ROMANIKA: ARHITEKTURA - Tijekom 11. st. benediktinci vraćaju tip bazilike, koji je u predromanici bio sasvim zanemaren.

Glavni impuls na područje istočnog Jadrana dolazi iz Italije (Aquileia, Venecija, Pomposa). Karakterističan je izlazak skulptorske dekoracije na pročelje crkve, te uspostava tzv. "dubokog kora", vezana uz liturgijske promjene (prijelaz s procesionalne na stacionarnu liturgiju). - Najbolje očuvani primjer ranih romaničkih trobrodnih troapsidalnih benediktinskih bazilika predstavlja crkva Sv. Petra u Drazi na Rabu. Slične su i crkve Sv. Martina u Lovreču u Istri, Sv. Mihovila na Krku, Sv. Marije u Zadru, te Sv. Tome u Biogradu. - Na području Dalmacije moguće je govoriti o trima područjima u kojima se očituju određene stilske srodnosti u spomenicima: Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra), Srednja Dalmacija (Trogir i Split) i Južno Primorje (Dubrovnik). - Spomenici monumentalne zrele romaničke arhitekture najizrazitije su koncentrirani u dalmatinskim gradovima (Zadar, Trogir, Split), dok su u njihovoj okolici sačuvane brojne manje građevine (najbrojnije na zadarskom području), najčešće pravokutni prostori s polukružnim apsidama, presvođeni poluvaljkastim svodom ponekad ojačanim s jednom ili više pojasnica. Kao poseban tip javljaju se crkvice s masivnim kvadratnim zvonikom vezanim uz pročelje (česte na području Istre, te zadarskog zaleđa). - Građevine na području Sjeverne Hrvatske i Slavonije mahom su stradale prigodom prodora Tatara 1242. godine i kasnije u doba Turaka, te su uglavnom tek fragmentarno sačuvane. - Ostaci stambene arhitekture sačuvani su u primorskim gradovima (Poreč, Zadar, Trogir, Split). Uglavnom su u pitanju katnice pravokutnih osnova, glatkih ploha zidanih uslojenim tesanicima, te razvedenih lučnim otvorima (portali, bifore, monofore) s okvirima od klesanaca. - Fortifikacijska arhitektura sasvim je oskudno sačuvana (dijelovi zadarskih bedema). Dalmacija 01 Sv. Petar u Drazi na Rabu - Građevina iz 11. st. Sačuvala se u izvornom obliku uz neznatne nadogradnje. Jednostavna trobrodna, troapsidalna bazilika s glatkim zidnim plohama (tek pod strehom nalaze se male nazubljene konzolice). Brodove dijeli pet pari kamenih stupova s originalnim kapitelima iz 11. st., koji predstavljaju modifikaciju korintskog kapitela i međusobno su različiti (postavljeni u parovima). Portal vjerojatno potječe iz 12. st. - Porušeni zvonik (poznat po staroj fotografiji) imao je sasvim glatke plohe i mali broj otvora. 02 Sv. Andrija u Rabu - Trobrodna troapsidalna bazilika, znatno pregrađena u doba renesanse i baroka. Nedavno su pod štukaturom otkriveni originalni stupovi iz 11. st. Zvonik ranoromaničkog tipa, zatvoren sve do vrha, gdje su postavljene trifore.

1

03 Sv. Ivan Krstitelj u Rabu Tijekom 11. st. pregrađena je ranokršćanska bazilika na način da je unutar široke apside ranokršćanske crkve konstruiran deambulatorij (jedini poznati primjer na istočnoj obali Jadrana). Kapiteli stupova imaju odlike slične drugim rapskim iz 11. st. 04 Katedrala Sv. Marije u Rabu - Izgrađena na ranokršćanskoj osnovi (bazilika ravenatskog tipa s jednom izvana poligonalnom apsidom) i kasnije pregrađivana. Imala je građevnu fazu 11. st. kojoj pripadaju stupovi s karakterističnim kapitelima. Donji dio pročelja, građen u drugoj polovini 12. st., ukrašen je plitkim slijepim lukovima od fino klesanog kamena u naizmjeničnim redovima ružičaste rapske breče i bijelog vapnenca. Tragovi portala ukazuju da je bio istog oblika kao i onaj na Sv. Krševanu u Zadru. Zvonik iz 13. st. nešto veći od zvonika Sv. Marije u Zadru. Sačuvan u originalnom obliku. Predstavlja tip "lombardskog" zvonika koji se rastvara prema vrhu. 05 Sv. Marija u Ninu - 11. st. Bazilika ravenatskog tipa s jednom apsidom, izvana poligonalnom, a iznutra polukružnom, kojoj su naknadno dodane polukružne apside na završecima bočnih brodova. Sačuvana tek u arheološkim ostacima. 06 Sv. Marija u Zadru - Izvorna romanička crkva iz 11. st., koja je kasnije znatno pregrađena, pokazuje izrazite sličnosti s grupom crkava kojima na čelu stoji Sv. Petar u Drazi. Sa sjeveroistočne strane sagrađeni su zvonik i dvorana kapitula (između 1105. i1111.). Na njima se romanika očituje u punoj zrelosti (skladni odnosi ploha i volumena, fino klesani kubični kapiteli, friz palmeta, pojasnice, križno-rebrasti svod), te predstavljaju prvi spomenik zrele romanike u Hrvatskoj. Gornji katovi zvonika restaurirani su u 15. st. 07 Zvonik Sv. Teodora (Gospe od Zvonika) u Splitu - 11. st. 08 Benediktinska bazlika na Lokrumu - Ruševine trobrodne troapsidalne bazilike, vjerojatno iz 11. st. 09 Sv. Krševan u Zadru - Posvećena 1175. Trobrodna, troapsidalna bazilika duga bez apsida 30, a široka 18 m. Portal ima strmi zabat i unutar njega srpaste lukove koji uokviruju lunetu. Uz dovratnike su izvorno stajala dva stupa i podržavala zabat. Pročelje je raščlanjeno slijepim arkadama na stupićima. Ploha jugozapadnog zida raščlanjena je nizom od dvanaest slijepih arkada koji se naslanjaju na tordirane polustupovie. Na glavnoj apsidi se ispod strehe nalazi otvorena galerija, a na bočnima niz malih arkadica. Unutrašnjost raščlanjuju arkade od po četiri stupa s korintskim kapitelima i dva pilona sa svake strane. 10 Katedrala Sv. Stošije u Zadru - Trobrodna bazilika sagrađena u 12. i 13. st. (dvije građevne faze) na ranokršćanskoj osnovi. Naos je širok 20, a dug 34 m. Na tu se osnovu nadovezuje prostrana polukružna apsida istaknuta u prostoru. Dvije bočne apsaide su upisane u zidnu masu. Podijeljena je kolonadama u tri broda. Nad srednjim je otvorena krovna konstrukcija, a nad bočnima galerije rastvorene heksaforama. Prezbiterij je uzdignut i pod njim se nalazi kripta. Pročelje je raščlanjeno nizovima stupova, lukova i slijepih arkada, te sa tri portala ukrašena skulpturama. Sjeveroistočna fasada raščlanjena je nizom galerija. 11 Sv. Nikola kod Nina 12. st. Po trolisnoj (trikonhalnoj) koncepciji vezana uz tradicije starije arhitekture. Umjesto kupole, u središtu ima križno-rebrasti svod, kojeg se pojasevi produžuju do poda, prekinuti tek u kapitelnoj zoni profiliranim impostom. Portal je karakterističnih romaničkih odlika. 12 Sv. Krševan na Krku - Gotovo identična Crkvi Sv. Nikole kod Nina, samo nešto rustičnije obrade, posebice portala.
2

13 Katedrala Sv. Marije i Sv. Kvirin u Krku - Katedrala je sagrađena u 12. st. na ranokršćanskoj osnovi, a pregrađena u doba gotike. Crkva Sv. Kvirina dvokatna je građevina povezana velikim lučnim otvorom (danas zazidanim) s katedralom. Tipski pripada skupini palatinskih kapela. Sagrađena je koncem 12. st. za biskupa Ivana. Pretpostavlja se da je prvotno bila zapadna galerija krčkih knezova, da bi kasnije predstavljala portik katedrale s različitim funkcijama. Izgleda da je centralni travej izvorno bio otvoren, te omogućavao komunikaciju među katovima, a naknadno (koncem 13. st.) dobio križno-rebrasti svod. 14 Sv. Ambroz u Ninu - 13. st. (pregrađena u 14. st.). 15 Sv. Mihovil u Rogovu 16 Sv. Kuzma i Damjan na Ćokovcu 17 Sv. Vid na Pagu 18 Sv. Ivan u Preku - 11. st. Kvadratna apsida je plod kasnije pregradnje. 19 Sv. Martin u Diklu - 12. st. Pravokutni prostor presvođen s tri križna svoda odijeljena pojasnicama. Polukružna apsida. Lezene s vijencem slijepih arkadica i konzola raščlanjuju izvana uzdužne zidove. 20 Sv. Petar u Kuli Atlagića - Konac 11. st. 21 Sv. Vid u Dobrinju na Krku - Na pročelju ima vitak zvonik ukrašen s tri strane plitkim slijepim dvojnim lukom. 22 Sv. Ivan u Banjevcima - 12/13. st. Pravokutni naos s poluvaljkastim svodom ojačanim s dvije pojasnice. Polukružna apsida. Masivan zvonik zauzima čitavu širinu pročelja. Izvana zidovi pojačani kontraforima koji ne odgovaraju rasporedu unutrašnjih elemenata. 23 Sv. Bartul u Petrčanima - 12/13. st. Pravokutni naos presvođen poluvaljkastim svodom s polukružnom apsidom. Cijelu širinu pročelja zauzima masivni zvonik. 24 Zvonik župne crkve u Ninu - Rustično građen. Vjerojatno nešto kasniji od zvonika Sv. Marije u Zadru (13. st.). Ima četiri kata, od kojih tri gornja imaju bifore (one na četvrtom katu uokvirene su srpastim lukovima). 25 Katedrala Sv. Lovre u Trogiru - Gradnja započeta 1213. Trobrodna troapsidalna bazilika bez galerija. Križno-rebrasti svodovi dodani u 14. i 15. st. (izvorno su bili predviđeni samo svodovi nad bočnim brodovima). Portik konstruktivno vezan s crkvom (zamišljen u doba gradnje). Bilo je predviđeno da ga flankiraju dva zvonika, no sagrađen je samo jedan (u gotičkim i renesansnim oblicima). Portal bogato krašen skulpturom (majstorRadov an). 26 Sv. Ivan u Trogiru - Prva polovina 13. st. U malom ponavlja odlike katedrale, a četvrtastim svetištem nagovješta oblik ranogotičkih redovničkih crkava. U luneti portala "Agnus Dei". 27 Zvonik katedrale u Splitu - Sačuvan u kopiji iz 19. st. U usporedbi sa rapskim zvonicima pokazuje veće bogatstvo arhitektonske dekoracije i raščlanjenosti ploha. Započet sredinom 13. st., no gradnja se produžila duboko u 14. st. Bogato skulptorski ukrašen. 28 Sv. Marija na Mljetu - Jednobrodna crkvica s kupolom skrivenom u četvrtastom tamburu.

3

pregrađena u gotičkim oblicima.Zvonik iz 12. na završetku otvoren monoforama sa sve četiri strane. Ilija u Balama . Juraj u Belcu . Foška kod Peroja 40 Sv. Martin u Lovreču u Istri 33 Sv. Vitak i proporcionalan četvrtasti zvonik otvoren je u podnožju polukružnim lukom koji otvara ulaz u crkvu. st. Nad desnom bočnom apsidom uzdiže se zvonik.29 Stara katedrala u Dubrovniku .Pravokutna građevina s polukružnom apsidom 4 . Juraj u Završju . Na vanjskim je plohama imala dekorativnu galeriju i istaknute lezene. galerijama i kupolom. Rok u Roču 41 Sv. a bočne polukružnog).Djelo majstora Mihe Brajkova nastalo nakon 1317. 37 Mala Gospa kraj Bala 38 Sv. 34 Sv.Romanička građevina. st. Vid u Dravogradu . 44 Sv.Romanička građevina građena opekom.Poznata tek po arheološkim ostacima. Sofija u Dvigradu .12. 31 Romanička palača u Trogiru .Pravokutna građevina s upisanim apsidama (glavna elipsoidnog tlocrta. 36 Sv. 46 Sv. 45 Majka Božja u Bapskoj . st.11.12/13. Mihovil nad Limskim kanalom 35 Sv. 30 Klaustar franjevačkog samostana u Dubrovniku . Istra 32 Sv. Trobrodna bazilika s jednom apsidom. Martin kod Lovčića . Jelizej u Draguću 42 Sv. Juraj Stari u Plominu Sjeverna Hrvatska 43 Sv. st. Pravokutna građevina s četvrtastom apsidom (nadsvođenom nad trompama)utopljenom u zidnu masu. Vincent u Svetvičentu 39 Sv. pregrađena u doba gotike. Završava romaničkim biforama. a zidne plohe ukrašene su izvana plitkim udubinama (nišama) koje u gornjem dijelu imaju par slijepih arkadica.

st. Vladar na prijestolju. 06 Rab (katedrala Sv.Posebnu grupu unutar korpusa romaničke skulpture čine velika drvena raspela. u kojima tijekom 11. Petra) . lik ratnika). st. simboli evanđelista. .). . Pohod mudraca).Kapiteli (11. Supetarska draga (crkva Sv. Maiestas Domini. Navještenje.Centralno područje romaničke skulpture u Hrvatskoj predstavlja Dalmacija u kojoj se nalaze najizrazitija djela. .Djelovi tranzene iz Biskupija kraj Knina (druga pol.) obilježeno je značajnim djelima u Puli (portal franjevačke crkve). paunova.Tijekom 12.Pluteji iz crkve Sv. lava). 03 Split (krstionica Sv. stoljeća narativno-ilustrativni prizori u kojima dominira ljudski lik odnose prevagu nad ornamentalno-simboličkim. Nediljice (prva polovina 11. Bijeg u Egipat. Skulptorska oprema crkve Sv. Petra i Mojsija u Solinu ili iz splitske katedrale. Ranoromaničko doba 01 Zadar (Arheološki muzej) . Rođenje. Dijelovi pluteja (oko sredine 11.Kapiteli (prije 1059. 02 Zadar (crkva Sv. skulptorski ukras zvonika katedrale). Rođenje. Poklonstvo mudraca / Pokolj nevine djece. Rudinama i Iloku. figuralni motivi pasa.. . Vizitacija. U Istri je monumentalna kamena skulptura slabo došla do izražaja.. te u Glogovnici. skulptorski ukrašen kapitel. te iskazuje izracitu crtu rustičnosti... no načuvano je nekoliko vrijednih drvenih raspela. .). . Bogorodica s Djetetom.Zabat s likomBogor odic e iz Biskupije kraj Knina (druga pol. sačuvana na području Istre i Sjevernog Primorja. druga polovina 11.. Trogiru (dijelovi portala katedrale) i Dubrovniku (klaustar franjevačkog samostana).Djelovi oltarne ograde (iz crkve Sv. st.Ciborij prokonzula Grgura (1030. Danas u Arheološkom muzeju u Zadru. skulptura poprima monumentalni karakter. 05 Rab.). likovi orlova nad impostima (oko sredine 11.U vrijeme kasne romanike (13..ROMANIKA: SKULPTURA . st.-36.Posjet mudraca Herodu. no pojedini spomenici odaju i snažno prisutan bizantski utjecaj. 11. Pentagram . st. stoljeća. grifona. a u Sjevernoj Hrvatskoj sačuvani su tek sasvim skromni ostaci romaničke plastike u zagrebačkoj katedrali. 11. Marije) . Navještenje). stoljeće) najznačajniji centri postaju Trogir (Radovanov portal) i Split (Buvinove vratnice. Lovre ukazuje na za to doba izrazito moderan likovno-ikonografski koncept (Maiestas Domini na zabatu portala. te je moguće pratiti razvoj plastičkog izraza. Navještenje..Prijelazno doba između romanike i gotike (početak 14.) ukazuju na uzore akvilejskog kruga. 5 . st. Lovre) . Zadru (portal katedrale). Vizitacija.. . st. u zreloj romanici. 04 Split (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika) . st. Ivana) .). Kapitel s ljudskim likom. voluminozne skulpture orlova). Krštenje Kristovo).Početke romaničke skulpture nalazimo u djelima proizašlim iz tradicija predromaničke plastike.Portal (oko sredine 11. Danas u Arheološkom muzeju u Zadru. st. uklapajući se u tijekove zapadnoeuropske likovne prakse (skulptorski ukras zadarske katedrale).

Portal (1314.).Drvene vratnice (1214. st. majstorBuv ina. Staš (majstorOtto)." Likove Adama i Eve izradio je tzv. Sv.) dijelom je ugrađen u novo (iz 13. 12. 11 Trogir (katedrala Sv.) upućuje na apulske uzore. Fumije) .. 12. Pranje nogu. Stošije) . a Radovanovo su djelo nastavili učenici tijekom druge polovine 13.Drveno raspelo zvano "Veli Buoh" (13. prikazi mjeseci. "Majstor Pranja nogu" (Bijeg u Egipat. Rađeno po uzoru na pulsko. . PER RADUANUM CUNCTIS HAC ARTE PRECLARUM UT PATET EX IPSIS SCULPTURIS ET EX ANAGLIPHIS . 20 Trogir (katedrala) ..). st.). Krševana) ..): Apostoli. Ruke nisu originalne. Bogorodica s Djetetom. Krštenje. . 08 Zadar (katedrala Sv.Uskrs nuće).).. Nikole) . .. st. st.).).Romaničko-bizantske kamene ikone (13. prizori iz Života Kristova).Drveno raspelo (kraj 13.Dijelovi portala (13-14. Frane) .). 15 Susak (crkva Sv. Marije) .Kapiteli (12.Luneta portala (1324. st. Dujam. 14 Galižana (stara župna crkva) .).. lavovi.).Drveno raspelo s tragovima polikromije (13. telamoni. . majstor Radovan. 19 Zadar (katedrala) . Stošija . stupci ukrašeni florealnim motivima i simboličnim scenama) izradio je oko 1240.Propovjedaonica sa skulptorski ukrašenim kapitelima (13. Bogorodica s Djetetom. Stošija na lomači.Skulptorski ukras zvonika (13.) slični su splitskim.. Krševan i Sv. st. telamoni i lavovi.Skulptorski ukras starog pročelja (iz 12. Sv.Ciborij i propovjedaonica (13.Navještenje. Iskušenje Kristovo. st. 10 Split (katedrala Sv. Doba kasne romanike i rane gotike 18 Pula (crkva Sv. 17 Gračišće (crkva Sv.Skulptorski ukras pročelja (druga pol. st.Korska sjedala (13.Reljefne konzole (12/13. 09 Zadar (crkva Sv.. 16 Pula. Sv.Zrelo romaničko doba 07 Zadar (SICU) .Sv.Kapiteli (12.Drveno raspelo s ostacima polikromije (12/13.). ..). st. st.: "Majstor Raspeća" (Anđeli. Ulazak u Jeruzalem. Stošija).) izrazito rustično oblikovane (danas u Muzeju Požeške kotline u Slavonskoj Požegi i Arheološkom muzeju u Zagrebu). . Uhićenje i Bičevanje. Drvena raspela 13 Bale (župna crkva) . st. st.Najznatniji dio portala (luneta. Petar i Sv. . u kasnoromaničkim i ranogotičkim oblicima. st. Lovre) . st. Apostoli) 6 . st. Potječe iz porečke biskupije. Krist).Raspeće s donatorima.Dijelovi ambona iz katedrale (druga pol. st.). o čemu svjedoči natpis: ". st. . st. st. Sv. 12 Rudine u Slavoniji . "Majstor Adama i Eve".Drveno raspelo (13/14. figuralne konzole. Stošija.. -Navješ tenje. Sv.

st. stoljeće).).Slikarstvo dalmatinskih gradova. južna se oblast izrazitije priklanjala Bizantu. u 12. te razvijanjem osjećajno neposrednijih likova. . stoljeću. zajedničkim za čitav jadranski bazen.21 Šibenik (samostan benediktinki) . Dok je sjeverni dio bio uvelike ovisan o Veneciji. Relativna brojnost slikanih raspela čini taj segment našeg spomeničkog blaga važnim dijelom europske umjetničke baštine. a srednji ostvario razmjernu neovisnost pod okriljem ugarsko-hrvatske države. Foške kod Peroja. sve se više proširuje izrada slika na drvu. to jest prostor na kojem se prepliću zapadni i istočni utjecaji i na kojima se gradila jedna specifična likovna kultura (adriobizantizam).Najveći dio sačuvanih djela nalazi su u primorskom pojasu (Istra. uslijed još uvijek dovoljno nerasvijetljenih razloga. u ukupnosti romaničkog slikarskog izraza u Hrvatskoj. S druge strane.Ipak. . Mihovila nad Limom i Sv. te slike su se od bizantskih uzora razlikovale po odsutnosti svetosti u sebi. općenito je doba lagane stagnacije romaničkog likovnog izraza u Europi. Najistaknutiji segment slikarstva ovog razdoblja predstavlja grupa slika na drvu s prikazom Bogorodice s Djetetom. uočljivo je da apokaliptička tematika zapadnjačkih izvora nije uspijevala nadvladati arhaičnu idejnost trijumfalnog kršćanstva uraslu u kulturu čitavog Jadrana. sasvim na tragu širih europskih kretanja. 7 . a fragmentarnost sačuvanog dodatno otežava rekonstrukciju razvojnih tokova hrvatskog romaničkog slikarstva. zmajeva i ljudskih glava u zakasnjelim romaničkim oblicima. Takve su prilike nužno dovele do određene heterogenosti likovnog izraza na našem tlu. . 1327-48. kojih masovna proizvodna počiva na sasvim određenim estetskim idealima.). ROMANIKA: SLIKARSTVO .Klaustar (majstor Mihoje Brajkov. čitavo je primorje bilo podijeljeno u tri dijela koja se dosta jasno razlikuju na umjetničkom planu. Heksafore s dvostrukim kapitelima ukrašenim likovima životinja. godine. Premda raspolažu mnoštvom bizantskih posuđenica tipološke i morfološke naravi. donekle izolirano od dalmatinskih kretanja.Razdoblje kasne i okasnjele romanike (13. koja iskazuju uočljivo odvajanje od bizantskih tradicija i priklanjanje Zapadu.Nakon 1200. . preraslo je u pravu regionalnu tradiciju. koje svjedoče o običaju potpunog oslikavanja unutrašnjosti crkava. Ivana na Šipanu. što nužno izaziva težnju i ka prirodnijoj uvjerljivosti.Polikromirani keramički kip Bogorodice s Djetetom (13/14.Tijekom zrelog romaničkog razdoblja. . širilo je svoje utjecaje na ruralne sredine u zaleđu (Srima). . uslijed čega u našim krajevima jača jedna provincijalna crta. Sv. Dalmacija).Najprisniji odnos s europskim likovnim kretanjima očituju djela knjižnog slikarstva. . istarsko zidno slikarstvo. . 22 Dubrovnik (franjevački samostan) .Pri formiranju likovnog jezika na području Hrvatske u doba romanike odlučujuću je ulogu odigrala sredozemna komponenta.Iz predromaničkog i ranoromaničkog razdoblja sačuvane su cjeline u crkvama Sv.

Navještenje. Utjecaji otonske umjetnosti. Mihovil (druga polovina 11. Bizantski (makedonski) utjecaji karakteristični za širi krug venecijanskog slikarstva (Aquileia).Prizori iz života Sv. Freska. Martina) . 18 Trogir (samostan Sv. Ivan Krstitelj (druga polovina 11.Kristovo Uzašašće (11. Istra (crkva Sv. .Niz svetaca u srednjem pojasu bočnih apsida (11. stoljeća).Arhanđel Gabrijel (1111. Tempera na drvu. Ivana) .Riznica katedrale) .zetski vladar Mihajlo (druga polovina 11. stoljeće).).Svetac (kraj 12.Niz crkvenih otaca u apsidi (druga polovina 11. Freska . Prikazanje u hramu.Bogorodica između dva sveca (prije 1120.Sv. Zrelo romaničko doba 07 Zadar (zvonik i kapitularna dvorana crkve Sv. Freska u sjevernoj apsidi.). Tempera na drvu. 09 Zadar (crkva Sv.iz katedrale) . 16 Hvar (katedrala) . 12 Zagreb (Metropolitana) . stoljeće). Ivana . Ulazak u Jeruzelem. Freska. 05 Dubrovnik (katedrala) .Evanđelistar (oko 1230. Jerolima) . stoljeća). Freska. 10 Zadar (crkva Sv. Marije) .Evanđelistar MR 153 (11. 04 Ston (crkva Sv. stoljeća). 02 Sv. Bizantizirajuće odlike 06 Šipan (crkva Sv. stoljeća). 8 . Tempera na drvu. Stjepana (11. stoljeća).Sv.Slikano raspelo (sredina 12. Martin u Lovreču Pazinatički (crkva Sv. stoljeće).Orač (kasno 12.Sv. 15 Hum (crkva Sv. stoljeća). stoljeća).Krist u slavi . Freska u apsidi prednje crkve. Freska.Apostoli (početak 12. Izrazito zapadnjačka ikonografija. stoljeća).Bogorodica s Djetetom (prva polovina 13.Donator . stoljeća). stoljeća). Freska nad apsidom. Freska u biskupskoj grobnici. 11 Zadar (samostan Sv. 17 Zadar (SICU .Raspeće (12. Freska na zidu nad oltarom. Mihajla) . Freska. Krševana) .Bogorodica s Djetetom (sredina 13. Freska 08 Dubrovnik (katedrala) . stoljeće). Kuzma i Damjan (kraj 12. Foške) .Evanđelistar (12. 03 Peroj (crkva Sv. stoljeće). 13 Split (Riznica katedrale) .Predromaničko i ranoromaničko doba 01 Limska draga. stoljeće). stoljeće). Mihovila) . Petra Starog) . Frane) . Freska. Freska. 14 Srima kod Šibenika (Gospa od Srime) .). Vjerojatno francuski rad.

Freska u apsidi 27 Poreč (Eufrazijeva bazilika) -Navješ tenje (1277. 26 Draguć (crkva Sv. stoljeća).iz Gospe od Zvonika) . 32 Split (Arheološki muzej ."Bogorodica benediktinki" (oko 1300. Mozaik na ciboriju. Freska u sakristiji.Galerija umjetnina) . 22 Split (Riznica katedrale . u 14. 33 Zadar (samostan Sv.iz samostana na Sustipanu) . 20 Zadar (SICU . Donat (prva četvrtina 14. Tempera na drvu. stoljeće). stoljeća).).Bogorodica s Djetetom (posljednja četvrtina 13. stoljeća). Tempera na drvu.Bogorodica s Djetetom (posljednja četvrtina 13. Freska u sakristiji.Krist između Bogorodice i Sv. Svete žene na praznom Kristovom grobu (antifonar F) 9 .). Tempera na drvu. stoljeća).Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. Ivana Krstitelja (prijelaz 13. Tempera na drvu. 21 Split (Riznica katedrale . stoljeće).Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. stoljeće). .Raspelo (kraj 13.Sv. Marije) . Frane) .iz samostana Sv. Ivan Krstitelj (kraj 13. Freska. stoljeća).). Tempera na drvu.Triptih s Bogorodicom i svecima (oko 1300. stoljeća) Freska na unutrašnjem zidu pročelja. 23 Split (samostan Sv. stoljeća). stoljeća). Šime) . Tempera na drvu. 30 Zagreb (Metropolitana) .Deisis .Jišajevo stablo (prva četvrtina 14. Tempera na drvu. u 14. Klare) . Elizeja) -Raspe će (Prijelaz 13. 31 Zadar (SICU) .Ras peć e (početak 14. Tempera na drvu.iz crkve Sv. 25 Donji Humac na Braču (župna crkva) . stoljeća). .Svetački likovi (kraj 13. 24 Zadar (katedrala) .Razdoblje kasne i okasnjele romanike 19 Šibenik (Zbirka umjetnina šibenske biskupije) . 29 Zagreb (katedrala) . stoljeća). 28 Zadar (SICU .Tablica s minijaturom Raspeća (druga polovina 13."Ugljanski triptih" (prva polovina 14. stoljeća). stoljeća) Freska u južnoj apsidi. Venecijanski slikarski krug.Misal MR 62.Sv. .Minijature u antifonarima (14.

Navještenje. 23 x 26 x 70 cm). Vlaha) .. . st. st. 18 Zadar (SICU) . Drvena škrinjica obložena srebrnim limom s iskucanim likovima i kompozicijama (Deisis. Bogorodica. st. 17 Rab (katedrala) .Milonić.. Vlaha u obliku glave. Sv.relikvijar Sv.ROMANIKA: PRIMJENJENA UMJETNOST .) . 16 Dubrovnik (Riznica crkve Sv."Ladislavov plašt" (11/12. Na podnožju likovi anđela u plitkom reljefu. 15 Bribir.. Grgura (12/13. Izidora (druga pol.Đuro. Očituje izrazite bizantske uzore. sveci i simboli evanđelista). Vinodol .Relikvijar glave Sv. Kristofora. Kazula od svilenog damasta s figuralnim vezivom od pozlaćenih srebrnih niti protkanih višebojnom svilom..Relikvijar Sv. st. Drvo obloženo srebrnim limom.).Najveći broj umjetnina sačuvan je na području Dalmacije. braća Matej i Aristodije Zorobabelovi iz Apulije. Iskucani srebrni reljefi (Smrt Sv. a na poklopcu poprsja svetaca. Krševan. Stošija).Relikvijar Sv. 20. Srebro.Relikvijar Sv. st. Sv. drago kamenje.. st. Grgur. gdje su zabilježena i imena zlatara koji su djelovali u doba romanike (Grupša. Krist.).).).5 cm). Potpis majstora: OPUS MILONIGI. 19 Split (riznica katedrale) . ukrašen emajlom (11/13. emajl. st.5 cm). Sv.5 x 15 x 20. Jakova (konac 11.) 10 . 12.Ruka . Kristofora ( prva pol. Susret Joakima i Ane. 14 Zagreb (Riznica katedrale) . 12. . st. Šimun. 16 x 16. dijelom pozlaćeno.Pozlaćeni križ krbavskih biskupa (12/13.Na kutiji valjkastog oblika iskucani su likovi apostola pod arkadama.Relikvijar u obliku škrinjice (11/12.

st. te uglavnom nerazvedenu zidnu masu.) Graditelj i klesar. . Najvažnije mu je djelo klaustar samostana Male Braće.Na području Sjeverne Hrvatske uglavnom prevladava tip jednobrodnih crkava s presvođenim svetištem poligonalnog završetka i prostranijom. nešto širom i pravokutno izduženom lađom. U Dubrovniku radi na palači Sandalja Hranića (1429. uvode franjevci tip propovjedničke crkve (Zagreb. Od 1437. Franje u Ankoni i crkvu Sv. st. stupa u nauk kod Petra Pozdančića. Radi još i u Blatu na Korčuli. radi u Dubrovniku. Kneževoj palači (1439. Stjepana). Pula).). (Zagreb.). te učestalijih kvadratnih apsida umjesto polukružnih. paralelno s barokom (Zagreb. 1676. 11 . st.) Talijanski graditelj. Tipologija malih građevina gotovo se ne mijenja u odnosu na romaničko doba.Armirigus (druga pol. Knežev dvor).GOTIKA: ARHITEKTURA . .) Graditelj i klesar.Rana gotika počinje se u Hrvatskoj pojavljivati od sredine 13. Velika česma. st.). Sagradio crkvu Sv. nerazvedenih zidnih ploha s uskim izduženim prozorima šiljastolučnog završetka. Radi uglavnom u Dubrovniku. naslijeđuje njegovu radionicu u Veneciji (1421. gdje je u pozno doba češća zvjezdasta mreža. 1441. 1327-48.Mihoje Brajkov (14. 1415. st. . Surađuje s Jurjem Dalmatincem (isporučuje kamen za crkvu Sv. do 1443.) Sagradio kapelu Sv.).) i na palači Šiška Đurđevića (1452. osim upotrebe prelmljenih lukova i svodova. . katedrala.Uz obalu je redovit tip jednostavnih propovjedničkih crkva pravokutnog tlocrta s otvorenim drvenim krovištem i s kvadratnim apsidama (ili apsidom) presvođenim križno-rebrastim svodom. . Splitu i Sinju. 1406-27. Marije u Gračišću. crkveni svod u Lepoglavi. st. st.Onofrio di Giordano della Cava (15.) Graditelj i kipar iz Bara. gradi s Ratkom Brajkovićem drugi kat zvonika korčulanske katedrale. . Zadar.. Vidljiva je privrženost najjednostavnijim konstruktivnim principima. . s pomoćnicima gradi lađe i prizemlje zvonika korčulanske katedrale.Dente (15. katedrala. Invencija se najčešće ispoljavala u konstrukciji svodova.Graditelji: . 14.. gradi s pomoćnicima drugi kat zvonika korčulanske katedrale. kapela Sv. Gradio kule u Korčuli i Trogiru.) Graditelj iz Korčule. uglavnom kao projektant čije su planove (osobito skulptorski ukrašene dijelove) izvodili drugi majstori. st.Hranić Dragošević (14/15. Albertalov mrežasti svod. . Antuna Opata u Žminju. Ivana u Šibeniku). Najvažnije mu je djelo Knežev dvor na Šipanu (1448. radi u Dubrovniku (vodovod. st. U Kneževu dvoru u Dubrovniku gradi svodove u prizemlju i stube po uputama Onofrije della Cave. U drugoj polovoni 13. pa gotičke forme traju još i u 17. te 1421.) Graditelj. Od 1436. .).. Mala česma.Ratko (Alegretto) Ivančić (15. st. Izraziti renesansni oblici u Sjevernoj Hrvatskoj ne dolaze do izražaja. 1642. 1435-40.Ratko Brajković (15. koja zadržava dosta skromnu obradu portala i prozora.

Andrija Desin (druga pol. samostan Sv. radi na šibenskoj katedrali (kapela Deše Jakovljeva prvi travej sjeverne lađe). crkvu Sv. pod vodstvom Jurja Dalmatinca. st.) Graditelj i kipar. s prekidima.Pavao Vanucijev iz Sulmone (14. . 14. Mihovila u Zadru (graditelj Pavao iz Sulmone). te izgradio kapelu Sv. na kuli u Trogiru. 1448-52.Marko Gruato (15.Marin Radojev (15. Ponovo radi na katedrali od 1446. 1464-66. Zajedno s Nikšom Račićem presvodio glavni brod trogirske katedrale (1431-36. do 1448. Katarine (graditelj Nikola Arbušanić). Do 1441. radi na luci. obnavlja utvrde u Zadru.Lorenzo Pincino (15. radi u Rijeci na proširenju crkve Sv. Marije u Pagu (svetište).) Graditelj i klesar. radi u Veneciji (vjerojatno u radionici Giovannija i Bartolomea Bona). . Od 1441. 1442-46. crkvi San Francesco delle Scale.) Trogirski graditelj. Izradio nacrte za apsidu crkve Sv.).) Talijanski graditelj i kipar. Jerolima sa sjeverne strane katedrale (1438. aktivan na izgradnji novog grada (zborna crkva. biskupska palača . 1438. st. . . Zajedno s Markom Gruatom presvodio glavni brod trogirske katedrale (1431-36. Mala Papalićiva. Samostalno gradi crkvu Sv.) Zadarski arhitekt. st. započinje s bratom Pavlom gradnju zborne crkve Sv. st. st.) Kipar i Graditelj iz Venecije. . .). Do 1441. 1444. protomajstor gradnje mletačkog kaštela u Trogiru.) Graditelj iz Zadra. a u Pagu je od 1443. Jerolima sa sjeverne strane katedrale (1438-46. 1398.Antonio di Pier Paolo Busato (15. radi na zidinama Paga.Juraj Matijev Dalmatinac (oko 1410.). U Splitu gradi s pomoćnicima palače (pokraj zlatnih vrata.) Talijanski graditelj i kipar.. zaposlen je u službi Dubrovačke republike na gradnji utvrda (kula Sv. Mihovila u Zadru.46. Marije u Starom Pagu. 1443. Eufemije u Kamporu). gradi u Zadru pregradu u crkvi Sv. apsidu crkve Sv. protomajstor gradnje šibenske katedrale (poslove. Spasa u Zadru.).uglavnom preko pomoćnika). st. ..Nikša Račić (15. a 1424. Nakon 1420. st. obnavlja zvonik trogirske katedrale (prvi i drugi kat). Frane.) Protomajstor gradnje korčulanske katedrale od 1441. 1420. . U Ankoni je radio na Loggia dei Mercanti (1451-58. . Djelovao u Zadru i Pagu 13861400. 1468..) Projektant prve faze šibenske katedrale. .) Graditelj iz Venecije. sudjeluje u prvoj fazi gradnje šibenske katedrale. Od 1435. zidine. st. radi na trogirskoj luci .Matej Gojković (15. st. gradi novo pročelje zborne crkve Sv.Frane Jakovljev (Francesco di Giacomo) (15. te izgradio kapelu Sv. Gradi cisterne u Šibeniku (u suradnji sa zadarskim majstorima Markom Petrovim Puljizom i Jurjem Mihovilovim). kulu 12 .1473/75.. vodi do smrti). Katarine. st. . radi na Rabu (palača Kolona Crnote. st. S majstorom Stjepanom 1422. Cipici . Petra u Grebaštici.). 1392. 1423.) Trogirski graditelj. gradi sakristiju crkve Sv.). Marije. Po nacrtu Andrije Desina gradi 1389. te na crkvi augustinaca.Giacomo Correr iz Tranija (15..). Vjerojatno glavni majstor bočnih brodova katedrale.Juraj Dimitrov (15. Minčeta .

radio na crkvi Sv.rebrastim svodovima (rješenje slično onom u Troyesu). 08 Križevci (crkva Sv. st.Nikola Bilšin Bilšić (15. sačuvane su tek ruševine monumentalnog pročelja (oko 1300. oltari). st. Nikole u Tihlićima (Kula Atlagića). Zvonik na pročelju izveden je u doba renesanse. Građevina je barokizirana u 18. Petra u Poljani na Ugljanu. pregrađuje s Ivanom Spanžićem crkvu Sv.) Zadarski graditelj. a 1445. 07 Oštarije.Od cistercitskog samostana. 1426. . sagradio svodove sakristije zadarske katedrale.. Marije) . 1438-53.Nikola Grgurov Bilšić (15. st. st. Barokizirana u 18. st.. Filipa i Jakova) . Marka) . gradi s Vukom Slavogostovim i Jurjem Đurđevićem crkvu Sv. st. koji se spominje od 1211. Luke u Kamenjanima (Škabrnja).Gotički svodovi nad lađama. Stjepana) . . Iskopavanja su otkrila tragove trobrodne presvođene crkve (51 x 20 m) sa starijom zaobljenom apsidom. 1444. Mihovila na Ugljanu (graditelji Grgur i Bilša Bilšić). ) Zadarski graditelj.). koju su podigli Frankopani 1451. 1397.Luka Ivana Gaje iz Nina (14/15. Marije u Zadru. (svodovi. Karlovac (samostan Sv. Južni portal ukrašen je s petnaest skulptura. (dolazak biskupa Timoteja iz Francuske). gradi s Ivanom Alegretovim sklonište za gubavce u zadarskom pregrađu. 05 Čazma (župna crkva Sv.). . 13 . te vjerojatno i za pregradnju crkve Sv. Ističe se razvedenošću svođenja asimetričnog prostora.utvrde Sv.Utemeljena na mjestu romaničke bazilike nakon 1276. . Ogulin (župna crkva Sv. 1398. Križa) .Osmerostrana građevina s peterostranom apsidom. kada je dobila i zvonike na pročelju (Herman Bollé). te nadograđivan u 18.Trokatna kapela iz početka 15. dok zidovi nekadašnjih lađa s gotičkim dovratnicima čine dvorište. st. 06 Brinje (kapela Frankopanskog grada) . Temeljito je obnovljena u neogotičkim oblicima. presvođena rebrastim svodovima. pregrađuje zvonik crkve Sv. 02 Zagreb (crkva Sv. i 20. Jurja) . Jednobrodna građevina s izduženom poligonalnom apsidom presvođenom križnorebrastim svodovim i s kontraforima. Sagradio je gotičke crkve u Zaglavu (1458. 03 Medvedgrad (kapela Sv. temeljito pregrađena u kasnogotičkim oblicima u 15.Prvotno velika trobrodna gotička građevina. Sjeverna Hrvatska 01 Zagreb (katedrala Sv. 04 Topusko.Trobrodna romaničko-gotička građevina s četverokutnim svetištem i transeptom. svetište i kontrafori izvedeni su na romaničkoj osnovi u drugoj polovini 14. st. Tri poligonalne apside presvođene su vitkim križno.Juraj Lukačević Zavaliska (15.Ranogotička građevina s početka 14. (njemački graditelji pod vodstvomIvana "parlera"). Marije Magdalene) . st. Sada kao crkva služi obnovljeno svetište.) Zadarski graditelj. st. Kuzme i Damjana na Ćokovcu.. s gotičkim portalom i križno-rebrastim svodovima kripte i kata. st. Kasnije dodane lađe sagrađene su po uzoru na njemačko graditeljstvo.) Zadarski graditelj.) i Salima (1465.

Zvonik nad pročeljem podignut je u 19. te ponovo 1900-06. Izduljeno gotičko svetište. Zagorje 10 Remetinec. Dimitrija / Sv. st.Građevina iz 1280.Kasnogotička građevina. Osvijetljeno je visokim dvodjelnim prozorima s mrežištem. Samostan s četverokutnim klaustrom sagrađen je istodobno s crkvom. pregrađena u Istarsku sabornicu. pregrađena u 18. st. te visoko podignutog otvorenog drvenog krovišta. poduprto kontraforima. Istra 19 Pula (franjevačka crkva) . (majstorArmirigus). Barokizirana u 18. koje se prema lađi otvara šiljastim trijumfalnim lukovima. 18 Dragotin. Jurja) . st.1280. Marije) . Gotički brod produljen je u 17. Đakovo (župna crkva Majke Božje) . na mjestu starije. U 19. 16 Požega (crkva Sv. 14 .Jednobrodna građevina s izduženim poligonalnim svetištem poduprtim kontraforima. (Herman Bollé). a presvođeno je križno-rebrastim svodovima. Antuna) . 12 Tuhelj. Poligonalno svetište. Primjer crkve propovjedničkog tipa sredozemnog podrijetla.Gotička barokizirana crkva. Lovre) .. Marije) . ima križne i zvjezdaste svodove. Jednobrodna građevina s upisanom četvrtastom apsidom. Niski gotički trijumfalni luk dijeli brod (mrežasti svod na polustupovima) od svetišta (zvjezdasti svod na konzolama). Oslikana freskama s kraja 14. crkva Sv. st. te presvođen mrežastim svodom. st.. 20 Poreč (franjevačka crkva) . Klanjec (župna crkva Sv. st. više puta pregrađivana. 17 Ilok (crkva Sv. golih zidova s rijetko raspoređenim uskim izduljenim prozorima. Slavonija 15 Požega (franjevačka crkva Sv. te mu je pridodat brod i poligonalno svetište nadsvođeno gotičkim križnim svodom. a obnovljen u 15. Duha) . s golemom lađom pravokutnog tlocrta.Jednobrodna gotička građevina s poligonalnim svetištem. Izduženo gotičko svetište poligonalnog završetka presvođeno je križnim svodovima. povećana sredinom 14. Ostali dijelovi su neogotički.Spominje se od 1334.Ima sačuvan gotički svod u svetištu. Ivana Kapistrana) . pregrađen u zvonik. st. presvođena prelomljenim poluvaljkastim svodom..Sagrađena 1381. presvođeno je križnim svodom. Marije) . Nešto je razrađenije trodjelno svetište. 21 Žminj (kapela Sv. 11 Belec (stara župna crkva Sv. st. Varaždin (crkva Sv.Sagrađena krajem 13. poduprto kontraforima. Marije) . Križevci (Crkva Sv.Dvobrodni prostor odijeljen je stupovima s prelomljenim lukovima. st. st. 13 Lobor (Majka Božja Gorska) . U svetištu ostaci gotičkih fresaka.09 Glogovnica.Podignuta oko 1300. U svetištu ima ranogotička rebra oslonjena na konzole. Od prvobitne romaničke građevine preostao je dio koji je u 14. 14 Lepoglava (pavlinski samostan.Jednobrodna gotička crkva.

22 Pazin (župna crkva Sv. Giacomo Correr iz Tranija i Marko Andrijić. st.. st. Buzet (crkva Sv. dobiva drugu lađu. u stilu jednostavnih propovjedničkih građevina. podignute četrdesetih godina 15.Zadužbina Frankopana iz druge polovine 15. Nikša Račići Marko Gruato. Cijeli je kompleks kasnije barokiziran. Trojstva i Bezgrešnog začeća (gotovo skeletnih konstrukcija). U 17. Matej Gojković). Kvarner 26 Rijeka (augustinski samostan Sv. Ističe se bogat kasnogotički portal. 30 Dubrovnik (franjevački samostan s crkvom Sv. gradili su majstori:Marin Radojev. Jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom. 32 Korčula (katedrala Sv. 24 Beram (župna crkva Sv. višekratno obnavljana i dograđivana tijekom 15. Ratko Brajković. sagrađena je nakon 1446. Lovre) . Dalmacija 29 Dubrovnik (dominikanski samostan s crkvom Sv.Crkva je sagrađena početkom 14. u stilu jednostavnih propovjedničkih građevina. Frane) . Ratko(Alegretto) Ivančić. Romaničko-gotički klaustar sagrađen je 1327-48.).zatim Blaž Kalendin. st.14.1431. Klaustar sagrađen u 15. st. 15 . Graditelji: Bonino iz Milana. te prvi i drugi kat zvonika (drugi kat 1422. Hranić Dragošević. 31 Korčula (dominikanski samostan s crkvom Sv. i 16. st. Klaustar je rađen u stilu cvijetne gotike. 33 Split (samostan Sv. Raden. 35 Trogir (crkva Sv. (majstor Mihoje Brajkov). st. (majstori Nikola i Juraj. 28 Dobrinj (župna crkva Sv.Započeta 1481.Utemeljena oko 1405. Gotičkom slogu pripada i rozeta na pročelju. Trobrodna građevina s poligonalnom apsidom. Marije) . Stjepan. a rebra se oslanjaju na konzole.Sagrađen početkom 14. Profilacija otvora ukazje na sjevernjačke utjecaje. st. st.Romaničko-gotički klaustar. Nad svetištem je mrežasti svod. 25 Gračišće (crkva Sv. U 19. st.. Nikole) . te svetište crkve. kao trobrodna bazilika s bujnom gotičkorenesansnom dekoracijom.1441.Svodove. Nikole) . Pravokutna građevina s prelomljenim poluvaljkastim svodom. imaju odlike alpske gotike.1492. st. Dominika) . 27 Krk (kapela Sv. 23 Čepići. i podignuta tijekom 15. st. s prelomljenim gotičkim svodom. Mrežasti svod svetišta djelo je domaćih majstora s početka 16. Vida) . Crkva je sagrađena početkom 14. Jeronima) Kapele Sv. Graditelj Dente. Majstori Matej iz Pule i Petar iz Ljubljane.Romanička građevina. Kasnogotičko svetište ukrašeno je freskama. Sakristija. Stjepana) . Martina) . proširena je još jednim brodom. dobiva starija crkva veliki kasnogotički poligonalni prezbiterij presvođen zvjezdastim svodom. st. st. Mile . 34 Trogir (katedrala Sv. Marka) . Marije) . Ima poligonalni tlocrt i mrežasti svod po uzoru na kontinentalne građevine.1425. Dominika) .. Crkva je obnovljena u 18. Frane) . sinovi Nikole Lovrinog iz Zadra.

Djelomično su sačuvana tordirana rebra svoda. 38 Šibenik (katedrala Sv. Jednobrodna građevina s pravokutnim svetištem presvođenim križno-rebrastim svodom.Posvećena 1280. Split.Gradnja započeta 1443. Križno-rebrasti svod iz prve polovine 16. Mali Ston . Obnovljena je u neogotičkom stilu. Frane) . 43 Zadar (crkva Sv. st. prepravljena 1447-48. svećenik graditelj Luka Ivana Gaje iz Nina. produžena početkom 14. 37 Šibenik (crkva Sv. 16 . Grgura) . 45 Zadar (crkva Sv. Trogir. sagrađena 1249-50. Produžena na način da je u korpus crkve uklopljena romanička stambena zgrada.36 Šibenik (crkva Sv. Urbanizam 47 Dubrovnik. Jakova) . u gotičkim oblicima (pravokutno svetište s križno-rebrastim svodom.Jednobrodna gotička crkvica. Dominika) . Lorenzo Pincino. 39 Ćokovac. Pavao iz Sulmone.Posvećena 1280.Peterokutna kula na ulazu u grad. Korčula 48 Ston. Fortifikacije 50 Poreč (kula) . 40 Pag (zborna crkva Sv. pet tvrđava). nastavljena do konca 15. 44 Zadar (crkva Sv. st. Frane Jakovljev. st. pregrađena u drugoj polovini 14. 41 Pag (samostan Sv.. Kuzme i Damjana) . dva portala).Podignuta početkom 14. Mihovila) . Frane) . (majstori Ivan i Lazar de Pari iz Trsta). Marije Započeta 1443.Pravokutno svetište presvođeno križno . Juraj Dalmatinac. st. 46 Zadar (sakristija katedrale) .rebrastim svodom sagradio je 1389. Antonio Busato. Sagrađen je s dvjema urbanim jezgrama i lukama na krajevima pojasa zidina pomoću kojih je premošten pristup poluotoku (4 km zida. Pašman (samostan i crkva Sv. Zadar. 49 Pag .Križno-rebraste svodove sagradio je iza 1398.Romanička jednobrodna građevina. Izrazito izdužena jednobrodna građevina s kvadratnom apsidom presvođenom križnorebrastim svodom.. Kapelu Mišulić sagradio je nakon 1467.Utemeljena 1432. četrdesetak kula.Pravokutna apsida presvođena je rebrastim svodom.majstori Juraj i Pavao Dimitrovi). Nikola Firentinac. zatim Marko Andrijić i Nikola Alegreti). Ima izrazito fortifikacijski karakter. po nacrtu protomajstora Andrije Desinog.Kapela Gospe od Zečeva.Sagradili su ga Dubrovčani na prevlaci Pelješca od 1335. (apside . (suradnici Jurja Dalmatinca. Radmil Ratković po projektu Jurja Dalmatinca. Margarite) . Asela) . 42 Nin (župna crkva Sv. st.

Sačuvane su dvije velike kule. 55 Dubrovnik (Sponza. Od izvornih dijelova postoji oštećena istočna fasada sa slijepim lukovima ispod vijenca i ostacima kasnoromaničkog skulptorskog ukrasa. Vjerojatno rad Marina Radojeva. Divona Sagrađena 1515-22..Kaštel sagrađen 1438. preuređuje ga u gotičkom stiluOnofrio della Cava iz Italije. 58 Pula (gradska vijećnica) .51 Split (mletački kaštel) . st.Podignuta 1296. (portal izradio Ivan Pribislavljić). Citadela sagrađena nakon 1409. Javne zgrade 54 Dubrovnik (Knežev dvor) .Vjerojatno rad Mateja Gojkovića. ojačan 1414. Dvokatnica s renesansnim trijemom u prizemlju i gotičkim i renesansnim prozorima na katovima. tako da je u njega uklopljen dio postojećih zidina s poligonalnom kulom.Nakon eksplozije oružane 1435. znatno pregrađena u 19. st.Sagrađen nakon 1420.1435. Stambene zgrade 59 Trogir (palača Cipiko) . 52 Trogir (kaštel Kamerlengo) . Gotičko-renesansna građevina s renesansnim trijemom u prizemlju i gotičkim prozorima na katu. 56 Trogir (loža) . Andrija Aleši. 60 Poreč (palača) 17 . 53 Zadar (Kaštel i Citadela) .Oko 1470.. 57 Pag (kneževa palača) .Sagrađena u 15.

. srednjoeuropski. katedrala).I skulptura u drvu doživljava koncem 14. koja je iznjedrila brojne kvalitetne skulptore (Lorenzo Pincino..U kopnenom dijelu Hrvatske prevladala je u 14. Zagreb.. ovisno o podrijetlu utjecaja (gornjoitalski. Marka.. i u prvoj polovini 15. Antonio Busato. Zagreb.. . . a zanemarivala dekorativne elemente u graditeljstvu. član radionice Parlera).). koja se teško odvajala od romaničkih tradicija. prevladavali su venecijanski utjecaji. Andrija Aleši . Vjerojatno import iz srednje Europe. nakon gašenja romaničkih oblikovnih iskustava. stoljeća kiparski zadaci postaju složeniji.Sv.Bogorodica Sućutna (početak 15. stoljeća. Petar Berčić. Ivan Pribislavljić. Taj je likovni izričaj najviše došao do izražaja u rješavanju bitnih kiparskih problema. st.). prateći dozrijevanje likovnog izraza. . Krug južnonjemačke kasnogotičke skulpture. vis.Zagreb. stoljeća u Dalmaciji. 96 cm. polikromirano drvo. mletački). Gradnja šibenske katedrale rezultira stvaranjem velike škole. Uz nove teme inspirirane drukčijim odnosom prema prema realnosti zemaljskog svijeta i osjećajnijim pristupom religioznoj tematici. korske klupe. . Pripada tipu "Lijepih Pietà".. što je usporilo razvoj plastike. vis. . Petar i Pavao (1480-90.Bogorodica s Djetetom (1470-80. a začetak mu nalazimo u djelima Radovanovih sljedbenika na portalu trogirske katedrale.U istarskoj skulpturi. te predstavlja vrhunac kasnogotičkog likovnog izraza u Hrvatskoj.Kiparstvo 14. Brinje. . Stjepan ? (konac 13. Spomenici: 01 Djela anonimnih majstora: .Dolaskom 15. među kojima je oblikovanje punog i uvjerljivok ljudskog lika jedno od najvažnijih. što je uglavnom ovisilo o prihvaćanju talijanskih umjetnika. . rezbareni poliptisi .Gotičko se kiparstvo javlja u okrilju graditeljstva u posljednjoj četvrtini 13.U neprekinutom kontinuitetu razvoja srednjovjekovne skulpture na tlu Hrvatske gotika donosi niz novina. Drvena plastika 14. Zagreb. župna crkva). kruga Jurja Dalmatinca. 190 cm.O prihvaćanju matične struje zapadnoeuropske gotike najbolje svjedoče drveni kipovi namijenjeni kultu (raspela. Smjerovi razvoja bili su različiti u pojedinim gradovima. teško doseže razinu dorečenog gotičkog likovnog izraza. Stenjevac .GOTIKA: SKULPTURA . polikromirano drvo... Gotička radionica alpskih krajeva. kipovi Bogorodice s Djetetom). katedrala).Okrunjena glava / Sv. stoljeća procvat (raspela. ... župna crkva). st. ili rad kruga parlerijanskih majstora koji su radili u Zagrebu. stoljeću struja koja je naglašavala konstruktivne. . crkva Sv.Portal (oko 1400. 18 . javlja se postupno i drukčija plastička koncepcija likovnog jezika. . stoljeća može se svrstati u nekoliko stilskih grupa.

st. 370 cm.Blaženi Ivan (1348. 120 cm. franjevački samostan). .. Pripada tipu "Lijepih Madona" srednjoeuropskog podrijetla.. . Zadar. župna crkva . .. st. predočuje sadržaj škrinje. Pavao . . Tipološka varijanta bolnog Krista u kojoj je tijelo obješeno na križ Y. Šime). župna crkva . crkva Sv..iz crkve Sv. biskupijska zbirka iz crkve Sv. Ćokovac.Bogorodica s Djetetom (početak 15. Marije u Boljunu) Bogorodica s Djetetom (15. portal katedrale. Trogir. Arheološki muzej). . franjevačka crkva. Gučetića (sredina 14. (konac 14. Bogorodica s Djetetom na prijestolju.Propovjedaonica (14. . Dvije Marije (nakon 1280. st.Sv. Pripisuje se mletačkim majstorima Giovanniju Buora i Bartolomeu di Domenico Duca.. vis. župna crkva).. .. vis.. Stilom i vrsnoćom približava se djelima prve generacije te grupe ostvarenja internacionalne gotike. sljedbenici majstoraRadov ana). 15. Kip potječe iz crkve Gospe od Zdravlja u Cresu. Poreč. 202 cm.. . drvo. župni ured). 168 cm. Djelo nastalo pod venecijanskim utjecajem.. Pripada tipu "Lijepih Madona". Pula. član mletačke kiparske obiteljide Sanctis). st. koji se iz čeških krajeva početkom 15. polikromirano drvo. . Kanfanar. 175 cm. Eufemije). Bogorodica s Djetetom. .98 cm.. Marije u Lakuću kod Dvigrada). vis. katedrala). Reljefni lik predočen u priridnoj veličini. crkva Sv. Anonimnom majstoru splitskog raspela pripisuju se slični radovi u Kotoru i Piranu. Dubrovnik. . st. -Navještenje (konac 15.. .. -Raspelo (1370-80. crkva Sv. Eufemija (15. Trogir.. polikromirano drvo. vis.Korska sjedala (1452. Eufraziana). st.. Pula.Sv. Sitni anđeo s kadionicom ikonografski je znamen svečeve duše. st. klaustar franjevačkog samostana). polikromirano drvo. katedrala). 69 cm.. Kanfanar. .Reljefi sa sarkofaga:Bogorodica . Rijeka.Raspeće . . stoljeća nalazio nad sarkofagom Blaženog Ivana Trogirskog.Bogorodica s Djetetom (prva pol. st. crkva Sv. karakteristična je gotička invencija. Sofije u Dvigradu). Split. Dubrovnik.Sv. vis. Rovinj. stoljeća proširio cijelom Europom. ploča 72 .. st. Zadar.oblika. st. propovjedaonica). Trogir.Sarkofag M.Luneta portala (1324. Poreč. Sv. katedrala. Šimun (početak 14. 19 . Kuzme i Damjana).iz crkve Sv. vis.. kamen. Petar . polikromirano drvo.Portal (1418. Stošija.. st. polikromirani kamen. vis. Cres. Dva reda po pet klupa.Pranje nogu . Brinje. Vjerojatno ostatak skulptorskog ukrasa ciborija koji se do 1.. -Kris t (1348.Raspelo (oko 1300. Krajnje bočne strane ukrašene su figurama u reljefu. Vida). Sv.. Muzej grada).Bogorodica s Djetetom (15.. kao i težnja za dramatskim efektom postignuta naglašavanjem anatomskih detalja deformiranih mučenjem.Poliptih (15. Krševani Sv.

.. Vinka u Župi Dubrovačkoj).Talijanski graditelj i kipar. Krševan. 03 Nikola Dente (14. Pripisuje mu se kip Bogorodice s Djetetom na prijestolju iz crkve Gospe od Poišana u Splitu. . Dujma. Stari grad. Vis.Skulptorski ukras pročelja (oko 1390. . . ciborij u katedrali). Poniknuvši iz lombardijske likovne tradicije. Zborna crkva). 04 Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro (14. župna crkva Velog Sela). Narodni muzej . Vjerojatno import iz alpskih krajeva. 20 .Skulptorski ukras pročelja (1392. Djeluje u Zadru i Pagu 1386-1400. figuralnim kompozicijama (Sv. Zborna crkva). SICU) 06 Petar Radmilov Pozdančić (prva pol. kamen. Zadar. Pag.1429. zradio je korska sjedala za franjevačku crkvu u Zadru. 05 Pavao Vanucijev iz Sulmone (kraj 14. Franje) i portretom naručitelja fra Benedikta. djela njegove radionice. Splitu i Šibeniku. 77 x 83 cm. dominikanski samostan . Sv. 1394-95. ali se podređuje ukusu retardiranog likovnog izraza konzervativne sredine. 07 Bonino Jakovljev iz Milana (? .Sv.Reljef anđela s grbom Dujma de Judicibus (oko 1420.iz katedrale).. Smatra se da su cijeli ciborij. Dujma (1427. te nekoliko reljefa Sv. st.. Benedikt.Djeluje u Splitu i Trogiru. 83 cm. st. . . .Mletački drvorezbar. vis. oslikana terakota.) . Vlaha.. Izrazito kvalitetne skulpture ostatak su opusa kojeg se konture tek počinju ocrtavati. Split. Split.Kapela Sv. Sv. kamen. . Zadar. Pag. Ivana). st. Dubrovnik. Ana s Bogorodicom (oko 1388. kamen. st.. vis. SICU / crkva Sv.Bogorodica s Djetetom (konac 14. Ciborij i oltar sa sarkofagom Sv..Imago Pietatis (druga četvrtina 15.Portal (1412. Mihovila). Placa).. Korčuli. Stigmatizacija Sv. Korčula. samostan benediktinki).Bogorodica s Djetetom i anđelima (druga polovina 15. Dubrovnik. a prema tome i stilski srodne propovjedaonice u trogirskoj i splitskoj katedrali. Krševana). 123 i 105 cm. st. ukrašena biljnim motivima. Zadar. 15.. kamen. katedrala).Bogorodica s Djetetom (oko 1440.Oplakivanje Krista (77 x 77 cm. katedrala).) . Zadar... st. Trogir. djelo nekog od sljedbenika Michelea da Firenze.iz crkve Sv.Talijanski kipar. . pojačava u Dalmaciji struju sjevernjačke gotike. godine kamene kipove arhanđelaGabr ijela iMarije na ciboriju katedrale u Trogiru. Vjerojatno import s područja Verone.. Zadar. izradio je portal dominikanske crkve u Trogiru s reljefimaBogor odice. -Orlando (1418.) . crkva Sv. Blaženog Augustina Kažotića i donatorice Bitkule Kažotić (potpis: MAGISTAR NICOLA DENTE DITO CERVO DE VENEZIA).. polikromirano drvo.) -Bogor odica izNavještenja / glavaGabr ijela (početak 15.. Skulptori: 02 Mavar (14. Isti anonimni autor izradio je fontanu u klaustru samostana Male braće.. kamen.Stari grad. S obzirom na građu i osebujnost likovne obrade jedinstven spomenik u hrvatskoj kiparskoj baštini kasnog srednjeg vijeka.. polikromirano drvo. Djeluje u Dubrovniku. crkva Sv. Oko 1372.Nadgrobni spomenik nadbiskupa Nikole Matafara (1386.) . Gradski Muzej nekad na zvoniku katedrale). st. -Navještenje (oko 1331.) Izradio je oko 1331. Pag . 72 cm. st. Magdalene. . st. . kamen.

Svetac franjevac. Trogir. maskeroni. crkva Sv. Sv. klečeći goli dječaci..) . . Šibenik. st.. gradske zidine). Kor se sastoji od dva krila s po dva reda sjedala bogato ukrašenih u stilu mletačke cvijetne gotike.) . lavovi nosači (Šibenik. Frane . Margarite). 10 Ivan Budislavić (15. Splitu. a osobito reljefni likovi u donjem dijelu. -Bogor odic a i Sv.Korske klupe (1440. vis. SICU . katedrala). Kao voditelj vrlo plodne radionice uvodi u dubrovačku sredinu predrenesansne sadržaje. kamen. Šimun.Poliptih: Krunjenje Marijino. polikromirano drvo.Trogirski drvorezbar. Orebiću.Talijanski drvorezbar.) . katedrala). Šibenik. Ivan (1441. Marije Velike).. polikromirano drvo. 08 Petar Martinov (Pietro di Martino) iz Milana (? .sa letnera katedrale). st. st. Sv.Trogirski drvorezbar. katedrala). Kristofora u Rabu.. iskazuju renesansne odlike. Omišu. Radi u Zadru od 1418.Sv.) .Pag. Pozlatio i oslikao Ivan Petrov iz Milana 1431. Djela mu se nalaze u Dubrovniku. Dupini sa školjkama. član poznate umjetničke obitelji. Jeronim. te dva svetohraništa (za katedralu i crkvu Sv. polikromirano drvo. Marije Velike. Rab. Zajedno s anonimnim mletačkim majstorom izradio je 1458. Frane. obvezao se izraditi korska sjedala za trogirsku katedralu. Kristofor (četvrto desetljeće 15.Mletački drvorezbar. st. te šest svetačkih kipova za crkvu Sv. Križa u Gružu). Pripisuje mu se i kip Sv.Korske klupe (nakon 1418. . gdje se obvezao izraditi veliki poliptih s izrezbarenim reljefnim kompozicijama za crkvu Sv. -Raspelo (1455. Muzej grada / crkva Svih Svetih). Skulpture imaju obilježja sjevernotalijanske gotike s prekoalpskim utjecajima. vis.) .. veliki kasnogotički ormar s bogatim figuralnim vijencem u sakristiji trogirske katedrale.Ugledni svećenik splitskog kaptola. 12 Petar de Riboldis (15. premda su opterećeni gotičkim reminiscencijama 09 Matej Moronzon (prva polovina 15.) . 148 cm. Hvaru. Adam i Eva . katedrala). st.Pag.. naslikan je natpis: MAGISTER FUIT HVIUS OPERIS PRESBITER GEORGIVS PETRI CHANONICUS SPALATENSIS. kamen. oblikovanom poput hridine. Pod utjecajem Moronzonovih klupa nastala su korska sjedala rapske i trogirske katedrale. polikromirano drvo. Dubrovnik. . polikromirano drvo. vis. -Raspelo (sredina 15.Skulptorski ukras glavnog i bočnog portala: šest likova apostola.Sv. 170 i 136-142 cm.Mala Onofrijeva česma (oko 1440.Radi u Dubrovniku od 1431. samostan Sv. 11 Grgur Vidov (15. katedrala). .. . -Raspelo (sredina 15.. franjevačka crkva u Pridvorju u Konavlima . st.. Izradio je korske klupe i letner za zadarsku katedralu.. Mihovil (Šibenik. Pritom je izgradio osobni izražajni stil na tragu kasnogotičkog ekspresionizma. samostan Sv.. Sv. Placa). Marija(1435-53.. 1440. . do 1452. Stigmatizacija Sv. 13 Juraj Petrović (15. drvo. Pripisuju mu se i četiri bočne stranice korskih sjedala u splitskoj katedrali. Trogiru i Šibeniku. Pozlatio i oslikao Dujam Vučković 1452-53. st. Zadar. Na podnožju križa. Zadar.1473. 21 . Marije u Starom gradu . Zadar.. Dubrovnik. koja se nisu sačuvala. Klara. crkva Sv."Eskulapov kapitel" (četvrto desetljeće 15. .Raspelo iApostoli (1426-31. 168 cm. Sv. Spominje se u Zadru 1432-33.iz franjevačkog samostana na otočiću Daksi). . Dubrovnik. trijem Kneževa dvora). Sv. godine. 147 cm. st. Ivan Krstitelj. st. do 1451. koji je s pomoćnicima izrađivao monumentalna raspela. Franje.

. kamen. .Skulptorska dekoracija krstionice (oko 1443. Djela mu pokazuju odlike zakašnjele mletačke kićene gotike pod utjecajem Jurja Dalmatinca. Hvar.Konjanik. Pripisuju mu se dva kipa sa nekadašnje kapele Sv. živi u Veneciji. 71 glava. . Pag.Reljef Sv.. katedrala). . San Agostino). polikromirano drvo. Šibenik. st. . Staša u katedrali).Sv. katedrala). Šibenik..Portal (1467. te reljef u luneti portala Zborne crkve u Pagu. Barbare (144751. Stošija (nakon 1472. kao suradnik Jurja Dalmatinca s kojim dolazi iz Venecije radi gradnje šibenske katedrale. Barbare (1447-51. 15 Ivan Pribislavljić (15. Loggia dei Mercanti). Dubrovnik. st. Šibenik).1482.Luneta portala (1452-55. vis. . Zbirka crkvene umjetnosti .Sv.. Ankona. . Dubrovniku (1464-66. Šimuna u Zadru. Jakov Stariji (oko 1445. . Zadar. Na šibenskoj katedrali radi kao protomajstor od 1441. U Veneciji usvaja stil kićene gotike (gotico fiorito). s brojnim prekidima i dužima zastojima u gradnji. Ankona. stupio je na nauk kod Lorenza Pincina. Ankona. 113 i 111 cm. Izvorno dio grupe Raspeća u franjevačkoj crkvi na Otoku kraj Korčule 14 Juraj Matejev Dalmatinac (oko 1405 .) . Pripisuje mu se i izrada portala kneževe palače u Pagu (1467. a osobito je gradilište šibenske katedrale pod njegovim vodstvom postalo centar širenja arhitektonskih i skulptorskih oblika. Minčeta. 1453. do smrti. kamen.1447. polikromirano drvo. Loggia dei Mercanti. 22 . . vis. 1460.Kipar i graditelj.). Katarine.. Izvorno dio grupe Raspeća u franjevačkoj crkvi na Otoku kraj Korčule. Po Jurjevim je nacrtima izradio i djelove portala za crkvu San Francesco u Ankoni. ugovorio je izradu pročelja crkve Sv. . vis.. franjevački samostan). kamen. Makar je kao arhitekt bliži renesansnom senzibilitetu. Vlaho (oko 1465. Njegovi radovi u Veneciji nisu dokumentirani. Ankona (1451-58. Ivan Evanđelist (oko 1457. kamen. Pag. kamen.. portal crkve San Francesco delle Scale.Graditelj i kipar. radi s Jurjem Dalmatincem na šibenskoj katedrali.Sv.Ukrasne glave na apsidama (1443. Ivana s bratimima (1460.. alegorijaMilosr đa (1451-58. .). 1472.sa kapele Sv. a na osnovu stilskih podudarnosti smatra se da je radio u radionici Giovannija i Bartolomea Bona. -Raspelo (oko 1457. 1455-57. Do 1441. Šimuna). te stube na crkvi Sv. katedrala).. Ivana u Rabu.. portal crkve augustinaca). .) . kada dolazi u Šibenik. Split.1473/5.Kapela Sv. 1448. Marije). kip Sv.. 138 cm. .. pregrada u franjevačkoj crkvi).-Raspelo (sredina 15. kao skulptor je ostao čvršće vezan uz gotičke tradicije mletačke skulpture. Vlaha).Luneta portala (oko 1460. katedrala).. kamen.) . Usporedo s tim radovima preuzima zadatke u drugim dalmatinskim i talijanskim gradivima: Zadru (1444. Eufemije. radi u Pagu s Matkom Stoislavljićem.. Šibenik.Sv. U Šibeniku izrađuje gotičke portale i prozore. stubište crkve Sv. Arnira u crkvi Sv. Ivana (1460.. SICU . . 120 cm. kapela Sv.. Zoilo i Sv. .. Splitu (1446-48.. Zborna crkva Sv. Sorkočevićev ljetnikovac). kneževa palača). kapela Sv. . 1451. Šimuna... Split. Pri radovima mu pomažu brojni suradnici i učenici. kamen. gdje ima obitelj i kuću. radi s Andrijom Aleši u crkvi Sv. .).Portal (1451-58. Ivana).. Šibenik. San Francesco alle Scale).Oltar Sv.sa katedrale). kula Sv. 1459-62. Pagu (1449. 16 Petar Berčić (oko 1430. Samostalna su mu djela u Šibeniku kapela Sv.. 1457... crkva San Francesco)... Staša (1448.Portal (nakon 1460. Prvi se put spominje 1441. franjevački samostan).). ali i elemente toskanske renesanse. Orebić. Ankona.

pomoćnik klesara Marka Petrova iz Troje u Zadru. a pripisuju mu se i kip Sv. Firentinac je tipičan predstavnik rane renesanse. . Korčula. 18 Nikola Firentinac (? .).Dubrovački kipar.) .). Bog Otac. Od djela izvan Trogira sačuvani su reljefi Bogorodice s Djetetom u luneti portala franjevačke crkve u Orebiću i portal crkve Sv. 1455. Skulpture mu se odlikuju mekom. kapela Blaženog Ivana Ursinija. oblikovanje draperija.. Trogir. Marije na Tremitima . U ranijim radovima prevladava gotički duh. radi kapelu Sv. Skulpture očituju okasnjelo oživljavanje predaja srednjovjekovnog kiparstva. Filip (oko 1490.).. grobnicu Ivana Sobote u crkvi Sv. 1498. kapela Blaženog Ivana)..Sv. a od 1467. Jerolima u špilji (Split. te konzole umetnute u Radovanov portal. s karakterističnim izduženim glavama. ciborij u katedrali). Trogir). katedrala). Trogir. dok je u kasnijim izrazitiji utjecaj ranorenesansne skulpture Nikole Firentinca. zadržava i dio gotičkog senzibiliteta ("S" linije.Arhitekt i kipar.Skulptorski ukras zborne crkve u Pagu (između 1485.1504/5.). surađuje s Nikolom Firentincem na radovima u Trogiru (krstionica katedrale. 1452.Palača Nassis (oko 1490.Djeluje u Dubrovniku (dijelovi mosta na Pilama.Ciborij (1485. . pomoćnik Jurja Dalmatinca na Loggi dei Mercanti u Ankoni.).. Ivan Evanđelist i Sv. djeluje uglavnom u Splitu.. pomalo mlohavom modelacijom. Zadar) 23 . st. . Sv. . Dominika).) . zajedno s bratom Petrom.Južni portal palače Cipiko (Trogir).Reljefi Sv. i 92. pomoćnik Jurja Dalmatinca pri gradnji šibenske katedrale. izradio je južni portal franjevačke crkve u Dubrovniku.).. psihološka karakterizacija likova . Zbirka crkvene umjetnosti u crkva Sv. Petra na portalu istoimene crkve. koji u svom djelu. . Zajedno s Andrijom Alešijem izgradio je i skulptorski opremio kapelu Blaženog Ivana u trogirskoj katedrali (1467-94.. nego i ukusu naručetelja. stubište Kneževa dvora). st. pod utjecajem konzervativne sredine. . izvodi više djela u Rabu. Uz dominantne renesansne odlike.Grobnica obitelji Sobota (1469. iskazuje izrazite crte okašnjelog gotičkog ukusa.. Trogir. Djeluje u Dalmaciji od 1467.).1505.. franjevačka crkva). do smrti Firentinac je protomajstor gradnje šibenske katedrale. Od 1475. gradske zidine.Portal (kraj 15. Jerolim. kamen..). Apostola u Dubrovniku.. 1448. Korčuli (dovršenje zvonika katedrale. Od 1453. Ivana)..).) . . 1456.). crkva Sv. Katarine za splitske dominikance. Dubrovnik. Dominika u Trogiru (1469. te kip Sv. . ugovorio izradu portala za samostan Sv.Pietà. Samostalna su mu djela u TrogiruOplakivanje (1470. Kao skulptor. . ima u Splitu radionicu s brojnim pomoćnicima. Od 1472. Zadru i Pagu. Ivan. kamen.) Kipar i graditelj. . -Oplakivanje (1470.. st. gdje zamjenjuje Jurjev gotičko. 19 Leonard Petrović (konac 15. mišićavim i koštunjavim prikazima ljudskog lika. 19 Marko Andrijić (konac 15. reljefPravde u gradskoj loži (1471..renesansni slog jednostavnim oblicima renesanse.17 Andrija Aleši (1420/25. Marije na Tremitima (1472-73.Sv. ne samo po dosezima provincijalnih majstora. 1497. pročelje crkve Sv. Sebastijana s oltara istoimene crkve (1476. 1435. katedrala. Zadar .Krstionica katedrale (1467. Na katedrali je izveo i nekoliko skulptorskih radova (reljefno poprsje Boga Oca pred svetištem i tri velika kipa vrh zabata transepta i svetišta).

. U svetištu su sačuvane zidne slike koje iskazuju odraze "internacionalne gotike": apostoli. Slične odlike iskazuju i škrti ostaci fresaka u sjevernoj Hrvatskoj. i Isus u hramu raspravlja sa filozofima. pavlinska crkva Sv.Freske (Očura. st. Blaž Lukin Banić. st. st. Unutrašnjost crkve potpuno je prekrivena oštećenim zidnim slikama: Sv. crkva Sv. Stjepan Martinov Lazanja. Karakteristična je u to doba i pojava triptiha s pokretnim krilima (Zadar. Ivan Tomazinov iz Padove. Jelene). Sv. Split.. a prikazani su Sv. biblijske scene.. Ivan Krstitelj. Šenkovec kod Čakovca. Stjepana).Sv Timotej(ili Krist ?) i Sv. katedrala. sveci. nastalim na prijelazu 13. obilježeno djelatnošću individualnih stvaralaca (Blaž Jurjev Trogiranin. stoljeća slikarstvo po dometima i širini stvaralašta postalo ravnopravno ostalim umjetničkim granama. Dva sloja gotičkih fresaka."Misal Jurja Topuskog" (1495-98. donator. freska. st. Pisan u Zagrebu za topuskog opata Jurja. crkva Sv. stoljeće (Bogorodice s Djetetom. u 14. . Dujam Marinov Vučković. crkva Sv. Zagrebačke je ilustracije na dva mjesta potpisao "Ioanes-Hans pictor Almanus". Metropolitanska knjižnica). 14. st.GOTIKA: SLIKARSTVO . te je tijekom 14. minijature. -Raspeće (14/15. Franjo. Glavni centri postaju Zadar (Nikola Ciprijanov de Blondis. . . Nikola Vladanov. Evanđelisti sa svojim simbolima. Vincent iz Kastva). sakristija katedrale)..Istra je više od drugih krajeva sačuvala spomenike zidnog slikarstva.Prve naznake gotičkog duha u hrvatskom slikarstvu pojavljuju se u djelima kasne romanike. 24 . Prikazani su: Krist u mandorli koju podržavaju anđeli. . Trojstvo. te iluminiran u dva navrata: u Zagrebu 1495-98. Fragmenti zidnih slika koji pokazuju utjecaj realističnog plastičkog stila s kraja 15.Freske (početak 15. Jakova). Vjerojatno rad talijanskog (rimskog) majstor. Lovro Dobričević. Martinščina u Hrv. župna crkva Sv.. od kojih se neki približavaju dometima europskih majstora.Freske (sredina 15. a slijede ih ostale dalmatinske komune. Lovre). slikana raspela). Dominik. Romaničko-gotičkim freskama oslikani su svod i zid sakristije.Djelatnost stranih majstora (prvenstveno Paola Veneziano) poticala je i razvoj domaćih škola. kapela Sv. Odaju talijanske inspiracije giottesknih izvorišta. zagorju. Freske su sačuvane mjestimice u tri sloja. Rijeka). Ivan Petrov iz Milana. . Martina). Slike su znatno oštećene i kasnije preslikane.. Zagreb. dok su spomenici gotičkog zidnog slikarstva u Dalmaciji mahom propali. Misa Sv. i Budimu 1519-26. st.Freske (kraj 15.. stoljeće) bilo vrlo plodno. . stoljeća. kao prve inačice u razvoju poliptiha. . Sjeverna Hrvatska 01 Djela anonimnih majstora: . .Freske (konac 13. koje iskazuje dvojake utjecaje: talijanske i srednjoeuropske. Menegelo Ivanov de Canali) i Dubrovnik. te kompozicije Rođenje Kristovo. . od kojih je gornji rađen pod srednjoeuropskim (slovenskim) utjecajima. Nikole). Zagreb.Posljednje je razdoblje gotike (15. Požega. Grgura.Freske (druga pol. prizori iz života Bogorodice. Krapina. Zagreb.

Prizori Muke Kristove. 15. Lovreć. st. Kristološki ciklus naslikan u duhu slikarstva alpskih krajeva. te Sv. Vida). Pelagija). Posljednji sud. crkva Sv. Njegovo djelo obilježavaju retardirani oblici srednjoeuropskog "mekog stila".. Nikole).Slovenija. Rijeka). . crkva Sv. Dosta oštećene slike venecijanskog kruga. nekoliko svetaca i didaktički prikaz smrti kao kosca. crkva Sv. U apsidi su prikazani Maiestas Domini i dvanaest apostola.Freske (1490. .. Ivanom.). Gologorica. Prijestolje milosti. kapela Sv. Hrastovlje . freske. crkva Sv. st. stoljeća. Djelo pučkog slikara koji spaja još živu romaničku tradiciju s iskustvima gotičkog slikarstva alpskog kruga.Istra i Kvarner 02 Djela anonimnih majstora: "TrsatskaBogorodica " (druga četvrtina 14.Freske (početak 15. 06 "Šareni majstor" (druga pol.. Prvi je slikao u apsidi (Maiestas Domini. Poklonstvo kraljeva. Marije na Škrilinah). Uz Vincenta iz Kastva.Freske (konac 14. . Butoniga. te oslanjanje na grafičke predloške..) . crkva Sv. .. Odaje utjecaje venecijanske gotike. . Bogorodica s Djetetom na prijestolju. Primjetan je utjecaj sjevernjačkih grafičkih listova. a u središnjem polju lik Sv.. te Sv. st. Martina . da uz Vincenta treba pretpostaviti sudjelovanje barem još dvaju majstora. te veliku kompoziciju Poklonstva kraljeva s motivima iz basni. . . 25 . . 05 Ivan iz Kastva (druga pol.Freske (oko 1400.) .. . crkva Sv.Freske (početak 15. st.Anonimni majstor koji djeluje u Istri u posljednjoj četvrtini 15. Prikaz Živog križadatiran je glagoljskim natpisom u 1409. Rad pučkog majstora.Freske (1461. crkva Sv. st.. Trojstva). 03 Albert . Poklonstvo kraljeva.. st. a na zidovima scene iz Kristova života. Prikaz Mrtvačkog plesa izradio je anonimni majstor ("Majstor mrtvačkog plesa"). Ante). Žminj. 15.. st. Križa). Nikole). nepoznati svetac). 04 Vincent iz Kastva (druga pol. Katedrala. Žminj. s izrazitim smislom za prostornost i plastičnost likova. drugi po imenu poznati predstavnik regionalne kasnogotičke škole.Glavni majstor radionice koja je 1490.Freske (sredina 14. Glagoljski natpis: MOISTAR ALBERT.Freske (oko 1460. na lijevom Navještenje. kojemu se u središnjem dijelu nalazi prikaz Bogorodice s Djetetom (tip 'galaktotrophouse'). Sv. Marije). te osobena varijanta pučkog iskaza. Trojstva). 15. Rakotule. Lindar. crkva Sv. Oltarić u obliku triptiha.sjeverna apsida). Pazin. crkva Sv. st. crkva Sv. crkva Sv. Velika slikaRas peć a skrivena je baroknim oltarom. oslikala crkvu Sv.Freske (1471. Trojstva u Hrastovlju. .Bogorodica s Djetetom (Rab..) . venecijanski slikarski krug druge polovine 14. st. . . Mihovila). Pićan. Marije na Škrilinah kod Berama. a drugi na bočnim zidovima (Legenda o Sv. na desnom krilu nalaziRaspeće s Bogorodicom i Sv.. Mihovila. 15. Slike otkrivaju odjek Giottovih ostvarenja. Pavao s još dva apostola. Nikoli). Na zidovima starijeg dijela crkve nalaze se freske dvojice talijanskih majstora. Kolo sreće. Bartul s dva đakona. Beram. Tirolski majstor..Njegovo jedino do sada poznato djelo je ciklus zidnih slika u crkvi Sv. .Freske (oko 1474.Freske (oko 1400. Nikola. Katarine). Na svodu je ciklus Stvaranja svijeta i Borba anđela. crkva Sv. Paz. Ciklus obuhvaća prizore iz Marijina i Kristova života. gdje se potpisao na južnom zidu.Freske (prva pol. pučka narativnost. st.Freske (Završje. Freske u unutrašnjosti ipak iskazuju tolike stilske razlike.

sljedbenik načina Paola i Lorenza Veneziano.). Djelovao Istri i Dalmaciji (Dubrovnik. pojedinačne figure i kompozicije) odaju rad dvaju majstora. Marije od Lakuća). Zadar. Prvi slika na modroj pozadini (Povorka apostola s Kristom.1358/62. st.Blaža). ."Bogorodica benediktinki " (početak 14.Freske (Dvigrad. Frane u Zadru. Mojsije). Vodnjan. st. . David.) . Mihovila u Splitu. . Minijature se sastoje od biljnih. kapela Sv. Slike na sjevernom zidu i u donjem nizu južnog zida: marijanski i kristološki ciklus..Bogorodica s Djetetom (Zadar. Raspeće. inicijali i ornamenti).. Andrije).. crkva Sv.iz crkve Sv. crkva Sv. Jišajevo stablo. sveci.Freske (početak 14. i 1358. Petar. .Oltarna pala Blaženog Leona Bemba (1321. . Bogorodica na prijestolju. Marije). Donat. apostoli. minijature.. Šime). donoseći u konzervativnu provincijsku sredinu modernija likovna shvaćanja. st. .) . st. Ispisao ga je svećenik Butko po narudžbi vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića za crkvu Sv. Sv. Zadar. Glagoljski kodeks sa stotinjak iluminacija. Antun Pustinjak (freska. Sv. 10 Catarino (druga pol. Pavao. 09 Antonio Veneziano (druga pol.. 14. 08 Paolo Veneziano (? . Kodeks ispisan bosančicom 1404. Dalmacija 07 Djela anonimnih majstora: . životinjskih i antropomorfnih motiva. katedrala). Izrazom znatno vezan uz bizantsku tradiciju..).Sv.Raspelo (Dubrovnik. Rab. U likovnom su smislu bliske suvremenom dalmatinskom slikarstvu na dasci. 14.. Zadar.Freske (Dvigrad.Bogor odic a sa svecima.Navješ tenje. Sv. Istambul. Maiestas Domini."Hvalov zbornik" (početak 15. Zadar. minijature. Kamenovanje Sv.Raspelo (Trogir. ornamenti. . Muzej Topkapi). te profinjenom psihologizacijom i modelacijom. . od koje se odvaja živošću likova i prizora. SICU . . Split. st. a one u gradualima u potpunosti sasvim gotičkih odlika (sredina 14.Najznačajnija ličnost venecijanskog slikarstva u 14. Matej i Luka. .iz crkve Gospe Maslinske).Freske (Oprtalj. Trogir.Minijature u Samostanu Sv. crkva Sv. Sveučilišna biblioteka). približava se shvaćanjima "internacionalne gotike". 26 . . crkva Sv.Venecijanski slikar. SICU . Dominika). Marije). župna crkva Sv. Zadar. godine za splitskog hercega Hrvoja. st. Minijature (inicijali. Spominje se između 1333. SICU).iz samostana Sv. Stjepana. SICU . stoljeću.) . Minijature u antifonarima su kasnoromanička djela s naznakama proboja gotičkih elemenata (13/14. grobišna crkva Sv. evanđelisti Marko. Krk).Raspelo (Zadar. Bologna. st. . Antuna). Uzašašće. a drugi na zlatnoj pozadini (Navještenje. Dominika).Raspelo (Seget)."Hrvojev misal" (oko 1403-04. ."Ugljanski triptih" (oko 1330. alegorija mjeseci i kristoloških scena.

Samostan Sv.Novija istraživanja omogučila su njegovu identifikaciju s tzv. Šibenik.nestao za vrijeme 2. Kuzme i Damjana). Pinacoteca).Sv. Rimini. Marije. . slikano raspelo za crkvu Sv. Spasa. 1395.iz samostana Sv. . radi slikano raspelo za crkvu Sv. radi sliku za crkvu Sv. SICU .. Fermo. .5 x 62 cm. Anđelima i donatorima (Firenca.) Posljednji veliki slikar paolovskog kruga. Bogorodica s Djetetom.11 Nicolò di Pietro (Nicolaus Paradixi. Frane i Sv.Triptih " Varoške Gospe " (58 x 83.iz crkve Sv. Sv. Dominika. Jakova. . Venecija Accademia . Sv. a 1411.1428-30. Šime) Bogorodica s Djetetom. Zadar . . izradio nacrt za nadgrobni spomenik zadarskog nadbiskupa Nikole Matafara. Ivan Krstitelj s bratimima. Natpis: HOC OPUS FECIT FIE(R)I D(OMI)N(U)S UULCI(N)A BELGARÇONE CIUIS IADRENSIS. 1403. obvzuje se izraditi poliptih za privatnu kapelu trgovca Nikole Mihovilova. . 14/15. Muzej grada .5 x 70 cm. crkva Sv. 1386.Raspelo (Šibenik.Sv. oltarne slike za crkve Sv.ukraden). Zadar. Stjepana (Sv. Aranđela na Krki . Sv. radi poliptih za bratovštinu Sv. . Krševana. ostala 21. 107 x 65 cm.5 / 23 x 77 / 25 x 76 cm. 12 Menegelo Ivanov de Canali iz Venecije (oko 1360.Srodna djela: . Bogorodica s Djetetom. Zbirka crkvene umjetnosti .Dijelovi poliptiha (središnje polje 41 x 82.Djeluje u Zadru od 1385. Šime). Ivanom Krstiteljem (85 x 108. Joakimu i Ani. Prizori iz života Sv. Muzej). Bogorodica s Djetetom. Križa). Bartul. Sv. Pavao Pustinjak (freske. 1387. Lucije). st.Bogorodica s Djetetom (38. Legenda o Sv. Matej.uništeno u II svjetskom ratu). Manastir Sv. 1418. National Gallery).Bogorodica s Djetetom. Djelo nekog slabijeg učenika (Juraj Kandijev ?). Sv. . Sv. Ivan Krstitelj. Dominika u Zadru). God. Juraj.Poliptih (225 x 153 cm. raspelo za crkvu Sv. koji nastavlja tendenciju napuštanja bizantskih crta te ispoljava odlike slikarstva "internacionalne gotike". Ivana (minijature. Duje). MCCCCLXXXXIIII NICHOLA(US) FILIUS M(AGIST)RI PETRI PICTORIS DE UENECIIS PINXIT HOC OPUS. Marije).Poliptih (Šibenik.) . . -Raspelo (Zadar. . te se obvezuje preslikati jednu sliku iz franjevačke crkve u Splitu. svj. .Bogorodica s Djetetom i Sv. . a 1400. "Kodeks biskupa Kosirića. Marije . te dvije slike za plemića Gvida Grubonju. Ivan Krstitelj. London. . Lovre u Kalima. franjevački samostan). QUI MORATUR IN CHAPITE PONTIS PARADIXI. . .Raspelo (164 x 195 cm."Madonna Belgarzone" (1394.Bogorodica s Djetetom (51 x 68. što ga je isklesao Pavao iz Sulmone. Ivan Evanđelist. profinjenog crteža i kolorizma.Bogorodica s Djetetom između dvojice svetaca (New York.izcrkve Sv.iz crkve Sv. Elsina. Ivan Krstitelj (28 x 86 cm. Pavla u Kukljici. samostan Sv. poliptih za glavni oltar crkve Sv. Crtež prema nekom izgubljenom Menegelovom djelu.Matrikula bratovštine Gospe od Umiljenja i Sv. .Vezeni antependij (Zadar. Marije. Znanstvena Knjižnica). te poliptih za crkvu Sv. Metropoliten Museum). privatna kolekcija). 1391. a 1427. Sv. "Majstorom tkonskog raspela" ("Maestro di san Elsino). sliku zadarskom plemiću Damjanu Nassis.Bogorodica s Djetetom (minijatura. Zbirka crkvene umjetnosti . 27 . Krševana. rata). Šibenik. . Kraj. Sv. do 1427.5 cm. . Ćokovac. 1412. -Atribuirani radovi: . Chiesa dei Servi). Koper. Sv.iz samostana Sv.SICU .

Marija Magdalena..Bogorodica s Djetetom i svecima (prije 1431. ima radionicu u Korčuli.1448.) . 175 x 180 cm.Poliptih (1438-39.Sv. Sv.. 92 x 144 cm.7 cm. ..Matrikula Bratovštine Sv. spominje se u Splitu. Crkva Sv. Samostan Sv. razvija osobeni slikarski stil profinjenog kolorita i nježne osjećajnosti.. potom u Trogiru 1419.8 x 17. SICU . Iz crkve Gospe od Zdravlja). . Poliptih. je u Dubrovniku kao službeni slikar Republike. barjak bratovštine. .Bogorodica s Djetetom (oko 1430. Ivan Trogirski. kada je zajedno s Ivanom Petrovim iz Milana isplaćen za oslikavanje kapele Sv. U crkvi Sv.. Duje u katedrali. 19.. Crkva Svih Svetih). a 1446.9 cm. 14 Ivan Petrov iz Milana (oko 1400. katedrala). Zbirka crkvene umjetnosti). Zadar. Jakova" (1436."Poliptih Sv.Imago Pietatis (fragment poliptiha. 99 x 135 cm.7 cm. 1442. obvezao se izraditi poliptih za crkvu Sv.3 cm.Evanđelist Matej (1429. Split. Jakov (1436-39..3 x 67.Prvi se put spominje 1429. kada je zajedno s Dujmom Vučkovićem isplaćen za oslikavanje kapele Sv. 130 x 215 cm. Dubrovnik. Gentile da Fabriano). . 46. 1431. Marka). radi u kapeli Sv.Bogorodica s Djetetom (1421-27.. Nikole). Županijski muzej). Zadar. Frane .. Petra u Radovinu.13 Blaž Jurjev 'Trogiranin' (oko 1390. Riznica samostana Sv. Split.5 x 75 cm. godine. 15 Dujam Marinov Vučković (oko 1400. Potpis majstora: BLASSIUS PINXIT / O / M436 / DIE MESSI / ZUGNI / 2.. 25."Ugljanski poliptih" (245 x 130 cm. . . . . Iste se godine obvezao pozlatiti i oslikati veliki rezbareni poliptih što ga je za zadarske franjevce izradio Petar de Riboldis.Prvi se put spominje u Splitu 1412. Galerija umjetnina) 28 . a 1421-27. SICU . -Raspelo . . Sv. Zadar. 1433. crkva Sv. Trogir."Poliptih Sv. SICU ..Matrikula Bratovštine Sv. Zbirka crkvene umjetnosti).Sv.5 x 44 cm. 6 x 17. Zbirka crkvene umjetnosti).5 cm.iz katedrale). Sv. te pomalo arhaičnih formi. Trogir.. . . 64. SICU. te u Zadru u kojem živi do smrti 1450. Ston.1450. Trogir.. . Zbirka crkvene umjetnosti). obvezao se u Šibeniku izraditi dva poliptiha. 45.1458-59.) . Zbirka crkvene umjetnosti). -Atribuirani radovi: . Potpis majstora: (14)47 DIE 26 OTVBRI BLASIVS DE IADRA PI(N)XI. se vraća u Trogir gdje živi i radi do 1442.Raspelo (oko 1428. Opatska riznica Sv. Trojstvo (1428.5 x 49. Mihovil. 96 x 73 cm. 128.. Korčula.. Zadar. Stošije u Zadarskoj katedrali. Katarine" . 265 x 214 cm.7 x 30. -Atribuirani radovi: -Raspe će (58 x 76 cm.Djelujući pod uočljivim venecijanskim utjecajima (Nicolò di Pietro. Split. ."Gospa od Zdravlja" (1447. .. . 170 x 170 cm.Bogorodica s Djetetom (48..Raspelo (oko 1412. 1448. obvezao se oslikati i pozlatiti oltarnu pregradu s četrnaest drvenih kipova i raspelo koje je za zadarsku katedralu izradio Matej Moronzon. a 1452. Godine 1445. 1431. Đurđa na Boninovu). Šibenik. Korčula.Prvi se put spominje u Splitu 1429.. sinopija. Duha -Bratimi (1428. Duha . . Duje u splitskoj katedrali. Trogir. 202 x 144 cm.Bogorodica s Djetetom u ružičnjaku (oko 1433. Spasa pozlatio je sliku što ju je naslikao Menegelo Ivanov de Canali.iz Luke na Dugom otoku).Apostoli (nakon 1431. Jeronima u Ugljanu). . Frane). Zadar.iz samostana Sv. vis apostola između 134 i 142 cm. . Trogir.iz samostana Sv. . Marije). .

Slično kao i opus njegova učitelja Giambona. .. . st) Zadarski svećenik koji se bavio slikarstvom.. Nikola (fragment poliptiha. Marije . Korčula. a 1455. Katarine (36 x 57 cm. . Matej (46 x 194 cm. Samostan Sv. .uništen u 2.Bogorodica s Djetetom (37 x 52 cm. Mihovila (po uzoru na već ranije izrađeni za crkvu Sv. . Zadar. .Bogorodica s Djetetom i donatorom (1452. .. Šibenik.Dubrovački slikar. a od 1446. Frane). 15. . 20 Petar Jordanić (2. zastave i kućne oltariće. .5 cm. u Dubrovniku. Varoška župna crkva). Radio je oltarne slike. st.) .Bogorodica s Djetetom (51 x 40 cm. Samostan Sv.. još jedan za franjevačku crkvu. Dubrovnik. Frane). pripisuje mu se poliptih u crkvi Gospe od Šunja na Lopudu.Poliptih (1448. . Zadar. Riznica samostana Sv. Grgura). zajedno s Michelem Giambonom). Grgura). Beč. Grgura. 1448. Izvorište njegova slikarskog formiranja vjerojatno je venecijanski slikarski krug na prijelazu 14. Na osnovu potpisanog poliptiha iz Crkve Sv.Poliptih (1465-66. .) .) . Gospa od Škrpjela).5 x 39. Muzej grada). Marije iz 1493. . Izrađuje brojna djela ne samo za grad i širu okolicu.Bogorodica među anđelima (21 x 25. poliptih za bratovštinu Sv. . Šibenik. Zbirka crkvenih umjetnina . pripisuje mu se nekolicina djela. 1432. godine. živi u Kotoru. Privatno vlasništvo) 29 . u 15.3 cm.Dubrovački slikar rođen u Kotoru.Poliptih (1493. već i za naručitelje iz Bosne. škrinje.iz crkve Sv. Riznica samostana Sv. privatna zbirka . st. Na osnovu ugovora iz 1452.ratu).iz Rave).Sv. 19 Lovro Dobričević (? .Bogorodica s Djetetom (62 x 110 cm. i Lovrina djela otkrivaju prožimanje kasnogotičkih i ranorenesansnih formi. Šibenik.7 cm. a 1434. Crkva Gospe na Dančama).Sv. 1419.Bogorodica s Djetetom (73. 249. štitove.Šibenski slikar.) . Djela mu otkrivaju utjecaje braće Crivelli. 241 x 248 cm. slika raspelo za šibenski dominikance. Antuna Opata). Jedino potpuno sačuvano djelo mu je poliptih izrađen za crkvu Sv.1478. Slikar koji kombinira kasnogotički likovni izraz s izrazito arhaičnim bizantizirajućim formama. poliptih za franjevačku crkvu u Dubrovniku. 18 Matej Junčić (15. Frane). Dubrovnik. Šibenik. poliptih za klesara Mihovila Cipilo.. pol.. Marka).iz Šibenika). stoljeće.Sv. Vlaho (1455-58. 17 Ivan Ugrinović (15. Opatska zbirka Sv.7 x 68. Koločep. crkva Sv. Zadar. .Bogorodica s Djetetom (141 x 50 cm. Tkon. .Bogorodica s Djetetom (Perast kraj Kotora.iz katedrale).5 x 257 cm.Poliptih (1434-35. Dominikanski samostan). a školovan u Veneciji (spominje se 1444. ali i snažnu crtu konzervativizma. Župna crkva). 1441-46. SICU ..Poliptih . svj. Zadar.Fragmenti rezbarenog poliptiha (1452-53.. crkva Gospe od Šunja). 170 x 220 cm. .Bogorodica s Djetetom (47 x 72 cm. SICU . 16 Nikola Vladanov (15. franjevački samostan). Zadar.Dubrovački slikar. . st. Dubrovnik. 1409.Mistično vjenčanje Sv.Bogorodica s Djetetom (35. Hvar. . Lopud. Franjevački samostan). . Dubrovnik.. radi poliptih za glavni oltar dominikanske crkve. .Poliptih (1419-32.Fragmenti oslikanog stropa .

15 Zadar (SICU) .Raka Sv. Šimun spašava brod u oluji.).. iskucano. st.. Pozlaćeno. Iskucani pozlaćeni srebrni lim s apliciranim dragim kamenjem.5 x 2. 23 x 19. . Iskucani i gravirani srebrni lim. Šimuna (1377-80. Krševa. Smrt kraljičina oca . sačuvana je na području Dalmacije.relikvijar Sv. st. Majstor Pavao Dubravčić.).. a ostale su plohe ispunjene s trinaest figuralnih kompozicija (Prikazanje u hramu. Drvo obloženo pozlaćenim srebrnim limom. Poklon ugarsko-hrvatske kraljice Elizabete.Bista .Pastoral biskupa Pritića (1509.). 16 Zadar (crkva Sv. Silvestra (1367.Mitra (14.. Iskucano srebro.Dijelovi srebrne oltarne pale (prva polovina 14. 14 Split (Riznica katedrale) ..5 cm). st. st. 12 Dubrovnik (crkva Sv. Autor je zadarski zlatar Franjo iz Milana. Šime) . 17 x 27. djelom pozlaćeno i emajl..GOTIKA: PRIMJENJENA UMJETNOST . o čemu svjedoči sačuvani ugovor i potpis majstora: HOC OPVS FECIT FRANCISVS DE MEDIOLANO.Relikvijar Sv. . st. . Kao glavni centri ističu se Dubrovnik i Zadar.5 x 41. prvenstveno zlatarstva.8 x 19 x 36. imitacijom arhitektonskih elemenata i anžuvinskim grbovima.Kalež (sredina 14...Škrinjica .5 x 58.Srebrni kipić Sv.5 x 17 cm). 23.. Relikvijar u obliku sarkofaga od pozlaćenog srebrnog iskucanog lima na drvenoj podlozi. gravirano i cizelirano srebro.). .relikvijar Sv. 127 x 192 x 62.).Ophodni križ iz Oliba (14.Brojna imena majstora zlatara posvjedočena u arhivskim spisima (samo u Zadru spominje se tijekom 14. Na krovu je s prednje strane prikazan ležeći lik sveca. 31. 16 x 26 cm). Vlaha s modelom Dubrovnika (15. Zlatari Melša i Radoslav iz Kotora. i 15. . st. Ulazak kralja Ludovika u Zadar. obnovljena u 16.). gorski kristal.relikvijar Sv. drago kamenje. Sv.Bista .5 cm).5 cm). Magdalene (1332. Bogat figuralni ukras (zmajevi. Zoilo .Iznimno bogata baština djela gotičke primjenjene umjetnosti.. Srebrni pločice s ugraviranim i emajliranim likovima (Sv. Križa i Spužve (14/15... preko stotinu zlatara) svjedoče o vrlo razvijenoj aktivnosti 11 Zagreb (Riznica katedrale) . Vlaha) . Sv.Monstranca (oko 1495. st. 30 . Krševana (1326. Pozlaćeno srebro. Ukrašen lisnim ornamentom.5 x 35 cm).). konjanici). Sv.5 cm). st. 28 x 14. Stošija. lišće i ptice. . 13 Hvar (riznica katedrale) . .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful