od ponoci i rece: "Ore, gdje idemo?" Otae, u nevolji, jer odlazio je ubiti sina, a sin toliko uzbuden nije ni mogao da zna sto te se desiti. Ali ovaj je tovijek vjerovao u boZji glas, u svog vlastitog oca, covjek je vjerovao. Takoder, sin je vjerovao u svog oca, povjerenje je bilo prisutno. Otae je ~eo sina, a sin je bio veoma sretan. On nije nikada bio u ~umi. Kada su stigli, otac Je izvukao mat iz korica sa kojitJI je mislio ubiti sina. Iznutra je otae plakao. Tad sin ne znajuci namjeru oca upita: .Sto ~ sa macem?" Otae odgovori: "Ti ne znas, ja cu te ubiti!" Sin se nasmijesi, uzivao je, te rete: .Kada?" Bio je spreman. To je znacenje .kolati." Otae je izvukao mat, a dijete je lezalo pred njim, sretno, nasmijano. To je bila igra.

. Ja ne ~nam d.a li je prica istin.ita, ali ~zgleda d~ je. Mora da je isiinita, jer ona donosi duboki znaca]. Upravo pred izvrsenjem otae Je zacuo glas: "Stop! Ti si mi vjerovao. To je dovoljno." Oijete je reklo: "Ore, zasto si stao? Ucini to, to je lijepa igra." Dijete je bilo raspolozeno za igru. Kada ti vjeruje~ zivotu, ti vjerujes bogu, jer zivot je bog i nema drugog boga. Kada ti vjeruj~ i kola~ sa njime, cak i smrt je transformirana. Tada tu nema smrti. Ti nikada ne nastojis zivjeti odvojeno, stoga kako mozcs umrijeti? Cjelost uvijek zivi, sarno individualno dolazi i odlazi. Valovi dolaze i odlaze, ocean nastavlja i nastavlja. Ako ti ne vjeruje~ u sebe kao na odvojeni val, ego, tad kako moze~ umrijeti? Ti te~ uvijek zivjeti, i to uvijek u cjelini, Ti si zivio i prije kada nisi bio tu, zivi~ upravo sada kada mislis da jesi, i zivjetl t~ ponovo kada neces biti tu. San 0 tvom bivanju odvojenim jeste ego, a ego stvara konflikre, Kroz konflikte ti se rasipas i umires. Kroz konflikt si mizeran, ti gubis sve one sto je za tebe moguce. Svakog je Irena blagoslov moguc, Svakog trena ekstaza je moguca, ali ti promasujes, Ti promasujes zato jer si borae.

Covjek rete: .Ja prilagodujem sebe vodi, a ne vodu sebi. late sam sposoban da saradujem sa vodom."

Ali to nije metod, to nije tehnika, nacin. To je jedno shvatanje. Zapamti: iii moze postojati ego, iii shvatanje. Oboje ne mogu postojati zajedno. Aka postoji ego, ti nemas shvatanje, ti si upravo jedno ignorantno dijete koje vjeruje da je eentar svega, cjeline, dok na~av~i da to nije tako biva~ mizeran. Nasavsi da ti nisi eentar, ti stvaras svoj pakao. Shvatanje znaci shvatanje cijele situacije, Jednostavnim gledanjem na cijeli fenomen tvog zivota, unutarnjeg i vanjskog, ego nestaje. Sa shvatanjem ego ne postoji. Shvatanje je put, nadn. Tada si ti u skladu, u ritmu, u korak sa zivotom. Tad iznenada ti codes do osjecaja da uranjas sa vi rom i da izranjas sa virom. Ta igra je vjecna - uroniti sa vi rom i izroniti sa njim - to je vjetna igra. Zato su je Hindusi nazvali leela, velika kozmicka igra. Ti ponekad dodes kao val i nestanes. To se nastavlja, nastavlja i nastavlja. Tu nema poeetka niti kraja. Ego ima pocetak, ego ima i kraj, Ali, ti bez ega jesi bespocetan i beskrajan. Ti si sarna vjecnost u ejelini, u skladu sa cjelinom. Protiv cjeline Ii si mora za sebe. Stoga, iii je tu ego, iii shvatanje. Izbor je tvoj. Nema potrebe za biti ponizan, vet sarno za shvatanje. To je kao da si upalio svijecu u tamnoj sobi - iznenada tama nije viSe tu. Jer svijetJo i tama ne mogu zajedno postojati. Tako, ego i shvatanje ne mogu postojati zajedno.

trava raste sarna 63

MAJSTOR TISINE

Bio je monah koji je sebe nazivao Majstor tisine. Dok, u zbilji, on je bio varalica i nije imao razumijevanje.

Za prodati svoj toboznji Zen imao je dva elokventna monaha, pratioca, koji su odgovarali umjesto njega. Ali, kako ukazuje njegov nerazumljivi Zen, on nije nikada izustio rijee.

Jednog dana, tokom odsustva ove dvojice monaha, dosao je hodocasnik i upitao ga: "Majstore, sto je Buda?"

Ne znajuci sto uciniti, iii kako da odgovori, on tuzno pogleda unaokolo, u svim smerovima zbog svojih odsutnih govornika.

Hodocasnik, naizgled sretan i zadovoljan, zahvali se Majstoru i ode daIje svojim putem. Na putu je sreo onu dvojicu monaha kako se vracaju. Hodocasnlk sa entuzijazmom zapoce da kaziva kako je prosvijetljen Majstor tisine. .Upitao sam ga sro je Buda, a On je odmah okrenuo svoje lice na istok ina zapad, stavivsi do znanja da Ijudska bica uvijek gledaju na Budu ovdje i ondje, dok stvarno Buda ne moze da se nade u nikojem pravcu. Oh, sto znaci jedan prosvijetljeni Majstor, i kako je duboko njegovo ucen]e."

Kada su se ova dvojica vratila, majstor tisine im odbrusi: "Gdje ste svo ovo vrijeme? Cijelo vrijeme bio sam tako zbunjen i smeten nasmrt i gotovo unisten zbogjednog radoznalog hodocasnika."

Zivot je misterija. Sto g~ vise shvatas, on postaje sve misteriozniji. Sto vise znas, tim manje osjecas da znas. Sto vise postajes svjestan dubine, beskrajne dubine, tim vise postaje nemoguce red bilo sto 0 tome. Otuda tislnal

Covjek koji zna, ostaje u takvom stovanju, tako beskrajnom cuden]u, da cak i disanje stane. Stojeci pred misterijom zivota, svjedok je sasvim izgubljen. Ali, tu su problemi. Prvi problem sa misterijom zivota je taj da su uvijek moguce prevare,ljudi koji mogu obmanuti druge. Ljudi koji mogu obmanuti, prevariti. U svijetu nauke to nije moguce, Nauka sc krece po ravnom tlu sa beskrajnom opreznoscu -Jogicno, racionalno. Ako ti izustis nesto besmisleno, bit c~ odmah uhvacen, Sve Sto ti kazes moze biti provjereno. Nauka je objektivna, i svaka izjava, svaka tvrdnja moze biti provjerena ekspcrimentima u laboratoriji.

64 trava raste sama od sebe

Sa religijom sve je iznutra: su?jektivno, misteriozno! a put n!je ravan.

To je valovita traka. Tu ima puno .uspona I padova. P~t seproteze k~o selrala. Nanovo i nanovo ti dolazi~ do istog mjesta, Mozda mal~ vise, SlOgod?3 tI.kaze~ ne moze biti dokazano. Tu nema kriterija, potvrde. Posto Je to unutrasnje, nIka~av eksperiment ne moze to dokazati iii potvrditi, jer to je misteriozno. Ni.ka~a logicka arg~~ mentacija ne moze o?~anuti ~a ovaj ~l~ onaj na~i~: Stoga n~uka Je Je?~a ,d?k postOJI gotovo tri stotine religija u svijetu. NI jednu religiju ne m?z~~ ~~ka~atI lazn?m, kao sro ne mozes nametnuti jednu religiju naspram druge da Je isumta I autenticna. To

je nemoguce, jer nikakav empiricni test nije moguc, , ..

Buda kaze da tu nema nikakvog "sebe" iznutra. Kako dokazau to, I~I ~~ko opovrgnuti to? Ako netko kaze: "Vidio s~m. Boga!,", i .. zv~~i. iskreno, sto ucml11_? Taj moze biti zavedeni lunatik, mogao je vidJ~tI. ~aluema~IJu, III Je mo~ao ~tv.a~~~Idjeti realnost egzistencije. Ali, k~ko dokaz~t.l, III .opovrel? On n~. moz,e dJelI.tl s~?Je iskustvo sa nikim. To je unutarnje. To ne IIcl n~ Jeda.n o,bJek~ kOJI .moz~ smJestItl. u sredinu, te da ga svatko vidi, .svatko da e~penmentIra, I s~~I:a. TI to moras uzen s povjerenjem. On moze zvucati apsolutno iskreno, a, moze biti I. z~varan. On tebe mozda ne obmanjuje, ne nastoji da ~e ?b~a.ne, on mozd~ ~bm~nJuJe sam sebe. On moze biti veoma ispravna osoba ~oJa Je .vldJela ~~n, a misli da Je to .stvamost. ~o~ekad snovi imaju kvalitet takav da izgledeju realniji od sa~e real~o~t,l. Tad snovi lIce. na vizije. On je CUO bazji glas i toliko je ispunjen time, all ~t? UCI~I~I? K~~o ~okazatl ~a je ovaj poludio? Kako dokazati da on nije projicirao svoJ vlastiti um i ideju? To mje

mag uce, tu nema nacina. . . .

Aka je tu jedan reli~iozan .oovjek, ~!ti ce joo 9? drugih oko nJe~a. Nel? od njih su zavarani, obmanuti. Siromasi samo ~IIJede; do?n u sreu, ~e nastoJ~ povnjediti nikoga, ali !pak ~ni ranjavaj~: ~tim, tu I~a n.ek?IIkO ob~anJlvaca, plJ3c~a~a~ varalica: lukavih I vjesrlh osoba kOJI svuesno ranjavaju I stete. All zl~ kosta. BolJI po sao od ;eligije ti ne moz~ naci na ovom svijetu .. Ti moz~ obecavati bez ~tre~ d~ ispunis obecanja, jer roba je nevidljiva .. Cuo ~am J~dnu anegdotu. U Amenci su 1Z~1~ slili nevidljivu ukosnicu za zene. Jedna Je ledl ~uplla to u supermar~e~u. Pr~a~a~ JOJ je dao paket sa nevidljivi~ ~kosnicama. ~na J: gle~a.la ~ paket, all .nI~ta. ~IJe vld)e.la. Naravno one su bile nevidljive, pa kako ih moz~ vidjeti? Ona re<:e', ,,~I Ja ne. vidim ni'ednu!:' Prodavac rete: "One su nevidljive! Kako ih mozete vI~Je~I?" Ledl r~t~: jtvamo? Nevidljive?" Covjek rete: ,~~, m~ pitate! Sedam dana Ih Imam u zalihi I

joo ih prodajem. One su apsolutno nevidljive . . .

Kada su stvari nevidljive ti moz~ prodavati, obecavati, Tu nema.pot.re.be za dokazivanjem, jer kao prvo, .one su nevidl~i~~, t~ko. da nitko n~ ~.oze d~ I.h vidi, niti doktakne. Ne moz~ naci bolji posao od religije, Jer Je roba n~ldlJlva. Vld,lo sam mnoge obmanute osobe, mnogo obmanjivaca. Stvar je tako suptilna da se nista ne

moze reel ni za ni protiv. . . .

Npr.,znam OOvjeka koji je jednostavno glup, ali glu~t ima svoJ. kvalitet. Posebno u religiji glupan moze liciti na paramahansa. Posto J~ o~ glup, nJ~govo ponasanje je apsolutno neocekivano, ba~ ~~o i kod i,ednog p.r~vIJetiJenog .. SlItn~t je tu. Posto je on glup, on ne ~oze izreci ~IJednu racionalnu lZ!a~ - b~~ .~alIk na J~dnog prosvijetljenog. Slicnost Je tu. Po~to J~ o~ glup, on ~e moze IZreCl nIJe~nu raelonalnu izjavu _ ba~ nalik na jednog prosvlJetlJenog. On Je glup, on ne moze da zna

trava raste sama 65

sto govori, kako se ponasa. lznenada on mote uciniti bilo sto. To iznenadno, neocekiva no cinjenje izgleda kao da on pripada drugom svijetu, On ima epilepticne napade, ali ljudi misle da on ide u samadi. On treba elektro-sok tretman. Iznenada ce dobiti napad i onesvijestiti se, a sljedbenici ee udarati u bubnjeve, pjevati ce i slaviti boga sto je njihov ucitelj otisao u veliki samadi, ekstazu. Njegova usta povracaju, slina izlazi van - on je jednostavno u grcu napada. On nema inteligeneiju. Ali, to je kvaliteta, a oko njega ima obmanjivaea koji sire stvar 0 "Babin. Mnoge se stvari desavaju blizu njega, to je cudo. Mnoge se stvari desavaju jer mnoge se stvari desavaju same od sebe. Baba je u nesvijesti, a mnogi ce osjetiti da se njihova kundalini dize. Oni projieiraju. Tu ima neki fenomen: ako ti sjedi~ tiho za duzi period, tijelo akumulira energiju i zatim se tijelo pocinje kretati. Osjecaj nemimosti, iznenadni trzaj zapocinje dolaziti - oni misle da je to kundalini, Kundalini se dize, a kada se ona diZe u jednoj osobi kako ti mozes mirovati pokraj nje? Tad i drugi zapocinje. To je kao kad netko zijevne, tad i drugi osjete tu potrebu. Kad jedan kihne, drugi takode imaju strahovitu kijavicu, To postaje zaraza. Ali, sa tolikim stvarima sto se desavsju, .Baba" mora biti u samadiju, dok on jednostavno ima napadaj.

Moje posmatranje na istoku je bilo to da samo jedna prava osoba postoji, a 99 osoba jesu lazne. Bilo da obmanjuje sebe, jednostavno siromasi; iii obmanjivaci, lukavi i vje~ti ljudi. To se moze nastavljati jer cijeli je fenomen nevidljiv. Sto uciniti? Kako presuditi? Kako odluciti? Religija je uvijek opasna. Ona je opasna jer je sam fenomen misteriozan, iracionalan. Tu prolazi bilo stajer nema vanjskog nacina za suditi. Ima tu ljudi sa naivnim umom, uvijek spremni da vjeruju u nesto, jer trebaju neko uporiste. Bez vjere oni se osjecaju rasidreni, iskorijenjeni. Oni trebaju nekog u koga vjeruju. Oni trebaju iei negdje da bi se osjecali usidreni i ukorijenjeni.

Vjera je duboka potreba u ljudima. Zasto je to dubaka potreba? Bez vjere ti osjecas kaos, bez nje ti ne znas zasto postojK Bez vjere ne mozes osjetiti znacaj zivota. Izgleda da tu nema nikakvog znacaja. Ti osjecas neku slucajnost i bezrazloznost sto si tu. Bez vjere to pitanje nikne: zasto postoji~? Tko si, odkuda dolazg, kuda ides? Nema nijednog odgovora - bez vijere nema.odgovora. Osoba se osijeca bez znacaja, kao jedna slucajnost u egzistenciji: nepotrebna, uzaludna. Ti ~ umrijeti, a sve ce nastaviti. Osjecas da nesto fali, kontakt sa realnoscu, neko vjerovanje. Zato religija postoji da podrzi vjerovanje jer ljudi to trebaju. Osoba bez vjere mora biti veoma veoma hrabra. Zivjeti bez vjere znaci zivjeti u nepoznatom. Zivjeti bez vjere jeste velika smjelost. Obicni ljudi ne mogu to podnijeti. Sa previse smjelosti muka dolazi, zebnja je stvorena. To se mora naglasiti. Po meni, stvarno religiozna osoba jeste bez vjere. Povjerenja ima, ali ne vjere. To je golema razlika izmedu ova dva pojma. Vjera je intelektualna. Ti je trebas, zato je i imas, Ona je tu jer ti bez nje ne moz~ da zivK Vjera ti daje potporu za zivjeti. Ona ti daje neki znaea] ma koliko Iazan, Ona ti daje neki razlog da bi zivio. Kako se kretati, gdje se kretati. Ti si na autoputu, a ne u sumi, Vjera ti daje prisnost. Tu su i drugi vjemici kao i ti. Ti postaj~ dio mnosiva, gomile. Tada ti ne mom misliti 0 sebi. Tada vise nisi odgovoran za svoje bite i za ono sto cinK Sada ti prebacujes odgovomost na gomilu.

Jedan sami hindus nije nikada tako 100 kao hindu~ka gomila. Jedan individualni muhamedanae nije nikada tako 100 kao gomila muhamedanaca. Sto se de~ava? Individue nisu looe., vee su gomilc jednostavno lude, jer u gomili nitko ne osje-

66 trava raste sama od sebe

ca odgovomost. Ti lako moz~ podniti ubistvo u gomili jer znas da to eim ~o.mila. Ti si sarno val u njoj. Ti nisi odlut.ujuei fakt~. ~ako ti nis~ ~govoran. I~dlv~d~alno, sam - ti osjecas odgovomost. Osjecat ~ knv~Ju .a~o pOC~~I~ ~~to. M.?Ja ~nmJe~b~ je da ako grijeh postoji kroz gomilu, nijedna 1~~I:"dua nlJe m~ad~ gnJe~m~. Individua, ako podni nesto lose, moze veoma lako biti izvucena yam. ~I gomilu Je nemoguce izvuci, jer ona nema dusu, nema centar. Tada, koga prozvati?

U svemu ovome sto se u svijetu desava - zlo, snage zla, davo - gomila je u stvari odgovoma. Nacije su davoli, religiozne grupe jesu zle snage. Vjera te tini dijelom vece gomile. Tada je tu osjecaj odu~evljenja,.p?I~t~. Tada ~i ti dio ~eteg v~likog, nacije: Indija, iii Amerika, iii Engleska. Tada .tl mSI ~Ieu~no IJuds~? bice, Vehka energija dolazi i ti se osijeea~ odusevljenim, gordim. Osjeca se euforija. ~.toga, ~ad god je zemlja u ratu, Ij~di se os~~etaju eu.f~~tnim, .e~tati~nim. Iznen~~a nphov ~IV?~ ima znaca] - oni postoje .'ll! ,nacIJu, za ~el~gIJu! za cI~h~~IJu: Ta?~ on.llmaJu ne~1 ~IIJ dostici i neko blago zastititi, Tada om msu vI~e obicni ljudi, om imaju veliku mlslJu. Vjera je most od individualnog ka gomili.

Povjerenje je totalno razlicito .. PovJerenje ~ije inte.lek~~alni ~onc~pt.

Povijerenje jeste kvalitet srca, a ne ~I~ve. ~Jera Je most lZ~edu .1fl?IVld~e I gomile, dok je povijerenje mos.t izmed.u .indlvl~ue.1 k?zmosa: Povijerenje Je ~vIJe~ u boga. Kada ja kazem "Bog", ja ne mlsitm na Ikoje Vjerovanje u boga. Kada ja kazem bog, ja jednostavno mislim na cjelinu.

Povljerenje je duboko shvat~nje ~a si ti j~dn~t~vno dio, ~?ta. u ~el!koj sinfoniji. U pravo mali val u oc~nu. Pov~~renj~ znatl. d.a 11. imas da. shJedl~ cjelinu; kolati sa njom, bili u skladu sa svime. Povljerenje. znaci; j~ .msam. ovdJ~ kao jedan neprijatelj ja nisam tu da se borim, ja sam tu da uZlvam pnhku koja rm je data. Ja sam tu da b~dem zahvalan i da slavim. Povjerenje nije u doktrini. Ti ne trebas biti hindu, iii muhamedanac, jain, iii sikh. Povijerenje je obaveza izmedu individualnog i cjeline. Povjerenje te tini religioznim -a ne hindu, musli~an iii Wean.im - jednostavn~ religioznim. Povijerenje nema ime. Vj~ra te ti~i hlfl~uom, ~usl~man?m,. k~~~IflO~. Vijera ima ime, milione imena. Tu una .na ~IS~~ vJe,?, TI moz~ birati, Povljer~nj~ ima sarno jedan kvalitet; kvalitet predaje cjelini, kvalitet kretanja u skl~du s~ cjelinom, kvalitet ne siljenja cjeline da te slijedi, ve<;.iedn~tavn~ dopu~ta~Je seb.1 da se kreces sa cjelinom. Povjerenje jeste transforma~lja. P.ovjerenje ~reba bill do_stl~nu.to:

Vjera je data rodenjem. Nitko nije roden u poqerenju, svatko je ~en .u vje.n. TI Sl roden kao hindu, iii jainist, iii budist. Vj~ra je data ?d d~~tva, jer vj~ra )e mos~ izmedu tebe i drustva. Kada drustvo ne bi moglo da tl da vjeru, strah bi bio tu. TI moz~ postati buntovnik. Nairne, to je sigumo da ako vjera ~ije data, da ~ ti posta: ti buntovnik. Drustvo to ne zeli, Ono ne moze to da dopusti, Drustvo, pnje no sto 11 postanes svjestan, daje ti duboku vjeru. U ~oju krv ona i.de sa mlijekom t~oje ~ajke. Otrov vjere kola u tvom bicu, Vremenom tl postanes sVJesta~ ~to se desll~. ~I nalazi~ da Sl vee hindu iii musliman, iii krscanin, Ludacka kosulja je vee tu. TI Sl zatvoren, zarobljen. V~maje tesko iziCi iz toga,jer to ide u tvoju nesvjesnost. To p?staje sam tvoj temelj.Cak ako ti izades iz toga, cak ako ti id~ protiv toga, to ce ostau u temeljima. Oeistiti nesvjesnost je veoma t~ko. Svjesno ti to ne moz~ utiniti.

trava raste sarna 67

Cuo sam, desilo se, Mulla Narudin je postao ateist. On je umirao i svecenik je dosao, Svecenik rete: .Mulla, sada je ovo zadnji trenutak i zadnja prilika. Jos je ostalo nesto vremena. Ispovijedaj svoje grijehe, ispovijedaj da si postao lo~ postajuci ateistom. Postani teist i umri vjerujuci u boga."

Mulla Nasrudin otvori oci i rete: .Hvala bogu.ja nisam teist."

Iako nisi teist, ti e~ zahvaliti bogu. Duboko dolje to ostaje u nesvjesnosti, to postaje temelj. Sto god da si euo u svom djetinjstvu, prije sedme godine, postalo je tvoj temelj. Potreban je veliki napor za iskorijeniti to, meditacija je potrebna. Morat e~ se kretati natrag i jedino tada ce to moci biti izbrisano. Moz~ ti stvoriti anti - vjeru, ali to nece pomoci. To ne moze pomod. Ti moz~ postati teist, moz~ biti hindu u djetinjstvu, zatim se moz~ preobratiti u krscanstvo, Ali, ti ~ ostati hindu - tvoje krscanstvo biti ce obojeno tvojim hinduizmom. Ti moz~ postati komunist, ali duboko dolje je nesvjesnost i ona ce obojati tvoj komunizam. Duboka je meditacija potrebna da ocisti nesvjesnost.

Povijerenje je totalno razlicito. Povijerenje nije u rijecima, u zapisima.

Povijerenje je naspram zivota - sarna energija koja mite cjelinu. Ti ima~ povijerenje u to i kolas sa time. To te vuce dolje u vir, ti id~ dolje u vir. Ako te to izvute iz vira, ti izlazg vani. Ti se kree~ sa tim, ti nemas svoj urn naspram toga. Ako te to udni tuznim, ti biva~ tuzan. Ako te to uclni sretnim, ti postajes sretan.

Ti se jednostavno kr~ sa lime, bez svog uma. Iznenada ti dolazi~ do realizacije da si sada stigao do taeke gdje blazenstvo biva vjetno. U tvojoj tugi ti Ce~ takoder biti blazen, jer tu nema nista od tvog posla. Cjelina to eim a ti se sa njom kreces, Sreca - OK! Tuga OK! Ti si jednostavno OK! Sve je OK. To je znaca] religioznog fuvjeka. On nema svoj vlastiti urn. Vjera ima veoma jak urn.

Prica se da je veliki svetac Tulsidas bio pozvan u hram Krisne u Mathurio On je bio vjernik, vjerovao je u Ram-a. Dosao je, ali se nije htio pokloniti jer kip je bio Krisna sa flautom na usnama. Kaze se da je on rekao Krisni; ,,Ja se mogu pokloniti sarno Rami. Zato ako zeli~ da se pokJonim ti uzmi Raminu violinu, tada cu ti se ja pokloniti."

To je urn vjemika. Inace, koja je razlika izmedu Rame i Krisne? Koja je razlika izmedu flaute i violine? Prica se nastavlja - kazy da se kip izmijenio, postao je kip Rame. Tada se Tulsidas poklonio veoma sretan. Sto se to desilo? Moje zapatanje je da je kip ostao isti, jer kip ne mari, on ne moze reagovati. Kip ne mari da Ii se ti poklonis iii se ne poklonis, Ali, urn vjemika mole stvoriti razne stvari. Tulsidas mora da je projicirao. To je morala biti projekcija, jedna halucinacija. On je morao vidjeti, to je sigumo. On je morao vidjeti, inace se ne bi pokJonio. To je sigumo. Mogucnost je ta da je to kreacija njegova uma. Kada si ti preispunjen vjerom, ti moz~ kreirati. Ti moz~ vidjeti stvari koje nisu tu, a moz~ i promasiti stvari koje jesu tu. Urn koji je ispunjen vjerom jeste urn koji moZe projicirati bilo sto u skJadu sa vjerom. Kada ti vidi~ te stvari, uvijek se sjeti toga!

