P. 1
1. MJERENJE I MJERNE JEDINICE _rjesenja_

1. MJERENJE I MJERNE JEDINICE _rjesenja_

|Views: 88|Likes:
Published by mladen99

More info:

Published by: mladen99 on Mar 05, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/12/2014

pdf

text

original

1.

MJERENJE I MJERNE JEDINICE
1.1. Vidi STEHIOMETRIJA

Svaka je fizička veličina određena umnoškom mjernog broja i mjerne jedinice. Promijenimo li mjernu jedinicu dobivamo drukčiji mjerni broj, dok sama fizička veličina koju mjerimo ostaje nepromijenjena, bez obzira na to koju smo mjernu jedinicu odabrali. Jedinica duljine u međunarodnom sustavu mjernih jedinica jest metar. Jedinice kX i Å nisu SI jedinice. Kako je 1 Å = 1,002 02 kX = 100 pm = 10─1 nm, proizlazi 1 kX = 0,997 984 Å. = 0,997 984 × 10─1 nm, = 0,997 984 × 10─4 μm, = 0,997 984 × 10─7 mm, = 0,997 984 × 10─10 m.

Dobro je upamtiti tablicu prefiksa u međunarodnom sustavu jedinica Prefiks deci centi mili mikro nano piko femto ato Simbol d c m μ n p f a Značenje 1×10–1 1×10–2 1×10–3 1×10–6 1×10–9 1×10–12 1×10–15 1×10–18 Prefiks deka hekto kilo mega giga tera peta eksa Simbol da h k M G T P E Značenje 1×101 1×102 1×103 1×106 1×109 1×1012 1×1015 1×1018

Nije dopušteno stavljanje dvaju istovrsnih ili raznovrsnih prefiksa ispred osnovne mjerne jedinice.

1.2.

Vidi STEHIOMETRIJA

Kako je 1 m = 101 dm = 102 cm = 103 mm = 10─3 km proizlazi: 1 m2 = (101 dm)2 = (102 cm)2 = (103 mm)2 = (10─3 km)2 = 102 dm2 = 104 cm2 = 106 mm2 = 10─6 km2

Valja upamtiti da se operacija potenciranja odnosi na cijelu mjernu jedinicu, jer je ona sastavljna od dva dijela, mjernog broja i znaka za jedinicu. Zato je 1 m2 = (101 dm)2 = 102 dm2. Rješavanju ovog, kao i svih sličnih zadataka, možemo pristupiti tako da postavimo omjere između različitih mjernih jedinica. Primjerice, između metra i decimetra postoji sljedeći odnos: m : dm = 1 : 10 odnosno (N/m) : (N/dm) = 1 / 10 ili (N/m) = (N/dm) / 10 To znači da je mjerni broj N neke veličine deset puta manji ako se ta veličina izrazi u metrima umjesto decimetrima, odnosno deset puta veći ako se ista veličina umjesto u metrima izrazi u decimetrima.

1

806 65 m s–2 = 1. ─3 1.013 25 × 105 Pa = 101 325 Pa. Vidi STEHIOMETRIJA Po definiciji 1 atm je tlak kojim na podlogu tlači stupac žive visine h = 760 mm i gustoće ρ = 13595. Vidi STEHIOMETRIJA Kako je 1 m = 101 dm = 102 cm = 103 mm = 106 μm. = 104 dL.3. Vidi STEHIOMETRIJA 3 3 1. = 106 μg. = 109 mm3. proizlazi: 1g = 10 kg.1. = 106 mL.4. Odavde proistječe: 1 atm Kako je 1 N m–2 = 1 Pa proizlazi: 1 atm = 1. = 109 μL.806 65 m s–2. i 1 dm3 = 1 L. proizlazi: 1m 3 = 10 dm . 2 . = h × ρ × gN = 0.5. Kako je 1 kg = 103 g = 106 mg = 109 μg.76 m × 13 595. = 103 mg. = 106 cm3.1 kg m─3 pri normiranom ubrzanju sile teže gN = 9.013 25 × 105 N m–2. 3 = 10 L.1 kg m–3 × 9.

100 m × 1000 kg m–3 × 9.322 / 101 325 = 1.322 Pa proizlazi (p/mmHg) : (p/Pa) = 1 : 133.1 kg m─3 / 1000 kg m─3 = 13.6.322 = 7.7.665 kg m–1 s–2 = 980. proizlazi: (p/Pa) : (p/mmHg) = 101 325 : 760 ili p/Pa = 101 325 × (p/mmHg )/ 760 Kako je zadano p/mmHg = 1.5 N m–2 = 980 665 Pa.322 = 980. proizlazi: p/Pa = 101 325 / 760 = 133. Vidi STEHIOMETRIJA Kako je: 1 atm = 760 mmHg = 101 325 Pa. Jednakim postupkom dobivamo: p/at = 133.806 65 m s–2 = 980. Tlak kojim stupac vode visine 100 mm tlači na podlogu iznosi 980. Kako je 1 mmHg = 133.665 / 133.356.3595 × 10–3 p/atm = 133.665 Pa.665 Pa jer je 1 Pa = 1 N m–2 = kg m s–2 m–2 = kg m–1 s–2. Isti tlak moramo izraziti mmHg. 1. 3 .806 65 m s –3 –2 Prevedimo sve zadane veličine u SI jedinice pa dobivamo: p = 0. 1 at = 98 066.5951.322 / 980 665 = 1.1. Vidi STEHIOMETRIJA Tlak kojim stupac vode tlači na podlogu pri normiranom ubrzanju sile teže je: p = h × ρ × gN Uvrstimo zadane veličine pa dobivamo: p = 100 mm × 1 g cm × 9.322 odnosno (p/mmHg) = (p/Pa) / 133.3158 × 10–3 p/mmH2O = ρ(Hg) / ρ(H2O) = 13 595.322.

m ρ = —— V 81 g = ——— 30 cm3 = 2.806 65 m s–2 –1 –2 = 1961. Vidi STEHIOMETRIJA Postupamo na jednak način kao u prethodnom zadatku.33 Pa jer je 1 Pa = 1 N m –2 = kg m s m = kg m s . Isti tlak moramo izraziti u atm.019 357.9.806 65 m s–2 Prevedimo li sve zadane veličine u SI jedinice dobivamo: p = 0.) 1.33 / 133. Kako je (p/mmHg) : (p/Pa) = 1 : 133. p = h × ρ × gN Uvrstimo zadane veličine pa dobivamo: p = 200 mm × 1 g cm–3 × 9.8. 4 . Isti tlak moramo izraziti mmHg.6.200 m × 1000 kg m–3 × 9.7 g cm–3.71.322 = 14. Kako je (p/atm) : (p/Pa) = 1 : 101 325 proizlazi p/atm = (p/Pa) / 101 325 = 1961. Vidi STEHIOMETRIJA Gustoća je omjer mase i volumena.322 proizlazi p/mmHg = (p/Pa )/ 133.33 kg m s = 1961.33 / 101 325 = 0. (vidi zadatak 1.322 = 1961.33 Pa.1. –2 –2 –1 –2 Tlak kojim stupac vode visine 200 mm tlači na podlogu iznosi 1961.

m ρ = —— V Odavde proizlazi: m V = —— ρ 1000 g = ——————— −3 13. Vidi STEHIOMETRIJA Gustoća je omjer mase i volumena.1. 1. 5 .11.87 g cm−3 = 7.87 g mL−1.5462 g cm = 73.82 cm3. Vidi STEHIOMETRIJA Kako je 1 cm3 = 1 mL. proizlazi: ρ(Fe) = 7.10.

12. Kako je gustoća vode ρ(voda. voda) = 12 g – 7 g =5g Volumen istisnute vode jednak je volumenu uzorka.1. zrak) m(uzorak. Iz uvjeta zadatka proizlazi: m(voda) = m(uzorak.0012 g cm−3 = ————— + 0. = 7 g.397 g cm−3 Prisjetimo se Arhimedova zakona: “Težina tijela uronjenog u vodu smanji se onoliko koliko teži istisnuta voda”. Iz omjera smanjenja težine tijela uronjena u ulje i vodu proizlazi: ρ(ulje) : ρ(voda) = 4 : 5 4 × ρ(voda) 4 × 0.998 23 g cm−3 ρ(ulje) = —————— = ————————— 5 5 = 0.7896 g cm−3.0012 g cm−3 V(uzorak) 5. = 12 g. 20 °C) ρ(voda. zrak) – m(uzorak.998 23 g cm−3 6 . voda) m(uzorak. Vidi STEHIOMETRIJA Zadano je: m(uzorak.998 23 g cm−3. 20 °C) Traži se: m(uzorak) ρ(uzorak) = —————— V(uzorak) m(ulje) ρ(ulje) = ———— V(ulje) Prema Arhimedovu zakonu volumen istisnute tekućine jednak je volumenu uzorka uronjenog u tekućinu.29 g dm = 0. = 8 g. −3 = 1. zrak) 12 g ρ(uzorak) = ——————— + 0.0089 cm3 ρ(voda.998 23 g cm−3 m(uzorak. ulje) ρ(zrak. proizlazi: m(voda) 5g V(uzorak) = ——————— = ——————— = 5. 20 °C) 0.0089 cm3 = 2. 20 °C) = 0.

