P. 1
Oslobođenje [broj 23057, 3.3.2011]

Oslobođenje [broj 23057, 3.3.2011]

|Views: 307|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Mar 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/04/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 3. 3. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.057

Vlast u FBiH po~inje od uspostave Doma naroda

Kre{i} zakazao
sjednicu za 10. mart
^elnik RS-a sa predsjednikom Ivom Josipovi}em u Hrvatskoj
OR GA NI ZA TO RI OTPO RA
2. strana

Problem su sarajevski ilegalci

7. strana

DODIK: Ginulo se na svim stranama
4. strana

DANAS PRILOG

O Purdi do kraja sedmice?
SUD BiH
9. strana

U @I@I
Vlast u FBiH po~inje od Doma naroda

2

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Predsjedni{tvo SDA

Federaciji treba
Tihi}ev prijedlog - jedina formula
Na novinarsko pitanje zbog ~ega nije postignut dogovor sa oba HDZ-a i je li u pitanju raspodjela ministarskih fotelja, jer oba HDZ-a smatraju da njima treba da pripadnu sve ministarske funkcije, koje po Ustavu pripadaju Hrvatima, potpredsjednik Sarajli} je odgovorio kako je SDA potpisnica platforme, a pored SDP-a tu platformu su potpisali i HSP i HDZ 1990. „U SDP-u ka`u da su multietni~ka stranka i to njihove kadrovske liste i broj mandata jasno pokazuju i prijedlog, koji je predsjednik Tihi} iznio i predstavnicima oba HDZa i me|unarodnim izaslanicima koji su ovih dana pohodili BiH, op}enito je prihva}en i bi}e jedina mogu}a formula oko formiranja vlasti u BiH“, naglasio je Sarajli}. zionera, bora~ke populacije, RVI-ja, demobilisanih boraca, porodica poginulih boraca i {ehida i sve one kategorije stanovni{tva koje su u socijalnoj potrebi i finansiraju se iz bud`eta. Konsekvence neformiranja vlasti u navedenim rokovima, zaklju~ilo je Predsjedni{tvo SDABiH, mogle bi dovesti do ugro`avanja cjelokupnog, do sada, ostvarenog napretka i same dr`ave BiH.
Mr. BABI]

bud`et sjednicu za 10. mart
Kre{i} zakazao
Predsjedavaju}i Doma naroda Stjepan Kre{i} tvrdi da do narednog ~etvrtka CIK i ~etiri kantonalne skup{tine imaju dovoljno vremena
Dom naroda Parlamenta FBiH bit }e konstituiran narednog ~etvrtka. Ovakvu odluku donio je Stjepan Kre{i}, predsjedavaju}i pro{log saziva Doma naroda Parlamenta FBiH i predsjedavaju}i konstituiraju}om sjednicom novog sastava tog doma do izbora novog rukovodstva. - Kao najodgovornija osoba za sazivanje konstituiraju}e sjednice Doma naroda, donio sam odluku da njegova konstituiraju}a sjednica bude sazvana 10. o`ujka, kazao je Kre{i} ju~er za Oslobo|enje. Ne osvr}u}i se na pitanje da li su to od njega tra`ile stranke koje su pet mjeseci nakon izbora u BiH odlu~ile konstituirati novi saziv Doma naroda, pa makar i u nepotpunom sastavu, biv{i ~lan HDZa 1990 koji je nedavno pre{ao u HSPBiH, kazao je da je to njegova du`nost i obaveza. kantona do tada ne izaberu svoje predstavnike u Dom naroda, konstituirat }e ga, po svemu sude}i, dosad izabranih 36 delegata iz {est kantona (Sarajevskog, Tuzlanskog, Unsko-sanskog, Bosanskopodrinjskog, Zeni~ko- dobojskog i Srednjobosanskog). Me|u izabranim delegatima devet je iz reda hrvatskog, 13 iz reda bo{nja~kog, 11 iz reda srpskog
Sarajli}: SDA }e u~initi sve da uklju~i oba HDZ-a
Foto: A. KAJMOVI]

Ukoliko se dva HDZ-a do 9. marta ne odazovu pozivu Sulejmana Tihi}a, ide se u konstituisanje vlasti
Predsjedni{tvo Stranke demo krat ske akci je BiH na ju~er odr`anoj sjednici u Sarajevu potvrdilo je stav da se izborni rezultati moraju implementirati {to prije na nivou Federacije BiH, a potom na nivou dr`ave. Sjednice Doma naroda i Zastupni~kog doma FBiH moraju biti zakazane kako bi bili konstituisani domovi i izabrani predsjednik i potpredsjednik i Vlada FBiH. lejman Tihi}, SDA ide u konstituisanje vlasti sa potpisnicima platforme. „I ju~er su vo|eni odre|eni razgovori lidera SDP-a i SDA sa oba HDZ-a da, ukoliko prihvate predlo`eni model, u|u u par la men tar nu ve}inu, odnosno vlast, a ukoliko ne prihvate, mi od 9. marta ove godine moramo i}i u implementaciju vlasti jer svima je poznato da je od izbora pro{lo vi{e od pet mjeseci“ nagla, sio je Sarajli}. Parlamentarna ve}ina i vlade, zaklju~ilo je Predsjedni{tvo SDA, moraju biti formirane kako bi do 31. marta imali usvojene bud`ete Federacije i dr`ave BiH.

Dovoljno vremena
- Smatram da do tog datuma ima dovoljno vremena da svi organi koji sudjeluju i izbornome procesu - prvenstveno mislim na Centralnu izbornu komisiju BiH i `upanijske skup{tine koje to nisu dosad uradile, zavr{e svoj dio posla. Stoga se nadam da }e Dom naroda 10. o`ujka profunkcionirati u punom kapacitetu, naglasio je Kre{i}. Ovim je zna~ajno olak{an posao novoizabranim delegatima Doma naroda Parlamenta FBiH, njih 36 od ukupno 58 propisanih Ustavom, u sazivanju i organiziranju konstituiraju}e sjednice. Radi se o delegatima iz stranaka potpisnica SDP-ove platforme s konkretnim zadacima budu}e vlasti u FBiH i BiH, koju su potpisali SDA, NSRB i HSPBiH. Odluke o po~etku uspostave vlasti u FBiH - koja po logici mora po~eti od formiranja Doma naroda, u ~ijim ingerencijama je klju~ izbora {efova izvr{ne vlasti i po~etka formiranja nove Vlade - u ova dva dana trebalo je da donesu najvi{i strana~ki organi SDP-a i SDA. Ukoliko, pak, kantonalne skup{tine Hercegova~ko-neretvan skog, Za pa dno her ce go va~kog, Livanjskog i Posavskog

Razgovori
Tokom razmatranja najva`nijih pitanja implementacije izbornih rezultata, potpredsjednik SDA Asim Sarajli} je kazao da }e SDABiH u~initi sve da uklju~i partnere u vlasti, odnosno da poku{a uklju~iti oba HDZ-a. Ukoliko se oni do 9. marta ne odazovu pozivu i prijedlogu koji je uputio predsjednik Su-

Stjepan Kre{i}: Donio odluku

naroda te troje ostalih. To zna~i da hrvatskom klubu nedostaje osam, bo{nja~kom ~etiri, srpskom {est te ~etiri delegata iz reda ostalih. SDP ima 19 delegata, SDA {est, SBB ~etiri, HDZBiH tri, NSRB dva, a po jednog DNZ i Na{a stranka.

Konsekvence
U protivnom bilo bi dovedeno u pitanje finansiranje bud`etskih korisnika, najbrojnijih i najzna~ajnijih, pen-

Kuloari
U strana~kim kuloarima uglavnom se naga|a ko bi mogao biti izabran za ~elnike Doma naroda. Prema jednoj opciji, mjesto predsjedavaju}eg i dalje bi ostalo Hrvatima i ono bi moglo biti popunjeno izborom nekoga od devetero delegata iz tog kluba. Ukoliko HDZBiH prihvati u~e{}e u vlasti i uklju~i se u izbor ~elnika Doma, mogao bi to biti neko od njihova tri ~lana u hrvatskom klubu. Po drugoj verziji, mjesto predsjedavaju}eg mo`e zauzeti neko od Hrvata iz ostalih stranaka (~etvero iz SDP-a, te po jedno je iz NSRBa i DNZ-a).
S. [EHER^EHAJI]

Tihi} s poslanicima SDA
Nakonju~era{njesjednicePredsjedni{tva SDA, danas bi se u toj stranci trebali sastati poslanici SDA u Predstavni~kom i delegati iz SDA izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH. Kako saznaje Oslobo|enje, sastanak }e voditi predsjednik SDA Sulejman Tihi}, a ~lanovima zakonodavne vlasti bit }e date detaljne upute o na~inu djelovanja i odlukama na prvim sjednicama oba doma federalnog Parlamenta.

V I J E S T I

Sastali se Lagumd`ija i ^ovi}

Ni{ta od dogovora
Lideri Socijaldemokratske partije BiH i Hrvatske demokratske zajednice BiH Zlatko Lagumd`ija i Dragan ^ovi} razgovarali su ju~er o implementaciji izbornih rezultata, no sastanak, kako nam je rekao glasnogovornik SDP-a Damir Ma{i}, nije rezultirao dogovorom. - Tokom sastanka Lagumd`ija i ^ovi} su iznijeli svoje prijedloge za formiranje vlasti, o kojima }e se izjasniti strana~ka rukovodstva, kazao je Ma{i}. To }e, prema njegovim rije~ima, biti i jedna od tema za danas zakazane sjednice Predsjedni{tva SDP-a. Na toj sjednici }e biti precizirani i termini, odnosno rokovi procesa uspostave vlasti u Federaciji BiH, {to bi, prema najavama iz ove partije, trebalo po~eti ve} naredne sedmice. Prvi }e korak najvjerovatnije biti formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, {to je i najavljeno kao jedna od ta~aka dnevnog reda dana{nje sjednice Predsjedni{tva SDP-a. - Sa ili bez HDZ-ova, vlast }e biti kon-

stituisana u martu ove godine. Socijaldemo krat ska par ti ja ne}e do zvo li ti da gra|ani budu taoci bilo kakvih politika, pa ni politika dva HDZ-a, isti~e Ma{i}. BiH }e do 31. marta ove godine, uz ostalo, imati i Vladu i bud`ete, poru~uju iz J. F. Socijaldemokratske partije BiH.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine

U @I@I

3

Izbori za Dom naroda Parlamenta FBiH

Vedran Had`ovi}: Sve ide veoma sporo

Tapkanje u mjestu
Mrkonji}-Grad

Martin Ragu`: Zaboravio imovinsku karticu

Osim po~etnih faza u HNK-u, iz ostala tri kantona - Posavskog, Zapadnohercegova~kog i Kantona 10 (Livanjskog) jo{ nema nikakvih povratnih informacija niti aktivnosti
Osim {to su iz Skup{tine Hercegova~ko-neretvanskog kantona dostavljene kandidacijske liste, nema zna~ajnijih pomaka u procesu izbora delegata/izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, ocijenjeno je u informaciji s tim u vezi koju su na ju~era{njoj sjednici Centralne izborne komisije BiH razmatrali ~lanovi te dr`avne institucije. Kako je za Oslobo|enje, nakon sjednice, istakao ~lan Vedran Had`ovi}, situacija je ostala nepromijenjena, odnosno jo{ nema uslova da ta dr`avna institucija izvr{i potvr|ivanje posrednih izbora za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Izbori u Mrkonji}-Gradu 8. maja
CIKBiH je donio odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za na~elnika Op{tine Mrkonji}Grad. Izbori }e se odr`ati u nedjelju, 8. maja 2011. Usvojeno je i uputstvo o rokovima izbornih aktivnosti prema kojem se prijave za ovjeru politi~kih stranaka i nezavisnih kandidata dostavljaju od 10. do 14. marta. Prijevremeni izbori za na~elnika Op{tine Mrkonji}-Grad organiziraju se zbog izbora dosada{njeg ~elnika te op{tine Zorana Tegeltije (SNSD) za ministra finansija u Vladi RS-a. branog du`nosnika, nosioca izvr{ne funkcije ili savjetnika u periodu od ~etiri godine nakon po~injenog prekr{aja, po~ev od 6. aprila 2010, CIKBiH je izrekao Mi ji Pe tro nji}u, vi je}ni ku u Op}inskom vije}u Jajce, zbog sukoba interesa. Utvr|eno je da je Petronji}, za vrijeme obavljanja du`nosti vije}nika u OV Jajce, od 1. decembra 2008. do 6. aprila 2010. godine, istovremeno bio i na funkciji ~lana skup{tine Javnog komunalnog preduze}a Vodovod i kanalizacija d.o.o. Jajce. Time je izvr{io povredu odredbi ~lana 5. stav (1) Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH, pa mu je primjenom ~lana 16. stav (1) tog akta i izre~ena sankcija. ta i Zaimu Backovi}u na po~etku mandata. Istovremeno, za 57 izabranih zvani~nika iz mandatnog perioda 2006 - 2010. vodi se poseban ispitni postupak zbog nedostavljanja izjava o imovinskom stanju na kraju mandata. Pokrenut je i postupak utvr|ivanja odgovornosti 32 ~lana, odnosno zamjenika ~lanova bira~kih odbora sa pojedinih bira~kih mjesta u Banjoj Luci, Zenici i Ora{ju/Donjim @abarima zbog osno va su mnje da su po~inili nepravilnosti na dan op}ih izbora 2010 - 3. oktobra.
A. TERZI]

U krug, u krug
- Sve ide veoma sporo i osim po~etnih faza u HNK-u, iz ostala tri kantona - Posavskog, Zapadnohercegova~kog i Kantona 10 (Livanjskog) jo{ nema nikakvih povratnih informacija niti aktivnosti, ocijenio je Had`ovi}. Naime, do sada je iz {est kantona za Dom naroda Parlamenta FBiH izabrano 36 delegata/izaslanika, dok se u preosta-

la ~etiri treba imenovati jo{ njih 17, i to osam iz reda hrvatskog, po ~etiri iz bo{nja~kog i srpskog naroda, te jedan iz reda ostalih. Nakon {to se okon~a prvi krug, u drugom }e se birati jo{ {est delegata/izaslanika - pet koji nisu izabrani u dosada{njim kantonima (tri iz reda ostalih i dva iz srpskog naroda), kao i jo{ jedan iz srpskog naroda koji ne}e biti imenovan iz Posavskog kantona, jer me|u izabranim poslanicima kan to nal ne Skup {ti ne ne ma predstavnika Srba. Nepodobnost za kandidovanje za bilo koju funkciju iza-

Kazne zvani~nicima
Za 11 zvani~nika koji su izjave o imovinskom stanju dostavili nakon isteka zakonskog roka CIKBiH je izrekao nov~ane kazne od 200 KM. Kazne su izre~ene za Martina Ragu`a, Adila Spiljka, Murisa Jaband`i}a Tigra, Dervu Bandi}a, Adiba \ozi}a, Hazima Ba{i}a, Ibrahima Muji}a, Muhameda Osmi}a, Miroslava Gali}a Muratovi}a i Seada Ro`ajca po isteku manda-

Bakir Izetbegovi}

BiH - Danska

Mujezinovi} - Saleem

EU i Vije}e Evrope

Susret s bankarima Priprema za iz Malezije predsjedavanje EU
^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je delegaciju Exim Bank Malaysia i MBI Development d.o.o. Sarajevo predvo|enu Datukom Mohamedom Zainijem Amranom, generalnim direktorom malezijske SELIA Grupe. Amran je predstavio poslovne poduhvate malezijskih investitora u BiH. Izetbegovi} je pohvalio zainteresovanost malezijskih investitora za na{u zemlju i izrazio nadu da }e taj trend biti nastavljen. Ponovio je privr`enost razvoju ekonomske saradnje dviju zemalja i pozvao je sagovornike na predstoje}i 2. Sarajevo Business Forumu, a {to su oni i prihvatili. Zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Tri{i} - Babi}, primila je delegaciju MVP-a Kraljevine Danske koju je predvodio {ef sektora za Evropu u MVP-u Danske ambasador Kim Jörgensen. Jörgensen je informirao Tri{i} - Babi} da je povod za posjetu BiH `elja Danske da intenzivira odnose s na{om dr`avom, te upoznavanje o prilikama u na{oj zemlji i regionu, a radi {to kvalitetnije pripreme za predsjedavanje Danske EU u prvojpolovini2012. Tri{i}- Babi} je upoznala Jörgensena o trenutnoj politi~koj situaciji u BiH, i o napretku kada su u pitanju evroatlantske integracije.

Sna`no prijateljstvo BiH i Pakistana
Premijer FBiH Mustafa Mujezinovi} primio je ju~er u opro{tajnu posjetu pakistanskog ambasadora u BiH Jauhara Saleema i zadr`ao se s njim u du`em razgovoru, isti~e se u saop}enju. Kako je ocijenjeno, BiH i Pakistan povezuje sna`no prijateljstvo koje je vi{e puta dokazano - pakistanskom pomo}i povratnicima u Srebrenicu, i bh. pomo}i pri izgradnji bolnice i {kole nakon razornog potresa 2005. godine u Pakistanu. Po rije~ima ambasadora Saleema, u tri godine, koliko je proveo na du`nosti u na{oj zemlji, uo~en je vidan napredak koji je postigla BiH unato~ svim te{ko}ama i izazovima.

Danas o visokom obrazovanju
Zajedni~ka konferencija EU i Vije}a Evrope danas }e u Sarajevu okupiti oko 150 u~esnikaiz BiH da bi utvrdiliprioritetneakcije za reformu visokog obrazovanja, saop{teno je iz Delegacije EU u BiH. Ovom konferencijom obilje`ava se kraj niza od tri zajedni~ka projekta EU i Vije}a Evrope pod nazivom Ja~anje visokog obrazovanja u BiH, koji su realizovani od 2003. do 2011. godine i kojima je BiH pru`ena podr{ka za ispunjavanje obaveza preuzetih pristupanjem bolonjskom procesu 2003. godine. Na konferenciji }e u~estvovati rektori, zvani~nici univerziteta, vlasti, NVO i drugi.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Formiranje vi{e op{tina na podru~ju Banje Luke je krupno ekonomsko i politi~ko pitanje. U ovom trenutku to nije realno da se realizuje, uprkos tome {to postoje inicijative

^elnik Republike Srpske sa predsjednikom Ivom Josipovi}em u Hrvatskoj

Dodik: Ginulo se na svim stranama
Ovim rije~ima je predsjednik srpskog entiteta odgovorio na novinarsko pitanje da li je polaganje vijenca djeci poginuloj u ratu isprika za granatiranje Slavonskog Broda
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Dragoljub Davidovi},
gradona~elnik Banje Luke

DOBAR

LO[
MUP KS-a

ZAO

Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} susreo se ju~er u Slavonskom Brodu s predsjednikom srpskog entiteta u BiH Miloradom Dodikom. Nakon razgovora „u ~etiri oka“, po tom i sas ta na ka s ~elnicima Slavonskog Broda te pred sta vni ci ma 15-ak udruga izbjeglih i prognanih s prostora srpskog entiteta u BiH, hrvatsko dr`avno i srpsko entitetsko izaslanstvo polo`ili su vijence i zapalili svije}e kod spomenika Djevoj~ica podignutog u parku lokalne {kole djeci poginuloj u ratu.

S prostora RS-a prognano 200.000 Hrvata, vratilo se dva posto

Prognani
Ondje je na novinarsko pitanje je li to i svojevrstan ~in isprike za vi{emjese~no granatiranje Slavonskog Broda tijekom rata, Dodik odgovorio da se „ginulo na svim stranama“ i do, dao da „nevine `rtve naravno nisu trebale da budu“ . „Sva ko me ko me to po ma`e tre ba upu ti ti ri je~i sau~e{}a i naravno izvinjenja, kome god je to potrebno“, izjavio je Dodik. Nakon polaganja vijenaca kod spomenika poginuloj djeci, Josipovi} i Dodik su u Slavonskom Brodu obi{li i temelje u ratu poru{ene pravoslavne crkve, gdje su zapalili svije}e, {to nije bilo najavljeno u prethodno objavljenom slu`benom programu posjeta. Ti je kom ra ta s pros to ra dana{njeg srpskog entiteta u BiH nasilno je prognano oko 200.000 Hrvata dok ih se u me|uvremenu u svoje domove vratilo tek oko 2 pos-

Sarajevski policajci, u saradnji s kolegama iz Hercegova~ko-neretvanskog kantona, uhapsili su dvije osobe za koje se sumnja da su nedavno pokrale samostan Sv. Ante na Bistriku. Za nadati se da }e policija ubrzo razotkriti i ostale vinovnike napada na vjerske objekte {irom BiH.

MOSTAR
Od po~etka 2011. u Mostaru je zatvoreno 500 radnji zbog visokih obaveza prema dr`avi i predstoje}e fiskalizacije. Privrednici se `ale na lo{u komunikaciju sa gradskim ~elnicima, ali i na zakonodavstvo u FBiH. Ipak, o~ekuju pomake poslije sastanka sa predstavnicima vlasti.

EMIR FRA[TO
Novi premijer Vlade BKP-a Gora`de najavljuje da }e sa saradnicima svojski raditi u interesu gra|ana. Prioritet je uspostavljanje funkcionalnog javnog sektora i provo|enje programa razvoja tog dijela BiH. Priliku su dobili, a prvi potezi }e pokazati da li su pred Gora`danima bolji dani.

to. Dodik je pozvao Hrvate da se vrate u RS, gdje im je, ka ko je re kao, za jam~ena sigurnost. Predsjednik Josipovi} rekao je da je najva`nije da }e se zajedno zalo`iti „da se pitanje povratka ili pitanje ure|enja prava ljudi i s jedne i s druge strane granice intenzivira.“ Na dnevnom redu bila je i fri{ka peticija sa 45.000 potpisa izbjeglih Srba iz Hrvatske kojom se `eli sprije~iti da Hrvatska postane ~lanica EU. „@elja za usporenjem sigurno ne bi bila dobra niti }e se to tako desiti“ izjavio je Josipovi}. , Dodik je o istoj temi poru~io: „Bilo kakvo statusno rje{avanje ne mo`e da bude predmet blokade europskog puta. Ako je to tako definisano, onda zaista nema moju podr{ku. Ako je shva}eno kao ~injenica da Hrvatska ide ka EU i da je to dobar okvir za rje{avanje ovih statusnih pitanja, onda je dobrodo{lo, naravno“. Razgovaralo se i o one~i{}enju zraka u Slavonskom
Foto: Muhamed TUNOVI]

Bro du zbog pro ce sa proi zvo dnje naf te u Ra fi ne ri ji Bosanski Brod. Nakon sastanka s predstavnicima Slavon skog Bro da ja vnost je umirena optimisti~nim najavama da }e se Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu modernizirati tijekom ove godine i da }e ekolo{ki standardi biti podignuti na najvi{u razinu u razgovoru s ruskim vlasnicima.

Prvi slu`beni posjet
Ovo je bio prvi slu`beni posjet {efa srpskog entiteta iz BiH Hrvatskoj. Dodika do sada u Hrvatskoj nitko nije `elio slu`beno susresti. Prije tri godine bio je u Zagrebu kada ga je doveo potpredsjednik manjinskog SDSS-a Milorad Pupo vac na Sa bor vi je}ni ka srpske nacionalne manjine. Prije nego {to je istupio za govornicu, dvoranu su napustili tada{nji predsjednik dr`ave Stjepan Mesi} i aktualni gradona~elnik Grada Zagreba Mi lan Ban di} ko ji su bi li me|u gostima.
Jadranka DIZDAR

ASMIR BEGOVI]
Bh. internacionalac progla{en je igra~em utakmice Stoke — WBA (1:1) u 28. kolu Premiershipa. Selektor Su{i} ranije je najavio da ne}e pozvati kontroverznog golmana za susret protiv Rumunije, nakon {to je neopravdano presko~io ranija okupljanja. Jo{ ima vremena da Begovi} i Su{i} izglade nesporazum.

VIJEST U OBJEKTIVU Skijanje na Pridolcima
Sportsko-rekreacioni centar Pridolci nalazi se na oko 1.100 metra nadmorske visine i udaljen je oko 15 kilometara od centra Busova~e. Proteklih dana snijeg je izmamio mnogobrojne ljubitelje skijanja i zimskih sportova, koji su stigli u velikom broju na Pridolce i mogli u`ivati u zimskom ambijentu. Mada ovaj ski-centar nije afirmisan kao Jahorina, Vla{i} ili Bjela{nica, privla~i pa`nju sve ve}eg broja ljubitelja zimske rekreacije, posebno iz okolnih mjesta. Mi. D.

VIJEST U

BROJU

krivotvorenih nov~anica i kovanica KM evidentirano je pro{le godine u BiH.

3.828

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine

INTERVJU

5

Behaija Krnji}, tu`ilac Tu`ila{tva BiH

Dokazat }u da je Vlahovi}

ubio 27 ljudi
Od 105 svjedoka, 27 njih }e svjedo~iti pod odre|enim za{titnim mjerama
Razgovarala: Edina KAMENICA

Danas se navr{ilagodinaotkako je u {panskoj provinciji Alicante uhap{en optu`eni ratni zlo~inac Veselin Vlahovi} Batko. U me|uvremenu, preba~en je u BiH, a 24. februara Sud BiH je potvrdio optu`nicuprotivnjega. BehaijaKrnji}, tu`ilacTu`ila{tva BiH, iznosinepoznatedetaljeiz dosada{njegrada na ovom predmetu. - Optu`nica protiv Vlahovi}a jeste dosad najopse`nija u pogledu krivi~nopravnih radnji, {to se kao protivpravne stavljaju nekoj osobi na teret, a koja je sa~injena u Odjelu za ratne zlo~ine. Prema strukturikrivi~nihdjelakojeproizilaze iz radnjinavedenih u 56 ta~aka optu`nice, optu`eni se tereti za po~injenaubistva nad 27 osobanesrpskenacionalnosti, silovanja nad 12 osoba, nestanak 5 osoba, zlostavljanje nad 41 osobom, te po~injenuplja~ku nad 22 osobenesrpskenacionalnosti. Ove brojkenisu kona~ne jer postoji velika mogu}nostpro{irenja, odnosnopodizanja i druge optu`nice protiv optu`enog, a nakon{to Tu`ila{tvouspje{nookon~apotrebnuproceduru propisanu Me|unarodnom konvencijom o ekstradiciji.

dmeta, Tu`ila{tvo BiH. Tokomprovo|enja istrage Tu`ila{tvo BiH je nekolikoputaistragupro{irivalo na noveradnje, {to su stavljene na teret optu`enom, a do kojih je dolaziloputemsaznanjatokomistrage. Od 56 ta~ki optu`nice, jedan ve}i broj njih je preuzet iz naredbe o provo|enju istrage Kantonalnog tu`ila{tvaSarajevo, ali se o ta~nom broju ne mo`e govoriti, s obzirom na to da je u spomenutoj naredbi bilo dosta dupliranja, tj. bilo je dosta radnji koje su spominjane u vi{e ta~aka. • Da li je Vlahovi}ijedanzlo~in na Grbavici, Vracama i na Kova~i}ima po~inio sam, ili je uvijek bio u grupi? - Prema stanju zaklju~ene istrage, a ponajvi{e iz iskaza saslu{anih svjedoka, proizilazi da je optu`eni pri ~injenju djela koja mu se stavljaju na teret naj~e{}e bio u grupi, ali je i dosta radnji poduzeo sam. Grupu su uvijek ~inile najmanje tri do ~etiri osobe, a najvi{e se spominje pet ili {est lica ko-

Bez posjeta
- Optu`eni je tokom boravka u pritvoru imao mogu}nost posjeta, kako to predvi|aju zakonske odredbe, ali, prema saznanjima Tu`ila{tva, nije mu niko dolazio u posjetu, osim {to je os tva ri vao te le fon ski kontakt sa rodbinom, te je zaprimao i odre|ene pakete. Branilac optu`enog je Lazarevi} Radivoje, advokat iz Zvornika.

Kome pripadaju nadimci?
• Koliko ste krivi~nihdjelaprotivVlahovi}apreuzeli iz nepodignute optu`nice Kantonalnog tu`ila{tva? - Prija{nje Vi{e javno tu`ila{tvo Sarajevo je zapo~elo istragu protiv optu`enog jo{ u ratnom periodu, tj. tokom 1993, koju je nastavilo Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo, a potom, nakon preuzimanja pre-

ja su zajedno sa optu`enim u~estvovala u ~injenju pojedinih radnji. Za neke od tih osoba Tu`ila{tvo je zaprimilo saznanja o njihovoj smrti tokom ratnog perioda, a za druge Tu`ila{tvo i sada radi na utvr|ivanju njihovog ta~nog identiteta i eventualnog prebivali{ta. Jer, svjedoci su prete`no te osobe identifikovali po nadimcima, osim pojedinih. • Da li su svjedoci tra`ili da budu za{ti}eni? - Tokom dokaznog postupka Tu`ila{tvo }e provesti saslu{anje 105 svjedoka, od kojih }e njih 27 svjedo~iti pod odre|enimza{titnim mjerama.Jedanodre|enibrojsvjedoka je odbiosvjedo~itizbogte{kog zdravstvenog stanja, a posebno psihi~kog, no nakon razgovora sa njima, neki su ipak pristali svjedo~iti, dok je nekoliko njih ostalo kod svoje odluke da ne svjedo~e. • Koji Vas je zlo~in Veselina Vlahovi}a posebno pogodio? - Iako se optu`enomstavljaju na teret vrlo te{ki zlo~ini, me|u kojima su ubistva sigurno najte`a, ipak, ja bih izdvojio silovanja... I to zbog na~ina na koji ih je on vr{io, iskazanu surovost i krajnje poni`enje `rtava, a {to je sve ostavilo veomate{keposljedice na njihovo op}e stanje, posebno psihi~ko. • Kada je Vlahovi}, prema saznanjimaTu`ila{tva, u~inioprvi zlo~in? - Ve} po~etkommaja1992. godine, i ostali se potom redaju u nizu sve do kraja 1992, odnosno samog po~etka 1993. godine. U tom perioduoptu`eni je napu{taolokalitet na kojem je poduzimaoradnje koje mu se stavljaju na teret, ali se i vra}ao, a nakon kona~nog odlas-

Prepreke za nove svjedoke
- Na javni poziv koji je uputilo Tu`ila{tvo eventualnim svjedocima odazvao se odre|eni broj svjedoka koji su dali veoma va`na saznanja o po~injenim radnjama optu`enog. Odazivom gra|ana Tu`ila{tvo je veoma zadovoljno. Osobe koje imaju eventualna saznanja o radnjama {to ih je po~inio optu`eni mogu se i sada saslu{ati u Tu`ila{tvu, ukoliko bi njihovo svjedo~enje bilo vezano za radnje koje se optu`enom stavljaju ve} na teret, ali ukoliko se radi o drugim radnjama, tu ve} postoje izvjesne pote{ko}e. Tu`ila{tvo je u nemogu}nosti procesuirati dalje takve radnje, s obzirom na prepreke koje proizilaze Me|unarodnom konvencijom o ekstradiciji, pa i doma}im zakonima. Ina~e, tokom provo|enja istrage optu`eni je saslu{an u prostorijama Tu`ila{tva i tada se branio {utnjom. Isti je i na ro~i{tu za produ`enje pritvora odr`anim pred sudijom za prethodno saslu{anje Suda BiH tako|er naveo da }e se braniti {utnjom i da ne `eli bilo {ta vi{e govoriti. Samim tim, njegov stav je jasan. ka, krajem 1992, odnosno po~etkom 1993, prema na{im saznanjima, vi{e se nije vra}ao. • Ko su bili njegovi naredbodavci? - U ovom trenutku to ne bih mogaokomentarisatizato{to je odgovor na ovo pitanje u vezi sa drugim istragama u Odjelu za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH. lovalepojedine i paravojnejedinice, sasvim jasno se nametnuo zaklju~ak da je isti bio pripadnik takve jedne jedinice. • Kada bi su|enje Vlahovi}u moglo po~eti? - Nakonpotvr|ivanjaoptu`nice slijediproceduraprigovora na nju, te izja{njenje o krivnji optu`enog, poslije ~ega }e Sud zakazati statusnukonferenciju. Sve procjenegovore u prilog tome da bi po~etak glavnogpretresa u ovompredmetutrebaobiti u aprilu2011. godine, a koliko}e samosu|enjetrajati, nezahvalno je govoriti jer ono zavisi od mnogo ~injenica, ali ukoliko do|e do provo|enja svih dokaza Tu`ila{tva, sigurno je da postupak ne}e biti okon~an najmanje godinu od danaotvaranjaglavnog pretresa. Kazna koju }emo tra`iti zavisit}e od uspje{nostiprovo|enja svihdokazaTu`ila{tva. Zna~i, uspijemo li dokazati ve}inu ta~aka za koje se tereti optu`eni, za njega }emo tra`iti dosad najstro`iju zatvorsku kaznu.

Za{to paravojna jedinica?
• U optu`nici ka`ete da je Vlahovi} bio pripadnik paravojne formacije? - Prema podacima koje je Tu`ila{tvo prikupilo putem nadle`nog ministarstva RS-a, optu`eni nije evidentiran kao pripadnik bilo koje vojne formacije koja je djelovala u sastavu VRS-a tokom ratnog perioda. Kako je evidentno iz provedenihdokaza da je isti ipak bio u sastavu neke grupe ili jedinice, a op}epoznatoje da su posebnopo~etkomratnogsukoba na mnogimprostorima BiH, pa tako i grada Sarajeva, u po~etku dje-

TAKORE]I... ANTIGENDER
U RS-u su trenutno samo dvije `ene na polo`aju na~elnica op{tina zbog ~ega je neophodno poduzimati mjere na ja~anju mehanizama koji }e uzeti aspekt ravnopravnosti spolova kao obavezu. Takvi mehanizmi trebali bi biti koncentrisani i u izvr{noj vlasti, ocijenila je direktorica Gender centra Vlade RS-a Spomenka Kruni}, govore}i na konferenciji u Banjoj Luci o temi Ravnopravnost spolova za lokalne organe vlasti. U toku je osnivanje op}inskih komisija za ravnopravnost spolova da bi se na tom nivou vi{e uradilo.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

HN@: ^ekaju}i (novu) vlast

Odlu~uju}a je vertikala
- Moramo kona~no posti}i politi~ki dogovor. Smatram kako bi vladaju}a koalicija u HNK-u trebala biti sukladna onima na vi{im razinama vlasti, rekao je Jelovac. Veso Vegar, v.d. glavnog tajnika HDZ-a 1990, izjavio je kaa. Isto tako, bez dva HDZ-a nema ni Parlamenta i Domanaroda BiH. Stoga tra`imo da nas se respektira kao ravnopravnepartnere i da se poku{a prona}i rje{enje, rekao je Vegar. Iz HDZ-a BiH ju~er je, pak, objavljeno saop}enje u kojem se osu|uju najave odr`avanja konstitutivne sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH u nepotpunom sazivu, bez okon~anih izbora izaslanika u svim `upanijama, iako su iz ove stranke dostavili svoje liste kandidata za Dom naroda FBiH iz Skup{tine HN@-a.

BiH najpovla{tenija nacija u Kuvajtu
Tokom nedavne posjete Kuvajtu predstavnici bh. velikih firmi i bh. privrednici imali su brojne razgovore i tom prilikom, odlukom vlade Kuvajta, BiH je dobila status najpovla{tenije nacije u ekonomskim odnosima s tom zemljom. “Taj status zna~i da bh. dr`avne firme imaju mogu}nost da u direktnim pregovorima, bez tendera, dobijaju poslove u Kuvajtu. A na{eprivatnefirme kad se pojavljuju na tenderu za odre|eni posao u toj dr`avi, imat }e prednost nad drugim dr`avama. To je veomava`naodlukakoja do sadanije dovoljno iskori{tena“ ka`e ambasador , BiH u Kuvajtu Jasin Rava{de i dodaje da je Kuvajt dr`ava koja nas cijeni i po{tuje. Ugled BiH je na najvi{em nivou u Kuvajtu. Saradnja BiH i Kuvajta uspostavljena je u svim oblastima, prvenstveno u oblasti privrede, saobra}aja, zdravstva, kulture, a pred potpisivanjem je i dokument ministarstava odbrane dviju dr`ava koji bi regulirao saradnju u vojnoj oblasti uz mogu}nost izvoza proizvoda bh. namjenske industrije.

Ako vladaju}a koalicija u Kantonu bude sukladna koaliciji na federalnoj i dr`avnoj razini, onda je jasno koje stranke bi trebale ~initi budu}u vlast u HNK-u, rekao je Jelovac
Uspostava vlasti u Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji (HN@) u potpunosti ovisi o formiranju vladaju}e koalicije na razinama BiH i FBiH, ocjena je predstavnika najja~ih politi~kih stranaka iz ove `upanije. Ramiz Jelovac, ~lan SDA i predsjednik Skup{tine HN@a, kazao je kako se ve} zna tko }e ~initi vlast u HN@-u ukoliko ona bude formirana po vertikali, odnosno ako istovjetne koalicije budu na vlasti na razini FBiH i u `upanijama. - Ako se vlast uspostavi po vertikali, odnosno ako bude vladaju}a koalicija u Kantonu sukladna koaliciji na federalnoj i dr`avnoj razini, onda je jasno koje stranke bi trebale ~initi budu}u vlast u HNK-u, rekao je Jelovac.

Lakrdija
- Odr`avanje sjednice federalnog Doma naroda u nepotpunom sastavu bila bi lakrdija. Izborni zakon BiH nedvosmisleno ka`e kako se konstituiranju Doma naroda Parlamenta FBiH mo`e pristupiti tek nakon izbora izaslanika iz svih deset `upanija, njihove verifikacije koju provodi Sredi{nje izborno povjerenstvo (SIP) i objavljivanja u Slu`benim novinama BiH. Pozivamo SIP i OHR da ne podlegnu pritiscima onih koji prijete protuustavnim, vaninstitucionalnim i protuzakonitimdjelovanjem i da ne dopuste ru{enje demokratskog sustava i ovu ve} dovoljno napa}enu zemlju uvuku u do sada najve}u politi~ku krizu s nesagledivim posljedicama, saop}eno je iz HDZ-a.
Jurica GUDELJ

Velika Britanija ukida pomo} BiH
Velika Britanija saop}ila je da }e obustaviti direktnu pomo} za 16 zemalja, kao i ~etiri agencije UN-a. Ta sredstva bi}e, prema odluci londonske vlade, preusmjerena na najsiroma{nije zemlje. Zemlje kojima }e do 2016. godine biti uskra}ena pomo} su: Angola, Bosna i Hercegovina, Burundi, Kamerun, Kambod`a, Kina, Gambija, Indonezija, Irak, Kosovo, Lesoto, Moldavija, Niger, Rusija, Srbija i Vijetnam, prenosi Fena.

HDZ-ovi - odozgo prema dolje
Od ranije je poznato kako najstabilniju i najreprezentativniju vlast u HN@-u mogu ~initi dva HDZ-a, SDA i SDP. Takav sastav nove `upanijske Vlade je sasvim izvjestan. No, problem nastaje jer dva HDZ-a `ele najprije dogovoriti vladaju}e koalicije na vi{im razinama vlasti, dok SDP i SDA `ele vlast u HN@-u formirati bez obzira na politi~ka neslaganja na vi{im razinama. Jelovac je tako|er rekao kako su svi politi~ki subjekti postali svjesni da se opstrukcijama i otezanjima ni{ta ne posti`e.

Ramiz Jelovac: Sve je jasno

ko se stranke potpisnice platforme pona{aju kao da ne `ele posti}i dogovor s dva HDZ-a. - Ne mo`e se postavljatinikomunikakavultimatum, pogotovoultimatum da mi moramobiti dijelom vlasti. To ne mo`emo prihvatiti. Ne}emobiti u vlasti u kojoj smo unaprijed osu|eni da budemoneravnopravanpartner, rekao je Vegar. Istaknuo je kako dva HDZ-

a ne moraju prihvatiti platformu SDP-a po svaku cijenu te ka ko se vlast ne mo`e uspostaviti bez dva HDZ-a. - Ako su nekestrankepotpisale SDP-ovu platformu, ne zna~i da i mi moramo to u~initi. Jasno je kako se vlast u HN@-u ne mo`e formirati prije postizanja dogovora na vi{im razinama. Tako|er, u HN@-u se vlast ne mo`euspostaviti bez dva HDZ-

Djelimi~no ovjereni kandidati za Dom naroda iz HNK-a

Na doradi liste SDA, SBiH i SBB-a
BiH na sajmu u Abu Dabiju
Vanjskotrgovinska komora BiH je u saradnji sa pet bh. kompanija predstavila namjensku proizvodnju BiH na sajmu u Abu Dabiju. Sajam je jedan od najve}ih svjetskih sajmova naoru`anja i vojne opreme. Bh. izlo`beni prostor posjetilo je vi{e od 60 predstavnika kompanija iz SAD-a, Kanade, Ju`ne Afrike, Turske, Hrvatske, Crne Gore, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Kine, Pakistana, Malezije, Srbije, Jordana... pri ~emu je dobijeno 19 zahtjeva za davanje konkretnih ponuda. Ministar odbrane BiH Selmo Cikoti} je na poziv potpredsjednika dr`ave, premijera i ministra odbrane UAE {eika Mohameda Bin Ra{ida Al Maktuma, u pratnji generala Dragana Vukovi}a, obi{ao sajam i posjetio bh. {tand. Na kon iz vr{e ne pro vje re Centralna izborna komisija BiH na ju~era{njoj hitnoj sjednici djelomi~no je izvr{ila ovjeru dostavljenih kandidacijskih listi iz Skup{tine Hercegova~ko-neretvanskog kantona za izbor delegata/izaslanika za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. pisano ovlastio. Skup{tini HNK-a stoga je upu}eno obavje{tenje da u roku od 48 sati od prijema obavje{tenja obavijesti predlaga~e da izvr{e otklanjanje navedenih nepravilnosti kako bi CIK mogao potvrditi i ovjeriti kandidacijske liste.

Liste stigle ju~er ujutro
Mostar: Skup{tini ostavljen rok od 48 sati za popravku

Ko je pro{ao, a ko nije
Utvr|eno je da u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH uslove za ovjeru ispunjavaju kandidacijske liste za izbor delegata iz reda srpskog naroda, i to Vesne Sarad`i} i Zore Dujmovi}. Ovjeru su dobile i liste iz reda hrvatskog naroda dostavljene od Hrvatske demokratske zajednice BiH, Hrvatske demokratske zajednice 1990, poslanika Tomislava Peri}a i \ure Prka~ina, te za izbor delegata iz reda ostalih - kandidacijska lista poslanika Anera @uljevi}a. Provjerom je utvr|eno da kandidacijske liste za izbor delegata iz reda bo{nja~kog naroda, a koje su dostavile Stranka demokratske akcije, Stranka za BiH i Savez za bolju budu}nost BiH, kao i ona za izbor delegata iz reda ostalih SBB-a BiH, sadr`e nepravilnos ti, odnosno da ih nije potpisao predsjednik politi~ke stranke ili osoba koje je on

Konstatirano je da je Skup{tina HNK-a kandidacijske liste za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH na potvr|ivanje i ovjeru CIK-u BiH dostavila tek ju~er, u jutarnjim satima. Ukupno je dostavljeno 11 kandidacijskih listi na kojima se nalazi 27 kandidata za delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH. A. TERZI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine OR GA NI ZA TO RI OTPO RA: Spi sak zapeo na Sarajevu

DOGA\AJI

7

Problem su
Ilegalci u ratu i komisiji
Predsjednik komisije Vlade FBiH koja ima zada}u sastaviti spisak orga ni za to ra otpo ra je Omer Ba{i}, glavni federalni inspektor u Ministarstvu za bora~ka pitanja, a ~lanovi su Martin Fran ce {e vi}, po mo}nik ministra za bora~ka pitanja za pitanja vojne evidencije, Nezim ]ati}, pomo}nik ministra za upravno rje{avanje, te Av do He bib i D`evad Mla}o (Patriotska liga BiH), Emin [vraki} (Zelene beretke), Senahid Memi} i Abdurahman [e~i} (Organizatori otpora FBiH), Irfan Ljevakovi}, Abdulah Deli}, Petar Zelenika i Dragan Pinjuh. Svi su, ~ak i ]ati}, na relevantnom spisku otpora{a.

VIJESTI

sarajevski ilegalci
360 bo{nja~kih organizatora! Stoga je ministar Crnki} uspostavio i drugi saf ilegalaca, u~esnika otpora
Komisija Vlade FBiH za verifikaciju statusa i utvr|ivanja spiska organizatora i pokreta~a otpora ni nakon godinu rada, premda je posao trebalo da zavr{i juna pro{le godine, nije napisala zada}u. Napravila je preliminarni spisak organizatora otporakojisadr`i737 imena, potom se usuglasila da je 460 njih ispunilo kriterije za stjecanje statusa organizatora.

Podr{ka kongresmena SAD-a AUBiH
Ameri~ki kongresmeni podr`avaju opredijeljenost Ameri~kog univerziteta u BiH (AUBiH) da dalje radi na obrazovanju novih lidera koji }e biti u stanju unaprijediti odnose unutar bh. dru{tva na principima demokratskog i multietni~kog su`ivota. U saop}enju AUBiH navodi se da je prilikom razgovora predstavnika AUBiH i ~elnika ameri~ke administracije nagla{ena obostrana spremnost da daju svoj doprinos provedbi konkretnih programa razvoja liderstva na dobrobit svih gra|ana i naroda u BiH. Predsjednik AUBiH Denis Prci} i ostali ~lanovi delegacije, tokom posjete Washingtonu, susreli su se i razgovarali s mnogobrojnim zvani~nicima ameri~ke administracije. Razgovori su obavljeni sa ~lanovima State Departmenta, ~lanovima Kongresa SAD-a Sue Myrick, Andreom Carsonom, Eddie Bernice Johnson, Virginiom Foxx, Russom Carnahanom, Janice Schakowsky i drugim.

U saf, bra}o
No, politika im je nalo`ila da na spisku ne smije biti vi{e od 360 bo{nja~kih organizatora otpora agresoru i tu su nastali problemi. Vi{ka je 60 organizatora te komisija muku mu~i ne bi li odlu~ila o tome koga treba skinuti sa spiska bo{nja~kih ilegalaca. Saznajemo, za sada su problem sarajevski ilegalci, naro~ito oni iz op}ine Stari Grad. Hem ih ima, kako nam je obja{njeno, puno na spisku, hem iza svakog takvog imena organizatora stoji politi~ka potpora. No, da bi rije{io problem, Zahid Crnki}, ministar za bora~ka pitanja Vlade FBiH, nalo`io je da se utvrdi i spisak u~esnika u organizaciji otpora 1991 - 1992. U prijevodu, imat }emo prvi i drugi saf organizatora otpora. Pretpostavka, oni iz prvog safa imat }e, akobogda (!), mjese~na primanja i u mirovinu }e pod povoljnijim uvjetima, a ilegalcima iz drugog safa oka~it }e vlast medalju o rever. Kako god, pipav, osjetljiv posao pravljenja spiskova organizatora otpora, Vladina je komisija sa~inila na osnovu prijedloga koji su dolazili iz Patriotske lige BiH (Hebib i Mla}o), Zelenih beretki (E. [vraki}) i Udru`enja organizatori i pokreta~a otpora u FBiH (Memi}). Tako se na spiskovima, koji su oni dostavili, a komisija se usu-

Halid Genjac: Organizator otpora u Travniku

Jusuf Juka Prazina: Izbrisan

NEPODOBNI: Juka, ]elo, Daid`a...
Na usugla{enom spisku ilegalaca, i to na dr`avnom nivou, rahmetli je Salim [abi} iz Hrvatske, svojevremeno ~lan Kriznog {taba muslimana Hrvatske za pomo} BiH. Komisija se usuglasila i s tim da je Bakir Izetbegovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH, organizator otpora. Zelene beretke su ga predlo`ile, a komisija prihvatila kao organizatora otpora. Usugla{en je i Halid Genjac, predsjednik Glavnog odbora SDA. Na{li su, ilegalac Genjac je organizirao otpor u Travniku. I njegov partijski drug Adil Osmanovi} iz Tesli}a, nekada potpredsjednik manjeg entiteta, na spisku je organizatora. Tu su i politi~ari Ekrem Ljevakovi} i [emsudin Mehmedovi} (Te{anj), rahmetli Omer Behmen, Osman Brka, Rasim Ga}anovi}, rahmetli dr. Naim Kadi}, Irfan Ljevakovi}, [eta [uaib... Ali i familija [vraki}: otac Emin, i sinovi Ahmed, Elvir i Muhamed! No, nema i predlo`enih Jusufa Juke Prazine, Nijaza Batlaka Daid`e, D`evada Begi}a \ilde, Ramiza Delali}a ]ele, Abdulaha Hand`i}a Dude, Ramiza Sal~ina! Nisu, valjda, politi~ki podobni?! glasila, nalaze i imena Sulejmana Tihi}a, predsjednika SDA i Izeta Izetbegovi}a, ro|aka rahmetli Alije Izetbegovi}a. Oba su organizirala otpor u Bosanskom [amcu. sjednik SDA u Bosanskom [amcu i predsjednik SDA za regiju Doboj. I jesmo se, onoliko koliko se moglo, u Bosanskom [amcu na neki na~in spremali za otpor. No, to je bilo jako te{ko. U [amcu je tada `ivjelo samo osam posto Bo{njaka“, obja{njavao je svojevremeno Tihi} u razgovoru za Oslobo|enje.
A. BE^IROVI]

Mogu}e u~e{}e DNZ-a u vlasti
Vlast u BiH treba hitno formirati, zaklju~ak je sastanka predstavnika DNZa BiH, SDP-a BiH i HSP-a BiH. Na sastanku je razgovarano o aktuelnoj politi~koj situaciji i formiranju vlasti te o mogu}em u~e{}u DNZ-a BiH u parlamentarnoj ve}ini. Detaljniji dogovor i konkretizacija eventualnog u~e{}a DNZ-a u parlamentarnoj ve}ini uslijedit }e na sastanku koji }e biti odr`an 3. marta izme|u delegacija DNZ-a BiH i SDP-a BiH. Ne mo`emo se oteti utisku da je me|unarodna zajednica u BiH u ovom momentu neodlu~na i da tu neodlu~nost krije iza izjava da je odgovornost na doma}im vlastima i da se doma}i politi~ari moraju dogovoriti, navedeno je u saop}enju iz DNZ-a BiH.

[ta je organizator...?
Organizatorom otpora, u smislu Zakona o pravima branilaca i ~lanova njihove obitelji, smatra se pripadnik vojnih jedinica koji je u~estvovao u pripremi za odbranu i u odbrani BiH do 19. 6. 1992. kao i drugo lice koje nije bilo vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oru`ane snage i ostaoneprekidno u jedinicama do krajarata, ili je ranije demobiliziran od nadle`nog vojnog organa.

Bilo je te{ko
“Ne znam da li se za mene mo`e re}i da sam organizator otpora! U doba kada je prijetila agresija BiH bio sam pred-

Vrhovni sud Federacije BiH

Dan civilne za{tite
cao Izet Smaji}. Tako|er, vi{emjese~nu raspravu, koju je vodila sutkinja Rozalija D`ani}, pratili su kontradiktorni iskazi svjedoka optu`be, prije svega Dragi{e Maksimovi}a, kojeg je advokat optu`enog Rifat Konji} prozvao vidoviti Dragi{a, nazivaju}i ga tvorcem la`i o krivnji njegovog branjenika. “Sada }emo se pozabaviti la`ima koje je vidoviti Dragi{a iznio pred sudom. Najvjerovatnije }emo podnijeti tu`bu protiv tog ~ovjeka, jer su njegove la`i dovele nevinog ~ovjeka pred sud“ kratko nam je kazao , advokat Konji}, ne libe}i se komentarisati drugostepenu presudu ju~er saop{tenu. “To je pravi~na, rekao bih, normalna odluka“ zaklju~io , je Konji}. A. [e. Federalna uprava civilne za{tite afirmirala se kao jedan od najzna~ajnijih i najefikasnijih federalnih organa uprave, istaknuo je dopremijer FBiH i zapovjednik federalnog [taba CZ Vjekoslav Bevanda na sve~anosti uprili~enoj ju~er u Sarajevu u povodu obilje`avanja Dana civilne za{tite FBiH i Svjetskog dana civilne za{tite - 1. marta, te obilje`avanja desetogodi{njice osnivanja FUCZa. Bevanda je evocirao sje}anja na pripadnike CZ-a koji su se nesebi~no `rtvovali u odbrani BiH i uop}e na planu za{tite i spa{avanja ljudi i materijalnih dobara. ^estitke istim povodom uputio je i direktor FUCZ-a Alija Tihi}.

Izet Smaji} definitivno slobodan
Vrhovni sud Federacije BiH ju~er je potvrdio osloba|aju}u presudu Kantonalnog suda u Tuzli u predmetu protiv Izeta Smaji}a, biv{eg pripadnika samostalne policijske ~ete Mosnik, optu`enog zbog ratnog zlo~ina. Naime, sudije ovog suda, ba{ kao i njihove tuzlanske kolege, zaklju~ile su da Tu`ila{tvo TK-a nije izvelo dokaze koji jasno pokazuju da je Smaji}, 15. maja 1992. godine na Br~anskoj Malti u Tuzli pucao u usta rezervisti JNA Radovanu Krsti}u, nanijev{i mu na taj na~in povrede opasne po `ivot. Tokom su|enja u tuzlanskom sudu zaklju~eno je da Krsti} ima povrede nastale od metka, najvjerovatnije ispaljenog iz pi{tolja, ali nije bilo jasnih dokaza da je na njega pu-

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

RS: Osnivanje fondacije za pomo} optu`enim za ratne zlo~ine

Slu~aj Purda - inspirativan
Republika Srpska, isti~e Dodik, nije pokazala odgovornost prema optu`enima iz svojih redova - kako je to, navodi predsjednik RS-a, u~inila Hrvatska u slu~aju Tihomira Purde
Mjere {tednje i kresanje javne potro{enje po~etkom 2011. godine na svojim le|ima prvi su osjetili socijalno najugro`eniji gra|ani RS-a. Nakon smanjena dje~ijeg doplatka porodicama sa troje i vi{e djece, Vlada je iz bud`eta izbrisala stavku od 8 miliona KM namijenjenih za subvencije elektri~ne energije penzionerima s najni`im penzijama dijelu nezaposelnih i licima korisnicima socijalne pomo}i. Ali, vo|e dru{tva socijalne pravde, sa socijaldemokratskom vla{}u na ~elu, unato~ ~injenici da se broj gra|ana koji `ive na granici siroma{tva iz dana u dan pove}ava, najavilo je osnivanje fonda za pru`anje financijske pomo}i licima optu`enim za ratne zlo~ine koji }e biti procesuriani pred Sudom BiH. No, precizirao je da osnivanje fonda ne bi zna~ilo podr{ku onima koji su zaista po~inili zlo~ine i podsjetio da niko nije kriv dok se to ne doka`e. A Republika Srpska, isti~e Dodik, nije pokazala odgovornost prema optu`enima iz svojih redova - kako je to, navodi predsjednik RS-a, u~inila Hrvatska u slu~aju Tihomira Purde. partije i ministar za pitanja rada i bora~ke za{tite RS-a Petar \oki} poja{njava da bi ova fondacija bila osnovana na inicijativu gra|ana, ali da bi i RS preko svojih institucija pomogao osobama koje su osumnji~ene za ratne zlo~ine na na~in da im osigura adekvatnu pravu pomo}. „Mi mo ra mo po {ti va ti na~elo presumpcije nevinosti i stoga je na{ cilj da pomognemo tim ljudima, jer veliki broj njih nema novac da plati stru~ni tim za odbranu, pa se moraju oslanjati na branioce po slu`benoj du`nosti“, kazao je \oki}. Na pitanje da li je, zbog ukupno lo{e socijalno-ekonomske situacije, ovo pravi trenutak za osnivanje fondacije, \oki} je kazao da ako svi zaposleni u javnom sektoru mjese~no izdvoje po jednu marku, to bi bilo dovoljno novca za pomo} optu`enim za ratne zlo~ine, da se plate advokatski timovi koji }e ih braniti.
Dodik: Primjer iz susjedstva

Zna~ajna uloga IDDEEA
Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) Sini{a Macan sastao se ju~er u Banjoj Luci sa Paolom Pampaloni, {eficom Odjela za BiH u Direkciji Evropske komisije za pro{irenje. Tema sastanka je bila priprema za monitoring bezviznog re`ima, ~ije pogodnosti gra|ani BiH koriste od 15. decembra 2010. godine, te razvoj sistema identifikacionih dokumenata u BiH. Pampaloni je istakla da je IDDEEA u ovom segmentu odigrala zna~ajnu ulogu kreiraju}i jedan siguran sistem za izdavanje li~nih dokumenata koji je velika garancija odr`avanju BiH na bijeloj {engenskoj listi. Naglasila je da je veoma zna~ajno da svi nadle`ni organi u sistemu za izdavanje li~nih dokumenata rade u skladu sa zakonom i da je to jedini garant da se EU sistem za izdavanje li~nih dokumenata u BiH okvalifikuje kao trajno siguran.

Evakuacija bh. gra|ana pri kraju
Grupnaevakuacijadr`avljana BiH iz Libije, u okviru aktivnosti MVP-a BiH i DKP-a BiH, privodi se kraju, saop}eno je iz Ministarstva. Kako se navodi, 12 bh. dr`avljanaukrcalo se na brodSvetiStefan 2 i otplovilopremaLuci La Valetta na Malti, odakle su nastavili put prema Luci Bar u Crnoj Gori. Turski brod je 1. marta isplovio sa 26 bh. dr`avljana iz Luke Bengazi u Libiji i ju~er ujutro uplovio u luku u Turskoj, odakle su bh. dr`avljaninastavili put premaIstanbulu. O~ekuje se da }e ova grupa bh. dr`avljana jutros doputovati u Sarajevo. Planira se dolazak jo{oko 12 bh. dr`avljana iz Malte u BiH. U toku su i aktivnosti na evakuaciji oko 80 bh. dr`avljana iz grada Sirt, od kojih je najve}i broj radnika Hidrogradnje (77).

Dodik (opet) o Sudu BiH
Za~etnik ove ideje je Bora~ka organizacija RS-a, ali iza nje su prvi stali predsjednik RSa Milorad Dodik, te koalicioni partneri SNSD-a, lideri DNS-a i Socijalisti~ke partije Marko Pavi} i Petar \oki}. Dodik je istakao da lica srpske nacionalnosti koja se za po~injene ratne zlo~ine procesuiraju pred Sudom BiH nemaju odgovaraju}u pravnu za{titu, a da su Sud i Tu`ila{tvo BiH arogantni, te da donose prete`no politi~ke odluke.

STAKI] Pomo} je bila daleko ve}a na lokalnom nivou. O tome svjedo~i i primjer u Prijedoru, gdje je dr. Milomir Staki} sve do pravosna`ne presude u Ha{kom tribunalu primao platu u Domu zdravlja, podsje}a Ramuli}
„Pogledajte samo novi slu~aj Purde, gdje je sko~io ~itav vrh hrvatske dr`ave da ~ovjeka kojeg do tog trenutka niko nije znao u vrhu hrvatske dr`ave za{tite, jer se smatra da svaka presuda mijenja karakter odnosa i karakter samog rata. A ovdje se `eli da se stalnim procesuiranjem Srba napi{e istorija“ naglasio je Dodik. , Predsjednik Socijalisti~ke

Ramuli}: A `rtve?!