68 trava raste sama ad sebe

Ljudi mi dolaze ... Ako netko vjeruje u Krisnu i meditira, odmah Kri~na zapocinje dolaziti. Vizije. Ali Krist mu nikada nece doci. Krscanin zapocne meditirati - tad Knsna nikada ne uznemirava njegovu meditaciju. Sarno Krist dolazi. Muslimanu: niti Krist, niti Krisna, a Muhamed ne moze doci jer oni nemaju sliku 0 njemu. Oni ne znaju na sta on liti. Stoga, oni ne mogu projicirati.

Stogod da ti vijerujcl ti projiciras, Vjera je projekcija. To je nalik na projektor u kinu. Ti vidi~ nesto sto nije tu. Projektor je sakriven otraga, ali ti nikada ne gledas projektor, ti gleda~ ekran. Projektor je iza i cijela igra se zbiva u njemu, ali ti gledas ekran. Cijela se igra zbiva u Nom umu, a urn je ispunjen vjerom uvijek nastavlja projicirati stvari. On vidi stvari koje nisu tu. To je problem. Urn koji vjeruje uvijek je ranjiv, i uvijek dopusti jednu mogucnost da bude iskoriscavan oct varalica, a varalice su svugdje unaokolo. Say put je ispunjen pljackasima jer ne postoji nikakva mapa.

Kretati se u religiji jeste kretati se u nesigurno i nezacrtano. Pljatka~i lako mogu izrasti ovdje. Oni te mogu cekati, Oni i tekaju. Ponekad, ako te osoba i ne obmanjuje, ti zeli~ biti obmanut. Tada Ccl ti obmanut. Nitko te ne moze obmanuti ako ti, duboko u sebi, nisi spreman da budes obmanut.

Bas prije nekoliko dana, dade mi covjek i rete: .Baba me obmanuo". A on je veliki yogin. Ja ga upitah: "Sto je ucinio?" Ovaj rete" "On moze udniti zlato iz svakog metala. On mi je to pokazao i vidio sam da se to desilo pred mojim ocima. Tada je rekao da mogu donijeti svo moje zlato, te da ce ga on udesetorostruciti. Ja sam sakupio svo moje blago, a on je jednostavno pobijegao sa njim. On me obmanuo."

Svatko ce pomisliti da ga je taj obmanuo. Ali ja rekoh covijeku: "To je tvoja pohlepa koja te je obmanula. Ne prebacuj octgovornost na nikoga. Ti si jednostavno glup. Pohlepa je glupa. Ti zeli~ da tvoje blago postane desetostruko. Urn te obmanuo. Druga je osoba jednostavno iskoristila priliku. On je sarno vje~ta osoba. To je sve. Stvarni problem si ti. Da te ovaj nije obmanuo, ucinio bi to netko drugi."

Stoga, nije pitanje tko obmanjuje. Moje zapazanje je to da ako te netako obmane, to pokazuje neku sklonost u tebi da budes obmanut.Ako ti netkq nesto laze, ako ti netko moze lagati, topokazuje da ti ima~ neki afinitet sa laznima, Covjek ad istine ne moze biti obmanut.Covjek koji zivi u istini ne moze da postane zrtva lazi. Sarno lal moze biti obmanuta drugom lali. Drugadje, nema te mogucnosti.Ima ovdje na muilione ljudi koji su spremni da budu obmanuti, koji jednostavno cekaju nekoga da dade i da ih obmane: zbog njihove vjere, zbog njihovih nastranih zelja, zbog njihovih pozuda.Zapamti dobro, pohlepa je pohlepa, bilo da ona materijalna ili spiritualna. Nema razlike. Pohlepa u materijalnom sVijetu ili pohlepa u spiritualnom svijetu, ne cini razliku.Njen kvalitet ostaje isti.Ti zeli~ nekog da poveca desetostruko tvoje blago, tvcje zlatno - to je pohlepa. Zatim, netko kaze.Ja cu te udniti prosviietiljenim"-ti admah padnes, To je takader pohlepa. Ja ti kazem - moguce je udeseto struciti- zlato, veoma je lako, ali skoro nemoguce je bilo koju drugu osobu prosvijetiliti.To nije igra. Put je naporan. U stvari, nitko te nikada ne prosvijetli, sam postajcl prosvijetljen,. Drugi maZe biti katalizator, to je najvi~ sto moze, Nista vise od toga ne mote da udni, Nairne, sve se desava u tebi. PriSUSNO dugih osoba moze pomoci, to je sve. Ako si ti stvarno iskren, onaj koji ti moZe pomoci, taj ce te potraziti,

trava raste sarna 69

Ako .si stv~.rno neiskren, .ti eci trazi~! onog koji moze da steti, To je razlika. Kada ucenik trazl Majstora, to Je skoro uvijek nesto pogresno, Kad Majstor trazi ucenika sarno se tad nesto autenticno desava,

. . Kad ti mozes t~aziti ~~jst?ra? Sve ~to ti mov~~ da mislis, biti ce tvoj

urn: Je~ Sl kO!ll.ple!na .~eznahca. ~I s~ !ll)ese~~~. TI eci trazm nekog ko je prikladan tebi, TI eci biti kriterij. Tad ee~ u otici i traztn nekogog ko tini tuda. Ti moZe~ otici traziti Satxa Sai Babu, jer to ce biti duboko ispunjenje tvoje pohlepe. Vidjet cci: Tu je t.ovjek. Ako on .~?ze stvoriti stvari iz ~ra~a.' tad o~ moze da utini bile sto, Sad je tvoJ~ pohlepa proJIClfa~a. Sad se duboki afinitet desi momentalno. Zato ee~ vidjeti na I1sue~ ?ko Satxa Sal .Babe. ~a ~uda po~toji, ti ne bi vidio takvomnostvo, jer tu ne~~ .afmlteta. Sa~a Sal Ba.ba una Je?nu pnvlatnost du?o.k~ u tebi. Tvoja je zudnja propcirana. Sada u znas da je to pravi covjek za tebe. All u si pogresan, Kako ti mozcl da odluti~ tko je pravi tovijek za tebe? Ti stvaras svoje obrnanjivace ti im dajes

priliku. Ti sljedis magove, a ne Majstore. '

. . Ako ~i stvarno zeli~ traziti Majstora, makni pohlepu i makni svoje vjere.

Idl.M~Jstoru sasvim nag.~ um~, be~ vjere: kao da si stablo u jesen bez lisca. Nago, stoJe6 naspram neba. Idi I trazl mejstora sa nagim umom, bez Ii~ea, bez vjere. S,)7110 tad, jedino tad,,,ja ,ti kaz~~,.ti ee~ biti sposoban da,vidg bez projekcije. Jedino tada nesto ce prodrijeti u tvo] zivot odozgo, Tada te nitko ne moze obmanuti Zato ne bu?i uznemi_ren i ne osu~~j obmanjivace. Oni ispunjavaju potrebu. Posto ih Li trebas, om su tu. Nista ne pOStOJI bez nekog razloga. Ljudi postoje svude oko tebe, jer ti ih !re?a~., Lopovi p?stoj~, rlja~ka~i postoje, izrabljivaci postoje, obmanjivaei postoje, jer ih u trebas, TI ne bl bio mgdJe kad bi svi oni nestali. Ti bi jednostavno bio nesposoban da zivg svoj zivot da oni nisu bili tu.

Ova je prica prekrasna i mora biti duboko shvacena.

, ",,~,io ,je monah ,~oji j~ sebe nazivao Majstor tisine, Dok, u zbilji, on je

bio varalica I mje una razumijevanje."

, .. Ti s~ moze~,pretv~,rati, ~ u religij,i mozci se pretvarati vge no bilo gdje , J~r IJu~1 su lukaYI, s~ svopm svijtovmm putevima. Ali su sasvim nevini ~to se religije tlte. TI mozci biti vJcit da zna~ sto se desava na trznici, Tu si ti zivio. Ti znas sve trikove i sve nacine. Sve si sam to einio. Ti si mudar sto se svijeta tice.Ali kada se ti ~reeci, u svij~tu ma~astira,.!z trinic: u m,a~astira, to je velika razlika. U ~anastiru ti s~ sasvim nevin, nalik na dijete, Mozci biti veoma star, 60 ili 70 godina, ali u manastiru, u hramu, ti si nalik na dijete. Ovdje ti nisi zivio, ali iste stvari tu takoser postoje. Ponovo je to trznica,

., Kad je ,Isus u~0.u j~ruzalemski hram, on je usao gnjevan i poceo je

udarati ljude .. Mnogl su trgovci u~l~y hram, mnogi lih~~ri. ~n je preokrenuo njihove tezge. Rekao Je:"VI ste od mog boZlJeg hrama napravili tnmcu. Izadite!"

., To je stvarno nesto, Jedan sam tDYjek, a sva gomila trgovaca pobjeze,

Istina .Ima svoju vlas.itu sn~g~. Kada je nesto istinito, ti odmah postanes slab, jer ti si lazov.1 odm~h s.h~atl~ - to Je ~spravno. ~ ~ l~govci nisu mogli oduprijeti. Ovi su Iihvarti mogh ubiti Isusa. Bio Je sam, a njih je bilo mnogo. Ali zbog istine oni jednosta~o pobjegose vani. Sarno kad su vee bili vani zapocell su planirati ~10 da ucine sa ovim oovjekom. To je bio njihov plan koji je na kraju razapeo Isusa.

70 trava raste sarna ad sebe

U manastirima, u hramovima, u asramima, postoji drugi svijet. Ti moze~ poznavati njihov zakon, njihova pravila igre. Ti tu moze~ biti obmanut veoma lako. Obmanjivaca ima mnogojer obmanut je veoma lako.

Moj osjeeaj je taj: dye vrste Ijudi se krecu ka religiji. Prva je: tovjek koji je zivio u svijetu. Zivio ga je skorz naskroz i dosao do shvatanja da je tio uzaludno, beskorisno rasipanje vremena. To je nalik na san, i to ne tako Iijep san vee mora. To je prva vrsta: iskrena, autoenticna koja je prozivljela naskorz svijet i nasla ga uzaludim, pustinjom bez oaze, te se okrenula. Buda je obicavao pitati svoje sljedbenike.Da Ii si se stvartno sasvim okrenuo iii zeli~ imati malo svog uma koji gleda unatrag, dio tebe koji uvijek gleda unatrag?" To je prva vrsta koja je uvijek ispravna, koja je zivjela u svijetu i nasla ga kao frustraciju. Zato su se oni okrenuli religiji.Zatim, tu je druga vrsta koja je sasvim suprotna. Prva vrsta broji 1 %, druga 99%. Ti Ijudi su veoma privuceni religijom. To je vrsta koja nije mogla uspjeti u svijetu, koja nije mogla uspjeti u svojim ambicijama, koja nije mogla postati vazna. Oni su zeljeli postati ministri, predsjedniei. ali nisu mogli. Oni jednostavno nisu ucinjeni tvrstim da se tu bore. To su ljudi koji su htjeli postati Rokfeleri.Fordovi, ali nisu mogli jer je suprnmistvo bilo tako veliko, a oni nisu sacinjeni od tako evrstog materijala. Oni su promasili, jer zivot je borba, a oni su jednostavno inferiomi. Oni nemaju toliko intelegencije, niti takvu vrstu snage za boriti se i ispuniti svoje ambicije. Ti se ljudi takoder okrenu religiji, Oni su veliki obmanjivaci. Oni ce postati problem za religiju i za ljude koji traze religiju. Oni ce biti obmanjivaci svugdje u hramu. Oni ce od hrarna napraviti trgovinu jer njihove zelje tu j~ vrebaju. Oni su se okrenuli ka religi kao pollticari, Naravno, politicari koji su promazili u politiei. Idi po svijetu svugdje oko gurua i naci Ccl politicare koji su promasili, EX-ministre e~ uvijek neci kako dolaze ka istom guruu. Ljudi koji su htjeli previse u svijetu a nisu mogli imati. Konkurencija je prevelika.

Ti se mozeS pretvarati, lako mozeS povjerovati da si tu superiomo bice, Tu nema konkurencije. Ti mozes jednostavno reci: .Ja sam se prosvijetlio", a nitko ne moze negirati to, nitko ne moze pobijediti to. Jednostavno ne postoji kriterij za suditi to. Uvijek mozes naci ljude, glupe ljude, da te sljede. Cak i Muktanand moze imati sljedbenike. Jednom sam prosao Muktanandinim asramom da vidim sto se tamo desava. Nikad nisam vidio tako obucenog tovjeka da postane tako veliki voda tolikih osoba. Bez potencijala, bez dostignuca, bez uvida - ako ga ti vidis na ulici.ti neeeS prepoznati da je tu nesto. Sasvim jednostavno, obicno. Ne obicno u smislu Zenaupravo obicno. Ali cak i on moze naci sljedbenike.

U svijetu milioni glupih postoje i uvijek su spremni da vjeruju. Uvijek spremni. Spremni su da padnu u netiju zamku, Naime, ponekad tu i nema zamke, ali oni padnu, jer zele vjerovati da se nest 0 desilo. Covjek je tako imaginativan, te zbog njegove imaginacije zapocinje vjerovati da se nesto desilo.

Dosao mi je jedan i rekao:,,Ja imam neku bol u kicmi", Tad, ako ja kazem da je to jednostavno bol, idi doktoru, on je jerdnostavno ode od mene i vise se nece vratiti. Radi toga on nije dosao. On je dosao zbog jedne potvrde. Ako ja kazem..Da, tvoja kundalini se diie!" , on ce biti sretan. Ovi glupaci ce uvjek naci svoje Muktanande. Ne sarno obicni ljudi, ponekad veoma intelegentni ljudi dolaze. Nedavno, dosao je jedan filmski produeent - veoma poznato ime u Indiji. Njegov secer

trava raste sama 71

u krvi je presao svaki limit, on je trebao biti vee mrtav.On je pijanica velika izjeliea, opsjednut je jelom. Ali on i dalje nastavlja da jede slatko i da pije alkohol, Sada,. zbog prevelikog secera u krvi eijelo njegovo tijelo drhti. Cijelo je njegovo tijelo bolesno, svaka njegova celija je bolesna i iznutra je duboko drhtanje, On je tu sjedio, dok sam je pricao drugima, i drhtao. Tad me upitao :"Sto ti mislis? Sto je to da li se kundalini dize?"

Sto uciniti sa tim ljudima? To su zrtve, Oni su ucesnici u stvaranju obmanjivaca. Oni su takoder polukrivci. Ja znam da taj covjek takoder pripada Muktanandionoj grupi. Sad meni nice problem, sto uciniti? Ako kazent.Da, to se kundalini dize i to je tvoj poslednji zivot. Ubrzo za koji dan, ti eeS se prosvijetiliti," on ce se pokloniti, dodimuti mi stopala i otici sretan. On ce iei nakolo i govoriti 0 meni da je to pravi, najveci Majstor kojeg je on upoznao. To je dobar posaojednostavan. Ali tad ga ja obmanjujem, i ne sarno obmanjujem vee i ubijam. Ja sam ubica jer ja znam da on umire od dijabetisa, da je dijabetis otisao preko svakog limita. Ako je kazem:"To je kundalini i prosvijetljen]e dolazi.To je nalik na samadi, zato ti drgtiS. To se bog spusta na tebe." m:"Ti se diz~ ka bogu", iii .Bozasnstvo silazi na tebe" on ce biti sretan. Svatko je sretan, tu nema problema. On ce raditi za mene, i dok ne umre on ce nastaviti pricati 0 meni.

Ali, u trenutku kad kazem:"To nema nista sa prosvijetljenjem. To je jednostavno previse secera u krvi. Cijelo tvoje tijelo je grozniea, ne gubi vrijeme, idi doktoru i poslusaj ga", ja mogu odmah vidjeti prornjenu na njegovom lieu. On se izmijeni - taj covjek nije uopce Majstor. Kako on moze biti Majstor i prosvijtljen kad I!e moze da shvati tako jednostavan fenomen koji mi se desio. To se nedavno desilo. Covjek, veoma poznat na zapadu, Franklin Jones, bio je utenik Muktanande. Kad je njegova kundalini ustala, Muktananda je potvrdio..T! si postao siddha." Ne sarno da je odobrio, on je i izdao pismenu potvrdu. Jednostavno, ja ne mogu vjerovati koja je glupost nastavlja potvrda da si postao soddha, prosvijetljen. Stoga, naravno, taj Je tovje postao siddha i proimijenio svoje ime.Bio je Franlin Jones, a sada je Burba Free John, i ima puno svojih sljedbenika.

Sad ne valja dolazi, jer on je postao prosvijetljeniji od Muktanandina ocekivanja. Postao je svoj guru. Sad on zeli - ponovo je dosao prije neki mjesec - sad on zeli drugu potvrdu. On sada zeli da kaze; Za mene nema nikakve potrebe za ikakvim Majstorom, jer ja sam Majstor. Moja karma je sa tobom, Muktanandom, ispsunjena.Zato, daj mi potvrdu da sam apsulutno slobodan. Sad je Muktananda oklijevao-to je otislo predaleko, zato je negirao. On nije htio da izda drugu potvrdu. Ali, ta je stvar otiSla predaleko. Ovaj se vratio kuei i napisao knjigu, i kaze:"Naravno, Muktananda mi je pomogao malo na putu, ali on nije prosvijetljen. Ja prekidam sve yeze sa njim. On je obican covjek." Take se to desava. On je bio prosvijetljen jer je izdao potvrdu, on je tad bio najveci msjstor na svijetu, Sad on to vise nije. On je jedan obican tovjek.,,Ja prekidam sve odnose sa njim." Te se stvari nastavljaju. Zapamti to, jer moz~ postati dio u takvo] igri. Nikad ne vjeruj previse sebi. Ostani paZljiv. Kad ti dod~ k meni, ja cu tocno red ~to se desava Mnogi su OliSli od mene jer ja necu podrzavati njihove egoe. Ja necu ispunjavati njihove zelje. Ja im necu red

72 trava raste sama ad sebe

ono sto oni zele cuti. Jednom kad odu, oni su protiv mene. To su zamke, ne da ih sarno obmannjivaci stvaraju, vee im i ti to pomazes stvarati. Ne budi ucesnik u takvoj obmani. Budi veoma, veoma pazljiv.

Taj monah koji je bio varalica i nije imao pravo shvatanje, sebe je nazivao "Majstor tmne". To je predivno, jer ako nesto izrete.~ tad mozeS biti uhvacen. To je jednostavno predivno ostati tih. Tad te nitko ne moze uhvaliti. Kazu da je to dobro za dvije vrste ljudi da budu tihi. Veoma, veoma mudar tovjek je tih jer, ono sto on zna ne moze biti izreceno, Zatim, veoma, veoma glupi ljudi ako oni nisu tihi biti ce uhvaceni, Stoga, taj tovjek ko] je bio varalica, obicavao je sebe zvati .Majstor tisine". On nije htio da izusti ni jednu rijec, Ali.ako ti ne izustis rijec, ti ne mozes prodati nista. Ako je precavae tih, kako ce on prodati robu? Stoga je razradio plan.

Za prodati svoj tobozn]i Zen, on je imao dva elokventa monaha da odgovaraju za njega. Ali, kako ukazuje njegov nerazujljivi tihi Zen on sam nije nikada izustio rijet.

Jednog dana, dok su ta dva monaha bila odsutna, hodaocasnik dode k njemu i upita.Majstore, ~ta je Buda",

To je jedno od pitanja Zena. To znad - sto je dharma, sto je religija?

To znaci-sto je pazjvost? To znaci - ~to ie jedno prubudeno bice? To je jedno od najtemeljnijih pitanja Zena - ~to je Buda? Sto je prosvijtljeno stanje bica koje mi zoverno Buda?

.Ne znajuci sto da ueini, iii kako da odgovori, on tuzno pogleda oko sebe u svim smjerovima zbog svojih osdutnih govornika. Hodocasnik, izgledno zadovoljan i sretan, zahvali se Majstoru i ode. Na putu hodOCasnik sretne dva monaha kako se vracaju. On im razdrgano zapoce govoriti kako je prosvijtljen taj Majstor tisine".

On je projicirao, naravno. On mora da je cuo da onaj koji zna ostaje tih.

On je to morao procitati u zapisima gdje je to receno milion puta, da jedan koji zna nikada ne kaze. Jedan koji kaze , on joS nije upoznao. Ali to su veoma paradoksalne stvari. Lao Tzu kaze na samom pocetku Tao te shiga da se istina ne moze izreci, Ono sto se moze izreci nije isitna. Ali Lao Ce je izrekao to! Stoga sto pomisliti 0 tome? Je Ii to istina iii nije? To izrecena misao, ona biva izrecena. Sad ceS ti biti u velikoj nevolji. Leo Ce kaze da istina ne moze biti izrecena, ali toliko je izreceno. Zato, da Ii je to istina ili nije? Ako to nije istina, to da istina znad kaze da istina ne moze biti izrecena. Ako je to istina Cak i to ne moze biti izreceno.

Religija je puna paradoksa i to je problem. Taj tovjek mora da je euo mnoge Zen Majstore kako kazu da se istina ne moze izred, To je totno - is tina se ne moze izreci. Ali, toliko se moze reci. Puno stvari se moze reci. Milion stvari se moze reci. Mnoge stvari mogu biti ukazane, a ono ~to se moze izreci moze se na kraju ukazati. Cijeli smisao je sarno taj - istina je veca od rijfti. Ona je veea i od tgine, takoder. Istina je tako prostrana da ne moze biti siljena u kalupe rijeti. Ona ne moze biti siljena niti u tiSinu. U stvari, tiSina postoji u istini, a rijet, takoder, postoji u ti~ini. Istina je sarno nebo, sam prostor.

trava raste sama 73

Taj Mejsror je izveo trik, misleei da istina ne moze biti izrecena NajboIji nacin je ostati tih. Ali tada nitko nece biti privu~n k tebi. ~to je o~ ima? dva monaha da pricaju za njega. To je dobar aranzman, ~er ak~ om ~~to kri~o kazu,on nije odgovoran za to. Ako oni ~zu nesto is~~~o: JoS ~I~e. AIlJe~nog Je da~~ o~ bio uhvacen, Ti mozeS neko vnJeme obmanJlvatl.IJude, ah Ih n~ ~?~eS obmanJIvatl zauvjek. Jednog. dana, ~egdje, b.it.i ceS. uhva~n .. ~I ne mozes satm.ltl Je?an ara~zma~ lazi koji se zauvjek moze nastaviu, Istina ce I~bltl. 999? vremena II m?zeS uspIJe:va~l! ali 1 % ti ~ pasti. Taj jedan posto ce POVUCI say uspijeh u promasaj To ce unistiti cijelu stvar.

,,Jednog dana dosao hodocasnik i upita:"S~~ je ~uda:' ~ajs.to~ tuzno pogleda okolo sebe u svim s1l_1jero~ima 7:'1 svojim gov?mlclma. To Je. bila ISl1_na - on nije imao odgovor. Pogledavsi u s~lm smjerovnna, on Je gled~o za netlD~ drugl~ ~ ne za istinom, ne za Budo~, ne da.b~ ges~om nesto ~kaz~o. A1~ h~~smk p?mlsh da je ovaj stvamo Zen MaJ~lOr, v~.hki Majstor, On. mJe ~110 da IZUStl nJeC, al~ J~ ukazao da ti pogledas u svaku dimenziju, u svakom smjeru, iako Budu n~ ~aCi, Je~ B~?a je iznutra. Ti mozeS trazlti ali neces naci jer on_je ~mo trag~t. T~ ~e b~la pr~JekclJ3. To je ono ~t? ti m?zeS lako d~ uti~K!ako su IJudl ?bmanutl - onr nnaju svoJu vlast, te umove i vjere, I koncepte, I tentonju, Dode OOvjek. On d~e sa k~ferom: Ja ne znam sto on ima u njemu. ~~ dime. moje stopla,a t?rba .mu)e u ruci, tako I torba dodime moja stopala. Ja mlsh~ da Je.to s.luCaJno. ~I covjek una bocu.vode ~nutar kofer i to nije sluCajn? ~n z~h da mOJ3 sl1pa!a dodirnu ~u. Ja ~m bio .saSVI~ n~svjestan toga ~to on tml. Zatlm nako_n ~~k?h~o dan.a, ovaJ d~e I za~vah se. ~IO Je veoma veoma zahvalan, On rete:"TI Sl IZIJeClo moju bolest! Ja upllah:"Koju .bolest?J; ne znam tvoju bolest": On rete:,;a ima~ ozb~ljnu .glavobolj~ puno godm?,. Neku vrstu migrene. Vodu koju sam donie prosli put Sl dodirnuo svo).om ~topalo~ :

Ja rekoh..Ja je nisam dodimuo svojim stop~lim~". On reCe:.,,~a kOJ~ da Je slu':J, n si dodimuo bocu a ja sam pio nekoliko dana IZ nje, Glavobolja Je sasvim nestala .

Sadajto uciniti? Ako ja kazem da je to njegova vlastita m~gija, d~ je t~ sto on ucinio, da je to auto-hipnoza, tad je tu mogucnost da se g.lavobo~Ja ~tl, ~er 11 ne mozeS vjerovari sebi. Ti uvjek vjerujeS ne~om .. Ti ne !DoZeS VJe~atl sebi, All a~o ti ne mozeS da vjerujeS sebi kako onda da VJeruJeS u b~lo k?ga? All .to se nastavlja, Iznutra se ti osjeea~ impotentnim. Ti ne mozeS vjerov~tl sebi, TI t~~ nekog~.P~le1l_1 vjerovanja u nekog, tvoja vlastita magij~, tvoja aUlo-hlpnoza za~mJe funkclomr~tl. Taj je covjek bio izlijeten. Ka? prvo, nJeg~~ ~1~voboIJa mora da Je. stvorena.od llJega samog, jer stvarna glavobofja ne moze ~ltl.lZiJ~n~ na takav nacin, Sam~ Je. I~.a glavobolja, psiholoska. Kao prvo, glavo?<,iJa)e bIia h.lpnoza: kao.dru~o, on JU Je ,:hjecio. Ali taj covjek je opasan jer: ako 11 mozeS stvontr glavobolju, n takoder mozeS stvoriti rak. Projicirajuci stvar ...

Jednom je jedan fuvjek bio smanom. Mi smo spavali ~ ~t~j sobi. Tokom noci ja sam morao otiti u toalet, a ovaj je bio veoma pospan. Blo Je JoS polub~dan. On pogleda u moj krevet, a mene nije bilo u njemu. Zati~, na tren !Dora ~a ~e on zaspao. Kad sam se .~ratio, on je ponovo p?~ledao. Ja sam blo tu!. On Je ~mlsh~ da sam ja na kratko vnJeme nestao. On skOCi IZ krevet~. ~gleda~1 me r~':,R~~ mi Ii si utinio tudo. Reci mi kako si to utinio?Sad te Ja mkad neeu napustll1, II Sl p~vi Majstor!" Ja mu rekoh:"To je OK. Ti me fleCcl napustiti, ali daj mi takoder

74 trava raste sama ad sebe

priliku da kazem da Ii ja zelim da ti budes sa mnom. Jer, ti si jednostavno glup." Ali ovaj rece..Ne, ne, nastoj pobjeci, Ja te necu pustiti. Ja sam vidio cudo.To sam cekao. Ja cu odabrati Majstora koji moze nestati, Ti si to ucinio, ja sam to svojim ocirna vidio." Urn je veoma supstilana igra. Ti mozd cuti stvari koje ja nisam rekao, Ii mozd ici kroz stvari koje ja nisam ucinio, Ti mozd obmanuli sebe. Zato nije neaphod no da netko obmane tebe. Ti moz~ obamanuti sebe. Ti si sarno samoobmanjivat.

Covjek vidjevSi da lihi Majsror gleda tuzno oko sebe pomisli da je 10 pravi tovjek, veliki prosvijetljeni tovjek. Vjerujud da Buda ne moze biti naden nigdje, stoga zadovoljan, on zahvali Majstoru i nastavi svojim putem.

Na putu hodocasnik sretne onu dvojicu monaha kako se vracaju. On zapore da im prica kako je jedan prosvijetljen, taj .Majstor tisine", On rete :"Ja sam ga pitao sto je buda, a on je odmah okrenuo svoje lice na is 10k i na zapad, stavivsi do znanja da ljudska bica uvije gledaju na Budu tu i tamo, ovdje i ondje, Ali stvarno Buda ne moze da se nade u kojem pravcu. Oh, sto znaci jedan prosvijetljeni Majstor, i kako je duboko njegovo ucenje."

Kad su se ova dvojica vratila, Majstor tisine im odbrust.Gdje ste svo to vrijeme?Sve 10 vrijeme bio sam nasmrt i gotovo unisten radi jednog radoznalog hodocasnika."

Zapamti dobro ovu pricu, jer je to moze biti tvoja prica. To ne mora bili na takav nacin, ona ne mora postati tvoja prica. Ja pncam ove storiju da bih te ucinio svjesnim neke stvari. Volim te stvari, jer one jednostavno ukljucuju tako direktno i odmah neke fenomene koji su moguci za svakog hodocasnika da ih susretne na putu. Kako ih izgjeei tako da ne budes obmanut? Ni~ta se ne moze utiniti naspram obmanjivaea. Sto mozd da ucinis? Oni su tu i cjelina ih takoder dopusta, Toliko je dobro u toj mjeri. Ne mozes uciniti nista naspram obmanjivaca. Zato nemoj biti zabrinut. Pusti da budu svoji. Ali ti moz~ udniti nesto naspram sebe. U tom je bit.

Ja ne zelim da ti postanes revolucionar, da idd hvatati Babe. Ne! Pusti ih! Ja ti ne kazem da postanes revolucionar vee da postanes viSe svjesnim tako da se te stvari ne dese tebi, To je sve. Babe ce nastaviti, uvjek i zauvjek, jer budale su lu . . One ih trebaju. One zadovoljavaju zasebnu potrebu.

Zato, Slo treba uciniti? Ti moz~ uciniti sarno jednu stvar. Ti makni potrebu koju je u tebi. Ne projiciraj! Ne dopusti vjerama da se smjeste u tvoj urn. Otisti urn svaki dan, kao sto tisti~ kucu. Prasina se sakuplja cijeli dan. Navecer ti mozd da je ocistK Ujutro ponovo. Navece ti nisi ucinio nista, ali cak i nocu prasina se slegne.Zato ujutro ti ponovo tisti. Neprestalno tisti svoj urn oct vjere, koncepta, teorija, ideja, idologija, filozofija, doktrina, zapisa. Ti jednostavno ocisti svoj urn od verbalnih brbkjarija i nastoj gledati na realanosta bez ikakvog uma. Sarno gledaj, cisto gledanje, budi nag. Tilopa kaze:"Zuri nag i mahamudra ce biti tvoja", Ti ~ dositci najvi~e prosvjetljenje koje je moguce za Ijudsku svijest. Zuri nag. Pusti da oci budu ciste od svih koncepata Tad ce realnost da Ii se otkriie, jer je Ii neces iskriviti, i nec~ projicirati, i neces staviti ni~ta u nju.

trava raste sama 75

Sto taj hodocasnik moze da ucini? On ima neke ide]e i on stavlja te ideje u gest Majstora koji je gledao unaokolo za govornicima. U toj situaciji on stavlja svoje ideje. On je morao procitati negdje da se bude ne moze naci u nikojem pravcu. To je projicirano. Ne budi prcjektor, ne budi jedan aktivan urn. Pusti da tvoj urn bude sasvim pasivan, prijemljiv. Ne unosi nista iz uma u realnost, jer inace c~ je iskriviti. Jednostavno dopusti realnosti da ude u urn. Budi pasivan posmatrac, pasivan svjedok. Zatim, koji god da je slucaj, ti cd znati. Tad,ono sto je bit, biti ce otkriveno. Sarno te to moze voditi ka zrelosti, ka rastu i do krajnjeg cvjetanja. Makni urn ako zeli~ znati realnost. Stavi po strani urn ako leli~ penetrirati u istinu. Istina je uvjek tu, ali tvoj urn stoji upravo u sredinu. Stavi urn po strani. Ucini prozor i gledaj sve. Sarna misterija zivola postaje otkrivena pred tobom Sa umom nitko nije bio sposoban da upozna istinu. Bez uma svatko moze upoznati istinu, jer urn je barijera. Urn mora presta ti da bi istina bila. Ti nemas nista drugo sem uma. Zato je 10 tesko, veoma, veoma tesko staviti ga po strani.Naporno! Ali to se desi ako ti nastavg trenirati, Na pocetku sarno nekoliko sekundi uvida ce biti dovoljno. Ali cak i to ce ti dati novu dimenziju. Za sekundu urn stane iznenada, kao da je svjetlost tu. Cijeli svijet uma nestane, a svijet realnog je otkriven. To osvjetljenje ce ti se desiti, i tad, malo po malo, Ii cd se uhodati u stanje ne-uma. Tada tu nema potrebe za svijetlom. Sunce je niknulo, diglo se. Sada je jutro, sva je tama nestala. Religiozna osobno je osoba neuma, ne-vjere. Religiozna osoba je osoba ne-uma, ne-vjere. Religiozna osoba je osoba istine.

trava raste sarna 77

BUDENJE

Tokom tri godine ozbiljnog treninga pod vodstvom Majstora Gizana,Koshu je bio nesposoban da zadobije satori.

Na pocetku specijalnih sedmodenvnih desciplina, on pomisli da je njegova sansa na kraju dosla, On se uspinjao na hramovski toranjIduci gore pomisli:"IIi cu ostvariti svoj san, iii ce nati moje tijelo mrtvo pod osvim tornjem."

On je bio bez hrane i sna, ddeti se gore konstatnom za-zenu cesto narututi:"Koja je moja karma da uprkos svih tih napora ja ne mogu dohvatiti put?"Na kraju on prizna poraz, i determinirajuci kraj svemu, ode do ograde i lagano prebaci noge preko nje. U tom trenu, on je dozivio jedno budenje.

Preplavljen radozcu, on se obrusi stapenicama do Ginizove sobe. Prije no ~to je imao sansu da iMa kaze, Majstor viknu..Bravo-na kraju ima~ svoj dan". Covjek je jedina livotinja koja mote misliti pokusati iii uciniti samoubistvo. Samoubistvo je veoma specijalno. To je Ijudsko. ~ivotinje zive,i;. umiru, ali ne mogu izvrsiti samoubistvo. One live, ali tu nema nikakvog problema. Zivot ne moze stvoriti nikakvu zebnju. Zivot za njih nije nikakva muka-one ga jednostavno zive. Kako jednostavno zive, tako jednostavno i umru. Zivotinje nemaju nikakvu svijesnot 0 smrti. Nairne, one nisu svjesne ni zivota ni smrti. Zato pitanje sarno ubistva ne moze da nikne. One nisu uopce svjesne. One zive u najudubljem snu nesvjesnog. Sarno covjek moze izvrsiti samoubistvo. To znad da samo rovjek mote udniti nesto naspram zivota i smrti. To znaei da sarno rovjek moze stajati naspram zivota, Mogucnost je tu, jer covjek je svjestan. Ali, zapamti, problem zivota, zebnje, napetost, muke iii krajnja odluka za pocinitl samoubistvo, ne mote proizici iz svjesnosti. To dolazi iz fragmentame svjesnosti. To se treba duboko shvatiti. Buda je takoder svjestan, ali on ne moze pOCiniti samoubistvo. On ne moze ni da pomisli to. Za Budu samoubistvo ne moze postojati. Ali on je takoder svjestan. Sa totalnom svjesn~u nema problema, kao ni sa tatalnom nesvjesnoscu ~to nema problema. Nairne, biti totalan na bilo koji natin znaci biti preko problema.

Covjek je fragmentrano svjestan, dio njega je postao svjestan. To stvara cijeli problem. Ostatak, veliki dio njega je postao nesvjestan. Covjek je postao dvoje. Jedan je dio svijestan, cijeli ostatak je nesvjestan. Diskontinuitet se desio u OOvjeku. On nije jedna cijelina. On nije jedan komad. On je dvostruk. Dualnost je usla. On je

trava raste sarna 79

78 trava raste sama ad sebe

~~li~~aj~~a~·le~~~j~~· ~~ji·~I~~i·~a~o~.;~~~~·~~~~ti~a·j~'·il,a~ vode, devet de~~-

tina skriveno je ispod. lsti odnos j~ sa lju~~k~m sVJes~ose~ ~ nesvl,i~nose~. 1/10 SVIjesnosti je postala svijesno, 9/10 svjesnosti je JOS nesvjesno, same JI; vrh sejcstan. .

Cijelo bice ostaje duboko ispod u ta~i. ~a~avno, tu ima pr?~lema, Jcr kontlikt je niknuo u bicu. Ti si postao dvoje, a svjesru dio Je tak~ mali d.a ]e gotovo impoteman. On moze da pri~a, veoma j~ artikularan. On moze p~~atl, al~ kada d?de momenat za uciniti nesto, nesvjesnot Je ta koja ]e potre~~a, ].cr nesvJ,?,nost I~a energiju za udniti to Ti mozeS odluciti da neces ponovo bill gnJevan, an ta odlu.ka dolazi iz impotetnog 'dijela uma, dijela koji je svijes,tan, ~oj~ moze .v~djet.i da je ~n]cv uzaludan, stetan, otrovan, koji moze da vidi ~ijel~ ~lt~acIJu I ~lu~ltl. ~I, ?d1•uka nerna moci iza sebe, jer sva moe pripada cjelim ko]e]e J?S n~vJesna. SVJCSOI .dlo odlucuje..Ja necu biti ponovo gnjevan", -i to sa?10 dok .sltuacIJa ponovo ne ~Ikne .. Ka?_ situaciia nikne, svjesnost je gumuta po str~OI, a n~vJesnot prevlada. ~csvJesno]~ VI talno ,J snaznije, ima energiju.i iznenada .tl se nadp~an .. ~v]esnost ~oze ~OkuS~tl)o.~ malo ali to je uzalud-protiv OIJe ona Je OISta. Kada. nesvijsno ~~de I p~evlada s.ltuacl [u, ti'si zaposijednut, ti vise nisi svoj onako ~ako 11. ~naS. Tvo] ]e ego IZba~e~ IZ cen{ra Sve tvoje odluke preuzetie od tvoje svojesnosn ]ednosta~.no su beznacajne. N.esvj~nost je ta koja cini, Ponovo, k~d je situ~cij.a prosla, n~vIJesn~.se povuce a sVJesno se vraca na tron. Svjesno dolazi na tron jedino kad nesvjesno n~]e tu. .

To Iiti na slugu. Kad car nije tu, sluga sjedne n~ tron I nareduje, N.aravno, nikog nema tu da slusa, on je sam. Kad car dod~,. sl~ga Jed.nosta~no napusu tron i slusa cara. Veci dio tebe uvijek ostaje car, a manJI die ost.aJe ~ahk ~a s~ugu .. Tad uno konflikta nice, jer dio koji odlucuje ne mote dJestvov~tl! a dl? kO]1 deJstvuJ~ ne ~oze odlucivati. Dio koji vidi stvari.mo~~ 0 !ome da razm~~IJa, ali nema energqu, a

dio koji ne moze da vidi, kompletno ]e slijep, una svu energIJu:. . . .

Kod zivotinja nema dva dijela. Postoji samo.nesvJesn? I bez razm~SI]anJa ono dejstvu]e. Tu nema problema, jer tu nema unuta~Jeg konflIkt~. U B~?I, .tak?der, ist~ se desava iz drugog ugla. Cjelina je post~la sVJe~na .. T? z.na~1 prosvlJetlJenJa, satoriia samadija. Ti si prvo postao jedan, nahk na zIV01l~Ju-Jed.an koma? Tada StogJ da Buda odluci, to se odmah desi jer nema ni~?g tko je pr?uv toga, mkog nesviesno to a Tu nema nikog drugog u kuci, Buda ZIVI sam u kud, zat~ Bu~a ne t~ebJ borgu. ~~ vidi situaciju, on odlucuje i dejst~je. ~aim~, odluka I d.eJst~o msu dvoje u Budi-odluka je dejstvo. On jednostavno vldl da Je g~]ev uzalud~n I.gn]ev nestaie, Tu nema napora za nadvladati, nadsiliti gao Buda os!aJ~ opuSt.en I prirodan.On td moze srediti. Ti ne mozeS dopustiti da budeS opuSt~~ I plrodan ~er u trenu kad Sl ti opuSten i prir~an, ~esvjesn? ulazi: Ti moraS nastavltl da kontrohraS sebe, a Sto se

viSe kontroliScl, um viSe postaJcl umJetan... . ..

Civilizirano Ijudsko bite je plasti~n cvIJet: O~ nema vlt~ln~t,e~ergIJ~ - a kad tu neOla energije tad nema uzivanja. Jedan od naJveCt~ engleski~ ~Jesmka .~I.lIiam Blake ime predivne rijeti za to.lma veoma ~~boko uVI.d. On ka~e.,,~nergl!~ Je uzivanje". Tu neOla drugog uzivanj~. Sa~o ~nergIJa, sa~a vI!r.m.?St blCa Jeste uZlvanja, blazenstvo. Sarno je impotencIJa mlZenJa. Slabost Je mlZenJa, a dualnost stvar

impotencije.

Koliko god mala energija da je ostavljana sa tobom. Ti si podijeljen udvoje. Tad to takoder nastavlja da se rasipa u unutarnji konflikt. Ti se neprestano boris iznutra, neoprestano potiskujes nesto, neprestano nastojis da siliS nesto drugo. Gnjev dolazi, a ti ieM da nisi gnjcv. Pohlepa dotazi, a ti feliS biti neposesivan. Nasilje dolazi,a ti zeliS biti nenasilan. Tu je okrutnost, a ti zeUS biti samilosan, Tu ima previse smetnje, a ti teliS biti vedar, tih, Neste se dcsava iznutra, a ti nastavljas nematati nesto drugo. Neprestala borba rasipa ostatak encrgije. To nastavlja da bude tako dok ti ne postanes jed no.

Ima dva nacina za posta ti jedan: bilo vratiti Sf; nazad ka iivotinji iii uzditi M' 00 Bude. Naravno, pasii je lakse. Napor nece biti potreban, Ti moie~ jednostavno kliznuti dolje, nazad. To je nizbrdica bez zapreke, Kretati se, ici na gore je tesko. Zato mitloni odaberu nizbrdicu, Sto je nizbrdica. Sto se to tite svjesnosti? Droga, alkohol, seks su nizbrdica.

U dubokom seksualnom cinu ti postejes zivotinja, ti viSe nisi Ijudsko.

Interval je premosten. U dubokom seksualnom orgazmu dvojnost nesra]e, Kontrola nije viSe tu. U dubokom seksualnom cinu tvoje bite zapocinje Iunkcionirati kao cjelina. Urn nije viSe tu, ego nije vise, jer seksualni tin nije volontaran. Tvoja volia je nepotreban, on se ne zantijeva, Ti vi~e nisi volja. Volja je predana. lznenada si li haten u svijet u zivotinjski svijet, u prirodan svijet.Ti si ponovo usao u rajski vn. Ponovo si Adam i Eva-a ne viSe civilizirano ljudsko bite. Zato, sva drustva osuduju seks. Ona su uplasena od njega. To su straznja vrta za raj. Sve su civilizacije uplasene ad seksa Strah doJazi, jer kad ti jednom znas jednu nekontroliranu egzistenciju, tad je ti uopce ne zeli~ kontroliratri. Ti mozeS postati buntovnik. Ti mazeS maknuti sva pravila u vjetar. Ti mozeS maknuti Konfuci]a u prasinu.Ponovo ti mozeS postati jedna zivotinja. Civilizacija je zaplasena od toga. Stoga, seks je dopusren, jer kad on ne bi bio dopusten, previse bi nevolja bilo stvoreno. To je tako duboko ukorijenjeni instinkt u samoj biologiji, u samoj tvojoj fiziologiji, u najdubljoj kemiji, a kad ne bi bio dopusten on bi stvorio perverziju. Ti mozeS poluditi. Zato to drustva dopustaju. DopuStaju ga kao homeoptasku dozu. To je znaca] braka - brak je sredina, homeopatska doza, kontrolirana na neki nadn. Tebi je dopusten sarno mali prozor u drustvu, ali drustvo JDS uvijek rukovodi vanjskom kontrolom. Brak je Ijubav plus zakon - taj "plus zakon" jeste kontrola oko tebe. Ako je ljubav dopustena bez ikakvog zakona, postoji strah da ~oyjek padne ponovo u jedan zivotinjski svijet. Strah izgleda realan, strah ima znaca]. Covjek mote pasti kroz Ijubav, kao sto i kroz Ijubav wvjek mofe da se uzdigne. Covjek mose pasti kroz to jer stepenica je uvijek ista, bilo da ti ides gore iii dolje. Ljubav se moze vinuli do takve visine da Isus moze reei:"Ljubav je bog". A Ijubav moZe i da padne do takve dubine, pa za to dru~tvo stalno pazL PoUcija je uvijek unaokoJo. Sud je prisutan tu.

Ljubav nije sloboda. ZaSto u Ijubavi wvjek moze postati tako duboko?

Zato jer je u ljubavi kontrola izgubljena. Provalija je premootena. Ti ponovo postajcl jedan komad-ali si se vratio u zivotinjski svijet. Ljubav te takoder moze dovesti do boZanstva, ali ljubav treba bili veoma duboka, veoma meditativna. Tad Ijubav mora bili "Ljubav plus meditacija". Tandra je to - "ljubav plus meditacija". Ti se

80 trava raste sarna ad sebe

kreCci u ljubavi, ti dopu~ta~ svom bicu totalnu slobodu,a~i duboko ~ cent~ ti ost~jd svjedok. Ako je svjedok i~gublje~, ~i idesnizbrdo. Ako svjedok ostaje, tad ljubav, ista

stepenica mose da te vodi do krajnjeg raja.

Alkohol... sva su drustva bila protiv njega. Ali jo~ uvijek, ona ga d~~usta]u, jer znaju da bez alk~hola bilo bi previse kaosa. Alkohol se mora dopustlU u umjerenim dozama, Iegalnim dozama. Legaln~ o~ mora blt~ dopusten .Za~t~? Za t~ jer ono smiruje ljude .. <?n je tra~~iliz~t~r: LJudl su takvoj u,nu.tamJoJ m.uci ~a .~m trebaju nesto da ih smm. Drugadje, om bl Jednostavno posta.h.bJcsmoutm, om bi Je: dnostavno poludjeli. Tako, nijedano drustvo ne moze ~ozvol.l.tl slo.bod~ .alkoh~la, all ga ne mote niti sasvim zabraniti. ~o je nemoguce. Bilo ~OJI nadn ~IU. ce tezak z~ upravljaL Alkohol je potreban. On Je potreba Jer napetost Je tako velika iznutra da u

mofe~ poludjeti zbog toga.

Mnoge su vrste droga zat~. i i~pli~ale-to nije prvi p.ut, to je uvijek .bit? tako. Od same RigVeda do LSD 25, uvijek Je bilo tako. Nanovo I na.~ovo. droge Izbl: jaju. Ponovo one trebaju biti gumute dolje, unlstene. Drustvo nastojida Ih za.boravl. Ali se ponovo one vracaju. Izgleda da je tu du~ka potreba: P?treba Je most 1~1l!-edu svjesnog i ncsvjcsnog. Dok tovje~ ne posta~e .Iskreno medltatl~an, croge ce.blU potrebne. Dok god ne idcl uzbrdo u Ccl padati nizbrdo. Ti ne moz~ osta.tl statican. :0 je jedan od najdubljih zakona egzistencije - nitko ne moz~ ostau stauta~. ~l~ s~. Ide gore, iii se pada dolje jer iivot ne ~~naje odmor o~ poznaJe sarno ~reta,nJe III ~I Ide~ napred, ili Ccl biti bacen nazad, ali U ne mofcl red da Ccl zadrzati ~voJ.e stanje, Ne mofcl red da neces ici delje iii gore. Ne, to je nemoguce. Sarno medllauvno.dru~tvo moze biti slobodno od alkohola, droga i drugih kemijskih vrsta da premoste interval.

Interval mofcl premostiti bivanj~m pazlji~im, ~t~ je. toli~ nagiasak na biti pailjiv, svjcsnim svjedokom. Za~to? Sto ~~e p~taJ~ pazlJlv lim vI~e ~esvJcsnog postaje svjcsnim. To je jedini nati~. Ako u posta)~ ViSe sVJcsan: ako ~.I hodas sa svjsnoocu, ako ti prita~, slu~a~ sa sVJcsnoocu: ako u Je~e~,. ~upa.~ se sa. SVIJS~~~cu - a ne kao robot: ne hoda~ pospan i ne tini~ stvari .pospamm, ili tlm~ s!v~n a ~I~h.~ 0 netern drugom-to je takoder vrsta sna.Ne, ako s,,)csno, sa punom paznJom u tIn~~ s~v~ri, grumen ncsvjcsnog biva trastormirano u svijesnost, te malo po malo, sve vI~e I VI-

~e tvog ledenjaka izlazi iz vode, tame, izvan ocean.a. . . ....

Kada je tvoja cjelina izvan tame-to Je. samadi, To ~e.prosvIJe~.IJenJe. To je stanje Bude ili jedan arhat - onej koji ne1l!-.a n~vJcsnost u .sebl, ~edan. k~JI nema .ta: mu u sebi, u svom bicu. Cijela je kuea osvlJetiJena. S:>da S.I dosugao JedInst~o, ~I Sl kristaliziran. Ponovo, kao i zivotinja, ti ima~ jedinstvo-na Vl~em pl~nu. Bu.da J.e ~ISt~ nalik na zivotinju, jednostavan ka~ jedna .zivoti~ja, nevin, kao J~dna flvotInJa.-ah uopCe ne liti na zivolinj~. Zivot.i.nja.lma sv.oJu n~Inost z~g nez~~nJa, dok Buda Ima svoju nevinost zbog svoJe prosVlJetlJene sVJcsnostl. Uzrok.Je razhtlt, suprotan ..

To je prva stvar prije no ~to udemo u ovu ~nt.u .. Dru~a st~a:- .t?vJek dolazi do tatke gdje zapotinje osjeeati da je samo.ubistvo Je~ml natm za IZlCI I~ sve ove zbrke. Ta tocka dolazi u svatijem zivotu kada Sl totalno Sit sa borbom, kad Sl totalno

naspram dosade sa cijelim naporom bivanja.

I

l

trava raste sarna 81

. Zapamt.i, nalik ~~ sam~ubi~t~o, d~da je takoder veoma specijal-

na:?na Je tak~er IJudska. NI)edna z.lvo~l.n!a se nikada .n~ dosaduje. Pogledaj kravu.zvaee t~vu, IStU travu svaki dan. Sjedi i zvaee, ivaee I nikada dosadno. Ti se mozcl do~adlvati g~e_d.ajuci ):: Nj?j.~ije dosadno. Nijedna se zivotinja ne dosaduje. Ti ~e mozes dosa~ltl JednoJ zivotmp. Tako tupi, tako glupi um-kako se moze dosadivalI? Za dosa.du Je potre~~a vC?me, veoma.~soka senzitivnost. Sto je tvoja senzitiv~.ost ~~, tim v~ ce bltl tvo~~ dosa~a. DIJet~ se ne dosaduje. Ono joo pripada viSe zlvotmJskom, n~ ljudskom sVIJetu. ~Jeca s~ lJudsk~ zivotinje. One joo uZivanju jednostavne .s~van, one se ne d~duJu .. Svaki dan dijete moze loviti leptire i nikada m~ n~ blll.dosadno-sprem?o Je ~a ~d.e svaki dan. Da Ii si ti ikada pricao djetetu p~tu, istu p~tu? O~o ce rect.Jsprice] Je ponovo". Ti Ccl mu je ispricati ponovo, a dijete ce reel - price] ponovo!