1. dok je gustoća vode mala. −3 7 . Vidi STEHIOMETRIJA Rezultat je dobiven mjerenjem na vagi jednakih krakova.998 23 g cm = —————————— 500 = 1. H2SO4) : ρ(voda) = 786 g : 500 g Odavde proizlazi: 786 × ρ(voda) ρ(otop. Naprotiv na vodu i ototpinu sumporne kiseline djeluje sila uzgona.12. Gustoća stakla i utega je velika. U uvjetima eksperimenta jednaka sila uzgona djeluje na vodu i otopinu sumporne kiseline u tikvici. Odavde proizlazi da je omjer gustoće sumporne kiseline i gustoće vode jednak omjeru mase sumporne kiseline i mase vode sadržane u tikvici. H2SO4) = —————— 500 786 × 0. ρ(otop. Silu uzgona na utege i staklo možemo zanemariti.569 g cm−3.

0012 g cm−3 18. Da bismo odredili gustoću tekućine moramo poznavati njezinu masu i volumen. jer je u uvjetima eksperimenta na tekućinu djelovala sila uzgona. Za gustoću nepoznate tekućine konačno dobivamo: m3 − m1 ρ(tekućina) = ———— + 0. Vidi STEHIOMETRIJA Iz uvjeta zadatka proizlazi: masa suhoga piknometra m1 = 15.482 g. doznajemo iz razlike mase piknometra s vodom i mase praznog piknometra.1.9700 g cm−3 d(tekućina. Da smo u istim uvjetima određivali gustoću vode. Dobivena vrijednost za masu vode u piknometru nije točno izmjerena. odbijemo masu praznoga piknometra.656 g.482 g = 18. koja je bila veća od sile uzgona koja je djelovala na utege.9982 g cm . Odavde slijedi da je točan volumen piknometra: 18. masa tekućine u piknometru m5 = m3 – m1 = 33.9982 g cm–3 – 0.76 cm3.704 g Vpiknometra = —————————————— 0.9982 g cm−3 = 0.482 g = 18.704 g. Korekciju zbog uzgona možemo unijeti u podatak o mjerenju mase ili u podatak za gustoću vode. m1. 8 .186 g − 15.9700 g cm−3 / 0.174 g. voda) = 0. Masu tekućine.0012 g cm–3 = 18. uz točno poznat volumen piknometra. masa vode u piknometru m4 = m2 – m1 = 34. m4.186 g. m5.14. kojoj određujemo gustoću. masa piknometra s nepoznatom tekućinom m3 = 33. masa piknometra s vodom pri 20 °C m2 = 34.0012 g cm−3 Vpiknometra 18. m3. dobivena vrijednost gustoće vode bila bi manja za vrijednost gustoće zraka pri istoj temperaturi. –3 gustoća vode pri 20°C ρ(voda) = 0.9717.656 g – 15. Masu vode u piknometru.76 cm3 = 0. gustoća zraka pri 20 °C ρ(zrak) = 0.dobijemo tako da od mase otopine s tekućinom.174 g = ———— + 0.0012 g cm–3.

9982 g cm–3 – 0.0012 g cm–3 = 9.436 g − 10. Postupamo na isti način kao u prethodnom zadatku.545 g. gustoća vode pri 20°C ρ(voda) = 0.436 g. masa piknometra s nepoznatom tekućinom m3 = 25.339 cm3.15. m(voda) 9.856 g. m3 − m1 ρ(tekućina) = ———— + 0.545 g.0012 g cm–3. . Vpiknometra = ———— = ————————————— ρ(voda) 0.856 g − 10.339 cm3 = 1. masa vode u piknometru m4 = m2 – m1 = 19.596 g cm−3.0012 g cm−3 9. gustoća zraka pri 20 °C ρ(zrak) = 0.9982 g cm–3. 9 .545 g = ————————— + 0.311 g.0012 g cm−3 Vpiknometra 25. = 9.1. Vidi STEHIOMETRIJA Iz uvjeta zadatka proizlazi: masa suhog piknometra m1 =10.311 g. masa piknometra s vodom m2 =19.

masa uzorka na zraku m3 = 5. m5 = m1 − m4 = 12.644 g = 10. Ako od mase piknometra s krutim uzorkom i matilen-jodidom. masa piknometra s metilen-jodidom.0012 g cm–3. 10 .448 g − 10.16.7466 cm3 = 7.682 g − 5. odbijemo masu krutog uzorka.644 g = ————— + 0. potrebno je doznati njegov volumen.448 g. m4 = m2 . m3. gustoća metilen-jodida pri 20 °C ρ(CH2I2) = 3.682 g. osim mase uzorka. Za gustoću uzorka konačno dobivamo muzorak ρuzorak = ———— + 0. m1. Znamo da je masa uzorka na zraku. Vuzorak = m5 / ρ(CH2I2) = 2.561 g cm–3. dobit ćemo masu metilen-jodida.038 g = 2. i mase metilen jodida u piknometru s uzorkom. Da bismo doznali gustoću uzorka. m2. jednaka je razlici mase piknometra napunjena s metilen jododom. u piknometru s uzorkom. CH2I2 masa piknometra s metilen-jodidom i krutim uzorkom m2 = 15.0012 g cm–3 Vuzorak 5. m4. m4.410 g Volumen istisnutog metilen jodida jednak je volumenu krutog uzorka.228 g cm−3.644 g.1.7466 cm3. m5.644 g. m3 = 5. m5. Podijelimo li masu istisnutog metilen jodida.228 g cm−3 = 0.0012 g cm–3 0.m3 = 15. njegovom gustoćom dobivamo volumen uzorka. Masa istisnutog metilen jodida.410 g / 3.038 g. gustoća zraka pri 20 °C ρ(zrak) = 0. Vidi STEHIOMETRIJA Iz uvjeta zadatka proizlazi: m1 = 12.

HNO3). izračunamo tako da masu otopine HNO3 pomnožimo masenim udjelom HNO3 u otopini. Vidi STEHIOMETRIJA Maseni udio fosforne kiseline u otopini definiran je omjerom: m(H3PO4) w(H3PO4) = ——————— m(otop. H3PO4) = 1. a V(otop. m(HNO3). H3PO4) × V(otop. 11 . pa slijedi: m(HNO3) = 1 cm3 ×1.85 = 85 %. m(otop.94 g. jednaka je umnošku volumena otopine i njezine gustoće. HNO3) Odavde proizlazi: m(HNO3) = V(otop. HNO3) × ρ(otop. HNO3) = 1 mL = 1 cm . m(otop. H3PO4) = 1 dm3 = 1000 cm3 ρ(otop.18.4004 g cm−3 × 0. HNO3) × w(HNO3) Iz uvjeta zadatka proizlazi da je w(HNO3) = 67 %. HNO3) × ρ(otop. HNO3) = V(otop.1. 3 1.67 = 0.689 g cm−3 Odavde proizlazi: m(H3PO4) w(H3PO4) = ——————————————— ρ(otop. Vidi STEHIOMETRIJA Masu čiste HNO3. m(HNO3) = m(otop.689 g cm−3 × 1000 cm3 = 0.17. H3PO4) Zadano je: m(H3PO4) = 1436 g V(otop. HNO3) × w(HNO3) Masa zadanog volumena otopine HNO3. H3PO4) 1436 g = ——————————— 1.

19. NH3) 255 g = ————————— 0. HCl) = 1. maseni je udio klorovodika u otopini približno.16 g cm−3. pomnožena s 2 daju postotak klorovodika u otopini.20. NH3) = —————— V(otop. 1. 12 . broja koji označava gustoću klorovodične kiseline.900 g cm−3. Vidi STEHIOMETRIJA Prve dvije znamenke iza decimalnog zareza. NH3) Maseni udio amonijaka u otopini je: m(NH3) w(NH3) = —————— m(otop.1. NH3) w(NH3) × V(otop. Primjerice: U otopini klorovodične kiseline gustoće. ρ(otop. Treba upamtiti da pravilo vrijedi samo za klorovodičnu kiselinu. NH3) m(NH3) ρ(otop. Vidi STEHIOMETRIJA Gustoća otopine amonijaka definirana je omjerom: m(otop.18 g cm−3. NH3) ρ(otop. 36-postotna otopina klorovodične kiseline ima gustoću približno 1. w(HCl) = 32 %. NH3) Iz ove dvije jednadžbe proizlazi: m(otop. NH3) = —————— = —————————— V(otop.2833 × 1000 cm3 = 0. Obratno.

3 g dm−3 = 0.32 = 32 % 13 . HCl) = —————— V(otop. HCl) Supstitucijom dobivamo: γ(HCl) × V(otop.1. Vidi STEHIOMETRIJA Maseni udio klorovodične kiseline definiran je omjerom: m(HCl) w(HCl) = —————— m(otop. HCl) Masena koncentracija otopine klorovoične kiseline defirana je omjerom: m(HCl) γ(HCl) = —————— V(otop.21. HCl) Kako je m(otop. HCl) ρ(otop. HCl) 371 g dm−3 w(HCl) = ——————— 1159. HCl) w(HCl) = —————————— m(otop. HCl) konačno proizlazi γ(HCl) w(HCl) = —————— ρ(otop.

6 pm 14 .8 × 105 pm Ako je radijus atoma nikla 140 pm proizlazi da je na pločicu naneseno oko 1000 slojeva atoma. V(Ni).8 ×10−5 cm = 2.9 g cm−3 × 20 cm2 = 2.22. Atomi nikla su kuglice koje se slažu na najgušći mogući način tako da u praznine prvog sloja upadaju atomi drugog sloja.4 × 102 pm Stvaran broj slojeva atoma nikla je nešto veći.8 × 10−7 m = 2. jednaka je omjeru volumena nikla.6 pm √3 √3 proizlazi 2. V(Ni) δ = ——— A Supstitucijom dobivamo m(Ni) δ = ———— ρ(Ni) × A 5 ×10−3 g = ————————— 8. δ.8 × 105 pm N = —————— ≈ 1225 228. Zato je debljina pojedinog atomskog sloja jednaka visini tetraedra s bridom 280 pm. h √2 √2 h = a × —— = 280 pm × —— = 228.8 × 105 pm N = —————— = 103 1. Kako je visina tetraedra. Vidi STEHIOMETRIJA Da bismo doznali debljinu sloja nikla volumen nikla treba podijeliti površinom pločice. i površine pločice. 2. A. Volumen nikla dobit ćemo iz omjera: m(Ni) V(Ni) = ——— ρ(Ni) Debljina sloja nikla.1.

m(Hg) 2.84 g cm−3 = 227 cm3.958 g – 2.23. Vidi STEHIOMETRIJA Iskažimo najprije masu sumporne kiseline u traženoj razrijeđenoj otopini. m(H2SO4) = wo(H2SO4) × ρo(otop. H2SO4) × Vo(H2SO4) Supstitucijom dobivmo: wo(H2SO4) × ρo(H2SO4) × Vo(H2SO4) = w1(H2SO4) × ρ1(H2SO4) × V1(H2SO4) Traži se volumen koncentrirane sumporne kiseline.73 mm. Vo(H2SO4).323 × 1. −3 3 15 .960 × 1. koji treba razrijediti da bi se dobio zadani volumen otopina tražene koncentracije. Vidi STEHIOMETRIJA Izračunajmo najprije volumen žive sadržane u kapilari. Prema tome dobivamo: w1(H2SO4) × ρ1(H2SO4) × V1(H2SO4) Vo(H2SO4) = ———————————————— wo(H2SO4) × ρo(H2SO4) Uvrstimo zadane podatke pa dobivamo: 0.460 g V(Hg) = ———— = ————————— ρ(Hg) 13.012 mm.76 mm3 = ——————— = 0.76 mm3 i visine h = 45. 24. H2SO4) × V1(H2SO4) Ista masa sumporne kiseline mora biti sadržana u koncentriranoj otopini.73 mm × π r = 0.2559 mm2 45.76 mm3 Promjer kapilare jednak je promjeru valjka volumena V = 36. m(H2SO4) = w1(H2SO4) × ρ1(otop.03676 cm3 = 36.5058 mm d = 1.5462 g cm−3 = 0.24 g cm × 1000 cm Vo(H2SO4) = ——————————————— 0. Kako je volumen valjka: V = r2 h π proizlazi r2 = V / h π 36.

fusion) (eng. transition) (eng.15 Subskripti imaju sljedeće značenje: trs fus vap fazni prijelaz taljenje isparavanje (eng.15 Tvap/K = 444.15 Ttrs/K = 650 + 273.0 + 273.25.15 Prema tome vrijedi: Ttrs/K = 95.6 + 273.6 + 273.15 Ttrs/K = 500 + 273.15 Ttrs/K = 200 + 273. vaporization) 16 .15 Tfus/K = 119.15 Tfus/K = 400 + 273. Vidi STEHIOMETRIJA Termodinamička i Celsiusova temperatura u sljedećem su odnosu: T/K = t/ºC + 273.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->