Princip presumpcije
Edin Ramuli}, predstavnik NVO Izbor iz Prijedora koji okuplja `rtve i porodice `rtava ratnih zlo~ina, isti~e da je to samo jo{ jedan od {amara `rtvama i njihovim porodicama. On podsje}a da su prethodne vlasti pomagale optu`ene za ratne zlo~ine i njihove porodice. „Ta je pomo} bila daleko ve}a na

lokalnom nivou. O tome svjedo~i i primjer u Prijedoru, gdje je dr. Milomir Staki} sve do pravosna`ne presude u Ha{kom tribunalu primao platu u Domu zdravlja. „Ako se neko poziva na institut presumpcije nevinosti kako bi opravdao takvu vrstu pomo}i, onda je trebao prvo da obezbijedi adekvatnu pomo} `rtvama ratnih zlo~ina i njihovim porodica, a ne da ih na svaki na~in degradira i poni`ava“ podvukao je Ramuli}. ,
G. KATANA

Fo~a i Novo Gora`de

Ministri provjerili pomo}
Zanimalo nas je, objasnio je ministar [krbi}, da li je ispo{tovana odluka Vlade RS-a da pomo} stigne do najugro`enijih, dobili smo uvjeravanja da jeste
Ministri u Vladi RS-a Lejla Re{i} i Ranko [krbi} sa na~elnikom Op{tine Fo~a obi{li su najugro`enije porodice u fo~anskom naselju Donje Polje koje je u vrijeme nedavnih poplava do`ivjelo katastrofu. - Zanimalo nas je da li je ispo{tovana odluka Vlade RS-a da pomo} stigne do najugro`enijih. Dobili smo uvjeravanja da jeste. Potrebno je da se u Miljevini izmjesti trafostanica i provedu sve potrebne mjere da se korito rijeke Bistrice vrati na staro mjesto, {to je i uzrokovalo poplavu stambenih objekata u Miljevini, izjavio je ministar [krbi}. Lejla Re{i}, ministrica lokalne uprave i samouprave, najavila je da }e Fo~i pripasti 23.000 maraka za namje{taj, 12.000 za parkete, 24.000 maraka direktno na ra~une gra|ana iz Fonda solidarnosti i 37.000 maraka za subvenciju duga za elektri~nu energiju. Na~elnik Op{tine Fo~a Zdravko Krsmanovi} donio je odluku da se porodicama ~iji su stanovi o{te}eni u poplavama u naseljima Donje Polje i Miljevina iz bud`eta Op{tine isplati iznos od po 500 maraka. - Imam dojam da }e na sljede}oj sjednici Vlade RS-a dva ministra koja su bila u Fo~i prezentovati na{e `elje i prioritete u pogledu infrastrukture i osposobljavanja privrede za rad, naro~ito rafting kampova koji treba da ponesu razvoj turizma ove godine i u pogledu parketa, namje{taja, subvencija za elektri~nu energiju te finansija, izjavio je Krsmanovi}. Podsjetimo da je ukupna {teta od poplava na podru~ju op{tine Fo~a procijenjena na oko 3 miliona i 900.000 maraka.
A. H.

Gosti iz Banje Luke - zadovoljni

Dom zdravlja
Ministri u Vladi RS-a posjetili su i op{tinu Novo Gora`de, a ovom prilikom najavljene su dalje aktivnosti Vlade na sanaciji {teta. Osim toga, Vlada RS-a je donijela odluku o kupovini stambene zgrade u centru Novog Gora`da, a razgovarano je i o rje{avanju nagomilanih problema u Domu zdravlja u Novom Gora`du.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine
Sud BiH razmatra `albu odbrane

DOGA\AJI

9

O Purdi do kraja

VIJESTI

sedmice?
Zakonskog roka nema, ali za o~ekivati je odluku za koji dan. Ja o~ekujem da }e srbijanske vlasti nakon svega odustati od krivi~nog gonjenja Tihomira Purde, rekao je Muselimovi}
Sud Bosne i Hercegovine jo{ nije donio odluku o `albi koju je odbrana Tihomira Purde ulo`ila na odluku prvostepenog vije}a, kojom je dopu{teno njegovo izru~enje pravosudnim vlastima Srbije, potvr|eno nam je ju~er u Sudu BiH. Podsje}amo, Krivi~no vije}e Suda Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da ne pos to je za kon ske pre preke da Tihomir Purda bude izru~en pra vo su dnim vlastima Republike Srbije, koje ga terete za u~e{}e u ratnim zlo~inima na podru~ju Vukovara iz 1991. godine.

Nagrada ambasadoru BiH
Ambasadoru BiH u Maleziji Ensaru Eminovi}u na sve~anoj ve~eri u Kongresnom centru Kuala Lumpur uru~ena je nagrada za `ivotna i profesionalna dostignu}a u oblasti diplomatije i me|unarodnih odnosa Alumni organizacije univerziteta IIUM. Nagradu je Eminovi}u uru~io premijer Malezije Najib Tun Razak, koji je istakao da je posebno ponosan na uspjehe nekada{njih studenata IIUM-a iz BiH, saop}eno je iz MVP-a. Ambasador Eminovi} je jedini stranac me|u 11 dobitnika ove istaknute nagrade Alumni organizacije IIUM-a koja, osim nekada{njih studenata univerziteta iz Malezije, okuplja i nekada{nje studente iz devedeset zemalja svijeta.

Radnici Vitezita u{li u fabriku
Tihomir Purda: Kalvarija se bli`i kraju Josip Muselimovi}: Optimista

Nema roka
Srbijansko Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine sumnji~i Purdu za u~e{}e u ra tnom zlo~inu nad ranjenicima i zarobljenicima. Purda je 5. januara ove godine uhap{en na grani~nom prelazu Ora{je u BiH, na osnovu me|unarodne potjernice srbijanskog Interpola i od tada se nalazi u pritvoru, u kojem mo`e provesti najvi{e {est mjeseci. Nakon {to Prizivno vije}e Suda BiH donese odluku o mol bi Srbi je za Pur di nim izru~enjem, predmet }e bi-

U@URBANO Glasnogovornica Suda BiH Selma Had`i} podsjetila je da ne postoje zakonom precizirani rokovi za dono{enje odluke na `albu, iako je praksa da se taj postupak rje{ava u`urbano, s obzirom na to da je rije~ o pritvorskom predmetu
ti proslije|en Ministarstvu pravde BiH, a kona~nu odluku o zahtjevu za ekstradicijom donosi ministar pravde, ko ji sud sku odlu ku mo`e uva`iti ili preina~iti. Gla sno go vor ni ca Su da BiH Selma Had`i} podsjetila je da ne postoje zakonom precizirani rokovi za dono{enje odluke na `albu, iako je praksa da se taj postupak rje {a va u`ur ba no, s ob zi rom na to da je rije~ o pritvorskom predmetu.

Beograd odustaje
I Purdin branilac, advokat Josip Muselimovi} o~ekuje da ta odlu ka bu de ubrzo

donesena. - Zakonskog roka nema, ali za o~ekivati je odluku za koji dan. Ja o~ekujem da }e srbijanske vlasti nakon svega odustati od krivi~nog gonjenja Tihomira Purde, to bi bilo i normalno i logi~no, rekao je Muselimovi}. On sma tra da je Pur da na sa slu {a nju ko je je obav lje no pro {le se dmi ce u Sa rajevu, na zahtjev Vi{eg suda u Beogradu, dokazao da ni je u~es tvo vao u ra tnim zlo~ini ma ko ji mu se stav lja ju na te ret.
J. F.

Radnici Poslovnog sistema Vitezit nastavili su generalni {trajk koji su zapo~eli u ponedjeljak ispred kapije ovog preduze}a u Vitezu, javlja dopisnik Srne. Radnici su mirne proteste ju~er odr`ali u krugu preduze}a, zahtijevaju}i rje{enje radno-pravnog statusa, a ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni do 6. marta, zaprijetili su {trajkom gla|u. Predsjednik [trajka~kog odbora Safet Sivro i predsjednik Udru`enja obespravljenih radnika PS-a Vitezit ka`e da ne odustaju od svojih zahtjeva i tra`e da im se obrati direktor ovog preduze}a Josip Mi{kovi}, koji do sada nije bio voljan razgovarati sa radnicima. “Uprkos upozorenju policije da ne ulazimo u krug preduze}a, mi smo u{li. Od direktora tra`imo da nam obezbijedi jednu prostoriju, jer je vi{e od 50 radnika dvije no}i provelo ispred kapije preduze}a“, rekao je Sivro.

Na~elnik Had`ibajri} i paroh Jovanovi} potpisali ugovor

5.000 maraka za crkveni krov
Treba}e sanirati i klizi{te koje prijeti i crkvi i tom dijelu grada
Potpisivanje ju~era{njeg ugovora o dodjeli novih sredstava za sanaciju Stare pravoslavne crkve na Ba{~ar{iji desilo se u istom danu u kojem se navr{ila godina od smrti pro to je re ja sta vro fo ra ove crkve Krstana Bijeljca, ~iji nasljednik Vanja Jovanovi} je prepoznao simboliku podudaranja ovih datuma. „Protojerej Bijeljac je dobra ~inio, ne samo kao starje{ina crkve, i ja se osje}am povla{}enim od dragoga Boga {to pripadam onima koji su mogli u~iti od njega i kojegje cijeloSarajevoprepoznavalo kao simbola zajedni{tva“ rekao nam je , paroh Jovanovi}, uvjeren da }e ovih 5.000 KM pomo}i od „Klizi{te iznad stare crkve je sve opasnije, pogotovo nakon uklanjanja jednog objekta. Potporni zid je sru{en i brdo zemlje, s vodom koja prodire sve vi{e, ne da mira svima koji `ive u ovom dijelu grada. Ovo je problem s kojim bi trebalo da se uhvate uko{tac kantonalne i vi{e vlasti“ isti~e protojerej Va, nja Jovanovi}, koji je prije nekoliko dana, kao ~lan Me|ureligijskog vije}a BiH, obi{ao sarajevsku Katedralu nakon u njoj izvr{ene plja~ke: „Videonadzor je spasonosno rje{enje“ potvrdio , nam je ju~e Jovanovi} izjave drugih ~lanova MRV-a da je Stara pravoslavna crkva ostavljena na miru otkako je osigurana kamerama. E. K.

Prli}: Nisam imao vlast
U posljednjem danu su|enja {estorici bh. Hrvata, Sudskom vije}u ju~er su se obratili Jadranko Prli}, Bruno Stoji} i general Milivoj Petkovi}, javio je portal Pogled.ba. Prli} je odbacio sve navode iz optu`nice, te je istaknuo kako njegovu nevinost dokazuje i ~injenica da je nakon rata obna{ao visoke du`nosti u BiH, {to je dokaz povjerenje u njega. Svi optu`eni su izrazili `aljenje zbog `rtava rata, osobito bo{nja~kih, te su istaknuli kako su poduzeli sve napore kako bi broj `rtava, osobitocivilnih bio {to manji. “Kako bi se pomoglo ljudima, ~esto sam izlazio iz svojih ovlasti. To ne zna~i kako sam imao vlast kakva mi se pripisuje kroz optu`nicu“ zaklju~io je Prli}. ,

Crkva }e biti sanirana za dvadesetak dana

Foto: Senad GUBELI]

Op}ine biti dovoljno da se po`arom o{te}eni gornji dio objektacrkvedovede u prija{nje stanje. Parohsmatra da }e obno-

va biti okon~ana za dvadesetak dana, ali on nije bez briga, o ~emu je informisao i na~elnika Op}ine Ibrahima Had`ibajri}a.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

FOKUS

Kratki pregled propadanja
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

A

Nezavisnost BiH je ugro`ena iznutra. Ugro`ava je separatisti~ka politika Milorada Dodika, koju me|unarodna zajednica ne samo {to ne ka`njava ve} joj sve vi{e teto{i. Obnavljanjem tzv. hrvatskog pitanja instaliran je novi-stari detonator unutra{nje nestabilnosti. Na sceni su politi~ke podjele jako sli~ne onima koje su prethodile referendumu o nezavisnosti. A zemlju koja ugro`ava samu sebe, mo`e jedino spasiti ona sama

ko ste svjesni da nemate druge domovine osim ove u kojoj `ivimo, i ako vam uz to adrenalin raste pri najmanjem uzbu|enju, imali ste sre}u ako ste, sve do jednog, propustili medijske izvje{taje o obilje`avanju Dana nezavisnosti BiH. U suprotnom, mogli ste samo da zaklju~ite da se doga|aji u ovoj zemlji nezaustavljivo kre}u u lo{em pravcu, koliko god nas Bakir Izetbegovi} i @eljko Kom{i} u sve~arskom raspolo`enju uvjeravali u suprotno. Nije vi{e stvar u tome {to 1. mart 1992. u kalendaru Republike Srpske nije ni{ta drugo do sinonim za “muslimanski uvod u rat“ da, kle datum vrijedan prezira. Nije stvar ni u tome {to se Dan nezavisnosti ne obilje`ava ni u ~etiri federalna kantona sa hrvatskom ve}inom i {to se niko od hrvatskih ministara nije tog dana na{ao u Sarajevu. Stvar je u tome da je obilje`avanje Dana nezavisnosti u glavnom gradu BiH pretvoreno u podjele, razmirice i politi~ki skandal! Podjele, podjele i samo podjele – geslo je u ~ijem znaku `ivimo. To je su{tinska, tragi~na i neumoljiva ~injenica, koja nad ovom zemljom visi kao Damoklov ma~. Ona mora postati predmet svakodnevne politi~ke, medijske i intelektualne volje da se takvo sta nje pos te pe no mi je nja, makar je sve manje onih koji istinski vjeruju da je tu mogu}e i{ta zna~ajnije u~initi. Na`alost, takvog htijenja, a izgleda ni znanja, nema tamo gdje bi ga moralo biti najvi{e – me|u bo{nja~kom elitom. Bo{nja~ka oligarhija, koja se u ratu obogatila kao i srpska i

P

hrvat ska oli gar hi ja, po raz dr`ave predstavlja kao njenu uspje{nu odbranu koju, opet, poistovje}uje sa svojom pobjedom. Lako je povodom Dana nezavisnosti davati patriotske izjave, a niti je ratna pro{lost tako blistava kao {to tvrde oni koji su od nje profitirali, niti iko zna kakva }e biti budu}nost. Prvi mart se, ho}e{-ne}e{, pretvorio u medijsku samopromociju jednih manje-vi{e istih ljudi, od kojih su najpoznatiji me|u njima hametice po ra`eni na okto bar skim izborima. Oni ve} predugo dobro `ive slu`e}i se sa nekoliko izlizanih politi~kih fraza, po put one da je BiH me|unarodno priznata, cjelovita i suverena dr`ava. Paradoks je u tome {to svi oni smatraju sebe “ratnim herojima“ ili barem va`nim akterima “herojskog doba“ a isto, vremeno }e re}i da se nisu borili za ovakvu BiH. A {ta su uradili proteklih petnaest godina da ona bude bolja? [ta je sa gomilom politi~kih, ekonomskih i socijalnih problema koje nacionalne elite ne uspijevaju da rije{e, nego su, naprotiv, zemlju pretvorile u “crnu rupu“ Evrope? ri~a o referendumu o nezavisnosti ne{to je slo`enija nego {to je svih ovih go di na predstavljana. Godinu dana prije ovog doga|aja Milo{evi} i Tu|man su u Kara|or|evu ve} bili dogovorili podjelu BiH. Gojko [u{ak i Mate Boban stvorili su me|u ovda{njim Hrvatima takvo raspolo`enje da ih je ve}ina vidjela sebe u sastavu Hrvatske. U Hercegovini je to i{lo do eufori~nog psiholo{kog monolita.

U

jesen 1991. ve} su bile zacrtane teritorijalne konture i politi~ki sadr`aji budu}e Herceg-Bosne, {to je vodilo mentalnom odvajanju cijelog jednog naroda od vlastite dr`ave. @estoki hrvatsko-bo{nja~ki sukob, koji je izbio u maju 1993, progon i odvo|enje bo{nja~kog stanovni{tva u logore i ru{enje Starog mosta bacili su ozbiljnu sumnju u iskrenost hrvatskog opredjeljenja za nezavisnu BiH. Me|usobno nepovjerenje nikada nije prestalo. Avdo Hebib ovih dana svjedo~i da je Alija Izetbegovi} ostao zate~en kad ga je ovaj obavijestio da su hercegova~ki Hrvati ne samo iza{li na referendum ve} da ih je vi{e od 60 posto glasalo za nezavisnu BiH. Hebib tvrdi da je za to najzaslu`niji fra Jozo Zovko, koji je me|u Hercegovcima bio ve li ki auto ri tet. Me|utim, tajnik Biskupske konferencije BiH Ivo Toma{evi} demantirao je ovu verziju, izjaviv{i za Oslobo|enje da je odlu~uju}u ulogu vezanu za izlazak i opredjeljenje Hrvata na referendumu odigrao kardinal Vinko Pulji}. Ali, i jednoj i drugoj verziji nedostaje najva`nija ~injenica. Rije~ je, naime, o tome da je Amerika svoje priznanje Hrvatske uvjetovala Tu|manu njegovom podr{kom referendumu o nezavisnosti BiH. Ako su, dakle, ovda{njim Hrvatima odnekud stigli “dimni signali“, stigli su iz Zagreba, od [u{ka i kardinala Franje Kuhari}a. Naravno, bitan je bio krajnji rezultat, a on je ve} historijska ~injenica. Re}i danas kako je tada ve}ina gra|ana BiH, glasa-

N

ju}i za nezavisnost glasala za de mo kra ti ju, se ku lar nu dr`avu i vladavinu zakona, kao i za ljudska prava i slobode – bi lo bi be smi sle no. Ve}ina ljudi, ~ak i onih koji su u komunizmu pripadali srednjoj klasi, jedva da su ne{to znali o su{tini demokratije. Glasaju}i za nezavisnost, ljudi su, u strahu od rata, prije svega glasali za mir. Me|utim, ubrzo potom zemlja je bila napadnuta i spolja i iznutra. Bilans krvavog rata je poznat. U zamjenu za to dobili smo zakr`ljali ostatak nekada{nje dr`ave, a strah, vjerska mr`nja i masovno siroma{tvo postali su obilje`je `ivotne svakodnevnice. Ako smo se ve} ovako temeljito morali podijeliti, nije li za to pla}ena previsoka i nepotrebna cijena. Cijeli na{ bilans proteklih dvadeset godina mogao bi se sa`eti kao “kratak pregled propadanja“. a{a nezavisnost je ispra`njena od svojih sadr`aja. S ta~ke gledi{ta me|unarodnih faktora, ona je neupitna. Ali, biti nezavisan nije isto {to i biti pod nekom vrstom poluprotektorata. A {to je najgore, nezavisnost BiH je ugro`ena iznutra. Ugro`ava je separatisti~ka politika Milorada Dodika, koju me|unarodna zajednica ne samo {to ne ka`njava ve} joj sve vi {e te to {i. Obnavljanjem tzv. hrvatskog pitanja instaliran je novi-stari detonator unutra{nje nestabilnosti. Na sceni su politi~ke podjele jako sli~ne onima koje su prethodile referendumu o nezavisnosti. A zemlju koja ugro`ava samu sebe, mo`e jedino spasiti ona sama.

U OBJEKTIVU

Nastavak protesta
Hiljade antivladinih demonstranata okupile su se ju~er u blizini zgrade bahreinskog ministarstva unutra{njih poslova u Manami, zahtijevaju}i osloba|anje svih politi~kih zatvorenika. Pro{le sedmice, bahreinski kralj oslobodio je 23 aktivista kojima se sudilo zbog navodnog poku{aja svrgavanja monarhije. [iitska opozicija tvrdi da je jo{ najmanje 200 ljudi u zatvoru iz politi~kih razloga. Protesti sa zahtjevima za politi~ke promjene na ostrvu kojim ve}
Reuters

200 godina vlada sunitska dinastija traju od 14. februara. Opozicija, koju ve}inom ~ine {iiti, odbila je da se uklju~i u nacionalni dijalog koji je predlo`io kralj Hamad Bin Eisa al-Khalifa i zahtijeva unaprijed ostavku cijele vlade. Demonstranti koji ve} danima kampuju na Trgu bisera u centru Maname imaju radikalnije zahtjeve - oni tra`e smjenu dinastije Al-Khalifa. Ta sunitska dinastija vlada kraljevstvom od 1,2 miliona stanovnika od kojih polovinu ~ine stranci. Od autohtone populacije ve}inu ~ine {iiti.

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

11

Belaj-vakuf
KOD KO@E

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Pozvao onda dr. Ceri} ~lanove Europskog vije}a za fetve i istra`ivanja, okupio se u Kulturnom centru “Kralj Fahd” ~asni skup od trideset i tri vrhunska autoriteta za tuma~enje islama, i me|u njima bosanski reis, pa ovako upitao predsjednika Vije}a, {ejha Jusufa al Qaradawija: “Esselamu alejkum! Meni je Muamer Gadafi obe}’o tri i pol miliona eura za izgradnju nove upravne zgrade Rijaseta. Da li je sada, nakon ove revolucije, halal da se zgrada zove Vakuf Muamer Gadafi?”

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da mi ispri~a vic. Ima Ko`o taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, otkrio Mujo da ga Fata vara, pa oti{ao na sajt Rijaseta Islamske zajednice u BiH, otvorio rubriku “Pitanja i odgovori“ i poslao kratku poruku: “Essela, mu alejkum! @ena me vara, {ta da radim?” U~enjaci iz Rijaseta uskoro mu po. slali kratki odgovor: “Esselamu alejkum! Mu`u je dozvoljeno da se razvede od `ene, ako ga ona vara.” “Ali kako“, uzvratio Mujo, “kad nisam isplatio mehr?” “Ako nisi isplatio mehr“ , odgovorio mu Rijaset.ba, “nemoj da se razvodi{.” Mujo, me|utim, i dalje dvoji: “A moram li isplatiti mehr ako nije dogovoren?” “Ako mehr nije dogovoren, onda se mo`e{ ra zves ti“, po ru~ili mu u~enjaci. “Ma bih ja” opet }e Mujo, “ali , jo{ je volim.” “Onda nemoj da se razvodi{“, stigao uskoro odgovor. “Ali kako kad ne mogu da joj oprostim?” “Onda se razvedi.” “Ali ne mogu zbog djece“, i dalje }e Mujo. “U tom slu~aju“ poru~io mu , najzad Rijaset IZ-a, “promijeni vjeru“. “Da promijenim vjeru?!” zbunio se , Mujo. “Kako }e mi to pomo}i?” “Ne}e tebi, nego nama“, odgovorili mu u~enjaci iz Rijaseta. “Pa zajebavaj malo Biskupsku konferenciju BiH.” Pred sli~nom su teolo{kom dvojbom ve} du`e vrijeme sarajevski u~enjaci oko cijele ove barufe {to se valja iza brda, onoga {to se uputilo Muhamedu, kad ve} ne}e Muhamed njemu, kako se ono zove, da - Sinajsko. Zatalasao se iza Sinajskog brda cijeli arapski svijet, padaju predsjednici, diktatori i vlade poput kru{aka, cijela sjeverna Afrika prekrivena kru{kama, i islamski u~enjaci u Bosni sad nisu na~isto je li revolucija halal ili nije. Reisu-l-ulemu Mustafu Ceri}a, recimo, te{ko je uvjeriti kako sve to nije organi-

zirano samo da se minira njegov i Radon~i}ev veli~anstveni projekt nove upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Onaj mladi}, eto, radije je prodavao te kru{ke u Tunisu na ulici, nego u Sarajevu, u BBI-ju, pa do{la policija da ga otjera. On se u znak protesta zapalio, izbili neredi, policija pretukla ljude, dva dana trajale demonstracije, pa predsjednik podnio ostavku i pobjegao u Saudijsku Arabiju. Vidjeli to u Bahreinu, Jemenu, D`ibutiju, iza{ao narod na ulice, vidjeli to na kraju u Egiptu, pa se mlatili s policijom danima, sve dok kona~no nije i Mubarak pao. Vidjeli to i u Libiji, nisu ni oni manji muslimani, pa udarili i oni na Gadafija. Vidio onda dr. Mustafa Ceri} da je {ejtan odnio {alu, pa po`urio dok je na vrijeme u Tripoli, po one pare {to mu je jaran Muamer Gadafi obe}ao za gradnju upravne zgrade Rijaseta. Selamalejkum, alejkumselam, {ta ima?, evo do{‘o ja po pare, uf u zao si vakat do{‘o, imam kod sebe samo milion. Veli reis, pa hajd’ dolje na ulicu do bankomata, a Muamer }e: hajd’ ti! Vratio se tako reis u Sarajevo s milijun eura, a Gadafi mu obe}ao tri i pol. Ve} je izradio reisu-l-ulema lijepu kamenu plo~u s natpisom “Vakuf Muamer Gadafi“, a sad ne zna ho}e li biti i para i Gadafija i zgrade i u zgradi njega. Pozvao onda dr. Ceri} ~lanove Europskog vije}a za fetve i istra`ivanja, okupio se u Kulturnom centru “Kralj Fahd“ ~asni skup od trideset i tri vrhunska autoriteta za tuma~enje islama, i me|u njima bosanski reis, pa ovako upitao predsjednika Vije}a, {ejha Jusufa al Qaradawija: “Esselamu alejkum! Meni je Muamer Gadafi obe}’o tri i pol miliona eura za izgradnju nove upravne zgrade Rijaseta. Da li je sada, nakon ove revolucije, halal da se zgrada zove Vakuf Muamer Gadafi?” Do{aptavali se u~enjaci neko vrije-

me, {ejh Qaradawi ih mirno slu{ao, pa naposljetku prekinuo i obratio se reisu Ceri}u: “Ako ti je dao pare, red je da ga nazove{ Vakuf Muamer Gadafi.” “Znam ja to” uzvratio dr. Mustafa Ce, ri}. “Ali {to ako Gadafija zbace s vlasti, {to ako Libijom i cijelom Arabijom zavlada Muslimanska bra}a? Kako }u sutra bilo koga zvati u Sarajevo i ugostiti u Gadafijevu vakufu?” “Dobro pitanje“ zamislio se {ejh Qara, dawi, pa malo do{aptavao sa u~enjacima, i najzad ovako odgovorio: “Najbolje da onda vrati{ pare Gadafiju, pa si miran.” “Eh, znam ja i to” odgovorio je na to dr. , Ceri}, “ali pare su kod Fahre Radon~i}a.” Do{aptavali se onda ~lanovi ~asnog vije}a lijepih deset minuta, pa kratko odgovorili bosanskom reisu: “Onda gradi.” “Nije to problem“, odmah se nadovezao dr. Mustafa Ceri}, “ali kako kad mi fale dva i po miliona?!?” “Onda nemoj da gradi{“, odgovorio mu Jusuf al Qaradawi, ve} bogami pomalo nervozan. “Kako kad mi je ve} poslao milion?” , uzvratio reis protupitanjem. “Onda gradi“, umorno }e {ejh. “Dobro, a {to ako Gadafi ne ostane na vlasti, pa zijanim dva i po miliona?” “Onda nemoj da gradi{.” “Al’ {ta ako ostane, a ni|e njegova vakufa?” “Onda gradi!” “A {to” odlu~io kona~no reis izbaciti {to , ga mu~i, “{to ako i u Bosni bude revolucija, a ja u Vakufu Muamer Gadafi?” “Onda promijeni naziv vakufa!” ko, na~no }e {ejh Jusuf al Qaradawi, potpuno izgubiv{i `ivce. “^ekaj, stani, zar ne ide sad ono ‘promijeni vjeru, pa idi zajebavaj malo papu’?” zbunio se reis Ceri}. “[to naziv va, kufa, kako }e mi to pomo}i?” “Ne}e tebi, nego nama“, odgovorio mu na to premudri {ejh. “Idi pa zajebavaj malo Fahru.”

POLIGON

Sportom protiv... kulture
Na{i sportisti - poslanici treba da se bore za siroma{ni sarajevski sport, mo`da zajedno sa kulturnim radnicima koji se bore za bolji status isto tako siroma{ne kulture
Sigurno je da je jedan od najboljih na~ina preventivnog djelovanja protiv droge bavljenje sportom na{e djece i omladine. I zato je i jedna od veoma korisnih akcija bila ona pod nazivom “Sportom protiv droge“, koja bi trebala da bude trajna. Me|utim, ~itaju}i i slu{aju}i u posljednje vrijeme neke od na{ih sportista (od kojih su pojedini i poslanici u Skup{tini Kantona Sarajevo), mo`e se ste}i potpuno pogre{an utisak da je za te`ak polo`aj sporta u Sarajevu kriv, niko drugi do... kultura. Naravno, rije~ je o nacrtu bud`eta KS-a za 2011. i umanjenju sredstava za obje ove djelatnosti. Razmi{ljaju}i o toj “zamjeni teza“, sjetih se ove izreke: “Ako ti ne{to smeta kod ~ovjeka iza sebe, nemoj gurati onog ispred sebe.“ Tako i na{i sportisti - poslanici, umjesto da se bo re za po ve}anje sredstava sarajevskog sporta u ukupnom bud`etu, oni svoje strijele upu}uju na jednu, isto tako siroma{nu oblast, na kulturu. Nemaju}i, valjda, snage da se za bolji status sporta izbore i u okviru svojih dviju stranaka koje su na vlasti u Kantonu Sarajevo. Pri tome, uzimaju kao argument sa mo ap so lu tni iznos sredstava koji imaju kultura i sport u bud`etu KS-a, zanemaruju}i da kultura nije neki apstraktan pojam, nego su to pozori{ta, muzeji, biblioteke... sa objektima, zgradama, dugogodi{njom tradicijom i radom u razli~itim politi~kim sistemima, sa vi{e od 500 zaposlenih itd, itd. Dalje, zanemaruju (a mo`da i ne znaju) osnovnu ~injenicu, a to je da su sve dru{tvene djelatnosti prije rata imale svoje odvojena sredstva u okviru SIZ-ova (obrazovanje, nauka, kultura, fizi~ka kultura, socijala...). I nikad se niko iz tih oblasti nije borio za pove}anje svojih sredstava tako {to je govorio da neki drugi SIZ ima vi{e sredstava. Zamislimo da se, danas, kulturni radnici bore za pove}anje sredstava upore|uju}i se sa obrazovanjem, koje u bud`etu ima 10 puta ve}a sredstva. Pa to bi bilo krajnje neproduktivno i nelogi~no. Sada, poslije rata, sva ta sredstva su u bud`etu Kantona Sarajevo i unesena su u bud`et u svojim ranijim iznosima i omjerima. To zna~i da, iako su kultura i sport (fizi~ka kultura) sada u okviru jednog ministarstva, ta~no se zna kolika su sredstva jedne i druge oblasti, jer se vode odvojeno, i ne mo`e se desiti da se sredstva “preliju“ iz jedne u drugu. Mo`da se iz sve ga ovo ga mo`e izvu}i zaklju~ak da se ovdje brani kultura. Ne, ovo je sve ustvari u funkciji odbrane sporta. Na{i sportisti - poslanici treba da se bore za siroma{ni sarajevski sport, mo`da zajedno sa kulturnim radnicima koji se bore za bolji status isto tako siroma{ne kulture. Treba da upitaju za{to je u zadnjih nekoliko godina sportu “uzet“ jedan milion KM, a kulturi ~ak 17 miliona. I za{to su sredstva i sporta i kulture u 2010. god. (a evo i u 2011) ma nja ne go 2006, a bud`et KS-a je ve}i. Jer, ne treba gubiti vrijeme i snagu idu}i pogre{nim kolosijekom. A vremena je malo, do 10. marta, do kada se mo`e uticati na ponu|eni nacrt bud`eta KS-a za 2011. godinu. Ako budu tako razmi{ljali, bore}i se za ukupan sarajevski sport sa nekoliko hiljada mladih, a ne samo za tzv. vrhunski, sigurno je da }e oni koji odlu~uju o sredstvima imati razumijevanja za njihovu borbu.
Alija ^ENGI]

12

CRNA HRONIKA
E. D`. (31) iz Mostara uhap{en je i priveden na kriminalisti~ku obradu zbog su mnje da je u Gra~anici ukrao golf 2, javila je Srna. Ministarstvo unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona saop{tilo je da je golf 2, koji je 1. marta ukraden u Gra~anici, prona|en na lokalnom putu Pura~i} Turija kod Lukavca. Golf je vra}en vlasniku I. H. (52) iz Gra~anice. Policija radi na dokumentovanju ovog slu~aja.

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Priveden kradljivac automobila

Paljanka primila prijete}e SMS-ove

D. \. sa Pala prijavila je Policijskoj stanici Pale da joj je V. T. poslao nekoliko SMS poruka prijete}eg i uvredljivog sadr`aja na mobilni telefon, saop{teno je ju~er iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. Pripadnici Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo nastavljaju rad po ovoj prijavi, te su poduzeli mjere i radnje na pronalasku po{iljatelja prijete}ih SMS porukakoje su do{le na mobitel D. \.

Eksplozija u Novom Sarajevu

Provala u Dru{tvo pisaca BiH u Sarajevu

Uni{tena vrijedna

arhiva
Nepoznatil provalnici upalil su u prostorijel Dru{tva pisacal BiH i demoliralil ih•Vandali pilil vino i kafu!?l
Zasad nepoznati vandali upali su, navjerovatnije u nedjelju, u prostorije Dru{tva pisaca BiH u Kranj~evi}evoj ulici 24 u Sarajevu, te uni{tili dokumentaciju i kompjutersku opremu u kojoj se nalazila vrijedna arhiva, potvrdila je ju~er za Oslobo|enje Majda Kova~, glavna tajnica Dru{tva. Osim prostorija Dru{tva pisaca BiH, vandali su demolirali i restoran Dom pisaca koji se nalazi u prizemlju objekta u kojem se nalazi Dru{tvo pisaca. „Prema indicijama inspektora koji su u ponedjeljak obavili uvi|aj, provala je izvr{ena sa zadnje strane zgrade, odnosno kroz ljetnu ba{tu. Uni{tili su nam materijalno-tehni~ka sredstva sa tolikom dozom vandalizma da je za ne povjerovati. Polupali su sva tri ra~unara, me|u kojima i jedan najnoviji u kojem je bila sva arhiva. Jedan od uni{tenih kompjutera

Ku}a ispred koje je ba~ena ka{ikara

Aktivirana bomba u Trebevi}koj ulici
Policija jo{ traga za sadanepoznatim osobama koje su u ponedjeljak u 19.10 sati u Trebevi}koj ulici kod broja 101, u Novom Sarajevu, aktiviraleru~nubombuka{ikaru. Tom prilikom nije bilo povrije|enih osoba, dok je do{lo do o{te}enja na fasadi ku}e te na vozilu audi A4, ~iji je vlasnik Goran Cvijeti}. Kako saznajemo, ku}a ispred koje je eksplodirala bomba vlasni{tvo je Gordane Pandurovi}, a Cvijeti} je trenutno koristi. Uvi|aj su obavili slu`benici policije MUPa Kantona Sarajevo, koji nastavljaju rad na rasvjetljavanju navedenog krivi~nog djela.
D. P.

Posljedice nerazumnog ~ina

Kantonalni sud Tuzla

Supru`nici osu|eni zbog navo|enja na prostituciju
Kantonalni sud u Tuzli je izrekao presudu kojom je [emso Mrkaljevi} osu|en na kaznu zatvora od dvije godine, a njegova nevjen~ana supruga Mehdina ^iri} na {est mjeseci, zbog krivi~nog djela navo|enje na prostituciju. Oni su krivi, jer su u svom ugostiteljskom objektu Royal u ^eli}u, u du`em vremenskom periodu, navodili na prostituciju vi{e djevojaka koje su pru`ale seksualne usluge za novac, me|u kojima su bile i tri maloljetnice. Mrkaljevi} i ^iri} su uhap{eni po~etkom novembra pro{le godine, kada su slu`benici policije MUP-a TK-a pretresli Royal. U me|uvremenu je podignuta i potvr|ena optu`nica, optu`enima je Kantonalni sud u Tuzli produ`io pritvor od dva mjeseca, na {to je Mrkaljevi}ev advokat ulo`io `albu. Me|utim, Vrhovni sud je odbio `albu, a Mrkaljevi} i njegova nevjen~ana supruga su mjesec kasnije osu|eni zbog navo|enja na prostituciju.
S. K.

smo koristili za Sarajevske dane poezije, a drugi za ostale potrebe kao {to je na{ ~asopis za knji`evnost, kulturu i `ivot“ re, kla nam je Kova~. Prema njenim rije~ima, vandali su uni{tili i jedan skener, kopir-aparat, printere, a harddisk od glavnog kompjutera su odnijeli. „Arhiva koja je uni{tena vrijedi samo nama i zbog toga smo u ovom trenutku blokirani i uop}e ne mo`emo da radimo. Polupali su nam i telefone. U restoranu koji vodi Sulejman Kapi} je bila sablja koja je na zidu stajala kao ukras. Nju su skinuli i isjekli cvije}e. ^ak su u restoranu otvorili fla{u vina i pili“ istaknula je , Kova~, te dodala da su provalnici u restoranu koji izvjesno vrijeme ne radi ~ak na{li i ne{to hrane koju su pojeli. Da su vandali imali vi{ka vremena, govori i ~injenica da

su stigli napraviti i popiti kafu! Zasmetali su im ~ak i akvarijumi sa ribicama koje su polupali. Meta provalnika i ranije su bile prostorije Dru{tva pisaca BiH i restoran Dom pisaca, ali sa ovakvim posljedicama nikada. Kova~ nam je rekla da je {teta utoliko ve}a jer se Dru{tvo pisaca BiH nalazi u pripremama za Sarajevske dane poezije (1118. maj) i dodjelu godi{nje nagrade. „Uputi}emo pismo Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo i moli}emo ih da nam daju sredstva da kupimo barem jedan kompjuter i printer da bismo mogli da radimo neke osnovne stvari“ rekla nam , je Kova~. U MUP-u Kantona Sarajevo su nam rekli da za vandalima jo{ tragaju.
Dk. OMERAGI]

Grude Prona|eno vozilo koje
Istra`itelji PU Grude rasvijetlili su kra|u VW golfa II bh. registarskih oznaka, po~injenu u nedjelju nave~er u Grudama, saop}eno je iz MUP-a Zapadnohercegova~kog kantona. U navedeno vrijeme nepoznatipo~initeljukraoje golfkoji se, s klju~em u bravi, nalazio parkiran na parkingu ispred crkve sv. Kate u Grudama, nakon ~ega se vozilom udaljio u nepoznatom smjeru. Operativnim radom istra`itelji su kao mogu}eg po~initelja identifikovali starijeg maloljetnika (17) iz mjesta Cere, op}ina Grude, te ga pozvali u slu`bene prostorije, gdje je nad njimizvr{enakriminalisti~ka obrada u prisustvu njegovog roditelja i radnika Centra za socijalni rad. Kri-

je ukrao maloljetnik
minalisti~kom obradom utvr|eno je postojanje osnova sumnje da je 17-godi{njak po~initelj ove kra|e, a golf je prona|en i vra}en vlasniku. PU Grude }e u redovnom postupku Kantonalnom tu`ila{tvu podnijeti izvje{taj o po~injenom krivi~nom djelu protiv ovog starijeg maloljetnika.
Dk. O.

Zvornik

Podmetnut po`ar u lova~koj ku}i

Zvorni~ka policija utvrdila je da je po`ar u kojem je izgorjela lova~ka ku}a u mjestu ^elopek, kod Zvornika, najvjerovatnije podmetnut, javila je Srna. Iz CJB-a Bijeljina je saop{teno da je u po`aru, koji je izbio prekju~e u 16.50 sati, u potpunosti izgorjela lova~ka ku}a. Na mjesto doga|aja iza{la je vatrogasna jedinica koja je lokalizovala po`ar, a uvi|aj su obavili pripadnici Stanice javne bezbjednosti Zvornik.

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
PolicijskojstaniciMrkonji}-Grad prekju~er je prijavljeno da je od 20. februara do 1. marta nepoznati lopov provalio u porodi~nu ku}u u Ulici 21. novembra u Jezeru i ukrao ve}u koli~inu raznog alata i ku}anskih aparata, ~ime je vlasniku pri~injena {teta od oko 2.000 maraka. Istog dana zbog sumnje da je po~inio ovu kra|u uhap{en je D. R. iz Br~kog, kod kojeg je prona|en ve}i dio ukradenih predmeta.

13

Provalnik odnio alat i ku}anske aparate

Maloljetnicima oteti mobiteli

Dvojica zasad nepoznatih razbojnika od maloljetnih ^. A. i B. A. iz Sarajeva su prijete}i no`em, oteli mobitele preksino} u Ulici Milana Preloga u Sarajevu. Razbojnici su nakon ovoga pobjegli u nepoznatom pravcu, a o doga|aju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu. Slu`benici policije rade na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela, identifikaciji i pronalasku izvr{ilaca.

Jo{ jedna nesre}a na Bulevaru Me{e Selimovi}a u Sarajevu

Voza~ golfa preminuo

na putu do bolnice
@an [iljegovi}, poznat po uli~nim trkama, nastradao je, dok su lak{e povrije|eni Slobodan B., D`enan K., te [erif i Edita K.
Dvadesetdevetogodi{nji @an [iljegovi} iz Sarajeva preminuo je na putu do bolnice od povreda koje je zadobio u te{koj saobra}ajnoj nesre}i koja se u ponedjeljak nave~er desila na Bulevaru Me{e Selimovi}a, kod RTV doma. U ovom udesu, u kojem su se sudarila tri vozila, povrije|ene su jo{ ~etiri osobe. su sa manjim ozljedama. [iljegovi} je jo{ davao znake `ivota kada su ga, pola sata iza pono}i, va tro gas ci izvu kli iz vo zi la. Me|utim, u bolnicu Ko{evo nije stigao `iv... Za sada nije poznato kako je do{lo do ove nesre}e, a s obzirom na stepen o{te}enja vozila, sasvim je sigurno da se voza~ golfa morao kretati brzinom ve}om od dozvoljene. Nije isklju~eno da se radilo o uli~nim trkama, s obzirom na to da je poginuli voza~ u gradu bio poznat kao mladi} sklon brzoj vo`nji. Poznanici ovog mladi}a na internet-portalima isti~u da je `ivot posvetio brzoj vo`nji, te da je zbog nje i poginuo. Iz policije nezvani~no se moglo ~uti da se @an [iljegovi} nalazio u njihovoj operativnoj evidenciji, te da je prekr{ajno ka`njavan.

Sklon brzoj vo`nji
U udesu je u~estvovao VW golf 2 (103-T-956), kojim je uprav ljao nas tra da li vo za~, hyndai MX (660-M-714), kojim je upravljao voza~ Slobodan B. (34) i nje gov sa pu tnik D`enan K. (31) i mazda (050-E239), sa voza~em [erifom K. (27). U mazdi se kao saputnica nalazila i [erifova supruga Edita (33). U ovom udesu Slobodan B., te [erif i Edita K. pro{li

Vje{ta~enjem }e se utvrditi uzroci udesa

Amir Hukovi}, vje{tak saobra}ajne struke koji je prisustvovao uvi|aju, navodi da }e u petak nastaviti aktivnosti kako bi se utvrdio uzrok nastanka udesa. On isti~e da }e sa~ekati da mu nadle`ni tu`ilac dostavi nalog {ta treba da radi, pa }e na osnovu prikupljenih dokaza, te analize skica uzetih s mjesta nesre}e i tragova na vo-

zilima o ovom udesu mo}i da ka`e ne{to vi{e. Iz policije nezvani~no poja{njavaju da je uzrok udesa ljudski faktor i brzina.

Kobno prestrojavanje
S obzirom na to da organi istrage jo{ nisu utvrdili kako je do{lo do udesa, na nekim internetportalima se {pekuli{e da nastra-

dali voza~ golfa nije skrivio ovu nesre}u, nego da je do udesa, navodno, do{lo kada se automobil iz krajnje lijeve trake prestrojio u srednju traku, ne vide}i da je u njoj jedno vozilo. Tako je voza~ iz srednje trake gurnuo golf prema drvetu. No, da li je zaista bilo tako, vjerovatno }e utvrditi istraga koja je u toku.
D. P.

Rasvijetljena provala u Franjeva~ki samostan u Sarajevu

Kod lopova prona|ena 22 kg kovanica
Adem @ili} (25) iz Tuzle i Nermin Be}irevi} (24) iz Sarajevauhap{eni su u utorakujutro u Mostarunedugonakon{to su oplja~kali Franjeva~ki samostan sv. Ante u Franjeva~koj ulici u sarajevskom naselju Bistrik. Uhva}eni su sa 22 kilograma kovanica koje su uzeli iz ovog samostana. Nedugo nakon toga, policajci su uhapsili i njihovog sau~esnika u provali: 26-godi{njegnarkomana Amara Babi}a. @ili} i Be}irevi} uhap{eni su nakon {to su jednom za{titaru u tr`nom centru u Mostaru postali sumnjivi nakon {to su kupili mobitel i jo{ nekoliko sitnica i sve to poku{ali platiti kovanicama. Tokom kriminalisti~ke obrade Be}irovi} i @ili} su u priznali provalnu kra|u u samostan, te rekli da je s njima bio i Amar Babi}. PrilikompretresaBabi}evogstana u UliciIlije Engela u Sarajevu, prona|eni su predmeti ukradeni u samostanu. Ispitan je i D. D. iz Sarajeva kod kojegje prona|en i oduzetlaptop koji je on kupio od @ili}a. Dodajmo da je pored toga iz Franjeva~kog samostana ukraden telefon, LCD monitor, centralna jedinica kompjutera i drveni kri`. Amar Babi} je 11. januara 2011. nakon sklapanja sporazuma s Tu`ila{tvom osu|en na 14 mjeseci zatvora jer je u avgustu 2010. ~akijom usmrtio brata Merdasa Babi}a. U pritvoru je bio od 4. avgusta do 29. septembra. Iako je osu|en na zatvorskukaznu i obaveznolije~enje od droge, presuda mu jo{ nije postala pravosna`na. @ili}, Babi} i Be}irevi} su ju~er predati Tu`ila{tvu, i protivnjih je otvorenaistraga. Danas}e Tu`ila{tvo od Op}inskogsudazatra`iti da im se odredi pritvor. Kako doznajemo, mostarskapolicija@ili}a i Be}irevi}atereti za provalu u jednu crkvu u Me|ugorju. Iz policije je saop{teno da je isti dan kada su uhap{eni ovi provalnici, prijavljena provalnakra|a u objekatRimokatoli~kog`upnog ureda Svetog Ive u Tar~inu iz kojeg je ukraD. P. den revolver, novac i zlatni nakit.

Ukradeni predmeti iz samostana

14

REGION

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Beograd }e tra`iti da srpska nacionalna manjina dobije status konstitutivnog naroda

Podjela Kosova zna~i novi rat
Koordinator Vlade Kosova za sjever Iljber Hisa izjavio je da je prioritet Vlade u Pri{tinipunaintegracijasjevera i tamo{njeg stanovni{tva, uz ocjenu da bi podjela Kosova zna~ila novi rat, pi{e Koha Ditore. Uz konstataciju da ne mo`ebitimirne podjele Kosova, Hisa je rekao: “Svaka podjela teritorije bi zna~ila rat, a siguran sam da je svima dosta krvoproli}a“ . Hisa je za ruskilistPravdaizjavio da status Kosova ne}e biti tema dijaloga Pri{tine i Beograda. “Suverenitet i status KosovanisunitimogubititemarazgovoraBeograda i Pri{tine i to treba svima biti jasno. Samo potpuna stabilizacija Kosova i regionamo`ebitigarancijakvalitetnog i sretnog `ivota gra|ana na{e zemlje i ubije|en sam da su toga svjesni i kosovski Srbi“ rekao je Hisa. ,

Zagreb: Mije{anje Srbije u unutarnje poslove Hrvatske
Hrvatski politi~ari iz vladaju}e i oporbenih stranaka ujedinjeni u stavu: Srbi }e u Hrvatskoj i dalje biti i ostati nacionalna manjina, nema govora da }e se to promijeniti
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Makedoniji prijeti raspad
Nije isklju~eno da Makedonija uskoro postane sljede}a arena slovenskoalbanskog sukoba, pi{e ruski dnevnik Pravda. Ruski histori~ar balkanista Vladimir Putjanin rekao je da nije isklju~eno da u budu}nosti teritorija Makedonije bude podijeljena izme|u Bugarske i Kosova, a Makedonci postanu nacionalna manjina u ovim zemljama, prenose bugarski mediji. “To {to Gr~kane}e da priznanazivMakedonija i me|unacionalna netrpeljivost, stavljaju pod znak upitnika postojanje ove dr`ave. Sve to dozvoljava da se govori o vje{ta~kom karakteru te balkanske dr`ave, formirane poslije Drugog svjetskog rada kao biv{a jugoslovenska republika“ izjavio je Putjanin, a prenosi Srna. ,

Najavu Beograda da }e tra`iti da Srbi u Hrvatskoj dobiju status konstitutivnog naroda je direktno i nedopustivo mije{anje u poslove Republike Hrvatske, a cilj je usporavanje procesa ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kazao je za Oslobo|enje ravnatelj Centra za politolo{ka istra`ivanja u Zagrebu dr. An|elko Milardovi}. „Prvi potez je slu~aj Purda, drugi potez je ova najava, sve to mo`e se promatrati kao paket, a smisao tog paketa je da se Hrvatskoj stavi balvan pred ulazak u EU. Radi se o usporavanju i podmetanju, to se vidi iz aviona“, ka`e poznati zagreba~ki politolog.

Zagreb: Srbija `eli staviti balvan pred ulazak Hrvatske u EU

Poku{aj retu{iranja povijesti
Cilj ovakvog revidiranja povijesti jest simulacija, konstrukcija i izjedna~avanje. „Da oni koji su pobijedili u ratu pomo}u inscenacije i propagande budu gubitnici, da do|e do izjedna~avanja“ , ka`e Milardovi}, i dodaje: „To je retu{iranje povijesti“. Za slu~aj Purda i zahtjev iz Srbije da Srbi u Hrvatskoj dobiju status konstitutivnog naroda nagla{ava da su „u visokom stupnju suglasnosti s ciljem usporavanja ulaska Hrvatske u EU“. nosti na ovim prostorima. „Kad }e politi~ari u Beogradu shvatiti da ovo vi{e nije SFRJ“, retori~ki se pita dr. Milardovi}. Podsje}a kako je rije~ o internoj stvari ljudi koji `ive u Hrvatskoj, hrvatskihdr`avljanasrpske nacionalnosti ~ija su prava regulirana ustavnim Zakonom o manjinama u RH te da su i najistaknutiji politi~ari srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj odbacili mogu}nost isticanja zahtjeva Srba za konstitutivnim statusom u RH. Komentiraju}i u kontekstu izjave srbijanskog ministra Sre}kovi}a slu~aj Purda, dr. Milardovi} nagla{ava da je rije~ o reviziji povijesti i doga|aja u Hrvatskoj iz 90-tih u kojoj prepoznaje „rukopis kuhinje Save [trpca i udruge Veritas iz Beograda“. „Sude}i po ovim potezima, nekim krugovima u Srbiji u interesu je da se u Hrvatskoj stvari radikaliziraju. Radi radikalizacije pri~e vezane za vukovarskog branitelja Purdu ljudima u Hrvatskoj puca film, iritirani su, a to iritiranje generira radikalizam usmjeren prema hrvatskim i BiH vlastima“ zaklju~uje dr. Milardovi}. , Srbijanski ministar Sre}kovi} izjavio je u Beogradu da „nakon ukidanja statusa 1990. Srbi u Hrvatskoj su najbrojnija manjina u ovoj zemlji iako ih je sada tek oko 200.000, zbogtoga je na{ legitiman zahtjev da tra`imo status konstitutivnog naroda“ . Na ovu izjavuokomili su se istaknuti hrvatski politi~ari iz vladaju}e i oporbenih stranaka koji su ujedinjeni u stavu: Srbi }e u Hrvatskoj i dalje biti i osta-

Izgubljeni
Srbijanski ministar za dijasporu Sr|an Sre}kovi} lansirao je nedavno pri~u da }e Srbija za Srbe u Hrvatskoj zatra`iti status konstitutivnog naroda. Dr`avni tajnik za politi~ka pitanja Mario Nobilo pozvao je ve le po sla ni ka Srbi je u Hrvat skoj Sta ni mi ra Vu ki~evi}a i izrazio nezadovoljstvo zbog neprimjerene izjave ministra Sre}kovi}a. „Ministarstvovanjskihposlova i europskih integracija RH ocjenjuje kako svaka izjava koja dolazi od visokih du`nosnika VladeRepublikeSrbije, a koja se mo`e dovesti u vezu s agresorskom politikom Slobodana Milo{evi}a, mo`e ugroziti dosad postignutu razinu bilateralnih odnosa izme|u Hrvatske i Srbije. Isto tako, takve su izjave za Republiku Hrvatsku potpuno neprihvatljive, te {tete daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa za koje se zala`e Republika Hrvatska“, navodi se u priop}enju za javnost hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. Dr. Milardovi} isti~e pak da ova najava ministra Sre}kovi}a dolazi „od osobe koja je izgubljena u vremenu i prostoru“. Jer, kako veli, sa svoje pozicije srbijanskog ministra za Srbe u iseljeni{tvu ne samo da ne mo`e isticati takav zahtjev nego demonstrira i odsustvo razumijevanja nove real-

NEMA VI[E SFRJ Kad }e politi~ari u Beogradu shvatiti da ovo vi{e nije SFRJ, ka`e ravnatelj Centra za politolo{ka istra`ivanja u Zagrebu dr. An|elko Milardovi}
ti nacionalna manjina, nema govora da }e se to promijeniti. Potpredsjednik HDZ-a dr. Andrija Hebrang poru~io je tvorcima ovog zahtjeva „da se s tim ne {ale“ a komentirao je, me|u ostalim, da su se Hrvati od stolje}a 7. pa do Domovinskog rata konstituirali, a Srbi su ih „demolirali“.

Dodik u Zagrebu
Predsjednik RS-a Milorad Dodik u sklopu svog prvog slu`benog posjeta Hrvatskoj sudjelovao je ju~er poslije podne u Zagrebu na Gospodarskomforumu koji je organiziralaHrvatskagospodarska komora u suradnji s Privrednom komorom RS-a. Na skupu slu`beno naslovljenom Gospodarski forum Republika Hrvatska- RepublikaSrpska, BiH, kako su priop}ili organizatori, prije plenarnog dijelaforumaodr`ani su i individualniposlovnirazgovori30 predstavnikahrvatskih te 26 tvrtki s podru~ja RS-a. Dodik je, me|uostalim, rekao da je potrebno prona}i na~in povezivanja gospodarstva s obje strane, te realizirati suradnju u podru~juplinovoda, izgradnjehidroelektrane Plat 2 i projekta u vezi rijeke Save. Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} naglasio je kako je rat odavno zavr{io, da se ne}e zaboraviti {to je bilo, ali ta su vremena iza nas, a ispred je gospodarska i kulturna suradnja, zajedni~ki nastup na tre}imtr`i{tima, te da me|usobnegranice u budu}nosti vi{e i ne}e biti jer je hrvatskistrate{kiinteres da BiH i drugezemlje regije {to prije u|u u EU, navodi se, izme|u ostaloga, u priop}enju Hrvatske gospodarske komore. J. D.

Termin
Pro tiv pro mje ne sta tu sa manjine u konstitutivni narod izjasnio se i istaknuti esdepeovac Josip Leko, a sli~no misle i u ostatku oporbe. Pripadnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj koji po popisu iz 2001. ~ine 4,5 posto stanovni{tva u RH imaju manjinski status zagarantiran Ustavom RH. Zakonska regulativa za za{titu manjina u Republici Hrvatskoj definirana je po najvi{im europskim standardima. Za predstavnike srpske manjine u Hrvatskoj karakteristi~no je da u javnosti nikako ne vole kada se ka`e „srpska manjina“ ve} preferiraju termin „srpska nacionalna zajednica“ .
Jadranka DIZDAR

DEMOLIRANJE Potpredsjednik HDZ-a dr. Andrija Hebrang poru~io je tvorcima ovog zahtjeva da se s tim ne {ale, a komentirao je, me|u ostalim, da su se Hrvati od stolje}a 7. pa do Domovinskog rata konstituirali, a Srbi su ih demolirali

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

16

SVIJET

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

"ZLATAR" d.d. u ste~aju, Dru{tvo za preradu plemenitih metala, proizvodnju nakita i promet DD Sarajevo, Ulica Abdesthana br. 15-A Broj: 65 0 St 116965 09 St Broj: 39/11 Sarajevo, 2. 3. 2011. godine Na osnovu ~l. 101, 102. i 103. Zakona o ste~ajnom postupku ("Slu`bene novine FBiH", br. 29/03 i 32/04) i Odluke Skup{tine povjerilaca, donesene na sjednici Skup{tine, odr`anoj 1. 12. 2010. godine, i Odluke odbora povjerilaca, donesene na sjednici 28. 2. 2011. godine, ste~ajni upravnik Dru{tva raspisuje sljede}e:

Nove civilne `rtve u Afganistanu

NATO se izvinio
zbog ubistva djece
Preliminarna istraga pokazala je da su snage NATO-a ubile devet civila, a lokalni zvani~nici su saop}ili da je rije~ o dje~acima, od 12 godina i manje, koji su ubijeni dok su skupljali drva za ogrjev
NATO se u srijeduizvinio za ubistvodeveterodjece u afganistanskojoblastiPech, u sjeveroisto~noj provinciji Kunar, upori{tupobunjenika. Preliminarnaistragapokazala je da su snageNATO-a slu~ajnoubile devet civila u utorak, a lokalni zvani~nici su saop}ili da je rije~ o dje~acima, od 12 godina i manje, koji su ubijeni dok su skupljalidrva za ogrjev, prenosiagencija AP. NATO je saop}io da je do{lo do lo{e komunikacije u vezi s informacijama o lokacijipobunjenika s koje su pucali na bazukoalicijskihtrupa. KomandantsnagaNATOa general David Petraeus izjavio je da NATO “duboko `ali“ zbog tragedije, istakav{i da do tih `rtava nikada nije trebalo do}i. Petraeus je rekao i da }e se li~noizvinitiafganistanskompredsjednikuHamiduKarzaiju, po njegovom povratku iz Londona. Nekoliko stotina seljaka protestovalo je u srijedu protiv vazdu{nih napada koalicijskih snaga predvo|enih NATO-om u kojima su poginula djeca.

J AV N O N A D M E TA N J E
za prodaju predmeta prodaje, koje }e se odr`ati u prostorijama privrednog dru{tva "ZLATAR" d.d. u ste~aju u Sarajevu, Ulica Abdesthana broj 15-A. Svi predmeti prodaje su sadr`ani u vi{e LOT-ova i mogu se kupovati kako slijedi: Sirovine za proizvodnju zlata i srebra za izradu nakita (srebro, bijele legure, `ute legure, podlegure za bijelo zlato i podlegure za `uto zlato) u svemu prema specifikaciji LOT-a za cijenu: 3.274,99 KM, LOT-2 Kamenice (sinteti~ke, cirkon, briljanti, dijamanti i ostalo) u svemu prema specifikaciji LOT-2 za cijenu: 9.945,62 KM, LOT-3 Zlato, srebro, platina i ostalo prema specifikaciji LOT-3 za cijenu: 13.666,89 KM, LOT-5 Srebreni nakit (prstenovi, privjesci, nau{nice, narukvice, ogrlice i lanci), u svemu prema specifikaciji LOT - 5 za cijenu: 7.226,30 KM, ukupna te`ina LOT-a je: 3.079,79 gr. LOT-7 Srebreni nakit (prstenovi, privjesci, nau{nice, narukvice, ogrlice i lanci), u svemu prema specifikaciji LOT - 7 za cijenu: 11.709,21 KM, ukupna te`ina LOT-a je: 4.719,14 gr. LOT-9 Srebreni nakit (prstenovi, privjesci, nau{nice, narukvice, ogrlice i lanci), u svemu prema specifikaciji LOT - 9 za cijenu: 7.054,89 KM, ukupna te`ina LOT-a je: 2.874,76 gr. LOT-10 Srebreni nakit (prstenovi, privjesci, nau{nice, narukvice, ogrlice i lanci), u svemu prema specifikaciji LOT - 4 za cijenu: 12.590,93 KM, ukupna te`ina LOT-a je: 4.777,87 gr. LOT-11 Gotovi proizvodi (bo{nja~ki srebrenjaci, suveniri bosanska vrata, razne vrste kutija za nakit, ru~ni satovi mu{ki i `enski, biseri, korali i ostalo) u svemu prema specifikaciji LOT-5 za cijenu. 14.243,50 KM i LOT-12 Stalna sredstva, sitan inventar i rezervni dijelovi u svemu prema specifikaciji LOT - 12 za cijenu: 14.480,00 KM. LOT-1 Svi predmeti prodaje popisani u specifikacijama LOT-ova, koje sadr`e pojedina~ne te`ine i jedini~ne cijene svakog predmeta prodaje. Ukoliko se ne pojave kupci za LOT kao cjelinu, predmeti prodaje }e se prodavati pojedina~no po cijenama sadr`anim u specifikacijama LOT-ova. U gore navedene cijene predmeta prodaje nije uklju~en PDV. Predmeti prodaje se prodaju u vi|enom stanju. Usmeno javno nadmetanje }e se odr`ati: 10. 3. 2011. godine (~etvrtak) u 12 sati. Pravo u~e{}a u javnom nadmetanju imaju pravna i fizi~ka lica koja: • uplate osiguranje u iznosu 10% od vrijednosti LOT-a za koji se prijavljuju, odnosno 10% cijene predmeta za koji se prijavljuju za javno nadmetanje, na transakcijski ra~un dru{tva u ste~aju broj. 1020500000090208 otvoren kod UNION BANKA DD u Sarajevu. • donesu dokumente za identifikaciju: za fizi~ka lica kopiju li~ne karte, ovjerenu kod nadle`nog organa, a za pravna lica kopiju registracije pravnog lica, ne stariju od tri mjeseca i kopiju li~ne karte lica koje ga zastupa ili punomo} lica koje je ovla{teno da u~estvuje u javnom nadmetanju, sve ovjereno kod nadle`nih organa. • Donesu dokaz o upla}enom osiguranju. Ponu|a~u ~ija ponuda ne bude prihva}ena, osim za tri najbolja ponu|a~a, vratit }e se osiguranje odmah nakon zaklju~enog javnog nadmetanja. Ukupnu cijenu kupljenih predmeta prodaje ponu|a~ je obavezan polo`iti u roku od 8 (osam) dana, a nakon izvr{ene uplate odmah bez odga|anja preuzeti predmete prodaje, a ako ponu|a~ ne uplati ukupnu cijenu predmeta prodaje u datom roku, upla}eno osiguranje postaje vlasni{tvo ste~nog du`nika. Predmeti prodaje i specifikacije LOT-ova se mogu pogledati u prostorijama privrednog dru{tva "ZLATAR" d.d. u ste~aju Ulica Abdesthana broj 15, svakim radnim danom od objavljivanja oglasa za javno nadmetanje do 22. 2. 2011. godine od 10 do 12 sati, uz prethodnu najavu na telefon broj: 033 531 054. Sve potrebne informacije o ovom JAVNOM NADMETANJU zainteresovana lica mogu dobiti na telefon broj: 061 160 609 ili 033 531 054 svakim radnim danom od 10 do 15 sati. Ste~ajni upravnik

Trupe NATO-a u Afganistanu

Civilne `rtve ve} dugo vremena su ta~ka sporenja izme|u afganistanskog predsjednika i NATO-a u Afganistanu. Karzaijev ured izdao je saop}enje u kojem osu|uje vazdu{ne napade NATO-a. “Ubijena su nevina djeca koja su skupljala drva za ogrjev tokom ove hladne zime. Je li to na~in da se bori protiv terorizma i da se uspostavi stabilnost u Afganistanu“ navodi Karzai u saop}enju. , za one koji vrije|aju islam. Policija jo{ nije utvrdila da li je Bhatti, koji je bio ~lan vladaju}e Narodne stranke i jedini hri{}anin u pakistanskoj vladi, bio meta napada, a pakistanska vlada je odmah osudila ovaj napad, javile su agencije. Bhattijevo ubistvo osudila je i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, ocjenjuju}i da se radilo o osobi koja se borila za principe jednakosti i ljudskih prava.

Pakistan

Atentat na ministra za vjerske manjine
Pakistanski ministar za vjerske manjine Shahbaz Bhattiumro je od ranakoje mu je ju~er iz vatrenog oru`ja nanio atentator u Islamabadu, rekao je zvani~nik bolnice u glavnom gradu Pakistana, prenosi Onasa. Prema njegovim rije~ima, Bhatti je ve} bio mrtav kada je dopremljen u bolnicu Shifa u Islamabadu. Bhatti je bio hri{}anin, a islamisti su mu vi{e puta prijetili zato {to je osu|ivao izuzetno o{tre propise protiv blasfemije. Ove godine je guvernera provincije Pend`ab ubio njegov tjelohranitelj, bijesan {to se njegov {ef suprotstavljao pakistanskim propisima o blasfemijikoji, poredostalog, predvi|aju smrtnu kaznu

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

OBAVJE[TENJE
AJLA LUKA^, dipl.ing.el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

''PLANIRANJE RAZVOJA PROIZVODNOG DIJELA ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA SA ZNATNIM UDJELOM PROIZVODNIH OBJEKATA NA BAZI OBNOVLJIVIH IZVORA - VJETROELEKTRANA''
25. aprila 2011. godine (ponedjeljak) sa po~etkom u 11,00 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu

Pucnjava na aerodromu u Frankfurtu

sala S1 - prizemlje
Pristup odbrani je slobodan Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

Ubijeni voza~ autobusa i ameri~ki vojnik
U pucnjavi na aerodromu u Frankfurtu ubijen je u srijedu voza~ autobusa i jedan ameri~ki vojnik, a njema~ka policija je uhapsila osumnji~enog po~initelja 21-godi{njeg mladi}a s Kosova, saznaju njema~ki mediji. Uzroci ove pucnjave, kao ni to da li je u pitanju teroristi~ki napad, nisu bili odmah poznati, javljaju mediji, navode}i da je ~ovjek pucao na autobus sa ameri~kim vojnicima i da su u pucnjavi te`e ozlije|ene jo{ dvije osobe.

Policija istra`uje mjesto pucnjave

Reuters

Napad se dogodio na Terminalu 2 aerodroma u Frankfurtu, koji je najfrekventniji evropski i njema~ki aerodrom, prenijele su agencije.

Meksiko

Prona|ena nova masovna grobnica
Meksi~ka policija prona{la je masovnu grobnicu s najmanje 17 tijela u gradu San Miguel Totolapan, u dr`avi Guerrero, na obali Pacifika, koja je ve} du`e vrijeme popri{te sukoba me|u narko-kartelima, saop}ila je policija. Grobnica je prona|ena u utorak nave~er, a va|enje tijela je trajalo i ju~er, tako da je mogu}e da broj tijela bude i ve}i, javio je AFP. U me|uvremenu, meksi~ki marinci su ubili osmoro osumnji~enih narko-dilera u razmjeni vatre u dr`avi Tamaulipas, oko 50 kilometara od ameri~ke granice, saop}ila je mornarica. Tom prilikom zaplijenjeni su oru`je, vozila i municija. U Meksiku su pro{le godine prona|ene tri masovne gorbnice s tijelima koja su bacili narko-karteli.

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Nakon {to je obznanjena ameri~ka izrada planova za vojnu opciju

Gadafi: Strana intervencija

ZNA^I KRVAVI RAT
L
ibijski lider Muamer al-Gadafi izjavio je da }e, u slu~aju strane intervencije, u Libiji poginuti na hiljade gra|ana i poru~io da je spreman da raspravlja o ustavnim i zakonskim promjenama bez primjene nasilja, prenio je Reuters. “Da li `ele da jo{ jedanput postanemo robovi kao {to smo bili robovi Italijana? To nikada ne}emo prihvatiti. U}i }emo u krvavi rat i hiljade i hiljade Libijaca }e umrijeti ukoliko SAD ili NATO u njega u|u” kazao je Gadafi u govoru u Tripo, liju, koji je prenosila dr`avna televizija. On je rekao da }e se njegovi sljedbenici boriti do posljednjeg mu{karca i posljednje `ene protiv ustanka koji je zahvatio tu sjevernoafri~ku dr`avu Libijski lider optu`io je Al-Kaidu za organizovanje nereda u Libiji, zbog kojih je, prema izvje{tajima zapadnih medija, iz gu bio ve}i dio is to ka ze mlje, uklju~uju}i i glavna nalazi{ta nafte.

U}i }emo u krvavi rat i hiljade Libijaca }e umrijeti ukoliko SAD ili NATO u|u, kazao Gadafi koji je uspio da povrati najmanje dva grada u okolini Tripolija, koja su bila pod kontrolom pobunjenika

Nemogu}a ostavka
Gadafi je ponovio da su naftna polja i luke sigurne, da se nalaze pod kontrolom i jo{ jednom pozvao Ujedinjene nacije i NATO da uspostave komisiju za utvr|ivanje istine o de{avanjima u Libiji. Tako|er je najavio da }e zapadne banke u Libiji biti zamijenjene onima iz Kine, Rusije i Brazila. Gadafi je izjavio da nije predsjednik dr`ave i da zato ne mo`e podnijeti ostavku na tu funkciju, dodaju}i da u Libiji ne postoje unutarnji problemi.

Muamer Gadafi: Bori}emo se do posljednjeg

Reuters

ODBIJENI NAPADI Pobunjenici su uspjeli da odbiju napade na tri grada u okolini Tripolija koja su pod njihovom kontrolom, Misuratu, Zaviju i Zintan ZAMJENA Zapadne banke u Libiji }e biti zamijenjene onima iz Kine, Rusije i Brazila, kazao Gadafi
„Muamer Gadafi nije predsjednik i zato ne mo`e podnijeti ostavku. On nema ~ak ni parlament koji mo`e da raspusti. On nema funkciju s koje mo`e da se povu~e“, poru~io je Gadafi u govoru povodom 34 godine od progla{enja “narodne vlade“. On je kazao da je libijski sistem narodni sistem i da niko ne mo`e ni{ta protiv vlasti naroda, jer je on slobodan da izabere vlast kakvu `eli, prenio je Reuters. Gadafi je dodao da svijet ne razumije libijski sistem, gdje je vlast u rukama naroda, odnosno sistem “direktne demokratije“ o kojem je pisao u svom po, liti~kom manifestu Zelena knjiga. U me|uvremenu, libijska vojska se kre}e prema istoku, gdje je zauzela

NATO: Bez dogovora o vojnoj intervenciji
Ameri~ki ministar odbrane Robert Gates izjavio je kako je naredio nizu ratnih brodova da se upute u Sredozemno more, znatno pove}avaju}i ameri~ki pritisak na libijskog ~elnika Muamera Gadafija, koji se opire sve brojnijim me|unarodnim pozivima da odstupi s vlasti i okon~a krvoproli}e nad vlastitim narodom, javlja Onasa. Gates je rekao da bi amfibijski brod USS Kearsarge i amfibijsko-transportni brod USS Ponce, uskoro trebali u}i u Mediteran. „^lanice NATO-a nisu se jo{ dogovorile o mogu}oj vojnoj intervenciji u Libiji i bilo kakvo budu}e rje{enje mora biti pa`ljivo razmotreno“, izjavio je Gates, prenosi Fena. Ambasador Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin smatra da bi ameri~ka vojna intervencija u Libiji mogla da izazove rat. On je upozorio da akcije, koje bi bile provedene u suprotnosti s odlukama Vije}a sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), predstavljaju direktno kr{enje me|unarodnog prava, prenijeli su ruski mediji.

grad Brega i bombardovala vojno skladi{te u gradu Ad`dabija, prenosi BBC. Gadafi je prethodno uspio da povrati najmanje dva grada koja su, u okolini Tripolija, bila pod kontrolom pobunjenika, izvje{tava AP. Gadafijeve trupe, koje kontroli{u Tripoli i gradove na zapadu zemlje, krenule su u obra~un sa slabo naoru`anim ustanicima i nastoje da stvore tampon-zonu oko glavnog grada, prenosi AP. Grad Zvara, koji dr`e pobunjenici, pod stalnim je pritiskom libijskih trupa koje su, prema rije~ima jednog od stanovnika, ponudile “izbor“ vlastima tog mjesta: da se predaju, “pa }e Gadafi zaboraviti {ta se desilo, ili }e ih napasti vojnom silom“.

Haag pokre}e istragu o ratnim zlo~inima
Tu`ila{tvo Me|unarodnog krivi~nog suda u Haagu pokrenulo je ju~er preliminarnu istragu o tome da li se u sukobima u Libiji mo`e govoriti o mogu}im zlo~inima protiv ~ovje~nosti. Tu`ilac Luis Moreno-Okampo odlu~io je da pokrene istragu poslije preliminarnog prou~avanja raspolo`ivih informacija, prenosi AP. Time je Me|unarodni krivi~ni sud reagovao na sukobe izme|u pristalica re`ima Muamera Gadafija i njegovih protivnika u Libiji.

Suspendovano ~lanstvo
U osvojenom gradu Garjanu, u planinama Nafuza, vladine trupe su, prema rije~ima stanovnika, privele oficire koji su pri{li pobunjenicima, sa~inile liste demonstranata i krenule u potragu za njima. Pobunjenici su, u me|uvremenu, uspjeli da odbiju napade na tri grada u okolini Tripolija koja su pod njihovom kontrolom, a to su Misurata, isto~no, Zavija zapadno i Zintan ju`no od Tripolija. Generalna skup{tina UN-a suspendovala je ~lanstvo Libije u Vije}u UNa za ljudska prava zbog brutalnosti u suzbijanja protesta u toj zemlji.

@rtve
Za vrijeme nasilnog gu{enja pobune u Libiji bilo je 6.000 mrtvih, od kojih 3.000 samo u Tripoliju, izjavio je ju~er u Parizu glasnogovornik Libijske lige za ljudska prava Ali Zeidan. “Broj `rtava u cijeloj zemlji je 6.000, od kojih 3.000 u Tripoliju, 2.000 u Bengahziju i 1.000 u drugim gradovima“ kao {to je Zavija i Zintan, izja, vio je glasnogovornik na konferenciji za {tampu organiziranoj u sjedi{tu Me|unarodnog saveza liga za ljudska prava (FIDH) u Parizu.

18

OGLASI

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine

SVIJET FINANSIJA

19

Zabrinutost na Wall Streetu

Nafta oborila indekse
Irak: Rekordna proizvodnja
Ira~ki izvoz nafte je u februaru porastao na najvi{i nivo jo{ od savezni~ke invazije 2003, zahvaljuju}i pokretanju izvoza tog energenta iz poluautonomnog regiona Kurdistana, na sjeveruIraka. Irak je pro{log mjeseca u prosjeku izvozio 2,202 miliona barelanafte na dan, prema 2,161 milionbarela iz januara, a po{to je prosje~nacijena barela iznosila 97 do 98 dolara za barel, zvani~ni Bagdad je tokom februaraprodajomnafteostvarioprihodeve}e od {est milijardi dolara. Irak, koji prihodima od te~nog zlata finansira ve}i dio bud`eta, imaoje koristi od poskupljenja te sirovine izazvanog nasilnim protestima u Libiji, usljed kojih je proizvodnja nafte u toj ~lanici Organizacije zemalja izvoznica nafte prepolovljena. Pove}anje proizvodnje najva`nije energetske sirovine je od klju~ne va`nosti za Irak, koji, iako posjeduje ~etvrte po veli~ini potvr|ene zalihe nafte, ima problema da obnovi svoj naftni sektor nakon vi{egodi{njih ratova, sankcija, a u posljednje vrijeme i sabota`a. Lo{a sigurnosna situacija i tenzije izme|u centralne vlade u Bagdadu i Kurda na sjeveru usporavaju oporavak.

BiH

EU

EK: Iz vje{taj o
Evropska komisija prihvatila je u srijedu privremeni izvje{taj o napretku Hrvatske u ispunjavanju mjerila u poglavlju 23 Pravosu|e i temeljna prava, koje ostavlja mogu}nost dovr{etka pregovora u junu, do kraja ma|arskog predsjedni{tva Evropskom unijom. - Izvje{taj koji je EK prihvatila vrlo je jasno. Postignut je izvrstan napredak, za {to treba pohvaliti vladu, s obzirom da je ovo vrlo va`no, te{ko i zahtjevno poglavlje, rekao je evropski komesar za pro{irenje [tefan Füle. On je kazao da je cilj zavr{etka pregovora u junu vrlo ambiciozan i za njegovo ispunjavanje Hrvatska }e trebati udvostru~iti napore kako bi ispunila zahtjeve u odre|enom broju

napretku Hrvatske

Sukobi u Libiji, nemiri u Iranu te na Bliskom istoku potaknuli su skok cijene nafte na berzi u New Yorku
Na Wall Streetu vode}i inde ksi su o{ tro pa li, jer se ulaga~i pla{e da }e rast cijena nafte na{tetiti oporavku ameri~ke privrede. Dow Jones Industrial Average pao je 1,39 posto, na 12.056 bodova, dok je Standard & Poor’s 500 potonuo 1,59 posto, na 1.306 bo do va, a Nas daq Com po si te 1,61 pos to, na 2.737 bodova. Sukobi u Libiji i politi~ki nemiri u Iranu te drugim zemljama Bliskog istoka potaknuli su skok terminske cijene nafte na berzi u New Yorku za vi{e od 2,5 dolara, na 99,60 dolara po barelu. Na londonskom je tr`i{tu cijena nafte sko~ila za 3,6 dolara, na 115,40 dolara. Prem da je pred sje dnik ameri~ke centralne banke Ben Bernanke u izvje{taju Senatu kazao da bi tek dugotrajniji rast cijena nafte mogao zaprijetiti privrednom opo rav ku, ula ga~e to ni je umirilo. Visoke cijene goriva mogle bi izazvati pad potro{nje Amerikanaca, a to bi na{tetilo privredi, s obzirom na to da ona zavisi o potro{nji. Stoga su pod najve}im pritiskom bile dionice kompanija koje su najosjetljivije na cijene goriva. Dow Jones indeks transportnog sektora potonuo je 2,5 posto. S&P indeks rudarskog sektora pao je 2,3, a industrijskog 2,2 posto. S druge strane, pad indeksa ubla`ile su dionice u defanzivnim sektorima, kao {to su uslu`ni, zdravstveni i sektor usmjeren potro{a~ima.

[tefan Füle

mjerila u ovom poglavlju. - Lopta je na strani Hrvatske i ovaj izvje{taj ne zatvara vrata {to se rokova ti~e, odgovorio je Füle na pitanje mo`e li Hrvatska zavr{iti pregovore u junu.

Hrvatska: Mjese~no nedostaje 315 eura
Lani su prihodi prosje~nog hrvatskog doma}instva iznosili 6.320 kuna (850 eura), a Hrvati tvrde da im mjese~no nedostaje 2.340 kuna (315 eura). Zagrep~ani su prosje~no zara|ivali 7.560 kuna (1.018 eura), {to je za 70 kuna manje nego godinu ranije. Zagreb Najvi{i prihodi nakon Zagreba pro{le godine bili su u Istri, Primorju i Gorskom kotaru: sa 7.630 kuna(1.027 eura) u 2009. pali na 7.180 kuna(967 eura) lani. Najmanje su zara|ivali Slavonci - samo 4.750 kuna (639 eura), {to je za ~ak 610 kuna (82 eura) manje nego u 2009. godini. Istra`ivanje je pokazalo da je godi{nje prosje~no hrvatsko doma}instvo zaradilo oko 75.863 kuna (10.220 eura). Prema procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljavanje osnovnih tro{kova i potreba porodice trebali bi u prosjeku iznositi 8.660 kuna (1.166 eura), ili za ~etvero~lanu porodicu 11.000 kuna mjese~no (1.480 eura), {to je 2.340 kuna manje u realnom prihodu u odnosu na `elje. Ve}e odpotrebnih prihoda u 2010.ima samo 9 posto doma}instava, {to je pad od 1 posto u odnosu na godinu ranije i 3 posto u odnosu na 2008. godinu. Ni`e od potrebnihprihoda ima 77 posto doma}instava, {to je bitno pove}anje u odnosu na dvijeprethodnegodine. Manje od potrebnihprihoda2009. imalo je 71 postodoma}instava, a godinu ranije 68 posto. Hrvati najvi{e tro{e na hranu i pi}e, oko 32 posto prihoda. Ubroje li se u to i tro{kovi stanovanja, dolazi se do podatka da 52 posto prihoda doma}instava tro{e na osnovne egzistencijalne potrebe. U 2010. godini su tro{kovi kredita porasli 16 posto.

Evropska unija priprema rje{enje koje bi omogu}ilo izdavanje po se bnih ob ve zni ca uz evropske garancije kojima bi se finansirali veliki infrastrukturni projekti, u koje }e, prema procjenama Evropske komisije, do 2020. godine trebati investirati od 1.500 do 2.000 milijardi eura. EK je pokrenula javnu raspravu o posebnim obveznicama ~iji bi cilj bio pomo}i privatnim tvrtkama, nositeljima projekata, da privuku investitore na tr`i{tu kapitala, u prvom redu penzione fondove i osiguravaju}a dru{tva. - Dr`avnim bud`etima treba konsolidacija, a istovremeno moramo poticati odr`ivi rast u EU. Sredstva iz evropskog bud`eta moraju se efikasnije koristiti, tako da takvi projekti privuku investitore sa tr`i{ta kapitala. Stoga }emo, u okviru ove inicijative, udru`iti na{e snage s Evropskom investicionom bankom, rekao je evropski komesar za monetarne i ekonomske poslove Olli Rehn. Finansiranje infrastrukturnih projekata znatno je ote`ano nakon finansijske krize, a banke su se morale suo~iti s novim ograni~enjima kada su u pitanju dugoro~ne pozajmice. - Ove obveznice za projekte mo gle bi bi ti na~in za pri vla~enje kapitala od drugih investitora, poput penzionih

Obveznice od 2.000 milijardi

fondova i osiguravaju}ih dru{tava, koji bi mogli donijeti dodatni novac kao dodatak tradicionalnim izvorima finansiranja, kazao je predsjednik EIBa Philippe Maystadt. EK isti~e da EU s ovim obveznicama ne bi direktno posu|ivala novac na tr`i{tu te da ovdje nije rije~ o euroobveznicama, prijedlogu koji se u posljednje vrijeme ~esto spominje, ali oko kojeg nema saglasnosti zemalja ~lanica. Zamisao o euroobveznicama po~iva na tome da zemlje ~lanice solidarno preuzmu odgovornost za zadu`ivanje nekih zemalja ~lanica koje se na|u u finansijskim pote{ko}ama, po povoljnijim kamatama nego {to bi to bio slu~aj da izdaju svoje nacionalne obveznice. Ove obveznice za projekte mogle bi biti u obliku garancija EU, ili pozajmica EIB-a, ili iz bud`eta EU.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Razvoj organske proizvodnje

EBRD podr`ava tvornicu iz Maglaja

Za Natron Hayat 11 miliona eura kredita
Proizvo|a~ raznih vrsta papira i kartonskih proizvoda privatiziran je 2005. i sada je u vlasni{tvu KEAS-a, vode}e kompanije u Turskoj u sektoru drvne industrije i proizvodnje papira
Heljda se sve vi{e koristi u ishrani

Bh. proizvodi
bolji od evropskih
Predsjednik Saveza Organsko FBiH Sejad Herceg, direktor AgriBioCerta Ranko Tadi}, voditeljica certifikacijskog programa u Hrvatskoj Ksenija Borovski i voditelj za BiH E{ref Maksumi} nedavno su posjetili sajam ekolo{ke poljoprivrede i ekolo{kih proizvoda BioFach 2011. u Nürnbergu.

^lan IFOAM-a
Na sajmu BioFach 2011. Savez Organsko FBiH pristupio je i potpisao saglasnost za u~lanjenje u porodicu IFOAM-a (International Foundation for Organic Agriculture Movements). Savez je pristupanjem postao jedini ~lan Me|unarodne fondacije pokreta za organsku poljoprivredu iz BiH. - Osim proizvodnje heljde, tu su i druge `itarice, ljekovita bilja, med... Na{i proizvodi po kvaliteti nadma{uju sve sli~ne proizvode u Evropi, rekao je on. Naglasio je da se bh. stanovni{tvo sve vi{e okre}e organskoj proizvodnji, a plan Saveza za ovu godinu je da vi{e od 200 operatera uklju~i u organsku proizvodnju.

Evropska banka za obnovu i razvoj daje kredit od 11 miliona eura Natron Hayatu iz Maglaja, kako bi podr`ao dalji rast i razvoj preduze}a u skladu sa standardima Evropske unije. Natron Hayat je proizvo|a~ raznih vrsta papira i kartonskih proizvoda, ranije je bio u dr`avnom vlasni{tvu, privatiziran je 2005. godine i sada je u vlasni{tvu KEAS-a, vode}e kompanije u Turskoj u sektoru drvne industrije i proizvodnje papira.

Natron Hayat: Nastavak saradnje s EBRD-om

Nastavak investicija
EBRD }e koristiti finansiranje za trajni obrtni kapital, podr{ku strategiji preduze}a da pro{iri obim proizvodnje i pove}a izvoz. Pored toga, projekt }e pomo}i Natron Hayatu da analizira kori{tenje energije u proizvodnji i procijeni mjere i investicije s ciljem optimiziranja sopstvene proizvodnje elektri~ne energije i pobolj{anja energetske efikasnosti postrojenja. Projekt }e tako|er pomo}i preduze}u u podizanju standarda za{tite na radu. Projekt predstavlja nastavak investiranja u Natron Hayat nakon {to je EBRD 2006. ulo`io 11 miliona eura za ponovno pokretanje postrojenja za proizvodnju celuloze i pomo} u obnavljanju drugih postrojenja. - EBRD je veoma zadovoljan {to mo`epomo}iNatronHayatu

Izvanredni uvjeti
- Obilaskom {tandova i prisustvom na mnogim sastancima, zaklju~ili smo da BiH ima izvanredne uvjete i mogu}nosti da ispuni standarde regulative Evropske unije u organskoj proizvodnji. Potra`nja za bh. proizvodima ni ovaj put nije izostala. Interes firmi Filipini Diego iz Italije i Ziger iz Njema~ke za otkup heljde od organske farme Heljda-Eko iz Sarajeva je velika, {to pokazuje podatak da bi u narednom periodu isporuke heljde za Njema~ku mogle prema{iti 200 tona, kazao je Herceg za Oslobo|enje. BiH ve} izvozi heljdu i ljuspice od heljde u Italiju i Njema~ku, ali u znatno manjim koli~inama. - Za proizvodnju heljde ne trebaju velike povr{ine te ovu isporuku od 200 tona ne}e biti te{ko ispuniti. Jedan ~ovjek u Bosanskom Petrovcu sam proizvodi vi{e od 100 tona heljde, istakao je Herceg i dodao da BiH ima dovoljno povr{ina namijenjenih za organsku proizvodnju.

SOPSTVENA ENERGIJA Projekt }e pomo}i Natron Hayatu da analizira kori{tenje energije u proizvodnji i procijeni mjere i investicije s ciljem optimiziranja sopstvene proizvodnje
da pove}a obim proizvodnje i pobolj{a standarde energetske efikasnosti i za{tite okoline. Podr{karazvojuindustrijskihprojekata u privatnomsektoru,sposebnimusmjerenjem na izvozno orijentirana preduze}a, jedan je od klju~nih prioriteta EBRDa u BiH, rekao je direktor proizvodnje i uslugaEBRD-a Frederic Lucenet. - Projekt predstavlja zna~ajan korak u produbljivanju saradnje s EBRD-om. Ovaj kredit za na{u kompaniju ne predstavlja samo podr{ku za pobolj{anje operativnih rezultata zbog sve ve}e konkurencije, nego nam daje pouzdanje da }e EBRD biti dugoro~ni partner i za na{e budu}e planove, kazao je predsjednik Nadzornog odbora Natron Hayata Yıldırım Aktürk.

61 dr`ava
Od po~etka rada u BiH do sada EBRD je ulo`io vi{e od 1,3 milijarde eura u projekte u svim privrednim sektorima, a mobilizirao je dodatna ulaganja od preko 1,5 milijardi eura. EBRD, ~iji su dioni~ari 61 dr`ava i dvije me|unarodne institucije, ima za cilj da pomogne tranziciju sa central no-plan ske na tr`i {nu ekonomiju u zemljama od centralne Evrope do centralne Azije.

Sir, kozje mlijeko
- Okrenut }emo se organskoj proizvodnji sira, kozjeg mlijeka, ali nam nedostaje sto~ne hrane namijenjene za organsko prehranjivanje. U narednom periodu radit }emo na proizvodnji sto~ne hrane organskog porijekla, kazao je Herceg i dodao da organski proizvedena hrana nije skuplja, ~ak u po je di nim se gmen ti ma mo`e biti jeftinija, a svakako je zdravija. A. Pe.

Hypo Bank Mostar

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 042 - 3. 3. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Herbert Walzhofer IZVR[NI DIREKTOR
Odlukom Nadzornog odbora, a s ciljem ja~anja profesionalnih standarda i ljudskih resursa, izvr{nim direktorom Hypo Alpe-Adria-Bank Mostar imenovan je Herbert Walzhofer, koji na tu poziciju dolazi sa mjesta voditelja poslovanja sa stanovni{tvom, malim i srednjim poduzetnicima i privatnog bankarstva Hypo Alpe-Adria-Bank International AG. Cijene}i ~injenicu kako je SME jedan od glavnih pokreta~a razvoja svakog modernog gospodarstva, Uprava Hypo Alpe-Adria-Bank Mostar posebnu pa`nju u poslovnoj strategiji posvetila je razvoju upravo ovog segmenta, saop}eno je iz banke. Od izuzetne je va`nosti u svom timu imati osobe od povjerenja, vizionare, koji znaju prepoznati potrebe tr`i{ta i od kojih }e cjelokupna grupacija mo}i dosta toga nau~iti. Walzhofer je svojim radom
Herbert Walzhofer

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.432514 1.450082 26.284142 0.080322 0.261664 0.719162 1.721469 0.565032 0.253303 0.223399 1.524292 0.872787 2.301180 1.412803 0.049619 1.874578

1.955830 1.436104 1.453716 26.350017 0.080523 0.262320 0.720964 1.725783 0.566448 0.253938 0.223959 1.528112 0.874974 2.306947 1.416344 0.049743 1.879276 USD BAM

1.955830 1.439694 1.457350 26.415892 0.080724 0.262976 0.722766 1.730097 0.567864 0.254573 0.224519 1.531932 0.877161 2.312714 1.419885 0.049867 1.883974 1.57290 2.225187

dokazao kako posjeduje znanja i kompetencijepotrebne za obavljanje povjerenih mu zada}a. Sigurni smo da }e uspje{no o`iviti viziju poslovanja na{e grupacije, rekao je direktor Hypo Alpe-Adria-Bank Mostar Michael Vogt.

Demanti o zatvorenim radnjama
Gradska uprava Mostara demantirala je podatak da je na podru~ju grada Mostara u prva dva mjeseca ove godine zatvoreno oko 500 samostalnih radnji. Taj podatak iznesen je na sastanku privrednika Hercegova~ko-neretvanskog kantona i predstavnika gradskih, kantonalnih i federalnih vlasti, odr`anom 28. februara u organizaciji obrtni~kih komore Federacije BiH i HNK-a i udru`enja Link i Prohum. U GU su kazali kako je trajnih odjava u 2010. bilo 321, dok ih je u prva dva mjeseca teku}e godine bilo ukupno 45. Prema na{im saznanjima i iz dokumentacije, radnje se uglavnom odjavljuju zbog nerentabilnosti poslovanja i uvo|enja fiskalnih kasa, pojasnili su u GU.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 01. 03. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 01. 03. 2011 =

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine
U m:telu zadovoljni pro{lom godinom

BIZNIS I EKONOMIJA
Svetlana Ceni}

21

BRUTO DOBIT
120,28 miliona KM
Ukupan prihod iznosio je 488,05 miliona KM, a rashodi 367 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu manji su 3 posto
Kompanija m:tel je u 2010. godini ostvarila ukupan prihod od 488,05 miliona KM, bruto dobit iznosi 120,28 miliona KM, {to je 5,3 posto vi{e u odnosu za 2009. godinu. Izvr{ni direktor za finansije m:tela Jasmina Lopa~i}, prezentiraju}i ju~er u Banjoj Luci rezultate poslovanja za 2010. godinu, kazala je da je EBITDA mar`a u su 3 posto, rekla je ona. Generalni direktor m:tela Predrag ]ulibrk rekao je da zavr{ni poslovni izvje{taj za 2010. pokazuje da baza mobilne telefonije iznosi 344.006 korisnika, {to je 9,4 posto vi{e u odnosu na prethodnu godinu. Prema procjenama m:tela, u uslugama mobilne telefonije u BiH ova kompanija ima udio od oko 40 koja trenutno ima oko 8.600 korisnika. Kompanija m:tel tokom 2010. je 110 uposlenika proglasila tehnolo{kim vi{kom i njima je pojedina~no ispla}ena neto otpremnina po 48.000 KM, odnosno za te namjene izdvojila je oko 5,7 miliona KM. Ekonomska situacija u BiH odrazila se i na poslovanje ove kompanije. - Po{to je 2010. godinaozna~ila krajrecesije, o~ekivali smo da }e se to odraziti i na makroekonomska kretanja u BiH, prije svegakrozporastbrutodru{tvenogproizvoda i novastranaulaganja. To se nije dogodilo, ali se nadamo da }e tokom ove godine sve vlade u BiH osiguratimakroekonomskustabilnostkako bi kompanijama, pa i m:telu, obezbijedile dugoro~nu stabilnost. Nadamo seda }e uovojgodini u BiH do}i dorasta BDP-a ipokretanjave}ihinfrastrukturnihradova, odnosnodotokastranogkapitala, kazao je ]ulibrk.

Radnici povratnici dodatno optere}enje
Ne}e do}i do tako velikih problema kao {to je bilo s Irakom, kada se naplata ~ekala jako dugo
Svaki broj radnika koji se vrati u BiH bez posla dodatno je optere}enje, a adresa za takva pitanja su kreatori ekonomske politike za koje vidimo kako su je iskreirali, izjavila je ekonomski analiti~ar Svetlana Ceni}, upitana za ocjenu kako }e se revolucije u nekim arapskim zemljama, prije svega u Libiji, odraziti na socio-ekonomsku situaciju u BiH.

Sa ju~era{nje konferencije za novinare u Banjoj Luci

Vi{e poslova?
Prema podacima iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, do sada je iz Libije evakuirano 850 dr`avljana BiH, ve}inom radnika na projektima u ovoj zemlji, dok ih je za evakuaciju ostalo oko 180. Tako|er, vi{e bh. kompanija ima ugovore o radu na projektima u ovoj zemlji. Kada su u pitanju takvi ugovori, Svetlana Ceni} navodi da u njima uvijek postoji klauzula o “vi{oj sili“, ali da ne mo`e napamet govoriti kako je koja firma zaklju~ivala ugovor. Ona se nada da ipak ne}e do}i do tako velikih problema kao {to je bilo s Irakom, kada se naplata ~ekala jako dugo. Kratkoro~no gledano, ocijenila je, bit }e ugro`ene firme koje ~ekajunaplatu, jer ako ni{ta ne funkcionira, pitanje je da li }e i kada }e naplatiti svoje poslove. Me|unarodni ugovori su ipak druga~ije tretirani, ali je pitanje vremena u kojem }e se naplatiti ta potra`ivanja, kako su osigurana potra`ivanja i kakve su odredbe ugovora, a dugoro~no je pitanje i ko }e voditi te zemlje. - Nije isklju~eno da }e BiH imati vi{e poslova. Jedino na {to sa skepsom gledam je da kada vidim kako su se velike sile ve} pripremile na granici da budu tu u slu~aju “demokratizacije i obnove“. One uvijek sa sobomvode i multinacionalnekompanije koje odmah sklapaju poslo-

OTPREMNINE Kompanija je 110 uposlenika proglasila tehnolo{kim vi{kom i njima je pojedina~no ispla}ena neto otpremnina po 48.000 KM, odnosno za te namjene izdvojila je oko 5,7 miliona KM
2010. iznosila 46,72 posto, {to je 5,8 posto vi{e nego 2009. i jedna je od najve}ih u regionu. posto. Broj korisnika fiksne telefonije iznosi 344.132 i bilje`i pad od 3 posto. Istovremeno je pove}an broj korisnika brzog interneta m:tel ADSL od 52,8 posto te ukupan broj korisnika iznosi 80.711. ]ulibrk je izjavio da je zadovoljan odazivom korisnika na novu uslugu OPEN, koja podrazumijeva digitalnu IPTV TV,

Jednocifren rast
On je istakao da privatizacija Te le ko ma Srbi je ne}e ote`ati poslovanje m:tela te da se vlasni~ka struktura kompanije ne}e mijenjati. Kada je u pitanju 2011. godina, rekao je da m:tel, kao realna kompanija, ima plan o rastu prihoda iskazanom u jednocifrenom broju. - Bit }emo zadovoljni ako ga ostvarimo uz sve te{ko}e koje imamo. Ali, to nije problem telefonskih operatera samo u BiH nego i u cijelom regionu, zaklju~io je ]ulibrk.
G. KATANA

DEMOKRATIZACIJA I OBNOVA Velike sile se ve} pripremile na granici da budu tu u slu~aju “demokratizacije i obnove“. One uvijek sa sobom vode i multinacionalne kompanije, koje odmah sklapaju poslove
ve, kazala je Svetlana Ceni}. Pritom je navela primjer Iraka, gdje su se firme koje su dobile ogromne poslove zapravo pokazale kao politi~kiveomauvezane. Njihovarukovodstva igraju dvostruku ulogu. Ima ih u politi~koj eliti, a isto su na ~elu upravnih odbora. - Ako se to desi, mala BiH ima slabe {anse da njima bude konkurencija. Jedino mo`e biti podizvo|a~, ka`e ona, prenosi Fena.

Nova OPEN usluga
- Zarada po akciji lani je iznosila 0,22 KM, ili 22 posto, {to je 4,8 posto vi{e nego prethodne godine. Rashodi u 2010. iznosili su 367 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu manji

Jednim okom
Te{ko je dugoro~no prognozirati ko }e sada vladati i kakve }e preferencije imati neko novo rukovodstvo prema firmama iz BiH, s jedne strane, i kako }e se bh. firme tamo pokazati, s druge strane. - Me|utim, ova dr`ava je ~esto s jednim okom gledala na svjetska zbivanja, zaboravljaju}i da prvo treba srediti vlastite stvari ovdje, da postoji doma}a potra`nja, da postoje i stvari koje se odmah mogu regulisati u BiH da se pove}a stopa zaposlenosti, umjesto da svaki dan imamo sve vi{e nezaposlenih. Tako da primarno treba gledati na to, a tek onda na sve ovo {to }e se djelomi~no odraziti na nas, a ti~e se ovih zemalja, zaklju~ila je Svetlana Ceni}.

Uljarice - strate{ki proizvod
U Banjoj Luci je ju~er odr`an okrugli sto o temi “Uljarice - doma}i strate{ki proizvod za sigurnog kupca“ , u organizaciji Poljoprivrednoginstituta RS-a,Ministarstvapoljoprivrede i privredne komore RS-a. Skup jeokupio stru~njake izoblastipoljoprivredne proizvodnje uljanog sjemena, predstavnike Poljoprivrednog instituta RS-a, ministarstava poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS-a te predstavnike kompanije BIMAL. Isplativ i ekonomski opravdan uzgoj uljarica u BiH osnovni je razlog sazivanja okruglog stola. [ef Zavoda za industrijsko bilje Milo{ No`ini} predstavio je operativni program za unapre|enje proizvodnje uljarica u RS-u od 2011. do 2015. godine, s posebnim osvrtom na ekonomsku isplativost uzgoja uljarica sa sigurnim otkupom. PredstavniciBIMAL-a sutokomprezentacijeteme “Realizacija ugovorene proizvodnje soje za 2010. godinu“ istakli u~injeno na realizaciji plana predstavnika instituta i BIMAL-a.

AMZ: 590.000 tona ~elika
U pogonima ArcelorMittal Zenica u 2010. proizvedeno je oko 590.000 tona ~elika, {to je u pore|enju sa 2009. go di nom ne zna tno po ve}anje. Lani je na tr`i{te plasirano oko 580.000 tona proizvoda od ~elika. Na tr`i{te zemalja Balkana, Evropske unije i sjeverne Afrike izvezeno je oko 55 posto proizvoda, dok su ostale koli~ine plasirane na tr`i{te {irom BiH.

Vi{e stanova
U 2010. gra|evinska preduze}a u BiH zavr{ila su 3.669 stanova, {to je vi{e 35,4 posto nego 2009. godine. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, nezavr{enih stanova je 3.505, {to je u odnosu na 2009. manje 25,3 posto. Prosje~na povr{ina zavr{enih stanova u 2010. godini je 53,5 kvadratna metra.

22 BERZANSKI IZVJE[TAJI
1.659,77
BIFX

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE
930,58
ERS10

1.088,73

SASX-10

1.066,27

SASX-30

1.019,75

BIRS

1.836,71

FIRS

Sa Banjalu~ke berze

Trgovanje na SASE

Najtra`enije dionice
Ju~era{nji promet 219.096,70 KM

ELEKTROPRIVREDE
prosje~noj cijeni od 5,45 KM. Akcije dva fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Euroinvestment fonda a.d. Banja Luka (-1,13 posto), i ovim akcijama se trgovalo po prosje~noj cijeni od 8,73 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama Projekt a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 28.596,27 KM, po prosje~noj cijeni od 1,23 KM. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu rast cijena akcija zabilje`ile su akcije tri emitenta, a najve}i rast imale su akcije preduze}a Gradska ~isto}a a.d. Bratunac (162,80 posto), i ovim akcijama se trgovalo po cijeni od 0,657 KM, u vrijednosti 5.506,32 KM. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena akcija zabilje`ile su akcije dva emitenta, od ~ega su akcijepreduze}a Metalno a.d. Zvornik ostvarile pad od 20,00 posto i trgovalo se po cijeni od 0,08 KM po akciji, u vrijednosti od 265,04 KM. Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 449.725,09 KM. U sklopu 67 transakcija ukupno je prometovano 257.620 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 353.722,25 KM, u sklopu 29 transakcija prometovano je 252.506 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 37.450,76 KM, u sklopu 13 transakcija prometovana je 2.581 dionica. Na kotaciji kompanija najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama Bosnalijek d.d. Sarajevo u iznosu od 37.058,76 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 14,65 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 246.137,89 KM, u sklopu 13 transakcija prometovane su 61.633 dionice. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Prof plus d.d. Sarajevo u iznosu od 240.380,00 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,00 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 70.133,60 KM, u sklopu tri transakcije prometovane su 188.292 obveznice. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 62.100,00 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 8.033,60 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 86.650,56 KM, u sklopu 30 transakcija prometovano je

Akcije preduze}a Metalno u minusu
Na Banjalu~koj berzi ju~er je ostvaren promet od 219.096,70 KM, kroz 104 transakcije. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijama Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje, trgovalo se u iznosu od 9.946,44 KM, po prosje~noj cijeni od 0,61 KM po akciji. Ukupan promet obveznicama na ju~era{njem trgovanju iznosio je 62.566,83 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republika Srpska izmirenje ratne {tete 3 u vrijednosti od 23.742,68 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 1,01 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 24.528,32 KM, po prosje~noj cijeni od 5,45 KM, {to predstavlja rast cijene za 9,00 posto. Akcije ~etiri fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka (9,00 posto), i ovim se akcijama trgovalo po

Promet na kotaciji 353.722,25 KM

Banjalu~ka berza Kursna lista za 2. mart 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

3.315 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u iznosu od 33.502,50 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 33,01 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 9.352,28 KM, u sklopu osam transakcija prometovano je 1.799 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Inter{ped d.d. Sarajevo u iznosu od 5.550,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 30,00 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Borac proizvodnja obu}e d.d. Travnik od 33,33 posto i dostigle su cijenu od 0,16 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent IK Banka d.d. Zenica od 6,65 posto i dostigao cijenu od 70,01 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 2. mart/o`ujak 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Birac a.d Zvornik ZTC Banja Vrucica a.d. Teslic Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modrica Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,2 8,73 0,062 3,59 6,96 4,99 5,45 1,69 -1,13 1,64 0 -0,57 1,42 9 4,25 8,73 0,062 3,59 7 5 5,5 4,01 8,73 0,061 3,59 6,8 4,92 5 156 70 12.496 92 150 4.001 4.502 655,32 611,10 769,22 330,28 1.044,00 19.951,95 24.528,32 0,0014 0,015 0,9 0,61 0,107 1,68 1,45 0 15,38 0 0 -10,08 1,82 0 0,0014 0,015 0,9 0,62 0,107 1,69 1,45 0,0014 0,015 0,9 0,6 0,107 1,65 1,45 206.735 5.000 1.000 16.304 9.000 1.967 1.305 289,43 75,00 900,00 9.946,44 963,00 3.295,99 1.892,25

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA H BH TELECOM D.D. SARAJEVO PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO METALNO DD ZENICA POSTBANK BH D.D. SARAJEVO SOLANA DD TUZLA SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE BORAC PROIZVODNJA OBUCE D.D. TRAVNIK FAMOS D.D. SARAJEVO INTERsPED DD SARAJEVO KONJUH D.D. zIVINICE RUDNIK SOLI TUsANJ DD TUZLA 0,16 33,33 3,00 0,00 30,00 0,00 6,21 0,16 7,51 -6,24 0,16 3,00 30,00 6,21 7,51 0,16 3,00 30,00 6,21 7,51 1.000 186 185 100 328 160,00 558,00 5.550,00 621,00 2.463,28 1 3 2 1 1 5,57 80,54 3,91 70,01 33,01 8,00 44,73 18,00 -0,54 -0,14 -4,63 -6,65 0,04 0,00 -0,60 11,02 5,57 80,61 3,91 70,01 33,50 8,00 45,00 18,00 5,57 80,50 3,91 70,01 33,00 8,00 44,00 17,99 650 270 109 3 1.015 166 184 592 3.620,50 21.743,20 426,19 210,03 33.502,50 1.328,00 8.230,00 10.654,02 2 8 1 1 4 1 4 4 34,50 97,00 95,00 21,28 -2,82 0,00 -2,06 -0,81 34,50 97,00 95,00 21,45 34,50 180.000 97,00 7.810 95,00 482 21,25 326 62.100,00 7.575,70 457,90 6.936,12 1 1 1 5 5,04 3,90 5,80 3,07 4,00 -4,00 0,00 0,00 0,33 5,25 5,04 3,90 5,80 3,07 4,00 5,04 3,90 5,80 3,07 3,80 161 500 117 755 60.100 811,44 1.950,00 678,60 2.317,85 240.380,00 1 2 1 3 6 14,65 8,00 -1,78 -2,44 14,80 8,00 14,50 8,00 2.532 49 37.058,76 392,00 12 1

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA KP Bobas a.d. Kotor Varos Cajavec a.d. Banja Luka Gradska èistoca a.d. Bratunac Gradska pivnica a.d. Banja Luka Livnica a.d. Ljubija Metalno a.d. Zvornik Nova trgovina d.d. Brèko Prnjavor ekspres a.d. Prnjavor Pobjeda a.d. Bijeljina Promtes a.d. Teslis Projekt a.d. Banja Luka Rafinerija nafte a.d. Brod Veterinarska stanica a.d. Samac Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 1 0,302(A) 0,657 1 0,74 0,08 5 0,17(A) 0,871 0,104(A) 1,23 0,085 0,546(A) 82,7 38,35 37,93 36,98 36,55 0 162,8 0 0 -20 0 -15 0 4 0 6,25 0 0,85 0,63 2,13 1,01 -0,73 1 0,302 0,657 1 0,74 0,08 5 0,17 0,871 0,104 1,23 0,085 0,546 83,5 38,35 37,94 37,4 37 1 0,302 0,657 1 0,74 0,08 5 0,17 0,871 0,104 1,23 0,085 0,546 82,68 38,35 37,92 36,8 36,01 18.960 8.155 8.381 20.372 3.265 3.313 20 1.165 10.569 6.027 23.249 11.847 2.860 23.995 18.331 8.693 64.211 23.674 18.960,00 2.462,83 5.506,32 20.372,00 2.416,10 265,04 100,00 198,05 9.205,60 626,80 28.596,27 1.007,00 1.561,56 19.844,76 7.029,94 3.297,01 23.742,68 8.652,44

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

116,07

$ 0,56 %

3,82

$ 1,24 %

1.435,10

$ 0,27 %

34,81

$ 1,13 %

2,613

$ 0,88 %

809,50

$ 0,09 %

739,25

$ 0,51 %

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine

SARAJEVSKA HRONIKA 23

Danas skup pred Op}inom Novi Grad

Mje{tani Zabr|a tra`e vodu u ku}ama
Jo{ 2007. godine najavljeno ucjevljenje Lepeni~kog potoka kako se kanalizacija ne bi izlijevala
U 11 sati danas }e se pred Op}inom Novi Grad okupiti nezadovoljni stanovnici dijela Mjesne zajednice Naselje heroja Sokolje. Ka ko nam je ka zao Na zif Osmanovi}, predsjednik Savjeta ove mjesne zajednice, rije~ je o stanovnicima Zabr|a, koji jo{ nisu dobili vodu u svojim domovima. - Bilo je obe}anja da }e to dosad biti realizovano, a oni i dalje koriste cisterne. Pored toga, nije ura|ena kanalizacija, pa

CISTERNE Stanovnici Zabr|a i dalje koriste cisterne, dok se kanalizacija iz Lepeni~kog potoka izlijeva me|u ku}e
strahuju od novih poplava, koje bi mogle nastati izlijevanjem Lepeni~kog potoka, koji prolazi pored njihovih ku}a. Od nadle`nih, gra|ani }e samo tra`iti

da se realizacija ova dva projekta malo ubrza, dakle, nema ne kih do da tnih zah tje va za asfaltiranjem, rasvjetom, samo ono {to se doti~e egzistencije, istakao je Osmanovi}. Podsje}amo, nakon poplava koje su ovo naselje zadesile jo{ 2007. godine, istaknuto je da je projekat ure|enja Lepeni~kog potoka ura|en, ali da je zbog odre|enih nedostataka vra}en na doradu. Njime su trebali rukovoditi Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo i Javno predu-

Strah od novih poplava

ze}e Slivovi rijeke Save. Prema nekim najavama, stanovnicima Zabr|a, u okupljanju }e se pridru`iti i mje{tani Bu~a Potoka i Dobro{evi}a, svaki od njih sa boljkama nerije{ene infrastrukture, od ~ega se ve}ina proje-

kata odnosi na mre`u vodovoda i kanalizacije. Iako ve}ina od ovih projekata nije u nadle`nosti Op}ine Novi Grad, mje{tani o~ekuju razgovor sa na~elnikom Damirom Had`i}em.
J. M.

Odvodnja oborinskih voda u Rajlovcu

Za siguran prolazak vozova
Jedan od sugra|ana uzurpirao posjed JP @eljeznice kako bi se bavio poljoprivredom
Radnici firme Bosman su u drugoj polovini februara po~eli djelimi~no ucjevljenje i ~i{}enje kanala Magrinjak - Brije{}anskog potoka. Op}ina Novi Grad uklju~ila se u iznala`enje rje{enja za odvodnju oborinskih voda od depoa u Rajlovcu do u{}a u rijeku Miljacku, preko kanala Magrinjak, koji ve} du`e vrijeme nije u funkciji i predstavlja problem za bezbjedno odvijanje `eljezni~kog saobra}aja na pruzi [amac - Sarajevo. Za ove namjene Op}ina je izdvojila 92.000 KM. Naime, projekat je pokrenut na inicijativu JP @eljeznice FBiH s ciljem zajedni~kog rje{enja odvodnje oborinskih voda iz pru`nog pojasa na lokalitetu @eljezni~kog depoa - Rajlovac. Dio projekta ~i{}enje propusta i kanala u obuhvatu depoa Rajlovac finansira}e i JP @eljeznice, dok }e se sa sredstvima uklju~iti i federalna Direkcija za ceste u okviru pripreme radova na dionici Sarajevske zaobilaznice LOT-2. Kako su nam ju~er kazali u firmi Bosman, radovi su prekinuti zbog vremenskih prilika, ali i zbog ~injenice da se pristupilo izradi projekta protoka vode na ovom podru~ju. Pored toga, potrebno je rije{iti i nekoliko imovinsko-pravnih odnosa na dijelu gdje je po~elo ucjevljenje vodotoka, nakon ~ega }e radovi biti nastavljeni. No, u Op}ini Novi Grad su nam pojasnili kako @eljeznice FBiH rade prora~un neophodnih sredstava kako bi se rije{io problem oborinskih voda, a da novac za imovinske odnose zapravo ne treba iznalaziti. - Jedan sugra|anin uzurpirao je dio posjeda u vlasni{tvu JP @eljeznice kako bi se bavio poljoprivredom, tako da }e se to ubrzo rije{iti, istakli su u Informativnoj slu`bi Op}ine.
Ucjevljenje ~eka izradu projekta J. M.

24 SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Manje novca uprkos dobrim rezultatima

SUD NIJE
fabrika para
Takse bi trebala pla}ati javna preduze}a koja svoje predmete dovoze u kamionima, isti~e predsjednik Op}inskog suda
U Op}inskom sudu u Sarajevu ju~er je predsjednik Goran Salihovi} odr`ao konferenciju za novinare na kojoj je prezentirao rad ove institucije u 2010. godini, te nagradu koju su dobili od nadle`nih za svoju po`rtvovanost. To su tri miliona maraka manje “za one koji su tu da bi za{titili pravnu dr`avu“.
Salihovi}: Glas Suda itekako }e se ~uti u javnoj raspravi
Foto: D. TORCHE

Lica sa potjernice ne moraju brinuti
Krivi~no odjeljenje Suda u 2010. imalo je 9.308 predmeta. - Od ovog broja rije{eno je 7.069 predmeta. Kada je u pitanju izvr{enje krivi~ne sankcije, u radu je bilo 797 predmeta. Nakon rije{enih 514 predmeta u zatvor je upu}eno 377 lica koja izdr`avaju ukupno 525 godina, dva mjeseca i tri dana izre~ene kazne, kazao je Salihovi}. Najve}i problem u ovakvim slu~ajevima, prema Salihovi}evim rije~ima, i dalje predstavlja nedostatak zatvorskih kapaciteta. - Zenica od pro{le sedmice ne prima zatvorenike jer nema kvadratnog metra slobodnog prostora. Sada imamo jednu potpuno novu stvar. Lica po potjernicama se uhvate, obrade, a onda vra}aju iz zatvora. Izvr{na vlast nije ni{ta uradila o ovom pitanju, naglasio je Salihovi}, dodaju}i kako je sli~an problem i sa maloljetnicima, te neura~unljivim osobama koje nakon izre~enih presuda nemaju gdje odslu`iti kazne.

Neshvatljiva odluka
Salihovi} je prezentirao rezultate po odjeljenjima, prema kojima je Sud ukupno u pro{loj godini imao milion 140 hiljada i 132 nerije{ena predmeta. Od tog broja rije{eno je 296 hiljada i 785 predmeta. Preostalo je jo{ 843.347 pre dme ta, od ko jih 786.622 komunalna. Prema Salihovi}evim rije~ima, u poslje-

dnje vrijeme na Sud se vr{e svakojaki pritisci. - Kada nema mjesta u zatvorima, gra|ani se pitaju {ta radi sud. Onda mi sazovemo medije, objasnimo da to nije na{a nadle`nost. Sve je pritisak kad ne mo`ete normalno da radite, ali najve}i problem je nedostatak novca. Nama su umanjena davanja za tri miliona maraka i to je neshvatljivo, istakao je Salihovi}. Uve}anje taksi za Salihovi}a je diskriminatorska odluka. - Oni koji bi trebali da pla}aju takse, a to su javna preduze}a koja svoje predmete dovoze u kamionima, toga su oslobo|eni. Zna~i, gra|ani }e pla}ati ve}e cijene. Pove}anje taksi je nepopularan potez, a eto, mo`da nadle`ni doka`u da grije{imo, ali to

je na njima. Me|utim, na sud niko ne mo`e gledati kao na fabriku para. Mi smo tu zbog pravne dr`ave i ako je dr`ava odlu~ila da joj treba sud, onda on treba i da opstane, naglasio je Salihovi}.

(Ne)ovisno pravosu|e
Salihovi} je kazao kako }e se glas ove institucije do usvajanja bud`eta zasigurno ~uti. - Na{ glas da tra`imo pomo} ne smije biti ignorisan. Mnogima nije u interesu neovisno pravosu|e, ali ono je bilo i ostat }e takvo dokle god ima dr`ave. Priznajemo da u na{em radu ima gre{aka, ali tvrdim da idemo dobrim putem, pojasnio je Salihovi}, dodaju}i kako se pod pritiscima ne misli na predmete koji se vode u Sudu.
S. HUREMOVI]

Gra|ani se `ale na nova brojila Elektrodistribucije

Pla}a li se zamjena?
Nije logi~no da se pla}a demonta`a neispravnog ure|aja, ka`e Brki} Novo brojilo, a neispravan modem
Na{oj redakciji obratio se Zvonimir Brki} iz Ulice grbavi~ka `ale}i se na rad Elektrodistribucije Sarajevo. - U okto bru pro {le go di ne ra dni ci Elektrodistribucije Sarajevo promijenili su mi brojilo ugradiv{i neko najnovi je sa di gi tal nim o~ita va njem. Me|utim, prvi ra~un koji sam dobio nakon toga bio je 150 KM. Po{to sam upo re dio sta nje na po~et ku i kra ju obra~una, vidio sam da je potro{ene stru je ma nje ne go {to je pri ka za no. Uva`ili su moju sugestiju i platio sam 50 KM manje ra~una, kazao nam je Brki}. Ipak, nakon pogre{nog o~itanja Elektrodistribucija nije odmah zamijenila brojilo. - Tra`io sam da zamijene o~ito neispravno brojilo, a oni su mi tra`ili da podnesem zahtjev i platim 25 KM, da bi sami u februaru zamijenili brojilo, a uz ra~un od 39 KM koji je obra~unat sa neispravnog brojila, moram da platim i 11 KM za njegovu demonta`u. I{ao sam da se `alim u Elektrodistribuciju, ali niko mi nije odgovorio. Nije logi~no ni razumno da se pla}a de mon ta`a ne is pra vnog brojila, po`alio se Brki}. Iz Elek tro dis tri bu ci je su nam pot vrdili da je Zvonimiru Brki}u 4. oktobra 2010. ugra|eno novo elektronsko brojilo, ali je ubrzo ustanovljeno da je neispravan modem koji bi u budu}nosti trebao obezbijediti daljinsko o~itavanje

Snijeg donio pote{ko}e u saobra}aju

Nigdje jeftine tarife
Na obra~unavanje utro{ka elektri~ne energije po`alila nam se i jedna penzionerka iz Ulice Asima Ferhatovi}a. Prema njenim rije~ima, nemogu}e je da sat ne obra~una nimalo jeftine struje, a reklamaciju je uz ra~un prilo`ila u februaru pro{le godine. Tek neki dan dolazili su uposlenici Elektrodistribucije, kako bi zamijenili brojilo. elektronskih brojila. - Sva novougra|ena brojila kod kojih je bio neispravan modem su zamijenjena, a sva no va elek tron ska bro ji la su bez ob zi ra na mo dem is pra vno re gis tro va la po tro{ nju elek tri~ne ener gi je, tvrde u Elek tro dis tri bu ci ji, kao i to da se mon ta`a i de mon ta`a bro ji la ne na pla}uju, te da sa 11 KM Zvo ni mir Brki} ne}e pla ti ti de mon ta`u, ne go utro {e nu elek tri~nu ener gi ju od 1. do 8. fe bru ara. U Elektrodistribuciji nam nisu odgovorili kako je uop}e bilo mogu}e da se pos ta vi bro ji lo sa ne is pra vnim mo de mom.
A. PENDEK
Foto: D. ]UMUROVI]

Rade i grtalice i lopate
Snijeg koji je tokom ju~era{njeg dana padao u na{em gradu ponovo je donio mno{tvo neprilika za voza~e i pje {a ke. Pre ma ri je~ima Ahmeda \ipe, portparola KJKP Rad, na terenu su 52 vozila koja odr`avaju prohodnim glavne gradske saobra}ajnice, a 200 radnika ru~no ~isti snijeg. - Radnici Zimske slu`be ~iste snijeg, ali kao {to je to obi~aj, imamo i dosta problema. Pored snijega koji intezivno pada, problem su parkirana vozila u padinskim dijelovima, tehni~ke osobine tih ulica koje su veoma uske, ali i nekori{tenje zimske opreme, istakao je \ipa. Radnici Zimske slu`be nastavit }e sa ~i{}enjem ulica sve dok se vremenske prilike ne stabilizuju.
S. Hu.