. . Dijete tu n~ ~oz~ d~diti. Ti ne mozcl dosaditi tivotinji. Dasada je ~Judska. To Je veoma .v~hki kvalitet Jer ona postoji sarno na visem planu svijcsti. Kad je netko v~ma senzmvan, on osj~ dosadu. Zivot izgleda beznacajan. Tu izgleda da n~ma mkakv~ svrhe. O~ba se osJ~ ~o neka slucajnost. Da Ii postoji~ ili ne, nerna mka~e razhke. Dolazi tren kada u biva toliko dosadno da zapocinjes razmiSljati o samoubistvu,

., Sto j~ to samoub_istv~? To je jedn.ostavno smaknuce. To je upravo red -

dosta je: J~ ne zehm ponov? .~gra~~ igru Ja zehm da se maknem iz cijele igre. Dogod se n~ ~osugne ta tocka, religija mJe moguca Sarno iz te tocke ti iIi izvdiS samoubistvo, III se trans~~rmi~. To jer raskrs~iC3:' Tak? je ~oja primjedba: ljudi koji prerano ~tanu ~ehg.l~zm, JednostaV?o rasipsju svoJe vnJeme. Postati prerano religiozna ~nat~ postau rehgl~n bez da Sl s~~mo sit zivota. Joo Ii nije stvamo dosadno. Igra una Joo ~.eku a~rakcIJ~. To moze bill ~~, ~ovac, maZe biti politika iIi moe, ali joo nesto ~ ZI~OtU l!Da privlacnost, ~ad~ SI ~I pnJe vremena postao religiozan, a to nece pomoc~. TI ~ Jednosta~o raslp~tl svoJe vreme. Tada ima da Ii bude nasmrt dosadno. ZIV.Ot ~~ ne!Da pr:'vlatnosu. Svesu duge nestal~. Tu viSe nema cvijeea, sarno su tmoyI. TI Sl ~Ieen t~me. T~d, n~~a napora sa tvoje strane. Napusti ga, iIi ga se od_reknl - ~pamtl. ~o Je tu bilo kOJI napor za odreei se, to znaci da je ostalo malo privlacnosti, a~rakcIJe. Inace, cemu napor? Kad si ti sit stvarima, da li ih se odreknes? Nema nikakve potrebe da se odreknes, To je vee odreknuto,

. ~? ti pobjegnes u sumu, od kog ti bjeti~? Ti bjeill ad neke atrakcije ~to oIdJ~a.u sVIJetu ... Inate, zaSto? Odje ti bjetiS i zaSto? Cak i u bjeianju Ii pokazuJ~ da Sl Pl!vuten ~ netega. ~~~ti to,. to je pravilo: od bilo tega da bjeiiS, ti bjeZIS od .~v?Je atrakcIJe. Ako tl bJezlS od zena, iena je tvoja atrakcija ~to bde juri~ atrakcIJa Je veta.

. . T~ j~ p_reuranjeno, ti ~ bi~i spu~ten. T! moid otici na Himalaje, ali

m!~ht Ccl da S.I bl~ 1Z3~~n za,predsJedmka drzave. TI Ccl sanjati. Sjedeei na Hima~aJlma u usaml)e~oJ.p~Ci~I, naCl ~ m?oge apsaras, predivne rene koje dolaze iz raJ~: One su tvoJ dJetlOJastl urn. Nltko U n~ ~Ije predivne iene. To je zbog bijega od nJlh 'prera.n~. ~~ma. odreknuea u pruranJenom umu. Potrebna je zrelost, a zrelost znatl d~ Sl U tivI,O ilVOt, upozna~ ga do ~~o~ dna i n~~?ga manjkavim. U njemu nema m~ta. Put Je kompletan. TI moicl z1V)etl na trimci Ih moid otici u manastir Nema razlike. Sve je isto. Zivot nije vi~e jedna atrakcija: ~to god da jesi ne tini razli~

82 trava raste sama od sebe

ku, Bit je toeka samoubistva, a ta ta?,tk.a je bit sanny~sa. Samou?istvo iii sa.~nyas: to je alternativa. Dog~ ~j ~nnyas ~IJ~ Jedn~ al~ernatlva ~1l!-0ublstva, o~ DlJ.e znacajan. To je tatka gdJe u mozd da Vldl~ razliku izmedu ~:~lglOznog uma.1 sVJ~t?Vn?~ uma. Svjetovni urn nema alternative. Kad se on dosadi zivota, samoubisto Je jedini nacin, Tu nema alternative.

Jedan ateist - sto on tini kad je sit zivota? On moze izvrSi~i sa~oub.istvo. Na zapadu je zato izvrseno mnogo viSe samo~bistv~. St~ga muskarci ~IDe vI~e samoubistva. Broj je gotovo ~upli, j~r mu~ka~c Je .vetl ateist od zena, on Je ma,nJe religiozan od zene, Na istoku Je. manJe samoubl~tva izvrseno, dok na zapadu sve VISe. ldi na zapad i kretat tcl se hemsfreom samoubistva . . ..,.

Veliki mislilac filozofi logicari me samoubistvo vI~e od obicnih ljudi jer razmgljanje ukljuceje s~mnju. Covjek koji sumnja pos.t~je vjernik .u atei~m. Ne mozd ostati u sumnji jer ona je praz~~. Ti ~ moras zakaciti za neku vJe;.u-bll? ~ boga iii ne, bilo u mogucnost bud~te~ zivota ~h u ne.~ogutnost .bud~t.eg zlv~~a. bil? ~ znaca], smisao, iii Iranscendenllra.nJe zna~~~ ka VI.~lm pl~nOVlm~, ~h ~z njih. ~I~ 11 morasodluciti, Ti ne mofcl ostan u sumnp, Ja msam nikada vidio nikog da ZIVI u sumnji. On sebe moze da zove skepnkom, no, ~kep.ticizam.ie nje~ova vj~ra. On .sebe moze zvati atist - ja ne vjerujem u boga-ah on vJeruJe u svoje nCYJerovanJe .. On :'Jer:uje isto tako arogan.tno kao ~iI~ koji tei~t. O~ je isto takvo spn:1l!-an da b~Dl svoJu YJeru kao sto svaki teist debatira I dokazuje. Nitko ne moze da ZIVI u sumnp.

Tako tu ima dvije vrste uma: svjetov~i i religiozni. Dobro vte biti ~h.vatati rezliku. Svjetovni urn vjeruje u ocigledno,.OCevidno! ono sro on moze da VI~I! do~ dime. Religiozan urn vjeruje.ne sarno u ~.d.no, vet I u trascenda~talno. Reh~lozm urn je jedan koji kale da OCI ne mogu ISCrpltl realnost. Realnost. Je mnogo .VlSe <><! onog sto 0Ci mogu da vide, sto .ruke mogu. da doh~~te. ~ealnost Je mnogo VI~~. U~I ne mogu da ~uju sve, realnost Je mno&o ~.l3:ehglOzDl ~m ka~e da s~e sto u z.na~ jeste sarno dio - tu je i onostrano. Ova] ZlvOt .Dl)e ~e. T~ ima VlSe.od ZIVOt~, tu ima vi~e otvora. Svijetovni urn je zatvoren urn. Rehglo~~1 u~ je otvorem urn - uv~ek spreman za kretanju, uvijek spreman da proba, da t~~I: ~VlJek spremv~n. da .putuJe k~. nepoznatom.Ako ti imas svjetovni urn, kada se ~S.llI~ zivota, a prozivio s~ sve sto ZI~Ot mole da dade te nasao ga uzaludnim, bes~ons~I!l1' sarno I.gra~ka sa kojom se moz~ zabaviti, zaokupiti? Ali, koliko dugo mold biti zaokupljen igrackom? Tad ~olazl momenat momenat zrelosti kada igratka mora biti odbacena Tad tu nema mteg~. Taj je ziv~t bio sve,sad je on pao, ti moid pociniti samoubistvo.Za !e~ tu nema .n~cega drugog. Sarno u trenutku sam.oubis~ m~ ~.a d.odd.~o ~~anJa ljepote; re~lgloznog svijeta. Jedino tada je realiziran smisao religije, J~.r taJ Je .ZI~O.t za~~n .. TU.lma vire Zivota. Taj je svijet gotov, ali tu ima ~iIio~ dime~IJ~ - S~OJevI I SIOJCVl bica I egzistencije. Tome nema kraja. Taj o~oreDI urn jeste rehgl~1 urn. Ta prostrana mogucnost jeste ono sto se podrazumijeva pod bogom, Bog Je. beskonacna mogucnost rasta za tebe. Kad je jedan smjer gOlov, drugl se otvara. Nairne, kad g~ su vrata ~tvorena, druga se odmah otvaraju. U momentu samoub.istva.?Wba St.OJI na ~s~r:smci: iii uniStiti sebe, iii stvoriti sebe na nov na~in. Staro VISe DlJe zna~Jno. UDl~tIlI sebe sasvim-to je samoubistvo-i1i stvoriti sebe na totalno nov naan, tako da udd u nov svijet, i novi mot, i u novu Ijubav.

trava raste sama 83

.......................•..................•.. _- ...........•............. __ _--_ .

.. . Svjet?vni urn j~ jednostavno destrukti~an, a religiozan urn je kreativan.

RehglOzm. urn ka~e da kad Je sVIJet gotov to ukazuJe da je gotov i nacin tvog zivota, sam temelJ tV?g zivota. Ti moid zivjeti na drugatiji nacin, drugatiji stil bivanja jeste moguc, Stvon nov. Do sada ti si zivio kao tijelo, a sada ti mozd zivjeti kao dusa. Do sada ti si zivio na materijalni nacin, sada ti mozd da zivi~ na spirtualni nacin, Do sa. da ti si iivio sa pohlepom, gnjcvom i seksom, Ijubomorom i posesivnoseu, sada iivi na razlicit nadn, neposesivan, u samilost. Do sada si iivio sa pohlepom kao temeIjom, sada iivi kao ucesnik. Cijelo tvoje bite urestvuje sa drugima. Do sada ti si iivio sa razmisljanjem i misl.i~a. To je propalo. Sada iivi kao meditacija, kao ekstaza. Do sada tl Sl se kretao yam, tzvana, a sada se okreni nazad.

To je znace] preobrata: vratite se, kretati se ka izvoru. Vanjsko je zavrsilo, unutarnje je tu. Sada se kreci iznutra, novo bite nice, Hindusi su ovu tacku nazvali:tat~a budenja. Dat nam je porod! to je stvarno rodenje u fizitkom svijetu. Drugo rodenje Je dato od samog sebe- to Je stvarno rodenje tvog bica. Hindusi su to nazvali preporod. Za rovjeka koji je 10 dostigao oni imaju zasebno ime - oni ga nazivaju dwij-dvaput roden. Iz svoje vlastite utrobe on sada daje novi porod samom sebi. Nova ~ dimenzija otvara: dimenzija znacaja, vjcrnog znacaja. Ali, to se desi sarno kada Sl dosao do takvog stanja dosade te Ii ieli~ pociniti samoubistvo.

Sad cemo uti u tu predivnu Zen pricu

.Tokom tri godine oZbiljnog treninga pod velikim Majstorom Gizanom, Koshu je bio nesposoban da zadobije satori."

Satori je samadi, prvi samadi, sam ulazak u samadi, drugi svijet - totalano ne~znat tebi, total no nezamisliv, On nije cak ni sanjan sa tvoje strane. Taj svijet postoj u.pravo po .. strani tvog svijeta. Nairne, ti se nisi pokrenuo ni za korak, Upravo po stram ovog svueta, upravo u tome on postoji. Tvoje se gledi~le mora izmijeniti. ~nena~a, ~a~ ti ima~ drug~tij~.po~led u ist_i SV!jet, t~j drugi je otkriven. Svijet je tvoJe gl~dl~te I. m~~a ~rugo. TaJ sVI~et Je ruzan Jer J~ tvoJ ~gled, tvoje gledi~te pogresno, Ak~ Je ~~J SVIJ~t J~na muka, J~d~n paka.?, to Je zato Jer je tvoje glediste pogresno. ~al~e, mJe ovaJ sVIJet pakao, u si ta] kOJI stvara pakao unaokalo. To je tvoja proJekcIJa.

Svijet je neutralan. On je nalik na filmsko platno, cisto, bijelo, tad sve ovisi sto Ii projiciras njemu. Ti moras projicirati pakao, ti moid projicirati raj _ iii ti mozeS maknuti sve projekcije. To je moksa Ne projicirati nista jeste krajanja sloboda.

.Tokom tri godine ozbiljnog treninga pod velikim Majstorom Gizanom, Koshu je bio nesposoban dositi satori,"

Neste se tu mora shvatiti. Ako ti ne uting nikakav napor, ti need to dosnet nikada, Ali ti takoder moid udniti previse napora, a promasiti, Ponekad moid prcvi~e da uting a 10 je veoma, veoma delikatno - kako balansirati i nati sredinu? La~e je na tiniti ngta. Takoder je lako tiniti previSe. Tdko je tiniti upravo sredinu, ravnoteiu, pravu proporciju.

" Za ego, e~tr~1l!-! s~ la.~. Ne tin.ili ~i~ta j~ veoma lako. Zatim, tiniti pre-

vI~e Je takoder lako. LJudl tlJe Je tlJelo previSe IspunJeno salom, dolaze pitati ~to da tine. Smiju Ii oni postati? Znam da oni mogu iii jesi previSe, iii posta Ii. Oboje je la-

84 trava raste sama od sebe

trava raste sarna 85

-_ .

ko. Ali ako ti njima kaz~ da odsjecu njihovo priticanje na pola, to je tad tesko, Oni mogu sebe moriti gladu, to nije jako t~ko. Lako. Oni mogu puniti sebe previse.To je takoder lako, jer u oba slucaja oni tine stetu svom tijelu. Kvalitet njihovog ubistvenog stava naspram tijelu ostaje isti. Oni ga mogu prenapuniti: to je vrst. ubistva, nasilja. Tada oni mogu udniti drugu ~ta n~silja, oni m?gu gladovati, <?~Je su .~kstremi i oboje su pogresni. Ekstrem; su uVjek pogresni. Ostati u sredini je uVljek

ispravno.

Ta] Koshu mora da je preclnio stvari. To su uvjek desava kad dodes Majstoru. Ti biva~ zanijet, zaluden. Kad si ti blizu Majstora, ti si toliko privucen njegovim bicem da Ii zeli~ skodti, Ti zeli~ postati kao on. Ti zeli& uciniti bilo sro, Tvoja aktivnost postaje groznicava - ti si u prevelikoj zurbl,

Koshu mora da je eimo previse, inace sa Majstorom nalik na Gizana, satori se mole desiti ako ti jednostavno sjedi~ kraj njega. Zasto tri godine napora, a j~ je promasivao? On je precinio to! Kad ti pr~ini~ neku stvar, zebnja je stvorena. Unutamji metef je stvoren. Ti si nebalansiran, ti ne mozes biti na miru. Satori se ~esi sarno ako si ti kod kuce, Nairne, satrori se desi sarno kad si ti opusten stvamo. Cini samo toliko koliko moze pomod relaksaciji.Nemoj preciniti t?. Osoba mora.osj.etiti svoj naeln, jer ne postoji nikakva fiksana formula.Ona ~VlSI, ona ~ ra~I.lkuje. Svaka osoba mora da nade svoju ravnotdu. Malo po malo, jedan postoje svqestan toga sto je ravnoteze. Ravnoteza je stanje uma gdje si ti tih bez vjezbanja ovog iii onog.

Kad si letargican i ne ani~ puno, tad tvoja energija postaje nemir - jer previse energije iznutra stvarao neodmornost.Dijete je neodmomost. Tu ima previ~ energije koju ulazi u njegovo bite, a ono ne zna ~to da tini i gdje da je odbaci. Ako si ti letargiean, ti ~ imati previse energije koja ce stvoriti nemir. Tvoja ce energija postati tvoj. neprijatelj. IIi, ~ko ~i postan~ prel!kti~n, tini~ pr~i~: ako.tin~ neke stvari previse da to odvodi tvoju energqu vam, OSjetat ~ se iscijedenim, umomim. Ponovo, ti ~ se osjetati neodmomim jer ti trebas neki nivo energije iznutra. Previse energije ce stvoriti neodmomost: ali i prevlikim odvodenjem energije ti ~ osjetiti nedmomost.

Sa majstorom to se skoro uvijek desi. On ima magnetni centar u sebi, Ti postaj~ zaluden. To liti na Ijubavnu stvar-ti se zaljubi~ i tada te neka groznica strese. Ljubav je vrsta groznice. Temperatura je visoka, To se moralno desiti Koshu, jer nekon tri godine n~ta se nije desilo.

.Na pocetku specijalnog sedmodnevnog treninga, on pomisli da je njegova causa na kraju i dosla".

Svake godine, iii svakih sest mjeseci, iii tri, oni imaju specijalnu sedmodnevnu disciplinu u Zen manastirima zvanu Za-Zen. U tih sedam dana sarno se meditira. Sva energija mora biti bacena na to. Neprekidno tokom sedam dana: prestajud samo da bi se pojelo nesto - i to veoma malo - i spavalo dva tri sata nocu, To je sve. Ostalih dvadeset sati osoba mora meditirati, i meditirati. Osoba mora sjediti eak test sati neprekidno u meditivnom stavu i meditirati.

Kada se osoba osjeti sasvirn u momom iii pospanom i ne mole vi~ da sjedi, tada treba hodati i meditirati. Svih tih sedam dana Majstor je blizu sa svojim stapom, jer kad ti meditiras tri iii cetri sata, cak i pola sata za nekog je dovoljno da postane pospan. Tako, on te tad udari po glavi sa stapom. Tko zaspi biva odmah udaren stapom po glavi i vracen nazad. Sedam dana naporonog rada ... To pomaze latargicnim Ijudima.

Ali taj Kosho mora da je bio totalna suprotnost. Ta mu disciplina nije pomogla, specijalni napor mu nije pomogao. On je to vet einio tokom tri godine. Nairne treba razlidtu vrstu specijalne meditacije - sedam dana relaksacije. To nije postojalo u Zen disciplini. To se mora, jer tu su dvije vrste ljudi: latargicni i preaktivni. Za Ietargicne ljude dobro je za nekoliko dana da pokusaju najvise. Za latargicne Ijude to je dobro. Ali oni su 99%, stoga za onaj 1 % nitko nije mario. Za jedan posto koji je cimo previpe, ova disciplina nece biti od ikakve pomoci, Ali...

.Na pocetku specijalnog sedmodnevnog treninga, on pomisli da je na kraju dosla i njegova sansa",

Sad on zeli udniti sve sto moze. Skoro dvadeset sati on ce meditirati.

Sad satori ne moze izbjed njegovom dohvatu.

On se popeo na hrmanovski toranj.Penjuci se gore pomisli:Ili cu ja ostvariti sada svoj san, iii ee naci moje tijelo dolje".

~ad je on zelio unijeti svoju totalnu energiju u to. Bio je iskren, bio je ozbiljan. On je stvamo zelio sa tori. Bio je spreman platiti svojim zivotom.

"ILi tu sada ostvariti svoj san" - on je to rekao na tomju pred Budinim kipom, "ili ce naci moje tijelo u podnozju tornja". On je htio pociniti samoubistvo.

To je bit, toeka, veoma, veoma rijetka toeka u zivotu-kada si sprman dati puno, kada si stvamo iskren, Tad: samoubistvo iii samadi-to je jed ina alternartiva.

Otisao je bez hrane i sna. Tokom sedam dana on nece uzeti nikakvu hranu, on nece spavati, drieti se konstanto Za-Zena ...

Za-Zen se upravo sjediti u Budinom stavu, ne ciniti nista, jednostavno bivajud svijestan. Bez hrane, bez spavanja - sarno sjediti dvadeset cetiri sata. On tini sto bolje moze, najvise ~to moze, cesto izvikujuci stvari kac.Koja je moja karma, da upkos svih ovih napora ne mogu dohvatiti put?"

Dolazi momenat svakom tragaocu kada osijeti da on cini sve ~to moze da udni, Vi~ nista nije mogucel

.Koja je moja karma da uprkos svih napora ja ne mogu dohvatili put?" Ali, zapravo on nije mogao dohvatiti put zbog ovih napora-ne uprkos njih, vet zbog njih.

. Prvo, lata~gija je problem. ~~o se izvuti.iz latargije? Zatim drugo.pro-

blem je kako n pomoei da ostanes u sredini, Ne kretati se ka suprotnom stavu, ka hiperaktivnosti, ostati balansiran. Kosh je precinio to, ali to pomaze na drugi naein, Kroz to satori nije nikada dostignut. Kroz to on ne mote realizirati.

.Na kraju, on prizna poraz i determinirajuei kraj svemu ... "

86 trava raste sama ad sebe

Sada nista nije tu. Sve sto je mogao da ucini, ucimo je. Vi~e on nije mogao uciniti, Vise tu nije bilo za uciniti. Sad tu nema nade. Sto jo~ ocekivati?

Na kraju, on prizna pordz ... Taj poraz nije obican poraz. To nije poraz izmedu mnogih poraza. To je poraz, promasaj. Kad ti promasis u jednoj stvari, tu ne treba ciniti nikakvu razliku, jer ima mnogo drugog u cemu ce~ uspijeti. Kad ti proma~i~ u jednom naporu, znas da mozes uciniti drugi napor. Ali to je poraz jer je utinjen maksimum, vise ad toga on nije mogao. Vise nije bilo nicega: sa zivotom je vee zavrsio, sad on vise nema kontakta sa zivotom, igra je gotova. On je ucinio sve od onog sto je mislio da moze uciniti, On je prihvatio poraz-satori se nije desio.

" ... determinirajuci kraj svemu ... " Sad je samoubistvo bilo jedina mogucnost. Samadi nije bio za njega. On jo~ moze da ucini sarno samoubistvo.

" ... on prebaci lagano noge preko ograde tomja. U tom trenu jc imao probudenje".

Satori se desio, prostrano nebo samadija se otvorilo odmah.

To mora biti shvaceno, jer to moze biti isto i za tebe. To nije sarno jedan slues], u mnogim slucajevima je to bilo tako, Kada si ti poraz, promasaj, totalni poraz, mnoge se stvari dese u tebi-ego ispari. Cak i u za-Zenu, sjedeci sedam dana, bez hrane, bez spavanja, ego je tu. Nairne, tko pita za samadi? Tko je tu koji pita za samadi da se desi? To je zadnji napor ega, ego zeli dohvatiti to, a to je barijera. Kad on prihvati poraz, promasaj, ego nestaje, ego nestaje, jer ego postoji sarno sa uspjehom. Uspjeh je hrana, sarna stvar sa kojom ego zivi. Ako si ti stvamo promasaj, kompletni prornasaj, kako ego mote da ostane tu? Ego ne moze postojati u krajnjem promasaju. Ego nestaje, a sa egom latargija i hiperaktivnost, oboje nestaje. Bez ega ti si u ravnotezi. Iznenada sve se sredi i ti si u ravnotezi. Bez ega nema ekstrema, oni ne mogu postojati. ani postoje kao egov napor. Iznenada ego nije tu.a ti si u sredini. Sada, sarno napor samoubistva je veoma, veoma uravnotezen.

.Na kraju, on prizna poraz i determinirajuci kraj svemu, on se lagano prebaci preko ograde".

Zasto lagano? Sada samoubistvo nije nesto ~to on ide da uti. Samoubistva je nesto sto mu se desava. Zav~av~i sa svijetom, zurbe nije bilo, jer on nije odlazio nigdje. On je jednostavno izlazio iz egzistencije. Tu nije bilo zurbe, Tiho lagano, on je dosao do ograde. To je stvarno predivan trenutak, veoma dubok. Vec je to samoubistvo raziidto. Ti mozes pociniti samoubistvo u veoma velikoj hipertenziji - tako Ijudi tine samoubistva. Ako okljevaju i za tren, oni nece pociniti to. To treba potiniti kad si sasvim Iud, kada si toliko napet da ne zna~ sto tinK Tako ti moze~ odloziti samoubistvo cak i za tren, tad se ono nece nikad desiti.

lmao sam prijatelja, Zaljubio se u jedu zenu, a ona ga je adbila. Tako, naravno, bivajuci pjesnikom, on pomisli na samoubistvo. Njegova poradica je bila veoma uznemirena. Svi su ga ubjedivali, ali ~to su vge pokusavali tim vi~e je bio odlucni]! da pocini to. Ne znejuci sto d,a ucini, zatvorio je vrata. Zapoceo je da udarati glavom u vrata. ani su se uplasili, Sto utiniti?Iznenada, oni se sjetise mene i pozovu me. Ja sam dosao, On je i dalje udarao glavom u vrata. bio je say bijesan i odlutan. Prisao sam blue vratima i rekoh..Zasto ting takav sou ad toga? Ako zeli~ pocinili samoubistvo, ucini to. Ali zasto toliko buke? Zasto udaras glavom? Tako neces

trava raste sama 87

umrijeti! Poslusaj me, dodi sa monom. lci cemo do rijeke. Tamo je jedan divan most gdje sam je uvijek meditirao. Kad bih ja izvrsio samoubistvo to bi bilo ideal no mjes- 10. Dodi, to je dobra sansa." Posto je nisam rekao nista protiv samoubistva, on se smirio. Prestao je udarati glavom. Bio je stvamo zbunjen, jer nije ocekivao da ce mu prijatelj pomoci da izv~i samoubistvo. Tada mu rekoh..Otvori vrata ne clni budalu ad sebe. Ne pomazi da se sku pi gomila. Cemu takva predstava? Ti sarno dodi samnom i baci se u rijeku. Tamo je vadopad i jednostavno c~ nestati". On otvori vrata i pogleda me. Bio je veoma zbunjen. Uzeo sam njegovu ruku i izveo ga iz kuce, On rete:"sto cinis?". bio je zaplasen. Sad sam ja bio spreman i opasan. Ja rekohTo je nee punog mjeseca i nema zurbe. Kad jedan zeli umrijeti tad mora odabrati povoljan momenat. Zato cemo mi dati usred noel Tada ce pun mjesec biti tamo. Ja CU reci zbogom a ti c~ skociti.Tostajao je sve zapalaseniji, Ja sam sarno odlagao.

Otisli smo u krevet u deset sati. Navio sam sat na dvanest i rekoh mu da ponekad ne mogu da cujem alarm, zato, ako on cuje prvi neka me probudi. Cim je zvono zazvonilo, on ga odmah iskljuci.Sacekao sam nekoliko min uta, zatim rekoh:"sto cekas? Probudi me! " Iznenada se razgnjavi i rece..Jesi Ii mi ti prijatelj Hi nisi. Izgleda da me ti zeli~ ubiti. Ja rekoh..Ne cinim nikakav svoj sud. Ako zeli~ umrijeti, to je tvoja odluka. Tako, ti mi kazi, ja sam neutralan. Kola su spremna, ja (u te advesti do mjesta. Nat je prekrasna. Mjesec je izasao, Seda je na tebi odluka", On receOdvedi me mojoj kuci, Ja necu da se ubijem. Tko si ti da me sili~ da umrem?"

Ja nisam nikog silio.Samo odlozeni trenutak, i on dode sebi. Ali to nije ta vrsta samoubistva.

Ja ti moram usput reci da je sarno jedna religija na svijetu koja dopusta samoubistvo-jainizam. To je raritet. Sarno Mahavira dopusta samoubistvo. On kaze: ako ti moz~ umrijeti veoma tiho, bez ikakvih emocija u vezi sa lim, to je predivno. Nema niceg loseg u tome.Ali to treba bili ucinjeni u veoma drugom periodu, inace neces nikada znati. Zato ti trebas prestati uzimati hranu. To je sve.

To zahtjeva gotovo tri mjeseca da bi osoba umrala bez hrane. Tokom tri mjeseca tijelo nastavlja da zivi koristeci svoje rezerve,energiju. Osoba nastavlja sve v~e mrsaviti, Meso nestaje sarno skelet ostaje. Blizu treceg mjesec osoba umire.

Stoga Mahavir kaze daako zeli~ umrijeti, ako samoubistvo biva religiozni adlazak, tad ne cini to u zurbi. Cini to jednostavno jer ti imas tri mjeseca za misliti. Ti se mozes vratiti nazad. Nitko te ne sili. Bilo je mnogo osoba koje su to u proslosti ucinile. Mnoge su osobe izisle iz egzistencije nakon neuzimanja hrane tokom tri mjeseca. Jednostavno meditirajuci, lezeci. Tada i ovo samoubistvo ljepse no tvoj obican zivot, jer oni stvarno ne ubijaju sebe. ani krecu ka drugoj obali.

Taj Koshu se kretao lagano. Tu nije bilo zurbe, Nairne, kad ti zivot ne znaci nista, smrt ti takoder ne moze znadti nista. Kad je zivot uzaludan, smrt je taKader uzaludna, jer smrt nije drugo do kulminacija zivota. Smrt ti toliko znaci jer ti i zivot toliko znaci, To je uvijek u istom adnosu. Ako ti je zivot veoma, veoma znacajan, ti ccl bili uplasen ad smrti. Kad je zivot beznacajn, naravno, smrt je takoder beznacajna, Tu nema zurbe.

"Onje.d~ao do ograde, te lagano prebaci noge preko nje."

88 trava raste sarna ad sebe

trava raste sarna 89

.................................................................................................................................................

U tom trenutku ... Samo zamisli sliku-budisticki monah stoji na tornju lagano micud stopala, i iznenada tu je ono sto je uvijek telio da bude. Satori se desio, svjetlost.

. . 5to se .desilo tog tr~na? MiCuci lagano noge za pOCiniti samoubistvo ti-

vot Je sas~m zav~.IO. II umu ~IJe bilo pohlepe Ca~ ni za .satorijem. Nije bilo ega u ~mu cak n~ ~ rehglozn.lm dostignucem, Buducnost Je sasvim maknuta jer ona postoJI sa~? sa z~IJa~a .. ZeIJe s~ buducnost, Sarno je jedna zudnja ostala unutar zudnja za satonjem. Zudnja Je stvonla buducnost i vrijeme. Zudnja je bila zadnja barijera. Zadnja "barije~" je maknuta. Sada tu nije bilo buducnosti, nije bilo zelja.-Samo taj trenutak postojt,

U trenutku kad je Koshi polozio svoje noge lagano, svo je breme nestalo-bez proslosti, bez buducnosti.Nikakva proslost, jer zivot je realiziran kao uzaludni: bez buducnosti, jer tu nije bilo zudnje, cak ni za satorijem.

... P~e~~cio je noge: vrijeme j~ st~lo, u~ je stao jer tu nije bilo nista za do-

Sl~! nista za misliti, U t~m tre~utk.u o~ Je izasao IZ vr:emena, on je trascendentrirao vnJeme. u tom trenu njegovo Je bivanje postalo vertikalno, a ne vise horizontalno, bez e~~losti, bez bu~~cfl(~ti, .svo je ra~ipa~je nesta!o. U !ren~tku polaganja, on nije polozio sarno noge, cijelo Je njegovo bice bile polozeno. Vertikalna je dimenzija zapocela i iznenada tu je bio satori.

.Iznenada, u samom trenutku, on je imao probudenje."

.. To se ~vjek desi tako. Tako se desilo i sa samim Budom. On je napustio

sVIJet,. palatu,. predlv~u, n~oroden~, ~ijelo ~ljevstvo. Svijet nije vi~ tu. Bio je sna~Jan. Zatim ~~t je gOO.m~ nastojao I nastojao u svom maksimumu. Obisao je sve Msjstore, sve Msjstore koje Je znao. Rece.Spreman sam uciniti bilo sta, ali zelim znati sto je tivot, tko sam ja". A Majstor, mnogi majstori u tih ~est godina rekose mu da uclm puno stvari. On ih je cinio. On ih je Cinio tako savrseno da ucitel] nije mog~o r~i da ~~ to.nije desilo zbog njegovog looeg Cinjenja. To je bilo nemoguce, Cak m .~·1aJsto~ mJe bio tako sav~en kao ucenik, ~toga suo Majstori prihvatili svoj proma~J I kazah da ovog trena om ne mogu pomoci. Tako Je on morao traziti drugog Majstora. Zatim su svi Majstori bili gotovi.

Na kraju, on je poceo Ciniti sam. Cinio je sve ono ~to je prevladalo u Indiji stolj~ima. Poku~o j~ ~noge metode.hatha joge. Cinio je sve sto je bilo dostupno. ~n Je to preradio, Blo Je tako nemiran za dostici. Bio je preozbiljan sa tim. Njegova iskrenost je postala hipertenzija iznutra i nije mogao dostiei,

Zatim, jednog dana prelazeei preko rijeke Niranjana, blizu BOOh Gaxa bio je pres~ab zoo~ posta. RijeCna struja je bila slaba, ali on je nije mogao preci, nije mogao da Je prephva. ZakaCI? ~ za korjen stabla da bi spasio svoj zivot. Bio je tako slab. U t?m Je .trenutku pomlsho}to sam_ja. ucinio? Uni~tio sam svoje tijelo, a nisam ~oslIgao nikakvu dusu. Say taJ napor bio Je glupost". U tom je trenutku odbacio svaki napor. Svijet je vee bio uzaludan a sad i religiozan svijet napora bio je takoder uzal~dan. Tog dana se opustio ispod stabla koje je postalo BOOi stalblo, pod kojim je dostigao prosvijetljenje. On se opustio. Relaksacija je bila totalna. Po prvi put tu nije bilo niceg za dostid, Urn koji dostize nestao je. On je ucinlo sve i nista nije bilo moguce, Zato, ~to uciniti? On je jednostavno zaspao. Te noci nije bilo snova, jer kad

nema zelja nema ni snova. Snovi su sjene telje. Snovi su zelje koje te hvataju cak i u tvom snu. Cijela je noc prosla kao da je bila jedan tren. Ujutro, rano,kad je zadnja zvijezda nestala, on otvori svoje oci pogleda zvijezdu. Bio je u istoj situaciji kao i Koshu kad je prelazio ogradu. Zadnja zvijezda je nestala-on otvori oci bez uma iznutra, bez zelja. Vrijeme je stalo-iznenada to je bilo tu. Njegova je zudnja bila barijera.

Tako se mora zudjeti, boriti se, moras da uCing sve napore, da trazi~ i ispitujes. Mora da se ucini sve sto se moze, i tad mora da se makne sve. Sada ti to ne moze~ uciniti jer ti nemas sto da maknes, Prvo moras sve da Cini~, zatim da maknes, Ti moze~ na toranj, moz~ preci ogradu, veoma, veoma, lagano, ali nista se nece desiti, jer to nije pitanje vanjskih gesta. Za unutarnje ti joo nisi utinio sve ~to se treba uciniti, Moz~ otici 00 BOOi stablo i led sasvim opusten, a ujutro tocno kad zadnja zvijezda nestaje, ti mozes otvoriti od. Nista se nece desiti.

Osoba mora proci kroz tezak napor da bi dosao do totalne relaksacije.

Tada se iznenada to desi.Naime, to je uvijek bilo oko tebe, jedino ti nisi bio tu. Ti nisi bio prisutan. Ti si se kretao u umu, u zeljama, u buducnost u proslost, u memorijarna u mislima. Bio si prezasicen sa oblacima, zato nisi mogao vidjeti nebo. Ono je uvijek tu. Nairne, oblaci su kolali nebom, Samadi je oko tebe, samadi je ocean. Ti si riba-ali ti nisi prisutan.

Preradostan, on se obrusi stepenicama i kroz k~u otrca do Gizanove sobe. Prije no sto je imao priliku da progovori, Majstor viknu..Bravo-napokon si imao svoj dan".

Sam kvalitet osobe koja je dostigla satori se izmijeno. Ona to ne treba da kaze-barem ne Majstoru-ona ne treba recl..Dostigao sam", jer same vibracije, sarno bice jednog koji je dostigao, jesu totalno razlicite, Cak i prije no sto on moze da kaze bilo sto, Majstor kaze.Bravo, tako , ti si dostigao. Tako, to se desilo!" Nerna potrebe pricati 0 tome. Jednom kad se to desi, onaj koji zna vidjeti ce to. Cak i onaj koji to ne zna zapocet ce osjecati to.

Ti ne moz~ doci fuvjeku realizaije bez osjecanja neceg nepoznatog, bez da Cuj~ njegove korake u svijetu nepoznatog, u svijetu misterija. Misterije ga okruzu]u. U njegovoj sjeni postoji veoma, sveti kalitet. U samoj njegovoj kretnji svetost je tu, jer on je cijeli. Satori te Cini cijelim. Samadhi te Cini cijelim, Tu nema vi~e razdvajanja izmedu svjesnog i nesvjesnog. Iznenada to je premosteno, Cjelina izmedu svjesnogi nesvjesdnog. Iznenada to je premosteno, Cjelina je postala svijesnot.

Kvalitet je upravo nalik na to: ti vidi~ kucu i noci, bez svjetla. Tad netko upali lampu iznutra. Say se kvalitet kuce tada izmijeni. Takoder i prolaznik na putu vidjeti ce da svijetlo gori unutra. Kvalitet se izmijenio. Kroz prozore,vrata, svijetlo ce sijati vani. Kuca nije vi~ u tami.

trava raste sama 91

MR1VAC

Jedan biv~i car upita Majstora Gudoa.Sto se desi prosvijtljenom na-

kon smrti?"

Gudo odgovort.Kako mogu znati?" Bivsi car rece: .Zato jer si ti Majstor!"

Gudo odgovori..Da, gospodine, ali ne mrtav."

Covjek je neznalica naspram realnog. Teske je znati realno jer znati to, ti prvo noras biti realan. sarno isto moze znati isto, Covjek je Iazan. Nacin kako oovjek postoji duboko je dvolican. On sam nije realan. Njegovo originalno lice je sasvim izgubljeno. On ima mnogo Iica, koristi mnogo lica. Ali, sam nije svjestan orginalnog lica, svog vlastitog.

Covjekje jedan imitator. On nastavlja imitirati druge. Malo po malo on zaboravi da ima svoje vlastito jedino bice.

Realno moze~ znati sarno onda kada si ti realan. To je strahoviti napor.

Put je tmovit. Zato tovjek pokusava trikom. On zapocinje rnisliti 0 stvamom-filozofirajuci, stvarajuci mentalne sisteme 0 stvamome. To je bit filozoflje: trik uma za obmanuti sebe svojim neznanjem zbog neznanja realnog. Stoga filozofije obiluju i cijeli svijet zivi u konceptima i teorijama. Hindusi, muslimani, kriscani, jaini.budisti, ima milion koncepata, One (filoz.) su jeftine. Ti ne moras mjenjati sebe, ti trebas sarno jedan obicni inteligentan urn, osrednji urn. Nije potreban vi~i kojeveflcijenat intelegencije, zato tu nema teskoca, Ti moz~ adaptirati koncepte i moz~ sakriti svoje neznanje od sebe. Filozofija je upravo metod skrivan]a. Jedan zapocinje osjecati da zna bez da uoce znade. Jedan poeinje osjeeali da je stigao bez da je preuzeo prvi korak.

Filozofija je najveca bolest. Jednom kad si ulovljen u nju, veoma je lesko izici vani-jer 10 je tako duboko zadovoljenja ega. Osoba se osjeti povrijedenom kad spozna svoje neznanje. Neznanje je totalno i apsolutno, Ti ne zna~ ni~la. Ti si jednostavno u tam nom neznanju, a 10 boli. Osoba zeli da zna nesto, barem nesto, Filozofija Ii daje utjehu, tu su teorjje, pa ako Ii imas jednu obicnu intelegencju 10 ce biti dovoljno. Ti moz~ nautili leorije, moz~ imati svoj vlastiti sistem, filozofiju, i lad si miran. Tada, ne sarno da znas vee Ii moz~ i druge da utiS. Ti moz~ upozoravati druge, Ii moz~ nastaviti pokazivati znanje drugima - sve je sredeno, neznanje je za-

92 trava raste sama ad sebe

trava raste sama 93

b?,rav~jeno. Filozofija zna6.logi~na konstrukci], realnog: to je otome, i 0 lome, ali to mje nikada realno.Uokolo I naokolo, ali nikada dodruci centar, To se ni ne moze to

nije moguce za filozofiju. Zasto? '

. Za.l~ jer je ~Iozofija.ba~irana na logici, dok realnost ide preko logine.

TI ~ora~ ~hvalI~I malo VI~e. Logika je potraga za sadriajn~eu a realnost je nesadriaJn~. Ih, ona Je tako duboko sadriajna da cak ni suprotnost nije nesadriajna. Realnost Je paradoksal~a: ~ve suproln~Li ~e sas~aju, mjesa]u i uranja]u u nju. Ona je tako pros!rana: LogI~ Je uska. Logika Je nalik na cestu uska, oriientirana na cilj. R~aln~sl je ~~hk na ~.Irok pros lor, bel cilja. Ne iduCi nigdje, ona jevec tu, krece se u svim dimenzjama zaJe~no .. ~gika je jednodir:nenzijalna, realnost je multidimenzi~nal~a. Lo~lka.kaze A Je A I nikako ne moze niti B-lo je sadrzaj logike-a u stvarnosn, A je A,ali uVJek se krece i postaje B, takoder.

Logika kate iivOl je zivot, i nikad ne mote biti smrt, Kako iivol moze da bude smrt? Ali u stvarnosti, zivol je kretati se svakog trena ka smrti, ZivOl je smrt.

. Logika kaie Iju~a~)e Iju~av i ~i~ada ne ~oze bili mrinja. Ali Ijubav je

kre.la~1 se svakog lre~a ~ .mrznJI! dok J~ mrznJ~ kretati se svakog trena u ljubavi, Ti vol~~ )e~nu osob~, a.1t II Je m~I~. SlO Je ~~blja Ij~bav, dublja je mrinja. Ljubav i mrzqa Jes.u ~v~ It~ Isle ko~amc:. Mo~ It II mrzen osobu bel da je volis? Prvo je li moras volJell, Jedl~o lad~ 1I ~ozcl.da je r:nrzK Mrinja treba Ijubav kaoprvi korak, Kako mozes postau neprijatef OSObl sa kojom nikad prije nisi bio prijatelj?

. Prij~lelji i. neprija.lelji odvojeni su samo u logici. U stvarnosti oni su zajdno. Ako 1I.traZl~ svoju mrinJu duboko, nati ~ skrivenu Ijubav. U trenutku kad si f?,den, sm~ Je tak~er rodena sa tobom.Radanje pocetak smrti, a smrt je kulminaCIJ~ rod~nJa. H~rakht ~e:"Bog je zivot i smrt, Ijeto i zima, glad i sitost, dobro i 10- ~e . ~VJek ?boJe. Bog J~ realnost. Ako ti gledas realnost vidjet ~ da se sve suprotnosll. sasta]u, Real~ost Je konteradikrotna, logika je nekontradiktorna. Logika je jasna, ~ISt~. ~ealnost jeveoma kompleksna. Reamost nije nalik na logi~ki silogizam iii mate~tl~ki.problem-ona ima mnogo dimenzija. Ona je medupovezana, sve suprotnosu su zaJe~no: da~ se okrece u n~, a noc se ponovo okrece u dan. Jutro nije ni~ta drugo do mdlkaclJe da noc dolazi, Mladost postaje starost, Ljepota se okrece i postaje ruzna. Sve se mjenja i postaje suprotnost,

... . To ~e r:nora ~uboko s.h~.atiti)er t~ je te~eljna ra~lika izmedu filozofije i

rehgIJ~: FlIozo~Ja J~ logl~na, reh&IJ.a mJ~: Fllozofija Je logl~na, religija je realna. S~vat.ltl.filozofiJu .n~J.e t~ko, shvallll.reli~IJu g~t~vo je nemog~ee'.l?gika, pri~ jasm~ Je~lkom. RehglJa ne mo~e da pn~! Jer rehgIJa mora da pn~ JezIkom realnosti. L:o~Ika )~ f'!lgm~nt odabran 1Z r~lnost.l, o? uma ona nije totalna. Religija prihvata Cjehnu I zeh znall onakvu kakva Je. LogI.~a Je mentalna konstrukcija. Filozofija, logika, nauka, sve su to mentalne konstrukclJe. Sve su one bezirane na logici.

R.eligija ~~ d~truktura cijelog uma. Filozofija je struktura uma naspram realnostl,.~~~ga sistema. Urn ostaje tu i pomaze ti da odabere, da procjeni~, da nadcl. U rehglJI tl mora~ da destruktira~ urn. Realnost ostaje onakva kakva je, ne

moi~ da u~ini~ nsta naspram realnosti. Sarno makni urn i tad posmatraj Ako je urn tu, on nece dopustiti da gledas na cjelinu. Urn je opsjednut sa sadrzajnoscu, on ne moze da dopusti kontradikcije.

Tako, kad god ti dod~ blizu osobe koja je prosvijtljena, tvoj ce urn biti u te~koci. Naci ~ u njemu puno kontradikcije. Tvoj Ce urn red ovaj mvjek kaze ovo, zatim to pobije. Ponekad on kate ono, zaum ponovo nesto drugo. On je nepostojan, Religiozan covjek je po samoj prirodi slucaja kontradiktoran, On i treba da bude, jer on nije u potrazi za postojanoseu. On je u potrazi za lstinom, On je u potrazi za realnim. On je spreman da makne sve za realno, stogod da realno je neka bude, On nema preformuliranu strukturu za realno. On nema ideju kakva mora biti realnost. Ako je ona ne postojana, ona je ne postojana. On nema sto da na nju nemetane. Religizni urn jednostavno dopusta realanom da pokaze, On nema ideju kakva ona mora da budc. Religiozan mvjek je pasivan. Logicki, filozofski, znansrveni ~ovjek je agresivan, on ima neku ideju i kroz tu ideju on strukturira realnost. Oko ideje on nastoji da otkrije realno. Ideja nece dopustit da otkrijeS realno-sama ideja je prepreka.

Zato, realnost je jednom logi~na, drugi put je poezija. Poezija je prct,v na logici. Logika je racionalna, poezija je iracionalna. Logika je logicna, poezja je imaginacvija. Ovu razliku treba zapmtni jer religija nije ni logika ni poezija.

Logika je od uma, imaginacija je takoder od uma. Pjesnik zamislja realnost. Naravno, njegova realnost je vi~e obojena od logicne realnosti, jer on je zamiSlja i nije zaplasen. On je sasvim slobodan u svojoj imaginaciji, on ne mora da slijedi ikoju ideju. On jednostavno sanja 0 relnosti, ali to je ponovo.o". On sanja 0 realnosti, on ~ini predivnu cjeJinu iz svog sna On je pun boja, jer duboko dolje je fantazija. Logika je ravna, bezbojna, skoro siva. U njoj nema poezije jer u njoj nema imaginacije. Poezija je skoro kontradiktorna, jer ona je imaginacija. Ona ne brine. Ti nikada ne pitas pjesnika da bude doslijedan. Ako pjesnik napise jednu pjesmu danas, sutra drugu i pobije samog sebe, nitko ne brine. Ljudi kazu-to je poezije,

Ako slikar naslika n~to danas, a upravo suprotno sutra, ti ne pita~ za ikakvu postcjanost, Ti ne kaz~"Slo lo ~ini~? Jucer si Mjesec naslikao zut, a danas ga boji~ u crveno. Sto tini~? Ti si nepostojan. Nedosljenad si". Ne. Nitko ne pita. To je poezija: slikanje je poezi]a, kiparstvo je poezija. Pjesniku ti dopustats svu slobodu. Ali poezja je imaginacija.

Urn ima dva centra. Jedan je razmi~ljanje, drugi je imaginacija. Oba su centra od uma, a religija je preko, preko oba centra. Ona uOpCe nije urn. Ona nije ni znanstvena, ni poeti~na. IIi, ona je oboje. Zato je religija dublji misticizam od ikoje poezije. Ona jednostavno makne urn sa svojim centrima i zatim posmatra. To je kao da makncl po strani svoje naocare i posmatra~. Urn moze biti maknul po slrani jer on je mahanizam. Ti nisi urn. Urn je baS naJik na prozor. Ti stojg tu i promatra~ kroz prozor. Tad okvir prozora postane okvir realnosti. Ti gleda~ kroz prozor Mjesec je lZ3~0: nebo je predivno, ali tvoje ee nebo biti uokvireno od prozora. Ako prozor ima neku boju na staklu, tad ee tvoje nebo biti obojeno od tog okna.

94 tra Fa raste sarna ad sebe

trava raste sarna 95

Religija je jednostavno izlazenje sasvim iz kuce: (Tledati realnost ne kroz prozor, ne k:oz ikoja vrat~, ne kroz ikoje naocare, ne kroz ikoji koncept, vet jedn?s.t.a:no gl.edall na to ~ak"Vo Je os~aviv~i P? st~~ni ~m. Ali, to je cijla metodologija rellglJe. sve Joge,. ~~ntra.1 sve tehmkc. medlta~IJe msu dugo no kako staviti urn po strani, kako razbin idenntet sa umom, I gledatl. Tad sve ~to jc realnost biva otkriveno. Zapamti to!

~~~eka? c~ ~eli~ija pritati)ezikom logike, tad ona postaje tcologija. Pone~ad ce religi]a pnta~1 jezikom poezlJe, tad to postaje objektivna umjetnost, kao TaJ. Mahal. Ako po prvl put posmat~a~ ~aj Mahal ti ce~ shvatiti ~to je to objektivna ull1Jetn?St: qlcdaJucl na ~omade objcktivnc umjetnosti, kao Taj Mahal, ako jednostavno sjedis I posmatras, iznenada te tisina okruzi, mir se spusti na tebe, Sarna stuktura Taj Mahala je povezana sa tvojim unutarnjim bicem. Samim gledanjem njegova oblika, nesto se izmjeni u tebi,

".Ima dvije .vrste umjetnosti, Jedna umjetnost je subjektivna-npr. Picaso.

Ak? gle?a~ .Plcasove ~II.kc, ti moz~ shvatiti koju je vrstu uma imao. Njegove slike o~l~kavaJu njegov vlastiti urn. Mora da je zivio u mori jer sve njcgove slike jesu mora. Tllh ne moze~ puno gled~ti .bcz da. se ne osi.~ti~ b?lesnim i osjeti~ muku. To je njegova unutrasnja ludost koju Je naslikao u bOJI. To je zarazno. To je subjektivna umjetnost-sto god da tini~, ti unosis svoj um.

.. Objektiv~a ~mJ~tnost jesc~e neunosenje svog uma, vee slijediti neka

obJektlvna pravda za izmjernt: osobu koja ce to gledati, meditirati na tome. Sva istotnJatka ~mJet~ost je nastojala. biti obj.ektivn~. Umjetnik nije ukljucen u to. Slikar je za~.ravlJen, kipar J.e zaboravIJe~, arhitekta Je zaboravljen. Oni nisu ukljuceni u to. Om jednostavno slijede neka objektivna praviJa za stvoriti komad umjetnosti.

. . Stoljeci!lla, kad b~ god ne~ko p?gl~dao to, nesto od meditacije bi se de-

sll? u. nJemu.l!. noci pun~g rnjeseca, sjececi blizu TaJ Mahala u tislnl, sarno mediti:aJucI na to, vrue~e.nestaJe, a momenat ne-vremena se desi. Izncnada Taj Mahal niJe tu .. Neste se ~JenJa unutar tebe. ~on.~kad reJigija prica rijetima objektivne umjetnosu da bu u~IJela rea.~nnost u ovaJ svqet uma. Ponekad ona prica rijecima logike. Tad ona postaJ~ teolog.lj3,. tad ona. raspravlja. Ali to obojc jeste kompromis sa svijetom, kO!llprom.ls sa obl~n~m~ mediokntemim umom, unosen]e rcligije u obitni urn. Kad religija prica ~ s~~JoJ cistoti Je paradoksalna nalik na Tao te ching, Lao Cua, frag.men~te ~erakht~ III ove .Zen p~ite. U svojoj cistoti religija transcendentira Iogiku, ImagmacIJu, oboje, Ona Je sasvim prcko. Sad, nekoliko stvari 0 onost ranom" .preko", zatim ti mozes uci u ovu pritu. ",

• .To je .maleno, nalik .na sjeme, Ali ako tome dopustis tlo svoga srca, to

mo~c na~astl u veliko stable. To Je malo ako ti gledas oblik, ali ako ti gledas na ne-oblik sknven u tome, to nema limita. To je beskonacno. Ponekad, biti svijetan onostra~?g, ~amo on?~tranog, trascendentalnog, potrebna transformacija je u tcbi. Drug~.tIJe! tl ~ece~ bIlI.sposoban da ~hvat!~ to. :0 ~~htijeva jasnost percepcije u tcbi. To ~IJe plta~Je s~mog.mtclekta, ta~ I gemJ moze bl~1 ncsposoban da shvati to. Ponckad i Jedan AJnstaJn noz~ da'pro.ma~l, ~ok ponekad Jc?an obitan seljak moze biti sposoban.d~ shv~lI. To ~IJe pIt.anJ~ vJe~tme, mtclegenciJe- to je pitanjc jasnosti. Jasnost je ra~IItIla. YJe~tma J~ natm blvanJa lukav se realnoscu, to je lukavost. Jasnost je sasVlm razhtlta, to nIJe lukavost. To je nevinost nalik na dijete. Ti nemas um, prozor je

sasvim otvoren. Ti nernas nikakve ideje, jer um ispunjen idjema gubi svoju jasnocu, To je nalik na nebo ispunjcno oblacima. Um ispunjcm mislima nije proziran. To jc smetiste, a kroz smetiste ti ·ne moze~ doci do realizacije toga ~to je realno. Osoba mora da se ocisti, Potrcbno je duboko ci~cenje. Osoba mora da prode kroz mnoge meditacijc, rako da, malo po malo, tvoj urn posrane jasan, nalik na jasno nebo bez oblaka. Stoga, to nije pitanje intelektulnog shvatanja, ovo je pitanje razlicite vrste bica, bice koje je cisto nalik na jasno nebo.

Druga stvar za shvatiti je da religiozni urn nikada ne ide iza trenutka od kojcg je poceo raditl kroz urn.

Buducnost nije tu, zato kako ti moze~ da gleda~ na to? Ti mozc~ samo da razmisfjas 0 tome. Ti moie~ sarno rnisliti na buducnost, ti je ne mozes vidjeti. Sarno ovaj trenutak moze da se vidi, on je vee tu.Zato religiozni urn zivi u rnomentu. Ne moze~ siliti religiozni urn da ode sa ove strane momenta, jer u trcnutku kad religiozni um razmislja 0 buducnosti, on vise nije religiozan. Kvalitet uma se odmah mjenja. Religiozni urn postoji ovdje i sada, i to je jedini nacin za postojati, Ako ti razmisljas 0 budutnosli momenat nije ru, Ti si vet u zamci uma, i dopustio si mislima da se formiraju. U sadasnjosti nema misli. Da li si ikada to osmotrio? Upravo sada, kako misli postoje? Nikakve misli nikada nc postoje u sadasnjosti, one uvijek postoje u buducnosti iii u proslosti,

Ako ti mislis 0 proslosti- tad je tu imaginacija: iJi ako razmisljas 0 buducnosti, tada je Iogika. Kako ti mozes misliti 0 sadasnjosti? Ti mozes samo biti. Momenat je tako suptilan, tako mali, tako atomski da tu nema prostora za ikakvu misao. Misao zahtijeva prostor, sobu, a u sadasnjosti nema sobe za misao. Sarno bite moze biti tu. Stoga, uvijek kad si u sadasnjosti, razmisljanje stane, ili ako ti prestanes razmisljati biti tes u sadasnjosti. Religiozni um ne dira buducnost, niti ga se tite ono sto se u proslosti desilo. On zivi u momentu i krece se iz trena u tren. Kad ova] momenat nestane, drugi dolazi. Religiozni covjek se treba kretati u njemu, On je nalik na rijeku.

Veoma duboko stvar za zapamtiti je ta da religiozni urn, religiozni covjek, religiozno bite jeste uvijek proces, on je uvijek kretanje. Naravno, kretanje je nemotivirano, To je kreraoje ne ka nekom cilju, toje jednostavno kretanje-jer kretanje je priroda realnosti. Kretanje je piroda realnosti, ona se mite sa realnoscu, bas kako sto netko tete sa rijekom. On se krece sa rijekom vremena. Svakog trena on iivi i krece se. On ne cini nista, on jednostavno iivi ovaj momenat. Kad je trenutak olisao, drugi dolazi. On zivi trenutak, Realgiozan Covjek ima potetak, ali ne i kra]probudenje ima pocetak, ali ne i kraj-to se nastavlja i nastavlja.

Upravo suprotan je slucaj sa nenanjem.Neznanje nema pocetak, ali ima jedan kraj. Da li ti mozes reci kada je zapotelo tvoje neznanje? Ono ncma potetka, ali ima jedan kraj. Ono je zavrSilo jedne noti punog mjeseca prije 25 stoljeta. Neznanje ima jedan kraj, ali ne i potetak. Prosvijetljenje ima poeetak, ali ne i kraj. Tako kruga postaje kompletan. Kad jedna neznalica postane prosvijetljena, krug je kompletan.

96 tra va raste sama ad sebe

trava raste sarna 97

. Neznanje nema pOCetak! ali ima kraj. Prosvjelljavanje ima pocetak, ali

ne kraj .: Sad je kr:ug kompl~t.an, sad Je. t~ savrseno bice ciji je hug kompletan. Ova perfekcija ne mo~e da z~acllkavu statistienost, jer prosvetljavanje nema kraj. To se nastavlJa I nastavlja zauvJek.

Sad nastoji shvatiti ovu pricu nalik na sjeme.

Jed~n biv~i car upita ucitelja Gudoa:"Sto se desi jednom prosvijetljenom nakon smrti?"

v Da je. ?vaj pitao filo.~of~, oni bi dali puni odgovor. Zapisi su puni odo-

gov~ra. Sto se .desl jednom pr~vlJetlJenom nakon smrti? Buda je bio nanovo i nanovo pl.tan. On bi se sam? nasmfjao.Jednom ~e.desilo, i to uvecer. Mala je luc svijetljela blizu ~ude. Netko J.e. upltao .Sro se d~1 jednom prosvijetljenom nakon smtri?" Bu~a ba~1 pIa men yam I rece.Sto ~~ ~esl plamenu kojeg nema vise, Gdje je on oti~~o. Gdje Je on sada? Trenutak pnJe Je bio tu, a sad gdieJ'e? Isto se desi prosvije-

tljenom", ~

, . To n~je b,io odg?Vo~: Ova) mor~ da je otisao nezadovoljan, osjeeajuci da B~?a l.zbJ~gava pttanje, Om kOJI zn~Jut uVI)~k ~u .i~bijeg~vali, ali oni koji ne znaju uvijek ImaJu puno odgovora. Studenti, panditi, pltaJ ih, om ce ti dati puno odgovora.

Gudo odgovort.Kako ja mogu to da znam?"

. Ti pita~ nesto 0 buducn~~ti, a ja sam ovdje i sada. Za mene tu nema bu-

ducn.o.sll. Sarno OV~) ~omenat p~StOJI, tu nema dugog momenta, Ti prica~ 0 smrti, smrt.1 jednog prosvlJetlJenog neg.dJe u buducnosti ili negdje u proslosti Sto se desilo Budi? Stoga, ~udo kaz.e:"Kako Je to mogu da znam?" On misli-ja sam sada tu, nikakva P~~l?st mJ~ z~aeaJna za mene, nikava buducnost. On kaie:"Gledaj me ba~ sad. Prosvijetlieno bice Je pred tobom. Pogledaj me!"

, Desilo s~ jed.no~, jedan Covjek do~ao posjetiti Guodoa-on je bio veoma slav~n M~J~tor-~ CovJek je bio veoma star, blizu devedesete, On je pripadao zasebn.?J budistickoj se~t~, on rece:"Do~ao sam IZ daleka Zivot mi je skoro na kraju a uvijek ~am ~eka~ pnhku da te sretnem." Gudo je. biovp?znat u, cijeloj ~emlji kao~r~v MaJstor."PnJe no ~t.o umre~ dosao sam ,tebl, Jer zelim da II postavtm jedno pitanje, Skoro'p~deset g?dl~a stu~l~ao sam.zaplse i saznao sam svasta. Sarno me jedna st~~r ~bu?JuJe.1! mOJI~ Je zapisuna naplsan~ da ce cak i stablo i stijene postati prosV!J~IIJenl. To msam. n!~ada mogao ~a shvatim, Stabla i stijene?'' Gudo rece~,Reci mr J~dnu stva~. Da II ~llkada p0!lllslIo na ~ebe? Moie~ Ii se ti prosvjetiti?'', Covjek rece: "Cudno Je to, ali moram pnznat da msam nikada pomislio na to".

. Stabla i stjene:kako se mogu ?ni prosvijetliti-on je 0 tome razmi~ljao tih pedeset godIn~? I~ d~le~a Je do~a? da to p.lla .Gudoa, a nikada nije razmiS9ao 0 sebi.

'.. . LJudl.p_neaJu 0 smrn ne z~aJ~cl da upravo sada oni zive, Zivot je tu,

naJpn~e. znaJ to. ZIV~ to t~talno .. ~~~o .11. pricas 0 smrti? Ljudi pricaju 0 tome sto ce se d.eslll nakon smrn. Bol]e ce biti misliti 0 tome sro ti se dclava ba~ sada nakon rodenJa. Kada s!llP dod~, mi ~~mo je susresti. Prvo susresti zivot koji je sacta tu. Ako mo~.e~ s~srestl zivot, li.~~ bll~ sposoban da susretnes i smrt takoderJedan koji moze d.a ZIVIO ispravno, ~mn)etl .. ce Isprav~?. Jeda~ ~oji j~ zivo totalno, bogat zivot, krecu~! ~e t.ren ~a tren, zlve.cl svijesno, pazljivo, UCInIl ce IStU stvar kada i smrt dode. On ce zlvJetl to, jer zna kvahtet kako zivjeti u sadasnjosri. Kad smrt postane sadasnjost, on

ce zivjeti to. Ali, ljudi su vise povezani sa smrcu, a manje sa zivotom. Ako ti ne moz~ da znas zivot, neces biti sposoban da spoznas smrt. Smrt nije odvojena od zivota, ona je sarno kulminacija zivota. Ako promasis zivot, ti neces biti sposoban vidjeti smrt. Smrt ce doci a ti Ce§ biti ne svjestan. To je ono sto se desava. Ljudi umiru u dubokoj nesvjesnoti, u komi. Oni say svoj zivot zive u nesvjesnosti. Kad ti tretiras zivot sa nesvijsnoscu, kako moze~ pretpostaviti da Ce§ biti sposban da budes svjestan pred smrcu?

Smrt ce se desiti u jednom trenutku, a zivot je proces od sedamdeset, oseamdeset godina. Ako osamdeset godina nije dovoljno da postanes svjestan, kako ceS biti sposoban biti u jednom trenu? Sarno osoba koja je zivjela tren za trenom bit ce sposbana da vidi smrt. Posto je ona iivjela tren za trenom, smrt joj ne mote izbjeci.Ona ima jasnocu, tako intezivnu jasnocu, da cak i u jed nom trenu, kada smrt dode, on ce biti sposoban da je vidi. Osoba mora biti sposobna da vidi zivot. Tada ce automatski biti sposoban da vidi smrt. Ona je jednostavno svjedok.

Kada netko pita sto se desava prosvijetljenjom nakon smrti, on sam nije prosvijelljen. On pita iz svog dubokog neznanja. Zato je tesko odgvoriti. To je slicno tome kad slijepaca pitas sto se desava ujutro kad sunce izade, Kako mu to objasniti? Kako uspostaviti komunikaciju? To je nemoguce,

Desilo se jednom, bio je jedan slijepac koji je bio joo uvjek veliki filozof.

Cijelo je mjesto bilo uznemireno s njim, jer je logicki dokazao da nema svjetlosti. On je rekaoi.Ja imam ruke. Ja mogu dimuti i osjetiti. Zato, pokazite mi gdje je svijelIost? Ako nesto postoji, to moze biti dimuto. Ako nesto postoji to se moze okusiti. Ako nesto postoji, a ti baci~ nesto na to, ja mogu cuti zvuk."

Stanovnici, mjestani bili su veoma uznemireni jer nisu mogli sakupiti ikakve dokaze. On je imao cetiri cula, te rece.Ja imam ceuri cula. Donesite svjetlost preda mnom a ja cu je vidjeti kroz moja cetri eula vidjet cu da Ii je svjetlost tu". Oni rekcse..Posto si slijep, ti ne moz~ vidjeti". On se nasmija i reee.Izgleda da vi sanjate. Sto su oci?Kako vi mozete dokazati da imate oci, a ja da ih nemam? Kazete mi ~to je to vasa svjellost. Objasnite mi je". Oni to nisu mogli uciniti, To je bilo nemoguce, Osjecali su se veoma depresivno, on je bio slijepac a oni su imali oci. Znali su sto je svijetlost.

Ali, kako to objasniti slijepcu?

Buda dode do tog mjesta. Mjestam odvedose tog ludog filozofa, tog ludog slijepca do Bude i zamolise.Pokusaj mu objasniti, mi nismo uspijeli. Ovaj covjek je dokazao da svijetlo nije tu, jer ga ne moze dotad, ne mote ga onjusiti, okusiti, cuti. Stoga, kako moze ono da postoji? Sada si ti dosao, ti mu to moze~ objasniti."

Buda reee:"Vi ste glupi!Svjetlost ne moze biti objasnjena sljepcu. Sam napor je apsurdan. Ja znam jednog covjeka koji je veliki doktor. Odvedite ga njemu i on ce ljeciti njegove oci."

Odveli su ga doktoru, njegove su oci bile Iijeeene. On nije bio stvamo sljep. Nakon sest mjeseci on je progledao. Tad treeci dode Budi koji je tad a bio u drugom gradu. On pade na koljena i rece..Da, sad znam. Svjellost postoji. Sad znam zasto oni siromasi nisu mogli da mi dokazu, a takoder sada znam da si Ii udnio dobro sto si me poslao doktoru. Ja trebam ljecenje, a ne filozofiju i teorije 0 svetlosti".

98 trava raste sama ad sebe

trava raste sama 99

.?" Kada j~nom n~n~lica pita:" St? se desi jed nom prosvijetljenom nakon_ sm~.I. , .nap.ustl to. Cak 1:"St.O. ~ desava J~dnom prosvetljenom dok je ziv", ne m?ze? biti obJa~nJen~. Ne mole .bltl. Sto se desilo meni? Kako je mogu to da objaSnt'!l' T~ mogucnosti nema. T? je ~em.og~ee ~okle god ti nc mozes vidjeti, dogod se tvoJ.~ OC!. ne otvore, .dogod s~. u ~e J_Z~Jent~, nista ne moze biti objasnjeno, Komunika.clJa ~IJe mogu~ Jer pros~IJetlJe~Je jeste t.otalno r:azlitit kvalitet bivanja, a ti si sasVlm. slJep 12 to. T~ ~ozcl Yjer.ovatl da sa~ ja prosviietljen, ali ti to ne mozes vidjeti. Ta vJe~ ~ PO~OCI, J~r ce tao vJera dozvoliti da ostanes otvoren. To pojverenje ce pomod.jer u mozcl reet:"Ne,Ja ne mogu vjerovati Ja ne znam." To ce te zatvoriti tad tu n~ma. mogue~os~i. S!oga rel~~ija insisti~ na povjer~nju~ shraddha. Sljepac ~oze da YjeruJe kad_IJudl ~azu.da svijetlo postop. Ako on vJeruJe, tada je mogucnost tu, ~? ~n ne moze d.~ Yje~Je, tada on .neee do~olit! niti Ijetenje. On ce reei:"sto ti to tml~. ~u ~ema ~V1Jetla I.nem.a st~~n k~~ OC). Ja n n~ mogu vjerovati, zato molim te ne gubi vnjeme I ne trosi mqe vt;tJe~e .' N~moguee Je komunicirati iz jednog plana ka ~rugo~. To uo~ n~ f~nkclon.lsatl. T! ~ ~~f!l~ uzdignuti ka drugom planu bivanja .. Je~!no tada tl.~ozcl Yjer?valt: Ka~ It VI?I~ i iskusis, tad je povjerenje ispunjeno. Ah pnJe no sto V1dl~, moras nnan povjerenje, upravo da bi dopustio tretman.

Gudo odgovort.Kako da znam to?"

. Smrt j~ nije d~!a. ~~ ona dod_e, ta~.eu ja znati i objasntr cu te, Ali,

sa~a Ja n~ Z!lam. Jedan prosVIJetlJe~1 neee.?ati teonJe. On zeli da ti da uvid, a ne teOflJU. Uvid Je dubok fe~?me~ u tebi, Teorije su sarno posudene. Tu ima teorija 0 tome ~I? se d~va pros~Jet~IJn?~ .. Ne!ko kaze. da on dostiZe plan zvan moksa, gdje on Zl~ zauvjek, Netko Je slikovitji I kaze da on Ide u kraljevstvo bozje i zivi sa bogom 12~~J~k. ~a~ kao ~to Indus .boravi kraj ~Ij~g posto~a, sa desne strane, sa andelima kOJI pJevaJu, plesu, a slavalJe se naslavlJa, I nastavfja. Ima mil ion teorija ali sve su one stvorene od teologa da bi utjclili narod. Ti pila~, stoga netko mo;a da Ii da odgovor.

. A1~ ~rosvijetlj~~~ ~e: oni su ?Stali t!hi naspram toga. Njih se 10 uopce

ne tice, Isus kaz~."PogledaJ IJIIJane na polju. Oni postoje ovdje i sada. Oni ne brinu 12 sutra, sutra bnnu sarno 0 sebi".

Netko je doneo,,~~et ~.po~ijedi" pr~ Zen Majstorom da procila par reda~. Pos~bno ba~ 10:"Pom.l.sh ? IJI~~n~ma na ~IJu". Oni su uo~te, ne trude, oni ne mlsle 0 Jut~~ a tako su hJepl oVdJe I sada. Cak i Solomon, veliki car, u svom vrhuncu slave _ntJe ?zraeen,~ takv~j Ijepoti. Kad je to procitao Majslor reee:"Stop! Tk? god to k~ze ~o Je Buda . On UlJe znao Isusa, on nije mogao znati za kri~Canstvo. Kri~Ca~stvo )e stlg!o u Japan up~vo p~je nekolik~ dana. Majstor reeet"Stop! Ne treba m~ta vl~e reel. Tkogod to kaze, 10 Je BUda." SVI prosvijtljeni su uvijek insistirali na opslanku u momenlu. Zato Gudo kaze:"Kako ja mogu da znam?"

Bi~i car rete"Kako? - Pa 12to jer si Ii Majslor".

Od .Majslora mi ~~ujeD?o ~g~vor, dok u slvari, Majslor Ii nikada ne d.a odgov~r. On J~nostaY!l0 um~tI tvoJa pllanJa. Ogromna je razlika izmedu tih stvan. Od. MaJslora ~1.OCe~.uJemo o?gov?r na na~a pil~nja! ali ako su pitanja glupa, odgovon ne mogu bltl bolJI. Kako II mozcl na glupo pllanJe da odgovori~ na mudar na-

tin? Sarno pitanje je glupo. Netko dode i pita:"Koji je okus zelene boje?" To je apsurd jer tu nema povezanosti. Ali pitanje izgleda savrseno, Lingvistitki ono je savrseno, Ti moze~ pitati-koji je okus zelene boje? Nema greske u jeziku i formulaciji.

Isti je sluea], zbog mnogih razloga, kada netko pita-sto se desi prosvet1jenom nakon smrti? Prvo, on nije nikada mrtav. Jedan prosvijetljeni jeste onaj koji je upoznao vjecni zivot. On nikada nije mrtav. Drugo, jedna prosvijetljena osba nije vise osoba. Njezin ego je otupljen, zato je on prosvijetljen. Zato, kao prvo, on nije nikada mrtav: kao drugo, on je vee mrtav, jer on nije vik Buda se kretao cetrdeset godina nakon svog prosvijetljenja. Ali, u ovih cetrdeset godina, kad je lutao iz mjesta u mjesto, neprestano prieajuei Ijudima, dajuci im onojto je dostigao, kaze se da nije nikada izustio ni rijet niti je preuzeo nijedan korak, Sto to znaci? Tocno da nije nikada izustio ni rijet, jer on nije bio vise, Kako mozcl da izustis rijet kada tebe nerna? To je kao da sam egzistencija, ali ne Buda, izustio te rijeti. Sada Buda nije bio vi~e osoba. Ostalo je sarno ime, funkcionalno. Inace, nema potrebe 12 tim. On nije nikada preuzeo ni jedan korak. Ali on je lutao i lutao. Cijela pokrajina Bihara nazvana je Bihar, upravo zbog njegova lutanja Bihar-znaci lutati, a posto je on tuda lutao, cijela je pokrajina zvana "Bihar". No, rete no je da on nije nikada preuzeo ni jedan korak, A to je tacno, on nije preuzeo ni jedan korak,

Ja ti govorim, ja ti neprestalno pricam, ali ja nisam izustio ni jednu rijet. Kada ego nije tu, tko da izusti? Dakle, ~IO se desava kad ti ja pncam? To je nalik na lahor koji prolazi kroz drvece, To je nalik na proljece ~Io ide ka rijeci. To je nalik na olvaranje cvijela, ali ja nisam tu, Cvijel se ne moze lruditi da se sam otvori. Lahor ne moze da tvrdi-]a prolazim kroz kro~nje stabla.jer lahor nema ega da to kaze. Rijeka ne moze da kaze-ja se krecem ka oceanu. Rijeka se krece, ali tu nema nikoga tko se krece, Ja ti pricam, ali ja nisam izustio ni jednu rijft.

Kako povezati ove stvari? Jedna prosvijtljena osoba je vee mrtva. Proslost je nestala, centar nije vi~e tu. Sad je on nigdje-on postoji svugdje. Sad je on jedno sa cjelinom, val je izgubio sebe u oceanu. Zato, kad Ii vidi~ Budu da sloji tu, lije- 10 je sarno kontaktna tocka, 10 je sve, To je sarno jedan klin elektriciteta, kao ga ti ukloni~ energija se krece: inace energija je svugdje. Zalo, kad Buda sloji tu, on je sarno kontakstna tocka 12 kosmos. On nije vge tu, on je sarno pralaz, sarno jedno sidra u svijetu. Kada je sidro izgubljeno, tad Budino tijelo biva maknuto.

Ti pita~-~to se desi? Kad vala nema vi~, ~to se desi? On postaje ocean.

Kad Buda nije vi~e, lijelo nestaje kao ~IO val neslaje. Buda je vee mrtav, 1210 je on Buda. Drugo, on ne moze nikada umrijeti, jer jednom kad je ego izgubljen, dosignut je vjetni zivot. Sada jc Buda svugdje. Kad ti nema~ cenlar, cijela egzistencija postaje Ivoj cen lar.

Pilanje je glupo. Ono izgleda logitno, znaeajno, ali glupo je. Sloga Gudo odgovara:"Otkuda da znam? "Mnogi su stvari ukljueene. Gudo kaze:,,Ja nisam, Iko moze da zna? Kad val nestane u ocean, kako ja mogu znali?"

. Bi~i car reee:"Zato jer si Majslor".

Mi OCekujemo odgovore od Majstora, ali odgovori su dali od utitelja, a ne od Majslora. Majstor jednostavno ungli Ivoj urn. Mada izgleda da ti on daje odgovor, on nikad ne odgovara. On se izvrdava. Ti pila~ ncllO, a on priea 0 naeem dru-

100 trava raste sarna ad sebe

trava raste sarna 101

gom. Ti pricas 0 A, on odgovara 0 B, ali on je veoma zavodljiv. On prica 0 B, a ubjedi te da je odgovorio na pitanje, Tvoje je pitanje glupo, na njega se ne moze odgovoriti. Ono je beznacajno. Zato Majstor nikada ne odgovara na pitanja. On ti daje osjecaj da odgovara, ali on sarno nastoji da ti makne tlo pod nogama. Say napor je da padne tvoj urn, da kolapsiras. Ako ti moze~ bit sasvim gurnut dolje. Niti ce pitanje, niti odgovor biti tu. Jedino tad, kad tisina postoji u tebi, Majstor je uspio.

Odgovori te ponovo ispuniti tvoj urn, stoga kako ti Majstor moze dati odgovore? To ce biti teorije, ono nece dopustiti da ud~ u realnost. Majstor stvarno osjeca tvoj pitanja, dok malo po malo ti ne prestanes pitati. Kad ta] trenutak dade, sarno tad je odgovor dat. Ali odgovor nije potreban, taj je odgovor od njegova samog bica. Tad Majstor ulijeva sebe u tebe. On je provodnik, a cjelina se kroz njega ulijeva u tebe ..

"Za~to?- Ti si Majstor!"

Mi mislimo da Majstor mora biti veliki poznavalac, znalac, da on mora znati sve. Nairne, Majstor ne zna nista, On je dostigao savrseno neznanje, jer sarno neznanje moze biti nevino. Znanje to nikada ne moze da bude. Znanje je uvijek lukayo, ono ne moze nikad biti nevino. Savrseno neznanje, ono ne moze da zna nista. Znanje je maknuto. On je, ali on nije znalac. Stogod da zna, izlazi iz njegova neznanja, a ne znanja. On mole reci milion stvari jer nevinost je tako mocna, On moze godinama da nastavlja -cetrdeset godina je Buda pricao. Sad kazu da izgleda nemoguce za jednog oovjek da prica cetrdeset godina 0 tolikim stvarima. To izgleda tesko jer ne znaju da je nevinost neiscrpna. Znanje moze biti iscrpljeno. Ako ja znam nesto, to je Iimitirano. Nemoguce je nastavljati i nastavljati. Ja ti kazem da ako si spreman, ja mogu nastaviti vj~no, jer to ne izlazi iz znanja, vee izlazi iz savrsenog neznanja.

Savrseno neznanje nije tvoje neznanje. Tvoje neznanje nije savrseno. Ti znas u stvari, ti znas previse. Nijedu osobu ne moz~ naci koja ne zna. Ona moze znati vi~e iii manje, ali ona zna. Ona mote znati ispravno iii pogresno, ali ona zna. Cak i jedan idiot zna i insistira da zna tocno, Sarno jedan ~rosvijetljeni negira da zna. Sokrat kaze:"Kad sam bio mlad znao sam mnoge stvan, naime znao sam sve. Zatim postao sam malo vi~ zreo i poceo sam osjecati da ne znam puno, ustvari., veoma malo. Kad sam postao star, tad sam shvatio cijelu stvar. Sad ja znam sarno jednu stvar, da ja ne znam."

Kad je on bio mlad, on je znao mnoge stvari ... Mladost je arogantna.

Sarno nezrela osoba je znalac. Zrelost je nalik na neznanje, ona ne moze znati, iii ona zna sarno da ne mole znati,

Gudo odgovart.Kako ja mogu da znam?" Biwi car rete:"Kako-?Za~to jer si Majstorl"

Odgovor je ocekivan. On mora znati, Ako on ne zna, tad tko drugi to moze da zna? Gudo je predivan, on rece.Da gospodine, ali ne jedan mrtvac".

Ja sam Majstor, ali ne i mrtav. Cekaj! Kad budem mrtav, tad cu ti reci sto se desi kad jedan prosvijetljeni umre. J~ sam ziv, a ti me pita~ 0 smrti. To se j~ nije desilo, stoga kako ja mogu znati? Kad se desi, ja cu ti to prenijeti,

To se nikada ne desi jednom prosvijetljenom. Gudo je stvarno vje~t. To se nikad ne desi jednom prosvijetljenom. Sarno neznahce umru. Sarno ego .umre. Kad tu nema centra u tebi tako moze umrijeti? Kako je smrt moguca? Smrt Je moguca za ego, za sebe.Kako se smrt moze desiti ne-sebi? Svi prosvjetljeni ,Ij,ud! kroz stoljeca govorili su sarno jednu stvar..Umri za ego tako da mozes dostlC! vJe~no, Pusti da ego umre, tad smrti nece biti za tebe. Ti postajes besmrtan."

trava raste sarna 103

PO WE OBOJENO WUBICICOM

Ninagawa-Shinzaemon, pjesnik i odanik Zenu, zazeli da postane ucenik izvanrednog Majstora Ikkyu-a koji je bio opat Daitakuja u Murasakino polje ljubicica.

On pozove Ikkyua i sljedeCi se dijalog poveo na ulazu hrama. Ikkyui.Tko si ti?"

Ninagawa.Posvecenik budizma".

Ikkyu:"Od kud si".

Ninagawa.Iz tvog kraja".

lkkyu..Ah! Sto se desilo tamo ovih dana?" Ninagawe..Vrane grakcu, vrapci vrapcu". Ikkyu:"Agdje ti misli~ da si sada?" NinagawaL' polju obojenom ljubiticom". Ikkyu..Zasto?"

Ninagawa..Jutarnje slave, safrani, krizanteme, astre". Ikkyu"A nakon ~to ove odu?"

Ninagawar.To je Mijagino-polje jesenjeg cvijeca." Ikkyu"sto se desi u polju?"

Ninagawa:"Struja plovi, vjetar puse."

Zadivljen Ninagawinim Zen pricanjem, Ikkyu ga povede u svoju sobu i posluzi ga cajem Tad on izgovori impravizaciju:"ZeIim da te sluzim delikatesima. Jao! Zen sekta ne moze ponuditi nista",

Na ovo posjetilac odgovori..Um koji me gosti jeste originalna praznina-delikates delikatesa".

Duboko pogoden, udtelj rece..Sme moj, puno si naucio."

Poezija je bliza religji od teologije. Imaginacija je bliza ad razuma, a naravno, religija trascedentira oboje-ona nije nijedno. Kroz logiku upasti u ambis religije jeste malo teze. Logika ima krutnost naspram toga. Ona nije f1eksibilna. Ona je zatvorena, nije otvorena. Ona nema prozore, vrata da ode izvan sebe. To je nalik na grab. Osoba moze samo umrijeti unutra, ali ne moze da se krece u zivucem procesu.

trava raste soma 105

104

trava raste sarna ad sebe

.....................

..................... . .

~so~~ ne I??~e .da post~ne zivlja. kroz to. Logika j~ Iudacka kosulja, zatvor. Poezija Je bllza religiji, Jer ona Je fleksibilna, tekuca, kolajuca. To nije religija, ali ti moze~ izaci iz toga la~e no iz logike. Ona ima otvore-vrata i prozore svijez vjetar moze uvijek dati u najdublju jezgru srca pjesnika. Poezija nije kruta. Ti moze~ da se otkati~ od nje ako zelK Ona se nece zakadti za tebe. Posto je ona imaginativna, ona moze posmuti u mraku, i nastavlja tumarati, ona nastavlja traziti, Ona je uvijek spremna da se krece u bilo koju novu dimenziju.

Logika je otporna: ne moze~ naci ortodokcnije ljude od logicara. Oni nece nikada slusati otvaranje nove dimenzije, oni nece cak ni gledati na to.Oni ce sarno red da je to nemoguce. Sve sto je moguce misle oni, to je vee znano. Sve sto se moze desiti, desilo se vee. Oni su uvjek sumnjicavi za nepoznato.

Srce pjesnika je uvijek u ljubavi sa nepoznatim. On nastavlja tumarati u tami za necim novim, necim originalnim, necim neokusnim, necim nedofivlienim, neiskusenim, Pjesnik tumara, a ponekad on moze zapeti za nepoznato. On moze postati u ambis religije.

Poezija je metafora, ona zivi kroz meta fore. Isti je jezik religije.Naravno, kad je meta fora koriscena na poetican nacln. To je jedna stvar, a kad je uzeta na religiozan nacin, to je nesto drugo. Ali, obije koriste meta fore. Tu je zemlja susretanja, Njihov znacaj moze biti razliciti, ali metodi jesu od iste porod ice. Oni lite kao ';:!:mci. Prostrana je razlika iznutra, ali bar u obliku, na povrsini, one se vise lite no logika i religija. Zbog te slicnosti, religija je uvijek pricala na poetican nacin-Upanisade, Vede, Kabir, Mira, Zen pjesnik ..

Zen pjesnlci su napisali predivni haiku, tako kondenzirane da prostrani pjesnick! svijet postaje kao sjeme u haiku. Ponekad, one su tako jednostavne, Ti ne mozes cak ni znacaj da ulovi~ odmah, Ali ako ti razmi~lja~ 0 tome, meditiras na tome, malo po malo, mala haiku postaje vrata. Prije neki dan citao sam Basove predivne haiku. Ona je veoma mala, ali ako ti meditiras na njoj, iznenada vrata se otvore. Ta haiku kaze:"Stara zaba i] ribnjaka skoci u vodu-bucnu't.Vizualiziraj to! Jedan stari ribnjak, veom drevan. Zaba skate u njega, zvuk vode. Kraj. Nista vi~e za red. Cijela je stvar zgusnuta. Ako ti meditiras na njoj, iznanada Ce~ osjetiti da te tisina okruzuje. Neste ce se izmijeniti u tebi. To je objektivna umjetnost.

Pjesnici Zena, Sufi mistici, hindusi sveci, svi su oni pricali jezikom poezije. Ako ponekad Buda, Isus iii Mahavir ne prica jezikom poezije, poezija je jo~ tu. Ako je ti slu~a~, osjetiti ee~ neku kvalitetu poezije ispod tih rijed. Njihova poezija je sarno ima povrsni. Oblik je proze, ali duh je poezija. Nairne, jedan koji je prosvijetljen, ne moze da tini drugacije. Ako on mora da prica u prozi, on moze, ali on ne moze izbjed poeziju. Poezija ce biti tu, upravo ispod povrsine, Ako ti imas malo uvida, ti ee~ vidjeti: to je vibrantno i zivo. Religija i poezija imaju isti jezik, njihove rijeti se razlikuju, ali negdje one imaju dodirnu tacku. Dodima tacka jeste subjekt ove price,

Pjesnik dode kod Zen Majstora. On mora da je bio veliki pjesnik jer sarno najveci pjesnik moze imati dodimo tlo sa mistikom. Svaki pjesnik nece imati to, jer tamo gdje poezija postaje krajnja, tu je pravi korak misticizma. Tamo gdje poezija zav~ava, kulminira, dostize svoj vrhunac, tu je pIVi korak hrama mistike. Najvi~e

poezije jeste najnizl misticizam-tu te d~ima t~tk.a .. Zato, sarno .ve!,iki pjes?ici ~ogu dostici vrh gdje je Zen Majstor kaze:"Sme mOJ, II Sl puno naucio. Sad rm mozemo

uti u ovu pricu:

"Ninagawa-Shinzaemon, pjesnik i posvjecenik Zena, zazeli da.postane ucenik izvanrednog Majstora Ikkyua koji je bio opet Daitokujia u Murasakiono-po-

lje ljubitica." . ., .. .

To je bio moj osjecaj velikani poezije nemogu 1~~Jeel relI~~, on.1 moraju uti u nju jer poezija vO?i d? neke t~ke, ~ preko ~Je Je r~hgIJa. Ako II l~t~aJcl da budes pjesnik, ti Ce~ postan religozan, TI moze~ OSt~tl ,PJes.m.k sall!-0. a~o n!s! presao say njen opseg. Zato, sarno mali pjesnici mogu ostau pJesmcI. Ve.lIki PJ~.mcl se moraju stopiti u reli~iju. Ne mozcl)e i~~j~i je~ dode nek~ tocka. &dJe poezlJa zavrsava, a religija zapocinje. Ako do ~~~p slIJedl~ ta] opse&, gdJe ~cl u lei? U tom moment~ poezija prebacuj~ ~ebe u .relIgIJu .. <?soba. mora da Je S~J~I. Ista se stva~ d~va logicarima, znastvemcima, alI na razlidt nacin, Znanstvenici. ta~oder, ako istraju, na.s!ave i nastave tu dolazi trenutak kad osjete da put ne vodi nikuda. Tada tu dolazi Jedan abmis, tu nema vise ceste za naprijed.Sa pjesnikom je ~zliWo-ce:>ta je nap~j~d, sarno sto to nije vise put poezije. Njegov se put au!omatskl. ~reob~tl u put re.I.lgIJe. Za znastvenika, za logicara iii za filozofa, to se desl na raz~ltlt nacin. On dospije do kraja puta, on ne ide naprije a, tu nema puta vee sarno ambis.

Desilo se to Albertu Anstajnu u njegovim zadnjim d~nima. To se moz~ desiti sarno najvecima. Manji umovi na istom ~ut~ n.ika?a ~e d~sttZu ovu tatku:.Om umru negdje na putu vje~uju~i da put ne.~octl n~gdJe, Jer I~a JOO puta pred nJlm~. Preobrat se desi sarno najvecima. U zadnjim danima ~~t~Jnovog zlvota zapoceo J.e osjecati da je say njegov zivot bio rasipanje. Netko ga Je upltao:"D~ se.ponov? r?dl~ sto bi zelio biti?" On odgovort.Nikad vise znastvenik. Rade bih bio, lI~ar alI ?I~ad vi~e znastvenik. Gotovo." Zadnje dane on je (l9Ceo razmisljati 0 bogu, ~1I ~ kra~nJem znacaju zivota, 0 misteriju misterije, te rece..Sto vi~e penetnra~ u !}llSt~J egzlst~ncije, sve vi~e osjeeam. da je I?iste~jv vjecan, ~kona.~,n, beskrajan. Sto VI~ dolazim

do saznanja, sve man] postajem siguran u svoJe znanje . .

Misterija je prostran, on ne moze biti iscrpljen. To je k?n~pt bog~:mlsterija tako prostran da ne moze biti iscrpljen. Ti mozcl znati i znall,.a Joo ostaje nepozna to. Ti se kreces u tome, idcl u tome, udcl u t~m~, udcl u to, ~ Joo se kreces ~~ periferiji. Ti nabasas na to. ali tome nama dna. TI nikada ne ll!-0zcl tocno dostici centar toga, te misterije. Nikada ne dode tren k~d m~ ~eCI: . Ja ~am spoz?a? sve."Nitko to nije rekao, izuzebzv budale. Mudar ~vJek pocinje ?SJeeat! sve ~I~e I VI~e neznanja. Sarno glupaci skupe neku stvar oct tu I tamo, te pocinju osjecati da zna-

ju. Sarno glupaci su znalci, sakupljaci znanja. . . .

Cak i u znastvenoj potrazi dolazi momenat gdJe put ne vodi nikuda. ~tim, iznanada tu je skok. Pjesnik s~ moze ~etati u rel~gji bez ikakvog s.koa. On .moze jednostavno kliznuti, ceste su spojene. All znanstvenik mo~ da skCX:I. T?talm_za.okret od 180 stupnjeva: on mora sasvim da se izmjem, izvan, IZnutr~. Pjesnik m~ze Jednostavno kiiznuti, kao sto zmija iskiizne iz svoje st.are .koze. Zato J~ ~az~m ~a Je poezija bliza religiji. Taj fuvjek, Ninaga~a, .~ora da Je bio .~eoma veliki PJ.~mk. O!ud je on bio i zainteresovan za Zen medIt~cIJ~.:~!,o te poezija ~~. m~~e ~od~tl u medltaciju, tad to nije poezija. Najvi~e, to moze bltl VJclta kompozlclJa nJetl, alI u tome ne-

106 trava raste sama ad sebe

ce biti poezije. Ti mozes biti dobar Iingvist, dobar kompozitor, dobar gramatlcar, jedan kOJI zna sva pravila 0 tome kako napisati poeziju, ali ti nisi pjesnik, jer poezija u svojoj najdubljoj jazgri jeste meditativna.

Pjesnik nije kompozitor, on je vizionar. On ne moze komponirati. Poezija se desi njemu u nekim mornentima-to su mementi meditacije. Nairne, kad pjesnika nema, tad se poezija desi.Kad je pjesnik odsutan, iznenada se on ispuni sa ne~i~ n~poznatim, sa cime se ne pitamo. Iznenada je nesto od nepoznatog uslo u njega. SVJezllahor je u~o u njegovu kucu, Sad on treba prevesti taj svjezi lahor u jezik-on nije kompozitor,on je prevodioc. Pjesnik je prevodilae. Ne~to se desi unutar njegova bica i on to prevede u rij~i, u jezik. Neste bezrijecno se potrese iznutra ~to je vi~e nalik na osjecsj, ~ manje nalik na misao. To je vi~ u sreu, a manje u glavi. Pjesnik je voma. hrabar. Zivjeti sa sreem, potrebna je duboka hrabrost. Rije~"hrabrost" je veoma m~eresantna. Ona dolazi od latinkse rije~i "cor", ~to znad sree. Rijet hrabrost dolazi IZ korjena "cor". Cor znaci srce - zato biti hrabar znad zivjeti sa srcem. Slabic.samo slabici zlve sa glavom. Uplaseni.oni stvaraju sigurnost oko sebe. Puni straha, oni zatvaraju svaki prozor i vrata teologijom, koneeptima, rljecima, teorijama - te se unutar toga kriju.

Put srca jeste put hrabrosti, To je zivjeti u nesigurnosti. To je zivjeti u Ijubavi i povjerenju. To je zivjeti u nepoznatom. To je napusiti proslost i dopustiti buducnosti da bude. Hrabrost jeste kretati se na opasnom putu. Zivot je opasan, a sarno ku.?vi~ moze y~bjeei .?pasnosl. Ali. tad, oni su vee mrt~i. Osoba koja je ziva, stvamo ziva, vitalno ziva, uviiek ce krenuti u nepoznato. Tad Je tu opasnost, ali ona ce preuzeti rizik. Srce je uvijek spremno da preuzme rizik. Srve je kockar, glava je poslovna. Glava uvijek kalulira. Ona je lukava, srce je nekalkulirajuce, Engleska rijet .hrabrost''(courage) je predivna, veoma interesantna. Zacenje je: zivjeti kroz srce, pjesnik iivi kroz srce. Malo po malo, u sreu on pocinje cuti zvuk nepoznatog. Glava .ne moze cuti, ona je voma daleko od nepoznatog. Glava je ispunjena sa poznanm.

Sto je tvoj urn? To je sve sro si ti upoznao. To je proslost, mrtvo. Urn nije ~rug .~a akum~lira proslost, ~emorija .. S~ee je budu~nost, = je uvijek nada, srce Je uvijek negdje u buducnosti, Glava misli 0 proslosti, srce sanJa 0 buducnosti, J~ .t!. kaz~~. da je stv~rnost .bliza budue~osti no p~~lost. Zato i ka~em da je pjesnik bIllzl religiji, Filozofija, logika, metatizika, teologija, nauka, sve pnpadaju proslosti, poznatom. Poezija, muzika, pies, umjetnost - sve umjetnosti - pripadaju buducnosti,

Religija pripada sadasnjosti zato ti kazem da je buducnost bliZa sada~nj~t~ no proslost. .Jer, .prOOlost je vee. otisla, Budu~nost ce doci, buducnost jo~ treba biti, Buducnost una jos mogucnosti, ono ce doci.ona vee dolazi. Svakog trena to je nastajanje sadasnjosti, Svakog trena buducnost je nastajanje sadasnjosti, a sada~njost jeste postajanje proslosti. Proslost nema mogucnosti, ona je koriscena, ti si se vee udaljio od nje. Ona je iserpljena, ona je mrtva stvar, ona je nalik na grob. Buducnost je nalik na sjeme, to je postejanje, uvijek dolazece, uvijek dostizanje i svrstavanje sa sadasnoscu, Ti si uvjek kreces, Prezent nije drugo do kretanje u buducnost, To je vee korak koji si ti preuzeo. To je iei u buducnost, Poezija je povezana sa meguenoocu, nadom, snovima, ona je bliia.

trava raste sama 107

Taj wvjek, Ninagawa, mora da je bio ~eliki ~jesnik. ~~to ta to ka~em?

Ja nisam citao njegovu poezi]u, ja nemam ono ~to Je on pisao, All, Ja kaze~ da J: ~n bio veliki pjesnik, jer on je bio zainteresiran za Zen. I ne sarno to - on Je pozelio postati ucenik slavnog Majstora Ikkyua, . ..

Biti zainteresiran za Zen nije dovoljno dok !i ne postany~ u~e~lk. Bltl zainteresiran za religiju nije dovoljno - to je dobro, ali to ~e moze ?l1Ci v~ma daleko. lnteres ostaje radoznalost, ostaje mental an ~ogod n ~e sk~l~ na dJ~lo, dogod ti ne skods na djelo, dogod ti ne.postan~ ucenik, Postati ucenik jeste ve~~ka odluka. To nije obicna odluka, veoma Je teska, skoro ~~m?guea od~uka. Ja uvijek kazem da postati u~enik jeste skoro nemoguca revoluoja, Jer kako jedan ~oze da vjeruje drugom? Kako j~dan. mote ostaviti svo) zivot. u ruk~ma drugog? To Je ~koro nemoguca revolucija, alI desi se. Kad se to desi, ona Je pre~lvna. Nema m~eg.slI~nog tome. Sarno oni koji su veoma hrabri, pustolovi sarno om mog~ preuzeti taJ. ky?rak. To nije za kukavice. To nije za Ijude orij~~tirane ~a ~m~. To Je za.one kOJI ZIV~ U sreu, za one koji imaju hrabrost, za one kOJI mogu riskirati, To Je ~aJveCa. kocka, Jer ti riskiras svoj totalni zivot, ti dajes sebe drugom. Ti ne znas tko Je on, 11 ne ~oz~ znati. Ti moze~ osjetiti neku stvar, ali ne mozes biti nikad siguran naspram Majstora, Sumnja uvijek ostaje. U rascijepu ~umnj.e, jedan mora.~k~!ti. .Sum~ja ne D?oze biti zadovoljena, Ne. Ti je mozes saknti, all ne mozes ubijediti dl~ kOJI su~nJ~: Kako mozes ubjediti? Ti moras biti sa Majstorom, sarno tad ce sumnja nestal1: P~Je toyga je nemoguce, Sarno ce iskustvo pomoci da ona nestane. Zato, kako Je n moze~

ubijediti?

y Urn uvijek okljeva i sumnja. Ljudi mi ~olaz~ i kazu da su.mnjaj~, da .su pola-pola, Sto da tine? Mogu Ii cekati? Ako cekaju, on~ mogu eekat~ zauvljek, J~~ ako misle da ce skociti sarno kada urn bude 100% ubjeden tad om nece skociti nikada. Urn ne moze nikada biti 100% ubjeden za nesto. To je priroda ~ma: On je uvijek razdvojen, !'Isk~~adan. On ne m.oze ~!ti nikada t.otalan. T? je razh~a ~medu srca i uma. Sree Je uvijek totalno, urn Je uvijek razdvojen. Urn Je razdvajanje tvog

bica. Srce je nerazdvojeno bice,

Ucenistvo je od srca. Urn nastavlja tumarati i p~,tati i ~u~nj~ti: Up~kos toga, brbljavog un:a. osoba skoci, Ja kazem ".uprkos toga . T~ J~ Jedl~1 ~a~m - jednostavno ne sluzaJ urn. Jednostavno se kreci iznad uma, dostigni sr~ I pltaJ gao Ucenistvo je nalik na ljubav, to nije nalik na poslovn? pa~nerstvo: To mJ~ ~a.godba. Ti jednostavno daje~, be~ da znas da Ii ~ nesto d?bltlllI ne. Da II ~ ~~ml~1 nazad nesto, ti to ne znas, Ti Jed~osta.vno daJ~~. Zato Je t~ hrabr~t. On mJ~ bio sarno zainteresiran za Zen, on Je bio odanik, posvecenik, On Je to volio. lnteres, radoznalost, istrazivost - jeste od uma, a posvecenost je od srca.

" ... zeleCi da postane ucenik."

Sto znaci postati ucenik? Sto to znaci? To znacl - sam sam pokusao, ~ promasio sam. Ja sam trazio, ali nisa!ll na~~? Ja s~m ucinio sve sto saD? mogao, alI ostao sam isti. Nikakva ml se promJena mJe desIla, zato, Ja se predaJem. Sa(Ce Majstor biti odlutujuei faktor, a ne ja. Ja eu ga sarno slijediti ~ao. njegova sj.en~: Sto god da on kaze ja eu u~initi. Ja neeu traiiti dokaze. Ja neeu pltatl d~ me ~aJpnJe on ubjedi. Ja neeu debatirati, ja eu jednostavno slijediti u dubokom povJerenJu.

108 trava raste sarna ad sebe

irava raste sarna 109

. .Vm moze na.staviti. - Sto radis? To nije dobra. To te nece odvesti

nikamo. To Je glupost, to Je ludost. Urn ce to nastaviti da govori. Aii, jed nom kad si doneo odluku da budes ucenik, ti ne slusas urn, ti slusas Majstora. Do sada ti si slu~ao svoj ~m, e~o ad sada pa naprijed Ii ees slusati Majstora, Sad ce Majstor biti tv0J. urn. To Je srmsao ucenistva, sljedbenistva, Ti ees staviti po strani sebe i dopustiti ~a)storu. da pe~et~~a.u najdub~ju jezgru tvog bica, Ti vise nisi. Sad je sarno Majstor. Bill ucenik znaci biti sjena, sasvim staviti svoj ego po strani.

On pozove.lkkyu.~ i slje~~Ci dijal.?g se poveo na ulazu hrama. Zen price su veoma, veoma znacajne. NIJedna nJ~ tu lllJe bez potrebe, nijedna.

" ... sljedeci dijalog se poveo na ulazu hrama."

Prvo rijet "dijalog". Dijalog nije sarno pricanje, to nije diskutirati 10 n~je raspravljati, t~ nije .debata .. Dijalog !~~ razliciti kvalitet. Dijalog je susret d~aju bica, sasta~ se u ljubavi, nasrojat shvatiti jedan drugog. Ne pokusavati debatirati, raspravljati - vee je to upravo veoma saosjecajan stav. Dijalog je ucestvovati u bicu drugog. Dva prijatelja ili dva Ijubavnika pricaju bez antagonizma iznutra bez napora

da dokazu sebe ispravnim, a drugog krivim. '

To se desava kada ti pri~as sa ljudima-ti nastavljas, i nastavljas na jedan suptilan nacin, ~astoje~! dokazati d~.si u pravu: Drug~ I.akade nast~ji da dokaie da je u pravu. ~ad dIJ.elo~ lllJe moguc, DI~aJog ~atl .shyallil drugog sa jednim otvorenim u~om. Dijalog Je rijedak fenomcn, I predivan je Jer oboje su obogaceni kroz takav dijalog, Nairne, k~d ti pritas, d~g~ moie traziti diskusiju - oba su suprotna jedan d~gog, v~rbaln~ J~ b?rba, n~~toJeCt do.ka~ali ?a su u pravu, a drugi u krivu ili da je dijalog svim razlidt dlJalog lllJe postavljati se jedan protiv drugog, vee uzeti ruku je~an ~rug?me krc~ati se zajed.~o ka .istini, pomazuci jedan drugome da nade put. To J~.zaJedlllstvo, ~o Je .~oo~racIJa, to J~ skladni napor za nad istinu. To na nikoji nacin lllJ.e borba .. To Je p~Jat~JJ~tvo, kr~latI se zajedn.? za naci i~tinu. Kad dvije osobe podtnju tragan, traga~! za .Istm?m ~Je~no, to J~ ~IJ~log - obje su obogaceni. Kad je istina nadena, o~a mje III tvoJ.a III mOJa. Kad Je istma nadena, ona je veca ad onih sto U~IVUJ.U u nJen~m. rragamu <?na je yi~, ~na okruiuje oboje i obojc su obogaceni, ~1J3logJe pore~lllk izmedu MaJsto~ I ucenik, a to se mora desiti na ulazu. DrugaciJe, ulaz u hram Je nemoguc, Otud nJet .na ulazu" -to se mora desiti na vratima. Prva stvar j~ dijalog. Ako se to ne moze deisti, tad tu nema nikakve mogucnosti ucenistva. Tad bl Ikkyuo re~a? zbogo~ na samom ulazu: Tad ne bi bilo potrebe za poziv u sobu, u hram. Ne bl bilo znacaja u tome. Tako, sjedeci na ulazu sarno sjedeci na stepe-

nicama, dijalog se desio. '

Ikkyuo je pokusao nad fuvjeka. On je osjetio tog covjeka, potencijaInost, moguen~t! stav:~oja je bila dubina pot rage, kolika je bila dubina i potreba za potragom. Da It Je to bila sarno radoznalost? Da Ii je on bio sarno filozof iii stvami posveeenik? Ikyuo je po~~o osjelili nje~ovo bite, a Ni~~gawa j~ dopustio to, on je u~tovao_u tome. On mje mogao postan zaplasen, on lllJe nastcjao da se brani, on lllJe. nastoJa~ da se p~etvara net:im sto nije. On je sasvim otvorio svoje srce ovom tovJeku. On Je dopustio tom OOv_jeku da ude u njega da ga osjeti, jer tako moze Majstor da odluci rl~ I; 0; :i~"" sllll'.lIjno iii si ti stvamo dosao,

. Dolazak moze biti slucajan-netko ti kaze, a ti prolazis putem pa kaies:"OK Imam dosta vremena, da pogledam. Da vidim tko je taj Majstor". Ako je to slucajno, tad je bolje zavrsiti odnos na ulazu, jer to ne vodi nikuda. Ako je urn argumentovan, ako je urn preispunjen sa svojim idejama, tada Ii moies postati student, ali ne sljedbenik.Majstor nije nastavnik, On nije u potrazi za studentorn, on ne tr~i u skolu. On je stvaranje hrama srca, on cini oltar, on je unosilac svetosti, sveti fenomen na zemlji.

.lk~uo je t? osjetio, ~~jelio j~ vcoma. duboko. A ovaj je dokazao svoju vatrenost. Bio Je autentican. On lllJe reagnao, on Je odgovarao Majstoru, Stogad da je Majstor pi tao, on je davo totalni adgovor na to. Ovi odgovori su prcdivni, lagano se krecu,

. ... Ikk):uo:"Tko si Ii?". To biva cijala potraga.Tko sam ja?" To je sve sro Je reltglJa. Ako 11 vee znas tko si, tad nema potrebe da brines, IIi, ako si u tvom neznanju postao identificiran sa imenom i oblikom, tad takoder ti nisi dovoljno zreo za Majstora Ikkyua da te prihvati. Ti moras otici kod manjeg Majstora: naime kod Majstora koji ce te utili da ti nisi ime i da nisi oblik, da nisi tijelo, ovo, ono i da stvori filozofsko tlo u kojem Majstor moie ubaciti sjeme. Ti trebas otici nckome nastavni..u. Zato pravu stvar lkkyuo pita:Tko si ti? Ninagawa rece.Posvecenik budizma". Veoma, veoma ponizan slav ne tvredeci. On nije rekao svoje ime, kaa.Ja sam Ninagawa, zar ne znas? Zar nisi cuo za najveceg pjesnika u zemlji? Zar ne Was novine? Ko je besmislice ti pitas - tko si ti? Svatko u zemlji zna, cak i car.

. . ~jesnici su vema egoisticni Ijudi. Pjesnici, pisci, novelisti - svi ima]u ve-

oma kristanzuan ego. Ne mozes nati vece egoiste ad pisaca. Veoma je tesko imati ikakav dijalog sa njima. Oni vee znaju,oni te mogu utili, ali oni ne mogu biti uceni, Sarno zato jer oni mogu komponirati nekoliko redaka, sarno zato jer mogu napisati jedan clanak, ili novelu, iii pricu, oni zapocinju jako osjecat! da se netko. Nairne, p~avi 'pj.esni~. nece iI?ati. ego. - ~ko p~esnik i~a veoma kristaliziran ego, on uopce nije PJeslll, Jer lllJe naudo nisra tz IZ svoJe poezlJe. nije naudo tak ni temeljnu istinu: poezija se spusta jedino kad Ii nisi. Zato on mora komponirati,on mora uciniti nesto. Poezija moze biti tehnika, stoga on moze biti tehnicar, ali on nije pjesnik. On moze biti vjest da aranzira predivne rijeti u ritmu: on moze da slijedi sva pravila on moze ~iti savrsen, .ali on. nije pjesnik. On moze biti vjest, tehnicki ispravan, ali duboko iznutra, ako Je ego J~ tu, on ne moze da zna sto je poezija, jer poezija se desi sarno kada ti nisi tu. Nairne, veliki pjesnik nece Ivrditi da je on kreator poezije .. Kako on moze to da tvrdi? On nije bio kad se 10 desilo.

. Desilo se kad je Coleridge, jedan ad najvecih pjesnika urmo, da je osta-

VIO skoro 40.000 nekopletnih komada. On bi zapoceo poemu, napisao dva tri reda i s.tao. Godine b! prosle i iznenada jednog dana dodao je jos dva tri reda i stao bi. Tohko nedovrsenih poema. Upravo pred njegovu smrt, netko upita.Sto si ti radio? To ~u t~ko pr~divne st~ari zasto ih nisi dovrsio?" On rece..Kako ih ja mogu dovrSiJi? Ja ih nikad msam napisao. One dolaze. Kad dodu, dodu, Kad ne dodu, ne dodu. SIO je tu mogu? Ne moze ih se povuci, prisiliti da dodu. Ja neznam ad kuda dolaze. Ponekad cijela poema dolazi u slijedu, ponekad ne. Nista se ne moze ucinit, jer ja ne ~nam ~ kuda dolaze. Nairne, kada dodu, j.a nisam, nema me. Ja sam tako osamucen, Ja postajem upravo prazan. Zato, kako da ih dcvrsim?"

110 trava raste sarna ad sebe

Zato drevne poeme postoje .be~ ikakvih pot.pisa. Nitko ne zna tok~_ih j~ napisao. Upanisade, najvecu poemu-tko ih Je napisao, nitko ne zna. Autor se ntJe mkada potpisao. Oni su bili cinioci, ali nisu bili kreatori.

Kad je Ninagawa bio upitan..Tko si?", da je bio kao i drugi pjesnici, obicni pjesnici, pisci autori, preispunjeni sa s~oJim egom,on bi rekao .neSto nalik na:"Ti neznas da sam ja Nobelov laureat, dobitnik Nobelove nagrade, I da me car nagradio i uvrstio u kraljeve pjesnike." Ne! Ninagawa rete:"Oda_nik, posvet~?ik budizma". On nije pricao 0 poeziji, on nije pricao 0 svom slavnom irnenu, on mje uopce pricao 0 sebi. On jednostavno rece.posvecenik bud.iz~a - o~anik ~~de: Posvecenik - to pokazuje da je on tu zbog svog srca, zbog sVOJe ljubavi, On ntJe blo tu zbog njegovg rezona, on je bio tu zbog svog osjecaja, Sarno posvecenik.

Ikkyuo:"Od kud si?" NinagawaJz tvojih krajeva".

Predivna metafora. Nairne, onje bio iz istoga kraja kao i Ikkyuo. Ali, on nije pricao 0 tome. On je pricao 0 untamjem kraju, unutarnjoj potrazi, au ja pripadam istom kraju. Potraga je ista. Ja sam saputnik. Mozda si ti daleko napred, moZda si ti stigao, a ja sam sarno pocetnik, Jednom kad je tvoje sree ispunjeno sa pot reborn za znati istinu, ti postajes saputnik svih Buda. Oni su stigli: ti ces stici, Moz~a ce to zahtijevati mnogo, mnogo zivota, ali to ne cini razliku. Ti si krenuo na put. TI mozes biti upravo na pocetku, ali ti si saputnik.

Ninagawa rece.Iz tvog kraja, Ja pripadam istom dijelu svijeta kojem ti

pripadas".

Ikkyuo..Ahl I sto se desilo tamo tih dana?"

On ga je nastavio boekati, provocirati gao Mozca on nastoji da .obmane.

Sarno se pretvara, govoreci predivne stvari negdje naucene, posudene. On Je mogao biti ucenik Zen klasika gdje su dati takvi dijalozi. Ali on ne moze pobjeci Ikkyuu. Ako se pretvara, negdeje ce pasti.

.Ah' Sto se desilo tamo ovih dana?" Ikkyuo ga je gurao nazad i nazad.

On je shavatio sto je Ninagawa govorio, sto je mislio pod"tv~j kraj", ali on ~o nije htio dopustiti ni zajren, Zato on rece..Sto se desava tamo ovih dana?" Tko Je postao prvi ministar? Cija je zena otisla skim? Neka buka, neko ogovranje; sto s~.tamo desava? Neki se dogadaj mora zbiti - netko je umro, netko se vjentao. Dogadaji - sto se tamo desilo?

Ninagawa..Vrane grakcu, vrapci vrapcu".

Predsjednik, ministri i njihovi politick! sv!jet, trini.ea, .~konomi~a ni~u stvama povijest. To su s~mo slutajnost.,On~ s~ desa~aJu n.a ~enfenJI. One rusu dl? vjecnosti, One s~ deSav~Ju u vremenu .. Sto ~e ~Jetn? jeste jedina ~ovost z~ one kOJI znaju, a ono sto je slucsjno, uzgredno, jeste [edina vlJest za one kOJI ne znaju.

Ninagawa.Vrane grakcu, vrapci vrapcu". To je vjetna novost koja ~e uvijek desavali i jos se d.esav.a. Ljeto i zima, priro~a kola, ?blaci dol~.zi i odlaze. To Je vjecnost. Ujutro sunee izlazi, a uvece sunee zalazi, U noci, tu su zvlJezde na nebu sa

trava raste sama 111

svojom suptilnom muzikom. To je sve. To je stvarno novost. Vrane ne brinu za t~ - tko je postao prvi ministar, a vrapci ne daju ni trunku svoje paznje svijetu dogadaja, Sarno je covjek ispunjen sa tim smecem,

Henry Ford je rekao:Historija je prazno pricanje, besmislica. To je raritet da tako nesto dolazi do bogatog wvjeka, ali to je istina. Sto moze da znaci da Ii je Napoleon pobfjedio ili izgub.io? Tko bmie z~ to? yjetno ~.e k~eee nesvjesno da su se te stvari desile. Sto govori Ninagawa? On kaze da Je to uvijek IS to.

.Vrane grakcu, vrapci vrapcu".

A gdje mislis da si sada? - Ikkyuo je tvrd - iz drugog pravea napada. Gd]e mislis da si sada? NlnagawaL' polju obojenom modrim ljubidca-

rna". Hram je bio poznat kao polje ljubidca, Murasakio.

Ikkyuo:"Zasto?Zasto ti to tako zoves? Ti si u polju obojenom modrom ljubicicoml Zasto to tako zoves?"

Ninagawa.Jutarnja slava, safrani, krizanteme, astre".

Cvjetovi svugdje unokolo. Ninagawa nije mogao reci da je to ime hrama - polje ljubicica, Ime pripada memoriji, proslosti, a Majstor je pi.to 0 sada. A sad.a svugdje unokolo cjetovi.satrani, astre ... Svi oni daju cijelom mjestu duboku boju ljubidca, Kad je Ikyuo pitao 0 sada, Ninagawa odgovara 0 sada.

Ikkyuo je stvamo nemoguc, Nije htio popustit. On:"A kada ovi odu?"

Ovi cvjetovi su ovdje i sad. OK, zato ih ti zovi duboka boja ljubicice, polje ljubicice, Ali, ubrzo ti ce cvetovi otid. Tad, kako ees ih zvati, nakon sto odu?

Ninagawa..To je Miyagino - polje jesenjih cvjetova",

To treba shvatiti. Oblaci dolaze i odlaze. To su dvije strane iste kovaniee. Cvjetovi cvjetaju, zatim nestaju - to su takoder dva. aspekta .istog fenomen~. P~sustvo i odsustvo nisu suprotnosti: to su dva aspekta iste stvan. Sad su tu ojerovt, zato je to zvano polje ljubicica, a kada cvjetovi odu, Ijudi ce reci da je LO polje odustva od jesenjih cvjetova. To ce jos biti polje ljubicica, ali sa druge strane, odsustvo.

Jednom se desilo. Jedan Zen Majstor je puno voli svoju majku. U stvari, prije no sto je posto Zen ucenik njegov je otae umro. On je htio postati Zen m~nah ali majka rece..Ja sam siromasna, i sarna sam, otae je mrtav". On rete:"Ne brini. Cak i kad postanem monah, ja cu bit tvoj sin, a ti ees biti moja majka. Ja se ne odricem, ti ne gubis nista." Tako maj~a.dop~sti da postane ~on~h: On Je ~e~ma vo~ lio majku. On bi otiso na trsnicu da JOJ kupi neku stvar, a ljudi bi se smijali. Rekh bt.Nikao nismovidjeli da monah kupuje stvari".

Budisticki monasi samo prose a on, ne sarno da ne prosi, on je kupovao meso i ribu. Ljudi su mu se smijal.i. To je .bilo pr~iSe: Na~avno, o~ je k~pov~o.te stvari za majku, a ne za sebe. Ona Je to volJela, a ntJe bila m kaludenca, run religiozna osoba.

Zatim majka, viceci da se Ijudi smiju, da se cijeli grad s~!j~ monahu koji kupuje meso, posta de vegetarijanka. Radi toga ona rete:"NemoJ ici, Ja cu sarna kupovati". On nastavi da bude posvecen sin.

112 trava raste sarna od sebe

Potom jednog dana on ode propvijedati negdje. Majka mu je umrla u njegovom adsustvu. Dosao je upravo na vrijeme, mrtvo tijelo je bilo spremno za pokop, On doze blizu tijela i rere:"Majko, tako, otisla si? A sam sebi gcvori..Da, sine. Ja sam napustila tijelo", Tad on rece..Ne brini jer ubrzo cu i ja napustiti tijelo." Tad on govori za rnajkui.Dobro, ja cu te cekati". Obratio se Ijudima, nakon ovog razgovora:"Rekao sam zbogom majci. Dijalog je gotov. Sprovod je gotov. Sada mozete preuzeti mrtvo tijelo." Netko upitar.Ne moze te pratiti. U cemu je stvar? Kome ti to pricas", On odgovori:"O odustvu moje majke, jer to je drugi aspekt njenog bica", Oni upitase..Ali zasto ti odgovars?" On recei.Posto ona ne moze da odgovori, ja moram ciniti oboje. Odustvo ne moze odgovarati. Zato ja moram da odgovaram sa njene strane. .ona je tu, kao sto je prije bila, sarno sto je sada odsutni aspekt."

Zato, kad Ikkyuo upita.A nakon sro oni odu?"

Ninagawa rere:"To je Miyagino- polje jesenjih cvjetova". To je isto poIje, ali u adustnom aspektu. Manilestirano iii neminifestira, bice iii ne bice, zivot iii smrt, jesu dva aspekta i istog fenomena. Tu nema sto birati, a onaj koji bira jeste glupak i nepotrebno zapada u pitanje.

Sada, ocaran, Ikkyuo postavi zadnje pitanje: "sto se desi polju kad cvjetovi odu?" Ninagawar.Struje kola, vjetar puse preko".

Ocaran Ninagawinim Zen pricanjem, Ikkyuo ga povede u svoju sobu i posluzi cajem,

, Zapamti, to je slicno Zenu, ali to nije tocno Zen. On je pjesnik, i to ve-

liki pjesnik drugog shvatanja. Ali, vrhunac poezije jeste sarno pocetak Zena, pocetak religije. To je stvar nalin na Zen. On shvata, on ima veliki uvid, on je otvoren, on osjeca, on je tumarao u tami i upoznao neki kvalitet. Kroz svoje traznje on je nabasao na to, ali jos je to sarno uvid. Ponekad se to moze desiti: tamna noc, iznenadno svijetlo i imas uvid. Zatim, ponovo mrak. To je ono sto se desava velikim pjesnicima: on je sarno na granicnoj liniji sa koje moze pogledati na onu stranu. Ali to su uvid:

To je nalik na Zen.

Kad ce to postati Zen? To ce postati Zen jedino kad to nisu vise uvidi, vee kad to postane tvoje sarno bice. Kad ti zivi~ u tome: tren za trenom, kad uvidi ne dolaze i odlaze.Oni su jednostavno postali tvoje naijtimnije bice, ono sto jesi. To nije nalik na svijetlo, to je puno podne, to je dan. Sunce je visoko na nebu i ostaje tu. Tu nema mogucnosti da tama ponovo dode. To nije uvid, to je postalo dio tebe. Ti to nosis kud god ide~. Unutarnje svijetlo gori sada - ti ne ovisis 0 slutajnostima, ti si ustolieen u to, to je postala tvoja kuca.

Nasrojeci dostici realnost putem uma, to je isto kao da zeli~ da vidi~ sa uslma, To nije mogucnost. Usi mogu cuti, ali ne mogu vidjeti. Nastojeci dostici realnost putem srca jeste nalik na pokusaj da se vidi sa rukama. Ruke ne mogu da vide, ali one jo~ mogu da dadu uvid u to sto moze biti videno.

Slijepa osoba u svojoj Ijubavi sa drugom osobom dira njeno lice, osjeca oblik, dira tijelo, osjeca zaobljenost, toplinu. Tako, putem ruka dolazi do nekog uvida. Ruke ti mogu dati neki uvid videnja, ne tacno videnja, jer kako ruke mogu da vide? One mogu sarno napipati. Ali kad ti dodirnes lice, zatvorenih oclju, ti moze~

trava raste sarna 113

osjetit! zaoblj~.nost, nos, ocl, o~lik lica:Pjesnik je nal.ik na ruku, gn osjeca prirodu realnost~ sa svopm rukama Neki mu uvidi dol.aze nalik na Zen. Covjek Zena je nalik na Oci, on ne tumara, on nema potrebe da dira sa rukama - on moze da vidi.

. v<?ta,ran Ninagawinim pricanjem nalik na Zen, Ikkyuo ga povede u svoju

sobu I posluzi cajem.

, v' T~ je simbolicno pokazivanje da ti je dopusteno doci blize i prisnije, ...

,,1 posluzi ga cajem".

, , v ~j je ~~ sibmol k~ji znaci svjesnost, jer taj te cini i pazljivijim, vise

s~Jes~lm'vC~J Je izmisljem ad budista, Stoljecima su oni koristili taj kao pomoc meditacije, CaJ pomaze .. Ako ti u~~cl ~alicu. taja, jakog, i zatim sjednes u meditaciju, bar~~ sa.t vremena, t.1 n~te~ bltl pospan, I moze~ ostat pazljiv. Drugacije, kako god da Sl tih, I opusteno sjedis, san dolazi. Za izbjed san, taj je pomogao.

Prica se da je Bodidarma meditirao n'a nekoj planini u Kini zvanoj Ta.

Iz to~a "Ta" .. ~o~~o je ime "Car. !a pl~?ina se moze izgovoriti kao "Ta" iii .cha", zato Je u Indiji taJ nazvan .chai ili "cha . Bodidarma je meditirao on je stvarno bio ve~ik~ meditat~r. <?n je V?lio meditirani osamnaest sati, ali to je bilo tesko. On bi se oSJetlo.pospalllm Iz~ova ~ n~novo. Ka~i b! mu se zatvorili nanovo i nanovo. Zato je on o~sJeka? kap~e I bacio .Ih. Tad~ lllJe bilo mogucnosti da se zatvore oci, Prica je pre~lvna~ n ka~cl su pos~ah prv.? sJeme taja, i. ~eka b!lj~a je iznikla iz njih. Bodidarrna Je p~pre~lo pn:1 taJ na svijetu ad ave biljke, BlO Je ocaran na~~i da ako ti uzmes .nJene listove I skuva~ te popijes ih, mozcl ostati pazljiv dugo vremena. Stoga su stoljecima Zen Ijudi pili taj i taj je postao veoma sveta stvar.

. Kad j~,Zen Majsto~ sluZi~ taj~ t? je meta fora. On kaze..Budi pazljiv, Ti

si na pravom rutu. On kaze Nma&a~~:"TI Sl na prav?m ~utu, ali ti hodas malo pospano. Nasao Sl pravac, sad se kreci nJlme. Ubrzo tvoje bice nalik na Zen postati ce Zen, ali ti moras biti pazljiv".

. . ,,~~ar~n Ninagawinim pricanjem nalik na zen, Ikkyuo ga povede u svo-

JU sobu I posluzi cajem."

On sluzi svjesnost, salicu punu svjesnosti. To je simbol da ukaze da on mora postati pazljiviji. To je sve ~to on treba.

Tad Ikkyuo izgovori ovu improvizaciju: "Zelim da te sluzim delikatesirna. Jao! Zen sekta ne moze ponuditi nista",

.. Ovo ima dva z~ataja. Uobicajani znacaj je taj da u Zen sektama delika-

tesa lllJ.e dopustena. Sarno jednostavno hrana je dopustena riza, neko povrce, taj - bez delikatesa., Jao! Zen sekta ne nudi nista",

. v To je ~adnji ~apor Ikkya da pentrira do najdublje jezge, da vidi da Ii

ovaJ moze da shvati znaca],

Drugi znacaj je..Ja zeltm da te sluztm delikatesima. Jao! Zen sekta ne ~oze.:." sarno ~i~ta. J~ mogu ~~uditi nista. ~o moz~ znaciti: Ja ne mogu da ponudim bilo sta, all to moze da znaci-ja mogu da tl ponudim sarno nista, Tad nista je ponudeno.

. , ,Svje.snost i nistavost jesu dva aspekt iste stvari. Sto ti vi~e postajes svje-

smm, tim vI~e osjecas da bivas nista.

114 trava raste sarna od sebe

Zato Ikxuo prvo sluzi taj da kaze: postati svjestan. Zatim dodaje: Jao!

Ja ne mogu posluzlt! bilo Sta - osim nista,

To je zadnja mreza bacena od Majstora. Poslije je on dao taj. Da se Ninagawa pretvarao, on bi se opustio, on bi pomislio-prihvacen sam. Majstor me doyeo do svoje cajne sobe, ponudio me cajem. Ja sam opusten. Nakon Sto je uzeo caj, on bi se opustio, jer ne mozcl dugo da se pretvaras. Sve je gotovo. Stoga, to je bilo posljednja zamka.

Ninagawa odgovorir.Um koji me je gostio sa nista, jeste originalna praznina - oh, delikates delikatesa".

Ne! On stvarno ima shvatanje nalik na Zen, on nije bio sarno pjesnik.

Nesto od stvarne poezije egzistencije desilo mu se. On je mogao odmah da shvati. Mogao je odmah, i mogao je odgovoriti. On rece..Um koji me je gostio sa nista jeste originalna praznina-delikates delikatesa".

"NiSta nije delikates delikatesa. To je vise od toga Sto moze biti ponudeno. To je zadnji delikates, zadnji okus same egzistencije. To je kada si pojeo samog boga-delikates delikatesa.

Duboko pogoden, Majstor rece..Sine moj, ti si puno naudo",

To ucenje nije poznavanje. Zen cini razliku izmedu ucenja i poznavanja.

Pusti da ti objasnim. Poznavanje je posudeno, nauceno je tvoje. Poznavanje je kroz rijeci, jezike, koncepte, dok ucenje je kroz iskustvo. Poznavanje je uvijek gotovo: ti to znaS, to je kompletno. Urenje nije nikada kompletno, to je uvijek na putu. Ucenje je proces osoba nastavlja i nastavlja, do zadnjeg trena i nastavlja utili. Poznavanje negdje stane i postaje ego. Urenje nikad ne stane, ono ostaje skormnost. Poznavanje je posudeno: ti ne mozcl obmanuti. Majstora tvoijim poznavanjem jer tvoje ce rijed biti na povrsini, Duboko dolje tvoje ce bite pokazati. Tvoje te rijeti ne mogu sakriti. Za Majstora tvoje su rijeti prozirne. Sto god da pokazcl da znas on uvijek moze vidjeti iza toga Sto je skriveno, sto je stvarno tu. Taj bi oovjek bio uporan da je bio eovjek poznavanja. Ali ne, on je bio stvarno oovjek ucenja, on je naucio, on se nije pretvarao. Kroz mnoga zivotna iskustva on je puno naucio,

"Sine moj, rete Ikkyuo,-ti si puno naucio." ,~

To je puno do Zen Majstora, jer on je voma skrt za reci te stvari. Kad

Zen Mejstor kaze te stvari on to i misli. On to mole reel sarno onada kada je stvarno

dirnut, kad stvarno osjeti autenticnost . Sarno tada, inace ne.

Pogledaj u ovu pricu i osjeti sebe u usporedbi sa tim. Da Ii si naudo iii si sarno skupio poznavanje? Pusti da to postane temeljni zakon. Ne dositizi kroz poznavanje vee regiraj - tj. odgovori sporntano. Sarno tad ccl biti bliZe i blize meni, i sarno tad, jednog dana ja te mogu uvesti i posluziti cejam. Drugadje, ti mozeS biti sarno flZitki blizu mene, a to nece pomod,

Ja cu te sluZiti svjesnoScu i mogu da ti dam delikates delikatesa ni-

stavnosti,

Samostalno izdanje Biblioteka "Osho lotos knjiga" 6.

Osho

Trava raste .sarna od sebe

Izdavac:

Slobodan Vuckovic Rutke 132 85355 Sutomore

Prevodilac Klaudio Skrobe

Saradnik na prevodu Slobodan Vuckovic

Sve informacije na adresu izdavaca iIi Osho Commune International

17 Koregaon Park

Poona 411001 M.S

India

Recenzent VesnaForca

Graficki dizajn i stampa:

YUGRAFICdd Titograd

Tiraz: 1000

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful