P. 1
Herceg Bosna i Hrvatska

Herceg Bosna i Hrvatska

|Views: 206|Likes:
Published by dimosten

More info:

Published by: dimosten on Mar 07, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/06/2014

pdf

text

original

Herceg Bosna i Hrvatska (1.

dio)
Ponedjeljak, 20 Prosinac 2010 23:36

Jugoslavenska historiografija je, revno slu e i jugoslavenskoj ideji i Titovom komunisti kom re imu, uspjela krivotvoriti najve i dio hrvatske povijesti. Poglavito je to slu aj s povije u Bosne i Hercegovine, neko jedne od hrvatskih pokrajina. Kako bi, makar na trenutak, bacili pogled na povijesne injenice, te stekli uvid u na in na koji su one neko izu avane, odlu ili smo itateljima HRsvijeta, u nekoliko nastavaka, prenijeti knjigu HERCEG BOSNA I HRVATSKA, autora Krunoslava Draganovi a, katoli kog sve enika, povjesni ara i vi egodi njeg politi kog emigranta. Pripominjemo, knjiga je tiskana u Sarajevu 1940. godine.

Hrvatska za vrijeme kralja Tomislava U sredi tu interesa javnosti stoji danas Bosna i Hercegovina. O njoj se danas govori, raspravlja, polemizira. Njezina se sudbina danas kroji. U takvim prilikama nije nikakvo udo, da je na dnevnom redu rasprava o nacionalnoj pripadnosti Herceg -Bosne. Sve to dosad ne bi bilo ni ta zla, da se izvjesni velikosrpski polemicari nijesu toliko zaboravili, da razumnu covjeku naprosto pamet staje od cuda. Oni su, nalik na protu Davidovica, uime »nepristrasne historije« i »objektivnosti« tako grubo povrijedili historijske cinjenice glede Herceg -Bosne i tako drsko bacili blato na cast bos-hercegovackih Hrvata, da na sve te uvrede i podvale nije moguce sutjeti.

Hrvati amo mal narodi na Bal anu, koji pored srpskog i bugarskog nije nikad mogao igrati neku ulogu«.(Srpsko-hrvatski spor, Beograd 1937.), makar da je taj »narodi « dvaput tukao najve eg bugarskog cara Simeona i spa avao prega enu Srbiju. Narod B. i H. jesu cisti Srbi. Oni govore i pisu samo srpski. Samo cakavski dijalekat jest hrvatski, a stokavstina iskljucivo srpska. Tim hokus-pokusom pretvara Dr.Glusac i proto Davidovic skoro petmilijunski Hrvatski narod u bijednu grupicu od 300.000 akavaca u Primorju i na otocima. Dolazi do epohalnog otkri a »Srba-katolika« u Bosni, a da Srbe muslimane i ne spominjemo. Bosna i Hercegovina postaju najciscim srpskim zemljama. U njima nikad i nikakva traga hrvatstvu nije bilo. Hrvate je iz svojih razloga stvorila Austrija. Hrvatstvo je uneseno u Bosnu na austrijskim bajunetama. Austriji je uspjelo udo nevidjeno, da lisicu pretvori u vuka i bosanske Srbe u Hrvate, barem jednim dijelom. Potreban je iskren sporazum Srba i Hrvata, porucuje genijalni proto Davidovic, ali treba Bosnu i Hercegovinu ostaviti van diskusije kao srpske zemlje. A da to bude tako, bilo je potrebno ustvrditi, da je granica Hrvatskog kraljevstva uvijek bila na Uni, da je Hrvate stvorila Austrija i da su muslimani u B. i H. vecim dijelom samo dosljaci i uljezi. Onda ostaje srpsko pravoslavlje i njegov narod ogromnom vecinom domacim, starosjedilackim, a B. i H. odvajkada srpskim zemljama. Tako tvrditi znaci povijest izvrnuti tumbe i historijskoj istini opaliti vruc samar. U ovoj nasoj knjizici pokusat cemo »otkriti» Hrvate u Bosni i Hercegovini. Osvijetlit cemo, barem u najkracim crtama, narodnu i vjersku proslost ovih zemalja. Historijska vrela, radi tijesna prostora, kod manje vaznih stvari ne cemo navoditi, pripravni, da ih na zahtjev u javnosti iznesemo. HISTORIJSKI OSVRT NA HERCEG-BOSNU Radi boljeg pregleda stvari, treba razlikovati pravu Bosnu, jezgru bosanske drzave, od dijelova, koji su joj kasnije pripojeni. Ti su bili: na jugu Zahumlje i Travunija, na zapadu Zavrsje, na sjevero-zapadu Donji Krajevi, na sjeveru Usora i Soli. Prava Bosna sterala se otprilike od Konjica do Vranduka i od Drine do Vranice ili najdalje do Vrbasa. Kao takova obuhvatala je tek petinu ili sestinu danasnjeg bosansko-hercegovackog teritorija. Sigurna granica, za koju tocno znamo, bila je vec od najstarijih pisaca jedino rijeka Drina.Tako tvrdi nas najstariji domaci ljetopis popa Dukljanina iz XII. stoljeca (De regno Slav., 290), tako bizantijski pisci, pocevsi od Kinnamosa pa dalje, a ti sigurno nijesu sumnjivi kao neprijatelji pravosljavlja. Kinnamos (III. knj., 104.,Bonnsko izdanje) tvrdi, da »Bosna seze do Drine i da nije podlozna srpskom velikom zupanu; u njoj zivi drugi narod, koji ima svoje obicaje i uredbe, a i svog vlastitog vladara«. 1. Historijska Bosna Prije svega valja nam se poizabaviti pravom, historijskom Bosnom, oko gornjeg toka rijeke Bosne, kolijevkom kasnije samostalne bosanske drzave. Zivot Bosne kao drzave, i to najprije kao banovine od Borica, prvog njezina po imenu poznatog bana (u XII. stoljecu), a kasnije kao kraljevine (Stjepan Tvrtko okrunjen za kralja 1377.), traje oko 300 godina. Bosna je nastojala, da postigne punu svoju samostalnost, ali je vecinom priznavala vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva, kojim su bosanski banovi obicno bili samo vazalima. God. 1463. osvoji Bosnu sultan Mehmed II. el Fatih (»Osvajac«), koji pod Jajcem posijece zadnjeg kralja Bosne Stipana Tomasevica.

Do X. stoljeca povijest je prave Bosne vrlo mutna i nejasna. Bosna lezi na razmedi Hrvatske i Srbije, a historijski izvori o njoj sute. Ipak znamo o njoj nekoliko sigurnih stvari. Znamo najprije, da prije 950. godine nije bila u vlasti srpskih velikih zupana. Znamo, da se samostalna Srbija javlja u povijesti kasno i da joj je tada u prvom redu pripadao danasnji Sandzak osim njegovog istocnog dijela, i da se Bosnom nije prostirala. Da li je prava Bosna bila tada samostalna oblast ili dio jake hrvatske drzave, koja kraljevinom postaje 300 godina prije Srbije, o tom nemamo izravnih historijskih vijesti. Profirogenet izvodi ime Srbi (Servi) od glagola sluziti (servire), jer da sluze rimskom (bizantskom) caru, a ime Hrvati tumaci kao narod bogat zemljom. Da je bila politicki samostalna, ne bi taj krupni fakat izmakao paznji bilo kojeg starog kronicara ili historika. Medutim druge utvrdjene injenice indirektno, ali ipak jasno svjedo e, da je stara Bosna morala biti dijelom hrvatske drzave. Vladar Bosne, u prvo doba ovisan, a kasnije neovisan gospodar zemlje oko gornjeg toka rijeke Bosne, zove se ve u najstarijim vijestima o Bosni banom. Po Dukljaninu, bosanski ban je jedan od prvih velmo a hrvatske drzave. A Profirogenet (Migne, Patrol. gr., sv. 113, 287) spominje bansku ast u Hrvatskoj. Sve do 1377. vladaju Bosnom njezini banovi, dok ponosni Tvrtko ne ote jedan dio srpske zemlje i ne okruni se za kralja "Srbljem i Bosni', da 14 godina kasnije, sjedinivsi s Bosnom i prostrane hrvatske oblasti, ne spomene u svom vladarskom naslovu u Bosnu i Srblje takoder i Hrvatsku i Dalmaciju. Banska ast, eminentno hrvatska ustanova, poznata je samo Hrvatima (Klai , Povijest Bosne, 43); i tako zemlja, kojom od vajkada vladaju banovi, sigurno je bila hrvatskom. Poznati histori ar Dummler, imajuci na umu, da je u doba kralja Tomislava Srbija i snagom i prostorom bila malena, a Hrvatska, naprotiv, da je imala vrlo jaku vojnu silu na moru i na kopnu (80 vecih i 100 manjih brodova; 100.000 pje aka i 60.000 konjanika) zakljucuje ovako: "Upravo je nu no, da se i Bosna racuna kao stara te evina Hrvata, a ne kao srpska zemlja od pocetka. I doista car (Profirogenet) pravi razliku izmedu Bosne kao posebnog kraja i Srbije, ma da je vec u X. stoljecu bila njezin sastavni dio; njezini itelji imaju vlastite vladare" (Alt. Gesch 373). S Dummlerom se slaze citav niz histori ara, koji nijesu ni Srbi ni Hrvati; kakav je npr. Rus Hilferding, Bugarin Drinov, Englez Bury, Ceh Niederle, Madjari Pauler i Thalloczy itd. Ovi historicari temelje svoje mi ljenje o pripadnosti Bosne Hrvatskoj i na drugim injenicama, koje nam je historija zabiljezila. U IX. stoljecu Hrvatska je neposredno granicila s Bugarskom. To potvrduje i bizantski historicar Cedrenus. Porfirogenet nam pripovijeda o borbama Hrvata i Bugara, negdje poslije god. 870., dakle za kana Borisa i kneza Trpimira. (Migne, P. G. 113, 286). Bugari u ratu nijesu uspjeli nego u ine mir s Hrvatima, obilno ih nadarivsi i primivsi uzdarje od njih. Papini legati god. 886. idu neposredno iz Hrvatske u Bugarsku kralju Borisu, da krste bugarski narod. Slicna stvar dogada se i god. 926. za kralja Tomislava. To je novi dokaz zajednicke bugarsko-hrvatske granice. Posto je Slavonija u to vrijeme bila frana ka, posto je na Limu i gornjoj Drini bila samostalna Ra ka, a Bugarska se sterala cak Srijemom i sjevernom Srbijom, morala je Hrvatska obuhvacati Bosnu, osobito krajeve oko Tuzle. Bugarsko-hrvatska granica bila je na Drini, a Bosna u sklopu Hrvatske drzave. Isti taj zakljucak name e nam se i iz povelje hrvatskog kneza Trpimira, izdane god. 852. u Biacima kod Splita, splitskom nadbiskupu Petru. Povelja veli, da je splitska nadbiskupija

»metropola sve do obala dunavskih i gotovo po itavoj drzave Hrvatskoj«. Treba znati, da je tada Slavonija pripadala u politi kom pogledu frana koj dr avi, a u crkvenom akvilejskom patrijarhatu. Kako je mogla splitska metropolija, koja se sterala skoro cijelom hrvatskom dr avom, dopirati do Dunava, ako Bosna nije pripadala Splitu odnosno Hrvatskoj? Oko sredine X. stolje a dospije Bosna u ruke srpskog kneza aslava. Bizantijski car Konstantin VII. Porfirogenet pi e negdje oko 950. godine znamenito svoje djelo »O upravi carstvom« (De administrando Imperio). Djelo je, dodu e, skrpano od raznih izvje taja carskih inovnika, koji si mjestimi no protuslove ili i donose netocne podatke, djelo je pisano s jasnim politi kim tendencijama i nije kona no uskla eno i ure eno, ali ipak radi oskudice drugih vrela i obilja podataka od velike je va nosti za nasu povijest. Car Porfirogenet spominje oko 950. god., da je »horion Bosona«, tj. kraj ili zemljica Bosna pripadao Srbiji. Iz rijeci »horion« vidi se, da je Bosna bila u to doba malena i da je car smatra nekim posebnim tijelom u sklopu Srbije; dok u pravoj Srbiji nabraja samo gradove a ne i upe, stavlja na kraju Bosnu na posebno mjesto i spominje u njoj dva grada (Katera i Destnik). Car je pisao svoje djelo upravo u ono vrijeme, kad je Bugarska za slabog cara Petra pala na niske grane i kad je u Hrvatskoj, radi nereda i bune bana Pribunje, koji ubi i kralja Miroslava (949.), vladala op a slabost i anarhija. Tu povoljnu konjukturu iskoristi odlucni srpski knez aslav, da Hrvatskoj otme Bosnu i Bugarskoj izvjesne druge krajeve. Romanski gradovi u Dalmaciji odmetnuse se tom zgodom od Hrvatske. Porfirogenet spominje, da je tada Hrvatska imala tek polovinu vojne snage prema onoj iz doba kralja Tomislava. O ito je Hrvatska izgubila mnoge svoje krajeve i oblasti, u prvom redu Bosnu. Tom zgodom, zajedno s ostalom Bosnom, dospio je grad Soli u aslavljeve ruke, ako tako treba prevesti Porfirogenetov »Salenes«. Medutim to je bilo samo za kratak as, jer vec oko 960. hrvatski kralj »Kresimir uze cijelu Bosnu i zavlada njom«, kako biljezi Dukljanin (Presb. Diocl., 37). S tim se sla e i veliki prijatelj Srba, ina e objektivni eski histori ar Jirecek smatraju i, da je Bosna tek kasnije privremena tekovina Srba (Gesch. der Serben, I, 120-122). »U X. stoljecu, u neprohodnim planinskim krajevima izmedju Hrvata, bizantskih primorskih gradova i Bugara, nastala je medu slavenskim plemenima vrs a tvorevina pod hegemonijom pravih Srba, ali i ta samo za kra e vrijeme.« (Handelstr., 19). To je upravo Srbija za kneza aslava, koja za as obvlada Bosnom, da u nju nikad vise, kroz daljnih hiljadu godina ne stupi kao vladarica. Cak ni najslavniji srpski vladar, car i samodr ac svih Grka i Srba, Dusan Silni, nije mogao osvojiti Bosne, vec se ispod Bobovca neslavno vratio tamo, odkuda je i do ao. Po Dukljaninu koncem XI. stoljeca zavladao je Bosnom, opet na malo vremena, dukljanski kralj Bodin. On je slavenski vladar, ili ako ho ete po istom Popu Dukljaninu crvenohrvatski, i zato njegova vlada Bosnom nije niposto srpska vlada. Obratno povijest pozitivno zna, da su izvjesni Hrvati ili hrvatske velika ke porodice vladale Bosnom. Tako je i prvi po imenu poznati bosanski ban, B o r i , Hrvat-katolik iz Slavonije. Tako je isto i mocni ban P a v a o u b i c »gospodar Bosne« (1299.) iz porodice, koja je Hrvatima poklonila herojskog mucenika Petra ubica Zrinjskog. Njegov sin M l a d e n banuje u Bosni 20 godina (1302 1322.). I osniva bosanske kraljevske dinastije Kotromani a, ban P r i j e z d a, bio je podrijetlom iz Hrvatske (iz Kutjeva). A takav je i »veliki vojvoda rusaga bosanskog« Hrvoje Vuk i -Hrvatini , mocniji od samog bosanskog kralja, unuk gospodara Donjih krajeva (oko

danasnje Banje Luke), kneza Hrvatina. I oni su Hrvati, hrvatske krvi i plemena, kako im i samo ime svjedo i. Zar bi Bosna ponosna, da nije bila hrvatska, dopustila, da njom vladaju tudjinci Hrvati, ak od prvog poznatog bana Bosne Borica? Od kapitalne je va nosti injenica, da se ugarsko-hrvatski kralj Bela II. god. 1138. naziva kraljem Ugarske i Rame (»Bela Dei gracia Hungariae Ramaeque rex«). A Rama, kroz 300 godina, zna i u Ugarskoj uvijek Bosnu. Posto Madjari nijesu Bosne na ma u dobili, jasno je, da su postali vladarima Bosne ili se takvim proglasili samo tako, sto su priznati i krunjeni za hrvatske kraljeve. A tko je kralj Hrvatske, kralj je i njezinog sastavnog dijela Bosne. Odatle ono »rex Ramae«, »kralj Bosne«. Bosna je, dakle, nekada bila sastavnim dijelom Hrvatske. Utvrdjen rezultat znanstvenog istrazivanja poznatog kriticnog historicara i ica (Pov. Hrvata, I, 653) jest, da se Hrvatska u doba kralja Petra K r e i m i r a IV. prostirala od Neretve do Drave i od mora do Drine. Kad je tudjinski utjecaj u Hrvatskoj za kralja Zvonimira i osobito iza njegove smrti znatno porastao nastoje bosanski velika i da Bosnu sto vi e osamostale. Bosna se po inje separirati od Hrvatske. Po isicu bilo je to jos za Zvonimirova ivota. Prastara hrvatska kronika (Lucius: De regno Dalm. et Croat., str. 309), pripovijeda: »Poslije toga kad se razcijepilo kraljevstvo (H r v a t s k a) u dijelove, izabrase B o n j a c i god. 1079. sebi posebnog poglavara; isto u ini e i Neretljani; a Hrvati izaberu za vladara tudjinca.« Malo zatim, po istoj kronici, kralj Bela zavlada svim dijelovima Zvonimirove dr ave: B o s n o m, Hrvatskom, Dalmacijom, Neretvanskom Krajinom. Doskora ovi tudjinci, vladari iz dinastije Arpadovica, koje su Hrvati 1102. slobodnom voljom izabrali na Dravi za hrvatske kraljeve, im utvrdi e svoju vlast u Hrvatskoj, opazi e centrifugalne te nje Bosne i htjedo e jasno i otvorno da naglase svoja kraljevska prava na Bosnu kao na dio Hrvatskog kraljevstva, kojemu su na elu stajali. Radi toga, makar da Bosne nijesu sebi silom pokorili, vec 1137. Bela II. proglasuje sina K o l o m a n a bosanskim vojvodom, a 1138. i sam uzima u kraljevski naslov i B o s n u (»rex Ramae«). I taj naslov stotinama godina resi ugarsko-hrvatskog vladara. to je glavno, taj naslov nije bio pusta titula niti nezakonita uzurpacija. Bosanski banovi pokazuju se, uza sve svoje nastojanje za slobodom, kao vazali ugarsko-hrvatskih kraljeva. Vrlo je pou na listina iz god. 1163., kojom ugarsko-hrvatski kralj Stjepan IV. potvrduje izvjesne privilegije »pred velika ima (svog) kraljevstva«, medu kojima najprije nabraja izvjesne nadbiskupe i biskupe, a onda na prvom mjestu medu svjetovnim knezovima hrvatskog bana Belosa, pa palatina Tomu, zatim dvorskog kneza Broku, pa bosanskog bana Bori a, te velikase Hadrijana, Henrika itd. (Tkal i , Mon. hist. Eccl. zagrabien., I., 3). Dakle Bori nije samostalan vladar Bosne, vec vazal ugarsko-hrvatskog kralja i velika Ugarsko-hrvatskog kraljevstva; a tim istim Bosna je samo dio toga kraljevstva, jer je nekad bila sastavnim dijelom Hrvatske. Zato upravo i alje K u l i n ban svog sina Stjepana u Ugarsku, da se pred kraljem odre e patarenstva ispred cijele Bosne, makar da su se patarenski glavari pred papinskim legatom i banom na Bilinu polju kod danasnje Zenice 8. travnja 1203. odrekli bogomilstva i ispovjedili katolicku vjeru. A kralj Bela III. strogo nala e svom vazalu Kulinu pod prijetnjom globe od 1000 srebrenih maraka, da ne smije tititi patarena u Bosni (Theiner, Mon. slav. mer., I., 22). I sam ban N i n o s l a v, - da ne duljimo s nabrajanjem - priznaje svoju ovisnost o ugarskohrvatskom kralju, kad daje, da kralj u njegovoj prisutnosti god. 1244. ne samo potvr uje nego i nanovo poklanja one posjede u Vrhbosni, Solima, Usori itd., koje je vec prije Ninoslav darovao bosanskom biskupu (cit. djelo, I., 297.-298.). Tako nam razlog naslova »kralj Rame

fra Nikole Lasvanina. 72). glasovitog ljetopisca iz pocetka XVIII.(Bosne)« u titulaturi ugarsko-hrvatskih kraljeva postaje razumljiv. Kako bi. Pripominjemo. »Bela. i zato svi njegovi namisnici zovu se kralji Rame to jest Bosne« (Jelenic. da je B o s n a bila sastavnim dijelom Ugarsko-hrvatskog i ranije Hrvatskog kraljevstva. u nekoliko nastavaka.. stoljeca. te stekli uvid u na in na koji su one neko izu avane. Autor: Krunoslav Draganovi . sveto i prav edno vlada. 26 Prosinac 2010 08:57 Jugoslavenska historiografija je. revno slu e i jugoslavenskoj ideji i Titovom komunisti kom re imu. Zanimljivo je uti i glas jednog starog Bo njaka. povjesni ara i vi egodi njeg politi kog emigranta. drugi toga imena kralj ugarski. uspjela krivotvoriti najve i dio hrvatske povijesti. franjevci. bacili pogl ed na povijesne injenice. . autora Krunoslava Draganovi a. Kultura i bos. I. Poglavito je to slu aj s povije u Bosne i Hercegovine. Herceg Bosna i Hrvatska (2.dio) Nedjelja. prenijeti knjigu HERCEG BOSNA I HRVATSKA. Slip(i) imenovan. neko jedne od hrvatskih pokrajina. Tim istim je dokazano. godine. katoli kog sve enika. koja se sada Bosna imenuje. knjiga je tiskana u Sarajevu 1940. sin Alme hercega. komu je stric njegov Koloman u inio o i izvaditi. Objavljeno u Sarajevu 1939. odlu ili smo itateljima HRsvijeta. makar na trenutak. On i zadobi Ramu u gornjoj harvatskoj zemlji.

nego i sav kraj oko donjeg toka Bosne s gradovima Dobojem. U asu.358. koje nerijetko na elu imaju svog posebnog bana. koja se Panonijom sterala. Mi cemo promotriti svaki od tih krajeva napose. U Sjeveroisto noj Bosni prostirale su se u Srednjem vijeku iroke oblasti USORA I SOLI. po svoj prilici unuk Kulina bana. Usora i Soli prostirale su se najve im dijelom onim krajem. pravu Bosnu. moramo se obazrijeti i na krajeve. Usora obuhva a ne samo porije je rijeke Usore. koji su kasnije Bosni pripojeni.). »gospodin svim zemljam bosanskim i Soli i Usore i Dolnim krajem i Humske zemle gospodin«. kad se velik dio bosanskog plemstva odvratio od katolicke vjere patarenstvu. koji je nekad spadao rimskoj provinciji Panoniji. slavenskih ili posavsko-hrvatskih knezova one oblasti.Ostali dijelovi Bosne Uz jezgru bosanske dr ave. pocevsi od Usore i Soli. usorski knez Sebislav (1236. ostaje u istoj nauci katoli koj »kao ljiljan medu trnjem«. Doborom. Kasnije pripadaju dr avi Braslava i Ljudevita Posavskog. . Kraj oko Tuzle (turski »tuz« znaci sol) nazivao se uvijek Solinama i irio sve do rijeke Save i Drine. Te njem i Srebrenikom. 2. Ban Stjepan Kotrom ani nosi naslov.

1372. koliko mi iz dokumenata znamo. br. a nikad. kad se u Mile evu okruni za kralja Srb ljem i Bosni. koji je prvotno pripadao Nemanji koj dr avi. -1314. kako ho e proto Davidovi i drugi. stoljeca osnovana biskupija. br. U Bistri kom gradu kod Livna postoji jos god. koju su Bosnjaci oteli 1374.. jer su ih uvijek smatrali kao posebni. Kasnije.) ostala bez kralja. Pliva. vec njegove politi ke mudrosti i lukavosti. Nije to dokaz Tvrtkova srpstva. koja se kasnije prozva Hrvatini ima. U Duvnu je pocetkom XIV. od srpskog velmoze Nikole Altomanovi a. Vrbanja (oko istoimene rijeke). ka ptol (Miklosich. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici vi e puta isti u »praroditelje svoje gospodu srpsku«. za prvog poznatog bana Bosne Bori a (prije 1163. a jos vise Usora. Pri tom mu je izvrsno poslu ila okolnost. Jo god. Stanovni tvo je i dalje ostalo velikim dijelom vjerno katoli koj vjeri. ni u jednom dokumentu. k i raskralja Dragutina. Zupa Pset nije nikada Bosni pripadala do dolaska Turaka. I poslije su ih vi e puta ugarski vladari oduzimali Bosni. sva pocjepkana i oslabljena. premda malen dio Bosne. koje su prije bile sastavnim dijelom h rvatske dr ave. U Donjim Krajevima od Kotor -Varo a preko Jajca do Glamoca vlada mo na hrvatska obitelj Stipani a. pi e papa Grgur XI.Usora i Soli sjedinjuju se s pravom Bosnom. »veliki vojvoda bosanskog rusaga i . Krupe i Bos. javljaju se samo kao ugarsko-hrvatske oblasti ili kao bosanske.). To mu kona no i uspije god. Bosni kasnije pripojeni dio Slavonije ili Ugarske. 1400. da je upa Gla (oko danasnjeg Prnjavora i Ukrine) »u vlasti ugarskog (hrvatskog) kralja« (Acta Bosnae. a nipo to kao »serbskaja«. i XIII. koje su nekada spadale Srbiji. Porfirogenet spominje me u 12 zupa Bijele Hrvatske Hlivno (danasnje Livanjsko polje). Na istoku Bosne sterala se manja oblast PODRINJE. Usori. za Stjepana Kotromani a (1325. a malo kasnije dobiva je ban Tvrtko. Srijemu i Ma vi (1282. stolje u. Vjerojatno su ih banu darovali ugarsko-hrvatski kraljevi kao nagradu savezniku za pomoc u ratu protiv bizantskog cara Manuela. Osim Plive i Luke pripado e Donjim Krajevima jos upe Banica (oko Klju a). 207). Nego se Tvrtko nije samo s tim zadovoljio. banu Prijezdi i drugim. Uostalom po majci Jeleni ubi ki. kao srpske ili barem kao takve. a kasnije Gla na me i Usore i drugi n eki krajevi. Pset (oko Bos. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog bana Tvrtka.. koji kao zet ugarskog kralja Stjepana V. Iz nje potjece najsilniji bosanski velika Hrvoje Vuk ic-Hrvatini . Pravoj Bosni na zapad i sjeverozapad st erali su se krajevi. dobiva po mirazu vladu u Solima.) iri se vlast bosanskih banova preko starohrvatske zupe Triju polja (Duvno. Oko Jajca i srednjeg Vrbasa po ela se stvarati bosanska oblast pod imenom DONJIH KRAJEVA od upa. teklo je u Tvrtkovih ilama neprispodobivo vi e hrvatske krvi. da mu je baba Jelisava. za svih njezinih banova i kraljeva. bila Nemanji ka. Ta se oblast kasnije zove ZAV R JE ili ZAPADNE STRANE. Uop e za citavo vrijeme bosanske samostalnosti. serb. To je jedini. koja je iza smrti posljednjeg Nemanji a nejakog Uro a (1371.. Soli. Petrovca) i Plivu (oko Jajca i rijeke Plive). On po eli kraljevsku krunu u Srbiji. Luka (Dnoluka) i Uskoplje (danas nje Skoplje na gornjem Vrbasu) oteti su vec prije Kulina bana od Hrvatske i pripojeni Bosni. Zemljanik (izme u Sane i Vrbasa sa sredi tem na Zmijanju). ena bana Stipana Kotromana. Livno i Glamoc). Bilo je to u XII. koji su pripadali Hrvatskoj drzavi.) spominju se prva dva predjela kao zemlja »bosanskaja i ugraskaja«. Mon. dok Livno i Glamo spadaju splitskoj nadbiskupiji. 1377. Ta oblast irila se s desne strane Drine i zahva ala u Ra u do iza Plevlja i Mile eva. 237) s arhivom i ispravama. ak i za vrijeme srpskog raskralja Dragutina.

Alapi i. zove ga mleta ki poslanik u izv je u du du »glavnim gradom (metropolitana) Hrvatske«. humska (oko Ripca) i una ka. sanska (oko Prijedora). Hrvatskoj su spadale ove plemenske upe: gori ka.. Kori i. pov. i vladao njom cetiri godine? Zapadni dio ovih krajeva pripadao je Hrvatskoj. Krupi i drugdje (vidi kod Lopa i a). Kad je pao Biha u turske ruke (1592. Oni su uvijek bili hrvatski. Krupa (Pset). Glu cu i drugovima na en je u Slatini kraj Banje Luke i jedan glagoljski natpis na kamenu (Glasnik Zem. Mon. Gradi ke. Dana njom Hercegovinom prostirale su se do XI. ubi i Zrinjski (Ostrovicu). psetska. Nem i i (od Jezerskog) i drugi. 3. Keglevi i (Bu im). spomenut emo nekoliko stvar ica. Kobasi i od Brekovice. da i kamenje progovori. sve sama velika imena u hrvatskoj povijesti. Hercegovina. Radi slijepaca tipa jednog prote Davidovi a i njemu sli nih. mer. lapa ka sa sjedistem u Konobi (danas Rmanj). Tu su danas mjesta: Unac. II.. knjiz. Sanskog Mosta. podban (Ljubic.herceg splitski«. Farka i i. mrenska (oko Sanskog Mosta). Za utjehu Dr.. U tim krajevima na en je ve i broj latinskih natpisa s grobova i gradina hrvatskih plemi a. U crkvenom pogledu spadale su one zagrebackoj biskupiji. Kad je kraj oko gornjeg Vrbasa pa dalje na Kotor Varo i u e Ukrine bio od vajkada hrvatski. Zar s e napr.) ili su pripadali pojedinim bosanskim velika kim porodicama tako kratko vrijeme. slav. Unu tada smatraju najva nijom hrvatskom rijekom (Theiner.. da nikad nijesu bili definitivnim sastavnim dijelom sredovje ne Bosne. Gro i a i Evlijica. Svi ti krajevi. da se za njih s pravom mo e re i. Karlovi i i Kru i i. Ogled. 1937. da je sa uvan ve i broj glagolja kih listina. oko Biha a. Be irevi a. Muz. sto ju je veliki vajvoda Hrvoje oteo 1398. Svoje posjede imaju tu Frankopani (Tr ac). Vrnograc i prije svega Biha . da je to od starine hrvatska zemlja. Jela i i. Krupe. IL. 167). Iz navedenih krajeva potje u glasoviti hrvatski velika ki rodovi: Baboni i Blagajski iz Blagaja na Sani. Pripominjemo i to. ne bismo zapravo trebali dalje ni govoriti o dijelovima dana nje Bosne. koje samo i mi u po bijela dana moze ne opaziti. Cazina. vrbaska (oko Banje Luke i Gradi ke) i gla ka (oko Prnjavora). jer je tu vi e puta zasijedao hrvatski sabor i stolovao hrv. Drvar. Sredovje noj Slavoniji spadale su me u ostalim i upe dubi ka. Od katoli kih hrvatskih plemi a potje u me u ostalim begovska obitelj Popr enovi a.. 75). Badnjevi a. Petrovac. Dubice. Koloni i iz istoimenog mjesta kod Petrovca (jedan je Koloni postao be kim kardinalom-nadbiskupom). koji osta e na sjever i sjeverozapad Donjih Krajeva. Kop i i. a sli no tako i kod Gradi ke. 31-35). pisanih u Biha u. stolje a samostalne oblasti i to Neretljanska izmedu rijeke Cetine i Neretve. Cazin. Sturli i. Zahumlje ili Humska zemlja od Neretve (a dijelom i preko nje) do Dubrovnika i Travunija od Dubrovnika do Ko tora sa . ili nijesu nikada Bosni pripadali prije njezina pada (1463. koji nalaze granicu stare kral jevine Hrvatske ak na rijeci Uni. ). dre ni ka. Petrovca. Kri ani i. Dubica prestala brojati hrvatskom upom radi toga. Prijedora i Banje Luke. a isto ni Slavoniji.

Dubrovnik. koji je te io. i citav teritorij danasnje Hercegovine. jest Ljetopis P opa Dukljanina.sve etiri te navedene oblasti jesu hrvatske i inile su zajedno dr avu. U njihovoj dr avi. Sva itd. Da su stari Neretljani bili Hrvati. zapravo kronika. Dalje na jug bila je Duklja. 206 -207). to nije u Baru. planinski kraj od . Neretljani su bili akavci. pisana po narodnoj tradiciji. U Crvenoj Hrvatskoj su gradovi Kotor.. Po njemu se »zemlja od Duvanjskog polja do Istre zove Bijela Hrvatska. zatim Mavro Orbini i Mle anin Andrija Dandolo. Medutim imamo o narodnoj pripadnosti svih tih krajeva pouzdano svjedo anstvo. od spomenutog polja do Dra a Crvena Hrvatska. pi u i o Nemanji. Ovaj posljednji. satrapu (vladaru) Srbije. koja je obuhvatala skoro cijelu danasnju Crnu Goru i grad Skadar s okolicom. Crvenu Hrvatsku spominju stari dubrovacki pisci Rasti i Crijevi . Bonn. Ulcinj. Choniates. Narod je takoder bio katoli ki. Bar. Po njemu . stolje a Idaizi naziva Dubrov nik skrajnji m (najju nijim) gradom u Hrvatsk oj. veli. pisan upravo u tim krajevima. da je u Dubrovniku tokav tina istisnula staro akavsko narje je tek u XVI. 200 godina prije sv. u II. bilo je desetak katoli kih biskupija s Dubrovnikom i Barom na elu. Save.sjedistem u Trebinju. Stanovni tvo Dubrovnika i dukljanskog Primorja govorilo je akavskim dijalektom. a te i Vuk. Nicefor Brienij. Hrvate u Duklji nalaze tako er stari bizantski pisci Ivan Skilices. ini nam se sa i i em suvi nim o tomu i raspravljati. Ivan Zonaras i Niceta Koniates. Petra«. polovici XII. koja se sterala od Duvna do Dra a i zvala C r v e n a H r v a t s k a (Croatia Rubea) ili Gornja Dalmacija. izdanje. stolje a. Arapski pisac XII. da si taj » ovjek nemir na i nezasitna duha prisvaja Hrvatsku i oblast Kotorsku« (N. i Glu ac i Davidovic priznaju Hrvatima.da budemo vrlo kratki . dokumentima i zapam enjima. 23) na temelju isprava vidi se. Njoj na sjever irila se Bijela Hrvatska sve do Vinodola odnosno rijeke Ra e u Istri. Vladari tih krajeva po Dukljaninu su Hrvati poput Prelimira i Radoslava. Oni su katoli ke vjere i papinske ih bule nazivaju »predragim sinovima sv. stolje u. da zauzme Duklju. Po Jireceku (Handelsstrassen. Najstariji doma i historijski spis.

Splicanin Toma Arhi akon. 1431. vele. Jo par rijeci o Hrvatima u CRNOJ GORI. Jos jasnije nam govori o njemu. a zadnja kat oli ka plemena prelaze na pravoslavlje pred 300 godina. ali Hrvati nijesu. kada idu u muslimimansko selo Hod ice kod Kola ina u Crnoj Gori. U Carigradu i danas kavaze poslanstava. Evlija elebija. U doba kralja Tomislava vlada Zahumljem mo ni knez Mihajlo Vi evi . koju sa injavaju Zahumlje. 1835. vise puta Humska zemlja sjedinjuje s Hrvatskom. (1897.Spaho u Hrv. Ipak se iz kraljevskog naslova srpskih vladara dobro osje a. sto je povratio u isto no bogoslovije Ku e. Kralj Sigismund tra i god. iseljenici iz Crne Gore. Diplomatarium Ragusinum. To je pripovijedao g. da je tim njihovo srpstvo bilo ne samo prikrijepljeno ve i kona no ustanovljeno. a brdske krajeve Hrvatskom« (Du Cange. jer je »Humsku zemlju i druge upe posjedovao ban Hrvatskog kraljevstva« (Kova i . Odatle imena mnogih sela i zaselaka. Dakle. Novi (pisci ) zovu cijelo Primorje Dalmacijom. knez i gospodar Humske zemlje«. Jasno je. da su te zemlje ne to posebna i razli ita od prvotnih srpskih zemalja. koji se zovu »R v a c k a« ili »H r v a t i«.) pi e: »Slaveni. Hajdar ekro. I zato je vrlo dobro pisao Simo Milutinovi . Kr. Suppl. a s ovu stranu Drine Bosna. stoljeca. 2036). da idu u C r v e n u H r v a t s k u. 217). da je spadalo H r v a t s k o m kraljevstvu. veli za stanovnike Pivske nahije u Crnoj Gori. Kralj Matij as Korvin izdaje god. str. Nemanjici vladaju Zahumljem uz prekide sve do 132 5. povjesni ar XIII. pi e o Zahumlju. potvrdu Dubrova koj republici. Ipak se. Na kraju nije na odmet spomenuti ni stari obi aj me u muslimanskim seljacima oko Fo e u Bosni. Travuniju i Duklju i pripaja ih Srbiji. byzant.: »Zatim i svu zemlju h r v a t s k u. Slavoniji i Crnoj Gori nazivaju se H r v a t i m a« (str. i kroz to vrijeme. p. koji je samo potvr uje. kad pi e o du devanju Ursusa II. Bratono ice i Drekalovi e iz rimskoga (zakona)«. koji zive u Dalmaciji. 62 . 912. -1210. god. Hakiji Had i u. kada do e pod vlast bosanskih banova. Koncem XII.Kolu XIII. I. premda se H r v a t i m a zovu. Cijela Crna Gora bila je nekad katoli ka. prof. Leksikon Kamus-ul-alan ispravlja tu »pogre ku« na na in. jer oni pripadaju srpskom miletu« (str. sam rodom iz tog kraja. Travunija i Duklja. H. pravi Hrvati«(F. vijeka. p. da. Slavni hrvatski velika Pavao ubi zove se i jest »ban cijele Bosne . zovu se Hrvatima. 1465. g. . Crnogorce. . a starje inu njihova esnafa H r v a t b a s o m. Muslimani.Sarajlija u svojoj Istoriji Cerne Gore (Beograd.. cijelo Zahumlje i Livno natrag. jer su srpske vjere. 25) o pravoslavnom mitropolitu Rufimu: »Pravoslavnome blago estiju osobitu je slu bu u inio.Drine do Macedonije Ra a.. ad vestigia Comitiorum).). da su » isti. dolaze u Sand ak i Isto nu Bosnu obicno pod imenom Hrvata. »Stefan po milosti Bo iej ven ani Kralj vsje srpske zemlje i pomorskije« razlikuju i tako srpsku zemlju Ra u od pomorske. kojom vlada knez Mihajlo Vi evi «. Mleta ka kronika (Ivan Mle anin) spominje Mihajla.. od bosanskog kralja Tvrtka II. 579).. i nemalo tijem Srbinstvo probudio i prikrijepio. Tako ju je Hrvatskoj pripojio hrvatski herceg Andrija (1198. turski putopisac XVII. Srce i glavnu snagu dana nje Hercegovine ini ZAHUMLJE s glavnim gradom Blagajem. »Crnogorci. stolje a osvaja Stefan Nemanja Zahumlje... nazivaju H r v a t i m a. Turska enciklopedija Kamusi Turki. da je ona dala 800 zlatnih forinti »za uzdr avanje grada nasega Pocitelja u nasem Hrvatskom kraljevstvu « (Gjelcic Thalloczy. Ing. tampana 1317. nijesu to. Hist. kneza Hrvata.. 49).

godine. str. Najkomotnije im je protiv svih povjesni kih dokumenata prebaciti granicu Hrvatske dr ave ak na Unu. u nekoliko nastavaka. koji ne vjeruju njihovim o itim izmi ljotinama. uspjela krivotvoriti najve i io rvatske povijesti. Poglavito je to slu aj s povije u osne i ercegovine. Pripominjemo. koji »la nim dokazima. . srpske su zemlje. B. povjesni ara i vi egodi njeg politi kog emigranta. knjiga je tiskana u Sarajevu . Jugosl ska istoriografija j . Ja kakvim li bi imenima istom mi morali nazvati spomenutog gospodina i njegove trabante. makar na trenutak. katoli kog sve enika. Bogi evic. te stekli uvid u na in na koji su one neko i u avane. revno slu e i jugoslavenskoj i eji i itovom komunisti kom re imu. neko jedne od rvatski pokrajina. koji mjesto historije donose bajke i babe Mande mr alice. acili pogled na povijesne injenice.opravdavaju svoje halucinacije« (VI..Iza svega toga jasno je.. nazvati »kukavnim istori arima«. a one. Samo se sunce ne da dlanom prekriti. samo da Hrvata u Bosni nestane s danje svjetla. prenijeti knjigu E E S I itateljima V S . 10). odlu ili smo svijeta. ako i.. radi ega srpski polemi ari ne vole ra zglabati o dr avnopravnoj pripadnosti Bosne.. autora runoslava raganovi a. i H.

Sva sredovje na povijest Bosne protje e u znaku borbe za prevlast izme u ove dvije crkve. Radije upu ujemo na dokumente. da je ovaj manastir zadu bina Nemanji a. Sv. sanski i vrbaski) i preko 40 upa izme u Sane i Vrbasa. Konoba na Uni).. Mo tanica. U tim stranama nestal o je potpuno katolika do XVII. koji su u Bosni imali samo malenkost od 45 samostana. . na bosanskom zemlji tu 3 crkvena kotara (dubi ki. Petrovca do rijeke Ukrine i od Save do blizu Klju a i Jajca. od kojih petnaestak jo u XIV. sabrane u Theineru. Najstariji i najve i franjeva ki samostani le ali su u Isto noj Bosni. kninski biskup stolovao je vise od 50 godina u Cazinu u XV. Jeleni u ili Mandi u ili na zaokru en lanak o Katol. u Podrinju. splitska i stonska obuhva ale su tek dijelove bos. teritorija. crkvi u BiH. i XV. Bijeljina. u kojoj nije trpljena druga vjera osim latinsko -rimska«. stolje u. stolje u) devet biskupija. koja se u doma im izvorima naziva »Bosanskom crkvom«. Tako npr. 1901. da su imali barem jednu katoli ku upu. Svi bosanski banovi i kraljevi katolici su ili bosanski »krstjani«. Ti su krajevi potpadali pod hrvatsku kraljevinu. duvanjska i trebinj ska biskupija le e potpuno u granicama dana nje Herceg-Bosne. ne sla e se nikako s istorijom iz toga uzroka. odakle i vadimo ove podatke. Dobro veli Prvi shematizam srpske mitropolije Banjalu ko -Biha ke za god. (str. a njezini prista e »krstjanima« i »dobrim Bo njanima«. zagreba ka biskupija irila se od dana njeg Bos. Naprotiv o KATOLI IZMU u Bosni po historijskim dokumentima dale bi se napisati itave knjige. Zagreba ka biskupija imala je 1334. a ti su Srebrenica (po njoj se provincija i zove Bosna Srebrena). Na teritoriju dana nje Bosne djelovali su u srednjem vijeku od katoli kih redovnika benediktinci (samostan sv. Teo ak. Na podru ju dana nje Bosne prostiralo se u Srednjem vijeku (u XIV. pavlini i franjevci. mi iz pisanih dokumenata prije Turaka ni ta sigurna ne znamo. Petra u i evu kod Trebinja. Liplje. i po etka XVIII.). Za tre u vjeru. narod i crkve katoli ke su ili patarenske. dominikanci. zagreba ka. vlastela. Da daljim dokazima dokazujemo o evidnu stvar. to vi e.Hrvatsko turska granica iz 1528. Gomionica. sto u Pounju kao i uop e u cijeloj Bosanskoj Krajini nije bilo pravoslavnog naroda prije Turaka. 1724. kninska. Cazinski i krupski kotar danas uop e nemaju ni jedne jedine katoli ke upe.. U svemu od dana njih 56 bosansko hercercegova kij kotara za 52 od njih iz historijskih dokumenata znamo. u asopisu Croatia Sacra (1934.. prije dolaska Turaka imao je svaki po 20 upa. Marija u Polju (kod Bijeljine). 75): »A sto narod dr i. Rmanj i drugi. a svi kotari osim jednog (Gacko) sa uvali su izvjesne uspomene na katolike u tome kraju. Na ru evinama katoli kih crkava i manastira podignuti su iza pada Bosne pod Turke i dolaska Srba u te krajeve brojne srpske crkve i manastiri npr. stolje a (zadnji spomen katolika u Srebrenici potje e iz god.). Bosanska. ini nam se jalov posao. makarska. godine VJERSKE PRILIKE U BOSNI U vrijeme bosanske samostalnosti spominju se u Bosni skoro isklju ivo dvije vjere i dvije crkve: katoli ka i patarenska. ili sto mu se tako kazuje. krbavska. stolje u. Zvornik. Farlatiju. Ljubovija i Olovo. za pravoslavlje u Bosni.

koji je podgrijao staru Petranovi evu hipotezu. Ive. ni Dalmatinci iz Trogira i Splita. XX. jedan Jire ek. u isto muslimansko-pravoslavnom kraju. stolje a. ni papinski misionari. navodno. proto trabunjao o tome. ni srpski kalu eri. koja v isi o vrbovu klinu. izvjesni predio zove »Biskupina«. Ovo usput spominjemo radi Dr. zatim u Bulinu i Kne polju. u upi Neretvi u Buljini. pravoslavnu crkvu. u Skopju crkva sv. 14. otimaju im zemlje i fizi ki ih ka njavaju.Mo da bismo trebali spomenuti jo one brojne crkve. osobito za 250 -godi njih borba protiv Ma ara. stolje a stavlja na prvo mjesto bana Stjepana Kotromani a. ni svi oni zajedno. Petra bosanske biskupije u Brdu kod Vrhbosne (dana njeg Sarajeva). i XV. vijeka nisu gledali u »Bosanskoj crkvi« posestrimu. ve »jeretike i agarjane«. . u upi Lepenici Rotilj (Kiseljak). Me utim svi oni nemaju ni pojma o Bosanskoj crkvi. koji »kako tati no u idu« i »prevra aju hris ane od v jere Bo je« (vidi citate u Croatia Sacra 1934. »sluge avolove«. Srpska crkva. na sastavcima rje ica Pra e i Gra anice. mnogo puta vladaju Bosnom i ine ve inu stanovni tva. u upi »Brod« u Bilinu Polju (kod Zenice).) A mile evsko prokletstvo iz XIV. mogu e bi jednakim »pravom« mogli osporiti i gornju darovnicu bana Ninoslava. Da su svi katolici bana Ninoslava ost ali do danas katolicima. Ruvarac i karic.. koje u Bosnu u je za Kulina bana i pridobi za se velik dio dotada katoli kog naroda i plemst va. Me utim sto god g. jednako oni u Pra i ili na Drini. Tu tezu. srpski kroni ari XIV. koje gdjekada pisci bogumilima nazivaju. Srpski dokument o pripajanju Srebrenice Srbiji veli za njezine stanovnike: »Se ze vsi jeresi bogomilske sut« (Gl. Srpski vladari. jasno je. ne to znaju Dr. On navodi u povelji najprije katedralu sv. ne znaju ni ta! Jedini o svemu. stoji u o trom sukobu s patarenstvom. O PATARENSTVU. do XV. istina je. drustva. kako to.Danas. gone iz Srbije »jeretike« i "babunsku vjeru«. u vrijeme kad izvjesni »istori ari« nije u vjerodostojnost brojnih rimskih i uop e izvanbosanskih dokumenata o crkvenim prilikama u Bosni. Novakovi . Glu ac i proto Davidovi . Stanojevi . koji pod firmom obrane katoli ke vjere ele da sataru samostalnost Bosne. ne e ni ta da znaju o neozbiljnoj hipotezi pravoslavlja stare »Bosanske crkve«. orovic. a svi drugi neka se sakriju u mi je rupe! Doista moramo toj gospodi izraziti sau e e. a onda tek druge bogumile (gosta Radina i ostale). . odmah je prihvatio i nas proto Davidovi . Srp. ne treba mnogo rijeci tro iti. S druge strane protiv patarenstva ustaje srpska i crkva i dr ava. a pravoslavac nikad. da je tzv. Glu ca. kao i oni u Travniku ili Kiseljaku. prona ao je »nesumjivo dokazanom« i odmah po eo redoslijed bosanskih episkopa i mitropolita s imenima patarenskih »didova« i »gostiju«. Oni u zemlji sve vise ja aju. u upi Vrhbosni spominje crkve u Vrutcima na vrelu Bosne. 1244. sto im je trud ostao jalov. koji samo la u i izmi ljaju. koji nam ostavi e brojne dokumente o bosanskim patarenima XIII. Bosanska crkva u Srednjem vijeku bila pravoslavna. Bosanski »krstjani« (ne hristjani!). samo bism o se tada na li pred nerje ivom zagonetkom. iza skoro 700 godina. isto tako ni bosanski franjevci. III.. 184). osobito Nemanja i Du an Silni. koje god. sv. Kuzme i Damjana (valjda Kozmin na Drini) i kona no u upi Borcu « Pracu Biskupniju«. ni Dubrov ani. im bi se u nacionalnom pogledu osje ali. da o zbiljni srpski histori ari. koji je na mahove bio katolik ili pat aren. u Vidu i (Ljubincima) izme u Kaknja i Zenice. Uc. u upi »Mel« crkva sv. spominje toliko puta spominjani ban Ninoslav. u Sjetlini. da se i danas. u upi La vi »Tri crkve".

Karlovci 1920. da je Ra ki pretjerao prikazuju i nauku bosanskih patarena kao da su zabacivali napr. Samo.. To treba dokazati i sve je dokazano! ..) sinajskim kalu erima o »kudugerima« u Bosni. (Acta AIb. koja je dotada bila katoli ka.. Koliko je srpskih manastira bilo u Bosni do turske najezde? Mi ne znamo ni za jedan jedini! Prolistajte najozbiljniju nau nu radnju o »Pravoslavnom monastvu i manastirima u srednjevekovnoj Srbiji« (Srem. istor. Samo za manastir Paprau misli. napisanu od Vasilija Markovi a. je li uop e pravoslavnih bilo u Bosni. Sto iz sigurnih historijskih dokumenata znamo o pravoslavlju u Bosni za vrijeme bosanskih banova i kraljeva? Odgovor je jednostavan: sigurno ne znamo ni ta. 248 ss. Za nas je ovo pitanje definitivno re eno«. da se ni za jedan srpski manastir u Bosni ne mo e dokazati. na domak Vi egradu. podignut 1383. god. I. da u pravoj Bosni Hum i delovi Ra ke se izuzimaju . koje je neki episkop po eo s uspjehom obra ati na pravoslavlje (Migne. razli ita od katolicizma i pravoslavlja i od njih neovisna. A onako. ni im dokazano. ali to mi ljenje.Ovako se moraju trostrukim znojem znojiti. ne prelazi granice puke mogu nosti. I kriti ni histori ar. O tom svjedo i sa uvani originalni dokument Dubrova kog arhiva iz 1195.. premda s Thalloczyjem i Prelogom rado dopu tamo. krst ili svece. da ih je bilo u Isto noj Bosni oko Drine.). Ovdje nam je primijetiti jo jednu stvar. gdje je u stara vremena bilo srpskih pravoslavaca. (1453. Po nimo sa srpskim manastirima.). I. 110) kao i bilje ke dubrova kog kroni ara Restija (str. nalazi se zapravo u onom dijelu Srbije. Ina e je vrlo zanimljivo pismo carigradskog patrijarhe Genadija II.74. 63. Oni trebaju dokazati. koji je istom kralj Tvrtko pripojio Bosni (1374. ve u Bosni prije Turaka.. Braniteljima pravoslavlja Bosanske crkve nije dosta dokazati. Srpski povjesni ar Mihajlo Dini (Jug. Bosanski biskupi primali su biskupsko posve enje u Dubrovniku iz ruku katoli kog (latinskog) nadbiskupa kad Radogost 1189.ss.Ina e je patarenstvo za Kulina bana uneseno u Bosnu. P. da dokazu barem za jednu crkvu ili za jedan manastir u Bosni prije Turaka. da bi mogao biti i stariji. 152. »didove« i »goste« Bosanske crkve ne bi ni volovima mogli prevuci u Srpsku crkvu. asopis. Dragonja i Vladimir. koji se svagdje javljaju.).). . da Tvrtko i nije bio pravoslavac ve katolik. -1457. O pravoslavnim manastirima u Bosni nema nigdje ni spomena! Inovjerna »jereticka vlada« bosanskih banova i plemi a nije i m prijala (str. pa opet bez uspjeha. c.. Nego taj manastir. da »Bosanska crkva« nije tre a crkva i tre a vjera u Bosni. na desnoj obali Drine. Markovi dodu e spominje manastir u Dobrunu. A mi nijesmo nikad tvrdili. ne znamo ni to. eto sre e. Eto uda golemoga! Glu evi pravoslavci obra aju se na pravoslavlje! P AVOSLAVLJE U OS I I E E OVI I imalo je posve drugu pro lost i druge putove nego li katolicizam. arhimandrit Ilarion Ruvarac tvrdi. da pravoslavaca nije bilo u Srbiji. da je bio pravoslavni. makar ih povijesna vrela nigdje ne spominju.nije bilo u Tvrtkovo doba pravoslavnih. 118. da je opstojao prije Turaka. preko no i pola starih Bo njaka postade srpskim pravoslavcima. G.). nastavlja: »Ne treba gubiti iz vida. po nesre i. 151) utvrdiv i.

. str. Gostovi . proto Davidovi zna vi e i bolje. da bi g. odlu no tra i natrag i dobiva (Smi iklas.III. samo ne e da zna proto Davidovi . da bismo mu ipak mogli vjerovati s obzirom na njegovu asnu bradu. da fratri nijesu mo da srpski kalu eri.. 32). Jirecek. g. da kod franjeva kog samostana u Krupi na Vrbasu ne posumnja.. Iguman Vitanovi promotrio je to nije stvar i mjesto »Nemanji « ita »Mari «. crkva u BiH. koga jo u XII. sva se da kazati jednom re enicom: Sto je babi milo. 1889. Codex dipl. progonitelj katolika. zem.. stolje a pa dalje: Ozren. a p apa ga Klement VI. 53) i koga Du an Silni. Onda ne bi benediktinsku opatiju sv. Lo vnica.Me utim... Onda ga one ne bi onako grdno prevarile.. 1345. koji spominje nekog Nemanji a kao utemeljitelja. i XIV. XI. Rmanj. Zar je pravoslavni manastir onaj. kad radi o pravoslavlju u Bosni. o tom joj se snilo. a manastir se tim pomladio sam za 300 godina! (Gl.. nego se valjda nada. otima benediktincima. Tako je neki brzopleti junak u manastiru Ozrenu pro itao natpis. Sli no pro e i srpski manastir Zavala u Hercegovini. Nekada samostan a danas pravoslavni manastir u Zavali kod Tr ebinja . Za katoli ku crkvu i samostan u icevu zna nadalje dubrova ki kroni ar Luccari (AnnalesRag. Farlati. dodu e ne donosi (niko ih nije mogao doprinijeti!). stolje u spominje kao katoli ki Dukljaninova Kronika (Presb. A moramo primijetiti. 179). Za udnom vidovito u otkriva on itav niz srpskih manastira.) Dokaza.) Uop e historijska nauka g. Petra u icevu kod Trebinja ugledao naprosto kao srpsko -pravoslavni manastir (spom. ak od XIII. dj. (Srp. 200 ili 300 godina.. 1. prav. Izvjesni histori ari kova Davidovi eva poku a e da doka u opstanak izvjesnih srpskih manastira u Bosni prije Turaka.. 1. Muz. Nego vidovitost g. prote. Tavna. protu kod svakog manastira malo zanese. Diocl. 101). da mu od same dragosti produlji ivot za 100. proto za svoje vidovite o i ipak trebao nabaviti nao ale. Markovi i drugi.

pi e poseban list. dotle cijela Hercegovina tek jednu. Stonska eparhija podignuta je na ru evinama katoli ke. koji se nazivaju dabro -bosanskim. stara pravoslavna crkva Hercega Stjepana u Gora du iz god.. koje je osnovao sv. U Sarajevo doseljuje episkop Mojsije Petrovi istom god. 25). . koji je mogao mirne du e biti i katolik kao i toliki benediktinski monasi istog imena u Dalmaciji. da pe atu dadne ne 700 ve 150 ili 200 godina starosti. god. a ne od stvorenja svijeta.. latinske biskupije u Stonu. sto ima stari manastirski pe at iz tog doba. I otada je Sarajevo sjedi te mitropolita. pa i on odseli. stolje a Arhimandritu Ruvarcu toliko je o it. a u Travuniji ostaje i dalje samo katoli ki trebinjski biskup. De anski. seli dabarski episkop ak u Rmanj na Unu (poslije 1575. kad na pe atu broji godine s Latinima »od rozdstva Hristova«. 1446. ib. Iz spomena imena god. stolje u. koji nemade sto ni stri i ni musti. odlu an katolik. da su ve 1430. Muz. -Zahumska mitropolija. protjeraju iz Stona katoli kog biskupa i postavili pravoslavnog katolicizam Humske zemlje do po etka XIII. Dabarska episkopija bila je privla ni centar za susjedne krajeve Bosne na gornjoj Drini. 297). ve ak u Sand ak u manastir sv. Kad su Nemanji i zauzeli Zahumlje. A tko malo nazire. . Vrhbosna (dana nje Sarajevo) i Hodidjed bili stalno u rukama Turaka. valjda zato. samo je dokazano za taj spis. Krivotvoritelj se malo zaboravio. kako to srpski spisi i pe ati uvijek ine.. Samo ne valja zaboraviti. »da su povesni ko raspravljanje o Humskoj kne evini u X. kad su se pokrenule pravoslavne mase i zajedno s turskom voj skom preselile na hrvatsku granicu. Sava 1219.Sli no je i sa starim pe atom manastira u Dobri evu. Dok mala Ra a broji 6 svetosavskih episkopija. Jedna je od njih bila u Stonu za Zahumlje i Travunija. bosanskog biskupa. pa nesta i pastira. god. Darovnica veli. da je »patvorba i to vrlo nespretna«. Ni ta zato.Spominje se prvi put tek 1513.. koji zaklju uje. Zato je tamo moglo biti pravoslavnih jo prije pada Bosne.) javlja se uz kralj a Tomislava i zahumski knez Mihajlo Vi evi . 1293. druga u Dabru na Limu blizu bosanske granice. kako izgleda.. B a s a g i c i c i S e j h F.). gdje je i Gora da. Jedan stari spis spominje Vilimira Vladmirovica. ili su ve bili turski ili su priznavali tursko vrhovni tvo. da je »episkopija opustjela i da episkop nema ni bira ni vrhovine« (R u v a r a c. Kasnije. i to u Stonu za Zahumlje. Herceg. splitskom saboru (927. XI. 1911. »kre evskog i neretvanskog episkopa gr kog obreda«. Petra i Pavla na Limu. prav. A krajevi na Drini. Nestalo pravoslavnih ov ica. kojemu papa Ivan X. Ima. nekog Bazilija.Jedinu iznimku ini. da je sagra en 1271. Postojanje ni jednog srpskog manastira. Sli ne su sudbine bile i neke pravoslavne eparhije u Bosni. i XII. Sarajevo. godine. koji mu je darovao Uro III. 1901. Preostaje jedino da spomenemo dvije pravoslavne episkopije. . iskonstruirao je Radoslav Gruji ak opstanak zvorni ke eparhije u XIII. S tim se sla u i Dr. Sto godina kasnije bje i pravoslavni episkop iz Stona i to ne nekuda u Hercegovinu. Na II. (S k a r i . Zem. 29).. ni jedne pravoslavne crkve ne mo e se dokazati u Bosni prije Turaka. 1709. istina. veku i o latinskoj stonskoj episkopiji nema mesta u Sematizmu Hercegovacke mitropolije« (Srp. samo zato ovjek mora biti orav kod o iju. da Mehmed Fatih »nije na ao u Bosni drugih bogomolja osim katoli kih i da prema tome nije pravoslavnih moglo biti u Bosni« (Gl. Davidovi nalazi. K e m u r a. koja se javlja ve 870. 115). vidi u pe atu grubi falsifikat.

1930. ima srazmjerno vi e doseljenih nego pravoslavnih i katolika. a samo Srbe pravoslavce ostaviti starosjediocima na svojem. da se »Bosanska crkva« iza pada Bosne priklju ila Srpskoj. jest i danas ikav tina.. Glede pojave pravoslavlja i islama ima Dr. govor. jer je amo do ao iz Dabra. koja je u Bosni starosjedila ka. barem najve im dijelom. tvrdi Vl. i od bosanskih katolika. Soli (Tuzla). a tada katolici pripadaju starosjediocima Bosne.uta a daja u Hrvate premijesila i prekuhala. Glu ac posebno mi ljenje. Katoli ki nadbiskup u Sarajevu zove se vrhbosanski. osim ne to srpskih poturica.)... muslimane. a glavni dio kasnije doseljenog elementa u Bosnu. na kojima su se odigravali glavni doga aji bosanske povijesti. Ima i on pravo: bosanski je. da ih je u po etku bilo malo i da su pre li na islam samo s pravoslavlja i katoli anstva. jer stanuje u Bosni. okolica Konjica. na starini. vlastele i naroda bio je prije Turaka ikavizam. Istina. Petra. Vase slabo pomo e. Nego sva ova mudrolija Dr. Muz. stolje u katoli ko je bilo Trebinje. kojim govori ve ina bosanskih muslimana i katolika. u doseljenike. na plemenitom. a ne java! Zvijezde se znaju po sjaju a ljudi po glasu. nisu od starine u Bosni. veli on (Nekoliko pitanja iz pro losti B. Mostara i Stoca. ipak oni sve do dana njeg dana nastanjuju ona mjesta i krajeve. takva su mjesta: Kraljeva Sutjeska. tko govori istim narje jem kao i oni. u starosjedioce i doma ine odvajkada ovih lijepih krajeva. Kre evo. A taj glas. Katolici su od starine bili stanovnici Bosne. Broj muslimana zapravo se vrlo umno io tek doseljenicima sa strane. Srebrenica i Vis oko. odrode. sto si san. Srpsko-pravoslavni mitropolit zove se dabro-bosanski. koji su se i prije spominjali. Jajce. Toma evi evo. Makar da su velike i este seobe te mjestimi ni prelazi na islam znatno umanjili njihov broj. od Sand aka. Muslimana. lijep bi to san bio u initi od bosanskih muslimana uljeze i do le. 65). koje je crno. str. on i velika ve ina njegove pastve. dakle u glavnom dolina odnosno porje je Bosne i Neretve. a nekad su njom govorili skoro svi. Travnik. Rama. Glu ac. uz katolike. a dabarski je. jezik. A bosanski pravoslavci. U XVI. Tko ce biti nasljednik i potomak sredovje nog bosanskog plemstva i naroda nego onaj. koji da su rodom i plemenom Srbi cak od di nog bana Ninoslava. U njemu su pitane listine i grobni natpisi tog a vremena. Ima pravo na to: pred 700 godina kraj Vrhbosne Sarajeva stoji katoli ka katedrala sv. javljaju se u velikom broju muslimani i pravoslavni. Narje je. Zem. Tako je i ime odnosno naslov dvojice sarajevskih vjerskih poglavara zna ajno za vjersku povijest njihova naroda. i H. O katolicima ovdje ne treba mnogo rijeci tro iti. da su ti krajevi od starine i prije Tur ina bili katoli ki.. A govor bosanskog vladarskog dvora. I zato su po govoru muslimani i katolici jedna etni ka skupina. pravoslavce. On smatra. Ovo je mogu e razumjeti samo tako. samo ti je jedina mana. Glu ca pretvara najva niji dio autohtonog ivlja Bosne. Olovo. a tim istim bosanski »krstjani« (patareni) jasno se pokaza e kao srpski pravoslavci. O muslimanima tvrdi Dr. ko ji su. Ej pusti sne. bez iznimke ijekavci.Mnogo puta ime je znak. P ILIKE U OS I IZA FETHA (osvojenja po Turcima) naglo se mijenjaju: s pozornice nestaje bosanskih patarena. i XVII.. upravo je fatalan po Glus evo ma tanje. Tako arobna ipka Dr. kari (Gl. 3. Fojnica. Oni su doseljenici .

da su od tri ruke: »Prvo su stari Bo njaci. 1551. O stanovni tvu Bosne veli.pa ih kao takve i govor odaje. dvojice Radosava itd.. god. kako je ovaj u svoja sela »Babin Do« i »Viso e« (Danas Vakuf i Visori) u tuzlanskom.) govore i o prilikama dana nje Bosanske Krajine veli: »Prvi Vlasi pomaljaju se na po etku XVI. Stojka. koji su rimsko-krs anske vjere. te ke i neoprostive uvrede«. A kraj. sto se bore protiv kr ana. Tre i su pravi Turci (muslimani!). Ripca i Ostrovice i u Velikoj dragi do Sokolca mno e i se kasnije svakim danom«. str... Benedikt Kuripe i opisuje put carskog poslanstva god. Dragi e. muslimani?. 67). Po svoj prilici u to doba sa narodom do li kalu eri u Rmanji osnovali su pravoslavni manastir. jest bez sumnje Jaja ka i Srebreni ka banovina u Sjevernoj i Sjeverozapadnoj Bosni. koji je istra ivao podrijetlo ve ine pravoslavnog naroda u sjeverozapadnoj Bosni (Gl.) i na nesumnjiv na in .). Pavla (pravoslavni! ).000 Srba (kod Erdeljanovica. II. koji se zovu Vl asi. pod vodstvom Nikole Juri i a i grofa Lamberga sultanu u Carigrad. te ko se zamjerio Dr... po Hidzri (1562... pisanom 1483.. a vladaju se sasvim tiranski prema ovim kr anskim podanicima«. htiju i jeftinom dosko icom zamijeniti uloge pravoslavaca i muslimana. Srba i Glamo a. kr ansko a poslije muslimansko nije primalo nego je i dalje kroz stotine godina govorilo ikavski«. Ja kakvo li je istom zlodjelo u inio onda u o ima Dr. Glu cu. javio je general Ivan Lenkovi kralju Ferdinandu.) imamo i direktnih dokaza. nanio Srbima »prave. koji je prenio (Povijest Bosne. veli. Drugo su Srbi. koji je bio najvi e na udarcu seobi. Vakufnama Turalibega iz 970... a mi ih zovemo »Zistzen« (Cici?) ili martolozi.. vijeka oko Dinarskih planina i kod izvora Une. Po slu benom izvje taju zaokupise Vlasi po Hasanovoj odredbi krajeve oko Brekovice. oko Unca.h. a tim je Tur in. IV. 60). 1918. OS U iza pada pod Osmanlije U jednom listu. K uripe i veli. koje je i onako stvorio kralj Matija . 10. Oni dolaze od Smedereva i Beograda. Hrv. da su Turci izveli iz unutra njosti Turske vise tisu a Morlaka ili Vlaha (i tamo ih naselili).. kad je osvojio Bosnu. da su mu Srbi martolozi. Veliki za titnici pravoslavnih Vlaha bili su nekoji bosanski pa e i sand aci (oso bito Hasan pa a Predojevic).. a vjere su sv. Glu ac. Hrvatski povjesni ar Dr. Osvojiv i Turci veliki dio Unske doline prema Busevicu i Krupi naseli e tamo nje krajeve narodom iz Bosne.. svijest.. koji su vojnici i inovnici. ka e kralj Matija Korvin. doti no zvorni kom kotaru. priznali. 228 i sl.) Radoslav Lopa i (Biha i biha ka Krajina. Nike. 153 0. ali da oni to radi turske sile moraju. I tako se sam Dr. ostavio vjeru. O OSELJE JU P AVOSLAV IH MASA U (1463. God. zapetljao u vlastitu petljaniju. iji govor plemstvo. da se u njegovu dr avu preselilo iz Turske u zadnje 4 godine 200. Z. Srbin kari priznaje to na svoj na in vele i na istom mjestu: »Poslije je do ao s juga nov etni ki element. 1011. naselio iz Semendrije (Smedereva) pravoslavne obitelji nekog Vukosava. te aci i pastiri. i slu io austro -ugarskom ugnjetava u (Nekoliko pitanja iz pro losti BiH. 1914. koji su protiv kr ana (Hrvata) ratovali kao turske neredovite ete. No to su bili ljudi ni ega reda. da je velik grijeh. 57) ovaj Kuripe i ev citat. Prelog. str. 66. Glu ca ro eni Srbin Vladislav kari . (Hamdija Kre evljakovi : Odakle su i ta su b. koji je glas jat iz govarao kao ije. Muz.

pov. Sam arhimandrit Ruvarac veli. da se bore s Turcima protiv kr ana. i XVII. gdje »pravoslavnog elementa prije Turaka osim ne to Vlaha nije bilo«. pi e fra Filip La tri . Makar da pravoslavni kalu eri poput monaha Marka pi u. a kolonisti su do li iz Srbije.. koji su kao martolozi i drugi neredoviti vojnici uvali granicu. crkva u B. »Mi u njima lju e du mane imamo nego li su sami Turci. nego sto stoji u fermanu. a 60% svih pravoslavnih obitelji doselilo je u dana nje svoje prebivali te tek zadnjih 80 odnosno 100 godina. Pre la je i skoro cijela Trebinjska biskupija u Hercegovini tokom XVI. U Srbiji se ta ista stvar doga a osnutkom Pe ke patrijar ije.« (Jeleni .rimskog pape. Trebinjski biskup Primi pi e u Rim god. i jer ne e poput pravoslavnih martologa. jer su prista e najve eg neprijatelja sultana. sto ne bi ni vragovi izmislili. i H. 41) nalazi. XX). Pravoslavna crkva sklapa ve iza pada Carigrada kompromis sa Turskom carevinom i patrijarha Genadije dobiva ast turskog pa e. Izvori za kult. knj. Batini a. 237). izjavl juju i . Naseljavanje je po elo odmah iza 1512 . Katoli ki narod ostao je bez sve enika usred ljutih progona. Fratri i drugi sve enici bore se na turskim sudovima. 1674. oni obilaze s etom Turaka i grubom silom otimaju od tih hercegova kih katolika deset puta vise. Stvar je ta toli ko poznata iz Smi iklasa. «Na proto Davidovi (Srpska pravosl. i to u krajevima. da se od tog oslobodi. da nas pod svoju vlast sprave«. ovako: »Pravoslavni (kalu eri!) na temelju toga fermana idu i tla e bijedne katolike (po Popovu polju . nezadovoljni s onim. Za turske vlade vise puta katolici te e progone trpe od pravoslavnih nego li od samih turskih gospodara. d a su to »fakti koji se ne daju pobijati. Biha . Ti su progoni i li gdjekad tako daleko. A biskup fra Marko Dobreti u okru nici god. govori o pravoslavnima (zovi ih shizmatici) »koji panjkaju na nas po tribunalima ono. 50). . Cazin i Krup u. etovali i u pravilnom ratu vojevali na turskoj strani«. kari se tu izrijekom sla e s Kuripesicem (str. sto im je sultan dozvolio) to vise. za oborit nas i vas i ove svete ku e u svako zlo. »da se takav postupak srpskih patrijarha nikako opravdati ne da. ipak se pod Turcima svuda pravoslavlje siri na ra un katolicizma pa tako i u Hercegovini.. im su Turci uzeli Bosnu. jer nikada ne prestaju raditi o tomu. zemalja. (Naselja srp. Zapo inje sistematsko proganjanje katolika kroz 300 godina (1488. tuma i kari doseljavanje »voljom il i dozvolom Turaka « (str.dokazao. Me u va nije doga aje valja svakako zabilje iti i P ELAZ JE OG IJELA KATOLIKA U OS I A P AVOSLAVLJE. koji katolike carskim ferma nima i janji arskom pomo i sile na pla anje pravoslavnog vjerskog poreza i podlo nost u vjerskim stvarima. da je narod. dave. 219).. cak prelazio na pravoslavlje. Jeleni a i drugih. On medu pravoslavcima uop e ne nalazi starosjedilaca. 226). Katol ici su vise progonjeni nego pravoslavni sve do zadnjih stolje a turske vlade. pla aju globe i idu u tamnice. Pojava velikih masa Srba na hrvatskim granicama odmah. »Svud tuda su Turci iz vojni kih obzira morali naseljavati Srbe. tadanjeg smederevskog sand aka. 1777. da su turski sultani (»ismailski car Bajazit«) »ne astivi i troicih ulni i hriscanom dosaditelni«. sto bi neminovno svr ilo otpadom katolika na pravoslavlje.. da je ne trebamo dalje ni spominjati. da je taj »narod doselio iz srednjovjekovne Srbije u sjeve rozapadnu Bosnu i sjevernu Dalmaciju« (str. stolje a. Do istog rezultata dolazi i srpski etnolog Milan Karanovi prou avaju i po Cviji evoj metodi tri pounska kotara. ali se daju lako razumjeti«. globe i gule. -1779..) od strane pravoslavnih arhijereja.

ozloje en. a time i prelaz katolika trebinjske biskupije na pravoslavlje. Crkve su do ista stare. Ve su izjavili biskupu. 376) rekao. poru iti katoli ke oltare i izbaciti napolje kosti katoli kih pokojnika.«. da je ve i dio katolika ovih strana oti ao u shizmu.. samo nikad nijesu bile pravoslavne ve katoli ke kao ni ona u selu Dra evu. 72). A narod Neretve i Popova pi e 1629. ako mu se pribavi stalan upnik. Etni ka slika nekada nje SFRJ Radi ovog i drugih razloga pre ao je velik dio naroda trebinjske biskupije na pravoslavlje. 1627.. kari u dokaz pravoslavlja spominje oko 50 starih crkava oko Trebinja i u Popovu.. asopis. valjda pri njezinu osvje enju.. katolici samo sto nijesu izgubljeni. Biskup Andrija evi pi e god. istor. Vjera je bila jedan od prvih faktora za nacionalno opredjeljenje naroda u Bosni. Draganovi . Massenubertritte von Katholiken zur Orthodoxie. dao sastrugati kre s crkve. da ce morati preci na gr ki zakon. Sve ove vijesti donosimo prema spomenutoj studij i »Maseniibertritte. . ako se ne ukloni ta nepr avda« (K. da je u cijelosti dokazala svoj predmet. da je od 12 katoli kih crkava u Popovu 7 dospjelo u ruke pravoslavnih.otvoreno. i ti katolici osta e i dalje pravoslavnim. Smatrali smo potrebnim. dok ne postanu pravoslavcima. da posebnu pa nju posvetimo vjerskim prilikama u Bosni. za koju je prvak srpske historiografije Stanoje Stanojevi (Jugosl. kako je pravoslavni vladika. ho e da se vrati katoli koj vjeri. VI. da ce im svake godine tako dodijavati. Narod. III. iz pred turskih vremena.. str.. Na alost od toga nije bilo ni ta. Rim 1937. Radi toga ne mogu i se oprijeti tolikoj nevolji. Sa uvan nam je dokument.

BOSAN SKI MUSLI MANI Dr. Pripominjemo. makar na trenutak. katoli kog sve enika. i j ii i ili Herceg Bosna i Hrvatska (IV dio) Nedjelja. i XVII. S i B . j l lj lj t li t iji S i t li j j i. 09 Sije anj 2011 22:50 Jugoslavenska historiografija je. elebija navodi dosta sela i kasaba. autora Krunoslava Draganovi a. prenijeti knjigu HERCEG BOSNA I HRVATSKA. povjesni ara i vi egodi njeg politi kog emigranta. neko jedne od hrvatskih pokrajina. da ih je. bacili pogled na povijesne injenice.1699.I i t t . Kako bi. Po historijskim dokumentima izgleda. da su seobam a.). godine. Glu ac grdno se vara. u nekoliko nastavaka. a Donje Skoplje ak 30 d amija. te stekli uvid u na in na koji su one neko izu avane. odlu ili smo itateljima HRsvijeta. Poglavito je to slu aj s povije u Bosne i Hercegovine. a danas . Po putopiscu Evliji elebiji varos Fo a imala je 17 d amija i 8 tekija. stolje u bilo vi e nego danas. muslim ani istom u Bosni oja ali. uspjela krivotvoriti najve i dio hrvatske povijesti. ako misli. revno slu e i jugoslavenskoj ideji i Titovom komunisti kom re imu. koji su tada bile muslimanske.Slj P t i i i ti . knjiga je tiskana u Sarajevu 1940. recimo u XVI. osobito iza Be kog a rata (1683.

jednog katolika. A to sve znaci. Patareni velikim dijelom postado e muslimanima. odakle je ve i dio muslimana kotara Visoko i Zenica..Zadnje vijesti o prijelazu bogumila na islam nalaze se u Bakulinu ematizmu franjeva ke provincije Hercegovine god. da im je otac bio kr anin. muslimana. Nijedan od tih razloga ne stoji.) pre lo je u okolici Visokog i Sutjeske. izvana muslimani. kako Zinkeisen. Medu tim islamiziranim katolicima nalazili su se i najbli i ro aci kasnijeg provincijala fra Martina Brguljanina i kasnijeg biskupa fra Jeronima Lu i a. doktor se krupno Äzeznuo³ u ra unu. nevjerne te patarene protjera u Anadol i oduze im zemlje iz vlasni tva« (Hamdija Kre evljakovic.. da nam protuma i. . U vrijeme pada Bosne i jo itavih 130 godina kasnije katolici su se dr ali starog kalendara pa je staro Jurjevo i stari Ilindan barem jednako tako uspomena na katoli ku pro lost. kad je kralj Matija osvojio Jajce. H. ozna uju i ga arapski kao »roba Bo jeg« i sl. Mehmed Hand i u kalendaru »Narodna Uzdanica« (1938. 39). Dr. iji se otac zvao Abdah. a drugog muslimana. akademije. koja se zadnja dr ala ludosti bogumilske«. a oni mu ime sakrivaju. Uz patarene pre ao je na islam i jedan dio katolika.. koji govori o starim danima islamizacije Bosne. I tko se zvao » ivko« prozva se »Jahja«. Sam taj broj je dovoljan. u prvom redu onoga patarenske vjere. izvrstan poznava turske povijesti. Kako je katoli ka crkva dospjela u te ak polo aj najbolje dokazuje prijelaz skoro cijele jedne biskupije na pravoslavlje (Trebinje) kao i sporadni ni otpadi katolika u drugim krajevima Bosne.) sto je katoli ka crkva imala u Bosni bolju organizaciju nego pravoslavna. Ilindan itd. Imade vijesti o prijelazu bosanskih »krstjana« na islam. pa neki stari spis pri a. na islam. bilo vise muslimana nego pravoslavnih. 1916. 1912. 29-45). Abdulah. Odakle se odjednom na o e u Bosni toliki muslimani? Prijelazom doma eg stanovni tva. da je bilo vise prijelaza s pravoslavne vjere na islam i to s dva razloga: 1. Muz. Stari pisci spominju esto dva brata. dodu e. A na drugi Glu ev razlog lako je odgovoriti: g. str. 65). premda ta vijest izgleda uveli ana. misli (str.) sto muslimani i danas slave pravoslavne svece kao ur evdan. malo godina prije njegova pohoda 6000 katolika na islam (Starine Jugosl. 326. 1623. koji su pre li na islam. da su se . Abdulhaj i sl. Mnogo naroda prigrli islam. ali mnogi tako er. Zato im se spomenuti turski dokument duhovito ruga i ismjehiva radi njih Bo njake. Abdulgafur. 1867. dakle oko gornjeg toka Bosne.vise nijesu. a uz njih i ne to drugih kr ana.: »Sultan Fatih podijelio je i ostavio u vlasni tvo zemlje sela iz okolice Jajca patarenima. osobito katolika. p. da je u Gornjoj Bosni 1530.000 potur ilo. Zanimljiv turski dokument o prvim danima irenja islama u Bosni i Hercegovini objelodanio je H.. pripovijeda (Gl. Ali kad su se isti patareni iznevjerili islamu i opet pre li na kr anstvo. Zem. kalendar »Danica«. Prema izvje taju papinskog vizitatora Petra Masarekija (god. a tko »Vuk« »Kurt«. 124): »U selu Dubo anima (kod Konjica) pred malo je godina prihvatila islam obitelj Helez. ostado e jo dugo vremena u srcu kr anima. Islamizacija Bosne po ela je vrlo rano iza dolaska Turaka u ove krajeve. Zato se vrlo esto u starim dokumentima susre emo s imenima bos. Glu ac. O islamizaciji okolice Jajca govori i jedan stari sid il (zapisnik sudskog poslovanja) iz god. sv. 869. 3). kako bi imala biti na pravoslavnu. i 2. Vec spominjani Kuripe i isti e.). Pod Jajcem ih se je za jedan dan 36. (str.

sto je Bog . Osobito se odlikuje ovo odli no pleme vanrednom ljepotom i iznimnim uzrastom. mleta kom providuru u Zadar po dva pisma turskom jazijom i bosanskom irilicom.. Akademije. jer se me u njima nasilnika malo nalazi. jer u Bosni e e puta spominje »Srbe i Bugare«.»pomije ale mitre i turbani«. ve inom su stasiti i prostodu ni. Safetbega Basagica u Gl. putuje 1660. a isto tako i narod. zabranjeno mu je napastovati fratre i njihov puk« (Spomenik 67. 41). a dvoje horvatske rukom. ponosni i pravedni. kao age i zapovjednici obrazovano u i vrlinom. njihovi likovi kao zna ajevi naginju pravednosti. elebija ne ini krivo Srbima. prostodu ni. str. jer put iz Budima i Temi vara turskom zemljom u Dubrovnik vodi nu no preko Bosne. Spaho danas reis-ul-ulema svih muslimana u Jugoslaviji. ini to valjda stoga. stari 300 i 400 godina. Uzrok je ovo. zavidni i pohlepni. kao vrli turski histori ar Aali. hotismo u initi viru od toga posla i dvoje knjige pisati turske. kolo XIII. da ih velika i hvale i odli ni umnici slave« (Tarihi Aali. I. Glasoviti turski putopisac XVII.Mehmedpa a Sokolovic. Obi no su prijazni. koji je 30 godina u Bosni na dvoru valija boravio. prijevod Dr. veliki vezir Osmanlijskog carstva. Za Sokolovi a su Slaveni po turskom Budimu. njihov se zna aj odra uje u veseloj naravi. Sa uvani su nam spisi. ako taj narod spada na gr kog patrijarha. IV. 14-15). u prvom redu bosanskim muslimanima slijede e: » to se ti e plemena Hrvata.. Kralj. gdje se u iva i pije. vijeka. ako do u do asti velikih vezira u upravi su dobro udni.. Hodavendija.koji se uzvisuje i uzdi e . . rodom iz Galipolja.. koji su do li do visokih polo aja (u dr avi) odlikuje se velikodu jem to jest a u i ponosom. muslimani u starim spisima o tom vele! Znameniti turski povjesni ar Aali. 6-7. 1566. u kojoj ka e: »Car daje ferman.u osmanlijskoj dr avi podigao vrijednost tomu hvaljenom narodu dostojanstvom i ast njihove sre e uzvisio kao visoki uzrast i poletnu du u. bosanski muslimani Hrvatima i njihova zemlja hrvatskom. 12. Bosnom i spominje u njoj vi e puta Hrvate. koji su tjesnogrudni. osim ako se za Sulejmana Velikog nije putovalo avionom. Temi varu i Dubrovniku i uop e od naroda hrvatskoga ne pitaju milostinju. sto su medu doseljenim Srbima u Bosni bili i mnogi . veli na kraju: »Zato mi. Onda su i u Bosni Hrvati. a daroviti spisatelji kao umni i misaoni ljudi. 211). i 1661. str. Ve ina onih. Nitko nije tako krasno opisao bosanske muslimane i nitko ih nije tako jasno pribrojio hrvatskom narodu. a lice svijetlo.« (Starine X.. On sam.. naredbu povodom harzaula gr kog patrijarha. oni su po Bosni poznati i po teku oj rijeci prozvati. Hrv. pi e o Bo njacima. No ako pak narod pod patrijarha ne spada. koji se pribrajaju hrvatskom narodu. Srp. koji od Budima do Dubrovnika po turskoj zemlji stanuje. Golobradi mladi i i lijepi momci poznati su (na daleko) po pokrajinama radi nao itosti i ponositosti. Du a im je ista. au bosanskog pa e Sofi Mehmeda. izdaje god. knj. pi e god. da rimski fratri po Budimu. koji se pripisuje rijeci Bosni. re eni Hodavendi au . a u dru tvu. 1589. Muzeja 1912. Zem. dobro udni i ljubazni. sv.h. Pravo imade Fehim ef. musliman iz Bosne. odlikuju se kao prosti vojnici dobrotom i pobo nosti.. Bez sumnje Bo njaci. Evlija elebija. malo ih je. u kojim se jezik bosanskih muslimana naziva hrvatskim. da nam se otvore i u ine pristupnim turski izvori« (»Hrvati u Evlija elebijinu putopisu. kad ka e: »Za prou avanje na e hrvatske pro losti osobito je zna enje.).. Kojem su narodu pripadali bosanski muslimani:? ujmo. 1.. Temi varu i Dubrovniku Hrvati. kako o tom sude turski pisci i sto sami b. Neustra ivi su u boju i na mejdanu.

Oni se gdjekad dopisuju i ro aju sa svojim rodom katoli ke vjere s onu stranu Save i Dinare. Kapetanovi i. 1908. da elebija eli da pokaze bli e veze naroda u Bosni sa Zapadom i zapadnom kulturom. Kri evaca i sli no nema. da su izvjesna prezimena sa uvana samo kod bosanskih katolika i muslimana. kod aga i begova. vidi. Muzeja 1908. 1908. premda su Srbi u neposrednoj blizini Bugara i Bo njaka« (vidi kod F. ili barem ljudi s bugarske granice. elebija vise puta govori i o srpskom jeziku. I kad se bosanski prvaci izri ito i ne nazivaju Hrvatima. 44).. a pridjevak gazija mogao se dati jedino muslimanima (kod F. Z. Z. ali ga smatra »iskvarenim dijalektom. u enjacima i pjesnicima iz na ih krajeva«. Hrvatskoj i Slavoniji stanovnici su Hrvati. jer su mu stanovnici Herceg-Novog Arnauti. bezi Kulenovi i. 322). str. Na krajnjoj granici Ruma (Evropske Turske) nalazi se pi eva domovina. Mnogi se glasoviti turski pa e i veziri. 317) upu uje nas na misao. 49). povjesnicar i pjesnik. potomci su sredovje nog bosanskog plemstva patarenske i katoli ke vjere. citira iz njegova predgovora ove rije i: »Sva dosadanja djela i knjige do le su od Arapa i Perzijanaca iz raznih pokrajina i Herata. H. Spahe. U Boci Kotorskoj nalazi on tako er Hrvate. Spahe. A navodna srodnost hrvatskog i latinskog jezika (zapravo tu misli talijanskog. pisanu god. Grada evi i. da je jezik Bo njaka i Hrvata jedan te isti. Jezik bos. Govore i o spisu banjalu kog muderiza Muslihudin bin Ali-ja (»Munjetul-talibin ve gunjetur ragibin). Po elebiji su Livno i Biha hrvatski gradovi. U originalu te momke kiti elebija imenom hrvatskih gazija.) U Dalmaciji. Svrza.). A drugi opet. Filipovi i. da su krv na e krvi i list na e gore. Spahe. Bo njaci i Hrvati (kod F. dana nja Herceg-Bosna u ne to irim granicama. i Sijavupa a Hrvat. premda se neki muslimani ba iz tih obitelji osje aju Srbima. valja nam se zabaviti i o onom estitom i vrijednom malom ovjeku sa sela i iz grada. i mnogi drugi hrvatskog koljena. i Tahvilpa a Kulenovi Hrvat. 313). elebiji "dado e 50 hrvatskih momaka pod oru jem za pratioce« (Gl. Ali za nas je ovdje najva nije. koji »stoji na elu svim vezirima. 1931. da su npr. koji sa injava ki mu . u starom gradu Placu.. na orijentalne rukopise Jugoslavenske akademije u Zagrebu. elebija pretpostavlja.. G. Hrvata iz ibenika. Da ne ostanemo samo kod muslimanskog plemstva i prvaka. ne stide svog hrvatskog podrijetla i uz samo ime stavljaju pridjevak »Hrvat«. Star evi i.. 1609. i jo po koji drugi veliki dostojanstvenik Turskog carstva. Na Gata kom polju opet »dobi 300 lijepih po izbor hrvatskih junaka« (Gl. engica. Takav je i Memipa a Hrvat (iz Grada ca) i Rustempa a Hrvat (po mi ljenju Kre evljakovi a rodom iz Sarajeva). Mehmed Hand i osvrnuo se u »Obzoru« od 11.Bugari i Vlasi. M. ne samo u Hrvatskoj i Dalmaciji nego i u Bosni. D eneti i (nekad Rajkovi i) itd. Hrasnice. pa i oni iz Bosne. a ovaj je sastavak nikao u pokrajini Hrvata«. Z. Kori i. U neposrednoj blizini Fo e na Drini.). VII. Evliji i. hrvatski.. Tako se barem gdjekad iz carskih fermana i starih pisama jasno vidi. koju on smatra zemljom Hrvata. 1938. Sarajevski Muteveli i potomci su Muradbega Tardi a. Postao je velikim vezirom iza osvojenja Carigrada (1453. Tako je Mahmutpa a Hrvat. Ali zato mu je »jezik bosanskog i hrvatskog naroda« ist i »latinskom sasvim blizu« (Glasnik Zem. Safvetbeg Basagic. I tako barem po umnom elebiji nailazimo na Hrvate islamske vjere. Interesantno je. da dva puta spominje izvjesne muslimane u Bosni. 4. Dugali i (Malko i). pravoslavnih iki a. nabraja ih vise u svom djelu »Znameniti Hrvati Bo njaci i Hercegovci u Turskoj carevini« (Zagreb. Dr. M.. kao Kop i i. 1908. Kulovi i. koje naziva Hrvatima. muslimana nikad i nigdje ne zove srpskim. 191). sadr'azam Selima II. ipak ih njihovo prezime odaje. str. M.

Tako se kod Zvornika na Drini nalazi predio . Po njemu narodna pjesma. koje su i lijepe i zna ajne. Tako su npr. Ona pjeva o »Hrvi od Hrvata«.i sr iku bosansko-hercegova kih muslimana. mahala Kalesija. u Hercegovini. slobodni dom. Zato donosimo barem kratke odlomke. Hrvatinovi itd. to je i odvi e smije no tuma enje. Vrijedni u itelj Ivan Zovko sabrao je u knji ici »Hrvatstvo u narodnoj predaji i obi ajima po Herceg-Bosni« (Mostar 1899. Hrvo. »sinu Hrvatinu«.. Pa je podaj Sarajliji Ibri. mislimo. kad zna. U br anskom kotaru Hrvati su kod eli a. Prezimena kod Muslimana. i Hrvatinovi i u Te nju. On'liko ga dopanulo rana!. "Rvackoj djevojci«. Uostalom pametan ovjek ne e tra iti tuma enje toga ak u perzijskom jeziku... tijesan prostor na e knji ice to nam ne dozvoljava. osobito muslimanska. Koliko je na mahrami grana. a Hrvatovi i zaselak Donje Zeline u kotaru Grada ac. »Platno b'jeli rvacka djevojka U Krajini l'jepoj begovini. da sredovje ne bosanske povelje upravo vrve imenom Hrvatin." A ta »rvacka djevojka« sestra je Mustajbega hercegova kog.. vrlo su esta. da se prvotno nije nikakva mahala nazivala tim imenom ve izvjesna pe ina (Hrvatin megara) i vrelo. Samo tu pisani spomenici nisu tako cesti i mi emo se uteci drugim vrelima. Oni zaboravi e kod toga. mahala i brda. koja ovako po inje: »Po etala Arvatova Ajka. esto uzima rije Hrvat. sredovje noj Vrhbosni. teta da ne mo emo donijeti cijelih pjesama. Tri puta je njega pobratila: Bogom brate Arvatovi Mujo Naj ti ovu vezenu mahramu. Isto tako postoje mahale Hrvati u selu Sokolovi ima. osobito u Isto noj Bosni. Ninaju ' ga pjesmu zapjevala: . A da neko jedno vrelo i pe inu u Sarajevu. Ona sreta Arvatova Muju. a u tuzlanskom opet zaseoci Hrvati kao dio Turskog Lukavca i Brnjicana. "Hrvat-bajraktaru«. ni da se itav jedan gradski kotar eher Sarajeva naziv jo i danas Hrvatin. Sva navedena sela i zaseoci pripadaju muslimanima. te dalje na jug dio Repnika. Begovini. Imena brojnih sela. osobito u Isto noj Bosni. rodnom mjestu velikog vezira Mehmeda Sokolovi a. Hrva i .) mnogo dragocjeno zrnce. Hrvati su nadalje mahale sela Sladne i Babuni a kod Gra anice. Po etala preko Bazerd ana. koje sje a na hrvatsku pro lost Bo njaka. izvedena iz rijeci Hrvat.« Uz kolijevku pjeva majka svom edu: »Majka sina u be ici nina. koje ne treba. Hrvat. poku a e to ime izvesti iz perzijske rijeci »hur-vatan« tj. veli nam ista pjesma. izvode se od imena Hrvat. Hrvatovi . zaselaka i brda. Hrvatskim brdom zove se jedno brdo jugozapadno od Travnika. nazove »slobodnim domom«. Iz bijelog grla muslimanke djevojke esto se izvije i pjesma. nad Repnikom je Hrvatsko brdo (kota 503). kojima hrvatsko ime ne miri i. Isto tako i imena sela. koje izbija iz nje. Samo neki. osobito muslimana.>Hrvatske njive« i selo Hrva i i. Ne smijemo zaboraviti. ni pobijati.

Vasi Glu cu jest stari oblik.U spomenutoj knji ici Ivana Zovke zabilje eno je. . Bando. koji u vrijeme Kandijskog rata ( 1645. Du mani ti pod nogama bili Ko tvom ogi pod nogama klinci!« U zbirci Mehmed D elaludina Kurta »Hrvatske narodne enske pjesme (muslimanske)« nalazi se i pjesmica. ovjeku iz puka. o banovima i banicama. da narod zove Zapadnu Hercegovinu "Starom Ervackom«. Pecevija (Alajbegovi ). Duvnu i Krajini o »arvackom kralju« i njegovim posjedima.) Mle anima poru uje: »Nemojte se kladiti. da ovdje rije "Hrvat" ozna uje muslimana. »Kjitab Sakj «sarajevskog kadije Luk i a. paji. Ala pirga na pirgu. o Kre im-kralju (Kre imiru). Pecevija. fra Stipe Kre e u livanjskoj nahiji (1875. koji bi danas trebalo izgovarati kao Banska Luka. pisac XVII. Pod istom milom trobojnicom vojuje Alipa a Rizvanbegovi (Sto evi ) i Alaga Dadi i Alaga Voljavica. kad se govori o kakvom priprostu Bo njaku. vjerojatno kao i kod bosanskog pjesnika XVII. Turskoj Hrvatskoj. oko Bi a. opetuje se u svakoj kitici. a sa uvana je i danas u sarajevskom muzeju. 17). stolje a. A Hrvate paliti. . Resti majci do konja viteza. Pjesmica po inje: »Po etala Miza materina. Kaimije. 185.). Nek se pirga iri. Zlatom ete platiti.« Pripjev. Kurt tuma i u predgovoru knjige. str. u isto vrijeme. Prema tomu izgleda. Ibrahim ef. Tako i danas u Krajini.»Nini. Do viteza i do bojnog koplja. osobito u gornjim krajevima. koja se nekad nosila u Bos. koji spominje Hrvate i Ma are. sine Rvatine. katolika. a tako isto i Banska ili Banova Stijena. Banica. Osim toga rije "Nam Hrvat« tj. koje dopiru sve do na ih dana i sje aju nas na e starine. Iz davne hrvatske pro losti Bosne ponosne. koljenom Hrvat spominje se toliko puta po starim sid ilima i kjitabima npr.-1669. Banovac. Banja Luka i Banja Stijena obiluje Bosna i Hercegovina. Mjestima kao Banbrdo. Ala Hrvat na Mad ar' Nek se Mad ar ljuti. Hrvatska trobojnica toliko je bila omiljela »hercegova kom caru« Alipa i Sto evicu. stolje a. Mehmeda Hand i a. To su narodne pri e i pjesmice po Hercegovini.« Sli no kao i putopisac Evlija elebija naziva i znameniti turski histori ar Ibrahim ef.Nadalje je u Bosni poznat hrvatski stil ku a (»arvacki tars«) i »kapa hrvatka«. Kad vam ode Kandija. koje su jedini Hrvati od svih drugih naroda imali. A Banja Luka i po Farlatiju i po samom Dr.Pod hrvatskim se barjakom bore usta ke ete don Ivana Musi a u Hercegovini i. potje u stotine i stotine sjajnih varnica. npr. (Tarihi Pecevi II. . Krajini. zovu katolike »Mad arima«. kao s kakvog u arenog ognji ta. da ju je . Banovidi. nas jezik bosanskim i hrvatskim. ve naprosto svakog kr anina. da rije »Mad ar« ne znaci ovjeka ma arske narodnosti. vidi kod H. koju je sabira zapisao od svoje majke Nazife rodene Selimhod i .

onda bi taj razmjer postao jo o itijim. u njihovoj du i. i kasnijih stolje a upotrebljavali su hrvatske nazive mjeseci. objektivnim kriterijima kao sto su jezik (vidi str. svibanj. koje postaju sve svjesnije svog podrijetla i svoje historije. histori ar i osniva danas srpskog »Gajreta« te Dzemaluddin au evi . naj i a hrvatska krv. muslimana 17. Dva najodli nija muslimanska kulturna radnika Bosne ponosne zadnjeg pola vijeka ujedno su dva najve a muslimana Hrvata: Dr. str. da je taj pisan »bosanskim« jezikom.dao urezati u svoj skupocjeni sat. gdje je pravoslavni narod mahom doseljenik s vrlo malo konvertita. Tamnookih muslimana ima 46. Uop e tamnom tipu pripada 47. Narodni nazivi mjeseci. da su njegov trobojni barjak zatakli vrh mezara (groba). To isto ine i katolici u Bosni po ev i od fra Matije Divkovi a.. Sli no tako tamnokosih pravoslavaca ima za 10% vi e nego muslimana. Tim istim hrvatskim bojama bila je obojena d amija u Krupi. dok je kod pravoslavnih u uporabi skoro bez iznimke crkveno-slovenska irilica.7%. Bosanske muslimane smatraju Hrvatima izvjesni eminentni predstavnici turske kulture XVI. Ono danas sve vise prodire i u iroke muslimanske mase. Hrvatsko ime ivi u prezimenima. esti i vrlo stari. 39 i 40) rasa i izvjesne kult. dj. Cisto svijetlom tipu pripada 9. pojave. Safvetbeg Ba agi . drugim rije ima ono. ruznamama (dnevnicima) i salnamama (godi njacima) upotrebljavali specifi no hrvatske nazive mjeseci kao si anj. Pisac turskog kalendara veli. Samo turski dokument s hrvatskim nazivima mjeseci. koji je kod muslimana relativno najvi e zastupan. Kona no valja spomenuti rezultate antropolo kih istra ivanja Weissbacha. da je i subjektivno. Dakle stari Bo njaci XVI. i XVII. .9%. »Napredak«. Muslimani i katolici prete no su svjetlijeg tipa. Iz ovih injenica rezultira. pjesnik.6% pravoslavnih (Truhelka: O porijeklu bos. 19). isti Hrvati. veli Truhelka (Cit.3%.3%). da prema antropolo kim istra ivanjima plavokosih katolika ima 25. nesumnjivo je.Kad bi se uzela u obzir Bosanska Krajina. 42-44). sto veli Star evi . da su oni pripadnici Hrvatskog naroda. dok pravoslavci vise naginju crnomanjastoj pigmentaciji. bila trajno i ivo sa uvana hrvatska svijest. Nekom se ini sitnicom injenica. uvijek zazirali.5%. Procjenjuju i bosansko-hercegova ke muslimane po vanjskim. listopad itd. njezini tragovi. 7. pa e posve jednaki s katolicima. a pravoslavnih za 10% vise (56. da su bas muslimani naj i i Slaveni u Bosni. Hrvatima se smatraju i sami mnogi ugledni prvaci muslimanske Bosne.4% muslimana. makar da navodno revnuju protiv tu ih rije i. pisca »Nauka krstjanskog« (Mleci 1611.9% bosanskih pravoslavaca. zaklju uje on. U obitelji Kulenovi a uva se dragocjen obiteljski barjak crven-bijel-plave boje kao svetinja. da su bosanski muslimani po intenzitetu pigmentacije najbli i. prevodilac Kurana. Ne tvrdimo tim istim. Isto tako izgleda sitnicom pojava. jasni su i nepobitni. da se bosanski bezi i ajani slu e isto tako kao i bosanski franjevci. U jednoj svojoj ranijoj raspravi spominje isti pisac. koji je nama poznat. a njegovu bajraktaru Durakovi u. velja a. a pravoslavnih tek 6. Ali njezine iskrice. had i reis efendija. preporoditelj na ih muslimana. svjetovni sve enici i katoli ki narod bosan icom. i munara Fetije u Biha u i jo po koja druga d amija u Bosni. stolje a. 1935. . a katolika i muslimana za 11% manje. pjesmi. kal. Glicka. da su bosanski muslimani u svojim kalendarima. nje ni Mirza Safvet. 18-19). katolika 46. dok ga zub vremena nije uni tio. muslimana. (Fehim Spaho. Filipesca i drugih o pripadnicima raznih konfesija u Herceg-Bosni. stihovima i trobojnicama.).8%. stariji je za 60 godina od Divkovi eva djela i pisan je 1550. od ega su Srbi. Po isto svijetlom tipu. nazivima mjeseci. travanj.5% katolika i 5.

Jer srpsko pravoslavlje jest »svetosavlje«. Srba. kad se vrati sebi tj. Tu je korenje i prakorenje na e narodne du e. kojemu manjkaju va ne zna ajke srpske narodnosti kao npr. Arhimandrit je srpstvu iz du e progovorio. jest i ostaje Srbinom. va i i za kolektivnu du u na eg naroda. 1940. Izrazita na cionalna crta pravoslavlja ima u srpskom nacionalnom pogledu i svojih lo ih strana: ona odbija mnoge.vjera. To je injenica. I tako se oni i ne opredjeljuju za srpstvo. u prvom redu. Musliman i katolik ravnopravni su kao Hrvati. Srpski pravoslavac. I. Jer nitko nije pravi. kao sto se ne mo e istrgnuti ni spomen na proslavljeno Kosovo. on je tek tijelo bez srpske du e ili du a bez srpske savjesti. savest iz na eg narodnog duha. Nikad se iz srpske narodne du e ne ce mo i istrgnuti sjecanje. revno slu e i jugoslavenskoj ideji i Titovom komunisti kom re imu. No e prije more osla ati. u nacionalnom pogledu.. pi e arhimandrit Justin u »Srpskom glasu« (prema »Jug.. Nego upravo zato jed musliman ili katolik ne an mo e biti korjeniti Srbin. od srpstva.. Turci. Save upravo muslimani. svetosavlju.. jer hrvatstvo nema svoje nacionalne vjere. Posve realno. pjeva vladika Njego u »Gorskom vijencu«: »Sto ce biti. pouzdani. posti« od 10. za koje bi se oni ina e mo da bili opredijelili. ako se vrati svetosavlju! Sto va i za individualnu du u svakog Srbina posebno. »pradedovskoj veri«. a isto to vrijedi i za Srbe-katolike. narodni obi aji. ko ce ugoditi Srb i Tur in ne sla u se nigda.. nedovoljno ist i stalan. » ime je Srbin Srbin Svetoslavljem. Odno aj muslimana prema srpstvu jo je mu niji nego li katolika. dio) Utorak.. Na kraju jo nekoliko rijeci o Srbima-muslimanima. narodna kultura. Tko nije srpske vjere. Srbin ni e klase. uspjela krivotvoriti najve i dio hrvatske povijesti. vade i iz du e naroda. spalili. 18 Sije anj 2011 00:25 Jugoslavenska historiografija je. S pravoslavljem nije tako stalo. za koju oni nikad nijesu ni »anacionalni elementi« niti roba za eksport u Aziju ve jednako mili sinovi i jednakopravni Hrvati. stopostotni Srbin. koja izdigo e brojne bosanske muslimane na prve polo aje u Turskoj carevini i u ini e joj neprocjenjivih zasluga. On postaje potpunim Srbinom tek onda. Zaslugom srpske crkve bila je srpska svijest visoko razvijena kod b. sluh iz na eg narodnog uha. jasno je. to vi e »naj i a hrvatska krv«.«. Islam i katoli anstvo nijesu poput srpskog pravoslavlja nacionalne vjere ve op e ovje anske. Vratite se sebi! Srbin se vra a sebi.). a za to opet ni muslimani ni katolici nemaju ni najmanje volje. da su kosti sv. izvukli ste vid iz na eg narodnog oka. neka im danas p ribave dostojno mjesto u radu za hrvatsku domovinu. osobito iz irokih narodnih slojeva.. svjetske i njihovi vjernici mogu pripadati svim narodima. du u iz na eg narodnog tela. krsna slava i. on je napola Srbin. Poglavito je to slu aj s povije u Bosne i Hercegovine. Izvucite iz na e istorije svetosavlje. neko jedne od . A u jedan kota da ih svari Ne bi im se orba smije ala!<< Herceg Bosna i Hrvatska (5.Odli na svojstva duha. A druk ije ne mo e ni biti. kao i oni katoli ke vjere.h.

Oni te dokaze napuhuju do apsurda i iznalaze po Vukovu receptu »Srbe sve i svuda«. u nekoliko nastavaka. da se nigdje i nikad u Bosni ne nalaze i izvjesni tragovi srpstva. da je Ljudevit pobjegao nekom srpskom knezu u Bosnu i da je prema tomu Bosna bila u IX. koliko je u jednoj maloj bro uri mogu e. knjiga je tiskana u Sarajevu . da je ona uvijek bila i danas ostala srpskom. kako to srpski polemi ari u svojoj tjesnogrudnosti tvrde za hrvatstvo. m akar na trenutak. Odatle izvode. Daleko je od nas pomisao. Me utim to nikako ne slijedi. Ibra i Sar planine u Srbiji. katoli kog sve enika. povjesni ara i vi egodi njeg politi kog emigranta. acili pogled na povijesne injenice. Frana ki ljetopisac Einhard navodi. pobjegao »Srbima. da dr e velik dio Dalmacije«. odlu ili smo itateljima HRsvijeta. za koje se ka e. prenijeti knjigu HERCEG OS A I HRVATSKA. i bez Bosne pobje i nekom srpskom knezu u Dalmaciji . koje bi imale dokazati. koji je imao za saveznike Brani evce i Timo ane u Srbiji. Kako i. I Ljudevit. Naravno da onda Hrvata u Bosni nema. mogao je lagano. 1. Rimska provincija Dalmacija protezala se od Jadrana do Rudnika. te stekli uvid u na in na koji su one neko i u avane. stolje u srpska. NEKOLIKO PRIGOVORA Prigodom polemike o nacionalnoj pripadnosti Bosne izneseno je vi e stvari.hrvatskih pokrajina. autora Krunoslava raganovi a. da je Ljudevit Posavski iza svoga poraza 822. Pripominjemo. Osvrnut emo se barem na va nije od tih prigovora i to u najkra im potezima. godine. jer ih naprosto ne smije biti.

a drugi to pobijaju i. Gramatik Desoje kao i pisari onih dviju kasnijih listina. listopada 1187. Me utim iz starijih dokumenata npr. Ponajprije Urban III. koja bi navodno imala biti jedna za Bosnu i Srbiju. po starinsku dijak ili gramatik. nebo njaci. gdje je nevje tina pisara stavljala mjesto slova »jat« slovo »e«. iz papinske bule god. da su za polemi are s hrvatske strane Srbi i Bo njaci Ninoslavljevih povelja ostali dva razli ita pojma. a u drugoj veliki upan Stefan Nemanja... da bude tverd u veki« »od mene samoga i od mojih det (djece).. 1188. Mon. da su Bosna i Srbija bile posebne biskupije. Dr.). da potra imo razlog na drugoj strani. ban se kune Dubrovniku u »ve ni mir« »sa pravom verom«. Listina br. a ne kod bana? Nije li mo da njegov pisar. vjerni dubrova ki sufragan. koje glasi »Regnum Servilie quod es Bosna« i koje krivo prevode sa »Srpska dr ava tj.) i Grgura IX. 35.. niti znaci dr ava. »od veka«. Ban spominje osim Srba i Vlaha i tre u skupinu ljudi.. »Ako ima Dubrov anin koju pravdu na Bo njaninu. 36 i 39). umro je ve 20. jer su u to vrijeme Bosna i Srbija bila posebne dr ave. Glu ac i po njemu prota Davidovi navode mjesto iz bule (povelje) pape Urbana II. serb. a sve tri listine bana Ninoslava pisane su istom srpskom ekavstinom. da ga pozove prid gospodina bana. koje on zove »moji kmeti i moji ljudi i moji vladalci«. (1227. jer ni Bosna ni Srbija u to vrijeme nijesu bile kraljevine. 30).« (Spom. pa se pri (parnici) pred knezom. u koliko ih nije pisala ista osoba. Ninoslavljeve podanike. da su banovi kmeti. 36). da su Bosna i Srbija iste biskupije. 1332. koja mu je Nemanja bio po eo krnjiti. ljudi i vladalci isto sto i Srblji. Ni jedna od njih za dugih 300 godina ne zove Bo njake Srbljima nego Bo njacima. A tako sigurno i jest. ne znaci kraljevina. 85). 3. te u prvoj vlada Kulin ban. jedni brane i. O tim stvarima vodila se iva polemika po novinama.na teritoriju dana nje Srbije. . Nego. Bosna«.. a za one sa srpske jedan te isti. a to su upravo Bo njaci. ako veruje vlah serblina. »pre i posle«.«. dj. Sto bi odatle slijedilo? Sa uvane su nam povelje bosankih banova i kraljeva i prije i poslije bana Ninoslava. Nego izgleda. 1089. u kojim se spominju rijeci Srbljin i Vlah (Miklosich. rodom iz Srbije. da ima ista prava u Bosni kao i u Srbiji. »a sizi mir i sizi obet da se nikakore nikimre delom. a sli no tako i ostale spominju »presvetu Bogorodicu devicu vladiku Mariju«. U etvrtoj povelji nema tih rijeci (br. pretpostavimo. da se zbilja ono Serblin odnosi na Bo njake. ujedno zna io i Srbin. Ono »regnum« znaci naprosto biskupija. I radi toga nadbiskup informira papu. a bosanski biskup. 2. ili iz »Provinciale vetus« jasno vidimo. bio stranac. Radi ega ini samo Ninoslav iznimku u dugom lancu bosanskih vladara? Nije li pravo. Odaje ih njihov jezik. br. Najglavniji argument za srpstvo Bosne bile bi izvjesne povelje bana Mateja Ninoslava.. A onda rije »regnum«. Svr etak polemike bio je taj. sigurno su stranci.. Navodimo mjesta. U polemici su ostali i jedni i drugi tvrdokorno kod svog mi ljenja.. da se ne resi. I tako pade i taj veliki dokaz za srpstvo Bosne. za koga je Slaven. (god. br. U Bosni je u Srednjem vijeku vladala ikav tina. pi e ban Stjepan Kotromanic god. da se pri pred banom« (br. banov podanik. »A este: Ako veruju serblin vlaha. 30. pa je onda godina krivo navedena. da je tim samo dubrova ki nadbiskup htio da sto bolje utvrdi svoja metropolitanska prava na Ra u (Srbiju).

A za dubrova ke trgovce bili su svi Slaveni u zale u Dubrovnika.« .Od ovog grbovnika Hrvate u Bosni ne e glava zaboliti. 1850. zove bosan icu »bosansko hrvatskom irilicom « (Jeleni .Me utim i na drugim mjestima jasno se vidi. A mi znamo. 4. alje Petar Kru ic generalu Katzianeru pismo »litteris bosnensibus«. 350 godina prije vabe. »bosanskom azbukom«.. na slavu Stipana Nemanji a cara Sarbljena i Bo njana 1340. Po Stanislavu Rub i u popu. 1240.Nego izgleda. ne da se dokazati. Poznato je dobro. kao posve katoli koj zemlji. I. II. 5. Habs. listine vele!) vidimo. da tako od njih bude sto dalje. U Crnoj Gori. jer se bosanski ban Tvrtko istom 1377. Isto tako on poluglase ispisuje sa »e« kao npr. otac sv. najve i dio dana njeg bosanskohercegova kog teritorija slu io se irilicom. Pripominjemo na kraju. Srbinu. sa uvan je u fojni kom manastiru. 212). nije tada uop e bilo pravoslavnog sve enstva. ako bi to imalo zna iti podanika bosanskog bana. da se tu radi o ekavcu.. da je pisan »arvackim pismom«. i ovo ime nije u Bosni uvijek bilo posve nepoznato. franj. se. Istina je. To novo pismo nazvalo se kasnije bosanskim pismom ili bosan icom. Me utim bosan icu zovu i druk ije. Stefan Nemanji nije nikad bio car. 397). do im ona iz god. kr ten u Ribnici (Podgorici) u Crnoj Gori po latinskom. Me utim irilica u Bosni do ivjela je svoj razvoj i dobila svoj poseban oblik. sv. okrunio za kralja Srbljem i Bosni. 106. da je nikla u Dubrovniku. kelnemo se. jer pi e: »Rodoslovje bosanskoga ali iliri kog i sarpskoga vladanja zajedno postavleno. mu enik itd. Povrh toga ni za jednu od te tri povelje. da je i srpski u enjak Dr. to se eli dokazati: bosansko i srpsko vladanje dvije su razli ite stvari. da je Nemanja. 1340. naprosto Srbi i pismo im srpsko. Godina 1340. u rije ima velik. Pozabavimo se najprije pitanjem srpskog pisma u BiH. 1855. Pisac rodoslovlja dobro razlikuje dvije stvari. »hrvatsko . a najmanje car Bosne i Srbije. Rup i evo rodoslovlje pisano je iza pada Bosne i pisao ga je neki lan obitelji Ohmu evi a. Grbovnik popa Rup i a iz god. Jo god. dva vladanja. U Bosni. direktno veli. bila je gdjekada i u srpskim rukama. 2). pisana 1665. izri ito se veli. I tako se ono »Serblin«. Kultura i bos. A k tomu Bosna. Srpski u enjak Stanoje Stanojevi tvrdi za dvije povelje.. da propagira vjersko jedinstvo pravoslavnih i katolika. Pisac mu. dokazuje toboze srpstvo Bosne. Ninoslav opet. Kukuljevi god. da su pisane u Dubrovniku i po dubrova kom formularu (Glas. Serblin itd. ako je bio katoli ki sve enik. Nije ga tako okrstila Austrija iz pizme na Srbe. . kako obi no bos. na razme u Srba i Hrvata. koje Desoje pi e sa »jat«. »bosan icom«. Re etar jasno dokazao nebosansko podrijetlo pisara Ninoslavljevih listina. koje je ve pola vijeka bilo pod vladom Srbije i Nemanji a. ima pripisati svakako Srbinu dijaku. koji je u najte im i trajnim borbama stajao s Ugrima i Hrvatima. To isto pismo naziva Kurelac 1861. »bosanskim pismom« (Mon. nije se usprotivio tomu imenu. da su pisane u Bosni. 1530. Fra Mato Mikic oko god. kojom se pisalo po Bosni i Hercegovini. svakako se krivo navodi. da se i samo »jat« ima citati kao »e« npr. da je ve za Kulina bana bilo u Bosni bjegunaca iz Srbije. U dodatku Polji kog statuta. koja »zajedno postavlja«: bosansko (iliri ko) i srpsko. Dakle protivno od onog. Grbovnik sadr i rodoslovlje plemenitih porodica i izvan Bosne i Srbije i zato on nije dokaz bugarskog ili hrvatskog osje anja njegova pisca. dijelovima Dalmacije (Makarska biskupija i Poljica) itd. govorilo se samo srpskim jezikom i pisalo samo srpskim pismom. tvrdi Truhelka. katoli kom obredu. osobito u Srednjem vijeku. irilicom i zato je Bosna oduvijek srpska zemlja. I tako na temelju analize jezika gramatika Desoja (ne dijaka. Save. a Ivan Ber ic 1862. po svoj prilici posve uje svoje djelo zato. dijelom pod uplivom hrvatske glagoljice..

Latinicom tampaju svoja djela Bandulovi i An i . povjesni ara i vi egodi njeg politi kog emigranta. opet katolici i skoro svi muslimani prihva aju latinicu. rusko ili bugarsko pismo radi svojih posebnih znakova. ele i uvesti irilicu me u bos. godine. Jukic. jer je bosan icu Stoja kovic »iskrenuo na obstoje u gra ansku srpsku azbuku« (Jeleni . Ali zato ona nema pristupa u srpski tabor. Kad je bosan ica uslijed neprakti nosti ustupila svoje mjesto latinici. profesor Stoja kovi . a Srbi ostaju i dalje kod irilice. odlu ili smo itateljima HRsvijeta. odbije to fra Grgo. bacili pogl ed na povijesne injenice. Pripominjemo. Naziv » irilica« uobi ajio se tek u XVI. I to je onda razlog. 1874. prenijeti knjigu HERCEG BOSNA I HRVATSKA. stolje u pi e F. 4 . koju je primila u Bosni. u nekoliko nastavaka. u slu bi Hrvata muslimanske i katolicke vjere Bosan icu ljubomorno uvaju bos. stolje a.-bosanskom irilicom«. Sto vi e.dio) Nedjelja. koji ih je u io i latinicu (Alaupovi . te stekli uvid u na in na koji su one neko izu avane. ali on to odbija. ude enih prema duhu doti nog jezika. Slovenac Kopitar »bosanskom ili horvatskom Kirilovom azbukom«. uspjela krivotvoriti najve i dio hrvatske povijesti. 161). katolici i muslimani. za to se u sredovje noj Bosni neke povelje ili pisma zovu srpskim. . sto su slali svoju djecu u Travniku u kolu nekom Li aninu. Herceg Bosna i Hrvatska (6. pisci XVII. 66). 23 Sije anj 2011 17:01 Jugoslavenska historiografija je. da postane »novi Kiril« i da na njegov tro ak tampa katoli ki molitvenik za Bosnu. pismo. I. Kako bi. Kad je god. katoli kog sve enika. Mogao je d abe dobiti cijelu nakladu molitvenika. A za to se ovo pismo ne bi tako moglo zvati Ako irilica mo e biti srpsko. Izvori. F. neko jedne od hrvatskih pokrajina. ponudio fra Grgi Marti u. pravoslavni vladika proklinje svoje vjernike samo zato. knjiga je tiskana u Sarajevu 1940. katolike. za to ona ne bi mogla postati »bosan icom« ili »bosansko -hrvatskim pismom« radi svoje posebne redakcije. autora Krunoslava Draganovi a. Ra ki (Slov. dok se pravoslavci slu e srpskom irilicom. Prije toga zove se u nas obi no srpskim pismom. makar na trenutak. revno slu e i jugoslavenskoj ideji i Titovom komunisti kom re imu. Poglavito je to slu aj s povije u Bosne i Hercegovine.

) u predgovoru svog rje nika »Blago jezika slovinskoga« isti e. Gospodin. Jakov Mikalja (1600. pa katoli ka vjerska knji evnost Bosne ponosne (Divkovi . to nitko ne nije e. kajkavci neka smjesa Srba i Slovenaca. tokav tinu.). Nego sre om nije stvar ni opasna ni ozbiljna. Posljedice svega toga za Hrvate u Bosni upravo su katastrofalne: kako u njoj nema ni kajkavaca ni akavaca. Vuka i njegovu apsurdnu teoriju ostavili su svi ozbiljni srpski filolozi od Dani i a do Re etara. Hrvat s Paga. samo jo trebaju bra a jedna drugoj predati ultimatume. Jadna nam majka. tko god od nas upita » to radi ?« mjesto » a radi ?«. samo ako emo mire i gledati! Skoro cijela hrvatska protureformatorska knji evnost od XVI. Oni jezik podijele na narje ja i na u. prota . i to slatku bosansku ikavicu. jer su srpski i hrvatski jedan te isti jezik. Smatra li g. Uzajmili su ih iz »Kov e i a« velikosrbina Vuka. Onda pravo veli. jer je to jedno te isto? Nego Dr. kao da si ga triput zaronio u srpsku bogojavljensku vodicu. ostade u Bosni sami. goli Srbin od tri vjere. stolje a pa dalje pisana je tokavski. Bandulovi . Za i u po bijela dana sa svije om od Broda do Trebinja i na i e u Bosni prije kakvog krokodila ili ak mamuta nego li Hrvata. tokavski je pisana dubrova ka lijepa knjiga. postade istim Srbinom. srpski se govorilo. Nastupaju jo teze komplikacije: Hrvati su uzeli (drugi bezobzirniji vele: ukrali) od Srba svoj knji evni jezik. a tokavci isti Srbi. da je op em mi ljenju bosanski jezik najljep i kao sto je u Italiji toskanski. nikad ni bilo. odabire za op i knji evni jezik isusovac Bartul Ka i . u Zagrebu se od Ilirskog pokreta po elo govoriti i pisati srpski. Niko od Hrvata da nije pisao tokavskim dijalektom sve do Vuka? ista istina. a nije ih valjda osim najrje ih iznimaka. koji jo 1836. ures cijele hrvatske literature. Samo je sada dva ozbiljna gospodina izvla e ispod brda pra ine i sme a. Posilovi itd. da su samo akavci pravi Hrvati. Aferim. Glu ac i prota Davidovi ne misle tako. a prije Vuka Karad ica nitko od Hrvata nije pisao tokav tinom. situacija postaje krajnje napeta.-1654. U Bosni se govorilo samo srpskim jezikom ? Istina je. skoro 200 godina prije Vuka.Vuk Stefano vi Karad i 6. pa duhovni proizvodi slavonskih znatnog dijela dalmatinskih knji evnika. pi e lanak »Srbi svi i svuda«. senator i proto zakasnili su samo sto godina sa svojim tvrdnjama. Kako se vidi. da se u Bosni uvijek govorilo samo hrvatski ili samo srpski. gospodo! Da po nemo odgovarati naopakim redom. sve u interesu »nepristrasne istorije« i »iskrenog sporazuma Srba i Hrvata«. An i . tko ka .

vla ku ovu pera u. Vidaliju je u poslanici Nikoli Nalje kovi u god.). stolje a pa dalje skoro je potpuno nepoznato.. kako ih je uo: ». god. kad se hrvatsko pleme Ka i a spominje 800 godina prije Vuka? Ili mo da fra Filipa Grabovca. Dubrov anin Zlatari »iz tu ieh jezika u hrvatski izlaze« tragediju Elektru i pastirsku igru Ljubimira (Mleci..« Dubrova ki su knji evnici nazivali svoj jezik slovinskim. Stefan Raji prevodi na »naprosto serpski jezik« (tj. Marko Bruerovic i drugi. da nikoji jezik nas zovu jezik ra ki. da se po koji na in oprati mogadiahu sa svim Dunavom. doma e slavonsko narje je nazove ra kim ili srpskim. revoltiran ovim.. Murko: »Odustajem od daljnjih navoda i priloga za hrvatsko ime u 16. M. kad se odlu uju za ono narje je. da se npr. Antun Radi . a nikada srpskim. po kojemu dovezo e se idu i s trbuhom za na im kruhom. slovinsko i hrvatsko upotrebljavalo kao sinonim« (Die Redeutung der Reformation etc. Jest. da se ime ilirsko.Zar onda da su Hrvati ukrali Srbima knji evni jezik. da je knjiga »po obrazu. a da o ikav tini i ne govorimo. Mavro Vetrani . Tako Gavrilo Kova evi 1818.Mio i a. dr e hrvatskim izgovorom... a Jevta Popovi l827. . budu i da su. ako bi i hotio mucati. Ivan Vidali. Prag 1927. as slovinskim ili bosanskim (kao npr..Srbinom fra Andriju Ka i a . pisanoj ijekavicom. 106). nego ga je samo preporodio.Da sam sve nape atao hercegova ki (npr. do im ijekav tina. Vladislav Men eti . stolje a. Tako tvrdi i Dr.).. iz posebnih obzira prema bogatoj dubrova koj knji evnosti. predgovor.. tampa Kai ev »Razgovor ugodni« ekav tinom. To isto tvrdi i profesor pra kog Karlova sveu ili ta.« Sto je s kra om srpske tokav tine za knji evni jezik Hrvata? U doba Ilirskog pokreta postaje zajedni kim knji evnim jezikom Hrvata i Srba tokavska ijekav tina. Isti Radi . Vrli anina. Me utim se ve pokazuje tendencija.. Pri i e nam porugu. da je hrvatski knji evni jezik star i da Ilirski pokret nije donio Hrvatima knji evnog jezika. ne mogu. pi e. koji na njemu pjevaju..). kojom valjalo bi takva usta otrti. ekav tinu) Reljkovi eva »Satira«. do 18. zovu hrvatskim. pisca »Razgovora ugodnog naroda slovinskog« (1756.Vrlo dobro primje uje Dr. rje e hrvatskim. as opet hrvatskim.. str. brane i Ivana Ma urani a (»Hrvatski knji evni jezik« u Sabranim djelima XV. Dr. ustaje na obranu slavnog jezika »iliri kog ili slavonskog« i pi e na na in polemi ara onoga vremena (Primogu i i srdce nadvladaju i razlozi. 1597. 1757. Murko. odlu ili su se Hrvati da usvoje ijekavicu za svoj knji evni jezik. smatraju i sve te nazive istovjetnim pojmovima. nego ga ovde na o e. jer ve dosada izneseni dovoljnim su dokazom.« Zatim izvodi ime Rac od potoka Ra e i veli da se mnogo Ra ana ili Srbalja naselilo u Slavoniju. Antun Kanizli . »Dubrovnik grad svitli i slavni zadosti. i pod vladom alme. 1815. hrvatskih kruna gradov. a ne srpskim? udne li logike! Jo u doba Vukovo znatan dio Srba smatra ekav tinu srpskim narje jem. 1564. koje sami pjesnici. 9): »Budu i ja po eo od jezika iliri koga govoriti. koji je 1747. za to je pjesme zapisivao onako. ne samo krstjani nego i turska eljad u Slavoniji slavonski govorili. Ka i u »Korabljici«). ocjenjuju i u »Obzoru« Mareti evu »Gramatiku i stilistiku hrvatskog i srpskog knji evnog jezika«.. »Ne doneso e oni u svojih oprta ah slavonski slavni jezik. Sam Vuk mora se god. Hrvatskim jezikom nazivaju jezik svojih pjesama i ostalih djela Nikola Nalje kovi (1510: 1586. ukusu i glagolu serbskom ustrojena«. a u predgovoru veli. u II. Gunduli eva »Osmana«. da je hrvatski knji evni jezik izgra en na hrvatskoj knji evnosti od 400 godina natrag do danas. napisao jedrom tokav tinom »Cvit od razgovora naroda i jezika ilirickoga ili rvackoga«? A i drugi pisci zovu svoj jezik as ilirskim. Srpsko ime u hrvatskoj tokavskoj knji evnosti od XVI.). Bernardin Pavlovi . dijelu svoje »Srpske narodne pjesmarice« opravdavati.

121. pra ajte. da i dalje ostane i hrvatskim i srpskim. Zenici. Dr. meja . osobito onim u Bosni. a isto tako i Re etar opazili su. Mostaru. ako se njima slu e i Srbi i Hrvati. Dok je jezik zajedni ki. kako naprijed rekosmo. Re etar (Der stokavische Dialekt. to je bilo i hrvatsko i srpsko. da je karakteristi ni. ako su Hrvati ukrali svoj knji evni jezik. a isto tako Slavoniju i dio Srijema. da se ili c (cz) pretvara u jd. s ap. A ta je po Porfirogenetu i drugim piscima. da akavci glas d pretvaraju u j i skupinu st u sc. onda bi rekli Sremci (osobito varo ani i varo anke): pa sta ovaj nama name e horvatski jezik. Sanskom Mostu. Krupi.. na e. onda neka doka u.. ukrali su stvar. premda ga je morao zapaziti. Re etar je to na ao u Travniku. Maglaj. koji tako er prevladava u Boci Kotorskoj i dijelu Crne Gore. Kod katolika i muslimana bilje i Dr. hrvatski i srpski. to kod pravoslavaca u cijelosti manjka (do e. Dr. Za njega je to bio akavski i prema tomu hrvatski naglasak. a kod pravoslavnih u Bosni nikako (Die serbo-kroatische Betonung sudwestlicher Mundarten. koja je i prije njihova bila. obratiti pa nju i na naglasak u Bosni. pro e. starinski naglasak (npr. a vrlo se bli i akavskom.). recimo. Jablanici. Wien 1907. barem letimice. a za sarajevski muslimanski dijalekt stvar je i onako poznata. Bugojnu. Re etar tako er pojavu. A. Fojnici. u Livnu i pod njihovim jezi nim uplivom.l5). 197). radi ega nije htio Vuk da zabilje i taj posebni akcenat. U sklopu jezi nog pitanja vrijedno je. Vuk je u svom »Kov e i u« (str. mjesto mla i. Jajcu. Pravoslavci ne govore nigdje kr en. ako je doti ni dijalekt u upotrebi samo kod Hrvata ili samo kod Srba. da se u Boci . ognji e. ili specifi no hrvatska odnosno specifi no srpska. ali dokazati ne mogu. vo e. junak. Ne upu taju i se u tuma enje. obuhva ala cio sjeverozapad Bosne. da je ona izrazito hrvatsko narje je. tu i govore mlaji. a pravoslavci nikada. U tim krajevima odvajkada govorilo se tokavski pa je zato i tokav tina hrvatski dijalekt istodobno kao sto je i srpski.« Ele. Re etara (spom. Re etar tako er u starobosanskim poveljama(spom. c. Tu je pojavu zapazio Dr. ako su ga od Srba pozajmili. ili dojti mjesto do e. s ene osim ako su kao neznatna manjina me u katolicima i muslimanima kao npr. Banje Luke i Vinkovaca nekad govorilo akavski ili kajkavski. tuji. Jablanica). manje kod katolika. u emu sve stoji taj stari akcenat. Ali sigurno je to. Surmin (Rad J.dj. oko Livna. Jo jednu rije o narje jima. 14) i unji (De vera orthographia. Jajca. Glede tokav tine mi ljenja se razilaze. 17-19) utvrdio glavne to ke. 3).. da se te jezi ne osobine javljaju u Bosni samo kod muslimana i katolika. 42) opazili u nekim katoli kim krajevima kao u Kre evu i ravnoj Posavini od amca do Br kog akcenat. Glu ac i Davidovi ne misle tako. pozajmili su ne to. djeca. Mostar) me u tokavcima najbolje sa uvan kod bosanskih muslimana (Sarajevo. pa nije htio bez te kog razloga isticati. iznosim zanimljivo mi ljenje Dr. koji se mnogo razlikuje od tokavskog (knji evnog) akcenta. dje. da se. 133-13 iznosi. Mogu to poku ati i trostrukim se znojem oznojiti. Rami. na kraju. na e. da je ono doista i hrvatsko narje je. Ve su Juki (Zemljopis Bosne. a kod pravoslavnih nikako. Me u ostalim navodi on. c. vidjeti itd. kojim su govorili Hrvati u raznim krajevima stare Hrvatske dr ave. me a . ± Isto tako katolici i muslimani u dosta znatnoj mjeri. kabulim.djevojka. ep u. do i). a na istok do Tuzle i Br kog. narje ja mogu biti ili zajedni ka. Te nju. Ako gg. 1315). Glede akav tine svi smo slo ni.u kojim se akavci razlikuju od tokavaca. Taj akcenat kod muslimana se e iz doline Bosne na zapad do Uskoplja i Jajca. pro e.

str. austrijska je vlada po ela u Bosni stvarati Hrvate od tamo njeg katoli kog elementa«. 79) itaju i ovu »istorijsku istinu«: »Strepe i od Srba. recimo g. Glu ca to vi e. barem po nekim krajevima dana nje Bosne i Slavonije. gdje na jednom »biligu« pi e: »Usi e kamen vojvoda Miogo « pa do zapadnih granica Bosne.. Od pravoslavnih Srba ne govori njom u Bosni nitko. gdje ivi Stipan Miloradovi ili Viganj Milosevic. uz koje je isprva pristajao Re etar i Beli .. iz kojih su i bili izgra eni. razli ita od one srpsko-pravoslavne. koje je kao i svako na e zlo stvorila Austrija«. Glu ac i Davidovi krupne uvrede Hrvatima u Bosni i Hercegovini.Kotorskoj. Osim toga dobro je imati na umu. imala su priliku. radi ikavice.. dakle jednog narje ja u drugo u granicama istog jezika. Ako pak stoji novija teorija Dr. da je Bosna u davnoj starini bila akavska tj. nijesu valjda od Hrvata postali Kinezi. Ikavica se iri cijelom Bosnom od Fo e i Drine. da su i mnogi Hrvati tokavci. da su i ikavci.. Der stokav. Glu ca i drugova: bilo je od po etka Hrvata tokavaca. ve ina bosanskih muslimana i katolika. III. a tokav tina da je jednako hrvatski kao i srpski dijalekat.. preko tre ina bosanskog teritorija pripadala je direktno . a sve u ime »nepristrasne historije«. 381 )«. koji u to »vrime« slu i banu Stipanu i kralju Tvrtku« pa do Save na sjeveru. Ako je to tako. zamjena glasa dj sa j i sli ne pojave samo su ostatci akav tine.. i ako to ne e. kao i njihove nacionalne pripadnosti istom narodu. Zato tokavac ne znaci isto sto i Srbin. 7. Zanimljivo je tuma enje navedenih jezi nih osobina. da u jednoj kolskoj knjizi (St.hercegova ki muslimani i katolici Hrvati. »Austro-Ugarska je iz svojih razloga stvorila Hrvate u Bosni i Hercegovini. A akademik Ljubomir Stojanovi dr i javno predavanje god. a izvan Bosne tek a ica pravoslavaca na donjoj Drini oko Loznice. Opasni dokazi izvjesne velikosrpske gospode rasplinu e se u dim i havu. str. jer je ikavica specifi no hrvatsko narje je. zem. Jezik nije stvarala Austrija. Miklo i u i Vuku. Tako ostaje neprijeporna injenica. (Re etar. 1920. Hrvati vladaju Bosnom jo u doba kralja Kre imira. knj. Bez trunka bratske ljubavi i fino e nanose gg. Stanojevi (Istorija Srp. Onaj stari naglasak. bezuvjetno jedna te ista jezi na skupina. Tim se istim sru i pri a o tokav tini kao isklju ivo srpskom narje ju. bili od po etka pravi tokavci. Istorija srpskog naroda. Dr. izd. i on je najsigurniji dokaz starine i autohtonosti muslimana i katolika u Bosni. Stanojevi . jer s promjenom akav tine u tokav tinu. koje pokazuje narje je bosanskih muslimana i katolika. i od Dabra i Stoca u Hercegovini. svi ikavci su nekada bili akavcima. Me utim su oni bez sumnje potomci katoli kih rudara. fantazira proto Davidovi posu uju i svoju mudrost od senatora Dr. starog naglaska i promjena glasa od u j ili jd te grupe st u sc. To je naglasio i na veliki histori ar St. proto Davidovi . pa i s onim navodnim ostacima akav tine. Dialekt. onda pada druga osnovna teza Dr. Hrvatska. jezikom stare Bosne. ode sredovje na Bosna s kraljem. 26). koji kasnije primi e pravoslavlje (vidi kod Pavlovi a: Sokolska nahija. u Beogradu i veli: »Me u bosanskim muslimanima javljaju se i Muhamedanci Hrvati. naroda. vlastelom i narodom u iste Hrvate. Naselja srp. Onda su i dana nji bosansko . mora milostivo dopustiti. Re etara. onda mora priznati. Crnoj Gori i znatnom dijelu Bosne »na hrvatski na in« nagla uje. da su bosanski katolici i muslimani. A taj je narod hrvatski. doseljenih iz zapadnih krajeva. Po Kopitaru. da je vladarski dvor. ali to su politi ki spekulanti. vlastela i narod sredovje ne Bosne govorio ikavskim narje jem. I tako. Danas govori ikavicom. 13). hrvatska djeca u Bosni i Hercegovini.

Glu ca i Davidovi a ne e nikada tu injenicu mo i oslabiti. Spominjali smo i turske pisce. da ni svi »krupni historijski razlozi« jednog Dr. nezakoniti porod neprijatelja srpskog naroda. Razsu se Stipanovo hercesko gospodstvo. a sebe same Hrvatima.ute Austrije? Mi ne tvrdimo.uti elementi. hvala Bogu. O hrvatskom imenu kod muslimana. da je hrvatska narodna svijest u Bosni bila u narodu jaka i ra irena. vijek). Hvala im na bratskim izjavama ljubavi! Pripominjemo. Mogu e vladarstvo kralja bosanskoga Zat(a)r se hrabrenstvo puka harvatskoga. A sada nek bude rije o katolicima. koji su u bosanskim muslimanima gledali ljude hrvatskoga roda i plemena. sto smo ivi. God. odro eni i izro eni Srbi. ve smo prije govorili. o tome. godine. tampao je Sarajlija Augustin Vlastelinovi pjesmicu u ast svog ro aka biskupa fra Jeronima Lu i a iz Brgula kod Vare a. Da li je hrvatsko ime uop e bilo poznato u Bosni prije crno. koja je u podesan as mogla planuti i planula je. knjiga je tiskana u Sarajevu . tako da je obuhvatila sve doma e bosanske katolike bez iznimke i velik dio muslimana. Vratimo se na pitanje tragova hrvatske svijesti u Bosni prije crno. i XIV. Obuhvatila ih je i srca im raspalila. u kojoj se nalaze ovi stihovi: »Jo otkad banovo pomanjka kraljevstvo. 8... kako su oni svoj jezik i zemlju nazivali hrvatskim. a kamo li izbrisati. A ipak smo krivi. kad Austrije ni na svijetu nije bilo. Ona je bila iskra pod pepelom. U o ima izvjesnih srpskih sovena.Hrvatskoj dr avi za vrijeme bosanske samostalnosti (XIII.« . ostat ce Hrvati Herceg-Bosne crno. koji se kriju za parolu iskrenog jugoslavenskog bratstva.ute Okupacije. jednog Aalija i Evliju elebiju. 1637.

bilje i u svojoj kronici. Mlade udovice u kuci doma oj.. u svom »Razgovoru vilah Ilirkinjah u pramalitje god. fraj. koji je turskim fermanom htio katolike sebi podlo iti i uzeti od njih silom vjerski porez.. Me utim se doma i narod juna ki oprije i razori ak i mescemu... Nimci.). 164). la nje nau e gramatiku nego mi Hrvati. On tako er prevodi » ivot Margarite. Ki po svitu jo te ivi gredu.koja se sada Bosna imenuje« (Jeleni . A ne smijemo zaboraviti ni bosanskog biskupa Ivana Tomka Mrnavi a (1579: 1639. lan sutje kog manastira Beni veseli se. Fra Martin Nedi . djelo. osobito u redovima bosanskih franjevaca. I. 1627.. Toli anin. Razumi se. da budem pivana Kr anskom dragomu narodu. U sarajevskom muzeju uvaju se »Pistule i Evandelja.. La vanin o tom veli: Navali e Hrva ani i njihove mlade ene. Fra Lovro itovic. dj. spom. sto »grad Osijek Turci ostavi e i na i ga Hrvati uze e« (Jeleni . Stari bosanski ljetopisac fra Nikola La vanin. stolje u hrvatska misao sve vise jaca. panjolci.« U XIX. jerbo oni tampaju gramatike u svoje vlastite jezike istoma ene«. Svoj jezik zovu hrvatskim fra Marijan Leku i iz Mostara (»Bogoljubna razmi ljanja«.) tampa itovic svoju Gramatiku latinsko-ilirsku. histori ar Bosne Srebrene (1700: 1783. u Mlecima svoju »Pismu od pakla« i sla e u »hrvatski jezik i pivanje«. da je »Rama u gornjoj hrvatskoj zemlji. ve i Hercegovinu i Bosansko kraljevstvo. I.<< etrnaest godina ranije (1713. 1841. II. tampa 1727. U uvodu pi e itatelju: »Jur je tebi o ito.« (Jelenic. Ki govore hrvatskim jezikom..).. rodom iz Rame. Isti bilje i borbu katolika u Livnu protiv srpskog »pacare Stanislava«. On veli za svoju pjesmu: »Vazda elim. hrvatskim jezikom stuma ene«... Kultura i bos. rodom od Travnika. Ivan je god. 165). da drugi narodi. Bellarmina prineseno u jezik hrvatski«. spom. Hrvati. R.. U njegovoj gramatici spominje se »konjugacija verbah hrvatskih« kao i izvjesne »rike hrvatske zemlje«. Italijanci.. to jest Francuzi. Ungari etc. Spom.. S palicama i s kamenjem. Katolici u Livnu po La vaninu su Hrva ani. II. fra Filip La tri iz O evja kod Vare a. Pjesmu » ivot Magdalene od knezov Zirova plemena Budri i a« po inje rije ima: »H r v a t i c e divice u zemlji h r v a t s k o j. 72). onizima pukom. divice« u »hrvatski jezik«. rodom iz Ljubuskog. 193).. bl.Pod puk hrvatski broji Vlastelinovi ne samo Hrvatsku. Mleci 1730.« glavno . tampao »Iztuma enje obilnije nauka krstjanskoga od g. koje su u svojoj crkvi rabili olovski franjevci (Jelenic. Djed mu je iz Bosne preselio u ibenik.)... glasoviti propovjednik fra Jeronim Filipovi . tampane u Mlecima 1589. dj.

svrha zbora. Dolaskom valije Topal Osman-pa e pritisak je popustio. neki starac pravoslavac na Zmijanju izjavio. da je turska vlada do 1862. spom.. okci«. a propaganda i srpskog i hrvatskog imena o ivjela. a inteligentniji rimokatolici »Hrvati«. da se katolici u dolini Fo anke kod Dervente zovu Hrva anima.. dj. Isto tako naziva donja Posavina katolike oko Grada ca i Modri e.. On veli.: »Te ko domu bez ljubavi bratske. Spom. dj.). (Obzor. 43).. dotle se zva e vani uop e pravoslavni »Vlasi. da je »ovo srpska zemlja«. sto pi e fra Grgo Marti (Zapam enja. Poslije 1848. stolje a. 1911. zazirala radi politike od ova oba imena. 213). pozdravio generala iko a i njegovu vojsku pod hrvatskom zastavom. 1848. spom. osobito u hrvatskoj knji evnosti«(Jeleni . On je me u ostalim rekao: »Ova zastava trobojna znak je sjedinjenja s ostalom bracom Hrvatima.. Ko i Bosni bez zemlje Hrvatske«. kad je pred njim i drugim lanovima poklonstvene deputacije god. S navodima Herkalovi a sla e se i ono. 113). Hrvatsku zastavu unosi u Livno pred usta ama barjaktar usta a Marko Peri Cuncan nakon ulaska austrijske vojske (1878. U posjedu smo originalnog pozdravnog govora fra Filipa Jazve.. Fra Mato Miki . 1878. dj. 211). do tri dana. II. 210211 ). pi e u »Novinama dalmatinsko-hrvatsko-slavonskim« od 23. 212). br. Dopisnik iz Bosne. A taj navodni Srbin. 78 od 19. pa nastavlja: »Dok su se zvali me usobno inteligentniji pravoslavni »Srbi«. Po njemu narod »b o s an s k o . pi e: »A ja zubima grizem i pljuva ku derem«. o ito franjevac.. dj.. Zbor bosanskih franjeva kih klerika u akovu zaklju uje 1855. svud se Bosnom kroz vise godina ori pjev: »Do dva. 1860. »da se Hrvati u Bosni svog imena odreci ne e« (Jeleni . da se njegovi lanovi imaju usavr avati »u narodnom hrvatskom i u latinskom jeziku te inih potrebitih nau i«. Usta ka eta fra Stipe Kre e i Fabe Su i a bori se u livanjskim planinama pod hrvatskom zastavom.Eto nama J e l a i c a bana« (Spom. valjda ne od dragosti (Zapam enja.). doskora preina i pravila po kojima je. Opisuju i godinu 1866. i srpske pretenzije na Bosnu. medu ostalim. pisac sredinom XIX. koji je pod Prologom 1878. V. Poletni fra Grgo Marti pjeva uz lijes biskupa unji a g. zove bosan icu»bosanskim-hrvatskim pismom«. II. II... a rimokatolik »Katolik«. .. slu beno se zva e pravoslavni »Rum«. dragoman austrijskog konzulata u Sarajevu. A kad je zbor preselio u Ostrogon u Ma arsku (1876. koja je ostale vile glavom nadma ila i koja im predsijeda.mjesto dodjeljuje vili Hrvatkinji.. veli Marti .). spom.h r v a t s k i« pisti i jadikuje u okovima ropstva. II. Ri ani i Erkaci«. da se za Topal Osmanpa e »srpstvo istom tada na sav mah razmahalo«. o prilikama u Bosni. Juki spominje. Neki bi htjeli od fra Grge silom Srbina napraviti. koju treba osloboditi (Jelenic. po ast izra uje dohode oj vojsci. Zbor odlu uje. da ce kupovati »same knjige latinskim i hrvatskim jezikom pisane«.« Isto tako i fra . (Jeleni . Tomo Herkalovi . da se mlade »osposobi i usavr i u potrebitih bogoslovnih i svjetskih znanosti. II. pi e lanak »Srbi i Hrvati u Bosni«. Ona poziva sve vile u pomo Bosni. a rimokatolici »Katolici. 171 ). II. dj.

sto ka e da je Hrvat.« Nego juna ka majka pla e. Hrvatsko ime. Ona bi i nad svojim Vlatkom ili Dr. da ozna ava Bosance i Hercegovce. »ris ansko« ili »hristijansko« (npr. Pravoslavna Zelinja) prema slu benim Rezultatima popisa stanovni tva od 1. kad bas austrijske vlasti u svojoj crnoj knjizi. Zar je mo da zasluga Austrije. koje nam je dao. Sve je ovo bilo prije Austrije. Sauerwald govori eni Marka e elja. Hrvatsko ime smatralo se u austrijskoj Bosni smrtnim grijehom ba u vrijeme. kad bi ga ugledala. .God. sto se ono 41 mjesto u Bosni. hrvatska zastava. A ipak Vlatko Bogi evi (B. V. srpske su zemlje po krvi i jeziku. 10. politi kog vo e Hrvata. ve se moramo zvati Bosnjacima«. koje nosi oznaku »pravoslavno«. (potpisan Lindes) kriza rije »hrvatskog« i me e »na ega«. i H. da je on Hrvat i ovo Hrvatski narod. i H. »Vla i « i druga hrvatska dru tva sa svojim zahtjevima. a cenzor diktature iz posebnog pijeteta prema pokojnoj Austriji taj odlomak plijeni! Jest. nego gu ilo. a ako Davidovi .-herc. zatvarao. uspijeva »Trebevi u« u Sarajevu dobiti dozvolu posvete svoje dru tvene. Ist o tako je ludost njoj pripisivati irenje hrvatstva. str. austrijski re im zabranjivao je i progonio hrvatsko ime i zastavu. halal im vjera! Usprkos Austrije i protiv nje ipak se u Bosni irila hrvatska misao jednako kao i srpska. hrvatski politi ki rad bio je od okupatorskih vlasti najstro e zabranjen. gdje on orav ili barem na jedno uho ulast naokolo hoda. globio i premje tao i one.. ali ovdje ne smije biti Hrvata. Nato ce mu Delfa: » to smo mi krivi. a ako bi ga ko na ao u na im bos. br. zatvorio je okru nik u Mostaru Sauerwald ve i broj ljudi. iza mnogih prijetnji i odbionica. Prije toga bilo je sto jada i kijameta. Tim se sigurno nije stvaralo hrvatstvo. opet uz borbe i natezanja.. dok je po Stanojevi u et comp. I. 1886. Srpska Zelinja) u istim Rezultatima popisa od 22. A borbe Don Ivana Musi a i njegovih usta a u Hercegovini pod hrvatskom zastavom ve smo prije spominjali. Preko pola vremena svoje vladavine u Bosni. to se to u doba njezine vlade dogodilo. istom 1900. A iza njega. Ali malo je mozga za to potrebno. ne emo se ipak slu iti pravom. koji je vlastodr cima govorio. 1895. Iv. prodire »Hrvoje«. 1895. na prvim stranicama svojih policijskih albuma dr e sliku Dr. iza bezbrojnih molbi i podnesaka. jer sam i ja Hrvatica!« To donosi list >>Napredak« 1932. Ante Star evi a. u prvo vrijeme je Austrija forsirala ime i narodnost bosansku.An eo uri . koji su se kao Hrvati isticali. da se uvidi. Glu ac i drugi ho e da u tom vide »stvaranje hrvatstva«. a andari su na najsuroviji na in tra ili hrvatske trobojnice u njedrima ena i k eri uhap enika. U »Napretkovoj« kulturno-historijskoj zbirci uva se dragocjen materijal o tome. Austrija u Bosni stvarala Hrvate. Mihajlovi Konjevod o njezinu muzu: »On je zatvoren. 12. Samo nek bude miran. kako je Austrija »stvarala Hrvate«. samo je onda Austrija morala biti glupa kao no . Na koncu jednu rije i o prigovoru: Austrija je stvorila Hrvate u Bosni. ve za 10 godina pretvorilo u »srpsko« (npr. . Austrijska cenzura od 13. kad pjesmica govori o »rodu i grudi hrvatskoj«.. da mi obadva oka iskopa. sto smo Hrvati? Onda i mene zatvorite. hrvatske zastave. da se dozvoli hrvatsko ime i hrvatska zastava hrvatskim dru tvima u Bosni. Lijepo. starim pisanim spomenicima. Na te ke jade. Delfi rod. 1885. kad je led ve bio probijen.. str.? Ludost bi bila to pripisati Austriji. Sa uvana je pjesma Marka e elja iz Mostara u ast »hrvatskog Omira fra Grge Marti a«. a isto tako i dalje. da je to inila jednako protiv Hrvata kao i protiv Srba. 27) juna ki tvrdi: >do okupacije se nije znalo za hrvatsko ime u B. jer su se javno priznavali Hrvatima.. Vasom zaplakala. ja bih mu dao.

a tko su izvjesna gospoda toliko uvjerena . A java -posao je jabuku kru kovim kalemom kalemiti. a od pravoslavnih tek manji dio. Uzbunio se i jedan visokopreosve teni gospodin s pri om. bit ce ve i procenat Hrvata u banovini Hrvatskoj nego li Srba u banovini Srbiji. prema Hrvatima muslimanske i katoli ke vjere. ni izme Petra ivkovi a. korjeniti Hrvati. koji se mogao i morao izvr iti.9%. U svakom slu aju. Da zavr imo. ni oluja. A takvi Ijudi ne ive. a visokopreosve teni zapinje za 800. ni kundaka Bo e Maksimovi a. grani i ona sa Srbijom.4% pravoslavnih Srba. a Hrvatska je opstojala stolje ima. postepeno sve vi e u hrvatskom smislu osvje ivali. a od jabuke nikad kru ke i od Srba nikad Hrvata. da je ututanj gluhu aptati i oravu namigivati. samo se bojimo. u kojim su pravoslavni Srbi tek slaba manjina (Visoko 21. Zenica 18. da je Bosna bila hrvatska. Ali razna piskarala. U ovoj historijskoj raspraviti hotimice nijesmo htjeli ulaziti u statistike. kao da to nije ista dr ava. njemu na utjehu. S tre e strane. Hrvatska svijest. jedna pijavica od Kotora do Srijema. sa istoka. nijesu bosanski Hrvati nikada nacionalizirali kao Srbi. a kamo li sitni avo puhanje po novinama i bro urama iz mijeha nekih senatora i prota.5% katolika. A kona no ni muslimani nisu maloljetna djeca ili nacionalne manjine.000 pravoslavnih Srba. ep e 24. Ra a i Sutorina. sile nas i na to.2% pravoslavnih i 63. kad ne da u Bosnu ovjeku. da neki s njima tako postupaju. pa makar to sto puta i Austrija forsirala! Bosna i Hercegovina cine karakteristi an trokut. bijeljinski i trebinjski kotar. ni Mostar (grad i selo zajedno 15. na selu blizu 80% katolika). niti su ikada ivjeli.ako uzmemo u ra un samo katolike Hrvate . jedan ovjek. Za to se npr.2%. bilo to u doba Austrije ili kasnije u doba »Obznane« i batina kih. koji bi joj najvi e mogao pomo i u »stvaranju Hrvata« u Bosni! Ako su se bosanski Hrvati. Utrnut je ne mo e ni bura. To je naravni proces.Njemu i njegovim zastupnicima zabranjen je pristup u Bosnu pod prijetnjom uhi enja i upiranja. starosjedila ko stanovni tvo Bosne ine bosanski muslimani i katolici.000 katolika po novim vjerskim statistikama). ni Prozor sa 0. Ba se Austrija morala najesti ludih gljiva. protuhrvatskih re ma. Pa dobro. i to samo na istoku zemlje. koji se sada nalaze u Hrvatskoj. koji ve im dijelom nijesu imali dosta razvijene nacionalne svijesti. Na samoj granici banovine Hrvatske le e kotarevi. koja o Bosni po »Srpskom glasu« pi u lanke s toliko neznanja i izvrtanja injenica. o d epu svoje crne rize. Ugasit je ne mo e. nego uvijek kao Hrvati? Zato jer se na divlju jabuku mo e nakalemiti samo pitoma jabukova gran ica. nije to djelo ni Austrije. ni orkan. bila bi Hrvatska geopoliti ka nemogu nost. ali mo e samo jo ja e raspiriti. Ve odatle je jasno. ni Pa i -Pribi evi eva re ima. koja je nekad pod pepelom bila zapretana. U Bosni ima preko milijun i po Hrvata muslimana i katolika (880. Sa dvije strane zagrlila je Hrvatska Bosnu kao majka k erku. na ijim se vrhovima nalaze Kladu a. a trupa nema. Isto tako ni takve dr ave nijesu mogle nikad dulje opstojati.2%). a Bosna i Hercegovina oduvijek srpske zemlje. pravi. sve ivlje plamti i sve dublje pro ima du u bosanskih Hrvata. a samih katolika ima tu uvijek vise nego pravoslavaca.000 muslimana i 650.3% pravoslavnih. Kalem ce uvenuti. da se ona primi. Za njega nije hrvatski ni Tomislav-grad . ni Fojnica sa 2. a uglove im ispunjavaju cazinski. Autohtono. koji ima samo glavu i noge. Bosanski muslimani i katolici hrvatske su krvi i plemena.sa 4% pravoslavaca i 89% katolika. da zaplamsa u punom svom sjaju. Iznijeli smo na e razloge i dokaze protivnoj stranci. Tako jedan u eni pisac nalazi u Bosni samo tri kotara s hrvatskom ve inom. Da je granica Hrvatske od starine bila na Uni. a mi smo to pokazali i u kratkom osvrtu na njezinu historiju. a sli no i prava kim novinama.

njihove krvi i po vijesti. koje dobrano obilje avaju sudbine Tihomira Purde i Veljka ari a puno je toga kazano. novog poglavlja u hrvatsko-srpskim odnosima. . Bio je na obilje avanju etni ke pobune u Sr bu. kad se iz njih uje glas njihova uvjerenja. kao i o otvaranju tzv. Onda. ovo roblje u Vrgorcu mjesto je komunisti kog zlo ina Svi posjeti prezentirani su nevi enom medijskom pompom te je zahvaljuju i tome predsjednik predstavljen javnosti kao neupitna moralno intelektualna vertikala dana njeg hrvatskog dru tva. njegovim dru enjima sa srbijanskim predsjednikom Tadi em. 14 Velja a 2011 16:57 Tre i redsjedni epubli e rvatske dr Ivo osipovi pod eslom nove pravednosti do sada je posjetio prili an broj poznati i znameniti strati ta mjesta masovni likvidacija civilni i vojni rtava minuli ratova stolje a. sto je i im se osje a. A t : Krunoslav Draganovi EKSKLUZIVNO: Ratni zlo ini u Vrgorcu ± uzroci. neka se pobrinu. kad oni progovore. glavni protagonisti i imena svjedoka Ponedjeljak. past ce u prah kabinetske teorije i prazni argumenti o srpstvu bosansko -hercegova kih Hrvata katoli ke i muslimanske vjere.Glu ca i prote Davidovi a o srpstvu bosanskih muslimana i katolika.u snagu argumenata Dr. da taj narod Bosne javno i slobodno progovori.

ne to prije partizanskog napada i jednodnevnog osvajanja gradi a Vrgorca . godine. pa niti u suvremenoj Republici Hrvatskoj.Vrgorac. Me utim. Pitanje odgovornosti nalogodavaca i po initelja naravno nitko nikada nije pokrenuo u vrijeme Jugoslavije. Imotski. Ali tako er i u gotovo svakom zabiokovskom selu i primorskom mjestu bila je prisutna i kakva-takva jugonacionalisti ka -orjuna ka manjina. Ka tela. Solin) tako er bili prisutni i to u znatno ve oj mjeri nego na biokovskom podru ju. ali i kao prvi masovniji zlo in koji su komunisti napravili u tom dijelu Dalmacije.Tako er i pomalo nevjerojatno zvu i daje ak i nekada nja jugokomunisti ka historiografija u svojim knjigama stidljivo priznaje taj zlo in. moglo se u najmanju ruku o ekivati puno vi e. Ovih dana Josipovi glasno je progovorio i o najavljenim istragama komunisti kih zlo ina. ne daju i im uop e konotacije dobrih ili lo ih zlo ina. kakvim se predstavlja. nagla avaju i tako er kako Äne treba aboraviti da su parti ani bili na 'pravoj' strani. uglavnom civila. Trogir. Pripadnici te sljedbe javno su se deklarirali kao Jugoslaveni pa ak i Srbi.Metkovi ) onodobno ivjelo i danas ivi gotovo potpuno jednonacionalno hrvatsko stanovni tvo katoli ke vjeroispovijesti. U prvom redu precizno tuma enje enevske konvencije. hrvatski predsjednik i perjanica takozvane ÄNO VE PRAVEDNOSTI³. dana koji je poznat i kao vrgora ki crni dan zbog strijeljanja 30-ak gra ana Vrgorca na lokalnom gradskom groblju. Poznato je da je u tada njim kotarevima (op inama) koje okru uju planinu Biokovo u srednjoj Dalmaciji (Makarska. a usta e i domobrani na 'krivoj' te da su 'naci a m i fa i am sa svojim ina icama' prouzro ili rat i najve i broj zlo ina³. Poku ajmo otkriti i za to? etni ko komunisti ka suradnja u srednjoj almaciji Neosporna je injenica daje ve i dio njegove obitelji bio aktivan u vodstvu KPJ u srednjoj Dalmaciji i srednjodalmatinskoj vojnoj jedinici BIOKOVSKI PARTIZANSKI ODRED (BPO). Tijekom velikosrpske-monarhisti ke Kraljevine Jugoslavije velikom ve inom bili su simpatizeri HSS-a i tada njih hrvatskih vo a Stjepana Radi a i Vlatk a Ma eka. Od eksperta pravnih znanosti i legaliste. Doga aj je poznat i kao prvi ve i partizanski vojni napad sa konkretno ostvarenim rezultatom. nazivaju i ih Äpogre nim i u funkciji politike³. koja ratne zlo ine jasno i nedvosmisleno opisuje. niti njihove ubojice. . iako su bili nedvojbenog hrvats kog nacionalnog porijekla. 15 lipnja 1942. za razliku od aktualnog hrvatskog predsjednika karakterizira kao dobre ili lo e zlo ince.. estanovac. me u kojima i 9 ena. organizacije odgovorne za taj kao i mnoge druge zlo ine. kao i njegov prethodnik zapleo se u politiziranje najavljene istrage komunisti kih zlo ina.Vis) i gradovima (Split. Zanimljivo je da su na nekim obli njim otocima (Kor ula. utemeljenom 6 lipnja 1942.Posjetiv i Bleiburg te strati te Tezno pokraj Maribora napravio je i na elni civilizacijski iskorak u odnosu na svoje prethodnike koji su poput njega bili istaknuti lanovi SKJ. Zadvarje.

osobito u po etku. bio im je nepostojanje domicilnog srpskog stanovni tva. etni ki motiv nepriznavanja tada nje NDH i ustanka bio je sasvim logi an i o ekivan. Ustanak komunista na Biokovu Potkraj listopada 1941. i ako su i na tom podru ju imali simpatije me u tamo njom malobrojnom jugoslavenskom manjinom. koje bi bilo motivirano na borbu protiv svakog oblika Hrv atske dr ave. izmije av i se rodbinskim vezama s domicilnim pu anstvom. Na spomenutom podru ju ti su etni ki tabovi. S druge strane izravni komunisti ki motiv za nepriznavanje NDH bio napad Hitlerove Njema ke na SSSR 22 lipnja 1941. gdje se ve u vrijeme Kraljevine SHS bio doselio odre en broj Sulunskih dragovoljaca i drugih velikosrbijanskih elemenata. Ote avaju i faktor. Za razliku od splitskog podru ja i planine Dinara. otvoreno sura ivali i sa tada jo uvijek vrlo malobrojnim komunisti ko -partizanskim odredima koji su djelovali pod vodstvom KPJ za Dalmaciju . kao to je logi an i motiv njihovog ustanka protiv svakog mogu eg oblika Hrvatske kao dr ave. Poglavito u priobalju.Upravo ta srbijansko-jugoslavenska indoktrinacija zaslu na je i za sudjelovanje zapa enog djela katolika-Jugoslavena s tog podru ja u dalmatinskim etni kim vojnim postrojbama u II. Jedna od zajedni kih poveznica bila im je. Me utim. koje je prvih godina rata boravilo zajedno s etnicima u vrletima planine Dinare. bili su nazo ni komunisti . svatko iz svojih motiva. Finsku. zajedni ki s kojim su. Naravno. nije moglo do i do formiranja monarhisti ko. osobito u po etku.etni kih vojnih postrojbi.lanovi KPJ i SKOJ-a koji su nakon njema kog napada na Sovjetski savez dobili onodobno globalne direktive za pod izanje oru anog komunisti kog ustanka ali isto tako i lokalne komunisti ke revolucije kao doprinosa komunisti koj globalnoj revoluciji. temeljem sporazuma Hitler-Staljin. Rumunjsku i balti ke zemlje. borba protiv NDH koju ni jedni ni drugi nisu priznavali. primljena je direktiva o po etku oru anog ustanka na biokovskom podru ju. Svoju nazo nost i jako dobar stupanj organiziranosti komunisti su u to vrijeme poglavito pokazivali u kotarevima Makarsk a i Vrgorac. svakako.. odnosno trenutak kada su dobili globalni signal i z Moskve za otpor protiv donedavnog globalnog saveznika Hitlerove Njema ke. na biokovskom podru ju. Nasuprot tome. zbog minimalne zastupljenosti srpskog stanovni tva. vrlo sna an stimulativni faktor bio im je potpuna talijanska okupacija dijela Dalmacije. direktivom je tra eno . pod izgovorom da je prostor Biokova uglavnom kra ka golet nepogodna za ustanak i gerilski na in ratovanja. napali i komadali Poljsku. Na biokovskom podru ju. i ako malobrojni. izuzev manjih skupina u priobalju i nekih malih sela i zaselaka kod Imotskog i Metkovi a. svjetskom ratu ije su sredi nje baze ( tabovi) bili u gradu Splitu. Tako se kao posljedica pogor anja odnosa na relaciji Sta ljin ± Hitler na udaru na la Hrvatska dr ava a hrvatski narod na pragu gra anskog rata. uz istodobno talijansku vojnu nazo nost na ostalom dijelu. na podru ju Knina i na planini Dinara.

da se komunisti ki ilegalci s tog podru ja upu uju u isto nu Hercegov inu. gdje se s obzirom na ve inski udio srpskog stanovni tva dotada rasplamsao prvo etni ki a potom i zajedni ki etni ko-partizanski ustanak protiv NDH./1992. gdje su se trebali susresti sa metkovi kim komunistima te zajedno uputiti u isto nu Hercegovinu. poma e nam u dono enju realne prosudbe u kojoj je nacionalna razlika uspore enih podru ja bila vrlo bitnim razlogom za ka njenje partizanskog ustanka u Biokovu. Sukladno tome makarski komunisti alju iz Makarske petoricu ilegalaca na elu sa Nikom Glavinom. Kor ulu i Pelje ac. Naime. zahvaljuju i spomenutim razli itim gledi tima tek 24 sije nja 1942. godine. u mjestu Gradac dolazi do oru ane diverzije komunisti kih ilegalaca uperene protiv malobrojnih oru nika NDH. pa su od nadle nih tijela KPJ zatra ili dozvolu za podizanje ustanka i na tom podru ju. Biokovo Vremenska distanca od sedam desetlje a. . nakon ega su 26 sije nja formirana 3 partizanska voda: .Makarski vod (zapovjednik Niko Glavina). ista je direktiva upu ena komunistima u Metkovi . kao i slijed kasnijih doga anja. preko Ba ine i mjesta Pijavi ina. gdje je etni ko-komunisti ki ustanak ve bio uzeo maha. Biokovska eta ili bazni temelj zloglasne . Poglavito ako imamo na umu kakvim su se sinovi i unuci isto nohercegova kih etnika i partizana pokazali u agresiji na Dubrova ko podru je 1991. Istodobno. klime te oskudice prehrambenih resursa izme u isto ne Hercegovine i biokovskog (srednjodalmatinskog) podru ja. pri kasnijem povratku na biokovsko podru je makarski su ilegalci prenijeli utisak da ne postoji bitna razlika u konfiguraciji tla. Me utim. dalmatinske brigade Izravni rezultat navedenih opre nih faktora bio je ka njenje ustanka na biokovskom podru ju.

obavje tajni oficir Pavao Lozo . Partizanski napad na Vrgorac i pokolj imu nijih seljaka Napad i jednodnevno osvajanje gradskog sredi ta Vrgorca izvr io je 15. . Zapovjedni sastav ovog bataljuna u trenucima napada na Vrgorac bio je slijede i: . . politkomesar je bio Nedjeljko Bo kovi .operativni oficir Gojko Ujdurovi . koji su formacijski bil i razdijeljeni u 6 eta.politkomesar Nedjeljko Bo kovi . Prvi zapovjednik biokovske (ju nodalmatinske ete ) ete bio je Sergije Petrovi . dalmatinska /biokovska/ brigada poznata po stravi nim zlo inima na irokom Brijegu. Do formiranja bataljuna ÄJosip Jur evi ³ do lo je 6 lipnja 1942 godine. Spajanjem navedenih vodova 13 o ujka 1942 formirana je prva biokovska (ju nodalmatinska) eta iz koje e kasnije nastati bataljun ÄJosip Jur evi ³ te na koncu i zloglasna 11.Ba inski-Neretvanski vod ( zapovjednik Nedjeljko Bo kovi ). .zamjenik komesara Josip Toma evi .. a intendant Ante uti . . poznati lokalni kavgad ija iz Graca. zamjenik komesara Jozo Toma evi . gdje su u to vrijeme bili stacionirani i dijelovi Dinarske etni ke divizije. . S obzirom na injenicu da je brojno stanje ove postrojbe sve vi e raslo vrlo brzo su se stekli uvjeti za formiranje bataljuna. biv i oficir kraljevske jugoslavenske vojske. uklju uju i i omladinsku. Odluku o formiranju donijeli su dalmatinski prvaci KPJ u svom skrivenom tabu umi Vje ti gora na planini Dinari. novoformirani bataljun Josip Jur evi .a BiH). lipnja 1942.Grada ki vod ( zapovjednik Vitko Viski ) i . odnosno odreda. i to kao bri no planiranu i prostorno ograni enu vojnu operaciju.informativni oficir Sergije Petrovi . . Nedugo nakon formiranja eti se priklju uje i vrgora ki vod / zapovjednik Drinko Toli / te ne to dragovoljaca sa podru ja Imotskog i Pelje ca. . U samu akciju bili su uklju eni gotovo svi od oko 350 partizana iz tada njeg formacijskog sastava ovog bataljuna. Zamjenik zapovjednika ete bio je Gojko Ujdurovi . Odred je u trenutku formiranja imao ukupno oko 350 vojnika.zapovjednik Petar Bogunovi . koji sude i po imenu nije sa lokalnog podru ja. sada njem predsjedniku SUBNOR.zamjenik komandanta Jure Gali -Veliki (iz Bija e kod Ljubu kog ± politi ki mentor i uzor svom imenjaku i prezimenjaku Juri Gali u-Rojaku. Ko evskom Rogu i mnogim drugim mjestima.

upravo zbog injenice to se lokalni pri padnici monarhisti kojugoslavenske manjine u partizanske vojne postrojbe na biokovskom podru ju masovnije po eli pristupati tek nakon ovog doga aja a osobito nakon proglasa kralja Petra II Kara or evi a iz 1944 godine. kada je jedna skupina partizana. Drugo je masovni ratni zlo in. misle i da puca na kamion suprotne strane.intendantski oficir Ante uti .) iz Donjih Brela kod Makarske. ne ak puno poznatije g ure Vilovi a . Suradnja komunisti kih i velikosrpskih kadrova u Dalmaciji i Hercegovini Unato navedenim povijesnim injenicama odre enu nedoumicu oko udjela monarhisti ko-jugoslavenske manjine u pripremi (ilegalnom radu) u drugoj polovini 1941.-2009. prilikom ega je pogin ulo nekoliko partizana. zajedno sa skupinom kolega. kao i podizanju oru ano g ustanka i formiranju partizanskih postrojbi na biokovskom podru ju po etkom 1942 godine. politkomesar Mijo (Mi o) Martinac . koji je tri mjeseca ranije. ete Vlado Viski . uglavnom civila mje tana Vrgorca. zapovjednik 2. politkomesar Vlado Aleksi . Jednodnevno osvajanje gradi a Vrgorca. ete bio je Ante Bero . koji se tijekom sedam proteklih desetlje a potiho prepri avao i prepri ava me u Vrgor anima. koji se dogodio na prilazima Vrgorcu. zapovjednik 3. Danijel Vilovi lan KPJ od 1939 u vojne partizanske jedinice pristupio 27 sije nja 1942. politkomesar Ante Andrija evi . Ipak ovu pomno planiranu partizansku vojno-politi ku operaciju zasjenile su dvije pojedinosti koje su sasvim zorno pokazale karakter zapovjednog kadra ali i bojevu spremnost vojnika. Poznavatelji tada njih vrgora kih prilika tvrde kako postoji vi e motiva ovog isplaniranog i provedenog zlo ina. zapovjednik 5 ete Drinko Toli . skupa s kojim je osu en u Beogradu 1946 godine. mo e pobuditi i injenica da je jedan od zna ajnih sudionika tih doga aja bio i Danijel Dane Vilovi (1919. zapovjednik 4. . Tada je naime u isto noj He rcegovini i Bosni na snazi bio etni ko-partizanski sporazum potpisan 1 listopada 1941 godine. Prvo je me u partizanski sukob. ete Ivan Rube a .. izvedeno gotovo bez ikakvih zna ajnijih bojevih djelovanja (talijanskih snaga tada u Vrgorcu nije niti bilo a vojno -policijskih snaga NDH bilo je samo simboli nom broju). Zapovjednik 1. zapovjednik 6. najvjerojatnije u Makarski partizanski vod pod zapovjedni tvom Nike Glavine . Ne mo e se isklju iti niti mogu nost da je jedan od nekoliko njegovih odabranih kolega u toj ekspediciji bio i Danijel Vilovi . odnosno strijeljanje 33 osobe . politkomesar Niko Kati . ete Poldo Mikuli . Nacionalni predznak ovog zlo ina te ko mo e biti dominiraju i. upu en u isto nu Hercegovinu. otvorila pu anu paljbu na svoje suborce. ete Niko Glavina politkomesar Jerko Kova evi . nakon kojega je formiran zajedni ki etni ko -partizanski tab nazvan Komandom bosanskih vojnih i partizanskih odreda. Kao najva niju motiv oni isti u onodobne klasne razlike me u mje tanima Vrgorca.bliskog suradnika Dra e Mihailovi a .. politkomesar Mate Ni i ..

Zajedni ko zapovjedni tvo sa etni ke stra ne predstavljali su: major Jezdimir Dangi . rodno mjesto oca sada njeg hrvatskog predsjednika. ro en 03. glasnih zagovaratelja detu manizacije i povla enja hrvatske tu be za genocid protiv Srbije. kapetan Sergije Mihailovi . pod punom talijanskom za titom. Josipovi i u ustanku Susjedno mjesto Vilovi evim rodnim Donjim Brelima je Ba ka Voda. Ovaj detalj ujedno obja njava i kasniju razli itu sudbinu dvoje nerazdvojnih kolega ure Vilovi a i Danka An elinovi a . vodio etni ki vojvoda Ilija Trifunovi zvani Bir anin. a partizansku: Rodoljub olakovi . Uz uru Vilovi a koji je izme u ostalog pisao u splitskom etni kom listu ÄKrik iz jame³. lan Bir aninovog etni kog taba bio je i GRGA AN ELINOVI djed dobro poznatih dana njih hrvatskih javnih djelatnika VESNE PUSI I ZORANA PUSI A. smje ten u etni kom tabu koji je. uskoro su se etnici u Splitu i okolici podijelili na protalijansk u i protutalijansku frakciju. godine. gdje je Danko An elinovi . Me utim.[1] Istodobno. nakon 1945. Svetozar Vukmanovi -Tempo. . sin Vukov. bataljunu. Slobodan Princip. Pripadnici protutalijanske etni ke opcije zavr ili su u 11. pred kraj rata obna ao du nost referenta saniteta u II. Javnosti je predstavljeno kako je Ante Josipovi sudionik NOB-a iz vrlo rane faze. njegov stric uro Vilovi boravio je u Splitu. dok je Danijel Vilovi sudjelovao u pripremama za podizanje oru anog ustanka na biokovskom podru ju. Pero ukanovi .godine. Anti Josipovi u poznate su mnoge tajne Vrgorca i Makarske Tvrdnja je po svemu sude i dobro preuveli ana. dalmatinskoj brigadi. travnja 1922. u prilog emu govori i podatak da je prva partizanska postrojba na biokovskom podru ju formirana krajem sije nja 1942. odnosno od 1941.

s kojim je sude i prema izjavama nekih sudionika tih doga aja navodno bio i rodbinski povezan.Prema dijelovima njegovog slu benog ivotopisa. gdje je sve do kraja rata obna ao du nost sekretara SKOJ -a i lana Komiteta KPJ za zbjeg. dalmatinsku brigadu. Nikom Glavinom ali i misterioznim oficirom kraljevske vojske Sergijem Petrovi em . kao i sje anjima suvremenika. koja je kasnije prerasla u bataljun ÄJosip Jur evi ³. propagandno djelovanje i uklju ivanje ljudi u prvu oru anu formaciju u Makarskoj. U prvim danima rata Ante Josipovi je bio jedan od elnih ljudi SKOJ -a na podru ju Makarske . ini se da je njegov partijski rad sve do odlaska u El Shatt svodio na predustani ki ilegalni rad. te naposljetku u 11. >>Slu beno-obiteljski posjet Ive Josipovi a Crnoj Gori . sekretar op inskog komiteta SKOJ-a i lan op inskog komiteta KPJ za Makarsku. ivotopis Ante Josipovi a Sagledavaju i podatke iz slu benog ivotopisa Ante Josipovi a. Ovu informaciju svojedobno su podgrijavali i odre eni crnogorski mediji kada su tvrdili da je djed dana njeg hrvatskog predsjednika. da bi kasnije bio predsjednik i lan Narodnooslobodila kog odbora za op inu Makarska. s maj ine strane zaslu ni oficir kraljevske vojske koji je svojevremeno dobio imetak u Ba koj vodi. kao i izjave sudionika tih doga aja. To su du nosti Ante Josipovi a koje je obna ao do odlaska u izbjegli ki logor u El Shattu . >>Otac Ive Josipovi a bio upravitelj Golog otoka? Tijekom tog ilegalnog rata Josipovi je sura ivao sa Danijelom Vilovi em . lanstvo Ante Josipovi a u KPJ datira od 1943.

priklju io odredu ÄJosip Jur evi ³. dalmatinske brigade da bi na koncu rata. svjetskog rata za mjesta Ba ka Voda i Bast te nazo nost prezimena Josipovi i Stani i (prezime majke predsjednika Josipovi a) pokazuje da ih je bilo u razli itim vojskama a me u njima ima i civilnih rtava komunisti kog terora. Dosta podataka o ovom zlo inu mogli bi dati i pre ivjeli Vrgor ani ± sudionici ove operacije. zajedno s Kadijevi em. nalogodavce i imena po initelja ubojstva ba kovo anskog upnika FRA PETRA PAVI E. Naravno. . to se ti e partizanskog upada u Vrgorac 15 lipnja 1942. ija su imena objavljena u Slobodnoj Dalmaciji 1982.Istra uju i politi ku opredijeljenost obitelji Josipovi u vrijeme monarhisti ke Jugoslavije ne mo e se sa apsolutnom sigurno u utvrditi jesu li njeni pripadnici bili HSS-ovske ili jugomonarhisti ko -ORJU-na ke orijentacije . dalmatinske divizije. ina e dugogodi njeg prijatelja Budimira Lon ara i Veljka Kadijevi a . obna ao du nost u obavje tajnom odjelu taba 26. lipnja 1942. i zlo ina u kojem je izravno sudjelovala ve ina tada njih partijskih suradnika Ante Josipovi a bilo bi svakako zanimljivo uti njegova saznanja o okolnostima strijeljanja 33 Vrgor ana 15. ije su ubojstvo lokalni komunisti u Ba koj Vodi poku ali vi e puta i kona no realizirali koncem 1943 godine na Hvaru. to ivu i svjedoci mogu kazati o partizanskim zlo inima u Vrgorcu Vreme ni Ante Josipovi bi i danas. U daljem tijeku rata Gali je bio obavje tajni oficir 11. godine. mogao biti jedan od rijetkih ivu ih svjedoka koji bi mogli pojasniti motiv. u prigodnom feljtonu autora Branka Markoti a pod nazivom ÄPrvo osloba anje Vrgorca³. MUP Republike Hrvatske i DORH mogli bi za ovaj slu aj priupitati i izravnog aktera ovih doga aja vrgor ana Dragu Gali a. koji danas ivi u Splitu . po svemu sude i. koji se u zimu 1943. Popis rtava II.

Drago Gali i Veljko Kadijevi Vrlo se izglednim ini da o spomenutom zlo inu ne to vi e zna i tada nja ilegalka u Vrgorcu Magdalena Martinac . udovica hrvatskog generala Janka Bobetka. Otvor masovne grobnice na Biokovu . danas Magdalena Bobetko .

dalmatinskog korpusa. ~Tko to kaze ubio ga caca. nalaze posmrtni ostaci nekoliko desetaka hercegova kih Hrvata. Nadle na dr avna tijela o ovome bi mogla priupitati i sveprisutnog Budimira Lon ara . Da se Crna Legija ne vraca.. iz irokog Brijega i Ljubu kog. Da ja pjevam ivjeli Hrvati. ~Mila majko ti ne roni suza. odvedenih u velja i 1945. >>EKSKLUZIVNO: Novi prilozi za ivotopis Budimira Lon ara Naravno. u kojoj se sude i prema iskazima svjedoka nalaze i ostaci nekoliko irokobrije kih franjevaca. ~Ja Usta a i moj tata bio. provedbi i prikrivanju ovih zlo ina. Ti si kuca Hrvatski Usta a. Usta ka mi dolikuje bluza. >>EKSKLUZIVNO: Kra ka vrta a nedaleko od Ko zice skriva tajnu o smrti jedne skupine irokobrije kih franjevaca Ante Josipovi je nakon povratka iz El Shatta jedno vrijeme obna ao zna ajne sigurnosno-politi ke du nosti pa mu je zasigurno poznato po ijim su nalozima betonirani ulazi u masovna strati ta.. koji je u to vrijeme bio vrlo aktivan u kontaktima sa tabom VIII.Svi pobrojani ujedno mogu odgovoriti i na pitanja o jo nekoliko masovnih strati ta u okolici Vrgorca. odnosno kako svaki zlo in zaslu uje istragu a rtva dostojno mjesto posljednjeg po inka i neotu ivo pravo na nadgrobni spomenik! Mene moja naucila mati. Jure u kojoj se. Vec ja nosim Crven Bijeli Plavi. ~Ne treba mi zvijezdica na glavi. sude i prema tvrdnjama o evidaca. . ~Velebite divna goro na a. odnosno tko je sve sudjelovao u poticanju. Poglavito u masovnoj grobnici izme u sela Kozice i vrha Sv. podre enim mu divizijama i Uredom OZN-e. Otac sinu zanat ostavio. ukoliko se oni koji ravnaju dr avnim tijelima sla u s injenicom da ratni zlo in ne zastarijeva.

~Kolo igra tamburica svira. Te ko onom tko Hrvata dira.~Oj Usta e kad cemo do Drine. ~Pavelica porodila vila. ~Ala vija propala srbija. ~Mlad Usta a kukavica nije. Zato tita mr ava kobila. Smrt ga gleda on se nanju smije. Da stanemo na prag domovine. . Ala avanti predala se Anti.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->