Nije monta`a, ve} utro{ena energija, tvrde u Elektrodistribuciji

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine

SARAJEVSKA HRONIKA 25
DE@URNI TELEFON

Zasjedala Skup{tina Grasa

276-982

Smijenjen Nadzorni

VA@NIJI TELEFONI
MUP

odbor preduze}a
Mand`o iza{ao ranije i nije glasao
Ju~era{njoj sjednici Skup{tine Grasa, pored njenih ~lanova, prisustvovali su i ~lanovi Nadzornog odbora preduze}a, kao i uprave sa direktorom Hasanom Ba{i}em na ~elu. Jedini koji je sjednicu napustio prije vremena bio je, kako saznajemo u KJKP Gras, Re{ad Mand`o, ~lan Skup{tine izabran mimo konkursa i procedure. Mand`o je iza{ao nakon {to je re~eno da on nije legitiman ~lan Skup{tine, da bi se nakon toga izglasala smjena Nadzornog odbora Grasa kojeg su ~inili Sa{a D`umhur, Tarik Huma~ki} i Jasminka Strika. Smjena je uslijedila nakon {to NO Grasa nije smijenio direktora Ba{i}a, prema preporuci Skup{tine. Kako je Oslobo|enje pisalo, prilikom izbora sada{njih ~lanova i predsjednika Skup{tine Grasa, do{lo je do nepravilnosti, pa se u ovom tijelu pojavio Re{ad Mand`o. Nesu|eni ~lan Skup{tine Grasa

Arnautovi} pisao ombudsmenima tre}i put
na}i na dnevnom redu 41. sjednice Skup{tine Kantona Sarajevo. Me|utim, umjesto me ne, po ja vio se Re {ad Mand`o, kojeg na spisku komisije nije bilo. Najprije, ako sam u{ao u izbor trebao me neko obavijestiti, a ako me nisu htjeli izabrati, onda su me trebali staviti na ~etvrto mjesto liste, istakao je Arnautovi}, koji se, kako ka`e, Instituciji ombudsmena BiH obratio posljednji, tre}i put. Dakle, iako je prema bodovanju dijelio drugo mjesto na listi, Arnautovi} nije u{ao u Skup {ti nu Gra sa, uprkos ~injenici da je spisak sa njegovim i imenima ostalih kandidata javno objavljen. Sindikat voza~a Grasa ju~er je poslao jo{ jedan dopis nadle`nima u Kantonu, kako bi se prekinule netrpeljivosti u preduze}u i izabrali novi ~lanovi NO i Skup{tine, ovaj put prema zakonskim procedurama.
J. MILANOVI]

Sindikat voza~a usputio zahtjev nadle`nima u Kantonu

Vedad Arnautovi} kazao je ju~er za Oslobo|enje kako je putem web stranice Kantona Sarajevo saznao da je kandidat za je dno od mjes ta u ovom tijelu, ali da ga iz resor-

nog ministarstva nikad niko nije nazvao. - Tada{nji premijer Besim Mehmedi} dao je prijedlog tri prva kandidata, me|u kojima sam bio i ja, a koji se trebao

Vodosnabdijevanje Rakovice

Isklju~enja struje i vode
Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom trafopodru~ja: od 9 do 10.30 sati Stari Stup 1 i 2, od 9 do 15 Careva, od 9 do 15.30 Hladivode 1, a od 9 do 16 sati Bla`uj kamenolom. Od 11.30 do 13 sati bez struje }e biti EDS 1, od 11.30 do 14 EDS 2, a od 13 do 14.30 sati Bojnik farma krava. Otklanjanje kvarova na mre`i od 9 do 16 sati moglo bi dovesti do prekida u vodosnabdijevanju ulica: Marija Mikuli}a, Goru{a, Odoba{ina, Hifzi Bjelavca, Kasindolska i ^obanija.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

Izgradnja sekundarne mre`e
Iz gra dnja se kun dar ne mre`e u naselju Rakovica trebala bi po~eti u ovom mjesecu, {to ovisi od vremen skih uvje ta. Fir me izvo|a~i radova su Gross Komp i Vodno preduze}e Bujice - Konjic. Vrijednost projekta iznosi 1.320.000 KM, a sredstva su obezbijedili Op}ina Ilid`a i Ministarstvo prostornog ure|nja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo. U ovoj fazi radi}e se cjevovod u du`ini od 11 kilometara.

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

5 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.20, 11.30, 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15, 8.10 i 14.55, Amsterdam 10.15, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Frankfurt via Banja Luka 14, Ljubljana 14.15, Ankona 17.55

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13, Ankona 10.25, Beograd 11.25, 14.45 i 21.40, Be~ 12.05, 14.10 i 21.40, Minhen 12.25, Ljubljana 13.45, Zagreb 15.30 i 22, Amsterdam 15.45, Frankfurt via Banja Luka 21.45

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subo-

AUTOBUSI

tom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Den Hag utorkom u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9, Berlin ~et vrtkom i subotom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Minhen svakim danom u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svakim danom u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka i Herceg-Novi petkom u 11 sa-

ti, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Banja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svakim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, San-

ski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim danima i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Zenica svakim danom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i praznicima u 5.30 preko Visokog i Kaknja.

26

OGLASI
UNIVERZITET U TUZLI raspisuje

~etvrtak, 3. mart 2011. godine
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 12/03 i 34/03), u postupku imenovanja na poziciju u organu privrednog dru{tva u kojem federalni organi vlasti imaju pravni interes i u kojem prema va`e}im zakonima, pravima i propisima imaju zakonito pravo da vr{e nominaciju, odnosno imenovanje, federalni ministar energije, rudarstva i industrije objavljuje

OSLOBO\ENJE

za izbor u nau~no/umjetni~ko-nastavna i saradni~ka zvanja (bez zasnivanja radnog odnosa) Akademija dramskih umjetnosti 1. Nastavnik, u sva umjetni~ko-nastavna zvanja za u`e umjetni~ke oblasti: - ''Gluma'' .................................................................................................................................1 izvr{ilac - ''Produkacija'' .........................................................................................................................1 izvr{ilac 2. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`u nau~nu oblast: - ''Teorija umjetnosti'' ...............................................................................................................1 izvr{ilac Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`e nau~ne oblasti: - ''Intelektualne te{ko}e''...........................................................................................................1 izvr{ilac - ''O{te}enje vida''.....................................................................................................................1 izvr{ilac - ''Motori~ki poreme}aji i hroni~ne bolesti'' .............................................................................1 izvr{ilac - ''Surdoaudiologija''.................................................................................................................1 izvr{ilac - ''Poreme}aji u pona{anju'' ......................................................................................................1 izvr{ilac - ''Logopedija'' ..........................................................................................................................1 izvr{ilac 2. Saradnik, u zvanje asistenta za u`u nau~nu oblast: - ''Intelektualne te{ko}e''...........................................................................................................1 izvr{ilac Farmaceutski fakultet 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`e nau~ne oblasti: - ''Farmaceutska hemija'' ..........................................................................................................1 izvr{ilac - ''Farmaceutska tehnologija'' ..................................................................................................2 izvr{ioca - ''Farmakognozija'' ..................................................................................................................1 izvr{ilac 2. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za nastavne predmete: - ''Toksikologija sa analitikom'' ................................................................................................1 izvr{ilac - ''Analiza i kontrola lijekova I i II''..........................................................................................1 izvr{ilac - ''Farmakokinetika i biofarmacija'' ..........................................................................................1 izvr{ilac - ''Farmaceutska etika i zakonodavstvo''...................................................................................1 izvr{ilac 3. Saradnik, u zvanje asistenta za u`e nau~ne oblasti: - ''Farmakognozija'' .................................................................................................................2 izvr{ioca - ''Farmaceutska analitika''.......................................................................................................2 izvr{ioca Filozofski fakultet Odsjek: Socijalni rad 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`e nau~ne oblasti: - ''Socijalna politika, za{tita, sigurnost, rehabilitacija i menad`ment''.....................................2 izvr{ioca - ''Teorija i metodologija socijalnog rada''................................................................................1 izvr{ilac 2. Saradnik, u zvanje asistenta za u`u nau~nu oblast: - ''Socijalna politika, za{tita, sigurnost, rehabilitacija i menad`ment''.....................................2 izvr{ioca Odsjek: Historija 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`u nau~nu oblast: - ''Srednji vijek''........................................................................................................................1 izvr{ilac 2. Saradnik, u zvanje asistenta za u`e nau~ne oblasti: - ''Stari vijek''...........................................................................................................................2 izvr{ioca - ''Srednji vijek''.......................................................................................................................2 izvr{ioca - ''Novi vijek'' ..........................................................................................................................2 izvr{ioca - ''Savremeno doba''..................................................................................................................1 izvr{ilac Odsjek: Njema~ki jezik i knji`evnost 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`e nau~ne oblasti: - ''Savremeni njema~ki jezik'' ..................................................................................................2 izvr{ioca - ''Njema~ka knji`evnost'' ........................................................................................................2 izvr{ioca 2. Saradnik, u zvanje vi{eg asistenta za u`u nau~nu oblast: - ''Savremeni njema~ki jezik'' ...................................................................................................1 izvr{ilac Odsjek: Pedagogija - Psihologija 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`e nau~ne oblasti: - ''Teorijske nau~ne psiholo{ke discipline''...............................................................................1 izvr{ilac - ''Teorijske nau~ne pedago{ke discipline'' ...............................................................................1 izvr{ilac - ''Primijenjene psiholo{ke discipline''......................................................................................1 izvr{ilac - ''Primijenjene pedago{ke discipline''......................................................................................1 izvr{ilac Odsjek: Filozofija - Sociologija 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`u nau~nu oblast: - ''Filozofija'' (nastavni predmeti: Anti~ka filozofija, Logika s metodologijom nau~nog rada i Srednjovjekovna filozofija)............................................................................3 izvr{ioca 2. Saradnik, u zvanje asistenta za u`u nau~nu oblast: - ''Filozofija''............................................................................................................................2 izvr{ioca Odsjek: Turski jezik i knji`evnost 1. Saradnik, u zvanje asistenta za u`u nau~nu oblast: - ''Turski jezik i knji`evnost''....................................................................................................1 izvr{ilac Ma{inski fakultet 1. Saradnik, u zvanje asistenta za u`e nau~ne oblasti: - ''Ma{inski elementi i mehanizmi'' .........................................................................................2 izvr{ioca - ''Konstruisanje ra~unarom'' ....................................................................................................1 izvr{ilac - ''Proizvodni sistemi''...............................................................................................................1 izvr{ilac - ''Proizvodne tehnologije'' .......................................................................................................1 izvr{ilac - ''Energetski sistemi'' ...............................................................................................................1 izvr{ilac - ''Termotehnika'' ......................................................................................................................1 izvr{ilac - ''Ma{inska automatika i robotika'' ..........................................................................................1 izvr{ilac - ''Sistemi mehatronike'' ...........................................................................................................1 izvr{ilac USLOVI: Uslovi za izbor u nau~no/umjetni~ko-nastavna i saradni~ka zvanja utvr|eni su ~lanom 78. i 79. Zakona o visokom obrazovanju („Slu`bene novine Tuzlanskog kantona“, broj 8/08, 11/09 i 12/09), ~lanom 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju (broj 12/09), ~lanovima 238, 239. i 242. Statuta Univerziteta u Tuzli i Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Univerziteta u Tuzli. Statut Univerziteta u Tuzli i Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Univerziteta u Tuzli mo`e se pogledati na WEB stranici: http://www.untz.ba/akti/akti2.htm Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispunjavanju svakog od utvr|enih uslova, u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Kandidati koji su diplomu o zavr{enom fakultetu/diplomu o ste~enom zvanju magistra, odnosno doktora nauka stekli u inostranstvu, prila`u i rje{enje o nostrifikaciji iste. Kandidati koji apliciraju za izbor u zvanje asistenta prila`u i uvjerenje o ostvarenoj prosje~noj ocjeni u toku studija. Kao dokaz za ispunjenje uslova o pokazanoj nastavni~koj sposobnosti kandidat prila`e odluku o izboru u akademsko zvanje ili dokaz o posjedovanju iskustva u struci. Prijave na konkurs, sa potrebnim dokazima, dostavljaju se u zatvorenoj koverti na adresu: UNIVERZITET U TUZLI, Ul. dr. Tihomila Markovi}a br. 1, 75 000 Tuzla, sa naznakom: (Prijava na konkurs za izbor u nau~no/umjetni~ko-nastavna i saradni~ka zvanja, sa naznakom fakulteta, u`e nau~ne oblasti odnosno nastavnog predmeta na koji se konkuri{e — NE OTVARATI!). Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

K O N K U R S

ZA UTVR\IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA JEDNOG ^LANA NADZORNOG ODBORA ARCELORMITTAL ZENICA D.O.O. ISPRED FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I PREDMET JAVNOG OGLASA Objavljuje se javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata na upra`njenu poziciju za jednog ~lana Nadzornog odbora ispred Federacije Bosne i Hercegovine u privrednom dru{tvu: ARCELORMITTAL ZENICA D.O.O....................................................................................1 ~lan II OPIS POZICIJE Predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora nadgledaju u~inak uprave, izgra|uju i razvijaju odnose izme|u nadzornog odbora, uprave, dioni~ara ili vlasnika udjela, investitora i drugih sudionika, a naro~ito prilikom dono{enja odluka kojima se uti~e na vrijednost kapitala dru{tva; raspola`u imovinom i kapitalom dru{tva ili utvr|uju strategiju razvoja dru{tva, razmatraju i usvajaju finansijske izvje{taje uprave dru{tva; predla`u raspodjelu i na~in upotrebe dobiti, s pa`njom i pravi~no{}u se odnose prema interesima zaposlenika, povjerilaca, kupaca, dobavlja~a i lokalne zajednice; spre~avaju i rje{avaju sukobe interesa; zastupaju interese svih vlasnika kapitala; uspostavljaju sistem interne kontrole i monitoringa nad internom kontrolom i obavljaju i druge poslove u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, drugim zakonima, propisima i poslovnom etikom.

J AV N I O G L A S

III MANDAT Mandat ~lanova nadzornog odbora je ~etiri (4) godine uz mogu}nost ponovnog imenovanja u skladu sa zakonom. IV USLOVI ZA POZICIJE Kandidat mora biti lice sa visokom stru~nom spremom i odgovaraju}im vi{egodi{njim iskustvom i stru~nim znanjem iz okvira djelatnosti dru{tva i upu}eno u sadr`aj i na~in rada organa upravljanja privrednih dru{tva. Prilikom procjene kvalifikacija i iskustava svih kandidata uzet }e se u obzir i slijede}e: - sposobnost prepoznavanja, zastupanja i za{tite interesa privrednog dru{tva i uva`avanja interesa drugih zainteresovanih sudionika; - sposobnost za savjesno, odlu~no, odgovorno i profesionalno obavljanje upra`njene pozicije; - izra`ena individualnost, inicijativnost, nezavisnost u radu i dono{enju odluka; - komunikacijske i organizacijske sposobnosti; - znanja i sposobnosti razumijevanja poslovnih izvje{taja, poznavanje privrednog prava i ukupnog zakonodavstva na podru~ju djelovanja nadzornih odbora, korporativnog upravljanja i strategije poslovne etike; - sposobnost upravljanja finansijskim i ljudskim resursima i naklonjenost timskom radu; - rezultati rada ostvareni tokom karijere. Pored navedenih kriterija, svaki kandidat treba ispunjavati i slijede}e op{te uslove: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; - da je stariji od 18 godina; - da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja; - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za prekr{aj nespojiv sa du`no{}u u nadzornom odboru, pet godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, niti da se protiv njega vodi krivi~ni postupak; - da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti nadzornog odbora u koji se kandiduje; - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije; - da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine; - da nije na funkciji u politi~koj stranci; - da nema privatni/finansijski interes u privrednom dru{tvu u ~iji se nadzorni odbor kandiduje; - da nije direktor ili ~lan uprave dru{tva; - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine («Slu`beni glasnik BiH», br. 13/02, 16/02, 14/03 i 12/04); - da nije lice koje isklju~uju odredbe Zakona o privrednim dru{tvima („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10); - da nije lice koje isklju~uju odredbe Uredbe o vr{enju ovla{tenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim dru{tvima sa u~e{}em dr`avnog kapitala («Slu`bene novine Federacije BiH», br. 48/05, 54/05, 42/06, 27/07, 28/07, 49/07, 74/07, 15/08, 70/08, 71/08, 4/09, 10/09, 26/09, 40/09, 46/09, 52/09 i 3/10); - da ne postoje druge zakonske smetnje za obavljanje poslova u nadzornom odboru u koji se kandiduje. V POTREBNI DOKUMENTI Prijave kandidata treba da sadr`e kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon. Uz prijavu treba dostaviti: - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili kopiju li~ne karte (CIPS); - diplomu o visokoj stru~noj spremi; - dokaz o radnom iskustvu u privredi u oblastima iz registrovanih djelatnosti Dru{tva; - uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo (ne starije od 3 mjeseca); - uvjerenje da nije osu|ivan za prekr{aj (ne starije od 3 mjeseca); - izjavu o ispunjavanju op}ih uslova iz alineja 6. do 14. Kandidati koji budu pozvani na intervju du`ni su dostaviti ovjerene kopije tra`enih dokumenata. Kopije dokumenata }e biti vra}ene kandidatima samo na njihov zahtjev.

VI OSTALE NAPOMENE Podnosioci prijava s kojima se ne stupi u kontakt u roku deset (10) dana od isteka roka za podno{enje prijava ne}e biti uzeti u razmatranje u daljem procesu kandidovanja. Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bi}e pozvani na intervju. Prije intervjua kandidati su du`ni dati podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih se mogu dobiti preporuke i informacije o kandidatima i popuniti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do njegovog imenovanja. Obrasci se mogu popuniti neposredno prilikom intervjua. Sve informacije u toku postupka kandidovanja su transparentne, osim ako informacije o podnosiocima prijava nisu povjerljive u smislu Zakona o za{titi li~nih podataka («Slu`beni glasnik BiH», broj 32/01). Kandidate koje nakon intervjua preporu~i Komisija za izbor, smatra}e se da su najuspje{nije pro{li otvorenu konkurenciju. Bilo koji kandidat ili bilo koje drugo lice — ~lan javnosti slobodno je podnijeti prigovor na kona~no imenovanje, ako vjeruje da u procesu imenovanja nisu ispo{tovani principi utvr|eni Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj oglas se objavljuje u dnevnom listu «Oslobo|enje» i «Slu`benim novinama Federacije BiH». Oglas ostaje otvoren ~etrnaest (14) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja ovog oglasa. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom preporu~eno sa naznakama na koverti: «Prijava na javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata za Nadzorni odbor ArcelorMittal d.o.o. Zenica» Na pole|ini koverte navesti ime i prezime podnosioca prijave, adresu i kontakt-telefon. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostaviti na slijede}u adresu: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Mostar, Ul. A. [anti}a bb Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane.

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

27

Stra{ni izla`e u Zagrebu

Stra{ni ni`e lica opu{tenih izraza koja ne otkrivaju za{ti}enu odsutnost modela, ve}, poziciju njega samog

Kad je svijet zablistao
“Bilo jednom u Petit Trou de Bretagne“ - naziv je izlo`be Milomira Kova~evi}a u jednom od izlo`benih prostora presti`ne Galerije Klovi}evi dvori
Poznati fotograf Milomir Kova~evi} Stra{ni predstavlja se zagreba~kog publici, od 2. do 13. marta, izlo`bom fotografija u Kuli Lotr{~ak na Gornjem Gradu, jednom od izlo`benih prostora presti`ne Galerije Klovi}evi dvori. O izlo`bi pod nazivom “Bilo jednom u Petit Trou de Bretagne“ kustosica Marina Viculin napisala je u katalogu, izme|u ostaloga, sljede}e: “Bilo jednom u Petit Trou de Bretagne ni`e trenutke kada je iskra presko~ila, kada se dogodilo ono ~udo me|u ljudima, trenutke kada je svijet zablistao. Istovremeno Stra{ni tu ni`e i lica opu{tenih izraza koja ne otkrivaju za{ti}enu odsutnost modela ve} i poziciju njega samog. Otkrivaju njega i njegovu kameru kao ne{to toliko sraslo u svijet Bretonske rupe da nijedno lice ne}e ni trznuti a kamoli se sakriti pred njegovim objektivom. On ne snima prizore u birtiji, on ih svojom prisutno{}u gradi. Malo po malo, oprezno i obazrivo Milomir je vadio svoj fotoaparat i pitao za dozvolu. To izgra|eno povjerenje bilo je njegovo mjesto za `ivot. I to je ono {to je snimljeno. Ako pogledate pa`ljivije vidjet }ete uokvirene fotografije na zidovima birtije to su njegove fotografije… Ovo je bajka i budu}i se doga|aji ve} zrcale i pro{lima.” Milomir Kova~evi} Stra{ni (ro|en u ^ajni~u 1961.) kroni~ar je sarajevskih zbivanja prije a osobito tijekom ratne opsade devedesetih. U tom razdoblju snimio je vi{e od 30.000 fotografija, te ih predstavio na izlo`bama In memoriam, Tito in War, Ase le`i, Apocalipse now. Od 1995. `ivi u Parizu, gdje nastaju me|u mnogobrojnim ciklusima i izlo`bama i fotografije “Bilo jednom u Petit Trou de Bretagne“. Dobitnik je presti`ne nagrade Fondacije za fotografiju (CCF) i francuskog dr`avnog odli~ja viteza Nacionalnog reda. Fo to gra fi jom se Ko va~evi} po~inje baviti sa 17 godina u Univerzitetskom foto-kino klubu CEDUS. ^lanom ULUPUBiH-a postaje 1989. godine. Od samog po~etka njegov je opus posve}en `ivotu na ulicama, kao i kulturnim doga|anjima u Sarajevu. Devedesetih postaje jedan od najzapa`enijih fotokroni~ara grada. Anga`man fotoreportera u razli~itim novinama nije njegovom radu dao senzacionalisti~ki karakter niti su mu fotke ikada imale kratak rok trajanja. Naprotiv, njegov rad pokazuje interes za najrazli~itije teme tada{njeg dru{tva. Od onih svakodnevnih gotovo nevidljivih u dnevnoj kolote~ini do nekih nedodirljivih tabu-tema onoga vremena. Serije fotografija s temama iz Me|ugorja, zatvora, buvljaka, rock koncerata, zatim Horde zla (navija~i FK Sarajeva), grafiti, pioniri, Titove fotke po izlozima za posljednji Dan Republike samo su neke po kojima je Kova~evi} postao poznat, fragmenti su iz umjetni~ke i `ivotne biografije kojim prire|iva~i zagreba~ke izlo`be predstavljaju autora. J. D.

Sino} u Galeriji Preporod

Konkurs
fotografija.ba

036 u Sarajevu
Poruku iz Mostara donijelo {est mladih umjetnika: Merima Ivkovi}, Anel Jakirovi}, Vladimir Mi}kovi}, Mario [unji}, Mujo Ga{ i Ibrahim Kara
Sino} je u kreativnom centru vizualnih umjetnosti Galerije Preporod otvorena zanimljiva izlo`ba pod nazivom “036” ko, jom su se predstavili mladi umjetnici iz Mostara. Svoja djela izlo`ili su Merima Ivkovi}, Anel Jakirovi}, Vladimir Mi}kovi}, Mario [unji}, Mujo Ga{ i Ibrahim Kara. Prema rije~ima voditeljice Galerije, slikarice Mirsade Balji}, sarajevska publika je ve} imala priliku upoznati ove mlade autore, jer su izlagali, u okviru izlo`be “Slovo vje~nosti“ {to je bila posve}ena , stradanju Srebrenice. Radovi koje objedinjuje izlo`ba “036“ ura|eni su raznim tehnikama: ulje na platnu ili papiru, kombinovana tehnika, akrilik... Merima Ivkovi} izlo`ila je {est radova, Mario [unji} tri rada ve}eg formata, kao i Ibrahim Kara i Mujo Ga{. Anel Jakirovi} izla`e interesantnu kompoziciju koja je sastavljena iz vi{e dijelova sa dodatnom instalacijom, dok je Vla-

Progla{enje pobjednika
Anel Jakirovi}
Foto: S. GUBELI]

dimir Mi}kovi} prvi put razmotao svoj veliki rad. To je rola od 15 metara, koja je izlo`ena cijelom du`inom ove galerije. Knji`evnica Ljubica Ostoji} otvorila je sino}nju izlo`bu, a napisala je i predgovor za katalog koji }e pratiti izlo`bu djela mladih mostarskih umjetnika. Prema rije~ima slikarice Balji}, mladi umjetnici donijeli su u glavni grad BiH svoju poruku iz Mostara:

- Nisu mogli donijeti sunce, ni svjetlost. Ovo je njihov na~in da komuniciraju me|usobno, da se udru`e, a galerija im je samo otvorila vrata. Galerija Preporod je nedavno pru`ila dobrodo{licu umjetnicima iz Crne Gore, sada iz Mostara, a kako obe}ava voditeljica Balji}, naredna izlo`ba bit }e posve}ena umjetnicima iz drugih krajeva BiH ili regiona.
Mr. S.

Danas u 14 sati u auli zgrade Parlamenta BiH u Sarajevu bit }e progla{eni pobjednici konkursa Fotografija godine. Prvih 40 fotografija konkursa bit }e postavljeno od 3. do 10. marta u auli Parlamenta BiH, a ista postavka je izlo`ena i u galeriji “Boris Smoje“ (Ul. Radi}eva 9) od 2. do 12. marta. Prvi konkurs Fotografija godine, u organizaciji Udru`enja gra|ana Natura BH i prvog bh. portala posve}enog fotografiji pod nazivom Fotografija.ba, bio je otvoren od 31. decembra do 10. februara, a prijavljeno je 137 fotografija iz cijelog regiona.

Tro~lani `iri (Mario Peri{a, predava~ na Multimediji u Vara`dinu; Zlatko Popovi}, freelance fotograf; Haris ^alki}, novinar i fotograf magazina Start BiH i jedan od urednika portala Fotografija.ba) odabrao je 40 najboljih fotografija, koje su izlo`ene, te pobjednike. @iri se prilikom odabira i ocjenjivanja fotografija rukovodio idejom/porukom, tehni~kom realizacijom i kompozicijom/likovnosti. Kriteriji su vrednovani ocjenama od 1 do 10, na osnovu koje su odabrani pobjednici konkursa, kao i fotografije koje }e biti izlo`ene.

28

OGLASI

~etvrtak, 3. mart 2011. godine
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA BOSANSKA KRUPA OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 10-34-993-1/11 Bosanska Krupa, 28. 2. 2011. godine Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 49/05) i Pravilnika o unutra{njoj organizaciji u Jedinstvenom op}inskom organu uprave op}ine Bosanska Krupa ("Slu`beni glasnik op}ine Bosanska Krupa", broj: 4/09, 5/09, 7/09, 9/09, 10/09, 12/09, 1/10, 2/10, 7/10, 9/10 i 11/10), op}inski na~elnik Op}ine Bosanska Krupa objavljuje

OSLOBO\ENJE

ZA POPUNU UPRA@NJENOG RADNOG MJESTA NAMJE[TENIKA U JEDINSTVENOM OP]INSKOM ORGANU UPRAVE OP]INE BOSANSKA KRUPA 01. Vi{i referent za rad na telefonskoj centrali............................................................1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: - prima, poziva i daje veze na pozive internih i eksternih korisnika, - vodi evidenciju ulaznih i izlaznih telefonskih poziva, - obavlja poslove tehni~kog odr`avanja telefonskog sistema, - obavlja administrativne poslove sa korisnicima, savjetuje korisnike i obja{njava tehni~ke mogu}nosti telefonske mre`e, - prijavljuje pretpostavljenom odre|ene kvarove na instalacijama i vodi evidenciju o tim kvarovima, - odgovara za a`urno vr{enje poslova, - vr{i i druge poslove koji mu se stave u zadatak od pomo}nika na~elnika, - podnosi pisane mjese~ne, a po zahtjevu i sedmi~ne izvje{taje o svom radu pomo}niku op}inskog na~elnika, - po potrebi obavlja i druge stru~ne poslove iz djelokruga rada Slu`be, a prema zahtjevu i uputama pomo}nika op}inskog na~elnika, - za svoj rad neposredno je odgovoran pomo}niku op}inskog na~elnika. Op}i uslovi koje kandidat treba da ispunjava: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je punoljetan, - da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta, - da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta, - da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini, - da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Posebni uslovi: - SSS, IV stepen, dru{tvenog ili tehni~kog smjera, - najmanje 10 mjeseci radnog sta`a u struci. Potrebni dokumenti (original ili ovjerena kopija) ne stariji od tri mjeseca - prijava na javni oglas sa biografijom, - uvjerenje o dr`avljanstvu, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - ljekarsko uvjerenje, - diploma ili svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli, - ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini, - ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - dokaz o radnom sta`u. Radni odnos za upra`njeno radno mjesto namje{tenika zasniva se na neodre|eno vrijeme. Potrebne dokumente dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa putem po{te ili li~no u Centar za usluge gra|anima op}ine Bosanska Krupa na adresu: Op}ina Bosanska Krupa Komisija za provo|enje javnog oglasa Trg Avde ]uka bb 77 240 Bosanska Krupa sa naznakom za "Javni oglas za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika u Jedinstvenom op}inskom organu uprave op}ine Bosanska Krupa" - NE OTVARAJ Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK Armin Halitovi}, dipl. ecc.

J AV N I O G L A S

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

Ispravka

OBAVJE[TENJA
SENADA BABI], dipl.ing.el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

''Primjena SID, (Shared Information Data), modela u pobolj{anju poslovnih procesa telekom operatora ''
05. aprila 2011. godine (utorak) sa po~etkom u 14,00 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu

sala S1 - prizemlje
Pristup odbrani je slobodan Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

Muharem Bazdulj
a samom po~etku svoje veli~anstvene knjige Ili-ili Soren Kierkegaard se pita {ta je pjesnik, a zatim daje slijede}i odgovor: “Nesretnik koji krije duboke boli u svome srcu, ali ~ije su usne tako oblikovane da, kad jecaji i krici prelaze preko njih, to odjekne kao lijepa muzika.” Dostojevski i njegovo djelo mogli bi biti potvrda ove teze. Te{ko je na}i bol i muku koji Dostojevskom nisu bili su|eni: i bijeda, i robija, i smrtna kazna, i epilepsija su mu obilje`ili `ivot. U svojim je knjigama, me|utim, Dostojevski od svega toga na~inio neprevazi|enu umjetni~ku ljepotu.

N

Rijedak talenat
Fjodor Mihajlovi~ Dostojevski ro|en je tridesetog oktobra 1821. godine u Moskvi. Otac mu je bio lije~nik, zaposlen u sirotinjskoj bolnici, ~ovjek itekako svjestan pe~ata koji bijeda utiskuje u ljudske `ivote. On je svog sina usmjerio ka In`injerskoj vojnoj akademiji u `elji da mu kako se to ka`e - stavi hljeb u ruke. Dogurao je Dostojevski do ~ina poru~nika, no sve {to je `elio bilo je - pisati. Ve} prvi njegov roman, epistolarna proza pod nazivom Bijedni ljudi najavila je talenat kakav se zbilja rijetko ra|a. Na takav se talenat pametan ~ovjek ne mo`e oglu{iti. Kao {to je Emerson ohrabrio Whitmana, tako je Dostojevskom krila dao Bjelinski. Ponukan uspjehom Bijednih ljudi Dostojevski pi{e i objavljuje svoj novi roman - Dvojnik, mra~nu i avangardnu knjigu ~ija je prava vrijednost zapravo prepoznata tek u dvadesetom stolje}u. Tri godine kasnije, me|utim, u svijetu gdje kob i po no}i luta Dostojevski je uhap{en kao ~lan takozvanog petra{evskog kru`oka. Prvobitna kazna je glasila - smrt strijeljanjem. Vrijeme u kojem je Dostojevski bio siguran da ga tek minute dijele od smrti zauvijek ga je promijenilo. Naposljetku mu je otkriveno da je pomilovan, odnosno da mu je kazna smanjena na osmogodi{nju robiju u Sibiru. Upravo su tri hiljade dana u omskoj kaznionici porodili Zapise iz mrtvog doma koje Dostojevski {tampa po povratku sa robije. Ne{to kasnije objavit }e i Zapise iz podzemlja, kratki roman za koji mnogi tvrde da je u njemu sadr`ana su{tina njegove vizije svijeta. U vrijeme dok je pisao Zapise iz podzemlja umrla mu je prva `ena, a kad bude `elio {to br`e zavr{iti kratki roman Kockar koji ga je - ironi~no - trebao izvu}i iz dugova, uposlit }e daktilografkinju koja }e uskoro postati njegova druga `ena. U tim postrobija{kim godinama nastala su i najve}a djela Dostojevskog: Poni`eni i uvrije|eni, Zlo~in i kazna, Idiot, Zli duhovi, Bra}a Karamazovi. U {ezdesetoj godini `ivota iznenadna fatalna bolest dokraj~ila je velikog pisca. Dostojevski je umro dvadeset i osmog januara 1881. godine.

Ve}i od `ivota
U Rusiji, ali ne samo u Rusiji, ova je godina u znaku obilje`avanja dvije “okrugle“ obljetnice Fjodora Mihajlovi~a Dostojevskog: 190 godina ro|enja i 130 godina smrti. Ipak, i nije potreban povod za podsje}anje na Dostojevskog, jednog od najve}ih pisaca u istoriji knji`evnosti

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 3. 3. 2011. godine

Godina Dostojevskog

U SVIJETU GDJE KOB I PO NO]I LUTA Kao {to je Emerson ohrabrio Whitmana, tako je Dostojevskom krila dao Bjelinski. Ponukan uspjehom Bijednih ljudi, Dostojevski pi{e i objavljuje svoj novi roman - Dvojnik, mra~nu i avangardnu knjigu ~ija je prava vrijednost zapravo prepoznata tek u dvadesetom stolje}u. Tri godine kasnije, me|utim, u svijetu gdje kob i po no}i luta Dostojevski je uhap{en kao ~lan takozvanog petra{evskog kru`oka. Prvobitna kazna je glasila - smrt strijeljanjem. Vrijeme u kojem je Dostojevski bio siguran da ga tek minute dijele od smrti zauvijek ga je promijenilo
gdje u isto vrijeme. Dostojevski ~ovjeka ne mo`e ostaviti ravnodu{nim. Ustreptalost s njegovih stranica buja i osvaja: njegove su knjige - tako je nekako rekao Andre Gide - `ivotnije od `ivota. Magija njegove proze ne da se do kraja racionalno objasniti, makar je Bahtin u tom smislu daleko dogurao. Oni koji ne vole Dostojevskog obi~no }e kritizirati ~injenicu da kod njega ba{ i nema onog flaubertovskog dumanja i premi{ljanja nad svakom pojedinom rije~i i re~enicom. Da, Dostojevski nije bio stilista u onom smislu u kojem se ta rije~ danas obi~no koristi, no to je bilo zarad ~injenice da su se njega teme o kojima pisao toliko ticale, egzistencijalno ticale, da jednostavno nije imao vremena (ni fizi~ki, ni metafizi~ki, moglo bi se re}i) svoje re~enice fino rezbariti. Ima jedna Cioranova re~enica koja lijepo opisuje za{to je Dostojevski zbilja istinski umjetnik. Ka`e Cioran: “Nema istinske umjetnosti bez ja~e doze banalnosti. Onaj ko se stalno slu`i neobi~nim, brzo ugnjavi, budu}i da ni{ta nije nesnosnije nego jednoli~nost izuzetnog.”

Ruski Dante
Zapisi iz mrtvog doma formalno su predstavljeni kao rukopis iz ostav{tine pokojnog robija{a

Aleksandra Petrovi~a Gorjan~ikova. Zanimljivo je zapravo da se i ve} spomenuta Kierkegaardova knjiga Ili-ili koristi formom “prona|enog rukopisa“. Fikcionalni prire|iva~ koji rukopis nudi na uvid javnosti ovako ga opisuje: “U jednoj podebljoj svesci bio je opisan, dodu{e nesistematski, desetogodi{nji `ivot Aleksandra Petrovi~a na robiji. (…) Ovi robija{ki zapisi, Slike iz mrtvog doma - kako ih je on sam nazvao u svom rukopisu - nisu mi izgledali sasvim nezanimljivi. Jedan potpuno nov i dosad nepoznat svijet, izvjesna ~udna fakta i originalna zapa`anja o ljudima propalim na robiji - sve me je to zainteresiralo, te sam pone{to pro~itao s pravom radoznalo{}u. (…) Neka sami ~itatelji ocijene…” A ~itatelji su prepoznali genijalnosti ove knjige. Iako je Dostojevski i prije robije bio jedan od najboljih mladih ruskih pisaca, publika ga je u me|uvremenu bila gotovo zaboravila. Za-

pisi iz mrtvog doma najavili su jedan veliki povratak, obznanili da je Dostojevski ponovo tu i da je bolji nego ranije. Op}e osje}anje spram ove knjige je mo`da najbolje sa`eto u jednoj Tolstojevoj opasci: “Ovih dana sam ~itao Mrtvi dom (...) Ne znam za bolju knjigu u cijeloj novoj knji`evnosti, ne izuzimaju}i ni Pu{kina.” Na novovremeni skoro dokumentaristi~ki na~in Dostojevski je u ovoj knjizi svojevrstan devetnaestovjekovni ruski Dante: on silazi u pakao i podnosi izvje{taj. Prepuni su ovi njegovi Zapisi okrutnih te bizarnih pri~a i sudbina, a sve su one ubjedljive i `ivotne. Slikaju}i svoj Mrtvi dom, Dostojevski se posebno zadr`ava na nekoliko paradigmatskih likova, ne zaboravljaju}i nikad mra~nu atmosferu koja lebdi na cijelom tamnicom. U vrijeme kad je ova knjiga objavljena, tj. sredinom devetnaestog stolje}a fascinirala je, izme|u ostalog, i potpuno novom temom,

temom koja je dotad u svjetskoj knji`evnosti bila malo ili nimalo prisutna. Stotinu i pedeset godina kasnije, nakon mnogo zatvorskih knjiga i jo{ vi{e zatvorskih filmova, nas danas jo{ vi{e zapravo mo`e fascinirati maestralnost proze Fjodora Mihajlovi~a Dostojevskog. Njegova je robija{ka hronika i dan-danas jedna od najboljih ikad ispri~anih.

Bez ravnodu{nosti
Borges je jednom prilikom zapisao: “Poput otkri}a ljubavi, poput otkri}a mora, i otkri}e Dostojevskog obilje`ava neizbrisiv datum u na{im `ivotima. Obi~no se ovo otkri}e de{ava u ranoj mladosti; (…) ^itanje Dostojevskog je kao pristup nepoznatom gradu ili kao upad u sjenku velike bitke.” Borges, kao i obi~no, ima pravo. Otkri}e Dostojevskog je ne{to {to se pamti, pamti se zapravo kao prvi poljubac - valjda zato jer ~esto znaju pasti ne-

30

RAZGOVOR: Ivica [ari}

KUN

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

Da nisam optimista, ne bih bio ministar
Ivica [ari}: Bit }e uspjeh ako vratimo sredstva na nivo 2010. godine

Pismo kulturnih radnika je logi~no i opravdano kao i njihovi zahtjevi. Ono se, zapravo, mo`e smatrati i uklju~enjem u javnu raspravu o nacrtu bud`eta Kantona Sarajevo za 2011. godinu
I za kulturu i za sport? - Oboje. Ja sam ministar kulture i sporta, odnosno za obje te oblasti. I jedna i druga su depresirane, sa nedovoljnim sredstvima, sa velikim brojem institucija i objekata kulture i vi{e od 500 zaposlenih i sa velikim brojem sportskih klubova i udru`enja. Sve su to, zapravo, ~injenice koje pokazuju da je Sarajevo ne samo glavni grad nego i kulturni centar Bosne i Hercegovine. I evo, u Nacrtu bud`eta se smanjuju i onako mala ta sredstva, s tim {to su vje{ta~ki pove}ani vlastiti prihodi institucijama kulture, a smanjeni bud`etski prihodi. Su{tinski, smanjenje je jo{ ve}e nego {to izgleda. Jer, veoma je te{ko, i sve je te`e, ostvariti i pove}ati vlastite prihode u institucijama kulture u ovoj situaciji u kojoj se, kao dru{tvo, nalazimo. Zna~ajnu smetnju ~ini i to {to na{e institucije kulture, bud`eta KS-a, da se sredstva kulture i sporta ne smanjuju, a ukoliko do|e do porasta bud`eta KS-a, da sredstva Ministarstva kulture i sporta budu u prioritetnim oblastima za pove}anje. Ova odluka Skup{tine KS-a je donesena ba{ zbog nepovoljne situacije u kojoj su bile ove dvije oblasti i njihovog lo{eg tretmana i bila je u funkciji daljnje za{tite i razvoja te dvije oblasti. Optimisti~ne su ove Va{e rije~i, naro~ito to {to se pozivate na odluku, koja se o~igledno nije provodila. - Da nisam optimisti~an, ne bih sjedio ovdje. Jer, nisam od onih koji nemaju {to drugo raditi, pa radim ovo. Kao priznati umjetnik mogao sam da biram, odnosno prihvatam anga`mane u mnogim gradovima regije i {ire. Me|utim, Sarajevo je moj grad i smatram da svako od nas, na svaki na~in, treba da doprinepravo, mo`e smatrati i, na odre|en na~in, uklju~enjem u javnu raspravu o nacrtu bud`eta KS-a za 2011. godinu. Mo`e li se govoriti i o pomalo “oko{talom“ na~inu rada u samim institucijama kulture? - Ne smatram da je rad institucija kulture “oko{tao“, pogotovo ako znamo uvjete pod kojima rade. Dugo bi bilo nabrajanje veoma uspje{nih projekata koje su te institucije napravile. Pogotovo kad se zna u kakvim uslovima rade, sa smanjenjem sredstava, sa nedostatkom odgovaraju}ih kadrova. Potrebno je napomenuti da je sada ukupno u institucijama kulture u KS-u zaposleno daleko manje djelatnika nego {to je to bilo prije rata. Npr. prije rata je u Narodnom pozori{tu, Opera, Balet i Drama, bilo 410 uposlenih {to je minimum za funkcioniranje jedne tako kompleksne ustanove, a sada je samo 229. Tu su i biblioteke, muzeji etc, kako da oni uhvate korak i rade ono {to rade iste ili srodne institucije u Evropi, a neke ve} i u na{em susjedstvu? - Veoma te{ko. Svi znamo da Sarajevo, sa svojom povije{}u, kulturno-historijskim spomenicima, olimpijskim planinama, ima sve predispozicije da postane jedna od vode}ih turisti~kih destinacija u Evropi. Naravno, u okviru toga zna~ajan doprinos mogu dati institucije kulture. Me|utim, isto tako je jasno da smo mi poslije rata, gotovo u svemu po~eli od nule, dok su drugi imali kontinuitet u razvoju. Zato smatram da u situaciji u kakvoj jesmo institucije kulture daju najvi{e {to mogu, pri ~emu se ~esto susre}u sa gotovo egzistencijalnim problemima. Na primjer, u Muzeju Sarajeva i njihovim objektima nemamo dovoljno ni ~uvara, a kamoli kustosa za dvije smjene. A to je uslov za njihovu stalnu dostupnost i predstavljanje svojih eksponata mnogobrojnim posjetiteljima. Me|u posjetiteljima uop}e malo je, osim po slu`benoj du`nosti, onih koji obna{aju brojne funkcije vlasti? - Nisam pristalica generaliziranja, iako je va{e pitanje sasvim opravdano. Moram re}i da su mnogi koji su na politi~kim funkcijama prili~no optere}eni svakodnevnim obavezama. Naravno, to isto tako ne opravdava one koji se uop}e ne pojavljuju na zna~ajnim kulturnim i sportskim doga|ajima. Ali, to je stvar li~nog izbora.

Razgovarala: Angelina [imi}
ajavljenim umanjenjem od 1,4 milijuna KM, koliko je predvi|eno nacrtom bud`eta Kantona Sarajevo za oblast kulture i sporta, ponovio se vi{egodi{nji scenario po kojemu se od onih koji godinama najmanje dobivaju - opet uzima. [to, najkra}e, govori o odsustvu sluha mjerodavnih kada je u pitanju op}enito kultura. A {to o tomu misli ministar kulture i sporta Ivica [ari}, prvak Opere Narodnog pozori{ta u Sarajevu, kojemu je ovo drugi put da obna{a tu funkciju (2002-2006), poku{ali smo doznati ovih dana kada na njegovu adresu, osim novinarskih pitanja, sti`u otvorena pisma - svojevrsni prosvjedi kulturnih radnika. Predlo`eni nacrt bud`eta Kantona Sarajevo za ovu godinu ve} je izazvao reakcije s obzirom i na to da je ve}i za 10 milijuna, a sredstva za kulturu opet umanjena? - Bud`et Kantona Sarajevo u cijelosti je mali. Uzrok svega je lo{a raspodjela sredstava kada je u pitanju prihod od indirektnog oporezivanja. Ustvari, od onoga {to KS prikupi za bud`et ne dobije ni pribli`no tome sredstava koja idu u zajedni~ku raspodjelu na vi{em nivou. Sa druge strane, drugi kantoni vide samo koliki je bud`et u KS-u i misle da je to ne{to enormno, a niko ne poredi {to je taj kanton i {to sve on financira. A ovdje su sve institucije kulture, sporta, dr`avne institucije, infrastruktura. Samo se za obrazovanje izdvaja 227 miliona iz bud`eta - to je ogroman broj {kola ni`eg, srednjeg obrazovanja i fakulteta. Logi~no je onda da se, kod tako stvarno malog bud`eta, svaki ministar bori za svoju oblast i za vi{e sredstava, jer }e mu kasnije biti lak{e raditi. U ~itavoj podjeli tog kola~a sigurno je da je i Ministarstvo kulture i sporta uvijek najranjivije. Kod nas je, ina~e, prisutno da je sve drugo pre~e nego kultura i sport i onda dolazimo i do takve stvari da bud`et ne pada, a da sredstva za kulturu i sport padnu za 1,4 miliona KM. - Su{tinski uzrok svega toga je i veliki pad sredstava za kulturu i sport u 2009, kada su kulturi smanjena sredstva za ~ak 7,5 miliona u odnosu na 2008. godinu. Kad se ne{to tako desi i do`ivi takav pad, te{ko je to po-

N

pravljati. Godine 2002. kada sam postao ministar, ukupni bud`et KS-a je bio 642 miliona, od ~ega je ovom ministarstvu pripadalo 12,8 miliona KM, a do 2006. sam uspio da se sredstva pove}aju na 30,6 miliona KM, Me|utim, bilo je {to je bilo. Sad sam zatekao 26 miliona, {to je, zna~i, manje nego 2006. godine, a bud`et KS-a je puno ve}i. Da stvar bude jo{ gora, u nacrtu bud`eta za 2011. predvi|ena su jo{ manja sredstva nego {to su bila u pro{loj godini. Ono {to se nedvojbeno name}e kao nepovoljna ~injenica za kulturu, a i sport proteklih godina, jeste to da sredstva kulture nisu pratila rast ili pad bud`eta KS-a u istim procentima. Mi smo uvijek govorili, i tako je i ranije bilo, da kultura treba da dijeli sudbinu bud`eta KSa, te da njena ukupna sredstva, ma kako nedovoljna, treba da se

[ta radi{ po danu?
- Mnogi smatraju da su nastupi i umjetnika i sportista ne{to jednostavno i lako ostvarljivo. Ne razmi{lja se da je taj trenutak koji je dostupan gledateljima rezultat dugih i mukotrpnih priprema koji se ne mogu ograni~iti radnim vremenom. To je `ivot sa puno odricanja svega onoga dostupnog drugim zanimanjima. Dramski glumac sigurno ne mo`e u~iti ulogu samo u pozori{tu nego i u ku}i. Jedan sportista sigurno ne mo`e posti}i vrhunski rezultat ako se bazira isklju~ivo i samo na zvani~ne treninge. Operni sam pjeva~ i znam {ta sam sve morao uraditi da dostignem ovaj status. Spremiti 40-50 uloga, od kojih sam mnoge izvodio u predstavama {irom Evrope, zahtijevalo je ogroman trud, sate, dane i godine iscrpljuju}eg rada. Sve su to specifi~nosti koje nema ve}ina drugih profesija. A mnogi gledaju na ovo samo kao jedan izlazak na scenu, jedna predstava, smatraju}i da je samo to njegov cijeli posao. Uvijek pri~am anegdotu kad me jedan policajac upitao {ta radim. Ka`em, operni pjeva~. Dobro, to nave~er, ka`e on, ali {ta radi{ normalno, po danu?

pove}avaju u procentu koliko se pove}ava bud`et KS-a, odnosno da se smanjuju u onolikom procentu koliko se on smanjuje. Me|utim, proteklih godina sredstva kulture su rasla u manjim procentima nego {to je bio rast bud`eta KS-u u 2007. i 2008. godini, a u ve}em procentu su se smanjivala nego {to je procenat umanjenja bud`eta KS u 2009. Tako se desilo da kultura u 2010. ima za ~etiri miliona KM manje sredstava nego u 2006. godini, a npr. bud`et KS-a je bio ve}i za 60 miliona. Zbog svega ovoga, i na ovaj na~in, kultura je o{te}ena za vi{e od 17 miliona KM. Relativno sli~na stvar je bila i sa sportom, koji je u tom periodu dobio sredstava milion KM manje. I umjesto da po~injemo da popravljamo taj nepravedni odnos, u nacrtu bud`eta KS-a sredstva Ministarstva kulture i sporta su manja nego ona u 2010. godini koja je bila najgora za kulturu i sport.

pozori{ta, muzeji, biblioteke itd. nemaju svoj `iro-ra~un, jer su na trezoru, te mnogi sponzori odustanu od uplate odre|enih sredstava za kulturu kad vide da ta sredstva odlaze na ra~un bud`eta KS-a. [to }ete poduzeti da se ne ostvari predvi|eno nacrtom bud`eta? - Sigurno }u u~initi sve da se pove}aju sredstva i kulturi i sportu. Na`alost, dovedeni smo u situaciju da }e kao uspjeh biti ako vratimo sredstva na nivo 2010. godine. Ne smatram to uspjehom, iako bi bilo gotovo pora`avaju}e da tako ne bude. Jer, ponavljam, u 2010. bila su najmanja sredstva za obje ove oblasti od svih proteklih godina. Navest }u jo{ jednu va`nu ~injenicu koja se, i pravno, ne bi smjela prenebregnuti. Naime, Skup{tina Kantona Sarajevo je u 2010. godini donijela odluku da, ukoliko do|e do smanjenja

se njegovom napretku i daljem razvoju. Premda kultura, kako se to ~esto voli kazati, {alje svijetu najljep{u i najpozitivniju sliku o BiH, uvijek je nekako posljednja, vlast se izrazito neblagonaklono odnosi prema njoj? - Rekao sam mnogo puta, i drugi su ponovili, da su kultura i sport gotovo jedini preko kojih se prepoznaje BiH. Lijepo je vidjeti kad se podi`e zastava BiH pri uspjesima na{ih sportista u inostranstvu, kao i vidjeti na{e umjetnike pri gostovanjima u poznatim dvoranama Evrope i svijeta. To je ona pozitivna slika koju svijet vidi o Sarajevu i BiH. Tu je i pismo vi{e od 70 kulturnih djelatnika i umjetnika ovoga grada i zemlje. Kako ga komentirate? - Ovo pismo je, prakti~no, posljedica svega do sada navedenog. Ono je logi~no i opravdano kao i njihovi zahtjevi. Ono se, za-

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

Putopisni zapis

KUN 31 Rozewiczu u Wroclaw u pohode
`bama, dok sam pisao obrazlo`enje za nagradu Rózewiczu (jer je to palo meni u obvezu!), podsjetilo me i na ~injenice da sam u me|uvremenu pisao o Wojtilinoj poeziji uza sav svoj intelektualni otpor njegovu papinstvu i katoli~anstvu. Otkako su me Muhamed ]urovac i Had`em Hajdarevi}, u ime Dru{tva pisaca, pitali bih li u Poljsku od 4. do 8. listopada i ja to objeru~ke prihvatio (a tko ne bi?), ja sam ve} duhom preselio u taj svijet i radujem mu se vi{e nego brojnim ranijim putovanjima u `ivotu. I premda u Poljsku idem prvi put, sve je nekako kao da sam neko} davno, u nekom drugom, ranijem `ivotu, ve} tamo bio. A bit }e samo to (ako je to “samo“) da je Poljska ve} odavno na neki na~in nastanjena u meni i ve} zbog svih, nimalo slu~ajno spomenutih duhovnih veza sa svijetom moje intime, neko} katoli~ke (simbol mu je Czenstohowa...), potom prijateljevanja za svoga studijskog boravka na Humboldtovom univerzitetu u Berlinu 1985. s jednom Poljakinjom, glazbenicom, violinisticom, a potom, premda ne najposlije - i onih formativnih, intelektualnih i estetskih veza. uop}e. Zajedno s njim i Jacekom Lukasiewiczem od 12 do 14 sati prire|en je prijem u povodu na{eg dolaska i Rózewiczevog ro|endana. Na{i nam doma}ini sa svom pomnjom i srda~no{}u prire|uju i druge susrete. Ponajprije nam na{ doma}in Grad Wroclaw (Andrzej Milcarz) prire|uje prijem u Gradskom vije}u kod g|e Tomaszewske, a onda se susre}emo sa slavisticama (Magdalena Koch, Jadwiga Sobczak, Dorota Jovanka Cirli} Mentzel), piscima iz Dru{tva pisaca (Jerzy Bogdan Kos, r. 1931; Jacek Lukasiewicz, r. 1934; Boguslaw Kierc, r. 1943; Waldemar Okon, r. 1953) koji nam daju i potpisuju svoje knjige, a iz ~ijih knjiga, za podsjetnik, prepisujem njihove godine ro|enja. ^ak i hotel Campanile u kojemu smo odsjeli ima poklone za nas. I Rózewiczev izdava~ je tako|er ljubazan pa nas daruje knjigama, monografijama o Herbertu, Rózewiczu, poljskoj literaturi 1939-1989, ali i novom Rózewiczevom pjesni~kom knjigom “Szara Strefa“, koju nam pjesnik odmah potpisuje. Rózewicz nam govori kako }e sve ovo, pa i na{ Bosanski ste}ak u njegov muzej koji mu grad priprema u budu}nosti otvoriti. Uza sve, dakako, neizbje`na su zajedni~ka fotografiranja kao ritual u svijetu u kojemu se uspomene sve vi{e ~uvaju u vizualnom obliku. A mo`da i za taj njegov budu}i muzej, {alimo se... Pi{em ovo, a sve mislim kako bi sve ovo napisano moglo mo`da nekad u budu}nosti biti samo jedan veliki potpis pod fotose, ako to tada jo{ ikoga bude zanimalo... Obilazak grada u privatnoj re`iji otkrit }e nam jo{ neke od ~ari prelijepoga Breslaua. Mo`da ga u neko dogledno vrijeme nekom novom ljepotom sustigne moderni Wroclaw, jer prigodni propagandni pokloni koje dobivamo u upravi grada ka`u da }e Wroclaw 2010. biti doma}in Expa, a to je uvijek dobra prigoda barem za temeljitije umivanje i prigodno {minkanje grada, kakvom smo svjedo~ili u Sarajevu uo~i Olimpijade 1984. Za sami kraj ostavljam zabilje`iti sjajno prijateljsko drugovanje s Had`emom i Marinom... Dvoje za put prosto po`eljnih ljudi, koji sve oko sebe ~ine laganim, le`ernim, a pritom nimalo manje decentnim i odgovornim. Ljudi se najbolje upoznaju igraju}i {ah i na putu, prisje}am se ruske poslovice. Marina, Had`em i ja nismo igrali {ah! Utvaram si da smo se znali i prije ovoga puta, ali su nas Wroclaw, “Bosanski ste}ak“ i Rózewicz svakako dodatno ljudski zbli`ili.

Uz smrt Tadeusza Rózewicza i Marine Trumi}
@eljko Ivankovi}
ratili smo se iz Wroclawa. Wroclawa Tadeusza Rózewicza. Danas je, koja koincidencija, Tadeusz Rózewicz, ro|en 9. listopada 1921. u Radomsku, napunio 81 godinu. Ali, danas, kad ovo pi{em, prisje}am se, i Andri}ev je ro|endan. Stotinu deset godina od njegova ro|enja.

V

Mladost i “Nemir“
S Rózewiczevim sam se pjesmama malo ozbiljnije susreo danas ve} davne 1979. godine, kad sam kupio njegove izabrane pjesme “Nemir“ u prijevodu, a koga drugog nego - Petra Vuji~i}a. A Rózewiczev me rodni Radomsk imenom trajno asocira na jedan ve}i poljski grad - Radom. Grad za koji znam od 1971, kad nam je u viso~ku Franjeva~ku klasi~nu gimnaziju iz Poljske za profesora hrvatskoga jezika do{ao fra Mato Mrkonji}, koji je nekima od nas dao, a ne znam vi{e kako je do{lo do toga, adrese nekih mladih Poljaka s kojima smo se dopisivali. Tih sam se godina, trajalo je to dvije-tri godine, intenzivno dopisivao s mladom Poljakinjom Terezom Laskowskom iz Radoma. Od tih dana, uz moju mladala~ku ljubav za njema~ku kulturu i knji`evnost, zahvaljuju}i fra Mati, dopisivanju s mladom Poljakinjom, po{tanskim markama koje smo mladala~ki razmjenjivali, mojoj knjizi “Poljski u 40 lekcija“ gdje me, vi{e od jezika koji mi se ~inio te{kim, odu{evljavao Stanislaw Jirzi Lec svojim aforizmima, poljska kultura postaje moja nova ljubav. Sienkiewicz je s romanima “Kroz pustinju i pra{umu“, “Ognjem i ma~em“, “Kri`ari“ te “Quo vadis“ (nekako u isto vrijeme sam gledao i film!) ve}, na neko vrijeme, dodu{e veoma kratko, postao moje novo, radosno literarno otkri}e. Wroclaw, grad u kojemu `ivi Rózewicz, i grad u kojemu smo njega radi do{li, sredi{te je Donje [lezije (ovdje su mi neizbje`na asocijacija “[leski tka~i“ Heinricha Heinea iz 1844), a poznat je kao grad na dvanaest otoka. Jo{ uvijek je tu, i ne samo zbog listopada, mnogo sivila. Sivila zaostalog iz ne tako davnih komunisti~kih vremena, ali ve} je tu i da{ak novog, zapadnja~kog {meka. Grad je, osje}a se to, dodirnut duhom Zapadom. Gradska vije}nica iz 13. stolje}a korak je u daleku i slavnu poljsku pro{lost, onu na koju je prosje~an Poljak tako ponosan i koja ga je dr`ala uzdignute glave kroz sva ova siva i olovna

Tadeusz Rózewicz

Post scriptum
Tadeusz Rózewicz je umro u nedjelju, 20. velja~e 2011. Umro je u 90. godini. Marina Trumi} je umrla u ponedjeljak, 21. velja~e 2011. Umrla je u 72. godini. Sumnjam da je, s obzirom na svoju i ^edinu bolest, te svu traljavost na{ih medija, kojima smrt velikog pjesnika i k tomu dobitnika najve}e bosanskohercegova~ke nagrade za poeziju ne zna~i ni{ta, sumnjam dakle da je uspjela ~uti ovu vijest. Had`em je govorio nad Marininim otvorenim grobom, nakon toga sam mu rekao za ~injenicu koju ovdje pi{em u post scriptumu. On je “kriv“ da ovaj davna{nji, krajnje intimni i ipak nedovr{eni zapis objavljujem prije nego sam htio. On i sve koincidencije koje su se srele u samo nekoliko dana.

Bosanski ste}ak
Dakle, 4. listopada Had`em Hajdarevi}, Marina Trumi} i ja putujemo na relaciji Sarajevo Zagreb i natrag (autom poljske ambasade), te Zagreb - Warszawa - Wroclaw i natrag (avionom). I sve to uz ljubaznu potporu poljskog veleposlanstva. Kao delegacija Dru{tva pisaca BiH u Wroclawu smo sa zadatkom uru~iti Tadeuszu Rózewiczu nagradu Sarajevskih dana poezije Bosanski ste}ak. U subotu, 5. listopada, u Polskom teatru uru~enje je nagrade uz promociju Rózewiczeve nove pjesni~ke knjige “Szara Strefa“. Ja mu, u na{e ime, uru~ujem te`ak kameni ste}ak, pa ga i dr`im, jer ne mogu oniskom, simpati~nom starcu u tim godinama prepustiti “teret nagrade“, pa sutradan na fotografijama u novinama gdje sam zajedno s Rózewiczem (Gazeta Wyborcza; Rzeczpospolita) izgleda kao da sam ja dobitnik nagrade koju dr`im i pokazujem svijetu. Uz ugodu dru`enja pod svjetlima reflektora Rózewicz nam potpisuje svoju knjigu “Moja poezija“ u prijevodu, u na{oj polonistici neizbje`nih Marine Trumi} i Slavka [anti}a. U ponedjeljak, 7. listopada, svi se nalazimo kod njegovog izdava~a (Wydawnictwo Dolnoslaskie), koji demonstrira kako se u jednoj velikoj kulturi, kako se u Poljskoj, vodi briga o uglednim piscima, o svojim piscima

Sarajevo, 24. velja~e 2011, dan po Marininu ukopu
vremena. Njezina je nenadma{na ljepota ponos grada. No, ne{to ti{e to }e vam re}i i za Halu stolje}a, izgra|enu 1913. kad je Wroclaw bio dijelom Njema~koga carstva. Projektirao ju je Max Berg... Da, spomenuh Rózewiczev “Nemir“. Objavljen je u izdanju beogradske “Kulture“ sad ve} daleke 1970. godine i pravo je ~udo da ga se tada jo{ moglo na}i u knji`arama. Tada kad po~injem otkrivati sjajnu poljsku poeziju. Ne sje}am se okolnosti u kojima sam ga kupio, ali bilo je to vrijeme u kojemu od suvremenih Poljaka ~itam poeziju Zbigniewa Bienkowskoga i Tadeusza Rózewicza. S Bienkowskim (r. 1913.) }e me mnogo kasnije na Sarajevskim danima poezije (svibnja 1990.), pred rat, upoznati An|elko Vuleti}, kad }u se s njim intenzivno dru`iti. Tad }e mi i potpisati svoju knjigu “Vidim i opisujem“, objavljenu u prijevodu Petra Vuji~i}a u izdanju beogradske “Prosvete“ 1966. godine. A i tu sam knjigu kupio davne 1976. godine. ^ak sam tih majskih dana 1990. s njim i An|elkom Vuleti}em i{ao na izlet na Trebevi}. A neki novi, poslijeratni Sarajevski dani poezije, XLI. po redu, u~init }e da upoznam i drugog velikana poljske poezije Tadeusza Rózewicza! U me|uvremenu, od te daleke 1979. godine do danas pro~itao sam gotovo sve va`ne poljske pisce od Milosza, Szymborske, Herberta u poeziji do Andrzejewskog i Gombrowicza u prozi, Mrozeka u drami, Kotta o drami, Jakobsona u teoriji knji`evnosti, Kolakowskog u filozofiji i bajkama, vidio gotovo sve filmove Polanskoga, Wajde ili Kieszlowskoga... A u svoju sam emocionalnu popudbinu upisao i navijanje za mo}nu poljsku nogometnu reprezentaciju iz 1974. s Boniekom, Latom, Deynom, Tomaszewskim i drugima, navijanje za Solidarnos} i Walesu osamdesetih, navijanje za krakovskog nadbiskupa Woytilu (264. papa postao je 16. listopada 1978.), “upoznao“ i zavolio Chopina, tragao za svim dostupnim o njemu i Sandovoj, trudio se doznati {to vi{e o Walewskoj i Napoleonu, o Sklodowskoj... I negdje s tim mislima danima sam se u duhu pripremao za susret s Poljskom. Nevjerojatno zapljuskivanje asocijacija, kao na nekim duhovnim vje-

Sarajevo, 9. listopada 2002, dan po povratku

32

Prvi avanturisti~ki francusko-egipatsko-gr~ko-bosanski strip

KUN

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

KUN
Njegovanja materijalne ba{tine u BiH

33

Raznolikost dijaloga me|u kulturama na Mediteranu
Crta~ stripa koji govori o avanturama egipatskog novinara Omara le Chérija u Aleksandriji umjetnik je iz BiH. Njegov autor je Francuz. Junak stripa je Egip}anin. Tema - potraga za izgubljenim grobom Aleksandra Velikog je - gr~ka
Mirela Sekuli}
a je u Bosni i Hercegovini tradicija ~itanja stripova skromna, re}i }e nam na po~etku razgovora Gilles Kraemer iz Francuske. Povod za ovaj razgovor sa attacheom za suradnju u francuskoj ambasadi u Sarajevu je realizacija novog projekta stripa na raskri`ju ~etiri zemlje: Egipat, BiH, Francuska i Gr~ka. Kraemer je autor pri~e stripa, koji nosi naziv “U potrazi za izgubljenim grobom Aleksandra Velikog“, a crta ga na{ umjetnik Damir Nik{i}. Planirano je i predstavljanje stripa i otvorenje izlo`be u subotu, 12. marta u 18.30 sati, u Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu. - Stripove ~itaju prije svega dje~aci i ti nejd`eri. Radi se o avan tu rama su perhe roja koji se proda ju na kiosci ma i stilu koji je vrlo sli~an ameri~kom, a preuzeli su ga Ita lija ni 60-ih godina. Ka`em skromna, jer ne postoji navika ~itanja stripova, a ni ~aso pis za mlade ~ija je specijalnost strip. U Francuskoj i Belgi ji govori se o “francus ko-belgijskom stripu“. Strip se sma tra de ve tom umjetno{}u, uz slikarstvo, muziku ili film. Postoji vi{e od 4.000 novih albuma koji izlaze svake godine, spe ci ja liziranih ~aso pisa, me|unarodnih festivala, kao {to je An go ulime, muzeja… Da kle, radi se o vrlo zna~ajnom tr`i{tu, sa oko 300 miliona eura prometa. Taj fenomen mo`e se uspo rediti sa mo s “mangama“, vrlo pojednostavljenim i dosta nasilnim japanskim stripovima, koji se ~itaju u cijelom svi jetu, ka`e nam Gilles Kraemer, koji trenutno radi u Sa-

D

Gilles Kraemer

Damir Nik{i}

rajevu, u francuskoj ambasadi u BiH i dodaje: - @ivio sam u Egiptu prije skoro 20 godina, kao i u mnogim arapskim zemljama o kojima se danas toliko govori. Bio sam direktor Francusko-njema~kog kulturnog centra u Ramallahu u Palestini (2004-2007), nakon ~ega sam do{ao u Sarajevo, gdje obavljam funkciju ata{ea za suradnju u francuskoj ambasadi u BiH. Predstavljaju}i projekt od ideje do realizacije, Kraemer isti~e: - U Egiptu sam radio za egi-

patski dnevni list na francuskom jeziku gdje sam kreirao lik i pri~e u dodatku za mlade. Taj lik mnogo podsje}a na svjetski poznatog glumca Omara Sharifa.

Zagonetka za arheologe
Nazvao sam ga Omar le Chéri. Od tada sam tra`io stripcrta~a. Pregovarao sam sa mnogim crta~ima u Palestini, a onda i u Bosni i Hercegovini. Susret sa Damirom Nik{i}em u Galeriji Duplex bio je odlu~uju}i. Odlu~ili smo da se upustimo u ovu francusko-bosansko-egipatsku avanturu, koja }e biti objavljena u egipatskom tjedniku AlAhram Hebdo. Dakle, crta~ stripa koji govori o avan tu ra ma egi pat skog no vi na ra Oma ra le Chéri ja u Ale ksan dri ji je umje tnik iz BiH. Njegov autor je Francuz. Ju nak stri pa je Egip}anin, a njegovo ime podsje}a na velikog glumca Omara Sharifa. Tema - po tra ga za iz gu blje nim gro bom Ale ksan dra Ve li kog je gr~ka. Ovaj ukr{teni pristup is ti~e ra zno li kost di ja lo ga me|u kulturama na Mediteranu. Avan tu ra se ba zi ra na stvarnim ~injenicama i bavi se ra zli~itim te ori ja ma o lo ka ci ji

Besplatno za BiH
Pri~u za strip napisao je Francuz, strip trenutno radi na{ umjetnik Damir Nik{i}. To je pri~a o egipatskom novinaru, koji ide u Gr~ku da prona|e grobnicu Aleksandra Velikog. Sama pri~a je ve} devedesetih godina objavljena u Egiptu, a Egip}ani su prihvatili da publikuju strip. Za Francusku tako|er ne}e biti problema, a organizatori projekta trenutno rade na tome da se strip pojavi i u Gr~koj, te u BiH. Trenutno se tra`i kvalitetan ~asopis iz BiH, koji bi bio spreman da u cijelosti objavi ovaj prvi bosansko-francusko-gr~ko-egipatski strip u boji i po dvije stranice sedmi~no. Specijalna ponuda je da su autori spremni besplatno dati prava na objavljivanje stripa.

groba velikog osvaja~a {to jo{ predstavlja zagonetku za arheologe. O tome gdje sve planiraju objavljivanje stripa, Kraemer }e re}i: - Najprije }e se strip sa 48 stranica po~eti objavljivati u Kairu, u ~asopisu Ahram Hebdo (francuski naziv) ~iji je tira` 15.000 primjeraka i koji pripada prvom arapskom novinskom preduze}u Al-Ahram. Lik Omara Le Chérija pojavio se jo{ 1991. godine na stranicama lista Progrčs egyptien i to u rubrici za mlade, u okviru programa egipatskog ministarstva obrazovanja i Francuskog odjela za kulturu, a u cilju dinamiziranja obrazovanja na francuskom jeziku u egipatskim javnim i privatnim {kolskim ustanovama. Objavljivanje stripa planirano je i u Bosni i Hercegovini u nekim od dnevnih informativnih novina (u rubrici koja je namijenjena mladima), informativnom nedjeljniku ili magazinu za mlade ili savremenu umjetnost, u elektronskoj ili {tampanoj formi na jezicima Bosne i Hercegovine. U martu ili aprilu ove godine predvi|eno je objavljivanje stripa u Hrvatskoj, nakon ~ega bi

autori ovog stripa ostvarili u~e{}e na Festivalu stripa, koji }e se odr`ati u maju u Makarskoj. Nakon toga }e strip biti objavljen u Francuskoj, uz ilustrovani nau~ni ~lanak koji }e predo~iti razli~ite egipatske, gr~ke i druge teorije, koje govore o tome gdje se ta~no nalazi Aleksandrov grob.

Putuju}a izlo`ba
Da }e “U potrazi za izgubljenim grobom Aleksandra Velikog“ biti putuju}a izlo`ba, potvrdio nam je D`enan [ehi} iz bosanskog udru`enja za kulturno-historijsko naslje|e Transverzalni val, povodom Dana frankofonije (od 12. do 27. marta), doga|aja koji }e okupiti sve ambasade zemalja ~lanica Me|unarodne organizacije frankofonije i prvi put bosanske vlasti (BiH je pridru`ena ~lanica od Samita u Montreuxu 2010), prezentirat }e izlo`bu originalnih crte`a u Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu. Ovom doga|aju prisustvovat }e brojni ambasadori, frankofoni, umjetnici i profesori. U narednim mjesecima izlo`ba }e biti predstavljena u francuskim institutima u Mostaru i Ba-

njoj Luci. Predvi|ena je i izlo`ba u rezidenciji predstavnika evropske delegacije u Kairu. Nakon izdavanja knjige u Francuskoj, izlo`ba }e biti odr`ana u Parizu, u Egipatskom kulturnom centru. Brojni su partneri koji u~estvuju u ovom projektu: od egipatske ambasada u Sarajevu, koja je poslala projekt egipatskom ministarstvu za kulturu kako bi se sa~inila verzija na arapskom jeziku, ambasador BiH u Egiptu Slobodan [oja podr`ava projekt i `eli ga uvrsti u program Dana frankofonije, Odjel za kulturnu suradnju pri francuskoj ambasadi u Kairu, Centar za aleksandrijske studije (CEALEX), koji vodi arheolog helenista Jean-Yves Empereur, sastavlja nau~ne ~lanke za edukativnu bro{uru i stavlja na raspolaganje fotografije i gravure koje }e slu`iti za ilustraciju, francuska izdava~ka ku}a Riveneuve pregovara sa Castermanom u vezi s izdavanjem francuske verzije knjige, visoko kvalitetne {tampe i ograni~enog tira`a, Udru`enje Omar le Chéri, ~ije je sjedi{te u Parizu, te bosansko udru`enje za kulturno-historijsko naslje|e Transverzalni val...

DEVETA UMJETNOST Strip se smatra devetom umjetno{}u, uz slikarstvo, muziku ili film. Postoji vi{e od 4.000 novih albuma koji izlaze svake godine, specijaliziranih ~asopisa, me|unarodnih festivala, kao {to je Angoulême, muzeja… Dakle, radi se o vrlo zna~ajnom tr`i{tu, sa oko 300 miliona eura prometa. Taj fenomen mo`e se usporediti samo s “mangama“, vrlo pojednostavljenim i dosta nasilnim japanskim stripovima, koji se ~itaju u cijelom svijetu

Komplicirani zahvati na dijelovima sarajevske Vije}nice

Obaveza i privilegija
ICOMOS podsje}a na obvezu djelovanja na podru~ju o kojemu brine svaki narod ili dr`ava koji dr`e do svoje povijesti, ugleda i op}ega dr`avnoga imid`a u svijetu
a Gra|evinskom fakultetu Univerziteta ‘’D`emal Bijedi}’’ u Mostaru je, a u organizaciji doma}ina i Nacionalnog komiteta ICOMOS-a BiH (skra}enica za Internacionalni savjet za spomenike i spomeni~ke cjeline) odr`ano predstavljanje, zapravo predavanje o konzervatorskorestauratorskoj praksi u nas. Predavanja su odr`ali Vjekoslava Sankovi} - Sim~i}, predsjednica ICOMOS-a za BiH, Ferhad Mulabegovi}, Amir Poli}, Miljana Okilj, Milica Kotur, Akeksandar Poloni i Aida Murti}, nakon kojih su sudjelovali u zajedni~koj diskusiji o trenuta~no najaktualnijim konzervatorsko-restauracijskim radovima na objektima spomeni~ke ba{tine u cijeloj Bosni i Hercegovini, me|u kojima su obavljeni, ili se obavljaju ili

N

U NOVINAMA Objavljivanje stripa planirano je i u Bosni i Hercegovini u nekim od dnevnih informativnih novina (u rubrici koja je namijenjena mladima), informativnom nedjeljniku ili magazinu za mlade ili savremenu umjetnost, u elektronskoj ili {tampanoj formi na jezicima Bosne i Hercegovine

tek planiraju, stru~ni zahvati u mjeri i intenzitetu koji ovise od raspolo`ivih sredstava. Jer stru~na je sasvim izvjesna, i jasno je da na{i restauratori i konzervatori visoko kotiraju na me|unarodnim ljestvicama vezanim za ovu specifi~nu struku. O~ito da su ovi majstori revitalizacije na{ih zajedni~kih spomenika kulture daleko od na{e svakodnevne dru{tvene prakse i stvarnosti, jer se s istim `arom i ljubavlju za naslije|e prilazi svakom ugro`enom objektu, bez obzira na njegov nacionalni ili identitet vezan uz odre|ene civilizacijsko-narodnosne faze. Pa smo mogli ~uti kako se izvode komplicirani zahvati na dijelovima sarajevske Vije}nice, na Kuli u Po~itelju, {to se sve uspjelo uraditi na podru~ju Republike Srpske, gdje je res-

Zanimljivo predavanje, kao go{}a, odr`ala je i na{a, u svijetu poznata i priznata aktivistica na polju amaterskoga djelovanja etnografskih, kulturnih i folklornih amaterskih udru`enja Anka Rai~, a koja je oblast za{tite i uvr{tenja na UNESCO listu nematerijalne ba{tine u BiH usporedila sa susjednom Hrvatskom, koja je uspjela ~ak i neke pokrajinske napjeve za{tititi pod UNESCO-ov pokrov, a BiH, koja u nematerijalnoj ba{tini mo`da za taj popis ima i vi{e identiteta, uop}e ne posjeduje zakonsku regulativu o za{titi istih. Pa kako }e to UNESCO onda {tititi!

A mi?

taurirano nekoliko specifi~nih kraji{kih koliba - crkava, kako se restaurirao dio banjalu~ke tvr|ave Kastel, {to se sve postiglo na obnovi manastira @itomisli}, {to se uradilo u Trebinju itd. Predstavljena su i dva diplomska rada iz ove oblasti Aide Murti} i Aleksandra Polonija i sve {to se ovdje moglo ~uti, u dobronamjernoga slu{atelja moglo je izazvati dva istovremena osje}anja: jedno je odu{evljenje takvom stru~no{}u, a drugo je `aljenje zarad poprili~ne nebrige naj{ire dru{tvene zajednice za rijetku spomeni~ku ba{tinu. No, ovi vrijedni majstori svoga zanata nekako se snalaze, a ICOMOS u svemu ima va`nu ulogu, jer njegovo djelovanje stalno nadle`nim institutima, institucijama i nadle`nim razinama stalno ‘’visi za vratom’’ s ciljem podsje}anja na obvezu djelovanja na podru~ju o kojemu brine svaki narod ili dr`ava koji dr`e do svoje povijesti, ugleda i op}ega dr`avnoga imid`a u svijetu. BiH, kao rijetko koja druga zemlja, na lokacijama koje se doti~u ili su pak posve iste, ima tragove i objekte svih civilizacija Istoka i Zapada, svih materijalnih tragova mnogih religija i graditeljskih stilova, pa je i izazov za konzervaciju, restauraciju ili revitalizaciju istih ogroman.

Dragan Marijanovi}

34
Prikaz

KUN
(Sr|an Srdi}, Mrtvo polje. Beograd, Stubovi kulture 2007)
svjesno pre{u}enog znanja koje posjeduje pripovjeda~ a in medias ga res ~ini nedostupnim onome tko `eli znati vi{e, i odmah. Tata odlazi iz ku}e, Zvezdana ga ispra}a, tata govori ne{to nesuvislo, neke engleske stihove (rock?), Zvezdana se kre}e po ulicama grada, besciljno, a sadr`aj prvog poglavlja mo`e se kondenzirati u formulu o nizanju senzacija s kojima se sudara na svojemu itinereru, senzacija koje, sa svoje strane, ~itateljica prima kao vlastito percipiranje njezine rute. Kome{anje pripovjednoga teksta onemogu}ava rad na sortiranju utisaka, tako da jedino {to se, isprva, mo`e znati jest da Zvezdana (Stella by Starlight) napu{ta, makar i ne pod svjetlo{}u zvijezda, svoje provincijsko boravi{te. Odlazak je u svojoj dimenziji tugovanja determiniran odlomkom u kojemu se nabrajanja sve {to se napu{ta. U skladu s op}om poti{}eno{}u tome se odjeljku daje prikladno ime – «rekvijem». Drugo poglavlje u igru uvodi «`estoke momke» koji isprva ostaju anonimni. Ta je anonimnost poveza s iznimnom va`no{}u koja se u ovome romanu pridaje imenima, to~nije njihovom prikrivanju, iskrivljavanju, pretvaranju u nadimke, asocijativnom povezivanju s prostorima koji se nalaze izvan njihovih individualnih nositelja/nositeljica. Da se tek naslutiti da je rije~ o ~lanovima rock-banda koji na bini izvode kakofoni~ni koncert. Kurzivni dijelovi teksta donose rije~i pjesama, u kojima se ne {tedi na so~nom jeziku, ali se ni u glavnome dijelu ne mo`e po`aliti na manjak psovki. Kristalizacijom se izdvajaju dva junaka za koje je od po~etka jasno da }e im u romanu pripasti sredi{nja uloga: Pablo i Paolo. Ne treba zaboraviti ni Mentaldona, koji ostaje iza njih, ne prati ih na putu ali simboli~ki zauzima zna~ajnu funkciju, funkciju imena kojim se simboli~ki obja{njava ono o ~emu se ne `eli izravno govoriti. Nadimak Mentaldon varira naziv droge i potencijalno du{evno (skoro da rekoh mentalno) stanje svojega nositelja. Oko Pabla i Paola ne organizira se nikakva radnja, nikakav fabularni tok koji bi bar u naznakama dao podatke o vremenu ili mjestu zbivanja. U desilo, takoreku}, prevo|enje unazad: iz teorije knji`evnosti u teoriju drame oboga}enu literarnim spoznajama. Ta se pone{to komplicirana i apstraktna formulacija mo`e ugodnije iskazati na sljede}i na~in – prodor «drame» u pripovjedni tekst zapravo je implementiranje performativnoga, kao prvotno n e d i s ku r z i v n e operacije, u eminentno diskurzivnu strukturu narativa. Tekst Andrewa Forda Katharsis. The Ancient Problem u stanovitom je smislu zgodno polazi{te za interpretaciju Mrtvog polja. Ford ukazuje na dva sredi{nja momenta u samoj teoriji katarze koja su, zbog koncentracije na medicinsko semanti~ko polje njezina o~itovanja, ostala zanemarena: na glazbu i na politiku. Od Nietzscheove revizije teorije tragedije ustalilo se mi{ljenje da je ona, doista, ro|ena iz duha glazbe. Nietzscheove pone{to intuitivne izvedbe potvrdu pronalaze u novijim spoznajama o prirodi i ulozi glazbe u gr~kome dru{tvu. Ford ukazuje na njezinu katarkti~ku funkciju te poantira da, prema Aristotelu, ona sama zapravo i nema intelektualne kvalitete, nije nas sposobna podu~iti ni~emu i stoga je i njezino eti~ko djelovanje dvojbeno. Glazba na publiku utje~e uz pomo} impresija i stoga je valja “rabiti selektivno. Tek u selektivnoj uporabi mo`e pobolj{avati a ne vulgarizirati, jer poneka glazba ~ini i to.“ No ako se ne zaboravi da je jedan od glavnih interpretativnih obrata upisan u sam pojam aristotelovske katarze (i onaj koji ju, uostalom, i ~ini tako tajanstvenom) zapravo vezan sa spasavanje tragedije od Platonove optu`be s njezine eti~ke/politi~ke beskorisnosti, dapa~e {tetnosti, onda je i Aristotelovo tematiziranje pro~i{}avaju}e funkcije stvar politi~ke obrane tragedije. “Tragi~ka katharsis postaje kompleksno anga`iranje na{ih

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

Glazbena katarza
osje}aja i prosudbi, ne velika orgija plakanja, ve} strukturirano prozivanje emocija kojima se oblikuju kako bi se mogle bolje uskladiti s ispravnim prosudbama u stvarnome `ivotu.“

Davor Beganovi}
ikinda Short jedan je od onih fenomena koji su postali mogu}ni tek raspadom Jugoslavije. Taj se festival kratke pri~e etablirao u jednome dijelu biv{e nam domovine koji sam po sebi ne bi mogao privu}i nikakvu pa`nju. Nema mora, nema planine, nema jezera, {ume ili bilo ~ega {to bi turiste gladne novih iskustava privuklo da se na nekoliko dana (ili sati) posvete oboga}ivanju iskustava. Za{to se grupa entuzijasta skupila tu, osnovala kulturnu manifestaciju koja je stekla internacionalni renome i usput pomogla formiranju skupine pripovjeda~a koju se, s malo pretjerivanja, mo`e nazvati “kikindskom grupom“? Pitanja su to na koja odgovor mo`e biti jednako vjerodostojan kao na ono: Za{to se raspala Jugoslavija? Nemamo pojma. Jugoslavija se sigurno nije raspala zato da bi nastao Kikinda short, ali je Kikinda short vjerojatno nastao zato {to se raspala Jugoslavija. No da se vratim na spisatelje okupljene oko manifestacije i upitam se postoji li odre|ena poetika koja ih povezuje i omogu}uje da ih se promatra kao svojevrstan monolit. Iscrpan bi odgovor na to pitanje prekora~io granice novinskoga prikaza, no ~ini mi se dostatnim ukazati na neorealizam kao zajedni~ki element, koji, me|utim, ne stoji kao jedina odrednica, ve} je nadopunjen (pa donekle i potkopan) intertekstualnom samosvije{}u koju pripovjeda~i utkivaju u svoje tekstove. Ve} su pripovijetke Sr|ana V. Te{ina i Sr|ana Papi}a ukazale na postupak amalgamizacije, no ta se teza mo`e najbolje dokazati na primjeru Mrtvog polja prvoga romana urednika festivala Sr|ana Srdi}a (hej, tek mi sada pada uo~i da su sva trojica Sr|ani!).

K

Tragi~ki prikaz suvremene Srbije
Ovdje mi se valja zaustaviti i razjasniti za{to su prethodne izvedbe va`ne za Mrtvo polje. Kao prvo, nije nikakva tajna da je sam Srdi}, a i njegovi kriti~ari, roman ocijenio kao tragi~ki prikaz `ivota u suvremenoj Srbiji. Ve} je u samom tome stavu sadr`ana politi~ka komponenta: suditi o Srbiji (a op}enito i o svim zemljama nasljednicama Jugoslavije) nemogu}no je bez involviranja politike. Kao drugo glazba je inzistentna pratiteljica ovoga romana, i to na svim razinama pripovjednoga teksta. Mrtvo polje se u svojemu si`ejnome ulan~avanju doista realizira kao tragedija, pa ~ak i po slije|enju osnovnih konvencija toga `anra kakve mu je pripisala anti~ka, prvenstveno Aristotelova, teorija. Kao {to sam kratko referirao, na po~etku stoje dvije odvojene putanje: jedne `ene i dvojice mu{karca. Jedan put vodi iz metropole ka provinciji, drugi, obrnuto, iz provincije ka metropoli. Otprilike na sredini puta te se dvije putanje kri`aju. ^itatelj je ostavljen u nedoumici o osobama koje prati, ali kada se kona~no susretnu postaje jasno da su dvije – Paolo i Zvezdana – brat i sestra. Anagnorisis je nastupio kao razrje{enje peripetije. No valja oti}i i korak dalje: edipovska nit zahtijeva da izme|u njih dvoje do|e do seksualnoga kontakta. Zna~i, prethodnoj je strukturalnoj kategoriji pridru`ena i tematska, incestuozna. Bijeg iz Beograda (od vojnih pozivara) i bijeg iz Kinde (od ni{tavila) rezultiraju u vehementnome susretu davno razdvojenih srodnika, na vojvo|anskoj ravnici, susreta u kojemu Pablo ostaje tek na trenutak osamljen. I on }e, po istome principu slu~aja koji je spojio Zvezdanu i Paola, na}i svoga partnera u liku jednog od najodvratnijih tipova koji je pro{etao srpskom knji`evno{}u od momenta njezina odvajanja od jugoslavenske matice – kapetana Zorana ^uki}a, izvornog psihopate preru{enog u vojni~ku uniformu. Homoseksualna veza dvojice neravnopravnih partnera zavr{it }e, kao {to se u tragi~kome raspletu mora i pretpos-

Svjesno pre{u}eno znanje pripovjeda~a
Mrtvo polje je knjiga koja, na prvi pogled, ne spada u one tekstove koji bi se pokrivali s fokusom poetike proze {to ju, kao kriti~ar, beskompromisno prihva}am i za koju, kao esteti~ar, smatram da je u skladu s mojim ukusom. No, sre}om, postoje i drugi pogledi a postoji i strpljenje profesionalnog ~itatelja koji zapo~eto dovodi do kraja. Jer sam po~etak Srdi}eva romana, zapravo, ne pru`a nikakvu mogu}nost ~itateljske spoznaje, taj se po~etak prikriva iza

tome se trenutku i zbivao prijelomni moment kriti~arske recepcije: ho}u li roman prihvatiti kao takav i sve njegovo meandriranje kroz predjele primitivnosti odbaciti kao lo{u strategiju u kojima se o ru`nim stvarima govori ru`nim jezikom, ili }u, pak, stisnuti zube i potruditi se da takvo prejudiciranje stavim u zagradu i poku{am vidjeti postoji li semanti~ki vi{ak iza Srdi}eve na prvi pogled prezasi}ene proze.

Prodor “drame“ u pripovjedni tekst
Odabrao sam taj drugi put i, vjerujte, nisam pogrije{io. Mu~ni posao probijanja kroz stranice ovoga romana vodi ka svojevrsnoj, minimalisti~koj i nenametnutoj, katarzi. Upotreba tog stru~nog termina na ovome mjestu nije nimalo slu~ajna. Naime, preseljenje se katarze iz teorije drame u teoriju knji`evnosti pokazalo dvojbenim pregnu}em, sve do onoga momenta u kojemu se

~etvrtak, 3. mart 2011. godine
KIKINDSKA GRUPA Za{to se grupa entuzijasta skupila tu, osnovala kulturnu manifestaciju koja je stekla internacionalni renome i usput pomogla formiranju skupine pripovjeda~a koju se, s malo pretjerivanja, mo`e nazvati “kikindskom grupom“? Pitanja su to na koja odgovor mo`e biti jednako vjerodostojan kao na ono: Za{to se raspala Jugoslavija? Nemamo pojma. Jugoslavija se sigurno nije raspala zato da bi nastao Kikinda short, ali je Kikinda short vjerojatno nastao zato {to se raspala Jugoslavija
taviti, smr}u, i to Pablovom. Smr}u, dakle, onoga tko s ^uki}em ali ni s okolicom ne dijeli odnos prema politi~koj i vojnoj situaciji u Srbiji, tko, to~nije prema njoj nikakav odnos ni ne posjeduje. U izgradnju je ^uki}eva lika Srdi} ulo`io vi{e realisti~koga (klasi~noga) truda nego {to je to bio slu~aj s troje sredi{njih protagonista/ica. No rezultat te asimetrije nije ni u kojem slu~aju estetski invalidan. Zvezdana, Paolo i Pablo osu|eni su na postojanje u svijetu pripovjednoga teksta kao njegovi stereotipni pripadnici: odre|eni ranijim lektirama, intertekstualnim, pa ~ak, vidjeli smo, i knji`evno-teorijskim relacijama. Za razliku od njih ^uki} od samoga po~etka svojega pojavljivanja ima pravo na puno ime. Ostali su akteri obilje`eni nadimcima, imena dolaze tek mnogo kasnije, na kraju, kada vi{e nikome ne mogu pomo}i, kada prestaju bilo {to zna~iti. Zvezdana i Paolo postaju Rajkovi}, Slobodana, Stela i Rajkovi}, Slobodana, Paolo; Pablo Ognjen Petronijevi}, toliko obi~no i prozai~no kada se pomisli na neobi~an i neprozai~an kraj koji mu je priredio pripovjeda~.

KUN 35 Iskorak iz “skloni{ta“
Fenomenologija svijeta `ivota

“Strogo kontrolirani kaos“
No da se vratim pitanju katarze. Kakvo, dakle, pro~i{}enje nudi ova suvremena tragedija? ^ini mi se da je upravo tu presudna glazba, to~nije njezina “neintelektualnost“. Srdi} cijeli roman komponira u dvostrukome odnosu prema glazbi. S jedne strane stoje brojne referencije na, uglavnom alternativne, underground, bandove a s druge, i to je mo`da i bitnije, sama je pripovjedna struktura romana organizirana poput “strogo kontroliranog kaosa“ kakva `estokog indie-banda. Kreativni kaos podrazumijeva podcrtavanje performativnog segmenta glazbene djelatnosti, njezinoga statusa izvedbe. Taj se status “kopira“ u pripovjedni tekst da bi se u njemu realizirao kao povratni udarac tekstovima pjesama {to slu`e za tematsko podcrtavanje same oskudne radnje romana. Glazba na taj na~in organizira tekst oko svojih dvaju sastojnica, tematske i performativne, a njezina katarkti~ka funkcija realizira se u optimiranju pripovjednih segmenata teksta s njegovim nediskurzivnim otvaranjem prema van, otvaranjem u kojemu suvremenost Srbije, komprimirana u jednome ljetnom danu 1993., dijalo{ki eksplicira tragi~ko jedinstvo vremena mjesta i radnje i njegovu modernisti~ku ina~icu najkonzekventnije realiziranu u Joyceovu Uliksu. Epilog romana, koji se zbiva jedanaest godina nakon kobnog ljetnog dana, pokazuje Paola i Zvezdanu u stanju degenerativnoga raspadanja. Ovakvim se krajem odmi~e od strategija tragedije i ~itateljki stavlja do znanja da se, ipak, nalazi u svijetu pripovjednoga teksta. No brojni elementi hibriditeta, rasuti poput signala u cijelome romanu, ne dopu{taju konzekventno epilo{ko pripitomljavanje. Pred nama je otvorena konstrukcija koja je pro~i{}enje mogla sprovesti samo djelomi~no. Odnos autorskoga glasa prema onome {to je ispripovijedao u svojoj kriti~koj provenijenciji ne dopu{ta pomirenje, olak{anje, prosvjetljenje – u jednu rije~ nijednu od onih opcija kojom je Aristotel poku{ao spasiti tragediju od Platonovih optu`bi. Suo~eni smo s beskrajnom trakom jednog beskompromisnog obra~una s pro{lo{}u koja ne `eli pro}i, ne `eli biti ulan~ana u zdravi proces memoriranja, ve} se uvijek iznova vra}a u svojemu traumati~kom obliku. Protiv takve traume je i katarza nemo}na.

apsolutnog znanja
Nova knjiga akademika Abdulaha [ar~evi}a grandiozni je duhovni rezultat, koji nije samo izraz intelektualne mladosti ovog autora i njegove neposustale i plodne kreativne snage i produktivnosti, nego, za jednu kulturu, i izuzetan kulturni doga|aj i doma{aj
Sadudin Musabegovi}

U

knjizi Fenomenologija svijeta `ivota, koja je upravo iza{la iz {tampe u izdanju Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Me|unarodnog centra za mir, okupljena je, sre|ena i u svojevrsni poredak postavljena pisana „gra|a“ - nau~na i stru~na kritika, razgovori i esejistika - {to je nastajala i oplitala se oko filozofskog mi{ljenja akademika Abdulaha [ar~evi}a.

Osoben dijalog
Rije~ je o nau~noj i filozofskoj kritici, esejistici o djelu akademika [ar~ev}a, „rasutom“ po ~asopisima i dnevnicima {irom biv{e nam zemlje, {to ih je, uprkos izuzetnih okolnosti koje su uslijedile njenim raspadom, cijepanjem kulturnog prostora i vandalskog uni{tavanja pisane gra|e, knjiga, ~asopisa i biblioteka, sam autor, umjesto - ovdje to treba posebno naglasiti - kulturnih i nau~nih institucija ~iji je to, da je sre}e, posao i zadatak, kao {to je to slu~aj sa drugim i sretnijim kulturnim sredinama, koje dr`e do dostojanstva svojih duhovnih i kulturnih dostignu}a, prikupio, sistematizovao i postavio u poredak, zasnovan ne na hronolo{kim, nego na predmetno-sadr`ajnim i konceptualnim polazi{tima, {to mu i pribavlja dostatnu mjeru autorstva i, potom, ukori~io u knjigu, u kojoj se, kako bi to on sam rekao, ogleda ne samo njegovo djelo, u kojem zacijelo i nema filozofske teme, filozofema, ili, pak, relevantnog filozofskog mi{ljenja ili mislioca, a da nije u njega uveden, nego i filozofija u cjelini. Jo{ vi{e, ta prikupljena, sre|ena i u poredak postavljena dokumentarna „gra|a“ - filozofska i stru~na kritika zapravo, zahvaljuju}i velikom broju filozofa, intelektualaca i mislioca koji su pratila i kriti~ki valorizirala pojavu i rast filozofskog opusa akademika [ar~evi}a, bacila je reflektiraju}e svjetlo i na vrijeme i okolnosti u kojem je ono nastajalo, i koje ga je ne samo slijedilo, nego i vodilo s njim, na jedan osoben na~in, i svojevrsni dijalog. Jer: kritika koja je slijedila [ar~evi}evo djelo, nije ostajala samo na razini prikazivanih i ocjenjivanih knjiga; ona je, s obzirom na nau~ni i filozofski dignitet samog autora koji je igrao zna~ajnu ulogu u kulturnom, univerzitetskom i filozofskom `ivotu svoje sredine, kao i s obzirom na prirodu i karakter njegovog filozofskog diskursa - u kojem se ni{ta zna~ajno u savremenom mi{ljenu nije dogodilo a da je promaklo njegovoj filozofskoj pa`nji, da o tome nije zauzeo svoj stav i fiksirao svoje gledi{te - izlazila iz uskih okvira prikaza ili kritike i doticala se svih bitnih pitanja intelektualnog i filozofskog `ivota, povijesti i duha vremena. Stoga se u ovoj, sedam stotina stranica dugoj, dokumentarnoj i konceptualnoj panorami mo`e i{~itavati, pored kriti~ke valorizacije djela akademika [ar~evi}a i povijest ideja kao formi `ivota i duh vremena, povijest filozofskog `ivota, analognog pojmu knji`evnog `ivota, kako su ga formulisali ruski formalisti, i sudionika koji su ga ~inili i u njemu u~estvovali. A, to je, bez sumnje, veoma krupan zadatak, i zahtijeva kudikamo vi{e vremena i rada da bi se mogao samo poduzeti, pogotovo, ostvariti; on bi, po mom mi{ljenju, mogao biti inspirativan podsticaj za jednu doktorsku disertaciju.

Moderna i postmoderna
Nesumnjivo, Abdulah [ar~evi} pripada onoj grupi mislilaca dvadesetog stolje}a koji svoju filozofsku poziciju nisu zatomili u ~vrste granice filozofije kao ekskluzivno strukovne discipline, zaklju~ane u svom izolacionom univerzalizmu. Poduzimaju}i kritiku filozofskog univerzalizama i esencijalizma, on je, zajedno s metafizikom, a ne protiv nje, pridonio prevladavanju metafizike i metafizi~kog mi{ljenja, koje se, dato u mediju op{teg – pojma, uvijek izmetalo u mo}, mo} mi{ljenja kao nad-mo} i nad prirodom i nad ~ovjekom. I upravo je u opoziciju prema svakom vidu filozofskog redukcionizma i izolacionizma akademik [ar~evi} je gradio svoju filozofsku poziciju, koja iskazuje “jedno odre|eno razumijevanje mi{ljenja ili filozofi-

je ~ija dijalektika nije dijalektika totaliteta, identiteta ili ne-identiteta”. Jer: hipostaza bilo kakvog metafizi~kog shematizma, pa makar se on skrivao iza apsoluta, totaliteta ili identiteta, ne oponira la`no razbacanim kartama svijeta, nego prijevaru prikriva i time omogu}uje vladavinu ne-istine, ne-slobode, tla~enja i ropstva. U tom duhu, [ar~evi} diferencira i dijalektiku pojmova moderne i postmoderne, koja se usredsre|uje na sva podru~ja ljudskog `ivotnog svijeta; ne samo, dakle, na filozofiju, umjetnost, arhitekturu i literaturu, nego i na pravo, medicinu, modernu i postmodernu znanost, prirodnu znanost i sistem tehnika, ljudsku tjelesnost, motive ljudskog djelovanja, kao i na osnovne pote{ko}e sa kojima se ove teorije su~eljavaju, sve do aporetike stava da se vrijeme promi{lja u samoj istini, a ne istina u vremenu. I u teoriji znanosti, u kritici, dakle, racionalizma utemeljenja, s jedne strane, i povezivanju teorijske spoznaje sa pragmati~kim okolnostima, s druge, on zastupa gledi{te koje se manifestuje u fleksibilnosti i mnogostrukosti znanstvenog istra`ivanja, postavljanju plurala na mjesto singulara teorija i metoda, ali, u isto vrijeme, i njenom izmicanju iz zagrljaja i totalnog metodi~kog rigorizma, i ekskluzivnog metodi~kog anarhizma i relativizma. Pri tom, [ar~evi} uvodi veliki broj svojih sagovornika, najpoznatijih mislilaca filozofske povijesti i svremenosti, {to njegovom mi{ljenju pridodaje jo{ jedan kvalitet: ~ini ga plodnim dijalogom sa filozofima, filozofskom tradicijom i filozofijama modernog i postmodernog doba... Jo{ vi{e, na tom putu [ar~evi} uvodi i svoje vlastito iskustvo, iskustvo filozofa – egzilanta, kao filozofsko iskustvo, i to ne na na~in uop{tavanja svog li~nog iskustva, nego u onom smislu u kojem su se u tom iskustvu prelomila, ~ak do`ivljajno, i veoma zna~ajna pitanja na{e savremenosti, pa i savremene filozofije, od kojih su samo neka od njih, na primjer, pitanja nomadizama, identiteta, zavi~ajnosti i tu|ine, mi{ljeni iz perspektive egzilanta, izbjeglice, stranca, potom, iskustvo granice, njena nadodre|enost, vi{ezna~nost, heterogenost, pa i sveprisutnost. Rije~ je, zapravo, o prekora~enju granice, iskoraku iz zatvorenog i sigurnog “skloni{ta“ apsolutnog znanja u ovostrano, a ono je u istoriji filozofije imalo za posljedicu “potkopavanje“ mjesta filozofa u istoriji realnosti, i afirmaciji filozofije i kao akta `ivota.

36

KUN

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

Po{tovanje prema svetim knjigama (1)

Kako ~itati Bibliju i Kur’an
Odgovorno interpretiranje svetih tekstova zasigurno mo`e pripomo}i misiji mira me|u ljudima razli~itih religijskih uvjerenja i normalizovanju odnosa me|u svjetovima
dr. Almir Fati}
itanje interpretiranja ili tuma~enja svetih tekstova op}enito, a posebno Biblije i Kur’ana, u nadolaze}im godinama i desetlje}ima, vjerovatno }e zaokupljati sve ve}u i ve}u pa`nju svjetske akademske i neakademske javnosti. Na ovakav zaklju~ak navode me brojni doga|aji s po~etka XXI. stolje}a, kao {to su: 11. septembar 2001. godine, invazija na Afganistan i Irak, ‘’rat protiv terorizma’’, karikature Poslanika islama, propagandni film holandskog parlamentarca o Kur’anu i muslimanski YouTube odgovor... koji su najavili i najavljuju, na`alost, jo{ jednu kriti~nu fazu odnosa izme|u Svijeta Zapada i Svijeta islama. U oba ova svijeta Biblija i Kur’an, sa svojim najplemenitijim idejama koje je ~ovje~anstvo ikada upoznalo, zauzimaju sredi{nje mjesto u religijskoj praksi, ali i svakoj drugoj praksi na koje se njihovi sljedbenici rado pozivaju kada ho}e opravdati neke svoje motive ili u~injena djela. Otuda je sasvim jasno da se mnogi aspekti religiozne i druge prakse savremenog ~ovjeka ne mogu razumjeti bez poznavanja njihovih ishodi{nih ta~aka, tj. svetih tekstova, koje ih stolje}ima utemeljuju i uop}e odre|uje religioznost kao takvu. Duboko vjerujem da odgovorno interpretiranje svetih tekstova, ponajvi{e Biblije i Kur’ana, zasigurno mo`e pripomo}i misiji mira me|u ljudima razli~itih religijskih uvjerenja i normalizovanju odnosa me|u spomenutim svjetovima, pogotovo u onim podru~jima gdje stolje}ima suegzistiraju ljudi ili narodi koji u Bibliju i Kur’an vjeruju kao svete i univerzalne tekstove. Zapravo, zar {irenje mira i ljubavi me|u ljudima, izme|u ostalog, nije temeljno pozvanje svakog svetog teksta?! BOSNA: BIBLIJSKO-KUR’ANSKA ZEMLJA: Na{a domovina Bosna i Hercegovina, koja nije ‘’ni isto~na ni zapadna strana svijeta’’, odnosno koja je ‘’i isto~na i zapadna strana svijeta’’ upravo je takvo podru~je gdje stolje}ima zajedno egzistiraju sljedbenici Biblije i Kur’ana. Dakle, u zemlji Bosni ve} stolje}ima {iri se Isusova vesela vijest (Marko:16:15) i Muhammedova cijelom svijetu opomena (Qur’ n:67:52). Bosna i Hercegovina je, kao rijetko koja druga zemlja, stolje}ima slu`ila kao primjer prostora u kojem su skladno odjekivale biblijske i kur’anske poruke mira, su`ivota, ljubavi i dobrosusjedskih odnosa. Akademik Enes Kari} za Bosnu voli kazati da je to ‘’zemlja koja je potekla sa svetih stranica Biblije i Kur’ana’’ (Kari} 1999: 280), aludiraju}i time na njezin raznoliki vjerski mozaik. Zar dana{nji sljedbenici Biblije i Kur’ana u Bosni i Hercegovini nisu u stanju obnoviti i nastaviti tu najsvetiju duhovnu simfoniju i sa~uvati dragocjenosti koje su im prenijeli njihovi preci?! NEKE ZAJEDNI^KE KARAKTERISTIKE BIBLIJE I KUR’ANA: Postoje stanovite zajedni~ke karakteristike Biblije i Kur’ana kao svetih tekstova i to ne treba biti nikakvo iznena|enje. Smatram da je te karakteristike potrebno isticati, znati i imati na umu kada ~itamo ili razumijevamo Bibliju i Kur’an. U nastavku izla`em samo neke od njih na jedan koncizan na~in. PORIJEKLO I MONOTEISTI^KA TRADICIJA: U prvom redu, poznato je da i Biblija i Kur’an dolaze iz istog dijela svijeta i sa, manje-vi{e, sli~nom monoteisti~kom tradicijom unutar sebe. Kur’an se ‘’otvoreno poziva na biblijsko srodstvo i stalno

u Bosni i Hercegovini

P

da, dostupni su ljudskome oku, uhu i umu. Danas se Biblija i Kur’an mogu ~itati i me|u onima koji u njih uop}e ne vjeruju. ^ini se da je ovaj aspekt modernosti za vjernike Biblije i Kur’ana vrlo pozitivan. Ali on sa sobom nosi i jedan rizik. Naime, pitanje odgovornog tuma~enja Biblije i Kur’ana ovdje se postavlja kao vrlo va`no i tu po~iva, smatram, odgovornost dana{njih njihovih sljedbenika, pogotovo teologa i vjerskih zajednica kao institucija. AUTORITATIVNOST SVETOGA TEKSTA I ODGOVORNOST NJEGOVOG TUMA^ENJA: U naravi je svetog teksta da istovremeno sadr`i dvije

Gutenbergova Biblija

Kur’an - sredi{nje mjesto u religijskoj praksi

pola`e pravo na svoje mjesto u monoteisti~kom ciklusu’’ (Nebi 1989: 127) Dakako, Kur’an nudi svoju vlastitu monoteisti~ku viziju koja se u nekim metafizi~kim, eshatolo{kim, kosmolo{kim, eti~kim i drugim apektima podudara sa onom biblijskom, a u nekima, pak, razilazi. No ~injenica je da Biblija i Kur’an dijele mnoge zajedni~ke teme, mnogo istih likova i moralnih zapovijedi. Na primjer, obje Knjige iskazuju po{tovanje prema dvama glavnim likovima Biblije: hazreti Merjemi / Djevici Mariji i njezinom sinu Isau / Isusu. Jedna kur’anska sura nosi naziv Merjem. I Kur’an potv|uje Isaovo / Isusovo ‘’bezgre{no za~e}e’’ kao i njegove mud`ize (nadnaravna djela): mo} govora dok je bio u be{ici, lije~enje gubavca, o`ivljavanja mrtvih – Bo`ijom voljom (vidi npr.: Q:3:49), itd. Naravno, pored ovih velikih sli~nosti postoje i velike razlike me|u njima, ali to nije predmet ovog razmatranja (v. McAuliffe 2003: 291-309; Gnilka 2007). BIBLIJA I KUR’AN – NAJDOSTUPNIJI SVETI TEKSTOVI: Druga karakteristika jeste ta da su Biblija i Kur’an danas vjerovatno najdostupniji sveti tekstovi. Za razliku npr. od Veda, za koje su brahmani uvijek smatrali da ih treba za{titi od nebrahmana, Biblija i Kur’an ra{ireni su diljem svijeta na razli~ite na~ine. Zahvaljuju}i, prije svega, modernim tehnologijama zvuka i slike, Biblija i Kur’an, kao nikada do sa-

stvari. On je proizvod svog vlastitog vremena i posjeduje autoritet u na{em vremenu (Cook 2000: 143). I Biblija i Kur’an imaju atribut svetosti i ljude koji vjeruju u njihovu svetost, pa zato i traje njihov autoritet. Pred komentatore Kur’ana i Biblije u svakom vremenu postavlja se pitanje: [ta Biblija i Kur’an danas zna~e? Ovo je jedno od sredi{njih pitanja sa kojim se susre}u oni koji poku{avaju ozbiljno i odgovorno tuma~iti jedan ili drugi tekst. Sljede}e logi~no pitanje koje se name}e jeste: Kako danas tuma~iti tekst koji je nastao u dalekoj pro{losti? Ovo pitanje za sobom povla~i niz daljnjih pitanja – koja ovdje `elim samo postaviti: - {ta je pravi smisao Knjige? Ovo pitanje zajedni~ko je jevrejskim, kr{}anskim i muslimanskim teolozima. Njihova ‘’prva i posljednja zada}a je - veli Henry Corben – shvatiti pravi smisao te Knjige’’ (Corben 1987: 13); - da li se ‘’Sveto pismo razumije iz sebe samoga (sola scriptura)’’, kako je to zahtijevala protestantska hermeneutika, ‘’nasuprot tradicionalnom principu rimske crkve?’’ (Gadamer, 1978: 15); - da li interpretacija svetoga teksta mora biti e mente auctoris, ‘iz duha autora’, bez u~itavanja u tekst onih zna~enja koja ne mogu biti intendirana od njegovog ljudskog autora (na {to su ponekada pristajali kr{}anski interpretatori Biblije), ili,

pak, nije ba{ mogu}e odbaciti neke interpretacije zbog toga {to ih autor u svoje vrijeme nije intendirao? (na {to pristaju muslimanski komentatori zato {to Kur’an ‘’nema ljudskog autora, nego je – kako muslimani vjeruju – direktna rije~ samog Boga’’) (Jansen 1980: 33). Ovo su samo neka va`nija pitanja sa kojima se neizbje`no moramo susresti pri ~itanju, razumijevanju i tuma~enju Biblije i Kur’ana danas. Odgovore na ova pitanja treba prepustiti onima koji su toga dostojni, kako veli Kur’an (4:58), tj. odgovornim jevrejskim / kr{}anskim / hri{}anskim / muslimanskim teolozima i komentatorima ~iji glas i stav treba biti ~ujniji i jasniji kada se govori o interpretiranju Biblije i Kur’ana u Bosni i Hercegovini. Jer, na`alost, puno je onih samozvanih tuma~a - posebno se to odnosi na Kur’an - koji sebi daju pravo da tuma~e Knjigu, a da nemaju elementarnog znanja o nekim va`nim pravilima ili na~elima njezinog tuma~enja (v. el-Mevdudi 1984; Fati} 2008: 21-34). BIBLIJA I KUR’AN - VI[EZNA^NI TEKSTOVI: Slijede}a zajedni~ka karakteristika Kur’ana i Biblije jeste da su oni vi{ezna~ni tekstovi. Ta njihova vi{ezna~nost nije iznu|ena nekim lingvisti~kim postupkom, ona je, rekao bih, strukturalne naravi. U toj njihovoj vi{ezna~nosti po~iva i njihova prednost. Ina~e, vi{ezna~nost svetih tekstova ne predstavlja nikakvu novinu. Iz historije tuma~enja svetih tekstova poznate su, npr. jevrejske i patristi~ke diskusije o ~etiri zna~enja Svete knjige (EQ 2002: II:100) ili muslimanske klasi~ne komentatorske teorije o tzv. ‘’sedam harfova / slova Kur’ana’’ ({ire v.: Von Denffer 1994: 111-115; Kari} 1995: 120-125; Saeed 2006: 69-76). Dakle, kada su u pitanju sveti tekstovi, veoma se rano susre}emo sa ‘’institucionalizovanim pluralizmom’’ (Bart 1971: 10) njihovih zna~enja i tuma~enja. Upravo ta vi`ezna~nost i otvorenost svetih tekstova omogu}ava njihovu {iroku primjenu u ljudskoj praksi, ali i mogu}nost njihove nove aplikatibilnosti u radikalno izmijenjenim uvjetima u kojima se na{ao vjeruju}i Jevrej, kr{}anin ili musliman, u odnosu na izvorni zavi~aj njihovih svetih Knjiga. Ovdje samo usputno napominjem {iroke i brojne mogu}nosti koje nude alegorijska, simboli~ka, odnosno misti~ka tuma~enja svetih tekstova, koja su tako|er naporedno i{la sa ostalim metodama njihova tuma~enja i ~ija upotreba se`e daleko u historiju. (O misti~kom tuma~enju Kur’ana v. Smailagi} 1975: 155-175; Rami}, 2001, 182-191.)

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

37

38

POMO] U KU]I
Namirnice bez roka trajanja

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Egzoti~an {arm
Ambijentalna rasvjeta pru`a prijatnu atmosferu, ne optere}uje o~i i ne remeti harmoniju u prostoru, daje diskretno osvjetljenje... Osim modernih podnih lampi sa velikim mermernim postoljima i aba`urima od plastike intenzivnih nijansi, toplini u dnevnom boravku, predsoblju ili spava}oj sobi doprinije}e i lampe u azijskim stilu, od bambusa i platna. ^ak i starinske podne lampe u klasi~nom stilu, izra|ene od drveta ili kovanog `eljeza, mogu se savr{eno uklopiti u savremene enterijere i dati im egzoti~an {arm. U trendu je blje{tava LED rasvjeta, a dekorateri je predla`u uz aba`ur u crvenom ili ljubi~astom, jer }e ambijentu dati moderan akcent. Vrlo atraktivno djeluje i uzdignuto postolje u obliku kocke ili kvadra, koje se samo sa jedne strane oslanja na pod tako da ne zauzima mnogo mjesta.

[e}er prvi na listi vje~itih
Na njihovu upotrebnu vrijednost ne uti~e ni to da li je pakovanje na~eto ili ne
^esto bacamo namirnice za koje se ne sje}amo kada smo ih kupili, ali prije nego {to to u~inite, provjerite koji proizvodi nemaju rok trajanja. Neke namirnice mogu da se koriste godinama, a na njihovu upotrebnu vrijednost ne uti~e ni to da li je pakovanje na~eto ili ne. [e}er je prvi na listi vje~itih. Bez obzira na to da li je u pitanju bijeli ili `uti, kristal, u prahu ili u kockama, {e}er je namirnica koja se nikada ne kvari. Ekstrakt vanile traje vje~no. Va`no je samo da fla{ica bude dobro zatvorena i da stoji na suhom i tamnom mjestu da bi kvalitet bio nepromijenjen {to du`e. Ri`u tako|er mo`ete da koristite dok je ne potro{ite. Rok trajanja ima samo sme|a ri`a jer ona sadr`i vi{e ulja, tako da mo`e da se pokvari. Ipak, ako sme|u ri`u ~uvate u fri`ideru, i njoj }e rok trajanja biti du`i. Sve os ta le vrste ri`e tra ju vje~no, ali ih morate ~uvati u dobro zatvorenim teglama ili kesama. Kukuruzni skrob, koji se ~esto koristi kao dodatak za pravljenje umaka za razli~ita jela ili kremova i filova za kola~e, tako|er nema rok trajanja, samo ga morate ~uvati na suhom i hladnom mjestu,

Drvo, za{to da ne
Plo~ice odavno nisu jedini materijal za oblaganje zidova u kupatilu iako su, ipak, najbolje rje{enje za dio oko kade ili tu{a. Ostale povr{ine mo`ete da osvje`ite bojama. Najbolji izbor su plava i zelena, po{to su ~iste i otvorene. Plava je za kupatilo pravi izbor. Preporu~ljiva je i za manja kupatila jer opti~ki uve}ava prostor. Tirkizna je varijanta plave, koja u prostor unosi `ivahnost i kao takva je odgovaraju}a za manja kupatila. Novi lakovi i sredstva za za{titu drveta omogu}ili su da ovaj plemeniti materijal u|e i u kupatila. Za tu namjenu najbolje je koristiti posebne profile lamperije za saune.

najbolje u tegli, koju }ete poslije svake upotrebe dobro zatvoriti. Javorov sirup je jo{ jedna od namirnica bez roka trajanja, ali ga morate dr`ati u fri`ideru. Ako ste rije{ili da povedete ra~una o zdravlju, ovaj sirup je pravi izbor jer je to zdrava zamjena za {e}er u napicima i svim vrstama slatki{a. Med, bez obzira na to da li ga stavljate u ~aj, ili ga jedete za doru~ak, traje vje~no. Ili dok ga ne pojedete. So - najgore {to mo`e da se desi je da se skameni. Sir}e tako|er ima prakti~no neograni~en rok trajanja.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Vrijeme romantike
Trendovi za prolje}e-ljeto 2011. su uglavnom veliko kamenje u bojama (ljubi~asta, plava, narand`asta, boja dima), animalprint, koji je aktuelan ve} nekoliko godina, razne boje zlata ili rodiranog srebra (crno, braon, crveno, bakarno...) i kombinacija tih boja, primjera radi, tri narukvice u razli~itim bojama zlata ili rodiranog srebra. Flora&Fauna, no vi tre nd-bro {evi sa motivima cvije}a, cvje tne {na le, animalprintovi, leptirova kri la, sim bo li mo}i poput zmija, ma~aka i pantera, `ivo ti nje iz mora i morske zvijezde. Materijali: zlato, srebro, drago kamenje, plastika. Boje: tirkizna, koralna, zelena i plava u razli~itim nijansama. Nosi}e se i romanti~ni nakit, biseri, bro{evi, nakit u kosi, duge vise}e min|u{e, ornamenti, privjesci sa fotografijama, medalje, ~ipka.

Rafaelo kocke
Potrebno:
10 jaja 450 grama {e}era u prahu 150 grama mljevenih oraha 100 grama kokosovog bra{na 4 ka{ike bra{na 1 pra{ak za pecivo 700 ml mlijeka 2 pudinga od vanile 150 grama margarina

Priprema:
Braon kora: umutiti 5 bjelanaca sa 150 grama sitnog {e}era, dodati 150 grama mljevenih oraha i 2 ka{ike bra{na sa pola pra{ka za pecivo. Pe}i u plehu sa papirom za pe~enje 20 minuta na 180 stepeni. Bijela kora: umutiti 5 bjelanaca sa 150 grama sitnog {e}era, dodati 100 grama kokosovog bra{na i 2 ka{ike bra{na sa pola pra{ka za pecivo. Pe}i u plehu sa papirom za pe~enje 20 minuta na 180 stepeni. Krema: umutiti 10 `umanaca sa 150 grama sitnog {e}era, 2 pudinga od vanile sa 1 ~a{om od jogurta mlijeka i zakuhati sa 1/2 litra mlijeka koje smo stavili da provri, vode}i ra~una da ne zagori. Kada se krema ohladi, posebno umutiti 150 grama margarina pa dodati krem i jo{ mutiti da se lijepo sjedini... Filovati: crna kora, krem, bijela kora, krema i odozgo po `elji posuti mljevenim orasima, kokosovim bra{nom, a mo`ete staviti i {lag-krem. Sje}i kockice.

Lice bez fleka i mrlja
Za masku s medom pomije{ajte dvije ka{ike meda sa dvije ka{ike mlijeka. Smjesu dobro promije{ajte i nanesite je na lice, vrat i dekolte. Dr`ite je oko 10 minuta, pa je isperite mlakom vodom i nama`ite odgovaraju}u kremu. Za masku od narand`e i maslinovog ulja u ~iniji pomije{ajte sok i izrendanu koru od jedne narand`e i ka{iku maslinovog ulja. Ovom maskom izmasirajte lice, dekolte i vrat. Ostavite je da stoji na licu od 5 do 10 minuta. Za masku sa `umancetom i kremom u ~inijici pomije{ajte ka{iku kreme za lice i jedno `umance. Masu nanesite ~etkom na lice, vrat, dekolte. Ova maska je veoma dobra i za uklanjanje fleka i mrlja. Dr`ite je desetak minuta i skinite prvo maramicom, pa toplom vodom.

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE Foobar2000

KORAK NAPRIJED HP TouchSmart
HP je obe}ao unapre|enje performansi u okviru svog all-in-one Touch Smart 610 modela. Nova verzija ovog ra~unara donosi prelazak sa dual core na quad core procesore. Korisnicima }e na raspolaganju biti quad core modeli Core i7 procesora radnih taktova 2.93 ili 3.06GHz. Ova promjena bi mo gla da una pri je di per for man se ra~unara za igre ili te{ke zadatke kao {to je HD video enkodiranje. Ostali detalji ovog ra~unara nisu dati, ali se pominje 1GB posve}ene grafi~ke memorije, kao i do 16GB sistemske memorije, HDMI ulaz i TV tuner. Me|u napredne opcije ovog modela spada i touch screen za unos podataka.

39

Scythe ventilator
Za one koji ne vode ra~una o tome da li }e njihov sistem biti bu~an ili ne, ali im je mnogo va`nije da li }e za sistem biti obezbije|eno dobro hla|enje, sti`u novi proizvodi kompanije Scythe u vidu tri ventilatora za ku}i{ta koji su nazvani GentleTyphoon i kojirade na velikimbrzinama s ciljem izbacivanja {to je mogu}e ve}e koli~ine vazduha izvan ku}i{ta. Scytheventilatoripre~nika120mmposjeduju srednje vrijeme prije otkaza od 100.000 radnih ~asova, stabiliziraju}i prsten koji povezuje njihovih sedam peraca kao i brzine obrtanja od 3.000 do 5.400 o/min. Koli~ina buke koju ovi ventilatoriosloba|aju se kre}e od 36.5 dBA do 50.5 dBA u zavisnosti od broja obrtaja.

Bijeli iPad 2
Apple doga|aj bi mogao da donese neke interesantne informacije koje se odnose na boje novog iPad modela. Ova informacija se zaklju~uje na osnovu informacija koje su procurele iz fabrika koje proizvode komponente za ovaj ra~unar. Tako postoje neke indicije da bismo mogli uskoro da imamo priliku da vidimo bijeli iPad 2 pored standarde varijante ovog modela. Kad su u pitanju hardverske karakteristike dosta toga se zna, ali sada sa sigurno{}u mo`emo potvrditi da }e iPad 2 posjedovati i kameru sa prednje strane za konferencijske pozive. Srce ovog modela }e ~initi, kako je ranije najavljeno, ARM Cortex A9 procesor.

Foobar2000 je napredni audioplejer za Windows platformu. Neke od osnovnih karakteristika uklju~uju kompletnu unicode podr{ku, ReplayGan podr{ku, kao i mati~nu podr{ku za nekoliko popularnih audioformata. Osnovne karakteristike su podr{ka za ogroman broj audioformata, mogu}nost reprodukcije bez praznog prostora izme|u numera, opcije za lako prilago|avanje korisni~kog interfejsa, napredne mogu}nosti tagovanja, podr{ka za ripovanje audio CD-ova, kao i transkodovanje svih podr`anih audioformata. Nova verzija donosi popravke za uo~ene bugove, dodatu stavku menija za provjeru dostupnosti nove verzije softvera.

Archos na Cebitu

Nakon ra~unara

Kolor e-~ita~ i Android tabla
Francuski proizvo|a~ medijskih plejera Archos izlo`io je na Cebitu kolor ~ita~ e-knjiga i najavio prvi tabli~ni ure|aj ekonomske klase koji }e prodavati pod robnom markom Arnova
E-~ita~ Archos 7ob ima rezistivni ekran od 17,8 cm (7 in~a), ~ija je rezolucija 800 x 480 piksela, memoriju od 4 GB i uti~nicu za SDHC memorijske kartice. Pored toga {to mo`e da prikazuje elektronske knjige u formatima PDF i EPUB, mo`e da reprodukuje audio i videosadr`aje, a omogu}ava i krstarenje internetom preko Wi Fi veze 802.11b/g. Baterija mu traje sedam sati kad reprodukuje video, deset i vi{e sati kad slu`i za ~itanje, a osam kad se krstari internetom. Ugra|eni mini USB priklju~ak slu`i za preno{enje datoteka, ali ne i za punjenje baterija, zbog strujnog ograni~enja, tako da se za napajanje koriste adapter i posebna uti~nica. Cijena ovog ure|aja s PDV-om je 130 eura. Archos je prikazao i prototip svog prvog ure|aja iz serije Arnova, Android tablu s ekranom od 20,3 cm (8 in~a)

Personalna (polu)podmornica
Volite li da istra`ujete podvodni svijet, a nije vam dovoljan ~uvar ekrana s akvarijumskim ribicama, ili nemate volje da se podvrgavate napornim treninzima ronjenja, Ego je rje{enje za ~ije kori{tenje nije potrebna skoro nikakva obuka. Radi se o kompaktnoj polupodmornici ili pontonu s providnom vodoneprusnom kabinom koja je oka~ena na sredini. Da bi se kvalifikovao za podmornicu Ego bi cijeli morao da bude pod vodom. Proizvo|a~ nije naveo brzinu kretanja ve} samo to da na baterije mo`e da se kre}e do deset sati pri laganom krstarenju, a ~etiri sata kad se kre}e maksimalnom brzinom od ~etiri ~vora na sat. Napravila ga je ju`nokorejska kompanija Raonhaje i prikazala na sajmu ~amaca u Majamiju. Ljetovali{tima }e prodavati cijelu flotu, a vlasnicima jahti i zainteresovanim ljubiteljima podvodnog svijeta pojedina~ne primjerke. Osim nadzornog sistema sa LCD ekranom, na raspolaganju su digitalni mjera~ dubine, dvosmjerni pomorski VHF radio, sistem za nadzor baterija i kompas. Trup se izra|uje u sedam razli~itih boja.

PROTOTIP Osim kolor e-~ita~a, Archos je prikazao prototip svog prvog ure|aja iz serije Arnova, Android tablu s ekranom od 8 in~a koja }e, tako|er, ko{tati 130 eura kad za tri sedmice stigne u prodavnice
koja }e tako|er ko{tati 130 eura kad za tri sedmice stigne u prodavnice. Ro bna mar ka Ar no va ozna~ava}e proizvode donje klase u koju spadaju oba ova ure|aja, jer imaju rezistivne ekrane i koriste operativni sistem Android 2.1 umjesto verzije 3.0 koja je optimizovana za tabli~ne ra~unare. Sa kapacitivnim ekranima bili bi

40 eura skuplji. Archos }e uskoro ponuditi jo{ dvije Arnova table: model sa ekranom od 7 in~a po cijeni od 100 eura i verziju od 10 in~a za 200 eura. Obje }e imati uti~nice za mikroSD kartice, USB i miniUSB priklju~ke, uti~nice za audio ulaz i izlaz, kao i dugme osjetljivo na dodir, smje{teno pored ekrana, koje ima funkciju mi{a i slu`i za pomjeranje kursora.

Hanover

Be`i~ni monitori iz Fujitsua
fer i njegovi partneri u okviru nje ma~kog is tra` iva~kog projekta koji je finan si ra lo mi nis tar stvo ekonomije te zemlje, u potpunosti je prenosiv, nema kablova i prvi je monitor na svi je tu ko ji ko ris ti be`i~nu tehnologiju za napajanje energijom i prenos signala do ekrana. Ova tehnologija trasira put ra~unarstvu po modelu “stavi i radi” u kome se moni, tori napajaju elektri~nom energijom pos tav lja njem na stolni ra~unar ili na “vru}u ta~ku“ konferencijskog stola. Be`i~ni 22-in~ni monitori kompanije Fujitsu napajaju se pomo}u tehnolo gi je SU PA, po vla~e}i energiju preko magnetne indukcije iz an te ne pre daj ni ka ko ja mo`e da se ugradi u stolove ili kancelarijske panele. Ova antena za pametno na pa ja nje us mje ra va se na je dnu „vru}u ta~ku“ zbog ~ega je te hno lo gi ja po tpu no bez bje dna i be zopasna za upotrebu, isto kao i kod kuhinjskih plo~a za ku ha nje ili pu nja~a elek tri~nih ~et ki ca za zu be ko ji ra de na prin ci pu in du kci je. Monitor prima informacije o slici preko be`i~nog USB predajnika koji se nalazi na stolnom ili prenosivom ra~unaru, u krugu od najvi{e 10 metara.

IE9 krajem marta
Iz indijskog ogranka Microsofta objavili su na Twitteru da nova verzija Internet Explorera, koji bi trebao donijeti br`i i stabilniji rad te bolju podr{ku za nove web standarde HTML5 i CSS3, na tr`i{te sti`e 24. marta, a zadnja testna verzija trebala bi se pojaviti deset dana prije toga. Testna verzija Internet Explorera 9 kao i detaljan pregled noviteta u njoj mo`e se pogledati na slu`benim Microsoftovim stranicama.

Fujitsu je na sajmu Cebit, koji se od 1. do 5. marta odr`ava u Hanoveru, prikazao ra dnu ver zi ju prvog be`i~nog ra~unarskog monitora na svijetu. O~eku je se da }e komercijalni modeli be`i~nih mo ni to ra, koji se mogu podi~iti inovativnom tehnologijom be`i~nog napajanja (Smart Universal Power Access, SUPA), u}i u proizvodnju sljede}e godine. Fujitsuov monitor s tehnologijom be`i~nog napajanja, koju su razvili Institut Fraunho-

40

OGLASI

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Bosna i Hercegovina FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDI[NJA BOSNA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA TRAVNIK Datum: 2.3.2011. godine Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH (“Sl. novine FBiH" broj 49/05), raspisuje se:

za popunu radnog mjesta namje{tenika u Ministarstvu unutra{njih poslova SBK/KSB 1. Vi{i referent za prijem i distribuciju isprava i prikupljanje osobnih podataka u Odsjeku za informatiku i telekomunikacije u Ministarstvu u sjedi{tu ......1 izvr{itelj Pored op}ih uvjeta propisanih za prijem u radni odnos, kandidati moraju ispunjavati i posebne uvjete: - zavr{ena SSS, IV stepen, ekonomska, gimnazija, upravna, ma{inska i elektrotehni~ka {kola, polo`en stru~ni ispit i najmanje 10 mjeseci radnog sta`a ostvarenog poslije zavr{ene {kole. Uz prijavu na oglas kandidat je du`an dostaviti: - uvjerenje o dr`avljanstvu, - ovjerenu kopiju li~ne karte, - ljekarsko uvjerenje kao dokaz o op}oj zdravstvenoj sposobnosti, - dokaz o ste~enoj {kolskoj spremi, - ovjerenu izjavu da kandidat u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini, - ovjerenu izjavu da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu. Prijave sa prilo`enom dokumentacijom slati isklju~ivo putem PTT ili direktno na Pisarnici MUP-a SBK/KSB zape~a}eno/kovertirano na adresu: Ministarstvo unutra{njih poslova SBK/KSB, Travnik, Aleja konzula br. 12, sa naznakom “Komisija za oglasnamje{tenik - ne otvarati”. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

O G L A S

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

41

42

FELJTON

ponedjeljak, 10.3. mart 2011. godine ~etvrtak, januar

OSLOBO\ENJE

Monoteisti~ko troglasje (21)

Pitanje dobra i zla
Upravo zbog toga {to mo`e birati i odlu~ivati, ~ovjek je pozvan na odgovornost. Naravno, postoji odgovornost za u~injeno na ovom svijetu pred ljudima, sudovima i zakonima, ali isto tako, vjernici/e vjeruju da postoji i Bo`iji sud i apsolutna pravda koju je nemogu}e provesti na zemlji
itanje dobra i zla je jedno od klju~nih pitanja u mnogim religijskim tradicijama, a na to se nadovezuje i pitanje nagrade i kazne, raja i pakla. U islamskoj i kr{}anskoj tradiciji je nagla{ena dimenzija raja i pakla, dok se u jevrejskoj tradiciji pitanje `ivota na budu}em svijetu (eshatologija) do`ivljava ne{to druga~ije. Da li postoji jedan raj za sve dobre Ijude i jedan pakao, Gehenom, D`ehennem za gre{nike/ce, ili postoji vi{e njih? Da li su Raj, D`ennet ili Gan Eden jedno te isto mjesto ili tri razli~ita mjesta u koje idu kr{}ani/ke, muslimani/ke, Jevreji/ke? Vjeruje se da je Raj mjesto u koje odlaze dobri Ijudi i oni koji su nastojali `ivjeti u skladu prema temeljnim principima vjere, dobra, ljubavi, pravednosti, pomaganja, milosti i pra{tanja. Pakao, D`ehennem ili Gehenom je mjesto u koje odlaze du{e koje trebaju ispa{tati kaznu zbog grijeha koje su po~inile tokom `ivo-

P

ta. To su uobi~ajene, pojednostavljene predstave o raju i paklu koje postoje u svijesti ljudi i koje se promoviraju u razli~itim medijima i literaturi.

Vra}anje Bogu
Sastavni dio vjerovanja kod Jevreja, kr{}ana/ki i muslimana/ki je da postoji `ivot na drugom svijetu i da }e se ljudi vratiti Bogu koji ih je stvorio. Na~in na koji }e se to doga|ati je razli~ito predstavljen u razli~itim tradicijama i razli~ito ga sljedbenici/e tih tradicija do`ivljavaju. Ono {to je su{tinsko i bitno za sve tri religijske tradicije je ~injenica da je ~ovjek po stvaranju (na sliku Bo`iju ili u najsavr{enijem liku) i da je dobio razum i slobodnu volju, po ~emu se razlikuje od ostatka stvorenog svijeta. Upravo zbog toga {to mo`e birati i odlu~ivati, ~ovjek je pozvan na odgovornost. Naravno, postoji odgovornost za u~injeno na ovom svijetu pred ljudima, sudo-

Tekst koji je pred vama nastajao je u veoma specifi~nim okolnostima, pri ~emu mislimo kako na uvjete rada, tako i na vrijeme i dru{tveni kontekst u kojem `ivimo. Svaki period tranzicije, a bh. dru{tvo je prije svega tranzicijsko, obilje`en je nizom pote{ko}a i nerazrije{enih pitanja, {to se, tako|er, odnosi i na pitanja podu~avanja religije u dr`avnim {kolama. Jedan od mogu}ih odgovora na ovo vrlo kompleksno pitanje je izu~avanje kulture i historije monoteisti~kih religija koje tradicionalno djeluju na prostorima BiH. Knjiga „Monoteisti~ko troglasje“ rezultat je timskog rada saradnika/ca i recenzenata, koji su, zajedno s autorima/cama, predano radili kako bi se pripredilo dobro {tivo za nastavnike/ce i u~enike/ce, ali i {iru javnost. Autori knjige koju je 2009. godine objavila sarajevska izdava~ka ku}a RABIC su dr. Zilka Spahi}-[iljak i dr. Dino Abazovi}. vima i zakonima, ali isto tako, vjernici/e vjeruju da postoji i Bo`iji sud i apsolutna pravda koju je nemogu}e provesti na zemlji. Sve religije tra`e da se te`i pravednosti, ali apsolutnu pravdu mo`e ostvariti samo onaj koji je savr{en, a to je za vjernike/ce Stvoritelj, Gospodar, Bog. U osnovi judeo-kr{}anskoislamske nauke je da je Bog pravedan, da pra{ta i voli Ijude. O tome u svetim knjigama postoje brojne potvrde: „Svi su Njegovi putevi pravedni. On je vjeran Bog, nikada nepravi~an. Pravi~an je i moralan On.“ (Pnz32, 4)

„[ta te navodi da pori~e{ budu}i svijet? Zar Allah nije sudija najpravedniji?“ (Kur’an, 95:8) Bog nagra|uje pravedne i dobre da ih utje{i i potakne da ~ine dobro i dalje. Nagrada i kazna dolaze i na ovom svijetu, kao podsticaj i opomena, a na budu}em svijetu tek slijedi svo|enje ra~una. Me|utim, kako je to nagla{eno u sve tri tradicije, milost Bo`ija prethodi pravednosti i Ijudi se nadaju milosti i oprostu. „Pravednost i pravda su osnove Tvoga prijestolja, Milost i istina idu ispred Tebe.“ (Psalm 89,15) „Allah }e vam oprostiti, od milostivih On je najmilostiviji.“ (Kur’an, 12:92) Jevreji nemaju jedinstvenu sliku i predstavu o `ivotu nakon smrti. Postoji razli~ite percepcije `ivota poslije smrti kod ortodoksnih i liberalnih Jevreja, tako da nije mogu}e dati jednostavno obja{njenje zajedni~ko svim Jevrejima. Ortodoksni Jevreji se pridr`avaju 13 na~ela vjerovanja,

Operacija “Lete}i zmaj“ (14)

Kiselo Karato{i}evo lice
Gledam prenera`eno u dvije jasne slike Huberta Colea i Vjeke [panjola te u tekst kojim ih svojim jasnim potpisom promoviram u jugoslovenske diplomatske kurire. Priznajem Karato{i}u da je na dokumentu moj potpis, ali dodajem kako se ne sje}am da sam se ikad potpisivao na takav memorandum
Pi{e: Bahrudin BIJEDI]

edugo potom dolazi stra`ar i uvodi me u tijesni kavez, odaklemogurazgovarati sa svojim zamjenikom [oljakom te Vildanom i advokatom Karato{i}em. Bijesan sam i Vildani izri~ito diktiram poruku da je prenese mojoj porodici i prijateljima u Jugoslaviji, da ih zaklinjem da preduzmu mjere protiv SAD-a i njihovih predstavnika u na{oj zemlji, uklju~uju}i sve one mjere koje su prema meni ovdje preduzete ako me ovaj sud osudi na bilo kakvu kaznu ili me policija nastavi maltretirati. Stalno mislimkako je njihovaopredijeljenost da me ubiju. Svi postupci vode takvom zaklju~ku. Frapiran sam izostankom reagiranja moje vlade i po~injem se oslanjati na one koji mi vjeruju. Vildana je ve} popila tri aspirina hrabre}i me, ali je po izlasku iz zgrade briznula u pla~. Nakon posjete preba~en sam u prostoriju s re{etkama, u kojoj sam se zadr`ao nekoliko sati bez

N

ikakvih mogu}nosti da sjednem ili legnem. Ogromna metalna klupa je odbijala svojom hladno}om, ali bio sam prinu|en osjetiti njenu „udobnost“ za neko vrijeme. U odijelu koje su mi posjetioci donijeli na{ao sam kutiju {ume}eg kalcija za moju alergiju. Ali, kako da ga upotrijebim? U prostoriji je samo toalet, a meni trebaju voda i ~a{a. Nemam se komeobratiti, pa ispra`njenukutijukalcijanapunim vodom iz sifona i stavim tabletu. To sam uradio tri puta za ono nekoliko sati koliko sam proveo u toj prostoriji prebrojavaju}i korake od jednog do drugog ugla.

Siluete „marsovaca“
Nisam htio sjediti na metalnoj klupi zbog mogu}e prehlade, koja bi me oslabila za predstoje}u borbu. Iz susjednog kaveza poziva me jedan Makedonac iz Prespe i daje mi „Ilustrovanu politiku“ u , kojoj je miting u Beogradu u prvom planu. To mi ne vrijedi, jer su mi uskra}ene nao~ale. Oko 15 sati dolaze stra`ari, veBahrudin i Fadila Bijedi} s advokatima Michaelom C. Goodijem i Milom Karato{i}em

zuju me i odvode do sudske dvorane, u koju ulazim bez lisica. Vidim, puna je radoznalih i slu`benih lica. Primje}ujem i advokate te siluete „marsovaca“ koji su me uhapsili. Dajem znak Vildani da mi po{alje jednu bombonu za osvje`enje, ali `ena policajac to

spre~ava. Prilazi mi advokat Karato{i} i skre}e pa`nju na jedan dokument na memorandumu Glavnog konzulata SFRJ, gdje se ispod teksta nalaze dvije fotografije i moj potpis. Gledam prenera`eno u dvije jasne slike Huberta Colea i Vjeke

[panjola te u tekst kojim ih svojim jasnim potpisom promoviram u jugoslovenske diplomatske kurire. Priznajem Karato{i}u da je na dokumentu moj potpis, ali dodajem kako se ne sje}am da sam se ikad potpisivao na takav memorandum sa slikama i da, koliko se sje}am, kurirsko diplomatsko pismo tako ne izgleda. Me|utim, ambiciozni tu`ilac je, bez sumnje, bio uvjeren u validnost dokumenta koji mu nisam odmah osporio. Vidio sam kiselo Karato{i}evo lice i njegovo izbjegavanje novinara. Predosje}am izdaju nekog od zaposlenih u Konzulatu. Svi su oni prakticirali da mi donesu odre|ene materijale na potpis. U sve njih sam imao povjerenje. Znam da sam izdavao, odnosno potpisivao, kurirska pisma kapetanima JAT-ovih DC-10, kao i kuririma SSIP-a koji tromjese~no dolaze u Chicago. Ne znam trenutno kako izgleda pismo, ali siguran sam da na njemu nema fotografija. Tako|er, prvi put vidim da Co-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine

FELJTON
Umro engleski nau~nik i izumitelj Robert Huk. Usavr{io barometar, teleskop i mikroskop i otkrio }elijsku strukturu biljaka. Postavio osnovni zakon teorije elasti~nosti, Hukov zakon. car najmla|i ra na, posljednji ve ki mogulski vladar je. To 1707.Umrone, odAuranligzeb,gulsko carsin caIntediriD`eha-no kom njegove vladavi 1658, Mo stvo torijal pro{ireno, ali oslabljeno iznutra progonima hinduizma i fanati~nim {irenjem islama.

43

1703.

NA DANA[NJI DAN

1808. Manifes ca Aleksan II to kmetstvo u Vi{e od mi ona tova 1861.nogRusiji.tomi dora47pralivodrakmeukije,nudaoslo-bavi bo|eno feudal odnosa bilo da trgu se
Francuske trupe pod komandom mar{ala Joakima Miraa zauzele Madrid. zanatima i svim poslovima u privredi. riskoj “Kar 1875.U Pamen“.operi prvi put izvedena Bizeova opera tpisan stefanski vor sije Tur kojim Ru ja poku{a da ta zva 1878.riPo{iske,svoSankojerist isistvamirovnilaugolikekoRugarnoi isto~no pitanje je u ju ranjem ve Bu ske,

Aleksander Bel

koje je definirao veliki u~itelj Majmonides. Tri na~ela se odnose na nagradu i kaznu, dolazak Mesije i uskrsnu}e umrlih. Oni vjeruju da je du{a besmrtna, da postoji nagrada i kazna i da }e du{e uskrsnuti, odnosno o`ivjeti poslije smrti. Materijalna nagrada i kazna dolaze i na ovom svijetu, a duhovne na budu}em svijetu, zato se i ka`e: „Pripremi se u predvorju za ulazak u dvoranu.“ Ovaj svijet je, dakle, priprema za ulazak u novi svijet poslije smrti. Nagrade na budu}em svijetu se ne spominju konkretno, niti na~in na koji }e ljudi u`ivati plodove svog rada. Za vjernike/ce je vrlo va`no na~elo vjere o dolasku Mesije, jer

mesijansko doba dolazi prvo, a on da sli je di us krsnu}e umrlih, kao drugo doba i `ivot na budu}em svijetu.

Doba pokajanja
Mesijansko doba je vrijeme prije kraja svijeta, i to je doba pokajanja kada }e svi spoznati ko je Bog. To je vrijeme kada }e se napredovati prema savr{enstvu ~ovje~anstva. U to vrijeme }e svijet `ivjeti pro`et bo`anskom pravdom, pa }e: „Vuk `ivjeti uz ovcu, i leopard uz kozli}a }e le`ati, a tele, lavi} i antilopa zajedno, a dje~a~i} ih voditi. (Izaija 65, 25) “ Opis mesijanskih dana predstavlja idealno vrijeme i jedinstvo svega {to postoji na ovom svijetu. Ne}e biti gladi ni rata i

bit }e u izobilju svega. Nakon toga slijedi period uskrsnu}a umrlih, kada }e Bog udahnuti svoj duh kostima i ponovo im dati Ijudski oblik i o`ivjeti ih. U Knjizi Proroka se ka`e: „I mnogi od onih {to spavaju u pra{noj zemlji probudit }e se, jedni u vje~ni `ivot, drugi u sramotu, vje~ni stid.“ (Danijel 12, 2 i 13) To je najava uspostave savr{ene zajednice, u kojoj }e vjernici/e u`ivati. Nakon ru{enja Drugog hrama 70. godine, vjerovanje u uskrsnu}e je bilo izuzetno prisutno u `ivotima ljudi koji su se nadali spasenju. Po{to nisu imali Hram, to im je bilo izuzetno bitno.
(Sutra: @ivjeti po Bo`ijim zakonima)

koja je obuhvatila i neka podru~ja isto~ne Srbije, obezbijedi prevlast na Balkanu. Zbog `estokog protivljenja Srbije, Gr~ke i evropskih sila revizija Sanstefanskog ugovora izvr{ena na Berlinskom kongresu, u junu iste godine.

1847. Ro|en ameri~ki fizi~ar {kotskog porijekla Aleksander Grejem Bel, izumitelj elektri~nog telefona 1875. Bavio se istra`ivanjem mehanike govora i 1872. u Bostonu osnovao {kolu u~itelja za gluhonijeme.

je pora vojske kod Slivnice Srbi ja Bugar klju~ile Bu {tanski 1886.Pojeislipo~eoskazazasrpske Obrekurevi} zbogmir.paTro--mjese~ni rat koji kralj Milan no pri ja nja isto~ne Rumelije Bugarskoj znatno oslabio kraljev polo`aj u zemlji. san mi vni ugovor vjetske Rusi i Njema~ke i njenih sa u 1918.U Brest-Litovjesku potpinje nestarobilnosveznikaSo-ka Prvom svjetskom ratu. Zbog unutra{ ti i izostan podr{ke sila Antante, sovjetska vlast prisiljena da napravi velike teritorijalne ustupke i pristane da Njema~koj plati ratnu od{tetu. Naro skup{tina Turske ukinu sli ski ka fat i tjera ze njegovu po 1924.forlimidnaprosjednilakaizKemljelakalifuturilakamumomanniro-dicu, kao dio re pred ma Ata i der zacije zemlje. naj ne u istoriji vazdu hoplov pogi lo svih di tur 1974.U dotadstva,kote`oj nusre}ibli346Paljucivilunogskom putni~kom avionu DC-10 ji se sru{io zu riza. poljski vi ta Henrik ring, dan od najve}ih majstora vi vijeka. Svrstao 1988.Umrooze ve} naolinisolineka20.re,[e1933, jesa {irosekim me|u vrhunske virtu po~etku rije i repertoarom, od barokne do savremene muzike, prire|ivao koncerte {irom svijeta. Gostovao i na Dubrova~kim ljetnjim igrama. Stanovnici Letonije i Estonije ubjedljivom ve}inom glasali za nezavisnost tih zemalja od Sovjetskog Saveza. vna ro ja Ho Ma Asnara po dila na parlamentarnim ma 1996.KonzervatibijedaNanadnaciparlistiti~kogsea izborijerijera Feu[paniji, ~ime je okon~ana vla vi so ja premi lipea Gonsalesa, duga 13 godina. cus ga autorka {e i scena za “Hi {i 1996.Umrlavifranromakanaknji`evniricajaMarfilmret Diroras,ma, ljubavi moja“. U splo bombe po autobus u cen nu 19 1996.ubiektru Jezirujisalima pogidmelotnuteljuudi, me|u njima bomba{-samo ca. Jugosla sile doslava Kreme vi}a mo koje je {ki os1996.Vlastii Dra`enaviErjedeuhapuvi}a,luRa1995.Hapredasudihnoumnji~io za ratne zlo~ine u Srebrenici ju i le Me|unarodnom sudu. Kremenovi}, poslije istrage, pu{ten u maju, a Erdemovi}, prvi optu`eni koji je priznao krivicu, osu|en na pet godina zatvora. Robert Mugabe

Hasan Drugi

1961. Hasan Drugi progla{en za marokanskog kralja, poslije smrti njegovog oca Mohameda Petog.

Operacija „Lete}i zmaj“ prizemljena je 6. septembra 1989. godine odlukom porote Federalnog suda za Isto~nu Pensilvaniju, SAD, sa dvije rije~i - not guilti (nije kriv). [ta se de{avalo unutar afere koju je lansirala Federalna carinska policija SAD-a, predmet je ove knjige iz pera njenog aktera, za ~iju involviranost u aferu su se pobrinuli kako ambiciozni policajci i tu`ioci SAD-a, tako i dr`avni organi zemlje koju je u svojstvu generalnog konzula SFR Jugoslavije predstavljao u 15 dr`ava ameri~kog Srednjeg zapada sa sjedi{tem u Chicagu. Autor je ro|en 1941. godine u Mostaru, gdje je stekao osnovno i srednjeobrazovanje. Diplomirao je na Fakultetupoliti~kih nauka u Sarajevu, a nakon toga je obavljao niz poslova, uklju~uju}i i diplomatsku slu`bu. O`enjen je dr. Zorom Vukobrat-Bijedi}, s kojom ima sinaMaka. Ovu knjigu je posvetio ocu Salihu Salki Bijedi}u, nosiocu Partizanske spomenice 1941, koga su ubile Luburi}eve usta{e 1945. godine u Sarajevu. Knjigu Operacija „Lete}i zmaj“ objavio je Historijski arhiv Sarajeva, a mo`e se kupiti u knji`ari WBZ u Ulici Zelenih beretki, kod Doma Oru`anih snaga BiH u Sarajevu. le, po svemu sude}i, ima jugoslovenski paso{ na ime Milutin ^olovi}. Ja, kao generalni konzul, nisam nikada izdao paso{, niti znam, niti je to moj posao. Vjerovatno mi je neko u masi dokumenata poturio pismo i paso{ na potpis. Osje}am da je sve mogu}e. Ja, jednostavno, ne kucam na ma{ini, a i da sam htio, ne bih mogaoizdati bez referenta. Ovakva moja razmi{ljanja prekida ulazak sudije Weissberga, na ~iju pojavu svi ustaju. Opet me podsje}a na sve}enika. Tu`ilac zahtijeva moje zadr`avanje u pritvoru, uz prebacivanje redovnom procedurom u Federalni zatvor u Philadelphiu. Goode je elokventan i borben. Govori o meni biranim rije~ima i u jednom trenutku pominje kako sam brat nekada{njeg predsjednika vlade Jugoslavije i kako odnos prema meni ne prili~i civilizacijskom trenutku.

Kompromisno rje{enje
Jedva sam se suzdr`ao da ne reagiram na pominjanje imena D`emala Bijedi}a. Jer, nikad nisam o~ekivao da }u iz jedne ovakve prljav{tine iza}i uz upotrebu imena meni dragog i po-

ginulog ro|aka, prijatelja. Ne znam odakle Goodiju taj detalj. Iznena|en sam, ali brzo dolazim sebi i sti{}em zube. Brojni novinari bilje`e svaku rije~, a vi{e crta~a - ilustratora prave moje i portrete sudije Weissberga. Neobrijan sam, jer su mi uskratili odr`avanje higijene. Goode je energi~an, tu`ilac uporan, a Weissberg donosi kompromisno rje{enje: da se istu ve~e avionom prebacim u Philadelphiju i budem pod nadzorom policijskih agenata do sutra, kada }e biti odr`ano drugo ro~i{te pred federalnim sudijom u Philadelphiji. Nisam znao objasniti zadovoljstvo na Goodijevom licu dok mi on sam nije rekao - prema zahtjevu tu`ioca, trebao sam biti transportiran redovnom procedurom, tzv. primopredajom, kao zatvorenik koji se prebacuje iz Chicaga u Philadelphiju onim prevoznim sredstvom koje povremeno saobra}a izme|u desetine zatvora ta dva grada. Primopredaju obavljaju zatvorski {erifi siroviji od boksitne rude. Kakav bi za njih merak bio imati „komunisti~kog konzula“ u rukama. Otimali bi se za mene dokazuju}i svoj patriotizam kroz rasko{ni spektar maltretiranja i poni`enja kojima bi me sigurno podvrgnuli.
(Sutra: Let u Philadelphiju)

1991.

1980. Vo|a partije ZAPU Robert Mugabe ubjedljivom ve}inom dobio prve slobodne izbore u Rodeziji, sada Zimbabveu, i formirao prvu ve}insku crna~ku vladu.

Tihomir Bla{ki}

2000. Ha{ki tribunal ratnog komandanta snaga bosanskih Hrvata, Gra|ani [vajcarske se na referendumu izjasnili generala Tihomira da njihova dr`ava treba da postane ~lanica UjeBla{ki}a, osudio dinjenih nacija. na 45 godina zaSrbija dobila manjinsku vladu s Vojislavom Kotvora zbog zlo~ina {tunicom na ~elu, liderom Demokratske stranke koje su hrvatske Srbije. Vlada sastavljena od ministara iz DSS-a, G17 plus, snage po~inile Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije izabrana uz podr{ku Sonad Bo{njacima u cijalisti~ke partije Srbije. srednjoj Bosni od 1992. do 1994. U Francuskoj zakonom zabranjeno no{enje muslimanskih fered`a u dr`avnim {kolama. Apelaciono vije}e tog suda 29. jula Avanturista Stiv Foset prva osoba na svijetu ko2004. smanjilo ja je letjela oko svijeta bez prekida. Njegova letkaznu na devet jelica sletjela u Kanzas (SAD) nakon skoro tri dana provedena godina. u vazduhu.
Najmanje 125 ljudi poginulo, a vi{e od 450 ranjeno kada je putni~ki voz u pakistanskoj provinciji Pend`ab u punoj brzini izletio iz {ina.

1997. 2002. 2004. 2004. 2005.

44

SPORT

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PREMIJER LIGA BiH Drina - Budu}nost 2:0 (2:0)

DRINA POBJEGLA iz zone ispadanja
Golove za doma}ine postigli Nikola Lazarevi} i La`aji}
Gradski stadion u Zvorniku. Gledalaca: 600. Su dija: Oliver Ko`ul ([iroki Brijeg) 7. Pomo}nici: Ratko Ku ni} (Banja Luka), Asmir Budimili} (Biha}). Strijelci: 1:0 - N. Lazarevi} (12), 2:0 - La`aji} (25). @uti kartoni: Galin, ]ulim, La`aji}, Kre zo vi}, Ja ra no vi}, Ze~evi} (Drina), ^oli}, Slomi} (Budu}nost). DRINA: Maksimovi} 7,5, I. Lazarevi} 7, Mitrovi} 8, Prebira~evi} 7,5 (od 80. Jeremi} -), Ze~evi} 7,5, Krezovi} 7,5, Nini} 7,5, N. Lazarevi} 8 (od 69. Savanovi} -), ]ulum 8, Galin 7 (od 63. Jaranovi} 7), Le`aji} 7,5. Trener: Darko Vojvodi}. BU DU]NOST: Hu si} 6, ^a mrkovi} 6, ^ergi} 5,5, Jahi} 6 (od 71. \erzi} -), ^ovi} 5,5, Omi} 5,5, Slomi} 6 (od 87. Imamovi} -), Sarajli} 6, Piri} 6, Ikanovi} 5,5 (od 60. [migalovi} 6), Haski} 6,5. Trener: Munever Rizvi}. Drina je ju~er u Zvorniku pobijedila Budu}nost rezultatom 2:0 u zaostaloj utakmici 16. kola Premijer lige BiH. Tako su izabranici Darka Vojvodi}a pobjegli iz opasne zone ispadanja, a pitanje pobjednika je rije{eno u prvom poluvremenu kada su doma}i ostvarili dva gola prednosti. Doma}ini su prvi gol postigli nakon prodora Ivana Nini}a, koji je ubacio u {esnaesterac, a u gu`vi se najbolje sna{ao Nikola Lazarevi}, koji loptu {alje iza le|a nemo}nog Husi}a. Do karaja poluvremana prednost je pove~ao La`aji} za zaslu`ena tri boda.
S. R.

FK @ELJEZNI^AR Muamer Svraka optimisti~an pred Grada~ac

Strijelac prvog gola za doma}e: Nikola Lazarevi} BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH uta pob ner por d:p-g 16. kolo bod

Ekipu @elje o~ekuje te{ko gostovanje u Grada~cu

1. Borac 2. @eljezni~ar 3. Sarajevo 4. [iroki Brijeg 5. Sloboda 6. Travnik 7. ^elik 8. Slavija 9. Rudar 10. Olimpic 11. Leotar 12. Zvijezda 13. Budu}nost 14. Drina 15. Zrinjski 16. Vele`

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

11 10 8 8 7 7 6 7 5 6 6 5 4 5 5 5

3 1 4 1 3 2 4 1 7 3 3 5 5 2 1 1

2 5 4 7 6 7 6 8 4 7 7 6 7 9 10 10

23:9 31:14 22:13 32:25 16:15 26:22 17:15 23:25 17:18 14:18 16:26 15:18 15:20 14:24 16:23 17:29

36 31 28 25 24 23 22 22 22 21 21 20 17 17 16 16

Pravo vrijeme za
pobjedu nad Zvijezdom
O~ekivali smo da [iroki pobijedi i da smanjimo prednost na dva boda kako bi se prvenstvo zakomplikovalo. @eljo u svakoj utakmici, ina~e, ide na pobjedu, bez obzira na to ho}e li Borac pobje|ivati svoje protivnike ili ne, ka`e Svraka
Na Grbavici su se nadali kako }e nakon 1. kola proljetnog dijela prvenstva njihov zaostatak za Borcem iznositi samo dva boda, s obzirom na to da su Banjalu~ani imali te{ko gostovanje u [irokom Brijegu. Me|utim, jesenji prvak BiH uspio je slaviti na Pecari i sa~uvati prednost od pet bodova u odnosu na @elje zni~ar, ko jeg o~ekuje te{ka utakmica u Grada~cu protiv Zvijezde, gdje plavi po tradiciji igraju lo{e. Ve znjak @elje Mu amer Svraka u susretu protiv Olimpica ponio je epitet igra~a utakmice, a nad njim je napravljen i jedanaesterac koji je usmjerio tok me~a u korist plavih. “Utakmica protiv Olimpica bila je te{ka iz vi{e razloga. Nismo znali u kakvom smo stanju, jer je to ipak bila prvi zvani~ni me~. Druga~ije je igrati prijateljske susrete, nego prvenstvene i gr~ je bio o~it. Me|utim, nakon prvog gola smo po~eli igra ti mno go bo lje i za slu`eno smo slavili“, ka`e Svraka, kojeg je u {esnaestercu Olimpica za penal, kojeg

IDU]E KOLO (5/6. MART) Travnik - Sloboda Zvijezda - @eljezni~ar Olimpic - Leotar Rudar - [iroki Brijeg Borac - Drina Budu}nost - Vele` Zrinjski - ^elik Sarajevo - Slavija

Biznis-liga, play-off

Igra~i Citya napali sudije
U polufinalu Biznis-lige u grupi bez M2 obrasca igra}e ekipe Marmexa i KimTeca, te Skutera i Lutrije BiH. Zanimljivo, pomenute ~etiri ekipe su zauzele i prva ~etiri mjesta na tabeli u regularnom dijelu, a iz daljeg takmi~enja su ispali timovi plasirani od petog do osmog mjesta. Ipak, umjesto kvalitetnih me~eva na terenu u Zetri vi|ene su nemile scene. Najprije je u me~u izme|u Skutera i Sportskih novinara do{lo do naguravanja izme|u Mulaosmanovi}a i Kerle, {to je uzrokovalo desetominutni prekid. Ratobornim igra~ima dodijeljeni su crveni kartoni, a susret je nastavljen. Ina~e, zaslu`eno je slavio Skuter rezultatom 3:0. Tako|er, u me~u izme|u KimTeca i City Parka kod rezultata 2:1 u samom fini{u utakmice, ta~nije u 38. minuti desio se novi incident. Naime, golman City parka Aldin Mujezin nasrnuo je na sudiju, kao i njegov suigra~ Sanel Kova~evi}, pa je utakmica prekinuta i registrovana sa 2:1 za KimTec. U preostale dvije utakmice izme|u Marmexa i ZammMC-a (4:2), te Lutrije BiH i Tr`nica (5:3). Upravo je ovaj susret bio i najzanimljiviji. Tr`nice su, naime, povele rezultatom 2:0, ali je Lutrija uspjela preokrenuti rezultat i na kraju slaviti sa 5:3. Rezultati: Skuter - Sportski novinari 3:0 (Holjan, Kerla, D`edovi}), Marmex - Zamm MC 4:2 (Radmilovi} 3, Kova~ - Dolovac, Sa. Sokolar), KimTec - City Park 2:1 (Ja{arevi}, Ze}o - Sadikovi}, prekid u 38. minuti), Lutrija BiH Tr`nice 5:3 (Musi} 4, Su~eska Had`imusi}, Milu{i}, Junuzovi}).
J. Li.

BEZ MARKOVI]A @eljezni~ar }e pred ovaj susret biti oslabljen za neigranje desnog bo~nog Gorana Markovi}a, koji je protiv Olimpica dobio tre}i `uti karton, a njegovo mjesto u ekipi trebao bi zauzeti Sr|an Stani}, dok bi na lijevom boku trebao zaigrati Mirko Radovanovi}
je u gol pretvorio Zeba, oborio Suljevi}. “Olimpic je dosta dobra ekipa i zaslu`uje da bude bli`e vrhu tabele“, smatra ovaj veznjak, koji je svjestan da @eljo mora trijumfovati u Grada~cu ukoliko `eli da vrati neizvjesnost Premijer ligi BiH. “O~ekivali smo da [iroki pobijedi i da smanjimo prednost na dva boda kako bi se prvenstvo zakomplikovalo. To se, me|utim, nije desilo i

protiv Zvijezde nas interesuje samo pobjeda. @eljo u svakoj utakmici, ina~e, ide na pobjedu, bez obzira na to ho}e li Borac pobje|ivati svoje protivnike ili ne, pa }e tako biti i u ovom me~u“, rije~i su Svrake, koji je uvjeren da njegov tim mo`e slaviti u Grada~cu. “O~ekuje nas te{ko gostovanje, pogotovo ako se u obzir uzme ~injenica da u Grada~cu nismo nikad osvojili ni bod. Me|utim, tradicije su tu da se ru{e i mislim da je sada pravo vrijeme da pobje di mo Zvi jez du“, ka`e Svraka. @eljezni~ar }e pred ovaj susret biti oslabljen za neigranje desnog bo~nog Gorana Markovi}a, koji je protiv Olim pi ca do bio tre}i `uti kar ton, a nje go vo mjes to u eki pi tre bao bi zauzeti Sr|an Stani}, dok bi na lijevom boku trebao zaigrati Mirko Radovanovi}. Tako|er, o~ekuje se da do gostovanja protiv Zvijezde stigne certifikat za Patricka Nyemu, koji bi tako|er mo gao zai gra ti na desnom boku.
J. LIGATA

Everton bez Fellainija do kraja sezone
Marouane Fellaini, 23-godi{nji belgijski nogometa{ engleskog Evertona, propustit }e ostatak ove sezone zbog povrede ~lanka. Evertonov vezni igra~ povredu je zaradio pro{log vikenda u prvenstvenoj doma}oj pobjedi protiv Sunderlanda 2:0, u dvoboju 28. kola Premiershipa. Australijanac Tim Cahill bit }e, pak, odsutan iz ekipe oko tri sedmice zbog povrede stopala. ‘’Fellaini }e u ponedjeljak biti operisan i ove sezone vi{e ne}e igrati. Mnogi }e re}i da je on bio na{ klju~ni igra~ ove sezone. Tim Cahill }e pauzirati izme|u dvije i tri se dmi ce’’, izja vio je me nad`er Ever to na Da vid Moyes.

Skuter je savladao Sportske novinare rezultatom 3:0

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine
Edin Pehli} stekao pravo nastupa za FK Sarajevo

SPORT

45

Prioritet je da
izborimo Evropu
Bi}e potrebno malo vremena da se ekipa uigra, a nadam se da }emo osvojiti tri boda protiv Slavije, rekao je novi-stari ~lan ko{evskog premijerliga{a
Edin Pehli} konkurisa}e za tim Sarajeva u subotnjoj utakmici protiv Slavije na doma}em terenu. On je stekao pravo nastupa za tim sa Ko{eva sa kojim je dogovorio saradnju u narednih godinu i po dana. Drago mu je {to se vratio na Ko{evo poslije {est godina igranja u inostranstvu i brzo se navikao jer za bordosastavnastupaju i fudbaleri sa kojima je ranijezajedno igrao. Od Pehli}a se o~ekuje da opravda ulogu poja~anja jer je kvalitetan fudbaler kojeg odlikuje brzina i borbenost. „Imam osje}aj kao da nikada nisam ni odlazio iz Sarajeva. Imao sam nekih ponuda izvana, ali sam se `elio vratiti u svoj nekada{nji klub i zbog toga {to mi je porodica ovdje. Bi}e potrebno malo vremena da se ekipa uigra, a nadam se da }emo osvojiti tri boda protiv Slavije“, rekao je Pehli}. Igraju}i za Kaunas (Litvanija) i MTZ-RIPO iz Minska (Bjelorusija), Pehli} je nastupao u veznom redu i na mjestu {pica. Ista uloga ga o~ekuje u redovima premijerliga{a sa Ko{eva. „Zavisno od potreba ekipe, odnosno povreda i kartona koje se de{avaju tokom sezone, igra}u po desnoj ili lijevoj strani ili na poziciji napada~a. Mada }emo biti oslabljeni izostankom nekoliko fudbalera, to ne bi trebalo uticati na nastup sa Slavijom po{to u kadru imamo dovoljan broj igra~a koji mogu kvalitetno odgovoriti zada ci ma. @eli mo po bje du i o~ekujem da }emo je ostvariti.“ Pehli} ne poznaje dovoljno narednog protivnika, ekipu Slavije, koja je pora`ena od Slobode sa 2:1 na po~etku drugog dijela prvenstva. „Po{to Borac ima veliku prednost na vode}oj poziciji, o~ekuje nas te{ka borba u poku{aju da ostanemo u trci za titulu prvaka. [ampionat se tek nastavio, ima puno utakmica do kraja i sva{ta se mo`e desiti. Prioritet Sarajeva je da izbori Evropu i mislim da ona ne}e do}i u pitanje.“ U periodu kada je prvi put igrao za Sarajevo Pehli} je dva puta osvojio Kup BiH, 2002. i 2005. godine. „Oti{ao sam iz bordo tima nakon {to smo drugi put postali pobjednici Kupa. Iz tog vremena imam lijepe uspomene. Mislim da Sarajevo ponovo mo`e ostvariti visoke domete. Atmosfera u ekipi je odli~na. Nadam se da }e nam navija~i pru`iti veliku podr{ku u duelu sa Slavijom, kao {to to uvijek ~ine, te da }emo pobjedom najaviti uspje{no prolje}e“ , izjavio je Pehli}.
Z. RA[IDOVI] Narednu godinu i po na Ko{evu: Edin Pehli}

O izboru selektora devet dr`avnih selekcija

U revan{u protiv Milana

Dokazani treneri zaslu`uju {ansu
Na pro{loj sjednici Izvr{ni odbor Nogometnog saveza BiH nije usvojio prijedlog tehni~kog direktora N/FSBiH Denijala Piri}a za nove selektore svih reprezentacija osim A tima. Piri} se rukovodio stru~nim kriterijima u predlaganju kandidata za selektorske pozicije, `ele}i da najbolji kadrovi preu zmu vo|enje devet dr`avnih selekcija, kako bi neka od njih zabilje`ila plasman na veliko takmi~enje. Zbog toga je iskusni stru~njak predlo`io da prvi stru~njak mlade reprezentacije bude Bor~e Sredojevi}, koji je bio pomo}nik kada su selektori bili Fuad Muzurovi}, Meho Kodro, Miroslav ]iro Bla`evi}, a i sada je u stru~nom {tabu na ~ijem je ~elu Safet Su{i}. periodu, a njihovistavovi se razlikuju od prijedlogaTehni~kog odjela. FSRStra`iostanakTuli}a u mladojselekciji ineizvjesno je kako }e odlu~iti IO N/FSBiH.

Kriteriji za izbor
Ono {to je najva`nije je da Piri} insistira da mandat selektorazavisi o postignutimrezultatima. Ne}e vi{e biti vje~nih selektorakoji su ranijemoglina}i opravdanje za neuspjeh isticanjem nekih samo svojih argumenata. Odluka o novim stru~nim {tabovima prolongirana je za narednu sjednicu Izvr{nogodbora bh. ku}efudbala koja }e se odr`ati 11. marta. U me|uvremenu Piri} treba konsultovati rukovodstva entitetskih saveza o prijedlozima selektora. Nadati se da }e oni imati razumijevanja i da }e dr`avne selekcije dobiti najbolje stru~ne {tabove kako bi po~eli pripreme za te`ak posao koji ih o~ekuje. Naime, pred sve selekcije postavi}e se odre|eni ciljevi koje treba ispuniti, a u slu~aju da se oni ne realizuju, drugi treneri dobi}e priliku. Njih ima puno u BiH. Ovom prilikom svi nisu mogli imati {ansu, no bitno je da se uspostave kriteriji za izbor.
Z. RA[IDOVI] Ne}e igrati u Londonu: Gareth Bale

Tottenham bez Balea
Sve se izglednijim ~ini da }e i u revan{u osmine finala Lige prvaka Tottenham igrati protiv Milana bez Garetha Balea. Vel{ki reprezentativac ne konkuri{e za sastav s White Hart Lanea jo{ od januara, a povreda le|a onemogu}ava ga u nastupu 9. marta. Podsjetimo, Spursi brane pobjedu od 1:0 ostvarenu na San Siru. Tri dana prije te utakmice, Tottenham }e odigrati premierliga{ku u gostima kod Wolverhamptona. Dodajmo da je na pripremama u Dubaiju menad`er Harry Redknappdo~ekaovijest o rezultatuutakmice izme|u West Hama i Liverpoola u kojoj su ~eki}ari slavili doma}u pobjedu sa 3:1. Rezultat je to koji, smatraRedknapp, izbacuje redse iz trke za Ligu prvaka. „Pet vode}ih klubova do kraja sezone zadr`a}e se u krugu pet najboljih. Budu}i da je Liverpool pora`en, ta }e petorica tra`iti svoje mjesto u Ligi prvaka naredne sezone. Nama je to takmi~enje va`no i u~ini}emo sve da ga igramo i idu}e sezone“ istakao je Redknapp. ,

IO N/FSBiH odlu~iva}e o selektorima 11. marta

Piri}eva procjena
Piri}eva procjena je da Sredojevi} treba dobiti {ansu da samostalno vodi bh. nade ~iji je dosada{nji selektor bio Branimir Tuli}. U-21 selekcija BiH zauzela je ~etvrto mjesto u prethodnim kvalifikacijama za EP, pretrpjev{i poraz i od slabog Luksemburga na doma}em terenu. Piri} smatra da je potrebna promjena na

njenom kormilu, a poznato je koliko bitna mlada reprezentacija jer se iz nje ulazi u A tim. Sli~nasituacija je u ostalimreprezentativnimselekcijamakoje u prethodnimciklusimanisu izborile odlazak na veliko takmi~enje. Saznajemo da je na mjesto selektora olimpijske reprezentacijepredlo`enAbdulah Ibrakovi}, jedan od najperspektivnijih stru~njaka u BiH. Kormilo juniorske reprezentacije trebao bi preuzeti nekada{nji trener [irokog Brijega Toni Kara~i}, dok bi na ~eluna{ihkadeta bio SakibMalko~evi}, koji je u nekolikonavratatreniraoSlobodu. Svi su radili u klubovima ostaviv{i iza sebetrag{to je jedan od uslova koji je preporuka za anga`ovanje u stru~nim{tabo-

REALIZACIJA CILJEVA Pred sve selekcije postavi}e se odre|eni ciljevi koje treba ispuniti, a u slu~aju da se oni ne realizuju, drugi treneri dobi}e priliku. Njih ima puno u BiH
vimareprezentativnihselekcija. Izbor selektora zapeo je na imenovanju stratega mlade i kadetske reprezentacije. FudbalskisavezRepublikeSrpske insistira da njihovikadrovivode ove dvijeselekcije u narednom

46

SPORT

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Ferguson se `ali na su|enje u derbiju sa Chelseom

Ancelotti: Previ{e smo zaostali
Premda je ova pobjeda od velike va`nosti za nas, treba iskreno primijetiti da u ovom trenutku ne konkuri{emo za vrh, kazao je menad`er tima sa Stamford Bridgea Carlo Ancelotti
Chelsea jesavladaoManchester United sa 2:1 u zaostaloj utakmici 18. kola Premiershipa. Uprkos porazu, United je ostaovode}aekipa s ~etiriboda, ali i utakmicomvi{e u odnosu na drugoplasirani Arsenal. Osvojenim bodovima Chelsea je do{ao do ~etvrtogmjesta u poretku, s kojeg je na poziciju ni`e gurnuo Tottenham. “Odigrali smo vrlo dobru utakmicu i nismo zaslu`ili poraz. Ovo je ve} tre}a uzastopna godina u kojoj sudija protiv nas na Stamford Bridgeu svira odluke koje direktno uti~u na ishod utakmice. Nevjerovatno je da David Luiz nije isklju~en nakon prekr{aja na Wayneu Rooneyu. To je promijenilo tok igre“, kazao je Ferguson. Upitan mo`e li se na krilima ove pobjede Chelsea uklju~iti u trku za naslov, Alex Ferguson je odgovorio: “Odluke poput ovih vi|enih na utakmici mogu sve promijeniti.“ Carlo Ancelotti, menad`er kluba sa Stamford Bridgea, nije siguran u odbranu naslova prvaka: “Dvanaest bodova zaostajemo za Unitedom, previ{e je to. Oni su dobra ekipa i igrali su ujedna~enije tokom sezone no {to smo mi to radili. Premda je ova pobjeda od velike va`nosti za nas, treba iskreno primijetiti da u ovom trenutku ne konkuri{emo za vrh.“ O utakmici i spornom trenutku kojeg je Ferguson apostrofirao je dodao: “Dobro smo se vratili, igra u drugome dijelu je bila bolja. Pokazali smo duh. [to se Luiza ti~e, na samom terenu je bilo dosta `estine. Mo`da je i dobro pro{ao, ali mnogo se toga zbivalo i mislim da sudac nije mogao sve vidjeti.“

Frank Lampard posti`e gol iz penala za pobjedu nad Manchesterom

Reuters

Portugalac u ratu sa novinarima

Samo trojica golmana vi{e na terenu od Portugalca

Ronaldo igrao 2.369 MINUTA
Jose Mourinho: Kalendar favorizira Barcelonu

Mourinho nazvao
novinara licemjerom
Ako ste odabrali biti licemjeri, to je va{ problem. Ja se ne bojim izre}i istinu, poentirao je Mourinho, koji se `ali na kalendar takmi~enja u Primeri
Portugalski trener nogometa{a Real Madrida Jose Mourinho pro{le sedmice iznio je tezu da kalendar takmi~enja u Primeri favorizira Barcelonu u odnosu na Real i druge klubove. Sve je ponovio i na novinskoj konferenciji u srijedu. Mourinho se pojavio pred nekih 40 novinara, a jednom od njih je u lice rekao da je licemjer. Kasnije se izvinio, uz obja{njenje kako je to napravio kako bi se do pripadnika sedme sile probio smisao njegovih rije~i... Nakon {to je Real pro{le subote odigrao s Deportivom 0:0 u Primeri, ~ime se njegov zaostatak za vode}om Barcelonom pove}ao na sedam bodova, Mourinho je istaknuo kako njegovi igra~i nisu imali dovoljno vremena za odmor, nakon {to su u utorak igrali s Lyonom u Ligi prvaka. Svoje prigovore je Portugalac ponovio i u srijedu, uz dodatak kako je Barcelona nakon duela s Arsenalom u Ligi prvaka, koji se igrao u utorak, svoj sljede}i nastup u Primeri imala tek u nedjelju protiv Seville. S druge strane, nastavio je elaborirati, Valencia }e svoj dvoboj u Ligi prvaka protiv Schalkea odigrati u srijedu, a potom }e ve} u subotu morati nastupiti u Primeri protiv Zaragoze. “Vi ste ti koji bi trebali govoriti i izvje{tavati o ovome problemu. Mo`ete mu pristupiti na jedan studiozan, ozbiljan na~in, a mo`ete mu pristupiti i na licemjerni na~in“ obratio se novina, rima Mourinho. “Ako ste odabrali biti licemjeri, to je va{ problem. Ja se ne bojim izre}i istinu“, poentirao je Mourinho.

Cristiano Ronaldo odigrao je 2.369 minuta u dosada{njem dijelu {panskog nogometnog prvenstva, {to je zaista rartitet, s obzirom na to da nijedan igra~ u polju u dosada{njem dijelu Primere nije bio toliko aktivan. Portugalski napada~ madridskog Reala odigrao je sve liga{ke utakmice svoga kluba, njih 25, a minuta`a u njima svrstava ga na ukupno ~etvrto mjesto kompletne lige. Vi{e od njega odradila su samo trojica golmana, Iraizoz (Athletic Bilbao), De Gea (Atletico) i Diego Alves (Almeria). Ina~e, Ronaldo je 25 utakmica iskoristio za 24 po-

gotka i devet asistencija, a u posljednjih 409 minuta nije postigao gol. Primera, minuta`a nogometa{a u polju: Cristiano

Ronaldo (Real Madrid) 2.369 minuta, Torrejon (Racing) 2.313, Gabi (Zaragoza) 2.280, Iraola (Athletic) 2.276, Lora (Sporting) 2.274...

Mexes poja~ao Milan
AC Milan je poja~ao konkurenciju u odbrani nakon {to je dogovorio dolazak francuskog reprezentativca Philippa Mexesa (28), koji }e rossonerima pristupiti u ljeto. Kako pi{e Sportmediaset, Francuz je iskoristio Bosmanovo pravilo (ugovor mu isti~e na kraju sezone), te je dogovorio sve uslove prelaska na San Siro, gdje bi trebao ostati u naredne ~etiri godine, a po sezoni }e zara|ivati ~etiri miliona eura. Milan i Mexes su ve} imali kontakte u januaru, ali Romin brani~ nije `elio ni{ta dogovoriti, s obzirom na to da se nadao kako }e mu Rimljani ponuditi novi ugovor s boljim uslovima. O~igledno, to se nije dogodilo i od sljede}e sezone francuski brani~ }e nositi dres tima sa San Sira.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine
EUROLIGA Caja Laboral gostuje kod Lietuvos Rytasa

SPORT

47

Bez Teletovi}a u me~ odluke?
Iako sa povredom koljena, reprezentativac BiH putova}e sa ekipom u Litvaniju, gdje }e se odlu~iti ho}e li i zaigrati
Susreti posljednjeg kola Top 16 faze ko{arka{ke Eurolige na rasporedu su ve~eras. Za posljednja ~etvrtfinalna mjesta borit }e se Lietuvos Rytas i Caja Laboral, Valencia i Fenerbah~e Ulker te Panathinaikos koji gostuje Unicaji iz Malage. Lietuvos Rytas za koji nastupa bh. reprezentativac Kenan Bajramovi} nikada nije do{ao do ~etvrtfinala najpresti`nijeg evropskog ko{arka{kog takmi~enja. U svojoj istoriji litvanski sastav uspio je osvojiti nekoliko eurokupova, ali nije imao ve}e uspjehe u Euroligi. S dru ge stra ne aktu el ni prvak {panije Caja Laboral vjerovatno ne}e mo}i ra~unati na reprezentativca BiH Mirzu Teletovi}a koji je u derbiju {panske lige protiv Barcelone povrijedio koljeno. Ipak, trener baskijskog tima Du{ko Ivanovi} kazao je kako }e Teletovi} putovati sa ekipom u Litvaniju: “Krenu}e sa nama iako niGRUPA Valencija je tako|er pred velikim uspjehom - na svom terenu mora savladati Fenerbah~e s najmanje s tri poena razlike da bi se plasirala me|u osam najboljih timova Evrope. Najlak{i posao je pred Panathinaikosom. Zeleni iz Atine igraju protiv Unicaje koja sa omjerom 1-4 nema {anse za ~etvrtfinale. Po slje dnja uta kmi ca u Euroligi je i pred Lottomaticom. Ekipa Nihada \edovi}a i Nemanje Gordi}a }e u Rimu ugostiti Maccabi. U ~etvrtfinale takmi~enja ve} su se plasirali: Barcelona, Real Madrid, Maccabi Electra, Montepaschi Siena i Olympiacos. Za sada je poznat samo jedan ~etvrtfinalni par: Olympiacos - Montepaschi. Prvoplasirani grupe E }e igrati protiv Maccabija, drugoplasirani iste grupe protiv Barcelone, a drugoplasirani grupe H }e odmjeriti snage s Realom.
M. I.

Kazlauskas novi trener CSKA
Litvanski ko{arka{ki stru~njak Jonas Kazlauskas (56) imenovan je novim trenerom moskovskog CSKA koji }e imati zadatak da vrati ruskog velikana na stare staze budu}i da je ove sezone CSKA daleko od razine iz prija{njih godina. Kazlauskas je potpisao ugovor do kraja sezone 2012/13, a posljednji posao bila mu je funkcija selektora gr~ke reprezentacije, s kojom je na Evropskom prvenstvu 2009. osvojio bronzu. Najve}i uspjeh postigao je sa @algirisom s kojim je 1999. osvojio Euroligu. Bio je i trener Lietuvos Rytasa i Olympiacosa, kao i selektor reprezentacija Kine i Litvanije koju je 2000. u Sydneyu odveo do olimpijske bronze. Na klupi moskovskog kluba na po~etku se zo ne je bio Du{ko Vujo {e vi}, a na kon nje ga i Dmi trij [akulin.

Kenan Bajramovi} sa Rytasom pred istorijskim uspjehom

je trenirao sa ekipom, a onda }emo vidjeti je li spreman da zaigra. Ali, ne razmi{ljamo previ{e o povredama igra~a, GRUPA

veliki smo tim i uz strpljenje i maksimalnu koncentraciju mo`emo do}i do pobjede“, rije~i su Ivanovi}a. GRUPA

E

F

G

GRUPA

H

1. Panathinaikos 5 3 2 375:334 8 2. Caja Laboral 5 3 2 391:369 8 3. L. Rytas 5 3 2 377:396 8 4. Unicaja 5 1 4 353:397 6 Parovi: Lietuvos Rytas - Caja Laboral (20:45), Unicaja - Panathinaikos (20:45).

1. Barcelona 5 5 0 395:344 10 2. Maccabi 5 3 2 442:363 8 3. Lottomatica 5 1 4 329:393 6 4. Olimpija 5 1 4 339:405 6 Parovi: Barcelona - Union Olimpija (20:45), Lottomatica - Maccabi (20:45).

1. Real Madrid 5 5 0 383:328 10 2. Montepaschi 5 3 2 357:346 8 3. Efes Pilsen 5 2 3 361:388 7 4. Par tizan 5 0 5 322:361 5 Parovi: Efes Pilsen - Par tizan (19:45), Real Madrid - Montepaschi (19:45).

1. Olympiakos 5 4 1 383:354 9 2. Fenerbah~e 5 3 2 388:380 8 3. Valencia 5 2 3 367:370 7 4. @algiris 5 1 4 354:388 6 Parovi: Valencia - Fenerbah~e Ulker (19:45), Olympiacos - @algiris (19:45).

NLB: Ljubljana doma}in zavr{nice
Uprava ko{arka{ke NLB lige u utorak je donijela odluku da doma}in zavr{nog turnira regionalnog takmi~enja od 19. do 21. aprila bude Ljubljana. Slovenija }e ~etvrti put u 10 godina postojanja lige biti doma}in zavr{nog turnira. Iako Union Olimpija jo{ nije osigurala u~e{}e na final-fouru, ~lanovi odbora saglasni su da Ljubljana ima sve {to je potrebno da bude organizator. Novoizgra|ena dvorana Sto`ice ima kapacitet od 12 hiljada gledalaca, pa se o~ekuju velika posjeta i bu~na atmosfera. Polufinalni me~evi na programu su 19. aprila, a finale je zakazano za 21. april. Partizan i Krka trenutno dijele prvo mjesto na tabeli sa skorom 157, tre}a je Olimpija sa 14 pobjeda i osam poraza, a Budu}nost i Zagreb imaju skor 13-9.

NBA 107. triple-double Jasona Kidda

Poraz Spursa u Memphisu
U dvoboju koji bi mogao biti najava serije prvog kruga doi gra va nja Za pa dne konferencije NBA lige, Memphis Grizzliesi su lako}om pobijedili San Antonio Spurse, omjerom najbolju ekipu lige (109-93). Ni jedan igra~ iz po~etne petorke gostuju}e ekipe nije ubacio dvocifren broj poena, {ta vi {e, u re do vi ma Spursa to je za rukom po{lo samo Garyu Nealu (14 ko{eva, ~etiri skoka). Za Grizzliese, no{ene u~inkom Zacha Randolpha (21 poen, 10 skokova), pobjeda protiv San Antonija bila je tek peta u po slje dnja 23 me|uso bna duela. Dallas se pobjedom u Phildalelphiji (101:93) pribli`i prvom mjestu Zapada. Jason Terry je postigao 30 poena, Dirk Nowitzki dodao je 22, a Jason Kidd ostvario tripledou ble u~inak u se dmoj uzastopnoj pobjedi Mavericksa i sedamnaestoj u posljednjih osamnaest susreta. Play Mavsa je u 107. trippledou ble u~in ku u ka ri je ri ugradio 13 poena i asistencija i deset skokova. Derbi Istoka igran je u Orlandu gdje je doma}i Magic nadvisio New York Knickse rezultatom 116:110, nadoknadiv{i 47:58 s poluvremena. Rezultati: Philadelphia Dallas 93:101, Toronto - New Orleans 96:90, Memphis San Antonio 109:93, Minnesota - LA Lakers 79:90, Orlando - New York 116:110, In di ana - Gol den Sta te 109:100, Milwaukee - De troit 92:90, Portland - Houston 87:103.

Toronto je bio bolji od New Orleansa Reuters

48

SPORT

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Putem `ivota
preko Grepka
Ure|uje: Ramo KOLAR

Blizu 90 u~esnika pohoda pro{lo je Put `ivota na minus 20 stepeni i po visokom snijegu • Odr`ana tradicionalna pokladna zabava pod maskama HPD Bjela{nica 1923 • Kre}e zimski te~aj Sarajevske {kole alpinizma
ZIMSKI POHOD GREBAK 2011. izveli su BPD Magli} iz Gora`da te njihovi prijatelji planinari iz Donjeg Vakufa, Sarajeva, Zenice, Bugojna, kao i brojni gra|ani Gora`da i Ustikoline. Pro{li su stazu od Grepka do Rude glave i na taj na~in jo{ jednom dali svoj doprinos da se ova staza koju zovemo Put `ivota ne zaboravi. I ovog vikenda se temperatura na vrhu Kacelja spustila na minus 20 stepeni, a visina snijega se kretala od 60 cm do 1,5 metara. Ipak, blizu 90 u~esnika pohoda pro{lo je Put `ivota i u~enjem Fatihe na vodi na Kacelju, pred du{e svih onih ~iji su `ivotni putevi zavr{eni u ovim planinama, jo{ jednom su se prisjetili nevinih `rtava Grepka. U~esnici pohoda tako|er su se prisjetili i velikog planinara Nedima Pilava Jogoja - ~ovjeka planine koji je svoj `ivot ostavio grade}i SRC Ruda glava i njeguju}i tradiciju Grepka. U domu na Rudoj glavi u~esnike su do~ekali topli ~aj i kafa, kao i nezaobilazni vojni~ki grah. U ve~ernjim satima uprili~eno je planinsko dru`enje, a drugoga dana pohoda u~esnici su pro{li dionicu Ruda glava - Brza~a. Ovom prilikom `elimo ista}i doprinos i izraziti zahvalnost pripadnicima policije iz Ustikoline, Medicinskoj ekipi Doma zdravlja iz Gora`da, Slu`bi za odr`avanje puteva Komunalnog preduze}a iz

U~esnici pohoda Grebak kod doma Ruda glava

Nakon skup{tine u Pazari}u - planinarsko veselje

SAOP]ENJE
Zbog nemilog doga|aja koji se desio u nedjelju, 27. 2. 2011. godine, na Bjela{nici, kancelarija Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine izdala je saop}enje za javnost u kojemu se ka`e: Skijanje/bordanje van ure|enih skija{kih staza je izrazito rizi~no zbog mnogih lavinskih podru~ja na planinama Bosne i Hercegovine. Rizik od pokretanja lavina je najve}i 24-48 sati neposredno nakon prestanka snje`nih padavina. Upravo u toku ovog vremenskog perioda skija{i/borderi tragaju za netaknutim dijelovima planina. Najprimamljivije padine za skijanje/bordanje su povr{ine bez vegetacije, gdje su postotci za pokretanje lavina izrazito veliki. Preporuka za skija{e/bordere je da koriste samo ure|ene i ozna~ene skija{ke staze. Pra~e i slu`bi Gora`de puteva, kao i tradicionalnom partneru preduze}u Centroprevoz Gora`de, naveli su organizatori... • SKI-TURU NA VRANICU napravili su proteklog vikenda Red`ep i Tarik Grabus, Gordan ^ahtarevi}, Sanja Mitrovi}, Sejo, Nerma i Edin Bijedi}, te Fadil i Selvija Novali}. Trasa je i{la pravcem: Fratarske staje - Matorac - Crni kamen - Fratarske staje... • TRADICIONALNA POKLADNA ZABAVA POD MASKAMA HPD Bjela{nica 1923 Sarajevo odr`ana je u petak u klubrestoranu Lira. Uz odli~nu organizaciju, muziku i raspolo`enje, “maske“ su se dru`ile do kasno u no}. @iri je imao te`ak zadatak da od mno{tva zanimljivih maski odabere devet i nagradi poklonima kreativnost i ma{tu autora. Veliko interesovanje prisutnih izazvala je igra “Poka`i {ta zna{“, u kojoj su, pored starijih ~lanova Dru{tva, u~estvovali i mladi, koji su svirali, pjevali i plesali: Ivana, Vedran, Ivor... Izabran je i najbolji plesni par, a to su ove godine zaslu`eno JasmiBal pod maskama HPD Bjela{nica 1923

na i Hazir Kazija, javila nam je glasnogovornica Sad`ida Vite{ki} - Majstorovi}... • GO DI[ NJU SKUP [TI NU odr`ao je PSD Pazari} na Dan dr`avnosti BiH u Domu Kraljevac. Izvje{taj o radu dru{tva u proteklojgodinipodnio je predsjednik Upravnog odbora Dervi{ Tur~inovi}. Aktivnost dru{tva se ogledala u izgradnji pl. doma i markiranju puteva na Bjela{nici i proslavi jubileja 40 godina dru{tva (1970-2010). Zna~ajan dio posve}en je izletima kojih je bilo dosta {irom planina BiH i regije. Najva`niji zadatak u ovoj godini je zavr{etak radova na izgradnji doma na Kraljevcu i ~ije se sve~ano otvaranje previ|a ovoga ljeta, ispri~ao nam je Braco Babi}... • SARAJEVSKA [KOLA ALPINIZMA Planinarskog saveza BiH, sa tradicijom od 39 godina, novi zimski te~aj po~inje u pe-

tak, 18. marta. Te~aj }e voditi na{i iskusni alpinisti, instruktori i himalajci. Smje{taj u~esnika, koji oni li~no pla}aju, bit }e u planinarskom domu PTT Prijatelj prirode na Igmanu, na Malom polju, a obuka i usponi }e se odr`avati na Bjela{nici, u stijeni Kotlova i Viso~ici na vrhovima Vito i Subar. Kotizacija je 100 KM za ~lanove PSBiH, a prijave se podnose u kancelariji Planinarskog saveza, Ferhadija br. 9, od danas do 14. marta, od 8 do 15 sati radnim danom, a ostale in for ma ci je u pros to ri ja ma PSBiH na telefon 033 555 685 ili od vo|e te~aja Muhameda Gafi}a na telefon 061 482 285... • NESRE]A NA BJELA[NICI, intervencija GSS i drugi problemi u vezi sa boravkom na planini i posebno lavine tema su koju }u obraditi u subotnjem prilogu Pogledi...

STONI TENIS
PREMIJER LIGA BiH
Stonoteniseri 16. i 17. kolo

Prvenstvo BiH za kadete

Pobjednici Adis Muharemagi} i Nade`da Vukovi}
Prvenstvo BiH u stonom tenisu za mla|e kadete i mla|e kadetkinje odr`ano je u subotu u Ilija{i. Nastupilo je po 24 mla|a kadeta i 24 mla|e kadetkinje iz 17 klubova BiH. Nakon vrlo zanimljivih me~eva prvo mjesto kod mla|ih kadeta osvojio je mladi stonoteniser iz Tuzle Adis Muharemagi}, koji je u finalu savladao doma}eg takmi~ara Farisa Fazli}a sa 3:1. Kod mla|ih kadetkinja prijatno iznane|enje napravila je mlada stonoteniserka iz Fo~e Nade`da Vukovi}, koja je u finalu bila bolja od tuzlanke Azre Had`ihajdi} sa 3:2. REZULTATI - mla|i kadeti: 1. Adis Muharemagi} (Kreka - Tuzla), 2. Faris Fazli} (Ha{im Spahi} Mla|i kadeti - dubl: 1. Adis Muharemagi}/Hani} Mirza (oba Kre ka), 2. Di no ^i zmi} (Ca zin)/Marko Vu~ijak (Mostar), 34. Aljo{a Jankovi} (Borac)/ Bojan Malinovi} (B.Luka), Hariz Muratovi} Hariz/Faris Fazli} (oba Ilija{). Mla|e kadetkinje - dubl: 1. Ajla Salki}/Malita ^orali} (obje Cazin), 2. Sne`ana Markovi}/Nade`da Vukovi} (obje Fo~a), 3-4. Azra Had`ihajdi}/Azra Ahmeto vi} (obje Kre ka), Amra Si li}/Advina ^otali} (obje Cazin). Dvorana u Ilija{u }e i narednog vi ken da bi ti u sre di {tu pa`nje stonitenisera. U subotu, 5. mar ta odr`a}e se se ni or sko prvenstvo BiH.
G. V.

1. Vogo{}a 2. Alad`a 3. Mladost 4. Vitez 5. Banja Luka 6. Novi Grad 7. Bosna 8. Borac R.B. 9. Top Stens '73 10. CM-Vitez

14 14 14 14 13 14 14 14 13 14

14 11 11 7 7 6 5 4 4 0

056:11 344:14 348:29 741:40 633:34 832:46 928:46 1033:45 932:46 1421:52

28 22 22 14 14 12 10 8 8 0 3:4 4:2 sino} 0:4 4:1 4:1 4:0 2:4

16. KOLO Stens '73 - Borac Raiff. Bank Vitez - Mladost Top Stens '73 - Banja Luka 17. KOLO Novi Grad - Alad`a Novi Grad - Bosna Vogo{}a - Bosna Vogo{}a - Alad`a CM - Mladost

Zanimljivi stonoteniski me~evi u dvorani u Ilija{u

- Ilija{), 3-4. Ikbal [eta (Vogo{}a) i Marko Vu~ijak (Mostar). Mla|e kadetkinje: 1. Nade`da Vukovi} (Peru}ica - Fo~a), 2.

Azra Had`iahajdi} (Kreka - Tuzla), 3-4. Ivana Ivelji} (Kreka - Tuzla), Emi li ja Ignja ti} (Bo rac Rff.Bank).

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

49

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM namje{ten jednosoban stan poseban ulaz studenticama ili bra~nom paru. Tel. 033/442-762. IZDAJEM atraaktivan poslovni prostor na Trgu heroja — centralna pozicija, 27m2 + 8m2 galerije. Tel. 061/390748. IZDAJEM dvosoban stan u centru na du`i period. tel. 061/514-301. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, grijanje, studentima ili bra~nom paru, Ohridska 3A, N. Sarajevo. Tel. 443620. IZDAJEM dvosoban stan na Marin dvoru, pogodan za poslovne svrhe. Mob. 062/367-722. IZDAJEM ~etverosoban stan na Kova~i}ima porodici ili studenticama. tel. 061/069-257. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan blizu kampusa fabrike duhana. tel. 062/439-329, 061/437-719. IZDAJEM trosoban stan u strogom centru, pogodanza kancelarije. Tel. 061/350-688. IZDAJEM sdvosoban namje{ten stan kod Medicinskog fakulteta. Tel. 213958. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru samici ili bra~nom paru bli`e centru. Tel. 061/358-772. IZ DA JEM skan ce la rij ski pros tor 35m2 pogodan za advokatsku kancelariju u centru grada. Tel. 061/546-246. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{ tva, or di na ci je i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM namje{tenu ku}u u Pofali}ima preko puta Tv OBN sa 6 soba, 2 kupatila, 3 terase. Tel. 061/546-246. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Otoci, 32m2. Tel. 033/542-623 IZDAJEM jednosoban stan luksuzno opremljen, novija gradnja, centar zaposlenim samcima. Tel. 061/320843. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, plinsko grijanje, kod okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998, 062/139-085. IZDAJEM ku}u u zakup sa tri namje{tena stana od 65m2 sa c.g i tri gara`e, parking. Tel. 062/527-254. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu, posjeduje kablovsku i internet. Mob. 061/253382. IZDAJEM poslovni prostor u centru Semizovca za sve vrste djelatnosti. Tel. 061/250-751. STAN u Titovoj, 56m2, namje{ten, 1.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN u Kranj~evi}evoj, 115m2, 1 sprat, namje{ten, 1.000 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM poslovni prostor, ^emalu{a, prizemlje, 100m2, 6 prostorija, mokri ~vor, grijanje, 2.000 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan u centru, grijanje, klima, kablovska. Tel. 061/740-343. IZDAJEM poslovni prostor, Trg Skenderije 8,17m2. tel. 061/480-207. IZDAJEM sobu sa balkonom, wc, zaposlenoj `eni, Pofali}i. tel. 061/842319. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611, 061/219-464. IZDAJEM trosoban polunamje{ten stan, Ciglane, sa cen. grijanjem i ba{tom, cijena 500 KM. Mob. 062/156882. IZDAJEM pos. prostor na Katedrali 96m2, 1 sprat, opremljen, plinskoeta`no grijanje, za sve namjene. Mob. 062/156-882. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789206. PRODAJEM 25 dunuma {ume, 30 dunuma livade, Borovsko, op{tina Rogatica, cijena 45.000 KM. Mob. 062/688855. PRODAJEM ku}u u Novopazarskoj, podrum, dva sprata, dvije gara`e i 500m2 zemlje (hitno), tako|e 420m2 zemlje u Ned`ari}ima. Mob. 066/201411. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM garsonjeru 38m2, centart, nova. Mob. 061/131-727. PARCELA cca 2.000 m2, pod vo}em na putu Sarajevo Ilija{ — Male{i}i Donji, dobar prilaz, struja, voda, pogodan za gra dnju, po vo ljno. Mob. 061/217-897. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje {te ne sta no ve, Sa ra je vo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM sobu blizu Katedrale, `enskoj osobi, kuhinja, internet. Mob. 061/247-922, 225-747. IZDAJEM jednosoban stan, Ul. Alipa{ina, Centar. Mob. 061/190-008. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. PRODAJEM stan 48m2, Aneks, udaljen od autobuske stanice 20m, povoljno. Mob. 061/508-404. PRO DA JEM stan-ku}u, ni zo vi u Lu`anima na Ilid`i, prizemlje i sprat, gara`a i ba{ta. Mob. 061/222-465. PRODAJEM zemlju na moru 420m2 u [ibeniku — Ra`anj. Mob. 061/172997. PRODAJEM na Grbavici — [opingu troiposoban stan 85m2, 2.100KM/m2, (renoviran) sa gara`om. Tel. 033/617742, 061/964-797. PRODAJEM stan u centru, H. Idrizova 57m2 i 105m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM poslovni prostor 60m2 stomatolo{ka ordinacija, N. Sarajevo. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru 89m2, vp. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Vi{njik 32m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM ku}u S. grad 150m2 gara`a. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, M. Tita 147m2, 123m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, Bolni~ka 78m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM u centru, Ul. Kaptol 2 trosoban. Tel. 062/611-5596. PRODAJEM na Grbavici 54m2, 4 sprat, preko puta @eljinog stadiona, ddvosoban. Tel. 062/156-882. PRODAJEM u ul. Kranj~evi}eva 54m2, i sprat 2200KM/m2 i Asima Fer ha to vi}a 63m2, II sprat 2200KM/m2. Tel. 062/156-882. PRODAJEM u Hrasnom kod pekare „AS“ dobar dvosoban 57m2, II sprat, povoljno. Tel. 061/214-852. PRODAJEM na Dobrinji I, 92m2, II sprat, odli~an, odmah useljiv. tel. 061/214-856. PRODAJEM u centru dvosoban stan. Tel. 061/514-301. PRODAJEM stan 69m2 centar, I sprat stan 29m2 Stari grad II sprat, garsonjera centar 22m2 + gara`a 12m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM devastiranu ku}u u Trebinju Mosta}i 95m2 + dvori{te 125m2, parcela u Dra~ama Hrvatska 520m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM ku}u sa dva stana + pos. prostor 120m2 koji je u funkciji + ba{ta + gara`a ekstra ura|eno. Tel. 061/573-640. PRODAJEM stambeno poslovni objekat u Had`i}ima 200m2 + 1650m2 zeemlje pogodno za sve namjene, papiri uredni. Tel. 061/573-640. PRODAJEM vikend ku}u 330m2, Jablani~ko jezero, apartman u Neumu 46m2, stan centar 130m2, I sprat. Mob. 061/573-640. POVOLJNO zidana gara`a u novogradnji, centar, Kranj~evi}eva, preko puta Dru{tva pisaca. Mob. 061/869396. KU]A u Poti~elju - Polju, dunum zemlje pod vo}kama+gara`a, cijena fiksna 120.000 KM. Mob. 061/222-295. STAN 79m2, Centar, Ul. Jezero, prizemlje, pogodno za pos. prostor, 2.200 KM/m2. Mob. 061/222-295. STAN 80m2, Centar, Alipa{ino 16/III, eta`no, cijena fiksno 3.000 KM/m2. Mob. 061/222-295. AGENCIJA „Neras“ Alipa{ino.P 53, 59, 77, Breka 72m2, Marin. D 39, 135, Pofali}i 40m2, Hrasno 39m2 i 59m2, Dobrinja 49, 55, 68m2, Grbavica 48m2 i 131m2, Isto}no sarajevo 55m2. tel. 061/375-787. KU]E: Gazin Han, Vratnik, vikendku}e, Pale (Kriva~e Potoci, donji Pribanj) zemlja Kasindo 4 duluma, Ilid`a 6 duluma. Tel. 066/488-818. PRODAJEM plac 2200m2 i ku}a sa poslovnim prostorom uz samu cestu za Kiseljak Gladno Polje. tel. 062/577638. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. SKEN DE RI JA, je dno so ban stan 42m2, novogradnja, eta`. grijanje, cijena po dogovoru. Mob. 061/352-112. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 061/199-845. PRODAJEM ku}u na Babi}a Ba{ti — Ali fa ko vac, ba {ta, ga ra`a. Mob. 061/865-158. PRODAJEM u Semizovcu novu ku}u 8x9, podrum, 2700m2 oku}nice, 300 metara od glavnog puta, gradska voda, struja, kablovska ili mijenjam za stan novije gradnje bli`e gradu uz dogovor. Tel. 061/201-544. PRODAJEM stan u Hrasnom, ul. D`amijska, 37m2 + 4m2 lo|a, cijena 76.000KM. tel. 061/906-566. PRODAJEM na Breci stan III sprat, 70m2, Ul. Ismeta Mujezinovi}a, cijena 230.000KM. Tel. 062/316-379. PRODAJEM stanove 154m2, 117m2, 106m2, 100m2, 94m2, 82m2, 80m2, 87m2, 75m2, 70m2, 52m2, 90m2. Tel. 061/460-150. PRODAJEM na Poljinama 2.847m2 x 75KM sa kompletnom infrastrukturom i gra|evinskom dozvolom. Tel. 061/608-962. PRODAJEM trosoban stan i ku}u u Zenici, vikendica na Vla{i}u. Tel. 061/528-032. PRODAJEM limeni kiosk 16m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/375627, 616-238. PRODAJEM gornje Ciglane 94m2 ~etverosoban stan, I kat u dobrom stanju. tel. 033/668-802. PRO DA JEM je dno ipo so ban stan 54m2 u Splitu 1/1, pogled na more. Tel. 062/577-638. PRODAJEM strosoban stan 78m2, I kat u centru Ilija{a, centralno grijanje. tel. 062/577-638. PRODAJEM dvosoban stan, Ul. Aleja Lipa, XI kat. Tel. 061/142-947. PRODAJEM ku}u na ^ar{iji-Kova~i. Tel. 065/021-556. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na ^ar{iji, Bravad`iluk. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Selex pumpe. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici kod [opinga, III sprat i u Hrasnom, Ale ja li pa 53m2, VII sprat. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom, Trg heroja, 65.000KM. Tel. 065/021556. PRODAJEM u Pofali}ima kod Fabrike duhana i OBN-a ku}u sa dva troso bna sta na, po se bni ula zi. tel. 062/439-329. PRODAJEM parcelu 12500m2 pored puta Sarajevo — Kiseljak u mjestu Kobilja~a. Tel. 061/172-066. PRODAJEM stan 94m2, N. Breka i I. Mujezinovi}a, 2 banje, 2 wc, 3 balkona, II kat. tel. 033/612-007. PRO DA JEM po vo ljno ku}u sa oku}nicom, vp, Ul. Radni~ka 122. Tel. 061/201-700. PRODAJEM Ilid`a, Plandi{te, ul. Bosanski Ljiljan 17, objekat, 150m2 oku}nice, papiri uredni. tel. 062/319563. PRODAJEM stan, Grbavi~ka, I sprat, 45m2, uknji`en, balkon, podrum. tel. 065/537-302. PRODAJEM gra|evinski plac s projektom, Pale put za Jahorinu. tel. 063/787-200. PRODAJEM u Pofali}ima ku}u preko puta Tv OBN-a. Tel. 061/546-246. PRODAJEM na Otoci stan 89m2 sa centralnim grijanjem, 1/1. tel. 062/509471. PRODAJEM jednosoban stan 41m2 + 4m2, I kat, plinsko, pvc stolarija, blindo vrata, 1/1. tel. 061/709-430. STAM BE NO - po slo vni obje kat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM plac 1000m2, ravan, sun~an, 1/1, dozvoljena izgradnja, kod Upijevog vo}njaka, povoljno. Mob. 062/577-638.

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM vikendicu 65m2 sa placom 600m2, 1/1, sun~an, ravan, struja, voda, kod Upijevog vo}njaka. Mob. 062/577-638. PRODAJEM noviju vikendicu 65m2 na placu 1665m2, 1/1, struja, voda, kod Upijevog vo}njaka. Mob. 062/577638. KU]A, vlastiti vodovod, et`. grijanje, ure|ena oku}nica, Pazari}-[inici. Tel. 417-219. STAN 100m2 kod op}ine Stari grad, idealan za poslovni prostor. Mob. 061/215-033. CENTAR, dvoiposoban stan 66m2, 2 balkona, sun~an i gara`a, kod med. fakulteta. Mob. 062/841-390. PRODAJEM zemlju za vikendice na Mojmilu, sa pogledom na Dobrinju. Mob. 062/823-739, 061/172-518. PRODAJEM na Otoci 72m2, 12 sprat, 2 balkona, dvostrano orjentisan, Goru{a 55m2, II sprat, potpuno adaptiran. tel. 061/079-751. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana 23 — Kova~i, pogledati od 10-16h. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546246. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grba vi ca, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. ^ENGI] Vila I, Kvadrant, jednoiposoban stan 52m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. BLA@UJ, slikarska kolonija sa dijelovima tri objekta, vo}njaka 20.000, 1/1. Tel. 657-132, 062/104-062. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM objekat i 20 dunuma zemlje, vlasni{tvo 1/1, Brajkovac iznad Bistrika. Mob. 061/819-248. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. LO@IONI^KA 72m2, dvostrano orijentisan, cen. grijanje, 115.000 KM. Mob. 061/079-751. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337925. STAN 38m2, VP, K. brdo, bez balkona, sve blizu, mo`e zamjena za Bla`uj ili Had`i}e, uz dogovor. Mob. 062/110722.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM stan 89m2 na Dobrinji IV za manji u Sarajevu ili ku}u. Tel. 061/381-918. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM gra|evinski plac na Palama za Sarajevo ili okolinu Barice. tel. 063/787-200. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i namje{ten kafiterija. Tel. 061/532-450. POTREBAN dvosoban i dvoiposoban stan, poznat kupac, Hrasno Grbavica, centar. Mob. 061/350-448.

PONUDA
IZDAJEM namje{ten stan, sa 3 le`aja, privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik. Mob. 061/928-632. IZDAJEM jednosoban zaseban i opremljen stan, sa grijanjem, lijepa lokaci ja Bre ka II. Tel. 033/538-185, 062/147-003. CENTAR, dvosoban namje{ten stan, 64m2, grijanje, plin — struja, zgrada, II kat. Tel. 214-784 i 061/916-429. IZDAJEM garsonjeru, Bjelave 21. Mob. 061/356-535. IZDAJEM tvosoban stan 70m2 na Breci, extra ura|en, 400 eura. U cijenu ura~unate sve re`ije. Molimo da se ja ve za po sle ni ili stran ci. Mob. 061/573-640. IZDAJEM poslovni prostor 76m2 u centru I sprat. Tel. 061/573-640. IZDAJEM nov poslovni prostor 40m2, strogi centar. Tel. 061/925-106. IZDAJEM namje{ten stan 65m2, sa posebnim ulazom i pristupom internetu, 300 KM. Tel. 033/538-364 i Mob. 062/527-254. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Stup — Ba~i}i. Mob. 061/198-642. IZDAJEM dvije sobe samcima u trosobnom stanu, zaseban ulaz, centr, plin kod FDS-Pofali}i. Tel. 033/657-979. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Aneksu blizu trolejbuske. Tel. 033/663-468, 061/254-038. IZDAJEM u centru dvosoban namje{ten stan sa eta`nim grijanjem. tel. 810-716. IZDAJEM jednosoban stan na Marin dvoru, Ul. Turhanija. Tel. 061/208-654. IZDAJEM trosoban namje{ten stan u strogom centru. Tel. 061/922-440. IZDAJEM skladi{ni prostor, blindirana vrata, 30m2, Otes. Tel. 033/628896. U MIRNOM i sun~anom dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne i soba dnevnog boravka, kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz, centralnio grijanje, povoljno. tel. 033/225-074 i Mob. 061/252-782.

PRODAJA
CENTAR, prodajem dvosoban stan 96m2, na ^obaniji, papiri uredni, odmah useljiv. Mob. 061/183-669.

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE
PRODAJA

MALI OGLASI
CENTAR, Jezero kod Higijenskog zavoda, 1 sprat, 85m2, salonski stan, 2.350 KM/m2. Mob. 061/177-556. DRVE NI JA, ne bo der zvi jez da, 96m2+2 bal ko na, 2 sprat, 2.450 KM/m2. Mob. 065/061-966. HAD@I]I, ku}a, 2.000m2 oku}nice, 200.000 KM. Mob. 061/415-787. GRA\EVINSKO zemlji{te sa temeljima i gra|. dozvolom za halu i pom. objekat, ulaz sa M17. Mob. 061/415787. VRATNIK, ku}a, 300m2 oku}nice, gara`a. Mob. 061/415-787. VRBANJU[A, starija ku}a, 70m2, 300m2 oku}nice, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. KU]A pored rijeke Bosne, 1500m2 oku}nice, 150.000 KM. Mob. 061/415787. VRBANJU[A, P+S, 300m2 dvori{ta, 210.000 KM. Mob. 061/415-787. STAN, S. Pa{ina, 1 sprat, novogradnja, 118m2, 2 gara`e, ba{ta, luxuzno, 220.000 eura. Mob. 062/907-831. STAN, Ul. Podgaj, 1 sprat, 63m2, plin, use ljiv, 140.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN, Ul. Grbavi~ka, 5 sprat, nema lift, 69m2+2 balkona, 1.700 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, Vraca, A. Smailovi}a, 1 sprat, 92m2+2 balkona, plin, potrebna adaptacija, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907831. KU]A, Vraca, Ul. Samoborska, 4 eta`e, novija gradnja, ba{ta, useljiva, 250.000 KM. Mob. 062/907-831. ^. VILA, 53m2, balkon, cen. grij. 16 sprat, 1.650 KM/m2. Mob. 061/415787. PRODAJEM Polo 1.4, 2002. god full oprema, cijena po dogovoru. Tel. 061/359-191. PRODAJEM golf II,1986. godina, 1.600 kubika, dizel, 1.600 KM. Tel. 061/102-390. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. MERCEDES 300 D 123, generalno ura|en komplet, u odli~nom stanju, povoljno. Mob. 061/161-940. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM motor 1,6TD za Audija, Golfa, Pasata u dobrom stanju sa papirima, cijena 650KM. Tel. 061/210576. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator i z ostala vozila mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996, 062/693-470. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693470. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM novu zadnju karambolku, komplet za Hundai Akcent. Mob. 061/915-123. PE@O 505, karavan. Mob. 061/540281. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM akvarijum za ribice. Mob. 062/688-855. PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651556. PRODAJEM trgova~ku vagu i plinski ro{tilj. Tel. 061/514-825. PRODAJEM najbolje sadnice duda, kalemljenog vo}a, crvenog bagrema, japanske dunje, cvijetne loze. tel. 033/227-077, 062/006-768. PRO DA JEM ora ho ve oblo vi ne 450x2000, 400x1300, 380x1000, 300x1700. Tel. 061/812-233. PRODAJEM dvoja balkonska vrata, jedna sa {tokom, druga bez {toka, ustakljena termo 220x80, cijena 120KM. Tel. 062/954-316. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate za brijanje. Mob. 061/323-906. PRODAJEM klavir. Mob. 061/802650. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. MALI tokarski strug 500 W za hoby obradu drveta, malo upotrebljavan, njema~ka marka Interkrenn, povoljno, samo 400 KM. Mob. 061/956-845. SOBNA, kuhinjska i vrata za mokri ~vor 3+1+1 iz no vo gra dnje, u odli~nom sta nju, jef ti no. Mob. 061/869-396. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM novu kadu i slu{ni aparat Oticon. Tel. 228-710. PRODAJEM bijelu bundu i crni ~ipkani komplet br. 46-48. Mob. 061/233913, Biba. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

51
USLUGE

POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

BA[^AR[IJA, Muvekita, stan 99m2, ju`na strana, eta`no, VP, mo`e za poslovni prostor, povoljno. Mob. 061/350448. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749305. PRO DA JEM pla ce ve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, En ve ra [e ho vi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835890. GARSONJERA, 5 sprat, nema lift, Titova, potrebna adaptacija, 25m2/2.400 KM. Mob. 065/819-136. JEDNOSOBAN stan, Socijalno, Zmaja od Bosne, prizemlje, 41m2/2.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Hrasnom, A. lipa, VP, useljiv, 38m2/2.300 KM, jednoiposoban. Mob. 065/819-136. STAN na Marin dvoru, zgrada Karingtonka, 1 sprat, 96m2+3 balkona, 290.000 KM. Mob. 065/819-136. ZEMLJI[TE 1.360m2, Plandi{te, Ilid`a, 80.000 KM. Mob. 061/170254. JEDNOIPOSOBAN stan u Centru, a. [anti}a, 3 kat, 39m2, 45.000 eura. Mob. 061/320-439. STAN u strogom centru kod hotela Evropa, 3 sprat, dvoeta`ni, 67m2, 220.000 KM. Mob. 065/819-136. IMANJE u Donjoj Vogo{}i, 4 ku}e+2 pos. prostora+12 dunuma zemlje, 600.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN Ilid`a, centar, 1 sprat, 85m2+2 balkona< od 30m2, ekstra lokacija, 1.600 KM/m2. Mob. 061/177-556. GRBAVICA, 62m2+balkon, 3 sprat, 1.650 KM/m2. Mob. 061/177-556. M. DVOR, A. Jabu~ice, 1 sprat, 85m2, salonski stan, 1.800 KM/m2. Mob. 061/177-556.

KUPOVINA
AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje, uz proviziju 3%. Tel. 033/654-793. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254. KUPUJEM ~etvorosoban stan na Grbavici, ul. Grbavi~ka kod Jordanske d`amije i jedan jednosoban. Mob. 062/762-572. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KU PU JEM sta re raz gle dni ce, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214405. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM stare njema~ke marke i austijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratna potra`ivanja i ddionice svih firmi i fondova najbolje pla~amo, isplata i dolazak odmah. Tel. 061/264-364, 062/788-739. KUPUJEM manji dvosoban ili jednosoban stan na Grbavici, Hrasnom okolina Socijalnog do Malte. Tel. 062/577-638. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM sve vrste knjiga. Mob. 061/533-792. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KOMBI prevoz: selidbe, klaviri, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. TAPETAR dekorater sa iskustvom 30 godina rada, presvla~i sve vrste namje{taja, radovi i sa ko`om, cijene povoljne. Mob. 061/549-458 do 22 sati. POVOLJNO, vanjske roletne, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i harmonika vrata. Tel. 061/214-303. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524461 i Tel. 033/200-003. MOLERSKI i parketarski radovi, povoljno, uredno i ~isto, po dogovoru. Mob. 062/918-201 Ismo. MOLER kvalitetno i ~isto kre~i stanove. Tel. 066/688-960. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. POPRAVLJAM sve vrste skutera. Tel. 063/034-008. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141676, 033/204-805. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233078. PREVOZIM stvari i ostalo e}im kombijem, radna snaga. tel. 061/227-189. INSTRUKCIJE italijanski povoljno dolazim naa aadresu. Srednjo{kolcij javite se na 213-968, tra`ite Jasminu. MAJSTOR povoljno opravlja stvari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. tel. 061/202-840.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. RASPRODAJA ku}nih stvari u trosobnom stanu, u odli~nom stanju, povoljno. Mob. 062/569-990. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560. PRODAJEM o~uvanu sobnu salonsku garnituru, trosjed na razvla~enje, dvosjed i fotelju, vise}e zidne o~uvane kuhinjske elemente. Mob. 033/534087 i 062/682-690. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arni. uslovi rada i plata pristojni. tel. 033/558-820 i 062/445-037. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644-178, 061/225-424.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281. PRODAJEM ve{ ma{inu u dobrom stanju i {poret struja+plin. Mob. 061/565-074.

OSTALO
PRODAJEM portabl ma{inu za kucanje, u vrlo dobrom stanju Unis-Bugoj no, 60 KM. Tel. 033/451-946, 061/378-523. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. AKCIJA do isteka zaliha, kameni ugalj Banovi}i kocka, kvaliteta zagarantovana, mo`e i u vre}ama. Mob. 063/544-343. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855.

VOZILA
PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. PRODAJEM Opel Korsu Swing 1997. godina, registrovana do 23. jula 2011. godine, 160.000 KM, crvena boja, 5 vrata, cijena 4.250 KM. Mob. 061/222295. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949.

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
S tugom u srcu javljamo da je na{a draga supruga, mama, sestra i tetka
POSLJEDNJI POZDRAV

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE
POSLJEDNJI POZDRAV

mome dragome tati

Danas se navr{ava 7 tu`nih dana bez tebe, dragi moj tata

voljenom stricu i {ogoru

TEREZIJA MILI^KOVI], ro|. KARA^I]

JOSIPU KUHANECU
JOSIP KUHANEC
Pro{lo je 7 najtu`nijih dana otkako nisi sa nama. Nadala sam se ponovnom susretu u “taj” ~etvrtak. Htjela sam ti re}i da TE PUNO volim, ali nisi me mogao ~ekati. Oti{ao si. Sa ljubavlju i tugom ~uva}emo uspomenu na tebe. Tvoja @ana sa Enverom i djecom
25189

iznenada preminula, nakon kratke bolesti, u 55. godini. Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, u 15 sati na gradskom groblju u Crkvicama u Zenici. O`alo{}eni: suprug Svetislav, k}erka Tea, sestre Marija i Blanka, brat Josip, sestri~na Blanka, brati~na Ana, zaove Branislava i Mirjana, porodice Rai}, Misilo, Prusac, [aki}, Ad`i}, Loina, Juki}, Zeki}, Bojanovi}, Lukovi}, Kubat, i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
020

JOSIPU KUHANECU

U`asno mi nedostaje{. Puno te voli tvoja malena. Helena
25191

od Martine i Silvije sa obitelji i {ogorice \ur|e. Uvijek }e ostati u na{im mislima.
25190

USLUGE
RAD u ku}i i ~uvanje `enske osobe. tel. 061/255-594. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju, 6KM/~as. tel. 061/157-991. PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 033/645-307. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvo kril na, u bo ji drve ta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. PREVOZIM kombi Mercedesom stvari itd. Tel. 062/134-827. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika povoljno do 8 osoba. Tel. 061/903-526. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. INSTRUKCIJE iz Njema~kog jezika, dolazim ku}i. tel. 033/214-346. TAPETAR — dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718-405, 061/156728. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Tel. 033/219-761 i 061/928-535. ODR@AVAM ba{te, mezarove i re`em drva. Mob. 062/332-230. ELEKTRI^AR popravlja el. pe}i, TA pe}i, grijalice, bojlere, postavlja automatske osigura~e, plafonjere i ostale el. usluge. Mob. 061/048-497. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifo ne, pen zi one ri ma jef ti ni je. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. VR[IMO kompjutersko programerske usluge izrade web stranica, ugradnju programa itd. Mob. 062/401-229. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje). Tel. 061/374458. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika i robe na sve destinacije. Mob. 062/214690 i 033/220-402.

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dugogodi{njem zaposleniku

dragom

SEADU GORU[ANINU
ekshumacija

GRADIMIRU KRAJI[NIKU

Porodici upu}ujemo izraze iskrenog saosje}anja. Energoinvest d.d. - Sarajevo
001

od porodica: Zorabdi}, Lipa i ]ati}
1588

POSLJEDNJI POZDRAV
ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256-376. ^ISTILA bih va{ pos. prostor. Mob. 061/374-458. INSTRUKCIJE iz matematike, fakultet i ostale {kole, dolazak na adresu. Mob. 061/536-973 i 033/446-056. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139034. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466920. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehani ke, ma {in skih ele me na ta. Tel. 033/625-196, Ilid`a. INSTRUKCIJE iz matematike povoljno i uspje{no. Tel. 466-736, 061/506755. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste, prevodi. TEl. 065/572-966. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948.

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

GRA[KU

GRADIMIRU KRAJI[NIKU

na{em dragom prijatelju i bratu {kolske drugarice Mirne Kraji{nik. Zauvijek }e{ ostati veseo i nasmijan u na{im sje}anjima. Ivo, Elena, Kira, Sloba, Sanjin, Aco, Dino, Emir, Marina, Inga, Caja i ostali Mirnini drugovi iz {kolskih klupa
1595

od ]i}i} Jasminke sa porodicom iz Australije
1588

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{ dragi

SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035. ELEKTRI^AR vr{i opravke {porets, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija osigura~a. Mob. 063/155-868. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu {i li ca, usi si va~a i ma {i na. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po do go vo ru, po vo ljno. Tel. 066/205-151. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375.

PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu li je plji vim tra ka ma, ure dnost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

MUSTAFA (MUHAMEDA) GALE[I]
1943 — 2011.

RAZNO
PJEVA^, kompozitor! zbog bolesti rasprodajem vrhunske tekstove za narodnu muziku! tekst 20KM. Tel. 061/510-149.

prvog marta 2011, nakon kra}e bolesti, u 68. godini preselio na ahiret. D`enaza rahmetlije }e se klanjati u petak, 4. marta 2011. godine, u 15.30 sati, na gradskom groblju Sutina, gdje }e se rahmetlija i pokopati. Prevoz obezbije|en u 14.30 sati ispred mrtva~nice Bijeli brijeg sa stajanjima: Rondo, [emovac, Tekija, [ari}a d`amija, Lu~ki most, Pozori{te, Razvitak, Autobuska stanica, Zalik, Sutina. O`alo{}ena porodica Gale{i} 010

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
SJE]ANJE

na na{eg dragog prijatelja

JESENKA VUKOTI]A
Miroslav i @aneta Tolu{i}
1593

POSLJEDNJI POZDRAV

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka

na{em dragom

GRADIMIRU

PAULA [UTALO, ro|. MILOS

preminula 1. marta 2011. u 79. godini. Vedrina i toplina na{ih susreta zauvijek }e `ivjeti u srcima tvojih profesora. S tugom, kolektiv Druge gimnazije Sarajevo
001

Sahrana drage nam pokojnice obavit }e se u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, u 14.30 sati na rimokatoli~kom groblju Stup. O`alo{}eni: k}erke Branka i Zrinka, zet Zoran, unu~ad Dijana, \or|e, Sre}ko i Maja, praunu~ad, sestre, bra}a, djeveri, jetrve, te porodice Manojlovi}, Trobok, [utalo, Milos, Bo{njak, Bari}, Filipovi} i ostala rodbina i prijatelji
25188

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

na na{e dobre i voljene

prim. dr. TARIK DIZDAREVI]
ljekar specijalista neuropsihijatar

Dragom prijatelju i radnom kolegi, dugogodi{njem uposleniku Klinike za psihijatriju u penziji.

19. 2. 1995 - 19. 2. 2011.

NATALIJU HUFNAGL, ro|. PRPI]

3. 3. 1991 - 3. 3. 2011.

BRANKA HUFNAGLA

Svim uposlenicima Neuropsihijatrijske discipline i Klinike za psihijatriju ostat }e u sje}anju kao veliki ~ovjek, stru~njak i humanista. KOLEKTIV KLINIKE ZA PSIHIJATRIJU KLINI^KOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU
001

ISMET (AHMEDA) BURI]
Danas se navr{ava 19 godina od smrti dragog Ismeta. Hvala svima koji su ga voljeli i koji ~uvaju sje}anje na njega. Porodica
1591

S neprolaznom tugom, po{tovanjem i ljubavlju, k}erka i sestra Vesna sa suprugom
25187

Sa dubokim `aljenjem izra`avamo sau~e{}e porodici povodom smrti Uva`enog kolege

SJE]ANJE

na biv{eg predsjednika Savjeta Udru`enja

proto KRSTAN BIJELJAC
2010 - 2011.

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185
001

prim. dr. TARIKA DIZDAREVI]A
ljekara specijaliste neuropsihijatra KLINI^KI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU
001

S po{tovanjem, Srpsko humanitarno udru`enje “Dobrotvor“ Sarajevo

Tel/fax: 472-899 i 472-901

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi suprug, otac, dedo

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu direktora Sarajevske pivare d.d

ZIJO (JUNUZ) KURI]

HIMZI (NAZIFA) BRANKOVI]U

preselio na ahiret u utorak, 1. marta 2011, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: supruga Badema, sinovi Narcis i Adis, snahe Nada i @eljka, unu~ad Vedran, Ines i Mia, brati} Haris, daid`inica Hajra, zet Fadil, {ure Ismet i Amir, svastika Amra, snaha Miroslava, prijatelji Ivica i Gordana sa porodicama, te porodice Kuri}, D`eko, Hasanbegovi}, Alispahi}, Mehmedovi}, Hajdarevi}, Vinovr{ki, Zvizdi}, Mu{anovi}, Jefti}, Bosni}, Dizdarevi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Hamdije ^emerli}a br. 3/IV.
000

KOLEKTIV “BOSNA AUTO” DD SARAJEVO
25186

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

ESAD (HUSO) HOTA
ekshumacija iz Vi{egrada

HANKA (HASIB) JA[AREVI], ro|. DIZDAREVI]
iz Vi{egrada

DRENKA VI[NJI], ro|. ZAGORAC

civilna `rtva srpskog terora u Vi{egradu u junu 1992. u 33. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 4. marta 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Fatima, sin Mirza, k}i Mersiha, brat Sadik, brati~ne Sabina i Aida, brati} Adnan, amid`e Vahid i Himzo sa porodicama, daid`e Abid, Ze}ir i Amir Tiro sa porodicama, tetke Vahida i Mujesira sa porodicama, te porodice Hota, Arnautovi}, Tiro, Avdi}, ^amd`i}, Osmanagi}, Me|useljac, ]atovi}, [ehovi} i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Mahala na Dobrinji.
000

preselila na ahiret u utorak, 1. marta 2011, u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Almasa, Sajma i Med`ida, unu~ad Meliha, Faruk, Samir, Mahir, Aj{a, Ilderin i Nud`ejma, praunuke Sarah i Ela, zetovi Omer, D`evad, Almin i Almir, sestra Ramiza sa porodicom, snaha Edisa, zaova Safa sa porodicom, te porodice Ja{arevi}, Dizdarevi}, Okanovi}, ]elovi}, Lipa, Jusufbegovi}, Murtezi}, Duman, Koristovi}, Kustura, Opra{i}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 13 sati, Ul. Salke Neze~i}a 2/I, Dobrinja III. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000

preminula 1. marta 2011. u 72. godini. Sahrana }e se obaviti 4. marta 2011. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Zoran, snaha Eldina, unuk Zak, porodica Savi} Jelene i Nenada sa djecom, Leposava Zagorac sa djecom, Slaven Zagorac, te prijatelji Sejo, Nafa, Safet, Izeta, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

dragom drugu iz osnovne {kole

na na{e drage

Tre}eg marta 2011. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg voljenog

TOPALOVI]

VUKOJICE VOJINOVI]A

GRADIMIRU GRA[KU KRAJI[NIKU

VUKOSAVA, ro|. PEJI]
26. 4. 2002 - 3. 3. 2011.

D@EMIL
3. 3. 2000 - 3. 3. 2011.

Uvijek }e{ biti na{ ponos i na{a ljubav prema tebi }e biti vje~na! Po~ivaj u miru! O`alo{}ena porodica
1584 25185

S tugom u srcu ~uvamo uspomenu na vas.

Ana \uri~i}
1585

Va{a porodica

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
SJE]ANJE

POSLJEDNJI SELAM ocu direktora Sarajevske pivare d.d.

na na{u voljenu mamu, punicu, baku i prabaku

ANU MIO^
3. 3. 2008 - 3. 3. 2011.

U mislima, uvijek s Tobom. S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji najmiliji
25182

POSLJEDNJI SELAM

na{em kolegi

HIMZI (NAZIFA) BRANKOVI]U

AKIFU (ALIJA) VLADAVI]

Neka ti dragi Allah d`.{. podari sve d`ennetske ljepote i neka ti je vje~ni rahmet. NA^ELNIK OP]INE VOGO[]A SA UPOSLENICIMA
001

KOLEKTIV SP COMMERCE DOO SARAJEVO
001

POSLJEDNJI SELAM
SJE]ANJE

Danas je ~etrdeset dana otkako nije sa nama na{ dragi

Tre}eg marta navr{avaju se trideset ~etiri godine od smrti na{eg oca i djeda

ocu direktora Sarajevske pivare

TOME KRTALI]A
a devetog februara navr{ila se ~etrdeset jedna godina od smrti na{e majke i bake

IBRAHIM SU[I]

TONKE KRTALI]

Sa ljubavlju i po{tovanjem, o`alo{}ena porodica
1583

Vrijeme nezaustavljivo prolazi, ali ljubav i sje}anje na vas, na{e najdra`e, zauvijek traje i traje... Va{e Vera i Stela
1529

Danas se navr{ava 7 dana od smrti na{e drage

BAKIRE HUSI], ro|. TRALJI]

HIMZI (NAZIFA) BRANKOVI]U

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938 Neka joj dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tevhid }e se prou~iti u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, u 13.30 sati u d`amiji ^obanija. O`alo{}ena porodica
002

KOLEKTIV VEGAFRUIT GRADA^AC
001

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Tu`ni obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

DU[ANKA BAKI], ro|. STAR^EVI]
preminula 27. februara 2011. godine u Beogradu, gdje je i sahranjena. Neka je spokoj njenoj dobroj du{i! O`alo{}eni porodica
1592

MULIJA (JUNUZ) MUFTI], ro|. REPOVAC
preselila na ahiret u srijedu, 2. marta 2011, u 93. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 7. marta 2011. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin [iraz, k}erke [iraza i Meliha, snaha Fatima, zetovi Safet i Ibrahim, unu~ad Haris, Timur, Mirza, Kan, Damir i Ma{a, praunu~ad, djever Tarik Mufti} sa porodicom, te porodice Mufti}, Repovac, Musakadi}, Hrustemovi}, ^erkez, Kurahovi}, D`umhur, Abduki}, Brekalovi} i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u ku}i `alosti u Ulici prote Bakovi}a br. 2/II.
000

SELVER ]U[E (KASIM) HAJRO

preselio na ahiret u utorak, 1. marta 2011, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Hajra, sinovi Fahrudin i Kasim, snaha Senada, unu~ad Belmin i Aldin, sestra Vasva, bra}a Zijad i Suad, nevjeste Tad`a, Dila, Mirsada, Medina i Azra, prijatelji Hajdar, Hasna i Senida, rodica Remza, brati}i i brati~ne Erdin, Belma, Vildana, Eldin, Lejla, Senad, Nihad, Aida, Bakir i Dado, kom{ije Mi{o i Mira ^ampara, te porodice Hajro, Rahmanovi}, Mizdrak, Pa{ali}, Hod`i}, Ali}, Imamovi}, Hasanbegovi}, Sadovi}, \eki}, Bogdanovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Aziza Sokolovi}a br. 2/I.
000

TU@NO SJE]ANJE I POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom kolegi i prijatelju

Sa dubokim bolom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

RIFATU [AHBEGOVI]U

[ERIF (HASAN) JEVRI]
preselio na ahiret u srijedu, 2. marta 2011, u 86. godini.
1590

[EVALA (MEHO) D@IDI], ro|. AGOVI]
preselila na ahiret u utorak, 1. marta 2011, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, u 14 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: suprug Muharem, sin Kasim, k}erke Kasema i Fadila, sestra Igbala, snaha Sevda, zet Hamdo, unu~ad Emir, Elvir, Ermin, Mirela, Adisa, Ermina i Muamer, praunu~ad Benjamin, Amar, Aner, Afan i Hena, sestri} Ermin sa porodicom, zet Suad, snahe Amera i Selma, brati}i i brati~ne, teti}i i teti~ne, daid`i}i, te porodice D`idi}, Agovi}, Smajlovi}, Me{inovi}, Holjan, Kuluglija, Gibanica, Mandal, @igo, Kahrovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Bostari}i br. 30.

Luk{a i Dubravka [oljan sa djecom Igorom i Ivanom

D`enaza }e se obaviti u petak, 4. marta 2011. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: supruga Hafiza, k}erka Adlija, zet Osman, unuka Anida, zet Sakib, sestre [erifa i Seadeta, snahe Bulka i Mila, sestri}i i sestri~ne, brati}i i brati~ne, te porodice Jevri}, Mehi~evi}, ^au{evi}, Ramo{evac, Spu`a, Ahmatovi}, Mari}, Taljanovi}, Efovi}, Leki}, [kandro, Mandi}, Dodik, Elezovi}, [o{evi}, Bukovac, Had`iosmanovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Toplik br. 31 A. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

AKIF (ALIJA) VLADAVI]
preselio na ahiret u utorak, 1. marta 2011, u 58. godini. D`enaza }e se klanjat u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, poslije ikindija-namaza u haremu Adil-begove d`amije na Kobiljoj Glavi, a ukop }e se obaviti u 15.30 sati na mezarju Orli} - Kobilja Glava. O`alo{}eni: majka Dika, sin Elmedin, k}erka Elmedina, brat Ferid, sestra Nafa, unu~ad Amar, Sumeja, Harun i Haris, zetovi Amil i Kemal, snahe Elmedina i D`emila, brati}i D`enana i Mustafa, sestri} Emir, {ura Fikret, svastika D`emila, bad`o E{ef, te porodice Vladavi}, Ja`i}, Imamovi}, Trnka, Bostand`ija, Zagorac, Keki}, Halilovi}, Balbozan, Isanovi}, [urkovi}, Kajmovi}, Delali}, Hod`i}, Karkelja, Bublin, Holjan, Panjeta, Zukanovi}, [ahinagi}, Arapovi}, Veli}, Tabak, Keri}, D`evlan, Be{lija, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 15.30 sati, Kobilja Glava 185. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SJE]ANJE

000

na najljep{u majku, skromnog ~ovjeka i velike du{e
SJE]ANJE

JASMINU M. BUTUROVI], ro|. MUJ^INOVI]

Danas je ~etrdeseti dan otkako nas je napustio na{ brat, djever i strikan

RASIM US^UPLI]
dipl. in`. {umarstva 23. I 2011 - 3. III 2011.

Pro{lo je 6 godina tako brzo, a u na{im srcima je sve ostalo isto. U na{im je srcima. Sin Adnan, Jana, unuka Asja i snaha Suzana
1579

Midhat, Emilija, Goran i Vedran
1577

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE

AZEMA (SALIH) TURKOVI]
3. 3. 2001 - 3. 3. 2011.

Porodica
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
IN MEMORIAM

25180

SEAD (JUSUF) GORU[ANIN
ekshumacija

stradao od zlo~ina~ke ruke na Grbavici u ljeto 1992. u 62. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: brat Muhamed Meho, te porodice Goru{anin, Suruliz, D`afi}, Had`i}, Divovi}, Ajanovi}, Fejzagi} i ostala rodbina i prijatelji
1558

BRANKO HUFNAGL
3. 3. 1991 - 3. 3. 2011.

NATALIJA HUFNAGL, ro|. PRPI]
19. 2. 1995 - 19. 2. 2011.

ANTON HUFNAGL
28. 7. 1979 - 28. 7. 2011.

S po{tovanjem i ljubavlju, Snje`ana i Sanda Hufnagl
1489

SJE]ANJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

SJE]ANJE

na na{u dragu

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Osamnaest godina sje}anja na dragog supruga i oca

BEGO (RAMO) SMAJLOVI]

preselio na ahiret u utorak, 1. marta 2011, u 63. godini.

HAMIDA (HUSEINA) VRANI]A
3. 3. 1993 - 3. 3. 2011.

NERIMANA NERA DEMIROVI]
3. 3. 1990 - 3. 3. 2011.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 3. marta 2011. godine, u 12.30 sati na mezarju Bradi}i - Vogo{}a. O`alo{}eni: supruga Hedija, sinovi Amir i Samir, sestra Fadila, brat Ramiz, brati}i Hamdija, Senad, Ramo i Hamo sa porodicama, brati~ne Kasema, Suvada, Mirsada i Mirsada sa porodicama, sestri}i Mehmed i Ramo sa porodicama, {ure Enes, Selim i Ferid sa porodicama, svastike Kada, Ferida i Ramiza sa porodicama, te porodice Smajlovi}, Zuki}, [ehi}, Bradi}, Ali}, Arnautovi}, Tabak, Halilovi}, Ko`ljak, Piknja~, Omanovi}, Stomornjak, Ro`ajac, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 12.30 sati, Gornja Jo{anica II/50, Vogo{}a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

S ljubavlju i po{tovanjem, Munira, Amra i Mahir sa porodicama
1527

S ljubavlju i tugom, tvoji najmiliji
1452

POSLJEDNJI POZDRAV

nekada{njem suradniku, kolegi i ocu na{ih prijatelja

HAZIM (SABITA) PROLI]
3. 3. 2007 - 3. 3. 2011.

RAHMIJA (MUHAREM) SLIPAC
3. mart 2006 - 3. mart 2011.

Dragi na{ tata!

Dragi na{, nedostaje{ nam. Tvoji: supruga Emina, sin Haris, unu~ad Lejla, Hana, Sabit i Amar, snaha Aida, bad`o Sadudin, svastika Jasmina i tvoj Ejub
1435

prim. dr. TARIKU DIZDAREVI]U

Pro{lo je pet godina. Pune tuge i praznine otkako vi{e nisi me|u nama, ali uvijek prisutan u na{im srcima i mislima. Vole te tvoje k}eri: Raza, Senka i Eldina
25179

Heda i Kemo ^ustovi}
1576

58

PREDAH

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Djelujete vje{to u razli~itim situacijama, ali bez ne~ije podr{ke ili asistencije cijela pri~a bi mogla imati druga~iji tok i smisao. Nemojte potcjenjivati ne~ije sposobnosti. Va`no je da sa~uvate samokontrolu ili da djelujete sugestivno na okolinu. Nema razloga da se zabrinjavate ili da potiskujete emotivne `elje pred bliskom osobom. Partner zaista `eli iskreno da vam ugodi. Kontaktirajte sa osobom koja ima pouzdane ili detaljne informacije o poslovnim prilikama. Svoje interese ne treba da vezujete samo za odre|eni tim saradnika, ve} dozvolite sebi mogu}nost {ireg pogleda na poslovnu anga`ovanost. Nema razloga da se uljuljkujete la`nim nadama ili emotivnim fantazijama koje vas prate. Pokaza}e se da je sigurno samo ono {to je provjereno. Neko u vama podsti~e dodatnu sumnju, stoga ne `elite glasno da se izja{njavate o poslovno-finansijskim planovima. Ipak, previ{e diskrecije sa va{e strane ostavlja neodre|eni ili pomalo negativan utisak na okolinu. U susretu sa voljenom osobom poka`ite ve}u odgovornost, va`no je da ta~no defini{ete svoje emotivne `elje. Povezuje vas spektar razli~itih interesovanja. Susret sa jednom osobom ne donosi olak{anje ili zadovoljavaju}i odgovor na neka aktuelna pitanja o poslovnim prilikama. Sada ste primorani da se suo~ite sa istinom koja odslikava razli~ite nepravilnosti na poslovnoj sceni ili pomalo ru`niji dio stvarnosti. Ipak, uvijek mo`ete da ra~unate na podr{ku porodice. U dobrom dru{tvu svijet oko vas uvijek mo`e da izgleda bolje i ljep{e. Ukoliko neko ima primjedbu na va{ rad, prihvatite dobronamjernu kritiku u skladu s pozitivnom orijentacijom. Zatra`ite dobar savjet od osobe koja ima dovoljno prakti~nog iskustva u poslovnim odnosima. Bez obzira na izvjesnu pozu ili ulogu koju ste odabrali, va{e pona{anje vjerno odslikava va{e emotivno raspolo`enje ili slabosti koje povremeno osje}ate. Nije lako dobiti ono {to `elite. Pronalazite pravi smisao ili zadovoljstvo u razli~itim situacijama koje djeluju pozitivno na va{e raspolo`enje i oboga}uju va{e `ivotno iskustvo. Ne treba da se zaklanjate iza la`ne skromnosti pred poslovnim saradnicima ili u dru{tvu voljene osobe. Nemojte dozvoliti da neko nepotrebno trpi zbog va{ih pogre{nih procjena ili emotivnih iluzija koje trenutno imate. Postupite po savjesti. Informacije koje vam neko saop{tava imaju prakti~no i korisno zna~enje. Obratite pa`nju na razli~ite susrete ili interesantne ideje koje imaju bitan uticaj na dalji tok poslovne saradnje. Osmislite neku dobru akciju. Potrudite se da sa~uvate optimisti~ko raspolo`enje i povjerenje u partnera. Neko }e vas obradovati na izuzetan na~in koji zaslu`uje va{e iskreno uva`avanje. Podsti~ite kod sebe kreativnu radoznalost i upornost, ali samo do one granice koja ne}e predstavljati problem da uspje{no ostvarite poslovno-finansijske namjere. Imajte na umu da va{i saradnici ili prijatelji ponekad koriste razli~ite kriterije. Pa`ljivije birajte osobu sa kojom `elite emotivno da se opustite ili da u`ivate u intimnijoj zabavi. Prija}e vam ne~ija iskrena pa`nja i naklonost. U svom tipi~nom maniru reagujete ponosno i kategori~no odbijate razgovor sa odre|enim saradnicima. Va`no je da kontroli{ete svoje lo{e navike, nema potrebe da se isti~ete pred osobom koja koristi druga~ija poslovna mjerila. Partner ima nove prigovore na va{e pona{anje. Nemojte ignorisati ono {to ~ujete, razmislite pa`ljivije o svojim manama. Mogu}e je da ste negdje pogrije{ili. Ne dopadaju vam se ne~ije ideje, stoga pa`ljivo birate situaciju u kojoj mo`ete bolje da izrazite svoje intelektualne ili prakti~ne sposobnosti. Upotrijebite samo provjerena pravila pri poku{aju da promijenite poslovnu poziciju. Stalo vam je da ostvarite svoje namjere i zato ne pristajete na novi ustupak u ljubavnom dijalogu. Umijete da animirate blisku osobu ili da privu~ete ne~iju pa`nju. Insistiranje na istini ili na detaljnoj provjeri ne izaziva odu{evljenje u va{oj okolini. Potrebno je da odbranite svoje stavove, bez obzira na saznanje da saradnici ~esto mijenjaju poslovnu ulogu ili opcije koje zagovaraju. Va`no je da ra{~istite sa la`nim iluzijama. Ne mo`ete dobiti sve {to pri`eljkujete, ve} samo ono {to vam nudi bliska osoba. U ve~ernjim satima prija}e vam relaksacija. Upotrijebite svoje diplomatske manire u susretu s poslovnim partnerima. Ponekad treba sa~uvati odstupnicu, posebno u situaciji kada je te{ko predvidjeti ne~iji potez ili ulogu u zajedni~koj akciji. Prati vas ljubavni nesklad ili pomalo lo{ predosje}aj. Nedostaju vam razumijevanje i dobra volja, a va{em partneru upornost i samopouzdanje. Povremeno svako mora u ne~emu da popusti.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: dis, b, avala, o, rel, pamuk, olako, uspomena, on, stanodavac, karaka{evi}, aj, namazati, kar, sel, lir, aludirati, o, timan, sura, i{, kastrata, tel, muster, nektar, kist, o, bastra, ta.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas obla~no, na sjeverozapadu sa slabim snijegom. Samo }e u centralnim i ju`nim predjelima biti umjereno obla~no sa sun~anim periodima. Vjetar slab sjeveroisto~ni, u Hercegovini jugoisto~ni. Minimalna temperatura od -5 do -2, na jugu oko 3, maksimalna dnevna od 0 do 5, na jugu oko 13°C. Sutra i preksutra ujutro mjestimi~no magla ili niska obla~nost, a tokom dana umjereno obla~no. U nedjelju novo naobla~enje sa snijegom, umjerenim sjevernim vjetrom i manjim padom temperature. Samo na jugu vedro. U Sarajevu prije podne umjereno obla~no, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura -3, maksimalna dnevna 5° C.

Danas obla~no sa ki{om na sjeveru Velike Britanije, u [paniji, Italiji i Gr~koj, a sa snijegom mjestimi~no na Balkanu i sjeveru Skandinavije. Prete`no sun~ano bi}e u zapadnoj i ve}em dijelu centralne Evrope. Maksimalna temperatura kreta}e se od -1 do 8, u ju`nim predjelima kontinenta od 10 do 16°C. Danas na Balkanu obla~no, mjestimi~no sa slabim snijegom, u Gr~koj i du` hrvatskog primorja sa slabom ki{om. Samo na jugu Bosne, Crne Gore, i zapadu Albanije prete`no sun~ano. Maksimalna temperatura kreta}e se od 0 do 6, u primorskim gradovima od 12 do 15°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
KAD TE LJUBAV PRONA\E
komedija, re`ija: Greg Berlanti, uloge: Katherine Heigl, Josh Duhamel, Josh Lucas, Christina Hendricks, Alexis Clagett, Brynn Clagett, Brooke Clagett... po~etak u 15.30, 17.50 i 20.10 sati. Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi. uloge: Ashton Kutcher, Christina Aguilera, Alan Cumming, Eric Dane, Stanley Tucci... po~etak u 19.30 i 21.30 sati

~etvrtak, 3. mart 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

BEZ OBAVEZA

ZEMALJSKI

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
GULIVER ME\U LUTKAMA
autor: Josef Pehr, re`ija: @ivomir Jokovi}, igraju: Adis Mehanovi}, Sne`ana Markovi}, Sa{a Hand`i}, Sabina Kulenovi}, Selma Mehanovi}, po~etak u 11 sati. komedija, re`ija: Ivan Reitman, uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher, Cary Elwes... po~etak u 16.30 i 18.30 sati.

POZORI[TA
NARODNO

KINA
MEETING POINT
SEVDAH ZA KARIMA
drama, re`ija: Jasmin Durakovi}, uloge: Amar Selimovi}, Adnan Haskovi}, Marija Karan... po~etak u 19 i 21 sat.

GRA\ANIN PLEMI]
komedija, autor: Jean Baptiste Molière, adaptacija i re`ija: Lary Zappia, prevod: Simo Matavulj, scenografija: Vesna [trbac, kostimografija: Vanja Popovi}, scenski pokret: Ferid Karajica, igraju: Mir vad Kuri}, Belma Salkuni}, Slaven Vidak, Ermin Sijamija, Vedrana Seksan, Aldin Omerovi}, Sanela Pepeljak, Amra Kapid`i}, Riad Ljutovi}, D`enita Imamovi}, Aleksandar Seksan, Amina Begovi}, Muhamed Jamakovi}, Vedran Brahi}, po~etak u 19.30 sati. Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

]ORKAN
autori: Ivo Andri} - Haris Burina, autorski projekat Harisa Burine, po~etak u 19.30 sati.

127 SATI
avanturisti~ki, biografski, re`ija: Danny Boyle, uloge: James Franco, Kate Mara, Amber Tamblyn, Sean Bott, Koleman Stinger, Treat Williams... po~etak u 20.30 i 22.30 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

KINOTEKA
RO\ENA DA BUDE ZLA
re`ija: Nicholas Ray, uloge: Joan Fontaine, Robert Ryan, Zachary Scott... po~etak u 19 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, te etno postavka u Bosanskoj ku}i. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

PUT OSVETE 3D
akcija, triler, re`ija: Patrick Lussierr, uloge: Nicolas Cage, Amber Heard, Charlot te Ross, Billy Burke, William Fichtner... po~etak u 16.55, 19 i 22.45 sati.

CINEMA CITY
DEBELA MAMA: KAKAV OTAC TAKAV SIN

KAMERNI
UMRI MU[KI
autor: Aldo Nikolaj, re`ija: Admir Glamo~ak, igraju: Admir Glamo~ak, Tatjana [oji}, Senad Ba{i}, po~etak u 20 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

TUZLA

GALERIJE
komedija, re`ija: John Whitesell, uloge: Martin Lawrence, Brandon T. Jackson, Jessica Lucas, Faizon Love... po~etak u 16 i 18.10 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba videoinstalacija na kojoj svoje radove predstavljaju: Ahmed Ahmed Helmy iz Egipta (naziv rada: Svi za jednog), William Russell Pensyl iz SAD-a (Suptilno prisustvo), Karen Gina Georgoudis iz Gr~ke (Fragmented Images of Thou), Minou Norouzi iz Austrije (Sje}am se) i Irena Paskali iz Makedonije (East t(w)O West). Izlo`ba se mo`e pogledati do 8. mar ta.

CRNI LABUD
drama, triler, re`ija: Darren Aronofsky, uloge: Natalie Por tman, Mila Kunis, Vincent Cassel, Winona Ryder... po~etak u 17.10 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ZENICA GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

doma}i, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina, Sr|an Todorovi}, Nikola \uri~ko... po~etak u 21.15 sati.

GULIVEROVA PUTOVANJA 3D
avantura, komedija, re`ija: Rob Let terman, uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily Blunt, Amanda Peet, Billy Connolly... po~etak u 17.10 sati.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika VIII saziva me|unarodne kolonije - "Art simpozijum Jahorina". Djela su ra|ena u galerijskom formatu, a posljednji je saziv imao i tematski karakter - "Figura u likovnoj umjetnosti". Izlo`ba }e biti otvorena do 5. marta.

RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2010. godini. Studenti Akademije koji su izlo`ili radove su: Maja Skenderovi}, Damir Avdi}, Snje`ana Idrizovi}, Lea Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

PUT OSVETE 3D
akcija, triler, re`ija: Patrick Lussier, uloge: Nicolas Cage, Amber Heard, William Fichtner... po~etak u 21.30 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
AGENTI SUDBINE
triler, re`ija: George Nolfi, uloge: Matt Damon, Natalie Car ter, Jon Stewart... po~etak u 16.30, 18.30 i 20 sati.

BANJA LUKA

BIHA]

BEZ OBAVEZA
romanti~na komedija, re`ija: Ivan Reitman, uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher... po~etak u 16.10, 18.20 i 20.30 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

KRALJEV GOVOR

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

BEZ OBAVEZA
komedija, re`ija: Ivan Reitman, uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher, Kevin Kline... po~etak u 15.30, 17.30 i 20.30 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
DILEMA
komedija, re`ija: Ron Howard, uloge: Vince Vaughn, Kevin James, Winona Ryder, Jennifer Connelly, Channing Tatum... po~etak u 17.15 sati.

KINA
UNA
DILEMA
komedija, drama, romansa re`ija: Ron Howard, uloge: Vince Vaughn, Kevin James, Jennifer Connelly, Winona Ryder, Channing Tatum, Queen Latifah po~etak u 18 i 20.15 sati.

GABRIJEL
drama, biografski, re`ija: Tom Hooper, uloge: Colin Fir th, Helena Bonham Car ter, Derek Jacobi, Geof frey Rush... po~etak u 20.20 sati. Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

PUT OSVETE 3D
akcija, triler, re`ija: Patrick Lussier, uloge: Nicolas Cage, Amber Heard, William Fichtner... po~etak u 18 sati.

MUZEJI
BO[NJA^KI
Promocija knjige Nihada Halilbegovi}a “Ferhadija d`amija u Sarajevu“, s po~etkom u 14 sati.

GULIVEROVA PUTOVANJA 3D
avantura, komedija, re`ija: Rob Let terman, uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily Blunt, Amanda Peet, Billy Connolly... po~etak u 14 i 16 sati.

CRNI LABUD
triler, re`ija: Darren Aronofsky, uloge: Natalie Por tman, Mila Kunis, Vincent Cassel, Barbara Hershey, Winona Ryder... po~etak u 19.15 i 21 sat.

AGENTI SUDBINE
triler, re`ija: George Nolfi, uloge: Matt Damon, Natalie Car ter, Jon Stewart... po~etak u 17.40 i 20 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV

BURLESKA
muzi~ki, re`ija: Steve Antin,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 3. mart 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Klub prvih `ena
KOMEDIJA
Re`ija: Hugh Wilson Uloge: Bette Midler, Goldie Hawn, Diane Keaton

HIT
22.25

DANA

08.00
PINK

DRAMA
Re`ija: Stephen Frears Uloge: Glenn Close, John Malkovich, Michelle Pfeiffer, Keanu Reeves, Uma Thurman

Tri razvedene `ene obnavljaju prijateljstvo na sahrani zajedni~kog prijatelja. Odlu~uju da se osvete svojim biv{im mu`evima koji su ih ostavili zbog mla|ih i atraktivnijih `ena. Osveta je zabavna i slatka, jer su dame koncentrisane na bankovne ra~une svojih biv{ih bra~nih saputnika.

U Francuskoj 1760-ih Markiza Merteuila tra`i uslugu od biv{eg ljubavnika, vikonta Valmonta. Jedan od njenih biv{ih ljubavnika Gercourt planira vjen~anje sa mladom, plemenitom `enom po imenu Cecile de Volanges. Markiza `eli da Valmont zavede Cecile prije vjen~anja. U me|uvremenu, Valmont je sebi zadao drugi cilj - madame De Tourvel, lijepu, udatu i bogobojaznu `enu. Markiza ne vjeruje da }e mu po}i za rukom da zavede madam De Tourvel i nudi mu nagradu...

Vjetroviti grad
DRAMA
Re`ija: Armyan Bern Uloge: John Shea, Kate Capshaw, Jeffrey DeMunn

00.10
PINK

Ovo je pri~a o `ivotu grupe mladi}a iz Chicaga, vi|ena kroz o~i jednog od njih...

Sudnji dan
FILM KATASTROFE
Re`ija: Neil Marshall Uloge: Rhona Mitra, Bob Hoskins, Stephen Hughes, Emma Cleasby, Christine Tomlinson

SERIJE

23.30
NOVA

Smrtonosni virus napadne gra|ane Velike Britanije te zarazi i ubije milijune gra|ana. To natjera vladu da cijelu zemlju stavi u karantenu. Karantena je jako zahtjevna i brutalna te postane uzrokom jo{ ve}eg kaosa i nereda, ali uspije suzbiti opasan virus. Nakon vi{e od trideset godina virus se opet pojavi u glavnom gradu. Elitna grupa specijalaca, uklju~uju}i Edena Sinclaira, mora oti}i u grad koji je u karanteni te probijaju}i se kroz nezgodne situacije mora prona}i lijek.

Ezel
Tefo pronalazi ranjenog Kamila. Ej{an pita Ezela za{to je on privla~i. Posje}uju}i ranjenog Kamila, Ezel prizna [ebnem da ne zna ho}e li biti pobjednici ili gubitnici. D`engiz pronalazi torbu koju je Ej{an spakovala. Govori joj da mo`e i}i, ali sama, bez D`ana, i izbacuje torbu pred vrata.

Gospo|a Barbara
21.00 BHT
Santos ka`e Mariseli da ne ide nikamo. Antonio objasni Ceciliji da }e svaki tjedan posje}ivati svog sina. Celeste o~ijuka s Pajaroteom koji joj ka`e da nema djevojku. Santos se osve}uje Barbari i Gonzalu. Tigar je ljut kada dozna za Celestino o~ijukanje s Pajaroteom. Gonzalo izazove Santosa koji ga udari. Gonzalo naredi da zatvore Santosa dok se ne otrijezni.

1.001 no}
Bijesna Eda odlazi k Evlijaogluovima kako bi Nadidi ispri~ala kako je [eherezada do{la do novca za lije~enje sina. Istovremeno, pijana Benu, u namjeri da uhvati Kerema u hotelu s drugom `enom, prekine Kerema, Onura i Burhana usred poslovnog sastanka s novim klijentima... Nadida ispri~a Burhanu [eherezadinu tajnu i jako se naljuti na njega jer joj te ve~eri nije pomogao.

12.15 FTV

20.05 MRE@A

Incident u gradi}u
RATNA DRAMA
Re`ija: Delbert Mann Uloge: Walter Matthau, Harry Morgan, Stephanie Zimbalist, Nick Stahl, David Nerman

FILMOVI

14.00
HRT 2

Prije trinaest godina brutalni Frank Trenton silovao je Lily Bell. Ostav{i trudna i izgubiv{i povjerenje roditelja, Lily je oti{la `ivjeti u maleni grad u Illinoisu. Njezino dijete John neizmjerno pati za ocem, za kojeg misli da je poginuo u ratu. Kad se Frank jednoga dana neo~ekivano pojavi na njihovim vratima, za Lilly po~inje niz nevolja. Dje~ak pod svaku cijenu `eli biti s ocem i ne razumije za{to ga majka ne podnosi. Kad Frank zaprijeti da }e joj uzeti sina, o~ajna Lily u pomo} zove svog oca, uglednog suca Bella, s kojim nije razgovarala otkad je rodila Johna…

Jesen sti`e, dunjo moja ^ista~i cipela
DRAMA
Re`ija: Vittorio De Sica

DRAMA

Re`ija: Ljubi{a Samard`i}

Prvi poslijeratni film Vittoria de Sice i obavezno {tivo italijanskog neo-realizma. De Sica koristi natur{~ike, u odslikavanju `ivota djece ulice, napu{tene od roditelja poslije rata. Giuseppe i Pasquale su glavni likovi, zara|uju za `ivot glancaju}i ~izme ameri~kih vojnika, a njihove nade o boljem `ivotu manifestuju se kroz sanjarenje o posjedovanju divnog bijelog konja.

23.50 FTV

Savo, Petra{in i Marija su prijatelji. @ive u siroma{tvu poma`u}i roditeljima. Savo i Marija se zaljube, no 1. svjetski rat prekida njihovo dru`enje. Savo i Petra{in mobilizirani su u austro-ugarsku vojsku. Po povratku iz rata Savo obavje{tava oca da }e se o`eniti s Marijom, no otac je protiv jer je Marija iz siroma{ne obitelji. Savo ostavlja Mariju i odlazi na posao kod bogate obitelji Granfild. Dan za danom se opija, ali sve vi{e vremena provodi s Granfildovom k}eri Anicom. Granfild mu nudi k}erinu ruku i sve bogatstvo, no Savo se vra}a u rodno selo i sazna da je Marija umrla pri porodu…

20.45 HRT 2

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, 143. epizoda (r) Crtani filmovi: 09.55 Pingu 10.00 Piplinzi 10.20 Tomica i prijatelji 10.25 Garfild, crtana serija 10.50 Kako to, program za djecu 11.10 Villa Maria, igrana serija, 68. epizoda (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, 144. ep. 13.05 Razli~iti morski `ivot u harmoniji, japanski dokumentarni film 13.50 Mostarska terapija, dokumentarni program 14.15 Sedmica, magazin iz kulture (r) 14.45 Dopunska nastava, 21. epizoda 15.15 Vijesti 15.25 Crna hronika, 155. i 156. ep.

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.05 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala TV 09.10 Barimba, crtana serija 09.18 Mala princeza, crtana serija 09.30 ^arli i Mimo, crtana serija 09.35 Ostrvo kornja~a, crtana serija 10.00 Dilajla i D`ulijus, crtana serija 10.25 Tajne rata, dokumentarni serijal 11.10 Karmelita, serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu 13.00 Zdravlje je lijek 13.25 Retrovizor 14.10 Karmelita, serija 15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 Dolina sunca, serija 16.00 Re%publika, krajina 16.30 Srpska danas 17.00 Moj ro|ak sa sela, serija 18.00 Mozaik, omladinski program

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Timmy, crtani film 09.20 Iron kid, crtani film 09.45 Fifi, crtani film 10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben 10: Alien force, crtani film, 23. ep. 10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.35 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 155. ep. 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Doma}ica Ovako 14.10 Moj dom 14.35 Bistro BiH 15.00 Muzi~ki program 15.10 Bioclinica 15.20 Top Shop 15.50 1001 no}, 159. ep. 16.53 Sport centar 16.55 Indija, serija, 156. ep.

OBN
07.15 07.45 08.00 08.20 08.35 09.45 10.15 11.50 11.55 12.15 12.35 13.25 13.40 14.15 15.05 16.15 16.20 16.30 Johnny Test, crtani film Nimboli, crtani film Oggy i `ohari, crtani film Top Shop Ludo srce, turska serija Stol za 4, kulinarski show, nova sezona Bilo jednom u Turskoj, turska serija Lanina vremenska prognoza OBN Info Top Shop Na{a mala klinika, humoristi~na serija Skrivena kamera, humoristi~ni program Top Shop Zakon bra}e, kriminalisti~ka serija Gorki `ivot, turska telenovela OBN Info Gorki `ivot, serija Stol za 4, kulinarski show, nova sezona

PINK
06.00 Lola, serija (r) 07.00 Ljubav u zale|u, serija (r) 08.00 Klub prvih `ena, film 10.00 Udri mu{ki, talk show, u`ivo 10.30 Dvor, reality show, u`ivo 11.00 Valentina, serija (r) 11.50 Turist point, kola`na emisija 12.00 Info top, info-program 12.10 Zabranjena ljubav, serija (r) 13.00 Dvor, reality show, u`ivo 13.30 Grand hitovi, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Be Ha Te bebe 09.15 Robot Robi, animirana serija, 22/52 09.30 Mini school 09.45 Bakine pri~e, 18/20 10.00 BHT vijesti 10.15 Ljubavna oluja, igrana serija, 297/313 11.10 Avenija Ocean, igrana serija, 78/130 12.00 BHT vijesti 12.15 TV Justice, sudska hronika (r) 12.45 Sje}anje na Zuku hodoljubca, dokumentarni film (r) 13.10 Mini portreti slikara: Mihajlo Rakita - Mirsad Begovi} (r) 13.40 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 48/229 (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija, 24/45 Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 Frenderi u BiH, animirana serija 15.40 Aladinove pri~e, animirana serija, 1/26 16.00 Euroimpuls, magazin (r) 16.30 Gorko-slatko, igrana serija, 49/229 17.00 Putevi zdravlja, magazin 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Moko, dijete svijeta, animirani film, 4/13 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Ljudi sa Medisona, igrana serija, 9/13 21.00 Ezel, igrana serija, 25/136 22.00 BHT vijesti 22.20 Tema dana 23.10 Figure: Violeta Smailovi}, program iz kulture 00.10 Business News (r) 00.15 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA

20.10

Pe~at
POLITI^KI MAGAZIN

20.10

Ispuni mi `elju
21.00
17.45 Doma}ica Ovako 17.56 Biometeorolo{ka prognoza 17.58 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 67. ep. 18.20 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 68. ep. 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 1001 no}, 160. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Sport centar 22.25 Opasne veze, film 00.20 Nijemi svjedok, 9. ep. Reprizni program Hayat TV-a 01.00 Bistro BiH 01.20 Muzi~ki program 01.40 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show, 68. ep. 02.00 Vijesti 02.45 Ispuni mi `elju

Biseri
TALK SHOW

Zabranjeni forum
21.25
TALK SHOW

21.00

16.25 16.30 17.00 17.20 17.50 18.20 18.50 19.05 19.20 19.30 20.10 21.05 21.54 21.55 22.40 22.55 23.50 01.20 01.40

La Linea, crtani film Spretno - sretno, tv igra Federacija danas Ezel, 24. epizoda Dnevnik, najava Villa Maria, 69. ep. Dnevnik, najava Upitnik, kviz La Linea, crtani film - Finansijske novosti Dnevnik 2 Odgovorite ljudima, informativni program CSI Miami, 21. epizoda Dnevnik, najava Na{a mala klinika, igrana serija, 33. ep. Dnevnik 3 Finansijske novosti Zemlja, snaga planete Okeani, dok.program BBC, 4. epizoda No} klasika De Sicca: ^ista~i cipela, film Federacija danas (r) Dnevnik 3 (r)

18.45 Mala princeza, crtana serija 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.10 Heroji i fenomeni, dokumentarni program 21.35 [etnja sa zvijerima, dokumentarni serijal 22.05 Paraski prvenstvo BiH, reporta`a 22.30 Dnevnik 3 22.52 Sport 22.57 Finansijske novosti 23.00 Nerazrije{ena pri~a o Kenediju - iza magi~nog metka, dokumentarni program 23.45 D`ejn Ostin, film 01.45 Tajne rata, dokumentarni serijal 02.30 Dnevnik 2 03.00 Re’publika, Krajina

17.00 Bilo jednom u Turskoj, serija 18.50 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.10 Ke~eri RAW (18), zabavni program 19.55 Gorki `ivot, serija 21.25 Biseri sa Vanjom Buli}em, gost: Sadik Pa{i} Paja, talk show 22.20 Vox populi (Glas naroda) 22.25 Zakon bra}e, serija 23.15 C.S.I. Las Vegas, kriminalisti~ka serija 00.05 Playbojeve djevojke, holivudska pri~a 00.35 Najsexy `ene svijeta, holivudska pri~a 01.15 OBN Info 01.25 Biseri sa Vanjom Buli}em, gost: Sadik Pa{i} Paja, talk show 02.25 OBN Info 02.35 Rat bendova 04.35 OBN Info

14.10 Mje{oviti brak, serija 15.00 Lola, serija 15.50 Info top, info-program 16.00 Valentina, serija 17.00 Dvor, reality show, u`ivo 18.00 Zabranjena ljubav, serija 18.50 Info top, centralne vijesti 19.05 Turist point, kola`na emisija 19.10 Ljubav u zale|u, serija 20.00 Dvor, reality show, pregled dana 21.00 Zabranjeni forum, talk show, u`ivo 23.00 Dvor, reality show, u`ivo 00.00 City, zabavna emisija 00.10 Vjetroviti grad, film

RTS
12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 12.50 13.00 14.00 14.30 15.00 15.10 16.00 16.35 17.00 17.20 17.45 18.25 19.30 20.05 21.00 22.00 22.05 23.05 23.40 23.55 00.00 Dnevnik Sport plus Vrijeme Peline |akonije (r) Evronet Vjerski kalendar Trezor Medijska mre`a srpske dijaspore (r) Igraj fudbal, budi sretan (r) Vijesti Sat (r) Ovo je Srbija Slagalica, kviz Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Srbija na vezi Dnevnik Ranjeni orao, serija Nekad i sad: Ve~e gradskih pjesama i romansi (r) Vijesti Raspakivanje, dok. Oko magazin, info Dnevnik Evronet (r) Odbojka (r)

RTCG
12.00 12.05 12.35 13.00 13.05 13.25 13.35 14.00 14.05 14.35 15.10 15.20 15.30 15.45 16.15 16.35 17.00 17.15 18.00 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 21.00 21.30 22.30 22.35 22.50 23.00 23.30 00.00 00.10 Vijesti Profil (r) Muzika Vijesti Stil (r) Aktuelno Meridijani (r) Vijesti Obrazovna emisija (r) Etno Fle{ sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Obrazovna emisija Muzika Lajmet Crna Gora - u`ivo Dokumentarna emisija Sat TV Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 Sat TV Natura viva Replika Aktuelno Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 3 Stadion Fle{ sport Replika (r)

FOX LIFE
08.15 Prljavi seksi novac, serija 09.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.30 Dr Haus, serija 10.15 Bratstva i sestrinstva, serija 11.05 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 11.55 Vill i Grejs, serija 12.40 @ivot po D`imu, serija 13.30 Prljavi seksi novac, serija 14.15 Bratstva i sestrinstva, serija 15.05 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 15.55 Privatna praksa, serija 16.45 Uvod u anatomiju, serija 17.35 Kako sam upoznao va{u majku, serija 18.00 Vill i Grejs, serija 18.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 19.35 Dr Haus, serija 20.25 @ivot po D`imu, serija 20.50 @ivot po D`imu, serija 21.10 Upravljanje Vajldom, serija 22.00 Ru`na Beti, serija 22.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 23.15 Dr Haus, serija 00.05 Vill i Grejs, serija

UNIVERSAL
06.10 Advokatova kazna, serija 07.10 McLeudove k}eri, serija 09.10 Dijagnoza: Ubistvo, serija 11.10 Advokatova kazna, serija 12.10 Pomorska patrola, serija 13.10 Slijepo vjerovanje, film 15.00 Fojlov rat, serija 17.00 Bra}a i sestre, serija 18.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 19.00 Pomorska patrola, serija 20.00 Bra}a i sestre, serija 21.00 Odlazak sa scene, film 22.50 Medijum, serija 00.50 Dijagnoza: Ubistvo, serija 01.50 Savr{en plan, film 03.40 Fojlov rat, serija

TV1000
06.00 Maybe Baby, film 08.00 U`asno velika avantura, film 10.00 I kaubojke pla~u, film 12.00 Prevaranti, film 14.00 U dobru i u zlu, film 16.00 Skejteri, film

EUROSPORT
08.30 Ski-skokovi, S[ Oslo, Norve{ka 09.30 Cross-country skijanje, S[ Oslo, Norve{ka 10.15 Nordijsko kombinovano skijanje, S[ Oslo, Norve{ka 11.15 Ski-skokovi, S[ Oslo, Norve{ka 12.15 Biatlon, S[ Khanty Mansiysk, Rusija Live 14.00 Cross-country skijanje, S[ Oslo, Norve{ka Live 15.00 Nordijsko kombinovano skijanje, S[ Oslo, Norve{ka 16.00 Ski-skokovi, S[ Oslo, Norve{ka 16.45 Ski-skokovi, S[ Oslo, Norve{ka Live 18.45 Biatlon, S[ Khanty Mansiysk, Rusija 20.00 Fight Club 21.50 Ski-skokovi, S[ Oslo, Norve{ka 23.15 Biatlon, S[ Khanty Mansiysk, Rusija 00.30 Cross-country skijanje, S[ Oslo, Norve{ka

On Edge
SERIJA

20.00

18.00 Nevidljivi cirkus, film 20.00 On Edge, film 22.00 Pakleni hotel, film 00.00 Me|u `enama, film 02.00 Opklada, film 04.00 Petak trinaesti, film

~etvrtak, 3. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
07.40 08.35 08.40 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10

TV PROGRAM
HRT2 NOVA
07.55 Gospodin Magoo, crtana serija 09.15 Slomljeno srce, serija (r) 10.10 Gumus, serija (r) 11.40 Asi, serija (r) 12.55 IN magazin (r) 13.35 Zauvijek zaljubljeni, serija 14.35 Slomljeno srce, serija 15.30 Najbolje godine, serija (r) 16.30 Gumus, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 Gumus, serija - nastavak 18.25 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Najbolje godine, serija 21.00 Asi, serija 22.05 Provjereno, infomagazin 23.15 Ve~ernje vijesti 23.30 Sudnji dan, film 01.25 Okrutne namjere 2, film (r) 02.55 Vjerovali ili ne, dok. 03.20 Ezo TV, tarot show 04.20 Potraga za istinom, film

63
Sponzoru{e, serija (r) Bestseller TV Hit dana Iz dana u dan Vijesti Ja sam tvoja sudbina, serija Iz dana u dan Bestseller TV Hit dana Bestseller TV Hit dana Vijesti u 16 Mozaik, magazin iz kulture Ja sam tvoja sudbina, serija Sponzoru{e, serija Skrivena kamera Dnevnik RTV TK Vijesti Prvi talas, serija Dnevnik (r)

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.10 Privatna policija, crtani film 07.40 Zorro, crtani film 08.10 Music box 08.45 Kapri, serija (r) 10.10 Bogati i slavni, dok. serijal 11.00 Biznis vijesti 11.30 Portreti nacije, dok. serijal 12.00 Vijesti plus 12.20 Bogati i slavni, dok. serijal 12.50 Music box 13.00 Biznis vijesti 13.10 Intervju tv1 sa Sanjinom Be}iragi}em (r) 14.30 Portreti nacije, dok. serijal (r) 15.10 Music box 15.30 Connect, dok. serijal 16.00 1001 no}, serija (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 India, serija 18.00 Biznis vijesti 18.30 Blaga prirode sa Anom Bunti} (r) 19.30 Dnevnik tv1 20.05 1001 no}, serija 21.00 Biznis vijesti 21.10 Direktno sa Senadom Pe}aninom 22.00 Dnevnik u 22 22.35 Na smrtnoj zemlji, film 00.20 Vijesti plus 00.25 Biznis vijesti (r) 00.30 Reprizni program

TVSA
07.00 Sarajevsko jutro, revijalni program, u`ivo 10.00 Vitaminix (r) 10.02 Noody (r) 10.15 ^arli i Mimo (r) 10.21 Grimove bajke (r) 10.45 Barimba (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Crna Guja, 3/25 (r) 11.35 Frej`er, serija 12.00 BBC dok. program 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Javni agent 033, zabavni program (r) 13.45 Sarajevdisanje, dok. program (r) 14.15 Avanture u arhitekturi, BBC 7/8 15.10 Bajke iz cijelog svijeta 15.25 Ulica Zoolo{kog vrta 15.35 Frej`er, serija 16.00 Dobre vibracije,u`ivo 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Nastavak dobrih vibracija, u`ivo 17.50 Crna Guja, 4/25 18.20 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix 19.02 Noody 19.15 ^arli i Mimo 19.20 Grimove bajke 19.45 Barimba 20.00 Konstruktorske katastrofe, dok. program 20.50 Tarih, dok. serijal (r) 21.00 TVSA dokumenti 22.00 Ve~ernje vijesti 22.30 Pusti muziku 23.00 Igrani film Konstruktorske katastrofe, dok. program (r) Dnevnik TVSA (r)

TV TK
09.00 10.00 11.10 11.55 12.00 12.15 13.55 14.00 14.10 15.00 15.50 16.00 16.30 17.30 18.00 18.45 19.00 23.00 23.15 00.45

11.05 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.33 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 15.53 16.00 16.58 17.10 17.18 17.19 17.25 18.15 18.27 18.38 19.21 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.05 22.00 22.35 23.00 23.03 23.10 23.20 00.20 01.05 01.45 02.10 02.55

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Lugarnica 21, serija Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama: Hong Kong i Vijetnam - Na brodu Club Med 2, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (r) More ljubavi, serija Puna ku}a Raftera 2, serija Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Dharma i Greg 1, humoristi~na serija Moja trapula, dok. film (r) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (r) Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo HAK - Promet info Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 8. kat: Stop divljanju na cesti, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavu{e: Koji je ulet najbolji?, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, serija (35/106) Dora - idemo na Eurosong Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 protiv 100, kviz Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) Berlinska saga, serija Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Nove tendencije, dokumentarni film Retrovizor: Lovci na natprirodno 3, serija Retrovizor: Ksena princeza ratnica 4, serija (r) Retrovizor: Dragi Johne 2, humoristi~na serija (r) La`i mi 2, serija (r) Dharma i Greg 1, humoristi~na serija (r)

07.05 Legenda o Tarzanu, crtana serija (r) 07.27 Garfield i prijatelji 2, crtana serija (r) 07.50 Mala TV TV vrti}: Krti} se izgubio Gazoon, crtani film Po{tar Pat, crtani film 08.20 ^etvero protiv Z, serija za djecu (7/26) (r) 08.50 [kolski program: [areni svijet reklama Kokice Kad umjetnost govori: Mumija i knjiga (r) 09.35 Heidi, serija za djecu (1/26) (r) 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Mala TV (r) TV vrti}: Krti} se izgubio (r) Gazoon, crtani film (r) Po{tar Pat, crtani film (r) 14.00 Incident u gradi}u, ameri~ki film (r) 15.30 @upanijska panorama 15.45 Lugarnica 21, serija (r)

MRE@A PLUS
09.05 Privatna policija, crtani film 09.30 Zoro, crtani film 10.05 Pali an|eo, serija (r) 11.00 Dragulj u carskoj pala~i, serija (r) 12.05 Indija, serija (r) 13.00 Pali an|eo, serija 15.00 Intervju, info-program 16.00 1001 no}, serija (r) 17.20 Indija, serija 20.05 1001 no}, serija 22.35 Na smrtonosnoj zemlji, film 00.05 Sex i grad, serija 00.30 Dragulj u carskoj pala~i, serija

Dobra `ena
SERIJA

20.00

Provjereno
INFO-MAGAZIN

22.05

16.35 Be~ki Gregorian Specijal (r) 17.05 Crno proro~anstvo, serija za mlade (r) 17.35 Sledge Hammer 1, humoristi~na serija 18.00 Puna ku}a Raftera 2, serija (r) 18.45 Krstarenja svjetskim ljepotama: Hong Kong i Vijetnam - Na brodu Club Med 2, dok. serija (r) 19.40 Hit dana 19.57 Ve~eras 20.00 Dobra `ena, serija 20.45 Filmovi na{ih susjeda: Jesen sti`e, dunjo moja srpsko-crnogorski film 22.20 La`i mi 2, serija 23.05 Dnevnik plavu{e: Koji je ulet najbolji?, emisija pod pokroviteljstvom (r) 23.15 Incident u gradi}u, ameri~ki film (r) 00.45 No}ni glazbeni program

TV MOSTAR
09.05 Privatna policija, crtani film 09.30 Zoro, crtani film10.05 Pali an|eo, serija (r) 11.00 Dragulj u carskoj pala~i, serija22 ep (r) 12.05 India, serija (r) 13.00 Pali an|eo, serija14.00 Blaga prirode, (r) 15.00 Intervju informativni program 16.00 1.001 no}, serija (r) 17.00 Vijesti 17.20 India, serija18.15 Grad 19.30 Dnevnik tv1 20.05 1.001 no}, serija21.40 Tv1 ordinacija 22.35 Na smrtonosnoj zemlji, film 00.05 Sex i grad, serija00.30 Dragulj u carskoj pala~i, serija

TV KAKANJ
11.00 Pensacola, serija 12.00 Flash vijesti 12.05 Proces i kazna, film 13.30 Svjedok prirode 14.00 O~i du{e, serija 14.30 Melodije orijenta 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Oliver Twist 16.00 Pensacola, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Druga~iji pogled 18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 20.45 Merketing 21.25 Vjera i `ivot 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 22.45 Merketing 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r) 00.10 Pensacola, serija

RTV USK
13.05 Cirkus (r) 14.00 Bloopers, 3/7 14.20 Top shop 14.30 Vijesti 14.35 Iz bisaga Vehida Guni}a 15.00 Azimuti, 15.30 Najbolje godine, 4/13 (r) 16.15 Muzi~ki TV poster 16.30 Majstro kuhinje 17.00 Top shop 17.10 Ple{i, ple{i, serija(r) 18.10 TV Liberty (r) 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 U fokusu 21.30 Dnevnik 2 22.00 Ple{i, ple{i, serija22.45 Van grada, film 00.15 Majstor kuhinje (r)

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice, info-program (r) 16.40 @ivotne pri~e, dok. program 17.25 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.40 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS muzi~ki salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavni program 21.10 Vjetrovi strasti, serijaI 22.10 Turizam plus 23.00 Slon extra Info 23.35 Pregled programa za petak

TV ZENICA
14.00 Iz dana u dan... 14.30 Autoshop (r) 14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.05 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 15.40 Muzi~ki spotovi 15.55 TV izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05 Srijedom (r) 17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog 18.00 Frejzer, serija 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 19.50 Obavje{tenja 20.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 20.30 TV 20.40 Biografije 21.40 Zona kantona 22.00 Me|u nama 22.30 Obavje{tenja i tu`na sje}anja 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike

RTV VOGO[]A
10.30 Glas Amerike 11.00 Info blok TV Vogo{}a 12.00 O~i du{e, serija 12.30 Magazin Plus (r) 13.10 Lokalno je primarno 13.30 Istina, emisija o povratku (r) 14.00 Pret~as, program za djecu 14.30 Odli~an 5+, program za mlade 14.35 Bajke iz cijelog svijeta 14.50 Wild Life 15.00 Ludo srce, telenovela (r) 16.00 Otvoreni program 17.50 Wild Life 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Bonus, talkshow 21.00 Ludo srce, telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika 22.30 Pri~a o sand`a~kim velikanima 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Film 10.00 Novosti 10.20 Kradljivac srca, serija (r) 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 U ime oca i sina, film 14.00 Novosti 14.05 Bela la|a, serija 15.00 Jelena, serija 15.40 TV {op16.00 Dnevnik 1 16.25 Kradljivac srca, serija 17.10 Bela la|a, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Ja~e od vode, film 00.30 Kokainska groznica, film

ATV
10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 15.50 1001 no}, serija 16.50 Indija, serija 18.00 Sasuke, nind`a ratnici 18.20 Sasuke Nind`a ratnici 19.00 ATV vijesti 20.00 1001 no}, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Vijesti 22.20 Sport centar 22.25 Opasne veze, film 00.15 Nijemi svjedok, serija

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga: Eintracht - VFB Stuttgart 08.45 Fudbal, Bundesliga: Werder - Bayer 09.45 Surf 10.00 Fudbal, AFC L[: Al Rayyan - Al Shabab 11.00 Freestyle skijanje 12.30 Surf 12.45 Ekstremni sportovi 13.00 Fudbal, AFC L[: Al Rayyan, Katar - Al Shabab, Saudijska Arabija 14.00 Bilijar sa 3 odbitka 15.00 Fudbal, AFC L[: Al Rayyan - Al Shabab 16.00 Ko{arka, EuroLeague (@) 17.00 Freestyle skijanje 18.30 Snowboard 20.00 All sports 20.30 Obaranje ruku 21.00 All sports 22.00 Kuglanje 23.00 Surf 23.15 Freestyle skijanje 00.15 Surf

SPORT KLUB
06.00 Pregled argentinske lige 08.00 Barca TV: Mallorca Barcelona 10.00 FullTilt Poker 11.00 Bayern TV: Bayern Dortmund 12.30 FA Cup: Everton Reading 14.15 FA Cup: Manchester City - Aston Villa 16.00 NBA Live 16.15 Skotski kup: Celtic Rangers 18.00 Premier League Magazin 18.30 Premier League News 18.45 NBA Live 19.00 Euroelague - studio, direktno 19.45 Euroelague, direktno 22.30 NBA Action 23.00 FullTilt Poker 00.00 Premier League Magazin 00.30 Euroleague: 02.15 Euroelague: 03.45 Najbolja utakmica Premier League

DICROVERY
06.00 06.25 07.15 07.45 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Peta brzina Prljavi poslovi Kako se pravi? Kako to radi? Razotkrivanje mitova Pametnjakovi} Pre`ivljavanje Ekstremne drvosje~e Limarska radionica/London Generalka Prljavi poslovi Ekstremne drvosje~e Razotkrivanje mitova ^ovjek, `ena, divljina Pre`ivljavanje Pograni~na policija, 2 epizode Kako se pravi? Kako to radi? Oru`ja budu}nosti Najbolji ostaju Kako pre`ivjeti katastrofu Pograni~na policija, 2 epizode Limarska radionica/London

N. GEOGRAPHIC
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 01.00 02.00 03.00 04.00 05.00 [apta~ psima Uhva}eni na djelu Apokalipsa Generali u ratu Izgubljeni afri~ki raj Misterija 360 Raj na zemlji Apokalipsa Razotkrivanje Biblije Uhva}eni na djelu Divlja obala Kalifornije Iza re{etaka [apta~ psima Raj na zemlji Velike migracije Ulovljeni Iza re{etaka Velike migracije Ulovljeni Raj na zemlji Velike migracije Ulovljeni [apta~ psima Raj na zemlji

VIASAT HISTORY
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 16.30 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 00.30 01.00 02.00 03.00 [kotski klju~ Biblijske zagonetke Dikensova Engleska Tajne dubina Sve Kenedijeve `ene Tijenamen Zaboravljena ubistva Rim: Posljednja granica [kotski klju~ Biblijske zagonetke Prerafaelitsko bratstvo: Viktorijanski revolucionari U potrazi za Trifoom Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori Vizija Vangari Matajie @ivjeti sa neprijateljem Tajne civilizacije: Inke, Maje i Acteci Po~etak rata Djeca mumije Biblijske zagonetke Prerafaelitsko bratstvo: Viktorijanski revolucionari U potrazi za Trifoom Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori Vizija Vangari Matajie @ivjeti sa neprijateljem

ANIMAL PLANET
07.40 08.10 08.35 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.10 13.40 14.30 15.30 16.00 16.25 17.20 18.15 18.40 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a Neobi~ne `ivotinje Neobi~ne `ivotinje Srce lavice Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja - 2 epizode Policija za `ivotinje RSPCA Veterinari sta`isti Povratak vrhunskih grabljivaca Sve o psima Divlja planeta Psi - jedna rasa, jedna pri~a Sve o psima Put `ivota Bjekstvo u raj za {impanze Zmijolovac Sve o psima Donald [ulc - stru~njak za otrove Pitbul terijeri i biv{i zatvorenici ^udo da sam `iv Divlje i bez cenzure Povratak vrhunskih grabljivaca Sve o psima

O izboru selektora devet dr`avnih selekcija

DOKAZANI TRENERI

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 3. mart 2011. godine

zaslu`uju {ansu

45. strana

Nemogu}e vru}e se vra}a na scenu nakon 22 godine

Kad skupi se raja...
Zeni~ki bend kojeg su u drugoj polovici osamdesetih uspore|ivali sa Crvenom jabukom i koji je napravio bum na tada{njoj bh. i ex-yu sceni albumom “Ljubavi mladog Werthera“ uskoro }e odr`ati povratni~ki koncert
Nemogu}e vru}e, zeni~ki pop-rok bend koji, iako je izdao samo jedan studijski album, ipak ostavio finog traga u doma}oj muzici, vra}a se na scenu nakon 22 godine. Ovaj sastav kojeg su u drugoj polovici osamdesetih godina pro{log vijeka svi uspore|ivali sa Crvenom jabukom i koji je napravio bum na tada{njoj BiH i ex-yu sceni albumom “Ljubavi mladog Werthera“ uskoro }e odr`ati povratni~ki koncert simboli~nog naziva “Kad skupi se raja...” po istoimenoj pje, smi koja je bila jedan od njihovih hitova.

Akademija 101. brigade
Osamnaesta godi{njica nastanka 101. brigade Sarajevo, Armije BiH, obilje`ena je ju~e sve~anom akademijom u Op}ini Novi Grad, koja je okupila ratne veterane, te porodice {ehida i poginulih boraca, koji su imali priliku pogledati i fotografije nastale 1992 - 1995, autoraIsmetaBajrovi}a. Akademiju je organizovalo Udru`enje 101. brigada Sarajevo, koje `eli o~uvati sje}anje na klju~ne bitke koje je jedinicavodila, kao i li~nostikoje su dale najve}i doprinos. „Planiramo i manifestaciju Stazama 101. brigade, koja }e u~esnike voditi od Poljina, preko Trga heroja, Hrasnog Brda, Mojmila, do Bjela{nice, Treskavice i Ni{i}ke visoravni, gdje je jedinica branila dr`avu“ ka`e sekretar Udru`enja , Muhamed D`ananovi} Buha i dodaje da }e se raditimonografija, kao E. Kr. i spomen-obilje`ja.

Posljednjih mjeseci po~eli sa ozbiljnijim radom

Foto: M. TUNOVI]

Prosvjedi u Zagrebu
Na zagreba~komCvjetnomtrgu u sredi{tugradasino}se na antivladinimprosvjedimaokupilo oko 1.500 ljudi. Skupu su se pridru`ilistudenti te nekolicina profesora zagreba~kogFilozofskogfakulteta, Udruga Zelena akcija te dvojica oporbenih politi~ara, predsjednik stranke Hrvatski laburisti, saborski zastupnik Dragutin Lesar kao i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin. Nakon okupljanja i govora 10tak govornika na trgu, prosvjednici su krenuli u vi{esatnu {etnju Zagrebom. Pritom su zapalili zastave HDZ-a, SDP-a te nekoliko drugih stranaka. ^ule su se poznate parole - tra`i se odlazak aktualne Vlade, novi izbori a o{tre rije~i kritike upu}uju se ne samo vladaju}oj stranci HDZ-u nego i oporbi. Sli~ni prosvjedi u kojima se tra`i ostavka aktualne Vlade organizirani su sino} u Rijeci, Splitu i Puli a na njima se okupilo nekoliko J. D. stotina gra|ana.

Postava
Od prvobitne postave tu su trojica ~lanova, klavijaturista @eljko Juki}, bubnjar Edin Kulali} i gitarista Miro Kova~evi}, te jo{ jedan ~lan, vokal Brano Lovri}, koji je radio sa grupom

APRIL IDE... Uvje`bali smo na{e stare pjesme, po~eli raditi na novim. Planiramo povratni~ki koncert polovinom aprila, kazuje Miro Kova~evi}
na drugom materijalu koji nikada nije ugledao svjetlost dana, te nastupao do raspada grupe 1989. godine. Iz predratne postave Nemogu}e vru}e dva ~lana nisu mo-

gla nastaviti rad sa grupom. To su basista Zoran Poli} koji je u Kanadi i ritam-gitarista Josip Jaj~evi} koji je u drugim vodama i trenutno svira sa tambura{kim orkestrom. Tako su na njihova mjesta u novu postavu grupe usko~ili @eljkin sin Igor Juki} i Mirin sin Sandro Kova~evi}. “^ekali smo 22 godine da se okupimo. Prvi i osnovni razlog za to je da se ma lo dru`imo. Posljednjih nekoliko mjeseci smo po~eli sa ozbiljnijim radom, uvje`bali na{e stare pjesme, po~eli raditi na novim, te uvje`bavati neke nama dra ge pje sme gru pa sa

prostora ex Jugoslavije, malo svjetskih hitova, tako da napravimo jednu lijepu fe{tu za sve generacije. Planiramo povratni~ki koncert polovinom aprila“ kazuje nam Miro Kova~evi}. ,

Hitovi
Njihovi hitovi su “Ljubavi mladog Werthera“, “One kao ne bi da se ljube“, “Nema cure koja ne}e“ “Pjeva Rusija“ “Kad , , skupi se raja“ “Sve su klinke iza, {le iz {kole“, “Daj da poljubim i pojedem“, “Hajde no}i padajte“ (“Samo Vrbas zna”), “Ta ta djevojka“ ili “Ameri“.
M. DAJI]

POSLJEDNJE VIJESTI
SKUPLJA RTV TAKSA - Upravni odbor Javnog RTV sistema BiH donio je odluku o pove}anju cijene RTV takse za 20 feninga. ^lanica tog upravnog odbora Radmila ^okorilo rekla je da je do pove}anja do{lo “zbog stope inflacije u BiH od 3,1 posto“. Stoga je od prvog marta cijena RTV takse 7,15 KM, umjesto dosada{njih 6,95 KM. AVION BH AIRLINESA NIJE OBAVIO LET - Ubrzo nakon {to je sino} oko 20.20 sati poletio avion BH Airlinesa sa Sarajevskog aerodroma put libijskog grada Sirt, kako bi izvr{io evakuaciju oko 80 bh. dr`avljana iz ovog grada, on se negdje iznad Sicilije morao okrenuti nazad - prema Sarajevu. Nije poznat razlog zbog ~ega se bh. avion vratio nazad, prenosi FTV. Avion je trebalo da prihvato oko 80 radnika Hidrogradnje. BOSNA PORA@ENA OD FLENSBURGA - Rukometa{i Bosne BH Gas pora`eni su na gostovanju kod Flensburga rezultatom 18:25 (13:19) u 10. kolu grupe D Lige prvaka. Tako izabranici Irfana Smajlagi}a nisu uspjeli iznenaditi favorizovani njema~ki sastav, a za plasman u osminu finala ovog elitnog takmi~enja treba}e im porazi Constante od Ciudad Reala u Rumuniji i St. Petersburga od Zagreba u Hrvatskoj u sutra{njim utakmicama posljednjeg kola grupne faze.

Lovci iz Bosanskog Novog

Ustrijelili ~etiri vuka

Ahmedined`adov auto za 2,5 miliona
Automobil iranskog predsjednika Mahmuda Ahmedined`ada, star 34 godine, prodat je za 2,5 miliona dolara na aukciji u Abadanu, kako bi se prikupio novac za izgradnju 60.000 stanova za osobe sa posebnim potrebama i mlade, saop{tila je ISNA. Advokat Mahmud Isari izjavio je da kupac, ~ije ime nije htio da objelodani, planiraizgraditimuzej.

Samo kod jednog doma}ina ~opor vukova je ubio oko 30 ovaca

Lov ci iz Bo san skog No vog, ~la no vi udru`enja Lane iz Rudica, ustrijelili su u protekla tri-~etiri dana ~etiri vuka, od kojih je jedan te`ak ~ak 46 kilograma. To se dogodilo u lovu na podru~ju izme|u op{tina Bosanski Novi i Bosanska Otoka. Najve}eg vuka ustrijelio je lovac Dragan

]ulibrk, dok su ostale odstrelili Igor Li~ina, Bo`o Stojakovi} i Radovan Mazalica. Vukovi su u toku ove godine na podru~ju op{tine Bosanski Novi pri~inili velike {tete u seoskim doma}instvima. Samo kod jednog doma}ina ~opor vukova je ubio oko 30 ovaca.
Mi. D.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->