SKRIPTA IZ HRVATSKOG JEZIKA ZA ESEJ NA DRŽAVNOJ MATURI

1. DUNDO MAROJE ~ Marin Držić  Razdoblje: hrvatska renesansna književnost  Biografski podaci o autoru  Dundo Maroje – o djelu 2. SUZE SINA RAZMETNOGA ~ Ivan Gundulić  Razdoblje: hrvatski barok  Biografski podaci o autoru  Suze sina razmetnoga – o djelu 3. OTAC GORIOT ~ Honore de Balzac  Razdoblje: realizam  Biografski podaci o autoru  Otac Goriot – o djelu 4. ZLOČIN I KAZNA ~ Fjodor Mihajlovič Dostojevski  Razdoblje: realizam  Biografski podaci o autoru  Zločin i kazna – o djelu 5. U REGISTRATURI ~ Ante Kovačić  Razdoblje: hrvatski realizam  Biografski podaci o autoru  U registraturi – o djelu 6. MOJA PREOBRAŽENJA ~ Antun Branko Šimić  Razdoblje: hrvatska književnost od 1914. do 1929.  Biografski podaci o autoru  Moja preobraženja – o djelu 7. PREOBRAŽAJ ~ Franz Kafka  Razdoblje: moderna književnost  Biografski podaci o autoru  Preobražaj – o djelu 8. BARAKA PET BE ~ Miroslav Krleža  Razdoblje: hrvatska književnost od 1914. do 1929.  Biografski podaci o autoru  Baraka pet be – o djelu

~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~

1. DUNDO MAROJE ~ Marin Držić
Razdoblje: HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST  pod utjecajem renesansne umjetnosti u Italiji  od sredine 14.st. do kraja 16.st.  u razvijenim gradskim sredinama (Dubrovnik, Split, Zadar, Hvar) – slobodna Dubrovačka Republika i mletačka Dalmacija  oblikuje se u usporedbi s humanističkom književnom kulturom na latinskom jeziku – usvojila mnogobrojne idejne i duhovne koncepcije humanizma  afirmacija hrvatskog narodnog jezika  načelo oponašanja estetski vrijednih uzora  OSLANJANJE NA:  klasičnu antičku književnost (Vergilije, Plaut, Horacije, Ovidije...)  klasične pisce talijanske renesanse (Dante, Boccaccio, Petrarca)  suvremene talijanske književne autoritete  iako je u suprotnosti sa srednjovjekovnim svjetonazorom, hrvatska se renesansa u nekim sastavnicama oslanja na srednjovjekovnu književnost i na tijekove domaće usmene književnosti  OKOLNOSTI: turska osvajanja tijekom 15. i 16.st., vlast Venecije i talijanski utjecaj na gradove uz more; u socijalnom smislu nositelji renesanse su pripadnici imućnoga patricijsko-građanskog sloja primorskih gradova, središta su tada još pod mletačkom vlašću Biografski podaci o autoru: Marin Držić  rodio se vjerojatno u Dubrovniku, 1508.g. u pučanskoj obitelji  klerik, trgovac i crkveni orguljaš; nadimak Vidra  u Dubrovniku polazio školu, neko vrijeme proveo u toskanskom gradu Sieni  nakon povratka u Dubrovnik, počeo pisati drame, najviše komedije  u Firenci pisao urotnička pisma toskanskom vladaru Cosimu I. de' Mediciju pozivajući ga da svrgne vlast dubrovačkog plemstva  ostavši bez odgovora i odaziva na bunt, vratio se u Veneciju i nagodinu, 1567.g., umro (pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla)  književni rad započeo kao lirik – pišući ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, no ubrzo se posve posvetio drami (okušao se u svim tada poznatim dramskim vrstama: komediji, pokladnoj igri, pastorali i tragediji)  najpoznatija djela: komedije DUNDO MAROJE, SKUP (prerada Plauta), pokladna igra NOVELA OD STANCA, tragedija HEKUBA (prerada Euripida) te pastirska igra TIRENA DUNDO MAROJE  SADRŽAJ: Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisuća dinara da ode u 2

~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~

Firencu, no Maro odlazi u Rim i tu troši sav novac. Tada Dundo odlazi sa slugom Bokčilom potražiti sina u Rim. Tu susretnu Tripčeta koji im govori da možda zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod sebe. On ih odluči upoznati s Rimom. U Rimu se nalazi Ugo Tudešak i njegov vjerni sluga Pomet. Ugo je strasno zaljubljen u Lauru, no ona ga mrzi. Maroje, Tripčeta i Bokčilo našli su Maru. Maroju zaboli srce kad čuje kako njegov sin troši novac koji je on mukom stekao. U Rimu, Maru traži i njegova zaručnica Pera, zajedno s Dživom. Prerušena je u muškarca. Dživulin im govori da je i Dundo u Rimu, a Peru je strah da će naletjeti na njega. Kasnije, Petrunjela, Laurina sluškinja, govori Pometu da je Laura s Marom i da ne želi čuti za Uga. Pomet joj govori da kaže Lauri da je stigao Marin otac i da je užasno ljut na njega. Mladi Dubrovčani Niko i Pijero traže Maru i žele ići kod Laure. Dolazi i Vlaho, a Petrunjela im govori da je Laura njena gospodarica. Napokon do njih dolazi i Maro te ih s veseljem pozdravlja i hvali se kako je s Laurom te kako dobro živi. Maroje iz krčme primjeti Maru i dolazi do njega vičući iz sveg glasa. No, Maro se pravi da ga ne poznaje, a otac u bijesu nasrće na njega nožem. Kapetan i žbiri odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. Vlaho, Niko i Pjero odluče pomoći Maroju izaći odande. Lihvar Sadi odluči ostaviti Lauri bisere i govori joj da će doći za sat-dva po novac. Bokčilo upada u nevolju pa se odluči sakriti sve dok ne naiđe netko od njegovih, Pomet izvlači Maroja iz tamnice. Pomet susreće Bokčila i, nakon što ga prepozna, šalje ga Popivi, dok Maro žali što se pojavio njegov otac i boji se da će izgubiti Lauru. Sadi dolazi po novac, no Maro mu govori da dođe poslije. Laura pak govori Mari da je Maroje u Rim donio mnogo toga korisnoga. Sadi napokon dobiva svoj novac i Maro ga zatim tjera. Maro moli Popivu za pomoć, a ovaj mu govori da se mora pred Laurom razmetati novcem. Tripčet se kasnije udvara Petrunjeli, a tada dolazi Ugo Tudešak i svađa se s njima te kaže Petrunjeli da nju i Lauru treba ubiti i nek' ih nosi vrag. Popiva govori Mari da je nagovorio Lauru da ne vjeruje Pometovim obmanama. Zatim Maro moli Lauru da odobri bankaru da na račun njenih dukata u banci da Sadiju jamstvo za svilu koju od njega kupuju. U međuvremenu, Pera se žali babi da nije uspjela naći Maru. K njima dolazi Petrunjela i na upit poznaje li Maru, ona odgovori da je on zaručen s njenom gospodaricom Laurom i Pera se na to rastuži. Bankar napokon daje Sadiju jamstvo. Popiva savjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi Lauru na cjedilu. No Maro mu odgovori da nema šanse da to učini Lauri, ali ocu Maroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. Maroje ga moli da mu ovaj spremi i čuva njegovo ''blago''. Gulisav govori Pometu da je došao tražiti Mandolijenu, izgubljenu kći Ondarda Tudešaka. Prije osam je godina otišla s mladićem, te ju on želi naći, a i dat će nagradu onome tko ju nađe. Pomet ju odluči naći i saznaje od Petrunjele da se Laurin otac preziva Tudešak, da je živjela u Kotru i da se zvala Mandolijena. Za to vrijeme, Maro napokon shvaća da ga je otac pokrao, a Pomet prvi shvaća da je Laura bogata nasljednica. U međuvremenu, Pavo i njegov sin Grubiša dolaze u Rim i traže Maroja. Petrunjela govori Lauri da je Maro zaručen za drugu i Laura se užasno razljuti. Tada dolazi Lessandro, trgovac svilom, i traži od Mare novac. Maro je dužan na sve strane, a Pomet likuje. Petrunjela tješi Peru. Kamilo, Vlaho, 3

a također i Pomet i Petrunjela. zapleće radnju.st.. škrte starosti  Držić kritizira sveopću pokvarenost i lakomost  Prolog Dugog Nosa – dijeli ljude na LJUDE NAHVAO (nesposobna vlastela i dubrovački senatori – pohlepni. te prikrivena ili otvorena politička satira.. tko hoće renjat na svijetu“ – tko hoće vladati. Sve se završi Pometovim djelovanjem: Maro i Pera završe zajedno. mora biti pun vrlina)..) i LJUDE NAZBILJ (bistri.st.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ Niko i Bokčilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u Dubrovnik.  TEMA: ismijavanje ljudske pohlepe. razvratni. Dubrovčani se vraćaju u svoj grad. inteligentni ljudi)  POMET – zaokupljen ovozemaljskim užicima  renesansni čovjek. sukob rastrošne mladeži i konzervativne. duhoviti. likovima. vodi likove („trjeba je bit vjertuozu. Tripče)  najveća Držićeva inovacija i posebnost u komediografskom opusu  tridesetak najrazličitijih likova  vrlo opsežna i dramaturški složena komedija  sukob oca (dundo Maroje) i sina (Maro – troši kapital na kurtizanu Lauru)  mjesto radnje – Rim  središnji motivi: novac. ludost zaljubljenih  pet činova  dva prologa (predgovora): 1. rastrošni. sukob oca i sina. SUZE SINA RAZMETNOGA ~ Ivan Gundulić Razdoblje: HRVATSKI BAROK  trajanje: od početka 17.) Prolog Dugog Nosa. gospodar smijeha u komediji  afirmacija sposobnih i pametnih (sluge)  pobjeda čovjekove inteligencije  bogatstvo jezika – dubrovački.  književni jezik je nejedinstven – prilagođen govorima regija  postoji određena razmjena književnih utjecaja između hrvatskih kulturnih središta  mnogocentričnost  manji regionalni krugovi:  četiri manje ili više samostalna regionalna književna kruga: 4 . do druge polovice 18.) Prolog autora (govori o radnji komedije.)  satirički odnos prema vlastitoj sudbini.. Maroje se smekša te umjesto Mare plati njegove dugove. nedubrovački. mjestu radnje. snalažljivi. ali i u iskazima drugih likova (Pomet. isto tako Laura i Ugo. osobito u Prologu Dugog Nosa. talijanski  ismijava konvencije petrarkizma – kurtizana LAURA 2. 2.

Monolog razmetnog sina koji traje do kraja plača. u hladnoći. obilne gozbe. upravi i znanosti. kasnije postao senator i član Malog vijeća  velik utjecaj Torquata Tassa (Oslobođeni Jeruzalem)  književni rad započeo s pisanjem drama. a postoji još i tzv. kamen uzglavlje. OSMAN. umire od gladi. Opis pejzaža gdje se sin nalazi (locus horridus = strašno mjesto) .. turskog. Katarina Zrinska. Frankopan. ijekavskog. Sin nariče i pita gdje mu je svileno ruho. – 1638.. BANSKA HRVATSKA – dvije struje: 1. utjecaj štokavskog. konavoski knez. prijatelji i gospoje. dvor mu je planina. pastirska igra. diplomat. poslanik u Bosni  nadimak Mačica  iz dubrovačke plemićke obitelji. Prasci su mu družba.pjesnik zaziva u pomoć Krista da mu pomogne u pjevanju. sada je usred kamene pustoši. Pjesnik uspoređuje priču o grijehu (u namjeri da se grešnik pokaje) s postupkom liječnika koji mora razotkriti i očistiti ranu da bi ju iscijelio. identificira se s njim te u suzama i plaču želi ispričati o suzama i plaču razmetnog sina. 2. austrijskog. obrazovao se u školama rodnoga grada  obavljao razne državničko-administrativne službe u Dubrovniku i okolici. 2. oslobođena od Turaka  kulturni procvat (Antun Kanižlić)  utjecaj četiriju civilizacijskih i političkih krugova: mletačkoga.. – latinski i dalje u uporabi u crkvi..~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ 1. učena (dijačka) književnost na latinskome Biografski podaci o autoru: Ivan Gundulić (Dživo)  1589. dubrovačkog te utjecaj katoličke protureformacije kao djelovanje isusovačkog reda  književnici školovani u isusovačkim kolegijima  humanizam i latinizam u 17. DIANA.) književne djelatnosti plemića oko Petra Zrinskoga (svjetovni karakter. Invokacija . Zadru.) nabožna književnost (kajkavski) 4. DALMACIJA 3. pravnik.st. 5 .. ARIADNA). senator. DUBRAVKA.  plemić. Govori da nije što je nekad bio.). snježni vrhovi planina. svi su ga ostavili. DUBROVNIK – najplodonosniji. religijskoepski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA. epski spjev SUZE SINA RAZMETNOGA  SADRŽAJ: PLAČ PRVI – SAGRJEŠENJE Lirski subjekt ujedinjuje svoj glas s glasom evanđeoskog sina.strme litice. miješanje čakavskog i kajkavskog: OZALJSKI KRUG – Juraj Križanić. dubrovački autori utjecali na pisce u Splitu... Fran K. i vjerojatno pjesama  najpoznatija djela: pastirske drame s ljubavnim i mitološkim temama (PROSERPINA UGRABLJENA. Ivan Belostenec. SLAVONIJA – nakon 1700.

PLAČ DRUGI . Optužuje ženu da je kosu odrezala s mrtvaca i otela ju crvima iz usta.i u tijelu i u duši opak i pun zlobe. Pjesnik fizičku ljepotu više ne opisuje s prezirom. Ljepota pogubno djeluje na moral i često vodi u smrt duše. Razmetni sin sam sebe opisuje hiperboličnim slikama . Smrt je jednaka svima. Misao o veličini Božjeg milosrđa temeljna je misao kršćanske vjere. Razmetni je sin postao čuvarem svinja => svinje su simbol grešnog života. njezin mraz razgara oganj sina. Žena je opisana kao ljepotica => petrarkistička poezija. 3. oholost. 2. Sin je odlučio novcem probiti i razvaliti tvrde oklope njezine ljubavi: zlatom. a dijete se uspoređuje s leptirom koji izgori na ognju. Antiteza . nego crv. Sin se 6 . a kad ju ponovno uhvati za rep. Bog je odredio da on bude gospodar nad svim živim stvorenjima i da mu sve na zemlji služi. Mojsije baci štap na zemlju i pretvori se u zmiju. Sinovljev život biju valovi. Sin plače sve dok njegove suze ne naprave gorku vodu u kojoj se potope njegovi grijesi. ledena prsa (srce). Znameniti su gradovi izgorjeli zbog njezinih (ženinih) pramenova (misli se na Troju koja je propala zbog otmice Helene). bezočnost. optužuje sebe za grijehe i kaže kako bi bilo pravedno da su ga razderale divlje zvijeri jer je živio kao životinja.SPOZNANJE Prva je strofa parafraza Prve knjige Mojsijeve u kojoj se govori o Božjem stvaranju svijeta. nerazumnost. lice kao ružica. Ostalo mu je samo kajanje i žalost. PLAČ TREĆI . otrovno srce. njegove su suze rijeke koje se slijevaju u more. Misao se o prolaznosti povezuje s mišlju o vremenu koje sve uništava. svojom bjelinom nadilazi snijeg.pjesnik suprotstavlja opis tobožnje ljepote stvarnoj ružnoći žene koja je sina navela na grijeh. tihim korakom vodi ples.SKRUŠENJE Pjesnik podsjeća na 3 Božja čuda iz Starog zavjeta: 1. dragim kamenjem. postane štap. Kaže da se žena grebla po licu kako bi bila rumena. nesvijest. Parafraza stihova iz Pelegrinovićeve ''Jeđupke''. tako se po Božjoj milosti čovjek preobražava i svlači svoju staru odjeću. Kaže da žena ima mednu riječ. fizička je ljepota odsjaj slike ljepote Božje. Stvorivši čovjeka. Osnovni grijesi sina: taština. izdala. Sin se pita koga žena nije prevarila. Sin se pita tko ga je ukopao. Spoznaja je vlastitog grijeha otvorila sinu oči i sada ljepotu svoje drage vidi suprotno od one kakva mu je bila. biserjem. svjetlost joj sja iz očiju.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ Veliki dio sinova sagrješenja Gundulić svaljuje na razbludnu ženu. Lotova se žena pretvori u stup soli. Aronova palica procvjeta i na njoj se pojave zreli bademi. gizdav smijeh. Ima zlatan pramen (kosu). Žena i trbuh bili su njegova nebeska božanstva. Plač i uzdasi bore se u sinu i tjeraju mu riječi s usta (kao što se među sobom bore različiti vjetrovi) kad se ispričava ocu. ognjene oči. Sin govori da nije čovjek. sinova moralnog pada. Pjesnik se uspoređuje s djetetom koje se opeče hvatajući plamen svijeće. Kao što zmija odbacuje košuljicu i kao što se ptica feniks rađa iz pepela. usta koraljna.

hiperbola. dao mu je prsten za znamen ljubavi. OTAC GORIOT ~ Honore de Balzac Razdoblje: REALIZAM  trajanje: od 30-ih do 80-ih i 90-ih god. „zrcalo stvarnosti“  fabula slijedi kronološki slijed zbivanja. domišljat i oštrouman način izražavanja. svjetlost ↔ tama  suprotnosti. duhovitost 3. 19. antiteza. Otac je stvaio svijetlu odjeću na njega. pod utjecajem društvenih promjena (Francuska revolucija).. grijeh ↔ pokajanje.)  KONČETO – metafora (osobito jaka). SPOZNANJE. tipičnost (opisani lik ima sve izvorne. SKRUŠENJE  monološko-ispovijedno govorenje  motivi: život ↔ smrt. uzorčno-posljedični odnosi  jedini estetski kriterij realizma je istinitost  Stendhal – začetnik realizma – „Crveno i crno“  usporedio roman s ogledalom koji nosi cestom  obilježja realističkog djela: kritičnost (kritika društevnih problema  djelo na njih upozorava i nudi rješenja). ruska i engleska književnost  najprije se javio u Francuskoj. snaga vjere i nade  simbolika djela je protureformacijska: u kontekstu vremena razmetni se sin može shvatiti kao pristaša reformacije koji se vraća u okrilje Katoličke crkve  predložak – biblijska parabola o razmetnom sinu i dobrom ocu iz Evanđelja po Luki  tri plača: SAGRIJEŠENJE.st. radi njegova poboljšanja i napretka  objektivno i bez osobne prisutnosti („objektivni“ pripovjedač – er form)  pojačano zanimanje za prirodne znanosti i jačanje pozitivističkih filozofija  naglašavanje odnosa književnosti i zbilje  roman – glavni književni žanr. antiteza.  vodeću ulogu ima francuska. šala. hiperbola. autentične osobine koje imaju i ostali predstavnici njegove 7 . religiozna poema  TEMA: grijeh i kajanje. antiteze  katolički svjetonazor  istinski kršćanski osjećaji  prolaznost vremena  verbalne igre  temeljna funkcija baroknog teksta: proizvesti čuđenje (uz pomoć končeta.  epski spjev. Sinu je oprošteno i otišao je Bogu. kaje se što je zgriješio.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ obraća Bogu. ali i pod utjecajem teoretičara racionalizma i pozitivizma i enciklopedista  cilj – što istinitije i što izvornije opisati svijet u kojem čovjek živi..

5 drama.. Na prvom katu su dva najbolja stana.. tipični građanin je promišljen. kroz koja kuharica izbacuje smeće i koje isplahnjuje velikom količinom vode. Ona je bila nekada oličena. trulo. Taj salon izgleda vrlo tužno sa stolicama s naslonjačima za okruglim stolom na sredini. – 1850. istrošeno. poštuje zakon. gdje penzionisti sjede za vrijeme velikih vrućina i piju kavu. Ispod njega otječu splačine iz kuhinje. a onda ulazi udovica. jednostavno ocrtani karakteri. ali se boja više ne raspoznaje. uvlači se u odijelo. odustaje od pisanja  pisanju se vraća tek 1829. kokoši i kunići. koji odmah počinje njuškati po zdjelama.. obrazovan. Pokućstvo je staro.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ skupine  npr. Sada u pansionu stanuje sedam osoba. poznat po imenu "Dom Vauquer". hladna je i vlažna. Ima oko 50 godina. u jedinstven ciklus „Ljudska komedija“  namjeravao dati sliku suvremenog francuskog društva i iznijeti svoje poglede na svijet  kritizira francusko društvo – prikazao razvoj kapitalističkih društvenih odnosa i propadanje tradicionalnih moralnih vrednota  novac – osnovna pokretačka snaga u svim njegovim djelima  koncepcija djela – zapletene i često nevjerojatne intrige. s debelim tijelom sukladno je odaji čiji topli smrdljivi topli zrak gđa. Dugački stol prekriven je stolnjakom koji je toliko mastan. Ta glavna soba zaudara na plijesan. U lošijem stanuje 8 .  francuski romanopisac. crvotočno i konačno tu vlada bijeda i to ona zgusnuta izlizana štedljiva bijeda. objektivnost (vidjeti svijet istinski. Kada je ona tu. pripovjedač i dramatičar  studirao pravo i filozofiju na Sorbonni u Parizu  s 20 godina počeo pisati slabe pustolovne romane  bez uspjeha. S prednje strane je vrt s nekoliko voćaka i povrća. Tu su mala vratašca. Njezino bucmasto lice.  1842. objedinjuje sva djela što ih je napisao od 1829.. s nosom sličnim papagajevom kljunu. novele. Između drvarnice i kuhinjskog prozora visi ormarić za jelo. Vauquer udiše bez gađenja. Kuća je na tri kata... onakvim kakvim on zaista jest) Biografski podaci o autoru: Honore de Balzac  1799. ako im to imovno stanje dopušta. iza kuće je dvorište gdje složno žive svinje. pripovjesti. užeglost.  utemeljitelj europskog realističkog romana OTAC GORIOT  SADRŽAJ: Pansion Gospođa Vauquer stara je žena koja drži u Parizu građanski pansion. da se na njemu može prstom pisati.). a u dnu dvorišta je drvarnica. slika je potpuna. U prizemlju je salon koji je povezan s blagovaonicom.. kada kreće niz njegovih uspjeha  neiscrpna mašta i nevjerojatna radna sposobnost  golem opus od 90-ak romana. a u hladu pod lipama je okrugli stol sa stolicama. bazdi na kuhinju. Ujutro oko 7 sati prvo ulazi mačak.. poslugu i sirotinjski dom. liči na sve žene koje je pogodila nesreća..

Ostale sobe su se izdavale siromašnima koji nisu mogli platiti više od 45 franaka mjesečno. Krajem treće godine otac Goriot smanji svoje izdatke. Stara gospođica Michonneau umornih očiju da čovjeka hvata jeza od njezinog pogleda. pa je tako bila sretna i zanosna. Kada je domaćica Vauquer vidjela još i državne obveznice. Imao je lijepu odjeću. U njihovim uvelim i oronulim ustima bljeskali su se gladnički zubi. udovica službenika. Dok je bio dobro stojeći. da bi ga oni prvi iskoristili. imao je bijelu kožu. god. Najstariji pansionist bio je otac Goriot. Michonneau. kako bi on mogao studirati pravo u Parizu. ona se je odmah zagledala u njegov novac: "kao jarebica u slanini topila se na vatri želje koja ju je obuzimala da se oslobodi mrtvačkog pokrova muževog i da uskrsne u Goriotu". Treći kat činile su 4 sobe od koje su dvije izdane. a druga bivšem proizvođaču tijesta kojega su zvali otac Goriot. On je o svemu znao i odmah pritekao u pomoć.gđici. Pokraj nje je živjela mlada djevojka Victorine Taillefer. ali je ulijevao strah svojim pronicljivim i odrješitim pogledom. a u drugom gđa. Njegovo lice zbog patnje. čiji uzrok nitko nije znao. . koji je imao 69 godina. No on nije mario za nju i to je nju razljutilo. otkaže brijača i prestane se pudrati. svagdašnje drame koje potresaju srce. Gospođica Victorine Taillefer imala je bolesno bijelu put. Coutre. Vautrin 40 godina imao je široka pleća. koji nosi crnu vlasulju i boji brkove. a u drugome muškarac oko 40. Coutre rođakinja njezine majke.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ gazdarica. koju je mijenjao svakoga dana. Eugene de Rastignac bio je pravi južnjački tip. a to se ogledalo u njihovim odijelima i pohabanom rublju. ona je bila lijepa. Otac ju nije htio priznati za kćer. crnu kosu i plave oči i bio je iz plemićke obitelji. Na drugom katu živi starac zvani Poiret. izgledao je kao neka utvara. U usporedbi s drugima. Odrekne se duhana. Svi ti pansionisti bili su siromašni. I počele su priče po pansionu: "on sigurno izdržava ženu. našao se pred mnogim zaprekama. pa je prisiljen štedjeti". bivši trgovac gospodin Vautrin. snažna prsa. a gđa. Odseli se na treći kat plačajući 45 franaka godišnje. uvijek snuždena i slabašna izgleda. grub ali nije neugodan. jer su propali njeni snovi. Bio je od onih mladića koje je nevolja navikla na rad i već u ranoj mladosti shvaćaju da njihovi roditelji očekuju mnogo od njih. ledene. imala je gospođa na ručku i studente medicine i 2-3 stanovnika iz obližnje okolice. Eugene de Rastignac kao i sva mlada francuska omladina. a sličila je na biljku požutjelog lišća koja je netom presađena. Svi su bili iznenađeni. bivalo je sve tužnije i očajnije. Coutre. Osim tih stalnih. u njima su se ocrtavale žive nijeme. a trebalo je mnogo muke da ih se otklone marljivim 9 . bio je u stanu u kojem je sada gđa. brinula se o djevojci kao da je njezino dijete. Zvao se Eugene de Rastignac. Bio je uslužan i šaljiv. Sada je u jednoj od te dvije sobe stanovao mladić čija je obitelj živjela u velikoj neimaštini. lice puno bora. Iznad trećeg kata bio je tavan za sušenje rublja i dvije mansarde u kojima su stanovali pokućar (sluga) Christophe i kuharica Sylvie. Na svoju nesreću Goriot je morao prijeći na drugi kat i da ubuduće plaća stan i hranu 900 franaka godišnje. a ormari su bili puni srebrnog posuđa. Kćeri mu više nisu dolazile. a gospođa ga je odmah počela zvati Otac Goriot. Njoj je nedostajalo kao i svakoj ženi lijepe haljine i ljubavna pisma. koji su vezali jedva kraj s krajem. Nakon četvrte godine u pansionu on nije više ličio na samoga sebe. jedna nekoj staroj djevojci . Gospodin Poiret bio je kao neki stroj.

Dvije kćeri. počeo se raspitivati o svojim rodbinskim vezama. dok je on poslije podne imao frak. To je bila žena o kojoj je snivao. zbog toga je i došao u posjetu. Želio je uspjeti u društvu. Restaud je plemić. a bila je jedna od dvije kćeri oca Goriota. ako treba i gladovati. Poznajem naše prilike i znati ću cijeniti vašu žrtvu”. ali ne mogu bez onoga što je ovdje neophodno za uspjeh. Zapamtite da ćete ostati nitko i ništa. de Ajuda – Pinto i gđice. . ali druga sestra udana za bogatog bankara. piti samo vodu. Još iste večeri napiše pismo majci i zatraži 1200. “Dakle gospodin Goriot je otac jedne grofice” reče gđa. Uskoro dobije poziv na bal od svoje daljnje rođakinje vojvotkinje Beauseant. njegova žena je primljena u društvo i predstavljena dvoru. ako ne budete imali ženu koja će se zauzimati za vas. Eugene osjeti što grof znači de Restaud i pomisli: “Evo moga takmaca. dok su njegove unatoč pažnji bile blatnjave. Svi su znali osim nje da se markiz ženi. a sebi je ostavio sitniš vjerujući da će njegove kćeri omogućiti mu uzdržavanje. Ona je već tri godine bila u prisnim odnosima s jednim od najbogatijih portugalskih plemića markizom de Ajudo – Pinto. Ako nekoga zavolite. Zatim je poslao pismo i sestrama te zatražio njihovu ušteđevinu. Ili ću postići cilj ili ću ostati u blatu. Vauquer tiho “i jedne barunice” odgovori joj Rastignac. Muž je htio. Rochefide. Vikontkinja ga savjetuje: “Želite li uspjeti. Kada je ulazio u salon začuje glas oca Goriota i odjek poljupca: “Što to Goriot ima s groficom Restaud?”. Što hladnije budete računali. Dva posjeta Sutradan Rastignac ode u posjetu gđi. I nastavi dalje: “Postoji suparništvo između dviju sestara.franaka i ako ih ne dobije pasti će u očaj. a kako je bio plemić. Otac Goriot sakrije oči i okrenu glavu da bi ih obrisao. visoku i vitku s najljepšim stasom u Parizu. Dobile su bogati miraz. moram ga pobijediti !”.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ radom i osobnom vrijednošću. Želio je zaviriti u sve salone Pariza i naći zaštitnicu kako bi uspio u životu. a druga Delphine je udana za baruna de Nucingena. možda se čak i ubiti: “Kadar sam hraniti se suhim kruhom. Nije znao da grof Maximede de Trailles dopušta da ga vrijeđaju. dobro čuvajte tu tajnu”. lijepa gđa. Njezina prijateljica vojvotkinja de Langeais bez ikakvog obzira otkrije joj da će se sutra objaviti zaruke gosp. ali prvi puca i ubija. Poslije su ga zetovi otjerali iz svojih domova kao posljednjeg bijednika. Nakon posjeta kod grofice. koje su se odrekle dobrog oca. bolje ćete uspjeti. U to uđe grofica u divnoj kućnoj haljini. Eugene u razgovoru sazna da je grofica Anastasia de Restaud kćerka oca Goriota. ali nije se usudio joj priopćiti takovu vijest. Na balu upozna groficu Anastasie de Restaud. ja ću vam pomoći. Pozdravljala se s grofom Maximom i silna mržnja obuzme Rastignaca prema tom mladiću. Ona treba biti mlada. ne htio morao poštivati tu morganatsku (nezakonitu) vezu pred svijetom. kao što se odriću i oca”. bogata i uglađena. de Restaud. odveze se u palaču Vikonta de Beauseant da posjeti svoju rođakinju. kako bi zadobio njezinu naklonost. Delphine svisnut će od žalosti i zavisti jer je daleko od svoje sestre. pa se odriću jedna druge. Bila je prelijepa. Njezina ljepota bila je profinjena. Bio je neraspoložen za večerom u pansionu: “grofica mu je zatvorila vrata. Motreći tog kicoša vitka i visoka osjeti što znači biti bogat. Ti 10 . Maxime je imao lijepe i čiste čizme. kaput mu je pristajao kao saliven. zato što sam joj rekao da njezin otac jede za našim stolom !”.

Trenutak poslije sjedoše u laku kočiju i začas stigoše u kazalište. pa se nazirao čađav zid. I kćeri oca Goriota bile su u kazalištu. Čim sam vas vidio osjetio sam. Vi ćete objedovati samnom svakoga dana.franaka na broj 21 (koliko je imao godina) i na sreću ne znajući dobio je 3600. . Rastignac je bio pozvan kod gđe. godinu. de Nucingen i reče joj.franaka”. a sestre mu poručuju: “Ako hoćeš mogli bismo se odreći rupčića i sašiti ti košulje !”. a tu raskoš predstavljalo je posuđe i jelo. svrati do oca Goriota i ispriča mu da je upoznao njegovu kćer Delphine. Jesam li ja pokrao svoje sestre?” pomisli i osjeti kajanje. Opet je ocu morao ispričati kako je bilo kod njegove kćeri Delphine. “Možda samo oni koji vjeruju u 11 . samo na prozivke. da je on susjed njezinom ocu. Nije išao više ni u školu. a pratiti ćete me i u Italiens (kazalište). Ulazak u otmjeno društvo Rastignac je dobio pismo od majke i sestre. . Nisu ga više primali u palači Restaud. donijela je sav miraz. sav je bio uplakan. Odlučio je platiti upisninu za 2. te novac od prodanog nakita. Poslije šetnje u Tuileriesu prijavi se kod gđe. kako bi platio mjenicu svoje kćeri”. kao da me neka struja nosi prema vama. . Govorila mu je kako joj je loše u braku. Svi pogledi bili su upereni prema njima. Starac i student postali su veliki prijatelji. On pomisli da sanja. a sada nema ništa. Delphine. a imao je samo tanak pokrivač.franaka. Odlagao je učenje do ispita. “Sada imate 7200. Beauseant i ona ga pozove na objed.franaka i opet nasumce stavi cijelu svotu na crvenu boju. Da sam barem mogao živjeti kod njih. Kakova je to bila raskoš na stolu. Da se obratim ocu. Poslušajte me i idite” šapnu mu bankar.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ plemeniti osjećaji i te strahovite žrtve trebaju mu poslužiti kao ljestve da se dospije do Delphine de Nucingen. “On mi daje samo za moje osobne izdatke određenu svotu. Ona je bila očajna i nije to krila. samo da su im muževi dobri. ali sestra i ja smo ga upropastile. Te večeri upozna Eugene gđu. “Ali gospodine kako možete živjeti u ovakvoj rupi. U kockarnici stavi 100. “Nisam ni sanjao da ste tako lijepi” i on ostane pored nje do kraja predstave. i 3. Kada se vratio u pansion. da iskorištava žene ili da lovi bogatstvo. “Vi ste me spasili !” zagrli ga presretna Delphine. “Moje kćeri su dobre. Kotač se okrenuo i dobio je opet 3600. Delphine mu ponudi torbicu: “Idite u kockarnicu. Dobri je čovjek ležao na lošoj postelji. Pod je bio vlažan i pun prašine. pored toliko bogato udomljenih kćeri” reče Eugene. bio bih presretan. a dade mu i 1000 franaka od dobitka u kockarnici. a njemu ostavila ostatak. “Ma što će meni bolje ? Moj život je u mojim kćerima !” reče Goriot. Majka ga savjetuje da pametno uloži novac. nije bilo tapeta. Na taj način je dobio 15 mjeseci slobodnog vremena u Parizu. . Sjetio se oca Goriota kako noću u sobi svija svoje srebro. Prvi puta je bio u sobi oca Goriota i nije mogao sakriti svoje zaprepaštenje kada je vidio tu rupu u kojoj je živio otac i sjeti se raskošne haljine njegove kćeri.franaka. a u kaminu nije bilo ni traga od vatre. Društvo je bilo vrlo otmjeno. Kada je Eugene pročitao pisma. stavite 100 franaka ili izgubite sve ili donesite 6000. meni bi bilo dosta samo da slušam njihov glas i srce bi mi igralo od radosti”. To isto je učinila i tvoja majka sa svojim nakitom. no on je želio znati razlog toj zlovolji: “Htio bih da budete samo moja !”. Zahvaljujući vama ja sam postala slobodna i radosna”. franaka. Promatrači su ga zavidno gledali. Uzela je 6000. . Na prozoru nije bilo zastora. pa onda u posljednjem trenutku sve naučiti naizust.

To je bila potvrda da je on odbjegli robijaš: “Lako ste zaradili 3000. pa je potpisao mjenicu gospodinu Vautrinu i dobio novac. Želio je iseliti iz pansiona. pljesnite ga rukom po ramenu i pazite hoće li se na koži pojaviti neka slova”. Frederic de Taillefer teško ranjen u dvoboju. morati će obustaviti plaćanje.franaka da izbjegnemo ovaj neugodni put. Obavili smo mnogo posla za jedan mjesec bez vašega znanja.i izbaciše cinkarošicu iz pansiona. Victorina naslijediti će očevu ljubav i imanje. Ja bih ti dao 6000. a od svoga miraza od 800000. Ovaj dvoboj bio je u suprotnosti s njegovim nadama. no ako pričekam godinu dana. “Novac je život ! Novac je sve!” – govorio je otac. Maxime je bio spašen! – ali ja sam mrtva”. U međuvremenu Goriot prizna Rastignacu da odobrava njegovu vezu s Delphine i otkrio mu tajnu: “Sve je sređeno za njegovo preseljenje u novi stan. a tebe s gađenjem. Poireta. potajno čine dobro” a Eugene je vjerovao u Boga. Michonneau i gosp. ja ću vas uvijek mnogo voljeti”.franaka uložiti će u dobre nekretnine”. “Posao je obavljen – Vautrine!” reče Eugene. propala sam moj jadni oče! Da bih spasila Maximov život.franaka rente godišnje. “Sutra ujutro gđica. “U ime zakona i kralja” – reče policajac – ostalo se izgubi u galami. Victorine je bila pozvana da dođe u kuću svoga oca. Rastignac je bio zaprepašten. čuvao ga i stavljao na raspolaganje bjeguncima ili njihovim obiteljima. “Priznajem da sam Jacques Collin (Žak Kolin) zvani “Bježi-Smrt” osuđen na 20 godina robije u okovima. a danas ima milijune” reče Vutrine i u tom času pade kao svijeća.franaka” reče Poiret. Delphine. . jučer je bila bez novaca.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ Boga. “Tko me izdao?” – zapita Collin. Oni mene gledaju sa strahom. Slijedećeg dana stigla je obavijest da je mladi gosp. To je bio znak da je napitak počeo djelovati. . Bježismrt Rastignac se neko vrijeme sasvim prepustio užicima. ako je bilo naznačeno u oporuci. zbog kojih je morao poslati velike svote u inozemstvo. Bio je u društvu gđe. Gospoda Goriot i Eugene sele se iz pansiona u divan samački stan koji mu je priredila Delphine: “Ah. a i kockao se na veliko: “Katkad je mnogo dobijao. Gđica Michonneau dogovori se s agentom za 3000. No Vautrine se brzo oporavio nakon lijeka kojega je dobio. “Ti si me izdala stara gaduro. “Ako ga natjeram da mi vrati miraz. svucite ga. Dvije kćeri Eugene saznaje da je muž njegove ljubljene Delphine uložio sav novac i svoj i njezin u poduzeća. “Eto. Restaud je saznao: “da je samo nakit prodan za nižu svotu i treba još 12 . . U tom trenutku uđe grofica. primao je novac od robijaša. druga kćerka Goriota i reče: “Ja sam nesretna. Van uhodo “ . Prenesite ga na krevet. Policija ga je htjela uhititi uz pomoć gđice. znatiželjnice!. Ona će primati 36000. . franaka: “da u vino sipa napitak koji će izazvati njegovu prividnu smrt. Katkad je ostao bez i jednog novčića i sada je imao dugova. on će udvostručiti moj miraz kupovanjem nekretnina” – jadala se ocu. svoju sreću. Na vratima blagovaonice pojavila se policija. Moj će mu momak zadati smrtonosni udarac u čelo”. Vautrin je bio zelenaš. pa je odlučio obavijestiti gospodu Taillefer oca i sina. Vautrin je bio odbjegli robijaš poznat pod imenom “BježiSmrt”. ugledali su dva kobna slova. Kada su mu skinuli košulju. odnijela sam zelenašu obiteljske dijamante do kojih je mome mužu veoma stalo. ti si mi priredila onu navalu krvi. a katkad mnogo gubio!”.

ali poslije plesa” odgovori Delphine. Oni su moji ubojice !” Padne na zaglavlje kao da ga je malj udario. on je iskvario svoje kćeri. Potrošili smo novac za uređenje stana. Ništa više nemam!” – zajeca otac. Obje kćerke spremale su se na bal kod gđe de Beauseant. mene strašno boli! Osveta! Moji zetovi ne daju im doći ! Smrt Restaudu. I sestre se naljute jedna na drugu. Goriot je želio vidjeti svoje kćerke: “Otiđi još jednom do njih. a sada vidim da me nikada nisi voljela”. jer se kasno vratila s bala”. jer je on obožavao tu ženu. Eugene uplašen. “Blagoslov im dajem” – reče naprežući se – “blagoslov”. a one su mi prodavale neko sitno zadovoljstvo. Kada bi one bile tu. Rastignac je razmišljao mnogo o ocu Goriotu i želio prikupiti mnogo razloga da bi opravdao postupke Delphine. Očeva smrt Eugene se uplaši kada je vidio koliko se promijenilo njegovo zgrčeno blijedo i sasvim iscrpljeno lice. Vi njima dajete život. neće doći! Tek na samrti spoznajemo što su djeca. Nakon toga ode do gđe. bez novca i želi vidjeti svoje kćeri”. Obje imaju kameno srce. ali mu je bilo sve lošije. “Ni jedna!” – odgovori starac i uspravi se u postelji. Restaud je morala obaviti važan posao. umrijeti ću od bijesa! Ja izdišem. smrt Alzašaninu. Sluga Christophe se vrati jer nije mogao niti s jednom od kćeri razgovarati. Kada se vratio vikontkinja reče: “Mislit ću često na vas. Sve je bilo radi novca. “Nemam novaca” – reče otac “I više ništa od 1200. one bi me previjale i njegovale. I tako su me kćeri izbacile iz svojih domova.franaka da bi podmirila dug.franaka na Goriotovo ime: “Evo vam cijela svota gospođo. gdje su te osobine rijetke”. vaš razgovor me je probudio i tako saznao koliko dugujem gospodinu Goriotu”. Eugene ugleda obje kćerke gospodina Goriota i to rastuži Rastignaca. Nucingen i zatekne je u postelji: “Prehladila sam se kada sam se vraćala s bala i očekujem 13 . U ovoj nevolji nadao sam se pomoći od tebe. “Hajdemo odjuriti na čas da ga posjetimo !” reče Eugene. gđa. Kada bih imao blaga da im ostavim. “Hoću.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ 12000. a on je obećao da će se opametiti i da više neće kockati”. ne bih se žalio”. Na balu vikontkinja Beauseant zamoli Rastignaca da ode do markiza de Ajuda i da joj vrati sva njezina pisma. Odjednom se sruši. . Dijamanti obiju kćeri podsjetiše ga na bijednu postelju na kojoj leži otac Goriot. vi ste mi se učinili dobar i plemenit. Reci im da se ne osjećam dobro. Hoću vidjeti moje kćeri! Ja sam ih stvorio! One su moje! Ako ne dođu? – ponovi starac jecajući – “Ja ću umrijeti. franaka doživotne rente. spavaju. Goriot umire u jednoj bijednoj rupi. “Samo ga čudo može spasiti!” – reče student medicine Bianchon. Otac je bio jako uzrujan. Grof odgovara: “Ja mnogo ne držim do njega. Strpljivo sam podnosio sve uvrede. uzme mjenicu koju je potpisao Vautrinu i napravi propisanu mjenicu na 12000. Ja sam za sve kriv. Spavao sam. “Vi mi kidate srce! Umrijeti ću zbog vas! Obje ste pogriješile. ja sam ih naučio da me vrijeđaju. pa je legao da se odmori. a Delphine spava. naivan i iskren usred toga svijeta. sve je bilo samo pretvaranje. Kada su sišli među goste. Rastignac ode do gospođe Restaud da je obavijesti da joj otac umire: “Gospodine grofe. Doći će ga posjetiti čim budu ispunile svoje obveze prema meni i mome djetetu”. Drugi dan mu je bilo još lošije. Nisam znao ni o čemu razgovarati. unesrećio mene i narušio mir moga doma. “Imaju posla. recite gospođi da gosp. a ona vas tjeraju u grob. .

“Da ste na samrti. “Potražite svećenika i položite starca na odar između dvije svijeće u praznoj sobi”. koji se pokupiše sa svećenikom. da ga mogu pokopati. pjevač i crkvenjak obaviše pogreb za 70 franaka. U sobi je doktor operirao oca Goriota. niti je itko došao. zapovijedi da se ureže na grobu natpis”: “OVDJE POČIVA G. Ja sam bestidnica. Eugene je platio svećenika. kada je zamolio kratku molitvu koju je platio student. Tužno se zagledaju u grob i u njemu pokopa svoju posljednju suzu koja odleti u nebo čim je pala na zemlju. GORIOT OTAC GROFICE de RESTAUD i BARUNICE de NUCINGEN SAHRANJEN O TROŠKU DVOJICE STUDENATA” Uzalud je Rastignac dolazio kćerima. da bi pokrili sanduk zemljom Rastignac je morao dati napojnicu. samo me vi volite. nisu ga htjele primiti: “Njima je umro otac. Založio sam sat. a i jedna se mora dati za pokrov. Gospođa Vauquer reče: “Otac Goriot nema više ni santima. “Nasie! Fifine!” reče otac. Rastignac napiše pismo barunu i grofici da pošalje ljude koji će podmiriti sve troškove oko pogreba. Treba mu odjenuti bijelu košulju i promijeniti posteljinu” reče liječnik. bez prijatelja i rođaka. stavljen na dvije stolice u toj pustoj ulici. 7. društveni život Pariza 14 . Kada se vratio u pansion Eugene je zaplakao kada je na ulazu spazio mrtvački sanduk jedva pokriven crnom čojom. On je sretan što može javiti samrtniku da će mu bar jedna kćer doći. Jedno ružno škropilo bilo je umočeno u pokositrenu posudu punu svete vodice. Kada su smjestili sanduk u pogrebnu kočiju. “Nema mu više pomoći. dođoše dvoja kola s grbovima grofa de Restauda i baruna de Nucingena. Restaud ipak je došla i kad ugleda oca briznu u plač: “Oprostite moj oče! Svi me mrze. Pekli su mu leđa srebrnim nitratom. trebalo bi da otpuzite k svome ocu. očinska ljubav.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ liječnika” – reče Delphine. Kako zetovi nisu poslali novac. “Moj otac jamačno nije toliko bolestan kako vi kažete. Grobarima. “Ah moji anđeli!” i odleti njegova duša. Spustiše tijelo oca Goriota u raku oko koje su bile sluge njihovih kćeri. pa je posudio od sluge Christophera 20 santima. ali prazna i otpratiše mrtvački sanduk do groblja Pere – Lachaise. “Ako zetovi i kćeri ne budu htjeli vratiti novac koji si dao. Tko će meni nadoknaditi troškove ?” – udovica kao da nije u stanju izgubiti. one su dobre za mrtvaca” – šapne sluškinji. pa su u velikoj žalosti”. Ako bih dala plahte za čovjeka koji samo što nije izdahnuo.  uz Eugenie Grandet najslavniji Balzacov roman  tema: uspon u visoko društvo. Idem. Sutradan Rastignac i student medicine prijavili su starčevu smrt. On bi svisnuo od tuge kada bi moja bolest postala pogibeljnom zbog toga izlaska. a student je u svojoj bolnici kupio bijedni mrtvački sanduk. “Zašto ne nosite svoj sat?” Student joj šapne na uho: “Vaš otac nema čime kupiti pokrov u koji će ga večeras poviti. No on nije imao novca. Delphine nije došla jer se je posvađala s mužem oko novca. “Uzmi prevrnute plahte iz sobe br. To je bio posljednji lijek za koji znanost zna. On vas zove” – reče Eugene. Gđa. idem – ja ću prije vas stići” reče Delphine. nisam ga cijenila. ne možemo ga spasiti. jer crkva nije bila bogata da bi molila besplatno. koji je tražila od oca. jer ništa drugo nema. bez pratnje. ali lijek bez pomoći. Doći ću poslije liječničkog pregleda”. Otac je umro!” vrisnu grofica i onesvjesti se. bez sjaja. U crkvi dva svećenika. To je bila siromačka smrt.

mnoštvo detalja)  teorija sredine (miljea)  detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje  Balzacova tehnika opisivanja sadrži barem 3 elementa: vizualni (detaljan vanjski opis likova i prostora). pitanja dobra i zla. Dostojevski Razdoblje: REALIZAM  v. „Krist očinstva“  svi važniji likovi žrtve su opsjednutosti jednom strašću ili fiksnom idejom 4. sve tri vezane uz stanare pansiona gospođe Vauquer – J. nekadašnjeg robijaša. zatim pomilovan i prognan u Sibir.).) – nakon povratka s robije (koju je opisao u Zapisima iz mrtvog doma. 1871. sociološki (imovinsko stanje.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~  vrlo složena i dramski koncipirana kompozicija. 1861. krivnje i odgovornosti 15 . Eugena de Rastignaca. 1846. ZLOČIN I KAZNA ~ Fjodor M. psihološki (ugođaj. Otac Goriot Biografski podaci o autoru: Fjodor Mihajlovič Dostojevski  1821. zbog čega je osuđen na smrt. nekoć bogatog tvorničara tjestenine. klasna pripadnost)  čiča Goriot  „Vječni otac“. socijalno podrijetlo. propovijeda neprotivljenje zlu silom. u kojoj se paralelno razvijaju i međusobno isprepliću tri fabularne osnove. te zapada u misticizam i mesijanizam. – 1881. socijalni i psihološki portret)  portretiranje s pomoću ambijenta (opis portreta.Goriota. uz Tolstoja najveći predstavnik ruskog realizma  studirao vojno inžinjerstvo na Vojnoj akademiji u Sankt Peterburgu  sudjelovao u utopijsko-socijalističkom kružoku Petraševskoga.J. sirmomašnog plemića koji je iz pokrajine došao u Pariz na studij i tajanstvenog Vautrina. gdje je proveo deset godina  na početku svog stvaranja kretao stopama Gogoljeva realizma i zastupao napredne društvene poglede (roman Bijedni ljudi. a rasplet mu je vrlo kratak i uključuje obrat u radnji  novac kao osnovna pokretačka snaga  najčešći realistički postupci:  portretiranje (fizički.  ruski romanopisac. traži izlaz u pravoslavlju i svjesno pristaje uz carizam i slavenofilstvo  mijenja se i tematika njegovih djela  moralni aspekti ljudske egzistencije.). koji je vješto upravljao sudbinama ljudi  karakteristična kompozicija – čitateljevu pozornost usmjerava na uvodni dio romana. karakterne osobine). napušta i osuđuje revolucionarnu djelatnost (roman Demoni.

Na početku romana ga susrećemo kako sa svoje dvadeset i dvije godine izbjegava gazdaricu jer mjesecima nije platio stanarinu. Raskoljnikov ljutit odlazi. Mati ga je izvjestila o teškom životu Dunje. a strašno je bogata. Žena mu je to doznala pa je isprva okrivila Dunju. pritom je strašno gruba prema svojoj dobroćudnoj polusestri Lizveti koja radi za nju. ZLOČIN I KAZNA." Raskoljnikov je bio izvan sebe jer su ga dovele pred gotov čin.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~  zanimljiv kriminalni zaplet poslužit će mu samo kao okvir u kojem će raspravljati o problemu zločina i kazne kao takvome. Rodja Romanovič Raskoljnikov je siromašni nesvršeni student prava u S. U prljavoj sobici sluškinja Nastasja mu donese majčino pismo puno ljubavi koje ga raznježi i rastuži. njegove sestre koja je služila u gospodskoj kući a gazda se zaljubio u nju pa ju je htio iskoristiti. "Pouzdan i imućan. ima doduše 45 godina ali još se može svidjeti ženama. Njih dvije su teškom mukom slale sinu novac u grad i polagale su velike nade u njega. Kasnije saznajemo (iz njegovih meditacija i sjećanja) da je jednom u krčmi čuo razgovor mladića koji se žalio svom drugu na staru lihvarku koja se bogati lukavim otkupom vrijednih predmeta od siromašnih ljudi za male novce. pukla je sramota u selu. Raskoljnikovu je taj razgovor bio početak kovanja planova o ubojstvu i krađi. razvratnici i nemoralni tipovi. IDIOT. a ona mu daje samo rublju i 15 kopejki jer nije na vrijeme otkupio prijašnji prsten pa je ostao dužan. no uskoro je saznala istinu pa je ponovo rehabilitirala Dunju. stoljeća  glavna djela: PONIŽENI I UVRIJEĐENI. Mladić je razvio teoriju kako bi babu valjalo ubiti jer je kao stjenica koja pije krv. U glavi mu se stvara razbojnički plan. Raskoljnikov ga otprati kući gdje nije bio pet dana. Raskoljnikov izvuče i ostavi 50 kopejki i nestane kad je počela vikati i na njega. Odlazi kod stare lihvarke Aljone Ivanovne založiti džepni sat. a žena ga poče vući za kosu i tući. a kći Sonja je postala prostitutka da bi prehranili ostale dvije djevojčice i jednog dječaka. nesebične ličnosti. u želji da otkrije tajne pobude ljudskih postupaka  prekapa po najskrivenijim predjelima ljudske psihe. BRAĆA KARAMAZOVI (sve romani) ZLOČIN I KAZNA  SADRŽAJ: Prvi dio Mjesec srpanj. etičkim i filozofskim problemima  dvije vrste likova – s jedne strane cinici i buntovnici protiv društva. Petersburgu. patnje i pasivne podložnosti  snažno djelovao na razvoj moderne zapadnoeuropske proze 20. Mati mu je pisala i o skoroj Dunjinoj svadbi za dvorskog savjetnika Petra Petroviča Lužina. Nakon posjeta lihvarki (koji je bio proba jer je osluškivao što i kako ona ključevima otvara) u krčmi je upoznao propalog činovnika Marmeladova koji mu je otvorio dušu tužnom pričom o obitelji koju je upropastio zapivši sav svoj novac. razvija dugotrajne rasprave i diskusije o moralnim. a u traganju za odgovorima na pitanja koja ga muče. Nisu ga pitale za mišljenje o 16 . a s druge strane požrtvovne. koje su u životu odabrale put ljubavi.

U snu je Raskoljnikov dječak i plačući ručicama udara vlasnika kobile a otac ga odvlači nemoćno. Pružio je starici čvrsto svezani smotuljak koji je trebao biti srebrna tabakera.Komadići i odlomci nekakvih misli rojile su mu se u glavi. Pozvonio je na vrata. No u stanici je saznao da ga je gazdarica tražila jer nije plaćao stanarinu. a majka i Dunja putuju o svom trošku. Odahnuo je. pao je u groznicu. ali kad je inspektor Fomić pričao o ubojstvu lihvarke .prolaznici su mislili da je pijan. a kad se drugi nakratko izgubio Raskoljnikov se spustio kat niže i sakrio u stanu kojeg su ličili pa su vrata bila otvorena. Sakrio je ukradene stvari u rupi u zidu." Kad je htio pobjeći." Drugi dio Ležao je vrlo dugo i razne misli su mu se rojile glavom..srušio se u nesvjest. Petersburg škrinju "na svoj račun". Vratio je sjekiru na mjesto sve u bunilu.. Za to vrijeme su svi počeli komentirati ubojstvo. Odjednom je začuo korake u susjednoj sobi. Nastasja mu je donijela poziv od policije . Nisu ga zapazili. zaprepastio se kad je ugledao Lizvetu i potom ju je ubio. ni na jednoj se nije mogao zadržati. "A što ako sam onda baš ja ubio babu i Lizvetu?!" Neki vrag mu nije dao mira i ušao je u kuću i sobu gdje se zbilo 17 . u prvi mah su optužili soboslikare! Dok je bio u krevetu posjetio ga je Lužin. no lihvarka je nešto sumnjala pa nije odmah otvorila. Za šankom je drsko izazivao Zamjotova pričajući mu o zločinu i izazovno ga gledajući u oči. doktorom požrtvovno njegovao. nije mogao uzeti sjekiru iz kuhinje jer je u njoj bila Nastasja (nepredviĐeno) ali imao je sreće kad je zavirio u kućepaziteljevu kućicu gdje nije bilo nikoga. Shvatio je da će lihvarka tada biti sama i da je to prilika za ubojstvo. Jedan je krenuo po pomoć. On stalno preispituje sebe. svoje postupke. U stanici se posvadio s poručnikom Iljom Petrovičem. "Znoj je curio s njega. šija mu je bila posve mokra . a Razmihin ga je s prijateljem Zosimovim. buncao je. Tri puta ju je udario sjekirom po tjemenu i zatim u sobi iz škrinje natrpao džepove raznim zlatnim predmetima.umoran je zaspao i sanjao mračan san o kobili koju su pretukli željeznim šipkama jer nije mogla trkom povući zapregu. koliko se god trsio. U prolazu je čuo razgovor trgovca s Lizvetom da će sutradan u sedam sati navečer doći trgovcu. ali ni jedne misli nije mogao uloviti. Raskoljnikov se čudio Dunji i bio ljut na nju. sanjao da je Ilja istukao gazdaricu). U kaputu je zašio traku u kojoj će visjeti sjekira. U strahu je "blago" skrio u gradu ispod nekog teškog kamena.dvojica su lupala i shvatila da se zbiva nešto neobično.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ čovjeku koji je "čini se dobar" i otprema na put za S. sasvim neočekivanog umorstva.protrnuo je.osobito nakon tog drugog. Čudno se ponašao (ušao kod Razmihina i odmah izašao. SAN . začuo je korake i zakračunao vrata . moral ljudi i vremena.. "Strah ga je hvatao sve više i više . Probudivši se zaklinje se kako on ne može učiniti "ono". Cijelo to vrijeme je Raskoljnikov razmišljao o svom ponašanju i još uvijek zdravom razumu. ušao u neku krčmu i majčinim novcem nagradio neku prostitutku iz čistog hira. Na vrh jezika mu je bilo da prizna. ali zatim razmišlja o događaju koji je odredio njegovu sudbinu. a Raskoljnikov je slušajući komentar na pismo njegove majke rekao:"Tornjajte se dovraga!" Još onako slab pobjegao je iz sobe i lutao gradom.

Obećao je da će doći sa Zosimovim i održao obećanje. Kad je odlazio mala sestrica je dotrčala i rekla da Sonja pita za adresu. Dirljiv prizor kada žena pomaže mužu. Treći dio Razmihin je nagovorio Dunju i majku da odu kući. inspektoru.. mati nije mogla prepoznati sina. ona je davala sve od sebe da mu olakša posljednje trenutke. Lužin im je poslao pismo i dogovorio sastanak S Dunjom i majkom pod uvjetom da Raskoljnikov ne bude tamo. Dunja je o tome željela odlučiti sama.. jer su na zamotuljcima kod starice našli napisano i njegovo ime. ponosnu i naočitu Dunju. ali se na prvi pogled zaljubio u visoku." Srušio se u nesvijest. Vrativši se kući dočekale su ga majka i sestra vrištavši od uzbuĐenja. Na kraju ga je čak pitao je li vidio soboslikare one noći Raskoljnikov se nije dao prevariti. "Ali on stajaše kao mrtav.nije mogao. Raskoljnikov stalno razmišlja i preispituje svoj čin.Majka. Pop ga je ispovijedio okrvavljenog.. Raskoljnikov je Razmihinu otkrio da je i on zalagao neke predmete kod stare lihvarke i Razmihin ga je uputio k prijatelju Porfiriju Petroviču. sestra. "Pod je opran.. Porfirij se pokazao lukavac i šalama i pitanjima je provocirao Raskoljnikova.. Bit će manje štete!" Govoreći to.. Na cesti je čuo graju i približio se . To je bila tek bolest. Raskoljnikov je samo uspio reći da je Lužin podlac i da se on protivi vjenčanju. provocirao je radnike koji su ureĐivali stan. upropastio mi je život! Hvala Bogu što umire. a pop moli da mu oprosti. "Ili on ili ja!" Razmihin ih je pratio do stana umirujući ih. hoće li ga ofarbati?! Nema krvi?!" Otjerali su ga. Možda sam tu i pogriješio. pa da joj kažem?! O kako sad mrzim tu 18 . ali nisam prekoračio granicu. nije ni ruke podigao da ih zagrli .zaprega s konjima je pregazila pijanog Marmeladova.. "Ma ta je pijanica zapila sve što je imala. Tada u sobu uleti Sonja da pozove Raskoljnikova na pogreb . nisam ubio čovjeka nego načelo! Načelo sam zaista ubio. Sutradan se Raskoljnikov našao s njima.mislio je uzrujano i palhovito. htio sam što prije preskočiti granicu.. Samo su još njega i čekali. ostao sam na ovoj strani. Dunja i mati su se tome usprotivile. Dao je Katarini sve rublje što je imao i rekao da on snosi troškove sprovoda. Grliti je i misliti: kad bi ona znala..svi se zbune. da mu pomogne. "Vrlo važno za babuskaru!". on se suprotstavljao sestrinoj svadbi. Na vratima se pojavila Sonja i Marmeladovu su zasuzile oči. da će se on pobrinuti za Raskoljnikova. Zatim se inspektor interesirao o članku Raskoljnikova izašlom u "Periodičnoj riječi" u kojem je Raskoljnikov izložio misao o običnim i neobičnim ljudima koji vuku svijet pa im se može oprostiti čak i zločin ako to znači napredak čovječanstva. ali je razgovor svejedno zapinjao. Raskoljnikov je zadivljen Sonjinom mršavom prilikom s predivnim plavim očima.. ali nije sad to važno.. Bio je pijan jer se upravo vratio s tervenke.. nisam. a Razmihin se razbjesnio na Porfirija.... ne trpim ih u svojoj blizini. uvjeravao da mu nije ništa.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ ubojstvo. koliko sam ih volio! Zašto ih sada mrzim. a Raskoljnikov se rastrči oko nje upoznavši ju sa svima. Raskoljnikov se zauzeo za nastradalog i pomogao da ga odnesu u kuću.. majci je sve to bilo sumnjivo. raspitivao se i o smrti Marmeladova. Razmihin ih je smirivao. Porfirij je to povezao s psihičkim stanjem zločinca u trenutku zločina (Raskoljnikovu se činilo da mu je Porfirij namignuo). Žena Katarina Ivanova bila je izvan sebe.

natjerao ju je da mu čita Bibliju uskrsnuće Lazarovo. Zaspao je u bunilu. a Porfirij se zbunio. Otkrio je da je Marfa oporučno ostavila Dunji 3000 rubalja i nek se ne udaje za Lužina jer je nitkov! Na izlazu ga je vidio Razmihin. da je pitao za krv. Raskoljnikov je pošao Porfiriju koji mu je natuknuo da ga želi ispitati. Raskoljnikov ga je htio otjerati. Raskoljnikov se odmah zatim oprašta od majke i sestre i taj oproštaj izgleda konačan.. Vrati se k njima i čuvaj ih uvijek!" Iznenada se okrene i ode. a Svidrigajlov neobično hladan i miran. Četvrti dio Svidrigajlov je muž pokojne Marfe Petrovne koji je pokušao napastvovati Dunju kad je radila za njega. Razmihin ga je pokušao zaustaviti. "Sad imam samo tebe. ali Raskoljnikov ga je nijemo gledao. Porfirij ga je u šaljivom tonu doveo do ludila i Raskoljnikov je zavikao da to ne dopušta. sudbinom i žrtvovanjem za dobrobit svoje porodice. u trenutku kad je htio izići otvorila su se vrata i pojavio se čovjek koji mu je na ulici šapnuo da je ubojica. Razmihin problijedi kao krpa. a cijelo je predsoblje puno ljudi. baš kao da je nisam ni ubio! Lisaveta! Sonja! Sirotice moje krotkih očiju. Lužin je u žučnoj raspravi napao Raskoljnikova i pozvao se na svoju velikodušnost prema "ozloglašenoj" djevojci i siromašnoj majci koje je htio spasiti od neimaštine... Razmihin i Raskoljnikov. Raskoljnikov je došao sebi i uzvratio mu:"Nećete mi pokazati ono naše malo iznenađenje?!" U stanu.. soboslikar s priznanjem da je on ubojica. Raskoljnikov je pošao Sonji koja se oduševila kad ga je vidjela. sanjao da udara babu sjekirom.. pogled mu je prodirao u dušu. Hajdemo zajedno. Dunja je pobjesnila i zajedno s bratom otjerala iznenađenog Lužina. "Razumiješ li sad? . No ovaj mu se stane izvinjavati što ga je krivo 19 . U svratištu majke i Dunje sastaju se Lužin. Porfirij mu je obećao iznenađenje. Kad se probudio kraj kreveta je sjedio Svidrigajlov. Rekao joj je da je danas raskrstio sa sestrom i majkom. smisao kako se nešto budi u njemu. čitavo vrijeme osjećajući kako mu se vraća želja za životom.. Nešto čudnovato kao da je prostrujalo izmeĐu njih.bila je zaprepaštena. "Uhapsite me ako želite. ali nemojte se poigravati sa mnom. Oboje smo prokleti.upita Raskoljnikov a lice mu se iskrivi od bola. pitao ju je vjeruje li u Boga i kako on može dopustiti takvu bijedu. što su obojica shvatila.Mile moje!" . Raskoljnikov je bio izvan sebe. Odjednom se Razmihin lecne. Od te večeri Razmihin im je postao sin i brat.. bio je ganut njezinim izgledom. Porfirij je znao da je Raskoljnikov odlazio babi.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ babuskaru! Mislim da bih je i po drugi put ubio kad bi oživjela! Sirota Lizaveta! Zašto se ona morala tamo zateći? Čudno je ipak zašto na nju i ne mislim. pa ćemo dalje zajedno!" Ako sutra opet dođe reći će joj tko je ubio Lizavetu . nešto užasno ružno. On ju je ispitivao o njezinu životu. Nekakva misao proleti kao kakav nagovještaj. obrazloženje njegova postupka i pojava unutrašnjeg monologa inače kategorije modernog romana. "kao da je iznikao iz zemlje" Raskoljnikov se sledio. ali u jednom trenutku uđe Nikolaj..ovaj je komentar najbitnija odrednica romana. Lužin je čak zatražio da mu vrate troškove puta.. ali mu je ovaj ponudio 10000 rubalja za Dunječku bez ikakvih protuusluga.

Sjevnula je očima i odgovorila neka pođe do raskrižja. nikad i nigdje!.." Sonja mu nije povlađivala i upitao ju je što da radi." Raskoljnikov je izašao iz sobe bodriji nego ikad.krznar. Lebezjatnikov osupnut Lužinovim postupkom izrekao pravu istinu. Živio je u sobi sa studentom Lebezjatnikovom (koji je imao moderna načela . uzviknu Sonja. (On je bio to iznenađenje o kojem je Porfirij pričao. "Onda nećeš me ostaviti Sonja? . Srećom je na daći (obredu u čast pokojnika) pred raskalašenom gomilom koja uopće nije došla oplakati Marmeladova nego najesti se.. na sav glas:"Ubio sam!" Pa će ti Bog opet vratiti život. odvukla je dječicu na cestu. kud ti tud i ja! O Bože! O jadne li mene! I zašto.to nije mogla razumijeti. Na Raskoljnikovo zaprepaštenje izrekao mu je iste riječi koje je Raskoljnikov izrekao Sonji. Raskoljnikov je u sebi odlučio. stajao je iza vrata i čuo razgovor.reče on gledajući je gotovo u nekoj nadi. i pjevala. "Sad ćemo se još ogledati. -Neću. onako nemoćna podsjetila ga je na Lisavetu. da prihvati kaznu. "Stani i pokloni se. Peti dio Lužin se nije predao i u glavi je smišljao osvetu. -Svuda ću za tobom. objesila mu se oko vrata.život u komuni. a on se nije kajao . tjerala ih da plešu i prosila novac. Katarina Ivanova je imala histeričan napadaj. neću. Jesam li puzav stvor ili imam PRAVO. jer ju je gazdarica istjerala iz stana.) i poslao ga po Sonju kojoj je velikodušno dao 10 rubalja praveći se dušebrižnik. Dok joj je s mukom govorio. i reci svima. Umrla je u hropcu na cesti okružena znatiželjnom gomilom. Užasnuto je uzdahnula:"Bože!" Odmah ga je potom uhvatila za ruke. pokajao se i došao u stan ispričati se. žena može varati muškarca jer mu nije rob. Raskoljnikov je odlučio Sonji priznati zločin.) "Oprostite mi zbog klevete i zloće. zbog sebe sam ubio. zašto te prije nisam upoznala!" Raskoljnikov se lomio u sebi zašto joj je rekao jer ona nije mogla shvatiti motiv zločina. otišla je čak do nekog generala. Dala mu je drveni križić da ga objesi oko vrata. a onda se pokloni cijelom svijetu. "Nisam ubio zbog toga da pomognem majci ." reče smješeći se pakosno.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ optužio i prokazao Profiriju jer je vidio Raskoljnikova onu večer kad je zavitlavao stanare i pazikuću. iz iste veže i nije htio da Raskoljnikov proĐe nekažnjeno. Jednostavno sam ubio. samo zbog sebe! Nešto sam drugo morao shvatiti. Sve to nije spriječilo Sonjinu maćehu Katarinu Ivanovu da se počupa s gazdaricom Njemicom koja se pravila dama i smješno govorila ruski.koješta! Nisam ubio ni zbog toga da se domognem sredstava i vlasti pa da postanem dobrotvor čovječanstva. poljubi zemlju koju si oskrvnio. Raskoljnikovu je prišao Svidrigajlov obavjestivši ga da je preuzeo brigu o mališanima i Sonji i da će tako utrošiti onih 10000 rubalja namjenjenih Dunji.. I Svidrigajlov mu je priznao da stanuje stan do Sonje i da je prisluškivao 20 . a on je obrtnik . morao sam doznati jesam li gnjida kao svi ili sam čovjek? Hoću li moći preskočiti zapreku ili neću. ne znajući ni sam Lužinove porive. na sve četiri strane. Hoćeš li?" Znao je da ona misli na robilu. ali joj je skrivečki gurnuo u džep presavijenih 100 rublji kaneći je optužiti pred svima da mu je Sonja ukrala novac da bi okaljao nju i Raskoljnikova pred Dunjinim i majčinim očima i vratio izgubljeno povjerenje. no kad se Nikolaj pojavio.

Raskoljnikov je pohitao do Svidrigajlova. "Smanjit će mi kaznu. a sam sebe smatra za poštena čovjeka. sve do konačne katastrofe.što Porfirij sprema? I zaista." Raskoljnikovu su se oduzele noge. pustivši ju da izađe. dragi moj Rodione Romanoviču nije Nikolaj ništa kriv! Posrijedi je fantastično.. ali je onda na svoj stari lukavi način počeo rekonstruirati zločin i psihološki portret počinioca. "Ne. Šesti dio "Za Raskoljnikova su počeli čudni dani: kao da ga je odjednom obavila magla i zatočila u bezizlaznu. o svojoj mani neutaživoj gladi za ženama). Ušao 21 . Nikolaj pripada ruskoj sekti RASKOLNIKA koji su rado prihvaćali na sebe patnju. ostavivši njoj i Dunji puno novaca. da zna da je Raskoljnikov nevin jer mu je Porfirije sve razjasnio. Raskoljnikov je u nedoumici . namamio u dobro izolirani stan zaključavši za njom vrata. već mnogo kasnije prisjećao tih dana. a on ju je. poimao je da mu se svijest gdjekad mutila i da je tako bilo. a on ju je zagrlio.Pa vi ste ih ubili Rodione Romanoviču! Vi ste ih ubili. a ovaj je pak bio raspoložen i pričao mu o dogodovštinama iz života (zavođenje siromašnih maloljetnih djevojaka. suvremeno. ljude prezire. mučnu osamljenost. Na mahove ga obuzimao bolestan i mučan nemir što je prelazio čak u paničan strah. ga ubiti.. . mračno nedjelo. pokazao se u svijetlu razuzdanog i perverznog čovjeka. "Ne voliš me dakle? ." Najviše ga je mučio Svidrigajlov. inspektor mu je sam došao na vrata..ponudio joj je da će čuvati tajnu. a Razmihin mu je uzvratio da mu je sada sve jasno. ponaša se kao kakav anĐeo.šapne Dunja. nasmijao se. no ona je bacila oružje. doda gotovo šaptom. nije Nikolaj ništa kriv!" Raskoljnikov je samo zadrhtao kao da ga je nešto presjeklo.." Porfirij mu je dao rok od par dana i obećao da ga do tada neće prijaviti. Našao ga je u nekom bijednom svratištu. ne dragoviću moj. Svidrigajlov slomljeno spusti ruke.tiho priupita. bude li dirao Dunju. Ne. Dunja ga je zamolila da ju pusti. "Pa tko je onda ubio?" ne odoli da ne upita jedva dišući. a za uzvrat će joj biti "rob" do kraja života. Kad se poslije. pucala je samo jednom." Svidrigajlov se oprostio od Sonje. S Razmihinom se oprostio i ponovio mu da ga Dunja voli i neka mu čuva majku i sestru. Pokušao se pobuniti ali ga je ovaj pročitao.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ njihov razgovor. I ne bi mogla? Nikad? Nikad. ali ga je samo okrznula. On joj se polako približio i rekao neka pokuša još jednom. Znao je da je sudbina njezine obitelji u njegovim rukama . Ona je usplahireno došla na mjesto sastanka. uz stanovite prekide.. "Kako tko je ubio? . Predložio mu je da se sam prijavi pa će mu smanjiti kaznu i život je pred njim. ubio je. Dunja je istrgla i izvadila pištolj.ponovi baš kao da ne vjeruje svojim ušima . Prethodno joj je napisao pismo u kojem joj je natuknuo o bratovom zločinu. Svidrigajlov ga se jedva otarasio i pošao na ugovoreni sastanak s Dunjom. Raskoljnikov mu je zaprijetio da će. "Pa rekao sam vam da ćemo se nas dvojica još zbližiti!" Sad ga je imao u šaci. Ispočetka je hinio da mu se došao ispričati zbog neugodnosti što mu je zadao. duboko uvjerenim glasom.. kujući u glavi plan. slučaj našeg doba kad se smutilo ljudsko srce .

razbolio se od povrijeđenog ponosa. potpomagao je studenta bolesnog od tuberkuloze. stražar ih nije gledao. Vratio se i rekao: "Ja sam onda ubio sjekirom onu staru činovničku udovicu i njezinu sestru Lizavetu. začas u isti tren. Pojmila je i više nije sumnjala da ju on voli. nešto se u njemu prelomilo.. U očima joj zasja beskrajna sreća. Eto što je jedino on držao za svoj zločin: samo to što nije uspio i što je sam priznao svoju krivnju. propao tako glupo i slijepo. E. poklonio se i poljubio prljavu zemlju. zatim od sestre kojoj je bilo teško." Nikad do tada nije u ruke uzeo evanđelje što mu je Sonja dala (nikad ga nije davila vjerom)." I ubije se. Raskoljnikov se uznemirio i stalno raspitivao za nju.. ali ga je sad otvorio.srce mu je tako snažno tuklo dok je čitao. Stidio se što je on.. nije se kajao zbog svog zločina. Sonja se razboljela i neko vrijeme nije dolazila. Ona se u prvi mah strašno prepala i problijedila kao krpa. srce jednog mrsilo je u sebi neiscrpne izvore života za srce drugog. Sjatiše se ljudi sa svih strana. Teško se razbolio i Sonja je pismom javila Dunji da leži u zatvorskoj bolnici. nije kažnjavan. Epilog Zbog olakotnih okolnosti (sam je priznao zločin za koji je drugi već okrivljen. Naposlijetku je izašao i spustio se do Male Neve (most). Mjesto je dobro i ako te budu što pitali. Raskoljnikov se oprostio od majke. "Ovdje vam nema mjesta. i tada je shvatio da će ostati s njim do kraja. a Sonja je pošla u Sibir s njim. Raskoljnikov je šutke radio i svi su ga kažnjenici mrzili. ona je sjela do njega. da je napokon došao taj čas. ali najednom kao da ga je nešto zgrabilo i bacilo do njenih nogu.." I Petrovič zine. nije mogao priznati zločin i izašao je van. sve pojmi. Poslala mu je pismo pisano olovkom . No nije se razbolio od teškog rada i posne hrane . brzo se odmakao od prozora.. Malo dalje od njega stajala je Sonja. "Kad bi mu bar sudbina poslala kajanje. Porfirij je održao obećanje. sav prožet nasladom i srećom. Stražar ga je mucajući htio potjerati. Jednom je ugledao Sonju kod bolničkog ulaza "kao da ga je nešto ujelo za srce". Pobjegao je od Dunje i učinio na ulici kako mu je Sonja rekla: kleknuo je nasred trga. svejedno. Sjedio je pokraj rijeke. Plakao je i grlio joj koljena. ali oprostila mu je u svojoj ljubavi i zagrlila ga. No. Bolno se prisjećao tog sna. koji ga je ugodno primio. Dunja se udala za Razmihina. Uskrisila ih je ljubav. Ali. Ljudi su se smijali misleći da je pijan. Skočila je s mjesta i zagledala se u nj drščući. Ali. "Nije ni sam znao kako se to dogodilo." Nije shvaćao kako su svi kažnjenici zavoljeli Sonju (posredovala je u slanju pisama i posjetama kažnjenika). Ušao je u policijsku stanicu i naletio na Ilju Petroviča. svima se osmjehivala. ali san mu nije dolazio.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ je u neko svratište i pokušao zaspati. Raskoljnikov. Sedam godina im se činilo kao 22 . Majka mu je oboljela i umrla vjerovatno znajući za strašnu istinu. reci im da sam otputovao u Ameriku. tada je ugledao Sonju na čijem licu je ugledao slabašan smiješak. što se mora poniziti i pokoriti pred besmislom.. Za bolesti je opet u bunilu sanjao o propasti svijeta i nekolicini odabranih koji su preživjeli. ne rekavši joj ništa. pokopao siromašnog Marmeladova) dobio je samo osam godina Sibira. pa brate moj. ali Svidrigajlov uzme pištolj i napne ga..

.)  realistički vjerna društvena slika bijede velegradske sirotinje i osiromašenog plemstva  psihološka razrada glavnog lika i njegovih unutarnjih sukoba oko vlastitih postupaka. a kreće i prvi val hrvatskih iseljenika u prekomorske zemlje  provođenje mađarizacije  časopisi – donosili prijevode svjetskih klasika realizma. vrijeme obilježeno propadanjem plemstva koje je.st. halucinacije. Bili su sretni. kao i čestom uporabom unutarnjih monologa Dostojevski anticipirao moderni europski roman 20. afirmirao ga je sam Šenoa). bolesna svijest  preteča modernog psihološkog romana toka svijesti  „Ne ubij!“ – temeljna poruka romana  evanđelje 5. da će platiti za nj velikim pothvatom u budućnosti. Hrvatska vila (strogo pravaško usmjerenje). ostalo bez svojih tradicionalnih prihoda  osiromašivanje seljaka. zbog populacije i dijeljenja zemlje.. Marmeladovoj obitelji. koji se iz „viših ciljeva“ odlučio na zločin (ubojstvo starice lihvarke čijim je novcem namjeravao pomoći svima potrebnima – obitelji... "Raskoljnikov nije znao da nije dobio život na dar. nakon ukidanja kmetstva. stoljeća  radnja se odvija u 9 dana  snovi. U registraturi. s težištem na raspravi o „vječnim“ pitanjima. duboko u razdoblje moderne  kulminacija realizma kao stila u Hrvatskoj bila je 80-ih godina 19. U REGISTRATURI ~ Ante Kovačić Razdoblje: HRVATSKI REALIZAM  trajanje: od oko 1880. psihološki. prava i pravde)  sudbina siromašnoga petrogradskog studenta Raskoljnikova. Balkan 23 ."  najpoznatiji i do danas najčitaniji roman Dostojevskoga  žanrovski teško odrediti  kriminalistički... (Šenoina smrt 1881. nego da će ga još i te kako skupo stajati. grijeha i ispaštanja. ali to je već nova pripovijest. u kojem Dostojevski na vrlo čitak način raspravlja o pitanjima koja su ga mučila nakon povratka iz Sibira i koja će otad postati njegovom glavnom preokupacijom (problemi zločina i kazne. čemu podređuje i likove i fabularnu osnovu djela  na taj način. migracije stanovništva iz sela u grad. društveni.  realistički stil pisanja prostire se i izvan tog vremenskog okvira..) do otprilike 1895. ali najvažnije od svega je što su u njima objavljivani svi važni romani hrvatskog realizma (Zlatarovo zlato. ali prije svega roman ideja.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ sedam dana. davali smjernice realizmu i naturalizmu te stvarali polemičko.)  Vijenac (tada glavni književni list. kritičko mišljenje.

Glavno je lice Ivica Kičmanović. a kako su Jožičina djeca bila bistrija. Gjalski. Draženović)  STILSKA OBILJEŽJA: miješanje različitih stilskih postupaka. prodor kapitalizma. FIŠKA.. migracije seoskog stanovništva u grad. pri čemu je naglasak ponajprije na kritičkome odnosu prema društvenoj realnosti 2. Lika (Turić. etičke i filozofske teme (ljudske sudbine. veseljaka koga su zbog sviranja u seoskom "orkestru" seljani nazivali "Zgubidanom". psihološka analiza. a ne onakvim kakav jest  TEMATSKI KRUGOVI: nacionalno-politički (odnos prema strancima. Novak). germanizacija)... u znaku prevladavanja romantičarskih stilskih karakteristika. nacionalna otuđenost. STARČEVIĆEVSKA (pravaška) – prikaz života kakav stvarno jest.  rodio se kao nezakoniti sin Rauchova vincilira Ivana Kovačića i Ane Vugrinec. sin seljaka Jožice. romani BARUNIČINA LJUBAV. feljtonističkim i književnim radom uzdržavao je brojnu obitelj  književni rad započeo još u školskim klupama  najvažnija djela: travestija (satirička preradba) SMRT BABE ČENGIĆKINJE. psihološko portretiranje Biografski podaci o autoru: ANTE KOVAČIĆ  1854. pisac mora prikazati život onakvim kakvim bi on idealno – s građanskih moralnih stajališta – trebao biti. socijalnoekonomski (propadanje plemstva. Slavonija (Kozarac). sa svim njegovim dobrim i lošim strana. bivše služavke  djetinjstvo proveo u Oplazniku.)  REGIONALNI KRUGOVI: Hrv. univerzalne. imao je kćer Anicu i sinove Peru i Mihu. a pučku školu polazio u Mariji Gorici. ŠENOINSKA (narodnjačka) – smisao književnosti je u isticanju moralnog aspekta hrvatskog čovjeka. feljtoni IZ BOMBAJA. Istra (Kumičić. Primorje.). zdepasti "Kanonik".. MEĐU ŽABARI i U REGISTRATURI U REGISTRATURI  SADRŽAJ: Ovaj veliki roman započinje prepirkom spisa i registara. Njihov najbliži susjed. zagorje (Kovačić. – 1889. razvila se 24 . U registraturi je prije svega svjedočanstvo o mučnom probijanju kroz život jednog seljaka. Leskovar). maturirao u sjemeništu i nastavio studij prava u Zagrebu  od studentskih dana vatreni pristaša Stranke prava i ideja Ante Starčevića  svojim plodnim novinarskim. kritika društvene stvarnosti. kojoj je cilj da kritički razobliči hrvatsko društvo onog vremena u rasponu od siromašnih seljaka i pogospođenih opanaka do pokvarene gospode. Senj. a nastavlja se kao "raspredanje" glavnog junaka u obliku ispovijesti. u čemu nalazimo istinite i ujedno tipične crte ne samo Kovačićeva životopisa. psihološke.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~  dvije koncepcije: 1. mađarizacija.

ali kod podjele plijena ubije i Ferkonju. Odlazak u grad ga mijenja.  LIKOVI ROMANA I NJIHOVO STVARALAČKO OBLIKOVANJE: Glavni likovi romana pripadaju dvama izrazitim Kovačićevim miljeima: seoskoj i gradskoj cjelini. a sama nastavi živjeti s Mihom. krčmari. nadri pjesnici i drugi). da nije aktivan nosilac svih događaja. jer se u cijelom romanu osjeća njegova prisutnost: Ivica je nit koja povezuje glavnu fabulu romana u cjelinu. kaputaši. drugi to osporavaju tvrdeći da Ivica nema ono što karakterizira glavno lice romana. za vrijeme svoga djetinstva sa svojim roditeljima živi u divnoj seoskoj idili. Ivica se počinovniči. zapali sve spise i sam izgori u tom plamenu. Ivica spozna da je Laura zločinka i želi se vjenčati s "Kanonikovim" kćerkom Anicom. dječarca. tj. uz asistenciju Laure. kojega je sin Miha bogatom ženidbom obogatio. Laura potraži Ivicu i pomogne Jožici da izgradi novu kuću. s toga ga otac u dogovoru sa učiteljem šalje u grad da proširi svoja saznanja. Iz njezinih grudi ne kapnu ni kap krvi. Što doznajemo o Ivici? Kako ga stvaralački oblikuje Ante Kovačić? Ivica Kičmanović je mlad. inteligencija seoskog porijekla. dobrodušan i pametan mladić koji. Kritika je podijeljena s obzirom na to tko je glavni lik romana U registraturi. samoodlučnost. u gradu.mati. bogat. gdje je i sam radio kao instruktor. a kad je ovaj odbije. perspektivan. da nema onu volju. Kad je Ivica navršio devetnaestu godinu. otme Anicu te je u šumi unakazi tako da joj odreže grudi. živeći u kući svoga dobrotvora. Ivica se vrati kući gdje ga opet dočeka zavist obitelji susjeda "Kanonika". Mecenu je u međuvremenu Laura otrovala i opljačkala. a suluda davno obeščašćena Dora . feudalci te raznoliki predstavnici građanskog društva (trgovci. To su seljaci. Laura u dogovoru sa svojim novim ljubavnikom Ferkonjom udavi i Mihu. Ivica odlično završi osnovnu školu i uz pomoć Mecene nastavi se školovati. Mecena je neženja. Ipak. Seljani su ih ogovarali zbog divljeg braka. tzv. u okružju pokvarenih.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ zavist i suparništvo. sve dok njegova žena Justa ne premine zbog neobjašnjivih okolnosti. "Kanonika". neosporno je da se Ivica Kičmanović nameće čitatelju kao glavna ličnost romana. postane registratorom. koji ne shvaća što se događa oko njega. on ne uspjeva. poluinteligentni. njegova rođakinja. ona s razbojnicima provali na njegove svatove i pobije ih redom: Ivičinu majku. amoralnih ličnosti. Iz mladog. pokrade Mihin novac i pobjegne. U svojoj mladosti mnogo je obećavao. koji je na selu mnogo obećavao. Ivica je preživio pokolj. kod njegova „kumordinara" Žorža. Dok se jedni opredjeljuju za Ivicu Kičmanovića. saznavši prije toga iz jednog pisma da joj je on zapravo otac. k Meceni se doselila Laura. Ivica ustanovi da je ona Mecenina ljubavnica pa se i sam s njom splete. razborit. jer za tu sredinu nije dovoljna samo darovitost i bistrina nego i sposobnost. ali Laura se ne želi lišiti slobode pa radije pošalje Ivicu natrag da završi školovanje. pa ranjen svjedoči na sudu protiv Laure koju napokon strijeljaju. Prisilno 25 . Hajdučica Laura ipak želi ponovo osvojiti Ivicu. djevojka čudne prošlosti i još čudnije budućnosti. dvoličnost. Međutim. ali ubrzo poludi. pokretač radnje. maglovite prošlosti: ima na duši živote nekolicine ljudi kojih je smrt posredno skrivio pošto je obeščastio lijepu seljanku Doru. kojoj nađe službu kod neke gospođe. zbog čega ga Mecena otjera iz svog dvorca. oca Jožicu. poletnog. snalažljivost. samosvojnost i samosvjesnost koja je potrebna glavnom junaku djela.

te na kraju završava kao nesretni alkoholičar. nemoralnost mu se gade te se vraća u seosku idilu svoga doma da mirno živi. ona je degenerirana životna sila koja svladava staro i mlado. te u njegov dom dolazi s namjerom da se domogne njegovog bogatstva. s njim je intimna. te on postaje samotan. zločestu i amoralnu ličnost. kako s obzirom na sve ono što se s njom zbiva. ubija njegove najbliže. Među ostalim ona je i glumica i to takva koja glumi iz osobne koristi. intrigant: ona je lik fatalne žene. iako ih prezire i mrzi iz dna duše. voli ali ih se ujedno i boji (kao npr. nesretnog života. tako i s obzirom na ono što ona čini. sredini i sebi. produbljavanjem odnosa s Ivicom i drugim likovima te njezinim djelovanjem. Laura je istovremeno nježna osoba. Zato im se pasivno opire. ironičnu. riječ je o incestu. i tumači njegovih likova govore o Lauri kao "demonskom" liku. a ne izrazom svjesne aktivnosti. Lik koji uz Ivicu ima važno mjesto u romanu je Laura. Ta gradska dvoličnost. bori protiv njihovih poroka za svoje vlastito mjesto i vlastiti život u toj sredini. ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar. Svatko mu je bio stran kao i on drugima. Kada je molila Ivicu za oprost i priznala mu svoje zločine ponašala se poput nevina janjeta. surovim gradskim životom. žene koja predodređuje i određuje sudbine ljudi. Njezin životni put pun je razočaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna. Neugodna iskustva sa brzim. U očevom domu upoznaje đaka Ivicu u kojeg se zaljubljuje. havata ga “delirium tremens”. prema tome. prevrtljiva i lukava. Laurin lik tipičan je primjer jednog upropaštenog . neobjašnjivih postupaka junaka romana. Laura je lik pun suprotnosti i unutrašnjeg nesklada. životnu strast koja drijema u svakom 26 . Ona je jedna propala ličnost sklona samouništenju kao i likovi većine realističkih romana. alkoholno ludilo.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ odrasta u rezigniranog čovjeka. ismijava i ironizira (kao npr. dobrodušna. Mecenu). on je "objekt na kome se provodi tuđa volja" i koji ovisi o ljudima što ih je upoznao u Meceninu domu. te završava tragično. a zatim. Lauru) itd. bez vidljivog cilja na obzoru. nježna osoba. Žena za koju je mislio da je ostvarenje njegovih životnih nadanja i snova do temelja ruši njegov život. stasitog mladića ali je žrtva sudbine uvjetovane daljnjim okolnostima. Mnogi proučavatelji Kovačićeva djela pa. strahotu i zvjerstvo u svom nagnuću vrele krvi. strog i ozbiljan. Zbog izvrsnog tjelesnog izgleda. On nema čvrsto određen životni cilj. U romanu se pojavljuje kao štićenica “milostivog gospodina” Mecene. Laura je produkt propale sredine. (kao npr. Hrabra je. sposobna je u jednom trenutku promjeniti nekoliko raspoloženja da bi postigla cilj. mrk. tuđom voljom i htjenjima. sa svojom obitelji ali je uhvaćen u koštac sa dvije žene. Laura je. ali samouvjerena. u gradu. osoba izigranih osjećaja i nesretne ljubavi. aktivnog odnosa prema životu. Ivicu "guta" vrtlog gradskog života: izrasta u lijepog. daju mu uvid kakav treba biti da bi uspio u životu. upoznajemo je kao proračunatu superiornu. za razliku od Ivice pokretač radnje. nije imao ni prijatelja ni neprijatelja. U prvom kontaktu s Ivicom otkriva se kao privržena. shvaća okolinu. nosi razor i nesreću. Žorža. a on joj je zapravo otac. rastegnutog na više strana koji ne pronalazi svoj unutrašnji mir. Šajkovskog). Laura je fatum. Laurino ponašanje graniči sa ludilom. očarala je Mecenu.

selo i seljake vidi kao primitivne. i okrivljava za većinu nemoralnih djela načinjenih u djelu). bolniji prizvuk. Iako je Kovačić bio kritičan i pomalo ironičan prema selu. izvrčući riječi (lustrišimuš – illustrissimus. dobar i odan čovjek.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ čovjeku i budi se . dok gradski likovi predstavljaju nemoralne. Crni Jakov. on uviđa stvari koje nisu dobre. kao većina zločinaca. ohole likove. koje prerastaju u sve veće. On je lažni lik. Anica. Kroz cijeli roman pisac ih osuđuje. Laura. Baba Huda. njegovim odjelom. Laura ima motivacijske osnove u svome bijednom djetinstvu i porijeklu iz slučajne porodice. Izdana je od vlastitih prijatelja te biva ustreljena. Žorž postaje ljubomoran te želi osakaiti navedeni predmet. Ferkonji. počinje zagorčavati život svima onima kojima je bila prirasla srcu (Ivici. Uz Lauru i Ivicu značajnu ulogu ima i rođak Ivičinog oca kumordinar Žorž (Jurić). Meceniu…) te počinje hladnokrvo ubijati. koje pisac osuđuje. dodvorava. ubija po selima. u početku su to sidne krađe. Osim ovih glavnih likova značajnu ulogu imaju i brojni sporedni likovi koji su podijeljeni u dvije skupine (one koji su ponikli sa sela: Dorica. stoga im pisac posvećuje veliku pažnju. kojem se “ulizuje”. sad više sad manje ostavlja sad većih sad manjih tragova. dok je on u stvari samo Mecenin rob. Dok su opisi sela prava idila. tučnjavu u seoskoj krčmi. Miho i dr. pokvarene. ruga im se i optužuje grad da kvari ljude. kut namt – guten Abend…) On je oličenje nesklada između želje i stvarnosti. grad je uvijek bio prikazivan kao leglo zla u kojem žive lažni dobrotvori . ali šuti te se Pometovski snalazi kroz cijelo djelo. za koje pisac ima razumijevanja. Ohola je i zla osoba te uz Mecenu predstavlja negativni lik u romanu. Ferkonja. Zgubidan. 27 . u kojoj zadovoljštinu nalazi kidanjem Mihinog mađarskog odjela. propali pjesnici. Konjski trgovac i njgova kći… Seoski likovi su predstavnici nečeg ljepog dobrog. pljačka. vrijeđa. opisi gradova prikazuju se kao gnijezdo moralne truleži i ružnoće. i pokazuje čovjekovu želju da se pretvara da bude ono što nije. te u ispunjavanju svoje neograničene želje da posjeduje ogromno bogatstvo bez iti malo grižnje savjesti radi razna nemoralna djela. Sporedni likovi su vrlo važni. Pokušava govoriti otmjenim jezikom gospode što stvara brojne komične situacije. Kanonik i Zgubidan. Služi Meceni. ali on to sve trpi. krvoločna ženska bića. Djelu je dala neki grozovitiji. Jeluša…. Njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake. oženi se za zlu ženu koja ga terorizira. te na kraju postaje hajdučica koja sa skupinom razojnika harači. Bombardirović. Ne miri se sa svojom prošlošću. počinje glumiti drugog čovjeka. Laura je zapravo personifikacija neprijateljske sile koja ravna životima Kovačićevih junaka. većinu opisije i cijelim odlomcima npr. Smatra se jednim od najznačajnijih likova književnosti hrvatskog realizma. Gvan Miho. Kada u selu ljudi ostanu zapanjeni trgivcem Mihom. nevinog. U duši je pošten. te zakuha najkomičniju situaciju u romanu. Kanonik. te one iz grada: Mecena. Jedan je među najbolje ostvarenim likovima u romanu. Voli svoju rodnu grudu. Mihi. pri čemu nije pustila niti jednu kap krvi.I on je potekao sa sela te došao u gradsku sredinu gdje se pretvara u slugu. Ipak mada ima razumijevanja za seljake. oličenja nemorala i pokvarenonsti. Završava tragično.

tj. crticama)." To je ujedno i najava fabule koja počinje prikazom djetinstva Ivice Kičmanovića. zelenaš Medonić. bez obzira na darovitost.  KOMPOZICIJA I FABULA ROMANA: Roman je podijeljen na tri dijela. bogatstvo (predstavnici su tog staleža u romanu npr. vezanoj za životni put Ivice Kičmanovića. U prilog tome navode fabularne podatke (npr. Fabula se temelji na glavnoj radnji. kapitalističkih odnosa na selu. mijenja prostor i vrijeme događaja (npr. i to od djetinstva do smrti (Ivičina tragičnog završetka u požaru koji je zahvatio registraturu). odnosno cjelokupni tekst "najvjernija slika Ivičine psihe". sudbina gizdave vile Dorice kao žrtve erotske pohote i pokvarenosti feudalca Mecene): prodoru novih..~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ praznovjerne i neprosvjećene ljude. 28 . upitnicima. Za riječ se javlja spis registratora Ivice Kičmanovića i započinje pripovijedanje: "Znajte. dakle.Ivice Kičmanovića). autentična varijanta teksta iz "Vijenca" krcata je točkicama. epizoda o vili Dorici i Meceni. Oni misle da su kompozicija i stil romana.Ivice Kičmanovića. Fabulu romana pisac gradi tako da prati razvitak glavne ličnosti romana . Gledišta suvremenijih kritičara ne podudaraju se s takvim mišljenjem. buđenje Ivice Kičmanovića u Laurinoj sobi. Odnosi među likovima se očituju u nehumanom stavu feudalne gospode (vlastelina) prema seljaku: načinu života feudalaca koji se temelji na preljubu. Takvim pripovijedačkim postupkom unosi određeni "nemir" i dramatičnost. njegovu cjelovitost i jedinstvenost. Vremenski nepovezano pripovijedanje raspršuje fabulu.stilske. Događaji u romanu nisu organizirani i raspoređeni prema vremenskom slijedu. Mnogi su kritičari osporavali kompozicijske vrijednosti romana U registraturi. Već je sam početak romana retrospektivan .. prekida fabularni tok. kojima je jedino mjerilo vrijednosti novac. odnosno kompaktnost zbog epizoda koje narušavaju kronološki slijed događaja. zbog kojih seljak postaje pljenom novog društvenog staleža . ne uspijevaju nego tragično završavaju (poput glavnog lika u romanu . odnosno pravopisne karakteristike (npr. događaje u vezi s Ivičinim psihičkim krizama. ti pravopisni znakovi imaju svoju stilsku vrijednost..počinje prikazom registrature i spisa koje Kovačić oživljuje: oni se međusobno prepiru. i sporednim radnjama (npr. uskličnicima. o Laurinu porijeklu itd.). Kanonikov sin Miha koji se ženi Medonićevom kćerkom Justom ne iz ljubavi nego iz interesa): seljakovu napuštanju zemlje i odlaska u grad da služi u gospodarskim kućama (prototip takva "pogospođena" seljaka je kumoordinar Žorž): stvaranju nove inteligencije iz redova seljaka koji u moralno iskvarenoj gradskoj cjelini često. stila i nehomogenost Kovačićeve ("Ivičine") kompozicije.zelenaša i trgovaca. Pripovijedanje se nastavlja i nekoliko puta remeti vremenski slijed događaja. Vremenski kontinuitet događaja pisac prekida retrospektivnim epizodama. delirijum tremensu) i jezično. što pridonosi labavoj kompoziciji romana. usklađuje kompozicijska obilježja cjelokupnom životnom sudbinom i psihičkim previranjima Ivice Kičmanovića. "objašnjavaju i tu rastrzanost Kovačićeva ("Ivičina"). Ukratko: njegov sam životopis. Prema Jelčiću. o Meceninu porijeklu. Ja sam njegova slika i prilika. ja sam vam srce i duša našega registratora. On me je sam napisao. razvratu (npr.

epizodom u registraturi s Ivicom kao šezdesetogodišnjakom . tragičan kraj – „krvava svadba“)  registratura – kancelarija u kojoj radi Ivica Kičmanović. pisac: a) prekida retrospekcijom. događaji vezani za gazdu Medonića. darovitoga i bistroga seljačkoga djeteta i mladića koji u dodiru s gradom i gradskim životom tijekom školovanja doživljava krah svojih iluzija i ambicija da bi kao službenik registrature završio život u njezinu plamenu doživjevši. govorna karakterizacija).. složena i razvijena.st. Laure i Ferkonje. temeljni je motiv cijeloga romana. interijera. opisom registrature. tjelesni i duševni slom  Kičmanovićeva sudbina uzdignuta do simboličnog značenja kao slika rađanja moderne hrvatske inteligencije u 19. velika freska u tri dijela  ponajbolji hrvatski roman 19. dio – 2. Okosnicu fabule čine događaji koje u prvom dijelu romana pripovijeda glavno lice (Ivica Kičmanović). tj. socijalna karakterizacija. u Ivičino djetinstvo na selu pisac uključuje svoj komentar o djetinstvu. odnosi između Laure. i 3. prije svega. introspekcija  plastičnost likova – najuvjerljivi su likovi koji nisu nositelji radnje (kumordinar Žorž)  Laura – fatalna žena 29 . itd. stoljeća  karakteristično ispripovijedan u prvome licu (samo 1. Fabula se temelji na nekoliko osnovnih događaja. uokvirena  višeslojna fabularna zbivanja  prstenasta fabula  retrospekcija. koja iskorijenjena iz jedne. obrazovanje  opisi likova: vanjski opis. gradsku sredinu  obilježja: REALIZMA (opisi eksterijera. pripovjedač je zapravo jedan od spisa u registraturi  elementi humora (selo) i ironije (grad)  problem i odlazak ljudi sa sela u grad  seoski primitivizam  školovanje. scenom Ivičina buđenja u Laurinoj sobi. a zatim (u drugom i trećem dijelu romana) ulogu pripovjedaća preuzima pisac. portretiranje likova. seoske sredine ne postiže ukorijenjenost u drugu. b) dopunjava sporednim radnjama (npr. govorna karakterizacija  kompozicija – 3 dijela. etička (moralna) karakterizacija. opisuje odnose na selu i događaje vezane za seoskog bogataša Medonića i drugo). odnosno radnji. tj. ROMANTIČNO-PUSTOLOVNA (lik Laure/hajdučice Lore. dio u trećem licu)  tematska osnovica – životni put i tragična sudbina Ivice Kičmanovića. Kronološki niz događaja. tj.registratorom). Mihe i Juste te Mihe. nekronološkim događajima (npr.). glavni fabularni tok vezan za životni put Ivice Kičmanovića.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ Laurin život koji nije u vezi s Ivicom. Fabula je razgranata tj.  poluautobiografski roman.

počeli javno iskazivati nezadovoljstvo stvarnim stanjem u hrvatskoj književnosti. . Ljubo Wiesner.G.Šimić Razdoblje: HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1914.)  bilo je zabranjeno izdavati vlastite novine  od 1915.  kraj hrvatske moderne  1914. najznačajniji pjesnik ekspresionističke faze* hrvatske književnosti  na početku stvaralaštva negirao tradiciju i bilo kakvu povezanost književnosti s društvenim problemima  svoje programatske tekstove objavljivao u vlastitim časopisima: „Juriš“ (1919. Mostaru. djeluju Matoševi sljedbenici)  1914.B. Nikola Polić. „Književnik“ (1924. predstavnik: Ulderiko Donadini (izdavač i urednik časopisa „Kokot“.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ 6. bavi se isključivo književnošću  aktivist pokreta katoličke mladeži  središnji predstavnik novih književno-programskih intencija. Janko Polić Kamov.) – „Dolje estetike!“ – suprotstavlja se građanskom učmalom ćudoređu Biografski podaci o autoru: ANTUN BRANKO ŠIMIĆ  1898. kada se preselio u Zagreb. prevladava pejsažna lirika  novi se naraštaj kritički postavlja prema tradicionalnom stvaralaštvu. 1916. ona „teži jedino da bude umjetnost“  shvaća ju kao realizaciju nečeg tipično ljudskog u smislu spiritualnog. PREOBRAŽENJA ~ A.  svi (osim Kamova) ostvaruju kult forme. Matoša (do 1916. kao poseban.. njezinom neplodnošću i nemoći poslije Matoševe smrti  borbeno i buntovno su se postavili prema svemu što je u tom trenutku predstavljalo pisanu riječ. Ivan Meštrović)  više političkopolemički nego književni karakter 2. duboki unutarnji doživljaj svega onoga što je vezano za čovjekovo osjećanje života i svijeta. uglavnom programskim člancima i manifestima..)  gotovo istovjetan s Donadinijevim stavovima o umjetnosti  umjetnost po Šimiću ne teži ni za čim. značajnija pojava pisaca koji su glasno.  rođen u Drinovcima u Hercegovini  osnovnu školu završio u rodnome mjestu. smrt A.: Ivo Andrić. – 1925.HRVATSKA MLADA LIRIKA – antologija koju je izdalo Društvo hrvatskih književnika. Tin Ujević. Vladimir Čerina.. gimnaziju polazio u Širokom Brijegu.. ali 30 . skupina jugoslavenski orijentiranih književnika okupljeni oko Vladimira Čerine (časopisi „Val“ i „Vihor“) – nezadovoljni tadašnjom hrvatskom kompromiserskom i neučinkovitom politikom (Vladimir Nazor. posebno prema modernoj  dvije struje: 1.). Fran Galović. DO 1929. Vinkovcima i Zagrebu  školovanje napušta nakon što je objavio prvi broj časopisa „Vijavica“ (1917. zastupljeno dvadesetak pjesnika rođenih oko 1890.

nevezani stih. koja će zazvučati najjače u stihu. dao i vizualnu snagu svojim lirskim motivima  više misaon nego emocionalan pjesnik (začetnik „pojmovne“ umjesto „slikovne“ poezije)  spustio se u mukotrpno i bolno traženje smisla ljudskog postojanja i na relaciji krajnjih čovjekovih polova život – smrt. kao što nije ni svejedno koja će se riječ s kojom rimovati  rima jače djeluje ako je rjeđa  što je nešto rjeđe. pokušao prodrijeti u dubinu. dublji smisao čovjekova postojanja.. eliptičnim izrazom  slobodan stih. hiperbola. to je vrjednije  PRIMJERI PJESAMA IZ ZBIRKE: 31 . rečeničnih nizova. čovjeka i svijeta.. u „beskrajno unutra“ ljudskoga bića  nemoćni revolt protiv neumitnosti pronalaženja  neobično sažetim izrazom u temama ljubavi i smrti pokušao je tipičnim egzistencijalnim motivima naslutiti neke osnovne ljudske tajne i nemoćan da dokuči bit – pobunio se protiv svega sputanog i nedorečenog u čovjeku  TEHNIKA PJESME:  dva ritma u lirici: mehanički i ekspresivni  za ekspresivni ritam najpriličniji je slobodni stih  ritam još nije ekspresivan ako je svaka riječ u pjesmi ritmički na svom mjestu  rimovati treba ono što se rimuje  nije svejedno koja će se riječ rimovati. halucinacije. unutrašnje dinamike i pokreta što se ostvaruje naglašenom uporabom glagola. zvuka i ritma. koloristički kontrasti  boje dobivaju vrijednost simbola. a ne neku apstraktnu ljepotu *STILSKA OBILJEŽJA EKSPRESIONIZMA:  škrtost izraza. a izostavljajući interpunkciju.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ svijeta koji je lišen svega što je nevažno. PREOBRAŽENJA  prva i jedina pjesnička zbirka (1920. iščezavanje interpunkcije  vizualan izgled. racionalizacija riječi. osobito plava boja koja otvara obrise metafizičkoga svijeta  najčešće stilske figure – sinestezija. unio u hrvatsku poeziju slobodni. napetosti.)  prepustio magiju poetske riječi govoru boje. boje svjetlosti. slutnje. grafička forma pjesme postaje sadržajno važna  kolorističnost – jake i jarke boje. nestvarno ili banalno  traži bit. odbacivanje deskriptivnog  dojam krika. nestvarne slike. metafora  uranjanje u sadržaje svijesti: vizije.

svjetlost. subjektivni doživljaj smrti i smrtnosti  slobodni stih  izostanak interpunkcijskih znakova na kraju  smrt i dalje vlada  odnos i jedinstvo života i smrti MOJA PREOBRAŽENJA 32 . Moj svršetak njen pravi je početak: kad kraljuje dalje sama  individualni. značenjska i sintaktička cjelina  odsutnost interpunkcije OPOMENA Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda! Pusti da cijelog tebe prođe blaga svjetlost zvijezda! Da ni za čim ne žališ kad se budeš zadnjim pogledima rastajo od zvijezda! Na svom koncu mjesto u prah pređi sav u zvijezde!  uzvišenost duha  temeljni motivi – čovjek. prah  funkcionalnost riječi  zvijezde kao simbol uzvišene duhovnosti  uskličnik nakon motiva zvijezde – pjesnički krik  pažljivo grafičko (geometrijsko) organiziranje pjesme SMRT I JA Smrt nije izvan mene. Ona je u meni od najprvog početka: sa mnom raste u svakom času Jednog dana ja zastanem a ona raste dalje u meni dok me cijelog ne proraste i stigne na rub mene.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ PJESNICI Pjesnici su čuđenje u svijetu Oni idu zemljom i njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari Naslonivši uho na ćutanje što ih okružuje i muči pjesnici u vječno treptanje u svijetu  pjesničko umijeće (ars poetica)  čuđenje  slobodni stih  prvi stih izdvojen  zasebna ritmička.

~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ Ja pjevam sebe kad iz crne bezdane i mučne noći iznesem blijedo meko lice u kristalno jutro i pogledima plivam preko polja livada i voda Ja pjevam sebe koji umirem na dan bezbroj puta i bezbroj puta uskrsnem O bože daj me umorna od mijena preobrazi u tvoju svijetlu nepromjenljivu i vječnu zvijezdu što s dalekog će neba noću sjati u crne muke noćnih očajnika  grafički organizirana pjesma  izostanak interpunkcijskih znakova  čovjekova težnja za stalnošću i unutarnjim mirem  bijeg od svakodnevnih promjena RUČAK SIROMAHA Jedno pred drugim stide se da sjednu za takav ručak i dokle jedu boje se da ne bi jedno drugom život pojeli. Kad ustanu od stola tišina i težina Gađenje pred samim sobom unakazi obadvoma lica i svako misli da je drugomu ubica i da je krv što teče kroz njegovo tijelo krv drugog (kao da je jedno drugo jelo) 33 .

preko revolucija 1848. svjetskog rata izumljen je automobil. mislio bi da seljaci slave kakvu slavu Ispod brežuljaka crni vlak se vuče odmjereno udara i vrišti svoj dolaz još daleko nevidljivoj stanici Noć i ja na brdu Poda mnom na čas izrone iz mraka kuće stabla dvorište i njive I opet utonu u mrak ko u svijesti Iz tame u me gleda nekoliko svijetlih bijelih prozora: ko nekoliko bijelih svečanih časova iz crnog života ljudi 7. obnova olimpijskih igara. i 1871.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ POVRATAK Ti i ne slutiš moj povratak i moju blizinu U noći kad šumi u tvom uhu tiha mjesečina znaj: ne korača mjesečina oko tvoje kuće Ja lutam plavim stazama u tvojem vrtu Kad koracajući cestom kroz mrtvo svijetlo podne staneš preplašena krikom čudne tice znaj: to krik je moga srca s blizih obala I kad kroz suton vidiš crnu sjenku što se miče s onu stranu mrke mirne vode znaj: ja koracam uspravan i svečan kao pored tebe HERCEGOVINA Ja koracam livadama plav od sutona Na rubu livada je kuća parnog mlina Iz daljine to je krvlju namrljana uglasta i gruba slikarija na nebu I štogod bliže stižem sve glasnije viču nebrojene užasne opeke Tko ne zna. razvoj radija  znanost i tehnika – do početka 1. današnji sustav proizvodnje i distribucije električne energije te film i gramofon. tj. pokretanje svjetskih izložbi. radio.st. zapis slike i zvuka  pojava apstraktnog slikarstva i atonalne glazbe 34 . PREOBRAŽAJ ~ Franz Kafka Razdoblje: MODERNA KNJIŽEVNOST  posljednja velika književna epoha  političko obilježje koje je prethodilo modernoj književnosti ponajprije je niz revolucija koji je pratio povijest Europe više od cijelog stoljeća: od Francuske revolucije u 18. stvaranje filmske industrije.. avion. do Oktobarske revolucije 1917. godine  kulturni život – obogaćen Einsteinovom teorijom relativnosti.

– 1924. ali zbog usmjerenosti na svijest lika događajno iznimno bogato Biografski podaci o autoru: FRANZ KAFKA  1883. l'avant garde – predstraža. nadrealizam)  obilježja:  stalna težnja da se nadmaše prethodnici  isticanje individualnosti i originalnosti  osporavanje tradicije ili njeno tumačenje na nov način  novi formalni postupci: odbacivanje vezanog stiha. koji će ostaviti neizbrisiv pečat na 35 . dadaizam.). često im predmet/boja/okus služi kao povod za priču... Nietzchea i Henrya Bergsona. retrospekciju  vrijeme radnje je kratko. u ortodoksnoj židovskoj obitelji  nesretno djetinjstvo pod nesmiljenim autoritetom oca. futurizam.  mnoštvo smjerova i strujanja unutar moderne književnosti. uspomene. akmeizam. Charlesa Baudelairea i Arthura Rimbauda. drami Henrika Ibsena. vorticizam. interpunkcije i sintakse  antiesteticizam  depersonalizacija umjetnosti  stapanje različitih književnih žanrova  razbijanje sintakse dosadašnjeg pjesničkog izraza  fragmentarni tekstovi otvorene strukture  MODERNA PROZA:  strukturna složenost  napuštanje tradicionalnog pripovijedanja s čvrstim zapletom  prikazivanje unutarnjeg stanja svijesti  unutarnji monolog.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~  nagovještaji moderne književnosti prisutni su u poeziji Walta Whitmana. Dostojevskog (u filozofiji to su bile zamisli F. imažinizam. prozi Henrya Jamesa i Fjodora M. 1912. opisi. prepuštaju se mislima (snovi. simbolizam itd. višeznačna kulturna pojava koja uspostavlja višestruko različit odnos spram književne tradicije i svakidašnjega društvenog života  AVANGARDA (franc. prethodnica) – književno-povijesna odrednica koja zajednički označava neke smjerove i strujanja koja nisu vezana isključivo za jednu nacionalnu književnost (ekspresionizam. sjećanja. dadaizam. struja svijesti  junaci slijede unutarnju logiku svijesti.st. već složena. posebice poezije i drame (ekspresionizam.) svjedoče da moderna književnost nije samonikli antitradicionalistički odgovor prvih desetljeća 20. Augusta Strindberga i Alfreda Jarrya. nadrealizam.  austrijski pripovjedač  rođen u Pragu. pripovijedani monolog. futurizam.. a u psihologiji nauk Williama Jamesa i Sigmunda Freuda)  mijenja uvriježene oblike književne komunikacije i općeprihvaćene kulturne vrijednosti  futuristički manifest „Pljuska društvenom ukusu“.

Usto shvaća da se ne može tako lako izvući iz kreveta. Gregor se ozlijedio i tek se navečer probudio iz nesvjestice jer je namirisao svoju omiljenu hranu. njegovu egzistencijalnu osamljenost i nemoć da nađe mjesto u društvu.). donosi svakakve vrste jela da ispita njegov ukus. „Amerika“ (1927. prokuristovi oštri prijekori natjeraju ga da se ipak pokaže. Iako je htio odgoditi trenutak pojavljivanja. a uskoro stiže i prokurist iz njegove tvrtke provjeriti zašto Gregora nema. uplaši se svog glasa i kojem se osjetilo nekakvo bolno jaukanje. Provlačeći se kroz tijesna vrata bojeći se udarca. a prokurist pobjegne od straha. Iako ne komunicira s ostatkom obitelji. uporaba groteske) i nadrealizma (halucinantne vizije) književnu ostavštinu sredio i većim dijelom objavio Max Brod djela imaju obilježja aktualne društvene kritike. „Dvorac“ (1926. Zbog toga se Gregor mukom izvuče iz kreveta. Sutradan mu ujutro sestra.) PREOBRAŽAJ  SADRŽAJ: Gregor Samsa jednog se jutra probudio preobražen u kukca. njegov strah i košmarske vizije kojima je bio podložan „Živim stranije od stranca. Gregor krene za njim u namjeri da mu objasni sve. ali prije svega odražavaju vlastiti Kafkin svijet. to se ne događa jer mu je glas toliko promijenjen da ga ne razumiju. Nakon što shvati da kasni na vlak.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~        njegovoj osjetljivoj psihi i slabom tjelesnom ustroju. koja mu više ne prija. primjetivši da ništa nije okusio. I kada 36 . no otac ga štapom potjera nazad u sobu. te će do smrti živjeti kao osamljenik opus sadrži elemente ekspresionizma (osjećaj straha i usamljenosti. sestra je odlučila isprazniti mu sobu kako bi mogao puzati po zidovima. Uzbuđenje pred vratima postaje sve veće i iako ih Gregor pokušava umiriti.). u koju smještava fantastične događaje svojih junaka „kafkijanstvo“ – opći pojam za stanje duha kakvo nalazimo u Kafkinu svijetu DJELA: „Preobražaj“ (1915. protest protiv društvenog mehanizma koji ugrožava slobodu pojedinca i zahtijeva slijepo pokoravanje. Što se tiče Gregora. odgovorivši joj. Gregor otkriva kako mu prijaju samo jela zahvaćena truljenjem. „Umjetnik u gladovanju (1922.“ kristalno jasni stil i jednostavni realizam kojim opisuje građansku stvarnost. Gregor je po zanimanju trgovački putnik i sve teže podnosi stres koji mu donosi posao. koja je jedina mogla podnijeti njegov novi izgled.). nakon čega mu majka pada u nesvijest. da odredi svoj stav prema svijetu i religiji. Čuđenje i sumnja ukućana zbog zaključanih vrata njegove sobe sve više rastu. dok on leži pokriven plahtom kako ga ona ne bi vidjela. na vrata mu pokuca majka. saznaje da je otac nakon sloma svog poduzeća uspio spasiti nešto novca koji će pomoći obitelji da se osovi na noge sad kad je izgubila svog hranitelja. a on. Brigu o njemu preuzima sestra: donosi mu hranu.). Pada noć i njegova ga prostrana soba počinje ispunjavati strahom. čisti i prozračuje sobu. „Proces“ (1925. no ne može ga promijeniti dok ne otplati dugove svojih roditelja.

Sutradan ga nalazi dvorkinja. koji se ponovno zaposlio. Gregor bi s nostalgijom promatrao oca. za koju se 37        . Te noći. majka i sestra odlaze na izlet izvan grada razmišljajući o povoljnim perpektivama za budućnost koje su im se otvorile Gregorovom smrću. ranjava ga jabukom. Proljeće je. Taj događaj pogoršava Gregorov položaj. Otac. Poražen. Unajmili su dvorkinju.“ ukidanje prirodnoznanstvenih zakonitosti i uzročno-posljedičnih odnosa osjećaj bespomoćnosti. užasnuta. Tada dolazi otac i misleći da je Gregor počinio nasilje. Gregor gotovo više ništa ne jede. osamljenosti i straha groteskna i halucinantna stanja prikazana realistički vjernim i jezično jasnim iskazom pripovjedač u trećem licu bacanje trupla na smetlište  obitelj razmišlja o budućnosti osamljenost Gregora Samse naznačena već u prvoj rečenici slavenskim korijenom njegova prezimena (Sam – sa) u tijeku radnje Samsa postaje svjestan da ga je odbacilo ne samo surovo društvo otpustivši ga s posla već da ga u sadašnjem njegovu obliku ne prihvaća kao ljudsko biće ni njegova obitelj. normalnog građanskog društva „Je li životinja kada ga glazba toliko dira?“ začudna priča in medias res: „Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih snova. a na njezinu je vijest da je umro svima laknulo. a vrata su njegove sobe slučajno ostala otvorena te se on približio vratima kako bi ju vidio. Rana zbog koje Gregor teško pati urodila je ipak time da mu uvečer otvaraju vrata da može promatrati obitelj okupljenu u dnevnoj sobi. prvi put reagira agresivno. Na nesreću. Očajnički se ustrčao sobom pokušavajući spasiti bar nešto. koja ostaje duboko zarivena u njegovom tijelu. te majku i sestru zabavljene šivanjem. koja ga je uživala vrijeđati. a sestra izjavljuje da ga se moraju riješiti. a u njegovu su sobu počeli stavljati sve suvišne predmete. obitelj sve više potiskuje Gregora iz svoje svijesti. vidjeli su ga stanari. Gregor se vraća u sobu čuvši kako se za njim okreće ključ. Jedne je večeri čuo sestru kako svira violinu. pada u nesvijest. zbog čega njegova majka. Roditelji uzimaju stanare pa vrata njegove sobe ostaju i uvečer zatvorena.          pripovijetka napisana u ranijoj fazi Kafkina stvaranja (1912. uspaničili se i počeli prijetiti tužbom. dok bi sestra ostatke hrane iz njegove sobe uklonila jednim zamahom metle. Postupno. Gregor umre. primjetio je da se u krevetu bio pretvorio u golemog kukca. da obavlja najteže poslove. prisjećajući se obitelji.) jedno od malobrojnih djela objavljeno za njegova života otuđen čovjek u svijetu otuđenih ljudskih odnosa simboličnost kukca prikazuje abnormalnost tzv.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ Gregor osjeti da mu oduzimaju sve što ga podsjeća na njegovu ljudsku prošlost.

„Novele“  Drame: „Legenda“. „Na rubu pameti“. imenovan direktorom Leksikografskog zavoda u Zagrebu. iako to nitko ne želi otvoreno priznati 8. i scenu gradi na izrazito vizualnom. smrt. mobiliziran u pričuvnoj časničkoj školi  poslije rata. – prvi moderni hrvatski roman). „Balade Petrice Kerempuha“. „Pjesme I. putuje u SSSR (1924. II. III.  osnovnu školu i nižu gimnaziju završio u Zagrebu.. a da zapravo ne znaju zašto)  DJELA:  Poezija: „Pan“. te Prag i Varšavu (1932. a sada joj i sama njegova prisutnost postaje iz dana u dan težim bremenom.)  1950. kadetsku školu polazio u Pečuhu. živi uglavnom kao slobodni književnik.  v. „Kraljevo“ (1918. „Gospoda Glembajevi“ (1928. „Izlet u Rusiju“. eseji: „Vražji otok“. „Tri simfonije“. „Saloma“. „Hrvatski bog Mars“ (1922.). krv)  izravni izraz pjesnikova duševnog stanja u tim apokaliptičnim danima  kvantitativne drame – ne gradi scenu na psihologiji likova.. „Deset krvavih godina“ BARAKA PET BE 38 . „Michelangelo Buonarotti“. politički opredijeljen za lijevu. na kvantiteti (scenskoj monumentalnosti)  ratna proza – HRVATSKI BOG MARS: jedna od najsnažnijih antiratnih knjiga u europskoj književnosti  Krleža pod povećalo stavlja hrvatskog seljaka i intelektualca u uniformi austrougarskoga vojnika. „Banket u Blitvi“. vanjskom efektu.). „Vučjak“. prodire duboko u psihologiju svojih likova. polemike. – 1981. a vojnu akademiju u Budimpešti  nakon neuspjeha da se javi kao dobrovoljac u srpsku vojsku. BARAKA PET BE ~ Miroslav Krleža Razdoblje: HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1914. nego razbija prostor i vrijeme. DO 1929. prikazuje apsurdnost ljudskog i međusobnog klanja uopće (tragedije pojedinaca i cijelih skupina koje ginu.).“. „Pjesme u tmini“  Novele: „Hrvatska rapsodija“. „U agoniji“  Romani: „Povratak Filipa Latinovicza“ (1932. vraća se u Zagreb – 1915. „Golgota“. „Zastave“  Putopisi. Preobraženja – Antun Branko Šimić Biografski podaci o autoru: MIROSLAV KRLEŽA  1893. na čijem čelu ostaje do smrti  ratna lirika – ozračje nokturalnih neljudskih manifestacija života u ratnom vrtlogu (ključne riječi: noć. „Moj obračun s njima“.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~ cijela života žrtvovao.). komunističku opciju. „Lirika“.

ali i on tada umre. medicinsko osoblje. koji je boravio do Vidovića. baš svi. uzaludni monolozi  naturalističke i ekspresionističke slike (prostor. kontur Suverenog malteškog reda  ironija. bez udova. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi ranjenike. logor – baraka je smješten negdje oko granice s Rusijom ). groteska  Vidović – student. ugođaj)  masovne scene – pijanstvo. umiranje  simbolika blatne mrlje na bijelome platnu  Prvi svjetski rat: bolnica = Austro-Ugarska 39 . umire. iako je to strogo zabranjeno.~ Skripta iz hrvatskog jezika za esej na državnoj maturi ~  SADRŽAJ: Opisuje se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. tj. da se puškaranje od njih udalji. Front je probijen (radi se o I. Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci. moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni. broj osam  dramski oblikovan lik (unutarnji konflikt koji se temelji na postavljanju bitnih nacionalnih. Vidović je i dalje živ. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u roku od jednog dana. a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu. Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro. Te noći. Svi. mimohod  apsurd  apsurd i besmislenost rata  kaos. napola mrtvi. svjetskom ratu. osobnih i vjerskih pitanja). Kad je ipak fronta odbačena dalje od barake grof priređuje mimohod u čast pobjede. svi napeto iščekuju prekid puškaranja. Broj devet.  pripovjetka  sudbina hrvatskih ljudi u Prvome svjetskom ratu  sudbina studenta Vidovića koji je kao neizlječiv ranjenik dospio u vojnu bolnicu koju vodi grof Maksimilijan Axelrode  Maksimilijan Axelrode – grof.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful