Tko je tko u ratu u Hrvatskoj

23.

Dramatis personae

279

TUÐMAN .RANJO, predsjednik RH, hrvatski državnik, politièar i povjesnièar (Veliko Trgovište, 14. V. 1922. - Zagreb, 10. XII. 1999.). Tijekom gimnazijskih dana aktivno je sudjelovao u ljevièarskom nacionalnom pokretu, zbog èega je godine 1940. bio zatvoren. Od 1941. do 1945. aktivno sudjeluje u partizanskom antifašistièkom pokretu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U èin generala Jugoslavenske narodne armije (JNA) promaknut je 1960. Godine 1961. na osobni zahtjev napušta djelatnu vojnu službu i posveæuje se znanstvenoj karijeri. Iste godine vraæa se u Zagreb gdje osniva Institut za historiju radnièkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), èiji je ravnatelj do godine 1967. Od 1963. do 1967. izvanredni je profesor na .akultetu politièkih nauka u Zagrebu (danas .akultet politièkih znanosti). Godine 1965. doktorirao je povijesne znanosti na .ilozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu na temu Uzroci krize monarhistièke Jugoslavije od ujedinjenja do sloma 1941. Godine 1992. izabran je za redovitog èlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 1972. bio je osuðen na dvije godine zatvora (odslužio devet mjeseci), a u veljaèi 1981. na tri godine zatvora (sijeèanj 1982. - veljaèa 1983./svibanj 1984. - rujan 1984.) i zabranu svakoga javnog djelovanja u razdoblju od pet godina. 1989. s istomišljenicima osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ). Pobijedivši s HDZ-om na prvim višestranaèkim izborima za Sabor SR Hrvatske, u travnju i u svibnju 1990., 30. svibnja 1990. izabran je za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, a nakon promjene Ustava, 2. kolovoza 1992. i 15. lipnja 1997. za pred-

Za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je zapovjednik brigade u partizanskoj vojsci dok je u poslijeratnom razdoblju u JNA došao do èina general-pukovnika. svjetskom ratu. Iako s prekidima. Put ga preko Austrije vodi sve do Kanade. njegova vojna karijera trajala je više od pet desetljeæa. a pred pozivom za služenje vojnog roka u JNA bježi preko granice.UTURE 1-4(4) 2003. Na tom je mjestu proveo godinu dana. Na toj dužnosti ostaje do travnja 1995. Otac i brat mu nestaju u 2. postaje naèelnik Glavnog stožera HV. U Kanadi je pomagao u organiziranju hrvatskih škola i sudjelovao u razlièitim hrvatskim organizacijama. zaslužan za stvaranje moderne hrvatske vojske i njezine vojne uspjehe.2003. . u vladi Stipe Mesiæa postaje ministar iseljeništva. pozivajuæi Hrvate da se vrate u domovinu. JANKO (1919. 1992.) general zbora.Nakon demokratskih izbora i poèetka srpske pobune prikljuèio se obrani zemlje. osloboðenje okupiranih dijelova u vojnim operacijama Bljesak i Oluja. sjednika Republike Hrvatske. GOJKO. rodio se 16. U Hrvatsku se vraæa 1989. travnja 1945.Gojko Šušak preminuo je 3. ministar obrane RH. Domaæin je prve kanadske turneje predsjednika Republike Hrvatske . Predsjedava tamošnjim ogrankom Hrvatskoga narodnog vijeæa. godine u Širokom Brijegu. u jesen 1992. uglavnom putujuæi po iseljenièkim zajednicama. Za vrijeme “Hrvatskog proljeæa” Bobetko se prikljuèio reformistièkim hrvatskim komunistièkim voðama.NATIONAL SECURITY AND THE . Tu dužnost je obnašao do smrti. Zbog bolesti nije izruèen sudu. Norcem i Markaèem planira i nadzire tijek vojno-redarstvene akcije “Medaèki džep”. ŠUŠAK.ranje Tuðmana i glavni organizator prikupljanja dobrotvornih priloga za Hrvatsku demokratsku zajednicu. Godine 1991. godine. godine upisuje Pedagošku akademiju u Rijeci. Potom postaje èetvrti ministar obrane u samostalnoj Hrvatskoj. predsjednik Tuðman ga je imenovao zapovjednikom Južnog bojišta. naèelnik GS HV izmeðu 1992 i 1995. Nakon mature 1963. ali i da se pripreme za njezinu obranu. Kao najvišeg vojnog zapovjednika ICTY ga je optužio za zloèine protiv èovjeènosti i nepoštivanja zakona i obièaja ratovanja. General Bobetko kao naèelnik GSHV s generalima Ademijem. Umro je u proljeæe 2003. 280 . BOBETKO. svibnja 1998. bio je kažnjen i nakon Titova napada na hrvatsko komunistièko vodstvo izbaèen iz JNA.

zapošljava se u Spie Batignolles. u Baškoj Vodi. MATE. dobija mandat za sastav vlade. Doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.Nakon mature u Zagrebu upisuje Arhitektonsko -graðevinsko -geodetski fakulet. RAHIM. Od 1991. Zbog bolesti zapovjednika u travnju/svibnju 1993. brigadir (general-bojnik). Postaje ravnatelj Ureda za nacionalnu sigurnost. ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade. zapovjednik ZP Gospiæ. roðen 17. Meðimorec: Medaèki džep GRANIÆ. vodio poslove zbrinjavanja izbjeglica i prognanika te razmjene ratnih zarobljenika. uz zapovjednika brigadira Izidora Èešnjaja. imenovan je u prosincu 1992. kolovoza 1992. predstojnik Ureda Predsjednika Republike. Kosovo. sijeènja 1954. pristupio MUP RH-a. živio u Šibeniku. Emigrira. Aktivan pregovaraè s UN-om za vrijeme vojno-redarstvene akcije u Medaèkom džepu.M. lijeènik dijabetolog. Postaje predstojnik Ureda predsjednika Republike.rancusku. sc. Službovao na raznim mjestima i dužnostima u bivšoj JNA. kao topnik. radi na izgradnji nuklearnih centrala.Nakon diplomiranja zapošljava se u poduzeæu Hidrogradnja. smjer-mostogradnja. Vjenèao se s Hrvaticom. potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti. na èelu vlade je do travnja 1993.voditelj je povjerenstva RH za odnose s UNPRO. predsjednik Vlade i ravnatelj UNS-a. Voditelj je pregovaraèkog tima za pregovore s pobunjenim Srbima. rodio se 19. Za naèelnika Zbornog podruèja Gospiæ (Lika). objavio veæi broj struènih radova u domaæim i inozemnim èasopisima. rodio se u Karaèu. Diplomirao na Vojnoj akademiji JNA 1976.OR-om i ponovno predstojnik Ureda PR. ŠARINIÆ HRVOJE. do 2000. zbog albanskog nacionalizma osuðen na dugogodišnje tamnovanje. na Sušaku. opæina Vuèitrn. studenoga 1947. odatle ga šalju na specijalizaciju u . Desetak puta se tajno sastaje i pregovara sa Slobodanom Miloševiæem . Od 1993. Sada je u mirovini. dr. ADEMI.. redoviti profesor. 7. 30.1935. Bio je glavni pregovaraè RH u pregovorima o odlasku JNA.02. Poèetkom osamdeseth vraæa se u Hrvatsku. 1991. prof. imenovan je vršite- 281 . nakon prvih demokratskih izbora ukljuèuje se u rad HDZ-a.

gardijsku motoriziranu brigadu.. imenovan je zapovjednikom Kninskog zbornog podruèja. imenovan je zapovjednikom Antiteroristièke jedinice Luèko. brigade Hrvatske vojske. imenovan je zapovjednikom 118.UTURE 1-4(4) 2003. u studenom 1992. Kao i generale Bobetka i Ademija. u opæini Ðurðevac. opæina Sinj. imenovan je zapovjednikom Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. veljaèe 2004. a bila je zapeèaæena do 8. rujna 1995. postala antiteroristièka jedinica. Godine 1991. Nakon operacije “Oluja”.. policijsku postrojbu za posebne namjene. imao je èin general-pukovnika. Pema optužnici ICTY-a imao je središnje mjesto u razradbi. ožujka 2004.NATIONAL SECURITY AND THE . gardijske brigade HV. do 17. promaknut je u general-bojnika (u prièuvi). Dana 18. ICTY ga je optužio za ratne zloèine i kršenje zakona i obièaja ratovanja. preimenovane u 9. 1992. Mirku Norcu je 29. MLADEN. Optužnica ICTY/MKSJ protiv generala Markaèa podignuta je 19. Republika Hrvatska. Mirko NORAC je pristupio Ministarstvu unutarnjih poslova RH. 12. u èin brigadira i postaje zapovjednikom Gospiæke operativne zone. veljaèe 1994. gmtbr. general. ili 13.Godine 1990. kad ga je predsjednik . borbene grupe stvorene u svrhu izvoðenja operacije. rujna 2000. rujna 1967. 1995. promaknut je u èin general-bojnika. rujna 1991. zapovjednik Specijalne policije MUP RH rodio se 8. 1993. u Otoku. zapovjednik 9. zapovjednikom 6. u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova. koja je koncem 1990. MARKAÈ. rodio se 19. rujna 1993. ljem dužnosti zapovjednika i tu je dužnost obnašao za vrijeme vojne operacije „Medaèki džep“ od 9. ožujka 1996. Za vrijeme operacije Medaèki džep postavljen je za zapovjednika Sektora 1. NORAC. Imenovan je zamjenikom zapovjednika te jedinice. general-bojnik. Mladen Markaè i drugi osnovali su. prestala profesionalna vojna služba. potvrðena 24. pomoænik glavnog inspektora HV-a postaje 1999. Republika Hrvatska. zapovijedanju i/ili izvoðenju hrvatske vojne operacije Medaèki džep. Neposredno nakon te operacije smijenjen je s te dužnosti. 282 . Mirko NORAC promaknut je 1994. planiranju. 15.ranjo Tuðman promovirao u èin general-bojnika. MIRKO. Zadržao je taj èin i ostao na položaju sve do 25. veljaèe 2004. U kolovozu 1990. svibnja 1955. U rujnu iste godine postaje èlan Antiteroristièke postrojbe Luèko.

u listopadu 1998. Diplomirao na zapovjedno-stožernoj školi taktike i operacijskog umijeæa i na Ratnoj školi . Završio Vojnu akademiju KoV-a 1959. i prebaèen je u Haag. DOMAZET.naèelnik PU MORH-a.listopada 1960. Prebaèen na MKSJ: 11.Obnašao dužnost zapovjednika raketne fregate Split.M. Izjasnio se da “nije kriv” po svim toèkama optužnice. Politièar. general. PETAR. U jugoslavenskoj ratnoj mornarici bavi se obavještajnom analitikom. svibnja 1948.školi strategije. diplomirao na Vojnopomorskoj akademiji u Splitu 1971. roðen 24. Odlazi u mirovinu 2003. 283 . Meðimorec: Medaèki džep Dobrovoljno se predao 11. imenovan savjetnikom PR za obranu i vojna pitanja. Diplomirao na Pedagoškoj akademiji. dolazi u HV. glasnogovornik ministarstva obrane za vrijeme Medaèke operacije. DRAGO. Višu vojnu akademiju i Ratnu školu. Dragovoljac Domovinskog rata. sada u mirovini. zapovjednik ZP Zagreb. roðen 12. zapovjednik ZP Zagreb. rodio se 1. U HV bio zamjenik naèelnika GSHV. U vrijeme vojnoredarstvene akcije Medaèki džep posebni je izaslanik naèelnika GSHV (uz generala Petra Stipetiæa) koji nadzire ispunjenje Sporazuma o prekidu vatre. Sudjeluje u operacijama Bljesak i Oluja u kojoj prima predaju cijelog neprijateljskog korpusa. admiral . postaje naèelnik Glavnog stožera HV. listopada 1937. naèelnik GS OSRH. Postupak u predraspravnoj fazi. zapovjednik Slavonskog bojišta. Radošinovac (Benkovac). oženjen. zastupnik Hrvatskog sabora u èetiri mandata. posebni izaslanik naèelnika GS HV i potpisnik Sporazuma o Medaèkom džepu. u Sinju. Umirovljen je u rujnu 2000. obnaša dužnost naèelnika u Obavještajnoj upravi GSHV. ožujka 2004. DAVORIN-LOŠO. ožujka 2004. STIPETIÆ.. Služio na razlièitim vrstama ratnih brodova kao struènjak za protupodmornièku i proturaketnu obranu. KRPINA. U srpnju 1991. u Ogulinu. Pisac veæeg broja struènih radova. otac èetvero djece. brigadir. U vrijeme operacije Medaèki džep potpisuje s hrvatske strane Sporazum o prekidu vatre i povlaèenju. U JNA obnašao razlièite dužnosti.

stožernu školu za kombinirane oružane službe i koledž za zapovjedni i generalski stožer. NATIONAL SECURITY AND THE . . (Zbog neslaganja s politikom UN-a general Wahlgren je dao ostavku na taj položaj. posebni izaslanik ministra obrane. ima kæerku i tri sina (jedan sin je kao èasnik bio s francuskom satnijom u Medaèkom džepu). BO. Hrvatska . Zastupnik u Saboru do 2003. francuske armije. upisom na francusku Vojnu akademiju.. posrednik u pregovorima izmeðu dvije strane u vrijeme operacije Medaèki džep.. zapovjednik UNPRO. PELLNAS. Organizator jedinstvene Zagrebaèke neuroembriološke zbirke èovjeèjih mozgova za potrebe temeljnih i klinièkih neurobioloških istraživanja.UTURE 1-4(4) 2003. Bio je potpredsjednik Vlade i ministar znanosti i tehnologije te predstojnik Ureda predsjednika Republike za vrijeme predsjednikovanja dr. Bogata vojna karijera zapoèinje 1953.Rodio se 7. Završio visoke vojne škole. Odlikovan je visokim vojnim odlièjima. od 1. oženjen je. general armije. zamjenjuje Larsa-Erica Wahlgrena. dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu. lipnja 1943.OR-a Cot je bio glavni zapovjednik 1.OR-a (generala Cota). Idejni zaèetnik.) Cot se rodio 6. JEAN. voditelj Zavoda za neuroznanost HIIM-a Medicinskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Zapovijedao postrojbama od voda do armije. travnja 1934. sc. IVICA.-1994. Organizator i voditelj Odjela za neuroanatomiju pri Zavodu za anatomiju “Drago Peroviæ” Medicinskog fakulteta u Zagrebu. srpnja 1993. zadužen za zakonit postupak s poginulim Srbima u vrijeme operacije “Medaèki džep”. zapovjednik UNMO i posebni izaslanik zapovjednika UNPRO. dr. švedskoga generala koji je na tom položaju bio od 1. švedski brigadni general..KOSTOVIÆ.OR-a 1993. Zagreb. 284 .Redoviti je profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu. organizator i koordinator Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.ranje Tuðmana. ožujka 1993. prof. COT..Do postavljenja na položaj zapovjednika UNPRO. Sada je u mirovini. Kasnije služio u sjevernoj Africi i Njemaèkoj.

promaknut u èin pukovnika 1993. na Cipru. zbog vojnièke sposobnosti uzdignut je do èina general-pukovnika. ponovno odlazi dvaput s kanadskim kontingentom u mirovnu misiju na Cipar. Kasnije nastavlja uspješnu vojnu karijeru u Kanadskoj vojsci i NATO-u. kasnije general. Služi u 12. 29 godina službe u kanadskim oružanim snagama. Nakon 39 godina vojne službe umirovljen u svibnju 1999..rancuskoj. Završio vojni koledž u StJeanu. Pukovnik Maisonneuve rodio se u St. ali se najviše posveæuje Hrvatskoj zbog kanadskog bataljuna koji je smješten u njoj. naèelnik operativne uprave (glavni operativni èasnik). general-major. Za vrijeme boravka u Zagrebu mnogo putuje helikopterom u sve tri države . Kanada. zamjenik zapovjednika UNPRO.vraæa se u Kanadu. ponovno se vraæa u ulozi predstavnika Visokog komesarijata za izbjeglice nakon povlaèenja VJ s Kosova. rasporeðena na podruèju bivše Jugoslavije u operaciji Harmon. u Quebecu. BiH i Makedoniju. zapovjednik CANBAT 1. Za službu u UNPRO.OR-a protezala se na Hrvatsku.OR-a. MICHAEL. oklopnoj pukovniji .OR-u nagraðen je zahvalnicom Glavnog zapovjednika UNPRO.. borbenom skupinom koja je bila 1993. potpukovnik. Završio je Kraljevski vojni koledž u Kingstonu kao kadet 1976.OR-a od lipnja 1993.Jerome. pukovnik 1993. Sudjeluje u pregovorima hrvatskih vlasti i predstavnika tzv. Kosovo. JOHN A. 285 .Kao zamjenik zapovjednika služi 1977. Te godine služi u bivšoj Jugoslaviji u zapovjedništvu UNPRO. Meðimorec: Medaèki džep MACINNES.Na Balkan. u zapovjedništvu u Zagrebu. M. bataljunom PPCLI.MAISONEUVE. JIM .OR-a kao G3 . Odgovornost UNPRO. do srpnja 1994. Albaniju i Makedoniju. Zapovijedao 2. Služio u kanadskim mirovnim snagama na Cipru. RSK i pridonosi potpisivanju sporazuma o prekidu vatre i normalizaciji u proljeæe 1994. specijalizira u SAD-u. Quebec. CALVIN. kasnije u .

Težeæi svome cilju. Miloševiæ postaje predsjednik Predsjedništva Srbije i ubrzo ukida.) na predsjednièkim izborima ponovno je izabran za predsjednika Republike Srbije. sa samo 17 i pol godina. Nakon ustavnih reforma (koje su razvlaštenog predsjednika savezne države pretvorile u veoma jaku osobu) 1997. Politikom se poèeo baviti 1983. To æe dovesti do Miloševiæeva uhiæenja 1.UTURE 1-4(4) 2003. izabran je za prvog predsjednika Republike Srbije. sijeènja 1959. NATIONAL SECURITY AND THE . izruèen meðunarodnom sudu u Haagu. 23. a na èelu te države nalaziti æe se on. a tek nakon oružanih sukoba na Kosovu. Meðutim. je srpnja iste godine izabran za predsjednika SR Jugoslavije. Kako bi dosegao taj cilj. Srbije i SPS-a (Socijalistièke partije Srbije) Slobodan Miloševiæ rodio se 20. Dana 28.MILOŠEVIÆ. ali sve do travnja 1987. Zbog svog komunistièkog opredjeljenja primljen je u Savez komunista Jugoslavije 15. Slobodan Miloševiæ je. Godine 1989. na prvim višestranaèkim izborima u Srbiji nakon 2. svjetskog rata. No. Tri godine kasnije (2000. lipnja 2001. travnja 2001. Nakon izbijanja nereda na Kosovu Miloševiæ se okupljenim Srbima obratio rijeèima: Niko ne sme da vas bije! Nakon toga za Miloševiæa i republike tadašnje Jugoslavije ništa neæe biti kao prije. koja je presudno utjecala na cijeli njegov život Mirjana Markoviæ. Protiv Miloševiæa. bivšeg predsjednika Socijalistièke Republike Srbije. SLOBODAN.. godine. najveæi dio poslovne karijere proveo je u privredi (direktor poduzeæa Tehnogas) i bankarstvu (predsjednik Beogradske banke . . bivši predsjednik SR Jugoslavije. nakon podosta politièkog natezanja. U prosincu 1990. Miloševiæ je zadao sebi cilj . Haaški sud podigao je optužnicu za etnièko èišæenje. 286 .. godine. do tada. široku autonomiju Kosova i Vojvodine. u Požarevcu. Dolaskom na vlast. Dvije godine kasnije (u prosincu 1992. kolovoza 1941.koja više preferira novinarstvo.stvoriti Jugoslaviju u kojoj æe dominirati Srbi.) na izborima za spomenutu funkciju pobjeðuje ga Vojislav Koštunica. Samo pet mjeseci nakon te izjave Miloševiæ æe svrgnuti s vlasti svog prijatelja i mentora Stamboliæa. Miloševiæ je bio malo znani štiæenik Ivana Stamboliæa. potpalio je ratne sukobe u Hrvatskoj i BiH zbog èega je dobio nadimak Balkanski krvnik. godine. preuzeo je nadzor nad medijima i sprjeèavao bilo kakvu kritiku vlastitog lika i djela. na takvo njegovo opredjeljenje utjecala je jedna osoba.najveæe banke u Srbiji). Nakon završenog Pravnog fakulteta poslovnu karijeru Miloševiæ je zapoèeo kao savjetnik za privredu beogradskog gradonaèelnika.

Svjedok je zbivanja u SVK i RSK sve do “Oluje” i sloma te paradržave. Zajedno s Novakoviæem na po 20 godina zatvora. osuðena su još tri èelnika tzv. zapovjednik tzv. politièku školu JNA. Napisao knjige: “Jugoslaviju niko nije branio. opæina Loznica.u Glavni štab Srpske vojska Krajine. Objavio više od dvije stotine struènih i znanstvenih radova. Martiæ se nalazio na raznim rukovodeæim položajima u takozvanoj “Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina” (u daljnjem tekstu: SAO Krajina) i takozvanoj Republici Srpskoj Krajini (u daljnjem tekstu: RSK). Okružni sud u Šibeniku ga je 28. raketni napad na Zagreb.. Mile Novakoviæ jedan je od bivših èelnika vojske takozvane republike srpske krajine (RSK).ilozofski fakultet (smer filozofija). NOVAKOVIÆ. Èetvorica su kao najodgovorniji ljudi RSK izdavali zapovijedi svojim postrojbama da iz tenkovskog i raketnog oružja tipa “oganj” i “orkan” napadnu grad Šibenik i M. general-major. MILE. veljaèe 1995. Višu vojnu akademiju.Dobrovoljno se predao. u Trbušnici. Izmijenjena optužnica je podnesena 18. u skladu s odlukom Pretresnog vijeæa od 13. svibnja 2002. MILAN.V RSK. Optužen od ICTY/MKSY za ratni zloèin. Sada u zatvoru u Schevenningenu èeka suðenje za ratni zloèin SEKULIÆ. RSK . studenoga 1945. prosinca 2002. naèelnik Uprave za obuku u GŠ tzv. a Vrhovna komanda je izdala” i “Knin je pao u Beogradu”. Republika Hrvatska. kao bivšeg zamjenika zapovjednika “oružanih snaga” osudio u odsutnosti na 20 godina zatvora zbog ratnog zloèina protiv civilnog stanovništva. Do kraja 1993. predsjednik tzv. V RSK. Završio Vojnu akademiju JNA. bio u Generalštabu oružanih snaga u Beogradu. uža su mu specijalnost operativno-štabni poslovi. Druga izmijenjena optužnica je podnesena 9. prosinca 2002.. zapovjedio je odmazdu. u blizini Knina. RSK rodio se 18.prebaèen u Haag. listopada 1935. rujna 2003. Meðimorec: Medaèki džep 287 . drugog dana operacije Bljesak u svibnju 1995. Magistar je ratne vještine. rodio se 11.MARTIÆ. “ministar obrane” Ðorðe Bjegoviæ i bivši zapovjednik “oružanih snaga” Kosta Novakoviæ. Postupak u pretpretresnoj fazi. na poziv kolega s ratišta odlazi u Knin. takoðer u odsutnosti. general. 15. pred Sudom se izjasnio da se ne oseæa krivim ni po jednoj toèki optužnice. MILISAV. Srbija.nekadašnji “predsjednik” Goran Hadžiæ. Školu narodne obrane i .

poslije “Oluje” bježi u Beograd i osniva nevladinu organizaciju Veritas. Lozovac i Bilice. Haag je pokazao koliko im je bitan Štrbac. Imao poseban položaj. gdje se preimenovao u Daniela Snedena. prosinca 1954. Vodice. prikupljajuæi informacije o odreðenim dogaðajima koji su bili u periodu od 1990. Srimu. opisujuæi kako je “Veritas”. i postaje njezin direktor. ožujka 2000. Skradin.. RSK Milanom Martiæem. 288 . Štrbac se sam izjasnio o svojoj važnosti u istragama haaškog tužiteljstva. bivši sekretar (vladin tajnik) vlade tzv. kontaktirao jedino s predsjednikom tzv.Štrbac je izjavio kako ga je Haag zamolio da pronaðe 293 svjedoka kako bi oni mogli zapoèeti istragu.”predvoðen gospodinom Savom Štrbcem” pomogao tužitelju “profesionalno. okolna mjesta . RSK. ronjenje. u Beogradu. Na okruglom stolu. tzv.. zamjenik tužitelja Graham Blewitt.Smatra se da ga je poslala Služba bezbjednosti Srbije i da je bio izravno odgovoran Jovici Stanišiæu. SAVO. održanom u Beogradu u studenom 1998. do1995.NATIONAL SECURITY AND THE . upuæujuæi mu “Pismo preporuke” kako bi mogao prikupiti novèana sredstva za svoj “Veritas”. alpinizam i sportsko zrakoplovstvo. knindže kapetana Dragana. osnovao logor za obuku specijalaca. Zaton. roðen je 12. na kojem su prisustvovali i èlanovi Suda . ŠTRBAC. vraæa se u bivšu Jugoslaviju kao predstavnik i suvlasnik privatne zrakoplovne kompanije Sneden Inc.Dostigao èin kapetana. Demobiliziran 1985. U Australiji završava nižu i srednju vojnu pa zatim i školu za èasnike. Prije rata bio je sudac u Zadru. Štrbac ne samo da je bio instrument u pokretanju istrage protiv Hrvata nego je on opskrbio Haag s veæinom dokaza. ozbiljno i odgovorno. DRAGAN VASILJKOVIÆ.UTURE 1-4(4) 2003. Nakon sukoba s Vojislavom Šešeljem napustio RSK i više se nije pojavljivao na podruèju Republike Hrvatske.” KAPETAN DRAGAN. Vojne specijalnosti su mu padobranstvo. U SAD specijalizira topništvo i specijalne akcije. emigrirao u Australiju 1970.Pirovac. Kao dragovoljac se prikljuèio VSK.Njegovi specijalci su izvršavali izviðaèke i diverzantske zadatke. Centar za informiranje i dokumentaciju. utemeljitelj udruge Veritas. u Hrvatskoj. nakon propasti te paradržave. Pismo preporuke potpisao je 2.

Na položaju glavnog tajnika UN-a kritiziran zbog uloge UN-a u graðanskom ratu u Ruandi. bavio se politièkim . rodio se 18. Meðimorec: Medaèki džep 289 .. rodio se 14. U èasopisu . novinar.OR-a za bivšu Jugoslaviju bio je odgovoran za pregovore o humanitarnoj pomoæi opkoljenom Sarajevu i Mostaru. u Kairu. do prosinca 1996.GHALI. politièar. nakon Drugoga svjetskog rata prvi premijer ne-komunista u srednjoj i istoènoj Europi. socijalni radnik.1910. Kao zamjenik zapovjednika UNPRO. istaknuti odvjetnik. ne može izbjeæi simpatije prema nesvrstanoj Jugoslaviji. Kopt. Najvažniji zadatak Ureda civilnog predstavnika je bio posredovanje izmeðu dviju strana. Od 1955.. u UN-u. kao stariji dužnosnik UN-a sudjelovao u mirovnim operacijama i pregovorima na Cipru. razmjena ratnih zarobljenika i osiguranje nesmetanih prolaza konvoja s humanitarnom pomoæi.-1994. . u Plocku. u Namibiji i u bivšoj Jugoslaviji. predsjednik Afrièkog društva za politièke studije. Srednjem istoku. studenoga 1922.oreign policy . iz utjecajne obitelji koja je veæ ranije dala premijera (Boutros Ghali. TADEUSZ. ministar vanjskih poslova Egipta. napisao je èlanak u obranu Meðunarodnog suda za zloèine poèinjene u bivšoj Jugoslaviji MAZOWIECKI. Zbog suprotstavljanja SAD-a nije izabran drugi put na istu dužnost.OR-a.Sudjelovao u VanceOwenovim pregovorima o buduænosti BiH. predavao na Cambridge University i London School of economics.Od 1992.) Diplomirao na kairskom sveuèilištu i doktorirao meðunarodno pravo na sveuèilištu u Parizu 1949. CEDRIC. gospodarska pitanja.Od 1997. travnja 1927. jesen 1996. bio je na èelnoj dužnosti u UN-u od sijeènja 1992. THORNBERRY. Profesor meðunarodnog prava i meðunarodnih odnosa. direktor Centra za politièke i strateške studije. BOUTROS-BOUTROS. 1846. Poljska. pomoæ zatvorenicima i izbjeglicama. Glavni tajnik UN-a. pravnim i humanitarnim poslovima.. civilni je predstavnik UN-a za bivšu Jugoslaviju i zamjenik zapovjednika UNPRO. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata diplomirao je na varšavskom pravnom fakultetu. od 1978. do 1991. posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava.. Ne snalazi se ni s krizom u bivšoj Jugoslaviji. èlan je M. jedan od voða Solidarnosti. predaje na kairskom sveuèilištu do 1977. Poljski pisac.

TILDER. postaje savjetnik Solidarnosti i njezina voðe Lecha Walese. U HV obavljao je dužnosti zapovjednika voda. Prekida vojnu službu u nizozemskoj vojsci i odlazi u Legiju stranaca.Lokalni srpski dužnosnici iz Vukovara sprijeèili su daljnje radove na otkrivanju posmrtnih ostataka dvijestotinjak žrtava. prekid s cenzurom. Zarobili su ga pripadnici SVK u travnju 1994. postaje premijer. 1963. Sa svojom postrojbom sudjelovao je u vojno-redarstvenoj akciji Medaèki džep. Njegovo svjedoèenje u zarobljeništvu vlasti RSK i Veritas su proslijedile ICTY-u i osnova su za optužbe o poèinjenim ratnim zloèinima za vrijeme te akcije.NATIONAL SECURITY AND THE . ekonomske reforme. odlazi kao dragovoljac u Hrvatsku. Nizozemska. 290 . 1980. Zbog ometanja rada Komisije i popustljivosti UN-a ubrzo je dao ostavku na mjesto predsjednika Komisije. Na èelu ekipe struènjaka-forenzièara zapoèeo ekshumaciju žrtava iz masovne grobnice na Ovèari. U kolovozu 1989. povratak privatnog vlasništva. Izabran je 1992. zamjenika zapovjednika izvidnièko-diverzantske satnije 9. diplomirao na Kraljevskoj vojnoj akademiji i specijalizirao dvije godine za izvidnika diverzanta. CHERI. odvjetnik. Kao pripadnik nizozemske vojske službovao u SR Njemaèkoj . Prikljuèuje se protukomunistièkoj oporbi. Njegova vlada poèinje mirnu promjenu vlasti u Poljskoj: liberalizaciju života. 1992. 10. katolièke organizacije PAX. do 1971. gmtbr.UTURE 1-4(4) 2003. imenovan predsjednikom Komisije UN-a za istraživanje ratnih zloèina u bivšoj Jugoslaviji.. u Enkuizenu. Nakon proglašenja opsadnog stanja zatvoren je u logor za politièke zatvorenike. u bazi NATO-saveza. Jedan je od voða oporbe na okruglom stolu 1989. BASSOUNI. kasnije je iskljuèen iz èlanstva. struènjak za humanitarno pravo. zastupnik je Sejma kao èlan Znaka kršæanskog demokratskog pokreta. Od 1961. zbog politike europskih zemalja i SAD-a koje nisu uèinile ništa da pomognu Bosni i Hercegovini. Protestno je odstupio 1995. raspuštanje službe sigurnosti. 1993. za posebnog izvjestitelja Komisije za ljudska prava Ujedinjenih naroda i predstavnika u bivšoj Jugoslaviji za vijeme rata. slobodno tržište. JOHAN (Johannes) rodio se 25. sloboda govora i vjeroispovjesti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful