1.

MJERENJE I MJERNE JEDINICE
1.1. Vidi STEHIOMETRIJA

Svaka je fizička veličina određena umnoškom mjernog broja i mjerne jedinice. Promijenimo li mjernu jedinicu dobivamo drukčiji mjerni broj, dok sama fizička veličina koju mjerimo ostaje nepromijenjena, bez obzira na to koju smo mjernu jedinicu odabrali. Jedinica duljine u međunarodnom sustavu mjernih jedinica jest metar. Jedinice kX i Å nisu SI jedinice. Kako je 1 Å = 1,002 02 kX = 100 pm = 10─1 nm, proizlazi 1 kX = 0,997 984 Å. = 0,997 984 × 10─1 nm, = 0,997 984 × 10─4 μm, = 0,997 984 × 10─7 mm, = 0,997 984 × 10─10 m.

Dobro je upamtiti tablicu prefiksa u međunarodnom sustavu jedinica Prefiks deci centi mili mikro nano piko femto ato Simbol d c m μ n p f a Značenje 1×10–1 1×10–2 1×10–3 1×10–6 1×10–9 1×10–12 1×10–15 1×10–18 Prefiks deka hekto kilo mega giga tera peta eksa Simbol da h k M G T P E Značenje 1×101 1×102 1×103 1×106 1×109 1×1012 1×1015 1×1018

Nije dopušteno stavljanje dvaju istovrsnih ili raznovrsnih prefiksa ispred osnovne mjerne jedinice.

1.2.

Vidi STEHIOMETRIJA

Kako je 1 m = 101 dm = 102 cm = 103 mm = 10─3 km proizlazi: 1 m2 = (101 dm)2 = (102 cm)2 = (103 mm)2 = (10─3 km)2 = 102 dm2 = 104 cm2 = 106 mm2 = 10─6 km2

Valja upamtiti da se operacija potenciranja odnosi na cijelu mjernu jedinicu, jer je ona sastavljna od dva dijela, mjernog broja i znaka za jedinicu. Zato je 1 m2 = (101 dm)2 = 102 dm2. Rješavanju ovog, kao i svih sličnih zadataka, možemo pristupiti tako da postavimo omjere između različitih mjernih jedinica. Primjerice, između metra i decimetra postoji sljedeći odnos: m : dm = 1 : 10 odnosno (N/m) : (N/dm) = 1 / 10 ili (N/m) = (N/dm) / 10 To znači da je mjerni broj N neke veličine deset puta manji ako se ta veličina izrazi u metrima umjesto decimetrima, odnosno deset puta veći ako se ista veličina umjesto u metrima izrazi u decimetrima.

1

76 m × 13 595. = 109 mm3.1. = 106 mL.806 65 m s–2.806 65 m s–2 = 1. = h × ρ × gN = 0. = 103 mg.1 kg m–3 × 9.013 25 × 105 N m–2.013 25 × 105 Pa = 101 325 Pa. proizlazi: 1g = 10 kg. Odavde proistječe: 1 atm Kako je 1 N m–2 = 1 Pa proizlazi: 1 atm = 1. Vidi STEHIOMETRIJA 3 3 1. 2 . proizlazi: 1m 3 = 10 dm . = 106 cm3.5.1 kg m─3 pri normiranom ubrzanju sile teže gN = 9. Vidi STEHIOMETRIJA Kako je 1 m = 101 dm = 102 cm = 103 mm = 106 μm. Kako je 1 kg = 103 g = 106 mg = 109 μg. = 109 μL.4. ─3 1. = 106 μg. Vidi STEHIOMETRIJA Po definiciji 1 atm je tlak kojim na podlogu tlači stupac žive visine h = 760 mm i gustoće ρ = 13595. = 104 dL. 3 = 10 L. i 1 dm3 = 1 L.3.

100 m × 1000 kg m–3 × 9. 3 .356. 1. Tlak kojim stupac vode visine 100 mm tlači na podlogu iznosi 980.3158 × 10–3 p/mmH2O = ρ(Hg) / ρ(H2O) = 13 595. proizlazi: p/Pa = 101 325 / 760 = 133.3595 × 10–3 p/atm = 133.1 kg m─3 / 1000 kg m─3 = 13.6.7. Isti tlak moramo izraziti mmHg.806 65 m s –3 –2 Prevedimo sve zadane veličine u SI jedinice pa dobivamo: p = 0.322 / 980 665 = 1.1.322 odnosno (p/mmHg) = (p/Pa) / 133.665 Pa jer je 1 Pa = 1 N m–2 = kg m s–2 m–2 = kg m–1 s–2. proizlazi: (p/Pa) : (p/mmHg) = 101 325 : 760 ili p/Pa = 101 325 × (p/mmHg )/ 760 Kako je zadano p/mmHg = 1.5 N m–2 = 980 665 Pa.322. Kako je 1 mmHg = 133. Jednakim postupkom dobivamo: p/at = 133.322 = 980.665 / 133. Vidi STEHIOMETRIJA Kako je: 1 atm = 760 mmHg = 101 325 Pa. Vidi STEHIOMETRIJA Tlak kojim stupac vode tlači na podlogu pri normiranom ubrzanju sile teže je: p = h × ρ × gN Uvrstimo zadane veličine pa dobivamo: p = 100 mm × 1 g cm × 9.322 = 7.322 / 101 325 = 1.665 Pa.322 Pa proizlazi (p/mmHg) : (p/Pa) = 1 : 133.665 kg m–1 s–2 = 980.806 65 m s–2 = 980. 1 at = 98 066.5951.

33 Pa jer je 1 Pa = 1 N m –2 = kg m s m = kg m s .33 / 101 325 = 0. m ρ = —— V 81 g = ——— 30 cm3 = 2. Isti tlak moramo izraziti u atm. 4 .6. –2 –2 –1 –2 Tlak kojim stupac vode visine 200 mm tlači na podlogu iznosi 1961.200 m × 1000 kg m–3 × 9.) 1. Kako je (p/atm) : (p/Pa) = 1 : 101 325 proizlazi p/atm = (p/Pa) / 101 325 = 1961.8.33 Pa. Isti tlak moramo izraziti mmHg.019 357.806 65 m s–2 –1 –2 = 1961. (vidi zadatak 1.7 g cm–3. Vidi STEHIOMETRIJA Postupamo na jednak način kao u prethodnom zadatku.33 kg m s = 1961.322 proizlazi p/mmHg = (p/Pa )/ 133.322 = 1961.322 = 14. p = h × ρ × gN Uvrstimo zadane veličine pa dobivamo: p = 200 mm × 1 g cm–3 × 9. Vidi STEHIOMETRIJA Gustoća je omjer mase i volumena. Kako je (p/mmHg) : (p/Pa) = 1 : 133.806 65 m s–2 Prevedimo li sve zadane veličine u SI jedinice dobivamo: p = 0.1.33 / 133.9.71.

m ρ = —— V Odavde proizlazi: m V = —— ρ 1000 g = ——————— −3 13. 1. Vidi STEHIOMETRIJA Kako je 1 cm3 = 1 mL.11.87 g cm−3 = 7.82 cm3.10.87 g mL−1. 5 . proizlazi: ρ(Fe) = 7. Vidi STEHIOMETRIJA Gustoća je omjer mase i volumena.1.5462 g cm = 73.

= 8 g. zrak) – m(uzorak. Vidi STEHIOMETRIJA Zadano je: m(uzorak.1.12.0012 g cm−3 = ————— + 0. −3 = 1.0012 g cm−3 V(uzorak) 5.998 23 g cm−3 m(uzorak.0089 cm3 ρ(voda. Iz omjera smanjenja težine tijela uronjena u ulje i vodu proizlazi: ρ(ulje) : ρ(voda) = 4 : 5 4 × ρ(voda) 4 × 0. Kako je gustoća vode ρ(voda.998 23 g cm−3 ρ(ulje) = —————— = ————————— 5 5 = 0.998 23 g cm−3 6 . 20 °C) Traži se: m(uzorak) ρ(uzorak) = —————— V(uzorak) m(ulje) ρ(ulje) = ———— V(ulje) Prema Arhimedovu zakonu volumen istisnute tekućine jednak je volumenu uzorka uronjenog u tekućinu.0089 cm3 = 2. zrak) 12 g ρ(uzorak) = ——————— + 0. 20 °C) ρ(voda. = 7 g. zrak) m(uzorak. voda) = 12 g – 7 g =5g Volumen istisnute vode jednak je volumenu uzorka. 20 °C) = 0. 20 °C) 0.998 23 g cm−3.397 g cm−3 Prisjetimo se Arhimedova zakona: “Težina tijela uronjenog u vodu smanji se onoliko koliko teži istisnuta voda”. ulje) ρ(zrak.7896 g cm−3. = 12 g. Iz uvjeta zadatka proizlazi: m(voda) = m(uzorak. proizlazi: m(voda) 5g V(uzorak) = ——————— = ——————— = 5.29 g dm = 0. voda) m(uzorak.

Odavde proizlazi da je omjer gustoće sumporne kiseline i gustoće vode jednak omjeru mase sumporne kiseline i mase vode sadržane u tikvici. U uvjetima eksperimenta jednaka sila uzgona djeluje na vodu i otopinu sumporne kiseline u tikvici.1. Gustoća stakla i utega je velika. H2SO4) : ρ(voda) = 786 g : 500 g Odavde proizlazi: 786 × ρ(voda) ρ(otop. ρ(otop. H2SO4) = —————— 500 786 × 0.998 23 g cm = —————————— 500 = 1. −3 7 .569 g cm−3.12. Vidi STEHIOMETRIJA Rezultat je dobiven mjerenjem na vagi jednakih krakova. dok je gustoća vode mala. Naprotiv na vodu i ototpinu sumporne kiseline djeluje sila uzgona. Silu uzgona na utege i staklo možemo zanemariti.

0012 g cm–3. masa piknometra s nepoznatom tekućinom m3 = 33.1.174 g = ———— + 0.9700 g cm−3 / 0. Da bismo odredili gustoću tekućine moramo poznavati njezinu masu i volumen. Odavde slijedi da je točan volumen piknometra: 18. koja je bila veća od sile uzgona koja je djelovala na utege.704 g Vpiknometra = —————————————— 0. uz točno poznat volumen piknometra.482 g. voda) = 0.dobijemo tako da od mase otopine s tekućinom. kojoj određujemo gustoću. doznajemo iz razlike mase piknometra s vodom i mase praznog piknometra. gustoća zraka pri 20 °C ρ(zrak) = 0.0012 g cm−3 Vpiknometra 18. odbijemo masu praznoga piknometra. masa vode u piknometru m4 = m2 – m1 = 34.186 g − 15. Masu tekućine. –3 gustoća vode pri 20°C ρ(voda) = 0. m5. m1. m4. jer je u uvjetima eksperimenta na tekućinu djelovala sila uzgona.704 g.482 g = 18. dobivena vrijednost gustoće vode bila bi manja za vrijednost gustoće zraka pri istoj temperaturi. 8 . masa tekućine u piknometru m5 = m3 – m1 = 33.9717.174 g. Za gustoću nepoznate tekućine konačno dobivamo: m3 − m1 ρ(tekućina) = ———— + 0. m3. Dobivena vrijednost za masu vode u piknometru nije točno izmjerena.0012 g cm−3 18. Vidi STEHIOMETRIJA Iz uvjeta zadatka proizlazi: masa suhoga piknometra m1 = 15.76 cm3.14. Korekciju zbog uzgona možemo unijeti u podatak o mjerenju mase ili u podatak za gustoću vode. Masu vode u piknometru. Da smo u istim uvjetima određivali gustoću vode.656 g – 15.9700 g cm−3 d(tekućina.186 g.656 g.9982 g cm–3 – 0. masa piknometra s vodom pri 20 °C m2 = 34.482 g = 18.0012 g cm–3 = 18.9982 g cm .76 cm3 = 0.9982 g cm−3 = 0.

9982 g cm–3. masa vode u piknometru m4 = m2 – m1 = 19.436 g. masa piknometra s vodom m2 =19.9982 g cm–3 – 0.0012 g cm–3. Vpiknometra = ———— = ————————————— ρ(voda) 0.545 g. gustoća vode pri 20°C ρ(voda) = 0. . Vidi STEHIOMETRIJA Iz uvjeta zadatka proizlazi: masa suhog piknometra m1 =10.0012 g cm−3 9.0012 g cm−3 Vpiknometra 25.311 g.15.545 g. gustoća zraka pri 20 °C ρ(zrak) = 0.339 cm3 = 1. = 9. m3 − m1 ρ(tekućina) = ———— + 0. m(voda) 9.0012 g cm–3 = 9.311 g. Postupamo na isti način kao u prethodnom zadatku.436 g − 10. 9 .856 g.596 g cm−3.1. masa piknometra s nepoznatom tekućinom m3 = 25.339 cm3.545 g = ————————— + 0.856 g − 10.

m3 = 5.410 g / 3. Ako od mase piknometra s krutim uzorkom i matilen-jodidom.228 g cm−3. osim mase uzorka. m4 = m2 .7466 cm3 = 7. m4.644 g.0012 g cm–3.644 g = ————— + 0. njegovom gustoćom dobivamo volumen uzorka.682 g − 5.0012 g cm–3 0. Za gustoću uzorka konačno dobivamo muzorak ρuzorak = ———— + 0.644 g. gustoća metilen-jodida pri 20 °C ρ(CH2I2) = 3. m2. gustoća zraka pri 20 °C ρ(zrak) = 0.16.1. Znamo da je masa uzorka na zraku. masa uzorka na zraku m3 = 5.038 g = 2.561 g cm–3.448 g. m5. m1.448 g − 10. i mase metilen jodida u piknometru s uzorkom. masa piknometra s metilen-jodidom. Masa istisnutog metilen jodida. Da bismo doznali gustoću uzorka. m3. m4. CH2I2 masa piknometra s metilen-jodidom i krutim uzorkom m2 = 15. dobit ćemo masu metilen-jodida. m5 = m1 − m4 = 12.228 g cm−3 = 0.644 g = 10.410 g Volumen istisnutog metilen jodida jednak je volumenu krutog uzorka. odbijemo masu krutog uzorka.682 g. Vuzorak = m5 / ρ(CH2I2) = 2. Podijelimo li masu istisnutog metilen jodida.0012 g cm–3 Vuzorak 5. Vidi STEHIOMETRIJA Iz uvjeta zadatka proizlazi: m1 = 12. m5.7466 cm3. 10 . u piknometru s uzorkom.038 g. jednaka je razlici mase piknometra napunjena s metilen jododom.m3 = 15. potrebno je doznati njegov volumen.

m(otop. m(HNO3). Vidi STEHIOMETRIJA Maseni udio fosforne kiseline u otopini definiran je omjerom: m(H3PO4) w(H3PO4) = ——————— m(otop. HNO3) × w(HNO3) Masa zadanog volumena otopine HNO3.85 = 85 %.1. HNO3). Vidi STEHIOMETRIJA Masu čiste HNO3. HNO3) = 1 mL = 1 cm . jednaka je umnošku volumena otopine i njezine gustoće. H3PO4) × V(otop.689 g cm−3 Odavde proizlazi: m(H3PO4) w(H3PO4) = ——————————————— ρ(otop. pa slijedi: m(HNO3) = 1 cm3 ×1.18.4004 g cm−3 × 0.17. izračunamo tako da masu otopine HNO3 pomnožimo masenim udjelom HNO3 u otopini. H3PO4) = 1. H3PO4) Zadano je: m(H3PO4) = 1436 g V(otop. HNO3) × ρ(otop. H3PO4) = 1 dm3 = 1000 cm3 ρ(otop. m(otop.94 g. a V(otop. HNO3) = V(otop.689 g cm−3 × 1000 cm3 = 0. H3PO4) 1436 g = ——————————— 1. HNO3) Odavde proizlazi: m(HNO3) = V(otop.67 = 0. HNO3) × w(HNO3) Iz uvjeta zadatka proizlazi da je w(HNO3) = 67 %. m(HNO3) = m(otop. 3 1. HNO3) × ρ(otop. 11 .

2833 × 1000 cm3 = 0. Treba upamtiti da pravilo vrijedi samo za klorovodičnu kiselinu. NH3) m(NH3) ρ(otop. 12 . NH3) = —————— V(otop. NH3) Iz ove dvije jednadžbe proizlazi: m(otop. NH3) ρ(otop. NH3) Maseni udio amonijaka u otopini je: m(NH3) w(NH3) = —————— m(otop.18 g cm−3.1.900 g cm−3. broja koji označava gustoću klorovodične kiseline. maseni je udio klorovodika u otopini približno. Vidi STEHIOMETRIJA Gustoća otopine amonijaka definirana je omjerom: m(otop.20. HCl) = 1. 36-postotna otopina klorovodične kiseline ima gustoću približno 1. NH3) w(NH3) × V(otop. Obratno.16 g cm−3. ρ(otop. 1. Vidi STEHIOMETRIJA Prve dvije znamenke iza decimalnog zareza. Primjerice: U otopini klorovodične kiseline gustoće. w(HCl) = 32 %. pomnožena s 2 daju postotak klorovodika u otopini.19. NH3) 255 g = ————————— 0. NH3) = —————— = —————————— V(otop.

HCl) konačno proizlazi γ(HCl) w(HCl) = —————— ρ(otop. HCl) w(HCl) = —————————— m(otop. HCl) 371 g dm−3 w(HCl) = ——————— 1159. Vidi STEHIOMETRIJA Maseni udio klorovodične kiseline definiran je omjerom: m(HCl) w(HCl) = —————— m(otop. HCl) = —————— V(otop.3 g dm−3 = 0. HCl) Masena koncentracija otopine klorovoične kiseline defirana je omjerom: m(HCl) γ(HCl) = —————— V(otop.1.21. HCl) Kako je m(otop. HCl) ρ(otop. HCl) Supstitucijom dobivamo: γ(HCl) × V(otop.32 = 32 % 13 .

Kako je visina tetraedra. V(Ni) δ = ——— A Supstitucijom dobivamo m(Ni) δ = ———— ρ(Ni) × A 5 ×10−3 g = ————————— 8.8 × 105 pm N = —————— = 103 1.8 × 10−7 m = 2.8 ×10−5 cm = 2. h √2 √2 h = a × —— = 280 pm × —— = 228. A. Volumen nikla dobit ćemo iz omjera: m(Ni) V(Ni) = ——— ρ(Ni) Debljina sloja nikla.8 × 105 pm N = —————— ≈ 1225 228.6 pm 14 .4 × 102 pm Stvaran broj slojeva atoma nikla je nešto veći. jednaka je omjeru volumena nikla. δ.22. i površine pločice. Vidi STEHIOMETRIJA Da bismo doznali debljinu sloja nikla volumen nikla treba podijeliti površinom pločice. Zato je debljina pojedinog atomskog sloja jednaka visini tetraedra s bridom 280 pm.6 pm √3 √3 proizlazi 2. V(Ni).9 g cm−3 × 20 cm2 = 2. Atomi nikla su kuglice koje se slažu na najgušći mogući način tako da u praznine prvog sloja upadaju atomi drugog sloja.8 × 105 pm Ako je radijus atoma nikla 140 pm proizlazi da je na pločicu naneseno oko 1000 slojeva atoma. 2.1.

76 mm3 Promjer kapilare jednak je promjeru valjka volumena V = 36. m(Hg) 2. 24. Vidi STEHIOMETRIJA Izračunajmo najprije volumen žive sadržane u kapilari.73 mm.03676 cm3 = 36. H2SO4) × Vo(H2SO4) Supstitucijom dobivmo: wo(H2SO4) × ρo(H2SO4) × Vo(H2SO4) = w1(H2SO4) × ρ1(H2SO4) × V1(H2SO4) Traži se volumen koncentrirane sumporne kiseline. m(H2SO4) = wo(H2SO4) × ρo(otop.84 g cm−3 = 227 cm3. Kako je volumen valjka: V = r2 h π proizlazi r2 = V / h π 36.460 g V(Hg) = ———— = ————————— ρ(Hg) 13.76 mm3 i visine h = 45. Prema tome dobivamo: w1(H2SO4) × ρ1(H2SO4) × V1(H2SO4) Vo(H2SO4) = ———————————————— wo(H2SO4) × ρo(H2SO4) Uvrstimo zadane podatke pa dobivamo: 0.323 × 1.23.960 × 1.24 g cm × 1000 cm Vo(H2SO4) = ——————————————— 0. m(H2SO4) = w1(H2SO4) × ρ1(otop. H2SO4) × V1(H2SO4) Ista masa sumporne kiseline mora biti sadržana u koncentriranoj otopini.012 mm. −3 3 15 .958 g – 2.2559 mm2 45.76 mm3 = ——————— = 0. Vo(H2SO4). koji treba razrijediti da bi se dobio zadani volumen otopina tražene koncentracije.5058 mm d = 1.73 mm × π r = 0. Vidi STEHIOMETRIJA Iskažimo najprije masu sumporne kiseline u traženoj razrijeđenoj otopini.5462 g cm−3 = 0.

vaporization) 16 .15 Ttrs/K = 500 + 273.15 Subskripti imaju sljedeće značenje: trs fus vap fazni prijelaz taljenje isparavanje (eng.0 + 273.25.6 + 273.15 Tfus/K = 119. Vidi STEHIOMETRIJA Termodinamička i Celsiusova temperatura u sljedećem su odnosu: T/K = t/ºC + 273.15 Prema tome vrijedi: Ttrs/K = 95.15 Ttrs/K = 200 + 273.15 Tfus/K = 400 + 273.15 Tvap/K = 444.15 Ttrs/K = 650 + 273. fusion) (eng.6 + 273. transition) (eng.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful