Centar za liberterske studije Elektronska biblioteka autor: Miroslav Krleˇa z naslov: Amsterdamske varijacije prvo izdanje: ˇasopis Danas

, 1934. c

Copyright 2006 Centar za liberterske studije, Beograd Umnoˇavanje, distribucija i/ili modifikacija ovog dokumenta je dozvoz ljena pod uslovima GNU Free Documentation License, verzija 1.2 ili nekom novijom verzijom objavljenom od strane Fondacije za slobodni softver (Free Software Foundation). Kopija licence se moˇe na´i na http://inicijativa.org/copyleft ili z c na http://www.gnu.org/licenses/fdl.html

i

Pod toc c povima ˇive praunuci toga Tanganjika-genija. c Kao na davolskim slikama po starim kalendarima. veliˇanje najispraznijeg poslovnog i trgovaˇkog usz c c pjeha. ˇija je snaga s c u nargilama crkvene nauke ve´ priliˇno ishalapila. c ˇ Covjek je danas postao stvarniji nego ˇto je ikada bio u svojoj proˇlosti. bogatstva i sretnog svrˇetka sviju ljubavnih pustolovina. moˇe danas mirne duˇe da prati pomo´u svog radioaparata z s c kretanje svog escargota”. Knjige se piˇu o veliˇanstvenoj brzini tog naˇeg napretka. novine. iz daljine za koje je Vasco z de Gama trebao po dvije godine. to titranje svijetla na bijec s lim platnima. politika i ratovi nisu drugo nego burzovni izveˇtaj pojedinih c s monetnih teˇajeva. Te lelujave crnobijele c c s sjene u mraˇnim dvoranama bezbrojnih kazaliˇta. knjige su s c s postale roba kao kravate ili kaloˇe. za koji je ve´ Luj Petnaesti govorio da dolazi poslije njega. pale´i z c svije´ice na boˇi´nom drvcu. umjetniˇki nadaren. to je danas ogromna nova laˇ. osu¯enog uostalom na neugodnu smrt: da kao pod ” bjednik bude ispeˇen na maslu. Uˇenjak na Tanganjiki uspavljuje se glazbom c c s Eiffelova tornja. Pet stotina milijuna gledalaca obmanjuje se bioskopskom iluzijom tempa. Covjek je izumio Radio s d i danas eterom prenosi posljednje rezultate neobiˇno napete trke bourgogneskih c puˇeva (escargota). i uˇenjak koji traˇi prehistorijske iskopine na c z Tanganjika jezeru.Amsterdamske varijacije Miroslav Krleˇa z ˇ ˇ Zivimo u doba prepotopnih morskih zmija. od celuloidnih sjena i elektriˇne c c svjetlosti satkana taylorizacija druˇtvene laˇi. crnobijela. stari krvnik. luksusa. opasniji od religije. u sjeni topova i oko njih. Kod Loch Neesa u Skotskoj. s c Stariji brat naˇeg krapinskog praoca bio je po tim najnovijim Tanganjika otkris ´ima ve´ pre pola milijuna godina dvonoˇac s neobiˇno inteligentno razvijenim c c z c ˇeonim kostima. fotografirali su tajanstvenu morsku neman i priredili nekoliko posebnih izdanja s tom diluvijalnom senzacijom. u jednu rijeˇ: ta odvratna. Idila. te nije pretjerano ako se kaˇe. smicalica i obmana. to je novi opijum masa i naroda. koji se numerisani utrkuju na Eiffelovom tornju. Trovanje svakog pa i najc c nevinijeg liˇnog ukusa. kao jocz keyi. viˇe-manje priro¯enog smisla za c c s d lijepo”. a pros s livˇi ˇitave slapove krvi podetinjio je potpuno. I mandril bi ve´ bio porumenio na izvjesnom c zc c nepristojnom dijelu svog tijela nad tako zavidnim stepenom inteligencije svojih blijedih potomaka. i sve ˇto se danas po Evropi o knjigama piˇe s s s samo je pla´en oglas. homo sapiens. pastiri sc i znatiˇeljna djeca joˇ uvijek ginu od slijepih granata ˇto ih je po evropskim z s s ˇ livadama posijao proˇli me¯unarodni rat. da nas biju talasi z biblijskog potopa. sretan ˇto je otkrio nove tragove praˇovjeka na Tanganjiki. Ljudi se danas klade preko radia na puˇeve. svijesno skretanje u smjeru precjenjivanja ¯ laˇi. ta ˇarobna svjetiljka najnovije s z c 1 . proraˇunato ubijanje i rafinirano prljanje najintimnijih ljudskih uzbuc ” denja i svake iskrene emocionalnosti. ˇto s s se svakodnevno odvijaju na platnu evropskih i prekookeanskih kinematografa. lovac i mislilac. a mi piˇemo debele knjige o progresu i o tome kako brzo nas predujemo. jaˇa od sedme velevlasti koja se z c zove ˇtampa. da ´e se sve ipak dobro svrˇiti. dok su slike postale dosadne kao domino po provincijalnim c krˇmama. te se ˇitave no´i igra sa sjenama s c c c na platnu. krivotvorenje ˇovjeku. ratne se furije javljaju u no¯ vinama i dok legendarna golubica s maslinovom granˇicom grdnu muku muˇi na c c koju da se puˇˇanu cijev spusti i na kojem dreadnoughtu da se ugnijezdi. uspavljuju´i ljudske brige.

taj trgovaˇki arrangement ˇivota. pa je i rimska crkva organizovala c svoje ˇportske druˇine po svim stranama svijeta. i u tom barbarskom nadvikiz c ” vanju i bubnjanju prolaze dani u vaˇarskoj galami kao na pravom sajmu. karijeriste i dostojanstvenici druge. sramotna. kakva se je u drugoj polovini devetnaestog stolje´a ˇirila po svijetu kao slaba smjesa pseudoromantike i kriminala. Zivimo u vris jeme olimpijskog kulta tjelesne snage. madridski i barcelonski ˇefovi policije. doˇli ni do kakvog konkretnog zakljuˇka. javlja se s c c c u ˇkotskim vodama oko Loch Neesa kao fotografija posebnih novinskih izdanja. pa koje ˇudo da se ta tajna nije objasnila ni amsterdamskoj z c internacionali. Pod tim ogromnim. ta smijeˇna zamenica stvarc s nosti. Sastala se u Parizu visoka gospoda na vije´anje. sili nas da igramo yo-yo. viteza engleske podvezice. lordovi bric tanskog admiraliteta i engleski drˇavni tajnici i podtajnici. a iz uverenja stvara smijeˇne mannequine. danas. nije zapravo nikakav misterij. s u jednu rijeˇ: magnati. Sna´i s c ˇ se u ovoj menaˇeriji naˇih dana priliˇno je teˇko i od Cernjiˇevskoga do danas z s c s s pitaju se evropski pojedinci ˇto da se radi”. Krˇ´anska ljubav spram bliˇs z sc z njeg propovijeda se danas nogometnom loptom i ne ´e pro´i mnogo vremena. Laˇljivci. a da zapravo to joˇ nitko nije znao s s ” da nam pokaˇe. naravna stvar. skandinavski i nordijski c ministri. berlinski diktatori i stvaraoci weimarskoga ustava. gradonaˇelnici bogatih gradova brabantskih i holandeskih. bandite. ta laterna magica gospode Goldweina-Mayera i Fucha. koji tragedije pretvara u rasvijetljene c z velegradske izloge s lutkama. ˇivi s s z nama. francuski politiˇari i z c industrijalni saradnici Sir Basil Saharova. i nakazna krivotvorina ljepote. i pretresavˇi kod zelenog stola” danaˇnju me¯unarodnu situaciju s s d ” nisu. pas d c z ” pige i dosadni propovjednici po sveuˇiliˇnim katedrama i crkvenim govornicama c s laˇu danas u ime vjeˇnih ideala ljepote i dobrote”. c c a mi ´emo prisustvovati nogometnoj utakmici izme¯u reprezentacije Vatikana c d i kakve budhistiˇke footbalske momˇadi u ime tibetanskoga Dalaj Lame. s z slaba. Kiˇ. Da ta nesretna ins c ternacionala ne moˇe nikako da proradi poslije svog posljednjeg steˇaja izme¯u z c d ˇetrnaeste i osamnaeste. kiˇ. u ovoj tmini oko nas svijetli kao jedini svjetionik od malajskih ostrva do Transwaala i od Koprivnice do Groenlanda. govori po sudnicama i crkvenim govornicama. koje se miˇu i govore glupe viceve. c 2 . to ne iznena¯uje: du´an je upropastio svoj kredit i c d c ne moˇe da se oslobodi konaˇne rasprodaje.ljudske samoobmane. koji smrtoc c nosne otrove prodaje u staniolu. s bubnja po naˇim ulicama. Ukus loˇe knjiˇevnosti. po amfiteatrima i ˇportskim stadionima s uzdignut je ideal grˇke tjelesnosti do zastave. ukratko: pretvara nas u svoje medije i ˇ radi s nama u slijepoj hipnozi sve ˇto mu donosi profit i procente. kao nosorog. c sasvim bijedna i gola ljudska istina: krov nad glavom i puna crijeva pojedinih subjekata koji taj marksistiˇki kardinalski kolegij predstavljaju. z c druˇtvene sme´are od moralista koji propovijedaju da je problem poboljˇanja s c s druˇtvenih i me¯uljudskih odnosa psihometafiziˇkog podrijetla”. sad modopadnim i ˇesto preuzetnim programatskim frazama skriva se jedna mala. Jedan od najprirodnijih i najz c jednostavnijih razloga. tko moˇe razlikovati ucjenjivaˇe. taj s straˇan biblijski kiˇ miˇe svojim zubatim ˇeljustima kao ihtyosaurus. Dac c nas kada je sve postavljeno na glavu. gura nas na nogometne utakmice. piˇe c s knjige kao Fulop Muller ili Emil Ludwig. kre´e nas. koji na prvi pogled predstavlja najtajnovitiju tajnu tog me¯unarodnog neuspjeha. bila c s je prava Danteovska kontemplacija spram ove gluposti ˇto danas samodopadno s urla i laje na sve megafone svijeta. amsterdamske inc ternacionale.

a pogotovo je to c iskuˇenje veliko. koji striˇe z uˇima kada se javljaju zvuci davno ve´ zaboravljenih konjiˇkih trublja i signala. odgoja i dresure. Ti ogromni slojevi ljudskih tijela. u jednu c rijeˇ: ˇivotnog standarda onih sivih i bezbrojnih lica.Stvar se pokrenula zbog sitnih (svakodnevnih na oko) ˇivotnih potreba: zbog z poderanih perina i otkucavanja nikljastih budilica po smrdljivim sobama. d c s z Kada takav neznatan nordijski ili zapadnjaˇki sindikalni ˇinovnik postaje vlasc c todrˇcem. s c do neposredne i jasne istine. pliˇeva. oklopa. i livrirane posluge pred tapetiranim vratima. lakˇe je. kuhani s po talionicama i bacani s novogradnja. Piti iz kositrenog vrˇa pljesnivu vodu ili s z c c malagu nije isto. pa i bijeda na ploˇnicima javlja se c s c c na prolazu kao mrlja. zagrijanoj. zbog palaˇinka ili peˇenog c z c c pileta i pokrpanih cipela. U krvi je gladna ˇovjeka da zbog ˇene i djece. pariskih kardinala i biskupa na tom ˇalosnom koncilu zatajilo je c z u svakom pogledu. iza koga s sc sjede kratkovidni paragrafi. a ˇas filistarski bijedno. c c z s rastati se sa svojom proˇloˇ´u u Pacardu nego pred zelenim suknom. zbog mokrih djeˇjih pelena. kao kakva ispruˇena prosjaˇka ruka na koju se brzo zaboz c ravlja. Na svim zapadnoevropskim politiˇkim raskrˇ´ima c sc pucaju ˇampanjski ˇepovi. relativista je (prema tome sumnjiˇav u principu spram c svake demagogije). te ljudske ruke koje su prokopale Simplon i Panamu. za svoju jedinu nadu i utjehu: ˇljivovicu i rum. vjeruje u s c Macha i Avenariusa. cilindra. vrbanca. s kada je kao suˇiˇav sindikalni knjigovo¯a (prije tog happy enda) svrdlao glave sc d bliˇnjima nekim politiˇkim ˇemama. gobes s linsa. Ima cilindar. napisale su sebi svoju vlastitu Magnu Chartu najminimalnijih zahtjeva. i teˇko je probiti se kroz te mraˇne prostore ˇto s c s ih zamiˇljamo u patetiˇnom grimizu vjekova. skerleta. kao ˇto se to c c s doga¯a s marksistiˇkim biskupima i duˇebriˇnicima na civiliziranom zapadu. nije se javljao samo c ¯ biblijskim prorocima: on uznemiruje i marksistiˇke nadbiskupe. to jest svoje liˇne” iluzije o kiˇu i o happy endu) c c ” ” pretpostavlja gospodski i preuzviˇeni standard sagova. sapuna i ugljena. ˇ Zivimo pod prokletim i teˇkim teretom starinskih ˇema. a pod demagogijom razumjeva sve ˇto ne spada pod pojam s Pacarda. Iz takvih skupocjenih carrosserija sve se stvari promatraju letimiˇno. kakvo vidimo da se s d odvija pred naˇim oˇima ˇas dramatski. zapelo je das c c c nas (prividno) u bezizlaznoj slijepoj ulici posljednjeg pariskog kongresa. za svoju toplu juhu i za svoje obojke. nema sumnje. grandseigneurskim priznanjima. zubobolje. da bi ˇovjek zapravo trebao biti ˇovjeku ˇovjek. a gostiti se na me¯unarodnim gozbama lososovinom s c d i ˇljukinim blatom udobnije je nego sjediti u kakvom koncentracionom logoru i s prisluˇkivati kako straˇe viˇu u tmini. ili bilo kakvog malogra¯anskog zanimanja” proda d ” svoje takozvano bolje (u ovom sluˇaju: proletersko) uverenje. pa i nije tako c crn kao ˇto se to priˇinilo Lutheru. otrcanih predodˇbi. sjedi u Pacardu. u koje sam (po svoj prilici) nikada nije z c s intimno vjerovao. Kao stari fijakerski konj. a davo. portefuilla i happy enda. kada se na politiˇkoj liniji kao predstavnik svog sindikata kre´e kao z c c lutka u zatvorenoj. kada se prividno male i neznatne usluge nagra¯uju nesravnjivo s d ve´im. ˇinovima i udobnostima. a kad je rijeˇ o politiˇkom razilaˇenju s bijedom. zavjesa. tradicije. on (pod uplivom c svoga” pogleda na svijet. kao slika vjeˇnoljudskih dilema. s s z krivotvorenih slika o stvarnosti. svom prijaˇnjem standardu. a c c c ne poslodavac i da je ljudsko izravnanje tog nedostojnog odnosa prvi preduvjet svakog daljnjeg ljudskog razvoja i napretka. s c c ˇitava intelektualna ljevica evropska striˇe uˇima pred patosom stolje´a. sa ˇezdeset kilometriˇnom brzinom. pojastuˇenoj kutiji limousine. Kolegij marksistiˇkih. koja u ˇivotu ne posjec z z duju niˇta osim svog vlastitog tijela. i to me¯unarodno gibanje radne snage. ˇto ih c z s c s 3 .

i pojedc nostavnivˇi svoje politiˇke sindikalne funkcije do udobne voˇnje u zatvorenom s c z automobilu. Svi smo mi od naˇe s s najranije mladosti gledali Korzikanca na bijelom konju. koje se ra¯aju kao i umjetnine: iz inspiracije to jest iz zanosa. Koliko je evropskih marksista zaboravilo (tako) na viˇak c s vrijednosti i na kamatne stope superprofita. na uzbu¯enja. Sve ˇivotne mjere i jedina ljudska mjerila ˇivotnih vrijednosti mogu se svesti z z na emocije. stiglo do fatalnog protuslovlja sa samim sobom. mi smo tako krivo dresirani da nam pretvorljive i odvratne laˇi naˇih ˇema uzrokuju kucanje ˇila. krijumˇara. pijanica. prolaˇenje i vrtenje politiˇke stvarnosti kroz z c naˇ mozak i naˇe ˇivˇane centre. drhtanje srca. sladokusaca. sisavaca. javc c lja se masa mjeseˇara. zamjenivˇi svoje prvosvibanjske s parole s frazama iz puˇkoˇkolskih ˇitanaka (gdje se sveta Genoveva i Danton c s c veliˇaju podjednako. pa kad je ve´ logiˇno da ljubi z c c bliˇnjeg. ubojica. kraljeˇnjaka i vodozemaca pred nama z z i u tim ogromnim koliˇinama jetara. bolesnika. kao ˇto ga je Darwin odredio: s z s puki sluˇaj. U marksistiˇkoj politici (kao i po svim podruˇjima ljudske djelatnosti). kakav sc d se ra¯a u ˇovjeku nad spoznajom onih dubokih pravila. a o Vilimu Drugom govori se kao o polubogu). a stepen emotivne snage razlikuje se po raznolikosti ˇivˇane gra¯e. Trenutak naˇeg dvonoˇnog uspona znaˇi c s z c beskrajne vrste ˇivotnja. a ti se nemiri odraˇavaju u politici politiˇkom djelatnoˇ´u i djelod z c sc tvornoˇ´u. sibarita. u toku tog z d d naˇeg dvonoˇnog kretanja u maglama. sa svim psihiˇkim nedostacima jednog stanja koje je materijalno c uvjetovano joˇ uvek vrlo primitivnim i poˇetnim stanjem ekonomskih fakata oko s c nas i pod nama. Struc z c d janje. U stanju. tjelesno nic s ˇih stanja. Dok nauka sprema i biljeˇi iskustvo. nastrano c d z c bole´ivih. da bliˇnji c z treba da ljubi svoga bliˇnjega kao samoga sebe. silna. a politika bi trebala da iskustvo pretvara u djelo. ˇkrga i mozgova. na plemenita. z s s z nalive i kolanje krvi u mozgu. obrazovan kao marksista ili materijalista dijalektik c joˇ uvijek ne znaˇi istodobno biti nadaren kao politiˇar i imati politiˇkog dara s c c c i vidovitosti. zvijeri. potresna. da na bijeloj kobili prima trijumfalan mimohod pobjednosnih ˇeta. po kojima priroda stvara d c svoje jasne i pozitivne harmonije. i priˇivaljˇˇika svake vrsti. znojenje dlanova. da ovakav marksistiˇki Netko” zaboravi da je urednik Avantia c ” i da mu postane jedinim snom. genije je. mesa. epileptika sanjara. da ljubi ˇitavu svoju z s c c vrstu. provalnika. slijepih i spram ˇoz z d s c vjeka potpuno indiferentnih vjeˇnosti. micanje. umjetnost ga c z z osvjetljuje i kondenzira. joˇ bi bilo logiˇnije da ljubi daljeg i najdaljeg. da ostvaruje ljudske uspone i da oplemenjuje ljudsku stvarnost. c c varalica. kretanje. talasanje. bez ikakve politiˇke nadarenosti u plemenitom ljudskom smislu. Biti uˇen kao socijalista. gdje su nam najve´e c 4 . zanosna ili potiˇtena d s uzbu¯enja. ˇivˇano bolesnih. izme¯u te tajanstvene gra¯e atomske i poplave zvijezda.zapadni narodi (ne zna se zapravo zaˇto) zovu slavnima. Mi smo tako duboko zagrezli u samoobmane. Mi ˇivimo kao ˇivotinjska vrsta izme¯u savrˇeno zbrkanih. krvi. sladostrasnika. lu¯aka. riba. A politiˇki genije mnogo je rje¯i sluˇaj od umjetniˇkog. Jer politiˇki instinkti su isto tako stvar ˇivaca kao sva ˇivotinjska c z z ˇula. pa je tako i z sc zapadnoevropska marksistiˇka galerija (uz svoje pozitivne likove) jedna obiˇna c c ljudska pojava. dakle sebe. jer vidimo u c c d c c kulturnoj historiji ˇitave nizove civilizacija s vanrednim umjetniˇkim sposobnosc c tima. i nema ˇovjeka c koji se nije poklonio u ˇivotu laˇnim spomenicima ili zaplakao nad rodoljubivim z z strofama uz pratnju limene glazbe i bubnja. to je tema politiˇkih dijagnoza isto tako kao s s z c c i umjetniˇkih odraˇavanja. te se danas vrte na istome mjestu i grizu za rep svojih vlastitih doktrina kao bijesni psi. pa je posve prirodno i u stilu vremena.

a ne sklonosti dvopapkarske i pripitomljenu dobro´udc nost zapadnoevropskih preˇivaˇa. plemez z nite. snagu divlje neukrotive zvjerke. c c Jedno je izvan sumnje: evropska me¯unarodna koncepcija. ti su filistri stvorili mehaniziranu sliku neizbjeˇne nuz ˇde i postavili preda se svetootajstvenu dogmu da se u kapitalizmu sve doga¯a z d ” samo od sebe” i da ´e taj privredni sistem sam sebe likvidirati kada za njegovo c ” samouniˇtenje do¯e odre¯eno vrijeme”. kada su c d svi zapadnoevropski marksistiˇki seizmografi poiskakali iz svojih vlastitih osoc vina. zato treba s s imati smionosti i dara. danas se gospoda u Parizu razrogaˇenih oˇiju ˇude. danas. Marx. ˇto ˇitave dane melju po svojim jednjacima z c s c preˇvakane tu¯e laˇi. od poˇetka ni c c jedamput pokazala nikakvih. snagu sibirskog vuka. zato treba biti sposoban. on treba da se odluˇi na neizvjesnost smrtonosnog z c skoka.ˇivotne laˇi i najnakaznije krivotvorene istine prikazivane kao potresne. Nietzsche). jer su takvi poleti liˇno s c smioni i opasni (Voltaire. S tom sofistiˇkom smicalicom i teorijom s d d c o slomu i o osiromaˇenju” doˇekali su zapadnoevropski marksisti socijalizam s c ” ” pruskih kraljeva po modelu Fridriha Velikoga”. zanosne i tragiˇno uzviˇene katarze naˇe poluboˇanske ljudske egzistencije. Da bi se ˇovjek subjekc tivno otkinuo od tih laˇi. Savremena politika nije nego prenoˇenje napetosti s jednog (politiˇkog) tijela s c materije na drugi. a talenat danaˇnjeg politiˇara iznalazi i otkriva mogu´nost s c c kratkih spojeva tih tjelesnih strujanja na mjestima najslabijih izolacija. samo da dokaˇu kako je pojam liˇne uloge” z c ” u marksistiˇkom zbivanju malogra¯anska predrasuda. doˇivjela je z ˇ za poslijedna dva decenija niz katastrofalnih poraza. Da se zamisli nezamislivo. da se izigraju karte koje mogu z d z da znaˇe i izgubljenu igru. od s ” trijumfalnog pohoda crnih koˇulja na Rim do potpune pobjede kukastog krsta u s Berlinu. kod svih tih kas tastrofa sudjelovali su i ovakvi amsterdamski marksisti kao sumiˇljenici. koji su u svojim togama i c c talirima glasno krivotvorili jasna slova logike kao biblijski farizeji. Od Cetrnaeste do Bresta Litavskog. te nas boli kada kidamo. Da bi skinuli sa sebe svaku liˇnu odgovornost s c individualnog djelovanja. Bakunjin. koji su sve te dosadne pjesmice deklamirali na pamet. kao ˇto ga je taj neomarksiss tiˇki perpetuum mobile prividno zaustavljen. a zato treba imati krila galeba burevjesnika. od faˇistiˇkog Helsingforsa do ponovne izborne afirmacije svetog Loyole s c Ignacija i Svete Terezije na posljednjim ˇpanjolskim izborima. i sad su se ulovili u mic d ˇolovci svoje vlastite pameti. a najmanje vuˇjih sposobnosti. gospoda doktori i uˇenjaci te savremene neomarksistiˇke dogmatike. da se iz Evrope d izgradi kozmopolitska zajednica na bazi ravnopravne radne snage. dok neomarksistiˇki ideolozi zapadnoevropskih socijalizama ve´ ˇetri decenije ne rade c c c drugo nego obnavljaju te otrcane izolacije ˇas knjigama. c s s z iz takvog stanja teˇko je uspeti se do vlastitog uverenja. a ˇas mitraljezom. da se skoˇi nepreskoˇivo i da se otkine sve ono ˇto c c c s je sraslo s naˇim mesom i s naˇim tijelom. od Bresta Litavskog do raspada centralno-evropskih carstava i pobjede nacionalizma od Rige do Danziga i Carigrada. kancelisti i knjigovo¯e tog dvostrukog marksistiˇkog knjigovodstva. kako to da joˇ nismo c c c s doputovali u Kozmopolis. od propasti proleteskih ˇ vlasti u Budimu i Munchenu do poljskog Cuda na Visli” i varˇavskog mira. kada se okre´e kao prepukli vijak c c na skazaljci od marksistiˇkih predvi¯anja u obrnutom smjeru. ˇesto s c 5 . ti veleuˇeni mus c c draci zapadnog i centralnoevropskog marksizma pokazali su danas u Parizu da pojma nemaju ˇto da se radi?” s ” Napisali su biblioteke knjiga. koji su sveukupnu prod c blematiku naˇih dana pojednostavili do statistiˇkog podatka. A ova preuzviˇena gospoda s marksistiˇki kardinali i nadbiskupi pariskog kongresa nisu nikada. Ti odlikaˇi markc s sizma.

trebalo bi da se nasmije nad tim pariskim c s brodolomom. danas joˇ uvijek ponavljaju s svespasavaju´u dogmu o viˇku vrijednosti i akumulaciji kapitala. z c upravo posve ljudska. samo je jedna vrlo neznatna. ta gospoda danas u Parizu stoje bespomo´ni i kada c c ˇovjeka ne bi neˇto u grlu stezalo. biti kameleon raznih zapletnih stanja u sitnim sindikalnim za¯ed vicama i intrigama. predavˇi se na milost i nemilost. Danas viˇu i lome rukama po s c 6 . o kojima do nedavno nitko ˇiv nije imao pojma. bez ikakve konkretne nade u oluji ˇto orkanski gudi u pozadini kao biblijski s potop. da. koji su postavili s idealom ˇitave internacionale ogromno. ˇinovniˇkog sindikalnog preˇivanja pa do do toga da ˇovjek mic c z c traljezom puca po marksistima. kada se z s c d ˇ opet ˇuje dramatski zviˇduk vjetra. kako jedni drugima pod koˇu uˇtrcavaju svoje ˇuˇne kiseline z s z c i mravlje otrove svojih dosjetaka. pojmova i vjekova. treba da gazimo preko mrtvih z c s predrasuda. koji su se raskrvarili samo zato jer nitko od tih marksistiˇkih zvijezdonosaca nije napisao kako se to udobno c ˇ putuje na kontinente. kada Zeneva javlja: neka se spasi tko zna i c z umije. i ta ljudska. Spavati kod ˇtamtiˇa kod devete krigle kao mjeˇina i ne razbijati sebi svoju s s s skupocjenu glavu time da su ljudske istine iznakaˇene. Juˇer su joˇ ta gospoda imali u svojim rukama ˇitave c c s c drˇavne strojeve i oklopnjaˇe i flote i topove. kako jedni drugima podme´u noge u sitnim c liˇnim trvenjima. Te ˇuplje tikve proreˇetanih programa nisu u stanju da s s s odrˇe na povrˇini ni jedno politiˇko truplo. iˇla je za doga¯ajima kao slijepa kokoˇ. slijepo. gospoda uvodniˇari koji smatraju marksistiˇke uvodnike c c jedinom svrhom tog sektaˇkog kretanja. trepetljiva Scheidemann-Noskeova nijansa. klimaju´i sc c c glavom nad tjelesnim stanjm tih krvavih organizama. gospoda mediokriteti. u tmini i bez putokaza. i danas se naˇla s d s s na bezizlaznom putu. ta visoka gospoda dostojanstved c z nici koji su u svojim premijerskim i diplomatskim putnicama imali polijepljene i markice svojih provincijalnih parijskih organizacija. kao izrodima ljudskog roda. Od c takvog pasivnog. zavaliti se u lokalno blato svoje vlastite sredine i tamo sitno hrkati. A poˇto je ˇovjek (kao s c svaka druga ˇivotinja) sklon da se kre´e po crti najmanjeg otpora. ponovo uvjec s reni da ´e na orahovoj ljusci svoje jadne pameti prebroditi sve elemente gada i c strasti naˇe stvarnosti. svakako je jednostavnije nego loptati se politiˇkim nepoznanicama. Zalosno z je promatrati tu gospodu Cunctatore kako se u jeku najogorˇenije bitke nadmuc druju smicalicama. prekrojene i z c krivotvorene. bez pojasa za spasavad nje. a u Parizu neki sitniˇari s apotekarskom kratc kovidoˇ´u mjere i pregledaju mokra´ne kiseline pojedinih revolucija. preinaˇene. dosita najljudskija tvorevina na prijelazu izme¯u dva d stolje´a. a ˇesto kao aktivni pobjednici s revolverom u c ruci. ta malogra¯anska internacionala marksistiˇkih biskupa i prelata pric d c lagodila se prilikama.ideolozi i savjetnici pobjednika. ti su marksistiˇki kardinali poklekli pred admiralima c i junkerima. i otvorivˇi historijsku paljbu po z c s svojim vlastitim zastavama. a bitka traje i jedna bitka za drugom gubi se u nepovrat. ta gospoda pariski brodolomnici stoje bez la¯e. i danas kada opet tone la¯a. ˇ Zivimo u svjetu preˇivjelih sredovjeˇnih ˇema. c Ovo ˇto se danas u Parizu doga¯a to je glasna sinagoga. a sjutra ´e to biti s d c plaˇ nad razvalinama. Ti najtipiˇniji zapadnoevropski c malogra¯ani. Gospoda profesori. kojima razmaci od dva-tri stolje´a u tiˇini njihovih c s soba izgledaju neznatni kao razmak izme¯u jednog i drugog ˇtampanog retka na d s kongresnom referatu. gradonaˇelnici i drˇavni tajnici. grijeˇno potcenjivanje subjekata c s i ulogu slobodne liˇnosti.

februara 1934. a sjutra ´e z c opet pucati po sebi i ostati leˇati na traˇnicama nepomiˇno kao pregaˇene krpe. c s ” godine) 7 .svojim bogomoljama. z c c z (Tekst je preuzet iz ˇasopisa Danas” ˇtampanog 1. danas se kaju i optuˇuju. laju i nadvikuju.

org 8 . Email: distro@inicijativa. Kritiˇko traganje za c istinom i slobodom u ljudskoj zajednici osnovno je naˇelo metoda rada Centra. donacijama Sindikalne s konfederacije Anarho-sindikalistiˇka inicijativa”. jesu merila ove ljudske i intelektualne zajednice. Uzajamna saradnja i pomo´. godiˇnjim.org/ Distribucija: Tel: 063/712-6662. Svaki nacionalni. istina i ˇoveˇnost su pravi zaviˇaj svake nemirne savesti i pokretaˇi c c c c delatnog pojedinca koji ˇeli da menja uslove pod kojima ˇivi i da prihvati odz z govornost za te promene. 11077 Beograd s Kontakt telefon: 063/837-2458 Email: cls@inicijativa. pomagaˇa i korisnika. kao i prihodima od izdavaˇke delatnosti. liˇni pric c c mer i odgovornost. tokom ˇetvorogodiˇnjeg mandata. Program rada.Centar za liberterske studije (CLS) Centar za liberterske studije je ustanova istraˇivaˇko-dokumentacionog kaz c raktera koja se. Poˇtanski pregradak 6. na predlog programskih Saveta. razvijanja znanja i kreativnosti. d Rezultate svojih istraˇivanja Centar objavljuje u povremenim publikacijama z i na javnim skupovima. dok ostatak ˇine delegati/kinje Sindikalne konc federacije Anarho-sindikalistiˇka inicijativa”) i programski Saveti (imenovani c ” od strane skupˇtine Centra sa zadatkom koordiniranja struˇnih i administrativs c nih poslova). Centar je otvorena s zajednica istraˇivaˇa. c Sediˇte Centra je u Beogradu. ljudskih potencijala liˇnosti i zajednice. solidarnost. kao i ostali vidovi autoritarnosti strani su programu Centra. s Adresa: CLS. bavi istraˇivanjem soz cijalnih pokreta i projekata utemeljenih na slobodi. etniˇki. ˇine zac c c c s c interesovani/e za rad Centra. a njegov rad organizuje skupˇtina z c c s Centra (ˇiju jednu tre´inu ˇlanova. Centar se posebno bavi istraˇivanjem liberterskih pokreta i ideja na podruˇju z c bivˇe Jugoslavije i susednih zemalja Balkanskog poluostrva. Centar se finansira redovnim. udruˇenjima d z c z gra¯ana i pokretima. tolerancija i dijalog kao put ka istini.org Web: http://inicijativa. verski c s c i drugi fanatizam i svi oblici represije i diskriminacije zasnovani na njemu. Sloboda. u duhu liberterskog pokreta i tradicije. s Centar sara¯uje sa svim srodnim istraˇivaˇkim ustanovama. c Centar je laboratorija slobode. prilozima i poklonima svojih c ” prijatelja i prijateljica. utvr¯uje d skupˇtina Centra. ideoloˇki. vrednostima slobode i razuma. ljudskom dostojanstvu i jednakosti. politiˇki.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful