Bihac, 2004.

Dr. Isak KARABEGOVIC
STATIKA
III izdanje
TEHNICKI FAKULTET
BIHAC
UNlVERZITET U BlHAC:U
Tehnicki fakultet u Bihacu
Autor:
Recenzenti:
Urednik:
Lektor:
Korektor:
Prof dr. lsak Karabegovic, dipL inZ.
Prof dt: Milan Jurkovic, red. prof Tehnickogfakulteta u Bihaeu
Prof dr. Franko Rotim, red. prof Falrulteta prometnih znanosti, Zagreb
Prof dr. Budimir Mijol)ic, van. prof 7€hnic7wgfakuiteta u Bihaiu
Dr. /sak Karabegovic
Ratmira Pjanie
Urednik
Tehnicki urednik: Samir Vo)ie
Izdavac:
Za izdavaca:
Tiraf:
Stampa:
Tehnicki Jakultet Bihac
Dr. Isak Karabegovic
1. 000 primjeraka
"GRAF1CAR" S;hac
CIP Kala\ogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioleka
Basne i Hercegovine, Sarajevo
624.071/.078(075.8)
KARABEGOViC, Isak
Statika I fsak Karabegovic. -" 3. izd. Bihac :
Tehnicki fakultet, 2004. - 427 sIr. i graf.
prikazi ; 24 em ~ (Edicija Univcrzitetska knjiga)
Bibliografija: sIr 423-424
ISBN 9958-624-03-6
COBISS.BH-ID 6409478
Na osnOV\1 Misijenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta
hr. 02-413-7029/98 od 9.12_1998. godine ovo izdanje uvrsteno je u kategoriju proizvoda koji
su oslobodeni poreza fla promet (Zakofl 0 porezu na promel proizvoda i usluga, clan 19.
tacka \2 - "Sluibene novine Federacije Bosne i Hercegovine" hr. 6/95 i 25/97).
PREDGOVOR
TREC:EM IZDANJU
Ova knjiga predstavlja dopunjeno i prosireno izdanje udzbenika Tehnicka
mehanika I Statika koji je starnpan 1995. godine i udibenika Statika koji je
stampan [998. godine.
Knjigaje namijenjena studentima tehnickih fakulteta, a pisana je po programu
ovog predmeta na masinskim fakultetima univerziteta Bosne i Hercegovine.
Pored izlaganja mateiija analitickom i grafickom metodom, koristena je vek-
torska metoda, koja nesumnjivo ima citav niz prednosti.
Imajuci u vidu da relativno mali broj zakona i teorema Tehnicke mehanike "
ima siroku primjenu u svim oblastima tehnike, a posebno u proizvodnom
masinstvu, mnogo prostora iJ udzbeuiku dato je primjerima i mctodama
rjesavanja zadataka. U svakom poglavlju rijcsenje odredeni broj zadataka sa
neophodnim teorijskim komentarom u cilju da se pomogne studentima u nji-
hovom samostalnom radu na prihvatanju i primjeni zakona j tcorema ove
naucne discipline.
Znacaj Tehnicke mchanike u obrazovanju visokoskolskih kadrova rnasinske
struke za njihov buduci rad od ogromnogje znacaja. Proizvodnja sve vise trazi
strucnjaka sa solidnorn osnovom fundamentalnih tcorijskih znanja.
Iskreno se zahvaljujern prof. dr. Milanu Jurkovicu, prof. dr. Dusanu Mice-
vicu, te prof de Franku Rotimu na vrlo korisnim savjetima u izradi ovog
udzbenika. Zahvalan sam i asistentu Samiru Vojieu na kompjuterskoj isprav-
ci teksta. Autor se nada da ce pomenute ciljeve ovaj udzbenik postiCi u
velikoj mjeri.
Unaprijed se zahvaljujem studentima, kolcgama i citaocima koji ce svojirn
prirnjedbama i savjetima pomoCi da se otklone pogreSkc i manjkavosti u
udzbeniku, jer sam svjestan da ih unatoc uzastopnoj provjeri nismo mogli
otkloniti.
Bihac, 20. januar 2004. godine
Autor
Prof. dr. Isak Karabegovic, dipL 109.
3
Popis vainijih omaka
SIMBOL JEDINICA NAZIV
A m' povrSina
A'Ite' vektori , , ,
A,B,C, integracione konstante
A Nm fad
a,b,c,d, m dliZine
C kulmanova liuija
d m preenik
F,P: N sila, vektor sile
=>
N sila teza, vektor sile teZe FG,FC
f ~ l ' Fn
N sila trenja i nonnalna sila
F
q
N sila kontinuiranog
Fr,Ft,
optereeenja
N rezultanta, vektor
rezultante
FR,F; N glavni vektor sistema
si1a
Fs N sila u stapu
Fs N sila u uZetu
Fa,Fz N aksijalna i trasver.zaina
kornponenta sile
Fx,Fy,Fz N skalame komponcnte
sUe
G N tezma
g mis' ubrzanje zemljine teze
I m duZina
M,M Nm moment, vektor
momenta
Mf Nm moment savijanja
Ms Nm moment sfabilnosti
Mpr Nm moment prevrtanja
MI-l Nm moment trenja
Mx,My,Mz Nm komponente momenta
m kg masa
5
q,t/ N/m
r,R
m
S
S\,S, N
s m
v, 17
mls
V
m'
x,y,z
0., Il, y, e,
os,8
z
• m
f'
flo
f'K
S,
V
6
kontinuirano optereeenje
poluprecnik
teziste, srediste
sile U stapovima
put
brzina, vektor brzine
zapremina
koordinate
uglovi
virtualni pomak
koeficijent trenja
(kineticki)
koeficijent trenja (staticki)
koeficijcnt kotrljanja
koeficijent stabilnosti
Hamiltonov operator
Osnovni pojrnovi
1.1. !iTA JE MEHANIKA
Mehanika leao prirodnih Dauka se na opaZaujima,
ina teorijh.Naziv mehanika (koja je to iDle dobila [K) Gallieju) dolazi od gri5ke rijeei "
mebane", sto ima znaeenje stroja ill sprave. Mehanika, koju eesto nazivamo i klasiena
mehanika, kao nauka se javlja jos u starih Grka, medutim svoje savremene temelje popri-
rna u radovima Isaca Newtona.
Mehanika je nauka 0 opeim zakonima mehanickog kretanja i ravnoteZe materijal-
nih tijela. Krug problema koje izueava mehanilca stalno se sm, obuhvatajllci sve nove
i nove oblasti nauke i tehnike.To je dovelo do toga da su mnogi dijelovi teorijske
mehanike, zbog specifienog objekta posmatranja i prirnjene matematickih metoda,
postali potpuno samostalne nauene discipline (mehanika flllida, teorija elastienosti,
otpornost materijala, teorija regulisanja, teorija mehanizama i maSina, nebeska
mehanika i dr.). Sada se pod teorijskom mehanikom obicno podrazumijeva srazmjer-
no mali dio: mehanika materijalne tacKe, mehanika apsolutno kmtih tijela i mahanika
sistema materijalnih tijela. Treba imati u vidu da klasicna mehanika sarno pribli:mo
taeno opisuje prirodu, jer je zasnovana na postulatima koji sasvim taeno ne opisuju
geometriju tijela i karakter mehanickog uzajamnog dejstva tijela. To je postalo
oeigledno poslije Einstein-ove specijalne teorije relativnosti, na kojoj se zasniva rcla-
tivisticka mehanika. Saglasno teoriji relativnosti ne postoji apsolutno vrijeme niti
apsolutni prostor. Postankom relativistieke rnehanike nije negirana klasiena mehanika.
Klasicna mehanilca je paseban slucaj relativisticke mehanike, koja ne gubi svoju vrijed-
nost, jer njeni zakljucci pn brzinama kretanja dovoljno malim su u odnosu na brzinu
svjetlosti, sa velikom tacnoscu zadovoljavaju potrebe rnnogih grana savremene
tehnike.
Savremena mehanika je samostalna nauka koja se eesto naziva i mehanikom konti-
nuuma,· gdje se pojave kretanja materije pretcZno proucavaju teorijskim putem sluieCi
se sarno matematlckim sredstvima. Osnovna pqqje!a rneilanikeje:
Mehanika
Ki
""ka
nemah a Dmaml
Sta tika
7
Tehnicka mehal1ika je kao zasebna disciplina mehanike, prakticno se koristi u IjeSa-
vanju inienjerskih problema TehniCka mehanika kao dio mehanike moZe se poclijeliti na:
-
Statika Kinetika
Kruto tijelo Statika krutih tijeJa
t> Kinet.ika krutih tijela
Eiasticno Otpomost
Teeno Hidrostatika Hidrodinamika
i Gasovito Aerostatika Gasodinamika
Mehanika je temelj i brojnim drugim inZenjerskim znanjima i disciplinama postajuCi
tako njihov sastavni dio. U maSinstvu mehanika je temeljni predmeL Kinematika prouCava
kretanje tijela sa 6sto geometrijske tacke gledista, ti, ne uzima U obzir sile koje djeluju
izmedu tijela. U dinamici se kretanje rijela lzueavaju u vezi sa silama koje djeluju izmedu
materijalnih tijela. U ovoj knjizi proueavamo zakone slagarlja sila i uslove ravnotcZe mate-
rijalnih tijela na koja djeluju sile. Pretpostavit cemo da su tijela apsolutno kruta, sto znaCi
da tijela bez obz.ira na velicinu djelujucih sila ue6e biti deformirana. Stvarne konstrukcije
nisu nikada apsolutno krute,jer se pod optereecnjem deforrniraju, ali te deformacije obimo
su male da pretcfuo ne uticu niti na uvjete ravnoteze, niti na kretanje tijela koja pro-
uCavarno, pa ill zbog tog razloga mozerno izostaviti. Pod ravnotewm podrazumjevamo
stanje mirovanja tijela u odnosu na druga tijela Aka tijelo u adnosu na koje posmatramo
ravnotci.u drugih tije1a moze se smatrati da je neJXlkretno, tad se ravnoteZa uvjetno naziva
apsolutna, u suprotnom slueaju je relativna ravnote71t U ovoj knjizi (STATICI), prouCavat
Cerno sarno apsolutnu rnvnoteZu. pa .hl-krutnJijelo pod dieistvorn. nekog sistema 'sHa bilo
U __ je da t5Liile zpQ.Qyolje odreCene uvjete koji se nazivaju
__ ..
se
jedno tijelo, kako . sila i
PI9.§!!JIQQlil[gljlPljemo cia
+0.) sistema sila, odnosno, kako dati sistem sila zamijenit drugirn, najprostijim
sistemom i
..
na jedIl.o ClP:}iQ .uraVllotezen.
'-... KOc(iieSavanje statikc, moraju biti poznate sve sile koje
djeluju na kruto tijelo. dio zadataka stsike
daju medusobnu zavlsnost sila kojc
djeluju na tijdo.
\.2. SILA
Osnovni pojam u mehanici, a posebno u statici, jeste pojam sile. Sila se defmise
kao kolicmska mehanickog uzajamnog djejstva matcrijalnih tijda. Uzajamna
dejstva materijalnih tijela su veoma razliCifu po svojoj prirodi: u jednom slucaju ona
8
nastaje kao rezultat neposrednog dodira tijcla (pritisak jednog elementa masine
drugi dio), a u drugim slueajevima uzajamna dejstva bez neposrednog dodira
(uzajarrma privlaeenja tijela).
se: napadnom toCkom. fUIJX1iInom IiniJsIm..bwfn-·mj.d-
0:,:0 nam iOOiZUJe na to da je sUa
Napadna tacka sile i njen pravac odreduJU pr1iVif1:i1rtjtr"a.jeIOvanJa site. SHu
mozemo predstaviti vektorom kao OIjentisanu duz. AB, po cemu je tacka A pocetak
(napadna tacka), tacka B, kraj sile. VeliCina dliZi AB je intenzitet sHe prikazan u raz-
mjeri, a smjer je prikazan strelicom na kraju B sile. (slilca 1.1.)
SJika 1.1. Vektor sUe
Za odred.ivanje intenziteta sile potrebno je utvrditi naeID UIX'redivanja neke sile sa si-
lorn koju sma izabrali za jedin.icu.
jeste u narednom poglavlju 0 jedlnicama, Site koje
i '----
Spoljasnje sile su one kaje djeiuju na tijelo ad straoe drugih materijalnih tijela.
Unutrasnje site su one site kojima djelici jednog istog materijalnog tijela djeluju jedni
na druge.
SpoljaSuje sHe mogu biti aktivne i pasivne (reakcije, sile veze). Sile koje djeluju na
tijelo od strane drugih tijela, kaje ogranicavaju kretanje datog tijela, zovu se reakcije.
Tijelo koje nije vezana za drugo tijelo i moze slobodno da prede u bilo koji poloiaj u
prostoru, naziva se slobodno tijelo. Tijelo cije je kretanje u prostoru sprijeceno bilo
kojirn drugim tijelom zove se vezano (neslobodno) tijelo.
1.3_ SISTEM SILA
.. .. jednojauto_ilielo zove se I !kilikQ
su

napadne U raYlli, U jednoj taoo," takav. skuR?ila
.. JjI).ye.:parareIUe '(lSie ravni), tada--
skup sila sila pro1zvoljii"o'raT
se.,Q (vidi slike 1.2:,
1.3. i 1.4.).
9
,

. !
ravan 1t"
Stika 1.2. Sistem suceljnih sila
..
?l "1
I
r
,,1
IaVan1C
Slika 13. Sistem parole/nih sila

y


F
. "

!
i ravan '" .
Slika \.4. Proizvoljan rawm sistem sila
Sistem sila koje djeluju Oft kruto tijelo moze se sastaviti od koncentrisanih sila (koje
djeluju u jcdnoj tacki tijela) i kontinualno rasporedenih (koje djeluju na sve tacke zapremine
tijela iii pak dijela njegove pomine ili linije). Pritisak kugle na horizontalnu ravan pred.
stavlja koncentrisanu silu, pritisak cilindrienog valjka na horizonmlnu ravan predstavlja sile rns-
poredene clu1 prave linije. Djelovanje siietez.e predstavlja sistem sila rasp:>redenih na sve taCke
zapremine tijela, dok pritisak pare u kotlu predstavlja sistem sila rasporedenih po pomini.
.. su u ljudsk()m tij.e1u.
sVlJetu pruZaJu nam oCl i uS! !u Sil jos i
i ?kus .. To su koja nam
neposredilo donose informacije, i nazivamo ill osjenlimii- i'1liIim:a.
10
CO\dek sve pojave promatra, i dozivljava sUbjektivno. Nauka se nemoze
temeljiti na subjektivnim ljudskim osjecajima, nego na objektivnim cinjenicama, na
objektivnom iskustvu, a objektivne cinjeniee se utvrduju i objektivno iskustvo se stize
sarno mjerenjem .
Razmotrimo jednu najosnovniju flzikalnu pojavu, leao sto je vrijeme.Vrijeme se
proteze u prosiost, prije naSeg rodenja, a nastavit 6e se i poslije naSe smrti, stamo nam
izmiee i neda se kao cia ima svoj put A kako vrijeme nastaje, velika je i teSko
pitanje na koje ne6emo ni pokuSati odgovoriti. Kada ucimo, leZimo, trCimo svjesni smo
da vrijeme prolan. Mjerilo za vrijeme ugradeno je u nama, to su otlcucaji srea, otprilike
svake sekunde po jedan. Postoje i druga mjerila za vrijeme koja svi poznajemo.
Mjedjiva svojstva objekata kao nihovih nosilaca nazivaju se velicinama, ti.
fizikalne velicme Sil prirodna svojstva objekta koja se mogu kvautitativno iskazati.
Fizikalne veliCine Sil, naprimjer: masa eigIe, temperatura tijela, duZina stapa, snaga
maSine itd Ali eigIa, tijelo, stap, masina nisu fizikalne velicine, veC ujihovi objekti, nji-
hovi nosloci. Zuao, fizikalne velicine nisu saIni prirodni objekti,vec mjerljiva svojst-
va, atribut i Covjckove vizije 0 samim prirodnim pojavarna.
Svaka fizikalna veliCina ima dvije vrijednosti: k:valitetnu, kojom se pokusava
opisati njena levaliteta, njeno postojanje, kojom se iskazuje njena kvalitativna vrijed-
nost iIi koliCina. Rawi prirodni objekti, odosno fizikalna tijela, uvijek su nosioci
jednog te istog mjerljivog svojstva. Npr. rnasaje svojstvo svih prirodnih objekata, svih
fizickih tijela, svih Cestica i drugih. Medutim, njihova kvantitativna vrijednost mase je
razliCita za svaki prirodni objekt, za svako fizicko tijelo pojedinacno. Jedan tc isti
objekat nosilac je vise razlicitih mjernih svojstava, iako sam objekt nije fizikalna
venema.Tako, na primjer, mjerljiva svojstva bakrenog stapa su: duiina, volumen,
masa, temperatura, toplotni kapacitet, toplotna vodljivost, tUlutamja energija i drugo -
odnosno to su sve fizikalne velicine objekta - bakrenog stapa. To vrijedi i za ostale
objekte, svaki objekat je nosilac vise razliCitih mjerljivih svojstava.
Velicme kojirn se vrijednosti mogu izraziti pozitivnim ili negativnim brojevima nazi-
vaju se skalamim velicinama (masa, temperatura, vrijem<; energija, md i tel.). Velicine kod
kojih se vrijednosti odreduju dirneozijama i smijerom u prostoru nazivaju sc vektorskim
velicinama (sila, momenat, ubrzanje itd.). Osim toga, ima i velicina viseg reda, ten-
zorskih velicina
Podjela fizikalnili veliiSina moguca je na vise nacina, prema razlicitim svojstvirua i
kriterijima. Fizikalne velicine mogu se svrstati u skupove prenia svojim dimenzijarna.
Prema standardu ISO ta se podjela obavlja prema mjeruimjedinicama,
Prerna nacinu definisanja fizikalne velicine se dyele na:
- osnovne veliCine i
__
Osnovne velicine se ne definiraju jednacinama, vee se defiuiraju opisom postupaka
mjerenja i dogovorno se odabiru i progla.savaju na moounarodnim sastancima i konferen-
cijama, nakon odredenog iskustva i samanja 0 tim fizikalnim velicinama. Za podruCje
11
mehanike oovogne su tri osnovne velicine: duZina, VTijeme i masa. Na slici 1.5 prikazan
je fizikalni sistem prema W. Westphalu, u kojem su za pojedina podruCja nauke navede
osnovne fizikalne velicme pomoeu kojih se mogu obraditi pojedina JXXlrucja nauke.
Naziv osnovne velicme dolazi cd toga sto se iz njib izvode i definiraju sve ostaie
fizikalne velicine. Broj osnovnih, odnosno nezavisnih velicma, nije stalan, on se s vreme-
nom i razvgjem nauke mijenjao-:.. Prema dosadasnjim odlukama
, a ro
-.dJ!jjnoJL -
-masam,
- vrijeme t,
- e1ektricna struja J,
- termodinamic'ka temperatura T,
, - svjetlosna jacina I i
\ "::Jrmoiina iIi koliCina materije n.
"'''''''.
GEOMETRIJA
dilZioa (l, L)
I
KrNEMATIKA
duiina (1), vrijeme (I)
MEHANIKA
duiioa (I), vrijeme (t), masa (m)
ATOMISTlKA I HEMIJA
du7:ina (1), vsijcme (I), masa em)
kolicioa materije (0)
TERJvlODrNAMIKA
cluZina (1), vsijeme (t), masa (m)
kolicina materije (n)
termodinamicka temparatura
ELEKTRlCITET
cluiina {il, vrijeme (I), masa (m
e1ektricna struja (1)
FIZIKALNA MATERBA
duiina (1), vrijeme (t), masa (m)
temperatura (T), e!ektricna struja (I)
Slika 1.5 Fizikalni sistem
Mjerenje fIzikalnih velicina je uporedivanje neke fizikalne veliCine s dogovoreno
izabmnom velicinom odredene vrijednosti_ Ta dogovorena izabrana vrijcdnost naziva
se mjerna jedinica Hi krace jedinica.
12
X¥M
Pored veli6ina koje mozemo mjeriti direktno ima i velicina kojc je jednostavnije
mjeriti posredno. To se izvodi posredno mjerenjem onih veliCina kojima su one defin-
isane i njihovim izracunavanjem pOffioeu fizikalnih zakona koji ih povezuju.
Mjerenje je skup pokusnih radnji kojima se iskazuje kvantitativna vrijednost
fizikalnih velicina, a mjemajedinica, polama je iti referentna fizikalna velicina Sekun-
cia je mjema jedinica za mjerenje vremena. Mjerenje vremena zasniva se na jednos-
tavnom principu brojanja, a brojanje je dio matematikc. TIDo brojanje sekundi, sati,
dana, itd.. kojim se mjeri vrijerne, naziva se mjemi broj iIi brojeani iznos. Prema tome
brojcani iznos neke velierne jc broj kqjim trcba pomnoziti mjernu jedinicu cia se dobije
kvantitativna vrijednosl flzikalne velieme. Moterno to izraziti na slijede6i nacin:
vrijednost velicine = brojcani iznos x mjerna jedinka.
Da bi se ovi pojmovi mogli prikazati u matematickom obliku, upotrebljavaje se
velika i mala slova latinice i grcka slova. To se z.a neku velieinu X moze pisati da je

iii rijecima: velicina = brojeani iznos x jedinica.
Gornjajednacina predstavlja osnovnu jednacinu 0 velicinama, tj. osnovnu jednacinu.
Ta jednacrna se moze iskazati i u slijede6em obliku:

[x]
Hi rijeeima : brojcani iznos = velicina/jedinica.
¥
-
Redni
Fizikalna vdicina Osnovna jedinica S{
-
broj
Naziv Znak ·Naziv Znak
I duiina I. (l,) metar
m
2 masa
'"
kilogram kg
3 vrijeme I sekunda
,
'--
4 eleknicna struja I amper A
5 tennodinamicka lemparalura T
kelvin K
6 kolicina materije
"
mol mol
..
7 svjet!os(UI jacina I, candela cd
Tabela 1.1. Osnovne mjerne jedinice Me<fUllarodnog sistema (Sf)
Defiuisanje osnovnih jedinica Medunarodnog sistema (SI):
Metar je duZina puta koji svjetlost prede u vakuwnu za vrijerne jednog 299792458-og
dijela sekunde.
Kilogram je masa medunarodne pram jere kiiograma.
Sekunda je trajanje 9192631 770 perioda zraeenja koje odgovara prijelazu izmedlf
dvaju hiprfinih razina osnovnog stanja cezija 133.
Amper je jacina stalne elektriene struje koja, kad se odrZava u dvjema ravnim upored-
nim velicinama, oeogranieeoe duZine i zanemarljivo malena kruZnog poprcCoog presjeka
!ito se nalaze' l;l vakuumu medusobno razmaknuti jedan meta!, proizvodi medu tim
vodicima silu cd 2-10 newtona IXl metro njihove duZine.
13
,,-c.
'"
Kelvin je tennodinamicka temperatura koja je jednaka 1/273,16 tennodinamicke
temperature trojne taeke vode.
Mol je kolicina m.terije koji sadrZi toliko e!ementarnih jedinki koliko ima atoma
u 0.0012 kilogram. ugljika 12.
Candela (kandela) je svjetlosna jacin. u odredenom smjeru koii odaSilje monokro-
matsko Zffieenje frekvencije 540 10 herea ikojemu je energetska jacina u tom smjeru 11683
wata po steradijanu.
11. generalna konferencija za miere i utege (CGPM) definirala ie 1960 godine
jedinicu ugla (ravninskog ugla), radijan (znak: rad) i jedinicu ugla (prostornog ugla)
steradijan (znak: sr) kao dopunske,mjerne jedinice (Unites de mesure supplementares)
Medunarodnog sistema (SI) zato sto te dvije jedinice nisu svrstane u osnovne, ani u
izvedene jedinice.
Redoi
Fizlkalna velicina Dopunska jediniea SI
broj
Nazi\'
"'.k
Naziv Znak Medujedinicua jed.
I ugao (ravninski ugao)

radijan rnd rnd m/m= I
2 ugao (prostorni ugao)
n steradijan
"
sf"'nf/m""l
Tabela 1.2. Dopunske mjeme jedinice Met1unarodnog sistema (sl)
Defmicije dopunskih mjemib jedinica Medunarodnog sistema (81):
Radijan je ugao izmedu dva polumjera koji na kruZnici isijecaju luk duz.ine jednake
polumjeru (1 rad 1).
Steradijan je ugao stosca S vrhom u sredistu kugle, koji na plchi kugle omeduje
povrSinu PovrSini kvadrata odredenog polumjerom kugle (1 Sf = 1).
Kod nas jedinica ugla radijan (znak: rad) ijedinica ugla steradijan (znak: Sf) svrsta-
vane su u dopunske jedinice (Slmbeni list, broj 9, od 17. febmara 1984).
1 L generalna konferencija za mjere i utege (CGPM) prihvatila ie godine 1960. nazive
i znakove za odredeni broj izvedenih mjemih jedinica (Unites de mesure derivees)
Medunarodnog sistema (SI), S time da on nije konaean, tako da se nove jedinice kasnije
po potrebi rnogu dodavati. Kako je to bio veoma malen broj prema mnostvu izvedenih
mjernih jedinica koje se danas upotrebljavaju, posebno ill ne navodimo_
1.5 KOORDINATNI SISTEMI
£.QloZaj posmatranog tii;;la kQjeg aoalizimmo..u.zadacima.lt.lllQizyillioo izabWQgL
usyojenom -kordinantnom
ovog koordi-
sistema uslovljen kDnvencijom iii dogovorom 0 izboru predznaka pomaka i rota-
cija, koji su.eesto prOOmetom proueav3llja U 7.adacima mehanike. U klasieooj mclmnici je
inercijski koordinantni sistem ill astronomski referentni sistem koji je
zamisijen od osi pravouglog sistema, koji ncma niti translacijskili niti rotacijskih pomaka.
Zakom mehanike vrijede u takYom sistemu ako su brzine kretanja' tijela zanemarljive s
obzirom na brzinu svjetlosti. VeliCine kojedobijemo prema takvom sistemu nazivaju se apso-
14
lutnim velicinama, a kootdinantni sistem srnatramo nepomienlln u prostoru. Ukoliko takav
koordinantni sistem prostoru prievrstimo na povrS:inu Zemlje, tada se u mnogim zadacima
moZe takav sistem smatrati nepomiCnim jer je odstupanje od fundamentalnih jednaeina
neuvaZivo.
1.6. KRUTO TlJELO
Pod krutim tijelom podrazumjevamo skupinu eestica ::ito su
:re:ama, koje, se pod djelovanjem bilo velikih sila Takvo
"iCrut'o
formirano. lako ovakvog tijela nema u prirodi, ta nam predpostavka omogucuje
rijesenje brojnih problema statike, bez obzira na dimenzije takvog tijela.
15
Vektor
2.1. VEKTOR I SKALAR
o vektorima se prvi put govori u -djelima holandskog fizicara Simona Stevina
1600. godine (godina 1585). On je u mebaniku odnosno statiku prvi put uvea vektor.
Sila je hila konkretni obrazac vektorske velicme. Razvojem mehanike flzicari su
dolazili do otkrica i zakljuCaka, koji su u sebi 'sadrZavali odnose izrnedu vektorskib
veiicina. Fizicari i rnate-matiCari su prollaSli mnogo vafuih odnosa mOOu vektorima i
ne govoreei 0 vektorima
Prvobitne operacije sa vektorima predstavljao je elementami geometrijski metod,
pomocu kojeg je vektor uziman kao cjelina i predstava jednc flZicke veiicine.
Iz elementame fizike je p?znato da se neke fizicke velicine mogu prikazivatijed-
nim jedinim brojem. Vrijeme, temperatura, masa, zaprernina, gustina, rad, razljcite su
fizicke velicme, ali se svaka -od njm moze uspjeSDo prikazivati kvantitativno brojem
odgovarajutih jedinica
OdgovarajuCi brojevi odredenih jedinica ne zahyevaju nove dopunske komponente
za karakterisanje velicine koju pokazauju. Oni se rnogu smatrati kao da su na nekoj
skali. Dovoljna je njihova vrijednost
Takve pzicke
... takvu velicinu naziva'se,-brojna vrijed-.
nost skalame "".W'_""'"" ..___,, ,_.,._,, __ __ ._- --
oZDaeavaju. na, j:)rim.i2rt.(vrijeme); m-,
vaine i velicine mogu uspjesno
prikazati jednim brojem. Kao pritnjer uzimamo putanje jednog tijela pod uticajem dru-
gog tijela. ledna od rnjeraza takvo uzajamno dejstvo je sila. Naneko tijelo maze djelo-
vati veca iIi manja sila (veea ill slabija). To prvo svojstvo sile naziva se intenzitet iii
jacina sileo Ali odmah se pqstavlja pitanje u kojem pravcu djeluje ta sila, pa je pravac
druga karakteristika takve £.zlcke velicine. No, pravac ima dva smjera, pa je za daljc
kanikterisanje takve velicmc potreban i smjer.
Odmah se uacava da su takve i nazivaju veliCif!!L
--" .. , -- --. ..
" Prema tome, karakteristike vektora su:
L intenzitet (jaGina),
2. Pravac, i
3. Smjer.
17
Intenzitet vektora nije nista drugo pa se tako i
nazivauvektof§1<:eveuClDC Vail sl{6io iza skalarne vclicine, da imaju raWcita
svajstva prema svojoj pa se ne maze reei da ih navedena tri svojstva vektora
patpuno karakterisu. Ali za kvalitativno fizitko prikazivanje ispostavlja se da su ta tri
elementa vektora vrio efIkasna, pa je utoliko veta i njegova vawost kao i vektora
uopte.
Vektor se duZi. (slika 2.1) ima
Smjcr vektora ozn;ta;a'-.
Na suei 2.1. prikazan je vektor -;t gdje je
o poeetna taCka iii poCetak vektora, a tacka P
krajnja tacka ili kraj vektora. Brojnu vrijed-
nost iIi modul vektora oZIlaeava6erno istim
slovam kao i vektor, ali bez strelice iii I A t
Intenzitet vektora je skalama velicina koja ne
mo7.-C biti negativna.
ako
intenziteti, _SUo istog,
Slika 2.1 Vektor 1 ti· aka su im jednake sve
tri karakt:eristike koje su -navedene za vektor
uop:e. Daklc, dva vektora iste veliCine i istog pravca, a makar i razlicitog smjera, opet
nisu jednaki vektori.
DYfLtnOOlJSPbnQ jednaka vektora ne moraju biti prikazani jednom istom orijenti-
sanom duZi. To su prcma definiciji dva jednaka rnedusabno paralelua vcktora, od kojih
se jedan iii drogi paralelnim pomjeranjem maze prenijeti u polo:fuj drugog vektora sa
kojimee se potpuno poklopiti. Prema tome, tako definirani vcktor ne mijenja se kaela se
pomjera u prostoru paralelno sa svojirn prvobitnim polofajem( vidi sliku 2.2).
18
SUka 2.2 Dvajednaiw vektora;(i E1
.-+ -do --7-
A
18'1
OPlIolP
I
L-
(2.1.)
Poeetak vektora posmatran leao "napadna tacka" vektora moze biti uzet,
a moze biti odreden u izvjesnom domenu ill u prostoru, ako sc 0 njemu radi Vektore
mOZeffio podiieli!i:
a) kod izabrati proizvoljno u prostoru,
pri cernu treba da modul, pravac i smjer vektora
tor se moZe pomicati paralelno samom sebi prema potrebi, a da se' pri tom ne izmjeni.
b) f\Iizni iJ.i...l!nijski vektori,
(stika je isto,
se maze uzen prOlzvouna ih na prunJcr kao OP, ili itd.
Sib 2.3. Klizni ili limjski vektor
:) ne
maze pomJeratl., Jer Je u raznim taCkama razl.icil
._" __ '" ___
2.2. PROlZVOD VEKTORA I SKALARA

jc skalar pozitivan, a suprotnog je
ako je skalar negativan. - -- . "--"" ,
Znaci da je prozvod. vektora It i skalara k novi vektor Jt koji ima isti pravac kao i
vektor;t i isti smjer kako je k > 0 a suprotan smjer ako je k < O.
t·k::k·J!. .. (n)
Ukoliko 1, andajeF a to znaci & sujednald vekton pamlelni(mogu se
poklopiti kada se davedujedan na drugi) i istog smjera. Aka je -I. ondajeF
Za takva dva vcktora kaiemo da su medusobno suprotni, a to znaci da su paralelni, iste
apsolutne vrijednosti, ali sliprolnog smjera. (slika 2.4.) Uopste se nazivaju i alltiparalelni.
,/.?-----
Slika 2.4. Antiparalelni vekrori
19
Shodno skalara, za proizvod vektora i skalara vaZi relaeija:
k·;f=X>·k )
-,+ -,+-,>
k{m'A )=(km)'A =m(kA)
\ (k+m}A'=H'+mA->
(2.3.)
. '--
Poglavlje vektOlske ana1ize dosta re 50 kOOsti U udZbenicima Kinematike i Dinarnike pa
Cerno ovdje detaljnije objasniti neke pojrnove koje oamnisu potrebne u Statici. ..
2.3 JEDINICNI VEKTOR ILl ORT VEKTORA
kod koga je apsolutna
Svaki vektor se moZe prikazati kao proizvod svog intenziteta i jedinicnog vektora koji
je orijentiran kao taj dati vektor. ima ish pravae i.§!!lieLkruwati
vek;tor ill ort datog vektora, Jedinicni vektor se obiCno
£1" OZIlaeava isto leao njegov vektor, ali sa indeksom mila. Na sLici 25 prikaz..an je vektor
l' apsolutne vrijednosti od A jedinica. Naravno ort se u vektoru A: bas A
pUla.
p
A - jedinica
o
Slika 2S Jedinieni vektor
;f=A:1o
1:101=1
2.4. VEKTOR POLOZAJA(RADIJUS - VEKTOR)
(2.4.)
Osim navedenih i sIienih fizickih vektorskih velicina takode se i meke
prikazuje
u na kordinantni sistern . Usvojeno Je da se poloZaj tacke u
prostoru odreduje vektorom"'paloZiijiiiliradijus:-vektorom.
. Vektor poloiaja neke tacke zavrlava u toj
tacki, odnosno on je orijentiran na toj tacki. Vektor polozaja obimo pocinje od neke
usvojene fiksne poredne tacke iii koordinantnog pocetka, Ort vektora }?91oiaja ozoa-
__ sa --'-----------
Jasno je da vrijedi relacija:
(2.5.)
20
2.5. SABlRANJE VEKTORA
Slika 2.6. Vektori i It
Zbir dva vektora dobiva se k:ad se na koji
Jff + Jt je takoder vektor C koji poeinje na
poeetku vektora A a zavclava se na zametku tako preneSenog vektora H.
\
1:
Slika 2.7. Zbir vektoraX + It jee ista It +;t
Slika 2.8. Razlika vektora;t - B'
UJwiiko je suma-dobivao:napotpunO'--is1i-nacin-kao dva
vektora,
_ .. -1\l'iVedeni postupe! pokazuju da koje je
oCigledno i za proizvoljan broj vektora.
21
I
I
I
j
!
!
1!
!I
I
II

:1
4
C
Za zbir vektom vaie slijedeea svojstva:
1. It + It = It + it komutativnost,
2 (? + + (li' + C) asocijativnost,
4 4 4
A+B+C
3. (? + li' + C) kA-t + kJJ' + kC distributivnost.
stika 2.9. Swrw tri vchon!;t + It +lft
(2.6.)
(2.7.)
(2.8.)
vektora.lf' na osu p je dufina odsjecka te ose PI QI ortogonalne projek-
cije !aeaka P . ....... .... .. ..... .
.
i."

p
,
,
,
,
,
:
,
,
,
Q
r1 Q\

Slika 2.W ProjekcJja vektora na 0SIl
Konacni ugaoni obrti nisu vektori. Pogotovo ne sve velicine i pravci. Take na pri-
rnjer IOtacija jednog krutog tijela prikazana je na slikama 2.11. - 2.16. Ne mogu se
zbrajati dvije zeljene rotacije, izuzev kad beskrajno maiih rotacionih uglova. To se
lake moze pokazati aka npr. izvodimo dvije okomite rotacije za ugao rotacije ad 90°.
Predpostavimo da rotiramo jednu knjigu. Nakon prve rotacije dolazimo do poloiaja
kao na slici 2.12., a nakon daljeg okretanja u poloZaj slike 2.13. Aka knjigu rotiramo
u drugom smjcru iz ovog izlaznog polozaja leao ua s1. 2.11., dobivamo krajnji poloz.aj,
slika 2.16. Vidimo da prostomi polo±aj sada nije isti kao kod slike 2.13. OCigledno adi·
cija nije komutativna. Nije moguee izvrSti vektorijalno zbrajanje.Tu nedostaje ZIlatno
svojstvo vektora.

Sitka 2.\ L Prvobitni poloiaj knjige Slika 2.\4. Prvobitan polozaj knjige
22
J-8<:
I
Stika 2.12. Poloiey poslije jedne
rotacijeza n/
2
oka ose 1
Slika 2.l3. Poloiuj knjige nakon
rotacije 2a1l;/2 oko ese 2
t1
I
S!ika 2.15. Poloiaj poslije jedne
rowcije:za nl
2
oM ose 2
SHka 2.16. Poloiaj krajnji nakon
rotacije zn n/
2
OM ose 1
2.6. KOMPONENTE JEDNOG VEKTORA
U ogromnoj ve6ini problema vektori se iskljucivo prikazuju pomocu koordinata
odredenom koordinatnom sisterUlL NajCeS6e se..lrocisti-pravDugli.r:k.,scat1,:es-ov
,..natni.sistem:---U matematiei i fiziel upotrebljavaju se dva Descartes-ova koordinatna sis-
tema: lijevi i desni sistem. sistem je onaj kod ko.g rotacija
kazaijcl oa satu
(slika2.17.)
x
y
Slika 2.17. Desni koordinatni sisfem
U tretiranju vektora
sistema \'flo je
'OSLL Na o;novu poglavlja 1.3. jasn(rje
to vekton respekrivno dui x,)', i z ose,
kod kojihje
oznaeavaju sa i., j It. (stika 2.18.) ZaJed·
se nazivaju koordinatni ortovi. .
23
x
o
-7
j
y
Stika 2_1K }edinicni vektori
k
A,k
AJ ,
Avj ,
,
,
,
,
,
,
,
,
Pretpostavimo da namje dat vektor A' = OP u
koordinnalnom sistemu. Dati vektor mazerna
rarloziti na tri vektora duZ koordinatnih osa, pa je:
+A]' +AF,
(2.9.)
At", A;t, At nazivaju se komponente
vektora;t = GP.
y
Projekcije vektora£ na osama su alge-
barske velicine AX>::J' AzoTo su koordinate
vektora £ ZnaCi A mourno napisati u
obliku zbira njegovih komponenata (stika
2.19.)
If + Ayt + Ajt, (2.10.)
Intcnzitet vektora.:t je
-> r.'
A2X +A'X + A2Z. _ (2.11.)
ReIacija medu uglovima je:
cos
2
0:, + cos
2
s,.:':. cos
2
a, 1, (2.12.)
Slika 2l9. Komponenw vektora
odnosno:

t
cosax=1.x.
A,

, ' Y ,
A Ay
cosuy= A
Y

(2.13.)
, y ,
cosu = A" __ Az _
Z A
se nacin,prikazuje i vektor poloZaja r:Njegove projekcije su koordinate pos-
__ ------'-,,----. '-
24
1
r =xt+Yl+ZJ1,
(2.14.)
(2.15.)
2.7. SKALARNI PROIZVOD DVAJU VEKTORA
,Skalarni proizvod dvaju vektorajc apsolulne vrijednasti
vektora i projekcije drugogvektora na njemu ill skalami proizvod dvaju vektarn jeproizvod
apsolutnih vrijednosti (intenzitetglJ i kosinusa uglova meau !ylLvelctorirna Taj
Jiroizvodje skalarna Mozemo napisati relaciju:
-ti- -,.) -} n7 --, ""-
A 0 B ABcos ;';.i;f,,sJ_':.A!!:::o.s Be
0';0,;0.

A
e
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
S!ika 2.20. Prilwz vektorslwgproizvoda B(Acos e) =1'. E
-0> ->
A(BcosG)=A ·B
?osto VTIJcdi relaclJa
o
,
,
J2.16.)
,
toje
If 0 B' B' o;t, (2.18.)
to jest vcliCina skalarnog proizvoda ovaju-veRtora ne mijenja se promjenom recla fakto-
rn, a to mati da za skalami proizvod vrijedi komutativni zakon..
. se kao skalarni proizvod jednog vektam sa
zbi;;-m drugih vektora slijede<Sa.
..... ·-:;t·:C 0 B' +If 0 C, (2.19.)
a to znaci da za skalaml,proiiVexlvektorn vrn distribtltivni'zakon.
Aka je konstanta ouda vrijedi
k{1f 0 0 B' Ifo (kB'Hlfo B')k (2.20.)
.. .
Skalami proizvod nekogvektora sa jcdinienUn vekfOi6mJoonakje projekciji togvek-
tora na osu jedinicnog vektora.
(2.21.)
25
gdje je
1, e
Skalarni proizvod dva kordmantna arta kod pravouglog koordinantnog sistema dobi-
va se prema predhodnom:
1:' °It (B7+B;t+BF)
i' 0 l1-: A,B.+Aji,+A)i;d .d •••
2.8 VEKTORSKl PROIZVOD DVAJU VEKTORA
(2.23.)
proizvodi dvaju vektora.:;t i It E. vektor E,
• .IJOmJal=Joj.p.oy!sini,
takvO& pd.
kazilljkJ, nalXlll!). Vekrori A, It i C
tim redam cine desni koordinantni sistem. (stika 2.22)
4 -+
C=A x B
Slika2.2L VektorskiproizvodC ",,;t"Xl!
*
i
fY-::!J
Apsohitna vrijecinost vektorskog proizvoda je
(2.24.)
Slika 2.22. Rotacija vektora;r ka vcktOTli. S) najla"Ucim pulem
26
Navedena definicija pokazuje da se promjenom redoslijeda istih vektorai' i It U vek-
torskom proizvodu dobiva kao vektorski proizvod upravo vektorski proizvod upravo vek-
tor - C. (stika 2.23.) to jest vektor sa obrnutim smjerom, odnosno suprotni vektor.
Dakle, promjenom reda faktora vekt9r-
wale, a velicina ostaje
ista.
(225.)
To znaci da za vektorski proizvod ne
komutativni zakon, nego mjesto njega vaii
antikomutativni iIi alternativni zakon.
Slika 2.23. Vektorski proizvod ;t x It
78 yektorski proizvoo.mjeffi--distribttti ffli mkea,..-

7ft +

(2.26.)
MJ'x ltl.e:1.fi:J.J5 It JUt x It (2.27.)
nUli. ,. iIi kada
je uga,o meduvektorimajednak nuIi, lj}cada s.uvektori paralelui (kolineami). Prema tome
- --- .
A.X.B.i5'dQC (2.28.)
tog zakljucka slijedi da je vektorski proizvod nekog vektora sa samim
.sobom jednak .... -.... .... -.. ...
_:t (2.29.)
Ove relacije, dakie, pokazuju istovremeno i uvjet kolineamosti vektora. Prema tome
uvjet kolinearnosti je:
;t x It O. (2.30.)
Prema definiciji vektorskog proiZvoda i prema slici 2.18 gdje je dat osnovni triedar
(koordinantna baza) sa jediniCnim vektorirna 7; -r It koji su medusobno normalni, oei-
gledno proizilazi:
a prema altemativnom zakonu
7x -t=-It
"k -:7 -:7
__ X} =-/
__-t
(2.30.)
(2.3 I.)
27
Koriste6i jednaCinu (2.29) zakljueujemo da i za artave vaZi ista relacija
-c> -c> -c> -c> "k V 0 )
IXZ=JXJ= x...- (2.32.
PI?izvod dvaju vektora..prikazaJiJl.JUlal.i.titkQJIl obliku, pred-
postavimo da imamo
.--... ---._- A-C> A-C> + A -c> , ·V
__ yJ_±..".-----.
7t =B1' +By1 +B1.
Tada se vektorski proizvod moze predstaviti determinantom
.. ... _--,----'---

AxB= Ax AyAz
.---\tRazvijenjem determinante dobijemo da je:
(233.)
S x It (-A B - 4 R \7 + (' (2 34 )
___ xlJzU • y ..
Aka su nam data dva vektora;;t i It: (stika 2.24.) moZe se vektor if" razloiiti na
dvije komponente: unutraSnju It u = OP na pravcu vektoraS i spoljaSnju Its = PQ no[-
malnu na vektor ;;r:

jednak je proizvodu
1 mteoziteta (velicine)
vektor:;kog proizvoda iii spoljasnjeg
proizvoda vektora;t i It jednaka je
proizvodu intenziteta vektora ;t i in-
tenziteta spoljaSnje komponente vektora
It. Ovdje se I1ldi 0 velicini, tj apsolutnoj
(brojnoj) vrijednosti odgovarajucih pro-
izvoda, a orijentacija vektorskog proizvo-
cia dobiva se prema pomatom pravilu.
o
-B,
Stika 2.24. Razlaganje vektom F no komponente
2.9. VEKTORSKO - SKALARNI (MJESOVITl) PROIZVOD
ovaj s) 0
proizvod je skalar. PrcdPostavimo cia imamo tri vektora zajednicki poeetak i
cia 'flISUlcorJipfanarni. Nadalje pretpostavimo da vektori S, C, imaju medusobni
palou] kao ase desnog koordinantnog sistema.
i E, a'
vektorom S , kOJIJc norrnalan na ravan vektoraA 1 B . Zahmje------
-.--.- s
28
a to je zapremina paralclopipeda, kod kojega su stranice A, E, C. Ugao e je ostar pod
predpostavkom dar, It, C'imaju redoslijed osa desnog sistema. Posta e maze biti i
tupi ugao, onda U OpCeffi slueaju irnamo da je
(S x F) 0 c+ ± v, (236.)
iii vektorsko - skalami proizvod triju vektora brojno je jednak zapremini paralelopipeda,
cije-su ivice dati vektori, sa pozitivnim zrakom ako je redoslijed vektora isti kao kod osa
usvojenog sistema, a sa negativnim znakom ako je redoslijed obmuL
Zapremina se
C (2.37.)
sto ZllaCi da se ciklienom pennutacyom triju vektora ne rnijenja njihov vektorsko -
skalami proizvod.
Svakom dn ..
.
Vektorsko ••
ali pod uslovom da sc'ne'mijenja redoslijed faktora
(Sx S')O C A'o(Fx C)
(;.t x S') 0 E' ;.t 0 (F x E').
Odnosno yrijedj daje:
=B'xCO% =Cx;toF=
= (!o;t x l! =;[0 FX c!' =E 0 ex£
(2.39.)
(2.40.)
Na osnevu ovoga mjeSoviti proizvod moze se oznaciti i kao:


paralelopipepeta jednaka nuli;
eJ:J1c
(2.41)
to je ujedno U§lgy$ompianamesti.
skalami (mjeSoviti) proizvod koordinantnih ortova
=..J.
(2.42.)
29
.!
II
I
"
:1

I
II
II
.' "
II
I,
!
II
Ij
Predpostavimo da su nam vektori':;c B; izraZeni preko projekcija
"'";9'-
_4-... =. '" A,J A};,
l[C'/3.£+/3."i-+'± /3.,k;

tada je mjeSoviti proizvod vektorn'
Ax Ay Az
B, By B, (2.43.)
C; Cy C,
Razvijanjem u detenninantu imamo da je
(itxC) + Ayt + A]t)[(B£cB,qi' +
.- ... + (E,C
y
- BFJ It] .
Za jediniene vektore vrijedi

o 0 I
2.10 DIFERENCIRANJE VEKTORA
(2.44.)
(2.45.)
. v$fde i za vektore.
.
Izvoo vektora A po argumentu u liZ uslov kontivualnosti i limesa je
d1 . 1(u + 6.u}-:4(u)
--= lIm .
du l.1u
(2.46.)
A1c9 (u)( + A,lu) 1 + tada
izvoq::ektora 1.iti:_. ..•

dA dA -7 dA dA -7
. _= __ X i + __ Y j+_' k-
du du du du
Naprimjer, za cerno:
(2.47.)
d
2
A d
2
A -7 d
2
A -7 d2A -7
--, =---fi+--fj+---fk. (2.48.)

.• J'.r<elIJQS.tlYimD..da. cIa nam jepoznata skalama funkcija <p(u) i dvije vektode
funkcije £(u) i F(u) tam; r.olacije .
30

d -t dA d(P-t
._-(<1> A) :<1>-+ -·-A
du du
2.11. INTEGRIRANJE VEKTORA
(2.49.)
(250.)
(251.)
integral yektorn

dA
(2.52.)

skalaru u !tJ2-:ma tome

,A j Bdu + C, (253.)
gdje je konstantni vektor c+ uzet dobiva (252.) bez obzi-
ra na vrijednost vektorske konstante C. Ako je vektor A ciat U obliku
--+ -:-t
+Ay(u)j +A,(u)k tadaje
J + j J A,(u)du + k J A, (u)du. (254)
a do vrijed.
nosiip"naziva se razlika vrijednosti plVobitnih funkcija uzetih za a. i- f), tojest
.
(2.55.)
2.l2. GRAOIJENT, DlVERGENCIJA I ROTOR
Posto navedeni podnaslov nije predmet razmatranja gradiva Statike nego Kinematike
i Dinamike dat cerno sarno neke osnovne defiuicije a Citalac se upucuje na literaturu sa
detaljnim upoznavanjem eve materije [21].
Da bismo objasnili gradijent, divergenciju i rotor definirajmo skalamo i vektorsko fXJlje.
Prostor u kojem svakoj tacki odgovara neld skalar naziva se skalamo polje .
Prostor u kojemje Za svaku tacku vezan neki vektor, kao predstava fizicke realnosti
naziva se vektorsko polje.
JJ
I uopce,ogdmicen ili neogranicen prostor, u kojemu je pri proucavanju neke
fizicke pojave za svaku tacku vezan neki skalar i1i vektor naziva se fizicko polje.
Aka je polofaj taeke odreden koordinatama (X, y, z)(ili vektorom polozaja
7=:it YJ"":t+ zk\ ooda je skalamo iIi vektorsko polje dato kaela se zna doticni skalar
iIi vektor u funkciji od koordinata poloZaja pojedinih tacaka (iii vektora polozaja).
Oznacimo skalamu funkciju
(1) (1)(x,y, z), (2.56.)
a vektorsku funkciju
..,., ..,.,
A (x, y, z). (2.57.)
Polje ¢(x, y, z) i}j .It =;(" (x, y, z), koje sc nemijenja u toku vremena,te ne za-
vis! od vremena t, naziva se stacionarno iIi konstantno polje, a polje <1>(x, y, z) iii
;r> =A\x,y, z) koje se mijenja u toku vremena, zavisi ad vremena naziva se nesta-
cionamo iIi varijabilno polje. Funkcije <Jl(x, y, z) i A (x, y, z, t) su jednoznaene, konti-
nualne i mogu se diferencirati.
Vektor koji u posmatranoj tacki skalarnog polja ima smjer najbrieg rasta
skalara <D, a veliciuu jednaku porastu skalara ill u tom istoro pravcu, po beskonacno
maloj dui.ini, naziva se gradijent skalara <P.
i.JI:D--t acp-t O¢-t
i
ox i)y oz
(2.58.)
Dakle, ve1ieine komponenata vektora grad <D su parcijalni izvodi skalara cD po kor-
dinatama vektora poloZaja taeke P(iyz) u kojoj se gradijent racuna.
Iz jednaCina (2.58) vidimo da se radi 0 diferenciranju velicine (f:l po odgo-
varajucim promjenjivim, to znaci mozerno izdvojiti skalar iza zagrade.
(
->0 ->0 ->a)
grad(1) i ox + j i)y + k OZ (1).
(2.59.)
Izraz u zagradi naziva se Hamiltonov operaror nabla i o211acava se simbolom V.
-78 --ta --tJ
V i ox + j i)y + k oz. (2.60.)
Divergenciju mozerno predstaviti pomocu Hamiltonovog operatora V. (2.60.)
-> aA vA aA
div A =_x_+ __ Y +_._'
ax i)y oz
(2.61.)
-+ a-+ 0-+ 0
4
divA == (- i + - j+ -k) ·(A
x
ax i)y oz
divA'
(2.62.)
Jednacma (2.62) pokazuje da je divergencija vektora ;tjednaka skalamom
proizvodu operatora nabla i vektom;t
32
Rotor predstavlja vektorski proizvod dvaju vektora sa komponentama koje imaju ove
vrijednosti a --: a --t a .
ax J+ i)y + k oz'Ax.Ay,A,.
Prema tome,
-; J+
a
o
7:)x( Ax -; +Ay J+A
z
-; )
ox i)y Z (2.63.)
rot£=Vx£
Prethodna jednacina pokazuje da je rotar vektora It jednak vektorskom proizvodu
operatora nabla i vektora;t Ovu jednacinu mozerno napisati u obliku:
__ OAx)7:
ax i)y .
(2.64.)
Na osnovu teorijee skalara i vektora iz [21] zakljueujemo da vrijede relacije
div rot V· (V x If) 0, (2.65.)
rot grad (1) Vx (V(1)) O. (2.66.)
2.13. LINIJSKI INTEGRAL VEKTORA
Neka je dato vektorsko polje sa karakteristienim vektorom £i u polju kriva linija
C. U raznim tackama te krive, vektor If ima uopste razlicite vrijednosti. Radijus vek-
tara polozaja tacke na krivoj linijije -,7 (t) = x (t) Y + y (z)t + z (t) k. Kada tacka
x
c bude u tacki P 1 VIi jerne je tj , a kad
...
o
Slika 2.26. Pn"lwz krive Iinije u vektorskom polju
dode u poloZaj P2 vrijeme je t
2
.
Linijski integral vektora if duZ
krive linije P IF 2 naziva se graniena
vrijednost smne skalamih proizvo-
-). ----t •
da A i elemenata !:1 r , kada broJ It
rib proizvoda tezi beskonaenosti, a
velicma elemenata len null.
" -> ->
lim LA,,).ri=]Ad;. (2.67.)
n-7aj",l Il
33
lednaCinu (2.67) mozemo napisati i u drugacijemu obliku
p. -4 -4 -4-7
j A.dr=jA.dr=jAxdx+Aydy+A,dz.
P, c c
(2.68.)
Linijski integral vektora po zatvarenaj krivoj liniji (konturi) naziva se cirkulacija
vektora dui te konture i aznacava se sa:

r
(2.69.)
Aka vektor predstavlja neku situ, a kriva P
1
P2 predstavlja trajektariju tacke, onda
je linijski integral takog vektora dui te trajektorije rad sile na putu koji napada, a tacka
prede.
-7 P,-4 -4
JF'd fF.d r=A. (2.70.)
P..
RijeSeni zadaci iz poglavlja 2.
Zadatak 2.1.
Poznah su nam vektori;( It; c: Potrebno je konstituirati sljedece vektare:
a)S-F+2C:
-+1-+-+
b) 3C-
Z
(2A- B).
RjeSenje:
Zadatak 2.2.
Slika liZ zadatak 2. L
4
-8
Vektor je definiran pocetnom tackom P(xJ, YI, z!) i krajnjom tackom Q(xi, Yz, z2).
izracllllati duz.inu vektora.
Rjesenje:
Vektori IXlloZaja tacke P i Q su
---+ ---+ -J. ---+
Ii := xl i + Yl j + ZI k
35
o

'2
Slika lIZ zadatak 2.2.
Zadatak 2.3.
y
-01" -01" -01" ---7
r
2
=X2 i+Y2 j+Z2k

r+ PQ=r2 iii
,- PQ
-+ -:+ -:+ ...-T
PQ=(x2' +Y2} +z2k)+
+( c+ -7+ ->k)
XlI -YIJ 'Z{
FQ= (x,-X,)7+ (Y'-YI)! +
Date su koordinate tataka (0,0,0), (3,2,0), (4,6,0) i (1,3,0) koje cme jedan
cetverokut. Koliki ugao Cine dijagonale tog cetvcrokuta?
36
Rjesenje:
Ocito je
lIZ zadatak 2.3.
Skalarni proizvod

OBoCA= ·cosf3
(47 +6i}( 2 7 - +6
2
N + (-I) cos f3
2
cos f3 = = r;; = 0,1240
">/52">/2
P=8Z053'.
Zadatak 2.4.
Dokazati da je povclina parale10grarna (itx 11) cije su straneSi it

:
,
,
:h
,
,
,
,
Slika liZ zadatak 2.4.
Zadatak 2.5.
RjeSenje:
Pomlla paralelograma
P=h·!it!
P=!A'!· sine !it!
p=!itxitl
Ak
. let . A-C> ..,. ..,. BOC> 2""' 3'" ""k C"'" cc+ -C>k •
osupomatlve on =l +j, = 1- >j + , =4j -3 ,potrebno Je
naCi vrijednost:
a) (7 x ff) x f!
b)7x(ffxC\
RjeSenje:

i j
a) Kako je;;f x it = I
k
da'
o = i - j - 5 k on Je
2 -3

k

5 =23i+3j+4k.
-3

j
AxB xCI -1
o 4
-, j teJ
-01" .....» -01" -}
b) Kakoje BxC= 2 -3 : =5 i+6j+8k slijedidaje
o 4
7 j
Ax Bx C = I 1 0 = 8 i - 8 j + k .
568
Iz rezultata vidirno cia je
-c> -=> cc7 c-> =+ -=>
(A x B ) xC" A x (B xc).
37
I
i
il
II
I
II
r:
il
f!
i
I
Zadatak 2.6.
.. --7
d -i' --) -7 dB dA ---).
Dokazati -d (AoB)=Ao-+_oB
u du du
gdje su .:t'" i It diferencijabilne funkcije od u.
Rjesenje:
Metoda 1°
38
(
-+ J . -+ 6.B ilA -+ L\A --)
== hm
Au-+O D.U 6.u !1u
..,
-7 db dA --»
=Ao-+--oB
du du .
(
dA dA ciA J
+ -d
X
Bx+--
Y
B
u duYdu
Z
.., ..,
dB dA
=Ao-+-oB
du du .
Zadatak 2.7 .
Dataje skalama funkcija <l>(xJ', z) =x
2
yz i vektor it = 3X2Y 1 + Y z21-xz it.
Kolikaje vrijednost A) u tacki P (1, ·2, ·1)?
Rjesenje:
--) -+ -+ ---)0 -+ -+ -+
(<I>A) = (x'yz)(2x'y; + yz 'i -xz k) = 3x'y'z; + x'Yz'j _x'yz
2
k
4- 22--7 3 -
=6xyi+6xyz j-2xzk.
Za vrijednosti x = 1, Y = -2 i z = -1 imamo da je
8
2
(-') -+..,-+
i3y8z <I>A =-12i-12j+2k.
Zadatak 2.8.
2-Jo -:+ 7t
Jzrncunati IA(u}!u zaA =(3u,-I)1 + (2u .. 3)J +(6u,,,4u)k.
u",1
RjeSenje:
2-----)- 2 -+ --} -+
jA(u)du = jA(u)du = ((3u' .. I); + (2u .. 3Ji + (6u
2
.. 4u)k }du =
u'-"l u=!
--) -+ -+ 2
= (if - u); + (u'- 3uJi + (2u'- 2u')k r
{
.., -+ -+}
(S-2)i+(4-6)j+Q6-S)k -
11
!
39
Zadalak 2.9.
Iziacunati za <J) = x
2
yz3 i;rt "7 xz -;:> - jl-? + 'h:2y7i sljedeee izrnze:
)
-,-;.,....,.. -,>
• '1<1), b)'1 0 A, c) V x A, d) div(<1)A), e) rot(<1)A ).
Rjesenje:
_)'1<1)= -z+-j+-k <1)=-z+-J+--k=
(
8 -: 8 il",) iJ<1) iJ<1) iJ<1) .
ax Oy ilz ax Oy az
= 2.- (x'yz')i + 2.- (x'yz')/ + it. (x'yz'jk =
ax Oy az
= 2xyz3 7 + x
1
z
3
7 + 3x2yz27!.
b) (a a"' "' "')
\1oA= axi+&yj+azk 0 xzi-l j+2x
2
yk =
a a 2 i) 2
)+-(2x y)=z-2y.
ox oy az

c)VxA= axi+eyj+azk x XZi- y 2 j+2x
2
yk ::::.
"' "' "'
j k
a a a
ax Oy az
xy -/
2x
2
y
(
a 2 a 2 )"'( a a (0 2 a
= -(2x y)--(-y ) I -(xy)--(2x y) J+ -(-Y )--(xz) k ••
Oy GZ ilz ax ax Oy
"'
=2x2 i+(x-4xy)j.
"
i
-+ 3 -+ -+ -+
d) div(Q)A)='1o(<1)A)='1o(xyz4 i+x
2
y' Z3 j+2x
4
y'z
3
k)=
034 a 233 a 423
=-(x yz )+-(-x Y z )+-(2x )' Z )=
ilx Oy az
::::3x
2
yz4 _3x
2
/Z
3
+6x
4
iz
2
.
_) ---J< -+ -+ -t
e) rot(<DA) =V' x (<DA) =\! o (X
3
yz 4 i _x
2
y 3Z3 j+2x
4
y 2z3 k =
40
1
\'
\
I

j

2 3 3
-x y Z

= (4X4Y23 + 3x2y'z2) i + (4X
3
Y2
3
_ 8X
3
Y2
3
) j_(2xy3 z3 + x
3
,4) k.
Zadatak 2.10.
a) DokaZite da je V x = 0, aka je;;f = (2xy + z3) 7 ;. (x
2
+ 2y) 1 + (3,y - 2) It.
b) Pron.dite skalamu funkciju <1) za kojuje;;f = '1<1).
Rjclenje:

j
"'
%x rOy
a) '1xA =
2xy+ z3 x
2
+2Y
b) Metoda 1
0
-+ W>: 0<1> -: O<D -+
A='1<1)=-I+-j+-k
ax ay ilz
iJ<1) 3
-=2XY+2
ax
iJ<1) 2
ay=x +2y
iJ<1) 2
-,;- = 3xz - 2.
02

k
%z
=0
3xz
2
-2
Integracijom prethodnib izraza dobijamo cia je:
<1) = x2y;' xz3 + Cz(y, z)
<1) = x
2
y + y' + C,(x, z)
<1) =xz
3
- 2z + C,(x,y).
Integracione konstante su:
C,(y,z) =y'-2z, C,(x,y) =xz
3
- 2z, C
3
=x
2
y+ y',
tada je <1) = x
2
y + xz3 + y' - 2z.
Metoda 2°
Aod -; =(iJ<1)[+ a<1)'k).(dX [+dy J+dZk)=
ox OJ 02
--- -- - -- -
4\
il<P il<P il<P

ax By az '
totalni diferencijal od <I>_
U ovom izrazu je:
'c> ;-';
42
d<P A 0 dr (lxy + z3)ib: + (x2 + 2y)dy + (3xzL 2)dz
"' [(lxy + z3)d!: + x
2
dy + 3xz
2
dz] + 2ydy- 2ib:
d(;c2y + xz3) + dez
2
) + d(-2z).
Funkcija je 1> = x
2
y + xz
3
+ y2 - 12.
Zadatak 2.U.
Datje vektor X' (3x'- 6yzrt + (2y + 3xz)t + (l_4xyz2) 7l.
lzracunati JA'. i7 izmedu tacaka (0,0,0) i (1, 1, 1).
a) x = t,y = t
2
, z = 1
3
,
b) dui linije od (0,0,0) do (0,0,0) tada do (0, 1, 1) i (1, 1, 1),
c) dui linije od taCke (0,0,0) do (1, 1, 1).
Rjesenje:
J
--> J "'" '"" '"".... --'> ""
,A odr {(3xL6yz)i + (2y + 3xz)j +(1-4xyz2)k) o (dxi +d,)
{(3x
L
6yz)dx + (2y+ 3xz)dy + (1-4xyz2)dz.
a) I' nacrn: Kadaje 1 1
2
,z 1
3
tacke (0,0,0) i (1, 1, 1) vrijeme I ° i 1.
I;t
0
J;' J{3t2 - 6(t
2
)(t3)} dt + d(13) + { 1 - 4(t)(12)(t3)}d(13)
!(3t
L
6t5)dt+ (41
3
+6,s)dl+ (3t2 2.
2°naCin:
£(3t2 - 6") 1+ (21
3
+ 3[4)1+ (1 - 41") It i

r =XI +Yl +zk =tl +t2; +t3k
:-+ ......:"
dr (i + 2tj + 31' k )dl.
-> c-> I
J A 0 dr J(3[2 - 61
5
)d1 + (41
3
+ 6t')d1 + (31L 12111 )dl 2.
, 0
h) Duiprave izmedu (0,0,0) i (0,0, 1) jex O,y 0, dx dy 0, z je od ° do 1.
I ,
L(3)L 6(0)(z)}0 + (2(lO) + 3(0)(z)}0 + {I - LdF 1.
Od (0,0, 1) do (0, 1, l)jex O,Z 1, ib: i O,y jc izmedu Oil.
, ,
L (3x
L
6(1)(1)}ib: + (2(l) + 3x(I)}0 + {I --4(0)(y)(1 )2}0 1.
Od(O,I, 1) do (1,1, 1, 1, dy 0, izmedu 0 i 1.
, '
,L,{3x2 - 6(1)(l)}ib: + (2(I) + 3x(I)}0 + {I - 4x(l )(1)2}0 - 6)ib: -5
c) Za tacke (0,0,0) i (1, 1, I)jex I,y I, z I, dx dz dl.
J;t d? le3x2 - 6yz)dx + (2y + 3xz)dy + (l - 4xyz2)dz
, , '
,1,(3[4 - 6t2)dl + (21 + 3t2)dl + (1 - 4[4)dl
I 6
,1,(21+ 1-4[4)d1
43
Principi i aksiomi statike
3.1. AKSIOME STATIKE
Aksiomi statike fonnuliraju zakone k.9jirna se
djeluiu fia kruto tlJelo. Odredenioroj aksioma je posljedica osnovnib zakona mehanike
o kojima cerno govonfi u DINAMICL Aksiomi su i se.
AKSIOM I. AkQ...!@.Jlt?-ko 510OOdno kruto tijdo djeluju dvije sile, ono c;bi[t- u
ravnotezi tada isamo tada sile ICle'na
3.1.
Ovaj aksiom govori 0 najjednostavnijem
uravnoteZcnom sistemu sila, jer je ocigled-
no da jedna sila koja djeluje na kruto tijelo
nije uravnotezena.
Slika 3. L Djelol'anje istih sila no kruto tije/a
AKSIOM u. njcloy.anje.datug .
sila na kruto tijelo se
)li __ oduzme
"'"-.
Da bismo OVO objasnili predpostavimo da imamo kruto tijeJo na kojc djeluje sila
F kao sto je pokazano na slid 3.2.
*
I
S!ika 3.2. SHka za objainjenje aksioma n
Dodajrno u tacki B koja leii na pravcu sile F dvije silept i Pi kao sto je pokazano
na slici i predpostavimo da su intenziteti sila I.F;! = IF;ljednaki. Djelovanje sile p'" na
kmto tijelo nije se promijenilo i ako je dodat uravnotezen sistem sila.
45
AKS[OM ill. Ako ua kruto tijeJo djehun !I jednakoj taCki dv.ije..sile-moiemo.Jb
zamW'mi..ti.$doom.silom (rezultantom) koja takoder djeluje u toj istoj tacki krutog tijela,
pri eemu je vektor te sHe jednak vektorskom zbiru vektora datih sila (vidi sliku 3.3.)
a) b) c)
p
,
Stika 3.3. Paralelogram sila
Ovaj aksiom se naziva jos i aksiom 0 paralelogramu sila. Na sliel 3.3. prikazane su
tri mase koje djeluju u ravnotezi. Presijecanjem uiadi javljaju se site u kracima Pi, Fi
i is. Da bi mase bile u ravnolezi vektorskim slaganjem sila F; i JS, moramo dobiti
rezultantu F; koja ce imati isti pravac kao i sila is isti intenzitet a suprotan smjer.

12-__.
1r;1
Kao sto vidimo sa slike 3.3. dijagonalu paraleIograma nad
silarna pi i pi, leao stranama tog paralelograrna U daljem prouCavanju Statike razlikovat
cerna pojam vektorskog zbira sila i JX)jam rezultante sila Pretpostavka da u tacki A kru-
tog tijela (slika 3.4.) djeluje sila Pi, a u fac.ki B sila is.
prenesemoparalelno,tak{),da .. (van
tijela iIi u tijelu) zajednicki poeetak. Dijagonala OO! paralelograma, konstruisanog nad
ovim silama predstavlja zbir sila
P7
o F,
Stika 3.4. Djelovullje dvije site flU tijelo
Rezultat zbira sila F; i Fijeste sila F;, i zove se glavni vektor sabranih sila. S obzirorn da
su sile Ft i F; kiizeei vektor, presjeena tacka 0 njihovib linija je zajednicka napadna tacka.
Na osoovu aksioma III napadna linija kroz tacku p.

46
Glavni vektor Ji;., preneSen paralelno na pravu koja proiazi kroz tacku 0 zamjen-
juje djejstvo sila Pi i Pi, to jest, postaje njihova-rezultanta F:
Prema tome, glavni vektor F;" koji je jednak vektorskom zbiru, postaje rezultanta
P1j. zamjenjuje djelovanje tek kad se prenese na napadnu liniju rezulfante.
AKSIOM IV. Dva silama istog

Slika 3.5. Medusobno dejstvo dva materijalna tljela
Ovaj aksiom predstavlja jedan ad osnovnih zakona mehanike.
AKSIOM V. Ukoliko se defonnabilno tijdo pod dejstvom datog sistema sila
nala,zi u
-'CNaj aksiom cesta se naziva i princip ukruCivanja, a ima veliku primjenu u infenjer-
skoj praksi On omogucava da
nosae) posmatra kao kruto tijelo
za i
koji.vaie,za, kruto tijei() .., Treba imati na umu da uslovi koji su za defonnabilno
tije10 potrebni ne moraju u isto vrijeme da budu i dovoljni.
3.2. PRIMJENA PRAVILA 0 PARALELOGRAMU SILA
KAllA U TACKI KRUTOG TIJELA DJELUJE VISE SILA
Vidjeli smo da je rezultanta dviju sila razHeitih pravaca jednaka po pravcu i velicini
tre60j stranici trougla kojem su dvije stranice zadane sile, (stika 3.3 i slika 3.4.). Njen
je svita, je
sde., Mozemo, napnmJer, zapoceu
t nju dodati Rezultanta ce biti lsta kao i kad sma
"" 4
II "3 zapoeeli sa silom 1'1. (slika 3.3.) .
Primjenom pamlelograma silu F(slika 3.6.) mozemo

mnogo trokutova.; -;7
djeluju sile F
"
Stika 3.6. Rastavljanje site Ff" &..Fli14' Veliciou.i .smjer ..
u dvije lwmporw
nte
da trokutno pravilo primje
Il
.l
rtl
0 tri puta.
47

F, b
S!ika 3.7_ Djeloyul1je ceiiri sile na tijelo u ravni
Sa slike 3.7. vidirno daje:
F;12 Fi + IS
F;13 F;;, + is + F, + is
F;,,+ F.

(32.)
Pocinjemo u tacki a povlaeenjem paralelne site sa silom ab). Iz tacke
b nanosimo silu if, koja je paralelna sa silom if. Spajanjem tacaka a i c dobivamo
rezultantu tih dviju sila Postupak ponavljamo do kraja nanosenjem sila Pi t:
Rezultanta sve cetiri sile odredena je duillomae. Smjer je suprotan smjeru obilazenja
.
slla F
J
Pi F3 F4 .
Redosljed sila pn nanosenju u planu sila nije bitan, jer ne na rezultantu.
3.3. 0 POMJERANJU NAPADNE TACKE SILE
U statici ked proucavanja ravnoteze krutih tijcIa smatramo da medusobni razmak
tacaka tijela ostaje konstantan bez obzira na veliCinu sila kaje
leati napadnu tacku sile na napadnoj lini'i sile bez ikakvih sr Pret-
-r na 0 djelujesilaF. (slika3.8.)
.Dodajmo u na ;;;;padnoj liniji ·sile F umvnoteien ,istcm
pri
niti. Kao rezultat imamo silu u tacki B, koja .Ie jednaka sili F sa napadnom tackom B.
...--I
Slika 3.8. Pravi/o 0 pomjeranju napadne taCke sile
Prema tome, mozema zakljuCiti da se date siJe na neee pi?lnijeniti -
aka l1apadnu tacku sile pomjerimo u bila koju drugu tacku tijela' dui na a e lir" sileo
0, vektor koji predstavlja sila, jeste lZCCI ve tor, 0 sl"a djeluje na kruto tijelo.
48
U slueaju da sila djeluje na cvrsto (defonnabiino) tijclo, vektor sile ne smije se pomjerati
dui napadne linije. Da bismo to dokazali, pretRostavimo da imamo jedan defonnabilani
stap kojije optere6en istim silarna na pritisak is, kao sto je prikazano na slici 3.9.
-4 -4 Ako bi pomjerali site Ft is u
F
j
I I F2
---0(---------. slueaju(kaosto
r:h -,t r-:- --:-l bi bio opterecen, a u treCem slueaju
ltil=lril na Istezanje. Ova(-'-
pnmjer pokazuje da Slstern sila, ko]! Je '
------0(---------1 srruslu, fllje
Slilca 3.9. Primjer opterecenja dejormabilnog stapa ekV1valentan u sluCaJu prouCavanju cvrs-
tih (defomlabilnih) tiJ",·e"la:... . ..:..::.:....."......---

3.4. VEZANO TIJELO. VEZE. REAKClJE VEZA
TUeJQ cijeje slobodna pornjeranje spriieterm..nekim cirugim tijelomzove se
t;ijele iii naslt3bodJt(J poglavlju 1.2. definirali smo slabodno tijela, rekli sma da
tijelo koje nije ometano drugim tijelima, da slobodno prede izjednog u bilo koji drugi
palouj u prostoru, zove seslobodno lijelo. Primjernajprostije veze je podloga,jer ana
spreeava slobodno kretanje tijela.(slika 3.10.)
Aka veza ne dozvoljava kretanje, tada tijelo
dieluie na YWll-Silom..llli!ied cega se veza

isti
silljer tijelo
OjeIuje na vezu, AKfivna sila
drugih sila, dok reakcija veze
zavisi od aktivnih sila i predstavlja nepoznatu silu.
Kad odredimo reakcije veze 5to predstavlja osnovni zadatak statike, tada znama
sve sile koje djeluju na tijelo iii konstrukciju, pa smo u mogucnosti da izvrSimo dimen-
zioniranje ili ispitamo nosivost. Reak.cija veze una suprotan smjer cd smjera u kojem
veza ne dozvoljava pomjeranje tijela. Razmotrimo detaljnije kako su usmjerene
reakcije na neke osnovne oblike veza koje se najceSce prirnjenjuju u rnasinskoj
industriji.
a) Ghl.tka pov,Wna.
tijela, u
hovog dodira. Ukoliko je jedna od dadimih povciina tacka, tada je reakcija usmjerena
drugu povrSinu. (slika 3.1 L)
49
Slika 3.\1. Prim jeri nmkcija glatke povrSine
b) @e. Ukoliko je veza ostvarena zane-
__ -udalji
uietaF
Sl
, FSl usmjerenaje dui samog tacki vjeSanj3-

/\ ¥t
Psi
ta
Sitka 3.12. Primjer reakcije uieta
Na slid 3.13. prikazano je oslobadanje od veza (gIatka pOvrSina i uie) tegljaea koji
metom Vllce kamiOll.
50
Slika 3.13. Primjer oslobaitanja od veze
c) Cilindricni zglob. Ukoliko su dva kruta
tijela spojena osovinicom kroz odgovarajuCe
otvore u tim tijelima, pri Cemu je tijelo koje siun
kao veza evrsto vazano za nep::mucnu ravan,
tada se taleva veza zove cilirulriCni zglob, cilin-
drii!no leiiSte, samir ili nepomieni os/onac.
Ovakva veza dozvoljava tijelu obrtanje u ravni
oko osc samira, ali ne dozvoljava pomjernnje
tijela ni u jednom pravcu nonnalnom na pravac
ose samira. Reakcija je norrnama na osu
y
x
A
Slika 3.14. Primjer cilindricnog zgloba
.sarrllra l moze imati bilo koji pravac. Kod rjeSavanja problema statike sa cilindricnim
zgloborn treba odrediti dvije velicine: intenzitet reakcije FA i ugao Q.
d) Stap. Ako jc veza ostvarcna stapom zanemarljive tezine kojije krajevima zgiob-
no vezan za podlogu iii tijelo, tada je tijelu ograniceno kretanje u pravcu stapa. Prema
tome, reakcija Ima pravac stapa, dokje smjernepoznat. Stap koji sluZi kao veza (zane-
marljive tezine, a na krajevima cilindricni zglobovi) moze biti izlozen sarno na
zatezanje iii pritisak. (slika 3.15.)
WIIWlIllIIIlIl/fA
y/blfhtlkltfiHff!
S!ika 3.15. Primjer veze stapom
51
Prilikom rJeSavanja problema u kome se veza ostvantic fXlmoCu stapa, treba odredi-
ti intenzitet i smjersile koja optcreeuje stap. Smjer reakcije pretpostavimo proizvoljno;
ako dobijemo pozitivno rJc$enje za vrijednost reakcije, to znaCi da je smjerdobro pret-
postavljen, a negativno IjeSenje znaCi POgreSuo pretpostavljen smjer.
3.5. AKSIOM 0 VEZAMA
Aka na kruto tijelo djeluje sistem sila i ako se tijelo nalazi u ravnatezi (u stanju
mirovarlia),.tada je sistem sila uravnotezen i on zadovoljava uslove ravnoteZe statike,
Ako se radi a vezanom kmtom tijeIu, aka mu je bila koje kretanje onemoguceno
vcz.ama, to tijdo 6e biti u miru pod djejstvom proizvoljnog sistema sila. Da bismo
postavili uvjete ravnoteze za vezano kruto tijelo, omogucuje nam aksiom 0 vezama,
koji glasi: svako vezano ti)ela maze da se posmatra kao slobodno, ako se veze uklone
i njihov utica) na tijelo zamijenimo d)ejstvom reakcija veza. (slika 3.16.)
52
/
I "
/
/
,

F,
,J ,20 fl,l 2,50 m

Fc/
./\45
IV


FH
F6

rDy ......
4" FD;r
Ii
! 50"
·7,
FH""FG
H,
i
F., i
. ,
F.,
Slika 3.16. Primjer primjene aksioma 0 vezama
E
0
N.
E
0
N.
E
:'i.
Rezultanta
i-ra_v_a_n_s_k_o.;;;g;...s_i_s_te_m_a_s_i1_a ____
4.1. SISTEM SILA U RAVNI CUE SE NAPADNE LINlJE SIJEKU
U JEDNOJ TACK! - SUCELJNI SISTEM SILA
Kao sto sma rekh u poglavlju 1.3. sistern sila cije se napadne linije (sHe djeluju u
JOOnoj ravni) sijeku u jedno] tacki, (slika 1.2.) nazivamo suceijni sistem sila. Veti braj
prakticnih zadataka zahtijeva proucavanje sueeljnog sistema sila kao !ito su resetkasti
nosaCi i dr. Proucavanje ovakvih sistema sila neophodno je za daljnja uopcavanja koja
se acinose na proizvoljni sistcm sila.
4.1.1. Geometnjski nacin slaganja dvije sHe
Pretpostavimo da na kruto tijelo djduje ravan sislem suceljnih sila, reldi smo to je
takav sistem Cije napadne linije leze u ravni i sve prolaze kroz istu tacicu.
(slika 4.1.)
S1ika 4.1. Primjer suceljrwg sistema sifa
U ovom poglavlju pokaza6emo da bilo koji
ravan sistem succljnih sila uvijek maieffio
zamijeniti rezuitantom datog sistema 5ila .
Intenzitet, smjer i pravac rezultante mo-
zemo da odredimo graficki, grafo-analiticki i
analiticki.
Neka u tacicama A i B krutog tijela (slika
4.2.) djeluju sile F, i F" tako da se napadne
linije sijeku u tacki O. Vodeei ra6.ma 0
aksiornima sw..tike tatka 0 je zajednicka
padna tacka sila i IS, a kroz nju ce proci
napadna liuija rezultante.
Konstrukcijom paralelograma nad silarna i J!; odredi6emo intenzitet, pravac i
smjer rezuitante. (slika 4.2.) Napadnu tacku rezultante C biramo proizvoljno na napadoj
liniji, ali ta tatka mora pripadati krutom tijelu.
53
Slika 4.2. Slaganje dviju sila
Za odrOOivanjc rczultante ne moramo crtati cio paralelogram sila, vee je dovoljno kon-
struirati trougao sila. Sile F; i Fi sabinuno po pravilu sabiranja vektora. (villi poglavlje
2.5.) Zavriina strana trougla sila odreduje rezuUantu F.. kao vektorski zbroj sila F. i p,.:
(41)
Primjenom kosinusne teoreme iz trougla sila mozeme odrediti intenzitet rezultante
FR = F; =J + Fl + 2F
j
1, ·cosf3. (4.2.)
Pravac rezultante se odreduje uglovirna 0.. i y koje ona zatvara sa silarna F;" a
koji se mogu odrediti primjenom smusne teoreme
FI F2 Fr
sina::::; siny::::; sinr]"
(4.3.)
4.1.2. Geometrijski nacm slaganja sistema sila
Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluje sistem sueeljnih sila (cije se napadne linije
nalaze u jednoj ravni) kao sto je prikazano na slici 4.3.
Slozimo site -.Pi i is, u rezultantu "F:12.
F..12 F. + is· (4.4.)
Silu F,.l2 sa, silom is u rezultantu "F:n, take da je
F..13 = F..j2 + F, = F. + is + Pi· (4.5.)
Ovaj posrupak primjenjujerno sve dok se cijeli sistem sila ne svooe na rezultantu
datog sistema
F..=F.+iS+ ...

(4.6.)
odnosno
pI
(47.)
54
Slika 4.3. Slaganje suee!jnog sistema sila
Posto je odredivanje rezultantc rnctodom paralelograma sila u
slueaju da djeluje veliki broj sila, pogodnije je IX:'hgona stla. Iz
proizvoljno izabrane tacke nanesemo paraleIno silu Flu razmJcn, a zatim na vrh vek-
tora sile nanesemo vektor sHe F; i tako sve do krajnje sileo -Spajanjem pocetka prve
site Pi i kraja posljednje sile "F,; dobija se glavni vektor.
.. ="'" +"'" + + .. 'iF. (4.8.)
1'R 1'1 1'2 ... I'll i=i J
Intenzitet rezultante F; jednak je intenzitetu glavnog vektora Napadnu liniju
rezultante Fr dobivamo povlacenjem kroz tacku 0 linije paralelne 7.avrStloj
-poligona sila, dok napadnu tacku rezultante biramo proizvoljno na rtienoj napadnoJ hn-
iji pod uvjctom da ta tacka pripada krutom tijelu.
4.1.3. Teorem 0 tli site
Teorem 0 tri sile glasi: Aka na!auto lijelo djeluju tri sile, a kruto tijelo
ravnotdi, i ako se napadne linije dviju sila sijeku u jednoj taCki, tada sve tn stle leze
u Jednoj ravnini i njihove napadne linije se sijeku u jednoj tac'1d.
Slika 4A. Tljelo 11 ravnoteii pod 4jejstvom tri sUe
55
Da bismo dokazali ovaj teorem pretp.1stavimo da na kruto tijelo (stika 4.4.) djeluju
tri i is, tako da se napadne linije sila Pi i is sijeku u tacid O. Slozimo sile
Fi i u rezultantu F,.i2> kao sto je prikazano na slid 4.4. Sistem od tri sile je sveden
na dvije sile, F; i Posto se tijelo nalazi u ravnotezi prema uslovima teoreme, to
prema I, sile i moraju imati zajednicku napadim liniju, biti istog
intenziteta i suprotnog smjera ..
4.1.4. Razlaganje sile na komponente
Sto znaCi raz10z1ti silu na komponente? Razlaganje sile na komponente znaC! naCi
takav sistem od dvije ili viSe sila kom je data sila rezultaftla. U ovom poglavlju
prouCicerno samo sIucaj razlaganja sUe na dvije komponente. Prouci6emo cetiri
mogu6a sJucaja razlaganja sHe na dvije komponente. Da bismo prouCili to, pret-
postavimo:
a) Poznati su pravci komponenata. Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluje sila
F. Poznati su pravei PI i P2 na kojima leze komponente sHe F. Razlaganje sHe FVrSi
se na taj nacrn sto se konstruira paralelogram cija)e dijagonala sila F. Strane ovog
paralelograma su !raiene komponente F, iF, sile F. (slika 4.5.)
Razlaganje sile F moiemo cia izyrSimo i pornoeu trougla siia na sljedeei nacin. Nane-
serno vektor sile Pi kroz njegove krajnje tacke povlacimo paralele sa praveima PI i P2 do
njihovog presjeka. Dobivene sile F; i Fi zamjenjuju djelovanje sile Fna kruto tijdo.
b) Pnznata je jcdna komponenta. Pretpostavimo da na kruto sila P
(slika 4.6.) i cia je poznata komponenta F,. Spajanjem vrhova vektora F, i Pdobiva-
rna trecu stranu trougla sila koja istovrerneno odreduje velicinu, pravac i smjer druge
komponente is.
56
LJr,
...
F,
Shka 45. Raz/aganje sile F nu lwmponentc a/w su poznati pravci fwmponenata
Sitka 4.6. Razlagarye sUe F na komponente ako je poznata jedna Iwmfonenta
C) Poznati su intenziteti komponenata F, i F" pri cemu je F, + F, 2: F. I u ovom
slucaju zadatak se svodi na konstrukciju trougla sila. Zadatak irna dva rje.senja, kako
je prikazano na slici 4.7., jer nisu poznati pravci komponenata.

F,*F,:.
(4.9.)
Slika 4.7. Razlaganje sile F na komponente ako su pomah intenziteti fwmponenaw
d) Poznat je intenzitet jedne komponente i pravac druge
kruto tijelo djeluje sila F i neka je poznat pravac PI kornponente 1 mtenzItet
Slika 4.8. Razlaganje sile Fj /la komponente ako je pozna! inte,dtet
jcdne komponente i pravac druge komponente
57
Konstmkcija trougla sila pravimo na taj nacin cia vrijednost intenziteta sile F; nanosi-
mo iz taeke 01 do pravca komponente PI> na taj nacin dobivarno dvije tacke A i B.
Znaci da imamo dva Ijesenja
(4.10.)
kao sto je prikazano na slici 4.8.
4.1.5. Analiticki naein definiranja sile i rezultante sistema sila
AnalitiCki nacin tjeSavanja zadataka statike zasniva se na pojrnu ortogona1ne projekcije.
U poglavlju 2. vidjeli smo da je projekcija vektora (sile) na osu skalama veliCina jednaka
proizvodu intenziteta tog vektora i kosinusa ugla, kog pravac vektora zatvara sa
nirn smjerom ose na koju se projektuje vektor Ta projekcija vektora na osu je JX>zitivna.,
ako je ugao izmedu vektora i pozitivnog smjera ose oStar, a negativana ako je taj ugao tupi.
Pravac sile F' u ravni defmirat Cerno kao sto smo u poglavlju 1.5. rekli Dekartovim
koordinantnim sistemom slika 4.9.
Posto su komponente sile F u
pravcima osa Ox i Oy.
F=F :7*
x x
(4.11.)
F"'" F -,> 'y= .y') .
to se sila F, kao vektor , moze napisati
U obliku
]-:j-"'Fxf'" + Fyr
. Pri cernu su intellziteti
F;o:=Fcosa
(4.12.)
Stika 4.9. Pmjekcije sile P na ose koordinantnog sistema Fy = Fsina.
(4.13.)
Intenzitet sHe F mozemo da odredimo na osnovu jednacine
+F/,
a ugao (l koji ana zatvara sa koordinatnom osom Ox
Fy
tga= Fx'
ako su poznate projekcije sile na oseDx i Oy.
(4.14.)
(4.15.)
Da Ii je projekcija sile na osu pozitivna iIi negativna zavisi u kojemu kvadrantu lezi.
(slika 4.10.)
58
CD
+y
®
F,
F
2
i+)
F1i+)
F,
-x
+x
r"2i-) 1>:(+} Fli+)
®
-y
S!ika 4.1 0_ Projekcije siia koje feie u svim kvadrantima
4.1.6. AnalitiCki naeln slaganja sila
Najopeiji naCin odredivanja rezultante ravnogsistema suceljnih sila, jcs.te upravo
analiticki ?a bismo .odredili pretpostavllTIo da na
kruto tijelo dJeluJc ravan Slstem sucelJmh slla F I> •.. F; (sHka 4.11.)
Fr., F}.-,
Slika 4.11. Rezuftiraju.ce sile i ry·ihove Iwmponente u Dekartovom sistemu
fumjeri]i SUlO S"g sile sistema po njihovim napadnim liniiarna. do
Il.?:m!9nC, tacku 0 postaviii smo pocetak Dekartovog koo.rdman:og
Oxy. Da bismo izvrSili prelaz od zavisnosti izmedu vektora na zavlsnost lZilledu llJI-
hovih projekcija, moramo se sjetiti teoreme 12 vektorskog racuna koja We: projekcija
vektorskog zbira na neku osu jednakaje algebarskom zbirn projekcija komponentnih
vektora nQ tu istu osu.
59
Vcktorski zbir sistema silajeste njihova rezuhanta

1"'1 1
(4.16)
dok su njene projekcije na ose Ox i cry, kao sto je prikazano na slici 4.11.
FrI + Fa + ... + F..
Fry F,y + F,y+ ... + F.y
(4.17.)
Ako smo odredili projekcije rezultante koriscenjem jednacina (4.17.), tada se
premajednacinama (4.14.) i (4.15.) maze odrediti intenzitet i pravac rezultante
+ Fr2
I y
FrI
tgUr=-F
ry
(4.18.)
Da Ii su rezultante na ose Ox i 0' pozitivne iii negativne, zavisi ad tog, u korn
kvadrantu leii rezultanta sto je prikazana u tabeli 4.1.
Tabela 4.1. Projekcija rezulumle nil ose Ox j Oy.


4b"?

« I
F,
+
.. ..
+
F + +
Qv>dmnt L 2. 3. 4.
4.2. PARALELNE SILE I SPREGOVI U RAVNI
4.2.1. Moment sUe za tacku
5j1a maze pored da vrSi i o..!2I1aIt-
ie oko oek-e efekt sik..kaIakterise moment sile za tacku -----
- ,- .. "." ..-._ .._.-----_.--- .
Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluje sila Pi cia se kruto tijelo maze obrtati oko
pola O. Polozimo ravan kroz napadnu liniju i tacku pola 0, kao sto je prikazano na
shei 4.12. DuZ d, povucena iz pota 0 normalno na pravac sile F: naziva se krak sile
Fza polO. Posto se sila Fmoze pomicati duZ svoje napadnc linije, to zakljuclljemo
cia
..
60
2lintenziteta sile P;
veliCine kraka d i
c) smjera obrtanja u polozeno) ravni (ravni djejstva site).
Smjer obrtanja b)
Slika 4.12_ Stika za definiciju momenta sile
KoliCinsku mjeru obrtnog djejstva siie na kruto tijelo karakterise moment siZe za
Jacku. Moment sHe Y za taeku 0 definisemo kao skalarnu vehcinu jednaku proizvo-
du intenziteta sile i kraka siie za taeku 0 pola.
F.Ld. (4.l9.)
Moment sUe F za tacku 0 moze se smatrati pozitivan ako sila ±eli da obme iauto
tijelo oko pola 0 u pozitivnom smjeru obrtanja satne kazaljke. To se maze i obrnuto
pretpostaviti sto nerna neku znaeajniju ulogu. Ako intenzitet sHe lI!jerimo u Newtoni-
ma a krak sHe a u rnetrima, tada je jedinica mjere momenta sile za taeku Newtonmetar
(Nm).
Iz izlozene definicije mozemo zakljuCiti:
1
0
Moment sile se ne nu)enja pri pomjeranju sile dui. ryene napadne linije,
2
0
Moment sile za tacku 0 jednak je nuli kada je silo jednakn null ili kada napad-
na linija sile prolazi kroz tacku 0.
Istaknuti francuski naucnik Varinjon
1
) uvea je teoremu: Moment rezultante ravnog
sistema sueeljenih sila za proizvoijnu tac'ku 0 u ravni dejstva sila,jednakje algeber-
skom zbiru momenta komponentnih sila za mcku 0.
-----+ Da bismo dokazali navedenu teoremu, predpostavimo da na krutu plocu djeluje sila
F kao sto jc prikazano na slici 4.13 .
1) Francuski naucnik Va;injon (1654· J 722)
61
,
b) 0)
A
Slika 4.13. Stika za dokaz Varinjonove teoreme
Momenat sile F za tacku A pola je
MA=F·d. (4.20.)
Na asnovu aksioma III silu It mozerno rastaviti na dvije komponente ciji Sil prav-
ei poznati 1 i 2 Fii Pi,
-->=>-->
F =F,+F
2
,
taka cIa je sila F'" rezultanta sila Pi i Pi·
Taela ce moment za tacku pola A biti jednak
MA=F,·d,+ F
2
·d,. (4.21.)
Silu F mozemo da rastavimo na dvije komponente taka da pravac jedne kornpo-
nente prolayj kroz pol A, tada je moment jednak
M
A
=F
3
·d
3
. (4.22.)
Posto siiu F zamjenjujemo komponentama if; i is odnosno is i na asnovu
izlozenog materna napisati
(4.23.)
odnosno
"
MA{h) = MO(Fi),
(4.23.)
sto u matematickom obtiku predstavlja Varinjonovu teoremtL
4.2.2. SIaganje i razlaganje paralelnih sila
U ovom poglavlju prouCit Cerna site cije Sil napadne linije paralelne mOOu schorn i
nalaze se u jednoj ravnini. FIvo CellO pokazati kako se slam paralelne sile,_odnosno, kako
se odreduje rczuitanta dvije paralclnc sile kaje djeluju na kruto tijelo. Imamo dva slucaja:
a) SIucaj kada su paralelne sile istih smjerova
Prctpostavimo da na kruto tijelo djeluju dvije paralelne sile Pi i IS kao sto je
prikazano oa sliei 4.14. u tackama A i B. U tackama A is, prema aksiomu II, dodaje-
62
rna dvije uravnotdene sile i Ft., koje djeluju dill: prave AB i istih intenziteta. Za-
mijenimo sile F; i J7;', odnosno F; i Fi' njihovim rezultantarna
P" =F, +F,'
P'2 =F, + IS:
(4.24.)
···pomjerimo dobivene rezultante po njihovim napadnim linijama do zajednieke
taeke 0. Razlozimo zatim ave rezultante nq. komponente ciji su pravei paraleJni prvo-
bitnim komponentama it, odnosno Fi, 1;'.
Stika 4.14. Slaganje paralelnih sila istih smjemva
Na ovaj naCin smo u tacki 0 dobih eetiri suceljne sile: dvije uravnotezene sile
5' koje se po aksiomu II ponistavaju i dvije kolineame sHe 17;, Ft. Zamijenimo sHe
sa rezultantom cije je intenzitet
F,=F,+F2' (4.25.)
Iz izlozenog vidirno da je sila F;. rezultanta paralelnih sila Ff i is.. Napadna linija
nalazi se izmedu napadnih linija sila i is i paralelna je tim silama. Odredimo polozaj
napadne linije rezultante F; (odnosno palozaj tacke C)-
Iz slicnosti trouglova fl.OAC !1.0NM
AC MN F,'
==="".-1..,
OC OM F,
(4.26.)
a iz b.OCB i b.OED
BC ED F;
OC F
2
'
(4.27.)
IzgomjihjednacinaAC· FI "" DC- F
J
' F2 = OC· F{ (4.28.)
63
Kako je F
j '
= F
2
' to izjednaCina (4.28.) imamo
AC·F,
odnosna
BC AC
Aka jednaCini (4.29.) dodamo ish cianBC· F
I
, tada ovajednacina postaje
odnosno
(AC + BC) . F, BC . (F, + F,)
AB . F, = Be- F,
- -
AB BC
BC AC AB
FI F, F,
(4.29.)
(430.)
(4.31)
(432.)
Sa dvije jednacine (4.25.) i (4.32.) potpuno je odredena rezultanta (F,-) dvije para-
lelne sile 15tih smjerova. Rezultanta dvije paralelne sile istih smjerova po intenzitetu
jednaka je zbiru inlenziteta tih sila, a napadna linija rezultante naiazi se izmei1u Zini-
ja komponenata, paraielna im je j dijeli rastojanje izmeau njih obmuto srazmjerno tim
silama.
b) Slucaj kada su paralclne sile suprotnih smjcrova
Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluju sile F; i u tackama A i B i neka je JS >
(slika 4.1 5.) Rezullantu ovih sila moumo odrediti korisceqjemjednaeina (4.25.) i (4.32.).
Na produietku pravca AS u tacki C, dodajmo uravnotezene sile F: iF: i neka JC
intenzitet ovm sila
Fr=F/ =F2 -FI'
a poloZaj tacke C neka je odreden relacijom
AC BC AB
li;=li;=-P;'
Zamjenimo sile F'; i J; rezultantom It ciji je intnzitet
(4.33.)
(4.34.)
(4.35.)
dok njena napadna linija premajednaCini (4.32.) prolazi kroz tacku B. Posto se sile F
i IS uravnotefuju, mozemo ih ukloniti, pa ostaje sarno sila F;, koja zamjenjuje djejst-
vo sila Ft i p;, pa prema tome, ona je njihova rezultanta. ZaldjuGvjem do
.,jy/j,!yarail!lne po jednaka razlici intel1ziteta tih
,,.'ila, p;J;azelna ifn Je, nalazi ;e na strani vece siZe i ima smJer vece sileJ
64
S!ika 4.15. Slaganje pamlelnih silu suprotnih smjerova
.. ... t..sPxegasil.
Pretpostavimo da € a
(slika 4.16.)
S!ika 4.16. Spreg situ
se
oznacava se sa (F, F). Vektorska suma dyiju
sila jednaka je nuli. --
.. -,,- _ ... -7 -'c-7
+ F
1
=,O: (4.36.)
da spreg sila nema rezultantu.
... _ .._----"
Spreg sila je element statike koj! nije moguce uprostiti, pored site to je drug!
osnovni element statike. Prema tome, sistem sila koje obrazuju spreg sila nema rezul-
tantu i one se ne nalaze u ravnotezi, jer ne djeluju dw. iste napadne linije. Qjelovanje
__ lgut()g tijela. (slik<i1 4.17.)
SItka 4.17. Obrtllo 1jejstvo sprega sila JW krulo tijda
65
..
sila zaY(J.1l
_ spregp. '
sprega sUa zavisi ad:
a) intenziteta sila i kraka sprega, --
121po!ozaja ravni djf;jstva sPr:ega i
c) smjer-ll.obrtnog cijejstva u,toj ravni.
'Obrtni efekt krutog tijela usljed djejstva sprega sUa karakteriSe moment sprega sila_
Moment spregC! sila jednakje proizvodu jedne od sprega sila i kr!:ik:?-_S;pfega sila,-
- -"- j ---,,""._--,.------ -, ,-------'---"----'--
. .... (4.37.)
predstavimo moment sprega sila vektorom M. Pretpostavimo <fa na krutu ploeu
djeluje spreg sila.(slika 4.18.)
Stika 4.18. Geometrijski adnosi veU(!li
uz zadati spreg silo. (po; p)
Mpment s
__
.-7 -> . ="'-> ='.
M = rA x,F + rB x
,.-)-----)
<=Yrrs).x.!_"".':..xJ"$' (4.38.)
__p[QjekcijaJlektora::t

tzraza,

IMI=F d, (4.39.)
sto predstavlja sprega.
-c>
LYek!QJ:_M __.mom .. Cl1ta,SPl:J:¥{Lsila..¥Pii okomito .!-al!,a(I.spn::g si/a,j po..velicilli Je
_ intenzitetajlJ.t!!!§-.,o4..§jl;;; /g:(ikg'
slika 4.19.)
Slika 4.19. Pravifo odre(tivanju
smjera vektora At
Kako je
to je
66
c---x=d,
(4.41.)
ravan 11:
Odavde izvadimo zakljucak da
barski zbir momenata sila sprega za bila
koju tacku u ravnini djejstva sprega ne
zavisi od izbora polozaja te tacke i
nak je momentu sprega sila.
Slika 4.20.foloia; vektora sprega silo.
4.t-s!JJ..BJg;!dp tijelo dieluje vi&L$llTlfgova, koii
,s.e.QQ/saz.ujCJiQ§c.if-ti sistem wregom, ciji je moment
.ve/dor.skom
r At if. i;t, -
.... .. I+"" . .2..+c .. , ..± .... i, . (4.42.)
lMoment M rezultiraJnceMprega moze da se odredi kao zavrSna strana poligana
konstruiranog od-momenta Mi komponentnih spregova. Za sistem spregova, koji ne
djeluje u jednoj ravni krutog tijela, zgodno je koristiti analiticki nacin. Na osnovu
jeclnaCine (4.17.) 0 projekciji vektorskog zbira na os, zakljucujemo da je:
Mx=
My=
(4.43.)
Mz = ;&IMiz
Intcnzitet momenta rezultirajuceg sprega se odreduje jednacinom
f 2 2 2
M=VMx+My+M
z
·
(4.44.)
3 .\4.2,4. Ekv'valentnost.spr.eg<lYlL>ilal
Djejstvo sprega sila na kruto tijelo se nece promijeniti ako se izvrse sve rransfor-
macije sprega sila. Da to dokazali, pretpostavimo da l<:n!tQJijelo
na.koje<lj"lui'L,p["g,slk(F..'., F") 5akrakom.'L (slika 4.21.) P2,-'lUsimo.kroZJlapllQ!)e
__ jPZ"' Rastojanje izmedu
d\. -------
RazlQZimu..sillJ F ua Fit ifS' _dui-pravca PI i AB a silu F" na kom-
ponente i Pi' dliZ \
-> ->
F\'=-Ft __
F.'-F"
:::7 =+ 2.-=-_:.-1 ..
. _ SHe F
2
' i F
2
" se uravnotezavai-I.h_pa ih mazerno uljoniti, dok site
(F;', ;;ga
bila koje tacke A lB{ krutog tijela. S obzirom na proizvoljan izbor tacaka A, B kao i
pravaca da se spreg (Ft' i nalazi bila gdje u ravni
svog dejstva, odnosno, u ravID dejstva transfonniranog sprega si1a (F;' i
$lika 4.21. TransJonnacija sprega sila
Dokaiirno da su i:Ft.) i (E;' i medusobno jednaki.
s11a Fi' i Ft, to Verinjonovoj teoremi
MBer) MB(Fi') + MB(F}) (44-6.)
Kakoje

-0
MBlfi') F{' d,
(447.)
MiF,')-O,
to na osnovijednaCinc (4.46.) dobivamo

(448.)
A:'£:;jY!J.

<D qjelovanje sprega se fie mijenja ako sUe pomjeramo u pravcu djelovanja sila,
§l spreg si/a moze se po volji panzicati u pravcu rljegovog kraka, tj. okomito l1a
prdVac djelovanja sila,
C) spreg sila se moze po volji pomicati no ravni djejstva, ali pod uslovom da poje-
dint;ile ne mljenjaju sva} meausobni poIoiaj,
d) -;;preg silo se moze zamijeniti drugim spregom silo ako su momenti jednaJd i
imaTu smisao rotacije,
spreg sila mozemo pomaknuti iz jedne ravni u drugu pamlelnu ravan krutog
fljeIa kroz promjene njegovog mehanicKog djelovanja.
68
4.3. PROIZVOLJAN - OPCI SISTEM SILA U RAVNI
4.3.1. Paralelno prenosenje sile
Paralelni pomak sile ili redukcija, vrlo je cest postupak u statici, pa·mu zbog toga daje-
rno poseban znaeaj. Zadatak 0 svooenju sistema sila na prostiji oblik, rjeSava se porn06u
djejstvo sile na kruto tijelo se ne mijenja ako je preneserno paralelno
;zjoj sarnoj u bilo koju drugu tac'ku krutog tijefa i dodamo spreg sila aji je moment jed-
nak momentu sHe kl?iuparalelno prenosimo u odnosu na fflCKu u kqu se sila prenosi.
Neka u tacki A krutog tije!a si1a F (slika 4.22.) Dodajmo u proizvoljnoj
tacki 0 uravnotezen sistem si1a FI i F
2
.

F, F
Slika 4.22. Graficki prikaz pojma pamlelnog prenoSenja sUe
Sile F';F\ iF; imaju potpuno djejstvo na kruto tijelo kao i sarna sila FSile Fi lS,
cine spreg sila (F:F0, ciji je moment jednak
(449.)
U
· '1 F""" '1 F""'F""" =-> k . '1 ="ed -->
mJesto Sl e ,lmamo SI e , 1 1 F2 oJe se svode na: 51 u F
j
J naku sili F, s
napadnom tackom u tacld 0 i spreg sila (F,F0 ciji je moment M odreden jednaCinom.
(4.49.)
4.3.2. Osnovna teorema statike
Pretpostavlmo cia na kruto tijelo djeluje proizyoljan ravan sistem sila Ji,;s,
F: tada vektorski zbir sila
=* =*::::)- :::::7,,:::::7
F
R
=F
1
+F
2
+ .. +Fn=f.:Fj>
,.,
(4.50.)
nazivamo glavni vektor datog sistema sila. Zbir rnomenata svih sila sistema za bilo
koju tacku 0 kao poL
(4.51.)
nazivamo glavni moment datog sistema sila za tu tacku. KoriS6e:ujem teorema 0 paralel-
nom prenosenjll site moiemo dokazati osnovni teorern statike koji glasi: svaki ravon
tem sila !wji c!fe1uje 110jedoo kruto tijela moze da se zamijeni jed nom silom -P;, koja je jed-
naka glavnom vektoru datog sistema sila sa napadnom tacmm u tac7d 0 svoilenja i spre-
gom ciji je moment Moi?.dnak glavnom momentu sistema sila za taBat 0 svodenja.
69
Da bismo dokazali gomje navode, pretpostavimo cia na jedno kruto tijelo, i da u
jednoj njegovoj ravni, djeluje proizvoljan sistem sila Ft, is, ... (slika 4.23.)
Stika 4.23. Redukcija proizvoljtwg ravflog sistema sila na jednu taCKU
Saglasno 1eoremu 0 paralelnom prenosenju sile, prenosimo sve sile sistema u tacku
redukcije O. Oobivamo ravan sistem suceljnih sila
cc> -'>
FI> F2, F3, "
i ravan sistem sprcgova, ciji su momenti
?
,111 Mo(F
1
), ,11, .. ' M, MdP,). (4.52.)
Sistem suceijnih sila (4.52.) mozemo zamijenitijednom silom koja je jednaka
torskom zbiru ovih sila
-) =7 -"7 n:=)-
F
R
=F
j
+F
2
+ (4.53.)
a sistem spregova Ciji Stl momenti odreoeru jednaCinom (4.53.) mozemo zamijeniti
jednim spregorn cijije moment jednak algebarskom zbiru momenata svih sila sistema
sa centar 0 redukcijc
+ M,+ ... +M, (4.54.)

Sila FR nije rezultanta datog proizvoljnog ravnog sistema sila, jer ona sarna ne
zamjenjuje sistem. Da bismo definirali jedan ravan sistem sila dovoljno je poznavati
glavni vektor i glavni moment datog sistema sila za neku tacku O. Glavni vektor if;
70
ne zavisi od izbora tacke 0 jer je oCigledno da poligon sila ostaje nepromijenjen bez
obzira u koju se taeku tijela paralelno prenose sileo VeliCina glav/log momenta zavisi
od izbora centra redukcije, jer se promjenom polozaja ove tacke mijenja ne sarno
veliCina momenta svake sile vee i njegov znak. Glavni vektor je invarijantan U odno-
su na centar redukcije, a glavni moment nije invarijantan u odnosu na centar redukcije.
4.33. Svodenje ravnog sistema sila na prostiji oblik
Oa bismo dokazali da se sistem sila koji djeluje na jednoj ravni krutog tijela maze
svesti na prostiji oblik, posluZit Cemo se osnovnom teoremom statike. Rezultat ovog
svodenja zavisi od glavnog vektora F;. i glavnog momenta Mo· Posebni su slucajevi
pojednostavljenog oblika djelovanja skupa sila:
a) aka je glavni vektor i glavni moment
(4.55.)
tada se sistem nalazi u ravnotezi,
b) ako je glavni vektor i glavni moment
'"""
(4.56.)
tada se sistem si1a svodi na spreg ciji je moment Mo nezavisan ad izbora redukcione tacke,
c) aka je glavni vektor i glavni moment
=>

(4.57.)
d) ako je glavni vektor i glavni moment
=>
F
R
" 0, Mo" 0, (4.58.)
-::'? =+ :::.-7
tada se sistem sila maze zarnijeniti sarno jednom silom rezultantom Fr = FIf = FR·
Napadna linija ne prolazi kroz tacku 0 vee na tak:vom rastojanju ad nje da bude
zadovoljen uvjet Mo = Mo(FJ
Slika 4_24. Svoaenje ravnog sistema Si/U/Ill pmstiji oblik
71
Pretpostavimo da smo sistem sila sveli na glavni vektor'Fj i glavni moment Mo u tacki 0.
Spreg momenta Mo zamijcnirno spregom 1;") pod uvjetom da ovaj spreg irna isti
moment a sile 1;' i Fj' cxkedimo tako da budu istog J...'1tenziteta 100 glavni vektor, tada vrije-
di jednacina
(459.)
lZ koje mozemo dobiti ve!icinu kraka d sprega. Uklonimo si!e F; i F;." posta Sll
uravnotezene. Vidin10 da se sistem sila svodi na rezultantu = 1; "'" F; Cija napad-
na linija prolazi kroz tacku 0' na udaljenosti d od pola redukcije 0.
4.3.4. Poligon sila j venzni poligon
Da bismo objasnili konslmkciju pohgona sila i veriinog pretpostavimo
da imamo jedno !auto tijelo (Plocu) na koje djeluju sile F;, IS i Fl' (slika 4.25.)
-t Na slici 4.25. prikazan je poloiaj i raspored si1a u
FI odnosu na kruto tijelo (ploeu), a zove se plan djejstva
sila ili plan sila. Pri grafickom tjesavanja zadatka plan
sila se erta u razmjeri U
L
za duiinu i U F razmjcri za sile.
Poligon sila se erta kao sto sma ranije vidjeli na
sljedeei naCin: U odabranoj razmjeru U
F
iz proizvoljne
tacke nacrtamo vektor zatim IZ VTha vcktora sile
Slika 4.25. Kruto tije!o (ploca)
F; naertamo vcktor sile ES., a zatim iz vrha vektora sile
F; nacrtamo vektor sile is· (stika 4.26.)
opterecena sa tri site
I' 0' -4
,- +1-"""" F,
Slika 4.26. Poligon siIa i verizni poligo!J
I.zlomljena linija sila Pi, Fi i G nacrtana tako da se pocetak sljede6e sile poklapa
sa krajem prcthodne sile, zove se poligon sila. Ukoliko se kraj posljednje sile u
poligonu sila pokJapi sa pocetkom prve sile u poligonu sila, tada kazema da je poligon
sila zatvoren . . A.ko se kraj posljednje sile ne pokJopi sa pocetkom prve sile u poligonu
sila, tada je poligon sila olvoren (oa nasem primjeru poligon sila je otvoren).
72
Da bismo konstruirali veriini poligon izaberimo proizvoljnu tacku 0, koja se zove
pol i koja ne smije biti na stranama, niti na produictku strana poligona sila. Spajanjem
paia 0 sa poeetkom i hajem svake sile dobivamo zrake poligona 0,1,2 i 3. Tada
povucemo prnvu paralelnu zraku 0 do presjeka sa napadnorn linijom sila F';. Zatim iz
tacke presjecista Zraka 1 i napadne linije povlaCimo paralelnu zraku I do presjecista
s napadnom linijom sile is. IZ presjecista zraka 1 i napadoe linije sile is povlaCimo para-
lelu sa zrakom 2 do presjeciSta sa napadnom linijom sile is. Iz tog presjecista povlaCimo
para\elu sa zrakom 3. Izlomljena linija tije Sll SWdne paralelne odgovarajucim zracima u
poligonu sila,- a cija presjecista 'leu na napadnim linijama sila u planu djejstva, love se
veriini poligon. Ako se zraka 0 i 3 {Xlklope, tada je veriZni poligon zatvoren. Kada se
prva i posljednja strana veriZnog poligona ne poklope, tada je veriini poligon otvoren.
Konstrukcijom poligona sila i povlacenjem zraka 0, 1,2,3 svaka sila F7, F; iF; ras-
tavljena je na komponentc. (slika 4.27.)

F"" ..",
()+ 1=.)1
--=> =' -c>
Sl
S; + is (4.60.)
--=> --=> =>
So +S) = Fre-
Mogli smo i na sljedeei nacm izvrSiti rastavljanje
=> -=> 57
Fl =So+ I
=> --=> ->
F
2
=S]+S2 (4.61.)
=' -> ->

:::+ .,.-4. -:;> -7 ----+
Fre:z = FI + F2 + f) = So + S3-
s}
, ,
b)
:
d)
[:
Stika 4.27. Uz konstTllkciju w:riinog poligoJlu
13
Svaku silu zamjenjujemo njenim komfKlnentama sila s komponentama So is;,
komponente i Si zamjenjuju silu is i komponente i S; zamjenjuje silu is. Kako
se vidi st = S; = ove sile nanijete u planu sila uzajamno se uravnotcfuju, pa
se rnogu ukloniti. Sitc F
l
, F; iF; zamjenjujemo sa dvije sile So i
Primjenom.izloi.enogpostupkasvakipmizvoljan.ravan sistem sila sa proizvoljnim
brojem sila svodi se na dvije sileo
4.3.5. Graficko odredivanje rezultante proizvoljnog .!.istema sila u ravni
U poglavlju 4.3.2. vidjeli smo da se svaki proizvoljni ravan sistern sila svodi na
rezultantu iii na spreg sila iIi je uravnotcZen sistem sila. Ukoliko je poligon sila) kon-
slIUrrall od datog sistema sila otvoren, g. aka glavni vektor F; '* 0, dati sistem se svodi
oa rezultantu. U ovom poglavlju razrnatrat cerna takav sistem sila.
S!ilca 4.28. Knlto tijefo opfereceno sa tri siIe
Pretpostavimo da oa kruto tijelo
djeluju tri poznate sile is i tS u
tackamaA
1
, A2 i A
3
. (stika 4.28.)
, [Oa bismo graficki cx:lredili rezultantu, plan djelovanja sila erta se u razmjeri. Rezul-
itanta datog sistema sila moze da se odredi postupnom primjenom pravila 0 slaganju
; sila -pomocu paralelograma sila.
,

F,
c


Slika 4.29. Gruficlw odrcaivanje rezlI/Umte
74
Medutim, taj metod je nepodesan za veci broj sila, pa se u tom slucaju rezultanta
odreduje konstrukeijom poligona sila i veriznog poligona. (stika 4.29.) Poligon sila za
dati sistem sila konstruisan je u razmjeri za silu U
F
pri cemu je pocetak proizvoljno
izabran. Vcktor, ciji je pocetak u site, a z3vrSetak u zavrSetku posljednje
sile u poligonu sila,jeste glavni vektor FR datog sistema sila.
J Proizvoljnim izborom pola 0 i povlaeenjem zrnka 0, 1,2,3 veriZni
poligon 0, I, U, Ill, 3. Konstrukcijom veriZnog poligona, dati sistem F2 i F3 71lmijen-
. .
jen je sa dvije sile koje djeluju dui prave 0 i posljednje 3 shane veninog pohgona 1 53'
, Rezultanta ovih dviju a time i rezultanta posmatranog sistema sila, pro-
lazi kroz tacku Su kojoj se sijeku pravei 0 i 3. Prema tome, kada se konstruira veriZni
poligon datog sistema sila, presjek prve i posljednje strane verifuog poligona daje
tacku S kroz koju prolazi napadna [mija rezultante tog sistema sila. Prava povucena
kroz tacku S paralelno glavnom vektoru F; predstavlja napadnu liniju rezultante.
Glavru vektor F; nanesen dut napadne linije rezultante sa pocetkom u bilo kojoj tacki
krutog tijela daje, konacno, rezultantu datog sistema sila.
iDciina ad predstavlja intenzitet rezuHante F; u razmjeri
00+ -
(4.62.)
!zbor rnla 0 i poCctak verifuog £Xlligona nemaju uticaja na rn10zaj napadne linije rezul-
tante. Ako bi tacku 0 i poi5etak verifuog poligona uzeli u drugim poloiajima, presjeeoa tacka
prve i posljednje strane veriZnog poligona, uvijek Ce se naCi na napadnoj !.iniji rezultante.
4.3.6. Graficko odredivanje rezultirajuceg sprega sistema sila
,Pretp0stavimo do na Muto tlie/a
za[voren, a venin! poligotl otvoren, [ada se dati sistem silo svodi na spreg sila-+<:;
Pretpostavimo da oa jedan nosac djeluje sistem od cetiri site Ff:i;;, F; i F!' i neka
je poligon sila zatvoren. (slika 4.30.)
H

b
F
J
F
z
F,
, J
b

"'a
F, -j.
F2 c 4
2
0
3,!

l'
F, d
3'
2'
Sitka 4.30. GrufiCko odredivullje rezulljJ"(yuceg sprega
75
U tom sluca'u glavni vektor . a 'c 'ednaknuli, a to znaCi cia se sis-
tem ovih sila ne maze svesti na rezultantu. Kada se usvoji pol 1 povuku zraci u
poligonu sila, kao posljedica sto je poligon sila zatvoren, dobiva se rezultat da se prvi
zrak 0 i posljednji zrak 4 da su prva strana 0' i
4' u. 0',1, II, III)V i 4' paralelne mCdusobno. Kada je prva i
p,?sljecinJa zraka paralelna u verifuom poligonu, mogu da nastupe ijva slueaia:
da se ova dva pravea nalaze na nekom rastojanju 11 tj. da je veriini"'P?ligon
'"'.
prve i strane veriZnog __
r Konstrukcijom fii taT zWjerjl 18 83 a,jenJ1tiib
lama, Im.ie to ti·e!o. Intenzjtet;;fID1?G i -----
vill sda dalJe plVlffi I zrakom u li onu sila (So i ' Sile s.'. i S d' el 'u
na lauto trelo na medusobnom rnsto' an' a istog su intenziteta i pravca, a suprotnog smjera.
Prema tome, sistem Sl a Fb F2 , F3 i F4 zamjenjen Je sprcgom SI a-"-.....
(So, GO, Ga) <ijije . . ""
, U' i.1r*7;-- (4.63,)
u ooligQDl! j razmjerom rtp
"pnrodnu. slle U
L
za
prirodnu vrijednost kraka sprcga.
--
..
Da bismo ralozili silu na dvije komponente, mommo odrediti dvijc sile kojima je
0 opecm SIUC3JU, 'C:iVaj'"'Zaa3tak nije odreden i imate jednoznacno
rJesenje samo ako se postave dopunski uvjeti. Analizirajmo dva slueaja koji se
_ teste orj graficlwm zaeetak,a. -
aJ}luccif rqzLagmya. -zadane_napadnc _linije komponenQla paralelne
r datC;J sili i nalaz.e se, sa; razlicitihstrana Ie sile
je koju treba na dvije komponente, Cije su
zadane pravcima I 1 IL --
a
o

Slika 4.3 i Ra::./aganje sife F; u dl'ije komponente koje "u para/cl/Je i /la/me Sf< sa ruzliCiti!J strmw
76
Nanesimo silu F; u razmjeri UF' zatim iz usvojenog pota 0 povlaCimo zrak 0 i 2.
Iz taeke K, proizvoljno odabrane na napadnoj liniji sile JXlvlaCi se prava pardlelna zraka
o do presjeka sa pravcem I, OcinOSllO, prava paralelna zraka 2 do presjeka sa pravcem II.
Spajanjem presjecista dobije se strana veriZnog poligona I. Prava paralelno povucena
12 pola 0 sa zrakom 1 sijece silu F; u tacki C i dijeli je na dva dijela at = F; i silu
-">b F=' SOl F=" F='" I'll eds \,. " ' ='
c = 1- 1 ell 2 prenesene na pravce 1 , pr trazene komponente Sile
Na sliei 4.31. prikazana su dva slucaja: a) kada su pravei I i II na istim rastojanji-
rna od sile F;. i b) kada su pravei I i IT na razliCitim odstojanjima ad F':- Da su sile F;"
iF; komponente sHe"F; moze se dokazati grafickim slaganjem sila F;- i 'F;.
b) slueaj raziaganta sile kada P' ;radaq(l nspatlli>8 J.iRij8-..lwmpovellal£;,J!.araleille
dato; sili i na1aze...se..sa isle JtJ te :rile. "''=c,"",
='
Neka je data F,., koju treba razloziti na dvije komponente, cije su napadne linijc
zadane pravcima I i II.
o
o
2
,
Sllka 4.32. Rudagallje sile F;. na dvije kompollellte koje su parufellle i fwloze se sa straw Ie site
Da bismo razlozili situ F; na dvije komponente, treba ponoviti prethodni postupak
koji za ovaj slucaj prikazan na sliei 4.32. Kako sila koja se razlaie, l}1Qf3-1iaJmde
jednaka vektorskom zbi nenata. Na taj sile = at! i =::t.
He FI i F2 prencSene na pravce I i II, pre tavljaju traiene komponente---sue.---
-=---
77
Rijdeni zadaci iz poglavJja 4
Zadatak 4.1.
U tacki A krutog tijela sile 15 N, 40 N i 30N. Napadne linije sila
grade uglove sa pozitivnim dijelom ase Ox = 30°, = 135° i P3 = 280". Za dati sis-
tern sila odrediti:
a) grafickom metodom inlenzitet, pravac i smjer rezultante i
b) analitickom metodom intenzitet, pravac i smjer rezultante.
stika liZ zadatak 4.1.
Rjesenje:
a) Graficko rjcSenje:
.. . . IN il ""'""'. F='kao .' k
UsvoJlrnO ram1Jeru zasile Up = -1-'-"- nanesemo s er), "Zl I sto Je po anmo na
mm
slici. Po6eli sma iz tacke A nanijevsi silu F; u razmjeri, zatlm silu F; i F;, taka dobivsi meku
E. Spajanjem tacke AE dobivamo rezultantu datog sistema sila. Paralelnim prenosenjem
rezultante u koordinatni p:::ietak, dobivamo pravac rezultante u odnosu na koordinatni sistem
Intenzitet rezultante
78
y
.y
Stika uz graficko Ijesenje zadataka 4. L
IN
F, AE·U F 12 mm .... 12N
lmm
b) Analiticko rjesenje:
Ug\ovi kaje sile Cine osom Ox su:
Ul=Pl=30°
0.2 180° - P2 180° - 13SO 45°
0.3 360° - P3 360
0
- 280
0
80°.
Projekcija sila 1;, is i F; na osu Oy su:
Fly = F
j
• sinul = 15 . 0,5 = 7,50 N
F
2y
F2 . 40 . 0, 707 28,28 N
Fjy F, . 30 . 0,985 -29,55 N.
Komponente rezultante su:
Frx = FIX + F
2x
+ F.1x Fry= Fly + F
2y
+ F)y
FIT = F
J
. cosal - F2 . COSC12 + F
3
· COSU)
F 12,99 - 28,29 + 5,22
Fry = F
j
• sina.l + F
z
' sina
2
-- F
3
· sma}
7,50+28,28-29,55
N
Fry> 6,23 N.
Inlenzitet rezultante je:
(6,23)',
a pmvac rezultante
.y
S!ika liZ analiticko rjesenjc zadatka 4.1
1) minus maCi dJ se radi 0 If kvadr.lnlu (vidi sliku)
79
Zadatak 4.2.
Na kruto tijdo u taCki 0 djeluje sistem sueeljnih sila F
J
= 20 N, F2 = 40 N, F3= 50 N,
F4 80 N. F, 45 N i F6 35 N
PI 20", P2 75", p, ISO", P4 270", Ps 290" i P6 350" sa pozitivnirn
dijelom ose Ox.za dati sistem sila potrebno je:
a) grafickim metodom odrediti intenzitet, pravac i smjer rezultante,
b) analitickim metodom odrediti intenzitet, pravac i srnjer rezultante
80
Rjesenje:
a) Gr<lficko tjesenjc:
, 'I 2,5N
RazIllJer za 51 U U F ::::. ----
Imm
+y
-y
Sitka uz zadatak 4.2.
Slika uz grafiCko Ijesenje zadatka 4.2.
.,
F ;
Inteuzitet rezuItante
- 25N
F, =AE,U
F
=27,5mm,-!'-=68,ON
mm
a, 58", p, 302",
b) Analiticko rjesenje:
Projekcija sila F(, p;, Pi,.r,;, i.r; prikazali smo tabelamo
@
n F"[N] rosa" sin a" F = ..Pr.-cosa,,[Nl F"y F",-si!lun{Nj
I 20 20 0,9397 0,342 + 1&,194 + 6,840
2 40 75 0,2588 0,9659 + 10,352 + 38,6)6
3 SO 30 0,866 0,5 - 43,390 + 25,0
4 80 90 0 1,0
. - 80,0
5 4S 70 0,3420 0,9397 + 15,390 - 42,286
6 3S 10 0,9848 0,1736 24,466 - 6,076
F,,=-51,S86N
S]ika uz analiticko JjeScnje ?,adatka 4-2.
Komponente rezultante SU: 5
Frx + Fa + F
3x
+ +FSx=.1: Fix
1=1

5
Fry = Fly + F2y + F
3y
+ F4y +FSY=;
Fry -57,886 N.
Intenzitet rezultanle je
F + F' , ry
F, =J(35,702)' +(-57,886)'

Pravac rezuitante odredujerno na osnovu komponenti rezultante tgu I
H
F" (+)
Vidimo da rezuitant a lezi u IV kvadrantu (vidi s!iku u predhodnom 7..adatku),
57,89 6
tga =--=1, 22
, 35,70
aT = 58,3°
p, 301,7"
8J
Zadatak 4.3.
Na ktutom tijelu u tacki 0 djeluju sUe Pi, is, i Fj take da im rezultanta lezi na
x osi i una intenzitet Fr = 40 kN. Koliki mora imati intenzitet sila F; i koji pmvac da
bi ovaj uslov bio zadovoljen?
82
RjeSenje:
a) Analiticko rjesenje:
Intenzitet sile Pi je :
-,
Pravac sHe PI
b) Graficko rjdenje:

Slika uz zadatak 4.3.
F
jx
+ Fb +F3x= PrJ:
Fix = F rx F
3x

30 kN


Fix = - 40 - 30· cos 150° - 50· cos 300
0
FIx - 39,01 kN
Fly + F
2y
+F}y =F ry = 0
Fly + Fly +F
3y
= 0
F,y=-F
2y
- F
3y
=-30· sin150° - 50· sin300°
kN.
FI (28,301)'
F\ 48,20kN.
. . lkN
RazmJcra za sIlu U F -=--
Imm
lkN
F1=cd U
F
=48mm·--
Imm
FI kN.
b
y
Slika uz zadatak 4.3.
Zadatak 4.4.
Uz stanu ravankonopcem vuee se masa m = 30kg. StITna ravanje pod uglom 40°,
a konopac 15° u odnosu n3 vertikalu. KoUka je sila u konopcu i reakcija fX>dloge (trenje
zanernareno) da hi rezultanta tih sUa bilajednaka nuli?
Slika lIZ zadata.k 4.4.
Rjesenje:
a) Analiticko rjeScnje:
Oslobodimo masu od veza.
Slika uz analiticko rjesenje zadatka 4.4.
Uslov zadatka je da rezultanta sile u konopcu i reakcije podloge bude jednaka nuli.
F,.=O
83
LFx=O
Fr
Fo;=O,iFry=O
Fn;= LEx=O
0
Fs' cos cos 40° = O.
cos 40°
Fs:::::----FG
cos 25'"
m
FG = m· g =30kg·9,81,= 294N
s
F = c0540" .294
s cos 25"

FA+F
s
' sin25°-FG' sin 40
0
=0
FA + F G' sin 40° - F.v· sin2So
FA = 294 . sin40° - 249 . sin 25°
F,,=84N.
b) Graficko - analiticko rjesenje
Uslov zadatka je Fr = O. To maGi plan sila mora biti zalvoren. Usvojimo razrrJer
'I SON
zaStc U F =--.
7mm
84
Uglovi su
p=90o-15°=75°
a= = 115"
y= 90"_ 40" = 50".
Siika uz graficko - analiticko tjesenje zadatka 4.4.
Primjenimo li sinusni teorem, imat cerno:

sin 50° sin 115"

sin 15" sin1lS'"
sin 15:'" = 84N
sinll5°
Zadatak 4.5.
Pogonsko vratilo ima moment okretanja M\ = 10 Nm. Preko zupeanika 1 i 2 prenosi
se momentna vratilo II. Kolika je obimna sila na zupcanicima i kolikije moment okre-
tanja vratila II ako su precnici zupcanika d
1
= 100 mm i d
2
= 180 mm?
Rjesenje:
Moment na vratilu I oOOosno zupcaniku 1 iznosi:
[J
Slika uz zadatak 4.5.
2.10.10
3
F =---=200N.
" 100
Moment vratila II na osnovi slikc je:
Zadatak 4.6.

M2 =Fu
2
M, =200,180
2
M
2
= 18000Nm
M
2
= 18Nm.
Vozac bicikla ostvari silu na pedalu bicikJa F= 220 N. Duzina na kojoj je pedala
od osovine 1
1
= 210 rnm. Precnik pogonskog lancanika je d] = 182mm, a gornjeg
d
2
= 65 mm. Polupreenik pogonskog toeka bicikla je 12 = 34511L Potrebno je odrcditi:
S!ika liZ 7..adatak 4.6
Rjdenje:
a) moment na pogonskom lancanih.'ll,
b) sHu u laneu,
c) moment na gomjem lancaniku i
d) silu koja ostvaruje pogon bicikla izmedu podloge i
pogonskog tocka.
a) Moment pogonskog lancanika iznosi:
M, F ' /, 200 . 0,21 = 46,2 Nm.
b) Sila u lancu
85
d,
F1'-=:M
j
2
2M, 2·46,2
d, 0,182

c) Moment na gomjem lancanikuje:
M, f; .d
i
· 507,7. 16,5Nm.
d) Sila koja ostvaruje voinju iznosi:
Zadatak 4,7,
F, 'i, M,
M
F
, i,
F 16,5
, 0,345
SilaF= 17 kN jeu ravnotezi sasilamaF
I
i r'2 koje
su pod uglovima I = 30° i D2 = 60°. Odrediti inten-
zitet sila PI i r2 cIa bi uslov zadatka bio zadovoljen:------

F
Stika liZ zadatak 4.7.
Rjdenje:
a) Analiticko rjesenje:
y
Uj = 210
0
0.2 = 300
0
u3 = 90°
Usiov zadatka je:

Slika uz-analitickoljeSenje zadatka 4.7 I
Fr
86
F n: = U
x
= 0 = F1cOSU
I
+ F1cosa 2+ Fcosa 3 I
Fry"'" = 0 = FI sinal + F
2
sina 2+ Fsina 3- II
Pi F.:
in
(u,-0.3) sin(300' _90')
sm(a, -a,) sin(2lO' -300")
F
,_ -F
J
cosu,-- Fcasa)
, - . -8.2."os2IO' :-17cos90"
cos300"
cosa
2
b) Graficko rjesenje:

y, 90° -Il, 60
0

FI = F - COSYl = 17· cos60° = 8,5 kN
F2 F . 17 . c0530° 14,72 kN,
5N

y

F

F,
Stika uz graficko Ijcienje zadatka 4.7.
5N
F'" U
F
mm·--=85 kN
IOmm '
5N
F, =bc·[J F =29 kN.
IOmm
87
Zadatak 4.8.
Valjak tezine G 3,8kN pridriava stap pod uglom y 40° koji vrSi pritisakna drugi
valjak. Poznate su duiine 1] = 280mm, 12 = 320rnm. Izraeunati silu u stapu i pritisak
izrnedu valjaka.
88
-2=t .. , . I
-i;- : '
EJ
Slika HZ zadatak 4K
Rjesenjc:
a) Grafo analiticko rjesenje:
1, 280
f3 ::::: arctan - = arctg--
12 320

90"-1
iJ, "--_-'-
Slike tlZ grafo analiticko Qdenje 7..adatka 4.8
Na osnovu sinusnog leorema
G __
sin(y + fJ) sin(90° - fJ) sin(90° - y)
sin(90" - fJ) _ 3 8. sin(90° - 41,19°)
F, G . - 2,894kN
sin(y+fJ) 'sin(40o+41,19°)
_si.n",(,,--90,-O_- y)
Fr =G·-
sin(y + fJ)
sin (90° - 40°)
3,8 . -_._-- 2,946kN
sin( 40° + 41,19°)
b) Analiticko rjesenje:

a, fl 41,19°

Ct3 = 270
0
casal + Fs' COSCl.2+ G· casu) =0

= O:::::} Fr' sinal + Fs . sina2 + G . sum) = 0 IT
Iz jednacine I izracunajrno silu Fr
Slika uz analiticko rjcScnje zadatka 4.8.
Iz jednacine J] takoder imamo da je:
-F,
sinal
Izjednacavanjem gomjihjecinacina dobivamo:
Fs' cosa
l
sinal + G - cosa) sinal = Fs . sinal cosa! + G . sma) cosa]
FS(sino.2cosul - cosa2sinal) = G(sina1coso.) _. cosuJsina.))
F
s sin(u2 -0.
1
) , sin(1400-4Ll9°)
F,\. 2,894 kN
F, 2,946 kN.
Zadatak 4.9.
Na klip dizel motora djeluje silaF= 110 kN. Klipnjaca se nalazi pod y = l2
0

Potrebno je odrediti:
a) kojom silom klip vrSi pritisak na cilindar,
b) izracunati silu na klipnjaci (trenje zanemariti).
Slika uz zadatak 4.9.
89
Rjesenje:
a) GrafiCko - analiticko rjesenje:
FN llO· Ig12°
FN 23,38 kN
F 110
F
p cosr cos 12°
b) Analiticko rjeSenje:
a! =0
0.2=l02°
a} = 2700
Postavimo uslove ravnoteze
F
N
· cosal + Fp' cosa2 + F· cosa) = 0
F",' sinal + Fp' sinu2+ F· sina) = 0
Slika liZ analiticko tjesenje zadataka 4.9.
90
Ako izjednaCimo gomje jednaCine I = II, imat cerna:
FNcosal + F cosa) sinal = FN sinal casal + Fsina) cosul
FN(sinalcasa2 - cosalsinaa = F(sino:.2cosu) - casu) - cosa1sina))
F
p
F F
n sinCa
l
- 0.2)
Fn cosa
l
+ F cosa)
cosa
2
110 sio(102° - 270°) 23,38kN,
sin(O" - 102")
23,38 cosoo+11O cos 270"
cosl02°
II
Zada!ak 4.10,
Kamion istovam teret tezine G = 50000 N kao sto je prikazano na stici. Odrediti silu
u cilindru CB i reakcije U oslancuA
Slika liZ zadatak 4.10.
Rjdcnje:
Stika liZ zadatka 4.10.
Uvjeti ravnotdc za sanduk glase:
LF.>: = 0 FE' cos30° -XA = 0
fA +F
B
' sin30o-G= 0
Fscos30°· 4· sin20° + FE' cos30°· 4· cos2oo +
+G· sin20° '1,5- G· cos20°· 3 =0
Nakan rjesavanja gomjih jednaCina dobivamo:
FB G(3cos20" - 1,5. si020") 25969 N
4 . cos30° . sin20° + 4cos30°· cos20°
YA G-F
B
· 5i030" 380 160 N
X
A
22489 N.
91
Zadaci za rjeSavanjc iz poglavlja 4
Zadatak 4.11.
Na stap u tackiA djeluju dvije sileF
j
= 500 N i F
2
= 300N pod uglom y= 800. Koli-
ka mora da bude sila F; da bi sila bila u ravnoteZi i pod kojim uglom as treba da djeluje?
Rjesenje:
Slika uz :t.adatak 4.1 L
Zadatak 4.12.

Us =151,85°
Za sistem sueeljnih sila prikazanih na slici FI = 1,2 kN, F2 = 1,5 kN, F3 =- 1,0 kN
i F4 = 0,8 leN odrediti rezultantu i pravac rezultante.
Rjesenje:
'---'---", ;;:
Stika IlZ zadatak4.12.
Zadatak 4.13.
1,818 N
u
r
=186,31o
Telefonski stub optereeenje silama F, 400N, F2 500N, 350N iF4 450N.
Odrediti intenzitet, pravac i smjer rezultante.
92
7S'
45'
90'
-,
F,
Slika uz zadatak 4.13.
F,=562,2 kN
U
r
= 26,40
Zadatak 4.14. - 4.17.
Za sisteme sila prikazane na slikama potrebno je odrediti:
a) komponente rezultante F rx i ,
b) intenzitet, pravac i smjer rezultante Fr'
RjeScnje:
Slika uz zadatak 4.14.
Rjesenje:
50 kN
60kN
Stika uz zadatak 4.15
RjeScnje:
F
1
=4,OkN F
1
"'5,OkN
,
F" = 6,0 kN
Slika uzzadatak4J6.
18,99 kN
u
r
=-51,7°
F,=48,7kN
u
r
= 61,0°

a
r
= 100,3
0
93
Rjesenje:
F
J
=4,0 kN F4=2.0kN
Slika uz zadatak 4.17.
Zadatak 4.18.
kN
u
r
= 2,8
0
Masa In = 1500 kg objesenaje &etom 0 dva stapa 1 i 2. Stapovi su pod uglom P =25°.
Odrediti sile u stapovima 1 i 2.
Rjcsenje:
Stika uz V1datak 4.1K
Zadatak 4.19.
5
l
31,6 kN

U zglobu gdje se spajaju stapovi 1 i 2 djeluje sila F= 25 kN na aba stapa. Odredite
sile u stapovima 1 i 2.
94
Rje.scnjc:
12,50 In!
I I
4,Om
Stika uz zadatak 4.19
5
l
l2,04 kN
52 22,98 kN.
Zadatak 4.20.
Klizac racine masine oslanja se na postolje ffiaSine u dvijema stnnim ravnima i
optereCuje postolje silom F = 10 kN, Sila djeluje pod uglom r = 70°, Strrne ravni pos-
to1ja su pod uglovima a =- 65° i P = 35°, Kolikim silama klizac dje1uje na strme ravni
podloge?
Rjcienje:
S1ika uz zadatak 4.20.
Zadatak 4.21.
FA cos(fJ -r) . F kN
sin(a + fJ)
Fe c05(a+r) k.N.
sin(a + fJ)
Reduktor jedne radne rnasine na ulaznom i izlaznom vratilu ima momente M[ i M
2
-
Kolikim rezultirajucim momentom odnosno silom reduktor opterecuje vijke kojima je'
pricvrScen u tackama A i B?
Rjdenje:
.J ...
M2 =400 Nm
Slika uzzadatak4.2L
Zadatak 4.22.

FA 500 N.
Vratilo je optereeeno sa tri paraieine sile Fl 500 N, F2 800 N i F} 2100 N !<as.
tojanja na kojimsenalazeremenice izupCanicisu: [i:= 150 rrun, 12 =300 mmil3 = ISO mm
Potrebno je odrediti:
a) intenzitet, pravac i smjer rezultante
b) na kom rastojanju od lijevog lezaja ce djelovati rezultanta?
95
RjeSenje:

10 0,5417 m.
"
Slika uz zadatak 4.22.
Zadatak 4.23.
Nosac je optereecn sa dvije paralelne sile Fl = 30 kN, IS = 20 kN, a izmedu sila
optereeuje ga uZe silomF
s
"" 25 kN pod ugloma=60°. Rastojanjasu Il =2 In, 12 = 1.5 m
i 13 = 0,7 rn.
96
Potrebno je odrediti:
a) intenzitet, pravac i smjer rezultante,
b) najkrace rastojanjc pravca rezultante od oslonca B.
Rjesenje:
Slika uz zadatak 4.23.
kN
P 23,79°
10 2,981 m.
____
za ravanski sistem sila
5.1. UVOD
aka je skup sila i spregova kaje nft kn.!to tijelo u
lJ!Y!lotezl. -- .-.
Iz prethodne recenice zakljucujemo da ce pon-eban i dovoljan uvjet, (cia tijelo na
kaje djeluje skup sila bude u ravnotezi), biti ispunjen aka je
(H.)
--
Gomje ' "a"u uvjete ravnoteze statike. Iz njih jasno slijedi
zakljucak, cia . e kad kruto tijela, ko"e e u ravn I, "ccena i t "3 i rot{l.cija
tog tiieJa II svirn
-- Da bismo detaljnije objasnili uvjete ravnoteze krutog tijela, razmotrit cerno
adredene slueajeve djelovanja 5ila na kruta tijela.
5.2.1. AnaUticka metoda
Pretpostavirno da imamo sUE-wni :;istem sila (detaljno objaSnjen u 4.2.1.) koj'i je
prikazan na slici 5.1. Kao sto smo vidjeli, suceljni sistem 5ila materno zamijeniti
lantorn.
y

F
F2
Slika 5. L Suce/ini sistem sila
r

F;.r='i.F-,;
Fry IF,
(5.2.)
0 .r,avnotei:e <;\pvoljno je cia je
rezultant i. Drugi}lslov je ispunjen samim tim sto sve sile proIaze kroz
97
Kako su projekcije rezultante na Ox i cry osu koordinantnog sistema date u (5.2.),
to jednaCine ravnoteze mozerno napisati u formi
_ bF'x (5.3.)
..
Iednacine (5.3) BU anaJjtiCki 1iSJoyj
nicku-napadnu tacku - sistemsjla.
Dve moterna 51 €
rna (vidi poglavlje 4.2.1.).

5.2.2. Gr,aficka metoda
R-ezuitantasisterna sila iCoji imaju zajednicku tacku dje10vanja prikazana je graficki
u poglavlju 4.2. L Za ispunjenje uslova Fr = 0 mora se kraj zadnje sile u planu sila pok-

lopiti sa poeetkom prve si1e u planu sdoa.:_

F ,
a
S!ika 5.2. Graficki uslov ravnoteie
M()zemo, zakijuciti,da,je grafic\9 _uslov,ravnGteZ-€-OZ':a--suceljni'sistem-si-la;---plan sila
biii - -- - - --
silc-u ravnoteZi
- da jedna ploca optereeena sa tri sil,e pt, IS, F; u tackamaA,
B i C kao sto je prikazano na sHc; 5.3.
Stika 5. 3. Tri sile 11(1 krutoj ploCi
Pravci sila F;"t is sijeku sC; u tacki I..Romicanjcm sila Fii Pi iz tacaka Ai B u
tacku I moci Cerna ih pomocu paralclograma sloziti u
'-._,--, -- - .. "'"
98
je ispunjen aka su rezultanta F,12 i P; istih velicina, istog pravca , a suprotnag smjera
(ako je plan sila zatvoren). __
}ackom
a)
,
5.3. PARALELNE SILE
e·!. Analiticka
Kada se radi 0 paralelnim silarna , uslov da je F: = 0 za ravnoteZu kruto tijela nije
. - F )
.. _tanje.,pa hi se sptijefilo bude jednak nuli
__.. ,.,'-=--=,,-,,"-----.....--"" ..
.6n-ali.ti6.ki uslovi rayuoteZe za paralelni sistem sila su:
(SA.)
Po! za mamoo1P1tjerlnacim: jeslobodno odabran. Umjesto mozemo
uslove ravnateze za paralelni
(5.5)
gdje su_ I i I.I slobodno odabrane._
5.3.2.Graficka metoda
Da bi smo uslov ravnote:!e za sistem paralelnih sila , mommo se
potsjetiti. 4.4. je detaljno objaSnjen poligon _i sile.
Ukoliko Je 'F,. = 0 (to Jest ako nema rezultante) • ZJ1l.ka
'-- __ __, _ ,C-.. •. __.•m.-_______________
II Iabp utvon!n, ne

uslov. Mora - a e sa veninun pohgonamJer v . € ..
moze biti otvoren karla Sil krajnje polne zrake para e e, pa se tada skup sila svodi
poglavlje 4, tacku ->-
je ventn!
su .. ..
raVnoteZi. -
.. sistem tijelo bio u ravnotdi prcllla
grylfi'ckoj - --
!1 poligon si!a i
0) u veriinorn poligonu moraju se poklopiti krajnje poIne zrake, to jest veriini
pcligon mora bitt zatVoren.
99
5.4. Opel SISTEM SILA U RAVNI

Razmotrimo uvjete ravnoteze krute place na koju djeluju sHe Pi, IS, IS i u
tackama A, B, C i D. Pretpostavimo da su sile take
slIa je poligon 5ila zatvoren, rezultanta U to
se mozerno iako uvjeriti anaiiticki aka izracllnamo projekcije sila na Ox i Oy osi
te ih algebarski sumiramo. bi kornpoucn{e u
Na osnovu slike SA. uocima da Sili,El
__ obn1Ut. smj.erg ,o,'!_.1?1!W-, a,_
sila sa,isti-m -smis\om;---'-''''''''''''--'- ,-
Tada je _-+

..
o
B C
Slika 5.4. Dje/ovanje slikn Ii razliCitim tackama krute plde u jednoj ravni
veJicme sila slijedi da su spregovi
OOposn2-_njihg'iLmomenri"YeCl,pd,
rotacija pIeCe, posmatrani sistem nije u ravnoteii
- Na osno'Vttovoga mozemo postaviti opcenjJravllo

n-imAaekam il" f:QvnQte,i/
aka s"Li. a/gr;.l:!arske.sumeprojekcija·svih"slhrna'-Ovije'me-aLisobiiooJ((;mile ose
.le Clls,Qjf!jllgebarska.suma -momenata;"stoih-"t:7.n-e"te-sile"s·obzirom, na'---.--
- hila' .ravn-in'i;'jrfdfidKiynutC'--
Analitieki se to izrazava jednaCinama ravnoteze ravanskog sila koje
nemaju
if" - 0 LF
y
0, l;M,79., (5.7.)
!v10ze se umjesto jedne jednacine za sile upotrijebiti To
vrijedi za mnoge pnm}efeu inzenjerskoj praksi. Kao ek:vivalentni sistern jedna-
. ..tina ravnotezc je:
._- _.-' --
0':,.=, ..Q.-.

loa
(5.8.)
(5.9.)
__ I, IIIII su slobodno racuna da:
smije biti okomita na pravac ase O;L'

zajednacine (5.9.) taeke I, IIi IlIne smiju leiati najednoj liniji.

5.4.2. Graficka metoda P-- _____________-
Da bi.projekcije rezuitante FIX -- 0 i Fry - 2 jednake
momenat ce ako je zatvoren veriini
J'pligon.. ..
Opti sistem sila u ravnije u
a) plan sila zatvoren i
b) veriZI;i Ji!.1)i;!ii"illiJ.zAWren.
'-POsto s-;= graficke rnetode statike Ceslo upotrebljavaju za brie i lakse analiziranje
ravnotefuih stanja sila sto djeluju U rdzlicitim tackarna ravnine, to cerno ovdje anali-
zirati ovu metodu i na jednom primjeru. da imamo jedan nosac
. ·1 P' r7' J1t I - ", 1;, • 5 R 1 '1 =?
Qp
t
ereC0R SI JIlia 1 b i 11 tite JiS ppK3Zano na S,u.Cl .5.ezu tauta $I a I
Pi je F'; ,Pi ok Pi I Fj .4 (nije
rastavimo na dvije sile koje su paralelne s rezultantom, a prav\?i im prolaze tackama"
sa silama 'Fr, zbrrTihstlatrtatkamaA i B jednak
zbiru pt, Pi i,g. . __ .- ..... -_._,-- ._. __ ....
. ,,-- " .. - -
(5.10.)

A
FI F, F,
B
..... 31>

4
F F,
A
FA __ L
, ..
IY
FB
"R
b
2


FB 4
,
,
,
F,
,
,<
Slika 5.5 Graficka metoda za analiziranje ravnoteinog stunja si[a
Y. planu sila, sile r; su suprotuog smjera Pi, Ei'j..t;-.,krajjednc reakcije
(npr. se ti:l-)occ1ku Pi, jeT je tada plan sila.zatvoren, U
rastav!ti na sile u pralaze krQZ A
i B. Te sile nmr-ajtt-biti--parai;jpe kroz:acke Ai B. Te sile
mOTaju biti paralelne sa rezultantom 1
i 4 do pravca kroz tacke Ai B,definirat cerno tacke a
1ftOTe graficki uslov ravnoteze), mOrdmo povuei .li tal!;ama a i b
(,\) a preds.taYlja
sila na koje se rastavljaju reakcije u FA! u F;;,-Tako s polnom
__ "'"""Y" __ -
to1
zrakom I Cini reakciju uosloncuA a sa zakljucnicor,ni polnom zrakom 4 cini reak-
ciju U osloncu B. Vidimo,--.ruLJ:>j sihi koje djeluju u" raynT'bio"u
...
___ - -' - ., __

-'" ,,- ,', .., ..
. -'Qva metoda re teste zajedniCh..'U
napadnu taCk:tt U tu svrnu se upotrbljava Culmannova metoda, koja se sastoji u sljedeeem:
Neka na jednu raynu krutu plow
___ ,, ___ __ -,_.n,.. ••• __.
zane na slici 5.6. Produiime pravce dobicemo tacku I, isto to ucinimo sa
. --"-,,- ," "
, r_,."".
,
Stika 5,6. Cetiri sHe na h-uJoj ploei - CuJmt1J1rtova metodil
J i II __ linija
(prava). Sile rezultantom koJii 6e
.rr i takoder Okofild)"--slr]rIeu--
___ oo 0 00000 ooo __ oo __ __o ______ __ ___ __ o __ _
(iii treba da budu u ravnotezi), Il:a
,QIlmannovoj Odatle proistiee da ce
Snllsao obiljezenja sila u Culmannovom eetverouglu sila biti takav da
poligon sila mora biti zatvoren, to jest da rezultantajednaka nuli.

ponente kojima su pravci poznatij Da bi smo to objasnili pretpostavimo cIa je silaF
'ria kn:ito 'rijelo (siliGloS. 7 .), a JX>znati su i pravci djelovanja sila Si, S;, i s;.
S\ika 5.7. Rastavljanje sile /,/ tri komponente
10_ 7. 1821·9.12, /881. Profe.sor, PolytehnikumZurich
102
• 0
si i , odnosno I i IJ, odnosno
Sir ;;;;LSC slwiti u jednu koja ce
laziti kroz tacku a site S; i S; dmg!l1:ezultantu koja prolazi kroz
posm_e sile moraju biti u ravnotezl > je
oom-pravcu i su smjerova._

1(00 primjene ave metOOt:
mimJainaeina-ertanja-planae>po-ioZaja 1, plana
5.4.4._ Ritterova grafoanaliticka metoda
Ova metoda kao i Culmannova metoda still! za rastavljanje jedne sile u tri zadana
pravca Da bismo obrnzloZiti OYU metodu, pretpostavit Cerno da je zadana sila Vi tri
pravca 1,2 i 3. Produiavanjern pravca 1, 2 i 3 djelovanja sila dobivamo tacke A, B i
C, slika 5_8.
,
,
stika 5.8. Rittetvva metoda rastavljanja
sife na tn·lwmponente
Najkraca rastojanja tackeA, B i Cod pravca sHe
F oznaeavamo sa a, b i c. Povlacenjem normala iz
tacaka A, B i C na suprotne stranice trougla ABC
dobivamo visme hi' h2 i h
3
·
Primjenimo Ii momeniana previlo imat cerna:
=>
=> -h,

(5.IL)
lz jednacina (50 II.) odredujemo vrijednost komponenata F" F2 i F
3
,
F, F, Fhb, F, FC-hc,
! 2 3
(5.12.)
pomavajuci velicrne a, b, c, i hi> 1120 h
3

Ukoliko je predznak izracunate komponente negativan, tada je smjer te sHe pogresno
postavljen, te ga treba korigirati.
5.5. STATlCKO ODREDENO !
STATICK! NEODREDENO OSLONJENJE
Oslonci jednag krutog tijela su staticki odredeni ako iz jednaCina ravnotde
mozerno izracunati reakcije veza. Jedan sistern sila sa zajednickom napadnom tackom
(suceljeni sistem sila) ima dvije jednaCine ravl10teze 'Lf"',; = 0, 0 iz kojih
mozerno izracunati dvije nepoznate reakcije veze.
IOJ
' ~ ' ~ ~ ~ f O f - ' ~ ~ t - "
a} b) c)
Sltka 5.9. Slaticki odredeno (a) i staticki neodreaeno oljcienje (hIe)
Ovjescq:ie (a) je staticki odredeno, mozemo postaviti dvije jednaCine ravnoteze
EFx = 0, L:Fy = 0 iz kojih mozerna izracunati sile na uletu SI i S21 a i plan sila je
zatvoren pa na osnovu njega mozemo pronaci vrijednosti sila u kracima uicta. U slucaju
(b) imamo ista dvije nepoznate, ali se radi 0 staticki neodredenom ovjeScnju. U ovom
primjerujednacina LF.,: = 0 je neupotrebljiva (0 = 0), tada nam ostaje sarno jednacina
'LFy = 0 sa dvije nepoznate site SI i S2, u u.zetu. Ni na osnovu plana sila SI i S2 ,jer
dobijamo duplu liniju u planu sila Samo za ovaj primjer ostaje matematicki egzaktno
Ijesenje daseradi 0 potpuno dvajednaka meta, tadaje SI= S2 = ~ . Medutimdaje uie
prebaceno preko kotura i da iX>stoji trenje izmedu uieta i kotl.1ra i da postoji trenje izmedu
meta i kotura tada sHe u kracima tiZcta nisu iste i radi se 0 staticki neodredenom ovjeSenju.
Takoder primjer (e) je staticki neodrdeno ovjesenje, jer je nemoguCe iz dvije jcdna-
cine ravnoteze 2:Fx = 0, "LFy = 0 izracunati tri nepoznate 8
1
S2 is} sile u kracima
meta. OvjeSenje (c) je jedan put staticki neodredeno. Ukoliko bi ovjesenje bilo sa cetiri
meta, tada bi se radila 0 elva puta staticki neodredenom ovjeSenju.
. Za paralelni sistem sila koriste se takoaer dvije
CD cv jednaCine ravnoteie. Pretpostavimo da imamo jedan
kruti nosac (gredu) objesenu 0 dva meta na tackama A
i B i opterecen paralelnim silama. (slika 5.10.)
Slika 5.lD. StaticKi odretleno
oslonjcnje /wd oplerccellja sa
paralelnim silama
S!ika 5.1 L Statiiki Ileodretfeno
osfonjenje kad opterecenja
sa parale!nim silama
104
Mozerno postaviti dvije ravnotezne jednacine lZ
kojih mazerna izracunati sile u uZadima SI i S2'
Ukoliko je greda o--:jesena 0 tri uzeta, kao sto je
prikazano na sliei 5.11. tada se radi 0 staticki neodrcde-
nom problernu.
Zbog simetrienost je S("'.' S3, a to proizoJazi iz mo-
menme jednaCine za taeku C. Kad staticki neodredenih
oslonjenja dopunsku jedl1acinu J.X>stavljamo iz uvjeta defor- .
macije i na taj nacm tjeSavamo problem, statiClci neodredeno
oslonjenje postaje staticki odredeno.
Za opsti sistern sila u ravni imamo tri jednacine r.dvnoteze, iz kojih mozerno da
odredimo tri reakcije u osloncima krutog tijela. IZ'vTsimo analizu staticke odredenosti
u krute ploce teline G koja je oslonjena, kao sto je prikazano ua she! 5.12.
Slika 5.12. Kruta ploia pricvrscena sa tri slapa
U slucaju (a) pricvclCene ploee radi se 0 staticki odredenom problernu. Postavljanjem
momentnih jednaCina za tri tacke krute ploce koja je pricvcicena stapovirna pronalazimo
trisileustap::>vimaS,. SziS
3

U slueaju (b) cia JXlstavimo momentnu jednaCinu za tacku A imat Cerno F G' 2 = 0, jer
svi pravci sila u stapovirna prolaze kroz tacku A.Predbodna jednaCina je zadovoljena
sarno ako je F G = O. Ovdje se radi 0 staticki neodredenom problemu i dopunsku
jednaCinu mommo postaviti lz uslova deformaeije.
U primjcru (e) sve tri sile u stapovima suparalelne. Izjecinacine I; F,.,= 0 dobivamo
F G' s1n45° = O. Ovo vrijedi sarno aka je F G = O. Radi se 0 staticki neodredenom prob-
lemu. Mozerna zakijuciti slijedcee:
Jedno kruto tijelo je za ravanski opti sistem siia staticki odredeno kada je:
a) oslonjena tako cia irna tri reakeije veza,
b) tIi reakcije vcze nemaju zajednicku prosjecnu tacku (pravei reakcija veze ne
sijeku se u jednoj tacki) i
e) tri reakcije veze nisu paralehle (pravci reakcije veza nisu paraletni).
Smjemice za rjesenje zadatka iz statike ravnm sistema
I Plan IjeSavanja I
.j.
I Oslobadanje od veza I
:l
I Nacrtati reakeije vezal
..
Postaviti uvjete ravnoteze
4 \ IF ~ OJ
F =0 '
, LFy= 0
LMp=O
Proizvo1jno odabrati tacku P
t _
105
RijeSeni zadad iz poglavlja 5
Zadatak 5.1.
8
Uteg mase m = 400 kg objeSen je 0 me koje je jednim
krajem vezano za nepokretni oslonac A, drugi kraj je preba-
cen preko kotura B i na njega djeluje sila F = 500N. Potrebno
je odrediti:
a) velicinu ugla a kojeg uie gradi sa vertikalom u tack! A,
b) silu u kraku meta kojije pricvrScen u tackiA.
Slika lIZ zadatak 5.1.
Analiticko rjesenje:
Tezina utega je G = rng = 3,92 kN.
y
F.
3D" x
Presjecanjem uleta u sva hi kraja djelovat ce sila
G, r: i r.: kao sto je prikazano na donjoj slici
Postavimo Ii jednacine ravnoteze imat cerno
I: =Fx = 0 Ffl· cos 30° - FA' sino:. =0
n I: =F;, =0 FE' sin 30° + FA' G =0.
Stika lIZ anaEticko IjcSenje zadatka 5.l.
Dobili smo dvije jednaCine F;i ugao a. Nakon sredivanja gomjih jednacina imamo:
FA . sina = FlJ . cos 30°
FA' eosa=G-F
B
· sin 30°.
Dijeljenjem gomje dvije jednacine dobit cerna
F B·eos30° 0,5·cos30°
tgo.
G-FB·sin30°

3,92 -0,5· sin 30°
Izjedne od prvihjednaCina izracunavamo sHu FJ:
FA:;;:; _co_.s . F B ::::: cos 30°
sma sin 6,7
0,5
GrafiCko rjdcnjc:
U dobro usvojenoj razmjeri za siiu, nanesemo silu G kao stu je prikazano na sliei.
Paralelnim povlacenjem sa praveima FJ i FJ zatvaramo plan sila jcr je to graficki
oslov ravnotcze (zatvoren plan sila).
106
a
U I--< 500 N
,
bi!
SOON

6mm
500
FA F
a =6,7°
Stika tlZ graficko tjesenje zadatka 5.\.
Mogli smo zadatak rijesiti primjenom cosinusne i sinusne teoreme
=G
2
+ Fl-· 2G· FB . cos 6{J'
Zadatak 5.2.
FA + FJ -2GF
B
cos 60°
FA +0.5' -2·3,92·0,5 cos60
0
FA
sina sin 60°
FB FA
. F8 · 0 0,5.
slna=-sm6°=-s1060°
FA 3,7
a = 6,7°.
POZIlatesusileF, 15 N, F, Fe Ilz 135°, IlJ
Odrediti site F4i F3 kaje (de na praveima koji su pod uglavima a
4
= 30° i Us =60°, tako
da sistem sila bude u ravnoteZi.

Slika u.z zadatak 5.2.
Analiticko rjeScnjc
30
0
135
0
113 280
0
0,4 =- 30°
a5 = 60°
Pretpostavicemo sile F4 i F
5
) kao sto je prikazano na donjoj sliei, a rezultat ce nam
pokazati da Ii je pretpostavka smjera si1e dobra iIi je drugog smjera.
!OJ
prdvci
F ru; = Fn . cosCtn
'£;'l1Y = Fn . sina'
n
Postavimo jednacine ravnoteZc za usvojeni
koordinatni sistemxy.
LFx=O I
IF" ° F,y + F2y " F
4y
- Fsy - F,y 0, II
Slika uz analiticko tjesenje 5.2.
Komponente sila Fro: i su:
F:U cos an Fa = F
2
· cosa2 = 40·0,707 = 28,28 N
{
Fh F, . cosu, 15 . 0,g86 12,99 N
F}x = F) . cosa.! = 30'0,174 = 5,22 N.
{
Fly = F1 . sinal = 15 . 0, 5 = 7,50 N
Fny = p;. sin (toy F
2y
= F
2
" sinal = 40·0,707 = 28,28 N
Foy F3 . smu3 30 . 0, 174 29,55 N.
Projekcije nepoznatih sila F4 i F5 na koordinatne ase su:
= F4 . cos30° = 0,886 F4
F
5x
::::= Fs . cosSO
a
= 0,5 Fj
F
4y
= Fs . sinJO° = 0,5 F4
Fsy Fs . sin60" 0,866 Fs·
Uvrstavanjem komponenti sila u jednacine Ii II dobit Cerno dvije jcdnacine sa dvijc
nepo2l1ate
L
II.
,10,1 - 0,866 F4 - 0,5 Fs 0,
6,2 - 0,SF4 - 0,866 Fs 0.
Rjesenjem gomjih jednaCina dobijamo
108
-10,1-0,5Fs 6,2-0,866Fs
F, =------ '-
0,866 0,5
(,10,1- O,SF,) . 0,5 (6, 2 "0,866 F
5
) . 0,866
,5,05 - 0,25F, = 5, 37" 0,75 F5
Fs = 10,42 = 20,8N
0,5
-10,1-0,5F
s
F4 =
-10,1-10,4
0,866
-23,7 N.
Znak H narn govori da sma pogresno pretpostavili smjer site F
4
. Ona djcluje u
suprotnom smjeru ad pretpostavljenog.
Graficko rjesenje:
U dobro usvojenoj razmjeri za sile U
F
nanesemo sile F(, p7 j F; kao 5tO je
prikazano na slici (pocetak jedne sile nanosi se na kraj druge). Iz tacke A dosli sma u
tacku d. Posto je uslov zadatka da sile budu u ravnoteZi, poligon sila mora biti zatvoren
i mi ga zatvaramo sa pravcirna sila r: i pt, na taj nacln dobijamo tacku e. Smjer sib
Fti"F; nanosimo tako da vektor jedne sile gura vektor druge sileo
Razmjera za sile:
U -J!!..
F Imm
Slika uz grnficko Ijecenje zadatka 5.2.
Vrijednost sila F4 i Fs su
Zadatak 5.3,
Slika uz zadatak 5.3.
IN
F4 F --=25N
lmm
IN
F
s
=de,U
F
=22mm
lmm
Kugla tezine G = 80N oslonjena je 0 priZlTIU U
lackama A i B. Ako na kuglu djeluje sila F 130 N i
ako su uglovi a =54°, p = 95°, kolike su silc u
tackama A i B.
t09
Analiticko rjesenje:
Oslobodimo kuglu od veza i usvojimo koordinantni sistem U odnosu na koji cerno
posmatrati ravnotefu.
Postavimo jednaCine ravnoteZe:
1. I.Fx = 0 FA' sina -Fn' sinf3 = 0,
II. 0 FA' cosa + Fa' cos0 -F- O.
Dabili sma dvije jednacine sa dvije nepoznate FA i FB iz kojih ill mozerno izracunati.
x
Iz I jednacine proizilazi:
F
-F sinl3
A - B . '
sma te
umtimo li vrijednost za FA u IT jednacinu dabit cerTIa:
sin f3
Fa '-. -·cosa+FBcosfJ -F-G=O
sma
F+G
Slika lIZ analiticko rjeSenje zadatka 5.3.
Fa --'=----=---::-
sin f3ctga + cos fJ

sin 25°
FA
sin 54°
FA N.
Graficko rjesenje :
U usvojenoj razmjeri za sile nanesemo sile FiG. Na planu sila dobijamo tacke a, b i c.
a"" f PoUgon sila zatvaramo sa pravcirna okomitim na prizmu u
f,
f
b
d
G
il,
c
tackama A i B i na taj nacin dobijamo tacku d, odnosno f
Razmjera za sile:
U _ 4N
F-
lmm
Vrijednosti sila FA i F
B
:
FA U
F
FA mm
. 4N
lmm
S!ika uz graficko zadatka 5.3. df· U
F
liD
FB nun . 4N InN
1 mm
Zadatak 5.4.
Dvije mase ml i nl2 pricvrScene su uiadirna kao sto
je prikazano na sliei.
Odrediti sHe u krncima uleta SI do S4 aka su vrijed-
nosh masa mJ -= 300kg i m2 = 200kg.
Slika uz zadatak 5k
Analiticko rjesenje:
Tezine masa m I i m2 su:
G, = mig = 300kg . 9,SI is, 2943N
G,
Presjeeemo Ii uiad 1,2,3 i 4 i usvojimo koordinantni sistem (xy) U odnasu na koji
cerno posmatrati ravnotefu dobit cerno dva sistema suceljuih sila.
r

y y
s,
x-
x

G,
Slika lIZ analiticko rjcsenje zadatka 5.4.
lednacinc ravnoteie 7..a I
(aj Il',
(b)
lednaCine ravnoteZe za II
S2 . cos 45° + G
l
. cos60° - 8
1
= 0
S - sin 60
0
.G
r sin 45° 1
S2 = 3,60kN
S 1= S2 . cos 45°+ G
1
. cos60°
SI = 3,6 . cos 45° + 2,94 . cos60°
SI 4,02 k.N.
(c) U
x
=0 S4' COS 45°-G
2
. sin 15°-S
2
=0
(d) S3-G2cos15°-S4sin45°=0
III
Zadatak 5.5.
S. __ I_(G2 ·sinI5°+ S2)
cos 45°
S4 __ I_(1.96sinI5°+3,6)
cos 45°

S3 = G
2
· coslSo + S4 sin 45°
SJ = 1,96· coslS" + 5,81- sin 45°
S3
Suce!jni sistem sila sastavljenje od sila F
J
"'" 320 N, F2 = 180 N iF] = 250 N kaje
sa pozitivnim smjerorn ase Ox grade uglove at = 35°, az= 55° i (1] =160°. Sistern
uravnotezuju sile FA i FBkaje cine uglove sa Ox Dsom u
A
= 225
0
i uB = 270°. Potrebno
je odrcditi velicine i smjerove sila FA i F
B
-

Slika uz analitiCko Ijesenje zadalka 5.5
a) Analiticko
lednacine ravnoteie:
U1 = 35°
u2= 55°
u] =160°
u
A
= 225
0
0.
8
=270
0
L L Fx = 0 = F\ cos u! + F2 cos 0.2 + F] cos u} + FA cos uA+ Fs cos uB
II. LFy = 0 = PI sin u
1
+ F2 sin 0:2 + F
J
sin (13 + FA sin uA+ FB sin aB
_-c:F-.e'-'c-,o,-su'-!..,_-c:F.2 casa
2
- F3 casa3 FA cosuA
Fe = I.
cosaR
., - F\ sin ul - F2 sin a2_-=F-,3"s:::in-"-u2-3_-=F"A,-s:::i"n"u,,,A
Fs:::= .
smaR
II
I II.
F
j
casal sinus - F2 casa2 sinas - F3 cosa3 sinuB - FA cosaA sinus =
= Fl sinul COSClS- F2 sina2 cosuB - F3 sinct} cosuB- FA sinuA cosaB
112
F
j
sin(u
n
-:-a])+ F2 sin(a
B
-0.2) + fl sin(a
B
-a3)
sin(o.
A
-an)
- F1 sinal - f"2sina2 - F3sina3 - FA sina
A
sin as
286N.
b) Graficko
Razrnjera za sile
U F ISN
Imm
Vrijednosti sila
Zadatak 5.6.
F
B
y F,
Slika uz graficko rjcienje zadatka 55-
FA ISN
Imm
l5N
Fn ef·[j F 19mm 285N.
Imm
c
b
Uteg tezine G
l
= 30N odriavaju u ravnotemom polofaju druga dva utega 2 i 3 kao
s10 je prikazano na slici. Uzad zatvaraju uglove o:.} = 80° i 0.2 = 155°. Odrediti vrijed-
nosti tezina utega 2 i 3 koji odrZavaju ravnotcZu.
11 J
AnalitiCko rjeS:cnje:
0.\ = 270
0
0.2 = 155
0
u} = 80
0
Stika uzzadatak 5_6.
lednacine ravnoteze:
L L:Fx =0 G
1
cos u
J
+ G
z
cos 0.2+ G
3
cos 0.3 =0
il.2:Fy=O Gjsinaj+ G
z
sin U2+ G
3
sinu3=O
if,
Stika uz analiticko tjcienje zadatka 5.6.
Iijednacirno gornje jednaCine
114
-G1·cosut-G
Z
·cosaZ -G
Z
·casa2
G
3
=
cosa] sina3
-GlcosuI- sina} - G
2
cosa2 - sinU3= -Glsina
l
. cosa}- G
2
sina
1
. cosa3
G2(sina2cosa} - cosu2sina3) = G(cosCt!sina3 -- sma3 - smalcosu3)
G, 30 sin(80° - 270")
sin(!55" - 80")
5,393N
G
- G . sin(az ..=.2:ll
3- I
sin(u3 -U
z
)
G) 30 sin(!55" - 270")
sin(80" - ISS")
G, 28,15N
Zadatak 5.7.
Jedan masmski elernenat tezine G = SOkN metorn je objeSen 0 kuku krana.
Dimenzijc Sli 11 = 1,2 m., 12 = 2m if} = O,95m. Odrediti vrijednost sila u aba kraka uieta.
Stika lll, zadatak 5.7.
Grafo-analiticko rjcSenje:
= arelg !:i,
12
= 25, 4!"
Y = arctg !:i.
II
Y = 38,37"
F"G
y
Stika uz grafo-analiticko tjcienje zadatka 5.7.
Prirnjenirno li sinusnu teoremu imat cerno:
G Fi F
z
siner + jJ) 5in(90° - /3) sin(90" - r)
G
,s=in",(9,,0,-"_- Y)
F. .-
I sin(r + /3)
FI 50· sin(90° - 25,4! ") 50 35kN
sin(38,37" + 25,4!") ,
s ,.::in",(9:.:0,-"_-,!-Y..',)
F
z

sin(y + /3)
::.:si::n(:...9.::.00=-:--,3:.:8:::,3,,7:c'"):""
F, =50·-:
sin(38,37" + 25,41")
F, = 43,70kN.
115
Zadatak 5.8.
Lampa teiine G = 220 N objesena je 0 konopac. Kolika sila vjctra trcba da djelu-
je na lampu da bi konopac sa vertikalom zatvarao ugao od p = 20°?
Grafo-analiticko rjdenje:
Slika uz grafo-analiticko tJeScnje
Sila u konopcu:
Zadatak 5.9.
Stika uz zadatak 5.8.
Sila vjetra:
Pv

G
p" Gtgp 220 . tg 20°
80.07 N.
F
cosp

GOSp
220 N
cos 20° ,.
Jedan radni komad teiine G = 25 kN podiic se pomocu krana. Radni komad
privezan je sa dva meta AB i AC za jednu gredu koja je lancirna u tackama B i C
ovjcsena 0 vomo vido. Dimenzije grede su /1 = 1,7 m, 12 = 0,7 m i l3 = 0,75 m.
1,
Potrcbno jc odrediti:
B
a) sile u u±adirna AB i AC,
b) silu u lancu B j pritisak na grcdu u tacki B,
c) silu u lancu C i pritisak na gredu u tacki C.
Slika HZ zadatak 5.9.
1I6
RjeSenje:

Slika uz grafo-analitiCko
zadatka 5.9.
b) TackaS
a) sila u uiadima
I 075
P = arctg....L = arctg --' - = 23,81°
I, 1,7
I 075
Y = arctg 2... = arctg -'- = 46,97°
'2 0,7
Primijenimo smusnu teoremu:
G -.-:P-," __
sin(iJ+y) sin(900-y) sin(900-iJ)
P' sin(900-y)
sin(iJ +y
F, 25 sin(90° - 46,97°)
, sin(23,81 ° - 46,97°)
F, 18,06 kN
P
2
G sin(90° - iJ)
sin(iJ +y)
P, 25 sin(90° - 23,8 [OJ
sin(23,81
0
+ 46,9n
P, 24,22 kN.

Fd! /3
Analiza sila u tacki B
rK' F, ' sinp 18,06· sin23,81 "7,290 kN
P
d
, F, . GOSp 18,06' Gos23,81 16,53 kN.
G) Tacka C
-i
'"
Fd}.
,
F,
F,

Analiza si1a u tacki C
117
Kontrola:
F K1 = F2 . siny= 24,22· sin 46,97° = 17,71 kN
F d2 F, . rosy 24,22 . cos 46,97' 16,53 kN.
1 ° Sile u gredi su iste
Fdl
16,53 16, 53.
2° Suma sila u aba lanca jednaka je teZini radnog kamada
FKI + F", 7,29 + 17,71 G.
Zadatak 5.10.
Tri cilindricna tijela sa tezinama G[ = 3 N, G
2
= 5 N i G
3
= 2 N i preenicima
d
l
= 50 nun, d
2
= 70 mm i d
3
=40 mm leze ujednomsanduku sirine 1= 85 mm.
Izracunati pritiske koje tijela VISe na sanduk u tackarnaA, E, E i F.
c
F
Slika uz zadatak 5.\ O.
Rjesenje:
Oslobodirna Ii cilindar I od veza imacemo:
118
Slika uz analizu si!a na cilindru I zadatka S.iO.
y 65,38'
21
ancg---
d
l
+d,
3
Ig65,38'
1,375 N
G, 3

sin y sin 65,38°
3,300N.
Osloboden cilindar 2
Siika uz analizu sila na cilindru 2 zadatka 5. to-
d,
f3 =
d
2
+d
3
3
56,94',
ctl 56,94'
21
arccos----I
d
2
+d
3
y
ct2 180', ct3 270', ct4 360' -1 294,62°
'EF}; =0 PD' casal + Fe' casa2 + G
2
. casa3 + FE' cosa4 =0
LFy = 0 F
D
· sinal + F'c' sina2 + G
2
. sina) + FE' sina4 = 0,
[z gomjih jednaCina izraclUlavama reakcije
Fe 6,581 N i FD 9,545 N.
Oslabodcn cilindar 3
y
r
Slika liZ analizu siie na cilindru 3 zadatka 5.lD.
0.5 =0°
0.6 = 90°
ct7 180' + P 236,94"
as = 2700
Fe' cosas + FF' cosa6 + Fo' casa? + O}· casa8 = 0
FB . sina.
s
+ FF' sinu6 + Fo . sina7 + 0
3
. sino.g = O.
119
Vrijednost reakcija u tackama E i F
Kontrola

5.11.
FE 5,206 N, FF 10 N.
FF G
I
+ G
2
+ G)

10 10

1,375 + 5,206 6,581
6,581
Nosac AB ima nepokretni oslonac u taCki A a pokretni u tacki B, kao sto je
prikazano na slid. Odrediti reakcije u osloncima AB nosaca, ako na njega djeluju tri
paralclne sileF[, F2 i F
3
.
PI'" 10,OkN
F2 = 10,0 kN F3 '" 40,OkN
A
B
"i"

I,20m l,20m 2,40m 1,20 III
Slika uz zadatak 5.11,
Analiticko rjeSenje
Sistem mommo osloboditi od veza. U lezistu B imamo jednu reakciju Fe koja je
okomita na ravnu podlogu. Kako se radi 0 paralelnim silama, druga reakcija U osion-
cuAjeFAx=O.
iii
120
Uslovi ravnotde za ovaj sistem

Fl = 10,0 kN F2 "" 20,0 kN
l,20m
a
2,40m
2a
F3. = 40,0 kN
Slika nosaca oslobodcnog od veza uz zadalak 5.11.
Imamo dvije jednaCine ravnote±c za izracunavanje dviju nepoznatih reakcija.
IMA -Fl' a-F
2
· 2a-F)· 4a+ F
B
· 0
FB (FI + 2F
2
+ 4F) +- (10 + 40 + 160)
Druga jednacina je

FB
FA + F2 + F)-F
B
'-70- 42
FA 28,0 kN.
Da bi sma provjerili dobivene rezultate postavimo sumu momenta za tacku B
z.:MB = 0 -FA' ra - Fl . 4a - F2 . 3a + F3 . a = 0

Graficko rjeSenje:
1. Produfuno napadne linije svake sile uz predhodno usvojenoj razmjeri za duiine U\.
2. Nacrtamo pobgon sila na razmjcri U
F
F, + F2 + F
3
"
3. Usvojirno pol orijentaciono tako da izmedu poluih zraka 0 i 3' bude ugao 45°.
4. Spajamo pol sa poCetk.om i zavrSetkom svake sile odbijamo poIne zrake 0,1,2 i 3.
5. U proizvoljno odabranoj taeld na pravcu sile F
1
1Xwlaellno paralele 0' i I kroz ovu
taeku. (Ako pravac relacije FA nije poznat, tada zrak 0' povlacimo iz tae-keA)
6. Analogiju ponovimo 2' i 3'.
7. Uvjct ravnotcZe je zatvoren veriZoi poligon, to cerno uciniti s zakijru..."nicom Sf.
Zatvoren veriini poligonje 0' l' 2' 3' Sf. Rezultanta optere6enja prolazi kroz taCku presje-
cista 0' i 3'.
8. Paralclno sa S' prenosirno zakljuCnicu iz pola S na planu sila
9. Reakcija FB S'3' u veriinom poligonu, a trougao sila SBF
B
u planusila)
10. Za reakciju FA ponovimo analogno 9. Tada je plan sila zatvoren. (Fb F
2
, F3 sa
FB,FA)

F,
FA
0'
I'
u 0,1 mm U lkN
L Imm r-hnm
FA -0,5 k:N
F,
FB
Fe
"
3'
2'
" 0
1
F, ,
2
F3 FA"" 28,0 kN
F
e
=42,0 kN
Slika konstrukcije verimog pohgona z.a paralelue sile nosaea uzzadatak 5.11.
121
u 0,1 mm U IkN
L 1 nun r = Imn}
Zadatak 5.12,


Karnion sa prikolicom kreCe se konstantnom brzinom uz stmm rnvan nagiba 10%.
Masa prikolice je nIl = 15000kg, amasa kamionam2 = lOOOOkg.
Potrebno je odrediti
a) reakcije u tackama osianjanja kamiona i prikolice,
b) sHu u vucnoj poluzi izmedu kamiona i prikolice,
c) silu koja ostvaruje pagan na tockovima kamiona.
SItka uz zadatak 5. 12
RjeSenje:
Oslobodimo kamion i prikolicu ad veza
122
Slika kamiona i prikoiice oslobodenog ad veza, zadatak 5. 12.

kN
10· IO'kg·9,8I
m
is
2
. --- kN
!O3 N '
Fr=O S-F
C1
" sinu=Q
98,1' sin 5,7'
9,74 kN.
Postavimo surnu momenta za tacl-u D
"'i.MD=O FCI-sinu-I,5 FC1-cosa.l,8-S O,7+F
c
·4,O=O
[Fci (1,8 cosa - 1,5sina) + S· 0,70]
Kontrola:
Karnion
j,o [98,1(1,8' cos 5,7" -1,5' sin 5,7') + 9,74' 0,7J
41,98 kN.
FD+Fc-FG! -cos=O
FD=Fc!"cosa-Fc
FD 98,1· cos 5,T -41,98
F D 55,64 kN.
kN
15· l().l kg· 9,8Im/s2. 10
3
N 147,2 kN
LFx=O FBx-S-FGl-sina=O
F& =S+ f
m
· sino.
F
Bx
9,74 + 147,2 . sin 5,7'
F
Bx
24,36 kN
Uslovi ravnotde za kamion

s· 0,7 + FG
2
· sinu' 1,4 - FG
2
• coso.· 2,0 + FA' 5,0 = 0
I'A 0:5 [FGl (2,0 cosa- 1,4 sina) - S· 0,7J
FA 0\ [ 147,2 (2,0 cos 5,7' - 1,4 sin 5,7") - 9,74·0,7]
kN.
Kon!TOla:
Zadatak 5.13.
LF'y=O
F
A
+ Fsy -·F
G2
· cosa.= 0
F
By
= F
CiL
_' cosa-- fA
Fsy= 147,2· cos 5,7°_ 53,13
93,34 kN.
Pokretno kuciste jedne radionicke masine oslanja se u tackama Vj,V2 i F na postolje
rnasmc. Yodice vi i "2 su pod ugloma = 90°. TeZina kuCistaje G= 1,5 kN a dimenzijesu
I, - 380 rom, 12 200 mrn, I, 60 mm i 14 4500 mm.
Odrediti reakcije na postolje masine u tackama F, vI i 1'2-
123
G
. r;t=;:P1t F
Stika llZ zadatak 5.13.
13 14
Stika uz analiticko IjeSenje zadatka 5.13.
RjeSenjc:
Oslobodimo pokretno kuCistc od veza i postavimo jednacine ravnotc±e
'24
Ill. 2Mo 0
lz prve jednaCine slijedi
Fvz = Fy!>
380
F"
, (I 21)' ex. 960sin45°
3+ 4 sm 2
F Vl 0,83971cN
FV2 '0,8397 kN
Iz druge jednacine moZemo izbaciti F F

1,5-2· 0,8397sin45°
kN.
Zadalak 5.14.
Na slici je prikazan kran koji podize teret F, = 60 kN, a protuteg voznog vitla je
F2 = 96 kN. TeZina mosta krana je G
1
= 97 kN, a tdina voznog vitla G
2
= 40 kN .
Dimenzije krana suo I, 11,2 m, 12 2,2 m, 13 5,6 Ill, 14 - 1,3 m, I, - 4,2 m i 16 - 0,4 m.
Patrebno je lzracunati:
a) Reakcije u tackarnaA i B kojima vomo vitia vrSi pritisak na most krana ako je ras-
tojatUc izmedu te dvije tacke 2,2 m,
b) Reakcije U osloncima C iD,
c) Reakcije U osloncirna A, E, C i D kada je teret F\ zaokrenut za 180°.
RjcSenje:
a)

Slika uz zadatak 5.14.
S!ika uzodredivanje reakcije u tackamaA i B zadatka 5.14.
I. I. l:F,-0
II.
. I I I
Ill. 2Mo-O F,(-+14)+G,(--16)-F,(l,--)-F
A
·I-O
222
i I I
FI,( - +i
4
) +G,(- -/6) - F, (i, - .. )
F 2 2 . 2
A /
96·2,4 + 40 ·0,7 -60·3,1
2,2
FA - 72,4 32,91 kN
2,2
125
+F
2
+G
2
-F
A
FB 60 + 96 + 40 - 32,91 163,1 kN.
11
C
Fc

I,
1,
Stika uzodredivanje reakcija u taCkama C i D zadatkn 5.14.
l. OeO
II.
lII. 'iMo 0
-Fe ·1, + G,(l,-I)) + F
2
(l2 + 14)+ G
2
(/2
F _ 97·5,6+96·3,5+40·\,8-60·2
c - 11,2
74,21 kN.
+ G
2
+F, +FrFc
FD = 97 + 40 + 60 + 96-74,21
k.N.
Kontrola LMc= O.c)
126
G,
Slika uz odredivanje reakcije u tackamaA i B Vi zaokrenut teret zadatka 5.14.
l. 'LF. =0
II.
lII. 'iMA
0,,0

I 1
FS ·1-G
2
(--/
6
) - F
2
(-+/
4
)
2 2
I I
G
2
(- -16) - F
2
(--+ 14)
2 . 2
C
M
40·0,7+96·2,4
2,2
Fs 117,5 kN.


;;:. 18,55 kN.
II
Slika liZ odredivanje reakcija u tackama C i D za zaokrenut teret liZ zadatak 5.14.
L LFx=O
II.
Ill. 'iMD = 0
Kontrola L Me = o.
Zadatak 5. 15.
F,
B
16
FI
iA
-
II I,
J2
13 14
I,
Shka uz ndatak 5.15.
OeO
Fe+ F
D
- G,- G
2
- F2
-F'c '1, + G,(I, -I)) + Gil, + 1
6
) + Fil2 -/4)
G,(I,-/
3
)+G
2
(1, +(6) + F2(12 -14)
I,
97·5,6 + 40· 2,6 +96·0,9
11,2
kN.
G, + G
2
+ F,.-Fc
F
D
= 97 + 40+ 96-65,5
167,5 kN.
Nosac CB jeoptereCensilamaFI =3,8 kN, F2 = 3 kN
i posrcdno u tack]. A silom F) = 2,1 kN kao sto je
prika71:l.IlO na slici. Sfap A u ravnotefuoffi !XJloz.aju
odr7ava lanac K. Ako su dimenzije 0,8m, I, 0,7m,
13 0,4m, 14 a,6m, 15 3,2m i I, 1,5m potrebno je
odrediti:
a) ugao a izmedu nosaca i lanca,
b) pritisak u stapu A,
c) sHu u lancll i osloncima C i B.
127
Rjesenje:
a) ib)
V
' F[7'1
FI FA A
" F,
16 1,5
a == arctg - ::= arctg
I, 0,7
a= 64,98°.
Slika uz odredivanjc ugla u zadatka 5. 15
FA Fs' 2,1 . tg 64,98
0
FA
FI
/
F, 2,1
casu cas 64,98°


u:

III. °
I,
Fs-Fc;c =0
FB + Fey + F
2
-F,
C
F
'\
II I, I,
F, - F, . [I, - (I, + I, + l,+ 14l] + 1"2 (1,+ 14) +
I,
+FB·Zs-FsI6=O
-----"
128
I,
Slika IlZ odredivanje reakcija u
osloncima C i B zadatka 5. 15.
1" _ 3,8·0,7-3·2,6+2,1'45
B - 3,2

Fcx=Fs=2;lkN

Fry 3,8 - (-0,6219) - 3
Fry 1,422 kN.
2 2 2 2
f;
.--
Fe = FCx + Fey 2,1 + 1,422
Fe = 2,536 kN.
Zadaci za rjesavanje iz poglavlja 5
Zadatak 5. 16.
Platforrna prikazana na slici Slull za podizanje tereta mase 200 kg. Piatforrnu podiZe
hldraulicni cilindar eE, a pricvrSCena}e osloncem u tacki A. Iz:raCunati site U osloncima
AiB.
Slikauzzadatak5.16.
Zadatak 5.17.
RjeScnje:
FA=3,35 kN
F
B
=4,29kN.
Na slici je prikazan mlin za ugalj U formi valjka. Aka se na valjku ostvari 5i1a Ch-i
F M= 20 kN kolike su sile u tackama A i B.
500
Slikallzzadatak5.17.
Rjesenje:
F
A
= 12,9 kN
kN.
129
Zadatak 5. 18.
Za nosac optereeen prema slici odrediti silu u uietu 1 i 3 i Stapu 2.
Slilca uz zadatak 5.18.
Zada<ak 5. 19.
Rjdenje:
N
Y 13,85".
Dva tijela tezine G
1
= 20 N i G
2
= 25N odriavaju u ravnoteii tijda G J' Povezani su
w..adirna taka daje ugao y=30
c
. Kolikaje potrebna tetina tijela G
3
i ugao f3 da hi i dalje
ostali u ravnotezi?
Sitka uz zadatak 5.19.
Zadatak 5. 20.
Rjesenje:
28,3 N

Jedan ]XKlni poklopac tezine G = 2 leN podiZe se pomoell lanea sHorn F2 = 0,5 kN.
Na fXJklopac djeluje sila FI = 1,5 kN. Aka su dimenzije 1
1
:= 0,2 rn, 12 = 0,8 m, I} =
0,9 m odrediti:
S!ika U7. zadatak S. 20.
130
a) rezultantu i ugao koji ana zatvara sa
pravcem poklopca,
b) rastojanje rezultata ad tacke 0
(najkrace).
RjeSenje:
FR 3,166 kN
u
R
= 83,59°
10 0,2208 m
Zadatak 5. 21.
Dizalica mase m2 = SOOOkg optere6ena je teretom mase ml = 2800 kg kao sto je
prikazano na sHe!. Aka su dimenzije a = 2,0 ill, b = 0,60 m, C = 5,0 m koliku masu mora
imati protuteg i na kom rastojanju mora biti udaljen od oslonca A da ne bi doslo do pre-
vrtanja dizalica oko oslonca A niti oko oslonca B.
Stika uz zadatak5 2 L
Zadatak 5. 22 - 5. 25.
RjcSenje:

x= 1,5 m.
Za nosaee AS prikazane na slici i optcreCene masom m3 = 2000kg, dimenzija a = 1,0 m,
r= 0,10 111, odrediti reakcije u osloncimaA i B.
a
A
Slika uz zadatak 5.22.
SItka uz zadatak 5.23.
Rjesenje:
1
FA
2
F8x=mg
. 1
FRy =2
mg
.
Rjcienje:

FBx=O
F
By
= mg.
131
Slika uz zadatak 5.24.
a
Slika liZ zadatak5.25.
Zadatak 5.26.
RjeSenje:
a+r

2a
FBx=O
a-r
Fn =::---mg
y 2a
Rjesenje:
a+r
FA=--mg
20
FBx=O
a-r
foB =--mg
y 2a
Stub za elektricnu energiju postavlja se pomocu dva uieta i jednog podupiraca leao
s10 je prikazano na slici. Tezina stuba je G = 29 kN. Dimenzije su 11 = 20 ill, l2 = 6,1 ill,
I} = 1,3 m. Ugao B = 55° cioi podupirac sa uZetom l.
Potrebno je izraeunati:
a) silu u uietu I i reakciju U osloncu A,
b) ugao a karla sila u uZetu 2 ima vrijednost 1"2 = 13 kN i sHu u podupiraC'U.
u p
2
Slika liZ zadatak 5.26.
Zadatak 5.27.
RjeScnjc:
a) 1', 14,74 kN
FAx - 12,07 kN
FEy - 20,55 kN
kN
b) a - 68,12"
F
J
13,28 kN.
Na kocionu polugu duZine II = 290 rnm, 12 = 45 rmn i a = 75° djeluje se silom F =
110 N. odrediti reakcUu u poluzi B i osloncu A.
132
u
Stika lIZ zadatak 5.27
Zadatak 5.28.
RjeSenje:
F
B
-733,9N
FAx-189,9N
F
A
-628,3 N
F
Ay
= 598,9 N.
Pokretni dio racine masine oslarlja se 0 postolje maSme u tackamaA, B, i C. Na pokret-
ni dio radne dje1uje sila F = l8 kN. dimenzije su: 11 = 600 mm, 12 =140 rum,
I) =780 mm ugao a = 60° i f3 = 20°. Odrediti sile kojim pokretni dio radne maSine dje-
luje na postolje ffiaSme u tackama A, B, i C.
Slika liZ zadatak 5.28.
Zadatak 5.29.
"
Shim uz zadatak 5.29.
RjeScnje:


Fe 11,51 kN.
Klizac kopirne ffiaSlne teiakje G= 1,8 kN i oslanja
se 0 postolje kopimc maSine u tackama A, E, i C
Ugao a = 40°. Dimenzije su 'I 280 mm, 12 = 30
mm, 13 = 50 mm j 14= 90 mill. Kojim silama klizac
djeluje na postolje u tackamaA, B, i C.

FA
FE 1,394 kN
Fe 0,7508 kN.
133
Zadatak 5.30.
Osovinareduktoraopt.ereCenajesilamaF
t
=2 kN,F2 =5 kN iF3 = 1,5 kN. Dimenzije
su II = 250 l1ll11.12 = 150 rum, I) = 200 mm. Odrediti reakcije U osloncima A i B.
F,
Slika liZ zadatak 5.30.
Zadatak 5.31.
Rjescnje:

kN.
PutniCko vozilo teZine G == 13,9 kN, dimenzija II = 2,8 ro, 12 "" 1,31 m, prikazano je
na slici. Kod velikih brzina, na veziIa djeluje sila vjetraF" = 1,2 kN na visini 13 = 0,75
m. Kod napllitanja ubrzanog kretanja sila na pokretnim toekovima izjednaeena je sa
sHorn vjetra. Izracunati sile kojim toekovi djeluju na put
a) kada vozilo stoji na putu,
b) kada se vozilo kreec velikim brzinama
Slika lIZ zadatak 5.31.
Zadatak 5.32.
RjcSenje:
a) FA 7,397 kN
FB 6,503 kN.
b) FA 7,075 k.N
FA 6,825 kN.
Nosac AB optereecnje silama F= 10 k..N, ima dimenzije '15m, 12 = 1 m. Nosae je
nagnut pod uglorn a = 10°. Odrediti reakcije U osloncirna.
Stika uz zadatak 5.32
114
RjcSeoje:
FA 18kN
12 kN.
Staticki odredeni prosti nosaci ®
sa opterecenjem u jednoj ravni 0

6,1. OSLANJANJE TUELA (NOSACA)
Kruta tijcla koja smatramo dijelavirna konstrukcija moraju bili oslonjena taka da
se mogu iz tog polo±aja kretati na unaprijed odreden nacllL Oslonci moraju posre-
dovati u prenosenju sila na ostale dijelove konstrukcija. Na mjcstu oslonca djeluju oa
tijelo rekcije, koje odredujemo po2l1atim postupkom, da bi smo mogli ustanoviti
date konstrukcije te unutrasnje sile u konstrukciji. Reakcije u osloncima
moraju biti takve da sa zadanim vanjskim silama cine ravnotem (vidi primjer s1. 6.1).
Pl'esjcl:

8
..
Slika 6. 1. Prikaz djelovanja reakcija U osfoncima
Temeljna staticka konstrukcija jeste jedan nosae iIi takozvana prosta greda oslo-
njena na dva oslonca. Oslonci nosaca moraju biti takvi da bi nosae ostao u ravnotezi
pri djelovanju proizvoljnog sistema sila na nosae. Oslonci nasaea mogu biti pomicni i
nepomicni. Pomieni oslonci su ani koji dozvoljavaju kretanje nosaca U odred:enorn
smjeru prilikom djelovallja vanjskih sila. Kod ovih oslonaca ne moze se pojaviti reak-
eija koja bi sprijeCila taj pomak tijela. Nepomieni oslonac proizvodi reakciju oa nosac,
koja mora preuzeti vanjsko horizontalno opterecenje, inace site ne bi bile u ravnoteii.
lednostavno oslonjeni nosac (prosta greda) ima jedan nepornicni aslonac, koji
prenosi horizontalne i vertikalne site, te jedan pamicni oslanne koji prenosi site koje
su okomite na njegovu podlogu. Pokretni oslonac osigurava mala pomjcranja koja se
pojavljuju, npr. kod zagrijavanja.
135
Oblici oslonca Djelovanje sile Broj nepozuatih

I I
,. e t,

- F 3 F
I I
,

"
'<
I
,
e '

,
I
C


,
I
L

,
I
fj=.,.,



I I
e ,,,,t"
F e F a

J


7k-
,
2

, ,
.
3 3
Slika 6, 2, Ob!ici oslonca i njihovih shema u noSQCu
136
'-
Pomicni oslonci najceSCe se prove od eelienll valjaka koji se postavljaju izmedu
eelicnih ploea koje imaju gnmicnike, a nepomicni oslonci mogu se napraviti taka da se
valjci postave u leZajeve u kojima se ne mogtl kretati. Oslonci prostih nosaca mogu se
napraviti na razliCite nacine, a na she! 6. 2. prikazano je kako se crtaju oslonci nosaca.
Pored prikazanih veza izmedu nosaea i podloge maze se ostvariti vew i sarno jednim
osloncem, tako da je jedan kraj nosaea uklijeSten u masivnu podlogu (vidi sliku 6.3.).
MA IF
..... +
FA,
Slika 6.3. Izgfed konzolnog nosaCa
Ukljestenje osigurava mirovaoje konstrukcije koja je u stanju prenositi zadano
opteracenje. Takav se nosac naziva konzolni nosac. Ukljestenje maze da prenosi hori-
zontalne, vertikalne sHe i moze se opirati momentu sila kojedjeluju na konzolni nasae.
6.2. METODE ODREDIVANJA UNUTARNJIH SILA
6.2.1 Analitield postupak
Da hi sma objasniH odredivanje unutamjih sila, pretpostavimo cia imamo jedan
prosti nosae oslonjen n3 jedan pokretni i jedan nepokretni oslonac i optere6en silama
Fj-7 i f"ikao sto je prikazano na shei 6. 4.

"
F,

F",
._,_._. x
B
"

b,

F
", A,
FB
",
b,
y
Slika 6.4. Prosti nosae opfe/"ecen opstim opterecenjem
Poslavimo uvjete ravnote±e za cijeh nosae na osnovu kojih cerna odrediti reakcije
u osloncirna A i B .
L F'.r; = 0 FAx - PI' cosa = 0

Frsina·al+F,· a2- (6.1.)
IzjednaCina (6.1.) odredujerno rcakcije
Fs __ FI ·a
1
sina +r"2 ·a
2
137
(6.2.)
Pretpostavimo da smo sada presjekli posmatrani nosac presjekom a • a i podijelili
ga na dva dijela., kao sto je prikazano na slici 6.5.
~ ~
4 F, a a F,
FA.<
A
S S
a,
a a
b,
x
y
Slika 6.5. Prirnjcna principa izolacije no. prosti IImGC
U prcsjecima svakog dije!a nosaca a - a moraju se pojaviti sile aka zelimo da
svaki dio nosaca bude u ravnoteZi. Za ravnotcZno stanje cijelog nosaea u posmatranom
presjeku, unutraSuje sile za jedao i za drugi kraj rnoraju biti jednake, ali suprotnih
smjerova, iii presjek ne6e biti u ravnoteii.
Redukujrno sile desnog dijcla nosaca na teiiste presjeka S. U presjeku a - a imat
cerna:
Mfa -u = - Fe' X'+ F2 (x' - b
2
)
F
1a
._
a
'= -FB+Fi
};'aa ~ a ~ O. (6.3.)
Potpuno iste vrijednosti imama i za ravnotefu lijevog dijcla nosaca, to jest:
.#fa-a= FAy'x-Ftsina(x-aj)
Flu_a = FAy-F
I
sina
Faa-a = FAI-F
J
cosa=O. (6.4.)
Iz uvjeta
proizilaze definicije unutarnjih sila:
Mfs=LM
is
FI = :EF
yis
Fa = LF
xis
, (6.5.)
a) Moment savijanja u nekom presjeku flosaca jedllakje algebarskoj sumi static7dh
momenata svih vanjskih sila. lijevo iIi desno od posrnatranog presjeka, s obzirom na
teiLfte posmatranog presjeka.
b) Transvef7alna (poprecna) sila u nekom presjeJru llosaca jednaka je sumi pro-
jekcija svih varysh'h sila i reakcija veze, lijevo iii de..'mo od posmatranog presjeka na
osu koja je okomita na uzduznu osu nosaca.
c) Aksijalna (uzduzna) sila u nekom presjeku nosaca jednaka je sumi projekcija
svih vanjskih sila i reakcUe veze, lijevo iii desno od posmatninog presjeka no uzduinu
osunosaca.
stika 6.6_ Moment savijanja, transverzalna i aksijalna sila
U opCcm slucaju
(6.6.)
zadovoljene jednaCine (6.6.) nosac je opterecen na savijanje, smicanje i istezanje
(iii pritisak). Mogu nastupiti slijedeCi slueajevi optereeenja:
a)}: = 0, Mr :;i: 0, PI * ° savijanje i smicanje,
b)Fa=O, Mr*O, F
I
= 0 Cistosavijonjei
c) Fa 7: 0, M
f
*0, F/= 0 istezanje(ilipritisak)
6.2.2. Konvencija 0 pre<izllacima
Radi pojednostavljenja i lakseg objasnjenja, uvest cerno dogovor prema kojern
cerno odrcdivati predznake za moment savijanja, transverzamu i aksijalnu silu.
Koristit cerno se desnim pravougaonim koordinantnim sistemom, kao sto je prikazano
na slici 6.7.
Stika 6.7, Poloiaj koordinantnog sistema na prostom Mosaa.
Presjecimo posmatrani nosac presjekom a - a prema slici 6.8. Taj presjekdijcli pos-
matrani nosae na dva dijela, lijevi i desni. Postavimo okomito na prere7.anu povrSinu
lijcvog dijela jedinicni vektor, vidimo da je smjer tog vektora isti kao i pozitivni smjer
koordlnatne as! x. Takvu povrSinu cerno zvati pozitivnorn povrsmom. Povclina presjeka
a - a, ali desnog dijela,imat ce smjcr jcdinicnog vektora povrsine, suprotan ad pozi-
139
tivnog smjera koordinatne osex. Takvu povrSinu nazvat cerno negativnorn povrSinom.
Da bi smo definirali predznak momenta savijanja, definirajrno pojarn prirastaja ugla u
desnorn koordinantnom sistemu. Pozitivni prirastaj ugla u desnorn koordinantnorn sis-
temuxyz je onaj kada rotacija kraka ugla ide odosex premay, ody premaz i konacno
z prema 05i x.
Sada kad sma usvojili konvencije 0 predznacima, predimo na definicije koje su
vezane liZ nosac.
a


F, a

-}

a
F,
Po 0 Po
F;L
XT

Mf a
a F,

F
A,
Y
Slika 6.8. Prikaz momenta sl1vijanja, tran.fVel7a/llih i okscijalnilt si/a u presjecima
nosaca prilikom prjmjeJ1e /lace/a izofacije dije/a l10saea
r
B
U presjeku lijevog dijela kojije pozitivan, ucrtamo transverl..alnu, akscijalnu sliku,
te momenat savijanja. Isto taka velicine koje sc nalaze na negativnoj povrSini (desni
dio nosaca) prema nasem dogovoru su pozitivne.
6.23. Veza izmedu unutarnjih sUa
Da bismo razmotrili smisao aksijalne siie, napravimo presjek na nosacu (iz po-
glavlja 6.21.) a - a i posmatrajmo lijcvi dio tog nosaca, kao sto jeprikazano na slie! 6.9.
a
x
a
y
Slika 6.9. Prikaz:J(j tumacel!;c pojm(j aksijalne sUe
140
Iz uvjeta ravnoteze 'LF,; = 0 dobil; sma cia je FAx = F\ casa . Na osnovu s!ike 6.9.
zakljucujerno da aksijalna sila nosata djeluje u pravcu uzduine osc nosaca samo na
duzini odA do OJ. OslonacA je nepokretni i on preuzirna na sebe djelovanje kompo-
nente kose site F
J
casu, dok preostali dio nosaca odA\ do B ne moze "nositi"silujer
je oslonac B pokretni. 1z jednaCina (6.3) i (6.4.) dobiju se reakcije u funkciji x, dokje
tran..werzalna sila F/ konstantna
Ukoliko se radi 0 kontinuiranom optereeenju, situacija je nesto drogacija. Zbog
toga razmotrimo jedan prosti nosac koji je jednoliko optereeen kontinuiranim
optereeenjem Citavom svojom duZinom.
la (q [NlmJ
A 111III 1/11111'111 B -4
x la
F,. F.
y
Slika 6. 10_ Nosac opterean jednoliko kontilluiranim oplereccl1jem
Reakcije U osloncima dobit cerno iz uslova ravnoteze
Pronadimo izraze
Moment savijanja
q/ .
za moment savijanja i trausferzalnu silu u presjeku a - o.
Transvcrzalna sila
X
M1=FA·x-q·x T
q./ x'
.
(6.7.)
Vidirno da je jedn.aCina momen.ta savijanja kvadra.tna D.mkcija x, parabola drugoga
reda, dokje izraz za transverzalnu silu lineama funkcija odx,jednaCina pravca.
q .dx
dx
SItka 6.11. E/emenlarni dio nosaca
opterece/log kontilluirmw
Da bismo analizirali vew izrnedu momenta sa-
vijanja MI> transverzalne sile F
t
i kontinuiranog opte-
feeenja q, uzrnimo elementarni dio nosaca opte-
reeenog kontinuirano i postavimo uvjete r'dvnoteze
za taj dio nosaca (s1.6.11.).
Postavimo smUll momenata za taCku S da je jednaka
nuli.
141
Imamo daje
odnosno
dx
M
f
+ qdx
T
+ (F,+dF,)dx-(Mr + dM
f
)

",0 ",0 "'0 ",0

(6.9.)
(6.10.)
Iz jednacine (6.10.) zakljueujemo da je kod kontinuiranog optereterlja transverzalna
sila u bilo kojem presjeku jednaka derivaciji momenta savijanja.
Iz uvjeta ravnoteze "iFy = 0 dobit cerno:
-F,+ (F,+ dF,) + q. 0
dF,
dX (6.11.)
cIa je derivacija transverzalne sile po x jednaka kontinuiranom (specificnom) opte-
recenju s negativnim predznakom
Znaci, veza izmedu Mp F
t
i q je sljede6a:
d
2
Mf dF,
dx' (6.12.)
6.2.4. Optereeenje proste grede
@Pl"Osta grcda optereecna jednom koncentriranom silom
!1
FA '
b
Slika 6.12. Prilwz stati6kih dijagrama Fr i M1
!42
Mjrnar.=FA·a=FB·b
F·a·b
Mjrnar. =--z-
(6.13.)
(6.14.)
(615.)
_ L_
b) Prosta greda optereecna jednom kosom silorn
'0
FAy FB
Fh F.
LF'x =o:::} FAx = FeoseL
"EM A sina- FE·I =0
(6.16.)
F-asina
F,
LFy =0:::::> FAy - Fsina+ FB =0
. F-asina F·bsina
(6.17.)
M
r
FA- =F-sma------=---
Y I I
maxM
f
M fma:>:: = FAy -a = F -asina
F 0
2
sino.
Slika 6.13. Prikaz static7dh F . a - b sin a
dijagrama F'J> F{ j M
j
M f max: I
Prosta greda optereeena jednoliko kontinuiranim optercCeujero
a) analiticko Ijdenje b) graficko tjeSenje
q
A "'<I""', ""'''''''''''>1 B x

y
l
i'I' FA)' @Iitl;,
x=l
F,
Fy
Fy
F,
'!j)§ I 0
,11 Fs
"
J:L
0

3
4
Stika 6.14. Prikaz statiCkih dijagrcJJlw F[> M
f
Slika 6.15. Prikaz konstrukcije static1ih
diJagrama grafiCkim putem
}:F
y
0 "'" FA + Fr ql 0
2:M
A
=O=>q.l. +-FB·t=O
1


2
(6.18.)
0
q. [2
(6.20.)
Mjrnax = Y
max
' H· U
L
' U
F
-
d) Prosta greda opterecena jednoliko kontinuirano i koncentrisanom silom
III 111111 I1I11

LMB=O [2
(6.21.)
F· Q q.[
FB = -[- .. -2- (6.22.)
F,
zax=a
_ qi
a2
(6.23.)
I I
Slika 6.16. Prilaa statitldh dijagrama M
r
, FI
e) Prosta greda cn
i
: FA, = F
a b ZMA =0
(6.24.)
F,u illlll);ljllil F
F,
FE
.'11111!0, M
f
f'A'\ Bill IlL'
r.' . '-.,/"l\"\. f:. I,
6.17. Prifwz s/atiCkih dijagrama
Fa,F
1
iM
J
_ F'e
(6.25.)
Moment savijanja u presjeku desno od taeke C:
d F-e
M
f

Moment savijanja u presjeku lijevo od tacke C:
"r, F'e
Mf Q
Moment savijanja u tacki C:
d I F· c F· c
+Mr ·b+-/
F· c F· c Fe (
T a+b)
Mc=F·c (6.26.)
f) Prosta greda pod nagibom optereeena koncentrisanorn silom
i
I

B 1. I
b =>
I.MA 0
b
Fe (bsina + acom) (6.27.)
(6.28.)
(6.29.)
Razlaiemo reakciju u tach A na
zalnu i aksijalnu silu
Slika 6_l8. Prikaz slaiitkih dijagmma Fa' FI i M
f
FII = rAy' coso.
Fa1 = FAy' sino.
Fa = FAx . sino.
Fa2 = FAx . coso.
F[ = rAposa - FAxsina
Fa = -FAysina - FAxcosa
F· a .
M
tmax
= Fs' a - 2b (bsma - acosa). (6.30.)
145
Ptosta greda optereecna trokutnim kontinuiranim opterceenjem
l./ q LF=ol
1111111111111111111 B x J =>FA
F,. x F '" 'J!..
y B 3
Iz sucnosti trouglova
q:l=q':x

Transfclzalna sila u presjeku a-a
-} q' 'x
Slika 6.! 9. Prikaz statickih dijagrama Mj> Pr
Moment savijanja u presjeku a-a
F L/ __ '- qx
2
3x2)
'62'6161
M F
I, x
A'x-Tq ·X· 3
q,[ q.x
3
61
(6.31,)
(6.32.)
(6.33.)
(6.34.)
JednaCinama (6.33.) j (6.34.) izraZava se promjena transverzalne sile F, i momenta
savijanja Mfdui nosaca Prva kr-l'vulja je drugog stupnja, a druga krivulja trc6cg stupnja.
Transverzalna sila U osloncima
q ,I
F"=-6-
F
' ql F'
18=-3=- B
Odredimo polozaj najveecg momenta
dM1 d[q 2 3-J
dx 7/
1
x-x) =0
dM
___ I = .i.(l2 _ 3x
2
) = 0
dx 61
12 _3x
2
=0
1
x = ± 13 = ±0,577l.
Palohj najveceg momenta savijanja x mjeri se ad oslonca A.
146
(6.35.)
(6,36,)
(6.37,)
6.2_';. Optereecnje konzoblOg nosaca
Pretpostavimo da imamo jedan konzolni nosac konzolu) kojije optereeen:
a) Jednom koncentrisanom silom
A
->
F
Iz uvjeta ravnoteze imamo:
l:Fx=O f


(6.38.)
FI Moment savijanja i transverzalna sila u pre-
F sjeku a-a su
(6.39_)
(6.40.)
Vidimo da je tpmsverzalna sita konstantna a
promjena je po pravcu.
M
f
Stika 6.20. Prikaz statiCkih dijagrama F[ i Mj
b) Jednoliko kontinuirano
Slika 6.21. Prikaz statickih dij"agrama FI i M
j
Iz uvjeta ravnoteze odredujemo reakcije u
osloncuA
l..F
x
= 0 f . q ./2
=:;-FAy=q'! (64!)

lednacine momenta savijanja i transverzahle
sile u presjeku a-a
(6.42)
q ·x
2
M
f
-2- (6.43)
Za granicu polja 0 x s / vrijednost momenta i transverz;alne sHe ce iznositi za
x= 0
q - j2
F[=OM.r=O zax=l F,=q· M
f
= 2--
c) Trouglim kontinuiranim optereeenjem
Iz uvjeta ravnoteZe dobit cerna
l:F
y
= 0
=:;- q·1 MA

(644,)
(645.)
147
Jednacine momenta savijanja i transferzalne sHe u presjeku a-a
q a

rc :r '1
q.1
-,-
,
fJ-1.'.J.11.LJ<P1...L 1 !l.l.1U:' . ""-i F,

F/= +q' ·x=
q ·x
-Z-
q -x
2
21
M
1, x_q_x3
,x'}--61
(6.46.)
(6.47.)
-q LI C?"IUi..lI-"C:'=-' M
f
Vidimo cia je promjena transverzalne silc po krivulji
II reda, momenta savijanja po krivulji III reda.
S!ika 622. Prika2. sllltiCkih difagrama i Mr
Za granice polja O:S;x I
zax =0
zax=i
6.2.6. Posredno optereeenje nosaca
q . [2
-6-
(6.48.)
Pretpostavimo da se nosac CD koji je optereeen silama F(i pr nalazi na nosacuAR
(slika 6.23.) Odredivanjem reakcija U osloncirna C i D, odredili smo aktivno opte-
recenje nosaeaA i B kao sto je na slici prikazano.
\48
iF, iF,
C "D
-
(B
,
,
,
s '
:
'111111\ i
FA l I :
II II i. F;c , :
•. !!I\.PIi.'.'.
(-"e!! Fs
Fm I II" I'I!
JllLI
H
Stika 6.23. Posredno optereicnjc 1l0Silca
o
Smjemice za rjciavanje zadatka iz statike ravanskih nosaCa
Nacrtati reakcije veze.
Postaviti uvjete ravnotcze
ukljucujuci i dodatne uvjete
(upr. u zglobovima)
Podijeliti nosac na polja
Odabrati koordinatne sisteme
za svako polje
Odrediti reakcije u presjecima
iz uvjeta ravnotde
odrezanih dijelova
1
Nacrtati staticke
F",F,iM
f

Racunska kontrola
(ekstremni skokovi, nul tacke)
149
Rijdeni zadaci iz poglavlja 6
Zadatak 6.1.
Za prosti nosac i optereeenje prikazano na slici grafickim putem odrediti i nacrtati
staticke dijagrame Fa> F
t
i Mj'
H= 50 m.m
o
b 1
d _fi.------- p
F
Usvojene razmjere:
1m
UL IOmm

F, IIIII11
" ,,111111 o
150
Slika uz r..adatak 6.1.
Zadatak 6.2.


Mfinax = Yn\aX. . H· U
L
· U
M
M;max = 12750 Nm.
Nosac prikazan na slici optereeen je sljedeeim opterecenjem:
F,
F, IOkN
q, 18 kNim
q2 = 12 kN/m
a= 1 m.
Za dati nosac potrebno je nacrtati staticke dijagrame Fa' FI i Mf"
Iz uvjeta ravnoteze odredimo reakciju U osloncima
LFy=O FI +qj' ; +q2·a-F".4.y-FB=O
:LFx=O rA.x-F2=O
a a 2) 0
IMA 0 3F
B
· a -q,a(2a + 2) -q, 2(a + 3a -F"a
FAx 10 kN FAy 31 kN
FA + FA/ - 32,573 kN
aA = arc tg = 72,12°
Jednacine momenta savijanja, trnnsverzaIne i aksijal-
ne site
p:, S
F M
f
'I
Poljea:$x::;
x
za
F
t
""'"' FAy
Fa -FAx


Fa=-FAx
F,
2 + (FAy-F,)·x
Slika uz zadatak 6.2.
za
FI 1 kN,Fa kN
(15 +a) kNm.
Polje a ::; x :$ 2a
-F -iL(x-a)'-(-9x
2
+18x-8)kN
Ay J 2a

- x:;a)
/",,!-3x
3
+ 9x'- 8x + 18)kNm.
-F,- iLa --8kN
Ay 2
Ft=FAx-F2=O
3 qla
2
M/-F
Ay
·2a-F,. 2 a - 16kNm.
Polje 0 :$x:$ a
Fa=O
M
f
- FE' x, - y. xj (20x, - 6x
2
)kNm.
Odredimo maksimalnu vrijednost momenta savijanja na polju 0 :$ x::;; 2(1
-9x
2
+ 18x-8
za
x = a, MjinilX = 16,22 kNm.
151
lS2
Zadatak63.
Za prostu gredu opterceeuu prema slid, nacrtati slaticke duagraroe Mj> F, i Fa'
q '" l000N/m
A ,,,,,lIli;:111111111 B
t=3m
SItka uz zadatak 6.3.
Odredimo reakcije U osloncima:

FAy+F
B
- 2
q·1 2
"EM, Fef-
FA 2500 N, FH 5000 N.
JednaCine momenta savijanja i transverzalne
sile u presjeku a-a
x
q: l=q':x,q'=q"y
ql qx
2
q f2 - 3x'-
'f[
q'x2 q.j q·x3
6l
q

Odredimo rastojanje na kome je maksimalan moment savijanja = 0

6 1


{3 {3
Maksimalni moment savijanja
2 3 210 10
M Nm.
fmM 6 I 6 3 '
Zadatak 6.4.
Za nosaC zadan i opterecen prema slici, odrediti M;-, FI dijagrame.
Odredimo reakcije na osloncima

I + a 2 •
q(-2')
FA 1450 kN FB 3550 kN.
a q = 500 kNfm
Polje O":;'x I
JednaCine momenta savijanja i trans-
verzalne sHe
1450-500x
x
2
M
f
F 1450· x- 250x
2
Vrijednost maksimalnog momenta
savijanja

za x = 2,9 m maksimalni moment je
1450x - 250x
2
2100 kNm.

KnTTTrmwrTlTrmnP=ru.iJ..WLJ.l.O"'! Mf 1450x _ 250x2 0 => 2x 5,8 m.
a=5,8m
Stika uz zadatak 6A
Zadatak 6.5.
Za nosac na shci potrebno je odrediti reakcije U osloncima
I-'=.":,.j.....
Slika lIZ zadatak 6.5.
'-.-_'_"_'_. c-...•

i53
a) Analiticko rjcicnje
a
P1 ",,3,OkN
L\1A=O 2a=O
FB (F
t
+ 3Fi + 2f,)
F3=
2,OkN
kN
r2""1.5kN
"
a

FAy=F2 + F3
Stika lIZ analiticko rjeSenje zadatka 6.5. FAy = 3,5 kN
LF.x=O FA;,;+F1-Fs=O
b) Grafii'ko rjeSenje
s' 3'
l' ,
F
B
F,
F me 2,75 kN.


Slika uz graficko rjeSenje za<latka 6.5.
Zadatak 6.6.

L 12 mm
n 0,5kN
vF 3,5mm"

FAy eJ" U
F
3,50 kN
de· 5,75 kN.
Za konzolni nosae i optere6enjc prema slici odrediti Fa' FI i Mfdijagrame.
a) AnaJiticko rjesenje
Odredivanje reakcija ukljeStenja
q .1-.F
2y
+ Fty-F Ay 0
FAy 3866 N
154
EF'.r=O
1500N
FA F1 + 4147 N.

q . 1 . 2,5 - Fi
y
. 2 + F,y· 1- MA 0
7500Nm.
q=3000N/m FA Ph:
F2"" 1000 N F "" 2000 N Y
tA
" , ,
III Ihllill " F4
1m 1m ill I F
J
, ,
F F F P,
6
F
F2 FA Q
U =O,33m
L lOmm
Slika lIZ analiticko rjcienje 7.adatka 6.6.
b) graficko rjesenje
Slika lIZ gmficko tjeSenje zadataka 6.6.
Iednacine Fa' F( i Mr za polja:
Polje o::;;x::; 1
Polje I ';x'; 2
Polje2 ::;;x::;; 3
1 N
F(/=F2x=500N
-q. l(x- +) + F
2
jx-l)
(634 - 2134x) Nm.
F, F
2y
-Fty- q -3866 N
F
a
=F2.r+ Flx=1500N
(4098 - 3866) Nm
Mfrnll = Ymax "H' U
F
" U
E
M'fino> 75 . 30· 0,33 . JClIl.. 7500 Nm
- 10 I .
155
Zadatak 6.7.
Za konzolni nosae i optereeenje prikazano na slid, odrediti reakcije u ukljeStenju
Slika uz zadatak 6.7.
a) Analiticko rjesenje
Slilca uz analiticko Ije!ienje zadatka 6.7.
F
FII = -1- =m'g
Fs 3.10
3
m - _ .. _-- - 153 kg
2g 2· 9,81
L:F, 0
+ Fscos30° =0
fA = Fs oos30° = 2,60 leN
IF -0
-F - .lF
s
-F
s
sin30o=O
Ay q 2
FAy =Fq ++Fs+ Fs sin30°
F -8+l....3+3sin30"-1l0kN
2 ' .
IMA F
q
' 2 + + F
S
'1 + Fscas 30°· 1,5-Fssin30"' 2-MA
MA 2 + +F
s
' 1 +Fscos 30"' 1,5-F
s
sin30"' 2
MA - 8· 2++3 cos 30"' 1,5- 3 sin 30"·2
MA 18,4 kNm.
'56
Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 6
Za navedene nosaee potrebno je analitickim putem odrediti i nacrtatj staticke dija-
grame Fa' F
t
i M
f
·
Zadatak 6.8.
F' ,
B

I, .IF'
J
I,
Zadatak 6.9.
F'
q
A
45<> I
" I,
Zadatak 6.10.
q 'T'il
A \ II iii! Ii it i I \ 1 III B
I, ml"
A
A
Zadatak 6.U.
Zadatak 6.12.
'F'
Zadatak 6.13.
B
F, 2 kN, F2 - 1 kN
F,-lOkN, r,-3kN
q··4kN/m
I,
16 m
q, - 2 kN/m, q2 - 3 kN/m
11 =4m,!=7m
q, - 6 kN/m, q2 - 4 kN/m
I, -4 rn, 12 10m
q, - 0,5 kl'l/m, q, - 2 kN/m
F-6kN
I, -10 m, 14 ro, I]
1=22m
F, - 3 kN, F2 - 2 kN
q-2kN/m
11 = 1 tn, 12 = 1,5 ffi, 13 = 0,5 m
1-3 m
157
Zadatak 6.14.
Zadatak 6.15.
Zadatak 6.16.
R
2q
r
1'1 I11III111
,
IIIIII! I
q


poB
I,
I
Zadatak 6.17.

1111111 i III 11111111 r q,
"I" [, nF" [, .I
F
A
RjeSenje zadatka 6.8.
II
I
,
e
II
F,
TIMIII
I 1 Ii!
"Q! II ! II(;)! U/

F/ )±)
I i' I I I I I
F,
Slika uz rjesenje zadatka 6,8
!58
Po
F 0,5 leN, q 1 leN/m
11 = 2,5 m, 12 = 2,5 m

F, I leN, F, 2 leN, F
J
0,5 leN
q I leN!m, I, 2 m, 12 I m
I} = 3 Ill, 14 = 5 m.
F, 3 leN, 2 leN
q 0,5 leN, I, 2 m

q, 500 leN!m
q2 200 1eN!2
II =7m
12 3 m.
1,125 IeNm -1,125 kNm
2,250 IeNm
poljeOS:x$lj
1,125lcNm
1,125 IeNm
polje/
1
5x5i
2

FA' x- F,(x - 2) 4- 0,875x
Mfinax = 2,250 kNlU.
polje 12 $x 5/j
0,125 kN

F
RjeSenjc zadatka 6.9.
+
Slika uz tjeSenje zadatka 6.9.
pelje I] :> x' :> ( 1-13)

F,- 4x' -14,840
14,840x-2x"
Rjdenjc zadataka 6.10.
Stika lIZ rje.senje 7..adatka 6. 10.
RjeScnjc zadataka 6.11.
F
A
-13,6 kN F
B
"14,4 leN
pelje 0 :0 x's I,
.x'
M
f
- (14,4 -2· x')· x'
M
jrnax
=25,92 kNm
6,295 leN
FAy 5,333 leN
14,840 leN
leN
polje o:-::;x $/1
F
a
-6,295 leN
leN
kNm
polje I, :ox:o 12
Fa - 0,776 leN
- 1,738 leN


polje O';x'; I,

M
j
=7,64x-x
2
3,82m
polje1l $x$l
leN
11,64 - 3x
M
J
-ll,64x-I,5x
2
-8.
'59
Slika uz tjesenje zadatka 6.11
Rje!enje zadataka 6.12.
9,19kN
+8,636 kNm
Stika uz tjesenje zadatka 6.12.
polje 0 :S Xl :S 13
F
t
= 7,19-2 ·x'

- 12,95 kNm.
Rje!enje zadataka 6.13.
I kN kN
I, 057 kN
poljeO::;x::;'Zl
F 3711 2 2
t -,- -TX
160
polje 1
2
" x'., (I I,)
1,6kN
(32 1,6x')
polic I,),; x' 50 I
I b+.L(x'+6)2
, ' 4
1,6'

polje 0 $x'$I,
F, 1,69 0,025 . x
2
0,025
Air 1,69x -3- x
2
polic I, 5ox'S 12
F, - 0,803 kN
50

poljel
2
50x S (I 1
3
)
- 6,803 kN
100,67 6,8x
I


polje 1\ Sx:s 12
O,2ll ; x
2
- IkN
F,
F ".rb:rnI[!!I[Emnllmrrmm:LJ
Stika uz tjeSenje zadataka 6.13.
Rjesenje zadatka 6.14.
q
I
Air 3 + 0,211x .... x
3
polje 0 :SoX'S; 13 '

, 3 "
Mr 1 057x' _I .... x',
" 4,5
polje 1
3
'; x''; (I 1
2
)

'3 '
2,788 x' .... 0,866 .... 1,5 x"
FA - 0,375 kN
polje 0.$ x .$/1
- 0,375N
- 0,375x
polje/J;;:; x:::;1
- 0,875x

3,125kNm
polie 0 S x''; /2

Slika uz Ijesenje zadataka 6.14. M
f
""'- O,5x'
2
Rjesenje zadatka 6.15.

polje OS x'; I,
0,74ll8 kN

M
J
1,27237 x
,61
F,
A
., Fly
i 1(Bi,,, I
FA,
741 N
II
Slika uz rjeSenje zadataka 6.15,
RjeSenje zadatka 6.16.
I
x =3,72 m
1,27kN
FA
jill
FA I
II i
4,17 kN
Slika uz rjdenje zadataka 6.16.
162
F,
F,
F,
F.
M
f
poljel, S XS/4
1 kN F,= 0,30645 kN
M
f
= 1,93185 + 0,30645x
3,464 kN
polje 0,; x' S 12
1 kN
F, =-t;- x'L 0,5
M
f
= 0,5x' = 0,05556 x'3
polje 12 S x' ,; 13
F,=-t;-x'L 2,232
M;. -0,05556 x'3 = 2,232 x' = 1,732.
FA 5,4375 kN FB 5,5625 kN
polje 0,; x' s II
x xl
24
polje/
l
S xS(l=I,)
x x'
F,= 2,4375 = T = 24
Xl x
3
M
f
=2,4375x=4'= 72 =10,875
M
f
= = - 8,25 kNm
poljeOs xs/2
F,=2 +O,5x'


max MF "'" 2625 kNm
stika llZ tjeSerije zadataka 6.17.
F
A
= 1620 kN F
B
= 2480 kN
polje 0:$ X s II
1620=500x
x
2
M
f
= 1620x=500 T
zax=3,24m
2625 kNm
poljeOsx's/
2
F,=200x'
x'2

163
Staticki odred'eni slozeni nosaci Gj)
sa opterecenjem u jednoj /J
7.1.1. Definicije
Svi nosaCi rgJriJ..yise oslonaG3 .kud Jcojih su jedan nepomlcan, a ostali pomiCni
stalicki Mi moierno jednacine
natih velicina ,iInamo Pretpostavimo da imamo jedan
;;\0;;;' 'b.;' 50 je prikazano na sliei 7. 1.
stika 7. 2. Raslavljanje Gerberovog nosGea na tri stalicki odrerlena nosaeo.
za sve tri rastavljene grede mozemo da odredimo si\c u
i 6
2
; reakcije-,u,_zglobovima A$,(; -i- mozemo.
U osloncima·i-,odrediti dijagrame
(i.erberoYJglolYfie-m:07.e--prenositi--momenat- savijanjf\;" i
aksijalne sileo i <lksijahlih 5ila naziva se,pxi!i$JlJLu zglobu.
Uvjeti ravi'i:oteZe-za -Gerbewv nosac:
..-.•.-.-'.
IFx=9
(7. 1)
(,,-," .. - '" -.'---
165

Gerberqvog nO:&lCa
na viSe __ ,rle biti
ugradeglJJXQl,zYQljup,'lIegQmQmIubltlrns-
tako
na znaci da

Vise od dva oslonca. Za Gerberov nosac sa
iLQs!Qll<;a IjlO-
.. bi odrediti' n ,: 1
..
Posto mozerIlo tri jednaeine

To znaci da
jyJI-2

Sl(ka 7.3. Razliciti tipovi Gerberovoih nosaca
lOS n-4jednacma -koje- izraiavaju momenat savijanja u svakom
Gerberovom zglobu mora biti jednak nuli. ->--------.
! Na slici 7.4,J);!ljellrimjl:fstaticki nea-
Y is G1• F) - .2edenog je lijeyi, -d!9
dTJr ?#;j ?#;j 77l71! 29t;j£ke/i •. §!;t(iclO
Slika7. 4. Slalicki neodreilen nosac zglobovi se pQSta,,:-ljaju u svakom
drugom rasponn--izmet1u'-oslonca.


.pa i _ trans-
<2slonca'J(ojl je
7. - .
jspjjhcemo izracunati
0 - FA + q' 4a .. .. -.

2MA 0 q:fir; .. ..
l: 0 FA ·a_cc.q ·a·
•.. qa qa
FA F§ .. (7.2.)
Poslf.::j,mo _svako polje nasaca
kojih cerno i Fi, za nosac
166
polje0
F("""" FA -qx"""" i
a
-qx

x=o
F = qa
, 2 x
\I'
a=" Mr=O F'=T (7.3)
Maksimalna vrijednost momenta sa-
vijanJa U ovom polju je
zaF
1
"""Q2
a
-qx=O x""",,%-
qa a q (a)2 qa
2
M fm" 2 =-8-' (7.4.)
za x=a
za x=2a
Ff=FA-qx= '""qx
M
f
i
3qa
M
f
=_qa
2
(75)
F
t
polje 2a:sx:s 4a

Stika 7.5. Gerberov nosac optere!:en kontinuirano
Ft"=FA-qx +F
B
= i qa-qx
z..a x=2a Mr
za x=4a
qa
, 2
(7.6.)
Maxsimalna vrijednost'momenta savijanja
F,=O
; qa-qx=O
za x= a (7.7)
Aksijalnih sila ncrna, jer se radilo 0 nonnalnam (vertikalnom) opterecenju.
167
7.1.3. Graficko odredivanje dijagrama momenta savijanja
i transverzalllih sila Gerberovih nosaea
Da bi smo objasnili graficku metodu odredivanja dijagrama M
f
i FI za Gerberov
nosac, objasnimo PIVO uaem M
f
i F
t
za prosti nosac.
usvojenoj .razmjeri za duiinu U
L
i site UFlla

a, injezin,poloZaj koji se_nala,zi,n<!.
ka a'- a. . -- '''-"-'''-
If
Slika 7.6. Graflcka veza izmed!l Mf i veriinog poligona
Iz slicnosti trouglova 6.TNM i 8,.OCD slijedi da je:
fa __ X
FE - H
H·Ya=Fs·x=M
f
(7,8,)
Na osnovujednacine (7.8.) mozerna odrediti rnomenat savijanja grafickim putem
na bilo korn presjeku nasaca.
Predpostavirno da imama jedan Gerberov nasac koji je opterecen silama r;, is, IS
i F7. Na slici 7.7. prikazan je graficki postupak odredivanja momenta savijanja i
verzalnih sila.
[68

FI F,

B
G:
,"4
-> ,
FE A
, f
,
l)<
,
,

2 '; jflP
,
I
M
f
is
W
4

F,
c


c
F
v,
o
FA
"
FE
2
0'
4
5
0"
Fe 6
Slika 7.7. Gerberov nosac na trl oslonca opterecelliwncenlriranimsilama
Ovdje je uvjet da u Gerberovim ta6kama moment bude jednak nuli, 5tO odroouje
pravac zakljucne linije s,. Apravac zakljuene linije s desnog dijela nosaea odreduje se
taka da se patetna tacka I odredi u sjecistu zakljuenice sIS vertikalnim pravcem djelo-
vanja reakcije U osloncu B. Konacna se tacka zakljucne linijc S2 odreduje presjekom
zraka 5 i vertikalnog pravca djelovanja reakcija U osloneu C.
Ukoliko se plan sila podijelio u dva posebna plana s planovima 0' i 0", radi prak-
ticnog izgleda veriinog poligona, tada je postupak 1St!, sarno sto su pravci veriZnog
drugaciji, pa je i veriz.ni poligon polozitiii.
Dijagramom transverzalnih sila radimo na temelju utvrdenih velicina reakcija u
osloucima i poznatih sila sto djeluju na Gerberov nosae.
7.2. NOSACI
Okvimi Dasae je sistem stapova (ili krutih tijela) medusobno vezanih krutim
cvorovima, to jest okvimi nosac je kruto tijelo nekog odredenog oblika slicnog okviru.
Skupini okvimih nosaea pripadaju savijeni stapovi, odnosno greda. Razmotrimo jedan
jednostavlli okvimi nosac, prikazan na slici 7.8. koji je sastavljen od dva tijela koji su
oslonjeni na nepokretne oslonce A i B, a medusobno vezani krutim CVOfOm.
169
-
....
Slika 7.8. Jednosfavni o/..:vtrni nosac
Razmotrimo pitanje staticke odredenosti posmatranog nosata. Ako rastavimo sis-
tern i veze 7..amijenimo reakcijama u pravcirna x i y, moiemo za I i II postaviti tri
jednacmc 703 svaki dio i tri jednacme za cijeli sistem. ZnaCi, mozemo postaviti ukup-
no 9 jednacina ravnoteze, a imarno 6 nepoznatih reakcija. Tri jednaCine mogu nam
posluiiti za kontrolu.
Medutim, aka ista elva tijela spojima zglobom na taj nacm da suAS i Cnajednorn
pravcu, dobit Cerno staticki neodreden nosac. Sistem prestaje biti geometrijski nepro-
mjenjen., postaje mehanizam. Takav primjer je prikazan na slici 7.9.
Sitka 7.9. Simicki neogmileni
okvimi nasac
Kod okvimih nosaeao dredujemo reakcije U oslonci-
rna na potpuno isti nacin kao kod ostalih nosaca.
Reakcije mozemo da odredimo bilo da sistem posma-
tramo kao cjelinu, bilo da ohimi nosac rastaVllnO na
sastavne dijelove, pri refiU stvame veze zamjenjujemo
odgovarajucim silama iIi momentima, kao sto je poka-
zano na sHei 7.8. Nakon odredenih reakeija ve7.a odre-
dujemo IaSJXX.ijelu momenta savijanja, transverzalnih i
aksijalnih sila. Veza izmedu momenta savijanja, trans-
verzalnih sila i opterecenja u defmic!ji je ista kao i kod
nezakrivljenih nosaca. Na osnovu dijagrama M.r, Fp i Fa mOZeffio ocijeniti karakter
naprczanja elanova okvimog nosaea i taka na osnovi poznavanja opasnih presjeka
odrediti potrcbne dimenzije okvimog nosaea.
Reakcije odred.ujemo bilo graficki bilo analitieki kao u prethodnim pogJavljima.
Na slici 7.10. prikazanje graficki nacin odredivanja reakcija nezavisno od oblika
tijela koje se proucava.
170
-:¥.
j42.-
a a
,1111IIIIIIIIIIIIII! q
c
a
A B
B
c
A
F'
SIika 7.10. Grafieki naein odreaivanja reakcija u okvirnom nosaeu
Na iz
0zira na
einu .

""."'N _,,,,,t
A B
-

F
B

FO
Sl\ka 7.11. POSlupak redukcy'e rezultanle sila s lijeve odnosno desne strane presjeka a-a
Postugak, jeisti·kaoi ,k{l(Lne4akri.vijenih.

f sayij<lJ1ja mo
l1l
e?at koji na unufrasnjoj

J5£i2;.l!A"2!?:j.: ona
'" lijevom presjeku djeluje prcrna wlutTI( desnorn djeluje prema van ok-vira,,:,,·0<
"i/."
171
7.2.1. Odredivanje reakcija momenta savijanja M
f
,
transverzalnih i aksijalnih sUa okvirnog nosaca
Da bismo objasnili odrooivanje (M
f
, F
t
i Fa) statickih velicma kod ok:vimog nosaCa,
razmotrit cerno okvimi nosac opterecen prema she! 7.12.
q
eli i! lilt I ill D
1/2
Postavimo jednacine ravnoteZe iz kojih cerno odrediti
reakeije U osloncima
B
1/2
A
Slika 7.12. Odreaivanje reakcija
u jednostavnom okvirnom nosaCu
I

ql
=> (7.9.)
IFx- O
Nakan odredivanja reakcija postaju nam poznate sve vanjske sile koje djeluju na nosac
(raeunaju6i u v3.11jske sUe i reakcije veze), pa mOZemo preei na imalaienje M
f
> F
f
i
u svim onim presjecima unutar kojih nerna promjena u optereCeIlju. Ta podrucja su pri-
kazana na sliei 7.13.
IT q
C I IIII! III i i D
n
III
B

III
Slika 7-13. Podjela okvirnog
nosaca na poij"a analize
unutralnjih sita
PoljeII-II
172
Postavimo jednaCine momenta savijanja, transverzalne
i aksijalne sile po odgovarajucim poljirna.
PoljeI-T 0 S; Y, S; I

x ql
Mf=FAy·x1--q 'XI' =T'Xj- xl
i -qx,

IJ/....
, 2
ql
2
(7.ll )
Odredimo ekstremnu vrijednost momenta savijanja u poljuII-IL Posto je jednacina
momenta savijanja funkeija drugog reda (x1), ta funkcija imat ce ekstremnu vrijednost
gdje je prvi izvod jednak nuli.
(7.12.)
Kako na osnovu jednaciue (6.12.) iz poglavlja 6.2.3. imarno da je prvi izvoo .
momenta savijanja jednak transverzalnoj sill, maci tamo gdje je transverzalna sila jed-
naka nuli tu je ckstremna vrijednost momenta savijanja
dM
f
---;IX (7.13.)
Izjednacimo jednacinu transverzalne sile sa nulom

ql
Maksimalni momenatsavijanjaje M (max =-
. 2
zaS
2
=O


ql

Y2 I => 0,
qi .
(7.14.)
(7.15.)
(7.16.)
Posto smo deta1jno odredili vrijednosti za momenat savijanjaMf' transvcrzalnu silu
i aksijalnu silu Fa po poljima na osnovu dobivenih podataka mozemo nacrtati
staticki dijagrame. Dijagrami Sil prikazani na she! 7. 14.
A
B
M,
A
B
ql
-,
Slika 7.14.lzgled Mj> F/ i Fa dijagrama za zadani okvirni nosac
ql
-,
ron
Primjcr okvira s horizontalnim opterecenjem prikazan je na shei 7,15, a sa
tikalnim opterecenjem prikazan je na slici 7.16,
!7l
C 1111,
A
IIIIIII D c D
F,
F
f-
r=
F
B'-;;A Btc-
""" """
Slika 7.15.' /zgled statiCkih dijagrama zajedfloslavno opfereeeni okvimi nasac S wrlikalnim oplereceryem
Crr==b;,D
n
c 11I11
D
n
II
M
f
F,
" -
A B A B
A B
B A
Sitka 7.16. lzgled sfatiikih dijagrama za okvinti nosac s vertikafnim opterecenjem
7.2.2. Odredivanje reakcija kod zakrivljenog trozglobog nosaca
Primjer staticki odredenili trozglobnih nosaca dat je na slici 7.17. a primjer staticki
neodredenih trozglobnih nosaca dat je na slid 7.18.
A

r lUJi Ai
Stika 7.17. Sla{[cki odreJeni trozglobni nosaei

F,
A B
Slika 7.18. Primjer slafi6ki neodrer1enih trozglobnih nosaca
Analiticki postupak odrroivanja reakcija
-,
{'
F:
F
Gy
G
F
G
Fa
"
• '" ,
, FGy, ,
, , ,
, ,
h: , ,
, ,
: , ,
, ,
, '
:
___ 1- ____ -'_
_____ L _
-,--- , ,
, ' , ,
, '
i-J< I '
. ..,./ I
"2 ---'-I -z--------..!{
y
Sitka 7.t9. Trozgiobni zakrivy'eni nosac
174



F
B
,
L\
Za Qdcnje ovog zadatka moterno primijeniti slijedeei postupak. Postavimo uslove
ravnoteze za cijeli sistem, prikazan na slici 7.19.
i (7.l7.)
U jednacinama (7.17) nepoznate velicine su FAx' FAY' F Ex i F
By
' Nakon toga
postavimo uslove ravnote:te za sarno lijevi iIi desni diD nosaca
i (7.l8.)
gdje su nepoznate za dio FAx. , FA),' F Gx i F CY' odnosno za desni dio F
Bx
, Fsy,
FcxiFcy-
Na taj nacm dobili smo sest jednacina, mazerna odrediti najviSe sest nepoznatih.
Nakon izracunavanja reakcija izvrsi se superpozieija reakeija U ostoneima i izra-
Cunavaju se stvarne vrijednosti reakcija.
Graficki nacin odredivanja reakcija prikazan je na sliei 7.20,.
Slika 7.20. Graficki nacin odreiliW11!ia reakcija
Rijcieni zadad iz poglavlja 7
Zadatak 7.l.
Za nosac zadan i oplereeen prema slici odrediti M
f
) F( i Fa dijagrame.


Odredimo reakcije U osloncima iz uslova ravnoteZe.
Sistern I
0
IFy=O
2kN
IIWI
III11

- FAy-F -FrqI2+ 0
FB1,--+FI,-qI2(l,+
1U IV
) kNm
1m
F ,
Sistem n
IFx=O FOx=O=F
Ax

d I 2
FCI)-Tql)
I
Tql3 2 kN
F
G
-
... I 12 1
Fe- TF+ -z;-(l'+T
I
2) +
, I, + 12
TFG -
y I,
-FB+qI2+ 2 kN
PoljeI-IO:;xS 1,5


M
f
kN i
1,5
Polje II-II 1,5:;x:; 3
·2kN
Stika uz ljeknje zadalka 7.1.
MJ-F
Ay
' x-F=· 4 kN


X Mr - 3 kN, Fa - 4 kN.Fa 0
176
Polje Ill-ill 2 :; X :; 3
zax=2
zax=3
Polje IV-IV 0 :; X S 2
zax=O
zax=2
x
2
'x-


M
J

Mr kNm
x
2

+2x
Fa=O

kN Fa -0.
Ekstremna vrijednost momenta savijanja
dM
f


2
zax=lm 2x-- 2, I_[b 1 kNm.
Zadatak 7.2.
Za nosac zadan i optere6en prema slici odrediti dijagrame Mj) Fr i Fa
Podaci:
F-20 kN
a=60°

a=2m
Odredivanje reakcije:
Sistem I
rFx=O

Sistem II


2:M$,
-FAy-F
n
- F
Oly
+ Fsma +q 1- = 0
F 'F 3 F' a5 0
B·a
T
Gly·T
a
- 'sma- q 24a =
F
C
l.I- FG2x=O
-Fe + F
cly
+ F
G2y
+ qa=O
a, a
2
FCT-FG2y'a-q 0
177
Sistem III
IFx=O
0


(q
FGlx=O FGlx=O
FG2y +FC+q =0
F
aa a

1111111111111111llll!1
Bm
r
17
D
FD 2,5 kN, F G2 kN, i<c
15,kN,
f'B 11,16 kN, FAx
y

F'r
TIlT
178
FA, CD F, tFGly
Fm F
m
,
cgFGt
: III 1111
FL
'I'm.
I
F04

@)
Filly
'8'

rr
9'li
0

1''1
J:1J
f!Q
IA

S!(ka uz zadatak 7.2.
Polje II-II 2 ::;; x::; a
Fa =0
'I'D
F.
F,
M
f
10 kN, FAy 8,6 kN
FA =13,2285kN,
a arctg FAy 40 8925
0
FAx '
Ispltajmo detaljno svako [X)lje nosaca
Polje I-I 0" X" :1
F,
FI - FAy - 8,66 kN
M
j
x- 8,66x
Mf-O
zax-i M
f
- 8,66 kN
zax=/
zax=2
FI - FAy - Fsina - 8,66 kN
Mf-FAyx-Fsma(x-:; )-17,32-8,66x
8,66 kN
Polje III-III a" X" 2a
Fa =0

FI Ay-Fsina + Fa- q (x-a) 12,5 - 5x
M F F
· ( a (x- a)'
j- AyX- sma X-T)+F
B
(x-a)--q-2-
Mr - -2,5x'" 12,5x-15.
Polje IV-IV2a::; x:::;; 3a
Fa =0
Pt =FAy-Fsina + F
B
+ FC+aq-qx= 27,5 - 5x
Mr-FAyx-Fsina(x- 2 )+F
B
(x-a)Fc(x-2a)-q(x-a)'
2
Na osnovu jednaeina 7,.J. Fa' FI i i zadanih podataka nacrtani su staticki dijagrami.
Zadatak 7, 3,
Za nosac zadan i opterecen prema slici odrediti M
f
, F
J
i Fa.
Podaci: q = lOkNlm, I = 3m, a = 1m.
Odredimo reakcije na osnovu jednacina ravnoteze.
I II m q

r
q
I
-20kN
Sistem I

-q(l-x)--.FGy-O
IMA-O,
i
MA - Tq (I-x)' + Foy(l-x) 0
Sistem IT
LFx=O FGx=O FAr=O
LFy-O
I
FB'x-Tq(a-x)'-O
FA 20 kN, MA 20 kNm,
Fa - 20 kN F
G
- O.
Ispitajrno vrijednost za M
f
, FI i Fa za
svako polje nosaea
PoljeI-I 0,; X " 2
qx
2
F,
qx
2
F -FA ----20·lOx
I y 2
Sitka liZ rjeScnje zadatka 7.3.
Fa=O.
zax-OM
f
--20k}!m F
I
-20kN, x-2 F,-O
Polje Jl-JI 2:S;x:::;;3
M
j
-FAy
179


x=3
Ekstremna vrijednost momenta
dM
f
=F =0
dx '
20-lOx=0
20
x=- =2m
._ ... 10
Nema el\..<;tremne VI1jednosh M
f
.
polje I/f-IIl 0 x :> I
Ft=qx= lOx
Fa=O
zax=O Mf=O F,=O x=l
Na osnoVli poznatih vrijednosti Air, F
t
i Fa U granicama polia mozemo nacrtati
staticke dijagrame.
Zadatak 7.4.
Za nosac zadan i optereeell prema slici nacrtati statisticke dijagrame M
f
, F[ i Fa-
Izracunajmo reakcije U osloncima
My - 0: - FAy + F -FB= 0
M
x
- 0: F ",,- 0
l:lv/.=O: - 2M-F·I-M+F
B
·/-·0
F F P" - 3 M F =F+3 M
",,=. Ay- - T' B I .
Jednacinc M;-, F/ i Fa U poljima nosaea.

if
F,=-F",,=-F
Mf=F
Ay
' X + M(2-3 f)
180
zax=O Fa--F i M
f
=2M

, I'

FA r-..,2M
2m
a
P,
stika uz IjcSenje zadataka 7.4.
Zadatak 7.5.
Za dati okvimi nosac i opterecenjc
r
SJika uz zadatak 7.5.
PoljelI-il a S;Xl:S; 2a
F =-FB=-F-3 M
a I

Mf--M
zax=a i x=2a
Mf=-M.
PoljeIII-III 0 :>x, :> a

F[=O
MJ=O.
a) racunskim putem odrediti reakcije
oslonca,
b) napisati jednacine napadanog
momenta, transverzalne i aksijalne sHe
za svako polje nosaea i na osnovu njih
nacrtati staticke dijagrame M
f
, i Fa'
c) raClUlOm odrediti poloiaj i veliclnu
ekstremnih vrijednosti momenta u poljiN
rna kontinualnog optereeenja, kao i najN
veeu apsolutnu YTijednost momenta sa-
vijanja cijclog nosaca MfmaY..
18\
i
I
,
!
Podaci:
10 kN
q, 10 kN/m
q2 5 kN/m
RjeScnje:
Ram je u taeki A uklijeSten, a oslanja se u tacki B na pokretan oslonac, pa imamo
eetiri nepoznate reakcije veza M
A
, Yr, x1 i r;, a posta za ravan sistem sila imamo tri
jednacine ravnoteze, to se mora postaviti jedan Gerberov zglob da bi zadatak staticki
bio odreO:en, pa mozemo napisati:
1) -XA -F+ q, ·4 - 0
2) + FB-F-q,' 4- 2 F 0
3) ·4MA-q2·4· 4-2F· 3-F· 6-F·/+F5 -q, ·4·
. 2-2F·/ F·4-q,· 4 .
odakle nalazimo
182
xA 30 kN, YA 10 kN MA 30 kNm 50 kN
Vertikalna konzola AC
[Polje 0';x';4
Jednacma momenta savijanja:
M(x)=-M
A
+ x
A
' X -ql . X·
M(x) - 30 + 30x-5x
2
lednacina transverzalne sile:
dM(x)
F,(x)----30-lOx.
dx
lednacina aksijalne sile:
Fa = - YA
Vrijednosti M
j
, Fr i Fa za pojedine karakteristicne presjcke polja:
zax-O M
f
- -30 kNm, F,- 30 kN, Fo -10 kN
zax-4m M
f
-lOkNm, F,--IOkN, Fo--lOkN.
IIPolje4';x" S
lednacina momenta savijanja:
M(x) - - MA + XA' Z - q,4(x-2)
M(x) - 50 - lOx
lednacina tansverLalne site:
F,(x) _ di';;X) _ -10
Jednacina aksijalne sile:
Fa = -YA
Vrijednosti M
j
, F
t
i Fa za granicne presjeke palja
M
f
-l0kNm, F,--IOkN, Fo--lOkN
zax-Sm F,--IOkN, Fo--lOkN.
Vertikalna greda ED.
IIIPolje 0" x,; 1
JednaCina momenta savijanja:
lednacina tansverzalne sile:
Jednacina aksijalne sile:
zax=O i x= 1 m Fa=-60.
IVPolje i" x,; 4
lednacina momenta savijanja:
Jednacma tansve17.alllc sile:
Jednacina aksijalne sile:
M(x)-O
M(x) -2F·i
M(x)-20.
Fo - -}'8+ 2F.
Vrijednosti M
f
, F
t
i Fa za granicne presjeke polja
zax 1 m M
J
- 20 kNm, F, - 0, Fo -30 kN
zax-4m F,-O, F
o
--30kN.
Horizontalna greda CD.
VPolje 0 " X ,; 2
JednaCina (napadnog ) momenta savijanja:
M(x) - F· x-q2. X
M(x) - -lOx -2,Sx2.
Jeclnacma tansverzalne sile:
lednacina aksijalne sile:
dM(x)

dx
F,-O.
VIijednosti Mj> FI i Fa na granicama polja
Mr-O,
'83
V1Polje 2:S;x S;4
Jednacma momenta savijanja:
x'
M(x) - F· x-- q,' 2+ F
B
(x--2)--2F(x--3)
M(x) - 40 + 20x-- 2,5x'
Jednacina tansverzalne sile:
dM(x)

Jednacina aksijalne sile:
Fa=O.
F( i Fana granicama polja
Fa=O
zax=4m Mr=OkNm, F,=OkN, Fa=O.

lednacina momenta savijanja:
M(x) = --F· x--q, . 4(x -- 2) +Fs(x-- 2) --2F(x-- 3)
M(x)=O
JednaCina tansverzalne sile:
lednacina aksijalne si1e:
Fa =0.
Vrijednosti M
j
, F( i !:'"'ana granicama polja
zax=4m i x=8m Mf=O Ft=O Fa=O.
VTII Polje 5 ;; x ;; 6
lednacma momenta savijanja:
184
M(x) = -- F· x -- q,' 4(x-- 2) +FB(x-- 2) -- 2F(x-- 3) -- F(x-- 5)
M(x) = 50 -- lOx
Jednacina tansverzalne sile:
lednaCina aksijalue sile:
dM(x)
F,(x)=--=IO.
dx
Fa=O.
Vrijednosti F( i Fa na granicama polja
zax=5m MJ=O, F,=IOkN, Fa.-O.
zax=6m Mr=-10, F,=!OkN, Fa=O.
IX Polje 0 :::;; X s 1 (gledano sa lijeve strane)
Jednaema momenta savijanja:
Jcdnacina tansverzalne sile:
lednacina aksijalne sile:
M(x)=--F·[
M(x)=-1O
dM(x)
F,(x)=--=O.
dx
Fa=+F.
Vrijednosti Ai;', F
t
i Fa na granicama polja
zax=O Mr=-1O kN, F,=O, Fa = 10 kN
zax= I m M
J
= -10 kN, F,= 0, Fa = 10 kN.
Poloza] i velicina ekstremnih vrijednosti napadnog momenta u poljima kontinu-
alnog optere6enja.
Polja kontinualnog optereeenja su PIVO I (0 S x :s; 4) drugo V(2 -:::;; x 4) i treCe
Vl(2 ;; x;; 4)
U prvom poUu I
F, =0 =>30--lOx=0
Mft=. =-30+ 30·3 --5·3'
x=3
Mft=. = 15 kNm
U drugom polju V
x=fg =3m
F;=O=>10--5x=0
x=-2
Vrijednost x ispada iz polja 5to znaCi da kriva nema matcmatickih ekstrema.
U trecem polju VI

x=4
Mft=. = 15kNm
Napomena: Prema znaku ruugog izvoda zakljucujemo 0 konkavnosti i konvek-
snosti krive momenta savijanja i transverzalne sile. Ako je:
a) d
2
M(x) < 0 kriva napadnog momenta konveksna na dole (ispupeena)
d<'
d'M(x) . .
b) dx
2
> 0 knva napadnog momenta konkavnaJc
185
20kN
F,
Slika stalicki dijagram za ok'Vimi nosac lIZ zaclalak 7,5.
Zadatak 7.6.
Za nosac zadan i optereeen prema slici odrediti reakcije U osloncima i nacrtati
staticke dijagrame M
j
, F
t
, Fa'
Izracunajmo reakcije U osloncima
'iFx=O
l:F
y
0

186

-FAy-F-FBy=O
FBx = F
B
· sin 30° F
By
= FE· cos 30°
F
-F Fa+
M
A-+ r:;
x (2a+b)..,3-b
FA (Fa+M),fJ"
y (2a+b),fJ-b
Fa+M
FBx h
(2a + b).., 3 -b
F F (Fa+M),fJ
By (2a+b),fJ-b"
Y
F",
FA,
FA>
M
F"

, F,
F",
F,y
,
t
F
e
F
B
,,({3-I)b
Stika uz Ijdenje zadatka 7.6
Odredimo jednaCine za M
I
, F
t
i Fa U poljima nOS3ea
Polje I-I o:::;;x
(Fa+M),fJ
(2a+b),fJ -b
JO"
187
188
Polje fJ-fJ a$x:S;2a
(Fa + M)13
(2a+b)13-b
Fa+M
(2a +b)13-b
(fa+M)
-_·"-x
(2a+b)13 -b
Pol.I'e ill-ill 0 <
-'1'-2
F F F
· Fa+M ( r:; .
1= Bxcos<P ByStntp = r::; coscp--v3stn<p)
(2a + b),,3 - b
Fa+M r:;
r:: (,,3 cos(Jl +sin<p)
(2a+6)-/3 -b
(Fa+'fl
b
\!l(/-cOS<P)-Sin<p]
(2a+6) 3·-b


Odrcdivanje jednacina M
f
, P
t
i Fa U poljima nosaca
Polje I-I 0 =" <p ,; 60"
IFx = 0: FAx + Fasimp + PI COscp = 0
rFy = 0: - FAy ,Facos<p + FI simp = 0
LMA = 0; M
f
.- F aQsin2cp + F aQCOS<P (1- coscp) .- Fta simp cosq>-
- F,a sin<p(1 - cos<p) 0
Fa - FAxsin<jl - FAycos<jl -3,66 sin<p - 13,6600s'P
F(= FAysimp - FAxcos<p = 13,66 simp - 3,66cos<p
Mr F
A
j1(l- COS<jl) - F ifsin<jl 27,32(1- cos '1') - 7,32 sin<jl
Poljc II-II
IFx=O:
LFy 0:

60°:::;; <p::S;; 90"
FAx - F cos60° + Fa sinc:p + F
f
COs<p = 0
-FAy + F sin600 - Facos<p + F pm<p = 0
M
J
F Aya(l- COS<jl) - F ifsin<jl 27,32(/-cos60") - Fasin2<jl +
+ Faa cos<p(l- cosq>} - Fa asimpcos<p - Fa asiJ1(p(l- cosq» = 0
Fa (F sin60" - FAy)cOS<jl- (F cos60" + FAylsin<jl 3,66 COS<jl- 13,66 sin",
F, (F
Ay
- F sin 60")sin<jl- (F cos60" + FAx)cos<jl -3,66 sin<p - 13,66 cos<p
Mr' 27,32(/- sin<jl) + 7,32 COS<jl
Poljeill-ill
zax=O
zax=2

x
2
-5x'- 3,66 x

Fa -13,66 kN F, -23,66 kN M
f
-27,32 kNm.
Polje IV-IV 0 "y ,; a
Fa -F
By
-23,66
F, F
B
, 13,66
-F
B
,)' -13,66 y
za y 0 Fa -23,66 kN F, 13,66 kN 0
za y a Fa -23,66 kN F, 13,66 kN M
J
-27,32 kNm
<jl Fa Mr b({3 -2).
Zadatak 7.7.
Za nosac zadan i optereecn prema slici, odrediti reakcije U osloncima i nacrtati dija-
grame Af;-, F( i Fa"
,
Slika uz rjeSenje zadatka 7.7.
Podaci:

10kN/Ill
a=60°
a=2m
189
Izracunajmo reakcije U osloncima:
Sistem I
LJ<"'x = 0:


Sistem IT
FAx + Fcosa.-F
er
= 0
-FAy + F sina.- FCy = 0
Fo:· a + Fo:' a-F· a a)-Fa cos a' sin a = 0
J:Fx=O: Fex-FBx=O
rFy= 0: -F
By
+ + qa = 0

Vrijednost reakcija
190
FAx 3,66 kN
FAy Fsina - F Cy 13,66 kN
FA 14,142 kN
FA
aA = arctg -Y- = 75°
FAx
FBx=Fsina-Fcy=Fcy+q = 13,66kN
a
kN
FE = = 27,32 kN a
B
= arctg = 60
0
"
13,66 kN

Fe
uc= arctg-
Y
-= 15°
F .
Cx
Slika dijagrama Fa' F( i M
f
UZ rjcSenje zadatka 7.7.
Zadatak 7.8.
Teret mase m = 30000 kg podiZe se U±ctom preko zglobnog mehanizma prika-
zanog na slici. Odrediti reakcije U osloncima.
20 20 ,m .m
r
1
ij

8
0
8
C
F


o ,
-4 A
B
·8
4:5m
,

i
o
Stika uz zadatak 7.8.
Anatiticko rjesenje
CD
Sistem I + II
LMA
Sistem I
0
®
F F
SUka uz analitiCko IjeSenje zadatka 7.8.
F
By
' 5-2F' 2-F· 3
2 +F· 1,4F
kN
FAy + F
By
- 0

FAy 235,4 kN.
FAx' 2 -FAy' 0,5 -2F. 1,5 -F· 2 0

FAx 426,7 kN
191
Sistem I + II



Fcy -58,9 kN
-Fe, + FAx + 0

U
x
573,9 kN
Sistem n Kontrola reakcije
-Fey' 4,5- u
x
' 2 + F· 4+ F· 2 - 0

Graficko rjeSenje:
1
, __ ' U 10 kN
'UUJ.llJcra F = 1 mIll
F

Slika uz graficko rjcSenje zadatka 7.8,
192
Zadatak 7.9.
Za meharuzam prikazan na shei, odrediti reakcije U osloncima, analiticki i graficki.
400 F::oIOkN
Slika uz zadatak 7.9.
Analiticko rjcienje:
Sistem I
F ex = F csin3O°
400
F
I

-=
30°
I
Fex
®
Fey
CD
s;


g[
F
'"
F
B
,
PH
Fh
300 F
By
150
Slika uz analiticko zadatka 7.9.
F",' 450 + Fey' 300 -F· 400
F
c
{450sin30° + 300eDs 30°) - F· 400 0
F",-4,13kN
FAy + Fc;,-F= 0
FAy 2,85 kN.

FA, - 4,13 kN.
193
Sistem IT

Graficko rjclenje:
FW ISO-Fe.' 300 0
Fa 2F G 8,25 kN.
FBy+FH-Fcy=O
FBy-Fcy-Ff{

FBx-Fex=O
F
Bx
4)3 kN.

F
A
Slum uz graficko xjesenje zadatka 7.9.
194

FA kN
kN
8,25 kN
FIf 8,25 kN.
Zadaci za rjeSavanje iz pogJavlja 7
Zadatak 7.10.
Za nosaee prikazane na slikama cd a) do j), odrediti da Ii su staticki odredeni iii
neodredeni.
a)
b)
c)
d)
e)

l)

g)
I
----J\;
h)
I
I
Rjesenje:
staticki odreden
Rjdcnje:
neupotrebiv kao nasac
RjeScnje:
jednom staticki neodreden
Rjesenje:
staticki odreden
Rjdenje:
dva puta staticki neodreden
Rjesenje:
neupotrebiv kao nosac
RjeSenje;
dva puta staticki neodreden
Rjesenje:
jedan put staticki neodreden
195
i)
j)
RjeScnje:
staticki odreden
Rjesenje:
staticki odreden
Slike uz zadatak 7.10.
Za date Gerberove nos3ee odrediti reakcije U osloncima analitickirn putcm
(7.11. - 7.l4.)
Zadatak 7.11.
FI 5 kN F, 10kN
Ctl = 60° u2 = 80
0
m
Slika uz zadatak 7.1 L
Zadatak 7.12.

a=60°
F / q
If. 1'/0. il!11111111 c
f lJ2 I Bj, G !l2
Slika liZ zadatak 7.12.
[96
Rjescnje:
FAx 0,76352 kN FA 2,2958 kN
kN
kN
kN
Rjesenje:
FA., 25 kN
1,73648 kN

2,759 kN
FAy 16,65 kN FA 30.04 kN
FB kN
kN
Zadatak 7.13.
20 kN q 10 kN/m


Ali III!!! III: III I! C
112 h G
Slika \lzzadatak 7.13.
RjeScnje:


10kN
lOkN
pr·o«1
oJe. -x-T
I
·e" a < <
POJ . Z_x_a
polje: 0 x 39


M
j
-lOx
Zadatak 7.14.



10 kN/m
II 3 m I, 13 2 m
S\ika uz zadatak 7.14.
Zadatak 7.15.
M
j
-120 + 5Ox- 5x'
Rjesenje:
FA kN
kN


Na korn ra'>tojanju od ukljeScnja A treba postaviti Gerbemv zglob da reakcija u
Gerbcrovom zglobu bude minimalna? Izracunati rcakeiju u zglobu G.
q[
q, -10 kN/m
II
I, 1 m
q,

11111111111111111111111111111
x
"
Slika uz 7...adatak 7.15.
Rjesenje:
x=2,5m
kN
Za date trozglobne nosace analitickom metodom odrediti reakcije U osloncima
(7.16.-7.24.)
197
198
Zadatak 7.16.
F[ = lOkN
lOkN/m
a=3m

a=60°
a
Zadatak 7.17.
F\ lOkN

F) kN
15 kN 1m
'\
Zadatak 7.18.


B
Slika uz zadatak 7.16.
A
In

F,
F, IllrT !,"I ICT II' prq
, B
112 112 C 1
Slika liZ zadatak 7.17.
1\ 1m 1.5
q
A
c
B
Slika liZ zadatak 7.18.
RjeSenje:
F A< 29.9995 kN

kN
FCY 25,98 kN
FBx 29,9995 kN
kN
Rjesenje:
kN
kN
kN
Rjesenje:

39,7 kN



Zadatak 7.19.
F\
II kN
IOkN 1m
'\
13 = 2m [4 = 2m Rjcienje:
--lo II 12 I) -+ FAx= 20,21 kN
FAy 1 kN
Zadatak 7.20.
20kN
IOkN/m
r'""2m
Zadatak 7.21.
lOkN/m
'1

Slika uz zadatak 7.19.
Slika uz zadatak 7.20.
'n;
Sitka \lZ zadatak 7. 21.
20,21 kN
15 kN

kN
Rjesenje:
10 kN FA 22,36 kN
FAr
20kN
10 kN 10 kN

10 kN

RjeS:cnje:
6,67 kN FA 21,08 kN
20 kN - 6,67 kN
Fe - 6,67 kN



199
200
Polje: 0 S y'; I,

6,67kN

Polje: 0 s: x s: I{
-6,67kN
F," 20 - 20x

Zadatak 7. 22.
lOkN
ql
1=.2 m
Zadatak 7.23.

q 5,0 kNlm
q Y
B
A
"'1'---,---l--1'L1
S\ika uz zadatak 722.
ImP*15m 1.Jr::
8'l1'
3m
'm
A x
mlm
Slika liZ zadatak 7.23.
Rjclcnje:
30 kN FA 30,1 kN
- 2,5 kN
kN
kN

kN
Rjdenje:
-50, kN
27,0 kN
Fc,- -50,0 kN

Fs,- - O,OkN

Zadatak 7.24.
F
I
-20kN F, kN
15kN q-2kNlm
7 2
4
F ,
i III i IIII ! I
fiJq
C 4
E

8
4
A
F,
mrnr
B
6m
Slika liZ zadatak 7.24.
Rjdcnje:
FA, - 0,308 kN
FAy 25,59 kN
kN
F
c
\>- - 8,41 kN
F
B
, - 9,69 kN
Za nosace prikazane na slici (7.25.-7.32) odrediti reakcije U osloncima i nacrtati
staticke dijagrarne.
Zadatak 7.25.
F-ll,O kN q 22,0 kNlm
, I i I
0,75 2,1 ill
Slika uz zadatak 7.25.
Zadatak 7.26.
l,OkN 1,OkN
1,0kNlm
E
II IIII! I :

T
Slika uz zadatak 726.
Rjesenjc:
11,0kN
FAY = 5,5 kN
FB-16,5 kN
Rjesenje:
kN
FAy - - 9,33 kN

201
Zadatak 7.27.
F,


q, 16,0 kN/m

P-f
F,
g'-..
145m

E
F,



I. q,
,
i 'j
F3
f'1
4,8m n 3m 3,1 m 3m
Zadatak 7.28.



Zadatak 7.29.
Stika Ul. zadatak 7.27.
Slika uz z .. datak 7.28.
Rjdenje:

FAy 286, I kN

Rjcienje:
FA, -40,0 kN
1J,22kN
16,34kN
Fl = 500 kN II I2 [2 11
F, 300 kN
202
F
J
280 kN



Slika liZ zadat.ak 7.29.
B
RjeSenje:
-280 kN
505 kN
kN
Zadatak 730.
q, 12,2 kN/m
q, 28,0 kN/m
q3 20,0 kN/m
I,
I, 12,5m
13 6,Om
Zadatak 731.


3,Om
Zadatak 732.
kN
g,
.:
"
.:
q,
11" 'i 11111III ,II
,q,
I,
J
A
W_e

"""
Stika uz zadatak 7.30.
q
111I11
I,
Slika uz zadatak 7.31.

F
I,
I, J,lrn

Stika uz zadatak 732.
Rjesenje:
60 kN
1J9 kN
121 kN
Rjesenje:
FA, kN
120kN
-386,7 kN
Rjdenje:
FAx = 0
kN

203
[ Ravni resetkasti ::nOSaCi
8.1. DEFINIClJE
__ -:- ZatvOf:ll stapnj sl'aPQY3 po i stapove na-
:,lva -----.-
Sa slike 8.1. mozemo zakljuCiti da je od svm poligona trougaona kruta figura.
Sitka 8.1, po/igoni reietkastog nOS(lca
nazivaju se resetkasti nosaCi, a naCin
izgradnje pOkazanje na slici 8.2. -----------________ _
b. c. d.
r
Slika 8.2. b:grad'lja rdelkaslOg nasai'D
205
Kod resctkastih nosaca razlikujemo slijedece vrste stapova:
- pojasni stapovi (gomji i donji koji ogranicavaju rdetkasti nosac) i
- vertikalni stapovi (vertikale i dijagonale koje ostvaruju vezu izmedu gomjeg i
donjeg pojasa).
,.
b.
,.
r.
Stika 8.3, Izgradllja rdetlwstog nmaca
206
nosac maze biti
nosa?:. U ovom poglavlju analizirat cerno sarno
ravne resetkaste nosaee, ;p[{];1]eri supnkazani na slici 8.3.
Prim jeri primjene resetkastih nosaca sU: konstrukcije mostova, konstrukcije diza-
lica, avionska krila, elektricni stubovi itd. S!ilIl!lvi u u
koju U praktienUn
'(",vareni ili zakovillJi). Medutil1l, pretpostavlja se, cadi lakSeg statick2gJ'f2f'lcUJra da

.na
.._JeZina u . .. .
..... ··"'··'ReSetica, OOnosno reSetkasti nosac, upotrebljiv je sarno onda ako Je geometnJski
nepromjenjiv. Naprimjer, ravanski eetverokut je geometrijski promjenjiv stika (8.1.) pa
ga nije moguee upotrijebiti kao reSetkasti nosac sve dok se ne sprijeei promjena oblika,
a to je moguee dodavanjem jednog stapa cime dobivamo dvije trougaone figure.
Za reSetkf!Sp DQSac sa P ,,"vomva


2:Fy";,O
(8.1.)
QQ.bi meb
a
njij14,siSti:II!; ...
riosacu 'za 'moUrne sIle:' .,
N'aTniani broj stapOva Za koji mourno odrediti i sastaviti resf?tkasti nosaC odreden
'. "._.' .... . .... " , .. ",
"w,: "",
s = 2n 3
,.
b. ,.
Stika 8.4. Reietkasiti nasa': slatir"ki odreden. nwdreden i lahilni
Sile .l!"
stapOynna mogu se odredtu anailucki III brriiliCki.
207
11
i'
"
:!
j
!
Ii
i
i
I
j.
I
1i
I
i
8.2.ANALrnCKI NACIN ODREDIVANJASILA U STAPOVIMA
- METODA CVOROVA
Metode odredivanja sila u stapovima teme1je se na uslovu da sve sile (vanjske i
unutarnje), koje djeluju na jedan evor moraju biti u ravnotezi, ako je i cijeli resetkasti
nosae u ravnoteZi.' Da 'bismo objasnili Ovli metodu odreillvanja sila u resetkastom
nosaell.; pretpostavimo da imamo jedan reSetkasti nosac. (stika 8.5.) na koji dje1uju
->
dvije sile FI i F2 .
$Iika 8..5. OpSti obIik reiClkastog nosaCa
Prvs
(9 "2·6-
'ednaCine 8. 3


l:F,-O l:e;-O l:M-O)=>F"FB i
Posto Sil site U osloncima A i B (FA, F
By
i Fsy)
vnoteZe za svaki ••
-, 7. -- - '':" u
c. stapovln:a: sile
iIi, prikazanaje analiza svm cvorova.
""""""", '-,-;,- .-,,',,- '"c,,' ....
208
F,
F; II Sl S2, IV
s,

1'"
Fj n

"S, 1s,
Slika 8.(]. Pn-mjer za odredivan)c sila u rcielki metadom tvoTOva
Iednacine ravnoteze za cvorove 1, ITj:tr su:
evorl Fx=O
Fy=O -FA -SI sinal =0
Cvoril Lf"x=O -SI·cosCtl+S2+Fl=O
'i., Fy = 0 SI sin Ctl + S7 = 0
Cvo?(f 'i., Fx = 0 - \. cos et3 - S4 --- FSx= 0
1:, = 0 -S3 sin Ct} -FSy= 0 (8.3.)
Iz prve dvije jednaeine (8.3.) odredujemo sile (SI i S6) u stapovima I i 6, zalim iz
treee i eetvrte jednacine odredujemo sile (S2 i S7) u stapovima 2 i 7 i tako dalje. Vidimo
iz prethodnih jednacina da 7.a svaku sHu moramo naei projekciju i na x i y osu. Radi
lakSeg postavijanja jednaeina za prethodni tabelarno.
CVOROVl SILE U STAPOVlMA REAKClJE OP
S, s, s, s, s, s, s, s, S, F,
F" F"
F,
I x cosa
l 0 0 0 0 I 0 0 0 0 0 0
y
- smal 0 0 0 0 0 0 0 0 -I 0 0 -
U
x cos a, I 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 F,
Y
sin 0.\ 0 0 0 0 0 I 0 0 0 0 0 -
m
x
0 0 0 0 I -I 0 00'", 0 0 0 0
y
0 0 0 0 0 0 -I
-sill 0.
3 0 0 0 0 -
IV
x
0 I COS a3 0 0 0 0
cosa
3 0 0 0 0
y
0 0 0 0 0 0 sin 0:) 1 1 0 0 F,
V
x
0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0
y
0 0 0 0 0 0 0 0 -I 0 0 0
-
VI
x
0 0
COlla]
-I 0 0 0 0 0 0 0 -I
Y
0 0
- sin a
3 0 0 0 0 0 0 0 -I 0 -
Tabela 8.1. Projekcije siluna osel: iy
Na osnovu tabele 8.1. vrlo bao mozemo postavitijednaeine iz kojih izraeunava-
mo sile u stapovirna Ova metoda odredivanja sila u resetkastom nosa"::u rijetko se
primjenjuje. NajeesCe se primjenjuje graficka metoda odredivanja sila u stapovima
rdetkastog nosaea, pa zbog toga prollCimO tu metodu.
83. GRAFICKI NACIN ODREDIVANJASILA U STAPOVIMA
- RECIPROCNI PLAN SILA
Da bismo lakSe objasnili ovu metodu odredivanja sila u resetkastog
nosaea, razrnotrimo isti primjer kao u prethodnom poglavlju sa (stika 8.7.) silarna
PI = 3F i F2 = 6F. Ako postavimo uslove ravnoteZe za cijelu feSetkasti nosac, dobit
cerno daje:


l: MA 0

-FA -F
By
+ F, 0
FI . 1 + F, . 21- F By . 31 O. (8.4.)
lzracunat Cerno reakcije FA = F, FRy = SF i FBx = 3Fu osloncima. To smo mogli
napraviti i pomoeu plana sila i veriinog poligona.
209
,
F,
F,
n
2
III
smisao
9
'Obil""iG
IV

V
4 F",
F",
cvorI
Stika g,7. Primjer za odredivanje sila u rcie/kaslom fIOSQCu grafickom metadom
cvor II
s,
Stika 8.8. Prikaz grojic/wg rjcienja mSe!krufog nosaca odvvjeno po C'vorovima Cvor I j tvor [[
F. .1
Prema slici 8.8. slijedi da svaki poligon 5i1a i plan sila odgovarajuce fcietke imaju 1sti
broj linija,jer svakoj liniji u jednom planu sila odgovara paralelna linija u drugom planu
(prirnjer sile SI U Cyoru I i II). Zbog toga za takve dvije figure kaZemo da su reciproenc.
Taj zajedniCki plan sila, zovemo reciproeni plan 5i1a iIi Cremonin plan sila, odnosno
MaxweUov plan sila. Uvijek kreeeffio Oct onoga cvora gdje su samo nepoznate sile u dva
stapa, npr. evor 1, a zatim prelazimo na pravcima till nepomatih sila mozerno zatvoriti
poligon sila. Na taj nacin iduCi od cvora do cvora obilazimo cijeli fdctkasti nosaC. Ovdje
je bitno napomenuti da se pri konstrukciji recipfoenog plana sila treba drZati istog smjera
"obilaienja" sila, za svaki plan sila(za svaki cvor).Ako se ne hi drlali istog smjera, dosli
bi u situaciju da ne bi mogli zatvoriti poligon sila za odredene cvorove.
Radi lakSeg grafickog IjeScnja reSetkastih nosaea bitno je uoeiti u kojim su stapovima
sile jednake nuli. Neki primjeri, karla su site u stapovima jednake nuh, dati su naslici 8.9.
r7r
,D
/ s-
/to
d. e.
Stika &.9. Prirujeri kada su sUe u stapo.1'majednake nuli
210
Odredivanje karaktera sile (to jest da Ii je u stapu istezanje ili pritisak) prikazano je
na slid 8.10.
, ,
n .. Jl
__
Slika 8.10. Natin odredivQlIja smisla sila U $tapovima
Ramotrimo Ii sve planove sila, vidjet Cerno da se i u svakom planu sila koji ima vczu
preko jednog stapa pojavljuje ista sila iIi sileo ali suprotnog smjera. PoveZemo Ii za svaki
evOf sile preko odgovarajucih stapova, dobit Cerno dijagram prikazan na slici 8.11.
u ",-1L
F 10/11/11
F ,
l{ II
2
3
9
IV
5 V 4
F"
Cremona phm

F",
;;
'mm0
F.. obilaienja
Slika 8. J I. Zajednicki skup grafiCkih rjeSl!Jlja u obliku tN. Cnmloninog
l
) plana sila iii reciproCflog plana sila
Broj stapa 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Isle<-.anje +3
4
+S5 +3
6
+S1 0
Pritisak -S, -.s, -S, -.s, 0
Taheia 8.2. Sile u itapovima
Prilikom crtanja Cremoninog plana sila treba se drZati OVID pravila:
a) Vanjske sile treba nanizati u zatvoreni poligon sila onim redom kako su one JXlsta-
vljene, obilaze6i resetku bilo u smjeru kazaljke na satu iii obrnuto i pazeei na redosljed.
b) Potpuno isto prethodnom pravilu istim redom, to jest smislom obilaZeJ1ia treba
sastavijati i sile koje djeluju na svaki pri tome treba paziti da su vanjske sile u
planu poloz.aja uvijek izvan resetke.
Rezultati se oeitavaju iz dijagrnma slib 8.11. a zatim se unose u tabelu (primjer
tabela 82}
I) Luigi Cremona, itaiijanski matematicru-, ! 810-1903
211
8.4. CULMANNOVA METODA ODREDlVANJA SILA U STAPOVIMA
RESETKASTOG NOSACA - METODA PRESJEKA
Culmanova metoda se primjenjuje kada zelimo odrediti si1e u pojedinim stapovi-
rna reSetkastog nosaca. il t1 =- 1< :.< .
F,
<
i{
F,
, '
4 VII
F , F,
,r

F,


S,
CuhnanOy
1,
Razmjera:
a prava
U 1,5/
l=}Omm
0
---lL
UF-IOmm
2
0, 375F -(
F,

- F,
S, -O,502F
Pian sila S4' j

s, _
s ,/"------_____ )__
F,
0
5 ---"t
S,
Ft
0
,
Stika 8.12. Prikm; odredivanja sila u presjeku. rcietkastog Ilosata CuimanoYOm me/udom
Zamislimo da sma presjekli resetkasti nosac presjekom linije x-x (slika 8.12) i da
posmatramo ravnotefu sarno lijevog iii sarno desnog dijela fdetkastog nosaea. Svaki
Ce od dijelova biti u ravnoteZi pod djelovanjem vanjskih sila, i nepoznatrn unutraSnjih
sila u presjeenim stapovima, koje nadoknaduju djelovanje odrezanog dijela resetke.
-> ->
Lijevi diD reSetke je optereeen vanjskim silamaFI i reakcijomFA' a llilUtraSnje sile
u stapovima 54' S5 i 56 u ravnotezi SU sa tim silama. Napornenirno da reakcije FA i FB
rdietkastog nosaea kao cjeline odredujemo na pomat nacin (iii pomoeu jednacina
ravnoteze E Fx = 0, 1: Fy = 0 i L M =0 iii pornoeu veriinog poligona sila). SlijedeCi
korakje odredivanje rezuhante F/ vanjskih sila lijevog clijcla reSetkastog nosaca (vidi
sliku 8.12.) po pravcu, velicini i Ovim smo sveli zadatak na
nate sile u tri pravca (to jest u pravcu stapova). Veli6inu sila odredujemo iz poligona
sila pOilloeU rezultante F/ i Culmanovc linije na nacil1 kako je pokazano u slici &,12.
2\2
Pravce utvrdenih sila odredujemo obilaze6i konturu Culmanova Cetverougaonika u
smjeru rezultante F/ .
8.5. RITTEROVA') METODA ODREDIVANJASILA U STAPOVIMA
RESETKASTOG NOSACA - METODA PRESJEKA
Ritterova metoda odreOivanja sila u stapovima resetkastog nosaCa upotrebljava se
u primjerima kada felimo odrediti sile u pojedinim stapovima.
Slika 8.13. Prikaz poslupka odreiliwmja sila 11 presjeku rcledwsfog nosaea Ritterovom melodom
Ovom metodorn do vrijednosti sila u stapovima dolazimo postavljanjem moment·
nih jednacina:
Za evor fl·
Stap 4 je ?pterecen na pritisak
ZaevorW
Stap 6 je optereecn na istezanje.
2) A. Riuer, p[Qfcsor matematike u Acltenu (\826-!908)
213
Za cvorIf"
L
F
J
·1- S51J2 - S6 ·1 = 0
S FJI-
S
6
1
-O,5.02F
5 =.J2i
stap je optere6en na pritisak:
Vidirno da se pri odredival1iu sila u stapovima Ritterovom metodom presjek polaie
kroz resetku tako da ne presijeca vise od tri stapa. Sjeciste dva stapa odreduje momen-
taIni pol za odredivanje site u trcCeID stapu.
RijeSeni zadaci iz poglavlja 8
Zadatak 8.1.
Za resetkasti nosac prikazan na slici i dato optereecnje potrebno je:
a) analitickom metodom Cvorova odrediti sHe u stapovima.,
b) grafickom metodom odrediti sile u stapovima reciproenim planom sila.
F
J
100kN
F2
.1
F,
Slika uz zadatak 8.1.
.J a) Analiticka metoda odredivanja sila stapovima
Provjerimo prvo da li je nosac upolrebljiv kao resetka s 2n - 3 "'" 7 '2 . 5 - 3 "'"
:::::> 7 = 7. Radi se 0 staticki odredenoj reseW. Oslobodimo svaki cvor i postavllno
jednacinc ravnotcZe iz kojih Cerno izracunati sile U stapovima.
214
cvor I cvor II cvorill cvor IV
y

y
s,
71,6"
Y s.,
S,
45"
266"
x
S, 45" F, S;
S, F,
S, S, S,
Stika uz analitiCku metodu odredivanja sila u §lapOvima. mdatka 8.1.
evorl
tan a. ;::;0 0,50 a = 26,6°
L:Fy=O +Sl "cos71,6°-FJ -sin45°::;::0
sin 45°
S - F . 223,6kN
I - I cos71,60
+S2 -Sj"sin71,6°-F,·cos45°=O
S2 = 282,8kN.
S6 -S2 ·sin45°=0; S6 =200kN
evor 1]


-S3 S2"cos45°+F2=O, S3=IOOkN.
evorlV


CvorV


-S5 -cos45°+S
3
+SI -cos26,6°=O
S, = 424,3kN
-S4 + S5 -5in45° +SI sin 26,6° =0
S4 =400kN.
-S7+SS·cos45°=0;
FB -S6 -S,sin45°=0;F
B
=500kN.
S,c:FAx =0; FAx =300kN
S4 -FAy =0; FAy
Broj stapa 1 2 3
I SU,
Istezanje 223,6 - 100
Pritisak 282,8
4 5
400
424,3
6
100
7
300
cvorY
+
F,u , S7
FAY
215
il
I;
Ii
Ii
Ii
Ii
!
!
I
F
!
b) Graficka metoda odredivanja sila u stapovirna
F.
3. B F,(
F
B
F, 4
5. ill 4 V
IV 5
7
Sllka gralltkog Ijcieoja zadatka 8.1. odvOjetlO po Cvoiuvima
Gjer obiluicnja
,
is f
I
F,
2
,
F,
plan sila
III IT
F
F,
,
5
4
4
6
V.
7
·IV
F,
F, d 7 ,
CREMONA- plan sila za zadatak 8.1.
Rjesenja su prikazana tabelamo za sile u stapovima
Zadatak 8.2.
u 10kN
F Imm
U 10kN
F Imm
ReSetka na she! optereeena je silama F} = F3 = 4kN i Pi = 8kN, potrebno Je odrediti:
a) si1e u osloncima A i B,
b) sile u stapovima i
c) sile u stapovima 2, 3 i 5 Culmarmovom i Ritterovom metodom.
L=3.5 m
hi =O,4m
m
3
A'.' "'---2 4
B
L
Slika uz zadatak 8.2.
216
Rjdenje:
a) Posto se mdi 0 simetricnom optere6enju
FI +F, +F3 4+8+4 8""
FA =FB 2 2 w
b) Cremona plan
is
4 3

A. 5.B
F, F,
Stika Cremona pllUla sUa zadatka 8.2.
Sile u fur,povima (kN)
c) Culrnannova metoda
s,
s.
Broj stapova Istezanje
I
2 8,98
3 4,00
4 89&
5
s,
F,
C,
• B
FB
Pritisak
106
-
106
C,--''''"
F,
Slika uz Culmannovu metodu u zadatku 8.2.
Ritterova metoda
RiUerova metoda
5
F,
4--""::-,+. IV
l<--__ -"-"--__ -+f<--__ -",,12'-__ .t FB
Slika uz Ritterovu metodu u zadatku 8.2.
Razmjere:
U 1,25m
L 10mm
5kN
10mm
217
1 1
:E M(UI) "" 0 =Fa "2"-F
3T
- S2
1
2
(F
B
-F
3
)!
S2""---U;-
Izracunavanje 12
a "'- arctan 2h
j
= arctan 2·0,4 m = 12 g8°
1 3,5m'
f.\ = arctan (2h1+ h1) = arctan 2< 1,2 m = 3444"
I 3,5m'
y"" f.\ - 0: ""34,44" - 12,88" = 21,56"
(h\+ h';/ (I, 75 ml+ (1,2 ro)l
S!=2,122m
/2 = sin Y '" 2,122 ill 'Sin 21,56°0,7799 ill
(8kN 4kN)-.3,5 m .
S2" 2.0,7799m +9,8976kN(IStez)
1 1
tM(U) =0 =F
B
'
Izraeunavanje 15
(4kN - Sk}')· 3,5 m . _
8
5
- 2-0,6598 m lO,6IkN{pntlSak)
M(l) =0 =Fsl-F31+S3t+Ssi(,
(F3 - F g)l - 8
5
1(,
1:S3 1
,-
izracunavanje I/;
16 = I sin f3 '" 3,5 m-sin 34,44
0
"" 1,979 m
S
-4kN-3,5m ( 1O.61kN) 1,97901
3 !,75 m -- 4 kN (istez)
218
Slika uz izrncunavanje dutine 12
s,
Slika lIZ ixraeunavanje duiine 15
I,
Slika lIZ izraCunavanje dui!na 16
Zadatak 8.3
Za re.setkasti nosac prilcazan na slici, a opterecen silom F = 6 kN potrebuo je:
a) odrediti reakcije U osloncima,
b) odrediti sile u stapovima i
c) Culmarmovom metodom odrediti sHe u stapovima 2, 3, 4 i Ritterovom metodom
sile U stapovima 6, 7, i 8.
b)
Slika uz zadatak: 8.3.
RjeSenje:
4F 4
a) FA =F
B
=T="2=12kN.
Cremona plan
Slika Cremona plana sUa u zadatku 8.3.
6kN
UF = IOmm
U = 2,5m
!. lOmm
Broj stapova
1
2
3
4
5
6
7
,
9
10
U
lstezanje
189
105
10
10,5
189
5 4
Pritisak
232
4,69
194

469
l---i2
II
F
F
F
F
-,
219
c) Culmannov postupak
2
p
"C
p
" s, F
o
2
Slik3 uz c..'ulmannoVll metodu u zadatku 8.3.
, I F I I
LM(IV)=O=FR -----F--S
6
(l1, -11
2
)
, 2 22 4
I I I
FB--F--F-
S
_ 2 4 4 (F
R
- F)I
6-
h, 'h2 2(h, -h
2
)
6kN ,10m ,
S6 = 2,3 IOkN (ISte2)
I
L M(VU) = 0 = F '4+ S6
h
2 -S7 h7
I
Siika uz ritterovu ro<:todu u zadatku 83. F - + S6
lt
2
S7 = __
17
IV
Slika lIZ izrac.unavanje duline I
220
h,
2' 2m
a :::: arctan - := arctan--
I 2,5m
4
.Izc
S,
___ 4._-_ 11m
1,2806m
cos a. cos 38,66°
Su =3,2016 m
S, 1,2806m
p:;;;; arctan- ::::: arctan 21,80°
Sll 3,2016m
17 = 2S
ll
sinp = 2, 3,2016m' sin 21,80° = 2.387m
S
6kN, 2,5m + IOkN ,1m 10 51kN (' )
7 =+, lstez
2,378m
L: = FR( )- IF )- FIF +S,S,
H+IF )+FIF
S,
S9
Izracunavanje iF
IF = 3
9
a::;: 1,2806m· sin38,66° = O,8m
(3kN -12kN), (2,5m + 0,8) + 6kN a,8m
S,
1,2806m
S8 =-19,44kN (pritisak)
Zadaci za rjcsavanje iz poglavalja 8
Zadatak 8.4.
F= 30,0 kN
1= 5,Om
Zadatak 8.5.
F,"FB=5kN
F," 10kN
[I = 1,2 m
[2"'" 1 m
A
2
Slika uz z:adatak 8.4. SUka uz =datak 8.5.
221
Zadatak 8.6.

IO,OkN
II = 1,8 m
12=0,9 m
Slika uz zadatak 8.6.
Zadatak 8.8.
800kN
a = 1,0 m
a
6
4
a
2
Stika uz zadatak 8.8.
Zadatak 8.10.


10
1,5a
4
Slika uz zadatak 8.! O.
222
F
Zadatak 8.7.


F,.17 kN
kN

i
z
",,1,5m
i
3
""O,Sm
Zadatak 8.9.

F,-lOkN
F ,-9,0 kN
F, IS,OkN
It =3,0 m
[1=0,8 m -'"
Zadatak 8.11.
F·2kN
1
1
",,5 m
1,-2 m
13 ",,3 m
14'" 1 m
F
F
B 6
7
A
F,
Stika uz zadatak &.7.
F, 2
3 x llll=ll
Slika uz zadatak 8.9.
7
-"
I.
Slika uz zadatak 8.11.
1.
F
Zadatak 8.12.
1,5 kN

t. m

1,.1,2m
F •• .... __ ''-.
... 1".
Stika uz zadatak 8.12.
Zadatak 8.14.
F •• 2,OkN
F,=3,OkN
I, m
1,0 m
1}=2,Sm
Stika uz zadatak 8.14.
Zadatak 8.16.
F,-3,OkN
F,. 5,0 kN
11 =5,0 m
1
2
",1,5 m
6
Zadatak 8.13.


Slita uz zadatak 8.13.
Zadatak 8.15.
F·2,OkN
I, =4,0 m
i
1
=1,Om
i)=3,Om

" F,
A
Slika uz zadatak &.15.
7
SItka uzzadatak 8.16.
223
:::;


II II

u, S"
.0",.



'"

"




..

00
;0
'"
Rjdenje zadataka 8.4. - 8.19.
ZADACI
STAP
SILE U STAPOVlMAlZRAZENE U tkN)
8A. 8.5. 8.6. 8.7, 8.8. 8.9, 8.10. 8.IL 8.12. 8.13,
1 +20,0 +15,3 +14,14 -34,0 +2000 -58,2 +100 2,24 +3,5- 0
2 -28,3 -16,1 -10,0 +38,0 -2828 +56,3 -86,6 +1,0 3,81 +3,0
3 -12,0 -14,14 +5,0 +2000 0 0 -1,12 -4,95 -3,0
4 -10,0 +22,0 +20,0 -34,0 -2000 -58,2 +100 0 +2,0 0
5
-14,1
+2,29 +28,28 -17,5 -1l,31 +33,4 +70,7 -1,12 -3,91 +4,24
6
+10,0
+27,7 -40,0 f.54,3 +2800 -2,67 -136,6 -136,6 -3,91 -6,0
7 +10 6,14 +14,14
+31,21 ' 0
-7,86 0 +1,5 +1,75 0
8 - - - - "'2800 -27,7 -14,1 +0,5
-
0
9
-
-
-
- -3960 -3,43 +}O,O +2,24 - 0
]0
I
= I
0 - - 3,0
11 -
- - -
-6,0 - - - 0
12
- -
-
-
-
-
- - 0
13
-
- - - - -
-
- --4,24
N
1:;;

5'

1
00
"



l
00
;;
8.14. 8.15, 8.16.
+4,47 +33,6 -2,784
-4,0 --34,6 -5,916
+0,9 -47,5 --3,40
+5,6 +33,6 0
-2,9 -54,8 +3,0
-5,03
-
-1,6
0 - +2,78
- - +2,5
- - +5,92
-
- -
-
- - -
- - -
-"'N
II II
- "" . -"
Vl g it

-
'"
;-.l

II
--"
0\ ft
• 0 ",.
'. • '1 ?'
i ttl ?O
/ I ......
,.,11/ I.
8,17. 8.18. 8.19,
-154 +226 -10,0
+1,2 -320 +14,1
+51 -160 -5,0
-115 +160 -15,0
-77 -453 +7,0
- -480 -5,0
+226 10,0
- -320 +14,1
- -160 -5,0
- -
-
-
I
-
-
-
-
-
-
-
:
I
I
t
9.1. UVOD
Pretpostavimo da imamo jednu trouglastu ploCo cija je teiina F G· Kao 5tO je
A
c
Stika 9_1 Objeieno. laura trougfnsta ploi!a u rawlo/cinom poloiaju putem nUi poJumtje pravac djeJovaFlja fdine
Sjecistem till pravaca definim se taCh 5 koja se nazi",) [aitle tije1a, znaCl kfoz
tacku S uvijek pro1azi pravac rezultirajuceg djelovanja tezine tijela.
9.2. TEZISTE TlJELA
9.2.1. TeZine nehomogenih tijela
Pretpostavirno cia imarno jedno kruto tijelo (nehomogeno y -:;t:. const.) prikazano ua
,slici 9.2. da smo tijelo podijelili ua bezbroj elemcntamih masa &no
!ia svaku clemcntarnu rnasu &n d)ciulC elementaqia te±ina"f::!:c-
Pravac i smjecdjelovanja tih gila je poznat, jer je to pravac Zemljina poluprccnika.
y
,
S\ika 9.2. Prt/r;az djelovanja efementamih tei{na cestica 1wje sae.jry"avaju tijelo
Prikazani se rimjer svodi TIa prostomi sistern sila ko"c
tm sila- se odr UJC 0 Z If SVI elementamih sila !;,Fa.
Analiticko odrootvanje poloZaja te'.lista jednQstavTIa je primjena momenlnQg
jednakje sumi momenta kornponenata tc iste rezultante.
Postavimo moment za z-osu
x\.F
G
+x,'F
G
+ ... +FG (9.1.)
I , "
iednaka __
F G b.F" G, +_b.F"--'CGL' b.F"..'2:.-.---- (9.2.)
Na: osnovu ednacrnuo(-9:-l-.1-ffiezerno-napisati-u-obhlru
<: ....
)i!SX1&n, (9.3.)
___
m . . ................ (9.4.)
Aka illfinitezimalnih velicina, to
- .
J xdm = x :.J!l_
(9.5.)
(9.6)
odnosno
-------_._-
(9.7)
228
9.2.2. TeZiste homogenih tijela
,Pretpostavimo da imarno costanta
Jx.p.dV pJxdV JXdV
x - .

Koordinate tezista homogenih tije1a su

Xs = JXdV· Y JydV· Z= JzdV.
V
",,.,0;; ___
Kocka
Valjak
Prizma
Kupa
Piramida
Polulopta
Loptin
isjeCak
Forma tijela
(9.8 )
su date u tabe\i 9.1.
'klrumeu V
V=A/
Koordinata
teiistayo
h
Y(I"'T
yo"'t
r
yo= 3;(1 + cos 0:)
h)
229
Tu!"
piramida
Tupa
kupa
Kuglin
odsjeeak
h R2+2R_r2+3r
YO=4" ?+R2.r+rl
3(2r-hl
Yo = 4(3r - h)
Tabela 9.1. Koordinate leiiila za razliCilegeomelrijskejorme lije/a
__ tijela pove:zanih u jednli cjelinu tada su koordinate .lezista date
jednaCinama: - -.
LyF L zF
; zs", L'.v, (99.)
9.3. TEZISTE POVRSINE
da imaUlQ iednu plocu konstantne debtjine s koja je napravljena od._
homogenog materijala lao sto je prikazano na sliciJLk
y

,
Stika 9.3. Prikaz ploce i njene geometrije U odrwivanju teiilta
230
EJernentama masa na slici 9.3. je
.. p ..•sdA. - ..
.. _ i _ s,__ 0Jnst.
sA.· . (9.10.)
0 .. ploee ce iznositi:
."
Jxp.sdA p·s JXdA I
_ . . p.A- ... : ... p.·sA k Jx4cL_
X = JXdA . Y s :::: -.! JydA; Z s =..!:.. __
s A .. ___ '. ___ ___.4 ___ ______________ __..__ A ___ _
(9.1 L)
Za razlicite geometrijske forme povrS'ina koordinate tezista su date u tabeli 9.2.
Prnvougaonik
Kvrulmt
Pamlelogram
Room
Tlougao
Trapcz
Polukmg
Forma tijela Povclina A KooroiData
tezi§tayo
b
Yo"'"T
Yo=
231
Cetvrtina kruga
A=1I:t Yo""O,600·r
KruZni isjeCak
2 r·s
Yo"'TT
Tabela 9.2. Koordinate IciiSttJ za razliCite geometrijske ftmne pawlinG
povezano u jednu cjelinu, tada su koordinate te:lista date
_____ ---:-----________ _
.-
(9.12.)
9.4. TEZISTE LINIJA
liniju koja ie napravljena od homogenog materija1u
neka je konstantoog popreeuog presjeka i ukupue duiine l. (Vidi sliku 9.4.).
'------ .
232
y
o
Slika 9.4. Geometri./a II ooreai"anju teii$ta lini.fe
Masa isjeeka je:

odnosno ukupna masa
m=p.A-l.
(9.13.)
Koordinatu tdista linija dobit eemo kao u prethodnim slucajevima na osnovu
momentnog pravi}a:
IxpAdl
fAI
pAJxdl
pAl
: JXdl
x =! JXdl' Y = I fydl' Zs =-/
1
fzdl
s I ' S I ' J
(9.14.)
Za razliCite geometrijske fonne linija koordinate tezista su date u tabcli 9.3.
polovina kruZnog
loti<a
,
S'
, '
'J
\1
Yo ""O.900-r
"S
Yo "'-b-
1abela 9.3. Koordina/e leiisla za razliCfle goom.elnjske tonne linija
&Q_Je.-l.in.ij.a sastavljena cd vise geometriiskib fonni linija, tada su koordinate

2;X,t 2: yJ , 2: z,t

(9.15.)
9.5. PAPPUS - GULDINOVA'j TEOREMA
&vije F'apptl&£i!,Jdjnp"p. hil8;Cltlt fOhIfutitiijO povisiua i

a) rrva Pappus-Guldinova teorema'
da imarno jednll profillliL\.iniju (stika 9.5.) koja rotira aka ose
simetrije. Pnhkom rotuariTa linija ce opisati povciinu.
Stika 9.5_ Geomelrijalini/e fro]e rolira
Uzmimo elementamu liniju strine I:lIJmja
l#ilikorn rotiramaopisJ'ie
44 xd1L.. (9.16.)
Ukoliko izvrSimo sumiranje svih elemen-
tamih povr§ina, dobit cerna povrSinu koju
nacini profilna linija prilikom rotacije.
\) Paul Guldin pmfeoor u Seeu i Gracu, 1577. 1643.
234
(9.18.)
Uvrs:tavanjem izraza (9.18.) u (9.17.) dobivamo velicinu povrSme koja nastaje roti-
ranjemJinije oko-Use'\1i:iije:
A = 2·n· Xs
gdje je : XS',-,koordinata,tcliSta .linije.
,,",e-"--
tcorcma
Stika 9.6. GeometnJa povrline froja rotira
Pri}ikom pOYciina,ce..tinitLtijelo, '-
Etemeutarna povrSina M ciniti ce elementamu zapreminu.
.. ----- .. li.V="2ft' '-'x'--· M.
(9.19.)
(9.20.)
Slumnw.jem,.elementarnm yeliCinu,zaprernine 'tijela koje je
nastalo rotiranjem pomenute povciine '- -" .. .. --
xM .. " (9.2 L)
u---poglavlju--93., izraz za' zapreminu (9.21.)_ maze se
"napisati slijedeeem obtiku:
.. V= 2rcA . Xs. (9.22.)

gdje je A-povrSina koja rotira Xs - koordinata teZlsti povrSine.
9.6. STAllILNOST RAVNOTEZE
sistema je stabilna, ako se prj dmu;..)ljns maig
m
izvnueniu
iz sistem tezl vrahh u ravnoteini poloiaj (slika 9.7.).
---
235
Slika 9.7. 5mbilna ravnoteta
r-
l
's :!
"
f ....
" G/: , , ,
, "
, ,
, ,
, ,
gi:t:m.a J@ . . se pO dQy"Qljno
izvoderyl! !7 ravnotewog pelezaJfi.
(slika 9,8,),
--
,

,
,,,
, "
'S' ' ,
r
d
,
, ' ,
" ,
, -+>' ,
\ 0;: \

,
,
F, '
, ,

,
Slika 9.S. Nestabilna ravnoreia
"
,
,
"
-'
Jjkoliko sjstem ne pvtllalk'a11pwotyimt-r3vnotdnj poloi:aj niti
ad njega, se nMiXfLindiferentna (stika 9.9.).
Slika 9.9. lndiferenta ravnoteia
236
Za objasnjavanje stabilnosti ravnoteie moze se uzeti sila teie (primjer: teska lopta
na povriini) slika 9.7., 9.8. i 9.9. Uopceno govoreci, aka se pri malom otklonu
Iav ra" noteza je
teiiste ostaje na prethodnom
nivou ravnotcZa je indiferentna. <?vo su takozvani Torieelijevi principi.
Stabilnost na prevrtanje definira se preko zadriavajuceg momenta i momenta pre-
vrtanja. Odnos zadriavajueeg momenta (stabilizirajuceg momenta) i momenta prevr-
taoja naziva se koeficijent stabilnosti na prevrtanje.
j?a bismo to objasniti pretpostavimo da imamo jedno tijelo teiine G na koje djelu-
" '--'
Slika 9.10. Siubilnostnaprevrtunje
MOment preyrt(mja
(9.24,)
Koeficijent stabilnosti
(9.25,)
Ako je Us = 1 tada je G . b = F . a tada rezultanta sile prevrtanja i tezine tijela 0,
kroz Sto je tacIci""Blj'ITZa'tackl..:4, to jekoefi-
,:"ccijentstabilnostimrprevrtanjeus ;>',
Us < L i doc,i ,9,y ,do tijela.
- -" '
da bi ,tijelo (cia doSlo do mora biti ispunjen
uvjet: " -, ." "-.,--<-,",, "
2:
M
s
2:M > L
P'
237
Rjeseni zadaci iz poglavlja 9
Zadatak 9.1.
Za profile prikazane na skici potrebno je pronaCi koordinate tezista pod prct-
postavkom da jc (t« a).
iLX
1. a .14 a .1
@
Slika uz zadatak 9.1.
Analiticko rjeScnje:
Izdijelimo posmatrane profite na tri linije tako da svakoj poznajemo koordinate
tezlsta leao sto je prikazano na donjoj skici:
238
y1
{
IL.
s,
, s ,
S,
2 S2 X
Slika uz ana\iticko rjeienje zadatka 9.1.
a) za podijeljene linije vrijedi:
1): i! Xl =0 y! =a/2
2): 12 =a x
2
=a12 Y2 =0
r;::- a a

Koordinate teiista Ce iznositi:
b) Za drugi profil na potpuno identican nacin doci cerno do koordinate teZista:
1
1); I, x -0
1- Yl ::::2'a

2
3) ; 13 0 + a
, ...... X3= Y3=a -; .
Zbog simetrije Xs = 0
_ YIII -+ Yz
l
2 -+ Y)3 3 +n
Ys
[\+1
2
+1
3
4+1t
Zadatak 9.2.
PronaCi koordinate teZista pola kruine linije kao 5tO je prikazano na slid.
y
s
Y,
o
Stika uz zadatak 9.2.
RjeSenje:
Zbog simetricnosti kruZue linije Xs = 0, potrebno je sarno izracunati Ys .
Vodeci raCLUla 0 9.4. imamo daje:
y
o
Slika lIZ analiticko rjeSenje zadataka 9.2.
Sa slike vidimo da je:
r· d'f'
y""rsin1p
1= nr.
239
Zadatak 9.3.
H{O°
Ys Jrsincp-rdq>
nt
o
180"
Ys := J r2 sintpdqJ
nt 0
1
1800
Ys
11: 0 TC I 0
2,
Ys
Za paraboloid koji je napravljcn cd homogenog materijaia odrediti teziste:
RjeS:cnje:
y
R x
y=::.k ·x
2
Ys ydV
Elementarn i volumen
dV n· x'dy
2 y
x
Slika uz analitie:ko ljeSenje zadatka 9.].
dV nfdY.
Pronadimo integral:
y n;H
z
itH
3
-

o
H H HZ
JdV
o 0
240
PoloZaj tezista:
x=R y=H
2 H 1 2
H=kR =>k=-=>V=-nR H
Ys
R' 2
nH
3
k·2
k·3·"H'
Teziste prikazanog tijela paraboloida je na y s "" H .
3
Zadatak 9.4.
Za popreeui presjek prikazan na skici proracllllati koordinate teZisla:
Analiticko rjcsenje:
Slika uz zadatak: 9.4.
Sitka uz analitiCko neSenie zadatka 9A.
Podijelimo posmatrani presjek na dvije povrSine kao sto je prikazano na skici.
koordinate tezista
_ DZ7( 55
2
n: 2

4 4
dZrc 222'[[ - 2
A2 lmm
44·
xI =0 xz= 11 mm
Yl =0 yz=Omm
Al 'Xl +A
2
-X
2
0-380,1-11
x
S
""'--A
1
+A
2
1996
-2,095mm
Ys
241
Zadatak 9.5.
Za povrSinu prikazanu i zadanu prema slici odrediti teZiste.
Slika uz zadatak: 9.4.
AnaUticko rjeSenje:
Iz skice slijede vrijednosti povclina i koordinata tel.ista poznatih likova:
Al = 60·25 = 15 . 10
2
mm
2
Xl = 12,5 mm Yt = 30 mm
A2 ·25 10· 102mm
2
Xz mm mm
A) =40 -25=4· 10
2
mm
2
X3 = 70 mm Y3 =40mm.
Zbog prakticnosti proraCun mozemo prikazati tabelamo.

A,,(mm
3
) x,.(mm) Y,,(mm) A".x,,(mtn
l
) A,,_Y,,(mm
3
}
,
IS _10
2
12,5 30
18,8- 10] 4S _10
3
2 to-\02 45 47,5 45-\0
3
47,S_10
3
3
4 _\02
70 40
28_10) 16 "10
1
t 29-10
2
1: 91,S-10
l
108,5 _10
3
Sada mozemo definirati koordinate tezlsta:

A" 29 ·10' '
Ys -X'I
All 29-10
2
Graficko rjesenje:
Usvoj trno razmjeru za duimu 1 Omm 2mm i razmjeru za pominu l';'m Q; 1 Omm
I
.
PrikaZimo svaku povrSinu vektorski kao fiktivnu silu i na asnovu poligona ftktivnih
sila i veriznog poligona doCi cerno do presjecista rezultanti odnasno tezista.
242
o
Stika uz graficko ljeSenjezadatka 9.5.
Zadatak 9.6.
Izraeunati vrijednost povcline koja nastaje rotacijom linije oko ose y kao sto je
prikazano na slici.
Analiticko rjesenje:
.
R 120 mm
A< I,
--
I.
x,
cos 45"
""
x,
I--
I,

02cOS 45" .....
I,
x
x
SIika uz analitiCko tjdcnje
zadatka 9.6.
Stika uz zadatak 9.6.
1z slikc slijede vrijednosti duiina i koordinata
tezista poznatih linija
I, 0,09m x, O,04Sm

X2 = l2 + x02 cos 45° = 0,09 + 0,9003 . 0,02 . cos 45°
x2 0, 10273m.
24}
II 0,145m X3 O,11m
14 0,015708m
X3 R -X04 . cos 45
0
0,12 - 0,9003 . 0,01 . cos 45
0
x3 0,1l364m.
PovrSina koja nastaje rotacijom oka ase Oy jednaka je surni povciina koje nastaju
rotacijom linija fl> f
2
, 13 i 14 aka y ose. Priffijenimo Pappos-Guldinovu teoremu I
A= AI + A
z
+ A3 + A4 =2n· 'L[;" Xi
A 2rr(llxl + 12'2 + 13x3 + 14"4)
A 2,,(0,09·0,045 + 0,03142·0,10273 ·0,145· O,ll + 0,015708· 0,11364)

Zadatak 9.7.
Za povrlinu koja je prikazana na skid izraeunati volumen tijela koje nastaje rotaci-
jom pomenute povrSine aka y--ose a zatim tezinu tijela kaje nastaje aka se radi 0 celiku
za kojije y 7,85 kp Idm
2

y
\
b
<\1174




i I.

Slika u:z l.adatak 9.7.
Analiticko rjesenje:
87
,
A is'
"
,
,
1i 2
75
:

,
.;//£;
,
,
Sa slike vidimo da je
Al 0,00075m
2
xI O,lm
A2 0,0006m
2
Xl = O,OSlrn
I.
x,
,
,
125
stika uz analiticko tjdellje zadatka 9.7.
Primjenimo II Pappos-Guldinovu teoremu za izracunavanje volumena tijela kaje nas-
taje rotacijom povrsine aka Oy ose.
244
V\ +
V 2n(a\x\ + Ah)
V 2n(0,00075 + 0,0000486)
0,000776m
3
0,7766· 10-3m3.
Zadatak 9.8.
Putnicko vozilo kre6e se po strmoj ravni nagiba u. Vozilo ima slijedeee karalcteris-
tike m 1200 kg, a 800mm, b 1500mm, c 2400mm.
Koliki mora biti nagib uspona da kocficijent stabilnosti iznosi u = 1,2 ?
Rjes:enje:
Koeficijent stabilnosti
SHka uz zadatak 9.8.
m· g(c--b)·cosa
mg' a· sin C1.
(2400 -1500)· cos a
Us 800.sinn . 1,2
tga
900
='-.:..:.-
SOO·sinn '
Zadatak 9.9.
Brana prika.zana na slici optereeena je pritiskom vode Fv na visini hv i pritiskom
zemlje F
z
na visini h
z
. Teiina brane je G na rastajanju od tacke K b.
Odrediti koeficijent stabilnosti na prevrtanje.
245
Slika w: Uldatak 9.9.
Rjclenje:
Moment stabilnosti iznosi:
a moment prevrtanja
Mpr= LMpri'= F". hv + F
z
' hz ·
koeficijent stabilnosti na prevrtanje oko ivice K je:
G·b
Us = "f.Mpr =Fv·h,,+F
z
+h
z
'
Zadaci za rjdavanje iz poglavlja 9
Zadalak 9.10. - 9.18.
Za profile od linije prona6i koordinate tezista:
9.10 9.11.
9.13 9.14
246
9.12
9.15.
9.16. 9.17. 9.18.
Slika uz zadatke 9.10. - 9.!8..
Rjdenja:
10,08nun

1O,29mm
9.12. 7,18mm 9.15. Xs = 12,51mm
7"adalak 9.19. - 9.28.
5,43mm
9.17.xS= 33,5rnm
9.18. Xs 1l,14mm
11,14mm.
Za presjeke prikazane na slici (povcline) izra?unati koordinate tezista:
y
y
9.19.
9.20. 9.11.

9.22. 9.23. 9.24.
9.27. 9.18.
SIiJ:::am: zadatke 9.19. 9.28.
247
248
9.19. 23,77mrn
9.20. 25,03mm
10,94mrn

9.22. 1I,29mm

9.23. Xs 17,13mm

Zadatak 9.29. - 9.33.
14mm
13,08mm
9.25. Xs 5,7Omm

9.26. Xs = Omm

9.27. Xs Omm
17,52mm
9.28. Xs - 0,07mm

Za tijela prikazana na slikama izracunati koordinate teiista:
50
,
,
y
100
Stika uz zadatak 9.29.
........ )1 ..
50
Slika uz zadatak 9.31.
x
Slika uzxadatak 9.30.
y
Slika uz zadatak 9.32.

,
,
,
, , ,
}+-1,6m-.:
, , ,
, ,
, ,
, ,
, ,
: :
, ,
, ,
, ,
Slika uz zadatak 9.33.
Zadatak 9.34. - 9.40.
RjeSenje:
9.29. Xs - 8,4mm

Zs _. 79,9mm
9.31. Xs 22,2mm

zs=25,Omm
9.33. Xs - 8,4mm

zs= 1m
15mm
Ys= 19mm
zs= 15mm
9.32.
ys=a
zs=O,833a
Primjenom Pappus-Guldinove teoreme izracunati veliCine volumena tijela koja
nastaju rotacijom povrsina oko osa simetrija
9.35.
9.34.
9.37.
9.39.
9.}8.
Slika uzzadatak 9.34. _ 9.40. 9.40.
249
Rjescnja:
250
9.34. V 460· lO'mm'
9.35. lO'mm'
9.36. V 78,5· 1()3rnm
3
9.37. V 1240· lO'rnm
3
9.38. V 70,8 . lO'rnm'
9.39. 10
3
rnm
3
9.40. 105,5· 10
3
rnm'
10.1. UVOD
U dosadasr0cm izlaganju razmatraii smo idealizirane veze izmedu krutih tijela, ti.
pretpostavijali smo cia su dodime povciine ideatno glatke i da reakcije u tim
povrSinama djeluju okomito na te povrSine. Takva analiza nije u skladu sa realnim
uslovima, jer tijela nisu apsolutno cvrsta niti idealno glatka. U dodimim povrSinama
4¥a tjiela oostoje udubljenja i izboeine ka :ito je prikazano na slici 10.L_. __,------

¥'"
61'.
Stika 10.1. Rtalni izg/ed dodimih po"rsma dva hrapava lijekl
Sa slike 10.1. (prikazane u mikromjerilu) je ocito da ce se pojaviti otpor pri
ju jednog tijela po drugom. Uzrok nastanka otpora t[enia se upravo
jern udubina i izboCina u dodimirn povrsinama dva tijda. Slle kOle se JavlJaJu na
.. "dodimim.p.g.Y,I-sinama nazivaiu §!6 Ji,lomq 9tpor pn kliza..:
pe arugan. ee bitl Bid: yeC? i <ito ill je
.;:'eCi bro,j Mo±ert reei da $uvJkk,j;ada jedne povciine po
s . Sua trenJa
P-rema naCiun j mJ£l'Gtl:!: gdje-se-mi,ya trenie,

10.2. SUHO TRENJE
Suha trenje mazerno objasniti na \tdo jerinostavan oacm slijeEleetm-eksperimen-
tom Prefpostavimo-da imamo jedno tijelo jednoj hQri'lOn.taL"
noj m:aju odredenu hrapavost.
rtl
[]
F
Slika \0.2. PriAm sUa koje. se mogu pojavili rw krutom tije/u ipodloxi
kada na njega djeluje i sila rrenja
251
->
Pre navedeno tijelo djeluje i horizontalna sUaF (s1. 10.2. ko "a se
poveCava adO Cnule) pa do neke ..
jatnirovanja. Oslobodeno tijelo i podloga S odgovarajucim silama prikazano je na slici
[(f2.
->
Kak9 smo u pocetku poglavlja rekli, sila trenja F!J. bit ce usmjerena u suprotnom
srnjeru !i;jeli I na
jel1iOi1l1alna sila Fn koja je jedoaka sili C. Sila trcnja je upravo proporcionalna
reilkClJl P" -- ..
__
(l0.l.)
razlikujem!H.tijooe6c,sile;,e_
a) sile treuja mirovanja (staticko; t-to)
b) sile trenja kretanja (kineticko; j.l-)
VetiCina I-l ujednacini (10.1.) se nazivafaktor trenja iii koeficijent trenja koji za-
visi od:
- vrste materijala dodimih povrsina,
- stupnja hrapavosti dodimih povrSina,
- naCina podmazivanja dodirnih povrsina,
- povrSinskom pritisku,
- brzini klizanja.
koeficijcot trenja koeficijeot trenja)J.
(SlatiCki)
(kineticki)
MATERlJAL
suho podmazano ,uho podmazano
0,14 ... 0,3 0,1 0,L.O,15 O,OLO,05
ce!ik na siv liv 0.11L.O,25 0,1 0,15 ... 0,2 0,01 .. 0.05
sivi Iiv na sivi liv 0,22 ... 0,3 0,16 0,12 ... 0,25 0,05 ... 0,2
drvo nadrvo 0,4 ... 0,7 0,16. .0,2
O,2..
0,04 ... 0,16
0,5. 0,7 0,1
-:---::-:-:-
drvo na metal 0,2 ... 0,5 O,OLO,1
-
koia iii guma na metal 0,3 .. 0,6 0,16 . . 0,3 0,2 ... 0,4 0,12 ... 0,2
tekstil na metal 0,4
guma na asfaltu 0,7 .. 0,8 0,2 ... 0,6
koroiona obloga na eeliku 0,3 ... 0,6 0,15 ..0,5
vjdtacki mat na sivi Iiv visok kao. koef. treuja 1.1 0,15 ... 0,2 0,04. .0,8
Tabela 10.1. Koeficijeut (faktor) trenja 1.10 i 1.1
Koefkijent (faktor) trenja odreduje se eksperimentalno. Pokaiimo na ko·i se nacin
a 0 0 r u!e oe CI!en reuJa)i I -110. lJe 0 a waterijala za koje tre':" ..........,
bamo ispitati taka da drugo
mot.erno zakfetati za fsve
do granicnQg slucaja rav]JQte7:e kada tijelo poCinje da se krece niz stnnu ravan.
uslove ravnoteze za ispitano tijelo:
252

L[J!.. 0 . ___ En_. G
lz jednacine (to.2.) i (l0.1.) slijedi da je:
G p 17" c-l! . .J'''-.

Gsinp =;;: Ffl
G cos p F-.n--

(10.2.)
(to.3.)
Tijeio za koie sve
dok je ispunjen
odnosno
" tg Y Po
tgyS; flo.
Stika 10.3. Eksperimentalnd vdrei1ivanje koeficijenta rrenja
'::elicma sile trenja zavisi od:
- velicina normalnag
-- . "'--
-- vrste materijala,

-:'"FEi!!iIJs!ifgoj£LL.,

(104.)
253
10.3. UGAOTRENJA

Pretpostavimo da na horizonttrhia-s'flaF; a izmeG:u'
" ___ leao sto je prikazano na ,tQA.
F,
FR

F,

G
stika 10.4. DJelovanje sila na tljelo lcada djeluje i sila trenja na uslov rawlOteie
__ L;f?Q.

G=F"
(10.5.)
«ito cia ce rezultanta d'elovan'a ga
uglom PQ' Ugao Po nagiba rezu tirajuce site naziva se ugao statickog trenja.
- - - ---
Iz slike 10.4. slijedi daje:...
(10.6.)
,a ___

Razmotrimo pitanje granicnog ugla, drugim rijeeima pitanje najvete trenja
uvijek u iii .;e poCinje kretati jednoliko. - -,- - --
Iz jednacine (10.5.) slijedi cta je: ·-c ---
F", (10.8.)
-",.....
oel.t()..ie da 'ce se,za'bila JsDko.malu trenja i.ziLkQle ce tai uslov
hiti ispunjen. Medutim, posto je sila trenja klizanja manja od sile trenja klizanja pri

_ __ < J.-lo' Fn =
-- .
(10.9.)
254
Slijedi da postoji neka gra,llicna s vn-
j!dnosti u£" i izbacuje posmatrano
_c",-_ - __ __'"
Po>Pi iJ1o>jJ.

(10.IO.)
. Ove dvije z&Misnosti(W.L)jJ.lQ,tOls11 Coulombovi
l
) zakoni trenja.
...--- - '"'' ___
10.4. KONUS KRETAN.JA

, ic-nOI sIuCa" nieno' sili taj nagib rezuitante 'e na·YeCi.
Medutim, bez obzira gdje horizontalna sila djeluje, uvijek ce rezu lfajuca sila imati
horizontalnu komponentu suprotno usmjerenu horizontalnoj silL

Slika 10.5. h;gleda konusa u oS[Qbodenom tijelu
ad flje-gave podloge
Mijenja Ii se sila F pravac djelovanja u ravni svog djeloyanja (rotira Ii), tada ce

mijenjati svoj poloZaj i rezuitantaF
R
, i opisivat ce, za granicnu vrijednost siteF, konus-,
uu povrsinu, leao sto je prikazano na sEci 10.5. Taj se konus naziva konus trenja. '
Buduci da on predstavlja granicni primier, rezultanta ce biti na povdini tog konusa aka
---t --t -'-1- 4-
je silaFjednaka granicnoj
Q,d granjcne sile Rg (F < -.t)),
konusa trenja (tijelo dok se za vrijednosti sileFkoje su veec od vrijednosti
.. - --' - - - > _ "

\) Fizitar Charles Augustin de Coulomb, (1736·1806)
255
granicne silelor? > Po) tijelo poCinje kretati. PoJ!m kOntlSa treflja potreban flam j;.Ei
podru£ja kojih mOJ;1! hjtj U Hi
iegnolikG iffeoo,taQa.s.e ladl ('} stattekom k®usu trenJa',a aka se tlJelo
tilc'o tada imamo kineticki konus trcnja. U op6em slucaju, ima
Pk ____ - -"'''"',--'' " '-,
10.5. TREN.!E NA KOSOJ RAVNI{
----.. . [
Vrlo cesto zadatak masinskih lniinjera je analiziranje ravnoteze tijela na'kosoj
ravni kojaje nagnuta pod uglom -y (s!ikalO.6.)

Stika 10.6. Tljelo (eiine G se nalazj na koso) ravni u sUlI1ju ravnoteie
sprecavajuCi klizaJI}e na dolje
U graoicnom polotaju ravnotez.a (prije nego sto tijelo poene cia klizi niz kosu
ravan) bit ce jednaCine ravnoteze: rj!,
2: F. 0 G· sin 0
2: Fy 0 G· cosy-F" 0
Za granieni slucaj ravnoteie ce vrijediti:
tada cerna imati:
odnosno
FfJ-=J.l·FIP

G· sin y- J.lF" = 0,"
(10.1l.)
(10.12.)
(10.13.)
G:sury.,_-.Fcos r. (10.14.)
te ce za ravnotew vrijediti da faktor trenJa s obzlrom na ugao nagIba mora bib:
sin y

cosy ,
sto znaci da ce kretanje zapoceti kada ugao nagiba bude jednak uglu trenja.
Razmotrimo sada nekoliko posebnih slucjeva ravnoteze na kosoj ravni.
256
(10.15.)
Slueaj a)
-,
Kotikaje sila Fpotrebna da se tijelo teZineG pokrene lIZ kosu ravan (stika 1O.7.)?
Slika 10.7. Grajilki prikaz opterecenja tijela. za kiizanje U% kosu rava"
lednaCine ravnoteze za posrnatrano tijelo su:


odakle slijedi uz Fp. = )lFn = tg pFn da je
- G· sin y+ F-F" 0,
G (sin y + cos y).
K k
. sin p l"ed' da . b'l
a oJe J.l=--SlJ 1 < Jepotre nasla
casp
sin(y+p)
.
COsp
Slucaj b)

(10.16.)
(10.17.)
Kolika je sila F potrebna da sprijeei kretanje tijela niz kosu ravan? Sila potpuno
sliena kao kod slucaja a). PoloZaj i plan sila prikazan je na shei 10.8.
Stika 10.8. Graficlci prikaz oprerecenja tije/a za spreeavanje klizanja tije/a niz kosu: ravan
JednaCine ravnoteze bit Ce slicne, sarno sto sila F Jl djeluje u suprotnom smjem u
odnosu oa slueaj a).
Na osnovu slike 10.8. i sinusne teoreme slijedi:
257
odn0500
Slucaj c)
CQSpo

sin(y - Yo)
F
sin (90
0
+ Po
G
sin(y-po)
,
cos Po
G (sin y-)Jo cosy).
,-
/'"": -::::
---Jo -CIY-:: l'
(l0.18.)
Razmotrimo sada slucaj kada silaF nije paralelna sa kosom ravni nego je hanzon-
talna.
'. SUb 10.9. Dje.(ovanje sila 1Ia tijelo koje krecc uz kosu raviln pri cemu je sifa F horizontalna
Plan sile prikazanje na sliGi to.9. Iz plana sile ocito da je;
F

, G
odnosno
(10.19.)
Slucaj d)
->
Odredimo sada VelicllU sile F koja je potrebna da sprijeei klizanje niz kosu ravail.
F
F" _p
P,
,


G
Slika 10.10. Djelovanje sUa na tife/a kaje se kTece niz kosu ravan pri cemuje sUa F horizontalna
Sa sUke 1O.W. irnamo da je
odnosno
258
F

G
(10.20.)
10.6. RAVNOTEZA KUNA
Na slici 10.11. prika7..anje plan sila klina kaje djeluju na klin.
SIika 10.1 1. Djeiovanje sila lUI Hin
Imamo da je na osnovu slike 10.11.
F K = FnLL
" ' ,
sma
a si1a trenja FJ.l=J.i F
nK
· lz jednaCina ravnoteze za abje povrSinc klina sHjedi da je:
F
2
". 1
sin a (10.21.)
Fs
Sill a
Na osnovu definicija sile trenja i jednacine (10.21.) mozemo definirati koeficijent
trenja klina '
gdj e je 2a ugao klina

sin a'
(10.22.)
, klina za slucaj sila koje sprijecavaju istiskivanje prikazanog
klma. Na ShCl lO.12. prikazanje plan 5ila klina za takav slucaj.
Stika 10.12. Djelovanje sila na kiin kaje spl"jecavaju istiskiw:mje prikazallag Hina
259
Zbog simetrije vrijedi izraz
te sIijed!
UVdtayanjem
odnosno
Fnt =Fn2 = F).l2 = FI-t i FRI = FRl
L:Fy= 0 F sin a =0,
F= 2Fn (Jl cos a + sin (1).
tg p sin P jcdnacina (10.24.) postaje
casp
F = 2F sin !?cosa +cospsin a
" '
cosp
sin(a+p)
n cosp
(lO.23.)
(10.24.)
(lO.25.)
(lO.26.)
Na osnovu slike 10.12. oelto je da normalne reakcije zele izbaciti klin iz njegova
poiozaja. Siia F koja je potrebna da sprijeei istiskivanje klina (uzimajuci u obzir da u
tom primjeru sile treoja mijeIljaju smjer) bit ce;
2F sin(a - p)
F "
(lO.27.)
casp
Za inZiojersku praksu posebno je yamo razmotriti slucaj kada nonnalne reakcije
ne mogu istisnuti kEn, tada mora biti ispunjen uYjet:
F
-2F sin(a-p) 0
.- n < ,
casp
adakle slijedidaje sin (a. - p) < Ojerje 2 Fn *' 0 a p -;t: if) te ce biti:
(a-p)<O,
odnosno a. < p i konacno
(10.28.)
(lO.29.)
2et < 2p . (10.30.)
pa he bi dosto 00 IstlskivanJa ttlina djduvanjetii !iQ!1lli!!!lil! ,
porrebno Je cia ugao u VFl'iU'1<1ffiii-J)u&jecinak Hi manji od dvostrukog

10,7, TRENJE ROTIRAJUCIH TIJELA
Dio osovine (vratila) kojom se osovina iIi vrattlo oslanja na lezajeve, naziva se
rukavac. Veza izmedu vratila (osovine) i njegovih lezajeva maze biti trovrsna.
Rukavac moze biti: (kao sto je prikazano na slici (10.13.)
260
_ radijalni, kada sila u njemu djcluje na pravcu radijusa;
- aksqalni J<ada sila djeluje u pravcu uzduioe osi;
_ radyalno-aksijalni kada sile djeluju u oba pravca.
Stika 10.13. Vaa izmet1u vratila i njegovih /eiaja
Okretanje vratila nastaje pod djelovanjem pogonskog sprega siIa kaji mora savla-
dati otpor i otpor trenja u lezaju osovine. ZnaCi, otpor trenja avisi i svodi se na spreg
sila trenja u lezaju osovine. Moment tog sprega naziva se moment otpor trenja ·MJl.
Ope-enito velicine momenta trenja zavisi od:
- opterecenja,
- hrapavosti dodirnih povrSina,
- brzina okretanja,
- obliku rukavca,
- stepenu pohabanosti rukavca,
- naCinu podmazivanja i
- vrsti ,maziva.
10,8. RADIJALNI LE7AJ
Kod potpuno podmazana lciaja svojstva i analiza otpora trenja dobiva sasvim
drugaCiji oblik, jer se tada mora uzimati u obzir zracnost:, brzma okretanja, viskoZllost
sreQ<;tava za podmazivanje i lIUlOgl drugi fakton. Zbog tog trenja u le7.aju osovine
moze se odrediti priblifuo oa osnovu Coulombovog zakona za takozvano sOOo trenje
klizanja. U mnogim slueajevima tak:vi rezultati daju dosta dobru aproksimaciju.
Kada osovina mimjc, prikazano je na slici 10.14. a). Prilikom rotacije u smjeru
prema slici 10.14. tada osovina se pocne il'penjat( u suprotnom smjeru od rotacije
zbog sile trerlja maksimalno od tackeA do tacke B, pri rotaciji (siika 10.14.) u tom
polozaju osovina ostaje manje iIi vise. i
@
max. staL trenje
bez ratacije
@
klima Irenjc
sa rotacijom
Slika 10.14. NaCin opterei:.enja i kretanja rukavCCl osovine m vratila u /eiaju
26t
de de
'" F dF)cos---F·cos __ ., "F
L-x 2 21-'1)'-'n
. de de
IF dFlsm--Fsin
y 2 2
Iz jeduacine (10.36.) slijedi cia je:
de

2 r "
11 dF"
dO .. dOdO .
na osnovu cos - :::; 1 t SID - --- imamo da Je:
2 2 2

Uvrstavanjemjednacine (10.39.) i (10.40.) slijedi:
11' F· dO,
odnosno
dF

F
Intcgracijom prethodne jednacine dobit cerno:
(10.36.)
(I0.37.)
(10.38.)
(10.39.)
(10.40.)
(10.4!.)
takozvanu Eulerovlt formulu za izracunavanje sita u. uZehL Sila trenja meta:
(1Q.42.)
7,0
6,0
5.0
4,0
t
3,0
,'"
2.0
I,'
1.6
1,4
1,2
W
!.WI.
V
"';
....--
!"''''-

o 45 90 135 180 225 270 315 360"
obuhvatni ugao IX
Stika 10.17. Vrijednost eJ.!a. za razliCite vrijecinosti j.l i IX
264
Tabela 10 2 Vnjednosl elU'-
a Koefi(;ijent treuja fI
2-:-;t a a"
0,05 0,1 0,15 0.2 0,3 0.4 0,5
0,1 O,h 36" 1,0)1 1,06 1,1 1,13 1,21 1,29 1,37
0.2 O,4n 72" 1,06 1,13 1,21 1,29 1,% 1,65 1,87
0,3 O,6lt IOgQ
1,10 1,21 1,32 1,45 1,76 2,13 2,57
0,4 0,8r.
1,13 1,29 1,46 1,65 2,12 2,73 3,51
-
0,5 I,Olt 180
Q
1,17 1,37 1,60 1,87 2,57 3,51 4,81
0,6 1,21t
1,21 1,46 1,76 2,13 3,W 4,52 6,59
0,7 1,4n: 252
0
1,25 1,55 1,93 2,41 3,74 5,81 9,02
0.' 1,6:n: 28g" 1,29 1,65 2,13 2,73 4,52 7,47 12,35
-
0,9 1,81l: 324" 1,33 1,76 3,10 5,45 _,W 16,90
1,0 2,On 360" 1,37 1,87 2.57 3,51 6,59 12,35 23,14
1,5 3tt 540" 1,60 2,57 4,11 6.59 16,90 43,38 111,32
2,0 4tt 720" 1,87 3,51 6,59 12,35 43,38 152,40 535,40
2,5 5tt 900
Q
2,19 4,81 10,55 23,14 111,32 535,49 2575,90
---- .-
3.0 6tt 1080" 2,57 6,59 16,90 43,38 285,68 1882

3,5 7tt 1260" 3,00 9,02 27,08 81,31 733,14 6611 59608
4,0
'tt 1440" 3,51 12,35 43,38 152,40 1882 23227 286744
5.0 IOtt
23,1 111,32 535 12400 287000 6,64'10
6
Vrijednoste
flO
ujednacinama(lO.41.) i (10.42.) moterno da nademo koristeei dija-
gram m17. iIi (abelu 10.2.
10.It KOCNICE
testa je zadaea u inZinjerskoj praksi analiziranje uslova pod kojim ce se l1eki
masinski dio koji rotira zaustaviti. U tim slucajevima upotrcbljavaju se koenice koje
zaustavljaju iii zaciriavaju odredeni masinski dio cia se ne krete (ne okreee). Posto ima
dosta vrsta kocnica, mi celTIo U ovom poglavyu odredene tipove mehanickih
kocnica.
Slucaj a)
Koernca sa jednom papucom kod koje je tackaoslonca D imad tacke dodira koene
obloge i kocnog dobosa (I,).
265
Slika 10.18. Kocnica s papu{om za sIucflj a)
Iz uvjeta ravnoteze slijcdi da je:
F·I-Fn·I,-Fw 12
kako je Fj.! =).t. Fit, to cerno dobiti daje silaFkojaje potrebna za zakocenje
F = Fn(l, ±fl
l
,) (10.43.)
prcdznak. + je za desno obrtanje, a
- je za lijevo obrtanje.
Slucaj b)
I
Koeuica sa jednom papueom kod koje je tacka oslonca poluga D ispod tacke dodi-
ra koi'ne obloge i koi'nog dobosa (1
2
)
Stika 10.18. Kalrtica s papuCom za slu6:J.jb)
Postavirno uslov ravnoteze za polugu irnarno da je:
L: MD 0 F ·1- Fn· I, + F> fl· 12 0,
dobivamo da je si1a F potreboa za kocenje:
F Fn (11 + fl/2)
I
predznak + je za desno obrtanje, a
- je za lijevo obrtanje.
266
, (10.44.)
Slucaj c)
Kocllica sa jednom papueoffi kod koje je tacka oslonca poluge D u istoj ravnini kao
i taCka dodira keene obloge i koellOg dobosa (Ie = 0).
stika 10.20. K1;cnice s papuCicom xa s[urnj c)
Iz momentne jednaCine za tacku D imamo da je:
L: F·I-F
n
.1, ciF
n
· fl·
Sila potrebna za kocenje:
F ·1,

I
bilo da se radi 0 lijevorn iii desnom obrtanju.
Slucaj d)
lednostavna kocnica sa trakom prikazana ua slici 10.21.
Slika 10.21. Jednostavna Jwcnica sa trakom
Na osnovu slike 10.21. i uslova ravnoteze poluge imamo daje:
·1,
I
F,
I,
(IOAS.)
(10.46.)
267
SUa trenja vodeei racuna 0 jednacini (10.42.)
moment koeeuja ce iznositi:
268
Slucaj e)
I
F· ri(e"U-I),
,
Swnama kocnica sa trakom:
Slika 10.22. Sumama /wCnica sa trakom
Iz usiova ravnoteze imamo cia je:
+F
2
)·I,
FI1 ella: + I
Fl t-F
2
--
r ella. -I ePa. -I 11 eI1CL_I
Ukupna sila trenja:
Koeloni moment je:
(10.47)
(10.48)
'-
(10.49.)
I,
, (1050.)
I
I
I
I
I
I
I
I
I
Slucaj I)
Diferencijalna kocnica sa trakom:
Stika 10.23. Diferem:ija(na kotnica sa trakom
Na osnovu slike 10.21 i uslova ravnoteze poluge imamo:
da je sila trenja
Kocioni moment ce iznositi:
.1
2
-F,·I,
F
J
= F
2
e
Jiu
Ffl
F
2
=---
eJiu -l
10.12. TRENJE KOTRLJANJA
(10.51.)
(10.52.)
Trenje kotrljanj<:je olpor sto se pojavijuje pri kotrljanju valjka, toCka i kruine
ploce. Tocak teZine G kotrlja se po podlozi pod dejstvom horizontalne sile Fkao sto je
prikazano na slici 10.24.
Slib. 10.24. Kruti locak na deformabilnoj pod/on
269
Defonnacija podloge prikazana je na shei poveeano. Raspodjela pritiska p na
dodimoj povrS:ini je pribliino sliena prikazanoj na slici, a rezultanta je takva da
polazi kroz srediste tocka.
momenta jednaCine:
Sila koja je potrcbna da u..azove kretanje proizilazi 12
(10.53.)
gdje krak sile Fpretpostavljen kao r, a ilK ::::: L jefaktor trenja kotrijanja. Faktor JJ.K
r
je omjer izmedu sile otpora i teZ!llC, pa je u tom smislu shean koeficijentu statickog i
kinetickog trerJa
Velicina f zavis! od brojnih faktora koje je vrlo tesko kvalificirati, tako da potpuua
teorija 0 otporu kotrljanja ne postaji u decidiranom obliku.
U tabeli 10J. date su orijentacione vrijednosti zaJ
Tabcla 103 Vrijednostij
To"" Podloga
fern
llivo llivo 0,5
Celik dik 0,05 '0;-
Klizni lezaj 0,001
Kouljajuti leiaj 0,0005 do 0,001
10.13. UNUTRASNJE TRENJE
Kad cvrstih tijela se pri svakoj defonnaciji pojavljuju tangencijalne sile trenja koje
pO tome vrSe rad i taka se pretvaraju u toplotu. Takva vrsta trenja naziva se
unutrasnjim trenjem. Unutrasnje trenje izucava se u teoriji elasticnosti i teoriji plas-
ticnosti tako da je izvan nasm proucavanja i lleee biti predmet naseg
10.14. TECNOTRENJE
Tecno trenje je eesta pojava u inieujerskoj praksi, a posebuo pri projektovanju i
radu letajeva svih vrsta. Lezajevi uglavnom fade s djelimicnirn podmazivanjem, kada
se tauki sloj podmazivanja nikada ne odvaja od dodimih pomiua. Takvo se podmazi-
vanje naziva polutecnim trenjern i pretstavlja stanje izmedu suhog i tecnog trenja.
Teoretski problemi vezani liZ ta pitanja prelaze okvir naSih posmatranja, kako zbog
teskoCa i slozenosti tako i zbog pripadnosti hidrodinamici i teoriji podmazfvanja nece
biti predmet oaS1h izucavanja.
270
Rije.seoi zadaci iz poglavlja 10
Zadatak 10.1.
Blok masine mase m = 2000 kg prikazan na skid vuee se jednim uzetom liZ kosu
ravan pod uglom od 20°. Teziste bloka ffiaSine je u tacki S Izracunati silu u uZetu i
koeficijent trenja.
SUb uzzadatak 10.1.
Analiticko rjdenje:
Slika uz analiticko ljdenje zadatka 10.1.
Oslobodimo blok od podloge i postavimo tri jednaCine ravnoteze.
27\
L: MA 0, F
G
· cos 20"·0,2 + FG sin 20"· I,O-F
s
' cos 10"·0,7 - Fs' sin 10"· 0,8 0
19,62kN
19,62(0,2'cos20"+I'sin20") 5
-'c--="-'---cc----'---- 12, 5 kN .
0,7 . cos 10° +0,8·sinl0°
:LFy=O; F,,--F
G
cos20o+F
s
sinlOo=O
Fo 19,62· cos 20° .. 12,55. sin 10"
16,26 kN.
Fs'cos 10" FG sin 20"-F
o
.
12,55· cos 10" -19,62· sin 20°
16,26

Zadatak 10.2,
Mehanicka kocnica ostvaruje pritisak na podlogu u tacki B, posredstvom klina kao
sto je prikazano na slici. Klin se povlaei silom F = 200 N. Dimeniije kocuice su
II = 1Ornm, 12 = 35mm, 13 = 20mm, ugao a = 15° i koeficijent trenja Il = 0,11.
Slikauzzadatak 10.2.
Odrediti:
a) nonnalnu silu FN i silu trenjaFjl. izmedu klina i kliznog stala;
b) nonnalnu silu F NA i silu trenja FjJA izmedu kI-ina i koeoice,
c) pritisak u taCk[ B i
d) rcakciju u tacki C.
272
Analiticko rjdcnjc:
A
"
F
Slika uz analizu ravnoteZe klina u zadatku 10.2.
a)
L L; Fx= 0 = F,WJ-+ FHA sin a + FNAIJ-COS a-F
U. L Fy= 0 = FN + rNA}1sin a-FHA cos a
_ F-FNft FN
I.-II. FNA
sm a + j.lcosa coso. _ .. ).lsina.
b)
F (cos a - J.l sin a) - Fn).1 (cos a - J.l sin a) = FN (sin a + cos a)
F
_
N-
!-l(cos a a) + (sin a + J.lcosa)
F (cosu a)
J.!(2cosa - J.!sin a) + sin a
200N (cos 150 -O,1l· sin 15°)
400,5 N
0,11 (2 . cos 15
0
0,11 sin 15") + sin 15
0
FN 400,5N
II. => FNA
cosu - Jlsin a cos 15° -0,11· sin l5°
FNA
I.
II.
FRA FNA 0,11 N
L F.r; = 0 =·F
Cx
- FHA sin a -FRA cos a
L = 0 = FB + F NA cos a - F RA cos a - Fey
273
Ill.
III.=>
d)
I.
II.
427,2N . 35mm + 46,99N ·lOmm
20mm
Fex= FNA sin a+ i'M. cos a
F
c
, 427,2 N· sin IS" + 46,99 N· cos IS" 156 N
Fcy=F8 + FHA cos a--FRA sin a
771,1 N+427,2N· cos 15"-46,99 N· sin IS"
linN
Fe + Fly +1172
2
)N·
Fc
Stika uz analizu ravnoteie kocione poluge zadatka 10.2.
Zadatak 103.
B
U kliznim vodicama nalazi se pokretni dio ffiaSine kao 5to je prikazano na SliCl.
Kojom horizontalnorn silom FE! treba djelovati na pokretni diD ffiaSinc da 6i se on kre-
tao nalijevo. Vertikalna sila koja na njega djeluje je rezultanta tezine elementa i
ja ostalih elemenata.
274
OstaIe vrijednosti 5U;
"-
FH
L
h '\
h
) l.
....
, h t
Slika uz zadatak [OJ.
Analiticko rjesenje
Postavimo raVTIotemc jednacine:
I.
II.
III. L: Fy 0 F
Ao
-FBo-F, 0
FH
L
n

F,"
h

+
, A
b t
FM
Stika uz rjeS:cnje zadatka 10.3.
[z III. jednacine izracunajmoF
An
i uvrstimo u II, imat cerno:
2)lFBI! - FH + J.1Fv::::O
1
FBo 2fl (FII -flF,).
F
v
=4kN
b= 160mm
d=20mm
h=150mm
e = 401nffi
j.!=O,1
275
Lz L jednacine slijedi:
Zadatak 10.4.
F

H b ·F"
-+d-2h
11
80 + 20 160
160 +20-300
0,1
FH
Tijelo tezine Glen na jednoj k050j ravni koja je pod uglom od u = 5°. Koeficijent
trenja j.l{l = 0,23. Na tijelo djeluje 5ila F. Potrebno je:
a) odrediti uticaj teZine i sile F na graniCni ugao i y.
Slika liZ zadatak lOA.
Allaliticko rjeS:enje
0) slucaj da je sila F pod uglom 13·
SUb \tZ anaiizu ravnoteze tijela kada
sila F djeluje pod uglom tl zadatka 10.4.
276
L
n. L:Fy=0=FN-sin8-·Gcosa

F sin 0 + G cos a
110
cos 0 - G sin a = F!J.o sin (3 + GJlD cos a.
G
cos 8 - J.lo "'" - (sin a + J.lo cos a.)
F
G ( . sin<tpo cosa)
Slll a +
F cos Po cospo
coso cospo sino sinpO G sinacos PO + cosa sinpO
.. .- ..
cospo
F
G
cos(5 + P 0) =:--sin (a + p 0)
F
.. p
G
cos(185' j3 + Po) "" -s1n«(( + P 0)
F
cospo
G G
cos(197,95' - (l) "" -sinl 7,95°;:c; 0 ,3082 3----
F F
b) slucaj da je sila F pod uglom y.
L
II.
2: =O=FNIlo- G sin a.-G slnF;
"LFy"'" 0 =F
N
- (} cos a.-Fsln £
F cos E + G sin a
FN "" .. _- ---:;; F sin E + G cos E

Fcos E. + Gsin a = FJ.1o sin £+ GJl.o cos a
. G
cos £- J.1o sm s a. + sin a)
Stika ux. analizu ravnoteie tijda karla
silaFdjeluje pod uglom y zadatka 10.4.
cose:
sin Po sin E
cosPo
G (Sin Po cos a
F cos Po
cos £ cos Po - Sill £ sin p 0 __ Pacos a - cos Po sin u
cos po F
G
cos(£ +Po)=-sin(po +u)
F
£= r+ a
G
cos (y -- a. + p 0):=0 -sin (PO - a)
F
cos p 0
cos (y + 7,95°) = Q.sin 7,95" "" 0,
F F
Zakljueak:
sin a)
j,e G velika, utoliko je i3 vece i y manje, a uk.oliko je F velika, utoliko je ()
rnaflJe 1 r vece.
277
Zadatak 10.5.
Dvoceljusna kocnica prikazana je na slici sa odgovarajucim dimenzijama. Na nju
djeluje protuteg tezine 160N Koeficijent trenja izmedu dodimih pOvrSina je J.l = 0,3.
Potrebno je odrediti:
a) Reakcije u A i B za smjer okretanja koji je prika?.an na she!,
b) Koliki je kotioni moment na koCionom dobosu?
Slika uz zadatak 10.5
Analiticko rjeSenje:
Slika uz. analiticko rjcienje zadatka 10.5
a) Reakcije u tackama A i B.
L 0 160· 400-I'By' 60 -F
By
' 60 + 2rBy' 60 0
kako je F
By
553,3 N FOy F
By
F
Ex
60

FEy 180
1
F Ex :::=.) F By = 177,8 N = F
Gx
:::: Fox
Za gredu CAD slijedi daje L 0
278
- FA' 200 - fiFA . 140 - F
D
•· 180 + F Oy' 470 0
FA' 200+0,3 FA' 140+ 177,8·180-533,3·
FA 9()5 N,
zagreduCBF
F
B
· 200-fiFB' 140-Fc.· 180·-F
c
•·
slijedi cia je nakon sredivanja
1790N.
b) KoCiani momenat
F
A
140 + rB' 140 11,32· 1()4 Nmm.
Zadatak 10.6.
Na shei je prikazana jedna dvoceljusna kocruca za motorna vozila kod koje se sila
za kocenje prenosi preko jednog hidraulicnog klipa F H . Za date podatke pita se koli-
ki je koCioni moment Za koju vrijednost koeficijenta trenja imamo maximalni
moment kocenja,
Analiticko rjesenje:
Podaci:
5 kN
0,35
a 110mm
120mm


Pri analizi zanemariti silu U opruzL
Uzmimo u analizu lijevu koCionu papucu
FH
stika uz analizu ravnoteze lijeve
kotione papuce u zadatku 10,6.

FH' 2a-Fnt, a+ b=O
2a
Fnl=:--·F
M
a - f1b
Fn,
5 16,18kN
0,11-0,35·0,12
279
Kocioni moment za lijevu papucu iznosit ce:
MJ.-ll = Fill· r=).1." FnJ . r
Mftl 0,35· 16,18· 0,14 0,793 kNm.
Iz uvjeta ravnoteze.
1:. F, O-FAx + Fnl -FA 0
1:. Fy 0 FA, - [tFnl 0
slijedi reakcija U osloncu A
FA.< FAy
FA + Fly
Napravimo analiricku analizu za desnu koeionu papucu. Iz uslova ravnoteze
imamo:
Stika liZ 3.llalizu ravnowze desne
koeione papuce u zadrtku 10.6.
Koeioni moment

F
H
· 2a-Fn2· a + j.1Fn2· b =0
2a
Fn2 =--_. Fu
a + fIb
Fn2
_-.:0
2
-,' 0",,1::1,--_ . 5 7,24kN
0,11+ 0,35·0,12
Mftb [tFn2 . r 0,35 . 7,24 . 0, 14 0,355 kNm.
Reakcija u osloncu B

1:. Foy+ Fn2' ft=O
Fo =JFj, + Fi
y
=3,38kN.
Ukupui koeioni moment kocnice:
280
MUKI1 = M/-lJ + M!-l2
M
UK
" 1,148 kNrn.
Vrijednost koeficijenta trenja dobit cerno iz jednaCine za ukupni koCioni moment.
M
UK
" =Mftl +Mft2 =f!'r(Fnl + Fn
z
}
uslov je:
=0
0,11 =0,91.
f! b 0,12
Zadatak 10.7.
4
Preko dva nefXJkretna valjka prebacena je traka kao sto je prikazano na slici. Koliki
je koeficijent trenja potreban da bi se ostvarile site u krajevima trake Sl = 50 N i

Slika uz zadatak 10.7.
Analiticko rjeScnjc
Sa slike je oeito cia. je obuhvatni ugao

90/2
cos y = --- = 0,600
75
Y = arc cos (0,600)
y=53'lO'
180' - 53' 10' = 126'500 = 2,22 rad
a 2p = 4,44 rad.
s,
28t
Koeficijent trenja dobit cerno iz Eulerove jednaCine
1,099
a SI 4,44 4,44
f1 = 0,2480.
Zadatak 10.8.
Toak vagona prikazau ua shei ima preenik od 1000mrn i tezinu G -= 11,5 kN
Faktor trenja kotrljanja je J = O,05cm. Kolika sila F treba da djcluje na tocak u slucaju:
282
a) kada je tocak ua ravnoj podlozi,
b) aka je podloga pod nagibam 1: 180?
Analiticko rjeSenje:
a) Iz uslova ravnotde:
L.:MA =0 F· R-G"2=0
'R
F=G''R=1l,5N.
Slika uz zadatak 10.&.
b) Uslov ravnoteie za ptikazaui tocak
F· R G sin a· R G cos u· IR = 0
IR
F= G· sinu+G· cos
R
1 . •
a=Ov43'
80 '
cos CL = cos 43' = 0,99992 1 F = 155,3 N.
Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 10.
Zadatak 10.9.
MaSina sa svojom tezinom G = 1,65 kN oslauja se ua postolje po korn moze da klizi
u tackama AlB. Rastojanje izmedu tacaka AB je 1\ = 520mm, a poloiaj tezista od
tacke Ajc ua dmini 12 = 180mrn. Koefieijent trenja ).l. = 0,11.
Kolikaje potrebna sila da djeluje ua illaSinU cIa je horizontalno pomjera?
Rjesenje
F
H
= 185,5 kN.
Slikauzzadatak 10.9_'
Zadatak 10.10.
Tegljae prikazan oa sliei vuee teret koji ostvaruje silu u lanell = 6 kN pod uglom
e = 60°. Koliku treba ostvariti siIuFu taeki B ako je vozilo tesko G = 40 kNte koefi-
cijent trenja tacke i podloge J1 = 0,5.
Slika IlZ zadatak 10.10.
283
Zadatak 10.11.
Kamion tezine G = 150 leN naisao je na strminu uz put koja je pod uglom B. Za
dimenzije prikazane na slid i koeficijente trenja = J.ls = 0,4 u tackama A i B odred-
iti koja maksimalna vcliCina nagiba e moze biti da ne dode do klizanja zadnjeg kraja
kamiona.
S!ikauzzadatak 10.11.
Zadatak 10.12.
Rjesenje
e 21,8°
Jedan klin pritisnut je silom F = 14,0 kN. Ako je koeficijent trenja = 0,07 na
dodimim povrSinama, odrediti horizontalnu silu kojom mazemo pomjeriti klin.
F= 14kN
S!ikauzzadatak 10.12.
284
RjeSenje
1,13 kN
Zadatak 10.13.
Nosac prikazan na slici oslonjen je na tri povriinc i optereeen silom F = 4,2 kN
Kolika je potrcbna honzontalna sila cia pornjera nosac u kliznim stazama, ako je koefi-
cijent trenja J.l = 0,07.
Slika uz zadatak 10.13.
Zadatak 10.14.
Rjesenje
381 N
Klackalica je pricvrikena radijalnim leiajern u tacki C Ciji je polupreeuik
r = 5Orrnn. U taeki B djeluje sila F B = 10,0 kN. Katika je potrcbna sila da djeluje u
tacki A da bi klackalica zadriala postojeei polaiaj, aka je koeficijent trenja u leiaju
J.l = 0,5, a dimeuzije a = 200mm, b = 400mm?
Slika uz 7..a.datak 10.14.
Zadatak 10.15.
Rjesenje

Dvije mase m! """ 20 kg, m2 = 30 kg vezane su stapom zancmarive tezine. Kolika
sila trcba da djeluje na masu mz pod uglom a = 30
0
da bi pramijenila obje mase? Ugao
konusa trenja kod prve mase Po = 15
0
, Po = 30
0
.
1 2
285
Stika uz zadatak: lO.IS.
Zadatak 10.16.
RjeScnjc
F7328N
Masam! 0:." 30kg lezi na masi m2 = 20kg. Masam! pricYrScenaje konopcem u tach
A kao sto je prikazano na slici. Masa m2 lezi na podiozi koja je nagnuta pod uglom
a = 20°. Kolika treba da djeluje sila na masu m2 Fda bi se masa m2pomjerila u pravcu
sile? Koeficijent trenja izmedu dodimih pOvrSina je ~ = 0,2.
Rjesenje
Slika uz zadalak 10.!6.
Zadalak 10.17.
Aksijalni ldaj preenika D
j
= 50 mm i d
1
= 30 mm optereeuje a1clijalna sila
F = 500 N. Odrediti koji je moment poseban za okretanje ako je koeficijent trenja
~ 7 0,3.
286
Rjesenje:
M
7
25.5 Nm
Slikauzzadatal:; 10.17.
Zadalak 10.18.
Koini ~ e ~ e n . prebacen je preko nepomicnog diska koji je od celika. 0 jedan kraj
remena obJcsen JC teret F
J
= 900 N. Na drugi kraj remena djeluje sila F2 pod uglom
od ?Oo. Ako je k?eficijent trenja izmedu kOZnog remena i celicnog diska ).l = 0,28, koli-
ka JC potrebna s11a F2 cia bi se teret podizao prema gore?
Sitka uz zadatak 10.18.
Zadalak 10.19.
Rjcienje
F
2
7
4JON·
Kolika mora da bude masa mA da bi sistem prikazan na stici ostao u mini?
Koeficijent trenja na svim dodimimpovrsinamaje ,li"'· 0,25. Mase su spojene uietom
Masams= IOOkg.
287
90"
Slikauzzadamk 10.19.
Zadatak 10.20.
Rjdenje
m,
Moment okretanja dobosaje M = 50 Nm a koeficijeut trenja izmedu dobosa i trake
je JJ. = 0,3. Odrediti kojom siiom F treba djelovati na rucicu cia dode do zakocenja.
Rjdenje
a) 53,6 N.
150
SEka uz zadatak 10.20.
288
Zadatak 10.21.
Sa skiciranom kocnicom vrSi se zakocenje jednog motord ciji je braj okretaja
n = 400miu-
1
i snage lkW Dimenzije date na skici su: it = 120mm, 12 = 270mm,
13 75Omm, d 380mm, koeficijent trenja fl 0,5.
Patrcbuo je odrediti:
a) moment zakocenja,
b) siiu trenja,
c) nonnalnu situ na kocnu oblogu,
d) reakciju u zglobu A.
RjeSl.'Ilje
a) Mfl 23,88 Nm
b) Ffl 125,7 N
c) Fn 251,3 N
d) FA 240,5 N
Stika uz zadatak 10.2l.
Zadatak 10.22.
Na skici je prikazana kocnica sa trakom dimenzija 'I = lOOmm, II = lOOmm,
I = 450nu11 i d = 300mm. Koeficijent trenja je J.1 = 0,25. Moment okretanja na
koCionom dobosu je 70Nm. Obuhvatni ugao a = 270°"
Potrebno je odrediti:
a) silu trcnja,
b) sila u traci FI i F
2
,
c) silu Fda bi se ostvarilo zakocenje i
d) reakciju oslonca D.
d
Slika uz zadatak 10.22.
RjeScnje
a) F" 466,7 N.
b)F,

d) FD 883,4 N
289
Zadatak 10.23.
Kocnica prikazana na sliei vrSi kOCeoje silom F = 100 N Koeficijent trenja izmedu
trake i koCionog dobosajc = 0,18.
Potrebno jc odrediti:
a) sile u traci izmedu FI i F2 ,
b) situ trenja i moment trenja,
c) reakciju U osloncuA,
d) kolikom bi silom F moraE djelovati aka bi moment okretanja dobosa iznosio
70 Nm da bi ostvarili zakocenja.
200
90
350
Slika uz zadatak: 10.23.
Zadalak 10.24.

RjeSenje
a)Fl 2215 N, F, ll27 N
1088N M" 108,8 Nm

d) 64,36N
Jedan valjak (te:line G i poluprecnika r) oslanja se na hrapavu podlogu u tacki A i
hrapavi vertikaini zid u tacki B. Koeficijent trerYa izmedu valjka i dodimih povciina je
0 uie kaje je prebaceno preko nepomicnog kotura C gdje je koeficijent trenja
izmedu uieta i katum m objesen je teret te±ine G
2
_ Koja mora biti veliCina tereta G
z
da bi vatjak mirovao?
Rjesenje
G
2
Siika uz zadatak 10.24.
290
Zadalak 10.25.
Valjak precnika d 500m vuCe se po podlozi tako da je krak trenja kotrljanja
J 5,4cm silom F 500 N pod uglom u 30°.
Potrebno je odrediti:
a) tezinu G valjka,
b) koliki je preenik valjka aka bi njegova tezina iznosila G"" 3 kN?
'(
RjeScnjc

b) d 2r 686mm.
Slika uz zadatak 10.25.
29l
--------"-_-"--.._--_ ..
sUa 11 11
L __ __ U U
1LL PROSTORNE KOMPO"''ENTE SILA

Pretpostavimo da imamo jednu silu F koja djeluje u prostoru. Usvojimo u tacki 0
gdje djeluje sila prostorni koordinatni (slika ILL). Da bi smo odredili
prOS!?lllC komponente sile iii projekcije sileF na koordinatne ase, prvo projcktuierno
siiuF na osu Oz Fz i ravan xv Fx-iJ)y-Fy.
Usvoj Uno slijedece uglove:

UL izmedu pozitivne ose Ox i sile E,
132 POZ1U'11e osc ih! i Sl.le_f
yL izmedu pozitivne ose Oz i sileF

a.
y
b.
Siika 11.1. Projekciie sUa F 11lI ose koordinatnog sistema Oxyz

F
keuq:xmClltc sile edr&£aQ sile oF fl:a ase koordittabtog sistema su:

(ILl.)
-Fi =Fcosy
-------.._-
Na osnoVli slike 11-. L i Pitagorinog pOllcka imamo da je
f!. Fx' + Fjl + Fz2 , (1 L2.)
odnosno
E:,,'c.f::..GOS2 a + Emsl .. y
F' . .lSQs'.a.±.oo,s4l..:!'..cos'.y) (11.3.)
.- .
293
Na osnovu jednacine (11. L) mazerno napisati
Fz -
--=--=--=F.
-
(11.4.)
Na osnovu pravouglih trouglova prikazanih na slici 11.1. b) dobijemo daje:


cosp =2'. .
I
z
COSY=-
I
'-------"
(11.5.)
PrimjenjujuCijednaeiue (1l.D-· 1.4. slijedi cia je:
_u __ ----·---,_ -"------- [2 = x2 + + z2 ,
odnosno ____ _
Fx Fy Fz F

(11.6.)
11.2. P ORNOG SISTEMA SlLA
SlLE DJELUJU U JEDNOJ
Pretpostavimo da imamo jedno kruto tijelo, koje u tacki A napada prostomi sistem
siia (slika 11.2.).
294
Slika 11.2. Odreaivanje rezultante
prostomog sistema sila
Pretpostavimo da Sll nam pomati smjerovi
svake sile:

Yl "h Yn
(11.7.)
-lzyrsimo Ii prqjekciju svake sile na ose..koor-
dinatnog sistema Oxyz i saberemo sve ro'ekci'e
ase .x, y, z
(11.8.)
Vode6i ra6Ula 0 jednacinarna (11. L) projekcijc rezultante postajU:
.. ----- . ./
F_=LFjcosu
i

Intenzitet rezultante:

Smjerovi rezultantc:

,
F =2: F,cosp,


(11.9.)
(11.1 0.)
NA OS! KOORDlNATNOG SISTEMA
.---- -4 .---'" -
Analiticki se izraz momenta sile F s obzirom na OS1 odreduju
na slijedeCi naCin:
f"// ;
, ·;--r .. 7····.·· i
. .. I
'cPAF : II
M l : 1\
1.. "T :.!/
F,
S\ika 11.1. Rastavijanje sile koja djeluje II prostoru!lll
komp(}nente za izracunavanje momenta
y
Moment s obzirom na osu z prema sliei 11.3. ce biti:
Kakoje
bitce
--} -4 -7-4
!VI; = lfox;-' = MD_ +Al{;.

... =y.F,}
M t. =-.!f.y
(11.12.)
(11.13.)
(1 Ll4.)
295
Na isti naCin dobit cerno:
M: =Mx -zFy (IUS.)
---------------,.- -
(IU6.)
. ->
Prethodne jednaeine pretstavljaju analiti6ke izraze za momente sile F 5 obzirom na
koordinatne OSe. --t
Moment sile F S obzirom na osi koordinatnqg sistema izraziti kao vek-
--7
torski produkt radius vektora napadne taeke r i vektora sile F.
-> k
----)0, -')- -.---)0 j
M= rxF:.:=- x y z
F;c Fy F
z
----)0
r=
-,. ---.-J> ---.-J> -+
___ !:= ___
(1l.l7.)
-+ -0» -+ -+
(yF, - zFy) i + (zF. -xF,)j + (xF, - F, y) k
.1\ 1\ 1\
Mr My M
z
-+-.---)o---.-J>--t

Ukoliko djeluje na tijelo u prostoru, te ako zuamo njihove na
ose i poloiaj ta6aka, tada je analitieki izraz statiekog momenta rezultante
(IU8.)
11.4. REDUKCIJA
-----------------
lzueavanJe skupa sila koje djeluju na neko kmto tijelo (slika 11.4.) mogul:e
jenom principa redukcije sileo Izvrsimo redukciju u tacku 0 svake siIeF
j
,F
2
..• t: koje
djeluju u tackama A I , A2 ... An .
296
stika llA. Kro.to lije/v opter-eCetW proizvvljnim prostornim sistemam sUa
Slika 11.5. Geametrija prostorne redl/kcije sile 1/ taClcu 0 Kr.wrriinamQg sistem Oxyz
.•
Na siici 11.5. prikazana je redukcija proizvoljne site Fi S obzirom na taeku 0, gdje
. 4
se pnmjenilo pravilo 0 paralelnom pornaku site. Paralelnim prenosenjem sile F
j
iz
. . ->
taeke Ai u tacku 0 dobth smo paralelno prenesenu silu F
j
U tacku 0 i spreg sila Ciji je
moment:
(l119.)
h
gdje je
-.---)0 ,
E,'Lsi" L Ct. F) (11.20.)
·h.
297
Kada izvrsUno redukciju svih sila ,is ". Fn U tacku 0, dobivamo:
a) skup sila u tacla: 0 cija je rezultanta jednaka vektorskom zbiru komponenata
-, "
Fj ,F1 .. ·l'n·
FR = F; +.F2 + ... + F" ..\
(lUL)
F,
i""l
b) sirup spregova sileM;.paje suma svm spregova sila M1 ,M
2
. . Mnjednaka
.....". .....,. ---)0 ---)0
M=M, +Af
2
+."M
n
--)0 11 ---Jo n ---)0
L. L. (rxF,). (11.22.)
<-1 1=1
x
Slika 11.6. Redu.kcJja prostornog sistema sUa na warn 0
Mozerno zakljuCiti da je prostorni sistem sila, koji djeluje na kruto tijelo u
razliCitim tackama, ekvivalentan sill koja djeluje u jeduoj taeld i spregu sila kojem
velicina zavisi od izbora tacke redukcije.
Kruta tijela vczana su osloncima, koji posreduju prenosenje sila na druga tijela ili
ostate dijelove konstrukcije. Prilikom analize ravnote:ze krutih tijela U osloncima
postavljamo reakcije veze koje moraju biti takve da sa zadanim vanjskim silama mora-
ju Ciniti ravnoteZu. Detaiji 0 oslanjanju nosaca dati su u poglavlju 6.1. a ovdje cerno
dati tabelu oslanjanja i veza U okvimim nosacima.
298
OBLICI OSLONCA
sila Broj
1 momellata nepolllatih
5.
4 4
6.

Slika 11.7. Oblici oslonca U o!r:vin·ma nosaca
299
nastavakslike 11.7.
OBLICIOSLONCA
------------.-,----,----,
Djelovanje sila Broj
i momeuata nepomatih
6 6
Da bi proucili analiticke ll'ilove da imamo jedno kruto
tijelo (slika 11.8.) na koje djetuje sistem sila F I , F 2 ' ... F rl i neka su nam poznati
polo:i.aji napadnih. tacaka i srnjerovi svake site
Fi{;:, ,F"{;:
11 12 Yn
S!ik.a 11.8. Opei sIuCaj dje{Qvonja sila u prostoru na neko tijelo
300
IzvrSimo Ii redukciju svih sila S obzirom na taCku 0, tada Ce biti:

a) Glavni vektor silaF
R
:
" "
Fix + F2x + ... + Fnx = IF, cos a, ::;: IF
x
' ;::::F
Rx
,
1",1 j""l
" "
Fly + F2y + ... + Fny ::::: LF
f
COsj3i ;;;::: "LFYi = FRy,
[=:1 i""l
" n
I'lz + F2z: + ... +Fm = IFf cos 1/ "'"' I.Fzi = F
Rr
i==!
Intenzitet glavnog vektora
odnosno
F F2 +F' +F'
,j---"-
R R Rx Ry Rz,
FR;r; = FR .cosaR ,}
FRy =FR 'cosP
R
,
FRz =F
R
'COSYR'
Pravac glavnog vektora bit ee odreden jednacinama:

b) RezultirajuCl moment sprega silaM:
M" +M2x + ... + Mnx 'tMix =M
x
,1
j",l
M
jy
+M2y + .. 'tMiy
J. 1=1
"
MIl: +M2z + .. +Mm = I>"W
iz
=Mr
fool
Intenzitet rezultirajuteg momenta sprega sila
IMI ,jMi, +Mk
y
+Ml,
(11.24)
(1125.)
(11.27.)
(1 US.)
(11.29.)
a pravac rezulfuajueeg momenta sprega sila odredenje slijedecim jednaeinama:
(11.30.)
30'
x
F,
Slika 11.9. Pojednostavljeni oblik djelovanja saa u prostoru
fUlkon redukcije si/a u loeK:u 0
Na osnovujednacina (11.24.) i (11.28.) IDOl?:emg zakY'l1ci!:i Sa Ge potreban.i dovo-
Ijan uslov biti da tijelo na koje djeluje sistem sila bude u ravnotezi da je:

-=\
(11.3L)
U skladu s jednaCinama (11.24.) i (11.28,) gdje Sli rastavljene site i momenti u
takozvanc komponente jednaCine, slijede i dovoljni i potrebni uslovi ravnoteze krutog
tijela U obliku slijedeeih skalamih jednaCina:

(11.32.)
F& 0 M
z
,
ednaCine (11.32. 0 erno koristiti za odr e oznatih sila kruto
opt ecenog prostornim sistemorn e a.
B . fie zna lema ko'c mozerna izracunati "c $est skladno s br "em "ed-
naQibi koje mqTemo postayiti. \liGirru3 eftjt;lcr5aqre-Li' sprijeeena
i rotacija tri
----1?fetPostavimo da na kruto tijelo djeluje sistem sila koje su paralelne jednoj od osa
koordinatnog sistema, npr. Oz osi (ovaj primjer se cesto pojavljuje u inZenjerskoj prak-
si). Za ravnotew takvog sistema potrebno je i dovoljno da suma projekcija svih sila na
osu paratelnu sa silama i suma momenta sila na druge dvije ose budu jednake nuli.
302
n

i""l
n
I;Fri 0
{=1

;=1
(11.33.)
Smjemice za rjesavanje zadatka iz statike prostomih sistema
Plan Ijesavanja
Oslobadanje od veza
Nacrtati reakcije veza
1
Postaviti uslove ravnoteze
Racunska kontrola dOb. ivenih I
rezultata
303
Rijesenl zadaci iz poglavlja 11
Zadatak 11.1.
.
Na stap u tacki B djeluje vertikalna sila F. Stap je oslonjen na pod u tacki A i u
ravnotezi odrtava se POffioeU dva uzeta kao sto je prikazano na slici. Odrediti sile u
uiadima i silu kojom stap pritisce podlogu ako je:
a 3m, 5m, 10kN.
Slika uz zadatak H.l.
Rjelenjc:
Cosinusi smjera sile S, (3, 5,-4)
x
--4
cosy, =
,,50
3
Za silu S2 koordinate napadne tacke (x = --6, Y = 5, z =-4)
0,424264
cos a, 0,68376, cos 0,5698, cos 1, -0,45584.
i zasilu u stapuFs O,y
cos Us = 0, cos Pf=O, cosYF= L
izasiluF cosaF=O cos!>F=O cosYF:=l
lednacine ravnoteie:
L:F6;=O: Sl cosal +S2 COS a2=O,

L Fa 0: S, cos y, + S, cos 12 + 0,
Rjesavanjem gomjih jednacina dobijamo vrijednost sila
304
Zadatak 11.2.
S,
F

cosal "
-COSY2
cosa
l
cos 0.2
S,
cos a.!
Fs =-SI cos!>! -S2cosf)2'
F, =-12,5kN.
K vadratna plata tejine G = 10 kN oslonjena je na rest stapova Na kvadratnu ploeu
djeluje vertikalna sila F. za podatke F = 30 kN, a = 1m, h = 3m odrediti sile u stapovima
Slika liZ zadatak Il.2.
RjeSenje:
Cosinusi smjerova dati su tabelarn.o za sve sileo
s, s, s, s, s, s, G F
---
cos "i
,
-'-
___ 3_
--'-
, ,
0 0
{ii {f9 {f9
m
-{f9
{ii
cos
....1 .._ _3_ 3 _3_ _3_ 3 , ,
{ii {f9 {f9
m
{f9
ill
cos r ..
--'-
_3_

,
3
,
0 0
m
{f9 {f9
ill
{f9
--:tli-
L..-...-
Tablica cosinusa smjerova zadatka 11.2.
305
Jednaeine ravnoteZe:
3 3 3 3 3 3
12M --as --as
x . 'Jlt 2 J19 ' .Jl9 Jlt .Jl9 Jlt
Sile u stapoviroa dobivamo IjeSavanjem gornjih jednacina:
306
Jlt
S,
6
.Jl9
S2
12
S,
Jlt
S4
6
S,
S, F Jlt 16,58kN.
6
Zadatak 11.3.
U taeki K sistema cd IIi stapa objeSen je teret tetine G. Za dimenzije prema slici
odrediti sile u stapovima.
Stika uz zadatak 11.3.
RjeSenje
Cosmusi smjcrova sila Sl ,S2 i S3 prikaz.ani su u tabeli.
s, s, S, G
.- .
cos ct;
,
_1_ 3
0
fl
{6 {6
cosj3" 0
2 2
0
{6
-{6
cosy;
__ I_
I ._1
-,
fl {6 {6
Tabhca cosmusasmjerova zadatka 11.3.
Jednaerne ravnoteze:
Stika uz tje§enje z.adatka 11.3.
Rjesenjem gornjih jednacina dolazimo do vrijednosti sila u stapovima:
SI
16
S2
2 '
16
S3 G.
2
307
Zadatak 11.4.
?teka kotura K prebaceno je we Ciji je jedan kraj vezan za zid a 0 drugi je olieScn
teret G. Kotur je pricvrSCeo sa tri stapa. Ako je pomat teret G odrediti sHe u stapovima.
Slika uz zadatak 11.4.
Rjdenje:
G'=G"
Stika Ul rjdlenje zadatka 11.4.
Cosinusi smjerova sila SI ' S2 i S3 ' G' iC"prikazani su tabelamo.
"
S, S, S, G' G"
_1 _
__ 1_
0 0
3
eOliu,
,flo ,flo
-,
cos
3
__ 3_
2
0 0
-,flo
,flo
--:j5
cos "(, 0 0
1
.. \ 4
-rs
-,
Tablica cosinusa smjerov3 zadatka ltA.
308
Postavimo ravnotcme jednacine
SI I 3
____ S,
-J1O -J1O 5 '
332
--s ---S2
-J1O \ -J1O .J5 '
I 9
---S3 .
.J5 5
RjeSavanjem gomjih jednaeina odredujemo vrijednosti sila u stapovima:
Zadatak 11.5,
S 9-J1O G
\ 10 '
S, 3-J1O G,
10
S3 9.J5 G.
5
Sa tri stapa pricvci6enje jedan disk polupreenika r kojeg optere6uje sila Ciji
je moment Mo . Potrebno je izraeunati sile u stapovima.
Stika uz zadatak u.s.
RjeSenje
Stika uz analiticlm rje§enje zadatka 1 L5.
309
Zadatak 11.6.
sin600=:l:, h=r sin600= .../3 r
h= fi r
2
r 2
Mo 2Mo
S\ =--=- r::-'
h ,3r
Ploca bez tezine opterecena je silom F, a u ravnote:Zllom poloZaju odrZava se
pomocu 6 stapova. Ako je poznata sila F, odrediti sile u stapovima.
Stika uz zadatak 1l.6.
RjeSenje
Uslovi ravnoteze u vektorskom obliku:
Slika uz Ijeiicnje zadatka 11.6.
310

S\ +S2 +S, +5
4
+S5 +S6 +F = 0
n --+ --+ --t -}
L rjxSj+rFxF=O
Fl
Cosmusi smjerova sila S! , S2 i S3 ' S4 ,SS ' S6 i F prikazani su tabelarno.
s, s, s, s, S, S,
cos U; 0 0 0
2
0
+ rs
cos 0 0 0 0
_2_
2
rs
,
I
cos y, -\ --I -\
-rs
\ \
-rs
-,
Tablica cosinusa smjetova zadatka 11.6.
Iednacine ravnotete:
2 2
2: Fx=O: r;: +S4 +-S6 +F=O,
,5 3
2:F =0: =0,
Y -J5 3
2:M, = 0: 3aS, = 0,
4
2:M,=O: -J5aS
s
-2aF=O.
RjeSenjern jednacina dolazimo do sila u stapovima:
-J5
S5 =-F,
2
F
\
0
0
3ll
Zadatak 11.7.
Trougaona ploe3 tezine G odr1.ava se u ravnoteinom poloZaju pomocu sest stapo-
va. Izra6unati sile u stapovima.
RjeSenje:
Komponente sile S6
JednaCina ravnoteze
312
Stika uz zadatak 11.7.
S1tb. uz tjdenje zadatka 1 L 7.
2.: M,:A) ~ 0: 3aS3 ~ 0,
2.: Nf;) ~ 0: 6aS" - ZaG ~ 0,
2.: M:) ~ 0: - 3aS
4
+aG ~ O ,
2.: M, ~ 0: - 3aS, - 6aS6x ~ 0,
2.: M:) ~ 0: - 6aS, - 6aS
4
+ 4aG ~ 0,
2.: M:) ~ 0: - 6aS, - 3aS
6
~ 0.
Sile u stapovima dabit cerna iz gomjih jednacina:
.J6 1 Z 1 1
S3 ~ O , S6 =-G, S4 =-G, S, =-G, S, =-G, S, ~ - G .
3 3 3 3 3
Zadatak 11.8.
Homogena placa teiine G
1
pricvrScena je pomoeu sest stapova. Kolikc su sile u
stapovima aka se na ptoeu postavi teret teiine G
2
.
Stika uz zadatak 1 1.8.
RjeSenje:
SlikauzrjeSenjezadatka 11.8.
Na osnovu geometrije zakljucujemo da je:
Jednacina ravnotezc Ce biti:
2:
2:


+ S4y = 0,
12aS" + 12aS" +6aG, + 9aG, 0,
2: M, 0: -12aS" + 12aS,,- 8aS
4y
0,
2: My 0: -8aS" - 8aS. - 4aG, - 6aG, 0,
2: MP) 0: 8aS" + 8aS, + 4aG, + 2aG, O.
Rjesenjem gornjih jednaCina dobivamo:
Sile u stapovima zavise od odnosa teZina G
1
i G
2

Na primjer:
za G
z
< 2G
1
stap 5 je optereecn na pritisak
G
2
> 2G
1
stap 5 je optereeell na istezanje.
Zadatak Il.9.
Vratilo AS prenosi moment torzije od 100 Nm. Oba zupeanika su sa Zflk-osenim
zubima p = 15°. Ugao dodirnice je 0. = 20°. Aka su poznate velicinc a = 30m,
d, = O,04m, d, = 0,05m odrediti reakcije u leZajevima A i E.
3,4
Rjcicnje
Posta se radi 0 zupcanicima sa zakosenim
zupcima, raspored sila je dat na slijedeCoj slici
Slikauzzadatak 11.9.
- F
Fu -::::::-"-,

, tga
r"',. =Fu ·tga.=fu---'
cosp
Stika flIliporeda sila Da zupeaniku sa kosim zupcima Fa = F" - tgp.
Moment torzije
F"
Slika Il.Z analiru silana YratiiuAB U2 zadatak 11.9.
d, d, 2M,
M, '-2 =F,y '-, F,
2 Z d
z
'
2M,
Fi y ::;;---::::::SkN, f'ty -:::::: F
j
-casa·casp.
d,
315
F,y 5
F, - 2 ° 1 ° 5,5086kN,
cosa-cosp cos 0 ,cos 5
Fix'" F, . cos a· sin p ~ 5,5086· cos 20°· sin 15° ~ 1,3397 kN,
F
2z
=F
z
-cosu-cosl),
F F
2
, 4 4,40687 kN,
2 cosa-cosp cos200.cos150
Fly::::: F2 . cos a = 4,40687· sin 20°:;;::; 1,507 kN,
F
2x
=F
2
·cosu·sinp=4,40687 -cos20°·sin15°=I,0718kN.
Kada su poznate projekcije sila F, i F2 postavirno jednacine ravnote1.e:
316
L Fx =0: FAx + Fix - F
2x
:::::0,
Fly' a + F
2x
. ~ 2 - F
2y
. 2,5a + F By • 3,Sa = 0,
d
,
F
- F\z . a - F
lx
"- + F
2z
• 2,5a - Bz ·3,Sa =0.
2
RjeSenjern gomjih jednacina dobivamo reakcije u osloncima:
F By ~ (-FlY' a - F,x d; + F2y . 2,5a J 3,5a'
F By ~ (- 5 . 0,03 - 1,0718· 0'2°5 - 1,507 . 2,5 . 0,03). 1 ,
3,5·0,03
F
By
~ -0,6073 kN,
FAx =F,x -Fix =1,0718-1,3397=-0,2679kN,
FAy = -F,y + F,y + F
By
= -5 + 1,507 + 0,6073 = ··2,8856 kN,'
FAx ~ F
"
- F" + FBx = 1,884 - 4 + 2,06367 = -0,05233 kN.
Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 11
Zadatak 11,10.
Tijdo koje ima oblik sestostrane prizme oslonjeno je 11 tacki A pomocu sfericnog
zgloba, a u tacki B pomocu cilindricnog lefaja. Pomoeu nerastezljivog meta CE
odriava horizontalni polotaj ravnote±e. Preko kotura 7.anemanvih dimenzija u tacki D
prebacena je nerastegljivo tiZc koje je uCvrSceno u t:'lcki L, na Cijem kraju visi teret
tdine Q. U tach K prizme djeluje vertikalna sila F. U nagnutoj strani prizme djeluje
moment M koji je okomit na datu ravan i ima smijer kako je dato na she!.
Odrediti reakeije u taekama A i B te silu u uzetu CE, ako su pomate slijedece vr1-
jednosti: Q ~ 500 [N]; M ~ 1000 [Nm]; a ~ 80 [ern]; b ~ 40 [ern]; c ~ d ~ 20 [ern];
a ~ ~ ~ 30°i Y ~ 8 ~ 60°.
Stika uz zadatak Il.IO.
Rjdenje
Ako u tacki A stemog zgloba
smjestimo ishodiste koordinatnog sis-
tema O.qz imat cemo da je reakcija u
tackiA:
- } ~ - 4 _ "
FA=XA+YAz+ZA
a reakcija eilindricnog zgloba B:
-> -> ->
FB=YB+ZB'
Slib liZ rjdenje zadatka 11.10.
J 17
-,
ProjckcUa sile S na koordinatne ose
S,
Sy ,=",-Sxy ·cosf3=-Scosy cosp=-O,433S
S,
--t
Sile u tacki D zamijenimo rezultatom FR = Q +F; te nadimo njene projekcije na ose
koordinatnog sistema Oz:vz.

(F
R
) Y Q. sin Ii 500· 0,866 433 N
(FR)z -Q - Qcosli + coso) -750 N.
Koordinate tacaka B, C, KiD su:
Xs =a+d, Ys "",b,
Xc =0, Yc =b,
xK=a, Yx=O,
a
XD =2' YD =b,
Moment sila za ese su:
ZB =h-c
ze =h
zK =h
-)" ---? ----7
Mx(FA) M,(F
A
) =0

M,(F
B
)=6Z
B
-(h-c)YB =0,4ZB -·D,69YB

M
y
(FB)=-X8 ,zB =-(a+d)zB =-ZB
-)
M,(FB)=xB 'YB =(a+d)YB =YB
->
M,(S)= 6 ·sin y' S +h· Scosy· cosp=(6siny +h cosycosP)S
->
M yeS) Z,S, = h· S· cosy· sinp 0,22S
-,
=-6Scosy sinp=-O,lS
->
Mx(F)=M,(F)=O
->
M,(F) = -F· a
->
M, (fiR) = -6Q(1 + coso) - (h - c)Qsinli = -[6 (1 + coso) + (h - c)sin oJQ = -600
-> a
M y(F
R
) = x[) (FE), 2'Q(1 + cos8) = 300
-> a

318
Provjerite momente M na ase koordinatnog sistema Oxyz.
Mx=O
My =M· cosu = 866
M,=-Msinet=-500.
Postavimo mjete ravnoteie za posmatrano tijelo:
x
A
+O,25S=0
YA + Yo - 0,433 S + 433 = 0
ZA + Z8 + 0,866 S + 400 - 750 = 0
0,428-0,69 YB +0,73 S- 600 = 0
-zo +0,22 S -320 + 300 + 866 = 0
Yo- 0,1 S + 173,2 = 0
ZB = 0,22 S+ 846
Yo = 0,1 S + 326,8.
Nakao jednacina dobijamo da je:
S= 652N zB = 989 N
xA=-J63 N YA =-542,684N
Zadatak 11.11.
Slika uz zadatak 1 L D.
YB = 392 N
zA=-1203,632 N
Masivna homogena ploca,
una oblik paralelo-
pipeda tezine G, moze se obrtati
u krug oko vertikalne ose AB.
Na ploci u tacki D vezano je uie,
prebaceno preko nepomicnog
kotura i na slobodnom kraju

liZeta visi teret Q . U tacki
E djeluje sila F paralelna ivici
ploce b. Sistem se odrZava u
ravnotezi pomocu diska, u cijj
ravni djeluje moment sprega M,
a takoder i reak.cije, u sfemom A
i cilindricnom B, osIoncu.
Dimenzije su date na slici.
319
f .. '
I
RjeSenje
LXi=XA+XS-Q=O
YA+ YB+
LZi= ZA -G=O
b
l:M,:=-yB· h-F(c+ d)-G· -
2
a
xB h ·C· 2" -Q.
-F· a+ Q.
RjeSavanjem prethodnih jednaCina dobivamo da je:
xB "'±(%C+d
Q
)

YB +d) F +%c]
x Q --"--c
A h 2h
YA =(C:-"'-l)F+:h G
ZA =0.
Zadatak 11.12.
Za zadani prostorni sis tern sila koje djeluju u jednoj tacki A odrediti intenzitet,
pravac i smjer rezuitante sila.
"y
,
320
,g
S,Om N
Stika uz zadatak I \.i2.
Rjesenje
FR = 8,22 kN
U
R
"'" 88,2°
P
R
36,8",
YR 126,9".
Zadatak 11.13.
Stub visine h = 8m u ravnoteii odriavaju tri uieta. Silc u uiadima su poznate
5\ = 4 kN, S2 = 5,5 kN, S3 = 3 kN. Odrediti komponente rezuitante u vertikalnom
pravcu i okomitom na stub.
5,OOm
5,00m
Zadatak 11.14.
8,00m
Slika uz zadatak 1 LB.
Rjesenje
F aksi 9,38 KN
Foknm = 2,33 kN.
Na shei je dat jedan reduktor sa vise pogona. Poznat je intenzitet, pravac i smjer
momenta koji opterecuje reduktor. Potrebno je pronaCi intenzitet, pravac i smjer rezul-
tirajuceg momenta.
M, 0,5 kNm, M2 3,0 kNm, M3 4,0 kNm, M4 1,6 kNm,
P 30" (u ravni x·· y)
Rjesenje
MR =fM; + M; +M; =5,587 kNm
u
M
=30,8°
PM
YM
stika liZ zadatak 11. 12
321
Zadatak 11.15.
Jedan konstruktivni dio u konstrukcijije optereecn sa silama FI = 6 kN, F2 = 8 kN,
F3 = 2 kN. Ako su poznate dimcnzije a = 200mm, b = 250mm, c = lSOmm, i3 = 30°,
odrediti:
a) rezultirajuci moment od Mx i My ,
b) moment M
z
·
a
b
Slika uz zadatak 1 L 13.
Zadatak 11.16.
Rjcicnjc
M Rxy 2,238 kNm
a." 47,9
0
M, - 0,710 kNm.
Tri stapa opterecuje F = 10 kN koja len u ravni x - y. Potrcbno je odrediti sile u
stapovima 1,2 i 3.
Stika uz z;a.dalak 1 U4.
322
RjeScnje
SI 10,18 kN

S, 12,25 kN.
Zadatak 11.17.
Tri stapa optereeuje vertikalna sila F = 10 kN. Odrediti site U stapovima.
Slikauzzadatak ILlS.
Zadatak 11.18.
Rjcicnje
SI kN
52 3,5 kN
S3 kN
Za stapove optereecne prema slid odrediti site u stapovima F G = 20 kN.
1m
Slikauzzadatak 11.16.
Zadatak 11.19.
1m
Rje.scnje
SI S, 12,65 kN
S3 20,785 kN.
Horizontalni Dosae zglobno vezan u tacki C za vertikalni zid odrlava se u
ravnotcmom polotaju pomoeu stapova 1 i 2. a ko je F = 6,0 kN, odrediti rcakeiju u
osloneu C i site u stapovirna 1 i 2.
Slika uz zadatak 11.17.
RjcScnje
SI 8,31 kN
S2 7,51 kN



323
Zadatak 11.20.
Nosac AB opterecen u taeki C silom F = 450 kN odrZava se u ravnotezl POffioeu
dva uicta 1 i 2. Odrediti reakciju u zgtobu A i sHe u uiadima.
;o------j:1B
F
Slika m zadatak Il.1 S.
Zadatak 11.21.
RjeSenje
S, leN
386 leN
FA::=; =. 286 kN.
Vratilo AS optereeenoje zupCanicirnakao $to jeprikazano naslici, silamaF
t
= 8,0 kN,
F, 3,0 leN, F, 2,0 kN, F4 4,0 leN. Odrediti silu 1', i reakcije u A - radijalno-aksi-
jalnom lefaju i B - radijalnom leZaju.
Slikauzzadatak 11.l9.
324
Rjesenje
l' 1,29 kN
FAy 3,43 kN

1,29 kN
F
B
, 0,22 kN
Zadatak 11.22.
Vratilo AB prenosi moment torzije preko zupCanika 1 i 2 MI = 240 Nm. Odrediti
reakcije u lezistima A i' B.
A
x
60mm 80mm 40rum
y
RjeSenje
Sile U zupCanicima
Reakcije u os lonell
Zadatak 11.23.
Slika uz. zadatak 11.20.
kN
kN

PAx 2,9462 kN
FA, 3,6765 kN
FAy 2,7978 kN
Fa - 4 leN
1,5 kN
0,

FEy 0,8675 /eN
x
"
VratiloAB prenosi moment torzije M
J
= 160 Nm. Zupeanik 1 je sa kosimzupcima
nagiba = 10°, a zupCanik 2 sa pravim zubima. Ugao nagiba dodimice je a = 20°.
Ako su precruci zupcanika d
l
= 120mm, d
z
= 80mm, odrediti reakcijc u lezajevima.
Stika U'l7...adatak 11.21.
Rjescnje
1,62 kN
FAy 2,21 kN
F""
FBx kN
F
By
1,0 kN
F
Bz
= O.
m
Zadatak 11.24.
Vitie za podizanje tcreta oslonjeno je na dva lCZaja A i B i podize teret mase
m = 400kg. Poznate su dimenzije:
- preenik bubnjaD
s
= 300mm,
- rastojanje tcreta od oslona A Xm = 1,5,
- precnici zupcanika d
l
= l2Omm, d
2
= 540mm,
- ugao dodimice ex..= 20°.
Odrediti reakcije u leZistiffia A i B.
326
Rjdenje
1,74kN
FB 1,06 kN.
b.....".,La_ncan_ice __ :· ___ =1] (2
12.1. UVOD
.J.-;pd konstrukc" "c viseCi mostovi, visokonaponski kablov!
vaZan tip k-pnstmkcjonjh savitlijvo uZe. Pri konstruisanju ta I e
£aino ie ;wall sila t raSQ;9na
J
';yis-
nosti tih velicina b:i anaJizj savitJjiye uZadi u nekim pnmjerima teiina
.'-eta e anemariva prema opterecenju uZeta. MeGutiro" je vlastita tetina
uzeta ijedino opterecenje. Pril om . . jive uZadi nema nikak- .....
. ....
uZe ?iti Jereta, kontinuirano iii

. aptetc6eae silama kSati-RY1faFI6 fUSpc)[edenun po raspunu;
odgoY;:mlJl1c,
_
Qb!ik lanG2Rise 2:8:. isi od
- kada je uZe optereceno jednoliko kontinuirano duZ
i __ _
--lob,.) <J;omemrltlnCanica--- kada je uie optereeeno jednoliko kontinuirano
J1!kaJaneamce. _______ __ __
q(x)
Stika 12.1. Priknz opterecenja savitljtvog uieta
Ako savitljivo u1:c oslobodimo od veza, dodamo reakcije veza i posmatramo
ra\iuuretu, citfci"Ceffi@ ruLveZe
12.2. PARABOLICNA LANCANlCA
___ pro-
jekclitiuPL..Yist¢i.mll.sQ.

02 112
B
f
c
Sllka 12.2. Parahalicna loncanica
Isijecimo elementarni dio meta sirine ds i posmatrajmo ravnotem tog elementa.
y 4
F.,
F.
AJ
F_
i!

FH
PH
C
qx
Slika 12.3. Elemenrarni dio uie(a
Jednacine ravnoteze:
L: }
L:Fy...'=..L .. sin <p -. qx 0
Dijeljenjem gomje dvije jednaCine dobit cerno:
Sa slike l2.3. imamo daje tg 'l'
Izjednacavanjem jednacine (12.2.) i (12.3.) dobit cemo:
2y 'E'...
jednaCinu
328
X:"'·"--·fH
. ,
qx-

arabole s t 'emenom na tacki C
ugao <p iz jednacina
F;; Fh + (qx)',

(l2.1.)
(12.2.)
(12.3.)
(12A.)
(12.5.)
odnosno
Fu =JFJ +q
2
X
2
.
Pretpostavimo da je me i5te visine, granicm uslovi su:
1
x=z' Ymax = f·
Horizontalna sila je:
q/2


Sila u taeki A odnosno u tacki B gdje je uie pricvclceno:
odnosno
q2/4 [2
F --+q'-
" 64/' 4 '
/'
1+--·.

DuZinu uzeta izra6mat cemo na osnovu diferendjalnog odnosa:
+dy'
odnosno
Zamjenom obrasca (12.6.) u jednaeini (12.10) imamo:
1
, 64/"
1+ .x dx.
o /
(l2.6.)
(12.7.)
(12.8.)
(12.8.)
(12.9.)
(12.10.)
(12.l1.)
__ clan tako da dobi-
jemo duiinu lancaruce: -

6:{2
329
odnosno
(12.12.)
Ovaj red konvergira za sve vrijednosti if I 2) < 1 I 4. Za velicinu sIueajeva je f
mnogo manji od 1/4, pa Ce biti dovolina sarno prva tri dana reda da se postigne pri-
bliina vrijednost za L sa dovoljnom taenoseu.
12.3. OBICNA LANCANICA
Pretpostavimo da je uie optere6eno jednoliko kontinuirano dui cijelog luka
laneanicc. lsijecimo mali element uleta i posmatrajmo njegovu ravnoteZu.
y

II
• q'
.,
FH


x

FH
Stika 12.4. Element uieta s odgoyara;utim planQm sUa
lednaeme ravnotere elementa uieta (stika 12.4.)
LFx::;:;O I'u 'cosqJ-FH::;:;O
LFy F"
(12.13.)
Razlika izmoou ovog primjera i prethodnog je u tome sto vertikalna komponenta
Fuy uvijekjednaka tezini liZeta duiine S.
lzjednacina (12.13.) slijedi daje:
Posto je
to je
330
qs dy
(12.14.)
FH dx
Ff{ ::::: a = cos t parametar lancanice,
q
dy
S=Q-.
dx
(12.15.)
Deriviranjern prethodnog izraza imamo cia je:
d
2
y 1 ds
dx 2 dx
ds
2
=dx
2
+ctv
2
1 +(:r
Zadnja jednacioa pretstavlja diferencijalnu jednacinu obicne lancarllcc.
Uvedimo parametar:
dy
dx
dp Jl + p2
-::::--_ ..
dx a
Integracijom izraza dobijemo:
'"
dy
zax=Oslijedidaje -=p=O
dx
c=O
dy s

dx a'
Uvrstavanjem u gomju jednaciou dobit reruo:
odnosno
Kvadriranjem i sredivanjem gomjeg izraza dobit cerno:
'---;T--··"-·-"-----·
(12.17.)
(12.18.)
(12.19.)
331
(
2 2x r ( )2
1+ ;) =e-;; -2e-;; +
(h r
z,
'"
e a -1 e
G
S e a -ea
a C.
2e
a
x
dy
s=a-
dx
dy x

dx a
r
Integracijomjednacine (12.20.) imamo daje:
x
y=ach-+C
1
Q
2
(12.20.)
Integmcio[lu konstantu C
1
odredit Cerno iz uslova Yx." {} = a slijedi C
l
= 0, te je
jednacina lancanice:
x a - --
(
X r J
y=ach;=2 -ea +e a .
Siiu u u7..etu dobit cerna iz jednacine ravnoteie:
Fu =JFJ +q
2
s2 +5
2

Fu=q
F,
F,
(12.21.)
Rijderu zadaci iz poglavlja 12
Zadatak 12.l.
Za lancanicu prikazanu na slici i optcreeenje odrediti sile u uZadima AB, BC, CD i
ED.
E
1
12m
B
F1 4 kN
1,
15 kN

3m 2m
S lib uz zadatak 12.1.
Rjesenje
12kN
S!ika liZ IjeSellje zadatka 12.l.
Uvjeti ravnotdc za cijeli sistem su:
L = 0 - XA + XB = 0
L ME 0 .. YA . 18 + F, . 15 + F, . 10 + F) . 2 0

lOkN
332 333
Iz uvjeta ravnoteZe uieta AB imamo:
Zadatak 12.2.
15kN
b)
Slika uz rjclenje zadatka 12.1.
SCD FCD
0)
Uic pricvrSceno u tackarna A i B nosi most koji uZe kontinuirano opterecuje
qo Nlm. Naci maximalnu lm silu u metu te dliZimi lancanice L.
JJ4
Slib uz zadatak 12.2.
Rjesenje
Kako je q(x) % to imamo na osnovujednacine (12.4.) iz poglavlja 12.2. daje:
qo 2
y=--·-x.
2FM
Za vrijednosti x = lI2 y = h horizontalna sila
qo ./2
FM
4h 2
y==-x
12
Kako je Fu == F H· cos <p 7..3 0::;; <p::;; to je F za maxim.alnu vrijednost ugla <p.
2 umax
dyl _ _qo I_II
max-tgCPmax -- X x--/
2
dx FM
-1(qO .1)
<Pma)( = tg 2F M
COS CPmax
335
336
Iz ugla koji je prikazan na slici irnamo da je:
odnosno
Kako je elementarna duiina luka
duzinu u.zeta
Nakon integriranja
I

2
..
2
Uvcitavanjem izraza za FH te sredivanjem dobijamo:
L
! [ 1 (4h)\2 !. _1(4h)\j1
=- + - +-Sln
2 I 4h I
Zadatak 12.3.
Obicna lancanica opterecena jednoliko kontinuirano optereeenjem q = SNlm
prikazana je na slici. Odrediti maximalnu silu u uietu te duiinu lanCanice.
RjeSenje
Kako je:


Stika uz zadatak l2.3.
ds
1,
{
I'} ,
l+:FIQ q·ds)
to nakon integriranja imamo da je:
J ds
Znajuci da je:
337
dy
za C
J
tedobijamo
dx
Imamo dajc:
F
za y=O x = 0:::::> C
3
=_.-!:L.
q
Za tackuy h, 112
FIl[ (q./l]
h=-q cosh 2FH r
l
za q SNlm, h 6m I =20m imamo da je:
Zax= 10m
338
yJ;{COS{:H X)-l)
6=!; )-1]
y 9,16[cosh(O,109x )-1]
L 45,8
2 5
Sinhf-5_. 10] 12,lm
c 45,8
L = 24,2m.
Sila u uictu Fu = F Jcos q>
dY
I

dx max: 't'max: 45,8 •
Il'rnax = 52, q>0
F 45,8
l./max cos 52, <po
Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 12
Zadalak 12.4.
7S,9[N].
Za lancanicu prikazanu na slid potrebno je odrediti site u uZadima A C, CD i DB
te duiinu laneanice.
F,
3m 4m 3m
Slika uz zadatak lOA.
Zadatak 12,5,
Sm
Rjdenje

F
CD
=43,7 kN
F
AC
=74,7 kN
{= IS,7m
Za laneanicu opterecenu jednoliko kontinuirano q = 700 Nlm na rasponu 25m jav-
lja se sila u uZetu Fu max = 10 kN. Odrediti pregib ui.eta h.
25 m
A

• r"
Stika uz zadatak 10.5.
B

q=1oo Nlm
Rjescnje
h=Il,3rn
:139
" ______ • __"_J....c___
Zadatak 12.6.
Ute optere6cno jcdnoliko kontinuirano q = 5 Nlm du.zine 175m objdcno je 0 dva
stuba A i B rastojanja 150m. Stubovi su visine 50tlL Odreditl duiIDU d ad uleta do pod-
loge i horizontalnu silu F H'
A B
sOm
d
/.
150m .,
Stika U2; zadatak 10.6.
340
sOm
RjeSenje
lO,tim
384 N.
Princip mogucih (virtualnih) pomjeranja U
13.1. ELEMENTARNIRAD
...
Pod elemenlamim radom sileF na putu ds podrazumijevamo proizvod projekcije
sile na pravac puta i velicL."1.e puta
(13.1.)

d,
Stika 13.1. Elementarni rod sile
U vektorskom obliku cad je predstavljen skalarnim proizvodom sile F i pomaka dr.
Pretpostavimo da se napadna taeka site F pomakne za beskonaeno mati pomak J: iz-
vriienje rad
iii u analitickom obliku
-+---+-+-4-
d)+ d,J+ dJc
...


rad site F L--e biti izraien s lijedecom jednaCinom
(13.2.)
(13.3.)
dAi Fpx + F yiy + (F}T {dr}. (13.4.)
U jednacinu (13.2.) \ df!\ ds, a za <p < 90" dA > 0, za <p > 90" dA < O.
U gornjimjednaCinarna F
x
' F
y
' F
z
su projekcije sile na koordinatne osc ax, y, Z su
koordinate napadne tacke sileo
Ako tijelo vrSi rotaciono kretanje, onda je elementami rad sile koja djeluje na to
tijdo jednak proizvodu momenta tc sile za obrtnu osu i ugla rotacije
dAi M(r)' d'l' (D.S.)
341
Slika 13.2. Rad !life pri obrtnom kretanju
-,
PretpostavUno da napadna tacka siieF prede put od tacke N do iaCke M.
N
M
Stika 13.3. Roo sile 1IQ konacnom pomjeranju
. - .-.. .. ... ....
Pri kretanju napadne taeke sile rad se 1zra7-<lVa pomocu krivolinijskog integrala
AI J J (F,!1,+ F;ty+ FA)
NM NM

gdje je: F V - projekcija siIeF na pravac brzine (koja se poldapa sa tangentom).
Ako projekciju sile na tangentu izrazimo u fimkciji puta s i predstavimo zavisnost
graficki (slika 13.4.), onda je rad na pomjeranju od So do s] proporcionalan srafl£anoj
povrSini.
-

--+-----'-LJ--LJillLLl_LU-' ______
'1
,
Slib 134. Grafic7co izraeunavanje rada
342
-4 -* --)0
Ukoliko na kruto tijelo djeluje sistem silaF
j
, F2 ... Fn, rad svih sila kod beskonacno
malenog pomaka iznosi:
"
dAi (F,!1x + F;ty + F ,!1,) (13-6.)
13.2. PRINCIP VIRTUALNllI POMJERA,"IJA
Moguee iIi virtualno pomjeranje sistema (omacava se sa 8) naziva se svako ele-
mentamo pomjeranje sistema koje u datom momentu doptiStaju veze. Pomjeranje pri
kome sistem ne napuSta veze naziva se neoslobaitajuce, au suprotnom slueaju zove se
oslobailajuce. Veza koja ne dopuSta oslobadajuca pomjeranja naziva se zadriavajuca
iii dvostrana. AIm veza dopusta oslobadajuca pomjernnja naziva se nezadriavajui:a ili
jednostrana: Veza se naziva idealna ako je zbir radova njene reakcije pri svakom
mogucem pomjeranju jednak nuli, to jest virtualni rad reakcije idealne veze jednak je
nuli.
Da bi sistem sa idealnim zadriavajuCim vezama bio u ravnoteii, potrebno je i
dovoljno da zbir elementarnih radova svih sila kaje djeluju na sistem, pri svakom
mogucem pomjera,yu. bude jednak nuli:
"
--- - €
f;;;1
iii u analitickorn obliku:
(13.8)
Vrijedi i obmuto: ako je zamiSljeni rad svih vanjskih sita koje djeluju na jedan
mehanicki sistem jednak null, onda je on u ravnotezi.
Princip virtualnih radova jedan je od vrlo vaZnih principa, ne sarno u statici krutih
tijela, nego i u drugim dijelovima mehanike. Primjena principa virtualnih radova u sta-
tici jednostavnija jc od primjene uslova ravnoteze. Prednost primjene principa virtual-
nih radova velika je kod mehanickih sistema kod kojih se jednostavno odreduju
geometrijske veze menu pomacima.
343
Rijeseru zadaci iz poglavlja 13
Zadatak 13.1.

Greda tezme!i odriava se u prikazanom ravnoteZnorn polofuju pomotu W..eta na
koje djeluje silaF. Odredit silu F da bi greda i dalje ostala u ravnote7nom poloZaju.
Slika uz -zadatak 13.1.
Rjesenje
Kako je F! I X, slijedi da je virtualni rad vanjskih sila:
SAl G· oz, + F·
Kakoje zs=dsioq>
a ovisnost ox i Sz od o<p je
liz, d . cos 'I' . &p,

Sa slike vidimo da je z.mniSljena promjena duiine c negativnajer se duZina c sma-
njuje poveeanjem ugla <po Zavisnost izmedu c i q> dobit cerno na osnovu kosinusnog
poucka:
odnosno
c
2
= a
2
+b
2
+ Zab cos <p
2cile - 2ab sin <pd<p,
Ii
5ab .
x _. SIO <pd<p.
C
UvrStavanjem u prvu jednaeinu:
-G· d 'cos<p +F
G·d I' ,
F "a- +b-2abcosq>.
5ab tg <p
344
Zadatak 13.2.
Na. prese djeluje spreg sila ciji je moment M. Korak zavojnice je h.
Odredltl reakclJu, odnosno silu sabijanja prese.
j!
Stika \lZ zadatak 13.2.
RjeSenje
Translatomo pomjeranje zavojnice je Oz, a ugao obrtanja &po Odnos izmedu njih je:
liz : h &p : 2'1'.
Aka primijenimo princip virtualnih pomjeranja:
toje

h

21t
( M _
Prethodna jednacina je zadovoljena ako je:
Zadatak 13.3.

2it
F 21tM .
h
. ReSctkasti nosac prikazan na slici optere6en je silarna F Odrediti siie u stapovima
1 l 2 metodom virtualnih radova.
345
A B
fA?S(l
Slikauzzadatak 11.3.
Rjesenie
Resetkasti nosac ncma mogucnost kretanja. Da bismo primijenili princip virtualnih
pomjeranja, razrel.-at Cerna stap 2 zamijelliti silama S2 kao sto je prikazano na slici.
Stika uz IjeSenje zadatka 11.3.
Veza izmedu mogucih pomjeranja:
op 280:
Zamisljamo rad svm vanjskih sila
Slijedi
CAl aoo: + F· 3aoo: - Sz . aoo: + F· aop -Szaop 0
Faoo: + 3Faoo: -S2QOO: + 2Fa8p -Sz . 2aop
(Fa + 3Fa -S2a + 2Fa -S22a)00:
6aF -3aS
2

S2
Donji stapovi 1 i 2 optereceni su na istezanje sila Sz ::;;: 10 kN. Reakcije U oslonci-
rna A i B nisu utijecale na Ije.senje, jer kod zamisljenih pomaka one ne me nikakav
rod.
346
I-..P_fi_IO_9_iZ_9_f_3_fO=S_t_3t_i_ke ___ =_-l] <B
- - -- - -----------<'.-"1
KATEDRA ZA MEHk'lIKU
GRAFICKE VJEZBE IZ STATlKE
Skolske 20 ! godine
Prezime i ime studenta: ......... .
ZADATAK BR. 1
Za nosae opterceCfi prema slici broj odrediti:
a) grafickim i analitickim postupkom reakcije veze
b) grafickim i analitickim putem nacrtati sve staticke dijagrame (M
f
. F/, Fa)
c) odrediti maksimalnu vrijednost momenta savijanja.
Podaci
--
Velicina
F q a a
[kN] [kNlm] [m] ["]
Podaci
Datum izdavanja: ..
.... Predmetni nastavnik:
Rok predaje:.· ....... .
. ................ Prof dr Isak Karabegovic, dipLin±.
349
@ @
o
q
q
F
q
zF
F
q
A",
B;;!
i. . 2
A
F

J •

2a

a.2aaaaaa Ja a a a a

a 2, ,
a 2a a
@ @
2F q F F q,,J{
11111 11111' a
A
F
B B,.

2. 2. •
2a 2a 2a a
a 2a 2a 2a a 2a a Ja a
-
@
F
q
o F
q PL q 2
-r1 rfrTi a
A
F
B
3F
A
zF
2a a a 2a 2a
2a a a 2a 2, 2, , a a a 20.
q, 2ij
FI
IIII a\1
A"I; I.- B;;!, !,
@
q
/2F
III iralIlill q, ll!-r.,...
q
A
j FtrL
F
1111 a
zF
A B
@
q

a

2a a
a 2. a 2a
,
a 2a Ja
,
2.
®
FL

4
2F
JF
@
@ @
F
B A
B
q
q
F "
a

a Ja 2a 2a •
a
2i1 JF 3F
a J. 2a 2a a a 2a a Ja
350
351
A
Ft,
F
1111111
" 1lll

a 2a
, , ,
<TIl
q
3
2F
F.(
111111
"

t'-
B,.

@
q
.-rr
q 'I,
a
m
B.
!. F
q
,
2a
, ,
2, ,
,
2a

,
2.
,
@
q
3F
2a a
, , ,
A
F
.q,
F/
,.4
Hm u
<)
2F
, , ,
a ].a
q
jm,
2F£
q
a
1.p.
F
B,.
!"'
q q
r, F/...
HUll
a
1p.-
F
B,.

2
3, ,
a 2, a
a 3,
, ,
2,
@
F
q
A
F
,
2a
,
2a
A
F Fj
,.:;.,
q
1111
1..j>- B.

3,
,
2. 2a
,
2F
J
q
%

T""
BJ

2F

q.:J..
Aj
F

2a ]a , , , , ,
3,
@ @
@
F

1111 III:
A
3, 3, 3, , , ,
a 2a 2, ,
2a
,
3,
",
F F
ill
:r1l

zF
I .j¥
q
F F
,,-rT1IflI' ( q
q
mlllll! 1111
A ..
p.-

3F
B
A
Fi .lq F
III
a \11111 Brn:t,.
F
I.a:-'nrrrrmnm-.! q
A
,
2, 2,
'.
,
,\.'>
3,
,

, 2, ,q,
,
2,
,
2, , , .
2.
352
353
KATEDRA ZA MEHANlKU
GRAFlCKE VJEZBE IZ STATIKE
skolske 20 I godine
Prezime i ime studenta: ................... .
ZADATAK BR. 2
Za Gerberov nosac optereecn prema slici analiticki:
a) odrediti reakcije oslonaca,
b) ispitujuCi detaljno svako polje nosaCa nacrtati staticke dijagrame (M
f
, Fl' F oJ,
c) odrediti poloZaj i velicinu ekstremnih vrijednosti napadnog momenta u poljima
kontinualnog optcreeenja
Podaci
VeliCina F,
[kN]
354
Podaci
Datum izdavanja:.
Rok predaje
F, F, M, M, q b
[kN] [kN] [kNm] [kNm] [kN!m] [m]
........ Predmetni nastavnik:
Prof. df Isak Karabegovic, dipLini.
CD
355
@
@
@
A
@
A
356
357
30'
@
c
@
A
3 ~
358
359
KATEDRA ZA MEHANIKU
GRAFICKE VJEZBE I:/" STATlKE
skolske 20 godine
Prezime i ime studenta:_ ...
ZADATAK BR. 3
Za sistem krutih tijela optereeen prema slici broj zanemarujucl sopstvene tezine
greda odro1iti:
a) reakcije svih spoljaSujih i unutraSnjih veza kojima je sistem podvrgnut,
b) nacrtati sve staticke dijagrame (M
f
, Fl' Fa) za svako tijelo sistema posebno.
@
q
4b 2.
rodact
Velicina
F q G M a b c d e
f
g h
[kNJ [kNlm] [kN] [kNm] [m] [m [m] [m] [m] [m] [m] [m]
Podaci
Datum izdavanja:.... . .................. Predmetni nastavnik:
Rok predajc:... . . ........... Prof. dr Isak Karabegovic, dipLinZ.
360 361
0
A
c
CD
c
CD
d
,
q
~
,
C
,
A
®
A
(i)
"
A
C
®
@
a
A
A B
A
30"
C
0)
@ d
@
c
d
B
"
45"
A
362
363
@J
"
a
a
b
"
. ' D i ' : R ~ ~ ~ ~ B
30"
60"
C
c
@
"
®
d
"
d @
®
q
164
365
@J

B
@J
"
)66
@
@
c
a
v-" .... "c
30'
KATEDRA ZA MEHANIKU
GRAFICKE V JEiSE IZ STATIKE
skolske 20 godine
Prezime i ime studenta: ..
ZADATAK BR. 4
Za okvirni nosac optereecn prcma slici broj odrcditi:
a} raCunskim putem reakcije oslonca,
b) napisati jednacinu napadnog momenta, transverzalne i aksijalne sile za svako
polje nosaca i na osnovu njih nacrtati sve staticke dijagrame (M
f
, F,. Fa)
c) racunom odrediti palotaj i velicinu ekstremnih vrijednosti momenta u poljima
kontinualnog opterecenja, kao i oajveCu apsolutnu vrijednost momenta savijanja cijel-
og nosaca (M
f
mall)
Podaci
--
Velicina
c
[m]
Podaci
Datum izdavanja: ..
Rok predaje: .....
F q M a
~
[kN] [kNlm] [kNm] (0] [0]
....... Predrnetni nastavnik:
. ............... Prof dr Isak Karabegovic, dipLinZ.
367
!.trJ
" r-M
J.' J.'
F
0
'=
0
q
J.' 0
A
-
B
),
.:r
0
r
mt-
0
11
M

F
" F
0
-
B
rl
"
F V
a'
WF
c <.
c-M
c F
h.
c

A

'"
Ii
F
rcl! M
F
q a
c
F:W
"-
.>
c
/i.
F
CAl F
B
'"
I"'
Iii'
2, , , , , , c c c c c c c c
,
c c 3, 2c c
,
c
,
c
o
V'
M" llil
"
r-L

0
tI"
"""
v
F
11
B -._>
ii
A
n
2, c
, ,
c
,
0

0
A J.'
0 i i7i
F
0
B
r, m,
2, c
, , ,
qLL 11
>i

0
FJ/
'-
F
"
IRlJL F
C
V
m or" Bn
2, c , 3, 2c c
,
C C C

.F
q,rr,
J.'I.
0 F
F


@
J
F
" A
F
"
"
lrr
B
1# F'<l
""
c
,
c
, ,
I,

, c
k c c
CCccc 2c
368
369
I
i

!
i
r
I
I
i
, .
\'
!5
,
"
'"
,
,

370
F
,
q
"
F
A
2, 2,
G
II
FW
I
"''!>
, , ,
b
iF
L
F
A

,
2,
JF
.11
(J
F
B
;;
F
, , 2,
qlIIiJ =
F
-'" B
h if
, , ,
-"'F
B
A


"-
F
F
F
B
1=
,
2, , , , ,
" /
.,- IE
q
G
/
V
"
;--
F
,
I-P
, ,
#;;
, ,
, , , , ,
F
<J F
,
, , , -" 3c
q
G
q }'
,
"
,

F
F
,
'"
J
"
A B C
if, n Wr
" m
"
, , , , ,
-
@
F
I
q
,
F
B
A B
\
c
, •
"" "F
,
F
c 2, , , , , 'f].
"
1111111111111 q qllJllJlL
..L.
F
,
q F
"
F G

pi; "
F
F

F II
,
F
G
1J:
"
A
,
A "
'"
, ,
2, , , , , ,
-'-
, 2,
9
371
®
A
G ""


q
B
" A 11 G

F
F\
F
\
=
I""
f»- ;
1\
;
"
""

;
2, , , ,
, , 2, c c c c
,
2, 2, ,
® @
q
q
A G
" nl V"

1- q
" [51
Gil IILlIU I'll LL
"
IIF
M
"
F
"
A
"
"

" B


"
V.
"

B
"
M
2,
2_'_ !-L
2, , ,
4

F
2,
®
®
;!
;
II

A
F
G
i!
"
, 2, , , ,
"
;1
"
F
I
;
q
"
------
B
A G J!,
F
,
2, 2,
,
,
;
q
" A III!
WlL
"

G
"
;
"

B
""'"
, , 2,
2, , , , ,
372
373
@
®
u
u
N
u
N
B
, c 20 2,
@ @
u
.,.,."..
L
it
u u
IlIIlII M B
u
F G
A
$; u
u
A
, , 2, , , ,
374
F
q
a
J
G
F
AI
F
B
fi"'j
""
'0'
2, , , ,
c
2c ecce
F
M
u
~
F
F
~ B
Ii ~
,
c C
,
0
,
KATEDRA ZA MEHANIKU
GRAF1CKE V JEZBE IZ STATIKE
skolske 20 ! godine
Prezime i me studenta: .....
ZADATAK BR. 5
Za dati feSetkasti nosaC prikazan na skid broj
a) analitickim putem odrediti otpore oslonaca,
b) metodom Kremona odrediti site u stapovima,
c) na datom presjcku R-R odrediti sile u stapovima metodom Ritter,
d) metodom Kulman odrediti sile u datom presjeku K-K.
Podaci
,----
Datum izdavanja:.
Rok predaje:: ...
Velicma
Podaci
d F
[m] [kN]
..... Predmetni nastavnik:
Prof dr Isak Karabegovi6, dipLini.
375
@ @
F
G
F
M
""'
-1 :;
c
"
~ 7
,;:--
d d d d d
3d
@ @ /1
F F i!
d d d d d d d d
®
F
@
3F
G
"
M
."
C
"
"
M
F
U d d d
d d d d d
®
@
B
F
" F
F
"
A B
3F
<
d d d d d d
378
r0"' "
- f - ~ ,-'ia
9(
~
"'- ,
1-'1
~
1\
l
Lj
,IJJ
'\,
"
"
@
"
;"
®
c
F
d
'"
"-,
A
@
F
/j = - 2 ~ - J
F
2F
"
."
d d d d d
"
"
"
."
B
3F
@
F
"
,
."
M
F
@
;"
"
M
F
G
F F
)
1/
'"
1/
\
V f"- 7 ]"
,1
,.
"
;t, C
d d d d d d d
F
~ ~ l
"
\
M
d' d d d
d "
)79
®
KATEDRA ZA MEHANIKU
GRAl<"lCKE V JEZBE IZ STATIKE
skolske 20 I godine
Prezime i ime studenta: ..
ZADATAK BR. 6
Za povrsinu prikazanu na slici broj
a) analitickim putem odrediti koordinate te:tista,
b) grafickim putem odrediti koordmate tezlsta,
d) odrediti veiicinu zapremine koja nastaje obrtanjem date povciine aka osc 0 .. za
ugao Cfl = 2n
Podaci
VeliCina
R
[mmJ
--
Podaci
Datum ........... " ........ Prcdmetni nastavnik:
Rok predaje: .....
..................... Prof. dr lsak Karabegovi6, dipLinZ.
381
CD
y
y
0
x
0 x
0 x
CD CD 2R @
@ y y
y
y
"'
"'
N
!I':
'"
0
x 0
x
0 x
CD 0
@
@
y y y
y
R R
2
,
,
,
'"
2R
'"
x x
2R
x
0 x
0) (8)
@
@
y
y
y y
R R R
2R
x x
382
383
@
y y
x
y
R
".
@ y @
y
'"
~
0 x
y y
R R
R
R
o
x
x
384
x
x
UPUTSlVO ZA IZRADU PROGRAMA
Prema nastavnom programu Statike za studente I scmcstra Masinskih fakulteta,
predvideno je da svaki kandidat samostalno uradi graficke radove iz Dve oblasti.
Proraeune treba raditi na propisanim obrascima Kada se zavcic svi programi predaju
se u fascikli A4 formata Tek poslije uspjeSno uranenih, odbrnnjenih i pozitivno ocjenje-
nih grafickih radova, student moze izaCi na !spit iz Statikc.
()NIVERZITET U BIHACU
Tehnicki fakultet
BIHAC
STATIKA
Skolska gad.. .
Glupa: I
KaltakSemir
Br. iUd. 2135/95
Zadatak 1
Za nosac optCreCefi prema siici odrediti:
-
'0
a) grafickim i analitickim postupkom reakcije veze,
t
~ f
s
+
~ t
b) grafickim i analitickim putem nacrtati svc staticke dijagrame (MI' f ~ , Fa),
c) odrediti maksimalnu vrijednost momenta savijanja.
y
q,
11I1
a
Stika liZ zadatak I
60'
x
385
386
Podaci:
F,

M,=50kNm
M, =60kNm
q, 10 kNlm
q, = 16 k."Ilm
a=2m
RjeSenje:
Graficki postupak
60-
YB
!III
IITJ
Y,
0
Slika uz oclenje zadatka 1



F,
b
,
F"
3
,
f
4
B

F,2
d
,
H
2kN

1m
UL=Smm
!OkNm
Imm
U _1OkNm
M- Imm
Analiticki postupak
y
a) Reakcija asIonca
Jednacine ravnoteze:
F8 = e1 ' U
F
= 89 kN
M
fin
" = 26,5' H' U
F
, U
t
265 kNm
I) Lx 0 xs-F
2
, cos60" 0
2) Ly= 0 FA + YB-F, -F, sin60° - q, ' 2a q2' 2a 0
3) LMA
-Fl' a-ql . 2a· a+q2' 2a' a-M! --YB' 3a+F
2
' sin60°· 5a+M2 =0
Prema zadanim podacima i jednaCinama oalazimo reakcije oslonca:
Xs = 30 kN, Ys = 84,6 kN, FA = 111,36 kN.
b) Jednacine napadnog momenta M
I
, transverzalne sile F
l
, aksijalne site Fa' U
poljima nosaea.
I polje o:s:"x:::; a
Y
,
Jednaeina napadnog momenta
x
MJ,x)=-q,'x' 2
-5x
2
lednacina transverzalne sile
dMf(x)
F,(;:) = --:r;- = -lOx.
lednaCina aksijalne site

387
Vrijednost M
f
, F
t
, Fa za pojedille karakteristicne presjeke polja:
x=O Mf=O Ft=O Fa=O

llpoljeOsxSa
y
q, ! I ! 1 II 111I1 i
__ a
r
Jednacina aksijalne sile
Fa=O
II
Il
Jednacina napadnog momenta
a+x F
-q" (a+x)' -2- - ,'x
MrV) _20_60x_5x
2
.
lednaeina transverzalne sile
Vrijednosti M
f
, F
t
, Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja

X 2 -200 kNm, F, -80 kN, O.
III poljc OS;xS;2a
m

\1 11\ " \
F,
II III'
II I II
m
,
a r
Jednacina aksijalne sile

JednaCina napadnog momenta
·2a(x+a)-F, . v+a)-q2'
x
'
Mfix) _8x
2
+ 31,3&·- 160.
Jednacina transverzalne site
dMf(x)

Vrijednosti M
f
• Fl' Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja

m, kNm, -32,64 kN, F, O.
IV po1je
lednacina napadnog momenta
x
'2


IV
Mf.x) -q, . 2a . V + 3a) - F, .
. (x + 3a) + Fa . (x + 2a) - q2 . 2a .
v+a)-M,
a 2a r Mp) -202,56 - 32,64x.
388
lednaeina transveIZalne sile
JednaCina aksijalne site
Fa=O.
Vrijednosti M
f
• Ft> Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
X 0, -202,56 kNm, F,"' -32,64 kNm, F, 0
X 4 m, -267,84 kNm, F, -32,64 kNm, F, O.
V polje o 2a
V
I I I
X V

F
Y
, , 2, ,
x
JednaCina napadnog momenta
Mjx) -q, . 2a' (x + 4a) - F, . V + 4a) + FA' (x + 3a)-
-Q2' 2a' (x+2a)-M, +YB'x
Mjx) -267,84 + 51,9&.
lednaCina transverzalne sile
dMf(x)
F/..x) ----Y;;-'
lednaiSina aksijalne site
Fa = -xs:O -30.
Vrijednosti Mfi F(> Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
X 0, -267,84 kNm, F, 51,96 kN, F, -30 kN
X 4 m, -60 kNm, F, 51,96 kN, Fa -30 kN.
c) Polozaj i vrijednost matematskih ekstrema napadnog momenta.
Polja kontinuaInog optereeenja su I-I, II-II i III-III. GrafIk funkcije napadnog
momenta moze da ima matematicki ekstrem u presjeku u kome grafik transferzalne
si1e sijece osu 0, odnosno za F
t
= 0, drugim rijecima:
dMf(x)
F, ---:E:- 0,
389
IpoljeOS;xS;a
FAX) -lOx

Znaci da kriva nema matematickog ekstrema.
II polje OS;xS;a
F,(x) -60 -lOx

x=-6m.
Re-£uitat pokazuje cia nema ekstremne vrijednosti napadnog momenta.
III polje 0 S; x 2a
F,(x) -16x + 31,36

x 31,36 =196 rn
16 '
M 1:.:",t96 =-129,267 kNm
f!(mi"[l)
Napadni moment ima maternaticki ekstrem i to na x = 1,96 m i moment je rnini-
malanM
f
- -129,267 kNrn (vidjeti dijagrarnMj).
Zadatak 2.
Za dati Gerberov nosae i opterecenje:
a) racunskim putem odrediti reakcije oslonaca,
b) napisati jednacine napadnog momenta, transverzalne i aksijalne sile za svako
polje nosaCa i na osnovu njih nacrtati staticke dijagrame M
f
, FfJ Fa'
c) raeunom odrediti polofuj i velicinu ekstrernnih vrijednosti momenta savijanja u
poljima kontinualnog opterecenja.
y
q
Slika uz zadatak 2
390
x
Podaci:
F-lOkN
M-20kNrn
q-20kN/m
a= 1 m
Rjesenje:
a) Reakcije oslonaca
y
x
Stika uz IjeSenje zadatka 2
lednacine ravnoteze:
J)l:x-O -xA+F-O
2) Ly-O
3) -M+}q 3a' 3a-F
B
· 4a+2F·4a+F·
I I
4)EMA-0 -MA+yq
Prema zadanim podacima iz jednacina nalazimo reakcije:
x
A
- 10 kN, YA - 40 kN, FB - 40 kN, MA - 60 kNrn.
Provjera:
wb-o
lednaCine napadnog momenta MjCx), transverzalne sile Fl(x) i aksijalne sile Fat U
poljima nosaea (ispitivanje polja nosaca).
lpoije
Iz slicnosti trouglova
q q"
3a= 3a-x
" 3a-x
q -3il-. q
, " 3a-x x
q -3a q
F; - -tq'x
1 x x
2
F; - 23a
=q"x
F" 3a-x
q
391
lednacina napadnog momenta:
Mf(x) +YA 'x- x' F; - -}F;'
10
Mf(x) 60+40x-l0x3 + TX'
lednaCina transverzalne siie:
F,(x) = dM {(x) = 40x _ 20x + 130 x2
dx
lednacina aksijalne sile:
Fa""xA"
Vrijednosti M
f
• Ft. Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja su
za x= 0 M
f
=- 60 kNm, F,=40 kN, F, 10 kN
zax=3m Mf=OkNm, F,=1OkN, F,=10kN.
UpoljeO:::;:x::.;a
lednaCina napadnog momenta:
(x+3a)-f q3a (x+2a)
Mf(z;;) lOx.
lednacina transveu.alne sile:
dM I(x)
..-= 10.
dx
lednacma aksijalne sHe:
Fa ""X
A
·
Vrijednosti M
f
, F
t
, Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
AIr =0, F,=10kN, F,=10kN
zax=lm Mr=lOkNm, F,=1OkN, F,=10kN.
1II polje 0 ,; X ,; a
---,
r= _________ :q
" 3a
q: 3a=q';x
, X
q = 3a
q
lednacma napadnog momenta:
Mr(x)--MA+YA (x+4a) ..--}q.3a(X+3a)--}q"x'
10
Mf(x) =10 + lOx- '9x2
392
Jednacina transverzalne sile:
dM (x)
F (x) = {
, ax
lednacina aksijalne site:
Fa=xk
Vrijednosti M
f
, F
t
, za pojedine karakteristicne presjeke polja
,"x=O Mj=10kNm, F,=10kN, F
a
=10kN
zax = 1m M
f
= ;0 kN, F, = 10 kN.
fVpolje a:::;:x:::;: 3
'q:3a=q':x
, x
q = 3a
q
lednaCina napadnog momenta:
IvIr(x) = -MA +YA (x + 4a)- i q3a (x + 3a)- iq,x' L..-M
10 2 2 3
Mf(x) =-10+ IOx- '9,3
lednaeina transverzalne site:
dM I(x) 10 ,
.
, dx 3
lednacina aksijalne sile:
Fa X.4:
Vrijednosti MI' F
t
, Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
10 "20
MI=-9-kNm, F'='3kN, Fa=1OkN
zax 3m M
f
= - 10 kNm, F, = -20 kN, Fa 10 kN.
Za vrijednosti M
f
, F
I
, Fa na granicama polja potrebno je redukovati ekscentriene site
Y, 2P na desni kraj grede. Pri tome sc savijaju spregovi koji su suprotnih smjerova
V polje O';x a (gledano sa desne strane)
M, = Fa = 10 ki'lm
M, = 2Fa = 20 kNm.
Jednacina napadnog momenta:
Mj(x) = - M, + M, -2F'x
Mf(z;;) 10 - 20x.
393
Ii
I
I
!
ii
"
,.
Ii
lednacina transverzalne sHe:
Jednacina aksijalne sile:
Fa=xk
Vrijednosti Mr. F" Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja


c) PoloZaj i vrijednost maternatsldh ekstrema napadnog momenta
Polja kontinualnog opterecenja su I-I, III-III i IV-IV. Grafik funkcije napadnog
momenta moze da ima matematicki ekstrem u presjeku u kome grafik transverzalne
sHe sijeee osu Ox odnosno za F[ = 0, drugiffi rijeeirna
I poljeO 3a
10
FJx) 3x2
40-2Ox+ lQx2
3
3,33x'- 20x + 40 O.
F,
_d_M.:,f_( x_l 0,
dx
Rjesenje prethodne jednacil1e su kompleksni brojevi sto znaGi da kriva ncrna
matematickih ekstrema.
Prema znalal drugog izvoda zakljucujemo 0 konkavnosti i konveksnosti krive
napadnog momenta i transveu...alne sile:
d
2
M
j
(xl 20
20 + - x < 0 za sve vrijednosti u polju, pa je kriva Mt (x) konveksna
dx
2
3
nadole (ispupeena);
2
d 2?) 2; > 0, za sve vrijednosti u poljll, pa je kriva FI (x) konkavna (udubljena)
III polje 0 0; x 0; a
10
10- 3x2
-33,3x2 + 10 O.
Korijeni prethodne jednaCine Iete izvan segmenta r 0, 1 ] (izvan granica III polja),
te zakljueujemo da napadni momenat nema matematickih ekstrerna
IV poljea $.x:::::; 3a
10- x2
394
M
II I",
I I'll I II
III I IIII II
Stika Statickih dijagrama za Gerbcrov nosae zadatka 2
10 - 3,33x2 0
XI' to
- 3,33
xl 1,733.
Ekstrem momenta se nalazi na rastojanju x = l,733m, a vrijcdnost mu je:
Me
jmax 9
M, 10· I 733-lQ I 1547 klNm
Jmax '9"
d
2
M
j
(xl 20
-_ X < 0, kriva MJ(x) konveksna je na dole (ispupCena)
dJ;2 3
d
2
Ft(x) = _ 20 < 0 za sve vrijednosti kriva je konveksna (ispupCena)
dJ;2 3'
395
Zadatak3.
Za dati okvimi nosac i opterecenje:
a) racunskim putem odrediti reakcije oslonaca,
b) napisati jednacine napadnog momenta, tr'dusverzalne i aksijalne sile za svako
polje nosaca i na osnovu njih nacrtati staticke Fp Fa'
c) ractinom Odrediti polozaj i velicinu ekstemnih vrijednosti momenta savijanja
kao i najvecu apsolutnu vrijednost momenta savijanja cijelog nosaca Mfmax"
Y

F, F ,
a

I" "
r'
,
N
-
F,
,
.. ®-. a
a M
N
x,

x F,
R

a

-
Y
A

B
Podaci:

F2 F4 F, 2 kN
1m 2m 2m 1m
stika liZ zadatak J.
Rjdenje:
Kada se okvimi nosac oslobodi spoljaSnjih veza (osionacaA i B) i djejstvo i veza
zamjeni i F;tada zacijeu okvirni nasac kao krutu konstrukciju mOb">U
da se postave tri nezavisna uslova ravnoteze U obliku:
1) LXi=xA -F[+ Fs =0

3) 4 + Fl' 2 F
4
· 5 0
odalde nalazimo:
XA 2 kN, YA 1 kN, 3 kN.
Ovaj okvirni nosae sastavljen je od dvije vertikalne AC i ED i jedne horizontalne
LN grede i za svaku gredu treba da se nacrtaju staticki dijagrami. Pri odredivanju
statickih velicina u poprecnim presjecima svih triju greda polozaj posmatraca je u
poioZaju P, g. unutar rama i okrenut je ka gredi za koju se odreduju statieke velicine.
396
Vertikalna greda A C
[polje O';y Q
Jednaema momenta savij anj a:

-2y
JednaCina transverzalne sile:
dM(YI
Fr(y) =--=-2.
dy
JednaCina aksijalne sile:
Fa =- Yk
Vrijednosti M
I
, F(> Fa za pojediue karakteristicne presjeke polja:
M
j
kN,

[[ polje 2 ';y'; 3
Jednacina momenta savijanja:


JednaCina transverzalne sile:
dM(Yl
F;(y} =--=2.
dy
JednaCina aksijalne sile:

Vrijednosti lvl
f
, F" Fa za granicne presjeke polja:
zay = 2m M
j
=- 4 kNm, F,= 2 kN, Fa = - lkN
za Y = 3m M
j
= - 2 ..... Nm, F
f
= 2 kN, Fa = - 1 kN.
Vertikalna greda ED
ffipoljeO S;y,; 1
Jednatina momenta savijanja:
M[y) o.
JednaCina transverzalne sile:

JednaCina aksijalne sile:
Fa=-FB'
zay=O i y=lrn Fa=-3kNm
rv polje l';y'; 4
lednaCina momenta savijanja:
M(y) F, 1)

JednaCina transverzalne sile:
dM(y)

dy
}97
lednacina aksijalne sile:
Fa = - F
B
-
Vrijednosti M
r
, F" Fa za granicne presjeke polja:
1m M
f
0 kNm, F, 2 kN, F" 3kN
4m M
j
6 kNm, F, 2 kN, F" - 3 kN.
Horizontalna greda LN
V polje 0 ,; x'; I
lednatina momenta savijanja:
M(x) =F
2
·x

lednaCina transverzalne sile:
dM(x)
F, --;;;;- = 2.
lednacma aksijalne site:

Vrijednosti MI' F
t
, Fa za granicne presjeke polja:
zax=O M
j
=0 F,=2kN, F"
I M
j
kN, O.
Vlpolje I ';x,;3
lednacina momenta savijanja
M
tx
)=r'·x+YA·(x-I)+F,·I-x
A
·3
M(x) = - 3x + 3.
lednacina transverzalne site
F
1
=F
2
+YA
F,=-l
lcdnacina aksijalne sile
Fa = -XA + Fi
Fa=2.
Vrijednosti M
I
, F
t
, Fa za gramcne vrijednosti polja:
F,=+3kN, Fa=2kN
M
f
=-6kNm F,=+3kN,
VII polje 3,;x'; 5
398
lednacma momenta savijanja
'x+YA' (x-I)+F, ·1-xA· 3 -F,' (x-3)
M(x)=-7x+ 15.
Stika dijagmma aksijalnih, transvetzalnih sila i momenta savijanja zadatka 3
JednaCina transverzalne site
Ft =F
2
+YA -F)
F,=-I
Iednacina aksijalne site
Fa=2.
Vrijednosti M
I
, F"a za graniene vrijecinosti polja:
za x=3m M
f
6kNm F, -1 kN, Fa 2 kN.
Vrijednosti momenta savijanja u tack} D
M
D
= -F
4
·I+F,·3+F
o
·O
M
D
=4kNm.
VIII polje 0 ,; x,; 1 (gledano s desne strane nosaea)
lednacina momenta savijanja:
M(x) -F,' x
M(x) = -lx.
399
Jednacma transverzalne sile:

Jednacina aksijalne sile:

Zadarnk4.
Za dati ravni resetkasti nosac i opterecenje:
a) analitickim putem odrediti otpore oslonaca,
b) metodom Kremona odrediti sile u stapovima,
c) u datom presjeku odrediti site u stapovirna metodom Ritter,
d) metodom Kulmana odrediti site u datom presjektL
Slika uz zadatak 4
RjeSenje:
a) Reakcije oslonca
Jednacine ravnoteze:
400
y
A
B
a
"
Stika uz Ijcllenje zadatka,4
Podaci:
F, 35kN

a=2m
x
1) l:x 0 X
A
- F,' cos6D" + F,' ccs60° 0
2) l:y 0 YA + Fr F, . sin60°·- F
2
· cos 60° 0
3) l.MA = 0 F\ . cos60°· 2a + Fo . a - F
2
· cos60°· 2a _./'1' sin60°· 2a = 0
Prema zadanim podacima i jednacinama nalazimo reakcije oslonca:
xA 5 kN, YA 18,66 kN, 33, 3 kN
FA +yi
Provjera reakcij a:

YA' a-F
J
· sin60°· a···-F
1
· cos60°· 2a+F
2
· cos60°· 2a+ F
2
· sin60°· a=O
18,66·- 35·1.866 + 25· 1,866 0
0," O.
b) Metoda izrezivanja cvorova i metoda Cremona
4
FB
,
Sitka odredivanja reakcija oslonca Ai B zadatka 4
U
F

00' U
F
19kN
xA= ca,U
F
=5kN
YA de' U
F
18 kN'
40'
Metoda izrezivanja cvorova
Provjerimo odnos broja stapova S i broja cvorova n
d 9
S,
f
S,
a

a
d
F,
Fff;
J
6
s:


s. S,
d So
S, f
b So g
0 I
0
s;
v'

·6-3

0
Metoda Cremona
a
Napomena:
b
cg' U
F

o
Slika Cremonovog plana sila zadatka 4
Tabeia sila u stapovima reiklSkastog nosaca zadatka 4
'lap
duZi S!LA (kN)
poligon
pritisak istezanje
1 liii
33
2 o. 30
-
3 if'
23
-
4 Ta
13,3
-
5
"
Ta
13,3
7
df 8
8 do 33 -
9 - -
402
c) Metoda Ritter
c
Slika uz Rittero\l1l metodu zadatka 4
s, -7,09 kN.
d) Metoda Kulmana
I
C

FB -a+Sg - a=O
S8 - FB 33, 3 kN (opt. na pritisak)
0
S6- a +YA- a - xA- a =O

S6 -13,6kN (opt. na pritisak)
o
a
I
o
n
S; /i
/ .
I
l./F
K
I
/
I
iFR
I
a
p
b
Slika uz Kulmanovu metodu zadatka 4
403
S3 Ca· U
F
23· + 23 kN, pritisak
S, bd . 30· + 30 kN, pritisak
de . U
F
13,3· + 13,3 kN;'pritisak
Objasnjenje metode izrezivanja cvorova
PomoCu plana sila i veritnog poligona odredimo spoljaSnje reakcije veze i F;
(vidi sliku). Metoda izrezivanja cvorova koristi se cinjenicom da je svaki evor, izrezan
iz resetke, u ravnotcii pod uticajem spoljnih (aktivnih i reakcija veze) sila koje na
njega dje1uju i unutrasnjih sila u stapovima cije se ose u posmatranom eYON sijcku.
Prerna tome, sve sile koje djeluju na dati c:vor moraju da zadovolje uvjet ravnoteie tj.
daobrazujuzatvoreni poUgon sila. Oa bi smo mogli praktieno konstruirati poligou sila,
najvise dvije sile u njemu mogu da budu nepoznate. PrimjenjujuCi ovo pravilo na
prikazanu reSctku, vidirno da su moguci slijedeCi redoslijedi rjeSavanja unutraSnjih sila
po cvorovima a) IllIll VI IV V, b) III III NVVI, c) V IV III VI III, d) V N lllIl
I VI itd. .
- I
58 de . U
F
33 . 33 kN, (pritisak)
5, gb· U
F
33 . 33 kN, (istezanje)
Mozemo zakijuciti slijedeec:
- Stapovi 5 i 9 Sli neoptereecni S5 = S9 = 0,
- stapovi 2, 3, 4, 6, 7 i 8 su prisutni, a stap 1 zategnut,
posljednji poligon sUa (za evor V) ima sarno kontrolnu 1.1logu posto su vee sve
unutamje sile u stapovima vee odredene.
Objasnjenje metode Cremona
Nacrta sc poligon spolja.snih 5ila koje djeluju na reSetku (a, b, c, d). Site se nanose u
usvojenoj razmjeri, redosljedom koji se dobije obilazeei reSetku po spoljnim stapovirua u
smijeru koji se usvoji i naznaCi na slici (ovdje je usvojen smjer kazaljke na satu). Poligon
site mora biti zatvoren. Da bi reSetka bila u ravnoteZi, svaki njen cvor i stap moraju biti u
ravnote-Li. U cvorovima djeluje sistem suceljnih sila, te sve sue, spoljne i unutarnje u
Creinoninom planu sila, moraj1.1 zatvoriti poligon. Crtanje poligona sila za cvorove
poeinje od cvora u kome djcluju najviSe dvije neJ:XJznate sile, odnosno sile 11, dva stapa
Smjcr nanosenja sila u Cremoninom planu je isti kao i smjcr nanosenja sila 1.1 poligonu
spoljafujih sila (smjer kazaljke na sam). Naprimjer. za evor V, iz tacke c kraja sila IS
povuCe se paralela sa stapom (2), a iz taeke b, poi'etke sile p, raralela sa stapom (I).
404
Presjeeena tacka g definise velieine sila u stapovima (1) i (2). SHe u stapovima
imaju velicine:
5, bg· U
F
33 . + 33 kN, (istezanje)
S, eg' U
F
30 . + 30 kN, (pritisak)
erta poligon sila za evor rv, OdnOSllQ, onaj eYor gdje su sarno dvije
nate stle u stapovima. Crtanje Cremoninog plana sila mogli smo peceti i iz eyora 1.
Ohjasnjenje mctode Culmanna
Odbacivsi jedan dio rcletke ad zadatog presjeka odredimo pomocu poligona
sila rezultanhl sila koje djeiuju na preostalom dijelu feSetke FA- U presjeku zraka 1 i
3 verifuog poUgona nalazi se tacka c ua napadnoj liniji sUe Fk . Kroz tu tacku
povucemo rezultantu FA. U presjeku njene napadne linije i pravca stapa (3) dobija se
jedna tackaKl na Culrnannovom pravcu. Druga tackaK2je u presjeku druga dva stapa
koji se (2) i (4). Razlaganje site F i na sile u stapu (3) i na pravae Culmanove
prave FK , tako da crne zatvoreni poligon sila, a zatim se obme smjer fiktivne sile F i
pomocll nje i 5ila u stapovima (2) i (4) latvori poligon sila. K
Zadatak5.
Za datu. geometrijsku stiku potrebno je:
a) odrerliti analiticki koordinate tezista,
b) odrediti grafii5ki koordinate tezista
c) II Guldinove teoreme ddrediti velicinu zapremine tijela koje nastaje
obrtanJem date povciine oko 0.t"--ose.
Podaci:
R 100m.
x
Stika uz zadatak 5
405
Rjes.nje:
a) Analiticki nacin odredivanja teZista:
Lx-G
x =--'-'
C LG
j
'
Lz-G-
z =--'-'
C .LG
j

Koordinate tezista popfeeuog presjcka profiliranog nosaea (povcli) su:
x - 2,XjJ\ . _ LYiAj
,- LA, , y, - LAj ,
Tcziste matcrijalne linije koja lefi u jednoj ravni definirano je sljede6im koordi-
natama:
gdje je:
Xi, Yj,zi - koordinate teiiSta prostih elemenata tijela povrlii iii linije
G
i
- tezina pojedinih prostih elemenata tijeia,
Ai - povrSina pojedinih prostih elemenata pomi,
I
j
- duiina pojedinih prostih elemenata linijc.
Da bi smo lakSe odredili teZlste geometrijske slike, rastavimo datu slozenu
povrSinu na geometrijske slike poznatih koordinata tezista.
y y
x x
Slika lIZ rjeSenje zadatka 5
PovciinaA[

XI 100 rum
YI =R= 100 mrn_
406
PovrSinaA
2
R
2
n 2
A
2
=---=-7850mm
4
y
A,

D
"-

c,
" 0 ..\"3 _. x4
4R
Y2 =2R--=157,537mm_
3n:
POvrSinaA
3
1
A'=T
R2
=-5-llJ3mm
2
R
Y. =2R--=16666mm
_., 3 '
R
Y, =3=33,33mm_
Povcima A4
1
A4=TR2=-S-103mm2
R
X
4
=2R--=166,66mm
3
R
Y4 =2R --=166,66mm
3
Koordinatc teiista date geometrijske slike su:
x = A{x\ + A2xz + A3x3 + A
4
x4
C Aj+A2+A)+A4
40-10' -100-7850- 42,468- 5_!O3 ·166,666- 5 _10
3
-166,666

1,91 1 8
Xc = 2,22 - 00 = 6,036mrn;
AI' y, +A2 'Y2 + A3 .y] +A4 'Y4
Y
c
AI+A2+A3+A4
40-10' -100-7850-157,537 -5 -10
3
.33,33-5.10
3
-166,66
40_10
3
-7850- 5-10
3
-5 _10'
407
b) Graficki nacin odredivanja tcZista
U odreCenoj razmjeri nacrta se popreeni prcsjek profila i odrede se tezista prostih
elemenata 1, 2, 3 i 4. Respektujuci defmiciju za teziste tijela, da je to ona njegova tacka
koja prema bilo korn njegovom poloZaju ostaje na istom mjestu U odnosu na nepomicni
sistero referencije, prvo se odredi napadna linija rezultante u jednom ~ l o i a j u (A), a
zatim u drligonrpolofaju{A'l; karla setijelo zakrerre zaneki ugao. Obicno se lijelo
zakreee 7..3- ugao od 90°, rodi tacnog presjeka napadnih linija sila Al i A', koji definira
polozaj tezista tijela (povdine, linije). Sile (velicine pomina, odnosno duiina poje-
dinih prostih elemenata) se nanose U odgovarajucoj razmjeri.
Slika uz grafiCko rjesenje zadatka 5
c) Odrec1ivanje zapremine tijela
"'i'
U _2mm
I. - Imm
u - JOOmm
2
A - lmm
Zaprernina tijela koja nastaje obrtanjem date pavrSine aka O;r; - ase izracunat cerna
po obrascu:
408
V=2ny, ·A
V=2n· 80,180' (40· tO
J
-7850 - 5· JOl- 5· J{)l)
V=JlJ·JO'
Prilog iz geometrijskih tjl R
karakteristika tijela i povrsina U ~
-
Forma povrsina Geometrijs./d momenti inercije Koordinatc te7.1sta
Pravougaooik
b!f

t,,""IT
!}h
h , ly""12
Xs"'Y,,""z ... ""0


. t; (If+lf)
Trougao
b!f 2b
1
-b

1"""12 x·--
, 3

1 "".A..{b
l
+bb h ,,,
x
y 12 [
Y""'-3
b;
b Ip""Z:z=lz+Iy
z .. =o
y
'" (blf+ u1 + 11)
Istosttauicni trougao
bil
hl7J\
('=12
x,,=O
!}h
,
ly""4"S
Y"'=-3
x
I-H I
Ep=lz=lx+1y
f (4h
2
+bl
zs=O
(\
I Yf+ yl] Xs=t(XI +X:!+x3)
, 12

1 =....4..[Y?+Yl+Yll
I
y,,"'"3(;v1 +Y2+Y3)
Y 12
1'\ A
A·th(Y,-yill
\
x
lxy""12 XI Y\ +X
2
Y2 +X
J
Y3
(xl!Yt
lp = Is + Iy
+ x2(vJ - Y,)
Y
Y
A-=: Povrnina +xiYl-Y2)
Trapez
I "'-K{B+ 3b)
:1;.=0
r4-t , 12
!
,
,
_ '(8"-b
4
)
3b+b
l h ,
YS=2b+b
l
"
' ' ,
0' ,
ly- 4S(B-b} , ,
, ,

,
0.
= 4
h
S [8
3
+ IfZ-+ Bbl+ 61]
·t hi: b b:b
'-
B+b
2 2 2 2
B
Ip""lz=lx+1y zs=O
y
411
F onna Geomelrijski momenti inercije Koordinate teZista
Forma povrtina
Geometrijski moment! inercije Koordinate tetista

1 "I dL(6R'_a')
Y 24
=1& (12r2+ (
2
)
'.r..: x
- --- 9--
lp ""'z""/;r;+ly
R = Radius opmnog kruga
y
r"" Radius upisanog kruga
A =Povclina
IsjeCak knltnog prestena
I =Jt- ,4 (20: _ sin2a)
zfi
' 8
Xs=--t·
Slna
x
I =Jt_
r
4 (2a + sin2a) "

' 8
y R"y ={ +1 =1[ }?'L r 4
Ys"'zs=O
" 4
Kruwi odsjetak

1\
lz= (20:-i sin2u+t Si n40.)
4r sin3a
1 ",.c. (20: - Sin4a.)
x=-·----
,
x
s 3 2u-sin2a

'8 2
It = 1;r; + ly '" (2a - i- sin2a ,-
Ys=zs=O
-i
Sin4a
)
Polovina kruinog prstena

1=/ =1[

Ji:l.- r3
X
" 8
f.i!._r2

I =[ +1 =It y.=z,=O
z z y 4
y
Kruini
Kruini p{St=
" .
lz"'g(2u-Sln2U)
zA
" .
xs"'t·
rolla
,
x 11 =8 (2a + sin2a)
"

[ "'I +1 =..c.. u
y =Z =0
! ;r; y 2
, ,
y
,
'".,.
It_r
4
1,,= Iy =#-4-
xs=y.=zs""O
1=I+I=n
If
-
r4
1 -' Y 2
Y
f-
Polukrug
Elipsa

f,t ly""tr4 4
·f
X"'-
Z , 3
z
J
ll"'I;r;+l={r
4
Ys""zs=O
i---«-
Ir=ab
3
t
b
1
( ___ ::
"\
x
ly=fflbf xs""Ys=zs=O
y
y
ll)
Krug
Parabola
,

1;r;"'ly=f r4
x
Ys"'zs=O

,
y
'fj4
I = 4al?
, 15
1 _ 4l?b
x,=+a
,- 7
Ys=z.=O
l =/ +1 =Jl!Lb(s2+b2}
l " y 105
-
412
413
Forma povrlina
Tanki ~ t a p
Kvadar
Krivolinijski !itap
x
414
Geometrijski momenti inercije
[ =mb2+4h2
< 12
1 =mtA-4h
2
y 12
1=m
a4b2
" 12
_ (b
2
+ 2h2)
l",-m 20
1 =m£ (1 +..sl.I!l...!!.)
Y 2 2a
Koordinate tc:llita
x .. "'y .. =O
x .. = y .. =o
z. =_JL
, 4
rsin2a
x .. "-a-
PriloQ iz jedinica 11 ~
I....,;,.,m_e;...d;...u_n_a_ro_d_n_o..:;:Q;...s_i_st_e_m_a......;.(S_I..;.>_ U ~
Naziv
JEDiNlCE
veliema
naziv =ili definicija
- --,-
rnetar m omovnajedinica
--
DuZina milimetar mm I mrn "" 0,001 Tn
morskamilja nmile Inmile"··1851m
kvadratni metar m' 1m -1m - 1m
2
kvadratni centimetar em' lcm
2
10
4
rtf1
G
POvrSina
,
a, a lOa = 100,,1 a
hektar ha 1 ha "" 10. DOOm
m
,
Zapremina
lcubnimetar m' I m · l m - l m " " l ~ I
lilar liliL U= Idm'
,
i
radifan rod lrod- 1m/1m."'" 1
j
puni ugao, obit
-
lobit= 21r.rad ,
Ugaoi prrwi u1<ao L 1L - '1T12rad
k
ravni 0
7tl180rad
e
stepen 1
0
minuta l' - (I/6(?) - 1CTad/60 ·180
selamda " 1" - (I/60)'1f.radl6fi1· 180
gradus (gon)
, I
g
- rrl200rod
Prostomi ugao steradifan
"
Isr·- 1
selwnda
, osnovnajedinica
V
,
minuta min Imin - 60s e
sal ~ cas h Jh - 60min
m
Vrijeme - ir.terval ld- 24h
e
dan d
n
sedmica 7d
,
mjesec -
k
prema geografskom kalendaro e
godino
Ueest-fTekv. herr H, 1Hz""" IS"1
kilol'ram
'"
omOVlta 'edinica
-,
laM I It -- 1000kg
M
atomska masa u iu - 1,66053 . W·
l
lcg
a
Produfnamasa kilogram po merru kg/m lkg/m - Jtg/ll1l
,
Povrlinska masa idIogram po kvadratnom metro kgllll] lkg/ml
e
Zapreminska masa grama po kubnom centimetro g/cm3 19lcm3
mell1r u sekundi mI, Imls - ms-
1
Brzina kilometar lla Cas km/h llrm/h - 1/3,6m/s
levor = J,852kmih
M
mOr3"ka rnilja na evor tvor ,
Ubrzanje metar u sekundi na kvadrat mI,'
Im1r'" =.2 h
radifan u sekundi radl:: lrad/s - s·1
"
Ugaona brzina
"
obrtaja u minuti min-
1
Imin'
C
1I60s - 1trad/30s ,
U gaono ubrzanje radifana u seku"di nu lcvadrat rad/s
1
lrad/s
2
- .r2
,
Sila N IN - Jkg. lrnls
k
njutn
e
Momentsile "jutnmetar Nm lNm- iN 'Im
paskal Pa JPa -IN/m
2
4t7
Naziv
lEDrNICE
veIiema
naziv om"" defmicija
Pritisak ba, lbar- IrYPa
Napon
milibar mba, Imbar wk-
megapaskal Mpa 1 Mpa -- IN/mm}
kuhni metar 1I,};eJ:undi m% 1m3/}; Im.e'
Zapreminski protok kubni metar no. sal m'lh lm% = lm>h-/
IUar u sekundi LI, lLI, ll.s-!
Dinamifld viskozitet paskal sekunda Pa·s IPa·s"" N-slm Pa-m/m/s
Kinematifka viskomost metar kvadratni u !;ebmdi m
2
/s 1m2ls Pa-slkglm
Eucrgija,
diul ili vat sebmda J INIm W,
rnd, val sat WI< IWh 3600J
kolifina toplote
ki./ovat sat kWh ikWh - iOOOWh
Snaga va' W IW- lUIS
Energetski fluks kilovat kW IkW'- 1000W
Termodinamicka kelvin K O!;flovnajedinica
temperatura
slepen ceizijusa 'C 273,16K
Entropija diul po kelvinu JIK LJ/K -- IJII K
Specififna toplina diul po kiligramu i kelvinu JIkgK JJ(kgK) JJ/lkgK
laCina elele. struje amper A OSlIOvna jedmiCiJ
Naelektrisanje kulon C lC-- lA-Is
Elektricni napon volt V IV-- IW/A
Elektricna otpornost am n 10.- IV/A
Elektricna provodljivost simens S IS 10-
1
Elektricni kapacitet farad F JF- lCIV
l.nduktivnost henri H IH'" VIAls IV·lsIlA
Magnetna indukcija tes/a T IT IN//m·lA
Magnetni f1uks w«
)Vb
IWb JT-1m' lV·ls
Svjet\oS1la jaeina kanela cd I)snovna jedinica
Svjetlosni tok lumen 1m 11m'- lcd·lsr
Osvjetijenost luks Ix IIx Imlm'
Aktivnost
bekerel Bg lBg"" lis = s-!
radioaktivnog mora
Apsorbovana doza
"",I Gy lGy= lJ/lkg
jonizujuceg ZTaeenja
Kolifina materije mol mol osnoWla iedinica
Molaroa rnaterija kilogram po molu kg/mol lkg/mol Jkg/lmol
Tabela jedinica medunarodnog sIstema (SI)
418
M

h
a
"
i
,
k

E
1
,
k
t
,
i
,
n
,
'/
,

N
1
c
s
·
l
,
,
,
ClNIOCI DEClMALNIH MJERNlH JEDINICA
za decimalne djelove M_J.
za dekatske umuos'ke MJ.
Naziv Omaka Vrijednost Naziv Oznaka Vrijerlnost
deci d 10 eksa
E 10
centi ,
10 p,ta
P 10
roili m 10 teta
T 10
mikro
"
10 giga
G 10
n 10 mega
M 10
piko p
10 kilo
k
10
femto f 10 hekto
h 10
,"0 ,
10
de" dg 10
Tabela cinilaca dedmalnih mjemihjedinica
Decimalni visekralnici i decimalni rlijelovi
Primjer upotrebe
Naziv Znok Brojcana vrijecinost
Primjer Izgovor
,'"
E 1000 000000 000 000 000 '" 10
18
puta
EW=10
18
W eksawatt
P'I> P 1 000 000 000 000 000
lOIS
bilijardn pula
PW 10
15
pd"woo
t= T 1000 000 000 000 '" 10
11
_ bilijun pUla
tw"" 10
11
terawatt
g;ga
G 1 000 000 000 .. 10
9
= milijardu pUla
GW-1o' gigawatt
mega M 1 000000"" 10& - mitijun puta
MW'" 10
5
megawatt
kilo k 1 000 = 10
3
= tisneu puta
kW= 10
3
kilowatt
h,1cto h 100-102 stotinu puta
hW 10
2
bektowatt
d,ka
d" I a _WI desetputa W_I01W
dekawatt
deci d 0, I 10-
1
- deseti dio
dW= 1O..
1
W deciwatt
centi ,
0,01 = 10-
2
- stmi dio cW - lO-zW
centiwatt
mili m 0,00 1 - 10-] - tisueuti dio
mW=W-
3
W miiiwatt
milan
"
0,000 001 = 10-6 milijuniti dio
).tW-lO'""W milcrowatt
',,"0 n 0,000 000 001 _10-
9
milijarditi dio nW - 1O-
9
W uanowatt

p 0,000000 000 001 = I!TI,,= bijijuniti dio
pW"" lO-!2W
pikowatt
femto f 0,000000000 000 001 = l<r
lS
_ bilijarditi dio fW;w1SW
femtowatt
"0
"
0,000 000 000 000 000 001 ""' 1<r
1S
", bilija(diti dio
fW= 10-lHW femtowatt
Napomena: Prethnar::i za preNorhu decimalnihjed.inica mogu se na isti nacin primijeniti nQ bilo Iwju jedinir::u.
'ffIedu.narodllOg sistemajedinir::e lIUl.ie kilogram (kg) Pri"Jier: MJ"" 106J"" 1 000 OOOJ, kN= ]rj N= 1000 N,
cs "" JO-zS= O.Q]s, mPa'" JO-1pa. = 0,00] Pa. pg '" ](J"g .. 0,000 00] g iUl.
Tabela upotreba ciniJaca i naziva decimalnihjedinica
419
Potencije broja 10
GRCKI ALFABET
I tlt.. 10 000 000 000 000 000 000 000 000 10'"" 0, 1
10
2
1,. 1 000 000 000 000 000 000 000 000
1(5-2=0,01
10
23
= 100 000 000 000 000 000 000 000 10
3
"'°,001
10
2
1", 10 000 000 000 000 000 000 000 Hr", 0,000 1
_id.\"'_ 1-000 000 000 00.0 000 OQO 000
10-
5
=0,000 01
101.'1,. 100 000 000 000 000 000 000 lcf", 0,000 oat
Id
9
= 10 000 000 000 000 000 000 Id'= 0,000 000 I
Hr-
8
""
1 000 000 000 000 000 000 10
8
", 0,000 000 01
10
17
= 100 000 000 000 000 000 10.
9
"" 0,000 000 001
ldlb 10 000 000 000 000 000 Hf'2" 0,000 000 000 1
I 000 000 000 000 000 10'l,. 0,000 000 000 01
10'4"" 100 000 000 000 000 Hr'to,ooo 000 000 001
1013"" 10 000 000 000 000 101b 0,000 000 000 000 1
lOt;. 1 000 000 000 000 10
1
1" 0,000 000 000 000 01
10
11
=
100 000 000 000 0,000 000 000 000 001
10'°=
10000 000 000
0,000 000 000 000 000 1
10
9
=
1000000000 16'1., 0,000 000 000 000 000 01
10&= 100 000 000 UJlt 0,000 000 000 000 000 001
10
1
=
10000000
Wig, 0,000 000 000 000 000 000 1
10
6
=
1000000 000 000 000000 000 01
lOS"" 100 000 162h 0,000 000 000000 000 000 001
10
4
= 10000 16
2
l, 0,000 000 000 000 000 000 000 1
10
3
=
1000 000 000 000 000 000 000 01
10
2
=
100
1611, 0,000 000 000 000 000 000 000 001
IOl"" 10 0,000 000 000 000 000 000 ODD 000 1
Naziv
Malo Ve!iko
Naziv
M>1o Veliko
izvorni fonetski
siovo slovo slovo .ova
izvorni fonetslci
alpha ru', 0 A oy ni v N
bota bcta
0
B xi ksi
<
2
ganu",
!l"'"
y r omikron omikron 0 0
delta delta 0 6 pi pi n IT
epsilon epsilon
,
E rno w P P
"otA
uta
,
Z sigma sigma IT
"
ota
".
"
H tau tau
,
T
theta
"'"
0 A ypsilon ipsilon II
y
jota jota
, ,
phi fi

<I>
kapp' kap' K K <hi hi X X
lambda lambda
,
A psi psi '¥
my mi
"
M omega omega m n
10 =
0
Tabe!a potencija broja 10
Broj Naziv Naziv u SAD (engL)
10' milijun miliou
10' milijarda bilion
lOll bilijun trilio"·
10
15
bilijarda quadrillion
10
18
trilijun quantillioo.
10
21
sextiUion
10
24
levadriJijun awptiUion
10
27
octillion
10
30
kvantilljum nonillion
.
itd_
.Tabela decimalnih brojeva ve6ih ad milijuna
42\
420
UTERATURA
1. Andelic, T., Radosavljevic U.: Mehanika, pojrnovi, pravila, obrasci,
Tehnicka knjiga, Beograd 1964
2. Assmann, B.: Technische Mechanik, R Oldanbourg Verlag
Murichen Vien
11. 1: Statik, 1993
11. 2: Kinematile und Kinetik, 1992
3. BraZnlcenko, N. A. Kan, VL., Mincberg RL.: Sbornik zadac po teoretieeskoj
mehaniki, Lenjingrad 1962
4. Bage, A.: Mechanik und Festigketslehr, Vieweg, Braunschweig, 1971.
5. Boge, A.: Aufgaben - sammlung zur Mechanik und Festigkeitslehe, Vieweg,
Braunschweig, 1992.
6. Bage, A.: Losungen zur Aufgaben-sammung Mechanik und Festigkeitslehre,
Vieweg, Braunschweig, 1992.
7. B a ~ M. I., Dlanelidza, G. 1. Kelzon, A, S.: RjeSeni zadaci iz tecrijske mehanike
sa izvodiina iz tecrije, I-statika i kinernatika, prevod s ruskog, Gradevinska knjign,
Becgrad, 1970.
8. Voronkov, 1. V.: Teorijska mehanika. prevod sa ruskog, Gradevinska knjiga,
Beograd, 1963.
9. Vujosevic, C, Blagojevic D.: Zbirka IjeScnih zadataka iz statike sa izvodima iz
teorije, Naucna knjiga, Beograd, 1973.
10. fluric, S.: Mehanika I, Statika, Ma!iinski fakultet, Beograd, 1973.
11. Gross, D., Haugcr, SchneU W: Technische Mechanik,
Springer, Berlin
Bd. 1: Statik, 1982.
Bd. 2: Elestostatik, 1985.
Bd. 3: Kinetik, 1983.
12. Gross, D., SchneU W: Formel- und Aufgabensammhmg zm techischen Mehanik,
Teubner, Stuttgart,
TI. l: Statik, 1982.
TI. 2: Kinematik und Kinetik, 1983.
13. Hagandor P.: Techische Mechanik, Harri Deutsch, Frankfurt,
Bd. 1: Statile, 1989.
Bd. 2: Festigkeitslehre, 1990.
14. Pivko S.: Mehanik I, Statika, Nauen. knjiga, Beograd, 1963.
15. Rusov L.: Mehanikn, Statilea, Privredni pregled, Becgrd, 1973.
Mehanilea, Kinem.tika, Privredni pregled, Beograd 1974.
Mehanika, Dinamika, Privredni pregled, Beograd 1975.
16. Muftic 0.: Mehanika I. Tehnicka knjiga, Zagreb, 1989.
423
17. Pestel E.: Techische Mechanik, Bibliogn-lphisches Institut, Mannheim.
Bel I: Statik, 1969.
Bd. 2: Kinematik und Kinetik, 1969.
18. Steger H. Sieghart L Glaiininger E.: Techische Mechanik I, Statile, RG. Teubner
Stuttgart,1990.
19:5teger H., Sieghart 1. Glauninger E.: TechischeMechanik 2, Festigkeitslehre,
. Kinematik, Kinetik, 1fydromechanik, R G. T.dubner Stuttgart,1993. ".
20. TimeSenko, S., Jang D. R: Tehnieka mehanika, prevod sa engleskog, Gradevinska
kojiga, Beograd, 1962.
21. Ivanovic D.: Vektorska analiza, Naucna knjiga, Beograd 1963.
22. Zirnmermann-Rittinghaus: Mechanik-Aufgaben IHennann Schroedel-Verlag
KG, Hannover, 1966.
23. Zimmermann-Rittinghaus: Mechanik-Aufgaben 2 Hennann Schroedel-Verlag
KG, Hannover, 1965.
24. Charles Kittel, Walter Knight, Malvin Ruderman, Carl Helmhdz, Burton M o y e ~
Barkelay PhysikKurs, Mechanik, Frider. Viever. Braunschweig, 1991.
25. Murray R Spiegel,: Allgemcine Mechanik, McGmw-Hill Boch Ccmpanz GmbH,
Dusseldorf, 1979.
26. Goldstein Herbert: Klassische Mechanik, AULA-Verlag Wresbaden, 199L
27. Kiessling Gunter, Komer Wolfgang, Mende Dietman, Spretko Hellmut, Physik,
Leipzig 1981.
28. Hauger, Lippmann, Manni,: Aufgaben zu Tecnische Mekanik 1-3, Springer-
Lenhbuch, Berlin, 1991.
29. Mayer, Schwarz, Stanger Formal und tahellen ammIung, Handwerk und Technik,
Hamburg, 1990.
30. Brommundt E. Sachs G.: TeclmischeMechanik, Springer-Verlag Berlin, 1988.
424
l :
Predgovor 3
TI Osnovni pojmovi
U. Sta je mehanika
1.2. Sila 8
1.3. Sistem sita 9
7
7
lA. Fizikalne velicine 10
1.5, Kordinatni sistemi 14
1.6. Kruto tijelo 15
~ ~ Vektor 17
2.1. Vekto[ i skalar 17
2.2. Proizvod vektora i skalara 19
2.3. ledinicni vekto[ iii ort vektora
2.4. Vektor poioiaja (radijus - vektor)
2.5. Sabiranje.'lektora 21
20
20
2.6. Komponente jednog vektora 23
2.7. Ska[ami proizvod dvaju vektora 25
2.8. Vektorski proizvod dvaju vektora 26
2.9. Vektorsko - skalarni (mjesoviti)
proizvod 28
2.10. Diferenciranje vektora 30
2.11. {ntegriranje vektra 31
2.12. Gradijent, divergencija i rotor 31
2.13. Linijski integral vektora :B
Rijeseni zaduci z poglavlja 2 35
~ Principi 1 aksiomi statike 45
3. L Aksiome statike 45
3.2. Primjena pravila 0 paralelogramu slia
kada u tacki krutog tije!a djeluje
viSe sila 47
3.3. Praviio 0 pomjeranju napadne
tacke sile 48
3.4. Vezano (ijelo. Veze. Reakcije veza 49
3.5. Aksiom a vezama 52
Sadrzaj
~ Rezultanta ravanskog sistema sUa
4.1 Sjstem sUa u ravn! cije se napadne
linije sijeku u jednoj tacki suceljeni
sistem sila 53
53
4.1.1. Geometrijski nacin sJaganja dvije site 53
4.1.2. Geometrijski naiin slaganja sistema sila 54
4.1.3. Teorem 0 tri sile 55
4.1.4. Raz\aganje sile na komponente 56
4.1.5. Analiticki nacin definirana site
i rezultante sistema sila 58
4.1.6. Analiticki nacin slaganja site 59
4 .. 2. Paralelne site i spregovi u ravni 60
4.2.1. Momentsilezatacku 60
4.2.2. Slaganje i razlaganje paralelnih si:i. 62
4.2.3. Spreg sila. Moment sprega sila 65
4.2.4. Ekviva\entnost spregova sila 67
4.3. Proizvoljan - opei sistem sila u ravni 69
4.3.\. Paralelno prenosenjc sile 69
4.3.2. Osnovna teorema statike 69
4.3.3. Svodenje ravnog sistema sila
na prostiji oblik 71
4.3.4. PoUgon sUa i verizni poligon 72
4.3.5. Graficko odredivanje rezultante
proizvoljnog sistema sila u ravni 74
4.3.6. Graficko odredivanje rezultirajuceg
sprega sistema sUa 75
4.3.7. Razlaganje sile na dvije njoj paralelne
komponente 76
Rijeseni zadaci iz poglavlja 4 78
Zadaci Zit rjd3vanje iz poglavlja 4
~ Uvjeti ravnotei:e za Iavanski
sistem sila 97
S.\. Uvorl 97
5.2. Sistem si1a cije se napadne Iinije sijeku u
jednoj tacki - suceljeni sistem sila 97
425
5,2.1. Analiticka metoda 97
?2.2. Graficka metoda 98
5.23. Tn neparalelne sile u ravnotezi 98
5.3. Paralelne sHe 99
5.3.1. Analiticka metoda 99
5.32. Graficka metoda 99
sjs..oom sila u ravni 100
5.4.1. Analiticka metoda 100
5.4.2. Grafieka metoda 101
5.4.3. Cu!manova metoda 102
5.4.4. Ritterova grafoanalitieka metoda 103
5.5. Staticki odredeno i statieki
neodredeno oslonjenje 103
RijeSeni-zadaci izpogla'Vlja 5 106
Zadaci za rjeiia'Vanje iz poglavlja 5 129
St3ticki odredeni prosti nosaci
sa opterecenjem u jednoj'ravnl l35
6,1. Oslanjanje tijela (nosaea) 135
6.2. Metode odredivanja unutamjih sila 137
6.2.1. Analiticki postupak 137
6.2.2. Konvencija '0 predznacima 139
6.2.3. Viza iz:medu unutarnjih sila 140
6.2.4. Opterecenje proste grede 142
6.25. Optereeenje konzoinog nosaca 147
6.2.6. P.osredhoopterecenje nosaca 148
Rijeseni zadaci iz poglavlja 6 150
Zadad za rjesavanje iz poglavlja 6 157
/J StaUcki odredeni slozeni nosaci
sa opterecenjem u iednoj ravni 165
7.L Gerberov nosaci iii sloieni nosaei 165
7.u. Definicije 165
7.1.2. Analiticka metoda odredivanja momenta
savijanja i transverza1nih sila Gerberovih
nosaen 166
7.1.3. Graficko odredivanje dijagrama momenta
savijanja i transve.Llilnih sita Gerberovih
nosaea 168
7.2. Okvimi nosael 169
7.2.1. Odredivanje reakcija m{)fl1enta savijanja
Mj, transverzalnih i aksijalnih sila
okvirnog nosaea 172
7.2.2. Odredivanje reakcija kod zakrivljenog
trozglobog nosaea 174
Rijeseni zadaci iz poglavlja 7 176
Zadaci za rje.savanje iz poglavlja 7 195
426
(0)0
0
QD Ravni reSetkasti Rosaci 205
8. L Definicije 205
8.2. Analiticki naein odredivanja sila u
stapovima - metoda cvorova 208
8.3. Graficki nacin odredivanja sila u
stapovima -- reciprocni plan sila 209
8.4. Culmannova metoda odredivanja sila u
stapovirna resetkastog nosaea - metoda
presjeka 212
8.5. Ritterova metoda odredivanja sila u
stapovima resetkastog Dosaea - metoda
presjcka 213
RijeSeni zadaci iz poglavlja 8 214
Zadaci za tjeSavanje iz poglavlja 8 221
Teiiste 227
9.1. Uvod 227
9.2. TeiiSte tijela 227
9.2.1. Tezine nehomogenih tijela 227
9.2.2. TeziSte homogenih tijela 229
9.3. Teziste povrSine 230
9A. Teziite linija 232
9.5. Pappas - Guldinove leorema 234
9.6. Siabilnost ravnoteze 235
Rijdeni zadaci iz poglavlja 9 238
Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 9 246
TI (liJ Trenje 251
1O.L Uvod 251
10.2. Suho trenje 251
10.3. Ugaa trenja 254
lOA. Konus trenja 255
lO.5. Trenje na kosoj favni 256
10.6. RavnoteZa klina 259
10.7. Trertie rotirajucih tijcla 260
10.8. Radijalni lciaj 261
10.9. Aksijalni lcfuj 262
10.10. Trenje uicta 263
10.11. Kocnice 265
10.12. Trenjc kotrljanja 269
10.13. Unutrasnje trenje 270
10.14. Tecnostanje 270
Rijeseni zadad iz poglavlja 10 271
Zadaci 1;a rjebvanje iz poglavlja 10 283
TI TI Prostorni sjstem sila 293
11.1. Pros tome komponente sila 293
11.2. rezultanta prostomog sistema sila kada
sve sHe djeluju u jednoj taeki 294
11.3. Moment sile F s obrirom na osi
kooroinatnog sistema 295
11.4. Redukcija prostomog sistema sile ua
jednu tacku 296
ItS Analticki uslovi ravnoteze 298
Rijdeni zadad iz poglavlja 11 304
Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 11 317
TI Lancanice 327
12.1. Uvod 327
12.2. Parabolicua lancanica 327
12.3. Obicna laneanica 330
Rijeseni zadaci iz poglavlja 12 333
Zadad za rjesavanje iz.voglavlja 12 339
TI Princip mogucih (virtualnih)
pomjeranJa 341
13.1. Elementami rad 34\
13,2. Princip virtualnih pomjeranja 343
Rijeseni zadaci iz poglavlja 13 344
TI Prilog jz grafostatike 347
TI ® PrUog Iz geometrijskih
karakteristlka Ujela I povrslna 409
Prilog Iz jedinica
medunarodnog sislema (Sl)
Literatura 423
415
427

Dr. Isak KARABEGOVIC

STATIKA
III izdanje

TEHNICKI FAKULTET

BIHAC

UNlVERZITET U BlHAC:U Tehnicki fakultet u Bihacu
Autor: Recenzenti:
Prof dr. lsak Karabegovic, dipL inZ. Prof dt: Milan Jurkovic, red. prof Tehnickogfakulteta u Bihaeu Prof dr. Franko Rotim, red. prof Falrulteta prometnih znanosti, Zagreb Prof dr. Budimir Mijol)ic, van. prof 7€hnic7wgfakuiteta u Bihaiu Dr. /sak Karabegovic Ratmira Pjanie Urednik

PREDGOVOR
TREC:EM IZDANJU

Ova knjiga predstavlja dopunjeno i prosireno izdanje udzbenika Tehnicka mehanika I Statika koji je starnpan 1995. godine i udibenika Statika koji je stampan [998. godine. Knjigaje namijenjena studentima tehnickih fakulteta, a pisana je po programu ovog predmeta na masinskim fakultetima univerziteta Bosne i Hercegovine. Pored izlaganja mateiija analitickom i grafickom metodom, koristena je vektorska metoda, koja nesumnjivo ima citav niz prednosti. Imajuci u vidu da relativno mali broj zakona i teorema Tehnicke mehanike " ima siroku primjenu u svim oblastima tehnike, a posebno u proizvodnom masinstvu, mnogo prostora iJ udzbeuiku dato je primjerima i mctodama rjesavanja zadataka. U svakom poglavlju rijcsenje odredeni broj zadataka sa neophodnim teorijskim komentarom u cilju da se pomogne studentima u njihovom samostalnom radu na prihvatanju i primjeni zakona j tcorema ove naucne discipline. Znacaj Tehnicke mchanike u obrazovanju visokoskolskih kadrova rnasinske struke za njihov buduci rad od ogromnogje znacaja. Proizvodnja sve vise trazi strucnjaka sa solidnorn osnovom fundamentalnih tcorijskih znanja. Iskreno se zahvaljujern prof. dr. Milanu Jurkovicu, prof. dr. Dusanu Micevicu, te prof de Franku Rotimu na vrlo korisnim savjetima u izradi ovog udzbenika. Zahvalan sam i asistentu Samiru Vojieu na kompjuterskoj ispravci teksta. Autor se nada da ce pomenute ciljeve ovaj udzbenik postiCi u velikoj mjeri. Unaprijed se zahvaljujem studentima, kolcgama i citaocima koji ce svojirn prirnjedbama i savjetima pomoCi da se otklone pogreSkc i manjkavosti u udzbeniku, jer sam svjestan da ih unatoc uzastopnoj provjeri nismo mogli otkloniti. Bihac, 20. januar 2004. godine

Urednik: Lektor: Korektor:

Tehnicki urednik: Samir Vo)ie Izdavac:
Tehnicki Jakultet Bihac Dr. Isak Karabegovic

Za izdavaca:

Tiraf:
Stampa:

1. 000 primjeraka
"GRAF1CAR" S;hac

CIP Kala\ogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioleka Basne i Hercegovine, Sarajevo
624.071/.078(075.8) KARABEGOViC, Isak Statika I fsak Karabegovic. -" 3. izd. Bihac : Tehnicki fakultet, 2004. - 427 sIr. i graf. prikazi ; 24 em ~ (Edicija Univcrzitetska knjiga) Bibliografija: sIr 423-424 ISBN 9958-624-03-6 COBISS.BH-ID 6409478

Na osnOV\1 Misijenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta hr. 02-413-7029/98 od 9.12_1998. godine ovo izdanje uvrsteno je u kategoriju proizvoda koji su oslobodeni poreza fla promet (Zakofl 0 porezu na promel proizvoda i usluga, clan 19. tacka \2 - "Sluibene novine Federacije Bosne i Hercegovine" hr. 6/95 i 25/97).

Autor Prof. dr. Isak Karabegovic, dipL 109.
3

Popis vainijih omaka

SIMBOL

JEDINICA

NAZIV
povrSina vektori integracione konstante fad dliZine kulmanova liuija preenik sila, vektor sile sila teza, vektor sile teZe sila trenja i nonnalna sila sila kontinuiranog optereeenja rezultanta, vektor rezultante glavni vektor sistema si1a sila u stapu sila u uZetu aksijalna i trasver.zaina kornponenta sile skalame komponcnte sUe tezma ubrzanje zemljine teze duZina moment, vektor momenta moment savijanja moment sfabilnosti moment prevrtanja moment trenja komponente momenta masa
5

A'Ite', , ,
A,B,C, A

A

m'

a,b,c,d, C
d F,P: =>

Nm m
m

FG,FC f~l' Fn Fq

N N N N N N N N N N N mis'
m

Fr,Ft,

FR,F;
Fs Fs Fa,Fz
Fx,Fy,Fz
G
g

I

M,M Mf Ms Mpr MI-l Mx,My,Mz
m

Nm Nm Nm Nm Nm Nm
kg

17 V x. otpornost materijala. koju eesto nazivamo i klasiena mehanika. teorija mehanizama i maSina. Krug problema koje izueava mehanilca stalno se sm.8z • f' flo f'K ina teorijh. Mehanika..y. na kojoj se zasniva rclativisticka mehanika. Sada se pod teorijskom mehanikom obicno podrazumijeva srazmjerno mali dio: mehanika materijalne tacKe. jer njeni zakljucci pn brzinama kretanja dovoljno malim su u odnosu na brzinu svjetlosti. medutim svoje savremene temelje poprirna u radovima Isaca Newtona. iskus~J2QlmsiIDa os.t/ r. e. sa velikom tacnoscu zadovoljavaju potrebe rnnogih grana savremene opeim zakonima mehanickog kretanja i ravnoteZe materijal- tehnike. Savremena mehanika je samostalna nauka koja se eesto naziva i mehanikom kontinuuma. jer je zasnovana na postulatima koji sasvim taeno ne opisuju geometriju tijela i karakter mehanickog uzajamnog dejstva tijela. Osnovna pqqje!a rneilanikeje: Ki nemah a ~k ""ka Dmaml Sta tika 7 Mehanika 6 .· gdje se pojave kretanja materije pretcZno proucavaju teorijskim putem sluieCi se sarno matematlckim sredstvima. Treba imati u vidu da klasicna mehanika sarno pribli:mo taeno opisuje prirodu.z 0. teorija elastienosti.1. Postankom relativistieke rnehanike nije negirana klasiena mehanika.S. vektor brzine zapremina koordinate uglovi virtualni pomak koeficijent trenja (kineticki) koeficijent trenja (staticki) koeficijcnt kotrljanja koeficijent stabilnosti Hamiltonov operator mls m' Il.R S S\. postali potpuno samostalne nauene discipline (mehanika flllida.Naziv mehanika (koja je to iDle dobila [K) Gallieju) dolazi od gri5ke rijeei " mebane". zbog specifienog objekta posmatranja i prirnjene matematickih metoda. mehanika apsolutno kmtih tijela i mahanika sistema materijalnih tijela.q. y. nebeska mehanika i dr. srediste sile U stapovima Osnovni pojrnovi put brzina. N/m m N m kontinuirano optereeenje poluprecnik teziste. s v. !iTA JE MEHANIKA Mehanika leao ~~ prirodnih Dauka ~lji se na opaZaujima.).To je dovelo do toga da su mnogi dijelovi teorijske mehanike. obuhvatajllci sve nove i nove oblasti nauke i tehnike. kao nauka se javlja jos u starih Grka. V nih tijela. m 1. Mehanika je nauka 0 S. sto ima znaeenje stroja ill sprave. To je postalo oeigledno poslije Einstein-ove specijalne teorije relativnosti. teorija regulisanja. Klasicna mehanilca je paseban slucaj relativisticke mehanike. koja ne gubi svoju vrijednost. Saglasno teoriji relativnosti ne postoji apsolutno vrijeme niti apsolutni prostor.

·~. J. Vektor sUe Za odred.t£iE~~gy~tQ~noYn~~~tka: +0.tQ~§J:i!.9J. Spoljasnje sile su one kaje djeiuju na tijelo ad straoe drugih materijalnih tijela..jednojsa'vni"radi se.ooili.jQg"?At~1]JLsila. KOc(iieSavanje p~og o~~mog'z~d. (slilca 1..chl.jeIOvanJa site.~.Lsmj~.Q proizvoljnomJ:f):yn2!P:_~i~!~I!!!l~ila (vidi slike 1. tacka B..~.~n:ebno je da t5Liile zpQ.r.Ce-biti~¥ise·-govora u narednom poglavlju 0 jedlnicama. Site koje qirluJu.:parareIUe '(lSie Ide'uj~dnoj ravni).jer se pod optereecnjem deforrniraju. a smjer je prikazan strelicom na kraju B sile. a u drugim slueajevima uzajamna dejstva ~astaju bez neposrednog dodira (uzajarrma privlaeenja tijela). tad se ravnoteZa uvjetno naziva apsolutna. U jednoj taoo. Sila se defmise kao kolicmska n~iera mehanickog uzajamnog djejstva matcrijalnih tijda.JS.pastoji:omjeuslovrr. ~gi dio zadataka stsike ~. Tijelo koje nije vezana za drugo tijelo i moze slobodno da prede u bilo koji poloiaj u prostoru. pa ill zbog tog razloga mozerno izostaviti.L.Tehnicka mehal1ika je kao zasebna disciplina mehanike.1.. sile veze).{Ldp:~. nekog sistema 'sHa bilo U__@~9!~"?d. kako dati sistem sila zamijenit drugirn.·ak~.liCina.ye.9P.9-j~\uje na jedIl._ linij.o ~U~lo".3.za~v.1t­ IJij~~tl~ednoj.J1OJr. SILA Osnovni pojam u mehanici.. U maSinstvu mehanikaje temeljni predmeL Kinematika prouCava kretanje tijela sa 6sto geometrijske tacke gledista.~'?~tiij~l~~.sila~redene"Uilrostoru. SHu mozemo predstaviti vektorom kao OIjentisanu duz.zov. 0:.sila.~gtpaml~. a posebno u statici.~ij.m9~.i:.:Sl$temom-sila. po cemu je tacka A pocetak (napadna tacka). Tijelo cije je kretanje u prostoru sprijeceno bilo kojirn drugim tijelom zove se vezano (neslobodno) tijelo.kY. su n~p'~..tka statikc.-i. prouCavat Cerno sarno apsolutnu rnvnoteZu.(inJgozjtetom.hl-krutnJijelo pod dieistvorn. U ovoj knjizi proueavamo zakone slagarlja sila i uslove ravnotcZe materijalnih tijela na koja djeluju sile.zm:nij~W1Lt~g!gL ~. Stvarne konstrukcije nisu nikada apsolutno krute.Also.Q<lreduje se: napadnom toCkom.) ~sistema sila.)~ma.luHtsil..~~9.._QQr£4iYil!1i~_.).ravansk.. ~edinica.ravnoteZe..llii_ jedno tijelo. fUIJX1iInom IiniJsIm.edtmarodnQrru!11~m\l.~Qpgj~~~QQnop.t~t11I. '---- 1.Mloreze daju medusobnu zavlsnost sila kojc djeluju na tijdo.1'ila>~~~i~. skuR?ila nazivarno·~ \. u suprotnom slueaju je relativna ravnote71t U ovoj knjizi (STATICI).L~ila" '-. naziva se slobodno tijelo.ilrt I !kilikQ nap~@. 9 .uraVllotezen.·Napadna tacka sile i njen pravac odreduJU pr1iVif1:i1rtjtr"a.QdoQsLna.o. jeste pojam sile.) SJika 1.~tiJJJ!-:~ PI9. ne uzima U obzir sile koje djeluju izmedu tijela.9i~dj£lgjlL.icu.Qyolje odreCene uvjete koji se nazivaju ~ ra~~~eZe__cg.'"takav.oj£'yyj~te_mQPl_:@q9:Y9_lj~~i _~~.3_ SISTEM SILA SkYp~§11~.l.nesurnujiyo.. Unutrasnje site su one site kojima djelici jednog istog materijalnog tijela djeluju jedni na druge.~~~lj~nje i ~traSI:i~_. zovu se reakcije.»~Cemu. sila i sy~.!1lJik~J<:oJJQg_tije. odnosno.akQ:.sil&JlJl). ~ile.~~~. VeliCina dliZi AB je intenzitet sHe prikazan u razmjeri. 1. kako ~~ti $isteIIL§ilg."~. kaje ogranicavaju kretanje datog tijela... pa .~~_p~~?~~~iL~~. niti na kretanje tijela koja prouCavarno..1..-&istem.*. si~.~m\. U dinamici se kretanje rijela lzueavaju u vezi sa silama koje djeluju izmedu materijalnih tijela.§!!JIQQlil[gljlPljemo cia sacltifY_.a.o se2l~ s~~J~2i~ell!i:!:!. . sto znaCi da tijela bez obz.t§rrL~jJ~.e.2:. jednojauto_ilielo zove se sis!~!!Ls...~i.4. 1.Le.~.:0 nam iOOiZUJe na to da je sUa vektors~e..~~Csf~e~. kraj sile. moraju biti poznate sve sile koje djeluju na kruto tijelo.ika krutih tijela Otpomost Hidrostatika Aerostatika Hidrodinamika Gasodinamika Teeno i Gasovito Mehanika je temelj i brojnim drugim inZenjerskim znanjima i disciplinama postajuCi tako njihov sastavni dio. tada-skup sila nEi!~!:!}£. prakticno se koristi u IjeSavanju inienjerskih problema TehniCka mehanika kao dio mehanike moZe se poclijeliti na: Statika Kruto tijelo Eiasticno Statika krutih tijeJa ~ Kinetika t> Kinet.sUJlap. ClP:}iQ .d}!!?i.a. ali te deformacije obimo su male da pretcfuo ne uticu niti na uvjete ravnoteze. najprostijim sistemom i Bi.naJgJ}!~Ltij.a. Sile koje djeluju na tijelo od strane drugih tijela.ira na velicinu djelujucih sila ue6e biti deformirana.bwfn-·mj. AB.-:::::'----------~·-~ nastaje kao rezultat neposrednog dodira tijcla (pritisak jednog elementa masine n~ drugi dio).naJijek>.. Pretpostavit cemo da su tijela apsolutno kruta.ivanje intenziteta sile potrebno je utvrditi naeID UIX'redivanja neke sile sa silorn koju sma izabrali za jedin.eku U raYlli. Pod ravnotewm podrazumjevamo stanje mirovanja tijela u odnosu na druga tijela Aka tijelo u adnosu na koje posmatramo ravnotci..uvjete. SpoljaSuje sHe mogu biti aktivne i pasivne (reakcije.2..~~~_ ~o s~..sluGajeve'""kada-'" ra"Vl~oJ~i.1ihJl-0~Ji"~~~~1ak-statike~~bi oclr.SL jeste NewtQQ.linije sila pro1zvoljii"o'raT P9:~u.iyaleDJrnw. i 1.skup<sila. ti. s~:napadne JjI).~ik. napadne llllije..ava~.em2J?roston~L~~~.~ji.S_tet1lOm..u drugih tije1a moze se smatrati da je neJXlkretno.." takav... Uzajamna dejstva materijalnih tijela su veoma razliCifu po svojoj prirodi: u jednom slucaju ona 8 ~~lj.).

stavlja koncentrisanu silu. vrijem<. duZina stapa. I ?l .. nakon odredenog iskustva i samanja 0 tim fizikalnim velicinama. stamo nam izmiee i neda se zaustavit~ kao cia ima svoj put A kako vrijeme nastaje. Mjerilo za vrijeme ugradeno je u nama. uvijek su nosioci jednog te istog mjerljivog svojstva. Za podruCje 11 . veC ujihovi objekti. atribut i Covjckove vizije 0 samim prirodnim pojavarna.4. na objektivnom iskustvu. Proizvoljan rawm sistem sila Sistem sila koje djeluju Oft kruto tijelo moze se sastaviti od koncentrisanih sila (koje djeluju u jcdnoj tacki tijela) i kontinualno rasporedenih (koje djeluju na sve tacke zapremine tijela iii pak dijela njegove pomine ili linije). snaga maSine itd Ali eigIa. Prerna nacinu definisanja fizikalne velicine se dyele na: . to su otlcucaji srea.2.J!elicit1Q. .~~=. Mjedjiva svojstva objekata kao nihovih nosilaca nazivaju se velicinama... __ . To vrijedi i za ostale objekte. tenzorskih velicina Podjela fizikalnili veliiSina moguca je na vise nacina. ubrzanje itd. velika je i teSko pitanje na koje ne6emo ni pokuSati odgovoriti. To su ~~agaJa koja nam neposredilo donose informacije. trCimo svjesni smo da vrijeme prolan.LLpr:imajg].Tako. Fizikalne velicine mogu se svrstati u skupove prenia svojim dimenzijarna.). tUlutamja energija i drugo odnosno to su sve fizikalne velicine objekta .rnYQQSS?~~!::1iris i ?kus. pritisak cilindrienog valjka na horizonmlnu ravan predstavlja sile rnsporedene clu1 prave linije. Postoje i druga mjerila za vrijeme koja svi poznajemo. Svaka fizikalna veliCina ima dvije vrijednosti: k:valitetnu. stap. masina nisu fizikalne velicine. temperatura.Vrijeme se proteze u prosiost..e predstavlja sistem sila rasp:>redenih na sve taCke zapremine tijela. Nauka se nemoze temeljiti na subjektivnim ljudskim osjecajima. toplotni kapacitet. 10 Cl~_a_? sVlJetu pruZaJu nam oCl i uS! ~~9j9.. Npr. Rawi prirodni objekti. energija. Prema standardu ISO ta se podjela obavlja prema mjeruimjedinicama. temperatura. ima i velicina viseg reda.osnovne veliCine i . N.. temperatura tijela. fizikalne velicme Sil prirodna svojstva objekta koja se mogu kvautitativno iskazati. Fizikalne veliCine Sil. prema razlicitim svojstvirua i kriterijima.savaju na moounarodnim sastancima i konferencijama.. toplotna vodljivost. Djelovanje siietez. a nastavit 6e se i poslije naSe smrti. md i tel. ~. rnasaje svojstvo svih prirodnih objekata. ti.rC~~\:lirn. CO\dek sve pojave promatra. Velicme kojirn se vrijednosti mogu izraziti pozitivnim ili negativnim brojevima nazivaju se skalamim velicinama (masa. svih fizickih tijela. leao sto je vrijeme. svaki objekat je nosilac vise razliCitih mjerljivih svojstava.). F ~ y ~ " i Slika \. leZimo. Jedan tc isti objekat nosilac je vise razlicitih mjernih svojstava. iako sam objekt nije fizikalna venema. na primjer.iiY. . masa. tijelo. njeno postojanje. Razmotrimo jednu najosnovniju flzikalnu pojavu. Medutim. momenat. Pritisak kugle na horizontalnu ravan pred.!iY_~L!?!?11!ll0~a~ jos i ~~ljlvosfnioOdrr:-loprrnu:hla~.. otprilike svake sekunde po jedan. njihovi nosloci. fizikalne velicine nisu saIni prirodni objekti. za svako fizicko tijelo pojedinacno. Velicine kod kojih se vrijednosti odreduju dirneozijama i smijerom u prostoru nazivaju sc vektorskim velicinama (sila. a objektivne cinjeniee se utvrduju i objektivno iskustvo se stize sarno mjerenjem.bakrenog stapa. kojom se iskazuje njena kvalitativna vrijednost iIi koliCina. Osim toga. Sistem suceljnih sila . kojom se pokusava opisati njena levaliteta. svih Cestica i drugih. Zuao. Sistem parole/nih sila ~ ! ravan '" . nego na objektivnim cinjenicama. mjerljiva svojstva bakrenog stapa su: duiina. ravan 1t" Stika 1. volumen. i nazivamo ill osjenlimii.jt. ~aj?~~:~ji_~j:rni ins_~enti ~gradeni su u ljudsk()m tij.. njihova kvantitativna vrijednost mase je razliCita za svaki prirodni objekt.vec mjerljiva svojstva. prije naSeg rodenja. naprimjer: masa eigIe. odosno fizikalna tijela.edene.i'1liIim:a. ~. dok pritisak pare u kotlu predstavlja sistem sila rasporedenih po pomini. ! ~. Kada ucimo.e1u. ~.1 "1 IaVan1C ~r r ~ Slika 13.yukove. vee se defiuiraju opisom postupaka mjerenja i dogovorno se odabiru i progla._ !u Sil Osnovne velicine se ne definiraju jednacinama. o~e6a i dozivljava sUbjektivno.

vrijeme (I)._. Fizikalna vdicina Naziv duiina masa vrijeme eleknicna struja tennodinamicka lemparalura kolicina materije svjet!os(UI jacina Znak Osnovna jedinica S{ ·Naziv metar kilogram sekunda amper kelvin Znak I I. masa (m e1ektricna struja (1) Redni broj brojcani iznos = velicina/jedinica. dana.l vakuumu medusobno razmaknuti jedan meta!. Mjerenje vremena zasniva se na jednostavnom principu brojanja. vrijeme (I) iii rijecima: velicina = brojeani iznos x jedinica. . masa em) kolicioa materije (0) 2 '" I '-- 3 4 . TIDo brojanje sekundi. oeogranieeoe duZine i zanemarljivo malena kruZnog poprcCoog presjeka !ito se nalaze' l. To se z. Da bi se ovi pojmovi mogli prikazati u matematickom obliku. a ro ~~'- -. kad se odrZava u dvjema ravnim uporednim velicinama. .e1ektricna struja J. 7 I. proizvodi medu tim vodicima silu cd 2-10 newtona IXl metro njihove duZine. Kilogram je masa medunarodne pramjere kiiograma.~tiD!:. Osnovne mjerne jedinice Me<fUllarodnog sistema (Sf) Defiuisanje osnovnih jedinica Medunarodnog sistema (SI): Metar je duZina puta koji svjetlost prede u vakuwnu za vrijerne jednog 299792458-og FIZIKALNA MATERBA duiina (1). VTijeme i masa. vsijcme (I).z. A K I T 5 6 TERJvlODrNAMIKA cluZina (1). " mol candela mol cd Tabela 1. sati. a mjemajedinica. vrijeme (t). I KrNEMATIKA duiina (1).ii:'-. Sekunda je trajanje 9192631 770 perioda zraeenja koje odgovara prijelazu izmedlf dvaju hiprfinih razina osnovnog stanja cezija 133. IEl~y. upotrebljavaje se velika i mala slova latinice i grcka slova... odnosno nezavisnih velicma. Ta jednacrna se moze iskazati i u slijede6em obliku: {x)~~ [x] Hi rijeeima : MEHANIKA duiioa (I).5 prikazan je fizikalni sistem prema W.. masa (m) kolicina materije (n) termodinamicka temparatura . . u kojem su za pojedina podruCja nauke navede osnovne fizikalne velicme pomoeu kojih se mogu obraditi pojedina JXXlrucja nauke. kojim se mjeri vrijerne.1. vsijeme (t).:p. itd. mehanike oovogne su tri osnovne velicine: duZina. tj.9 X¥M . Na slici 1.) m kg ATOMISTlKA I HEMIJA du7:ina (1)..~edam o~ihlileza:V1SBili'YelichJa. (l. naziva se mjemi broj iIi brojeani iznos. on se s vremenom i razvgjem nauke mijenjao-:. . Prema dosadasnjim odlukama Gen~lQm. L) Pored veli6ina koje mozemo mjeriti direktno ima i velicina kojc je jednostavnije mjeriti posredno. . 12 dijela sekunde.svjetlosna jacina I i "::Jrmoiina iIi koliCina materije n. masa (m) ¥ ELEKTRlCITET cluiina {il. Naziv osnovne velicme dolazi cd toga sto se iz njib izvode i definiraju sve ostaie fizikalne velicine.vrijeme t. vrijeme (t). Prema tome brojcani iznos neke velierne jc broj kqjim trcba pomnoziti mjernu jedinicu cia se dobije kvantitativna vrijednosl flzikalne velieme..5 Fizikalni sistem Mjerenje fIzikalnih velicina je uporedivanje neke fizikalne veliCine s dogovoreno izabmnom velicinom odredene vrijednosti_ Ta dogovorena izabrana vrijcdnost naziva se mjerna jedinica Hi krace jedinica. e!ektricna struja (I) Slika 1.a. a brojanje je dio matematikc. Broj osnovnih.-c. osnovnu jednacinu. Mjerenje je skup pokusnih radnji kojima se iskazuje kvantitativna vrijednost fizikalnih velicina. Westphalu.~'~'~~-"'-S'~_~.~yJ~. Moterno to izraziti na slijede6i nacin: vrijednost velicine = brojcani iznos x mjerna jedinka. GEOMETRIJA dilZioa (l. nije stalan. masa (m) temperatura (T). \ "'''''''. 13 . Amper je jacina stalne elektriene struje koja. To se izvodi posredno mjerenjem onih veliCina kojima su one definisane i njihovim izracunavanjem pOffioeu fizikalnih zakona koji ih povezuju. .dJ!jjnoJ L - -masam. polama je iti referentna fizikalna velicina Sekuncia je mjema jedinica za mjerenje vremena.termodinamic'ka temperatura T. Gornjajednacina predstavlja osnovnu jednacinu 0 velicinama. '" ~.a neku velieinu X moze pisati da je x~(x}[x].

ta nam predpostavka omogucuje rijesenje brojnih problema statike.jff. nazive i znakove za odredeni broj izvedenih mjemih jedinica (Unites de mesure derivees) Medunarodnog sistema (SI). tada se u mnogim zadacima moZe takav sistem smatrati nepomiCnim jer je odstupanje od fundamentalnih jednaeina neuvaZivo. bez""obzu:anaVelItii1. rnd m/m= I " sf"'nf/m""l Tabela 1.adacima mehanike.r··· "'.J. tako da se nove jedinice kasnije po potrebi rnogu dodavati.koordinan\ni.'~to~~ltnfeg~tdjeTuju.k n Naziv radijan steradijan Znak rnd Medujedinicua jed.~lRq. se pod djelovanjem bilo k~_ velikih sila ~e de~onniraju.niDelGu:!o~iliKlIDezijski.zbor ovog koordi~tnog sistema uslovljen kDnvencijom iii dogovorom 0 izboru predznaka pomaka i rota- cija. broj 9.J:elatiYll(L. 11..usyojenom -kordinantnom sisJ@1~.la kQjeg aoalizimmo._p~a. febmara 1984).J:W~~J.se·~Y. ani u izvedene jedinice.6.zadacima. posebno ill ne navodimo_ 1. Kod nas jedinica ugla radijan (znak: rad) ijedinica ugla steradijan (znak: Sf) svrsta- vane su u dopunske jedinice (Slmbeni list. U klasieooj mclmnici je prima~ran inercijski koordinantni sistem ill astronomski referentni sistem koji je zamisijen od osi pravouglog sistema.~. lako ovakvog tijela nema u prirodi.'~ostatluVii~k nede~ formirano.terije koji sadrZi toliko e!ementarnih jedinki koliko ima atoma u 0. koji su.lllQizyillioo izabWQgL 'pJl1stODl... koji ncma niti translacijskili niti rotacijskih pomaka. od 17. Ukoliko takav koordinantni sistem prostoru prievrstimo na povrS:inu Zemlje..lt..~~if. 1. koji na plchi kugle omeduje povrSinu j~naku PovrSini kvadrata odredenog polumjerom kugle (1 Sf = 1). radijan (znak: rad) i jedinicu ugla (prostornog ugla) steradijan (znak: sr) kao dopunske. koje. I 2 u. KRUTO TlJELO Pod krutim tijelom podrazumjevamo skupinu eestica ::ito su medusobJ1QJ?~::~f!~El. ugljika 12.ine jednake polumjeru (1 rad ~ 1). 1L generalna konferencija za mjere i utege (CGPM) prihvatilaie godine 1960.eesto prOOmetom proueav3llja U7. Steradijan je ugao stosca S vrhom u sredistu kugle.. S time da on nije konaean.Kelvin je tennodinamicka temperatura koja je jednaka 1/273.: -~irn :re:ama. u odredenom smjeru koii odaSilje monokromatsko Zffieenje frekvencije 540 10 herea ikojemu je energetska jacina u tom smjeru 11683 wata po steradijanu.sistem. Kako je to bio veoma malen broj prema mnostvu izvedenih mjernih jedinica koje se danas upotrebljavaju. bez obzira na dimenzije takvog tijela. Candela (kandela) je svjetlosna jacin. Dopunske mjeme jedinice Met1unarodnog sistema (sl) Defmicije dopunskih mjemib jedinica Medunarodnog sistema (81): Radijan je ugao izmedu dva polumjera koji na kruZnici isijecaju luk duz. Zakom mehanike vrijede u takYom sistemu ako su brzine kretanja' tijela zanemarljive s obzirom na brzinu svjetlosti.QloZaj posmatranog tii. a kootdinantni sistem srnatramo nepomienlln u prostoru.0012 kilogram. koristiti_pravouglidt.mjerne jedinice (Unites de mesure supplementares) Medunarodnog sistema (SI) zato sto te dvije jedinice nisu svrstane u osnovne. Mol je kolicina m. Takvo ~ "iCrut'o ~·t~clo. Redoi broj Fizlkalna velicina Nazi\' ugao (ravninski ugao) ugao (prostorni ugao) Dopunska jediniea SI lutnim velicinama.16 tennodinamicke temperature trojne taeke vode.u.5 KOORDINATNI SISTEMI £. VeliCine kojedobijemo prema takvom sistemu nazivaju se apso14 15 . generalna konferencija za miere i utege (CGPM) definirala ie 1960 godine jedinicu ugla (ravninskog ugla).2..

i2rt.g~orske veliCif!!L ---~-.51wIarne .._. karakteristike vektora su: L intenzitet (jaGina)..~<~~ " Prema tome. pa je za daljc kanikterisanje takve velicmc potreban i smjer..--."--' ~. razljcite su fizicke velicme. Oni se rnogu smatrati kao da su na nekoj skali. Pravac. __ -Skaiam~~~. Vrijeme.§!~~ ~e oZDaeavaju.l01P[~aPii~i:}~U1iZicr~lo vaine i velicine k~je' s~«~e mogu uspjesno prikazati jednim brojem. ledna od rnjeraza takvo uzajamno dejstvo je sila." __ ".gkj.d"'-~_" . --. ali se svaka -od njm moze uspjeSDo prikazivati kvantitativno brojem odgovarajutih jedinica OdgovarajuCi brojevi odredenih jedinica ne zahyevaju nove dopunske komponente za karakterisanje velicine koju pokazauju. Kao pritnjer uzimamo putanje jednog tijela pod uticajem drugog tijela. temperatura.ij. Fizicari i rnate-matiCari su prollaSli mnogo vafuih odnosa mOOu vektorima i ne govoreei 0 vektorima Prvobitne operacije sa vektorima predstavljao je elementami geometrijski metod. Iz elementame fizike je p?znato da se neke fizicke velicine mogu prikazivatijednim jedinim brojem. pravac ima dva smjera.-' ~"'"'' _J!.E.nazivaju. -._.~jj~-br-ejern.Vektor 2.nost skalame velic~~.i]!. Dovoljna je njihova vrijednost Takve pzicke veli~~~~J~~yll.-_" ""..s~Ji~~it~ii takvu kvantitati~ ..--~je naziva'se..orL~. On je u mebaniku odnosno statiku prvi put uvea vektor. Naneko tijelo maze djelovati veca iIi manja sila (veea ill slabija). zaprernina. rad.W'_""'""velicinu~~.. 2. .qwsJlj~....!§!!!nL§12x. Razvojem mehanike flzicari su dolazili do otkrica i zakljuCaka. pomocu kojeg je vektor uziman kao cjelina i predstava jednc flZicke veiicine. m-. ___ . To prvo svojstvo sile naziva se intenzitet iii jacina sileo Ali odmah se pqstavlja pitanje u kojem pravcu djeluje ta sila. . op._. pa je pravac druga karakteristika takve £.sc.zlcke velicine. godine (godina 1585).. j:)rim. 17 . i 3. (.1. --" .(vrijeme). veliCi'!£ili.--~. Sila je hila konkretni obrazac vektorske velicme. VEKTOR I SKALAR o vektorima se prvi put govori u -djelima holandskog fizicara Simona Stevina 1600.itw"k~Q na. Odmah se uacava da su takve v~~i~~e orijentisan~ i nazivaju _~~v. masa. Smjer. No.-brojna vrijed-. gustina. koji su u sebi 'sadrZavali odnose izrnedu vektorskib veiicina.

ako jc skalar pozitivan.Intenzitet vektora nije nista drugo n~~~~91um1L"rii£4nQst'y~9ktora. prikazan je vektor -.". Daklc.~_~~~~!?.skalam.4': Za takva dva vcktora kaiemo da su medusobno suprotni.. ako intenziteti.is~YGll. Ali za kvalitativno fizitko prikazivanje ispostavlja se da su ta tri elementa vektora vrio efIkasna.4. & SUka 2. Jer Je u raznim taCkama razl. I&2SLk~"MtL~a~'ltaG1Q. pa je utoliko veta i njegova vawost kao i vektora uopte. DYfLtnOOlJSPbnQ jednaka vektora ne moraju biti prikazani jednom istom orijentisanom duZi. .. da imaju raWcita svajstva prema svojoj prirod~ pa se ne maze reei da ih navedena tri svojstva vektora patpuno karakterisu. a) ~JQ.) Uopste se nazivaju i alltiparalelni.?----Slika 2.. vektora It i skalara k novi vektor Jt koji ima isti pravac kao i vektor.-./. (slika 2. (slika 2.t i isti smjer kako je k > 0 a suprotan smjer ako je k < O. a suprotnog je .icil ~. t·k::k·J!.~ni vek~ori kod kojih~~E~oze izabrati proizvoljno u prostoru. opet nisu jednaki vektori. Slika 2.. Vektor se duZi.l!nijski vektori. od kojih se jedan iii drogi paralelnim pomjeranjem maze prenijeti u polo:fuj drugog vektora sa kojimee se potpuno poklopiti. Znaci da je prozvod.-+ ~ -do --7~OP~B ~OIPI WI~ 18'1 .~~J~_l. pri cernu treba da modul.a'-. Prema tome..3.Qnatil5. ili ~ itd..~~.~_~~9~Qejstvo je isto. b) f\Iizni iJ.smj~l.?! ne maze pomJeratl.."ll.?Oj~". Poeetak vektora posmatran leao "napadna tacka" vektora moze biti pro~oljno uzet.1.yek!9Elf!l.-C biti negativna.4. a da se' pri tom ne izmjeni. a tacka P krajnja tacka ili kraj vektora.1) ~r ima Smjcr vektora ozn. ~Jt (n) Ukoliko jek~ 1.!!lJll'.i.a ako je skalar negativan. ondajeF ~-..PU\axffi!3Ql9.~"~..2. dva vektora iste veliCine i istog pravca.2 Dvajednaiw vektora..(i E1 (2.ta. a moze biti odreden u izvjesnom domenu ill u prostoru.. ..2).i.. Na suei 2.l!\l!_ll!i'~. ~'~ktor se maze uzen prOlzvouna ih na prunJcr kao OP. Brojnu vrijednost iIi modul vektora oZIlaeava6erno istim slovam kao i vektor.. To su prcma definiciji dva jednaka rnedusabno paralelua vcktora.ak:~t _SUo istog. '" ___ ~_~ :) Vez~ni v..) A . ako sc 0 njemu radi Vektore mOZeffio podiieli!i: ~.3) W.je-Yektor. $Yj~~l(Lnjihovj Sib 2. tako definirani vcktor ne mijenja se kaela se pomjera u prostoru paralelno sa svojirn prvobitnim polofajem(vidi sliku 2.P"mjerati (stika ~. a makar i razlicitog smjera. Antiparalelni vekrori L18 OPlIolPI 19 . a to znaci da su paralelni. PROlZVOD VEKTORA I SKALARA ~ktora.t gdje je o poeetna taCka iii poCetak vektora.1 Vektor 1 p~<}y:caj isto:g.a. ali sliprolnog smjera. k~kojihs~.··~_~"-. ali bez strelice iii I A t Intenzitet vektora je skalama velicina koja ne mo7."_<_"*'o>_~~~·'~·-«--~"O"~--'-"""".J!ra:-9il~~~~~flllp!L~~~~~em .. Aka je k~ -I. Klizni ili limjski vektor .2.-~ 2. "--"" .i.t.1.§\glaLima. ti· aka su im jednake sve tri karakt:eristike koje su -navedene za vektor uop:e. iste apsolutne vrijednosti. pa se tako i nazivauvektof§1<:eveuClDC Vail sl{6io ~kao iza skalarne vclicine. pravac i smjer vektora ostan~nepro~eru:SroboOnlvek­ tor se moZe pomicati paralelno samom sebi prema potrebi.d2~~_vekt.e~Q~.x!iie1:. a to znaci sujednald vekton pamlelni(mogu se poklopiti kada se davedujedan na drugi) i istog smjera. ~~l._" _ _ ~_. andajeF ~. l?Y~-"y{!!g_<I~.jedinicalstosje ~I!lj~.

6.l"'ee1l!k"ektora# koji koji poeinje na poeetku vektora A a zavclava se na zametku tako preneSenog vektora s~~Pill1lJ~-~~~uLs@.+ -.~i u 0?n0~ na kordinantni sistern .) k{m'A )=(km)'A =m(kA) \ (k+m}A'=H'+mA-> .L~postavi.Q.Shodno sv~jstvu skalara. Vektori . Razlika vektora.jedinica 1:101=1 o Slika 2S Jedinieni vektor Slika 2. A: pUla.YJJ?_p.4.--'----------Jasno je da vrijedi relacija: (2.J. '-Poglavlje vektOlske ana1ize dosta re 50 kOOsti U udZbenicima Kinematike i Dinarnike pa Cerno ovdje detaljnije objasniti neke pojrnove koje oamnisu potrebne u Statici.5. Jedinicni vektor se obiCno £1" OZIlaeava isto leao njegov vektor. R9JoZai~~~cire?~je ~ prikazuje u.+-. Naravno ort ~sadrZi se u vektoru bas A Slika 2. Vektor poloiaja neke tacke zavrlava u toj tacki.) Slika 2. T~_.§!!lieLkruwati v~~jediDiCui vek.t~ i It Zbir dva vektora dobiva se k:ad se na vrn-Y~ktora. .xektQ[:' Svaki vektor se moZe prikazati kao proizvod svog intenziteta i jedinicnog vektora koji je orijentiran kao taj dati vektor. ~Jlje-vektora.t- B' UJwiiko je datG-¥ise-vekto~--tada.L:?bir Jff + Jt je takoder vektor C H.3. VEKTOR POLOZAJA(RADIJUS .se" suma-dobivao:napotpunO'--is1i-nacin-kao dva vektora.:~~~~. JeQi~1QLkoji ima ish pravae i. Ort vektora }?91oiaja ozoaiA~~__~_~ sa ~ c-~----.7. odnosno on je orijentiran na toj tacki. .!i~~~-"na koje je oCigledno i za proizvoljan broj vektora.) A . Usvojeno Je da se poloZaj tacke u \ 1: ~~ij~~~~~odr~~j~~~~~.5.&9. _ -1\l'iVedeni postupe! pokazuju da .> (2. za proizvod vektora i skalara vaZi relaeija: 2. ya_itl'1li.8.a.. Zbir vektoraX + It jee ista It +.tor ill ort datog vektora.j£4WJ-£lli. ali sa indeksom mila.t 2..3 JEDINICNI VEKTOR ILl ORT VEKTORA ~or kod koga je apsolutna vrijedno~t iedn~jgdinici-Daziv.!..an je vektor l' apsolutne vrijednosti od A jedinica. Vektor polozaja obimo pocinje od neke usvojene fiksne poredne tacke iii koordinantnog pocetka.?.f=X>·k ) -.~vekt9. SABlRANJE VEKTORA k·.~.<. Na sLici 25 prikaz.E~~ prostoru odreduje vektorom"'paloZiijiiiliradijus:-vektorom. 20 21 .1J_icQ~~QmlJeZi!Y~Ls.f=A:1o (2. 2. p .3dn~.VEKTOR) Osim navedenih i sIienih fizickih vektorskih velicina takode se i P912~Lneke meke ~:>por~ ~?_..4.

.~:i".18.W ProjekcJja vektora na 0SIl r1 Konacni ugaoni obrti nisu vektori.lrocisti-pravDugli.l3. Vidimo da prostomi polo±aj sada nije isti kao kod slike 2..Q . . U ogromnoj ve6ini problema vektori se iskljucivo prikazuju pomocu koordinata ~ odredenom koordinatnom sisterUlL NajCeS6e se. . (stika 2. Take na prirnjer IOtacija jednog krutog tijela prikazana je na slikama 2. Nakon prve rotacije dolazimo do poloiaja kao na slici 2. .g rotacija o~e .. -~---..t + It +lft cije !aeaka P iQ.P~t..) (2..) .\4.11..lf' na osu p je dufina odsjecka te ose PI QI ortogonalne projek- .Tu nedostaje ZIlatno svojstvo vektora. To se Slika 2..novu poglavlja 1.16. Poloiaj krajnji nakon rotacije zn n/2 OM ose 1 lake moze pokazati aka npr.-- i. izvodimo dvije okomite rotacije za ugao rotacije ad 90°.~h sistema \'flo je ~orE~l~ ~etiJ-Lo~zir j~inic~e ~~>Vek1ore 'OSLL o. . Nije moguee izvrSti vektorijalno zbrajanje.4 C 4 4 4 A+B+C Za zbir vektom vaie slijedeea svojstva: 1.r:k./2 oko ese 2 SHka 2.sistem:---U matematiei i fiziel upotrebljavaju se dva Descartes-ova koordinatna sistema: lijevi i desni sistem.scat1. .2. (?+ li'+ C) ~ kA-t+ kJJ'+ kCdistributivnost.17.:es-ov k~~f(h~ .. izuzev kad beskrajno maiih rotacionih uglova. p . ..I~I1f!l...12. Pogotovo ne sve velicine i pravci.)'.12. i z ose.. KOMPONENTE JEDNOG VEKTORA u drugom smjcru iz ovog izlaznog polozaja leao ua s1. jasn(rje ~'da-'su to vekton respekrivno dui x. ~~ll.aj.\ L Prvobitni poloiaj knjige Slika 2.~ki se nazivaju koordinatni ortovi.17. Poloiuj knjige nakon rotacije 2a1l.15. p+~ Q\ --~~------------~-~----p Slika 2. j It. x y Sitka 2. .ili2£~~tni sistem je onaj kod ko. dobivamo krajnji poloz.~. Aka knjigu rotiramo 2..9.-~. kod kojihje d~~~~j~inici.13.16.) ZaJed· ~...1$_~~ oznaeavaju sa i. . It + It = It + it komutativnost..... Ne mogu se zbrajati dvije zeljene rotacije. 2. (2.." ..) 3. ~ .DpifJ._~:.~-.x. slika 2..mevo. Desni koordinatni sisfem U tretiranju vektoraJl9!Tl~~ll~... (2.7.16. _~x_najkra6im-pe~tn ~$~P.8..6.3.) t1 I J-8<: I Stika 2. Prvobitan polozaj knjige Slika 2.--- --"~-. Poloiey poslije jedne S!ika 2.6. . Na 22 23 . a nakon daljeg okretanja u poloZaj slike 2. : .~_~_rnje~ ~protno kazaijcl oa satu (slika2. Poloiaj poslije jedne rowcije:za nl2 oM ose 2 rotacijeza n/2 oka ose 1 stika 2. OCigledno adi· cija nije komutativna.!J!~E~ c. Swrw tri vchon!.-~~p~(ctika2:1oj"" Projekci~ vektora.. 2 (?+ li')+C~?+ (li' + C) asocijativnost.natni.11.13.~29LcJip~E. I I I j ! ! I II ~I :1 !I 1! Predpostavimo da rotiramo jednu knjigu.

. .t = . '- N~ se nacin. o .. Komponenw vektora .19. . v~ktori vektora.) k{1f 0 B]~klf 0 B' ~ (kB'Hlfo B')k (2.) a to znaci da za skalaml.t ~Ar +A]' +AF. (2..:t je -> A~IAI~.19....x.. ~elac~~'--'---'"-~"'--'. E -0> -> A(BcosG)=A ·B Slika 2l9..) to jest vcliCina skalarnog proizvodaovaju-veRtora ne mijenja se promjenom recla faktorn.s Be .f.+A..) 24 25 .p~:va.t. ""- 0'..kci. Dati vektor mazerna rarloziti na tri vektora duZ koordinatnih osa.A!!:::o.Skalarni proizvod dvaju vektorajc pro~~ apsolulne vrijednasti . . Ifo (2.iarmLQ9biva se kao skalarni proizvod jednog vektam sa zbi. ma~~__~_~~:.pravilu_~Ll2mig. r.15.7.) ~ '-~ . .) . Pr~ma.11. 1 . A2X +A'X + A2Z..---~"-"'"'Skalami proizvod nekogvektora sa jcdinienUn vekfOi6mJoonakje projekciji togvektora na osu jedinicnog vektora. ~ 1. y Intcnzitet vektora. ------'-..0..12.ry=y.16..' ~ Av j . --"-----..18. a to mati da za skalami proizvod vrijedi komutativni zakon. .) ReIacija medu uglovima je: cos20:. ?osto VTIJcdi relaclJa toje 0 B' ~ B' (2. .t 0 B' +If 0 C. .20. A.10. .'.:':.) 0 At". J2.2. SKALARNI PROIZVOD DVAJU VEKTORA Pretpostavimo da namje dat vektor A' = -7 j OP u (2.. ~A'+A2+A2 ' Y .sJ_':.9.0.~ A k A. At nazivaju se komponente GP.rz=z r =xt+Yl+ZJ1..13.proiiVexlvektorn vrn distribtltivni'zakon. AJ x . . ·-:.. cosuy = A A. (2..} n7 --.prikazuje i vektor poloZajar:Njegove projekcije su koordinate pos7~· ~=x.~t~~~~) j~xim~-g ~ vektora i projekcije drugogvektora na njemu ill skalami proizvod dvaju vektarn jeproizvod ~jihoviii apsolutnih vrijednosti (intenzitetglJ i kosinusa uglova meau !ylLvelctorirna Taj Jiroizvodje skalarna velicina.-m drugih vektora slijede<Sa.. (2.21..t·:C If:E>)~.) (2. Aka je konstanta ouda vrijedi (2.) S!ika 2. + cos2s.t.cos2a.-"~ ~~~---. .20. .) koordinnalnom sistemu. cosu Z = A" __ Az _ A ~A~+A. _ (2. -."-"'~--'-'~-'-~'---~~- AY Ay ~A2+A2+A2 .) If o.) e . Prilwz vektorslwgproizvoda B(Acos e) =1'. .. y . pa je: y o op~. .14.----.k ~ If ~Al + Ayt + Ajt.skaJamj Mozemo napisati relaciju: -ti-.) Stika 2_1K }edinicni vektori Projekcije vektora£ na osama su alge- barske velicine AX>::J' AzoTo su koordinate vektora £ ZnaCi A mourno napisati u obliku zbira njegovih komponenata (stika 2. A B ~ ABcos . (2..i.~- odnosno: t .. cosax=1.. ..

~~~~H_l~JS?j. (B7+B..27.18 gdje je dat osnovni triedar (koordinantna baza) sa jediniCnim vektorirna7.li.t~+c}~.oy!sini.t+BF) i' 0 To znaci da za vektorski proizvod ne v~ komutativni zakon.. iIi kada je uga.z.+A)i.."Lx]t~ _ -t 27 .) to jest vektor sa obrnutim smjerom.txJt+.~ proizvodi dvaju vektora. (stika 2..tx It 2.) a prema altemativnom zakonu fY-::!J 7x -t=-It "k X} =-/ -:7 -:7 __ (2.~_~j~5rlctQrskogprorzvOda. (2.C. -.Y!.~. nalXlll!).IJOmJal=Joj. It koji su medusobno normalni.) ••• l1-: A.tx It ~ O.mili.23.) Skalarni proizvod dva kordmantna arta kod pravouglog koordinantnog sistema dobiva se prema predhodnom: 1:' ° It ~(Ai+AyJ+A.txc' (2.t"Xl! Ove relacije. lj}cada s. Navedena definicija pokazuje da se promjenom redoslijeda istih vektorai' i It U vektorskom proizvodu dobiva kao vektorski proizvod upravo vektorski proizvod upravo vektor .}pj~~jm~\ltem pd.23.28. odnosno suprotni vektor.IE~gj5...30.22. .(\o. 1. . A.30.B).'T~~"-~ .3 I..2.X.... Vektorski proizvod .-. promjen om reda faktora vekt9r~~LITIij~a wale.k).- ~lcl~IAxBI~A·B.d Slika 2. Prema tome --.l[i:l\lde.- yekto::. dakie. e L(~.?~~~.!L..24.POZlhvnaJ~..mjeffi--distribttti ffli mkea. ~ takvO& .QJ2Qs1i~~ tog zakljucka slijedi da je vektorski proizvod nekog vektora sa samim mili~-~"-""'~'~'-"~'---"~ MJ'x It Apsohitna vrijecinost vektorskog proizvoda je .fi:J.) Slika2. oeigledno proizilazi: -r * i 26 (2.23.J5 It ~ JUt x (2...o meduvektorimajednak nuIi.29.t i It E.Ls.gdje je Ao~ 1..) Slika 2.. vektor E. a velicina ostaje ista. (2.Jill~3.+Aji..~ (2.2Pj~ij• ..26. nego mjesto njega vaii antikomutativni iIi alternativni zakon.j~oc!Jl1ktorajo. ~.tti. S) najla"Ucim pulem <..'!10~~itii'?<io"k nUli.tf:dva]u ·vektO-.) yek1<>~kip".. Vekrori A.. Dakle.~j_i_. (stika 2.. (225.2L VektorskiproizvodC ". (2.) Prema definiciji vektorskog proiZvoda i prema slici 2.) -+ _~YU~'ii~i~ino..dnak.~~j~_l2l~~..) _:t<Le:.~Q2fi~ti~~~~~?: 7ft+ E')x~:i:1t:7f:?~7f . k~~JS2i9Kj~jn~e~_t~t j~Q_ ~akpoVTSlnlJ?'!mi§!9. pokazuju istovremeno i uvjet kolineamosti vektora.B.:.d .8 VEKTORSKl PROIZVOD DVAJU VEKTORA 78 yektorski proizvoo.skalaromY'ij~I.sine.. It i C tim redam cine desni koordinantni sistem.l5t.uvektori paralelui (kolineami)._~ ~~~()L~"_.~ ltl.sobom jednak .p.) Ka.i5'dQC (2. Rotacija vektora..i""oc!.B. Prema tome uvjet kolinearnosti je: .r ka vcktOTli.22) C=A x B 4 -~ PtiJlm2.e:1.~proInQgnJel\lkretanJa kazilljkJ.. ai<9j!.

2~~9.----.-----·-~~'s'>.--.) vektorom S .9!finiciji ovaj pr~ mO~)l. a' A~~oIim~Jl.t i .:t~Jl<~.) 2.dobitH~& s~~ jednak je proizvodu ~. C. ~~o C ~(iJ'~~_(E""Z->::Jt.0 V I X -c> -c> -c> (2. (2..rrger:. _ A-C> A-C> + A -c> .pemlUtaGijom. sa pozitivnim zrakom ako je redoslijed vektora isti kao kod osa dar. Stika 2...~. PrcdPostavimo cia imamo tri vektora kOJllm~u zajednicki poeetak i 0 ~rxJtoC =B'xCO% =Cx.) iii vektorsko . Tada se vektorski proizvod moze predstaviti determinantom .39.(2.40. Zahmje------ to je ujedno ~ U§lgy$ompianamesti.2-Ze..2Pi~a1!.t i in- B. imaju medusobni '.e~ s .-------'~.~~-----·(235.) moZe se vektor if" razloiiti na OP na pravcu vektoraS i spoljaSnju Its = PQ no[o Zapremina se m. VEKTORSKO .kog proizvoda iii spoljasnjeg proizvodu intenziteta vektora It jednaka je . Odnosno yrijedj daje: (2.38.skalami (mjeSoviti) proizvod koordinantnih ortova ~.[0 FX c!' =E 0 ex£ Na osnevu ovoga mjeSoviti proizvod moze se oznaciti i kao: (2.~J~~z.J...tx S') E' ~ . onda U OpCeffi slueaju irnamo da je x F) 0 ~± (236. kod kojega su stranice A.lln~~AJia. .ict~~k~'-...skalami proizvod triju vektora brojno je jednak zapremini paralelopipeda.24..PLQi~¢£~K_~r~~0~j~J?QYclipj.n\!i. Svakom dn Igom.----'--(233. . ) P~. a orijentacija vektorskog proizvocia dobiva se prema pomatom pravilu.1! =. ~'-"~V.32.SKALARNI (MJESOVITl) PROIZVOD p...-'.2!2!ppl~~~~o_~!!~~~g~~~r.£~~l!!~~Erski PI?izvod dvaju vektora.>-. predStav~enJe S.~".t x l! =.titkQJIl obliku.. It.7t-) _~_~c..) 29 28 .r: It: (stika 2. Posta maze biti i predpostavkom tupi ugao.. Ovdje se I1ldi 0 velicini...9. predpostavimo da imamo d~la. kOJIJc norrnalan na ravan vektoraA 1 B . (2..".~-~--'...JUlal.Koriste6i jednaCinu (2.t i vektor:..prikazaJiJl. C.) cia'flISUlcorJipfanarni.--.41) -.f2t. Razlaganje vektom F no komponente ve~~larogKIQ9-l1~~nj~.~' eJ:J1c (2..~ s~aA i E.42.llektora .--.-----.p~~!e~.) sto ZllaCi da se ciklienom pennutacyom triju vektora ne rnijenja njihov vektorsko skalami proizvod. .24..3~rrlli~Jl~zm.txF)C->~-(F~D~~C:(2.w-n::13-:-r-1rf1-.) 34 xlJzU • y V~. (.?:s.*proizvoda .---~ =+'. kao-napri..~ s) ~~~k!2IS~kQ_".toF= = (!o.Sobn. . a sa negativnim znakom ako je redoslijed obmuL ~ntljk . e (S c+ v.Yeli­ cir1~-T 1 mteoziteta (velicine) proizvoda vektora...[s1t e"jili(..37. ·V -~ __yJ_±.~-~- It.t~(itx ~~~:.rB"rT~ .~~.---\tRazvijenjem determinante dobijemo da je: x 4 R + (' ___ ~_(-Ay=~~~j.G9rnaljc) paralelopipepeta jednaka nuli.ci (Sx S')O C ~ 0 A'o(Fx C) 0 (. tj apsolutnoj tenziteta spoljaSnje komponente vektora (brojnoj) vrijednosti odgovarajucih proizvoda. S It ~ B- \7 P_~-IU7t-. Nadalje pretpostavimo da vektori A~ palou] kao ase desnog koordinantnog sistema.-~ usvojenog sistema. a to je zapremina paralclopipeda.) Vektorsko -skal~ •• J?!~1tii[(XrtrijiJl1~~)TIij~<~y_~~~~sta s~ ~_e<J~. ali pod uslovom da sc'ne'mijenja redoslijed faktora . _--.!J..t (F x E'). 7t =B1' +By1 +B1. Ugao e je ostar pod C'imaju redoslijed osa desnog sistema..29) zakljueujemo da i za artave vaZi ista relacija -c> Z = J X J = "k x.i.) AxB= Ax AyAz ."_skalarni proizvod je skalar. cije-su ivice dati vektori.. ~~~.r L~yLJ:d"'_ dvije komponente: unutraSnju Itu = malnu na vektor Aka su nam data dva vektora.':-V.. E.

-~"-. tojest !A(U)dU~1:u {B(U)}dU~B(U)+.Cy - BFJ It] .' Naprimjer.olacije . .) ! II Ij I.) 2. ~ izraZeni preko projekcija ~ _4-.iti:_..u}-:4(u) l. ~eka j~::. .45... kao predstava fizicke realnosti naziva se vektorsko polje.47.. . =---fi+--fj+---fk. O~no~~ p~v~a. Izvoo vektora A po argumentu u liZ uslov kontivualnosti i limesa je ..kcijV!->(u) ~. A.46. Prostor u kojemje Za svaku tacku vezan neki vektor.. nosiip"naziva se razlika vrijednosti plVobitnih funkcija uzetih za gra~ice ·lr'·"'~-'~~·'-~···-""-·"·' II d1 . C:~r±. JJ II .52.~.(u)i --+ -:-t --~"-~----'~--"-~"~.lt + (E.10 DIFERENCIRANJE VEKTORA l1]IeIJl'pc.~g.(~)dU + j JA.£+/3.t±...-~~ I II ~ ~~ izvoq::ektora A1c9 iZJ1lZiIrJo_~"-""'Ltprelmp[Qj.~---.2.. cIa nam jepoznata skalama funkcija <p(u) i dvije vektode funkcije £(u) i F(u) tam.1u ~ijgteg<1lLfurl!<gij.zadatQm. -~B dA ~ (2. (2.l2.Predpostavimo da su nam vektori':. By B. '" "'". Cy C..da.(u)k tadaje (254) J~~_~~"...~B.A.55."----"-< +Ay(u)j +A.9'- A~+ ~>~--~-"~~.qi' + . Ako je vektor A ciat U obliku c+ ..~~?:.• '--."i-+'± /3.) (250.) (251.c:.r<elIJQS.t (u)( + A. l[C'/3.J. te.:v~~1U !tJ2-:ma tome ~ ~ ~ ~~. Da bismo objasnili gradijent..( ~B(fJ)-Br.) dobiva (252. INTEGRIRANJE VEKTORA (2.! (2.t cerno: du du du du (2.-~.J A}. Ax Ay A z (2.lu) 1.argumenta.A ~ j Bdu + C..du'.ciji-je.43.) [£ffE'H£itC)~£o(itxE')~ B. 1 + ~(u)7t tada a.n]~iti r. GRAOIJENT. :1 I " .2.k.(u)du + k JA.. d~u----·du--~..49.._-(<1> A) :<1>-+ -·-A du du (2. (u)du.) gdje je konstantni vektor uzet sto'.tlYimD.cYlllZet.) bez obzira na vrijednost vektorske konstante C. za ~gi izvcx!'~OOQnLr1ID-argumen~~"u'~.) ~ ..) £~ (itxC) ~Ar+ Ayt + A]t)[(B£cB.53. .diferelli.= lIm du Au~O ~(u):.l!~CarnaQdl)"kevrij.=.) (2. 1(u + 6.c.oispunjauaJlSlruL_: ~ Za jediniene vektore vrijedi rttlt]~(ttlt)~(j'xl)olt~\6?0 8\~L o I 2.44. DlVERGENCIJA I ROTOR Posto navedeni podnaslov nije predmet razmatranja gradiva Statike nego Kinematike i Dinamike dat cerno sarno neke osnovne defiuicije a Citalac se upucuje na literaturu sa detaljnim upoznavanjem eve materije [21]..iranjaskalara v$fde i za vektore. _= __ i + __ j+_' kX Y dA dA -7 dA ~ dA -7 II " .11. Prostor u kojem svakoj tacki odgovara neld skalar naziva se skalamo polje .ro. 30 .•J'.ooosti a do vrijed. -+(J37.k.pr-oizvod-po skalaru u jednak.) =-~.~OJl 2liVls~og.f).uL("l..) C.. ~rrAenj integral yektorn 7t_naziw~se_funkGija~~~a.) ~g~Junkcija.C.) (253.48. Razvijanjem u detenninantu imamo da je 2. i.~-dif~~enCiranje~J._ d2 A d 2A -7 d 2A -7 d2A -7 (2.----. divergenciju i rotor definirajmo skalamo i vektorsko fXJlje.-J>. tada je mjeSoviti proizvod vektorn' d -t dA d(P-t .c B.

a --: a a.60. po beskonacno maloj dui.64. ~e zavisi ad vremena naziva se nesta- cionamo iIi varijabilno polje.k ) ·(A x dode u poloZaj P2 vrijeme je t2. z).62) pokazuje da je divergencija vektora . z) iii Prethodna jednacina pokazuje da je rotar vektora It jednak vektorskom proizvodu operatora nabla i vektora.63.. Vektor koji u posmatranoj tacki skalarnog polja ima smjer najbrieg rasta skalara <D. Linijski integral vektora if duZ krive linije P IF2 naziva se graniena vrijednost smne skalamih proizvo-).+Ay J+A z-. y.65. V~ i -78 ox + j aA --ta --tJ i)y + k oz.57..) -+ divA == ( . ~.66.56. z. Izraz u zagradi naziva se Hamiltonov operaror nabla i o211acava se simbolom V.) If Y k.7=:it I uopce. Polje ¢(x.Ay. z) i}j . Prema tome.). i. Oznacimo skalamu funkciju (1) ~ (1)(x. u kojemu je pri proucavanju neke fizicke pojave za svaku tacku vezan neki skalar i1i vektor naziva se fizicko polje. z)(ili vektorom polozaja YJ"":t + ooda je skalamo iIi vektorsko polje dato kaela se zna doticni skalar iIi vektor u funkciji od koordinata poloZaja pojedinih tacaka (iii vektora polozaja).58) vidimo da se radi 0 diferenciranju velicine (f:l po odgovarajucim promjenjivim.ri=]Ad.58.) .JI:D--t acp-t O¢-t grad(1)~~ i +~j+~k +(~~ OAx)7: .ini. ----t • da A i elemenata !:1 r . y.l Jednacma (2.) x o n-7aj". y. 2.y. Aka je polofaj taeke odreden koordinatama (X. (2.) Na osnovu teorijee skalara i vektora iz [21] zakljueujemo da vrijede relacije ox i)y oz (2. z).7 (t) = x (t) + y (z)t + z (t) Kada tacka c bude u tacki P1 VIijerne je tj . Funkcije <Jl(x. naziva se stacionarno iIi konstantno polje. ) ox i)y rot£=Vx£ (2.59. z) i A ~If(x. Il " -> -> (2.~ oz lim LA. Iz jednaCina (2.te ne zavis! od vremena t. z). .26.) div A =_x_+ __ +_. U raznim tackama te krive. Radijus vektara polozaja tacke na krivoj linijije -.) Divergenciju mozerno predstaviti pomocu Hamiltonovog operatora V. y. Jfc--------~ . naziva se gradijent skalara <P. a kad grad(1) ~ ( i ->0 ->0 ox + j i)y + k OZ (1).. a velicma elemenata len null... kontinualne i mogu se diferencirati. (2.60.It=.y.62.tjednaka skalamom proizvodu operatora nabla i vektom. ->a) (2. y.13.+~ J+ aZ 7:)x( Ax -.A.67. y. (2..r>=A\x. Dakle..._' Y ax i)y -> vA aA oz (2.("(x. kada broJ It rib proizvoda tezi beskonaenosti. ax i)y div rot ~ V· (V x If) ~ 0.. (2..) (2.ogdmicen ili neogranicen prostor.t Slika 2.. z) koje se mijenja u toku vremena. rot grad (1) ~ Vx (V(1)) ~ __ (2. a veliciuu jednaku porastu skalara ill u tom istoro pravcu. Pn"lwz krive Iinije u vektorskom polju 32 33 .) a vektorsku funkciju A ~A (x.) divA' ~v·it (2. to znaci mozerno izdvojiti skalar iza zagrade. koje sc nemijenja u toku vremena. y.. t) su jednoznaene. ve1ieine komponenata vektora grad <D su parcijalni izvodi skalara cD po kordinatama vektora poloZaja taeke P(iyz) u kojoj se gradijent racuna.t Ovu jednacinu mozerno napisati u obliku: .) zk\ Rotor predstavlja vektorski proizvod dvaju vektora sa komponentama koje imaju ove vrijednosti --t ax J+ i)y + k oz'Ax.i + - a-+ ax i)y 0-+ 0 4 j+ . o rotA=(~ -. vektor ima uopste razlicite vrijednosti.) (2.. LINIJSKI INTEGRAL VEKTORA Neka je dato vektorsko polje sa karakteristienim vektorom £i u polju kriva linija C.) O. a polje <1>(x.61.

d r=A.lednaCinu (2.dz. Vektor je definiran pocetnom tackom P(xJ. a tacka prede. P. Poznah su nam vektori.2.1. Linijski integral vektora po zatvarenaj krivoj liniji (konturi) naziva se cirkulacija vektora dui te konture i aznacava se sa: ~ ~ a)S-F+2C: b) 3C-+1-+-+ c: Potrebno je konstituirati sljedece vektare: ['~IA·d r ~!Axdx+Aydy+A.dr=jAxdx+Aydy+A. c c Zadatak 2.70.) Z (2A. (2. -4 (2. ~Pl ~ -7 RjeSenje: P.68. z!) i krajnjom tackom Q(xi.69. Aka vektor predstavlja neku situ. Yz..dz.) j A.67) mozemo napisati i u drugacijemu obliku p.) -8 4 Slika liZ zadatak 2. Rjesenje: Vektori IXlloZaja tacke P i Q su ---+ ---+ := -J. a kriva P 1P2 predstavlja trajektariju tacke.-4 P.( It. z2). (2. ['~ JF'd r~ fF. YI. onda je linijski integral takog vektora dui te trajektorije rad sile na putu koji napada.inu vektora. -4 -4 -4-7 RijeSeni zadaci iz poglavlja 2. izracllllati duz.dr=jA.B). ---+ Ii xl i + Yl j + ZI k 35 . L Zadatak 2.

0) i (1. BOC> = 2""' 3'" + ""k .3. 36 37 .0). • P=h·!it! P=!A'!· sine !it! p=!itxitl Slika liZ zadatak 2.f x it RjeSenje: ~ = i I j o = ~i k ~ j ..2... ">/52">/2 P=8Z053'. ..PQ ~ ~0-r! :h . Koliki ugao Cine dijagonale tog cetvcrokuta? Rjesenje: Ocito je a) Kako je.. RjeSenje: Pomlla paralelograma '2 y o -+ -:+ -:+ .potrebno Je l 1.>j naCi vrijednost: a) (7 x ff) x f! b)7x(ffxC\ Zadatak 2. Date su koordinate tataka (0.4. (3..+j. Zadatak 2. A-C>=. Slika lIZ zadatak 2. . Skalarni proizvod ~ ~ I~~~I OBoCA= OB~GA ·cosf3 b) Kakoje BxC= 2 -3 o 4 =5 i+6j+8k slijedidaje (47 +6i}( 27.3.» -.. = 2 568 r.1240 -c> -=> cc7 c-> =+ -=> (A x B ) xC" A x (B xc). (4..4. . . -01" -01" -01" ---7 r2 =X2 i+Y2 j+Z2k ~ ~ ~ Dokazati da je povclina parale10grarna (itx 11) cije su straneSi it : r+ PQ=r2 iii . o -3 ..0.2. = 0.3. .-T PQ=(x2' +Y2} +z2k)+ +(XlI -YIJ 'Z{->k) c+ -7+ FQ= (x.5. C"'"=4j -3-C>k. ..6.j)=~42 +62 + (-I) cos f3 N cos f3 = ~ (~~) C Ax Bx Iz rezultata vidirno cia je = I 7 j1 ~ 8~ 8 ~ + ~ 0 = i- j k.)7+ (Y'-YI)!+ (z2~I)k. cc+ • Akosupomatlveleton.0). . j teJ : ~ -01" -} sm~a lIZ zadatak 2...-X....Zadatak 2.5 k on ~ da' Je 2 -3 ~ ( -01" ~~)~i j k ~ ~ ~ AxB xCI -1 4 5 =23i+3j+4k.0) koje cme jedan cetverokut.

. u du du gdje su .Zadatak 2. + x'Yz'j _x'yz 2 k ---)0 -+ -+ -+ == hm Au-+O ....B +~B Z ( u duYdu J 11 = (if .-I)1 + (2u ..U ~ 3 =6xyi+6xyz j-2xzk.u !1u (Ao~+-oB+-olib -+ -+ D..3uJi + (2u'. . Za vrijednosti x = 1... ! .. Zadatak 2.8. ~ --7 Zadatak 2. + yz 'i -xz k) = 3x'y'z. z) =x2yz i vektor d -i' --) -7 dB dA ---).. -+ -+} {(S-2)i+(4-6)j+Q6-S)k - I i f! il 38 39 . Jzrncunati 2-Jo u". I)..-+ IA(u}!u zaA =(3u. du .B ilA L\A ~ ~ -+ --) J 6. 4u)k }du = -+ 2 -+ --} -+ I i il dA X dA Y ciA + .2u')k r --) -+ . 3)J +(6u.4u)k.:t'" i It diferencijabilne funkcije od u... Kolikaje vrijednost ~:Jt' A) -+ -+ u tacki P (1. 3Ji + (6u 2 . ~ ~ -:+ 7t RjeSenje: 2-----)u'-"l 2 jA(u)du = jA(u)du u=! = ((3u' .d Bx+-.7. . 4- 22--7 - . 6. I II r: II ~ dB dA ~ =Ao-+-oB du du . ·2.. Dokazati -d (AoB)=Ao-+_oB it= 3X2Y1+ Y z21-xz it. + (2u .u). ·1)? Rjesenje: Rjesenje: (<I>A) --) Metoda 1° = (x'yz)(2x'y.1 2 -+. + (u'. Dataje skalama funkcija <l>(xJ'. Y = -2 i z = -1 imamo da je db dA --» =Ao-+--oB -7 du 8 -' i3y8z (<I>A) =-12i-12j+2k...6..

y .dite skalamu funkciju <1) za kojuje. e) rot(<DA) =V' x (<DA) =\! o (X 3 yz 4 i _x 2 y 3 Z3 j+2x 4 y 2 z 3 k _) ---J< = Aod -.-. <1) =xz <1) = x 2y =-(x yz 034 ilx a 233 a 423 )+-(-x Y z )+-(2x )' Z )= Oy az -+ -+ Integracione konstante su: C.-..2z + C.. e) rot(<1)A ). C3 =x2 y'...rt "7 xz-.. C.. Iziacunati za <J) = x 2 i.z) =y'-2z.) ilz I iJ<1) ~ iJ<1) ~ iJ<1) ~ .2.. 02 iJ<1) 2 "' ~ =2x2 i+(x-4xy)j.:> yz3 jl-? + 'h:2y7i sljedeee izrnze: -. aka je... (x'yz'jk= az 1 + (3. = 2xyz37 + x1z3 7+ 3x2yz27!.y). tada je <1) = x y Metoda 2° -t ::::3x 2 yz 4 _3x 2 / Z 3 +6x 4 iz 2 .a~)("..(x. -. 2.. c) V x A. a) DokaZite da je V x = 0. (~ xzi-l b) \1oA= axi+&yj+azk 0 ~ ~ a~) =-(xz)+~(-y (a a"' a 2 "' j+2x yk 2 "') = Rjclenje: ~ ~ ~ j k =0 ox a oy )+-(2x y)=z-2y.2z.ax (x'yz')i+ Oy (x'yz')/+ it.9.. z) 3 d) div(Q)A)='1o(<1)A)='1o( xyz 4 i+x 2y' Z3 j+2x 4 y'z 3 k)= ~ -+ -+ -+ -+ + y' + C..f = '1<1)..4) k.y) =xz3 . 2 3 3 Z ~ ~ 3 ~ = (4X4Y23 + 3x2y'z2) i + (4X3Y2 3 _ 8X 3Y2 3 ) j_(2xy3 z3 + x .1 Zadalak 2. y+ 2 + xz3 + y' .~ •• a a y) J+ -(-Y )--(xz) k ilz ax ax Oy -. ~ -x y Rjesenje: _)'1<1)= -z+-j+-k <1)=-z+-J+--k= ( ax Oy ax Oy az = 8 -: 8~ il". b) Metoda 1 -+ W>: 0<1> -: O<D -+ A='1<1)=-I+-j+-k ax ay ilz "' a ax xy "' j a "' k a -=2XY+2 ax iJ<1) 2 iJ<1) 3 Oy az 2x 2 y = -(2x y)--(-y ) Oy GZ (a -/ ay=x +2y I 2 a 2)"'(-(xy)--(2x 2)~ (0 2 a ).2) It.> \' \ ~ j • ) '1<1). " i Integracijom prethodnib izraza dobijamo cia je: <1) = x2y.' xz3 + Cz(y.2z.(x.= 3xz .---~-~- .(x.-.-. b)'1 0 A.(dX [+dy J+dZk)= OJ 02 4\ 40 --. d) div(<1)A).- -----------.y 2 j+2x yk ::::.f = (2xy + z3)7 .. i) 2 a) "' '1xA = az %x 2xy+ z3 0 %z rOy 2 x +2Y 3xz -2 2 ->(a~a". (x2 + 2y) b) Pron. =(iJ<1)[+ ox ~J+ a<1)'k).2.(y.10. Zadatak 2. ~ 2 ~) c)VxA= axi+eyj+azk x XZi. z) 3 .

(3[4 . c) dui linije od taCke (0.0. L 42 . z je od L(3)L 6(0)(z)}0 + (2(lO) + 3(0)(z)}0 + {I .s)dl+ (3t2 -12111)dl~ 2.2ib: ~ ~ .0.0) do (0. .Z ~ 1.1.A odr ~ J J~ --> {(3xL6yz)i + (2y + 3xz)j +(1-4xyz2)k) o (dxi +d.t ° i . 1. 1. dr ~ J(3[2 ... 1). Datje vektor X' ~ (3x'. z ~ I. dr~O.0) i (1. i7 izmedu tacaka (0. ib: ~O i dz~ O. --'> "" . J. dx ~dy ~ dz ~ dl. 1). l)jex LdF 1. °do 1..k)~ ~ {(3xL 6yz)dx + (2y+ 3xz)dy + (1-4xyz2)dz. :-+ ~ 0 (i + 2tj + 31' k )dl.L.U. 1) do (0. b) dui linije od (0. 1) vrijeme I ~ I. Rjesenje: "'" '"" '"". 1.. z = 13 .0. 0 ~ JA I -> c-> h) Duiprave izmedu (0. £(3t2 . 0 J. 43 .4(t)(12)(t3)}d(13) ~ ~ !(3tL 2° naCin: 6t5)dt+ (413 +6. . Zadatak 2. l)jey~ 1.y jc izmedu Oil.0) tada do (0.0.:" I =tl ~ +t2.td? ~ le3x2 - ~. I)jex ~ I.0. +t3k dr .615)d1 + (413 + 6t')d1 + (31L 12111 )dl ~ 2. dx ~ dy ~ 0.4xyz2)dz ~ d(. dy ~ 0. (3xL 6(1)(1)}ib: + (2(l) + 3x(I)}0 + {I --4(0)(y)(1 )2}0 ~. z~ 1.6(1)(l)}ib: + (2(I) + 3x(I)}0 + {I .{3x2 .~ 1.L2ydr 1. ' totalni diferencijal od <I>_ U ovom izrazu je: 'c> .0.4(0)(0)(z2)}dz~ Od (0.) ~d. 1).y ~ I.0) i (1.y = t 2.-'.4[4)dl ~ .1.. a) x = t. ~ O.0. d<P ~ A 0 dr ~ (lxy + z3)ib: + (x2 + 2y)dy + (3xzL 2)dz ~ "' [(lxy + z3)d!: + x 2dy + 3xz2dz] + 2ydy.0) do (1. 1.xje izmedu 0 i 1. 1) do (1. I ' 6yz)dx + (2y + 3xz)dy + (l . 1.6t2)dl + (21 + 3t2)dl + (1 .4x(l )(1)2}0 ~J~(3x2 .12.c2y + xz3) + dez2) + d(-2z).0) i (0. 1) i (1.y~ 12.6)ib: ~ -5 c) Za tacke (0.1.y ~ 0.' ~ J{3t2 - 6(t2)(t3)} dt + d(13) + { 1.6") 1+ (213 +3[4)1+ (1 ..~-dx+-dy+-dz ~d<P il<P il<P By il<P Od(O.0) i (1. .0.. ~. ax az ' .0. 1.I.(21+ 1-4[4)d1 ~5 6 Funkcija je 1> = x2y + xz3 + y2 .6yzrt + (2y + 3xz)t+ (l_4xyz2) lzracunati 7l. JA'.. 1) jex ~ O. a) I' nacrn: Kadaje 1 ~ I.z ~ 13 tacke (0.41") It i -----7-:+7~-:+~~ r =XI +Yl +zk . 1.

AKSIOM I.! = IF. Djelovanje sile p'" na F dvije silept i Pi kao sto je pokazano kmto tijelo nije se promijenilo i ako je dodat uravnotezen sistem sila."akQ.bi[t. AKSIOME STATIKE Aksiomi statike fonnuliraju ~snovne zakone k.F.sj~ma sila na kruto tijelo se n~~nja.ljednaki.1.-= ~.Li!?~j~_~~prQJD~Y~l-sljka 3.rsistem·sila:_'~:r" ~.datug.anje..9jirna se podciill~~~~J:oje djeluiu fia kruto tlJelo. njcloy.daje )li__ oduzme F kao sto je pokazano na slid 3..§e darornSis~-emu"_-sl'ia:'--d. SHka za objainjenje aksioma n Dodajrno u tacki B koja leii na pravcu sile na slici i predpostavimo da su intenziteti sila I.Jlt?-ko 510OOdno kruto tijdo djeluju dvije sile.1. ono c.u ravnotezi tada isamo tada <!k~!. L Djelol'anje istih sila no kruto tije/a trnn?nQ_t~_Z~_P. AkQ.e·dvii§ sile ICle'na lSiQ.. Odredenioroj aksioma je posljedica osnovnib zakona mehanike o kojima cerno govonfi u DINAMICL Aksiomi su sam~'?U.2. --~~--'~'- Ovaj aksiom govori 0 najjednostavnijem uravnoteZcnom sistemu sila.~~i i ~azuju se.Principi i aksiomi statike 3. 45 .!@. jer je ocigledno da jedna sila koja djeluje na kruto tijelo nije uravnotezena. AKSIOM u.u ~4ii?jUJi~~Ei!~~~~~.2. Slika 3. Da bismo OVO objasnili predpostavimo da imamo kruto tijeJo na kojc djeluje sila * I S!ika 3."'"-.lJ:LRray£~':(iq@~·i~t~t~~padD..

?1~tl:}.3.-odredilL.~mo. pri eemu je vektor te sHe jednak vektorskom zbiru vektora datih sila (vidi sliku 3.p-jiho:v-¥ektQr­ pi pi.!'iiJ~.). vekt.@. Ukoliko se defonnabilno tijdo pod dejstvom datog sistema sila nala. Mozemo.. Ft F. Rastavljanje site u dvije lwmporwnte Na osoovu aksioma III napadna linija rezultan~~E~L5~. is. ~ f">~i!+Jt . Presijecanjem uiadi javljaju se site u kracima i Da bi mase bile u ravnolezi vektorskim slaganjem sila F. 1 2 -__ Kao sto vidimo sa slike 3. ~sasv~ je svej~:~o~~ r~om ~£f!2}@!DQ sde.ti.da prenesemoparalelno. (stika 3.t:~. Ako ua kruto tijeJo djehun !I jednakoj taCki dv.smjer r~ZlJltapteJ.1 silarna i leao stranama tog paralelograrna U daljem prouCavanju Statike razlikovat cerna pojam vektorskog zbira sila i JX)jam rezultante sila Pretpostavka da u tacki A krutog tijela (slika 3. konstruisanog nad ovim silama predstavlja zbir sila 3..) a) b) c) p .BI?":~-'CNaj aksiom cesta se naziva i princip ukruCivanja.3..6.vaie.. koja ce imati isti pravac kao i sila isti intenzitet a suprotan smjer. Rezultanta ce biti lsta kao i kad sma P7 o t F.. Stika 3. Medusobno dejstvo dva materijalna tljela Ovaj aksiom predstavlja jedan ad osnovnih zakona mehanike.JJ..t~~"L~~~£.AKS[OM ill.!ti.4. Glavni vektor Ji..-::na6rlati mnogo trokutova.$doom.je[::':se::~rrr0ze.5lffiQtemo.smj~..~~ .~"tij~l!l.. za j~R!. i Fijeste sila F.~.~~.~c~sta~~3~l:::uto tij~~~c~ djeluju sile F " &. zapoceu SIlO~l·'fia: nju dodati silu~. Djelovullje dvije site flU tijelo Rezultat zbira sila F. Dva materiialnaJjjd:u:!i~i!!.e.5.. PRIMJENA PRAVILA 0 PARALELOGRAMU SILA KAllA U TACKI KRUTOG TIJELA DJELUJE VISE SILA Vidjeli smo da je rezultanta dviju sila razHeitih pravaca jednaka po pravcu i velicini tre60j stranici trougla kojem su dvije stranice zadane sile. glavni vektor F. i zove se glavni vektor sabranih sila..¥a pr?llljenlji~a ~~mst~cija (g.nia z~~nih svita. Njen s~er je s~rotan smje~ obQ\2~e. postaje njihova-rezultanta Prema tome.jednona ~llo silama istog o~:::!:· ~!~.talu:t.t~~. is JS..!i2ill!abi. s~_:'~i!~~il.l rtl0 tri puta.t~iiiQnd.~e i ~oni koji.!E~ra ~R~e kroz tacku p.) . Dijagonala OO! paralelograma.~ol'!.i. presjeena tacka 0 njihovib linija je zajednicka napadna tacka.~eu. napnmJer..I~ 1r..p?~tav­ ~aDJa.ih .3.za.!.imj.mi~? . i moramo dobiti rezultantu F.Treba imati na umu da uslovi koji su za defonnabilno tije10 potrebni ne moraju u isto vrijeme da budu i dovoljni.6. tijela iIi u tijelu) zajednicki poeetak.~usT~y~:gY1!(). Na sliel 3.tiyan.. a ima veliku primjenu u infenjerskoj praksi On omogucava da s-". kruto tijei(). zamjenjuje djelovanje tek kad se prenese na napadnu liniju rezulfante.E. "" II "3 ~ 4 zapoeeli sa silom 1'1.2.3 i slika 3. Pi F: AKSIOM IV.kao dijagonalu paraleIograma nad IF.I~Y'p'9. """~----~---'-----~"'- Ff" 46 . -. da trokutno pravilo primjeIl.~~c.) djeluje sila Pi.da.e~i?il~L~~"?~~p (van is.3. postaje rezultanta P1j.tak{).I!mYGa"a suprotnog.~k~-.po':. Primjenom pamlelograma silu F(slika 3.7 .Fli14' Veliciou.4.zi u ~~l?tJJ_9.) mozemo rasta~itr7mnogD:~'komponen'ita.~rh..sile-moiemo.silom (rezultantom) koja takoder djeluje u toj istoj tacki krutog tijela.~.ki B sila D~~hismo.Jb zamW'mi." koji je jednak vektorskom zbiru. to jest.. preneSen paralelno na pravu koja proiazi kroz tacku 0 zamjenjuje djejstvo sila i Pi.~~t:?::.3._~~. AKSIOM V.!i?ilo. S obzirorn da su sile i kiizeei vektor.lg-=JJ.!}9~~J?. (slika 3.erov nosae) posmatra kao kruto tijelo prilikom. a u fac.i .. Paralelogram sila Ovaj aksiom se naziva jos i aksiom 0 paralelogramu sila.Jag~:ii"PiiliiJi.~:.. prikazane su tri mase koje djeluju u ravnotezi.l~(L~j~I£~<!. ~~.4.ije. Stika 3. Pi.<ln. Fi Slika 3. 47 ~ Stika 3.

... u ta~ Slika 3..cija veze una suprotan smjer cd smjera u kojem veza ne dozvoljava pomjeranje tijela. -4 Fj ~ ~ I ---0(---------.~ F.su. Pravi/o 0 a) Ghl.-kctia-se-zeveJ!.:. VEZANO TIJELO. ~::::+~:::. a u treCem slueaju -stap:~terecen na Istezanje.e. .ijele iii naslt3bodJt(J t~.intenlit~is~~21~JJI1L\1t1Gi~. zove seslobodno lijelo. vektor koji predstavlja sila.... mozema zakljuCiti da se ?ejstv~ date siJe na ~g neee pi?lnijeniti aka l1apadnu tacku sile pomjerimo u bila koju drugu tacku tijela' dui na a e lir" sileo 0. + is ~Fi + F. Pret-r na 0 ~. Pocinjemo u tacki a povlaeenjem paralelne site sa silom ~(odsjeCak ab)... tada tijelo dieluie na YWll-Silom.3. (32.gj!l[tXlkcila if. Smjer je suprotan smjeru obilazenja .+ F. VEZE.. dok reakcija veze zavisi od aktivnih sila i predstavlja nepoznatu silu. 48 ~~ drugu povrSinu. Kad odredimo reakcije veze 5to predstavlja osnovni zadatak statike.Ie jednaka sili F sa napadnom tackom B. Reak.) ----". Ukoliko je jedna od dadimih povciina tacka.(slika 3.9.·e"la:.dooiffie.--...!ikazanQJlliligi}~~p F.. pri Cemu.--I . Redosljed sila pn nanosenju u planu sila nije bitan. -~- F.nekim cirugim tijelomzove se vezan~ t.-~- ~~akcii~~~ isti ~nzit~~}".ie~U poglavlju 1.+ slla FJ Pi F3 F4 .2. pa smo u mogucnosti da izvrSimo dimenzioniranje ili ispitamo nosivost.povrSme tijela.+iS+F.--~. PR~VILO 0 POMJERANJU NAPADNE TACKE SILE U statici ked proucavanja ravnoteze krutih tijcIa smatramo da medusobni razmak tacaka tijela ostaje konstantan bez obzira na veliCinu sila kaje djeluju.Wna..9.. rekli sma da tijelo koje nije ometano drugim tijelima. jeste lZCCI ve tor.8. Primjernajprostije veze je podloga.padnoj liniji ·sile F umvnoteien .10. is. pretRostavimo da imamo jedan defonnabilani stap kojije optere6en istim silarna na pritisak ~ kao sto je prikazano na slici 3. Razmotrimo detaljnije kako su usmjerene reakcije na neke osnovne oblike veza koje se najceSce prirnjenjuju u rnasinskoj industriji.tka pov.~jednicku_ napadnu_~j~.t ltil=lril A~~~--r ~ r-:."...~---~ --:-l S!ika 3.. (slika3. I -4 Ako bi pomjerali site Ft isu ~gom F2 slueaju(kaosto jep.7_ Djeloyul1je ceiiri sile na tijelo u ravni Sa slike 3.Postupak ponavljamo do kraja nanosenjem sila Rezultanta sve cetiri sile odredena je duillomae.. ko]! Je ' ekVlVa1en~kom srruslu.~oz~!!'l.7.. vidirno daje: ------0(---------1 Slilca 3... REAKClJE VEZA TUeJQ cijeje slobodna pornjeranje spriieterm. 0 sl"a djeluje na kruto tijelo.::.) tih (defomlabilnih) tiJ". Ova(-'pnmjer pokazuje da Slstern sila.) Aka veza ne dozvoljava kretanje. Kao rezultat imamo silu ~ u tacki B.4.:~r~mOZemo~gatikl~ niti.~.. da slobodno prede izjednog u bilo koji drugi palouj u prostoru. zovu-Seiliivn~ sil~.llli!ied cega se veza ~ot­ ~dersi-l()m... koja je paralelna sa silom if. Spajanjem tacaka a i c dobivamo Pi t: 3.~Fi+F. tada je reakcija usmjerena Prema tome. Iz tacke b nanosimo silu rezultantu tih dviju sila ~2. fllje ekV1valentan u sluCaJu prouCavanju cvrs- F.U slueaju da sila djeluje na cvrsto (defonnabiino) tijclo. tada znama sve sile koje djeluju na tijelo iii konstrukciju.outackiA djelujesilaF.12 ~ Fi+ IS F.2J?g!!t leati napadnu tacku sile na napadnoj lini'i sile bez ikakvih sr ~zultate.. vektor sile ne smije se pomjerati dui napadne linije.. + is F. definirali smo slabodno tijela... b r:h -. Da bismo to dokazali. (slika 3.jer ana spreeava slobodno kretanje tijela.13 ~ F.istcm ~(-~). 3.8. jer ne u~eCe na rezultantu. AKfivna sila ne~jstva drugih sila. ak:tivnih~sila--samG-u-pr:a:vcu-zajs:dnicke~.1 L) 49 .Dodajmo u !lIQizwlj~B na .~s_uprotan silljer s~jom tijelo OjeIuje na vezu. Glatkfi4'''''''iBa--sprjeGav'''---kretanje_~~ pomjeranju napadne taCke sile hovog dodira. Primjer opterecenja dejormabilnog stapa ~ bi bio opterecen.. koja .:.

Ukoliko su dva kruta y tijela spojena osovinicom kroz odgovarajuCe otvore u tim tijelima. Primjer veze stapom 50 51 .sarrllra l moze imati bilo koji pravac. samir ili nepomieni os/onac. S!ika 3.Slika 3.15. (slika 3. Primjer cilindricnog zgloba ose samira.da-"se"ter. Prema tome. prikazano je oslobadanje od veza (gIatka pOvrSina i uie) tegljaea koji metom Vllce kamiOll. pri Cemu je tijelo koje siun kao veza evrsto vazano za nep::mucnu ravan. reakcija Ima pravac stapa. a na krajevima cilindricni zglobovi) moze biti izlozen sarno na zatezanje iii pritisak. Primjeri nmkcija glatke povrSine b) @e. dokje smjernepoznat.13.Beakcija uietaFSl . Kod rjeSavanja problema statike sa cilindricnim zgloborn treba odrediti dvije velicine: intenzitet reakcije FA i ugao Q.) ~'XPs! Psi /\~ ¥t ~ ta WIIWlIllIIIlIl/fA y/blfhtlkltfiHff! Sitka 3. d) Stap. A Ovakva veza dozvoljava tijelu obrtanje u ravni oko osc samira.14. tada se taleva veza zove cilirulriCni zglob. Ako jc veza ostvarcna stapom zanemarljive tezine kojije krajevima zgiobno vezan za podlogu iii tijelo. FSl usmjerenaje dui samog ~~tz.13. Primjer reakcije uieta Na slid 3.~~muj.-.et -udalji --Od"kuk-e. Reakcija ~ je norrnama na osu . Primjer oslobaitanja od veze Slika 3. Ukoliko je veza ostvarena Eomo~~1!~itlii.QZYQ_lja1la. tada je tijelu ograniceno kretanje u pravcu stapa. Stap koji sluZi kao veza (zanemarljive tezine.12.15.gJjeje~.ob:iesen.Y.\1. ali ne dozvoljava pomjernnje tijela ni u jednom pravcu nonnalnom na pravac Slika 3.Qgj~~i£~ljL. cilinx drii!no leiiSte._~ tacki vjeSanj3- c) Cilindricni zglob.gg tI~eta" zanen::"~riY:J~*-~ __~.

) nazivamo suceijni sistem sila.r 4. rDy .J . treba odredi- ti intenzitet i smjersile koja optcreeuje stap. aka mu je bila koje kretanje onemoguceno vcz.1... F. AKSIOM 0 VEZAMA Aka na kruto tijelo djeluje sistem sila i ako se tijelo nalazi u ravnatezi (u stanju mirovarlia). Vodeei ra6.. Proucavanje ovakvih sistema sila neophodno je za daljnja uopcavanja koja se acinose na proizvoljni sistcm sila.1. to znaCi da je smjerdobro pretpostavljen.tike tatka 0 je zajednicka na~ S1ika 4. ~i. . sistern sila cije se napadne linije (sHe djeluju u JOOnoj ravni) sijeku u jedno] tacki. ~ FH""FG E 0 N. 52 53 .2.. napadna liuija rezultante. Intenzitet.2..50 m .) djeluju sile i tako da se napadne linije sijeku u tacki O.SUCELJNI SISTEM SILA Kao sto sma rekh u poglavlju 1.. .l ~ 2. ako se veze uklone i njihov utica) na tijelo zamijenimo d)ejstvom reakcija veza. Veti braj prakticnih zadataka zahtijeva proucavanje sueeljnog sistema sila kao !ito su resetkasti nosaCi i dr. i F.. Primjer primjene aksioma 0 vezama IS..3.5. F. odredi6emo intenzitet. Ako se radi a vezanom kmtom tijeIu.20 fl.. to tijdo 6e biti u miru pod djejstvom proizvoljnog sistema sila.1. ~ H.ama. Primjer suceljrwg sistema sifa padna tacka sila ~ i a kroz nju ce proci " Ii ! 50" ~ . Konstrukcijom paralelograma nad silarna ~ i J!.) ~ FH ~ ~ / I F6 4" ~ / E 0 N... a negativno IjeSenje znaCi POgreSuo pretpostavljen smjer./\45 IV Fc/ F. (slika 3./ ·7.16.Prilikom rJeSavanja problema u kome se veza ostvantic fXlmoCu stapa. FD. omogucuje nam aksiom 0 vezama. grafo-analiticki i analiticki. (slika 4. pravac i smjer rezuitante. i-ra_v_a_n_s_k_o..16. (slika 4. Neka u tacicama A i B krutog tijela (slika 4. Geometnjski nacin slaganja dvije sHe Pretpostavimo da na kruto tijelo djduje ravan sislem suceljnih sila. SISTEM SILA U RAVNI CUE SE NAPADNE LINlJE SIJEKU U JEDNOJ TACK! .2.1.s_i_s_te_m_a_s_i1_a____ ~ 4. . Rezultanta ~ 3. Smjer reakcije pretpostavimo proizvoljno.tada je sistem sila uravnotezen i on zadovoljava uslove ravnoteZe statike. ako dobijemo pozitivno rJc$enje za vrijednost reakcije.) Napadnu tacku rezultante C biramo proizvoljno na napadoj liniji. koji glasi: svako vezano ti)ela maze da se posmatra kao slobodno.g.. ali ta tatka mora pripadati krutom tijelu. Da bismo postavili uvjete ravnoteze za vezano kruto tijelo..) U ovom poglavlju pokaza6emo da bilo koji ravan sistem succljnih sila uvijek maieffio zamijeniti rezuitantom datog sistema 5ila .. reldi smo to je takav sistem Cije napadne linije leze u jedn~j ravni i sve prolaze kroz istu tacicu. (slika 1. smjer i pravac rezultante mozemo da odredimo graficki. i ~ E :'i.1.ma 0 aksiornima sw. F" Slika 3.

. = F.2.~imo sa.. siny::::. ~ 'iF.4.~F. . is. Napadnu liniju rezultante dobivamo povlacenjem kroz tacku 0 linije paralelne 7. a kruto tijelo s~ n~Iazi!1 ravnotdi. u slueaju da djeluje veliki broj sila. Geometrijski nacm slaganja sistema sila Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluje sistem sueeljnih sila (cije se napadne linije nalaze u jednoj ravni) kao sto je prikazano na slici 4.. Tljelo 11 ravnoteii pod 4jejstvom tri sUe 54 55 . + .6. i p.13 = F. kao vektorski zbroj sila F. 1'1 1'2 1'R ="'" +"'" + .+iS+ .3.: Slika 4.. u rezultantu Slozimo site -..Pi i iji pod uvjctom da ta tacka pripada krutom tijelu. Teorem 0 tli site Teorem 0 tri sile glasi: Aka na!auto lijelo djeluju tri sile. dok napadnu tacku rezultante biramo proizvoljno na rtienoj napadnoJ hn- Fr 4. tada sve tn stle leze u Jednoj ravnini i njihove napadne linije se sijeku u jednoj tac'1d.. silom is u rezultantu "F:n. F.avrStloj s~r~ni -poligona sila. vee je dovoljno konstruirati trougao sila.. FR = F.) Ovaj posrupak primjenjujerno sve dok se cijeli sistem sila ne svooe na rezultantu datog sistema (4.) Slika 4A.. I'll i=i J F. jednak je intenzitetu glavnog vektora ~.) ~.1." i~..1. ·cosf3. + is + Pi· F.. Slaganje dviju sila Za odrOOivanjc rczultante ne moramo crtati cio paralelogram sila. dobija se glavni vektor. (villi poglavlje F..5. 4.2. i tako sve do krajnje sileo -Spajanjem pocetka prve (4. "F:12.j2 + F.+p.3. + is· (4.. Fi 2.) Posto je odredivanje rezultantc rnctodom paralelograma sila do~ta slo~en p~es.2.) (4. pogodnije je kori~ti konst~~ClJU IX:'hgona stla. a koji se mogu odrediti primjenom smusne teoreme FI F2 Fr sina::::.3. Slaganje suee!jnog sistema sila (41) Primjenom kosinusne teoreme iz trougla sila mozeme odrediti intenzitet rezultante =J ~2 + Fl + 2F 1. i y koje ona zatvara sa silarna F. F.) (4..8.Slika 4.5. F.. j (4. pI odnosno (47.) Zavriina strana trougla sila odreduje rezuUantu F.~fF.. Silu F. sinr]" Pi i kraja posljednje sile "F.3... Sile i sabinuno po pravilu sabiranja vektora. take da je F..l2 sIo:. a zatim na vrh vektora sile ~ nanesemo vektor sHe site Pravac rezultante se odreduje uglovirna 0.) Intenzitet rezultante F. i ako se napadne linije dviju sila sijeku u jednoj taCki. Iz proizvoljno izabrane tacke nanesemo paraleIno silu Flu razmJcn.12 ~ F.=F..

F" F~F. I u ovom slucaju zadatak se svodi na konstrukciju trougla sila. Spajanjem vrhova vektora F. i ~12' Posto se tijelo nalazi u ravnotezi prema uslovima teoreme.~F. F.dtet jcdne komponente i pravac druge komponente 57 56 . biti istog intenziteta i suprotnog smjera.) i cia je poznata komponenta F. 4.7.1. i pri cemu je F.: ~*F.'..:.4. Pi is F.) F Fi P Slika 4. Da bismo prouCili to.. (4. Pretpostavimo da na kruto tijelo~Jeluje sila (slika 4. Razlaganje sile na komponente Sto znaCi raz10z1ti silu na komponente? Razlaganje sile na komponente znaC! naCi takav sistem od dvije ili viSe sila kom je data sila rezultaftla. is. N~ka_na LJr.9. Razlaganje sHe FVrSi se na taj nacrn sto se konstruira paralelogram cija)e dijagonala sila F. Shka 45. + F.+F. i Pdobivarna trecu stranu trougla sila koja istovrerneno odreduje velicinu. Slozimo sile i ~ u rezultantu F. Dobivene sile F. pravac i smjer druge komponente Sitka 4. F na komponente ako su pomah intenziteti fwmponenaw kruto tijelo djeluje sila F i neka je poznat pravac PI kornponente ~ 1 mtenzItet sde~_ d) Poznat je intenzitet jedne komponente i pravac druge ko~~onen~e.lS i tako da se napadne linije sila i sijeku u tacid O. pretpostavimo: a) Poznati su pravci komponenata.5. Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluje sila F. Raz/aganje sile F nu lwmponentc a/w su poznati pravci fwmponenata Slika 4. F.Fi Da bismo dokazali ovaj teorem pretp.6. 2: F. Razlagarye sUe F na komponente ako je poznata jedna Iwmfonenta C) Poznati su intenziteti komponenata F..i2> kao sto je prikazano na slid 4.*F. Sistem od tri sile je sveden na dvije sile. .. iF. (slika 4. sile ~ i ~12' moraju imati zajednicku napadim liniju. b) Pnznata je jcdna komponenta. Zadatak irna dva rje. U ovom poglavlju prouCicerno samo sIucaj razlaganja sUe na dvije komponente...1stavimo da na kruto tijelo (stika 4.4. to prema aksiom~ I.8.) Razlaganje sile moiemo cia izyrSimo i pornoeu trougla siia na sljedeei nacin. kako je prikazano na slici 4.) djeluju tri sile~. Prouci6emo cetiri mogu6a sJucaja razlaganja sHe na dvije komponente. Strane ovog paralelograma su !raiene komponente F. jer nisu poznati pravci komponenata. Naneserno vektor sile Pi kroz njegove krajnje tacke povlacimo paralele sa praveima PI i P2 do njihovog presjeka. Razlaganje sile Fj /la komponente ako je pozna! inte. sile F.4.7.'+F.senja. Poznati su pravei PI i P2 na kojima leze komponente sHe F.6. Razlaganje sile is. i zamjenjuju djelovanje sile Fna kruto tijdo.

Da Ii je projekcija sile na osu pozitivna iIi negativna zavisi u kojemu kvadrantu lezi. 59 (slika 4.9. F.) obliku ]-:j-"'Fxf'" + Fyr .~J.. moze napisati (4.12. Posto su komponente sile pravcima osa Ox i Oy. (sHka 4. kao vektor . do zaie~nicke ako su poznate projekcije sile na oseDx i Oy. AnalitiCki naeln slaganja sila Najopeiji naCin odredivanja rezultante ravnogsistema suceljnih sila. Il. U poglavlju 2. moramo se sjetiti teoreme 12 vektorskog racuna koja We: projekcija vektorskog zbira na neku osu jednakaje algebarskom zbirn projekcija komponentnih vektora nQ tu istu osu.Konstmkcija trougla sila pravimo na taj nacin cia vrijednost intenziteta sile F.ce sile i ry·ihove Iwmponente u Dekartovom sistemu fumjeri]i SUlO S"g sile sistema po njihovim napadnim liniiarna.5.. pretpostavllTIo da na kruto tijelo dJeluJc ravan Slstem sucelJmh slla F I> ~. kog pravac vektora zatvara sa pozitiv~ nirn smjerom ose na koju se projektuje vektor Ta projekcija vektora na osu je JX>zitivna. ako je ugao izmedu vektora i pozitivnog smjera ose oStar.11.) 58 .> F F.1 0_ Projekcije siia koje feie u svim kvadrantima F' 4. Znaci da imamo dva Ijesenja (4. a ugao (l koji ana zatvara sa koordinatnom osom Ox Fy tga= Fx' (4.15.1. (4.) Slika 4. Rezuftiraju. a negativana ako je taj ugao tupi. +x F2 i+) F1i+) kao sto je prikazano na slici 4. ?a bismo . Analiticki naein definiranja sile i rezultante sistema sila AnalitiCki nacin tjeSavanja zadataka statike zasniva se na pojrnu ortogona1ne projekcije.rdman:og slstel~ Oxy. Pmjekcije sile P na ose koordinantnog sistema F=~Fx2 +F/.) Fr.9.11.y') .) Fu F=Fx :7* x "'" -. 'y= to se sila U (4. F}.) -x CD F.-.13.8. Fy= Fsina. jcs. Da bismo izvrSili prelaz od zavisnosti izmedu vektora na zavlsnost lZilledu llJIhovih projekcija. Pravac sile u ravni defmirat Cerno kao sto smo u poglavlju 1.o:=Fcosa Stika 4.te upravo analiticki na~in. tacke.11. Pri cernu su intellziteti F. nanosimo iz taeke 01 do pravca komponente PI> na taj nacin dobivarno dvije tacke A i B. r"2i-) 1>:(+} Fli+) 4. ® -y S!ika 4.) Intenzitet sHe Fmozemo da odredimo na osnovu jednacine (4. vidjeli smo da je projekcija vektora (sile) na osu skalama veliCina jednaka proizvodu intenziteta tog vektora i kosinusa ugla.1.10. rekli Dekartovim koordinantnim sistemom slika 4.-U tacku 0 postaviii smo pocetak Dekartovog koo.?:m!9nC..10..odredili :e::u~tan~ ~alitickim put~m.6. •. +y ® F.14.5.) F.

3.st:oom 5j1a maze pored tpmslatomo~etanja da vrSi i o. kao sto je prikazano na shei 4.~±F..1. u korn kvadrantu leii rezultanta sto je prikazana u tabeli 4.y+ . zavisi ad tog.sikzay.) + + F Qv>dmnt + L + 2.15.. Y Mo(F)~F·d F.2.17.y~ ~.2. To se maze i obrnuto pretpostaviti sto nerna neku znaeajniju ulogu. DuZ d.-----_.1.y + F. -----~-----. 61 60 . (4.F. Polozimo ravan kroz napadnu liniju i tacku pola 0..12._. Slika 4. kao sto je prikazano na slici 4.) i (4. b) FrI ~F. PARALELNE SILE I SPREGOVI U RAVNI 4.). Fr~~Fr2 + Fr2 I y tgUr=-F (4. Tabela 4.) maze odrediti intenzitet i pravac rezultante FrI ry (4. to zakljuclljemo - . +F.+. tada se premajednacinama (4. Moment sHe za taeku 0 definisemo kao skalarnu vehcinu jednaku proizvodu intenziteta sile i kraka siie za taeku 0 pola. 4..~F.!2I1aItie oko oek-e ~Obrtni efekt sik.. Posto se sila pomicati duZ svoje napadnc linije.~.+F.18.14.- _.".13 .. 4.) Ako smo odredili projekcije rezultante koriscenjem jednacina (4. 4b"? ~ F.x Fry ~ F.. + F.isi-fld: F kao sto jc prikazano na slici 4.I + Fa + .jednakje algeberskom zbiru momenta komponentnih sila za mcku 0.ti>NO. ~ ~. ryene napadne linije.l9.) Da Ii su rezultante na ose Ox i 0' pozitivne iii negativne.-.--Pi Moment sUe F za tacku 0 moze se smatrati pozitivan ako sila ±eli da obme iauto tijelo oko pola 0 u pozitivnom smjeru obrtanja satne kazaljke. predpostavimo da na krutu plocu djeluje sila Fza cia Fmoze F: ob~dj. 2lintenziteta sile ~ veliCine kraka d i c) smjera obrtanja u polozeno) ravni (ravni djejstva site). 1) Francuski naucnik Va. .11. + F. Ako intenzitet sHe lI!jerimo u Newtonima a krak sHe a u rnetrima. povucena iz pota 0 normalno na pravac sile naziva se krak sile polO.16) Smjer obrtanja cry. Moment sUe za tacku J~l1J1Q-tijele-petHljej. 1"'1 1 dok su njene projekcije na ose Ox i (4..Vcktorski zbir sistema silajeste njihova rezuhanta F. Projekcija rezulumle nil ose Ox j Oy. 20 Moment sile za tacku 0 jednak je nuli kada je silo jednakn null ili kada napadna linija sile prolazi kroz tacku 0.injon (1654· J722) P..kaIakterise moment sile za tacku.12_ Stika za definiciju momenta sile F~ ~ « I ~"I' .. ".17..Ld. -----+ Da bismo dokazali navedenu teoremu.. Istaknuti francuski naucnik Varinjon 1) uvea je teoremu: Moment rezultante ravnog sistema sueeljenih sila za proizvoijnu tac'ku 0 u ravni dejstva sila. KoliCinsku mjeru obrtnog djejstva siie na kruto tijelo karakterise moment siZe za Jacku.1. Iz izlozene definicije mozemo zakljuCiti: 10 Moment sile se ne nu)enja pri pomjeranju sile dui. . tada je jedinica mjere momenta sile za taeku Newtonmetar (Nm). Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluje sila cia se kruto tijelo maze obrtati oko pola O.

27. odnosno it.) Na ovaj naCin smo u tacki 0 dobih eetiri suceljne sile: dvije uravnotezene sile ~'.26. dodaje- AC MN F.... OC ~OE~ F2 ' Pi IS (4.b) 0) rna dvije uravnotdene sile ~I i koje djeluju dill: prave AB i istih intenziteta.) ···pomjerimo dobivene rezultante po njihovim napadnim linijama do zajednieke taeke 0.) Iz izlozenog vidirno da je sila rezultanta paralelnih sila i Napadna linija nalazi se izmedu napadnih linija sila ~ i i paralelna je tim silama.) a iz b.22. OC OM F.'.OAC !1. sto u matematickom obtiku predstavlja Varinjonovu teoremtL 4. i is odnosno is i ~ na asnovu (4.2. Fi..20. + IS: (4. kako se odreduje rczuitanta dvije paralclnc sile kaje djeluju na kruto tijelo.) Silu mozemo da rastavimo na dvije komponente taka da pravac jedne kornponente prolayj kroz pol A. (4.=F. U tackama A is. (4. i J7.-1. odnosno F. Ft.14.25.24. koje se po aksiomu II ponistavaju i dvije kolineame sHe Zamijenimo sHe ~.) Na asnovu aksioma III silu It mozerno rastaviti na dvije komponente ciji Sil pravei poznati 1i 2 -->=>--> F =F.23. Odredimo polozaj napadne linije rezultante F. Imamo dva slucaja: a) SIucaj kada su paralelne sile istih smjerova Prctpostavimo da na kruto tijelo djeluju dvije paralelne sile i kao sto je prikazano oa sliei 4.Fi sa rezultantom cije je intenzitet F. F.) 63 IzgomjihjednacinaAC· FI "" DC.+ F2 ·d. +F. taka cIa je sila F'"rezultanta sila Pi i Pi· Taela ce moment za tacku pola A biti jednak MA=F.21. prema aksiomu II. is Ff is.' ==="". A Fi' P" =F.+F2.F J' iiiC~· F2 = OC· F{ 62 .' P'2 =F. Posto siiu (4.·d.OED BC ED F. i njihovim rezultantarna Ft.28.. tada je moment jednak F M A =F3 ·d3. Slika 4.) izlozenog materna napisati odnosno 5' " MA{h) = ~l MO(Fi).14._odnosno. komponente ciji su pravei paraleJni prvobitnim komponentama ~.2.OCB i b. (4. Razlozimo zatim ave rezultante nq.23. SIaganje i razlaganje paralelnih sila (4.) Stika 4. U ovom poglavlju prouCit Cerna site cije Sil napadne linije paralelne mOOu schorn i nalaze se u jednoj ravnini.'. Zamijenimo sile F. FIvo CellO pokazati kako se slam paralelne sile.) (4. Slaganje paralelnih sila istih smjemva F zamjenjujemo komponentama if... Fii Pi.+F2' (4. Stika za dokaz Varinjonove teoreme Momenat sile F za tacku A pola je MA=F·d. .13. (odnosno palozaj tacke C)Iz slicnosti trouglova fl.0NM 17. 1. u tackama A i B.

~SJ~~~sila.3.) i (4. (4.28. Obrtllo 1jejstvo sprega sila JW krulo tijda 65 F.-.~~. pa ostaje sarno sila koja zamjenjuje djejst- IS vo sila Ft i p.) 4. - ~ BC . p.1 5.:_~.::=-=----:-"::~::.) Aka jednaCini (4.O: . tada ovajednacina postaje (AC + BC) ... ona je njihova rezultanta. Na produietku pravca AS u tacki C.'ila. F .) ~----- li..jy/j..33.25.) dok njena napadna linija premajednaCini (4. jer ne djeluju dw.::'-:-- . i J. a napadna linija rezultante naiazi se izmei1u Zinija komponenata. Sa dvije jednacine (4.2.. Vektorska suma dyiju sila jednaka je nuli. -~.J..) imamo AC·F.) Fr=F/ =F2 -FI' a poloZaj tacke C neka je odreden relacijom Spreg sila je element statike koj! nije moguce uprostiti.-) dvije paralelne sile 15tih smjerova.-----~~~. Qjelovanje tg:~.e na strani vece siZe i ima smJer sileJ 64 .F.) potpuno je odredena rezultanta (F. -.32..!ii~. Pretpostavimo da tia. (slik<i1 4.=-P._.) prolazi kroz tacku B.§mjerova po infeJ. F).32. Posto se sile i uravnotefuju. -"--~ -7 -'c-7 F. paraielna im je j dijeli rastojanje izmeau njih obmuto srazmjerno tim silama.. dodajmo uravnotezene sile intenzitet ovm sila S!ika 4..Kako je F j ' = F2' to izjednaCina (4.sPxegasil.25. i ~ u tackama A i B i neka je JS > ~. nalazi .29.16.!yarail!lne Sile~0'-PlJ?!.) F. pa prema tome.15..34..[Q.!i~. pored site to je drug! osnovni element statike.32.--- _ (slika 4.16..Ml>ID~. rezultantom Itciji je intnzitet (4.~m_ lgut()g tijela. da spreg sila nema rezultantu.---- . Spreg situ F: iF: i neka JC (4.) i (4. + F. .=li..~Fi IS-aZe~o b) Slucaj kada su paralclne sile suprotnih smjcrova Pretpostavimo da na kruto tijelo djeluju sile + F1 =.tiI.-Jm!!Q.31) S!ika 4. = Be.!~_~j~hJi\L9yijtLpa-mleln€-···s1-le-4&to-g-int-enzitcta a supro~ih S?:~l~~...17.29.<l:!!i.). (F. AB F.) F'. _----" (4.azelna ifn Je.-..35. F.36. (432.) (4. sistem sila koje obrazuju spreg sila nema rezultantu i one se ne nalaze u ravnotezi.. ZaldjuGvjem do jeEc~'!At(llJtP vece SItka 4.~zi!Etu jednaka razlici intel1ziteta tih ..17.~"ila r~mttiC4. Rezultanta dvije paralelne sile istih smjerova po intenzitetu jednaka je zbiru inlenziteta tih sila.~~~~~rg~~ll-se sp~eg~iliLj oznacava se sa (F. Slaganje pamlelnih silu suprotnih smjerova AB . . (slika 4.. F. mozemo ih ukloniti. odnosna ~Be-F.' Zamjenimo sile AC BC AB (4. AB - BC odnosno BC FI AC F... iste napadne linije.) g. Prema tome.?va.) BC AC (430..) Rezullantu ovih sila moumo odrediti korisceqjemjednaeina (4. .t. '-'~' '~"~"'=:.) dodamo ish cianBC· F I .

obrtnog cijejstva u._ SHe F 2' i F 2" se uravnotezavai-I.!-al!. Slika 4.2.kroZJlapllQ!)e na. I+"".ri!i"c~~rIa d\.) jeclnaCine (4.dl j ---. sila sprega.@je P}:g.. vektora mom~'!. .a§tQjanje.x.x.ujCJiQ§c.--.iJlJje pr~vil.dnim wregom.-..-'-=>~" = rA x.s..----" - -"- ·!~t:c:.) 0 projekciji vektorskog zbira na os.&IMiz Intcnzitet momenta rezultirajuceg sprega se odreduje jednacinom LYek!QJ:_M__ .t!!!§-.1l dj~sfyasprega.._."".p["g.) Mpment s obziron:LQ?l~~lgL.iW.. M 4..!S?j~..eg<lYlL>ilal Djejstvo sprega sila na kruto tijelo se nece promijeniti ako se izvrse sve rransformacije sprega sila.ga rn~t~~~..44.!_o):. zgodno je koristiti analiticki nacin.sillJ ua kompol1ent~ ponente ~" i dliZ p~~~-~p.?~..19. dok site F.toj ravni.. /g:(ikg' SPif!!gq. _ H~:?_u. zakljucujemo da je: Mx= My= ..spr.velicilli Je jr::!!!_'!!5'p~9{Zl!odu _ intenzitetajlJ.~~ zaY(J.18...:!!_~.J<'?[?:Rq-'JJ}f1!#:.. .!gf~l. ' a) intenziteta sila i kraka sprega.) 66 stieE~la.\4.~i ·d~"~ihov~r' .-~1?!~~g_~~.± ~.~".. Da bis~ to dokazali.-~j._p~a~~ln~ .t.~iI. 121po!ozaja ravni djf.19. Pravifo odre(tivanju smjera vektora Pi' F ------- Fit ifS' _dui-pravca PI i AB a silu F" na kom\ -> At c---x=d.!_"".~Mu: .Cl1ta.'L (slika 4.-. ~-~ d.tg. __ .j po.t-s!JJ..41.1~j~"y~~S!na ~B~l~g tzraza...koje<lj"lui'L. (4. .a(I.J!.~q.-'lUsimo.mom.) lMoment M rezultiraJnceMprega moze da se odredi kao zavrSna strana poligana konstruiranog od-momenta Mi komponentnih spregova..) -c> f 2 2 2 M=VMx+My+M z · (4.dJHlp.spn::g si/a.¥Pii okomito n~ . 9~~~"I!~~~_~t9g tijela_.pfega sila.=kM i.skom zbir:u~J!!:~!1:. sprega silo.t!!:::~_ ._z. koii f1lt_leZ_?....." OJ...r -'ii.~_iv~.sp':§gova. p) (4.~.oj.f!.foloia.qyii~.SPl:J:¥{Lsila.39. 2. Slika 4.17.slk(F.- ravan 11: Odavde izvadimo zakljucak da alge~ barski zbir momenata sila sprega za bila koju tacku u ravnini djejstva sprega ne zavisi od izbora polozaja te tacke i jed~ nak je momentu sprega sila..~-~TlOmenta sprega." (F...~!0. ~") Sl~~.-i·AB. pretpostavimo da im. Mz = .~@l~'_~~SQstd__p[QjekcijaJlektora::t I!.-------'---"----'-- ---~~.-1 .'-F". 'Obrtni efekt krutog tijela usljed djejstva sprega sUa karakteriSe moment sprega sila_ Moment spregC! sila jednakje proizvodu jedne od sprega sila i kr!:ik:?-_S.. koji ne At if. .38. :::7 F\'=-Ft__ =+ -> Kako je to je (4.§jl.-+ ~~ djeluje u jednoj ravni krutog tijela.!dp tijelo dieluje vi&L$llTlfgova.-- (4. Ekv'valentnost.Qlj~-~(*a-prastC!raje:---c."' .aJq?.qtlf.F + rB x (~F)~.. ~~. Pretpostavimo <fa na krutu ploeu djeluje spreg sila.ill!l~...F.(slika 4.l~AH<i~£.) 3 .P~":~:.ila spr~ga _ n~kak spregp. -.~4-g9" l<:n!tQJijelo 5akrakom. L.P-i~4.':.QQ/saz.-E2!!1i?tJ1HJA~J?dtt.e._--.-7 -> . .o4.------ .if-ti sistem spre!I£.~4ni~. Za sistem spregova.) sto predstavlja ~~lrg. RazlQZimu.2'yog . <=Yrrs).PJ jPZ"' Rastojanje izmedu F") ~a-Pr_iPi o. Geometrijski adnosi veU(!li uz zadati spreg silo..BJg..) predstavimo moment sprega sila vektorom M.4.~Miy (4..:!" desnel1lk~i(slika 4.?..2..<LJlg~<l:~~L§ilLE..!_l~i~r:.~-~.~.) P2.'.Il. ~~_j~. ="'-> ='.42. Na osnovu (4.xJ"$' IMI=F .JYnijenitije.21..JiI}~~_ ~.-)-----) ~.jstva sPr:ega i c) smjer-ll..-=-_:.ve/dor.us_lj~_ dj~j~t:Ya sprega sUa zavisi ad: Ray:~J.) (po. Stika 4.. i.43.37.. - . ciji je moment j~~k .18.i.20.. -.+c .tProlazi krozJlapagQ~Jfuii~.h_pa ih mazerno uljoniti. .'.

okomito l1a prdVac djelovanja sila. F $lika 4. u ravID dejstva transfonniranog sprega si1a 4.Slje:O-ece-:zaklju-cke: <D qjelovanje sprega se fie mijenja ako sUe pomjeramo u pravcu djelovanja sila.. §l spreg si/a moze se po volji panzicati u pravcu rljegovog kraka.ile ne mljenjaju sva} meausobni poIoiaj. napadnom tackom u tacld 0 i spreg sila ciji je moment M odreden jednaCinom.' Paralelni pomak sile ili redukcija. s .3. C) spreg sila se moze po volji pomicati no ravni djejstva.22.46. (4. imaju potpuno djejstvo na kruto tijelo kao i sarna sila FSile Fi lS.1.. Neka u tacki A krutog tije!a jjel~~e si1a (slika 4.F0 4.jY!J. TransJonnacija sprega sila F.3. ~.) nazivamo glavni moment datog sistema sila za tu tacku.50.21.F\ iF.23~jedi: MBer) Kakoje Dokaiirno da su ~Lcg=iE" i:Ft.FiJ~F'I~Mo(F) (449. vrlo je cest postupak u statici.22. ali pod uslovom da pojedint. (F:F0.:::::7 ..')-O.) nazivamo glavni vektor datog sistema sila..) · ="ed --> U mJesto Sl'1 e F""" ..) MiF")~F'·d MBlfi') ~ F{' d.:Fj> Ji.ilaFf:zultanta s11a Fi' i Ft. (448. KoriS6e:ujem teorema 0 paralelnom prenosenjll site moiemo dokazati osnovni teorern statike koji glasi: svaki ravon sis~ tem sila !wji c!fe1uje 110 jedoo kruto tijela moze da se zamijeni jednom silom koja jejed- =* =*::::)- :::::7. svog dejstva. d) -. pa·mu zbog toga dajerno poseban znaeaj. ~ MB(Fi') + MB(F}) Sile cine spreg sila F'. Osnovna teorema statike to na osnovijednaCinc (4. ciji je moment jednak M~M(F. Graficki prikaz pojma pamlelnog prenoSenja sUe ~-. Zbir rnomenata svih sila sistema za bilo koju tacku 0 kao poL (4.) (44-6. +Fn=f. -P.lmamo SI'1e F""'F""" 1 F2 k oJe se svode na: 51'1u F j J naku sili F. Zadatak 0 svooenju sistema sila na prostiji oblik. ~_ spreg sila mozemo pomaknuti iz jedne ravni u drugu pamlelnu ravan krutog fljeIa kroz promjene njegovog mehanicKog djelovanja.) dobivamo F'·d~Fi'·d A:'£:.M.) Dodajmo u proizvoljnoj tacki 0 uravnotezen sistem si1a FI i F 2. odnosno. 68 (4. rjeSava se porn06u sljed~Kteprema: djejstvo sile na kruto tijelo se ne mijenja ako je preneserno paralelno . naka glavnom vektoru datog sistema sila sa napadnom tacmm u tac7d 0 svoilenja i spregom ciji je moment Moi?.s. S obzirom na proizvoljan izbor tacaka A.preg silo se moze zamijeniti drugim spregom silo ako su momenti jednaJd i imaTusmisao rotacije.).. B kao i i ~II) nalazi bila gdje u ravni pravaca p~~amo da se spreg i ~. MiF.OPCI SISTEM SILA U RAVNI 4.. tj.2. ~ F ~ Slika 4. to~rema Verinjonovoj teoremi (4.49.) i (E.bila koje tacke A lB{ krutog tijela. h19l:eIl!-Q.dnak glavnom momentu sistema sila za taBat 0 svodenja. Paralelno prenosenje sile (Ft' (F.) F: tada vektorski zbir sila Pretpostavlmo cia na kruto tijelo djeluje proizyoljan ravan sistem sila F R =F1 +F2 + . 1 =-> ..' i ~'1 medusobno jednaki. PROIZVOLJAN .3.51. -0 (447.) (F.dQl1~'s~mQ. 69 .zjoj sarnoj u bilo koju drugu tac'ku krutog tijefa i dodamo spreg sila aji je moment jednak momentu sHe kl?iuparalelno prenosimo u odnosu na fflCKu u kqu se sila prenosi..

Rezultat ovog i glavnog momenta Mo· Posebni su slucajevi svodenja zavisi od glavnog vektora F. Slika 4_24..54.33. Redukcija proizvoljtwg ravflog sistema sila na jednu taCKU F R " 0. jer se promjenom polozaja ove tacke mijenja ne sarno veliCina momenta svake sile vee i njegov znak.:'li -"7 n:=)- (4.52.Mo~O.+r~=(.53.) '""" (4.) if. .Mo"O. ~ ~ (4. ~ cc> -'> F~ vee na tak:vom rastojanju ad nje da bude " ~ i ravan sistem sprcgova.55.) Sistem suceijnih sila (4.) mozemo zamijenitijednom silom koja je jednaka vek~ torskom zbiru ovih sila FR=F j +F2 + -) ~ =7 ".52. a glavni moment nije invarijantan u odnosu na centar redukcije.111 ~ Mo(F1 .+ . Mo" 0.. Napadna linija ne prolazi kroz tacku 0 zadovoljen uvjet Mo = Mo(FJ ? => Saglasno 1eoremu 0 paralelnom prenosenju sile.57.).. 4. (4.23.53.) a sistem spregova Ciji Stl momenti odreoeru jednaCinom (4. ~I:(Fj. ~ (4.) jednoj njegovoj ravni. ciji su momenti . is. (slika 4.' M. i da u ~. ~ MdP.M3 ~MO(F3)' .) mozemo zamijeniti jednim spregorn cijije moment jednak algebarskom zbiru momenata svih sila sistema sa centar 0 redukcijc Sila FR nije rezultanta datog proizvoljnog ravnog sistema sila.) tada se sistem si1a svodi na spreg ciji je moment Mo nezavisan ad izbora redukcione tacke. jer ona sarna ne zamjenjuje sistem.56. Svodenje ravnog sistema sila na prostiji oblik Oa bismo dokazali da se sistem sila koji djeluje na jednoj ravni krutog tijela maze svesti na prostiji oblik. Glavni vektor ~ Mo~MI + M. pojednostavljenog oblika djelovanja skupa sila: a) aka je glavni vektor i glavni moment ~~OiMo~O. djeluje proizvoljan sistem sila Ft.11.58. b) ako je glavni vektor i glavni moment FR~O..) :::. ne zavisi od izbora tacke 0 jer je oCigledno da poligon sila ostaje nepromijenjen bez obzira u koju se taeku tijela paralelno prenose sileo VeliCina glav/log momenta zavisi od izbora centra redukcije.).-7 FI> F 2. Svoaenje ravnog sistema Si/U/Ill pmstiji oblik 71 70 . posluZit Cemo se osnovnom teoremom statike. Glavni vektor je invarijantan U odnosu na centar redukcije. +M.) d) ako je glavni vektor i glavni moment Stika 4. ). F 3. Da bismo definirali jedan ravan sistem sila dovoljno je poznavati glavni vektor i glavni moment datog sistema sila za neku tacku O. (4. Oobivamo ravan sistem suceljnih sila tada se sistem sila maze zarnijeniti sarno jednom silom rezultantom Fr = FIf = FR· -::'? =+ (4. c) aka je glavni vektor i glavni moment => FR"O. prenosimo sve sile sistema u tacku redukcije O. ~MdF..23. pretpostavimo cia na jedno kruto tijelo. tada se sistem nalazi u ravnotezi.Da bismo dokazali gomje navode..

love se veriini poligon.ko se kraj posljednje sile ne pokJopi sa pocetkom prve sile u poligonu sila..' i Fj' cxkedimo tako da budu istog J.) is. Spajanjem paia 0 sa poeetkom i hajem svake sile dobivamo zrake poligona 0. i F.-+1-"""" I' 0' -4 s} ---. IS tavljena je na dv~je komponentc. Uz konstTllkciju w:riinog poligoJlu 13 . a zove se plan djejstva sila ili plan sila.4..".26.3 svaka sila ras- F'. Kada se prva i posljednja strana veriZnog poligona ne poklope.zlomljena linija sila i nacrtana tako da se pocetak sljede6e sile poklapa sa krajem prcthodne sile. iF. Spreg momenta Mo zamijcnirno spregom (~. Uklonimo si!e na linija prolazi kroz tacku 0' na udaljenosti d od pola redukcije 0. Cija napadlZ koje mozemo dobiti ve!icinu kraka d sprega. koja se zove pol i koja ne smije biti na stranama..27. .~.A. Poligon sila se erta kao sto sma ranije vidjeli na sljedeei naCin: U odabranoj razmjeru UF iz proizvoljne tacke nacrtamo vektor sile~. nacrtamo vektor sile is· (stika 4.. "'" F. Konstrukcijom poligona sila i povlacenjem zraka 0. F. tada kazema da je poligon sila zatvoren ..) -:.25.2 i 3. zove se poligon sila.'1tenziteta 100 glavni vektor. is. -t FI Na slici 4.1. Vidin10 da se sistem sila svodi na rezultantu ~. 1.27. . 72 Pi. F. Ako se zraka 0 i 3 {Xlklope. prikazan je poloiaj i raspored si1a u odnosu na kruto tijelo (ploeu).-4.61. b) . . Fi G [: Stika 4. F. zatim IZ VTha vcktora sile naertamo vcktor sile ES.3. + is ~ ~ --=> --=> (4. tada je veriZni poligon zatvoren. (slika 4. niti na produictku strana poligona sila. = 1. Tada povucemo prnvu paralelnu zraku 0 do presjeka sa napadnorn linijom sila Zatim iz tacke presjecista Zraka 1 i napadne linije ~ povlaCimo paralelnu zraku I do presjecista s napadnom linijom sile IZ presjecista zraka 1i napadoe linije sile povlaCimo paralelu sa zrakom 2 do presjeciSta sa napadnom linijom sile Iz tog presjecista povlaCimo para\elu sa zrakom 3.) Slika 4. Izlomljena linija tije Sll SWdne paralelne odgovarajucim zracima u poligonu sila.25. F. is F7. tada vrijedi jednacina Mo~FR·d. Da bismo konstruirali veriini poligon izaberimo proizvoljnu tacku 0.) F.2.) ~ 1=.60. 4.. pretpostavimo da imamo jedno !auto tijelo (Plocu) na koje djeluju sile i Fl' (slika 4.) So +S) = FreMogli smo i na sljedeei nacm izvrSiti rastavljanje => -=> 57 Fl =So+ I => --=> -> F2 =S]+S2 =' -> -> F3~S2+Sl => (4. Poligon sila j venzni poligon Da bismo objasnili konslmkciju pohgona sila i veriinog po!~~~~)lla. 1.~S2 . tada je poligon sila olvoren (oa nasem primjeru poligon sila je otvoren).25. tada je veriini poligon otvoren.a cija presjecista 'leu na napadnim linijama sila u planu djejstva. Ukoliko se kraj posljednje sile u poligonu sila pokJapi sa pocetkom prve sile u poligonu sila. Kruto tije!o (ploca) opterecena sa tri site F. Poligon siIa i verizni poligo!J I.") pod uvjetom da ovaj spreg irna isti moment a sile 1.." posta Sll uravnotezene..~~.> -7 ----+ ~ Fre:z = FI + F2 + f) = So + S3:::+ .. a zatim iz vrha vektora sile Sl +F2~S2 --=> =' -c> S. Pri grafickom tjesavanja zadatka plan sila se erta u razmjeri UL za duiinu i UF razmjcri za sile. : d) Slika 4..26. (459.)1 S()+ F"" .Pretpostavimo da smo sistem sila sveli na glavni vektor'Fj i glavni moment Mo u tacki 0.

5. Pretpostavimo da oa jedan nosac djeluje sistem od cetiri site je poligon sila zatvoren..29. rezultantu datog sistema sila. F.iniji rezultante. dati sistem sila~. Ill. ciji je pocetak u pocet~rve site.!.3. presjeeoa tacka prve i posljednje strane veriZnog poligona. Prema tome. vidjeli smo da se svaki proizvoljni ravan sistern sila svodi na rezultantu iii na spreg sila iIi je uravnotcZen sistem sila. pa se rnogu ukloniti. pa se u tom slucaju rezultanta odreduje konstrukeijom poligona sila i veriznog poligona. zamjenjuje silu Kako se vidi = -~. krutog tijela daje. Gruficlw odrcaivanje rezlI/Umte 74 75 . g. Rezulitanta datog sistema sila moze da se odredi postupnom primjenom pravila 0 slaganju . taj metod je nepodesan za veci broj sila. konacno. d 3' 2' Sitka 4.~ jen je sa dvije sile koje djeluju dui prave 0 i posljednje 3 shane veninog pohgona ~ 1 53' . (stika 4. ~ ~ . J Proizvoljnim izborom pola 0 i povlaeenjem zrnka 0.izloi. GrufiCko odredivullje rezulljJ"(yuceg sprega Slika 4.istema sila u ravni U poglavlju 4. I. c ~ ~ 3.2. kada se konstruira veriZni F. So is. iDciina ad predstavlja intenzitet rezuHante u razmjeri Pretpostavimo da oa kruto tijelo i u djeluju tri poznate sile ~. zamjenjujemo sa dvije sile i ~. uvijek Ce se naCi na napadnoj !. Vcktor. iF. [ada se dati sistem silo svodi na spreg sila-+<:. [Oa Ff:i. 00+ F.3. Glavru vektor F.30. = -t~e ove sile nanijete u planu sila uzajamno se uravnotcfuju.. Prava povucena kroz tacku S paralelno glavnom vektoru predstavlja napadnu liniju rezultante. presjek prve i posljednje strane verifuog poligona daje tacku S kroz koju prolazi napadna [mija rezultante tog sistema sila. .Svaku silu zamjenjujemo njenim komfKlnentama sila ~ s komponentama komponente ~ i zamjenjuju silu i komponente ~ i S. Medutim. U ovom poglavlju razrnatrat cerna takav sistem sila.-Sil. Ako bi tacku 0 i poi5etak verifuog poligona uzeli u drugim poloiajima.62. . i F!' i neka . Sitc F l . dati sistem se svodi poligon datog sistema sila.) H ~ S!ilca 4.28. nanesen dut napadne linije rezultante sa pocetkom u bilo kojoj tacki F.28. F2 c 0 F. aka glavni vektor oa rezultantu. F.ravan sistem sila sa proizvoljnim brojem sila svodi se na dvije sileo 4.6. sila -pomocu paralelograma sila. ~. F.. Knlto tijefo opfereceno sa tri siIe bismo graficki cx:lredili rezultantu.2. Graficko odredivanje rezultirajuceg sprega sistema sila . Konstrukcijom veriZnog poligona. '* 0. F4~ "'a 4 2 ~. prolazi kroz tacku Su kojoj se sijeku pravei 0 i 3.) !zbor rnla 0 i poCctak verifuog £Xlligona nemaju uticaja na rn10zaj napadne linije rezultante. 1.) (4. F.. FJ Fz ~ F. (stika 4. U. a time i rezultanta posmatranog sistema sila.. So Primjenom.! l' F~""'FR ~ ~ F. plan djelovanja sila erta se u razmjeri. st Si is is.po1igOJJ". A2 i A 3.29.3. Ukoliko je poligon sila) konslIUrrall od datog sistema sila otvoren. a z3vrSetak u zavrSetku posljednje sile u poligonu sila.3 kons~~an_Je veriZni poligon 0.30.e. 3. Rezultanta ovih dviju sila~ i~. a venin! poligotl otvoren.) Poligon sila za dati sistem sila konstruisan je u razmjeri za silu UF pri cemu je pocetak proizvoljno izabran. S. is tS tackamaA 1.~ad·UF. 4.L_ za[voren. b J b -j. (slika 4.enogpostupkasvakipmizvoljan.jeste glavni vektor FR datog sistema sila. F2 i F3 71lmijen.Pretp0stavimo do na Muto tlie/a ~(~Eie taka~_j. Graficko odredivanje rezultante proizvoljnog .

at F. sa. l}1Qf3-1iaJmde nenata.?sljecinJa zraka paralelna u verifuom poligonu. moze se dokazati grafickim slaganjem sila F. a suprotnog smjera. koju treba na dvije komponente.jenJ1tiib Na sliei 4. ~Iaganje s.J sili i nalaz. razlicitihstrana Ie sile Sllka 4.63.7...~_ Da bismo ralozili silu na dvije komponente.. Intenzjtet. a to znaCi cia se sis1 povuku zraci u poligonu sila. III)V i 4' paralelne mCdusobno.-. cije su napadne linijc zadane pravcima I i II.l-~.sa isle JtJ "'b~e te :rile.lwmpove lla l£.--=--. Kako sila ~ koja se razlaie. Na taj ~bijamo sile ~ = F.- '"'. preds tav~ajU trazene komponente Sile j-. 0 opecm SIUC3JU.'. na dvije kompollellte koje su parufellle i fwloze se sa straw Ie site Da bismo razlozili situ jednaka vektorskom zbi koji za ovaj slucaj prikazan na sliei 4.=:j)--.. Kada se usvoji pol Iz taeke K.--- zadane pravcima I 1IL a -- -=--- o ~ Slika 4. mommo odrediti dvijc sile kojima je d~a_ r~bUltanta..31... s... ~~~9. ve~~~~gonu 0'.1 F=" 2 = ' " 1 F. =' Neka je data F. b) slueaj raziaganta sile kada P ' .) . 'C:iVaj'"'Zaa3tak nije odreden i imate jednoznacno rJesenje samo ako se postave dopunski uvjeti.3 i Ra::.l. komponente sHe"F. " ' =' c-">b = F=' SOle l l Fprenesene na pravce I'll. ~.{~~·. "" (4.-'=-----------~~-. prikazana su dva slucaja: a) kada su pravei I i II na istim rastojanjii b) kada su pravei I i IT na razliCitim odstojanjima ad Da su sile rna od sile fii taT zWjerjl F':iF.i 'F. __ . sile-~":'(1da··s-u -zadane_napadnc _linije komponenQla paralelne r datC.dat·~~~:-~:-'F. ~.-- g~je dill~: izmjere~a u ooligQDl! si~a j ~m?ozen~ razmjerom rtp 7~:~lj~~ "pnrodnu.. 1. a 'c 'ednaknuli. (So.32. Im.. II../aganje sife F..flfu~g~~. F.araleille dato. u dl'ije komponente koje "u para/cl/Je i /la/me ~ Sf< sa ruzliCiti!J strmw 77 76 . Analizirajmo dva slueaja koji se naj~ _teste poj~u orj graficlwm rjegHJr~a zaeetak.. aJ}luccif rqzLagmya. M~ao'. da je veriini"'P?ligon U tom sluca'u glavni vektor Nanesimo silu tem ovih sila ne maze svesti na rezultantu.~:~p. Rudagallje sile -r~loziti o .J!.1r*7. "''=c. U' i.." lama. dobiva se rezultat da se prvi zrak 0 i posljednji zrak 4 poklapaju. o 2 ~3.radaq(l nspatlli>8 J.-."".~~E: 18 83 a. Spajanjem presjecista dobije se strana veriZnog poligona I.ra.I1goil. Prema tome.. sistem Sl a Fb F2 ..~ r Konstrukcijom . ~ ~ Ga) <ijije krak~ . ~)(So ~ GO.~ prve i po~tjedl~je strane veriZnog es'lig2E~~k1~~~~..~.ie ~~lW~ui ~a O~ to ti·e!o.rr~i.·-- .fID1?G i ----vill sda dalJe plVlffi I pos~ednJun zrakom u li onu sila (So i ' Sile i S d' el 'u na lauto trelo na medusobnom rnsto' an' a istog su intenziteta i pravca. koju treba razloziti na dvije komponente.se. N~ka je ·.~~a d~~~ pa.. prava paralelna zraka 2 do presjeka sa pravcem II..leln~~2!..-£J".. Prava paralelno povucena 12 pola 0 sa zrakom 1 sijece silu u tacki C i dijeli je na dva dijela = i silu \. Kada je prva i p. treba ponoviti prethodni postupak at! i F~ =::t.9 da su prva strana 0' i posljed~~ 4' u. u razmjeri UF' zatim iz usvojenog pota 0 povlaCimo zrak 0 i 2. F.1. vnj~nost slle s2reg~~1'lft""I-purrrri'O~razmJerom UL za duZ~predstavlja prirodnu vrijednost kraka sprcga. sili i na1aze. proizvoljno odabrane na napadnoj liniji sile ~JXlvlaCi se prava pardlelna zraka o do presjeka sa pravcem I.l~. na dvije komponente.npone~~~. OcinOSllO.~.32.. Cije su He FI i F2 prencSene na pravce I i II. mogu da nastupe ijva slueaia: -7(~ da se ova dva pravea nalaze na nekom rastojanju 11 tj.iRij8-. F. kao posljedica sto je poligon sila zatvoren.rav~. F.a. F3 i F4 zamjenjen Je sprcgom SI a-"-. pre tavljaju traiene komponente---sue.e se.

50+28. Komponente rezultante su: Frx = FIX + F2x + F..22 Fry~ 7.y AE·U F IN ~ 12 mm .28-29.55 N. is i F.28 N Fjy ~ F.2 ~ 180° . zatlm silu i taka dobivsi meku E. f~ 40 N i f~ 30N.50 N F2y ~ F2 . IN ""'""'../(-lo. cosal .. 0.lnlu (vidi sliku) 78 79 . Paralelnim prenosenjem rezultante u koordinatni p:::ietak.P2 ~ 180° . ~z = 135° i P3 = 280". L Intenzitet rezultante F. ' pokanmo na sto Je mm F.985 ~ -29. 0. a pmvac rezultante slici.1. . . I UsvoJlrnO ram1Jeru zasile Up = -1-'-". F.1.nanesemo siler). 707 ~ 28. na osu Oy su: 0..5 = 7. Napadne linije sila grade uglove sa pozitivnim dijelom ase Ox ~l = 30°. ~ ~ 12N lmm S!ika liZ analiticko rjesenjc zadatka 4. sina2~ 40 . F. ~ .. Za dati sis- b) Analiticko rjesenje: Ug\ovi kaje sile Cine osom Ox su: Ul=Pl=30° 0. COSC12 + F 3 · COSU) Fry = Fj • sina.28. ..3 ~ 360° - P3 ~ 360 0 - 280 0 ~ Fly = F j • sinul = 15 . pravac i smjer rezultante. tern sila odrediti: a) grafickom metodom inlenzitet. Projekcija sila 1.l + Fz ' sina2 -. pravac i smjer rezultante i b) analitickom metodom intenzitet. dobivamo pravac rezultante u odnosu na koordinatni sistem y F. Po6eli sma iz tacke A nanijevsi silu u razmjeri. . "Zl F='kao . Rjesenje: a) Graficko rjcSenje: .13SO ~ 45° 80°.55 F~ ~-10.F3 · sma} F ~ ~ 12. 0.29 + 5.99 .23)'.F2 .23 N. sina.Rijdeni zadaci iz poglavJja 4 Zadatak 4. U tacki A krutog tijela djell~U sile f~ 15 N.y Stika uz graficko Ijesenje zadataka 4.1 1) Pr~dznak minus maCi dJ se radi 0 If kvadr.07 N Inlenzitet rezultante je: Fry> ~ 6. stika liZ zadatak 4. Spajanjem tacke AE dobivamo rezultantu datog sistema sila.~ 30 ..~.oTl+ (6.1x Fry= Fly + F2y+ F)y FIT = F J .

. Komponente rezultante SU: F~~+35.- 2. pravac i srnjer rezultante +y Inteuzitet rezuItante 25N F.6. ~ 301..9397 0..S86N S]ika uz analiticko JjeScnje ?. Intenzitet rezultanle je Sitka uz zadatak 4.5mm. F. Pr.194 rosa" sin a" F= . p.. t""lf~y -y Fry ~ -57.=-51.886)' F.UF =27.840 2 3 4 5 6 75 30 + 10.9848 0. b) Analiticko rjesenje: Projekcija sila n F"[N] I a.702N 5 Frx =FI~ + Fa + F3x + F4~ +FSx=. P4 ~ 270". 22 .702N 0.42.-si!lun{Nj 0..342 0.0 ..za dati sistem sila potrebno je: a) grafickim metodom odrediti intenzitet. Pi.352 + 38. ry ~ . F.1: Fix 1=1 5 Fry = Fly + F 2y + F3y + F4y +FSY=.866 0.886 N. 57.r.286 .0 ~.r. b) analitickim metodom odrediti intenzitet.5N Imm F..-cosa. + 15.adatku).390 24... Na kruto tijdo u taCki 0 djeluje sistem sueeljnih sila F J = 20 N. .. i.89 6 tga =--=1. ~ 302". =J(35.2..Zadatak 4.9659 0. prikazali smo tabelamo @ + 1&. p. 80 8J . F3= 50 N.80. P2 ~ 75". Ps ~ 290" i P6 ~ 350" sa pozitivnirn dijelom ose Ox. p.466 F~=~35.5 0 1.2.43.076 90 70 10 .0 .2588 0.6)6 SO 80 4S . F4 ~ 80 N.90N Pravac rezuitante odredujerno na osnovu komponenti rezultante tgu I -F~ H (+) F" Vidimo da rezuitant a lezi u IV kvadrantu (vidi s!iku u predhodnom 7.70 aT = 58.~67.[~J F(.3° p. 51 U 'I U F ::::. 35..[Nl F"y F". ~ 45 N i F6 ~ 35 N PI ~ 20".adatka 4-2. 20 40 20 + 6. . F2 = 40 N.702)' +(-57.9397 3S 0.390 + 25.-!'-=68.3420 0. ~ 58". ~ ISO"..ON mm a.2. pravac i smjer rezultante. Rjesenje: a) Gr<lficko tjesenjc: RazIllJer za F ~"F' + F' .1736 F. =AE.7" Slika uz grafiCko Ijesenje zadatka 4.

y=-F2y .50· cos 300 0 FIx ~ . i koji pmvac da bi ovaj uslov bio zadovoljen? Zadatak 4.39. -.4. is.k 4. KoUka je sila u konopcu i reakcija fX>dloge (trenje zanernareno) da hi rezultanta tih sUa bilajednaka nuli? F jx + Fb +F3x= PrJ: Fix = Frx ~ F2r. • F2~ 30 kN Slika uz zadatak 4.. Na ktutom tijelu u tacki 0 djeluju sUe b y Pi. a konopac 15° u odnosu n3 vertikalu.3. Intenzitet sile Pi je : FI ~~(-39.3. lkN Slika uz analiticko rjesenje zadatka 4.F3y =-30· sin150° . StITna ravanje pod uglom 40°. Uslov zadatka je da rezultanta sile u konopcu i reakcije podloge bude jednaka nuli.50· sin300° FIy~+28. Koliki mora imati intenzitet sila F.301)' Pravac sHe PI .=O 83 82 .4. RjeSenje: a) Analiticko rjesenje: Zadatak 4. Rjesenje: a) Analiticko rjeScnje: Oslobodimo masu od veza. b) Graficko rjdenje: RazmJcra za sIlu U F -=-Imm F1=cd U F =48mm·-Imm FI ~48 kN.30· cos 150° .~ F 3x Fn~-40 Fix = .011'+ (28.20kN.i Fj take da im rezultanta lezi na x osi i una intenzitet Fr = 40 kN. Slika uz zadatak 4.~40kN.3. F.301 kN.4.40 . .01 kN Fly + F2y +F}y =Fry = 0 Fly + Fly +F3y = 0 Slika lIZ zadata. F)~50kN F. Uz stanu ravankonopcem vuee se masa m = 30kg. lkN F\ ~ 48. F.

a= ~+40" = 115" y= 90"_ 40" = 50". b) sHu u laneu. 84 85 .2 Nm.F. 2 M 2 = 18000Nm M 2 = 18Nm.21 = 46.analiticko tjesenje zadatka 4. 7mm Zadatak 4.. b) Sila u lancu ~ F ' /. imat cerno: Vozac bicikla ostvari silu na pedalu bicikJa F= 220 N. FA+Fs ' sin25°-FG' sin 400 =0 FA + FG' sin 40° . Uglovi su p=90o-15°=75° Siika uz graficko . Polupreenik pogonskog toeka bicikla je 12 = 34511L Potrebno je odrcditi: a) moment na pogonskom lancanih.. Usvojimo razrrJer " Moment vratila II na osnovi slikc je: 2.~249N m F = c0540" . b) Graficko . ~ 200 .6.=O.180 'I SON zaStc U F = . c) moment na gomjem lancaniku i d) silu koja ostvaruje pogon bicikla izmedu podloge i pogonskog tocka.10. sin40° . Precnik pogonskog lancanika je d] = 182mm. =200. Duzina na kojoj je pedala od osovine 11= 210 rnm. 100 M2 =Fu .. sin 25° F. Preko zupeanika 1 i 2 prenosi se momentna vratilo II. 0. Zadatak 4.~ 2 M.. S!ika liZ 7.= LEx=O r'.adatak 4.294 s cos 25" LFx=O Slika uz zadatak 4.'ll. +F~ 0 cos 40° = O. Fo.81. Kolika je obimna sila na zupcanicima i kolikije moment okretanja vratila II ako su precnici zupcanika d 1 = 100 mm i d2 = 180 mm? Rjesenje: Fs' cos 25°~FG' Moment na vratilu I oOOosno zupcaniku 1 iznosi: [J Fs:::::----FG cos 40° cos 25'" FG = m· g =30kg·9.y~ IFy~ Pogonsko vratilo ima moment okretanja M\ = 10 Nm.v· sin2So FA = 294 .10 3 F =---=200N.analiticko rjesenje Uslov zadatka je Fr = O.5. Primjenimo li sinusni teorem. a gornjeg d 2 = 65 mm.=84N.6 ~=~.5.= 294N s F.iFry=O Fn.4.Fr =~Fr. sin 50° sin 115" sin 15:'" = 84N sinll5° Rjdenje: a) Moment pogonskog lancanika iznosi: ~=~ sin 15" sin1lS'" M. To maGi plan sila mora biti zalvoren.249 .

COSYl = 17· cos60° = 8. d.2 = 300 0 u3 = 90° ~ Usiov zadatka je: F.~507. c0530° ~ 14. cos300" b) Graficko rjesenje: o~P.5 ~47.83N.2.5Nm. ~ f. =bc·[J F =29 mm'--~14.~ +F. Odrediti intenzitet sila PI i r2 cIa bi uslov zadatka bio zadovoljen:------ y. ~ M. FI ~ 90° -Il. i· d) Sila koja ostvaruje voinju iznosi: Pi ~ F.3) ~17 sm(a. 0.7. ~ F SilaF= 17 kN jeu ravnotezi sasilamaFI i r'2 koje su pod uglovima ~ I = 30° i D2 = 60°.2 d. IOmm 87 5N Fcosa 3 I Fry"'" r. M.72kN.._ -FJ cosu. -a. ~ 2·46.~ F1cOSU I + F1cosa 2+ I Fn: = U x =0 = F'" ~ca U F ~17 mm·--=85 kN IOmm ' 5N F.l .~O F. ~ 600 Y2~90o-Il. ..d ~ 507.5 kN 5N UF~lOmm F2 ~ F . F - sin(300' _90') ~8.II 86 .~ 2M.5kN sin(2lO' -300") F ~ 16. F.72 kN. cosY2~ 17 ."os2IO' :-17cos90" ~14.F~= 0 = FI sinal + F2sina 2+ Fsina 3.182 F.7. Rjdenje: ~ y F a) Analiticko rjesenje: y Uj = 210 0 0.) .+Il. i.~65 ~ 16.: in(u.Fcasa) . Slika uz-analitickoljeSenje zadatka 4. Stika uz graficko Ijcienje zadatka 4.~30° = F .F1'-=:M j 2 f.~90° Zadatak 4. c) Moment na gomjem lancanikuje: 0. M F ~.7.7.-. cosa 2 -8. Stika liZ zadatak 4.345 .-0.7 Fr ::=\jF.72 kN.7N. 0. . 'i.

sin(90° .8.8 Na klip dizel motora djeluje silaF= 110 kN. FS(sino.~ 2.._-. Slika HZ zadatak 4K EJ Iz jednacine J] takoder imamo da je: -F. sin (90° . sum) = 0 Iz jednacine I izracunajrno silu Fr -2=t . 1) .2cosul .8kN pridriava stap pod uglom y ~ 40° koji vrSi pritisakna drugi valjak. 2. Poznate su duiine 1] = 280mm.fJ) _ 3 8. Klipnjaca se nalazi pod ~glom y = l20 • Potrebno je odrediti: Na osnovu sinusnog leorema G sin(y + fJ) F. ~ G .--90.y) Fr =G·sin(y + fJ) 3.9.)) F ~Gsin(al-a3) ~38sin(4~!2~_--2700) s sin(u2 -0. sin(90° . b) izracunati silu na klipnjaci (trenje zanemariti).Zadatak 4. "--_-'Slike tlZ grafo analiticko Qdenje 7.= arctg-12 320 P~41.894kN _si. cosuJsina. I Slika uz analiticko rjcScnje zadatka 4.\.-O_. sin(1400-4Ll9°) 90"-1 F.40°) sin( 40° + 41.894 kN F.adatka 4.8. Zadatak 4. . sinal Izjednacavanjem gomjihjecinacina dobivamo: Rjesenjc: a) Grafo analiticko rjesenje: Fs' cosal f3 280 : : : arctan .946kN Slika uz zadatak 4.: ' .19° a2~ 1800-y~140° Ct3 = 2700 2Fx=O~Fr' casal 'f}~ = O:::::} Fr' + Fs' COSCl. b) Analiticko rjesenje: a. ~ 2.cosa2sinal) G(sina1coso. --~~~~--~~4~·~ F~ fl ~ 41.fJ) =~.. Izraeunati silu u stapu i pritisak izrnedu valjaka.9. sinal cosa! = + G .19°) sin(y+fJ) 'sin(40o+41.41.8 .946 kN. ~ Valjak tezine G ~ 3.19° sinal + G . sma) cosa] 1.(. 12 = 320rnm.) _. iJ.19°) -_. ~ 2. __ sin(90° . -i.n"..y) sin(90" . sina2 + G .2+ G· casu) =0 IT sinal + Fs .cosa) sinal = Fs .19°) a) kojom silom klip vrSi pritisak na cilindar.. 88 89 .

analiticko tjesenje zadataka 4. 23.2cosu) .Rjesenje: a) GrafiCko . si020") ~ 25969 N 4 .G· cos20°· 3 =0 F ~ F _si:-o~( a~2~-_a~3.5.cosalsinaa = F(sino:.' sinal + Fp' sinu2+ F· sina) = 0 Slika liZ II Stika liZ ~esenje zadatka 4. 90 91 .38 cosoo+11O cos 270" ~112. sin20° + 4cos30°· cos20° Y ~ G-FB · 5i030" ~ 380 160 N A XA ~ 22489 N.0.>: = 0 FE' cos30° -XA =0 FN(sinalcasa2 .5kN. imat cerna: FNcosal + F cosa) sinal = FN sinal casal + Fsina) cosul LF. Uvjeti ravnotdc za sanduk glase: Ako izjednaCimo gomje jednaCine I = II.2=l02° a} 2700 = Postavimo uslove ravnoteze F N · cosal + Fp' cosa2 + F· cosa) 0 F".10.102") 23.270°) sin(O" .:-) n sinCa l . F cosr Rjdcnje: a! b) Analiticko rjeSenje: =0 = 0.. Nakan rjesavanja gomjih jednaCina dobivamo: FB Fn cosa l + F cosa) cosa 2 23.1. Odrediti silu u cilindru CB i reakcije U oslancuA FN FN ~F· Igy~ ~ llO· Ig12° 110 cos 12° Slika liZ zadatak 4.10.2) Fp ~ 110 sio(102° .9.5. Kamion istovam teret tezine G = 50000 N kao sto je prikazano na stici.cosa1sina)) fA +FB ' sin30o-G= 0 Fscos30°· 4· sin20° + FE' cos30°· 4· cos2oo + +G· sin20° '1.analiticko rjesenje: Zada!ak 4.10.38kN. cos30° .5kN cosl02° G(3cos20" .casu) .38 kN F p ~--~--~1l2.

F.2 kN Ur = 26.1.5 kN. Rjesenje: Rjesenje: F. F.2N Us =151. F2 ~ 500N..818 N u r =186.~ 50 kN Stika uz zadatak 4.0 kN i F4 = 0. Zadatak 4. . Za sisteme sila prikazane na slikama potrebno je odrediti: a) komponente rezultante Frx i f~ . ~ 400N. Telefonski stub optereeenje silama F.40 .: RjeScnje: F 1 =4.13.12. pravac i smjer rezultante.=562. Slika uz zadatak 4. b) intenzitet.15 '---'---".~647N a r = 100.17. da bi sila bila u ravnoteZi i pod kojim uglom as treba da djeluje? Rjesenje: 18. Kolika mora da bude sila F. Odrediti intenzitet.0° 60kN 1.14. F3 =.OkN F 1 "'5.=48.7° Slika uz :t. Na stap u tackiA djeluju dvije sileFj = 500 N i F 2 = 300N pod uglom y= 800.14. . pravac i smjer rezultante Fr' RjeScnje: Zadatak 4.1 L Slika uz zadatak 4.85° u r =-51.OkN Stika IlZ zadatak4.2 kN.99 kN f~~626. F3~ 350N iF4 ~ 450N.adatak 4.Zadaci za rjeSavanjc iz poglavlja 4 Zadatak 4.3 0 7S' 45' 90' F. F2 = 1.31o F.11. Zadatak 4.13. F" = 6.12. 93 92 . -. Za sistem sueeljnih sila prikazanih na slici FI = 1.8 leN odrediti rezultantu i pravac rezultante.7kN u r = 61.4.0 kN Slika uzzadatak4J6.

F2 ~ 800 N i F} ~ 2100 N !<as. 5 l ~ l2. Kolikim silama klizac dje1uje na strme ravni podloge? F.8 0 FA ~ cos(fJ -r) . sin(a + fJ) Zadatak 4. .17. tojanja na kojimsenalazeremenice izupCanicisu: [i:= 150 rrun.0kN u r = 2.19. c05(a+r) ·F~7. F ~8.32 kN sin(a + fJ) Fe ~ Slika uz zadatak 4.50 In! 4.08 F J =4.N.98 kN. Vratilo je optereeeno sa tri paraieine sile Fl ~ 500 N. Odredite sile u stapovima 1 i 2.20.0 kN kN Rjcienje: F4=2. Reduktor jedne radne rnasine na ulaznom i izlaznom vratilu ima momente M[ i M 2 Kolikim rezultirajucim momentom odnosno silom reduktor opterecuje vijke kojima je' pricvrScen u tackama A i B? Rjdenje: 5 l ~ 31. U zglobu gdje se spajaju stapovi 1 i 2 djeluje sila F= 25 kN na aba stapa.04 kN 52 ~ 22.I8 k.~4. 12 =300 mmil3 = ISO mm Potrebno je odrediti: a) intenzitet.19 94 95 .8kN Stika uz V1datak 4. M2 =400 Nm Mr~300Nm FA ~ FB~ 500 N.2L I I Zadatak 4. Stapovi su pod uglom P =25°. Masa In = 1500 kg objesenaje &etom 0 dva stapa 1 i 2. Slika uzzadatak4.scnjc: 12.1K Zadatak 4.6 kN 52~34.65° i P= 35°.Om . Klizac racine masine oslanja se na postolje ffiaSine u dvijema stnnim ravnima i optereCuje postolje silom F = 10 kN. Rje.18.20.22.Rjesenje: Zadatak 4. Sila djeluje pod uglom r = 70°. Strrne ravni posto1ja su pod uglovima a =. Rjcsenje: S1ika uz zadatak 4. Zadatak 4.21. pravac i smjer rezultante b) na kom rastojanju od lijevog lezaja ce djelovati rezultanta? Stika uz zadatak 4.J . Odrediti sile u stapovima 1 i 2.

. razmotrit cerno adredene slueajeve djelovanja 5ila na kruta tijela. Potrebno je odrediti: a) intenzitet. aka je skup sila i spregova kaje djeh~u nft kn.1.. L Suce/ini sistem sila l)~unjen 0 mtcl.~ za ravanski sistem sila ~~ 5. 12 = 1.2.22. Nosac je optereecn sa dvije paralelne sile Fl = 30 kN. ~U_V_je~t~i_ra~v~n~o~t~ez~-e~~~____-=-.1. M. Slika uz zadatak 4.) koj'i je prikazan na slici 5.~30.981 m. Iz prethodne recenice zakljucujemo da ce pon-eban i dovoljan uvjet. <.1. biti ispunjen aka je Gomje ~in F'~o. a izmedu ~otezi. Iz njih jasno slijedi -- Rjesenje: F.~1800N 10 ~ 0.r._ .\pvoljno je cia je rezultant i.RjeSenje: F.98 kN zakljucak.2. pravac i smjer rezultante.Da bismo detaljnije objasnili uvjete ravnoteze krutog tijela.7 rn.e kad kruto tijela. UVOD "Slika uz zadatak 4.1.avnotei:e (~.) Fry ~ IF. 5.!to tijelo u sila lJ!Y!lotezl. Rastojanjasu Il =2 In. Drugi}lslov je ispunjen samim tim sto sve sile proIaze kroz 96 97 ..5417 m.cija tog tiieJa II svirn pravcima.2.). Kao sto smo vidjeli. (cia tijelo na kaje djeluje skup sila bude u ravnotezi).-.istem sila (detaljno objaSnjen u 4. Zadatak 4. cia . F2 Slika 5.5 m i 13 = 0. suceljni sistem 5ila materno zamijeniti rezul~ lantorn.1.!_f~ F.23. ko"e e u ravn I.r='i.~_~.23. AnaUticka metoda Pretpostavirno da imamo sUE-wni :. IS = 20 kN.~ -. optereeuje ga uZe silomFs "" 25 kN pod ugloma=60°. y ~ ~----------- F ~~_~~f~. P~ 23. "ccena i t "3 i rot{l.F-. r (5.ianJJ~lQv .) ~ ' "a"u uvjete ravnoteze statike.~O (H.79° 10 ~ 2. b) najkrace rastojanjc pravca rezultante od oslonca B. -.

SIIe-~~1S:JSEom.~~:illkJJOmezfat~epOKfaj?~.... "?"~ . istog pravca .~~<. ne wg~.I slobodno odabrane.. S!ika 5....-. lig€H:j.1.~--~--~ lopiti sa poeetkom prve si1e u planu sdoa. Mora . (5. g~je je detaljno objaSnjen poligon sil~ _i v~ ~oligon sile. __ .zajednickojtacki.d_ZI.QA1aDi~~e. to jest veriini pcligon mora bitt zatVoren. .'~~ II ~T:FsHa'*1--f'GlgoJJ.tv.vti~mi sistemsjla.!::Qj~_4i~~.~_. sistem para!e~ih..u.. .l su poh~~~_"~j!~.pre.).je grafic\9 _uslov. F.?il~j~~"~~_~oren.()bl~""-~ F ..tada-se~-ptva-l--zadnJa_I2C!l. blEla!U!L~il.lcke I i I. to jednaCine ravnoteze mozerno napisati u formi je ispunjen aka su rezultanta F.l~~~t~r."t is sijeku sC. M()zemo.ka '-__ __.>< U~je~~~ '-.~knRsj1~..2.:oj~_.. u tacki I. uslov da je F:= 0 za ravnoteZu kruto tijela nije ~~~~--.. uslov.::.-----._ 5.ujednf)j.. a suprotnag smjera _bF'x -~ .ti6.• .na ZJ1l.~---~".uJ.Q~[.1"i.~~~t~~~~ da n~je jedna ploca optereeena sa tri sil.postajL. po~lavlja 4..._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ --:::-:---'. 3. 98 99 .---plan sila ..-sili!. Umjesto jedna~i!l~{5A.~~~~WijclQ~L raVnoteZi.~.~~st~~.~!2!?.ki uslovi rayuoteZe za paralelni sistem sila su: ):'F~O LM~O (SA. --. Gr... •.~-. Graficki uslov ravnoteie 'LMI~O gdje su_ ~<. tacku 2[4Trststem.g-~-gi ..---.-patate111itr'Sitafi1jeUraviib1ezi~~· moze biti ->- Iabp j~ ~ligon ~ila utvon!n.-'''---­ Iednacine (5. -.a_-bi ..3.__ .-- -5~2..5) mo~. 5.) mozemo uslove ravnateze za paralelni sistemsila_napISati..e pt.3"~-'I'[i-neparalelne silc-u ravnoteZi . .2.~~~--~-~.-.'.Romicanjcm sila Fii Pi iz tacaka Ai B u tacku I moci Cerna ih pomocu paralclograma sloziti u rezu~Dfu&.) a ~ Po! za mamoo1P1tjerlnacim: jeslobodno odabran. .pa hi se sptijefilo o...12 i P.Kako su projekcije rezultante na Ox i cry osu koordinantnog sistema date u (5.3.~O.--..-4ifi!l)JJ!'!_JlaJquto tijelo bio u ravnotdi prcllla grylfi'ckoj rnefo(ftmo~~bit. = 0 (to Jest ako nema rezultante)•.2. istih velicina.ravnGteZ-€-OZ':a--suceljni'sistem-si-la. pa se tada skup sila svodi n~ _~ ~ldi poglavlje 4.. IS.'-=--=.3) BU anaJjtiCki 1iSJoyj ramlQt~1H>~~. Ukoliko Je 'F. L Za ispunjenje uslova Fr = 0 mora se kraj zadnje sile u planu sila pok- e·!. _ . 5._. ~Ako je ventn! polig~a~~&!.. Tri sile 11(1 krutoj ploCi F.) (ako je plan sila zatvoren). zakijuciti...2. Analiticka Kada se radi 0 paralelnim silarna ... Da bi smo obj~~ilriVaficki uslov ravnote:!e za sistem paralelnih sila . _ pokJap~Jl! ~vo~an B i C kao sto je prikazano na sHc.~~' "'"~---Pravci sila - !1 poligon si!a za~o[en i - - 0) u veriinorn poligonu moraju se poklopiti krajnje poIne zrake....--.--"" . --".da.~-.. LF..SJ](. --~ Dve dvii~~... otvoren karla Sil krajnje polne zrake para e e.3.3.9_::~"_ rna (vidi poglavlje 4. .:_ ~.~~~~~ ."-----. ..2.6n-ali.~!i£~?3~t:y2~gL".-~-..C m ..--~. __ }ackom djeloyanja~L a) prav:i~~~lieku s~.a e sa veninun pohgonamJer v ..-j~zatvoren.4.. - "~"=·D.... biii ~.tIill~'-s~~ka~~sfle-s~:~aJ~~l?_I1}-.aficka metoda R-ezuitantasisterna sila iCoji imaju zajednicku tacku dje10vanja prikazana je graficki u poglavlju 4._~ileJ.i.ednaCine moterna 9Qr8eii~ 51 ~e fI~t€rllPL-~Qi~J!.2..<~j~~~i~t:m e~!!leln~~2j~~~£~J~.~!~~t~_~i~!o !. PARALELNE SILE me~ 5.-~-.F ) i~ e-F~\i.2.:::~. mommo se potsjetiti.ed­ nicku-napadnu tacku .).: Stika 5. u tackamaA.rul~~omenat bude jednak nuli .Graficka metoda LMll~O (5. _tanje.p'.

Qjf!jllgebarska.b) zajednacine (5.9izvpljn-imAaekam il" bit-ce.-.lUJllffiotcZi.".- Pi. ok I Fj leb-u-sjecistu::~~J) .\!!~ _ ~. mOrdmo povuei . sto~.4 (nije ucrr~~tantu rastavimo na dvije sile koje su paralelne s rezultantom.-Tako zallil!._~~~~~.....7.... C i D.. posmatrani sistem nije u ravnoteii A ~ ..-.5. FA - Na osno'Vttovoga mozemo postaviti opcenjJravllo zauSl'5"Ve'i1lvnbte~e"u"f"a'Vn'i~ Ild~~~-~ri. su suprotuog smjera pgJ. .:. -_.Cl 5 .~---.hila' ka)·~. rezultanta silaj~~ U to se mozernoiako uvjeriti anaiiticki aka izracllnamo projekcije sila na Ox i Oy osi te ih algebarski sumiramo.. B ~ ~ 4 FA F.------~. T~da bi kornpoucn{e u pravcim~L£U~USgp.. Te sile mOTaju biti paralelne sa rezultantom ~!~9uZlln~121.4. . .=. na'---. (5. a...sisi.'."..79. Pi .2.t£. . sile ~+ r.r-e~u1-taQ~r.tina ravnotezc je: --".:!:_~. IIi IlIne smiju leiati najednoj liniji. jeT je tada plan sila.ElYeriifle-"Zrake 1 i 4 do pravca kroz tacke Ai B.:::~skuiL§-E~~~~:-"IiiLPEva~~~~.L' PQ.·_.(5.(5..~njca~) s polnom ·'--<o.5 Graficka metoda za analiziranje ravnoteinog stunja si[a (npr. IY b FB ~ FB ~ 4 . a/gr..9:~Ij~e ...'" .-.. - 1ftOTe loa to1 .RI~& si}~~~25!~LDhrtanja _ obn1Ut.spreg.~.-" "~-------.sumeprojekcija·svih"slhrna'-Ovije'me-aLisobiiooJ((.9._.\) ----~""'-..definirat cerno tacke a i·b::}\:lCo_·Ze~oren ~e~riinlporigon graficki uslov ravnoteze). Slika 5.0 i Fry - 2 ~J~ jednake nul~no-je.drugi-.:fa~JCU:~-""'~~'-·'--·"'·'~-~""~~_-'''="'~''_'"'_''<>_~_x'_~"' --~~---.Pi Pi pt.4_"<_~.li tal!.iJi!.: ~ .. Graficka _____________ metoda Da bi.j~~L~E~1? .) r.-.) !v10ze se umjesto jedne jednacine za sile upotrijebiti i~Gina_Il1QIJlCn·~a.. 31> __ L 2 .isti-m -smis\om. __.~e zbrrTihstlatrtatkamaA i B jednak zbiru ~'~j." .pd.. Qp t ereC0R SI JIlia 1 b ir7' ~J1t I tauta $I'1 a ~-.4.- ~i: 1if£££!I!§Ji~.!2i!Us~~tnak nuJ~ ako je zatvoren veriini J'pligon.=graficke rnetode statike Ceslo upotrebljavaju za brie i lakse analiziranje ravnotefuih stanja sila sto djeluju U rdzlicitim tackarna ravnine.a preds.---'-''''''''''''--'.:~.ama a i b Pi...u.zAWren..-' -- 0':.i/ aka s"Li.jpe ~ra~~lIDa_~prolaze kroz:acke Ai B. f:QvnQte.nali~cka meto~ ~::::~-a) zajed~-.tte".iJL}j. sila sa.~ureba.pr...ak!ilJ~ka (..El is'£jJlg~S.~"'__ ~~~. ·1 P' 11 3~e tite JiS ppK3Zano na S. IS .~' ---.--.19D~J11vl19tew sa silama 'Fr..__.-.. LM.daje .~ .yo.g..1)i. ~~ltirajuei momenat ce . Kao ek:vivalentni sistern jedna. IS.< F..9.. ~~en. B... l.u ."..l_l~E.4. F. Dje/ovanje slikn razliCitim tackama krute plde u jednoj ravni ~ ~ ~ ~f~E~!1~":0j~sti-poloZaja ta~~44<11J:.-.Y'.o.erg _l:c... a prav\?i im prolaze tackama" ~A I-E.i:l1i veJicme sila slijedi da su spregovi OOposn2-_njihg'iLmomenri"YeCl.1?1!W-."'k~=Q~ ~J1Sl~Lirs:ku1tatltwl~ak.~Ii~~ smije biti okomita na pravac ase O.j~m~lj<:<!j~~Jlll:!!+l!anj:r. .n-e"te-sile"s·obzirom. uocima da Sili.en:Lsil(J.~e se ti:l-)occ1ku sil~ Y.-.taYlja p~vac sila na koje se rastavljaju reakcije u FA! u F.~. smj. FI F. .ravn-in'i.t.p~j~~.) b) veriZI.JllimQJamn.'jrfdfidKiynutC'-Analitieki se to izrazava jednaCinama ravnoteze ravanskog s~stema sila koje nemaju zajednit~.:~.- .10.8. planu sila.spre_'~· rotacija pIeCe. Opel SISTEM SILA U RAVNI 2.0 LFy ~ 0._Posto je poligon 5ila zatvoren. 1.d.M. Pretpostavimo da su sile take QljQhraDe. .Qa~"O"rpohg(jtr slIa za~. to cerno ovdje analizirati ovu metodu i na jednom primjeru.::-E:n.-~~ .suma -momenata.macLga.~~.:1. ._.--._- _.zatvoren."stoih-"t:7.::--:. • R =? ~.mile ose jed~ "R . Opti sistem sila u ravnije u a) plan sila zatvoren i r~2~oje: Tada je rezuln..-F2 I je F'.._. Q..i. B C Ii Slika 5. . i"-~Z'~ ~ P-- 5.ezu1 . m.le Clls.'!_..~. Te sile nmr-ajtt-biti--parai.()t1ti.cke I.: To vrijedi za mnoge pnm}efeu inzenjerskoj praksi. ~) zavrSavat..ii~e (5~8)-.Jwjg=djtdJ:J.. P~vimo da imamo jedan nosac .~.~i*li.l:!arske.~L.. IIIII su slobodno oda~ran~._ _~4iJ?.~O.plo:Canije.krajjednc reakcije Pi.Waci.!ii"illiJ.5. Na osnovu slike SA.. Ei'j.'o'.... rastav!ti na sile u "p~rmU10 pralaze krQZ ta!'~ke A i B..' _ _ "'"""Y" '".p~.diti racuna da: Razmotrimo uvjete ravnoteze krute place na koju djeluju sHe i ~u tackama A. .) taeke I.IxlLi.-Cine..projekcije rezuitante FIX -. o ~ ~ _-+ M-~+~ 0~ '-POsto s-.'~ '~_. -~:.) (5. Pi i. U plal~U if" . :t.

. Stika 5.E?_~Le?.jgC!j.ni polnom zrakom 4 cini reakciju U osloncu B..rr i ~___takoder cin~--~e~itantt.Et. ! h3• Si. ••• <_~.. F.6. Sile ~--r:~mozerno~zatrujeniti rezultantom ~~ koJii 6e piolilzltilTozT-Sjle-'~ ~ ~. PolytehnikumZurich Oslonci jednag krutog tijela su staticki odredeni ako iz jednaCina ravnotde mozerno izracunati reakcije veza.:a~~. ~.-.zrakom I Cini reakciju uosloncuA a sa zakljucnicor. STATlCKO ODREDENO ! STATICK! NEODREDENO OSLONJENJE S\ika 5."".dI~!.- . i hi> 1120 Ukoliko je predznak izracunate komponente negativan. -'Qva metoda re teste primjenitlj~~~eJne-'f'J:<ada-nemaju zajedniCh. Povlacenjem normala iz tacaka A. slika 5_8. a JX>znati su i pravci djelovanja sila S. 1821·9. ~ ~a.Wltan1eoln:itnm-:ied~ oom-pravcu i ~ su suprotni~ smjerova. ~.LP!ii_~.:S2->..Vl!l~!!~. _"~'~""_"_'_ . 7. ~~~Q...._ T~... te ga treba korigirati. ~ Fhb.QIlmannovoj lwiji.LSC slwiti u jednu rezu1ta~koja ce pro~ ~uZeruem-P."""." " ~~~~.ruLJ:>j siste~ sihi koje djeluju u" raynT'bio"u [avIIotezl.i&~~i§q_ stpj~ P. B i C. IOJ 102 .~~!!-y!J.r:!-k~..~ ___ =--'~ -' - .-.4.~. laziti kroz tacku I~ a site S. . t~na.u..5.tal1:.ntYll_~oja s~" ~a~i~a Culm~nn~va linija Ova metoda kao i Culmannova metoda still! za rastavljanje jedne sile u tri zadana pravca Da bismo obrnzloZiti OYU metodu. __-..'._ ~oijg._~"" 5.. mimJainaeina-ertanja-planae>po-ioZaja 1.. .Li~ in~fll:iJ~J~~L~Yl2-mtne. F.prava J~?~ana. s. B i C na suprotne stranice trougla ABC dobivamo visme hi' h2 i h 3· Primjenimo Ii momeniana previlo imat cerna: 2:MA~O => F·a~F.ty~[i.-h.ffiYf1- si i ~ .~~£~~~9-0.. .._S!9.Crn-sHft-4Z<-je"rastavJjenarna_komp0nent. plana sila. Profe.~''koja'''p~~iazrkro~ t~~kU"lr Okofild)"--slr]rIeu-oo ooo__ oo __ __o______ __ ___ __ o _ __ 0 00000 ~ o ~ ~ ~ _ o ~ ~ (prava).t~~~ITw-~" '~". --"-..taeaka J i II dobiv~!?. Ci~ dmg!l1:ezultantu koja prolazi kroz ta~o posm_e sile moraju biti u ravnotezl > .) odredujemo vrijednost komponenata F" F2 i F3.L§jl~. to jest da rezultantajednaka nuli.CuJmt1J1rtova metodil . ponente kojima su pravci poznatij Da bi smo to objasnili pretpostavimo cIa je ~znata silaF iiO~dIetlije 'ria kn:ito 'rijelo (siliGloS.7.NILN'-'.. "~~~~".._ Ritterova grafoanaliticka metoda .12. i =>F-c~F30h3_ stika 5. F.8.t~da je n~d.. F ._~ -'" .mJ!rllnQjednusilu""'tmlitionaJri4om.12..~~9~zi (iii treba da budu u ravnotezi). Produiavanjern pravca 1.. Najkraca rastojanja tackeA.rezul. Vidimo.~-'bitG.'U napadnu taCk:tt U tu svrnu se upotrbljava Culmannova metoda. odnosno ~ rtw~i~~lJ~~~_~Qya ~~e~~. b i c. -'-~"'~'_4 __ . 2:MB~O 2:Mc~O => F-b~F2 -h. tada je smjer te sHe pogresno postavljen.I.IL) ".a.. Odatle proistiee da ce Snllsao obiljezenja sila u Culmannovom eetverouglu zh~g ~~vnoteZe sila biti takav da poligon sila mora biti zatvoren. (5.. B i Cod pravca sHe oznaeavamo sa a.!Y5JitJij. Rittetvva metoda rastavljanja sife na tn·lwmponente lz jednacina (50 II.jma!. 2 i 3 djelovanja sila dobivamo tacke A.. ta~.~ ~---."'F:".--. isto to ucinimo sa J:oduZ~!:lj~m<pnW_i!8gi!£tffj... -~" . _ spojp. Jedan sistern sila sa zajednickom napadnom tackom (suceljeni sistem sila) ima dvije jednaCine ravl10teze 'Lf"'..).7 1(00 primjene ave metOOt: mo._."Cwa Si~e Sir.. 5.~ __ zane na slici 5.Et_~. Cetiri sHe na h-uJoj ploei .~ti.PiY~o ~~ I i IJ. odnosno ~i ~. .~?I~~. (5.6.:.tvo'ren:'-~--~'-~'-"'-'~" ~.) 2 3 pomavajuci velicrne a..i8~ ___ .f'-23"mQrajqJ~z-ati Il:a .te_. c.Fr14j. pretpostavit Cerno da je zadana sila Vi tri pravca 1.-...._~"-""~"_. Rastavljanje sile /./ tri komponente • 0 *)Culm~[U!Carl 10_ 7.. /881. i S.m~!!E§~~h~_.n.. Produiime pravce sg~.~i. = 0.!U.~.. r_.Q!~~JE1.5_~kQj¥t99~u~~. ~ FC-hc.. ___ ~. koja se sastoji u sljedeeem: Neka na jednu raynu krutu plow . 'LFy::--~ 0 iz kojih mozerno izracunati dvije nepoznate reakcije veze..iEd dobicemo tacku I.~~.~:.. b.r .P.u~!~.4.Jnnjer:ove.sor.2 i 3. S~!d!imann2~!lleIO<laPIiIDj~juj..

tada se radi 0 staticki neodrcdenom problernu.'~'~~~fOf-'~~t-" a} b) Za opsti sistern sila u ravni imamo tri jednacine r.) Mozerno postaviti dvije ravnotezne jednacine lZ kojih mazerna izracunati sile u uZadima SI i S2' cv U slucaju (a) pricvclCene ploee radi se 0 staticki odredenom problernu.Predbodna jednaCina je zadovoljena sarno ako je F G = O. Izjecinacine I. OvjeSenje (c) je jedan put staticki neodredeno. F. . macije i na taj nacm tjeSavamo problem. a to proizoJazi iz momenme jednaCine za taeku C. Kad staticki neodredenih oslonjenja dopunsku jedl1acinu J. U primjcru (e) sve tri sile u stapovima suparalelne. ali se radi 0 staticki neodredenom ovjeScnju. mozemo postaviti dvije jednaCine ravnoteze 0 iz kojih mozerna izracunati sile na uletu SI i S21 a i plan sila je zatvoren pa na osnovu njega mozemo pronaci vrijednosti sila u kracima uicta.9. tada bi se radila 0 elva puta staticki neodredenom ovjeSenju. Postavljanjem momentnih jednaCina za tri tacke krute ploce koja je pricvcicena stapovirna pronalazimo trisileustap::>vimaS.dvnoteze.j. IZ'vTsimo analizu staticke odredenosti u krute ploce teline G koja je oslonjena. "LFy = 0 izracunati tri nepoznate 8 1 S2 is} sile u kracima meta. U ovom primjerujednacina LF.. Zbog simetrienost je S("'. jer svi pravci sila u stapovirna prolaze kroz tacku A.1ra i da postoji trenje izmedu meta i kotura tada sHe u kracima tiZcta nisu iste i radi se 0 staticki neodredenom ovjeSenju. . u u. L:Fy = (b) imamo ista dvije nepoznate. iz kojih mozerno da odredimo tri reakcije u osloncima krutog tijela. b) tIi reakcije vcze nemaju zajednicku prosjecnu tacku (pravei reakcija veze ne sijeku se u jednoj tacki) i e) tri reakcije veze nisu paralehle (pravci reakcije veza nisu paraletni). Pretpostavimo da imamo jedan kruti nosac (gredu) objesenu 0 dva meta na tackama A i B i opterecen paralelnim silama.: = 0 je neupotrebljiva (0 = 0). LFy= 0 LMp=O Proizvo1jno odabrati tacku P _ 104 105 .. StaticKi odretleno oslonjcnje /wd oplerccellja sa paralelnim silama IOslobadanje od veza I :l . Ovo vrijedi sarno aka je F G= O.jer dobijamo duplu liniju u planu sila Samo za ovaj primjer ostaje matematicki egzaktno Ijesenje daseradi 0 potpuno dvajednaka meta. Ni na osnovu plana sila SI i S2 .X>stavljamo iz uvjeta defor.. Radi se 0 staticki neodredenom problemu. Medutimdaje uie prebaceno preko kotura i da iX>stoji trenje izmedu uieta i kotl.11.lD. (slika 5.' S3. tada nam ostaje sarno jednacina Slika 5. statiClci neodredeno oslonjenje postaje staticki odredeno. U slucaju EFx = 0. Takoder primjer (e) je staticki neodrdeno ovjesenje.1 L Statiiki Ileodretfeno osfonjenje kad opterecenja sa parale!nim silama Ukoliko je greda o--:jesena 0 tri uzeta.. SziS3• U slueaju (b) cia JXlstavimo momentnu jednaCinu za tacku A imat Cerno FG' = 0. tadaje SI= S2 = ~ . Mozerna zakijuciti slijedcee: Jedno kruto tijelo je za ravanski opti sistem siia staticki odredeno kada je: a) oslonjena tako cia irna tri reakeije veza. Za paralelni sistem sila koriste se takoaer dvije CD jednaCine ravnoteie. Smjemice za rjesenje zadatka iz statike ravnm sistema 2 IPlan IjeSavanja I INacrtati reakeije vezal Postaviti uvjete ravnoteze 4 F =0 \ IF' Slika 5. Ukoliko bi ovjesenje bilo sa cetiri meta..zetu. kao sto je prikazano na sliei 5. S!ika 5. c) Sltka 5. t ~ OJ . Ovdje se radi 0 staticki neodredenom problemu i dopunsku jednaCinu mommo postaviti lz uslova deformaeije. kao sto je prikazano ua she! 5. Kruta ploia pricvrscena sa tri slapa 'LFy = 0 sa dvije nepoznate site SI i S2.. Slaticki odredeno (a) i staticki neodreaeno oljcienje (hIe) Ovjescq:ie (a) je staticki odredeno.12.10. jer je nemoguCe iz dvije jcdnacine ravnoteze 2:Fx = 0.12.= 0 dobivamo F G' s1n45° = O.

s ~~. a rezultat ce nam pokazati da Ii je pretpostavka smjera si1e dobra iIi je drugog smjera. a =6. =0 FB FA n Stika lIZ anaEticko IjcSenje zadatka 5. nanesemo silu kao stu je prikazano na sliei. ~40N. Paralelnim povlacenjem sa praveima i zatvaramo plan sila jcr je to graficki FJ FJ G Analiticko rjeScnjc Pretpostavicemo sile F4 i F5) kao sto je prikazano na donjoj sliei.1.i ugao a.5 cos60 ~3. F.5 sma sin 6. F B·eos30° 0. cos 6{J' 2 Slika lIZ zadatak 5. sina = FlJ .: 3D" F. . drugi kraj je prebacen preko kotura B i na njega djeluje sila F = 500N. b) silu u kraku meta kojije pricvrScen u tackiA. Ilz ~ 135°.l.92 kN. !OJ oslov ravnotcze (zatvoren plan sila).7kN ~ 500 8 bi! . Uteg mase m = 400 kg objeSen je 0 me koje je jednim krajem vezano za nepokretni oslonac A. cos 30° Zadatak 5.. =0 FE' sin 30° + FA' cosa~ G =0. ~ FA' eosa=G-FB · sin 30°.7 GrafiCko rjdcnjc: U dobro usvojenoj razmjeri za siiu.. FA Analiticko rjesenje: =~G2 + FJ -2GFB cos 60° ~~3.922 +0.5·cos30° 3.7 Dobili smo dvije jednaCine F. ~2 ~ Izjedne od prvihjednaCina izracunavamo sHu FJ: Slika u.7°.: . Fe ~30N iuglovi~. ~ 3~".:. Dijeljenjem gomje dvije jednacine dobit cerna tgo. slna=-sm6°=-s1060° FA 3.5· sin 30° 300 135 0 113 ~ 2800 0. _co_.z zadatak 5. Potrebno je odrediti: a) velicinu ugla a kojeg uie gradi sa vertikalom u tack! A.30° a5 = 60° ~y G-FB·sin30° a~6. Presjecanjem uleta u sva hi kraja djelovat ce sila y G.1.92 -0. 106 . ~.5' -2·3.RijeSeni zadad iz poglavlja 5 a UF~-- SOON Zadatak 5. POZIlatesusileF.\. Nakon sredivanja gomjih jednacina imamo: a = 6. F8 · 0 0.5. FA . FB ::::: cos 30° 0. Odrediti site F4i F3 kaje (de na praveima koji su pod uglavima a 4 = 30° i Us =60°. Mogli smo zadatak rijesiti primjenom cosinusne i sinusne teoreme F~ =G + Fl-· 2G· FB . I: =F.2. U I--< 500 N 6mm FA ~ca·U F ~46·6~3.4 =.70kN 0 Tezina utega je G = rng = 3.7° Stika tlZ graficko tjesenje zadatka 5. i kao sto je prikazano na donjoj slici Postavimo Ii jednacine ravnoteze imat cerno FA FA r: r.7. x sina sin 60° I: =Fx = 0 Ffl· cos 30° - FA' sino:.2. FA:. IlJ ~2800. ~ 15 N. tako da sistem sila bude u ravnoteZi.92·0.

Razmjera za sile: Fny = p.! = 30'0.1. II Fti"F. Komponente sila Fro: i ~y su: { Fh ~ F.866 Fs ~ 0. Iz tacke A dosli sma u tacku d. cos an F) . U dobro usvojenoj razmjeri za sile UF nanesemo sile F(.5 Fs ~ 0.2. Fly = F1 . p7 j F.4 0. ~ 15 .50 N F2y = F2" sinal = 40·0.0. cosCtn Fn .174 = 5. sin (toy { 15 .1-0.3. 0.75 F5 Fs = 10.0.'l1Y = Graficko rjesenje: Postavimo jednacine ravnoteZc za usvojeni koordinatni sistemxy.5.5Fs -10. Ona djcluje u suprotnom smjeru ad pretpostavljenog.8N 0. prikazano na slici (pocetak jedne sile nanosi se na kraj druge).866 F5) .SF. sinJO° = 0. Smjer sib nanosimo tako da vektor jedne sile gura vektor druge sileo r: pt.866 -23. Zadatak 5. cosu.1-10.99 N Fa = F2 · cosa2 = 40·0. p= 95°.F ru.. 0.866 0.y ~ 0. poligon sila mora biti zatvoren i mi ga zatvaramo sa pravcirna sila i na taj nacln dobijamo tacku e. 37" 0.866 . = Fn . cosSO a = 0.866 Fs· Uvrstavanjem komponenti sila u jednacine Ii II dobit Cerno dvije jcdnacine sa dvijc nepo2l1ate L .866Fs F. cosa.) . 5 = 7.707 = 28.22 N.1 ..5 F4 = ---::0--::.7 N. sinal = I~x = U F ~ -J!!.~ '0. cos30° = 0.25F.5Fs 6.O. IN II. smu3 ~ 30 .Fsy ..0.SF4 . I IF" ~ ° prdvci F. 0. Fs =de.F. 2 "0.y + F2y " F4y ..28 N F}x = F:U =~.2 .3.5 Fj F4y = Fs . 174 ~ 29.5 F4 Fsy ~ Fs .0. t09 .707 = 28. = .10..U F =22mm Rjesenjem gomjih jednaCina dobijamo IN lmm -10.1-0.866 F4 . kao 5tO je LFx=O F!x-F2x-F4x~F5x+F3x=O.5 ~ (6. 0. Vrijednost sila F4 i Fs su F4 ~ef'U F ~25mm --=25N lmm --~22N. kolike su silc u -10.2-0. '£..05 . Slika uz zadatak 5.42 = 20. F5x ::::= Fs .28 N Foy ~ F3 .8-:-66-. sin60" ~ 0.886 F4 Slika uz grnficko Ijecenje zadatka 5. Ako na kuglu djeluje sila F ~ 130 N i ako su uglovi a =54°. sina'n Znak H narn govori da sma pogresno pretpostavili smjer site F4 . . Slika uz analiticko tjesenje 5. Posto je uslov zadatka da sile budu u ravnoteZi.55 N. 0. 6. Imm Projekcije nepoznatih sila F4 i F5 na koordinatne ase su: F4 .g86 ~ 12.2. tackama A i B..10.--~ 108 Kugla tezine G = 80N oslonjena je 0 priZlTIU U lackama A i B.0. = 5.5 (.

8 1 = 0 f. ~ 2943N Fa '-.2. cos 45° + G l . FA ~23 4N mm .3 i 4 i usvojimo koordinantni sistem (xy) cerno posmatrati ravnotefu dobit cerno dva sistema suceljuih sila. ~ --'=----=---::sin f3ctga + cos fJ F+G G.G~ O. 9.6 N.. cos60° + 2. ~O LFx~O S2 . Iz I jednacine proizilazi: Dabili sma dvije jednacine sa dvije nepoznate FA i FB iz kojih ill mozerno izracunati. cos 45°+ G 1 .6 .a I PoUgon sila zatvaramo sa pravcirna okomitim na prizmu u tackama A i B i na taj nacin dobijamo tacku d. a"" f Slika lIZ analiticko rjcsenje zadatka 5. ~m. lednacinc ravnoteie 7. odnosno f Razmjera za sile: (aj (b) Il'.8Iis2 ~1962N Presjeeemo Ii uiad 1. LFy~ 0 FA' cosa + Fa' cos0 -F. Slika uz zadatak 5k posmatrati ravnotefu.4. Na planu sila dobijamo tacke a. cos60° SI ~ 4.sin 60 . sin 15°-S2 =0 S3-G2cos15°-S4sin45°=0 III . 4N ~ InN 1 mm liD S4' COS 45°-G2 .SI is.2N ~ y y xx ~ FA FA ~173--­ sin 25° sin 54° ~90.3. cos 45° S2 . Postavimo jednaCine ravnoteZe: 1. Dvije mase ml i nl2 pricvrScene su uiadirna kao sto je prikazano na sliei.3.G r sin 45° S2 = 3.9.N.4. f b d U F- _ 4N S . r U odnasu na koji s.-·cosa+FBcosfJ -F-G=O sma sin f3 Fa Slika lIZ analiticko rjeSenje zadatka 5. Odrediti sHe u krncima uleta SI do S4 aka su vrijednosh masa mJ -= 300kg i m2 = 200kg. II. c S!ika uz graficko ~eSenje zadatka 5. I. G. F A -FB sinl3' .02 k.Analiticko rjesenje: Oslobodimo kuglu od veza i usvojimo koordinantni sistem U odnosu na koji cerno Zadatak 5. lmm ~92N lednaCine ravnoteZe za II (c) U x =0 (d) LF~=O SI = 3. x sma te umtimo li vrijednost za FA u IT jednacinu dabit cerTIa: Analiticko rjesenje: Tezine masa m I i m2 su: G. = mig = 300kg . FB~ df· UF FB ~43 nun .g=200kg. FB~173. cos60° .Fx = 0 FA' sina -Fn' sinf3 = 0.94 . b i c.60kN 1 0 lmm S Vrijednosti sila FA i FB: FA ~cd· UF 1= G il. Graficko rjesenje : U usvojenoj razmjeri za sile nanesemo sile FiG.

11 J = 112 Fl sinul COSClS. je odrcditi velicine i smjerove sila FA i FB- b) Graficko Razrnjera za sile U F ~ ISN Imm U1 = 35° y u2= 55° u] F.. az= 55° i (1] =160°.8IkN S3 = G2 · coslSo + S4 sin 45° F j sin(u n -:-a])+ F2 sin(a B -0. A -an) SJ = 1..o.} = 80° i 0. sa pozitivnim smjerorn ase Ox grade uglove at = 35°. LFy = 0 = PI sin u 1 + Fe .F3 sinct} cosuB.S. Potrebno Rje.5 a) Analiticko lednacine ravnoteie: Slika uz graficko rjcienje zadatka 55- L L Fx = 0 = F\ cos u! + F2 cos 0. ~de·[j F~13mm ~ ISN Imm ~195N _ -'c-.. c =160° uA = 2250 0.-~ 285N. smaR Uteg tezine G l = 30N odriavaju u ravnotemom polofaju druga dva utega 2 i 3 kao s10 je I ~ II.8 =2700 FB b Slika uz analitiCko Ijesenje zadalka 5..F1 sinal .A .F3 cosa3 sinuB .81.f"2sina2 .3"s:::in-"-u2-3_-=F"A. = F2 sin 0:2 + FJ sin (13 + FA sin uA+ FB sin aB cosaR FA Fn Zadatak 5.e' .OOkN.6) cos 45° S4~5.96· coslS" + 5.F2 casa2 sinas . Uzad zatvaraju uglove o:.FA sina A sin as FB~ 286N.-su'-!. Sistern = uravnotezuju sile FA i FBkaje cine uglove sa Ox Dsom u A 225 0 i uB = 270°..F3sina3 .2 + F] cos u} + FA cos uA+ Fs cos uB Vrijednosti sila II.~nje: Suce!jni sistem sila sastavljenje od sila F J "'" 320 N. Imm II Fs:::= F2 sin a2_-=F-.F3 casa3 ~ FA cosu A -c:F-. I. F2 = 180 N iF] = 250 N kaje .-.F\ sin ul - ef·[j F ~ l5N 19mm .96sinI5°+3. Zadatak 5.2) + fl sin(a B -a3) sin(o.F2 sina2 cosuB . ~ __ I_(G2 ·sinI5°+ S2) cos 45° S4 ~ __ I_(1. F j casal sinus .5._-c:F.6.sin 45° S3 ~6.FA cosaA sinus = prikazano na slici.FA sinuAcosaB .2 = 155°.2 casa 2 . Odrediti vrijed- nosti tezina utega 2 i 3 koji odrZavaju ravnotcZu.-s:::i"n"u.

:8:::.95m.sin(r + /3) 5.'.. lednacine ravnoteze: Stika lll.G2sina 1.0.00=-:--. II G3 = -G1·cosut-GZ ·cosaZ cosa] ~Gl·casal -GZ ·casa2 Y= 38.\ = 270 0 0.9.37" + 25. =50·-: sin(38.3..4!") .sina} . 4!" Iijednacirno gornje jednaCine Y = arctg !:i.r) G.37" + 25.sma3 .::in".25.2:Fy=O Gjsinaj+ Gz sin U2+ G3 sinu3=O ~ = arelg !:i.3 =0 Grafo-analiticko rjcSenje: il.cosu2sina3) = G(cosCt!sina3 -.37" F"G sina3 -GlcosuI. 12 = 2m if} = O.393N G3. ~ 28. Zadatak 5.-"_.:0.::.2 = 155 0 u} = 80 Stika uzzadatak 5_6.7:c'"):"" F. = 43.6.Y) G ...2:ll sin(u3 -U z ) G) ~ 30 sin(!55" .270") FI ~ 50· sin(90° .AnalitiCko rjeS:cnje: 0 0.G2cosa2 .:si::n(:.80") G2~ F. = 25.7..(9:.7.s=in". L L:Fx =0 G 1 cos u J + Gz cos 0. Stika uz analiticko tjcienje zadatka 5. Dimenzijc Sli 11 = 1. =.GI .ISS") G..(9. zadatak 5.2+ G 3 cos 0.270") sin(!55" .7. 12 ~ if.-"_-. Odrediti vrijednost sila u aba kraka uieta.41") F. sin(a z.2 m. 114 115 .4! ") ~ 50 35kN sin(38. Jedan masmski elernenat tezine G = SOkN metorn je objeSen 0 kuku krana. F z ~G·- s .sinU3= -Glsina l .. cosa3 G2(sina2cosa} . Prirnjenirno li sinusnu teoremu imat cerno: G Fi 5in(90° - Fz siner + jJ) /3) sin(90" .smalcosu3) y Stika uz grafo-analiticko tjcienje zadatka 5. cosa}.3:. I ~ .15N ::.) sin(y + /3) sin(80" .70kN.!-Y. ~ 30 sin(80° .

c) silu u lancu C i pritisak na gredu u tacki C.23.. . F. 25 sin(90° . I = arctg --'. P~ 220 ~2341 N cos 20° . 1..8.Zadatak 5. Slika uz grafo-analitiCko IjeSe~e zadatka 5.L I. ~ Grafo-analiticko rjdenje: Sila vjetra: tgp~~ . 1I6 .97°) Pv G p" ~ Gtgp ~ 220 . Lampa teiine G = 220 N objesena je 0 konopac.06' Gos23. Radni komad privezan je sa dva meta AB i AC za jednu gredu koja je lancirna u tackama B i C ovjcsena 0 vomo vido.7 m i l3 = 0.-:P-. ~ Fd! /3 Analiza sila u tacki B rK' ~ F.06 kN 80.9. '" -i Fd}. ~ ~FdI 117 Analiza si1a u tacki C Slika HZ zadatak 5.22 kN. F. .53 kN. Zadatak 5.8.81 ~ 16. P' ~G sin(900-y) sin(iJ +y F.81 + 46.= 23.= 46.06· sin23.9n 0 P~~ GOSp P.46. B Potrcbno jc odrediti: a) sile u u±adirna AB i AC. tg 20° F"~ Slika uz grafo-analiticko tJeScnje F.iJ) 2 sin(iJ +y) Sila u konopcu: cosp ~G F P. GOSp ~ 18.' .7 m.9. .290 kN Pd .81° = arctg I Y = arctg 2.07 N. Dimenzije grede su /1 = 1. ~ F.97° 0...46.." __ sin(900-y) sin(900-iJ) Stika uz zadatak 5.9.97°) sin(23.8 [OJ sin(23.. Kolika sila vjctra trcba da djeluje na lampu da bi konopac sa vertikalom zatvarao ugao od p= 20°? RjeSenje: ~~ a) sila u uiadima P= arctg.75 m. ~ 25 sin(90° . 12 = 0. b) TackaS ~ 24. b) silu u lancu B j pritisak na grcdu u tacki B.81 ° .7 Primijenimo smusnu teoremu: '2 075 1. ~ 18. P ~ G sin(90° . Jedan radni komad teiine G = 25 kN podiic se pomocu krana. G) Tacka C ' sinp ~ 18.81 "7.7 075 G sin(iJ+y) -.

Izracunati pritiske koje tijela VISe na sanduk u tackarnaA. sin 65..94' ct2 ~ Slika uz zadatak 5.38' FB~-~-C-== 1. r 0. .94" as = 2700 analizu siie na cilindru 3 zadatka 5.-~2. Siika uz analizu sila na cilindru 2 zadatka 5.22 . sino. E i F. cos 46.300N.\ O.53 + F". [z gomjih jednaCina izraclUlavama reakcije Oslabodcn cilindar 3 y Slika uz analizu si!a na cilindru I zadatka S. y ~ 65.10. ~d3 c f3 = arccos--.71 kN Fd2 ~ F..97' ~ 16. 3 sin y 3. E.38° Fdl ~Fd2 16. Zadatak 5. Fe ~ 6.iO.lD.375 N G.62° Rjesenje: Oslobodirna Ii cilindar I od veza imacemo: 'EF}.94'.g = O. 53. 118 119 .6 = 90° ct7 ~ ancg--d l +d.545 N.581 N i FD ~ 9. Tri cilindricna tijela sa tezinama G[ = 3 N.53 kN. Kontrola: 1° Sile u gredi su iste 3 Ig65. sina. ~ ~ Osloboden cilindar 2 y 16. ct3 ~ 270'.29 + 17.5 =0° 0. casa3 + FE' cosa4 =0 LFy = 0 FD · sinal + F'c' sina2 + G2 .71 ~25 kN~ G.38' Slika liZ 21 180' + P~ 236. rosy ~ 24. ct4 ~ 360' -1 ~ 294. 2° Suma sila u aba lanca jednaka je teZini radnog kamada FKI 7. Fe' cosas + FF' cosa6 + Fo' casa? + O}· casa8 = 0 FB .FK1 = F2 . to- I~ d.97° = 17. F ctl ~ ~ ~ 56.-~ arccos----I d 2 +d3 d 2 +d 3 21 3 ~ ~ 56.22· sin 46. d 2 = 70 mm i d3 =40 mm leze ujednomsanduku sirine 1= 85 mm. Fo . 180'. sina) + FE' sina4 = 0. =0 PD' casal + Fe' casa2 + G2 .s + FF' sinu6 + sina7 + 0 3 . siny= 24. G2 = 5 N i G 3 = 2 N i preenicima d l = 50 nun.

5 k:N Fl~ l. Tada je plan sila zatvoren.11.20m l. FF ~ 10 N. U proizvoljno odabranoj taeld na pravcu sile F 1 1Xwlaellno paralele 0' i I kroz ovu taeku. FA ~FI + F2 + F)-FB '-70. Reakcija FB (pr~ieciste S'3' u veriinom poligonu.1. a = 0 O~O. Kontrola 1° FF ~ G I + G2 + G) lON~3N+5N+2N Imamo dvije jednaCine ravnote±c za izracunavanje dviju nepoznatih reakcija.581 6. Odrediti reakcije u osloncima AB nosaca.OkN 1. Analogiju ponovimo 2' i 3'.k 5. Zadat~. Zatvoren veriini poligonje 0' l' 2' 3' Sf.:MB = 0 -FA' ra . FB Fe F.OkN..FA) A "i" I.0 kN -0.0 kN F3."nicom Sf. = 40. + F2 + F 3" 3. F. Kako se radi 0 paralelnim silama.IM~O iii Fl = u ~ 0. a trougao sila SBFBu planusila) 10..1 mm L Imm U r-hnm FA " 0 1 lkN 10. Produfuno napadne linije svake sile uz predhodno usvojenoj razmjeri za duiine U\.20 III ~ ~ B Slika uz zadatak 5.206 N. druga reakcija U osioncuAjeFAx=O. 2 2.20m 2. tada zrak 0' povlacimo iz tae-keA) 6.20m a F.42 FA ~ 28.40m 1. Rezultanta optere6enja prolazi kroz taCku presjecista 0' i 3'.0 kN F2 "" 20. Paralclno sa S' prenosirno zakljuCnicu iz pola S na planu sila 9.11. Spajamo pol sa poCetk.581. U lezistu B imamo jednu reakciju Fe koja je okomita na ravnu podlogu. ako na njega djeluju tri paralclne sileF[.0 kN PI'" 10.40m 2a FA 0' " I' 2' 3' F3 FA"" 28.375 + 5. Da bi sma provjerili dobivene rezultate postavimo sumu momenta za tacku B z. 7. 8.11. Nacrtamo pobgon sila na razmjcri UF F. to cerno uciniti s zakijru. 4. kao sto je prikazano na slid.0 kN Fe=42.206 ~ 6. 4a . 2. Usvojirno pol orijentaciono tako da izmedu poluih zraka 0 i 3' bude ugao 45°. Za reakciju FA ponovimo analogno 9.a paralelue sile nosaea uzzadatak 5.OkN Graficko rjeSenje: F3 '" 40. 120 121 . F3 sa FB. 10 ~ 10 FA+FB~Fc Druga jednacina je LF~O 1.Fl . Uslovi ravnotde za ovaj sistem LF~O. (Fb F2. IMA ~O -Fl' a-F2 · 2a-F)· 4a+ F B · 5a~ 0 FB ~-~ (FI + 2F2+ 4F) FB ~ +- (10 + 40 + 160) ~42.0 kN. F2 = 10.11.om i zavrSetkom svake sile odbijamo poIne zrake 0. Uvjct ravnotcZe je zatvoren veriZoi poligon.2 i 3. Slika konstrukcije verimog pohgona z.581 ~6. Nosac AB ima nepokretni oslonac u taCki A a pokretni u tacki B. 3a + F3 .0 kN Slika nosaca oslobodcnog od veza uz zadalak 5. (Ako pravac relacije FA nije poznat. Analiticko rjeSenje Sistem mommo osloboditi od veza. F2 i F3. 5. .Vrijednost reakcija u tackama E i F FE ~ 5.F2 .

74 kN.fA Fsy= 147.2· cos 5.74' 0.64 kN.13. Masa prikolice je nIl = 15000kg.36 kN Uslovi ravnotde za kamion SItka uz zadatak 5. LF'y=O FA + Fsy -·FG2 · cosa. Bx ~ 9. FGI~m.8Im/s2.1.7' IMB~O F Bx ~ 24.OkN.1(1.8I mis 2 .7' 9.1' sin 5.7' . 41.FG2 • coso.S· 0.· 2. S~ 98. Karnion sa prikolicom kreCe se konstantnom brzinom uz stmm rnvan nagiba 10%.7 + FG2 · sinu' 1. Yodice vi i "2 su pod ugloma = 90°.2 .0 + FA' 5.4 .8-S O. ~ 60 mm i 14 ~ 4500 mm. Potrebno je odrediti a) reakcije u tackama osianjanja kamiona i prikolice. TeZina kuCistaje G= 1.5 FC1-cosa. tga~O.4 sina) .7+Fc ·4. amasa kamionam2 = lOOOOkg.7J Fc~ FA~28.1.!O3 N S-FC1 " sinu=Q kN Kon!TOla: ~981 kN ' Zadatak 5.13 Slika kamiona i prikoiice oslobodenog ad veza. 12 ~ 200 mrn. kN 103 N ~ 147.0 cosa.13 kN.T -41.5sina) + S· 0. sin 5.= 0 FBy = FCiL_' cosa-.g~ Fr=O S~ 10· IO'kg·9.o [98.12. .MD=O FCI-sinu-I. .2 kN LFx=O FBx-S-FGl-sina=O F& =S+ f F m·sino.74·0. I. c) silu koja ostvaruje pagan na tockovima kamiona.IO ~a~5.380 rom.u L ~ 0.O=O FC~4~O [Fci (1.7J FA ~ 0\ [ 147.1· cos 5.9.98 FD ~ 55.OkN FB~42. b) sHu u vucnoj poluzi izmedu kamiona i prikolice. FD+Fc-FG! -cos=O Zadatak 5. vI i 1'2123 .0 cos 5. Kontrola: Karnion FGl~m2' g~ 15· l().98 kN.l kg· 9.7] FA~53.4 sin 5.7°_ 53.0 = 0 Oslobodimo kamion i prikolicu ad veza I'A ~ 0:5 [FGl (2.7") .8 cosa 122 Pokretno kuciste jedne radionicke masine oslanja se u tackama Vj. zadatak 5. 12. 12 RjeSenje: s· 0.8' cos 5..5' sin 5.2 (2.5 kN a dimenzijesu I.7" -1.7') + 9.1.l.1 1 nun mm U r = Imn} IkN Fc~ j.7" FBY~ 93.V2 i F na postolje rnasmc.74 + 147. Odrediti reakcije na postolje masine u tackama F. FD=Fc!"cosa-Fc FD ~ 98.34 kN. Postavimo surnu momenta za tacl-u D "'i.70] .

12 ~ 2.2 1.13.(.6 Ill. I. . 2Mo ~ 0 lz prve jednaCine slijedi I. I I I F.83971cN FV2 ~FVl '0. .5-2· 0.2 ~ 32.( . Slika uz zadatak 5. ~1.Zadalak 5.+i 4 ) +G. b) Reakcije U osloncima C iD.(-+14)+G.5---.2 m i 16 .14. ~G 380 Ill. 2Mo-O (I 3+ 21)' 4 ~ sm 2 ex.4 m.7 -60·3.(--16)-F. c) Reakcije U osloncirna A. Fy!> S!ika uzodredivanje reakcije u tackamaA i B zadatka 5. C~---~~~D 13 14 Stika uz analiticko IjeSenje zadatka 5. Patrebno je lzracunati: a) Reakcije u tackarnaA i B kojima vomo vitia vrSi pritisak na most krana ako je rastojatUc izmedu te dvije tacke 2. l:F.1.-·F2-G. 13 ~ 5. a tdina voznog vitla G2 = 40 kN.t=.r.:- l:Fy~O FA+FB-F.14.8397sin45° FF~O.F.-/6) .(l.14.2 m. E. TeZina mosta krana je G1 = 97 kN.4.-0 O~O Fvz = II. ~ 11. FA - 72.2 m.~0 F" .13.91 kN '24 125 .2 m.8397 kN Iz druge jednacine moZemo izbaciti FF F Vl F A i I I FI. RjeSenjc: Oslobodimo pokretno kuCistc od veza i postavimo jednacine ravnotc±e RjcSenje: a) Ill. F = 60 kN. . ) 2 / 2 . Dimenzije krana suo I. 14 .4 2.0. C i D kada je teret F\ zaokrenut za 180°.4 + 40 ·0. a protuteg voznog vitla je F2 = 96 kN. 2 96·2.3125 kN.--)-FA ·I-O 2 2 2 0. 960sin45° .3 m. Stika llZ zadatak 5..:P1t G Na slici je prikazan kran koji podize teret F.1 FF~G-2FVl'Sin ~ FF~ 2. (i. I..

8m.91 ~ 163. l.5 kN.-GrF. 15.1 kN. 13 14 I. ~ 1.21 FD~218.7+96·2.4m.5 kN.(l.14. + 1 ) + Fil2 -/4) 6 G. c) sHu u lancll i osloncima C i B.-F2~0 lII. + G. + G2 + F.8-60·2 'iMD = 0 Fe+ F D .32. odrediti: a) ugao a izmedu nosaca i lanca. G. +(6) + F2(12 -14) cFc~ 11.G2 . F2 = 3 kN i posrcdno u tack].21 kN. A silom F) = 2. +FrFc FD = 97 + 40 + 60 + 96-74.. 13 ~ l. C Fc '----±---. Sfap A u ravnotefuoffi !XJloz.FB~F. FA~F2+G2-FB FA~96+40-1l7.8 kN. =0 LF)'~O ~O 0.-Fc F D = 97 + 40+ 96-65. + G2 +F.15. 'LF.5+40·\. 'iMA I 1 FS ·1-G 2(--/ 6 ) . 97·5. II. 11 40·0. 126 127 . ~ 18.(I.F2 ~O -F'c '1. LFx=O LFy~O OeO Ill.2 Fs ~ 117.55 kN.4 2.-I)) + F 2 + 14)+ G2 -1. b) pritisak u stapu A..0 FA+FB-F2-G2~0 M C FI lII.. -I)) + Gil.G.F 2 (--+ 14) 2 .(ls-12)~0 (l2 (/2 L II. +F2 +G2-FA FB ~ 60 + 96 + 40 . LFy~O Fc+FD-G.8 k.IlO na slici.2 kN. Nosac CB jeoptereCensilamaFI =3. 2 II iA J2 F. Ako su dimenzije I.(I. G.6 +96·0. LF.5 FD~ 167.5 .14.'~ 0. ~ 0. FD~ Fc~65. II. + G. Stika uzodredivanje reakcija u taCkama C i D zadatkn 5.6m.-~/ +~D I.2m i I. Shka uz ndatak 5. Slika uz odredivanje reakcije u tackamaA i B Vi zaokrenut teret zadatka 5.~O OeO Slika liZ odredivanje reakcija u tackama C i D za zaokrenut teret liZ zadatak 5. 15 ~ 3. 14 ~ a.aju odr7ava lanac K.c) FD~G.5m potrebno je I.-16) . F _ 97·5.:.14.9 11. o.2 74.1 kN kao sto je prika71:l.)-F. Kontrola LMc= O.5 Kontrola L Me = Zadatak 5. II 1.7m.F2(-+/ 4 ) 2 2 I I G2 (.6+96·3.-/3 )+G2 (1. I.N. 'iMo ~ 0 -Fe ·1.6 + 40· 2. 16 B 0.. I.

~~ casu 2.98° F.2 FB~-O.2. :.16.Mc~ . III.966kN.F.c =0 FB + Fey + F2 -F.~4.Fy~O F. ~O Slikauzzadatak5.17. .+ 14l] + 1"2 (1. . Aka se na valjku ostvari 5i1a FM= 20 kN kolike su sile u tackama A i B.98°. tg 64.(I. Iz:raCunati site U osloncima AiB.-FrF2 Fry Fry ~ ~ 3.6219kN Fcx=Fs=2. u: Fx~O I1.8 . 16 a == arctg a= 64.1 2 + 1.6219) . FA FA ~ Fs' tga~ ~4. Piatforrnu podiZe hldraulicni cilindar eE. r-~ I.422 2 .29kN. Na slici je prikazan mlin za ugalj U formi valjka. + l. 2 2 Fe = ~ FCx + Fey Fe = 2. I..536 kN.35 kN F. + I.5 kN.1 . [I.17.5kN.6+2.7 Platforrna prikazana na slici Slull za podizanje tereta mase 200 kg. I.1 cas 64.Rjesenje: a) ib) Slika uz odredivanjc ugla u zadatka 5.1'45 B - Rjesenje: FA = 12.lkN Fcy~F. FI C F '\ / II I. 15 ' F[7'1 V FI FA A Zadaci za rjesavanje iz poglavlja 5 Zadatak 5. I. ::= I. 16. ~ f.7-3·2. 3. Ch-i -----" +FB·Zs-FsI6=O 1" _ 3.:. 2. Slika IlZ odredivanje reakcija u osloncima C i B zadatka 5. 15.422 kN.(-0. 0 " F.3 1.5 arctg ~ 0..+ 14) + ° Fs-Fc. 1. 128 129 . a pricvrSCena}e osloncem u tacki A.8·0. Zadatak 5. FB=4.-- 500 Slikallzzadatak5.9 kN FB~27.98 RjeScnje: FA=3.

Dva tijela tezine G1 = 20 N i G2 = 25N odriavaju u ravnoteii tijda GJ' Povezani su w. FBx=O FBy = mg. Slilca uz zadatak 5. 0.5 m.85". b = 0. FR ~ 3. 1 Slika uz zadatak 5. A FRy =2 mg .5. x= 1. Sitka uz zadatak 5. 20. Zadatak 5. Rjdenje: G3~28.60 m. 22 .0 m koliku masu mora imati protuteg i na kom rastojanju mora biti udaljen od oslonca A da ne bi doslo do prevrtanja dizalica oko oslonca A niti oko oslonca B. Aka su dimenzije 11 := 0. 21. odrediti reakcije u osloncimaA i B.19.18. SItka uz zadatak 5. RjeSenje: S!ika 130 U7. =~mg. 25.0 m. Rjesenje: Rjesenje: G3~ 28. 18.. Kolikaje potrebna tetina tijela G i ugao f3 da hi i dalje 3 Stika uz zadatak5 2 L ostali u ravnotezi? r= Zadatak 5. 19.3 N FA a ~ ~13.2 rn.23.5 kN.adirna taka daje ugao y=30c.85'. Aka su dimenzije a = 2. b) rastojanje rezultata ad tacke 0 (najkrace). Na fXJklopac djeluje sila FI = 1.8 m. 12 = 0.9 m odrediti: a) rezultantu i ugao koji ana zatvara sa pravcem poklopca. Za nosaee AS prikazane na slici i optcreCene masom m3 = 2000kg.2208 m 131 . RjcSenje: m3~2000kg N Y ~ 13.59° 10 ~ 0.22.5 kN. I} = Rjcienje: FA~mg 0. C = 5. Jedan ]XKlni poklopac tezine G = 2 leN podiZe se pomoell lanea sHorn F2 = 0.10 111. zadatak S. 1 2 F8x=mg . 20. Dizalica mase m2 = SOOOkg optere6ena je teretom mase ml = 2800 kg kao sto je prikazano na sHe!. Za nosac optereeen prema slici odrediti silu u uietu 1 i 3 i Stapu 2.03 Zadatak 5.0 ill.Zadatak 5.166 kN u R = 83. dimenzija a = 1. Zada<ak 5.

20 FBx=O a-r foB y =--mg Pokretni dio racine masine oslarlja se 0 postolje maSme u tackamaA.122kN 2a Slika liZ zadatak5. Ugao B= 55° cioi podupirac sa uZetom l. p 2 RjeScnjc: Zadatak 5. FE ~ 132 133 . Klizac kopirne ffiaSlne teiakje G= 1. B. Shim uz zadatak 5. 12 = 30 a) 1'.74 kN FAx .26.28.1 ill. E. l2 = 6.20. b) ugao a karla sila u uZetu 2 ima vrijednost 1"2 = 13 kN i sHu u podupiraC'U. Tezina stuba je G = 29 kN.9 N. Dimenzije su 11 = 20 ill.27. i C. Zadatak 5. B.68.25. Potrebno je izraeunati: a) silu u uietu I i reakciju U osloncu A.29.26.28 kN.800kN Na kocionu polugu duZine II = 290 rnm.55 kN FA~23. zadatak 5.12" F J 13. FA ~2. i C.9N FAx-189. Slika liZ zadatak 5. u Fe ~ 11. i C.51 kN. 12 = 45 rmn i a 110 N. = 75° djeluje se silom F = 1. Odrediti sile kojim pokretni dio radne maSine djeluje na postolje ffiaSme u tackama A.RjeSenje: a+r FA~--mg 2a RjeSenje: u FBx=O Fn =::---mg y 2a Slika uz zadatak 5.8 kN i oslanja se 0 postolje kopimc maSine u tackama A. I} = 1.3 N FAy=598. 12 =140 rum.07 kN FEy .29. Slika liZ zadatak 5.<~ine dje1uje sila F = l8 kN. B.12. dimenzije su: 11 = 600 mm. Dimenzije su ~"" 280 mm. I) =780 mm ugao a = 60° i f3 = 20°.394 kN Fe ~ 0.9N FA -628. 13 = 50 mm j 14= 90 mill.28.~enje: " Zadatak 5. ~ 'I mm. Stub za elektricnu energiju postavlja se pomocu dva uieta i jednog podupiraca leao s10 je prikazano na slici.3 m. 14. Stika lIZ a-r FB -733.24.942kN FB~6. Na pokretni dio radne ma. i C Ugao a = 40°.83 kN b) a . Rjc. odrediti reakcUu u poluzi B i osloncu A.7508 kN. RjeScnje: FA~5. Kojim silama klizac djeluje na postolje u tackamaA.27 Rjesenje: a+r FA=--mg a Zadatak 5.

~ Slika 6. 12 "" 1. Zadatak 5.1). Temeljna staticka konstrukcija jeste jedan nosae iIi takozvana prosta greda oslonjena na dva oslonca. b) FA ~ 7.32. da bi smo mogli ustanoviti ponasa~e date konstrukcije te unutrasnje sile u konstrukciji. 1. Na mjcstu oslonca djeluju oa tijelo rekcije.30.1.Zadatak 5. npr. koja mora preuzeti vanjsko horizontalno opterecenje. 114 135 .32 ~ 18kN FB~ 12 kN.397 kN FB ~ 6. Osovinareduktoraopt. Nepomieni oslonac proizvodi reakciju oa nosac. Nosac AB optereecnje silama F= 10 k. 12 = 1 m. b) kada se vozilo kreec velikim brzinama RjcSenje: \/---IIHilllilm~ ""~ .8 ro. Reakcije u osloncima moraju biti takve da sa zadanim vanjskim silama cine ravnotem (vidi primjer s1. Pomieni oslonci su ani koji dozvoljavaju kretanje nosaca U odred:enorn smjeru prilikom djelovallja vanjskih sila.F2 =5 kN iF3 = 1.30. Kod ovih oslonaca ne moze se pojaviti reakeija koja bi sprijeCila taj pomak tijela.9 kN.N. Odrediti reakcije U osloncirna.5 kN. dimenzija II = 2. te jedan pamicni oslanne koji prenosi site koje su okomite na njegovu podlogu. koji prenosi horizontalne i vertikalne site. F.5 ~--~----~--~~------. I) = 200 mm.. Kod napllitanja ubrzanog kretanja sila na pokretnim toekovima izjednaeena je sa sHorn vjetra. Prikaz djelovanja reakcija U osfoncima Slika lIZ zadatak 5.~ 6.ereCenajesilamaFt =2 kN. PutniCko vozilo teZine G == 13. RjcSeoje: FA Stika uz zadatak 5.503 kN. prikazano je na slici. Pl'esjcl: Staticki odredeni prosti nosaci sa opterecenjem u jednoj ravni ® 0 kN. ~/ ~ ~~ 8 a) FA 7.31. Nosae je nagnut pod uglorn a = 10°. Kod velikih brzina. Dimenzije su II = 250 l1ll11. lednostavno oslonjeni nosac (prosta greda) ima jedan nepornicni aslonac.N FA ~ 6. ima dimenzije '15m.31. 6.075 k. koje odredujemo po2l1atim postupkom.825 kN. Odrediti reakcije U osloncima A i B. Slika liZ zadatak 5. Oslonci nasaea mogu biti pomicni i nepomicni. inace site ne bi bile u ravnoteii. Oslonci nosaca moraju biti takvi da bi nosae ostao u ravnotezi pri djelovanju proizvoljnog sistema sila na nosae. kod zagrijavanja.2 kN na visini 13 = 0. Rjescnje: FA~rkN FB~0.12 = 150 rum.31 m.75 m. OSLANJANJE TUELA (NOSACA) Kruta tijcla koja smatramo dijelavirna konstrukcija moraju bili oslonjena taka da se mogu iz tog polo±aja kretati na unaprijed odreden nacllL Oslonci moraju posredovati u prenosenju sila na ostale dijelove konstrukcija. na veziIa djeluje sila vjetraF" = 1. Izracunati sile kojim toekovi djeluju na put a) kada vozilo stoji na putu. Pokretni oslonac osigurava mala pomjcranja koja se pojavljuju. Zadatak 5.

Oslonci prostih nosaca mogu se napraviti na razliCite nacine.. + FA..1.Oblici oslonca Djelovanje sile Broj nepozuatih Pomicni oslonci najceSCe se prove od eelienll valjaka koji se postavljaju izmedu Y'~ e ' eelicnih ploea koje imaju gnmicnike.·sina+F. 3 Slika 6. .) odredujerno rcakcije +r"2 ·a 2 137 . 4. a nepomicni oslonci mogu se napraviti taka da se I I . Prosti nosae opfe/"ecen opstim opterecenjem Poslavimo uvjete ravnote±e za cijeh nosae na osnovu kojih cerna odrediti reakcije u osloncirna A i B."~ ~ I 6. Ukljestenje maze da prenosi horizontalne._. ~ F. x F". "'~ F 3 F I I '< " I-*~~ C "O~ ~ I .t" F e F a I ~ " F A.2..)F. I Ukljestenje osigurava mirovaoje konstrukcije koja je u stanju prenositi zadano opteracenje.~:. METODE ODREDIVANJA UNUTARNJIH SILA L F~ ~ ~~ fj=.. vertikalne sHe i moze se opirati momentu sila kojedjeluju na konzolni nasae._.3. Takav se nosac naziva konzolni nosac. . .) Slika 6. ".. e . ~:?\~ e t. ~ MA IF Slika 6. . y " b.... ~ --._. Ob!ici oslonca i njihovih shema u noSQCu '- IzjednaCina (6. valjci postave u leZajeve u kojima se ne mogtl kretati.. Pored prikazanih veza izmedu nosaea i podloge maze se ostvariti vew i sarno jednim osloncem. prikazano je kako se crtaju oslonci nosaca.· a2. .r..3. L F'.1. F~ELM(~ ~~ 136 J ~~ r~ ~ B ~ 7k- .PI' cosa = 0 -FAy+F...).. pretpostavimo cia imamo jedan prosti nosae oslonjen n3 jedan pokretni i jedan nepokretni oslonac i optere6en silama Fj-7 i f"ikao sto je prikazano na shei 6. = 0 LFy~O FAx . 2. 6.pB~O LMA~O Frsina·al+F. FB . I ~.".1 Analitield postupak I Da hi sma objasniH odredivanje unutamjih sila.. Izgfed konzolnog nosaCa .2.4.FB·I~O Fs __ FI ·a1sina (6. a na she! 6. - .e. b. tako da je jedan kraj nosaea uklijeSten u masivnu podlogu (vidi sliku 6.~-. 3 2 ". . 2.

Mf *0.5. lijevo iii de. Poloiaj koordinantnog sistema na prostom Mosaa. uvest cerno dogovor prema kojern cerno odrcdivati predznake za moment savijanja.) Mfs=LMis FI = :EFyis Fa proizilaze definicije unutarnjih sila: = LFxis . Iz uvjeta (6. kao sto je prikazano na slici 6. Prirnjcna principa izolacije no.) c) Aksijalna (uzduzna) sila u nekom presjeku nosaca jednaka je sumi projekcija svih vanjskih sila i reakcUe veze. FA. Taj presjekdijcli posmatrani nosae na dva dijela. Mogu nastupiti slijedeCi slueajevi optereeenja: a)}: = 0. Konvencija 0 pre<izllacima Radi pojednostavljenja i lakseg objasnjenja. (6. sina Faa-a = FAI-FJ cosa=O. vidimo da je smjer tog vektora isti kao i pozitivni smjer koordlnatne as! x.a prema slici 6. PI savijanje i smicanje.) a) Moment savijanja u nekom presjeku flosaca jedllakje algebarskoj sumi static7dh momenata svih vanjskih sila.'mo od posmatranog presjeka na osu koja je okomita na uzduznu osu nosaca. A a S a S ~ F. Fe' X'+ F2 (x' . c) Fa 7: 0.) Mr*O. suprotan ad pozi139 . *° cerna: Mfa -u = - b)Fa=O. Redukujrno sile desnog dijcla nosaca na teiiste presjeka S.a imat (6. Presjecimo posmatrani nosac presjekom a .7.8. kao sto je prikazano na slici 6.imat ce smjcr jcdinicnog vektora povrsine.6.) zadovoljene jednaCine (6. ali suprotnih smjerova. s obzirom na teiLfte posmatranog presjeka.i: 0.4. Za ravnotcZno stanje cijelog nosaea u posmatranom presjeku.(6. iii presjek ne6e biti u ravnoteii.5.b 2) (6. Postavimo okomito na prere7. lijevo iii desno od posmatninog presjeka no uzduinu osunosaca. U presjeku a .2.) nosac je opterecen na savijanje. lijevo iIi desno od posrnatranog presjeka. Potpuno iste vrijednosti imama i za ravnotefu lijevog dijcla nosaca. ~ 4 F. Koristit cerno se desnim pravougaonim koordinantnim sistemom.< a._ a '= -FB+Fi }.2. smicanje i istezanje (iii pritisak).2.#fa-a= FAy'x-Ftsina(x-aj) Flu_a = FAy-F I 6.3. ali desnog dijela.7..'aa ~a ~ O.a moraju se pojaviti sile aka zelimo da svaki dio nosaca bude u ravnoteZi. FI = 0 F/= 0 Cistosavijonjei istezanje(ilipritisak) F 1a .6_ Moment savijanja. unutraSuje sile za jedao i za drugi kraj rnoraju biti jednake. x y a a b.anu povrSinu lijcvog dijela jedinicni vektor. transverzamu i aksijalnu silu. Mr :. to jest: .6.. lijevi i desni. Povclina presjeka a . Takvu povrSinu cerno zvati pozitivnorn povrsmom. Pretpostavimo da smo sada presjekli posmatrani nosac presjekom a • a i podijelili ga na dva dijela. prosti IImGC U prcsjecima svakog dije!a nosaca a .a.5. stika 6. Stika 6. b) Transvef7alna (poprecna) sila u nekom presjeJru llosaca jednaka je sumi projekcija svih varysh'h sila i reakcija veze. transverzalna i aksijalna sila U opCcm slucaju Slika 6.

9. ody premaz i konacno z prema 05i x. = 0 dobil. Veza izmedu unutarnjih sUa Transvcrzalna sila Da bismo razmotrili smisao aksijalne siie. uzrnimo elementarni dio nosaca optereeenog kontinuirano i postavimo uvjete r'dvnoteze za taj dio nosaca (s1. Isto taka velicine koje sc nalaze na negativnoj povrSini (desni dio nosaca) prema nasem dogovoru su pozitivne. u Y Pronadimo izraze za moment savijanja i trausferzalnu silu Moment savijanja X M1=FA·x-q·x T M'~~2-x-qT presjeku a . Postavimo smUll momenata za taCku S da je jednaka nuli. 6.21.jednaCina pravca. a ~ -} ~F. Slika 6. a F.7. a ~ Slika 6. E/emenlarni dio nosaca opterece/log kontilluirmw 141 140 .) dobiju se reakcije u funkciji x. Zbog toga razmotrimo jedan prosti nosac koji je jednoliko optereeen kontinuiranim optereeenjem Citavom svojom duZinom. 1z jednaCina (6.c pojm(j aksijalne sUe SItka 6.. a x a y Vidirno da jejedn.aCina momen.L ~ Po a ~ F.9. zakljucujerno da aksijalna sila nosata djeluje u pravcu uzduine osc nosaca samo na duzini odA do OJ.alnu.23. F A.ta savijanja kvadra. rMA~O=>FA~FB~ q/ . definirajrno pojarn prirastaja ugla u desnorn koordinantnom sistemu. kao sto jeprikazano na slie! 6. OslonacA je nepokretni i on preuzirna na sebe djelovanje komponente kose site F J casu. Sada kad sma usvojili konvencije 0 predznacima.~ x la nl~ A y -4 F.11.fVel7a/llih i okscijalnilt si/a u presjecima nosaca prilikom prjmjeJ1e /lace/a izofacije dije/a l10saea q.a i posmatrajmo lijcvi dio tog nosaca.tivnog smjera koordinatne osex.) U presjeku lijevog dijela kojije pozitivan. Da bismo analizirali vew izrnedu momenta saq . Da bi smo definirali predznak momenta savijanja. Pozitivni prirastaj ugla u desnorn koordinantnorn sistemuxyz je onaj kada rotacija kraka ugla ide odosex premay.. F. r Po B Mf a Reakcije U osloncima dobit cerno iz uslova ravnoteze LFy~O.6. napravimo presjek na nosacu (iz poglavlja 6.11.8..3) i (6.) a . situacija je nesto drogacija. dok preostali dio nosaca odA\ do B ne moze "nositi"silujer je oslonac B pokretni. ucrtamo transverl. akscijalnu sliku. parabola drugoga reda. sma cia je FAx = F\ casa .dx vijanja MI> transverzalne sile Ft i kontinuiranog optefeeenja q.mkcija x. Prikaz momenta sl1vijanja. predimo na definicije koje su vezane liZ nosac. ~ la (q [NlmJ 111III 1/11111'111 B ii!. Na osnovu s!ike 6.. 10_ Nosac opterean jednoliko kontilluiranim oplereccl1jem ~ F. Takvu povrSinu nazvat cerno negativnorn povrSinom. te momenat savijanja. Prikaz:J(j tumacel!.tna D.9. XT 0 F.). tran. dokje izraz za transverzalnu silu lineama funkcija odx. dokje tran. (6. dx Slika 6.4.o.werzalna sila F/ konstantna Ukoliko se radi 0 kontinuiranom optereeenju. Iz uvjeta ravnoteze 'LF./ x' .

veza izmedu Mp F t i q je sljede6a: d 2Mf dx' ~(f.17.14. Prikaz statiCkih dijagrcJJlw F[> M f '!j)§ I 0 FJ~ .11.Fsina+ FB =0 . dx~ 0 (6.q~+(F"dx+~dx-'dMf~O.) cIa je derivacija transverzalne sile po x jednaka kontinuiranom (specificnom) opterecenju s negativnim predznakom Znaci.aX=~ 2 !42 . dX dF."~-q.dx.) F-asina F.) + q.=F-sma------=--Y Iz jednacine (6. Optereeenje proste grede @Pl"Osta grcda optereecna jednom koncentriranom silom FAt---~--iFB y F.2. li'I' Fy 3 4 0 F.0 ".12. Prilwz stati6kih dijagrama Fr i M1 2:MA =O=>q. Prikaz konstrukcije static1ih diJagrama grafiCkim putem }:Fy ~ 0 "'" FA + Fr ql ~ 0 Slika 6.10. LFy =0:::::> FAy .) Mjrnar.13.16.=FA·a=FB·b Mjrnar. Prikaz static7dh M fma:>:: M f max: = FAy -a = F -asina F .) maxM f Slika 6.+dF.0 (6.12. 0 2~s Fy FA ~.) FA. "EM A ~O"'" F.13. +-FB·t=O FA~FB~q'-"'i 1 l. FAy Imamo daje odnosno dMr~F. F·a·b =--z- (615. Iz uvjeta ravnoteze "iFy = 0 dobit cerno: M r I I -F.) zakljueujemo da je kod kontinuiranog optereterlja transverzalna sila u bilo kojem presjeku jednaka derivaciji momenta savijanja._ L_ dx Mf + qdx T + (F.t:o !1 ' FA)' @Iitl.11 Fs " Slika 6. (6. ".) ~ '0 LF'x =o:::} FAx = FeoseL FB F.b sin a I F 0 2 sino..+ dF.FE·I =0 (6..18.10.) x=l (6. ""'''''''''''>1 x 6. ~-q.0 "'0 ". (6. a .) J:L B "'<I""'.15.14.) Fh (6.9.) Stika 6. dijagrama F'J> F{ j Mj ~ Prosta greda optereeena jednoliko kontinuiranim optercCeujero a) analiticko Ijdenje b) graficko tjeSenje q A dF.)dx-(Mr + dM ) ~o.4. f b) Prosta greda optereecna jednom kosom silorn ~.l.+ (F. b (6. F-asina F·bsina (6.~ sina.

) (6.26.MA Fe ~ ~ LFy~O I => (6.[ (6.) ~-/-./"l\"\.) illlll). FI Slika 6_l8.) I I i MJ'·--~'-l.u FAy~FB~-[- _ F'e F[ = rAposa . Bill .FAxsina (6.) Moment savijanja u presjeku desno od taeke C: F.FAxcosa F· a .b F-e Fa = -FAysina .29. Fa1 = FAy' sino.22.ljllil F F. F"llllIlilllll~11I1I111111111 FE M f Moment savijanja u presjeku lijevo od tacke C: "r. . I.23.' . b LFx~O I. -2- q. b ZMA =0 (6..28. Prifwz s/atiCkih dijagrama Fa.24.b_~ LMB=O FB = F. sino. [2 MfiM"~-8- (6. Prikaz slaiitkih dijagmma Fa' FI i M f e) Prosta greda OPtereC:n~ ekscentriCni~:Tle'cni : a FA.30.a=--/-·a~ F· c F· c Mc=F·c 145 .27. ~lika 6.q. M tmax = Fs' a .~ IlL' f Mc~Mf +Mr ~~/~ F· c F· c ·b+-/~·a~ Fe T (a+b) (6.25. Prilaa statitldh dijagrama Mr .F1 iMJ f'A'\ f:.) FAx~ ~(.16.20.bsinCL+acosa) FAy~F·cOSCL F· Q . coso. = F (6.. Fa2 = FAx . F'e Mf ~FAY' Q~----r' Q Moment savijanja u tacki C: d I M d =FB·b~-/-..OCUJ I Slika 6.) = rAy' coso.'11111!0. r.) (6.17.2b (bsma .[ ..) f) Prosta greda pod nagibom optereeena koncentrisanorn silom Mjrnax = Ymax ' H· UL ' UFd) Prosta greda opterecena jednoliko kontinuirano i koncentrisanom silom III 111111 I1I11 B 1.21. FII Fa = FAx . [2 (6.) transver~ zax=a Razlaiemo reakciju u tach A na zalnu i aksijalnu silu Mft=~£:~·b_q·[/ _ qi a2 (6. '-.) b 0 ~ (bsina + acom) LMA=O}=>FA~F.acosa).

38.(l2 _ 3x 2 ) = 0 I dx 61 12 _3x 2 =0 7/ 2 3-J (6.2_'..A'''''~ 1111111111111111111 B F.3x 2) '62'6161 Slika 6.) Palohj najveceg momenta savijanja x mjeri se ad oslonca A..34.42) F"=-6.I lednacine momenta savijanja i transverzahle sile u presjeku a-a F.) Slika 6.20.) izraZava se promjena transverzalne sile F.32. a druga krivulja trc6cg stupnja.) Vidimo da je tpmsverzalna sita konstantna a promjena je po pravcu.FAY~ q·1 MA FAx~O.-~ dx x-x) =0 dM ___ = . Transverzalna sila U osloncima q .) j (6.=q· Mf = 2-c) Trouglim kontinuiranim optereeenjem x= ± 1 13 = ±0.. Prikaz statickih dijagrama Mj> Pr 2 Stika 6.) x= 0 F[=OM.) l.! 9.40.j2 (644..37.~ Ptosta greda optereecna trokutnim kontinuiranim opterceenjem 6.) ZMA~O FI MA~F'I q'~9Transfclzalna sila u presjeku a-a F Moment savijanja i transverzalna sila u presjeku a-a su (6.) M f F. 147 146 .x 3 61 (6.~FA F' 18=-3=.34..B ql F' (6.577l. i momenta savijanja Mfdui nosaca Prva kr-l'vulja je drugog stupnja.~q·x (6.35.) A .r=O zax=l F.) (6.) Za granicu polja 0 ~ x s / vrijednost momenta i transverz.43) Odredimo polozaj najveecg momenta dM 1 d[q 1 -.qx ~:L(I. Iz uvjeta ravnoteZe dobit cerna l:Fy = 0 (6. Prikaz statickih dij"agrama FI i Mj Mf ~ q ·x2 -2- (6./2 (64!) JednaCinama (6. (6.31.y~F FA~O (6.39_) (6.. MA~-2- q . ·X· Mf~ F A'x-Tq M/~6Xq. Prikaz statiCkih dijagrama F[ i Mj Moment savijanja u presjeku a-a b) Jednoliko kontinuirano I. ~ (645..) ZM~O =:. B 3 q:l=q':x Pretpostavimo da imamo jedan konzolni nosac (~_ konzolu) kojije optereeen: a) Jednom koncentrisanom silom F -> Iz uvjeta ravnoteze imamo: l:Fx=O l:Fy~O f =>F.21./ q x ~ ~O J Iz sucnosti trouglova LF=ol =>FA x ~ ~ F '" 'J!.33.-} q' 'x F ~ L/_ _ '.[ 3 x Iz uvjeta ravnoteze odredujemo reakcije u osloncuA q.i. Optereecnje konzoblOg nosaca (6.Fx = 0 ZM~O l:Fy~O f=:.33. y l.36.~FA.alne sHe ce iznositi za q .-FAy=q'! .

23.L!l. .Jednacine momenta savijanja i transferzalne sHe u presjeku a-a Smjemice za rjciavanje zadatka iz statike ravanskih nosaCa -F~~tf¥d~~~~r'L' q. q:Z~q':x q ·x q'~ -Zq -x 2 F/= ""-i F. Posredno optereicnjc 1l0Silca "'''''ii'''''~ •.'.. iF. +q' ·x= 1. F~ i f ~ S!ika 622.x'}--61 21 (6.~ Postaviti uvjete ravnotcze ukljucujuci i dodatne uvjete (upr.2. .l.1 -.23. !!I\..:? s .x zax =0 I (6.J.c I i .iM ~ f Racunska kontrola (ekstremni skokovi. u zglobovima) -q ~-121-l-1LIC?"IUi..~. Posredno optereeenje nosaca Pretpostavimo da se nosac CD koji je optereeen silama F(i pr Odrediti reakcije u presjecima iz uvjeta ravnotde odrezanih dijelova nalazi na nosacuAR (slika 6. . momenta savijanja po krivulji III reda.46."D Nacrtati staticke dijag~1 F".48. ': : (B o H FA ~ l~ '111111\ II II i. [2 -6- Za granice polja O:S.) ~-Nacrtati reakcije veze. F. nul tacke) 1 ~~~.F.'.11. x_q_ x 3 Mf~-2q . : Stika 6.1 U:' .) (6.LJ<P1. rc :r a '1 .6. sllltiCkih difagrama Mr q .- q if~. odredili smo aktivno opterecenje nosaeaA i B kao sto je na slici prikazano. 1 fJ-1.) Odredivanjem reakcija U osloncirna C i D.PIi. ~ -~ (-"e!! Fs Fm I II" I'I! JllLI \48 149 . C iF.lI-"C:'=-' zax=i M Vidimo cia je promjena transverzalne silc po krivulji II reda.) Podijeliti nosac na polja Odabrati koordinatne sisteme za svako polje 6.47.'. Prika2.

2. ~ 18 kNim q2 = 12 kN/m a= 1 m.8x + 18)kNm. +q2·a-F". Ft~FAy-F.adatak 6. x~a.a) F.. xj ~ (20x.2.p 'I Mf za F. Polje a ::.------..· za x~ai2. 151 za x = FAx 150 ~ 10 kN FB~20kN FAy ~ 31 kN ~ a..-~6-~ 16kNm. FAy~da· UF~4950N FB~cd. 2 a . Za prosti nosac i optereeenje prikazano na slici grafickim putem odrediti i nacrtati staticke dijagrame Fa> Ft i Mj' FA ~ ~FAx' + FA/ .111111 I I I11 ~IIIIIIII"" o UF~ iO~. H· U L · UM M. Polje 0 :$x:$ a Fa=O Mf . 2(1 a a 2) IMA ~ 0 3FB · a -q. ..iL a --8kN 2 Ft=FAx-F2=O 3 qla 2 M/-FAy ·2a-F. Slika uz zadatak 6. F.4. Usvojene razmjere: 1m UL ~ IOmm S F 1 _fi.!-3x3 + 9x'..y-FB=O :LFx=O x. " .Rijdeni zadaci iz poglavlja 6 Zadatak 6.22 kNm. UF~4250N.FE' LFy=O FI +qj' .i~(x-a)(x-a)( x:. 2(a + 3a -F"a ~ 0 -9x2 + 18x-8 ~O 16.1.a(2a + 2) -q. . MjinilX = . Za dati nosac potrebno je nacrtati staticke dijagrame Fa' FI i Mf" Iz uvjeta ravnoteze odredimo reakciju U osloncima Fa~FAy -F. Nosac prikazan na slici optereeen je sljedeeim opterecenjem: M/~x(FAy-F. F. ~ x H= 50 m. x :$ 2a Ft~FAy -FJ -iL(x-a)'-(-9x2 +18x-8)kN 2a Fa~-Fh~-10kN Slika uz r. .m Ft ""'"' FAy Fa ~ -FAx M/~FAY'x o b d F p:.M/~a 2 + (FAy-F.Fa ~-10 kN (15 +a) kNm. F. trnnsverzaIne i aksijalne site Poljea:$x::. Fa=-FAx M/~F.)·x Mfinax = Yn\aX.x-F2=O Odredimo maksimalnu vrijednost momenta savijanja na polju 0 :$ x::.573 kN aA = arc tg ~x = 72. ~30kN /".6x2)kNm. Zadatak 6.y.32.max = 12750 Nm.~ rA.1.. FI ~ 1 kN.)+F'2 .12° Jednacine momenta savijanja. ~ IOkN q.

Zadatak 6.l.. 2..9 Mfin~ ~ M_~O m maksimalni moment je 1450x .'f[ ~6(-1-) Mf~F...250x2 FA ~ 2500 N.5.!L(f2-3x2)~0 Zadatak 6. q'x2 q.. Odredimo reakcije na osloncima Z:Fy~O q(l+a)-f:.8m Mf 1450x _ 250x2 ~ 0 => 2x ~ 5. FH ~ 5000 N.OO~ zadatak 6.j..250x2 ~ 2100 kNm.q'=q"y ql qx 2 q f2 .y'x.-FB~O Slika lIZ Z:M. JednaCine momenta savijanja i transverzalne sile u presjeku a-a Vrijednost maksimalnog momenta savijanja F.j q·x3 KnTTTrmwrTlTrmnP=ru.90m q: l=q':x. 6l q [2x~x3 Stika uz zadatak 6A SItka uz zadatak 6.8 m.iJ..Zadatak63.~'6.5.~O 1450-500x~O x~2.. Za nosaC zadan i opterecen prema slici.. i Fa' q '" l000N/m A .3. ... i53 ' .3-3"3)~288675 Nm.'x ~ I JednaCine momenta savijanja i transverzalne sHe F.":.~ ~O 2 Polje O":.~FA-qx~ 1450-500x Mf ~ "EM.. Za nosac na shci potrebno je odrediti reakcije U osloncima 6 1 f2-3x2~0 B~ x~J._ ' _ " _ ' _ .3x'F.4.O"'! ~ a=5.6~"'6-x~6(-1-) x za x = 2.~O I+a 2 • q(-2') ·FBI~O FA lS2 ~ 1450 kN FB ~ 3550 kN. nacrtati slaticke duagraroe Mj> F.~ ~~~3m. c-. odrediti M. a q = 500 kNfm Za prostu gredu opterceeuu prema slid.:111111111 B t=3m Odredimo reakcije U osloncima: IFy~O FAy+FB . 6 I 2 3 210 10 6 3 ' I-'=. ~O Fef- -2~' TI~O q·1 2 x2 FA"-q2~ 1450· x.-. {3 {3 Maksimalni moment savijanja M fmM ~'L(~)~5000(3 .. FI dijagrame..WLJ.• ... Odredimo rastojanje na kome je maksimalan moment savijanja F~ = 0 .lIli.

FB ~.a) Analiticko rjcicnje L\1A=O -Fl·a~F3·2a~F2·3a+FB 2a=O a P1 ". 3 F. 1l~1\.. FAy=F2 + F3 FAy = 3.6.75 U.. b) Grafii'ko rjeSenje s' l' FB U =O.y· 1.5kN vF 3.33 . Slika lIZ gmficko tjeSenje zadataka 6.75kN L lOmm F.) r2""1. Polje I '. Za konzolni nosae i optere6enjc prema slici odrediti Fa' FI i Mfdijagrame.q ~ -3866 N Fa =F2.MA ~ 0 Nm q .. " FAy-F3-F.1!! !1~1!l!i FA F Q FAy ~ eJ" UF ~ 3. 2.r=O FAx-FI:r~F2.+F1-Fs=O 6 LF.adatka 6.lr!L L 12 mm n ~ 0. 2 + F.OkN FB~5.-.. ~ 7500 Nm.5. l(xMf~ +) + F2jx-l) (634 .3866) 1500N FA ~ ~ LMA~O F1 + .x'.. u~.3.6..~0 Stika lIZ analiticko rjeSenje zadatka 6.F2y + Fty-FAy ~ 0 FAy ~ 3866 N EF'. 1 ~-.2134x) Nm.r=O FAx~ Mf~ -q..5. a) AnaJiticko rjesenje F.~-q· 1 +F2y~2134 N F(/=F2x=500N Odredivanje reakcija ukljeStenja LFy~O q .r+ F lx=1500N Mf~ (4098 .75 kN. I 155 154 .x=O Fme ~ 2. b) graficko rjesenje Iednacine Fa' F( i Mr za polja: Polje o::. e~ Slika uz graficko rjeSenje za<latka 6. 1 .75 kN.. 2 Zadatak 6. III Ihllill 1m F F F 1m ill F3= 2.1-. ~ F 2y -Fty. Polje2 ::. 10 7500Nm. .OkN q=3000N/m FA Ph: F2 "" 1000 N F "" 2000 N Y .~ (F t + 3Fi + 2f.. de· UF~ 5.50 kN FB~ Slika lIZ analiticko rjcienje 7.x::.--.'y~ 4147 N.~O kN " tA " F4 .. Fiy . I FJ P. JClIl.x::. 30· 0.5 kN FA.5 MA~ Mfrnll = Ymax "H' UF " UE M'fino> ~ 75 .6.5kN a .5mm" F2 Fh~fa· UF~2.33m 3' .

.. \ IF -0 -~Ay -Fq . ~6m.-3kN Fs 2g L:F. .2 kN/m F-6kN I.=m'g A Zadatak 6. Zadatak 6. Fs oos30° = 2. " q··4kN/m I.lFs -Fs sin30o=O 2 II iii! Ii it i I \ 1 I. 13 = 0.10. . 2 ' FS '1 + Fscas 30°· 1.2 kN/m.. .81 =0 I I.2 kN q-2kN/m 11 = 1 tn.5-Fs sin30"' 2 A MA . q./]-4m I~ 16 m ~FAx + Fscos30° fA = Slilca uz analiticko Ije!ienje zadatka 6. F2 . . q2 .4 kNm.7.3 kN/m 11 =4m.-10m. _ .U.10 _ . Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 6 Za navedene nosaee potrebno je analitickim putem odrediti i nacrtatj staticke dija- Za konzolni nosae i optereeenje prikazano na slid. ~ 2 kN.8· 2++3 cos 30"' 1.153 kg 2· 9.-lOkN.. odrediti reakcije u ukljeStenju grame Fa' Ft i Mf · Zadatak 6.7. B F./~ 10m ~Fq' 2 + +F s ' 1 +Fscos 30"' 1.7. -4 rn.3+3sin30"-1l0kN .13.5-Fssin30"' 2-MA ~O Zadatak 6..3 kN.0.Zadatak 6.. -10 m. ~ 0 ~ ~ 3.4 kN/m I. 'T'il III B ~'" ml" q. A q.8. J q a) Analiticko rjesenje 2f~I""'Fs F II = m F 3 -1.5 m 1-3 m 157 '56 . F2 ./. I] ~7m 1=22m F. . 12~ 14 ro. I.IF' Slika uz zadatak 6. IMA ~O Fq ' 2 + MA + F~ -8+l.12.!=7m FAy =Fq ++Fs+ Fs sin30° Zadatak 6.3 sin 30"·2 MA ~ 'F' B 18.60 leN q A Zadatak 6.5 kl'l/m. r. q2 .. 12 = 1. F' ~I . q.5. .6 kN/m. 45<> F' F. 12 ~4 m.1 kN I.9.5 ffi.

I.125 kN Mr~0.641eN FB~9. 10.~7.~ TIMIII I Ii! 1 Mr~FA'x~ 1. 12 ~ I m I} = 3 Ill.~ Zadatak 6..5x2 -8.998 kNm polje I. ~ 500 leN!m q2 ~ 200 1eN!2 II =7m 12 ~ 3 m. 3..875x RjeScnjc zadataka 6. q(".16. ~ 2 leN.~-14.1. F2~ 2 leN q ~ 0.~FA.250 IeNm 1.F. q ~ polje o:-::.8.9.. F J ~ 0. MJ~42.~ 0. F.5 leN.250 kNlU.125x-1. 12 = 2.)! U/ Slika uz rjesenje zadatka 6.15.2) ~ 4.64x-x2 x~ II e 2. pelje I] :> x' :> ( 1-13) Fn~O Zadatak 6.333 F Zadatak 6.8 I ~~M Mr~ FA' x.x' Mf .(x . ~ 2 m.17. FA~7. . F. FA FB~ -1. polje/ 1 5x5i 2 F.776 leN F. RjeSenjc zadatka 6.I I .333 leN FB~ Mf~5.125 kNm Mj =7.x $/1 + Fa -6. I R 2q r. q ~ 1 leN/m 11 = 2.adatka 6..F.. FA~ 1.3x MJ -ll. q. I. F..x'.82m II F/ F. "Q! ! II(.5 m 1~5m FAy~ 5. F.0. )±) Po I i' I II~ I I I I F. polje 12 $x 5/j F.426-1. ~ 3 leN.9. nF" [. :ox:o 12 Fa ~ .6 kN pelje 0 :0 x's I..4 -2· x')· x' Mjrnax =25.840x-2x" 1111111 III 11111111 i r q.~~ MJ~ F.I~9m Slika uz tjeSenje zadatka 6. FAx~ 6. I.36 leN polje O'.840 leN leN F ~ 0.5 leN.64-2x RjeSenje zadatka 6.Zadatak 6.875x FA -13.0. 14 = 5 m.840 14.5 leN leN ~ I leN!m.125 IeNm 11.14.m~ ~ Rjdenjc zadataka 6.738 leN I11III111 IIIIII! I ~ poB ~ 1'1 I. M~ ~31.10.(14.senje 7.64 .325 I leN.~5. .125 IeNm M.11.738x q F. .92 kNm '59 !58 .5 m. poljeOS:x$lj r~~FA~ polje1l $x$l F.295 leN F.4+4 F B "14.295 leN 14.~-0.4x' -14. "I" [. ~ 2 m 12~3m.4 leN Mfinax = 2.125lcNm Stika lIZ rje.64x-I.

. polje 0 :SoX'S. 3 " Mr 1 057x' ~ _I.~l·x' polje 0 :S Xl :S 13 F t = 7. 0.IkN ' MJ~ 32~ 1. 4 F.19kN FA~I.125kNm polie 0 S x''.~ .14.x 3 . Rjesenje zadatka 6. 9. Air ~ 3 + 0.0.74ll8 kN }>~~1. Mf ""'. q M'~3~0.875x Stika uz tjesenje zadatka 6. x2 0..875x Mf~ 1.0385kN 12.803 kN 50 Air Rjesenje zadatka 6. I.-.2ll kN I.rb:rnI[!!I[Emnllmrrmm:LJ Stika uz tjeSenje zadataka 6.67 ~ 6. x' 50 I polje 1\ Sx:s 12 F~ I ' b+.12.5x' 2 FAy~I.8x +8.69kN FB~-7.5 polje 13 '.'Zl F t ~ 3711 -T X 2 2 -.636 kNm FA ~ .- MJ ~ 1.) 2 F.0.788 x' .95 kNm.27237 x 160 .1. (I ~ I. 057 kN poljeO::.6' x~~~(x' ~6)3 F.).~ M(~ 1.1 F.$/1 F.~3. F ".211x~4:0x' Mf_~2.211x ~ .0.:f~.11 Rje!enje zadataka 6..polje 1 " x'.0.... FA<~ I kN FB~ polje OS x'. Mfm~~.. Mf~ 2.19-2 ·x' Mf~(x'~7. (I ~ 1 ) 2 I F~lx'2 F~-lkN Slika uz tjesenje zadatka 6.2kN polje 0 $x'$I...69x ~ -3.803 kN MJ~ 100. 5ox'S 12 F.2ll ~ .~-0..025 .250~0. x'.6x') M.375 kN polje 0.74118kN Rje!enje zadataka 6. F-. ~ .27237kN FAy~9.80kN poljel2 50x S (I ~ 1 ) 3 F.375x polje/J. ~ 1.~ .:.~ . x''.x 2 polic I...15.13.3.0.375N MJ~ ..x::. " 4. /2 F.6.989kNm I polic (I~ I.025 ~ 1...19)x' Mfm=~ - Slika uz Ijesenje zadataka 6.14.69 ~ 0. 13 x2 F"~ .866 . x:::.5 F~lx'2~2788 '3 ' x" F.12.6kN (32 ~ 1.61 .$ x .L(x'+6)2 .~ O..13. F"~ 0.27237kN FB~-1.O.

8.5x' Mf~-2x'=+x'2 Slika uz rjdenje zadataka 6.-x'L 2. M F.= ~ 3.464 kN FA.= 0.=2 +O. ~.0.= 2.232 x' = Slika uz rjeSenje zadataka 6.. max MF "'" 2625 kNm ~==2002' x'2 RjeSenje zadatka 6. poljel.) FA jill I~ I II i 4.=-t.27kN FA I polje/ l S xS(l=I. =-t.15. 162 163 . 741 N .4375x=4'= 72 =10. x' S 12 F"~ 1 kN FA = 1620 kN F B = 2480 kN polje 0:$ X s II F.17 kN F.. ~ .93185 + 0. F. stika llZ tjeSerije zadataka 6.732.~-3=T= ~ FB ~ 5.. x' s II 1.72 m 1.~ 1620=500x x2 Mf = 1620x=500 T zax=3.30645x ~..4375 = x T = 24 Xl x' Mf =2... Fly I F.16. 13 F.05556 x'3 poljeOsx's/2 F.5x' = 0.24m Mfm~ ~ II F.5625 kN x 24 xl x =3. FA ~ 5.5 = 2625 kNm M f f 0. 1.. i 1(Bi. S XS/4 F"~ 1 kN A F.4375 kN polje 0.232 M.F. F.16.=200x' polje 12 S x' ..05556 x'3 = 2.x'L 0.875 Mf = .. polje 0.25 kNm poljeOs xs/2 x3 = F.17.30645 kN Mf = 1.

_zglobovima A$.' 50 je prikazano na sliei 7.1. Uvjeti .QslonaGa.1. (..kud Jcojih su jedan nepomlcan...-'.savijanjf\..reakcije U osloncima·i-.•.'--- (7. 1) 165 .. stika 7.i_fa:'~'o­ ~--~- (i..!:!}Q. Raslavljanje Gerberovog nosGea na tri stalicki odrerlena nosaeo.erberoYJglolYfie-m:07.-. -i.odrediti dijagrame Mf~'F:.ravi'i:oteZe-za -Gerbewv nosac: -.p~.sjec:ian..Staticki odred'eni slozeni nosaci Gj) sa opterecenjem u jednoj rav~i ~ /J 7.. - IFx=9 '" -. r..yise oslonaG3 . Pretpostavimo da imamo jedan .. Mi moierno ~. ~a. IzusloVAXaY!l9:te~e za sve tri rastavljene grede mozemo da odredimo si\c u zglOb"(.\0. a ostali pomiCni stalicki su-~~~ni. 1.~-i~-GI i 62.." .u..(." y~£..iInamo "kol)~ij~_bIoj..~~~nati. ~-!!~£?~­ natih velicina .pxi!i$JlJLu zglobu.~iti -tri~sMlcke jednacine r~vl1~teze..-.at"s~'t~tiri .~aTafnacin mozemo. 2. 't~ reakcije-.plu.ntaJransye[zalnih i <lksijahlih 5ila naziva se.Jran&Ver:zalne i aksijalne sileo ~.e--prenositi--momenat. Definicije Svi nosaCi rgJriJ.' 'b.

-PtItdP.pa ~~.:-ljaju u svakom Ft 3qa za x=2a Mf =_qa 2 F'~-2-. nosac_.~?_~j.t(ic ~eodr~en lO drugom rasponn--izmet1u'-oslonca..t~Lda momenat savijanja u svakom Gerberovom zglobu mora biti jednak nuli.::j.._ i Fi. ~~"-~r~)$.1.2.- ..-~-"-"'-'"~~""- z..=~ i Slika7..%!i.s~}.%- To znaci da jyJI-2 nQsac_statickineodreden~'{)a bi~rn.8~---Ji:c..Q~~.!W~l\c!k. rac~~).J). Razliciti tipovi Gerberovoih nosaca ~A-ugraditi-'n.4. +FB(x~2a)~ 7.erova-?.~~~~_ lOS n-4jednacma -koje.. ra:s.6..3~a F~- .7) Aksijalnih sila ncrna.j~)I1~o.posmatrani l}9~flG/])gde polje0 ~X~ll nfJearurijSiiY1j@:n.j 77l71! . ~~~~U~~~iE-~.:_2. Slalicki neodreilen nosac Ge~rovi zglobovi se pQSta.E£coT ~ kojih cerno ~oci".) l: M0~ 0 FA ·a_cc.) za x= .l."_pr~~?­ ~L9juiblcomponentireakcij~.2edenog nQ~<!t~'Ljer je lijeyi..4..ci 29t.glqp~J}Wa qa a q(a)2 =-8-' (7.rr~.a.~t:t~ _~ jspjjhcemo izracunati reakcij. jer se radilo 0 nonnalnam (vertikalnom) opterecenju. t!~~1~~~. qa-qx=O Poslf. Posto mozerIlo J?QsJ~yiti tri jednaeine x""". 4.a x=2a za Mr ~-qa F.) qa2 =22~2 2 Ff=FA-qx= "'_~:::.)~··-·- Ft"=FA-qx +FB = i .f#. Na slici 7. ~--::.!ljellrimjl:fstaticki nea- ~a '""qx za x=a Mf ~O F.ti Vise od dva oslonca.I1!. Za Gerberov nosac sa iLQs!Qll<.@!iClIi..~~a ~ _svako polje nasaca ~ a (7.zYQljup.~SnUje=:m. (75) polje 2a:sx:s 4a Mf~FAx~qx.~££1~!:"~~~~!j~j~ i _ transV~~3~Jgjh_&ta. dTJr Y ?#.. ~y. za c~eli nosac F.niCni.ucinili-i'. -.~.4a~(J x=4a qa 2 (7.. qa qa FA ~T' F§ .~ili_~it~~kH. 2 \I' Mr=O F'=T ~qa (7.j£ke/i•. q:fir.~~~..5..sIQn~irn. Gerberov nosac optere!:en kontinuirano .:~~~t.3.izraiavaju -g~.2Dttro.ija.'lIegQmQmIubltlrnsporexl~~_ tako ~_._odredenim Sl(ka 7..~Ec-"'.ti. <2slonca'J(ojl je 0J?:ere~j_ednolik0Ic0l1tinuirano(slika 7.n: IjlOmi~.2.i.§!.:A:t.-~~--: G1• F) - ?#.. qa-qx .j !is ->--------.:.rn~~g!>Q~r$9J~!lnj<\-mQmenta.a ~j".I!:~icrz~iI®sil~.~jen na statiCke'~~sa0to znaci da F("""" FA -qx"""" i a -qx rn~""TTTTTTTTrVq x x=o a=" F = qa ..J. 5.!:!£. sa~janja ~...q ·a· i·~·O Maxsimalna vrijednost'momenta savijanja •.rle s~ju biti ugradeglJJXQl.3) Maksimalna vrijednost momenta sa- vijanJa U ovom polju je a zaF1 """Q2 -qx=O M fm " s~ti~~~t~~e.. ~~i\~j~_.=O (7. -..Jn~. 166 167 .t Q. ~~x_U~Ja Gerberqvog nO:&lCa na viSe dii~k>Y~zgl0?ovi__ .--.':29E~.~nta$avijanja·-i--rransferza~_s.o~.aC.~.9-~J9I!-{lC) fE~~_alo bi odrediti' n .a~q.FA + q' 4a ~..• 11:!1~!S~.: 1 nepo~titu~akc. -d!9 }10~?Ca.2~~!!.f~ ~ 0 2MA ~ 0 ~-~""-.no.~Q j~(J~1"Q~rm!r~~. Stika 7.e~~QsloncinJ4! I.!t!i$~_~~.mo je~irl~~glll.

I B is F.ldl!. . r.. is.razmjeri za duiinu UL i site UFlla pozn~~~~~£iw.7.0t'Odiiho~reol1iY'\jjew'-biIo"~. prikazan na slici 7.. Ukoliko se plan sila podijelio u dva posebna plana s planovima 0' i 0". Skupini okvimih nosaea pripadaju savijeni stapovi. 2 '.lJe_ presjeka.8.) Na osnovujednacine (7. Razmotrimo jedan jednostavlli okvimi nosac. .zi. sarno sto su pravci veriZnog drugaciji."4 . ~ n~ c des~-!)lJ:r~. tada je postupak 1St!.7. FE . -.) mozerna odrediti rnomenat savijanja grafickim putem na bilo korn presjeku nasaca. 5tO odroouje pravac zakljucne linije s.OCD slijedi da je: fa __ X FE . ~obro usvojenoj . pa je i veriz.8. Slika 7.n<!. J.poloZaj koji se_nala..lixnQ~ttfcQQ ~~sjeka a'.ni poligon polozitiii.. vanja reakcije U Iz slicnosti trouglova 6. radi prakticnog izgleda veriinog poligona. injezin.7. Graficko odredivanje dijagrama momenta savijanja i transverzalllih sila Gerberovih nosaea ~ ~ FI F.TNM i 8.2.Q_~ a.'H f (7.. to jest okvimi nosac je kruto tijelo nekog odredenog oblika slicnog okviru.~~m:poznif1'm-posl'ijjlk6ffi'7.'''-"-'''- r~Js\'ii~~!L9~lQJ1.a..8. Predpostavirno da imama jedan Gerberov nasac koji je opterecen silama i Na slici 7. Gerberov nosac na trl oslonca opterecelliwncenlriranimsilama If -. . . Dijagramom transverzalnih sila radimo na temelju utvrdenih velicina reakcija u osloucima i poznatih sila sto djeluju na Gerberov nosae.3. prikazan je graficki postupak odredivanja momenta savijanja i trans~ verzalnih sila. objasnimo PIVO uaem M i Ft za prosti nosac. Da bi smo objasnili graficku metodu odredivanja dijagrama M i FI za Gerberov f nosac.6. F7. jflP 4 Fc ~ o FA FE Mf " 2 0' 4 5 Fe 0" 6 Slika 7.. IS 7.. Konacna se tacka zakljucne linijc S2 odreduje presjekom zraka 5 i vertikalnog pravca djelovanja reakcija U osloneu C. a medusobno vezani krutim CVOfOm. [68 169 . . odnosno greda.g l)< ~1: Wv. koji je sastavljen od dva tijela koji su oslonjeni na nepokretne oslonce A i B. O~l NOSACI Okvimi Dasae je sistem stapova (ili krutih tijela) medusobno vezanih krutim cvorovima. Graflcka veza izmed!l Mf i veriinog poligona Ovdje je uvjet da u Gerberovim ta6kama moment bude jednak nuli.H H·Ya=Fs·x=M Mf~Y. f ~~ f-> A G:. Apravac zakljuene linije s desnog dijela nosaea odreduje se taka da se patetna tacka I odredi u sjecistu zakljuenice sIS vertikalnim pravcem djeloosloncu B.1.

k{l(Lne4akri.OOlQ~$:~!!~J}!~".QkYir~v~Djs.11.potpuno jeisti·kaoi . Takav primjer je prikazan na slici 7. pri refiU stvame veze zamjenjujemo odgovarajucim silama iIi momentima.: :~:u ~~~td..8.i _.t~ ~9}priJ~." Postugak.~_!~!}~~m~.dr«iiY<U1j~_reakcijaje... Nakon odredenih reakeija ve7._ einu i."momenta sav-ijanja. Reakcije mozemo da odredimo bilo da sistem posmatramo kao cjelinu.. Tri jednaCine mogu nam posluiiti za kontrolu.9.1Sto7akG.ij~.. Fp i Fa mOZeffio ocijeniti karakter naprczanja elanova okvimog nosaea i taka na osnovi poznavanja opasnih presjeka odrediti potrcbne dimenzije okvimog nosaea.U~E...a odredujemo IaSJXX.~aksijalnib .\\.vijenih.. Jednosfavni o/. ~~ja ~a""~ wlutTI( a~na desnorn djeluje prema van ok-vira.9.. 0zira na 2?!~.a1ira~si1a J5£i2. prikazanje graficki nacin odredivanja reakcija nezavisno od oblika tijela koje se proucava.. Veza izmedu momenta savijanja.·0< 170 171 .~_:.i"i~o-~:!..gitj.ujemo bilo graficki bilo analitieki kao u prethodnim pogJavljima. postaje mehanizam. Reakcije odred.2~. Kod okvimih nosaeao dredujemo reakcije U osloncirna na potpuno isti nacin kao kod ostalih nosaca.H.~J~~~j~~}~OS?~. Sistem prestaje biti geometrijski nepromjenjen.'6. Medutim.uvijeki~t...~!9Ktijela.. transverzalnih i Sitka 7..?. dobit Cerno staticki neodreden nosac..1111IIIIIIIIIIIIII! c a A B B c A Slika 7.10.<: g~~!~~W j~_. a imarno 6 nepoznatih reakcija.Yl<!}.na no~... mozemo postaviti ukupno 9 jednacina ravnoteze.j&p02itivn'a~. POSlupak redukcy'e rezultanle sila s lijeve odnosno desne strane presjeka a-a _~_~~~~~:~~}O~clma.nacin_ Q."i~3i.~ m9Jn~q!!t sayij<lJ1ja j~ O~?j mo l1le?at koji na unufrasnjoj sfi1IDr..."'1.?".~ iz je~2.amijenimo reakcijama u pravcirna x i y. -:¥. Na slici 7.~"~. '" lijevom presjeku djeluje prcrna iste~J~.~Ua f ostaje-i~. transokvimi nasac verzalnih sila i opterecenja u defmic!ji je ista kao i kod F' SIika 7.jg.t "".D~t~j1Y~E£~~.:.. Simicki neogmileni aksijalnih sila.~~Y~m~U.10.~z.~e"J]jP?~!llQ"<J%\. Na osnovu dijagrama M.l!A"2!?:j. j42. ona WiIl~ve~~~~~~il~. Grafieki naein odreaivanja reakcija u okvirnom nosaeu Na :w. odrediv~a.ih}"~l~~_§.- Sl\ka 7. ravnoteze.¥\~j)LY£Ii9i!la.. ZnaCi..a a q . moiemo za I i II postaviti tri jednacmc 703 svaki dio i tri jednacme za cijeli sistem.!~.r...:vtrni nosac Razmotrimo pitanje staticke odredenosti posmatranog nosata.: "i/.6a.Jl!.8.. kao je pokazano na sHei 7..ijelu momenta savijanja..HEi'}la _.:~R9~~tixn. bilo da ohimi nosac rastaVllnO na sastavne dijelove. Ako rastavimo sistern i veze 7..~'dt~"g.~."'N ~ F sto A - B B ~ FO nezakrivljenih nosaca.Afansverealnilij... aka ista elva tijela spojima zglobom na taj nacm da suAS i Cnajednorn pravcu.ona)lli§ij-.aliticki~iw~~gAt9MSlma~~j\l".

Ft i Fa) statickih velicma kod ok:vimog nosaCa.12. q Odredimo ekstremnu vrijednost momenta savijanja u poljuII-IL Posto je jednacina momenta savijanja funkeija drugog reda (x1). Podjela okvirnog F.14.15.1 Mf=FAy·x1--q 'XI' -~ =T'Xj.16.) iz poglavlja 6.~- Slika 7.3.~O F~ IJ/.12.13..9.~ x ql xl M. S. Dijagrami Sil prikazani na she! 7. A => FAy~FB~2 ql dM (7. imarno da je prvi izvoo momenta savijanja jednak transverzalnoj sill.2. a sa tikalnim opterecenjem prikazan je na slici 7..~O.11jske sUe i reakcije veze).12.) eli i! lilt I ill D 1/2 B 1/2 Postavimo jednacine ravnoteZe iz kojih cerno odrediti reakeije U osloncima I LMA~O IFy~O -q·12+FBI~O FAx~O FAy+FB-ql~O Kako na osnovu jednaciue (6. ver~ 2 ql 172 !7l .lzgled Mj> F/ i Fa dijagrama za zadani okvirni nosac Primjcr okvira s horizontalnim opterecenjem prikazan je na shei 7.) ql PoljeI-T 0 S.~.12.ll ) A B B ron A F.2. IT q =- ql 2 (7. Y.) Maksimalni momenatsavijanjaje M . (7. 14.) IFx. ql -. pa mOZemo preei na imalaienje Mf > Ff i f~ u svim onim presjecima unutar kojih nerna promjena u optereCeIlju. f razmotrit cerno okvimi nosac opterecen prema she! 7.) C I IIII! III i i D n III B III Postavimo jednaCine momenta savijanja. f~~ i -qx.O Slika 7.7. 2 F.~ -FB~2 Mf~-FAx'YI~O Y2 ~ I => Mf~ 0. maci tamo gdje je transverzalna sila jednaka nuli tu je ckstremna vrijednost momenta savijanja f ---. transverzalne i aksijalne sile po odgovarajucim poljirna. I zaS2 =O F. Ta podrucja su prikazana na sliei 7.~O (7. (max Nakan odredivanja reakcija postaju nam poznate sve vanjske sile koje djeluju na nosac (raeunaju6i u v3.15. . ql -. ~ ~ Slika 7-13.. Mf~O F.~ q~ -qxl~O (7.~O (7..16.14. f transverzalnih i aksijalnih sUa okvirnog nosaca Da bismo objasnili odrooivanje (M . PoljeII-II O~Xj:. (7. F.) ~F. . Odreaivanje reakcija u jednostavnom okvirnom nosaCu Izjednacimo jednacinu transverzalne sile sa nulom F.IX .qi }~ nosaca na poij"a analize unutralnjih sita Posto smo deta1jno odredili vrijednosti za momenat savijanjaMf' transvcrzalnu silu i aksijalnu silu Fa po poljima na osnovu dobivenih podataka mozemo nacrtati staticki dijagrame.13.1. ta funkcija imat ce ekstremnu vrijednost gdje je prvi izvod jednak nuli. Odredivanje reakcija momenta savijanja M .

. Trozgiobni zakrivy'eni nosac 174 . I G ___ 1.) Btc- Slika 7. D c D F f""" Za Qdcnje ovog zadatka moterno primijeniti slijedeei postupak. : .19. D B A B n " A FcxiFcy- B Na taj nacm dobili smo sest jednacina. .16.2. mazerna odrediti najviSe sest nepoznatih.l8.) Crr==b. Postavimo uslove ravnoteze za cijeli sistem. ~ ~ "2 ---'-I y -z--------. a primjer staticki neodredenih trozglobnih nosaca dat je na slid 7.t9. gdje su nepoznate za l~jevi dio FAx. .l7.. . . Primjer slafi6ki neodrer1enih trozglobnih nosaca H F Gy ~· F. ~ B Analiticki postupak odrroivanja reakcija -. Graficki nacin odredivanja reakcija prikazan je na sliei 7. .18. " ... prikazan na slici 7. .A r= i LM~O (7. Odredivanje reakcija kod zakrivljenog trozglobog nosaca Primjer staticki odredenili trozglobnih nosaca dat je na slici 7.17. 7. ./ Fa . LFx~O LFy~O L\ A F B'-. . (7. . .15.____ -'_ ..' FGx i FCY' odnosno za desni dio FBx . .C 1111. F F: • '" ~ FGy.17.2.20. ._____L _ -.D A B Sitka 7.. . ' .17) nepoznate velicine su FAx' FAY' F Ex i F By' Nakon toga postavimo uslove ravnote:te za sarno lijevi iIi desni diD nosaca LFx~O LFy~O i LM~O. . Graficki nacin odreiliW11!ia reakcija Stika 7.. {' .!{ i-J< Sitka 7. lzgled sfatiikih dijagrama za okvinti nosac s vertikafnim opterecenjem n Mf A c 11I11 II F.18.' /zgled statiCkih dijagrama zajedfloslavno opfereeeni okvimi nasac S wrlikalnim oplereceryem """ U jednacinama (7. FA). Fsy. . IIIIIII F. . 'I . Nakon izracunavanja reakcija izvrsi se superpozieija reakeija U ostoneima i izra- Cunavaju se stvarne vrijednosti reakcija.G h:.--' : ' .20. . B~(Bx FB . A ~F~ r Ai ~ lUJi ~ ~ ~ ~ Slika 7. Sla{[cki odreJeni trozglobni nosaei A Slika 7.

--+FI. ~8kN FA~FAy-F -FB+qI2+ FGy~ 2 kN Za nosac zadan i optere6en prema slici odrediti dijagrame Mj) Fr i Fa Podaci: F-20 kN a=60° q~5kN/m PoljeI-IO:.-(l'+T I2) + TFG . ~~Fcx-q2~2x--x2 Ft~-Fc +qx~-I 0 FAx··FG'~O IFy=O .TF+ -z. I_[b 1 kNm. Za nosac zadan i oplereeen prema slici odrediti M ) F( i Fa dijagrame.4 kN. ~ ~O Ft~+2 kN Fa -0.Fa ~ 0 2:M$.~3m.5:.FAy-F -FrqI2+ FGy~ 0 FB1.za Mr .q 24 a = 0 F C l. Ft~2kN. y ) kNm I.l. X ~3. Fa ~ .1. 3 ·2kN MJ~FAy. Mr ~-3 kNm Ft~-4kN.FOly + Fsma +q LMA~O IIWI . Fa~O 1.+ 1U IV x2 ~ )-FGy(l. zax~O. I 12 1 Fe. F 2kN III11 Mf ~O. Ekstremna vrijednost momenta savijanja d 2:MG~O FCI)-Tql) I 2 ~O dM I FC~ Tql3 ~ 2 kN dx-~Ft~O f 2-2x~O=>x~.2. f F~6kN q~2kN/m Polje Ill-ill 2 :.3 kN. ~mll ~ 2x-- x2~ 2 2.F G2x=O -Fe + F cly + F G2y + qa=O MJ-FAy ' x-F=· 4 kN Stika uz ljeknje zadalka 7.= 0 Polje II-II 1. . Fa~O Sistem II LFx~O LFy~O x~I. ~ Fa~-4kN.F' 3 a5 'sma.I. U Odredimo reakcije Sistern I D~ osloncima iz uslova ravnoteZe.Rijcieni zadad iz poglavlja 7 Zadatak 7.x:.x-F(x-I.5)~9-4x FB·a T'FGly·T a .5.-qI2(l. a2 0 177 176 . Mf~3kN.5 MJ~3kNm.xS 1.2~lm FG- FGy~ql)-FC~12kN zax=lm Zadatak 7. Ft~2 kN i rFx=O -FAy-Fn .. + 12 I. 3 MJ~FC 'x- q2~2x-x2 x2 Ft~Fc--qx~2--2x Fa~O 1)~2m. X S 2 MJ ~O Ft~-2kN..+12)~O Sistem n IFx=O LFy~O +2x Fa=O FOx=O=FAx -Fc+qI3-FGy~O zax=O zax=2 Mr~O Ft~-2kN. x~ 1. X :. 1. 12~lm. ~O FCT-FG2y'a-q a. zax=2 zax=3 Polje IV-IV 0 :.5 MJ~FAY 'x~2x 1m a=2m Odredivanje reakcije: Sistem I Ft~FAy~2kN Fa~O.

2.8. 178 . 2 : . FAy 'I'm.66x rr 9'li 1''1 J:1J F. Odredimo reakcije na osnovu jednacina ravnoteze.FGy-O Ispltajmo detaljno svako [X)lje nosaca Polje I-I 0" F. x::. 3a Fa =0 0 IMta~o FG2y +FC+q ~ =0 a F aa (q 1111111111111111llll!1 D2-q2'4~O ~ 17 D r Pt =FAy-Fsina + FB+ FC+aq-qx= 27. f'B 1111 11. a = 1m.F sma B ~FAy-Fsina + Fa- zax-OMf --20k}!m FI -20kN.66 kN I FB'x-Tq(a-x)'-O ~ S!(ka uz zadatak 7.20 kN F G . FI i Fa za svako polje nosaea Fa =0 PoljeI-I 0.-2. q (x-a) ~ 12. 3.F AyX.Sistem III IFx=O LFy~ FGlx=O FGlx=O Polje IV-IV2a::.5x Mr-FAyx-Fsina(x)+FB(x-a)Fc(x-2a)-q(x-a)' Mr~-2. 8. X" :1 x. FA ~.7x-75. 15.lJ0.kN.8.x:::. 2 2 1I~ Bm 1I!'!. x:::.8. f Podaci: q = lOkNlm.66x Fa . 0 ~-FAx ~-10kN IMA-O.66 kN Mf-FAyx-Fsma(x-:. Fa=O.O. FGI~FGly ~2.32-8. Polje III-III a" Fa =0 FI X" 2a qx2 FI -FAy ----20·lOx 2 Sitka liZ rjeScnje zadatka 7. F. MA 20 kNm. Fa' FI i ~ i zadanih podataka nacrtani su staticki dijagrami. a FI . X F. CD ~ TIlT cgFGt ~i Fm.16 kN. )-17.5x'" 12. FI .5 kN.66 kN Mj zax~O ~FAy' LFx=O FGx=O FAr=O IA ~ Polje II-II Mf-O -20kN LFy-O IM~~O -FB+FOy+q(a+x)~O ~ M f zax-i Mf . Polje Jl-JI x-2 MJ~O F. F'r FA.6 kN FA a =~F1x+Fly FAx =13.5x2+25.a)' · (X-T)+F (x-a)--q-2Mj . tFGly Fm : III FL 10 kN.3 Mj -FAy 179 Mr .Fsina ~ .66 kN Mf~FAY'x-Mr2-20+20x-5x2 2 qx2 Mf~O..-FAY -q(l-x)--. " zax=/ zax=2 Mr~ 8.5x a (x.C. FJ i Fa.8. Za nosac zadan i opterecen prema slici odrediti M .~G2 y ~ FD ~ 2. I '8' f1-~ F04 @) ~ ~ arctg FAy ~ 40 Filly 'I'D ' 8925 0 A"!!!!!~I!!!!!~I!!!!!I:!f!J rq I I II m q Sistem I LFx~O. I = 3m.3. i MA ..2285kN.FAy .Tq (I-x)' + Foy(l-x) ~ 0 Sistem IT f!Q ~.5 . Ispitajrno vrijednost za Mf .5 .. FAx ~ ~ F.5kN ~ Zadatak 7.J. IFr~O.. i<c ~ Na osnovu jednaeina 7. 20 kN. F G2 ~2.5x-15.-O 2:S.5 kN.FAy .

0 :>x.5. f~ i Fa' f c) raClUlOm odrediti poloiaj i veliclnu ekstremnih vrijednosti momenta u poljiN rna kontinualnog optereeenja..f~~20-10x PoljelI-il a S. :> a .F~ 0 stika uz IjcSenje zadataka 7. ~~-5kNm I dMf =F =0 dx ' 20-lOx=0 20 FA r-..tremne VI1jednosh Mf . P" Ay. transverzalne i aksijalne sHe za svako polje nosaea i na osnovu njih nacrtati staticke dijagrame M . . Za nosac zadan i optereeell prema slici nacrtati statisticke dijagrame M . Mf=-M. l:lv/.<. = . kao i najN veeu apsolutnu YTijednost momenta savijanja cijclog nosaca MfmaY...=O x=l MJ~-5kNm U Na osnoVli poznatih vrijednosti Air.~O PoljeIII-III F[=O MJ=O. 2a F =-FB=-F-3 M y~--'--->o. M I Zadatak 7.:l1 a F. F/ i Fa Poliel-IO~x:S/ U poljima nosaea. I' Fa--FiMf~-M SJika uz zadatak 7.~O Fa~O zax~2 x=3 Ekstremna vrijednost momenta ~~O F. Ft i Fa staticke dijagrame.4.-.=-F"... F.~O..=O: .5.~-31.._ . 180 18\ .2M-F·I-M+FB ·/-·0 F F" . polje I/f-IIl 0 ~ x :> I x=- 10 =2m Fa~-FB~-(F-31) Ft=qx= lOx Fa=O zax=O Mf=O F. b) napisati jednacine napadanog momenta. F[ i Faf Izracunajmo reakcije U osloncima My . granicama polia mozemo nacrtati 2m a Zadatak 7.FAy + F -FB= 0 P. oslonca.=FAy~-3 if f) r F. M x - 0: F". Fa--F i Mf =2M zax~2F~-3M .-3 T' F B =F+3 M .2M Mf--M zax=a i x=2a F. Nema el\.0: . Za dati okvimi nosac i opterecenjc a) racunskim putem odrediti reakcije Jednacinc M..Xl:S.4.=-F Mf=FAy ' X + 2M~ M(2-3 zax=O F.

--IOkN. F.Yi~YA + FB-F-q. Ft i Fa za granicne presjeke palja zax~4m Mf -l0kNm.30 kN. F.4(x-2) M(x) . X· ~ M(x) ~ .X) _ -10 M(x) .50 ..-O.. IIPolje4'.x" S lednacina momenta savijanja: M(x) .Podaci: F~ 10 kN q.(x) _ di'.2 F -F~ 0 3) LMA~FB ·4MA-q2·4· 4-2F· 3-F· 6-F·/+F5 -q. Ft i Fa za granicne presjeke polja zax ~ 1 m MJ .. F. ·4 .-O. F. YA ~ 10 kN MA ~ 30 kNm FB~ 50 kN Vertikalna konzola AC Fa = . Jednacma tansve17. pa imamo eetiri nepoznate reakcije veza MA . F. pa mozemo napisati: 1) Lxi~ -XA -F+ q.. 2 JednaCina (napadnog ) momenta savijanja: M(x) ~ . Fo ~ -30 kN zax-4m Mr~20kNm.-30 kNm. F... Fo ~ -10 kN zax-4m Mf -lOkNm.· 4 . x1 i a posta za ravan sistem sila imamo tri jednacine ravnoteze. JednaCina momenta savijanja: M(x)-O lednacina tansverzalne sile: Jednacina aksijalne sile: zax=O i x= 1 m Fa=-60. dx M(x) -2F·i M(x)-20.MA + XA' Z .30 + 30x-5x2 lednacina transverzalne sile: dM(x) F.lOx lednacina tansverLalne site: F. IIIPolje 0" x. Fr i Fa za pojedine karakteristicne presjcke polja: zax-O Mf .0. VPolje 0 " X . 2-2F·/ F·4-q.YA Vrijednosti Mj . IVPolje x. F.x'. Fo--lOkN. 2~0 odakle nalazimo xA ~ 30 kN. Horizontalna greda CD.q. 1 Yr. X Vrijednosti Mj .-lOx -2. Jeclnacma tansverzalne sile: F.Sx2.20 kNm.0 2) r.--IOkN. ! i RjeScnje: Ram je u taeki A uklijeSten. ·4· 2~0 4)M~~FB . Fo--lOkN. ~ 10 kN/m q2 ~ 5 kN/m Jednacina aksijalne sile: I . Vrijednosti Mf .(x)----30-lOx. Fo--lOkN zax-Sm MJ~OkNm.F· x-q2. Vertikalna greda ED. Fo~O 182 '83 .-}'8+ 2F. 4 lednacina momenta savijanja: i" [Polje 0'..4 Jednacma momenta savijanja: M(x)=-MA + xA ' X -ql . F o --30kN.(x)~---10+5x dM(x) dx lednacina aksijalne sile: F. VIijednosti Mj> FI i Fa na granicama polja zax~O Mr-O.--IOkN.~IOkN. to se mora postaviti jedan Gerberov zglob da bi zadatak staticki bio odreO:en.' 4..alllc sile: Jednacina aksijalne sile: lednacina aksijalne sile: Fa = - YA Fo . r. a oslanja se u tacki B na pokretan oslonac.

Polja kontinualnog optereeenja su PIVO I (0 S x :s. F. F.2) +Fs(x-.. 4) U prvom poUu I F.F(x-.~-lOkN. =0 =>30--lOx=0 M(x)=O JednaCina tansverzalne sile: lednacina aksijalne si1e: x=fg =3m Mft=.. 4(x -.q.5x' Jednacina tansverzalne sile: F.=OkN.~O --20+5x~O M(x) = 50 -. F.F· x -.2. > 0 knva napadnog momenta konkavnaJc 184 185 .3) alnog optere6enja. Poloza] i velicina ekstremnih vrijednosti napadnog momenta u poljima kontinu- zax=4m Mr=OkNm. 4) drugo V(2 -:: . 6 lednacma momenta savijanja: M(x) = -.5) F.3) -. dx lednacina aksijalne sile: dM(x) Fa=+F.2) -.. F. Vrijednosti ~.lOx Jednacina tansverzalne sile: dM(x) F.2) +FB(x-.(x)=~=--20+5x.. dx lednaCina aksijalue sile: x=4 Mft=.V1Polje 2:S. x ~ 4) i treCe Vl(2 .q. x' IX Polje 0 :::. b) zax=5m zax=6m MJ=O. = 15 kNm Fa=O. F.=O. Vrijednosti Jednacina aksijalne sile: Fa=O. Fa = 10 kN zax= I m MJ = -10 kN.5 lednacina momenta savijanja: M(x) = --F· x--q. VIJPolje4~x:::. U trecem polju VI F. Fa=O. Vrijednosti Mj .(x)=--=IO.4 Jednacma momenta savijanja: M(x) ~ .' 4(x-. Mr=-10. ..' 2+ FB (x--2)--2F(x--3) M(x) ~ . F( i Fa na granicama polja a) d M(x) < 0 kriva napadnog momenta konveksna na dole (ispupeena) d<' Fa. X s 1 (gledano sa lijeve strane) Jednaema momenta savijanja: M(x)=--F·[ M(x)=-1O Jcdnacina tansverzalne sile: dM(x) F. U drugom polju V zax=4m i x=8m Mf=O Ft=O VTII Polje 5 .40 + 20x-. = 15kNm Napomena: Prema znaku ruugog izvoda zakljucujemo snosti krive momenta savijanja i transverzalne sile. Ft i Fa na granicama polja zax=O Mr=-1O kN. x. x .-O.=O=>10--5x=0 x=-2 Vrijednost x ispada iz polja 5to znaCi da kriva nema matcmatickih ekstrema. Ai. F( i !:'"'ana granicama polja x=3 Mft=. Ako je: 2 0 konkavnosti i konvek- Fa=O.= 0.. F( i Fana granicama polja zax~2m Mf~-10kNm.2) --2F(x-.2F(x-.F· x-. Fa = 10 kN.=IOkN. =-30+ 30·3 --5·3' Fa =0.(x)=--=O.'. . Fa=O Fa=O. Vrijednosti~. d'M(x) dx 2 .=!OkN.x S. F.

F. F..fJ-b" h F B. Za nosac zadan i optereeen prema slici odrediti reakcije staticke dijagrame Mj . FA.Y JO" F". Ft . x (2a+b).y ...6 FBx F By Odredimo jednaCine za MI . Zadatak 7.6. 3 -b (Fa+M).({3-I)b Stika uz Ijdenje zadatka 7.5.fJ" (2a+b). 20kN FA> F.fJ -b 186 187 . Fa' Izracunajmo reakcije U osloncima U osloncima i nacrtati 'iFx=O l:Fy ~ 0 rMA~O FAx~F-FBx=O t F e -FAy-F-FBy=O FBx = FB · sin 30° FBy = FE· cos 30° Fa+ M F A-F -+ r:.x ~a ~F (Fa+M).fJ-b Fa+M (2a + b).fJ (2a+b).. Slika stalicki dijagram za ok'Vimi nosac lIZ zaclalak 7. Ft i Fa U poljima nOS3ea Polje I-I o:::..3-b FA y ~F (Fa+M). M F" F". s~ ..fJ (2a+b).

Fasin2<jl + + Faa cos<p(l.. Slika uz rjeSenje zadatka 7.FaQsin2cp + F aQCOS<P (1. ~ FB.66 Mf~ "y .66 sin<p .FAy ~ . .66 kN ~ <jl ~ ~ Zadatak 7.Polje fJ-fJ a$x:S. ~ -23.F.COS<jl) 188 Fifsin<jl ~ 27..~FB' Fa~-FBY Mr~O Za nosac zadan i optereecn prema slici. 90" x2 -5x'. Mf .66kN Fa ~ -13.Fa asiJ1(p(l. a F.66 F.3 .Fa asimpcos<p .cosq>} .. Mr ~ FAj1(l.F ifsin<jl ~ 27.66kN F.3.a sin<p(1 .66 sin".66 COS<jl.66 kN Mr Mf ~ -27.coscp) .66 y 0 Fa ~ -23.b Fa+M (2a+6)-/3 -b r:: Polje IV-IV 0 Fa ~ -FBy ~ -23.6600s'P Podaci: F~20kN q~ 10kN/Ill a=60° a=2m F(= FAysimp .~O Fa ~-2FB' Mr~ 0 M ~ -27.I'e ill-ill 0 < <~ -'1'-2 ~ F1= FBxcos<P · FByStntp = Fa+M ( r:.66 kN ~ a Fa ~ -23.32(/. ~ 13. F.32(1.F sin 60")sin<jl.COS<jl) .66 kN Pol..66 kN F. F( i Fa" <p~.7.~-Fcy-qx~-3.66cos<p .3 cos(Jl +sin<p) r:.7.sin<jl) + 7.2a (Fa + M)13 (2a+b)13-b Fa+M (2a +b)13-b (fa+M) FAx . F.(F cos60" + FAylsin<jl ~ 3.66kN F.~-FBy Fa~-FB' MJ~FB)J(3-f) U Odrcdivanje jednacina M . coscp--v3stn<p) (2a + b).32(/-cos60") ..13.FAxsin<jl .66 cos<p Mr' ~ 27..cosq» = 0 Fa ~ (F sin60" . odrediti reakcije U osloncima i nacrtati dijagrame Af.~ F. za y za y -FB.32 kNm.F cos60° + Fa sinc:p + Ff COs<p = 0 -FAy + F sin600 . Pt i Fa f poljima nosaca Polje I-I 0 =" <p .66 simp .66 sin<p .cos<p) ~ 0 Fa ~ . b (Fa+'fl \!l(/-cOS<P)-Sin<p] (2a+6) 3·-b <p~O F. ~ 13.FAxcos<p = 13.66 kN F.-.66 x Mf~O -_·"-x (2a+b)13 -b zax=O zax=2 F"~-13..13.cos '1') . ~ (FAy . ~ 13.Fta simp cosq>. (.66-lOx Mf~Fu-q2~ Poljc II-II IFx=O: LFy ~ 0: 60°:::.(F cos60" + FAx)cos<jl ~ -3..7.32 sin<jl 189 .13.Facos<p + Fpm<p = 0 LMA~O: MJ ~ FAya(l.)' ~ -13. 60" IFx = 0: FAx + Fasimp + PI COscp = 0 rFy = 0: . <p::S.32 COS<jl Poljeill-ill 0"~-FCx~-13.3.FAy)cOS<jl.Facos<p + FI simp = 0 LMA = 0.FAycos<jl ~ -3. r::.32 kNm J ~FB" b({3 -2).~-3.

66 kN " Sistem I + II FCy~+(FSina-q ~)~3.7 kN 190 191 .Y .8.m FAx + Fcosa. 1.5 -F· 2 ~0 FAX~+(FAY'O.142 kN CD aA = arctg . 20 .F Cy ~ 13. Vrijednost reakcija ..8.4F kN FAy + F By .Izracunajmo reakcije U osloncima: Sistem I LJ<"'x = 0: rFy~O: Zadatak 7. Odrediti reakcije U osloncima.5 -2F. Teret mase m = 30000 kg podiZe se U±ctom preko zglobnog mehanizma prikazanog na slici. ·8 -~~ o F~ i mg~147. A ZMt~o FBI'-FB.4 kN.66kN FBy~FBx+q 2~23.5+F'2) FAx ~ 426.m ij F 1 -4 4:5m J:Fx=O: rFy= 0: Fex-FBx=O ~ ~ B 8 0 ~' -FBy + F~v + qa = 0 o.= 75° FAx ® F F FBx=Fsina-Fcy=Fcy+q ~ = 13. Anatiticko rjesenje FA ~ ~'-F-::1c-+-F-::ly-~ 14. FCx~Fsina-FCy~ 13.66 kN FA Stika uz zadatak 7.8.(l~cos a)-Fa cos a' sin a = 0 8 Sistem IT r C 20 . FAy~3F-FBy FAy Sistem I LMc~ ~ 235. 0 FAx' 2 -FAy' 0.7. F -= Cx LMA ~O F By ' 5-2F' 2-F· 3 ~O FBy~+(2F' 2 +F· 3)~ FBy~206 1.66 FE = a kN arctg JFE~Fiy = 27.32 kN a B= ~BL_ = 600 SUka uz analitiCko IjeSenje zadatka 7.3F~ 0 Slika dijagrama Fa' F( i Mf UZ rjcSenje zadatka 7.p-q~"~O.66 kN FAy~ Fsina .-Fer = 0 -FAy + F sina.2kN FAx ~FCx-Fcosa ~ 3.FCy = 0 Fo:· a LMA~O: + Fo:' a-F· a sina.66kN Fe uc= arctg-Y 15° .5+2F'I.

FAy + Fc.9. 400 F::oIOkN Fcy ~ -58. + FAx + F~ 0 F".9.u 2 + F· 4+ F· 2 .8. Sistem n Kontrola reakcije IMB~O IMB~O Analiticko rjcienje: x ' -Fey' 4.~FAx+F U x ~ 573.85 kN.0 O~O F ex = F csin3O° Sistem I 400 F I CD Graficko rjeSenje: U 10 kN .9 kN -Fe.Zadatak 7. __ ' 1 'UUJ.9 kN Sistem I + II ux~O Slika uz zadatak 7.5. FBy F '" PH 150 ~1 Slika uz analiticko ~jeSenjc zadatka 7. analiticki i graficki.15kN. .25kN F"..F· 400 ~ 0 Fc~8. FAx-FCx~O FA. ~ 30° Fex -= Fe~ I ® Fey ~ Fh 300 g[ FB.13 kN. F".-F= 0 FAy ~ 2. Slika uz graficko rjcSenje zadatka 7.9.13kN Fey~7.4.' 450 + Fey' 300 -F· 400 ~O F c{450sin30° + 300eDs 30°) .Ay-2F Za meharuzam prikazan na shei.-4. FAy-FCy-2F~0 Fey~I. odrediti reakcije U osloncima. 192 193 .llJcra F = 1 mIll F s.

odrediti da Ii su staticki odredeni iii neodredeni. e) l) g) h) ~ ~ I ----J\. Rjesenje: staticki odreden FBx-Fex=O b) FBx ~ 4)3 kN.9.25 kN FA FIf ~ 8. a) FBy+FH-Fcy=O FBy-Fcy-Ff{ FBy~-I)OkN.' 300 ~ 0 Fa ~ 2FG ~ 8. Rjdenje: dva puta staticki neodreden Rjesenje: neupotrebiv kao nosac RjeSenje. Rjesenje: staticki odreden Slum uz graficko xjesenje zadatka 7.25 kN. dva puta staticki neodreden Rjesenje: jedan put staticki neodreden I I 194 195 . Zadatak 7. Za nosaee prikazane na slikama cd a) do j).10.Sistem IT 2MB~O Zadaci za rjeSavanje iz pogJavlja 7 FW ISO-Fe.02 RjeScnje: jednom staticki neodreden kN kN d) FB~4. Graficko rjclenje: c) Rjdcnje: neupotrebiv kao nasac UF~~'~ FA ~5.27 Fc~ ~ 8.25 kN.

-7. Slika uz 7.adatak 7. lOkN Za date Gerberove nos3ee odrediti reakcije U osloncima analitickirn putcm (7.12.14.16.73648 kN S\ika uz zadatak 7. FI ~ ~ -lOx Mj~20-30x Mj ~ -120 + 5Ox.04 kN ~ x 11111111111111111111111111111 ~q. Rjesenje: x=2.65 kN FB ~41.) U osloncima Slika liZ zadatak 7.11. ~ 25 kN FAy ~ 16. G FA.5x' Zadatak 7.13. -x-T F. lJ2 F/ il!11111111 Bj.5m FG~40 " kN I !l2 kN Za date trozglobne nosace analitickom metodom odrediti reakcije (7.l4.15. FG~25 kN kN FGx~ FB~35kN MB~60kNm kN kN FGy~2..24.13.16513 FG~2. Rjesenje: q f 1'/0.. q.165kN FB~9. F~50kN q~lOkN/m a=60° If.2958 kN 1..~-30kN polje: 0 ~ x ~ 39 F.65 kN FG~FGy~-5 c FA ~ 30.~10kN ~ 5 kN F.775 FA 2.759 kN Slika uz zadatak 7. ~ 13 ~ 2 m Rjesenje: FA ~ ~FAy~25 kN FAx ~ 0. .~50-lOx Mj Zadatak 7. F~ 20 kN q ~ 10 kN/m 1~2m RjeScnje: III!!! III: III I! C ~~P~~~~~~Ib~q h G 112 FA~FAy~-10kN FB~60kN Ali staticki odreden Slike uz zadatak 7. 60° m u2 10kN 0 q~ 10 kN/m Ctl = I~) = 80 II Rjescnje: ~ 3m I.15.14.10.12.1 L Zadatak 7. Z_x_a I F. FG~FGy~ 10kN Fc~ Slika \lzzadatak 7. [96 197 .76352 kN FAy~2. ~ 1 m Zadatak 7. FI~20kN F. q[ ~40kN/m q. ~ -10 kN/m II ~3m I.254 Fc~ 2.i) j) RjeScnje: staticki odreden Rjesenje: Zadatak 7. Na korn ra'>tojanju od ukljeScnja A treba postaviti Gerbemv zglob da reakcija u Gerbcrovom zglobu bude minimalna? Izracunati rcakeiju u zglobu G.7.~-10kN a < < POJ·e".) pr·o«1 oJe.11.

9995 kN FAy~4. kN Fc~38.67kN FBy~20kN FB~21.19. F\ ~5kN F2~ q~ b~4.67 kN FCy~O c Fc~43.67 kN Fe ~ . Sitka \lZ zadatak 7. 12 I) -+ FAx= 20.05 kN FB~38.36 kN Fc~ r 10 kN FCy~O F.98 kN B '\ ~2m '.16 FBx~ 10 kN 112 112 C In Zadatak 7. II' B 1 F.18. Rjesenje: FA~47.9995 kN FCY ~ 25.21 kN 15 kN kN FBx~2.6.20.~1.67 kN FA ~ 21. = lOkN q~ lOkN/m a=3m Zadatak 7.16. 21.~3m 13 = 2m = 2m --lo Rjcienje: II FII--'L-r--'-'--CT-~'---IF. F\ ~ lOkN F2~20kN F~ Zadatak 7.16.5m RjeS:cnje: FAx~ 1\ ~2m 12~3m 13~ 1m 14~ 1. Zadatak 7.05 kN Zadatak 7. 20kN q~ IOkN/m FAx~ r'""2m F) ~5 q~ kN 15 kN 1m ~ '\ ~2 ~ Rjesenje: 10 kN F A 20kN Fc<~ 10 kN FA ~ 22. q~ lOkN/m FBy~20kN Slika uz zadatak 7.9995 kN FBy~45. FBx~-6.18.08kN FB.08 kN FAy~ 20 kN FCx~ .21.7 kN a 20.5 q A Rjesenje: FA<~42kN FAy~lOkN FCx~42kN 6.02kN FCx~29.174kN FCy~.5m II kN IOkN 1m [4 a=60° RjeSenje: FA< ~ 29.lOkN B 'n.98 kN FBx ~ 29.20.89kN Slika uz zadatak 7.6. f'r~i'r !."IICT prq IllrT .17. F~20kN q~IOkN/m A Slika liZ zadatak 7.F[ Zadatak 7. '1 ~2m 1. 198 199 .21 kN FAy ~ 1 kN Fcx~ FCy~ Fc~ 39.~22kN FBy~40kN Slika liZ zadatak 7.19. FBy~25 Slika uz zadatak 7.17.

Polje: 0 S y'; I,
Fa~-20kN
F,~-

Zadatak 7.24.

F I -20kN F,
F3~5kN

~40

kN

6,67kN

F4~

15kN q-2kNlm
7
2

Mr~-6,67y

Polje: 0 s: x s: I{
Fa~

4

F

,

i III i IIII ! I
C

fiJq
.~
8
4 4

-6,67kN

E

F," 20 - 20x
Mf~-10+20x-lOx2

Rjdcnje: FA, ~ - 0,308 kN FAy ~ 25,59 kN
Fc,~-O,308

kN

F,~

Zadatak 7. 22. lOkN
~30kNlm

mrnr
B

A

F,

Fc\>- - 8,41 kN FB , ~ - 9,69 kN

ql

6m

~

~
U

1=.2 m
Rjclcnje: FA'~ 30 kN FA ~ 30,1 kN FAY~ - 2,5 kN Fc,~O Fc~42,5 kN FCy~42,5 kN
FBx~0,5kN FB~42,5kN

Slika liZ zadatak 7.24.

Za nosace prikazane na slici (7.25.-7.32) odrediti reakcije staticke dijagrarne.
Zadatak 7.25.

osloncima i nacrtati

B

F-ll,O kN q ~ 22,0 kNlm
Rjesenjc: FA'~ 11,0kN FAY = 5,5 kN FB-16,5 kN

A

"'1'---,---l--1'L1
S\ika uz zadatak 722.

FBy~42,5

kN
, I

i

I
ill

Zadatak 7.23.
F~20,OkN

0,75

2,1

Slika uz zadatak 7.25.

q ~ 5,0 kNlm
Zadatak 7.26.
q

Y

ImP*15m
3m

1.Jr::
8'l1'

FI~

l,OkN

F,~

1,OkN

Rjdenje: FA'~ -50, kN FAy~ 27,0 kN Fc,- -50,0 kN
FCy~-27,OkN

q~

1,0kNlm

FA,~I,O

Rjesenje: kN

E

'm
A

Fs,- - O,OkN
FBy~-70kN

II IIII! I :
J..--_~'",m,,-_

FAy - - 9,33 kN
FB~2,25kN

x

mlm
Slika liZ zadatak 7.23.

Slika uz zadatak 726.

T
201

200

Zadatak 7.27.
F,
~78.0kN
F2~20,OkN

F3~24,OkN

q, ~ 16,0 kN/m
q,~2kN/m

145m

P-f
g'-..

F,
~

,
E
~ ~.

I. q,
i

Zadatak 730. q, ~ 12,2 kN/m q, ~ 28,0 kN/m g, q3 ~ 20,0 kN/m I, ~5,Orn .: I, ~ 12,5m " 13 ~ 6,Om

q,
' i 11111III
I,

,II 11"

,q,

W_e
A

J

~r
Stika uz zadatak 7.30.

'j

Rjdenje:
FA,~-IJ,OkN

"""

F,

F3

~

f'1

FAy ~ 286, I kN
FB~67,9kN

-~

4,8m n

3m

3,1 m

3m

Rjesenje: FA'~ 60 kN FAY~ 1J9 kN l;B~ 121 kN Zadatak 731.
q~40kN/m 1,~7,Om

Stika Ul. zadatak 7.27.

Zadatak 7.28.
F,~20,OkN

q

111I11
I,

F2~40,OkN
q~4,2kN/m

I,~

3,Om
.:

Rjcienje: FA, ~ -40,0 kN FAY~ 1J,22kN FB~ 16,34kN
Slika uz z..datak 7.28.

Slika uz zadatak 7.31.

Zadatak 7.29. 500 kN F, ~ 300 kN F J ~ 280 kN
Fl =
q~24,2kN/m 1,~3,5m 1,~2m

Rjesenje: FA, ~J06,7 kN FAy~ 120kN FR~ -386,7 kN

AJ£~~I

II

I2

[2

11

Zadatak 732. F~2,4 kN

~

I, ~2,4rn
B

F

I, ~ J,lrn

13~ Im14~3m

Slika liZ zadat.ak 7.29.

RjeSenje: FA'~ -280 kN FAY~ 505 kN FB~361 kN

~i- - - "I'- - - - - I~
Stika uz zadatak 732.

Rjdenje: FAx = 0
FAy~-I,1

kN

FB~I,lkN

202

203

[ Ravni resetkasti ::nOSaCi
8.1. DEFINIClJE
__ -:- ZatvOf:ll stapnj pcl~sjm sl'aPQY3 po obim~ima i p~reCne stapove na-

:,lva~etkastl·nosac.
~

-----.-

Sa slike 8.1. mozemo zakljuCiti da je od svm poligona trougaona kruta figura.

Sitka 8.1, po/igoni reietkastog nOS(lca

_u-_J~IQ~_~_~!_ sa~~v_lj~nj_od-.trQl.lgaQ~poligona

izgradnje pOkazanje na slici 8.2.

nazivaju se resetkasti nosaCi, a naCin -----------________ _

b.

c.

d.

r
Slika 8.2. b:grad'lja rdelkaslOg nasai'D

205

Kod resctkastih nosaca razlikujemo slijedece vrste stapova: - pojasni stapovi (gomji i donji koji ogranicavaju rdetkasti nosac) i - vertikalni stapovi (vertikale i dijagonale koje ostvaruju vezu izmedu gomjeg i donjeg pojasa).

liku~vnrlprostorru.~;~~e~ti nosa?:. Uovom poglavlju analizirat cerno sarno ravne resetkaste nosaee, ;p[{];1]eri supnkazani na slici 8.3.
Primjeri primjene resetkastih nosaca sU: konstrukcije mostova, konstrukcije dizalica, avionska krila, elektricni stubovi itd. S!ilIl!lvi u reseJl;;;WgIDJl\liiag;~'!ilt~~ u j~()j>~ki koju n'!l;jX;llJ19~Svor. U praktienUnJ!ri~_WJ,gyi~£Y!J'tR,V$p!!!L '(",vareni ili zakovillJi). Medutil1l, pretpostavlja se, cadi lakSeg statick2gJ'f2f'lcUJra da
na~~e d~,j!!lllt!l\!llQ,da~iapOci,opten'Cem.:;amo.lla.pritisilkiILSijI]lQ .na istezanj,~.._JeZina staP2v~ u veCem;.§~Qjl,L.ptim~nLmoZe}~alJ,~m~. . .. . ..... ··"'··'ReSetica, OOnosno reSetkasti nosac, upotrebljiv je sarno onda ako Je geometnJski nepromjenjiv. Naprimjer, ravanski eetverokut je geometrijski promjenjiv stika (8.1.) pa ga nije moguee upotrijebiti kao reSetkasti nosac sve dok se ne sprijeei promjena oblika,
a to je moguee dodavanjem jednog stapa cime dobivamo dvije trougaone figure. Za reSetkf!Sp DQSac sa P ,,"vomva moz~!llg, P9stwiti~.;:n.vJlA~~::::'_

~etkasti

nosac maze biti sas~~nJ.Lra.YJllili.prostoru::r,.pa~na-osnoY.1Ltoga..ro+­

~~t~ta~vrvezru;i~glo~~~;"~i,~~j~~JE_~iri~§~~~i:?!r~l~~;"::~~~!~;).~r

,.

b.

.:avnot~_ne"reSetk:6."odredenje,sa'otri:iednaCine.,,j.to,:
~

2:Fy";,O
~~

(8.1.)

QQ.bi

meb anjij14,siSti:II!; biQ",~~.Yllljn"",u...m\yqn=3iedoaCine,,<I,tqPL'~·

sl:av~_.lliOOn(t"L.kn1i.1tallO}la"..thIeSetkastom:~
~"''''''''~'.

N'aTniani broj stapOva
"w,: "",

Je~om.~"o>

Za koji mourno odrediti. ' ....sastaviti resf?tkasti nosaC odreden sil~ i '. "._ ....
.
"

riosacu 'za'~kojr 'moUrne -o&'t~ditt sIle:' .,
, .. " ,

s

=

2n ~ 3

,. ,.
Stika 8.3, Izgradllja rdetlwstog nmaca

b.
Stika 8.4. Reietkasiti nasa': slatir"ki odreden. nwdreden i lahilni

,.

r.

stapOynna mogu se odredtu anailucki III brriiliCki.

~ """~~<,~~~~~,",?'~,W,.~§!~,~E.~;,~~?,~.,~~"'.~~,j?~.~iy~je.".~.iJ;,,"~I .~~P.~.~.~~.·, Sile .l!"
207

206

s.:_~.) lzracunat Cerno reakcije FA = F. 'ednaCine 8. zalim iz Metode odredivanja sila u stapovima teme1je se na uslovu da sve sile (vanjske i unutarnje).. razrnotrimo isti primjer kao u prethodnom poglavlju sa (stika 8..\ 0 0 0 0 0 0 0 0 m IV $Iika 8. I 1'" Slika 8.ap2. '-. vrlo bao mozemo postavitijednaeine iz kojih izraeunavamo sile u stapovirna Ova metoda odredivanja sila u resetkastom nosa"::u rijetko se primjenjuje.7.... Fy = 0 SI sin Ctl + S7 = 0 Cvo?(f ~ 'i. ako je i cijeli resetkasti nosae u ravnoteZi.5. 0 0 0 0 -sill 0. s.koiih~reakcijeuoslonciSil site U osloncima A i B (FA.' -.. 0 0 0 0 0 0 COS a3 s.~~Ce~~ti -(tfli~. cos et3 . - - 11 :! " c.C'')_'''''''0""""".mo$iA~~ ppi?~a iIi.g}. Fx = 0 ."t-. F.vimo 3 VI 0 0 0 0 0 0 0 0 0 sin~ 0 0 1 0 0 COlla] -I .=. koje djeluju na jedan evor moraju biti u ravnotezi.. FRy = SF i FBx = 3Fu osloncima.. NajeesCe se primjenjuje graficka metoda odredivanja sila u stapovima rdetkastog nosaea. CVOROVl I SILE U STAPOVlMA x y x S._~...a svaku sHu moramo naei projekciju i na x i y osu. F.3.. 1+ F.. 1s. F~ a~ Fj n~ "S.-". 31 ~ O. N~ prikazanaje analiza svm cvorova. FBy i Fsy) poznate.1...3 0 0 0 0 cosa3 0 0 0 0 sin 0:) 1 1 0 0 0 0 0 0 0 -I 0 0 0 0 0 0 0 0 -I 0 0 0 -I 0 s...RECIPROCNI PLAN SILA Da bismo lakSe objasnili ovu metodu odredivanja sila u ~tapovima resetkastog nosaea. pretpostavimo da imamo jedan reSetkasti nosac.'"c.smal cos a. IV i s.jz. s..\ . 7.) silarna PI = 3F i F2 = 6F.~~~. Ako postavimo uslove ravnoteZe za cijelu feSetkasti nosac.2. (stika 8.. s. Pn-mjer za odredivan)c sila u rcielki metadom tvoTOva FI-FBr~O 1i I i 208 Iednacine ravnoteze za cvorove 1.£UlJ~V.3. (8. -. """"""".'.. To smo mogli napraviti i pomoeu plana sila i veriinog poligona. ~ije. 0 0 0 0 I 0 0 0 0 I 0 0 0 0 0 I -I 0 0 -I 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 U Y sin 0..~~ j F...) 209 .'. ITj:tr su: evorl Fx=O SI·c6s'~I+S6=O Fy=O -FA -SI sinal =0 Cvoril Lf"x=O -SI·cosCtl+S2+Fl=O 'i. 21.-O l:e..~ -.4..~-uslove~ vnoteZe za svaki ev~r ponaosob-:-za~mil!l!l ••P. Radi lakSeg postavijanja jednaeina za prethodni primje~ prik~imo tabelarno. ~ Posto Tabela 8.(.. Vidimo iz prethodnih jednacina da 7.(].~q.ANALrnCKI NACIN ODREDIVANJASILA U STAPOVIMA ..~ treee i eetvrte jednacine odredujemo sile (S2 i S7) u stapovima 2 i 7 i tako dalje.""'_~ (9 "2·6~~.i~"PJ~Q~vimo sile _~"sta~'. 83. f~ = 0 -S3 sin Ct} -FSy= 0 l: MA ~ 0 -FA -FBy + F. '.) na koji dje1uju -> dvije sile FI i F2 .8me-···~YP2t~ . GRAFICKI NACIN ODREDIVANJASILA U STAPOVIMA .8.FSx= 0 1:.. i' l:F.5..'':" ~Hl iz.. l.-. II Ii ! Sl S2.. ...1.sin a 3 0 S. REAKClJE OP F. dobit cerno daje: l:Fr~O l:Fy~O i I j.S4 --.-.:~a>..- .Ql'~'!U:::-'Wi..AJ:. ~ 0 FI ._r"'-""""'I1"''''''''N-''''7''. Projekcije siluna osel: iy Na osnovu tabele 8. .-.-O l:M-O)=>F"F B i I'nJ.METODA CVOROVA Iz prve dvije jednaeine (8.. F.~OteZe':ZllcaJe1t'teSetkastl~n ~4eSeaa~"SactapO.' Da 'bismo objasnili Ovli metodu odreillvanja sila u resetkastom nosaell. pa zbog toga prollCimO tu metodu.~ ~epoznatih~ u stapovln:a: _K:0d. OpSti obIik reiClkastog nosaCa V x y x y x y x Y Prvs ~royjerimlUll!.FBy . cosal . (8.) odredujemo sile (SI i S6) u stapovima I i 6. F" F" 0 0 0 0 0 0 -I 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00'". F.. 0 0 I 0 0 0 I 0 0 0 s..-...

Natin odredivQlIja smisla sila U $tapovima F. ! 810-1903 210 211 . b) Potpuno isto prethodnom pravilu istim redom. dobit Cerno dijagram prikazan na slici 8. Slika 8. evor 1. karla su site u stapovima jednake nuh. F. odnosno MaxweUov plan sila.D /to d. Neki primjeri.aja uvijek izvan resetke.s.8.7.9.1'majednake nuli Prilikom crtanja Cremoninog plana sila treba se drZati OVID pravila: a) Vanjske sile treba nanizati u zatvoreni poligon sila onim redom kako su one JXlstavljene. Prirujeri kada su sUe u stapo. Ovdje je bitno napomenuti da se pri konstrukciji recipfoenog plana sila treba drZati istog smjera "obilaienja" sila. Primjer za odredivanje sila u rcie/kaslom fIOSQCu grafickom metadom ~S+F_~~~~~__ '+S~ Slika 8. Prikaz grojic/wg rjcienja mSe!krufog nosaca odvvjeno po C'vorovima Cvor I j tvor [[ F . dosli bi u situaciju da ne bi mogli zatvoriti poligon sila za odredene cvorove. r7r / -S. F". smisao 9 'Obil""iG cvorI IV V I· 4 F". F.11. Stika &. Radi lakSeg grafickog IjeScnja reSetkastih nosaea bitno je uoeiti u kojim su stapovima sile jednake nuli. zovemo reciproeni plan 5i1a iIi Cremonin plan sila. slijedi da svaki poligon 5i1a i plan sila odgovarajuce fcietke imaju 1sti broj linija. Taheia 8.. Zajednicki skup grafiCkih rjeSl!Jlja u obliku tN. PoveZemo Ii za svaki evOf sile preko odgovarajucih stapova. Zbog toga za takve dvije figure kaZemo da su reciproenc. Uvijek kreeeffio Oct onoga cvora gdje su samo nepoznate sile u dva stapa.jer svakoj liniji u jednom planu sila odgovara paralelna linija u drugom planu (prirnjer sile SI U Cyoru I i II). to jest smislom obilaZeJ1ia treba sastavijati i sile koje djeluju na svaki ev~r.s. Jl cvor II .1 Ramotrimo Ii sve planove sila.Ako se ne hi drlali istog smjera. Stika g. -. l{ 2 3 9 IV 5 V 4 ~ obilaienja 'mm0 1 F". -. n 2 III Odredivanje karaktera sile (to jest da Ii je u stapu istezanje ili pritisak) prikazano je na slid 8.anje Pritisak 6 4 5 7 +34 +S5 +36 +S1 8 9 0 0 . s. za svaki plan sila(za svaki cvor).-1L 10/11/11 Stika 8. Sile u itapovima ~-o se. a zatim se unose u tabelu (primjer tabela 82} I) Luigi Cremona.11.9. Taj zajedniCki plan sila.. ~ F" Cremona phm . -S. n . pri tome treba paziti da su vanjske sile u planu poloz. . Na taj nacin iduCi od cvora do cvora obilazimo cijeli fdctkasti nosaC.F. Rezultati se oeitavaju iz dijagrnma slib 8. Cnmloninog l ) plana sila iii reciproCflog plana sila Broj stapa 2 3 Isle<-. a zatim prelazimo na pravcima till nepomatih sila mozerno zatvoriti poligon sila.10.10. uF ". .8. obilaze6i resetku bilo u smjeru kazaljke na satu iii obrnuto i pazeei na redosljed. dati su naslici 8. J I. .2. vidjet Cerno da se i u svakom planu sila koji ima vczu preko jednog stapa pojavljuje ista sila iIi sileo ali suprotnog smjera. itaiijanski matematicru-. II Prema slici 8. npr.

Veli6inu sila odredujemo iz poligona sila pOilloeU rezultante F/ i Culmanovc linije na nacil1 kako je pokazano u slici &. s ./"------_____ )__ 5 _ ---"t ~F F. ~ -O. 375F S.13. po. 2\2 Stap 6 je optereecn na istezanje.~2. velicini i s~jeru.~1. Razmjera: U 1. Napornenirno da reakcije FA i FB rdietkastog nosaea kao cjeline odredujemo na pomat nacin (iii pomoeu jednacina ravnoteze E Fx = 0.~2F F. koje nadoknaduju djelovanje odrezanog dijela resetke. rcietkastog Ilosata CuimanoYOm me/udom Stap 4 je ?pterecen na pritisak ZaevorW Zamislimo da sma presjekli resetkasti nosac presjekom linije x-x (slika 8.12) i da posmatramo ravnotefu sarno lijevog iii sarno desnog dijela fdetkastog nosaea. CULMANNOVA METODA ODREDlVANJA SILA U STAPOVIMA RESETKASTOG NOSACA . i nepoznatrn unutraSnjih sila u presjeenim stapovima.8. < .METODA PRESJEKA Culmanova metoda se primjenjuje kada zelimo odrediti si1e u pojedinim stapovi- Pravce utvrdenih sila odredujemo obilaze6i konturu Culmanova Cetverougaonika u smjeru rezultante F/ . Prikaz poslupka odreiliwmja sila 11 presjeku rcledwsfog nosaea Ritterovom melodom F. F. 8. VII F. rna reSetkastog nosaca. 2) A.r F. Ft . RITTEROVA') METODA ODREDIVANJASILA U STAPOVIMA RESETKASTOG NOSACA .~F F. F. S.METODA PRESJEKA Ritterova metoda odreOivanja sila u stapovima resetkastog nosaCa upotrebljava se u primjerima kada felimo odrediti sile u pojedinim stapovima. F .12. Prikm.2F Ovom metodorn do vrijednosti sila u stapovima dolazimo postavljanjem moment· nih jednacina: Za evor fl· s. 1: Fy = 0 i L M =0 iii pornoeu veriinog poligona sila). Svaki Ce od dijelova biti u ravnoteZi pod djelovanjem vanjskih sila.~ 0. Stika 8. Ovim smo sveli zadatak na rastavlj~je poz~ nate sile u tri pravca (to jest u pravcu stapova).12. CuhnanOy a prava ~f' F. -> -> Lijevi diD reSetke je optereeen vanjskim silamaFI i reakcijomFA' a llilUtraSnje sile u stapovima 54' S5 i 56 u ravnotezi SU sa tim silama. Riuer.~tupka odredivanja sila u presjeku.5. p[Qfcsor matematike u Acltenu (\826-!908) 213 .37SF 0 -( ---lL 2 Slika 8.5/ l=}Omm UF-IOmm U.502F S..12. . SlijedeCi korakje odredivanje rezuhante F/ vanjskih sila lijevog clijcla reSetkastog nosaca (vidi sliku 8. Pian sila S4' ~ j ~ 0 0 S. il t1 =- 1< :.~-2. 1.< .5F S.4.) po pravcu.' i{ 4 F.

5.1 F. S3=IOOkN. LF.F .6kN +S2 -Sj"sin71. Broj stapa LF. 2 3 100 4 400 5 6 7 300 Istezanje Pritisak 282. x S.3 100 215 .60 223. S.S51J2 . cvor IV y cvorY s. evorlV LF.50 . + F.J a) Analiticka metoda odredivanja sila stapovima Provjerimo prvo da li je nosac upolrebljiv kao resetka s ~ 2n . FAy ~400kN.u .1. evor 1] LF. S. S. .~O -S7+SS·cos45°=0.1. 5 .~O F J ~ 100kN F2 ~300kN S6 -S2 ·sin45°=0. mdatka 8. FAY S7 evorl tan a. Oslobodimo svaki cvor i postavllno jednacinc ravnotcZe iz kojih Cerno izracunati sile U stapovima. ~ 45" F. 0. F. S7~300kN FB -S6 -S.8 (ki'.6 ISU.6° +Sl "cos71.3 "'" 0 staticki odredenoj reseW. sin 45° cos71. Stika uz analitiCku metodu odredivanja sila u §lapOvima.c:FAx =0. I I Zadatak 8.0 L:Fy=O RijeSeni zadaci iz poglavlja 8 a = 26. stap je optere6en na pritisak: Vidirno da se pri odredival1iu sila u stapovima Ritterovom metodom presjek polaie kroz resetku tako da ne presijeca vise od tri stapa.02F 266" S.::0 S .FB =500kN. -S5 -cos45°+S 3 +SI -cos26.. 45" S. s. Za resetkasti nosac prikazan na slici i dato optereecnje potrebno je: a) analitickom metodom Cvorova odrediti sHe u stapovima.~ 424.6" =.6° =0 S4 =400kN.sin45°=0.::. = 424.3kN -S4 + S5 -5in45° +SI sin 26.6°-F.6°-FJ -sin45°::. b) grafickom metodom odrediti sile u stapovima reciproenim planom sila.J2i FJI.S6 ·1 = 0 5 71.~O LF.8kN. S.~O .6°=O S. Sjeciste dva stapa odreduje momentaIni pol za odredivanje site u trcCeID stapu.·cos45°=O S2 = 282.S 6 1 -O. :::::> 7 = 7. FAx =300kN S4 -FAy =0.~O S.~O LF.. S6 =200kN -S3 S2"cos45°+F2=O.Za cvorIf" L S MI~O cvor I cvor II y Y cvorill F J ·1. Radi se 214 1 223. CvorV Slika uz zadatak 8.1.3 "'" 7 ~ '2 .

U ~ 10kN F Imm c) Culrnannova metoda I 2 106 8. UF~ 10mm 5kN F .plan sila za zadatak 8.t FB Slika uz Ritterovu metodu u zadatku 8. ReSetka na she! optereeena je silama F} = F3 = 4kN i Pi = 8kN. IV F ! 216 Slika uz zadatak 8.1. 4 5 Sile u fur. l<--_ _-"-"--_ _-+f<--_ _-". 3 i 5 Culmarmovom i Ritterovom metodom. L=3. ill FA =FB FI +F.4m h2~O. 4 F.2.25m L F.2.8 m Slika uz Culmannovu metodu u zadatku 8. C.00 3 4 89& CREMONA.--''''" F.2.5 m hi =O. 6 F. 10mm III 4 IT .B F.' "'---2 L 4 B F. s.l Ritterova metoda RiUerova metoda 3 5 A'.b) Graficka metoda odredivanja sila u stapovirna Rjdenje: a) Posto se mdi 0 simetricnom optere6enju FB 3. Stika Cremona pllUla sUa zadatka 8. s. 7 Sllka gralltkog Ijcieoja zadatka 8.povima (kN) Broj stapova Istezanje Pritisak V.~'~~----~~~fiS 5.( 4 V b) Cremona plan IV 5 u F ~ 10kN is A. • B FB C. s.. odvOjetlO po Cvoiuvima Imm tF. potrebno Je odrediti: a) si1e u osloncima A i B. F.12'-_ _. b) sile u stapovima i c) sile u stapovima 2.1. plan sila is 2 f U ~ 1. Ii Ii Ii Ii ! I ! iI. 4--""::-. 3 4 Razmjere: Gjer obiluicnja I . F. +F3 2 4+8+4 2 8"" w F.2.+.B F. F. 5. 5 106 - Rjesenja su prikazana tabelamo za sile u stapovima Zadatak 8.98 4.2. 217 . F. d 7 . 7 ·IV F.

6598 m F F 85 - . 9 ~'194 469 10 U 189 l---i2 219 218 .122m /2 = sin Y '" 2.5m 1.122 ill 'Sin 21.69 3 4 5 6 194 105 10 10. 3.7799m 1 4kN)-.5m' Zadatak 8.5 m 2-0.3.5 ( 1O. +9. 1 .44 0 S3 -4kN-3. 4 i Ritterovom metodom sile U stapovima 6.56°0.F g)l . 6kN I.5m !.2 ro)l S!=2.arctan 2h j = arctan 2·0.\ - 0: ""34. 7.- (FB-F3)! Izracunavanje 12 a "'.12.8976kN(IStez) 1 tM(U) =0 =FB ' 2-F~2-S515 RjeSenje: 4F 4 a) FA =FB =T="2=12kN.0./ =~ (I.75 m -.4 kN (istez) Slika lIZ izraCunavanje dui!na 16 7 . i 8.6IkN{pntlSak) Slika lIZ ixraeunavanje duiine 15 5 4 II F F -. M(l) =0 =Fsl-F31+S3t+Ssi(. S2" 2.61kN) 1. "" 16 = I sin f3 '" 3.88" = 21. b) Cremona plan Izraeunavanje 15 s.979 m U = 2.setkasti nosac prilcazan na slici.8 51(.7799 ill (8kN Slika uz izrncunavanje dutine 12 Slika uz zadatak: 8. 1:S3 (F3 .3 Za re. a opterecen silom F = 6 kN potrebuo je: a) odrediti reakcije U osloncima.44" .5 m . UF = IOmm izracunavanje I/. (4kN .4 m = 12 g8° 1 3. lOmm Broj stapova lstezanje Pritisak 232 1 189 2 4.\ = arctan (2h1+ h1) = arctan 2< 1.- Slika Cremona plana sUa u zadatku 8.S2 1 2 S2""---U. 75 ml+ (1.97901 !. f.56" Sl""~tt)\ (h\+ h'.1 1 :E M(UI) "" 0 =Fa "2"-F3T . b) odrediti sile u stapovima i c) Culmarmovom metodom odrediti sHe u stapovima 2.3.5m' y"" f._ lO.2 m I = 3444" 3.3.Sk}')· 3.5 m-sin 34.

. Slik3 uz c. SUka uz =datak 8. I F I I LM(IV)=O=FR . cos 38.5. -h 2 ) 6kN .2806m· sin38.66° = O.c) Culmannov postupak 2 Su =3.2 m [2"'" 1 m ___ 4. cos a. 2.+ S6 lt 2 S7 = ~4. p:. IV F= 30.80° 6kN.Om 2m := arctan-I 2. 2 22 4 I I I FB--F--F_ 2 4 4 (FR .5m + IOkN ."FB=5kN F..5. S6 S6 = .378m L: = FR( ~+IF ).44kN (pritisak) F .. (~-FB H+IF )+FIF S9 = Izracunavanje iF IF 3 9 si~ a::..4. -11 2 ) . 3.. 2.. (2.80° = 2.2016m 17 = 2S ll sinp = 2." 10kN [I = 1. 'h2 2(h. arctan.S. M(VU) = 0 = F '4+ S6 h2 -S7 h7 I S8 =-19.8m h. F.unavanje duline I Slika uz z:adatak 8.8) + 6kN a.2806m 2 Slika lIZ izrac.10m .2016m' sin 21..4..F)I S. (3kN -12kN).5m Zadatak 8._-_ 11m S.3 IOkN (ISte2) S.: 1..1m 10 51kN (' ) =+. lstez 2.8m 1.3.-:-_ _ 17 I Zadaci za rjcsavanje iz poglavalja 8 Zadatak 8.FIF +S.'ulmannoVll metodu u zadatku 8.2016 m p "Cp " s.S 6(l1.0 kN a 2' :::: arctan 4 h.F .Izc A 1.5m + 0. 220 221 .~ (~+ IF ).66° . 2 F o Sll 3.387m S7 S.2806m L Siika uz ritterovu ro<:todu u zadatku 83.2806m 21.::::: arctan 1. 1= 5.

-lOkN F .OkN 1~4m IO.7.-9.12.8 m -'" F.8.16.5m i3 ""O.OkN I.OkN 1~3. F.13. F·2.~2.~12kN Zadatak 8.! O. -~~~~==['='==.OkN F. Zadatak 8..5 m A Stika uz zadatak 8._---.15..8 m 12=0.OkN II = 1. F..9.14.17 kN F.=3.~lOkN F.1.~ 1. A Slika uz zadatak 8.~5..0 kN 11 =5. F.0 kN 1..6m 1..10. F~ 800kN a = 1.OkN Stika uz zadatak 8.~ Zadatak 8.OkN F.Sm Zadatak 8. 2 1.OkN Zadatak 8. Zadatak 8.OkN It =3. 7 -" F Zadatak 8. ~2.0 m 1}=2.-3.Om i)=3.~6. F.1. F·2kN 11 ". Slita uz zadatak 8.5 kN F.Zadatak 8. ~2.6.9. SItka uzzadatak 8.~2m t. F~50.OkN I.3 m 14'" 1 m 10 4 F F Slika uz zadatak 8.Om Zadatak 8. __''-.9 m F.~" • .11. 1".12.1. Slika uz zadatak 8. Stika uz zadatak &.14.6.0 m i1 =1.. 5.11.5a F. =4.O m 1. F.Sm B 7 6 F.16.0 kN F F.. Zadatak 8.0 m a Zadatak 8. Slika uz zadatak 8. 222 223 . F.15.-2 m 13 ". F •• 2.8. F~3.7.O m I. Slika uz zadatak &.OkN F.~0. a 1.~ F.0 m 1 ".2m iz ".0 m [1=0.13.. IS.~ 1.5 m 2 6 7 I...Om " 6 2 3 x llll=ll 4 Stika uz zadatak 8.~6.. 1.

~ • • ~ ~ ~"'N II II ~ " ~ ~ 00 ~ .3 -2.6 -136.6 8.-" .15.-.31 +2800 +56.21 "'2800 '0 -3960 +70..5 5 6 7 -10..0 -34.0 -5.0 -3.17.8 11 12 13 - - I - - = I - - - 0 -6.:::... -58..8.2 +51 8.5 -115 -77 - -453 -480 +226 +7.0 -1.24 - - 0 0 3. g "" it II Vl -"'N II ~ ~ ~E ~ 5' ~ .40 8. ~ .7 6.9 -5.0 -14.7.1 +10.0 +22.95 +2. ~ --~ u.5.0 +14..6 -3. +3. +15.O 8.7 -1.0".5 +33.14 -10.4.l " '" ~o 0\ • i'.0 +14. --" 0 ~"'N II ~I ~ ft ".6 -5.12 -3.0 8.91 -136.0 0 f. -34.10.0 -15.8.16.0 +20.86 -27.4 -86. . -154 +1.1 -160 +160 -5.I - 10.6..67 -7.9 +5.0 N 1:.14 +28.24 -6.2 +33.0 +14.03 -54.784 --34.14. -10.0 '" '" 1 00 .3 -16.916 -47.19.0 -28.29 +27.!~~ .91 0 +1.0 0 -2.54.7 -3. STAP 8A.6 --3. +14.IL 2.9.14 -2828 +2000 -2000 -1l. .75 -14.81 3 4 +38.5 +2.1 -12. 0 +3...18..0 +5.0 8.24 - - +3.6 0 +100 -4.0 -17.0 -1.0 8. Rjdenje zadataka 8..0 +0.19. +2000 8.. ~o S" .2 8.43 +10 8 9 ]0 - - - - - +31.1 -5.0 - - - +0.47 -4.0 0 8.28 -40.12 0 8.78 +2. .12. !~ 00 ..5 +1.6 -2.1 +}O..53. +226 -320 8.3 0 -58. +33.0 +5.3 '~30.O +4.6 +2.11/ I.0 -14.0 +2.13.14 +20. +100 8. 8.24 +1. • '1 ttl ~ ?' ?O ~ ~ ~ l ~I / I. 1 2 ZADACI SILE U STAPOVlMAlZRAZENE U tkN) 8..92 - -320 -160 - - . +4.0 0 0 - 0 --4.

1.) prikazano ua . UVOD Pretpostavimo da imamo jednu trouglastu ploCo cija je teiina F G· Kao 5tO je : I t A I c Stika 9_1 Objeieno. . jer je to pravac Zemljina poluprccnika.t:.2.slici 9. TEZISTE TlJELA 9.) [aitle tije1a. Nadalje~mo da smo tijelo podijelili ua bezbroj elemcntamih masa &no !ia svaku clemcntarnu rnasu &n d)ciulC elementaqia te±ina"f::!:cPravac i smjecdjelovanja tih gila je poznat.2.1.2. TeZine nehomogenih tijela Pretpostavirno cia imarno jedno kruto tijelo (nehomogeno y -:.9. laura trougfnsta ploi!a u rawlo/cinom poloiaju putem nUi poJumtje pravac djeJovaFlja fdine Sjecistem till pravaca definim se taCh 5 koja se nazi". 9. const. znaCl kfoz tacku S uvijek pro1azi pravac rezultirajuceg djelovanja tezine tijela.

..F"--'CGL'+_.m-. Aka ..5. TeZiste homogenih tijela y ..·. ..4.) Polulopta yo"'t r Loptin (9..'>ep~rr._+_~~G_"~_l:_ b. to ~ m-~ld..0. Koordinate tezista homogenih tije1a su ..F"G.p.j~~momentxezultante jednakje Analiticko odrootvanje poloZaja te'...p_=_ costanta x - Jx.x"Am.s_. tm .jry"avaju tijelo ~ Xs = ".1-ffiezerno-napisati-u-obhlru <: .---(9.'FG + . (9.) dajejntegFirarr..dV pJxdV JXdV ~IL_~.tooecorfornu:. +_b.:::~J!~I~.·m··"/rC·~~i !). +FG ~xs-FG· I .FG +x..3..~ Forma tijela 'klrumeu V Koordinata teiistayo Kocka Valjak Prizma to. +~. sumi momenta kornponenata tc iste rezultante. ___ ~~_~~-. ~ )i!SX1&n..-~_"...2.) V=A/ h Y(I"'T mQ7~illQj.·-·--- (9.6) isjeCak yo= 3.~ J xdm = x :.re-Ptoces_'-s~~~ja. Prt/r. _ _ _ ~ V JXdV· Y "~ JydV· 'SV-=~3V Z= ~ JzdV..1.ustin~l..2. (9._228 odnosno (9..lista jednQstavTIa je primjena momenlnQg pra~la..2..1.F".) R~l~~ie iednaka __ ~_ FG ~ b.'2:..J!l_ (9.(1 + cos 0:) h) -------_... x\.Pretpostavimo da imarno homogen~iielo Ci~S!cifiCna g.se odr UJC 0 Z If SVI elementamih sila !.l~"S··.-.+t-~-r.az djelovanja efementamih tei{na cestica 1wje sae.. .o m ~_l:Amr .J. S\ika 9.2.7) 229 ...Qllejzraze_napisati·u~ti. " Postavimo moment za z-osu (9...9.illfinitezimalnih velicina.£a"::..n}i...Fa.) Kupa Piramida Na: osnovu Njuti10vo~.-..g-j ednacrnuo(-9:-l-. su date u tabe\i 9._E..8 ) Prikazani se rimjer svodi TIa prostomi sistern sila ko"c ~~ezultanta sila.

3. p.) \(~1-~~a 0 jedDaCjnama~U..·sA k Tupa kupa Xs = Jx4cL_ (9.3.v.. Forma tijela h R2+2R_r2+3r YO=4" ?+R2.._~.~ xs~ LV. : .4 JydA. p.· ~P .___ Iza. ""~..---. JXdA___ .!___ ~______________Z s__..._~s=~)/..!:.~_£9:. Povclina A KooroiData tezi§tayo Prnvougaonik Kuglin odsjeeak Kvrulmt Pamlelogram Room 3(2r-hl Yo = 4(3r . zs". 230 ~------------+x Stika 9.1 L) ~..3J _ _ __~ 0Jnst.r+rl Za razlicite geometrijske forme povrS'ina koordinate tezista su date u tabeli 9. sA.. TEZISTE POVRSINE ~fetpostavimQ da imaUlQ iednu plocu konstantne debtjine s koja je napravljena od.) Trapcz 9. L'.~ __ A _~ A .. ___ ~_..-~:.£. ." Jxp.h) Yo"'"T b Tlougao Tabela 9.2..•sdA.=..1.___-.:--=:.. ----.. ~:XF LyF . je .3..u:i12~zane ploee ce iznositi: . L zF (99.--~~~~ -. i s...:1_~:__ Ys :::: ._ homogenog materijala lao sto je prikazano na sliciJLk y Polukmg .A.---- (9.---~-.lezista date --=""'~--'--.".sdA p·s JXdA I _ xs~._..10.. p.-. .. Koordinate leiiila za razliCilegeomelrijskejorme lije/a Yo= ~ jednaCinama: - Ukoliko_j~ __yffi~ tijela pove:zanih u jednli cjelinu tada su koordinate . "-~-'~"'''. .}-koordinateq. EJernentama masa ~li~lica na slici 9.'.. Prikaz ploce i njene geometrije U odrwivanju teiilta 231 .Tu!" piramida ~~dV~.".

2.~~ma:. _____ . Geometri.A-l. 2 r·s Yo"'TT Tabela 9.--". Koordinatu tdista linija dobit eemo kao u prethodnim slucajevima na osnovu momentnog pravi}a: IxpAdl fAI KruZni isjeCak pAJxdl pAl = I : JXdl x s =! JXdl'' YS I I fydl'' Zs =-/ Jzdl f 1 (9.-~"'_. (Vidi sliku 9./a II ooreai"anju teii$ta lini.4.y Cetvrtina kruga A=1I:t Yo""O. ~. '-----232 .).) Za razliCite geometrijske fonne linija koordinate tezista su date u tabcli 9.A.13. tada su koordinate r~Jji~~~irn ie4~!.12.- ---:-----________ _ te:lista date ~--'" (9.) odnosno ukupna masa m=p. Koordinate IciiSttJ za razliCite geometrijske ftmne pawlinG UkQJik{):je_v~~povrSina povezano u jednu cjelinu.3.Ne~ednu liniju koja ie napravljena od homogenog materija1u ~ neka je konstantoog popreeuog presjeka i ukupue duiine l. TEZISTE LINIJA -.fe Masa isjeeka je: dm·~p.dl (9. .dV~p.4.14.) 9.600·r o Slika 9.4.

<-~-~"'. . (9. xd1L.18..) Slumnw.) "napisati ~ slijedeeem obtiku: . ' _~~_~_r.5_ Geomelrijalini/e fro]e rolira \) Paul Guldin pmfeoor u Seeu i Gracu.3. li. Koordina/e leiisla za razliCfle goom.elnjske tonne linija t~~~~!_~ ~~~j~~. o_izr~in.Jdjnp"p. .'6J" ~-~--~-~""~v'. Uzmimo elementamu liniju strine I:lIJmja l#ilikorn rotiramaopisJ'ie gtGm~H~vr&inu . hil8.e-"-- .-" ..!!!.) u (9.a sastavljena cd vise geometriiskib fonni linija. dobit cerna povrSinu koju nacini profilna linija prilikom rotacije.900-r Uvrs:tavanjem izraza (9.iniju (stika 9.llJ~>. " '..) dobivamo velicinu povrSme koja nastaje rotiranjemJinije oko-Use'\1i:iije: A = 2·n· Xs (9. gdje je A-povrSina koja rotira Xs .~(inilllli1~____ 2. 9.jem. GeometnJa povrline froja rotira 9.zaprernine 'tijela koje je nastalo rotiranjem pomenute povciine (vi~i .6.-l.t (9.9QnosnQ p".aja sistem tezl vrahh u ravnoteini poloiaj (slika 9."'in~_~- zapremt~~U Pri}ikom rotir~p.U~~_~_.)ljns maig m izvnueniu iz ravnote~pQIQ7. (9.20. 234 --- ~note7a ma~ sistema je stabilna.g1~.V="2ft' '-'x'--· M..~ .) Stika 9.19.elementarnm z~mr.-.) koja rotira aka ose simetrije.:ug~_g~ppus-:Guldin(lva.5. ----- a) rrva Pappus-Guldinova teorema' J~~U2?stavimo da imarno jednll profillliL\. S:::::_-7'~ Ukoliko izvrSimo sumiranje svih elemen- (9. 235 .2 L) 44 ?~.i:-.tinitLtijelo. PAPPUS .~: u---poglavlju--93. tcorcma "S Yo "'-b- 1abela 9.21.15.i. Pnhkom rotuariTa linija ce opisati povciinu. 1643.) gdje je : Ij!~jJLkoja.'J \1 polovina kruZnog loti<a (9. STAllILNOST RAVNOTEZE Stika 9.~i:r~~.Ywj~" pOYciina.18.j~_P9y_~.) tamih povr§ina. Xs.ij. 'Etemeutarna povrSina M ciniti ce elementamu zapreminu.)... ~obiv<l:Il10 yeliCinu. 1577.V:£ 2~~2~~ xM .5. Ys=~· zs~~ ..GULDINOVA'j TEOREMA &vije F'apptl&£i!.ce.in.tcliSta .)_ maze se V= 2rcA .17.koordinata.x()tira~ XS'. ako se prj dmu.16..Cltlt fOhIfutitiijO povisiua i .linije..koordinata teZlsti povrSine.X.(iktI~9..7. tada su koordinate ~ --~~ xs=~.22. Vode?iI~~!l'1.6. izraz za' zapreminu (9. 2: z..) S' .-=-"'-~ .t 2: yJ &Q_Je. Yo ""O.". -- (9.

9. 9@StaB~~~ . <?vo su takozvani Torieelijevi principi.ko teiiste ostaje na prethodnom nivou ravnotcZa je indiferentna.>'. .do p[ev~nja tijela. . ' d. . .. .--<-.=~" "-. aka se pri malom otklonu poduprt~K~ij. Uopceno govoreci. .a J@ .1xpoloZaja Iav n6te~t02iS~~ ra" noteza je stab)Jria. Odnos zadriavajueeg momenta (stabilizirajuceg momenta) i momenta prevrtaoja naziva se koeficijent stabilnosti na prevrtanje."'='-"- uvjet: . LKlfJeQa::zI~e. .7...9.). Nestabilna ravnoreia (9. " .spuSta~~a. b = F . :! " -... -" ' -~-'=~==-.8. .4t0 " (cia n~o_ti doSlo do pr:vrtanj~). (9..A.. Siubilnostnaprevrtunje .r- Za objasnjavanje stabilnosti ravnoteie moze se uzeti sila teie (primjer: teska lopta f . ta. MOment preyrt(mja Slika 9.9.~S na povriini) slika 9. . ... '-"prok~i kroz tackuK'~kO'Ko. -' .sistemft.25.24.rststerrrtezrudaiji~~_~olozaJ (slika 9.'S' " .: \ Slika 9.JeSevI=S-i-prevrtanje. ~" ~ F. ". mora biti ispunjen -.. ." G/:. ~ .10. ravnot~~a se nMiXfLindiferentna (stika 9.9. ." ~-=-=-. se pO dQy"Qljno ma:o~ ~ izvoderyl! !7 ravnotewog pelezaJfi. to jekoefi. Sto je tacIci""Blj'ITZa'tackl.) Ako je Us = 1 tada je G . .tijelo ~ilo st~. lndiferenta ravnoteia 2: M 2:Ms P' >L 236 237 .qllpr...y ..:"ccijentstabilnostimrprevrtanjeus . ' . da bi . 9.Jdyj~!.£1-tadiJekoefi­ cijenL~_tabilnosti~Us < Li doc.S. 5mbilna ravnoteta ~W:Qt:7a ffiate~alHQg gi:t:m. a tada rezultanta sile prevrtanja i tezine tijela 0.8. \ -- r 0.i . " us~ Slika 9. l 's .) Koeficijent stabilnosti Jjkoliko sjstem ne poh~'YjsooHtletlciju pvtllalk'a11pwotyimt-r3vnotdnj poloi:aj niti u~aljenje ad njega. ' . " -+>' .I?i.".~~ili. j?a bismo to objasniti pretpostavimo da imamo jedno tijelo teiine G na koje djeluJe!:~~~~---~-~- " '--' Slika 9..-~ a'~~JeZiSte.). Stabilnost na prevrtanje definira se preko zadriavajuceg momenta i momenta prevrtanja. i 9.. '~..7.:4.

. . Zadatak 9.l [\+1 2 +1 3 4+1t Slika uz zadatak 9. _ YIII -+ Yz l 2 -+ Y)3 3 +n . potrebno je sarno izracunati Ys . .14 a . Za profile prikazane na skici potrebno je pronaCi koordinate tezista pod prctpostavkom da jc (t« a). imamo daje: Slika uz ana\iticko rjeienje zadatka 9. PronaCi koordinate teZista pola kruine linije kao 5tO je prikazano na slid. ~2a x 1-0 Yl ::::2'a 1 2). Analiticko rjeScnje: Izdijelimo posmatrane profite na tri linije tako da svakoj poznajemo koordinate tezlsta leao sto je prikazano na donjoj skici: y {IL. 13 ~ ~" X3= 0 Y3=a + -. s .a!--+l. S.2. 238 239 .2a x3~32 Y3~2' y Koordinate teiista Ce iznositi: Sa slike vidimo da je: dl~ r· d'f' y""rsin1p 1= nr.. s. a) za podijeljene linije vrijedi: 1): i! ~a Xl =0 y! =a/2 2): 12 =a x 2 =a12 Y2 =0 r. b) Za drugi profil na potpuno identican nacin doci cerno do koordinate teZista: 1)..2.::a a 3).12~2a x2~0 Yz~O 2 3) .2.1. Vodeci raCLUla 0 9.1. y1 s Y. I.13~. 2 S2 X RjeSenje: Zbog simetricnosti kruZue linije Xs = 0.. a Zbog simetrije Xs = 0 Ys ---------=-~·a..1..f--2". iLX 1.Rjeseni zadaci iz poglavlja 9 Zadatak 9.1 @ ~I. o Stika uz zadatak 9. a .4. o Slika lIZ analiticko rjeSenje zadataka 9.

Ys

=~ nt
:=

H{O°

x=R
H=kR

y=H
2

Jrsincp-rdq> o
180" 0

H 1 2 =>k=-=>V=-nR H

R'

2

Ys

~
nt

Jr2 sintpdqJ
Ys
1800
1

nH 3 k·2

Ys

""~ SS1f!<Pd<po;;;;~(-coscp)
11:

180~
0

PoloZaj tezista:

k·3·"H'

TC

I0

2,
Ys

Teziste prikazanog tijela paraboloida je na y s "" ~ H . 3

Zadatak 9.4.
Za popreeui presjek prikazan na skici proracllllati koordinate teZisla:

Zadatak 9.3.

Za paraboloid koji je napravljcn cd homogenog materijaia odrediti teziste:

Analiticko rjcsenje:

Slika uz zadatak: 9.4.

RjeS:cnje:
y

y=::.k ·x

2

Ys

~~J ydV
Sitka uz analitiCko neSenie zadatka 9A.

Elementarn i volumen

dV ~ n· x'dy

x
R x
Slika uz analitie:ko ljeSenje zadatka 9.].

2

~T

y

Podijelimo posmatrani presjek na dvije povrSine kao sto je prikazano na skici. _ DZ7( 55 2 n: 2
Al---~--~2376mm

4

4

dV ~ nfdY.
koordinate tezista

A2

222'[[ 2 ~---~ ---~380 lmm

dZrc

44·

Pronadimo integral:

xI =0
Yl =0
Al 'Xl

xz= 11 mm

SydV~JyrrkdY~·kJY dY~k-3o
xS

y

n;H

z

itH 3-

yz=Omm
-X 2

V~ JdV ~JrrfdY=%JydY=%2
o
0

H

H

HZ

""'--A 1 +A 2

+A 2

0-380,1-11 1996

-2,095mm

Ys
241

240

Zadatak 9.5.
Za povrSinu prikazanu i zadanu prema slici odrediti teZiste.

o

Stika uz graficko ljeSenjezadatka 9.5.

Zadatak 9.6.
Slika uz zadatak: 9.4.

Izraeunati vrijednost povcline koja nastaje rotacijom linije oko ose y kao sto je prikazano na slici.

AnaUticko rjeSenje:
Iz skice slijede vrijednosti povclina i koordinata tel.ista poznatih likova: Yt = 30 mm Al = 60·25 = 15 . 10 2 mm 2 Xl = 12,5 mm A2 ~40 ·25 ~ 10· 102mm2 Xz ~45 mm Y2~47,5 mm

A) =40 -25=4· 102 mm2

X3 =

70 mm

Y3 =40mm.
A".x,,(mtn l
18,8- 10] 45-\0 3 28_10)

Zbog prakticnosti proraCun mozemo prikazati tabelamo.

,
2
3

A,,(mm 3) IS _10 2
to-\02 4 _\02

x,.(mm) 12,5 45 70

Y,,(mm)

)

30 47,5 40

A,,_Y,,(mm 3} 4S _10 3
47,S_10 3 16 "10 1 Stika uz zadatak 9.6.

Analiticko rjesenje:

t

29-10 2

1:

91,S-10 l

108,5 _10 3

R

.

120 mm

Sada mozemo definirati koordinate tezlsta:

A< I,
I.
cos 45"

-x,

XS=~An'Xll =91.8·~=316mm
A"
Ys

29 ·10'
29-10
2

'

1z slikc slijede vrijednosti duiina i koordinata tezista poznatih linija

=~.An

-X'I

=108,5·_~=37,4mm.
I,
x 02cOS 45" .....

""
I--

x,

I,

~

0,09m

x,

~ O,04Sm

All

12~iJ2~0,03142m

Graficko rjesenje:
Usvoj trno razmjeru za duimu 1Omm ~ 2mm i razmjeru za pominu l';'m Q; 1Omm I . PrikaZimo svaku povrSinu vektorski kao fiktivnu silu i na asnovu poligona ftktivnih sila i veriznog poligona doCi cerno do presjecista rezultanti odnasno tezista.
242

~
I, x

X2

= l2 + x02 cos 45° = 0,09 + 0,9003 . 0,02 . cos 45°
0, 10273m.

x2 ~

SIika uz analitiCko tjdcnje zadatka 9.6.

24}

II ~

0,145m

X3 ~

O,11m

V~ V\

+ V2~2"L:Ai'Xi

14 ~~,{4 ~ 0,015708m
X3 ~

R

-X04 .

cos 45 0 ~ 0,12 - 0,9003 . 0,01 . cos 45

0

V ~ 2n(a\x\ + Ah) V ~ 2n(0,00075 + 0,0000486) V~ 0,000776m3 ~ 0,7766· 10-3 m 3.

x3 ~ 0,1l364m. PovrSina koja nastaje rotacijom oka ase Oy jednaka je surni povciina koje nastaju rotacijom linija fl> f 2, 13 i 14 aka y ose. Priffijenimo Pappos-Guldinovu teoremu I

Zadatak 9.8.
Putnicko vozilo kre6e se po strmoj ravni nagiba u. Vozilo ima slijedeee karalcteristike m ~ 1200 kg, a ~ 800mm, b ~ 1500mm, c ~ 2400mm. Koliki mora biti nagib uspona da kocficijent stabilnosti iznosi u = 1,2 ?

A= AI + A z + A3 + A4 =2n· 'L[;" Xi
A ~ 2rr(llxl + 12'2 + 13x3 + 14"4) A ~ 2,,(0,09·0,045 + 0,03142·0,10273 ·0,145· O,ll + 0,015708· 0,11364)
A~0,1572m2

Zadatak 9.7.
Za povrlinu koja je prikazana na skid izraeunati volumen tijela koje nastaje rotacijom pomenute povrSine aka y--ose a zatim tezinu tijela kaje nastaje aka se radi 0 celiku

za kojije y ~ 7,85 kp Idm2 •
y

\
<\1174
~150

b
SHka uz zadatak 9.8.

~

;~
i I.
Analiticko rjesenje:
87

~

Rjes:enje:
~2S0

Koeficijent stabilnosti

Slika u:z l.adatak 9.7.

m· g(c--b)·cosa
mg' a· sin C1. Us ~

1i

A
2

is'

~

"
x,
125

, , ,
~,

Sa slike vidimo da je
Al ~ 0,00075m2 xI ~ O,lm
Xl

(2400 -1500)· cos a 800.sinn . 1,2

75

.;//£;

: , , ,
, ,

A2 ~ 0,0006m2

= O,OSlrn
Zadatak 9.9.

tga

='-.:..:.-

900 SOO·sinn

~094

'

I.

Brana prika.zana na slici optereeena je pritiskom vode Fv na visini hv i pritiskom
stika uz analiticko tjdellje zadatka 9.7.

Primjenimo II Pappos-Guldinovu teoremu za izracunavanje volumena tijela kaje nastaje rotacijom povrsine aka Oy ose.

zemlje Fz na visini hz . Teiina brane je G na rastajanju od tacke K b. Odrediti koeficijent stabilnosti na prevrtanje.
245

244

9.16.

9.17. Slika uz zadatke 9.10. - 9.!8..

9.18.

Rjdenja:
Slika w: Uldatak 9.9.

9.IO.xS~22,91mm
9.11.xS~7,84mm
ys~

9.13.xS~

10,08nun

9.14.xs~4,21mm

Rjclenje:
Moment stabilnosti iznosi: a moment prevrtanja

5,43mm 9.17.xS= 33,5rnm
9.18. Xs ~ 1l,14mm
Ys~

9.16.xs~

1O,29mm 9.15. Xs = 12,51mm 11,14mm.

9.12. Xs~ 7,18mm

7"adalak 9.19. - 9.28. Mpr= LMpri'= F". hv + Fz ' h z ·
Za presjeke prikazane na slici (povcline) izra?unati koordinate tezista:
y y

koeficijent stabilnosti na prevrtanje oko ivice K je:

~Ms G·b Us = "f.Mpr =Fv·h,,+Fz +h z '
Zadaci za rjdavanje iz poglavlja 9 Zadalak 9.10. - 9.18.
Za profile od linije prona6i koordinate tezista:
9.19.

9.20.

9.11.

~.r'lL~
9.22. 9.23.

9.24.

9.10

9.11.

9.12

9.13

9.14

9.15.

9.27.
SIiJ:::am: zadatke 9.19. 9.28.

9.18.

246

247

9.19. ys~ 23,77mrn 9.20. xs~ 25,03mm
9.2Lxs~

9.24.xs~ 14mm
Ys~

13,08mm

RjeSenje:

10,94mrn

9.25. Xs ~ 5,7Omm
Ys~-5,34mm

Ys~21,49mm

-.--l'~=7i-F-'=<=-=--'f-:i.-,-~-6l"

9.29. Xs ~ - 8,4mm
Ys~-75,lmm

9.30.xs~

15mm

9.22. xs~ 1I,29mm
Ys~20,44mm

9.26. Xs = Omm
Ys~31.33mm

9.23. Xs ~ 17,13mm
Ys~30,77mm

9.27. Xs ~ Omm Ys~ 17,52mm 9.28. Xs ~ - 0,07mm
Ys~-9,55mm

: , , ,

, , , , }+-1,6m-.: , , , , , , , , , , ,

, ,

Ys= 19mm

Zs ~ _. 79,9mm 9.31. Xs ~ 22,2mm
Ys~22,2mm

zs= 15mm
9.32. xs~I,354a
ys=a zs=O,833a

: , , ,

zs=25,Omm
9.33. Xs ~ - 8,4mm
Ys~2,07m

zs= 1m
Zadatak 9.29. - 9.33. Za tijela prikazana na slikama izracunati koordinate teiista:
y
Slika uz zadatak 9.33.

Zadatak 9.34. - 9.40. Primjenom Pappus-Guldinove teoreme izracunati veliCine volumena tijela koja

50 ~

, ,

nastaju rotacijom povrsina oko osa simetrija

x

100 9.35.

Stika uz zadatak 9.29.

Slika uzxadatak 9.30.

9.34.

9.37.

........)1..
50
Slika uz zadatak 9.31.

y
9.39.

Slika uz zadatak 9.32.
9.}8.

Slika uzzadatak 9.34. _ 9.40.

9.40.

248

249

"dodimim.. UVOD U dosadasr0cm izlaganju razmatraii smo idealizirane veze izmedu krutih tijela.e.40. PriAm sUa koje.tij. se mogu pojavili rw krutom tije/u ipodloxi kada na njega djeluje i sila rrenja .7..G.j reei da$uvJkk.37. Rtalni izg/ed dodimih po"rsma dva hrapava lijekl • Sa slike 10. Sua trenJa kojl'lje~k-SYProtn9~~IBl~~E~~I!. jer tijela nisu apsolutno cvrsta niti idealno glatka.39.1ij. V ~ 460· lO'mm' 9. ~.5· 103 rnm' ¥'" 61'. 10.8 .1.Rjescnja: 9.__.1.L_.36.koj~na jednoj hQri'lOn. Uzrok nastanka otpora t[enia ~aCi se upravo postojan~ jern udubina i izboCina u dodimirn povrsinama dva tijda.ada S!qlQ..p.I-sinama nazivaiu §!6 Ji.gt8 Bid: 'J. (prikazane u mikromjerilu) je ocito da ce se pojaviti otpor pri klizan~ ju jednog tijela po drugom. P-rema naCiun j mJ£l'Gtl:!: gdje-se-mi.5· 1()3rnm3 9. V ~ 70.2.cla. 250 rtl [] F 251 Slika \0. lO'mm' 9. U dodimim povrSinama 4¥a tjiela oostoje udubljenja i izboeine ka :ito je prikazano na slici 10...35.34.jg~izanje jedne povciine po dru~ g~ujc s . Stika 10.ya trenie . pn kliza.g. V~82. razl~¥i&~enja. lO'rnm' 9.. V ~ 1240· lO'rnm3 9.2.1· 103rnm 3 10.lomq Mwj~ ~ffi-realnih.~!9iatlju.. Slle kOle se JavlJaJu na .------ 9.ela pe arugan.taL" noj ~noodim~~j~odioge m:aju odredenu hrapavost.: ~ncg.:'eCi bro.j.1. V ~ 78. ti.d~Cjne yeC? i <ito ill je .Y. V~ 105. SUHO TRENJE Suha trenje mazerno objasniti na \tdo jerinostavan oacm slijeEleetm-eksperimentom Prefpostavimo-da imamo jedno tijelo tezio. ee bitl "OO~.38. pretpostavijali smo cia su dodime povciine ideatno glatke i da reakcije u tim povrSinama djeluju okomito na te povrSine. 9tpor Mo±ert ~-. Takva analiza nije u skladu sa realnim uslovima. V~41.

u"_~ F-..0...~ "..0.2 0.3 0.povrSinskom pritisku..~--'='--"-~-'~""'~"-'''--'"''~''-"''---''~ . (104.1 0..T'" srnjeru s~¥e !i.brzini klizanja. bamo ispitati koeficijent.~ 0 .::!!Eo/J!lJdrg~ 253 . (kineticki) MATERlJAL podmazano 0.. lJe 0 a waterijala za koje tre':" .~Sli.O..·-.1 0..6 0.4 guma na asfaltu koroiona obloga na eeliku 0. koeficijcot trenja ~ (SlatiCki) suho celik:na~!ik " tg Y ~_:g Po tgyS.) i (l0..8 0..O.6 0.!..3.tijooe6c. 0.1.~ razlikujem!H.J~aknetijeto.2 O.01 .e_ (l0. na 'tlJeT~::::_ jel1iOi1l1alna sila Fn koja je jedoaka sili C. t-to) b) sile trenja kretanja (kineticko. . ~li.2 .04 .15 .2 . 0.11L.£. Pokaiimo na ko·i se nacin el..05 0.3 ce!ik na siv liv sivi Iiv na sivi liv drvo nadrvo drvo na metal koia iii guma na metal tekstil na metal 0.. koef.OLO... .. -- .0.~epena h.J'''-.0.14.) se nazivafaktor trenja iii koeficijent trenja koji zavisi od: .6 0.) slijedi da je: G ~n p ~ 17" c-l!..iz.2 .1 0.) dok je ispunjen odnosno (to.s~ jatnirovanja.5 O.4 0..16 0.16 -:---::-:-:0.tmnja-(sI:-t6:-:tjOstafCeustanjum:rrovanja sve \/l..05 .jeli I apil::JJG{~£if(b"'kfetaniu1ijeFalJslmloga.15 . Oslobodeno tijelo i podloga S odgovarajucim silama prikazano je na slici [(f2.erno zakfetati za ugill:LYJ@93to.. bit ce usmjerena u suprotnom Pre -> ~Gsinp+Ff1=O L[J!.) Tijeio za koie ispitu~mQJroe£icijent.2 - 0.uho 0.. ..0. sila trenja F!J.22 . .16..~~" a) sile treuja mirovanja (staticko. Eksperimentalnd vdrei1ivanje koeficijenta rrenja Tabela 10.0.05 0.l..naCina podmazivanja dodirnih povrsina...0... .?2--!k.5..) koeficijeot trenja)J.sile.. Koeficijeut (faktor) trenja 1.12 ...1.1. ~~ 0.d~ell a 0 0 r u!e oe CI!en reuJa)i I -110.velicina normalnag Qriti:~ka.0..2 0. ko "a se poveCava adO Cnule) pa do neke vrijednostU591~.10 i 1.. (10. j..0.. __ ~ P" Gsinp G cos p =..8 Stika 10.3. 10.0.J9JJl~_"da--1i..0...16.0.1 Koefkijent (faktor) trenja odreduje se eksperimentalno.. -. Sila trcnja je upravo proporcionalna nor~ ~!noJ reilkClJl llZnOSt_~"~M~ .0.2...E9~~O taka da drugo tijelo..2. 'f.2.~gu) mot.0. flo.OLO.15 0. .navedeno tijelo djeluje i horizontalna sUaF (s1.15 .04.n-- _~_".7 .25 0.vrste materijala dodimih povrsina..Fii"·~··--~ PJ:..12 ... ~!.vrste materijala.0..2 .3 0..1 .tijelu kreCe7_-ili=mi-FUje.l-) VetiCina I-l ujednacini (10.7 0.L.stupnja hrapavosti dodimih povrSina.3 ..5 vjdtacki mat na sivi Iiv visok kao.25 0... "'-- -:'"FEi!!iIJs!ifgoj£LL. G c'?!Lp_~. -> Kak9 smo u pocetku poglavlja rekli..0..: Ffl .0.2 podmazano O.0..3 ..£.. 0.4. treuja 1.7 0.-se.1 0.E'}I.mq.) lz jednacine (to...___En_. .je-prikazano-n~r~mougao fsve do granicnQg slucaja rav]JQte7:e kada tijelo poCinje da se krece niz stnnu ravan. ~no uslove ravnoteze za ispitano tijelo: ----~-~-__c_> 252 '::elicma sile trenja zavisi od: .

llicna yriiedno~i1e.:jednaCi s vnj!dnosti u£" i SYl!kQJ?l[~tl<ako~lllalOwflr~£'~~L~~'""Wijednosti izbacuje posmatrano tijelo_~stanja r:avnoteZer~M'" _c".e poCinje kretati jednoliko. Medutim.) je silaFjednaka granicnoj konusa trenja (tijelo 4~._tiCkoi-~~.5. (10._ ___ 10.~ -. Medutim.lQ..8.t)).t().~---.. DJelovanje sila na tljelo lcada djeluje i sila trenja na uslov rawlOteie __ L.--'. bez obzira gdje horizontalna sila djeluje.3. (10..-'''~~-".~~~tSlq. za granicnu vrijednost siteF...ziLkQle ce tai uslov hiti ispunjen."-.d granjcne sile Rg (F --' . slijedi daje:.4..G. Iz slike 10._'~__ - ---t --t -'-1.---"".5. uvijek ce rezu lfajuca sila imati horizontalnu komponentu suprotno usmjerenu horizontalnoj silL .~" > _ ~je~~ dok se za vrijednosti sileFkoje su veec od vrijednosti . posto je sila trenja klizanja manja od sile trenja klizanja pri ~la:---··----·-·----·- -". i opisivat ce..~----="'~=-~~"--""--""_ ~ " "~"" ~ ~-..malu -siluF~sila trenja i.-"~.. h.. Po>Pi iJ1o>jJ.~gnuta.. Taj se konus naziva konus trenja.biti. -- . rezultanta ce biti na povdini tog konusa aka ' -- (10.-_ ~~_~<_*O.gleda konusa u oS[Qbodenom tijelu ad flje-gave podloge ~ ~~s~~~~~~Jazij?~ uvijek u ra~i iii. drugim rijeeima pitanje najvete si_!~_ trenja Mijenja Ii se sila F pravac djelovanja u ravni svog djeloyanja (rotira Ii). <bFi~O G=F" (10. sIuCa" ~..) \) Fizitar Charles Augustin de Coulomb.za'bila JsDko. a izmeG:u' ~4 Slijedi da postoji neka gra.) - ---S~l~e «ito cia ce rezultanta d'elovan'a J-~ ga tyelo. konus-.) ~eliCina ~oja sr:.L)jJ. FOOiHl~alazLunuJ.6..5.. uu povrsinu. (1736·1806) 255 .~L.-lo' Fn = ~._ .. .IO. tada ce ~ ~ mijenjati svoj poloZaj i rezuitantaFR .) .JA ~~iLili\?l2. Slika 10.5..iI:enja.. iz~~ltiraj~_..~-~-254 F~ < J.4. Razmotrimo pitanje granicnog ugla...--- ----. .~manja Q.pod uglom PQ' Ugao Po nagiba rezu tirajuce site naziva se ugao statickog trenja. UGAOTRENJA ~ Pretpostavimo da na pos~~!3QQJijela.'~~~~-"~"-' '"'' ~_N '~. Buduci da on predstavlja granicni primier.!!~"!:i'!.~~=- < -.f?Q. ic-nOI stika 10.kada_§J~_QnilJJ.4. - - --- (10.4siliFo(F~Fq).tOls11 Coulombovi l ) zakoni trenja. JJko-liko.Iz jednacine (10. nieno' sili taj nagib rezuitante 'e na·YeCi. oel..·"'~W·~~"="·~_"m~'~__ ~·~__'" " tijel~~S~_e9~~?Ji___I!~I!i_e leao sto je prikazano na sli~~ .. FR G ~ ~ E~~:~ F..tQA.10...·Po.djelujej0s·-i horizonttrhia-s'flaF..a ~1S<3:0___ Po_!1g~e>. leao sto je prikazano na sEci 10._ ~ta_tic~g ~.. F. - .9.) slijedi cta je: ·-c --F~ F".ie da 'ce se. Ove dvije z&Misnosti(W."O_"''''> _ ~_~_~ __ . KONUS KRETAN..

.Ei ____~. PoloZaj i plan sila prikazan je na shei 10.13._-. Grajilki prikaz opterecenja tijela. Kak oJe J.(:-~.1! hjtj U ~ynotezi ~elo ~j~ Hi ~e iegnolikG iffeoo. Slueaj a) ~aDJe podru£ja IJDlJ!a~ kojih .14.17.6. ~ 10.7.) te ce za ravnotew vrijediti da faktor trenJa s obzlrom na ugao nagIba mora bib: ~~--~tgy~tgpo sin y cosy (10.t~iela mOJ.) odnosno G:sury. Na osnovu slike 10.) Za granieni slucaj ravnoteie ce vrijediti: FfJ-=J.lF" = 0.-"'''"'. (10. Pk ~:~g{.. Kotikaje sila Fpotrebna da se tijelo teZineG pokrene lIZ kosu ravan (stika 1O. .J.G· sin y+ F-F" ~ 0.. 1Ciiie'ficlQ~Konus"treIija ima n~~t~. Graficlci prikaz oprerecenja tije/a za spreeavanje klizanja tije/a niz kosu: ravan sto znaci da ce kretanje zapoceti kada ugao nagiba bude jednak uglu trenja.8. Slika 10.12. [ Vrlo cesto zadatak masinskih lniinjera je analiziranje ravnoteze tijela na'kosoj ravni kojaje nagnuta pod uglom -y (s!ikalO. TREN. """'m. ."statilkog1tonus-. sin p l"ed' .--'' " '-. za kiizanje U% kosu rava" lednaCine ravnoteze za posrnatrano tijelo su: 2:Fx~O 2:Fy~O .a (prije nego sto tijelo poene cia klizi niz kosu ravan) bit ce jednaCine ravnoteze: rj!. i sinusne teoreme slijedi: 257 ..16. COsp (10. PoJ!m kOntlSa treflja potreban flam j.Ps.1l. ~ 0 2: Fy ~ 0 G· sin y-Fft~ 0 G· cosy-F" ~ 0 (10.)? -.) Stika 10.l·FIP (10. ~ G· sin y." (10. sarno sto sila FJl djeluje u suprotnom smjem u odnosu oa slueaj a).granicne silelor? > Po) tijelo poCinje kretati.!E NA KOSOJ RAVNI{ ----.manji.7. U op6em slucaju.) Slucaj b) tada cerna imati: G·cos'Y~Fn=O Kolika je sila F potrebna da sprijeei kretanje tijela niz kosu ravan? Sila potpuno sliena kao kod slucaja a).. (10.8.'''~''~. Tljelo (eiine G se nalazj na koso) ravni u sUlI1ju ravnoteie sprecavajuCi klizaJI}e na dolje ~ F~ < G (sin y + ~ cos y).6. Razmotrimo sada nekoliko posebnih slucjeva ravnoteze na kosoj ravni.a aka se tlJelo ~edn:o­ tilc'o tada imamo kineticki konus trcnja.) odakle slijedi uz Fp. 256 JednaCine ravnoteze bit Ce slicne.5.taQa.8. .n .Fcos r.l=--SlJ 1da Jepotreb ' l nasla casp F~G 2: F.) .15. = )lFn = tg pFn da je Stika 10.s. .e ladl ('} stattekom k®usu trenJa'.~g..) sin(y+p) . U graoicnom polotaju ravnotez.

prikazanje plan 5ila klina za takav slucaj.9. Dje. irnamo da je tg(y-po)~­ F G odnosno Stika 10. /'"": -:::: . Djeiovanje sila lUI Hin Imamo da je na osnovu slike 10. Iz plana sile ocito da je. odn0500 F~ G (sin y-)Jo cosy).10.) Slucaj d) Odredimo sada VelicllU sile F koja je potrebna da sprijeei klizanje niz kosu ravail.21. tg(y+p)~- F Na osnovu definicija sile trenja i jednacine (10. .19.11.11.Yo) F F~G sin (90 + Po G 0 sin(y-po) cos Po . 1 2 sin a (10. -> . ~ G ~ Slika 10. F":"'~F' F F" _p P. Na ShCl lO. Razmo~~o ravnot~ klina za slucaj sila koje sprijecavaju istiskivanje prikazanog klma. G odnosno !-l'=~~ sin a' (10. F FnLL "K = sma .) SUb 10.) mozemo definirati koeficijent trenja klina ' .22.anje plan sila klina kaje djeluju na klin.W.) gdj e je 2a ugao klina (10. Fs ::::-!-F~.) 258 259 .. Sill a Plan sile prikazanje na sliGi to.20.18.1 1.(ovanje sila 1Ia tijelo koje krecc uz kosu raviln pri cemu je sifa F horizontalna '.i F nK · lz jednaCina ravnoteze za abje povrSinc klina sHjedi da je: Fx~2F!l~2'!l F".12. RAVNOTEZA KUNA Na slici 10. prika7. Djelovanje sila na kiin kaje spl"jecavaju istiskiw:mje prikazallag Hina (10.9.21.12.CQSpo ~~ 10.- (l0. Djelovanje sUa na tife/a kaje se kTece niz kosu ravan pri cemuje sUa F horizontalna Sa sUke 1O.l=J.) Slucaj c) ---Jo -CIY-:: l' Razmotrimo sada slucaj kada silaF nije paralelna sa kosom ravni nego je hanzontalna. sin(y . ' a si1a trenja FJ. SIika 10.6.

maziva. . . F .) Stika 10. viskoZllost sreQ<.t: te ce biti: (lO.l2 = FI-t i FRI = FRl L:Fy= 0 F -2~ncos a-2f~ sin a =0. U mnogim slueajevima tak:vi rezultati daju dosta dobru aproksimaciju. . Vaa izmet1u vratila i njegovih /eiaja UVdtayanjem ~ ~ tg p ~ F odnosno = sin P jcdnacina (10. .29.14.14.aksqalni J<ada sila djeluje u pravcu uzduioe osi.27. NaCin opterei:.stepenu pohabanosti rukavca.F~l = F). < p i konacno (10.enja i kretanja rukavCCl osovine mvratila u /eiaju 26t .) postaje casp (lO.26. Ope-enito velicine momenta trenja zavisi od: . Prilikom rotacije u smjeru prema slici 10. 2et < 2p . keij~jegeve ~tsitre.brzina okretanja.p) < Ojerje 2 Fn odnosno a. Siia koja je potrebna da sprijeei istiskivanje klina (uzimajuci u obzir da u tom primjeru sile treoja mijeIljaju smjer) bit ce. Moment tog sprega naziva se moment otpor trenja ·MJl.naCinu podmazivanja i .tava za podmazivanje i lIUlOgl drugi fakton. .23. Rukavac moze biti: (kao sto je prikazano na slici (10. RADIJALNI LE7AJ Kod potpuno podmazana lciaja svojstva i analiza otpora trenja dobiva sasvim drugaCiji oblik.aju osovine moze se odrediti priblifuo oa osnovu Coulombovog zakona za takozvano sOOo trenje klizanja. (10. staL trenje bez ratacije klima Irenjc sa rotacijom Slika 10. Veza izmedu vratila (osovine) i njegovih lezajeva maze biti trovrsna. 260 max..p) " casp (lO. i @ @ Za inZiojersku praksu posebno je yamo razmotriti slucaj kada nonnalne reakcije ne mogu istisnuti kEn. _ radyalno-aksijalni kada sile djeluju u oba pravca. otpor trenja avisi i svodi se na spreg sila trenja u lezaju osovine. F ~ 2F sin(a .7. tada osovina se pocne il'penjat( u suprotnom smjeru od rotacije zbog sile trerlja maksimalno od tackeA do tacke B. kada sila u njemu djcluje na pravcu radijusa. .Zbog simetrije vrijedi izraz Fnt =Fn2 =FnK. jer se tada mora uzimati u obzir zracnost:. brzma okretanja. . tada mora biti ispunjen uYjet: -2F sin(a-p) 0 < .14.8. prikazano je na slici 10.14. F Okretanje vratila nastaje pod djelovanjem pogonskog sprega siIa kaji mora savladati otpor i otpor trenja u lezaju osovine. oelto je da normalne reakcije zele izbaciti klin iz njegova poiozaja.25.13. (lO. a).24.12.obliku rukavca.) u tom polozaju osovina ostaje manje iIi vise. TRENJE ROTIRAJUCIH TIJELA Dio osovine (vratila) kojom se osovina iIi vrattlo oslanja na lezajeve.) Na osnovu slike 10.hrapavosti dodirnih povrSina.vrsti . pri rotaciji (siika 10. naziva se rukavac.n casp adakle slijedidaje sin (a.) if) *' 0 a p -. porrebno Je cia ugao u VFl'iU'1<1ffiii-J)u&jecinak Hi manji od dvostrukog pa he bi dosto 00 //:ugla-trenia-Za~e-daie~samokoCan:-' 10. Zbog tog trenja u le7.) (a-p)<O. Kada osovina mimjc.) te sIijed! (10.) _ radijalni.) IstlskivanJa ttlina djduvanjetii !iQ!1lli!!!lil! .) 10.28.24.30. ZnaCi. F= 2Fn (Jl cos a + sin (1).13.opterecenja.) 2F sin !?cosa +cospsin a " cosp ' F~2F sin(a+p) n cosp (lO.

33 1.46 1.imamo da Je: 2 2 2 dF"~FdO.60 1.3 0.!a.90 43.41.59 9.87 2.W 4.- 123~~ 59608 286744 3.l i IX 265 264 .'" 3.00 11' F· dO.1 0..) i (10.13 1.40 2575.2.4 1.76 2. I.0 2.14 43.37 1.13 1.68 733.05 0.37 1.81l: 2.0 1080" 1260" 1440" ---16.. U tim slucajevima upotrcbljavaju se koenice koje zaustavljaju iii zaciriavaju odredeni masinski dio cia se ne krete (ne okreee).4 0.) Tabela 10 2 Vnjednosl elU'- .57 3.41 2.57 3.WI.59 9.' o ~ 45 ~ V W "'.It KOCNICE t .45 0.0)1 1.10 1.06 1. (1Q. Posto ima dosta vrsta kocnica.38 152.6lt 0.57 2.55 1.21t 1.) slijedi: dF~ 1.6 1.65 1.12 2.57 3.59 12.46 1.37 1.0 4.h O.0 1.32 285.42.36.32 1.6 72" IOgQ 144~ 1.) (10.60 1.0 3.13 2.51 4.7 0.81 287000 6.4!.% 1.5 1.0 1.L-x '" F ~O(F+ dF)cos---F·cos __ .4 0.35 23.4n: 180 Q 1.42.52 5.39.90 27.81 dF~ 11 dF" 1.).0 6.5 3. Vrijednost za razliCite vrijecinosti j.40.40.32 535.81 7.64'106 (10.81 6.65 1. a" 36" Iz jeduacine (10.17.) 0.87 de 2 r " (10.) moterno da nademo koristeei dijagram m17.5 0. 2.29 1.-. testa je zadaea u inZinjerskoj praksi analiziranje uslova pod kojim ce se l1eki masinski dio koji rotira zaustaviti.90 23.55 111.1 43.57 4.0 5.6:n: 1.29 1.9 1.35 43.32 152. uZehL Sila trenja meta: VrijednosteflO ujednacinama(lO.11 6.29 1.02 12.) i (10.40 535 1~.13 2~4 3.51 4.10 3.73 3.74 4.0 10.1 1. 1 t SID .Olt 1.35 16.15 1.52 5.W 12. de IFy ~OdF-(F+ dFlsm--Fsin 2 de 2 (I0.2 1. dF 2.59 F Intcgracijom prethodne jednacine dobit cerno: -~I1·dO. mi celTIo U ovom poglavyu pro~61tl odredene tipove mehanickih kocnica.90 (10.36.02 - 1.47 6.17 dO .35 23.13 1. .) 0.59 16.39.21 1.29 1.38 111.3 0.38.38 81.4n O.45 6..73 3.87 2.21 3. na osnovu cos :::.!"''''315 360" Slucaj a) Koernca sa jednom papucom kod koje je tackaoslonca D imad tacke dodira koene 90 135 180 225 obuhvatni ugao IX eJ.1 Koefi(.0 !.76 0.13 1.25 1.51 6.76 1.~ --.0 5.93 2. Stika 10.) slijedi cia je: dFcos-~"dF 0..) a 2-:-.' 0.40 535.8r.87 2. .21 1.19 2.) takozvanu Eulerovlt formulu za izracunavanje sita u.51 216~ 1.49 1882 6611 23227 odnosno 2. iIi (abelu 10.37.08 10.06 1. "F ~O 2 21-'1)'-'n -~O de de (10. 270 obloge i kocnog dobosa (I.21 1.5 252 0 28g" 324" 360" 540" 720" 900 Q 1.65 2.51 12.t 0.5 4. dOdO .ijent treuja fI a O.On 3tt 4tt 5tt 6tt 7tt 'tt IOtt - 1. _.) 7.2 I.38 Uvrstavanjemjednacine (10.2 0.14 1882 12400 .31 2.14 111.

18. to cerno dobiti daje silaFkojaje potrebna za zakocenje F = Fn(l. ±fll .18.) I. I predznak + je za desno obrtanje. Slika 10.cnice s papuCicom xa s[urnj c) Iz momentne jednaCine za tacku D imamo da je: L: MD~O Sila potrebna za kocenje: F·I-Fn .21. Kalrtica s papuCom za slu6:J. + je za desno obrtanje. Kocnica s papu{om za sIucflj a) Iz uvjeta ravnoteze slijcdi da je: L:MD~O F·I-Fn·I.-Fw 12 ~O kako je Fj.1. Fit.Slucaj c) Kocllica sa jednom papueoffi kod koje je tacka oslonca poluge D u istoj ravnini kao i taCka dodira keene obloge i koellOg dobosa (Ie = 0). Jednostavna Jwcnica sa trakom Na osnovu slike 10. ciFn · fl· F ·1. Stika 10. K1.) I prcdznak.) Slucaj d) lednostavna kocnica sa trakom prikazana ua slici 10.20.44.46. + F> fl· 12 ~ 0.jb) Postavirno uslov ravnoteze za polugu irnarno da je: L: MD ~ 0 F ·1. O~Q. 267 .t.je za lijevo obrtanje. F~_n_ Slucaj b) Koeuica sa jednom papueom kod koje je tacka oslonca poluga D ispod tacke dodira koi'ne obloge i koi'nog dobosa (12) bilo da se radi 0 I lijevorn iii desnom obrtanju.! =). (IOAS.je za lijevo obrtanje. (10.Fn· I. a .21.43.21. ~F (10. dobivamo da je si1a F potreboa za kocenje: F ~ Fn (11 Slika 10. 266 F.) stika 10. i uslova ravnoteze poluge imamo daje: . a .) F·I~F2 +fl/2) I ·1. (10.

1 2 -F.eJiu -l da je sila trenja (10. (10.) Kocioni moment ce iznositi: (10. FJ = F2 e Jiu I I I Slika 10.---+·--~F . toCka i kruine ploce.21 i uslova ravnoteze poluge imamo: F·I~F2 ..42. (1050. -I ePa.SUa trenja vodeei racuna 0 jednacini (10. Kruti locak na deformabilnoj pod/on 268 269 .51.52..48) Slucaj e) Swnama kocnica sa trakom: Stika 10.. Tocak teZine G kotrlja se po podlozi pod dejstvom horizontalne sile Fkao sto je prikazano na slici 10.49.·~F 'r ella. Diferem:ija(na kotnica sa trakom Na osnovu slike 10.) (10. FI1 ella: + I Fl t-F2 =F. Sumama /wCnica sa trakom Ffl F2 = . Ukupna sila trenja: I Koeloni moment je: . I I I 10.12. TRENJE KOTRLJANJA Trenje kotrljanj<:je olpor sto se pojavijuje pri kotrljanju valjka. -I 11 eI1CL_I I. I .47) Slucaj I) Diferencijalna kocnica sa trakom: moment koeeuja ce iznositi: M~Ffl' r~ F· ri(e"U-I).) +F2 )·I. 10.) Iz usiova ravnoteze imamo cia je: F·I~(F. e~o. I I (10.24.·I.22.24.) Slib.23.

Raspodjela pritiska p na dodimoj povrS:ini je pribliino sliena prikazanoj na slici.1. Teziste bloka ffiaSine je u tacki S Izracunati silu u uZetu i koeficijent trenja. Takva vrsta trenja naziva se unutrasnjim trenjem.) Blok masine mase m = 2000 kg prikazan na skid vuee se jednim uzetom liZ kosu ravan pod uglom od 20°. 10.K r je omjer izmedu sile otpora i teZ!llC.azove kretanje proizilazi momenta jednaCine: 12 Rije. kada se tauki sloj podmazivanja nikada ne odvaja od dodimih pomiua. a ilK ::::: L jefaktor trenja kotrijanja.001 doO~OI Kouljajuti leiaj 0. TECNOTRENJE Tecno trenje je eesta pojava u inieujerskoj praksi.5 llivo llivo Celik dik 0..14.0005 do 0.001 SUb uzzadatak 10.53. Unutrasnje trenje izucava se u teoriji elasticnosti i teoriji plasticnosti tako da je izvan nasm proucavanja i lleee biti predmet naseg izueav~j~a.1. Teoretski problemi vezani liZ ta pitanja prelaze okvir naSih posmatranja. (10.seoi zadaci iz poglavlja 10 Zadatak 10.1. pa je u tom smislu shean koeficijentu statickog i kinetickog trerJa Velicinaf zavis! od brojnih faktora koje je vrlo tesko kvalificirati. Oslobodimo blok od podloge i postavimo tri jednaCine ravnoteze. kako zbog teskoCa i slozenosti tako i zbog pripadnosti hidrodinamici i teoriji podmazfvanja nece biti predmet oaS1h izucavanja. Sila koja je potrcbna da u.Defonnacija podloge prikazana je na shei poveeano. Analiticko rjdenje: 10.13.05 '0. gdje krak sile Fpretpostavljen kao r. 270 27\ . date su orijentacione vrijednosti zaJ Tabcla 103 Vrijednostij fern Podloga To"" 0. Slika uz analiticko ljdenje zadatka 10. tako da potpuua teorija 0 otporu kotrljanja ne postaji u decidiranom obliku. UNUTRASNJE TRENJE Kad cvrstih tijela se pri svakoj defonnaciji pojavljuju tangencijalne sile trenja koje pO tome vrSe rad i taka se pretvaraju u toplotu. U tabeli 10J. a rezultanta ~ je takva da polazi kroz srediste tocka. a posebuo pri projektovanju i radu letajeva svih vrsta. Lezajevi uglavnom fade s djelimicnirn podmazivanjem. Faktor JJ.Klizni lezaj 0. Takvo se podmazivanje naziva polutecnim trenjern i pretstavlja stanje izmedu suhog i tecnog trenja.

U.!sin a) + sin a .55..--FG cos20o+Fs sinlOo=O 19.35. ugao a = 15° i koeficijent trenja Il = 0. Fo ~ F " Fs'cos 10" FG sin 20"-Fo . 13 = 20mm.7 .62kN Analiticko rjdcnjc: 19.99 N I.--.11 (2 .2.L: MA ~ 0.2 + FG sin 20"· I.J. = 0 =·FCx . F (cos a .11· sin l5° Odrediti: a) nonnalnu silu FN i silu trenjaFjl.lcosa coso. posredstvom klina kao sto je prikazano na slici. L F.5 N b) Slikauzzadatak 10.r.l sin a) = FN (sin a + ~ cos a) _ FNF(cosa-~sina) ~ ~sin a) !-l(cos a + (sin a + J.62· cos 20° .1 (cos a .lsina.~ 12.8·sinl0° A :LFy=O. II.62(0.11 ~46. .-II.:.5N cos 15° -0.26 ft~O.26 kN. 272 0.J. c) pritisak u taCk[ B i d) rcakciju u tacki C.-.:.7 .2N FRA ~ FNA ~427. FG · cos 20"·0.2."-:-::-: ~ 0 0 200N (cos 150 -O.:-:--~-.-. 12 = 35mm. _ L Fy= 0 = FN + rNA}1sin a-FHA cos a ~-. a) L L. L:Fy~O.1l· sin 15°) 0. Klin se povlaei silom F = 200 N. f1~0 12.lcosa) F (cosu ~ ~sin a) J.l sin a) .Fn). Dimeniije kocuice su II = 1Ornm.2· b) nonnalnu silu FNA i silu trenja FjJA izmedu kI-ina i koeoice.11.55· cos 10" -19.62· sin 20° 16.8 ~ 0 FG~m' g~ 19.2. cosu . 0.O-Fs ' cos 10"·0.Jlsin a FNA ~427.FHA sin a -FRA cos a L ~v = 0 = FB + FNA cos a . cos 10° +0.. 5 kN . 12.--'-:-='--. => FNA FN 400. cos 15 0.J.!(2cosa .FRA cos a - Fey 273 .2'cos20"+I'sin20") 5 -'c--="-'---cc----'---. Slika uz analizu ravnoteZe klina u zadatku 10.WJ-+ FHA sin a + FNAIJ-COS a-F Zadatak 10.-~. FNA F-FNft FN sm a + j. Mehanicka kocnica ostvaruje pritisak na podlogu u tacki B.11 sin 15") + sin 15 400. _ ). izmedu klina i kliznog stala.-..----'-~-----­ I.. Fx= 0 = F. sin 10" f~ ~ 16. II.Fs' sin 10"· 0. F.

II. l:MA~O F. imat cerno: U kliznim vodicama nalazi se pokretni dio ffiaSine kao 5to je prikazano na SliCl. ~ 427.l Stika uz analizu ravnoteie kocione poluge zadatka 10. Kojom horizontalnorn silom FE! treba djelovati na pokretni diD ffiaSinc da 6i se on kretao nalijevo.1Fv::::O F Bo ~ 2fl (F II -flF. Fcy=F8 + FHA cos a--FRA sin a Fcy~ Fcy~ 771..). Zadatak 103.2 N· sin IS" + 46. l:Fx~O III. III. jednacine izracunajmoFAn i uvrstimo u II.2.99 N· cos IS" ~ 156 N Analiticko rjesenje Postavimo raVTIotemc jednacine: II.. t Slika uz zadatak [OJ.3.99 N· sin IS" linN +1172 )N· 2 I.2N .l b + t FM Stika uz rjeS:cnje zadatka 10. Vertikalna sila koja na njega djeluje je rezultanta tezine elementa i utica~ ja ostalih elemenata.1 N+427.=> L 427. ~ 0 Fe Fc ~~F2x + Fly ~~(l652 ~1l82N. ..2N· cos 15"-46. [z III. OstaIe vrijednosti 5U. h ) l. 274 2)lFBI! . F v =4kN b= 160mm d=20mm h=150mm e = 401nffi j. Fex= FNA sin a+ i'M.Ill.FH + J.99N ·lOmm 20mm ~771 h "- FH '\ h d) I. A ~ ~ F.1 F c. 1 275 . L: Fy ~ 0 FH B L n . cos a . F8~J." h ~"J. 35mm + 46.·c+FH"h-~Bo·d-FBo·b~O fl·FAo+~Bo-FH~O FAo -FBo-F.!=O.

95' . Potrebno je: a) odrediti uticaj teZine i sile F na graniCni ugao ~ i y.4.a.) F SUb \tZ anaiizu ravnoteze tijela kada sila F djeluje pod uglom tl zadatka 10...oliko je F velika.23.o cos a Slika liZ zadatak lOA. r+ a F G cos (y -.o sin (3 + GJlD cos a.. Tijelo tezine Glen na jednoj k050j ravni koja je pod uglom od u trenja j.Sill £ sin p 0 __ ~"~_in Pacos a . cos 8 .~-~..lo "'" .95°.1o sm s =F-(~cOS a. F cos p 0 cos(£ +Po)=-sin(po +u) G F F sin 0 + G cos a £= 110 cos 0 . Koeficijent b) slucaj da je sila F pod uglom y.----'''::'''---~-'--''F cospo G sinacos PO + cosa sinpO G F + p 0) .e G velika. cos a.J.1 cospo cos(5 + P ~4 0) =:--sin (a .73kN. analizu ravnoteie tijda karla silaFdjeluje pod uglom y zadatka 10.sin 7.-.Lz L jednacine slijedi: FH ~2e+dl1+b coso cospo ~ sino sinpO . Stika ux. p od8()'+a-p~185" cos(185' ~ j3 + Po) "" -s1n«(( + P 0) F G FH ~0.3082 3---- G G F F Zadatak 10.:c. + p 0):=0 -sin (PO . G Allaliticko rjeS:enje 0) slucaj da je sila F pod uglom 13· (Sin Po cos a cos Po sin a) L cos £ cos Po .4. + sin a) cose: sin Po sin E cosPo G F .G sin a.95°) = Q. F sin ~o F cos E + G sin a + G cos E Fcos E.95" "" 0.G sin a = F!J. utoliko je () 276 277 .l{l = 0. F G( .--~..a) G cos (y + 7..(sin a + J.-G slnF. cos(197. F l!k~liko j. "LFy"'" 0 =FN (} II. l383~. Na tijelo djeluje 5ila F.~ . cospo sin<tpo cosa) Slll a + F cos Po Zakljueak: rnaflJe 1 r vece.(l) "" -sinl 7. _ .1o sin £+ GJl. a uk. L:Fy=0=FN-sin8-·Gcosa FcosS~Gsin(1..lo cos a. = 5°.J.4. L 2: ~ =O=FNIlo. utoliko je i3 vece i y manje. cos £. b ·F" -+d-2h 11 80 + 20 ~OJ+ 160 160 +20-300 0.cos Po sin u cos po n.---:. 0 .-Fsln £ E FN "" . + Gsin a = FJ.

Zadatak 10. _~2:. b) Koliki je kotioni moment na koCionom dobosu? .18kN 0.8·180-533. Dvoceljusna kocnica prikazana je na slici sa odgovarajucim dimenzijama.3· 470~0 FA ~ 9()5 N. L Mo~ 0 kako je 160· 400-I'By' 60 -FBy ' 60 + 2rBy' 60 ~ 0 FBy ~ 553.3 N ~ FOy ~ FBy tga=--~-- FH' 2a-Fnt.35·0.. b) KoCiani momenat M~ ~ ~.5 Analiticko rjesenje: Uzmimo u analizu lijevu koCionu papucu FH LMA~O a) Reakcije u tackama A i B.f1b FEx :::=.6. Analiticko rjeSenje: Podaci: FH~ ~ ~ 5 kN 0.1l=--~.8 N = FGx :::: Fox stika uz analizu ravnoteze lijeve kotione papuce u zadatku 10.6. Na nju djeluje protuteg tezine 160N Koeficijent trenja izmedu dodimih pOvrSina je J.35 a ~ 110mm b~ 120mm d~2r~280mm d~2r~280mm Pri analizi zanemariti silu U opruzL Slika uz.5..3 FA' 140+ 177. 5 ~ 16.· 180·-Fc•· 470~0 slijedi cia je nakon sredivanja FB~ 1790N.3.0:. ~. Potrebno je odrediti: a) Reakcije u tacka~a A i B za smjer okretanja koji je prika?.11-0.) FBy = 177. Na shei je prikazana jedna dvoceljusna kocruca za motorna vozila kod koje se sila za kocenje prenosi preko jednog hidraulicnog klipa FH . a+ ~nt' b=O Fnl=:--·FM FEx 60 FEy 180 2a a .12 Za gredu CAD slijedi daje L Mc~ 0 278 279 .l = 0. Za date podatke pita se koli- ki je koCioni moment Za koju vrijednost koeficijenta trenja imamo maximalni Slika uz zadatak 10.FD 180 + FOy' 470 ~ 0 •· FA' 200+0.5 moment kocenja.. 1 Fn.FA' 200 . analiticko rjcienje zadatka 10. 140 . zagreduCBF LMc~O FB · 200-fiFB' 140-Fc.fiFA . Zadatak 10. FA 140 + rB' 140 ~ 11.an na she!.32· 1()4 Nmm.·-..

14 Iz uvjeta ravnoteze.:0-.6." FnJ ~ .7. 14 ~ 0.~ 0. Iz uslova ravnoteze imamo: 1:.38kN.35 . Preko dva nefXJkretna valjka prebacena je traka kao sto je prikazano na slici.22 rad a ~ 2p = 4.35·0.' 0.44 rad.Kocioni moment za lijevu papucu iznosit ce: MJ. + Fiy =3.11+ 0. Analiticko rjeScnjc Sa slike je oeito cia. Fy ~ 0 FA.Mo~O F H · 2a-Fn2· a + j.--_ _-. 28t 280 . 1:.11 =0.[tFnl ~ 0 uslov je: slijedi reakcija U osloncu A FA.91.~O Fo.12 ~JF1x + Fly ~12. r ~ 0.53kN. Koliki je koeficijent trenja potreban da bi se ostvarile site u krajevima trake Sl = 50 N i S2~150N? Napravimo analiricku analizu za desnu koeionu papucu.7.18kN FA FAy ~5.1Fn2· b =0 Fn2 Fn2 Stika liZ 3. ~ O-FAx + Fnl -FA ~ 0 1:.= 0.1::1. f! b 0.1. 7. . Vrijednost koeficijenta trenja dobit cerno iz jednaCine za ukupni koCioni moment..355 kNm. Zadatak 10.r ~ 4 0.. 2a =--_.F. je obuhvatni ugao (F2~ Ukupui koeioni moment kocnice: MUKI1 = M/-lJ + M!-l2 cos y = . . Fu a + fIb s.-ll Mftl M UK" =Mftl +Mft2 =f!'r(Fnl + Fn z } = Fill· r=).24 . 0. Fy~O Foy+ Fn2' ft=O Fo =JFj.18· 0.< ~11.148 kNrn. 0.-Fn2+FH~0 Slika uz zadatak 10.35· 16.12 Koeioni moment Mftb [tFn2 .53' 10' = 126'500 = 2.793 kNm.. Reakcija u osloncu B 1:.llalizu ravnowze desne koeione papuce u zadrtku 10. .66kN 1-(fl-~r =0 =". 1:. F.600 75 Y = arc cos (0.600) y=53'lO' ~ ~ 180' 90/2 M UK" ~ 1.24kN 2 0". 5 ~ 7.

11.10. a~ IR R Iga=-""'·00125~sma 80 ' • a=Ov43' F = 155. Koefieijent trenja ). Analiticko rjeSenje: a) Iz uslova ravnotde: L. Kolika sila F treba da djcluje na tocak u slucaju: a) kada je tocak ua ravnoj podlozi.05cm. Toak vagona prikazau ua shei ima preenik od 1000mrn i tezinu G -= 11.2480. Zadatak 10. Tegljae prikazan oa sliei vuee teret koji ostvaruje silu u lanell F~ = 6 kN pod uglom e = 60°.44 4.5N. Slika IlZ zadatak 10.3 N.99992 ~ 1 282 283 . b) Uslov ravnoteie za ptikazaui tocak F· R ~ G sin a· R ~ G cos u· IR = 0 'R F= G· sinu+G· cos 1 .5 kN.9.Koeficijent trenja dobit cerno iz Eulerove jednaCine Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 10.5 kN Faktor trenja kotrljanja jeJ = O.5. Koliku treba ostvariti siIuFu taeki B ako je vozilo tesko G = 40 kNte koefiSlika uz zadatak 10.:MA =0 F· R-G"2=0 F=G''R=1l.099 a SI 4.44 f1 = 0. b) aka je podloga pod nagibam 1: 180? Rjesenje FH = 185. a poloiaj tezista od tacke Ajc ua dmini 12 = 180mrn.65 kN oslauja se ua postolje po korn moze da klizi u tackama AlB.&.10.8.l. cos CL = cos 43' = 0. Zadatak 10. = 0. Rastojanje izmedu tacaka AB je 1\ = 520mm. Slikauzzadatak 10. cijent trenja tacke i podloge J1 = 0. Kolikaje potrebna sila da djeluje ua illaSinU cIa je horizontalno pomjera? f1~~ln:li=-I-'ln3= 1. MaSina sa svojom tezinom G = 1.9_' Zadatak 10.

Kamion tezine G = 150 leN naisao je na strminu uz put koja je pod uglom B.15kN F= 14kN RjeSenje FH~ 1.15.11.a.datak 10. FA~23. Katika je potrcbna sila da djeluje u tacki A da bi klackalica zadriala postojeei polaiaj.ls = 0.07 na dodimim povrSinama.11.2 kN Kolika je potrcbna honzontalna sila cia pornjera nosac u kliznim stazama. Jedan klin pritisnut je silom F = 14.Zadatak 10.l = 0. = 5Orrnn. odrediti horizontalnu silu kojom mazemo pomjeriti klin. Zadatak 10.07.l = 0. Ako je koeficijent trenja ~ = 0. Za dimenzije prikazane na slid i koeficijente trenja ~A = J. S!ikauzzadatak 10. m2 0 0 .13. sila trcba da djeluje na masu mz pod uglom a 0 .12. U taeki B djeluje sila F B = 10. = 30 kg vezane su stapom zancmarive tezine.. Klackalica je pricvrikena radijalnim leiajern u tacki C Ciji je polupreeuik r S!ikauzzadatak 10. 284 285 .12. ako je koeficijent trenja J. Zadatak 10.4 u tackama A i B odrediti koja maksimalna vcliCina nagiba e moze biti da ne dode do klizanja zadnjeg kraja kamiona.8° Zadatak 10. a dimeuzije a = 200mm. b = 400mm? Rjesenje Zadatak 10.0 kN.13.14. aka je koeficijent trenja u leiaju J.13 kN Slika uz 7.14. Kolika = 30 da bi pramijenila obje mase? Ugao konusa trenja kod prve mase Po 1 = 15 Po2 = 30 Dvije mase m! """ 20 kg. Nosac prikazan na slici oslonjen je na tri povriinc i optereeen silom F = 4.5. Rjesenje FH~ 381 N Rjesenje e ~ 21.0 kN. Slika uz zadatak 10.

17.19.17.IS. Masam! 0:.28.18.3. Zadatak 10. Masam! pricYrScenaje konopcem u tach Koini ~e~en.2. Zadalak 10.li"'· 0.18.16. kolika JC potrebna s11a F2 cia bi se teret podizao prema gore? A kao sto je prikazano na slici. Mase su spojene uietom Masams= IOOkg. Aksijalni ldaj preenika D j 7 Zadalak 10. 0 jedan kraj remena obJcsen JC teret F J = 900 N." 30kg lezi na masi m2 = 20kg. prebacen je preko nepomicnog diska koji je od celika. = 50 mm i d 1 = 30 mm optereeuje a1clijalna sila Kolika mora da bude masa mA da bi sistem prikazan na stici ostao u mini? F = 500 N.Rjesenje: M 7 25.25. 287 .5 Nm RjeScnjc F7328N Stika uz zadatak: lO. Masa m2 lezi na podiozi koja je nagnuta pod uglom a = 20°. 10.l = 0. Slikauzzadatal:. Kolika treba da djeluje sila na masu m2 Fda bi se masa m2pomjerila u pravcu sile? Koeficijent trenja izmedu dodimih pOvrSina je ~ = 0.!6. Slika uz zadalak 10. 286 Koeficijent trenja na svim dodimimpovrsinamaje . Na drugi kraj remena djeluje sila F2 pod uglom od ?Oo. Zadalak 10. Rjcienje F2 Rjesenje 7 4JON· Sitka uz zadatak 10. Odrediti koji je moment poseban za okretanje ako je koeficijent trenja ~ 0. Ako je k?eficijent trenja izmedu kOZnog remena i celicnog diska ).

d) FD ~ 883.6N. 12 = 270mm.5.7 N.2N. 90" m. Slika uz zadatak 10. Rjdenje ~250kg RjeSl. Odrediti kojom siiom F treba djelovati na rucicu cia dode do zakocenja. Koeficijent trenja je J.Zadatak 10.'Ilje a) Mfl ~ 23.1 = 0. b) siiu trenja. Zadatak 10. d) FA Stika uz zadatak 10.6 N.20. ~ 240.21.3.25. ~674. c) silu Fda bi se ostvarilo zakocenje i d) reakciju oslonca D. b) sila u traci FI i F 2 .5 N Zadatak 10. F2~207. koeficijent trenja fl ~ 0. Patrcbuo je odrediti: a) moment zakocenja. Moment okretanja na koCionom dobosu je 70Nm. c)F~196N. Obuhvatni ugao a = 270°" Potrebno je odrediti: a) silu trcnja. = 0. Moment okretanja dobosaje M = 50 Nm a koeficijeut trenja izmedu dobosa i trake je JJ. 288 289 . b)F. d ~ 380mm.88 Nm b) Ffl ~ 125.2l.3 N Slikauzzadamk 10.20.4 N SEka uz zadatak 10. I = 450nu11 i d Rjdenje a) F~ 53. Na skici je prikazana kocnica sa trakom dimenzija = lOOmm. d 'I 150 RjeScnje a) F" ~ 466.22.22. c) nonnalnu situ na kocnu oblogu. 13 ~ 75Omm. II = lOOmm. Sa skiciranom kocnicom vrSi se zakocenje jednog motord ciji je braj okretaja n = 400miu-1 i snage lkW Dimenzije date na skici su: it = 120mm. = 300mm. d) reakciju u zglobu A.7 N c) Fn ~ 251.19.

8 Nm Slika uz zadatak 10.24. RjeSenje a)Fl ~ b)Fj.23.25.4cm silom F ~ 500 N pod uglom u Potrebno je odrediti: a) tezinu G valjka. b) koliki je preenik valjka aka bi njegova tezina iznosila G"" 3 kN? '( RjeScnjc a)F~22S5N. c)FA~3112N d) 90 F~ 64. 200 Zadalak 10. F. b) situ trenja i moment trenja.36N 350 Slika uz zadatak: 10.t~ -~. 290 29l .24. Valjak precnika d ~ 500m vuCe se po podlozi tako da je krak trenja kotrljanja ~ 30°.25.j~ 2215 N.23. b) d ~ 2r ~ 686mm. Potrebno jc odrediti: a) sile u traci izmedu FI i F2 . J ~ 5. c) reakciju U osloncuA. Koeficijent trerYa izmedu valjka i dodimih povciina je ~l' 0 uie kaje je prebaceno preko nepomicnog kotura C gdje je koeficijent trenja izmedu uieta i katum m objesen je teret te±ine G2 _ Koja mora biti veliCina tereta Gz da bi vatjak mirovao? Rjesenje G2 Siika uz zadatak 10. Kocnica prikazana na sliei vrSi kOCeoje silom F = 100 N Koeficijent trenja izmedu trake i koCionog dobosajc ~ = 0. d) kolikom bi silom F moraE djelovati aka bi moment okretanja dobosa iznosio 70 Nm da bi ostvarili zakocenja. Jedan valjak (te:line G i poluprecnika r) oslanja se na hrapavu podlogu u tacki A i hrapavi vertikaini zid u tacki B. Zadalak 10. ~ ll27 N 1088N M" ~ 108.Zadatak 10.18.

.._- f!...-~----"--=---~'..11 11 UU 1LL PROSTORNE KOMPO"''ENTE SILA ~ Pretpostavimo da imamo jednu silu F koja djeluje u prostoru..:!'. Usvoj Uno slijedece uglove: 132 UL izmedu pozitivne ose Ox i sile E. Usvojimo u tacki 0 gdje djeluje sila prostorni koordinatni sistc~.-~L_".GOS2 a + Emsl.le_f yL izmedu pozitivne ose Oz i sileF ~ ~ ""---.1.'c.y) (11..±..±.- E:. ~edu POZ1U'11e osc ih! i Sl. ~ Fx' + Fjl + Fz2 .) . Da bi smo odredili prOS!?lllC komponente sile iii projekcije sileF na koordinatne ase.--~--~ F y a._--_ .jektu-jemo-siltl-Fxyna-ose-ox Fx-iJ)y-Fy.cos'. Projekciie sUa ~mg F11lI ose koordinatnog sistema Oxyz ~ keuq:xmClltc sile edr&£aQ sile oF fl:a ase koordittabtog sistema su: !X~Fcosa.lSQs'.} Fy~Fcos~ -Fi =Fcosy Na osnoVli slike 11-.f::. b.£9Ji!jl. L i Pitagorinog pOllcka imamo da je ------- (ILl.~±.~·FLeoS2 y ~ F'._~. odnosno (1 L2.)Oxyz (slika ILL).-c. prvo projcktuierno siiuF na osu Oz Fz i ravan xv F~rQ.2.-~"". r~rostorni si~tem sUa L __~~__.) 293 ..a.3.) .£Qll~r..s4l.oo. Siika 11.--------"-_-"--.

.Q!!~lROM NA OS! KOORDlNATNOG SISTEMA ~ ~=-='-=-.3.!f. (11..-"--. ~~.---"~. Na osnovu pravouglih trouglova prikazanih na slici 11.F.. ...7.··~/ i . ce biti: !VI.J?!:.} M (11.--..4. b) dobijemo daje: =2: F.6.Na osnovu jednacine (11.) ~ F ----i .Z.. '--. y.!/ y nam pomati smjerovi F. =y. Pretpostavimo da svake sile: Sll "T :. . Odreaivanje rezultante prostomog sistema sila M~...--~ (11."'.1 0. I II 1\ M Pretpostavimo da imamo jedno kruto tijelo.) Kakoje Slika 11.4. Rastavijanje sile koja djeluje II prostoru!lll komp(}nente za izracunavanje momenta -lzyrsimo Ii prqjekciju svake sile na ose.). slijedi cia je: [2 = x2 -~~ + + z2 . ·.~j.1. .cosp.l cosp =2'.) (1 Ll4..) bitce t.12.«zul~ Moment s obzirom na osu z prema sliei 11.v-~i 11.koordinatnog sistema Oxyz i saberemo sve ro'ekci'e '~':'u ase . L) projekcijc rezultante postajU: ~~~ .--r . Intenzitet rezultante: ~---------- (11. 1. = lfox.· .) S\ika 11.2.-' = MD_ +Al{. (11...qiekcije..D-· _u __ .~-. Fl{~: F2{~: Fn{~: Yl "h Yn (11..oS-:y~-" - Vode6i ra6Ula 0 jednacinarna (11..-"-~". z _~?~.'~. Fx Fy (11.1. / -'-~ F_=LFjcosu -~ --=--=--=F.---Fz ~~~1L--s.. 7····. 'cPAF l f"// .2.5. _ -"------- 1. . .2.. . koje u tacki A napada prostomi sistem siia (slika 11.) . F odnosno _____ Fz 113.---'" - Analiticki se izraz momenta sile F s obzirom na OS1 koordin~~sislema odreduju na slijedeCi naCin: .. _~ ~ I z COSY=I '-------" F~~'.x.. )~/_ : : .9.) ~.---- -4 ----. =-.~"''''''-.--..) 295 y 294 ... P ORNOG SISTEMA SlLA ~ASVE SlLE DJELUJU U JEDNOJ T~ .8.) (11. --} -4 -7-4 (11.s.) Smjerovi rezultantc: PrimjenjujuCijednaeiue (1l. L) mazerno napisati ~----------~-.~--~.l\'!DMENrSIbEF.13.

(11.zFy) i + (zF.• koje .) mogul:e j~prim­ jenom principa redukcije sileo Izvrsimo redukciju u tacku 0 svake siIeFj 2 .) djeluju u tackama A I .~_ _ ~~k -+ M~ -0» -. Paralelnim prenosenjem sile F j iz taeke Ai u tacku 0 dobth smo paralelno prenesenu silu Fj moment: . Ukoliko vi~~"sila djeluje na tijelo u prostoru.---)0 M= rxF:. .~"'-Af. y) k 1\ 1\ .to lije/v opter-eCetW proizvvljnim prostornim sistemam sUa ---.) -+ (yF.c Fy F z ----)0 .k.F."~f~/. -> U .• tacku 0 i spreg sila Ciji je 11. Geametrija prostorne redl/kcije sile 1/ taClcu 0 Kr.~".) (IU6.:=.4. . -')- -.-J> -+ (1l.-J> r= ~~~_YL-:'?k ~ ___ !:= ~7f!.l7..- M: =Mx =yF~ -zFy - (IUS..20.bE~NAJEDNUIACKU ----------------- (l119.) . ---.---)o---.. F) Mi~ -~ -.) h lzueavanJe skupa sila koje djeluju na neko kmto tijelo (slika 11..---)0 .) Slika 11. te ako zuamo njihove pr9j~kcije na ose i poloiaj ~apadnih ta6aka. tada je analitieki izraz statiekog momenta rezultante (IU8..5.----'-'"---'--' ----)0. --t Moment sile F S obzirom na osi koordinatnqg sistema ~ozemo izraziti kao vek--7 torski produkt radius vektora napadne taeke r i vektora sile F. REDUKCIJA PJWS'fORNOG.5. 4 .i~!!yj+M.'Lsi" L Ct. -> Prethodne jednaeine pretstavljaju analiti6ke izraze za momente sile F 5 obzirom na koordinatne OSe.-J>--t M~ M. E. A2 . Kro. -xF.x y z F. .~~~-----. -~.Na isti naCin dobit cerno: ---------------. gdje se pnmjenilo pravilo 0 paralelnom pornaku site.-----r-~4~-·--"---.4. prikazana je redukcija proizvoljne site Fi S obzirom na taeku 0. 296 ·h. An .-J> j-> k stika llA.wrriinamQg sistem Oxyz Na siici 11.SIS-'I'EMA-SI. 297 .)j + (xF.1\ Mr My Mz -+ -+-.F t: gdje je 1Af.

Detaiji 0 oslanjanju nosaca dati su u poglavlju 6.Kada izvrsUno redukciju svih sila ~ .1.. +Af2 +.kcJja prostornog sistema sUa na warn 0 6. .6.M2 .F2 + .. i""l FR = F. ~ F j . koji posreduju prenosenje sila na druga tijela ili ostate dijelove konstrukcije.. Mnjednaka (11. x 4 4 Slika 11."Mn M1 .paje suma svm spregova sila M=M.."... Fn U tacku 0..F1 .. +. koji djeluje na kruto tijelo u razliCitim tackama. Redu.. F.). <-1 1=1 --)0 11 ---Jo n ---)0 _~ 5.7... Kruta tijela vczana su osloncima..is ". (rxF.. ekvivalentan sill koja djeluje u jeduoj taeld i spregu sila kojem velicina zavisi od izbora tacke redukcije. Oblici oslonca U o!r:vin·ma nosaca postavljamo reakcije veze koje moraju biti takve da sa zadanim vanjskim silama moraju Ciniti ravnoteZu. Mozerno zakljuCiti da je prostorni sistem sila. dobivamo: a) skup sila u tacla: 0 cija je rezultanta jednaka vektorskom zbiru komponenata -.) M~ L.~ L. .22. + F" . ·l'n· " OBLICI OSLONCA ~elovanje sila Broj 1 momellata nepolllatih FR~L. a ovdje cerno dati tabelu oslanjanja i veza U okvimim nosacima. M. \ ~ "~ . 298 299 . ---)0 ---)0 (lUL) b) sirup spregova sileM. Prilikom analize ravnote:ze krutih tijela U osloncima 7'~ Slika 11..

) odnosno Da bi proucili analiticke ll'ilove ravnoteze.29.:. +Fm = IFf cos 1/ "'"' I. ~{. F 2 ' . = FR . F rl i neka su nam poznati polo:i.1 j".: IFx' .jMi..: 11 12 Yn ~ (11.8..Fzi = FRr i==! Intenzitet glavnog vektora 6 6 ~ I FR I~FR ~ .7.} FRy =FR 'cosP R . ~ 'tMix =Mx .) Intenzitet rezultirajuteg momenta sprega sila IMI ~M~ .::::F 1"..F"{..r. +Mky +Ml.: . tacaka i srnjerovi svake site FR. tada Ce biti: a) Glavni vektor silaFR: ~ Fix + F2x + . (11.-J?re~stav~o da imamo jedno kruto tijelo (slika 11..aji napadnih.30.) b) RezultirajuCl moment sprega silaM: M" +M2x + . : . + Fnx Fly + = " " IF..24) I'lz + F 2z: + . FRz =FR 'COSYR' Pravac glavnog vektora bit ee odreden jednacinama: Fi{.) S!ik. Djelovanje sila Broj i momeuata nepomatih IzvrSimo Ii redukciju svih sila S obzirom na taCku 0.nastavakslike 11..----.----.cosa R .l +MniI~ 'tMiy ~MY'I' J.-.::: "LFYi i""l n " = FRy. + Mnx M jy +M2y + . OBLICIOSLONCA ------------. 1=1 MIl: +M2z + .) a pravac rezulfuajueeg momenta sprega sila odredenje slijedecim jednaeinama: (11.1 j""l Rx . F 2y + . (11.a 11. Opei sIuCaj dje{Qvonja sila u prostoru na neko tijelo 300 30' . + Fny ::::: LFf [=:1 " " COsj3i ..j---"F2 +F' +F' Ry Rx Rz..8.. +Mm = I>"W iz =Mr fool " (1 US.) na koje djetuje sistem sila F I . cos a...27.. (1125..

\liGirru3 eftjt.i dovoIjan uslov biti da tijelo na koje djeluje sistem sila bude u ravnotezi da je: ------------~~~~r---------- U skladu s jednaCinama (11. ~O..) tF.~e.) IDOl?:emg zakY'l1ci!:i Sa Ge potreban. npr.-OMy:~O (11.3L) Nacrtati reakcije veza 1 Postaviti uslove ravnoteze ~~O} FRJ. ivenih rezultata I I.32. B .~O i""l n Racunska kontrola dOb.~o .Fri ~ 0 {=1 n (11. Oz osi (ovaj primjer se cesto pojavljuje u inZenjerskoj praksi).=1 302 303 .F. slijede i dovoljni i potrebni uslovi ravnoteze krutog tijela U obliku slijedeeih skalamih jednaCina: -=\ F& (11.) i (11. Pojednostavljeni oblik djelovanja saa u prostoru fUlkon redukcije si/a u loeK:u 0 Oslobadanje od veza Na osnovujednacina (11.) i (11.24.'u"ravnofezi sprijeeena tran~lacija i rotacija u.Smjemice za rjesavanje zadatka iz statike prostomih sistema F. ----1?fetPostavimo da na kruto tijelo djeluje sistem sila koje su paralelne jednoj od osa koordinatnog sistema.9. Plan Ijesavanja x Slika 11.28.32.24. Za ravnotew takvog sistema potrebno je i dovoljno da suma projekcija svih sila na osu paratelnu sa silama i suma momenta sila na druge dvije ose budu jednake nuli. I.) gdje Sli rastavljene site i momenti u takozvanc komponente jednaCine.s~ tri ~A@inati~~~isteI!la. 0 ~ erno koristiti za odr opt ecenog prostornim sistemorn e a.33.28.lcr5aqre-Li' kpje... fie zna lema ko'c mozerna izracunati "c $est skladno s br "em "ednaQibi koje mqTemo postayiti. e oznatih sila kruto ednaCine (11.) 0 M z.

cos ~. Zadatak 11. =-12. . (3. b~4m.. L. s.50 ~ = ~0.56568.+S. RjeSenje: Slika liZ zadatak Il.424264 cosy.2. za podatke F = 30 kN. cos y..1. ~ --4 ._3_ m {f9 ~'{f9 . ~--=11. 0. ill --:tli11.68376.2.cos~. m ill _3_ L Fa ~ 0: 304 S. . . Y = 5. h = 3m odrediti sile u stapovima Slika uz zadatak H.-4) x 3 0. Odrediti sile u uiadima i silu kojom stap pritisce podlogu ako je: a ~ 3m. s. F~ 10kN. 0 . "i lednacine ravnoteie: Sl cosal +S2 COS a2=O. G 0 --0 F {ii 3 .. Za silu S2 koordinate napadne tacke (x = --6. cos Pf=O. + S.Rijesenl zadaci iz poglavlja 11 S.2. cos r.-. --'m -{f9 {f9 3 {f9 s. i zasilu u stapuFs (x~ O.l.1.cos~. -'{f9 {f9 s. cos ~i {ii {ii s.45584. _ _3_ _3_ S. ___3_ {f9 3 {f9 .z~) cos Us = 0. h~ 5m.y ~ 5. Stap je oslonjen na pod u tacki A i u ravnotezi odrtava se POffioeU dva uzeta kao sto je prikazano na slici..o za sve sileo izasiluF L:F6. cosa l cos 0.=O: LFij~O: cosaF=O cos!>F=O cosYF:=l cos s. ~ -0.~O. cos 12 + F~ 0.! Fs =-SI cos!>! -S2cosf)2' F.5kN.. Zadatak 11. Kvadratna plata tejine G = 10 kN oslonjena je na rest stapova Na kvadratnu ploeu djeluje vertikalna sila F. 0 Rjesavanjem gomjih jednacina dobijamo vrijednost sila Tablica cosinusa smjerova zadatka 305 .. a = 1m.. . ~ 0. cosYF= L Cosinusi smjerova dati su tabelarn.- --'.2 cos a.. S. ~ F ~~COSYI -~~73125kN cosal -COSY2 " Na stap u tacki B djeluje vertikalna sila F.5698.782kN. Rjelenjc: Cosinusi smjera sile S. 5. cos 1.+F. z =-4) cos a..

Jednaeine ravnoteZe: Zadatak 11. cos ct. Rjesenjem gornjih jednacina dolazimo do vrijednosti sila u stapovima: SI ~-. 12M x ~O'aS .adatka 11. 3 {6 2 -{6 G fl 0 __I_ 0 0 cosj3" cosy. 6 S2 ~-·G 2 ' S3 ~-- 16 16 2 G. ~-F~ ~-10.9kN. S4 ~-(F +G)-~-22.llkN. . Jlt 6 S2 ~-F--~-IO. s. Tabhca cosmusasmjerova zadatka 11.3.9kN..Jl9 --aS4--·--aSS--aS6--F·a~O.llkN. U taeki K sistema cd IIi stapa objeSen je teret tetine G. ~-(F +G)-~-22. Jlt . 'Jlt 3 --as 2 J19 3 --as ' . Jlt 6 ~OkN. 307 306 .ani su u tabeli. .Jl9 Jlt RjeSenje Cosmusi smjcrova sila Sl .3.fi·G.- .S2 i S3 prikaz. _1_ {6 2 {6 I S.3. S. ~ F Jlt ~ 16. Jednaerne ravnoteze: Sile u stapoviroa dobivamo IjeSavanjem gornjih jednacina: S. S. Stika uz tje§enje z._1 {6 fl {6 -. . s. Za dimenzije prema slici odrediti sile u stapovima.3.Jl9 12 S.58kN. 3 3 3 3 Stika uz zadatak 11.

. 4 Stika uz analiticlm rje§enje zadatka 1 L5. Potrebno je izraeunati sile u stapovima. Postavimo ravnotcme jednacine SI _ _ _ I S. Ako je pomat teret G odrediti sHe u stapovima.5.flo 0 .Zadatak 11. 3 0 3 . Cosinusi smjerova sila SI ' S2 i S3 ' G' iC"prikazani su tabelamo.4. 0 G' 0 G" . \ -. ~ 3-J1O G.flo --:j5 0 1 -rs 2 0 cos "(.4.J5 --G~O .flo __3_ -. ?teka kotura K prebaceno je we Ciji je jedan kraj vezan za zid a 0 drugi je olieScn teret G.J5 ' ---S3 I . Rjdenje: G'=G" Stika Ul rjdlenje zadatka 11. ~ 9.flo -.. 9 5 RjeSavanjem gomjih jednaeina odredujemo vrijednosti sila u stapovima: S ~ 9-J1O G \ 10 ' Slika uz zadatak 11. _1 _ S.s. 308 309 . RjeSenje " eOliu.4. cos ~i S. __1_ S. S.J5 G. 5 Sa tri stapa pricvci6enje jedan disk polupreenika r kojeg optere6uje ~lJreg sila Ciji je moment Mo . Kotur je pricvrSCeo sa tri stapa. _ -J1O -J1O --G~O 3 5 ' 332 --s ---S2 --S3~O -J1O \ -J1O . Tablica cosinusa smjerov3 zadatka ltA. 10 S3 Zadatak 11. Stika uz zadatak u.

Ako je poznata sila F./3 r r S\ +S2 +S. --I I -rs + rs . -J5 310 3ll . ..=O: -J5aS s -2aF=O.. 2:M. -rs -.: +S4 +-S6 +F=O.. = 0. F \ 0 0 0 0 -\ rs 0 2 cos ~i Zadatak 11. RjeSenjern jednacina dolazimo do sila u stapovima: S5 =-F.-j. _2_ 2 \ \ Tablica cosinusa smjetova zadatka 11. cos U. +54 +S5 +S6 +F = 0 2 h= fi r 2 L Mo 2Mo S\ = . cos y.5 3 2:F =0: Y ~+SS +~S6 =0.6.r::-' n --+ --+ --t -} rjxSj+rFxF=O Fl h .--)-~--)""'. Iednacine ravnotete: 2: Fx=O: 2 2 r.6. 0 S. 0 0 s. S2 i S3 ' S4 . -J5 3 Stika uz zadatak 1l. S. a u ravnote:Zllom poloZaju odrZava se pomocu 6 stapova.. h=r sin600= . odrediti sile u stapovima. = 0: 3aS. s. 2 Slika uz Ijeiicnje zadatka 11.= .. s.--t--t sin600=:l:.6. RjeSenje Uslovi ravnoteze u vektorskom obliku: 4 2:M.SS ' S6 i F prikazani su tabelarno. 0 0 -\ s.3r Cosmusi smjerova sila S! . Ploca bez tezine opterecena je silom F.6.

. . S4 =-G. S6 =-G.:A) ~ 0: 2. Stika uz zadatak 11. Sile u stapovima dabit cerna iz gomjih jednacina: 1 Z 1 1 S3 ~O.: M:) ~ 0: 312 3aS3 ~ 0.: M.8.: M:) ~ 0: 2. Kolikc su sile u stapovima aka se na ptoeu postavi teret teiine G2 . ~ 0: 2.8. SlikauzrjeSenjezadatka 11. . S1tb.: M:) ~ 0: 2. S. Homogena placa teiine G1 pricvrScena je pomoeu sest stapova. S. .6aS.7. uz tjdenje zadatka 1L 7.7.ava se u ravnoteinom poloZaju pomocu sest stapova. =-G.Zadatak 11.8.3aS4 +aG ~O.ZaG ~ 0. . Izra6unati sile u stapovima. .J6 3 3 3 3 3 Zadatak 11.: Nf. S.3aS.) ~ 0: 2.3aS6 ~ 0. 6aS" . ~-G. Trougaona ploe3 tezine G odr1. =-G. . . RjeSenje: Komponente sile S6 JednaCina ravnoteze 2. .: M. RjeSenje: Stika uz zadatak 1 1.6aS6x ~ 0.6aS.6aS4 + 4aG ~ 0.

cas~ F r"'. = 20°.4 d. = O. ~ 0.tgp.8aS4y ~ 0.9. =--~4kN 2 Z d ' z Fi y ::. 2M.4aG. 3. -casa·casp. + 2aG.9..04m. f'ty -: : : Fj d.. 315 . M.Z analiru silana YratiiuAB U2 zadatak 11.8aS.---::::::SkN. tga Fa = F" .6aG. -8aS" . . + 9aG. Moment torzije F" Sile u stapovima zavise od odnosa teZina G1 i G2 • Na primjer: za Gz < 2G1 stap 5 je optereecn na pritisak G2 > 2G 1 stap 5 je optereeell na istezanje. Slika Il. d. Aka su poznate velicinc a = 30m. raspored sila je dat na slijedeCoj slici S~-S2x ~O.. ~Mx ~F2' '-2 =F. ~ O. -12aS" + 12aS..y ' . Vratilo AS prenosi moment torzije od 100 Nm. 2: Fx~O: 2: Fy~O: 2: M. + 4aG. ~ 0. . - Fu -::::::-"-.=fu---' cosp Stika flIliporeda sila Da zupeaniku sa kosim zupcima . Ugao dodirnice je 0. 8aS" + 8aS. = 0. d. =Fu ·tga. Slikauzzadatak 11. Oba zupeanika su sa Zflk-osenim zubima p = 15°. 2M. 2:M:)~O: 12aS" + 12aS" +6aG..Na osnovu geometrije zakljucujemo da je: Rjcicnje Jednacina ravnotezc Ce biti: Posta se radi 0 zupcanicima sa zakosenim zupcima. d. ~ 0: 2: My ~ 0: 2: MP) ~ 0: Rjesenjem gornjih jednaCina dobivamo: ~3y + S4y = 0. Zadatak Il.9. F.05m odrediti reakcije u leZajevima A i E.

. F 2x =F2 ·cosu·sinp=4. 0.0718-1. 2.anemanvih dimenzija u tacki D prebacena je nerastegljivo tiZc koje je uCvrSceno u t:'lcki L.05233 kN.03 ~ 1.Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 11 F.cos 15 ° 5.::.Sa =0.03 -0.6073 = ··2.1. 2 FA=XA+YAz+ZA RjeSenjern gomjih jednacina dobivamo reakcije u osloncima: Stika uz zadatak Il.8856 kN. ~2 - F2y .507 + 0. Zadatak 11. cosa-cosp 5 cos 2 0 ° .10.0718· 0'2°5 .40687· sin 20°:.2679kN.40687 kN.5086kN. F 2 F2 .3397 kN. Preko kotura 7.+ F2z • 2.F.4 + 2.507 kN. Flx " .F2x :::::0. na Cijem kraju visi teret tdine Q. Fly::::: F2 . Fix'" F..6073 kN.cos150 4.x -Fix =1. U tach K prizme djeluje vertikalna sila F. cos a· sin p~ 5. c ~ d ~ 20 [ern].5a + FBy • 3.IO.y F. Rjdenje Fly' a + F2x . Tijdo koje ima oblik sestostrane prizme oslonjeno je 11 tacki A pomocu sfericnog zgloba. 1 .5a J 3.40687 -cos20°·sin15°=I. a - d. 0. Ako u tacki A stemog zgloba smjestimo ishodiste koordinatnog sistema O. FAx =F. U nagnutoj strani prizme djeluje moment M koji je okomit na datu ravan i ima smijer kako je dato na she!. F 2z =Fz -cosu-cosl). cosa-cosp = 4 cos200.5a . + F. M ~ 1000 [Nm].F" + FBx = 1. a reakcija eilindricnog zgloba B: FB=YB+ZB' -> -> -> FBy F By F By ~ (-FlY' a . 2. 2.5·0. cos a 4.F\z .' FAx ~ F . Kada su poznate projekcije sila F. 3. ako su pomate slijedece vr1jednosti: Q ~ 500 [N]. i F2 postavirno jednacine ravnote1.5a' ~ (. Pomoeu nerastezljivog meta CE odriava horizontalni polotaj ravnote±e. a ~ 80 [ern].884 .06367 = -0.qz imat cemo da je reakcija u tackiA: -}~-4_" .507 .5086· cos 20°· sin 15° ~ 1. = -F.y + FBy = -5 + 1.3397=-0. a ~ ~ ~ 30° i Y~ 8 ~ 60°. Odrediti reakeije u taekama A i B te silu u uzetu CE.10. a u tacki B pomocu cilindricnog lefaja. b ~ 40 [ern].0718kN.Sa = 0. 1.FBz ·3. " FAy Slib liZ rjdenje zadatka 11.y 316 J 17 .5 .5 .e: L Fx =0: FAx + Fix . + F2y .x d.03).

600 = 0 -zo +0.433 S + 433 = 0 ZA + Z8 + 0. sin Ii ~ 500· 0.(FB )=6Z B -(h-c)YB =0.(FR)~XD(FR)y =2'Q.866 S + 400 . U tacki E djeluje sila F paralelna ivici ploce b.8.S.(F) = -F· a ~-320 -> M. Koordinate tacaka B.22S M. Xc Ys "".632 N =b. = h· S· cosy· sinp ~ 0. te nadimo njene projekcije na ose ---.684N M (F R)Y ~ Q.428-0.(FA ) =0 Masivna homogena ploca. Postavimo mjete ravnoteie za posmatrano tijelo: x A +O.c)Qsinli = -[6 (1 + coso) + (h . (fiR) = -6Q(1 + coso) . moze se obrtati u krug oko vertikalne ose AB. Na ploci u tacki D vezano je uie. u cijj ravni djeluje moment sprega M.1 S + 326.-~ Provjerite momente na ase koordinatnog sistema Oxyz. Sy . Yc =b. C.0. Moment sila za ese su: ---? ----7 Mx(FA) ~ ~ My(FA}~ M. ~ 2'Q(1 + cos8) = 300 M. XD =h =2' -)" a YB = 392 N zA=-1203. -> a M y(FR ) = x[) (FE). ~ M.69YB ~ M y (FB)=-X8 .433S S.69 YB +0. (1.=-Msinet=-500. prebaceno preko nepomicnog kotura i na slobodnom kraju liZeta visi teret ~zine Q .73S =-6Scosy sinp=-O.lS ~ -> Mx(F)=M.22 S+ 846 Yo = 0.-Sxy ·cosf3=-Scosy cosp=-O.zB =-(a+d)zB =-ZB -) M. YD ze =h zK xK=a.866S. -> a Slika uz zadatak 1L D.25S=0 YA + Yo .(h . osIoncu.(S)~-y.j.73 S. 318 319 . una oblik pra~ouglog paralelopipeda tezine G.750 = 0 0.866 ~ 433 N (FR)z ~ -Q . ~S·siny~0. Dimenzije su date na slici.4ZB -·D.1 S + 173.b. u sfemom A i cilindricnom B.11. KiD su: Xs =a+d.sino~173.(S)= 6 ·sin y' S +h· Scosy· cosp=(6siny +h cosycosP)S -> M yeS) ~ Z.=". ZB =h-c =0.R)X~O = Q +F.Sx -> ~0.(F)=O -> M. Mx=O My =M· cosu = 866 M. Nakao Ijesav~a jednacina dobijamo da je: S= 652N zB = 989 N xA=-J63 N YA =-542.2 = 0 ZB = 0.22 S -320 + 300 + 866 = 0 Yo.25S -.ProjckcUa sile S na koordinatne ose S.0.cije.Qcosli ~-Q(l + coso) ~ -750 N. a takoder i reak. Zadatak 11. Yx=O. Sistem se odrZava u ravnotezi pomocu diska.(FB)=xB 'YB =(a+d)YB =YB M.2. ~Sxy ·sinp~S·cosy·sinp~0. --t Sile u tacki D zamijenimo rezultatom FR koordinatnog sistema Oz:vz.c)sin oJQ = -600 -.

~ 0. M3 ~ 4. . M~Q·b-F·a YB ~-±[(c +d) F+%c] xA Slika uz zadatak 1 LB. P~ 30" (u ravni x·· y) Zadatak 11.22 kN U R "'" PM YM 88.6 kNm.4" ~63.5 kNm. + M. . pravac i smjer rezuitante sila. S3 = 3 kN.5 kN.33 kN. 12 321 . ~(1"~) Q --"--c h 2h =0.0 kNm. YA =(C:-"'-l)F+:h G ZA M. M4 ~ 1. d~O b··M~O 8. stika liZ zadatak 11.38 KN Foknm = "'±(%C+d Q) 5.8° ~I04. M2 ~ 3.587 kNm =30. Zadatak 11.12. S2 = 5. LZi= ZA -G=O ~O b l:M. "y Rjesenje MR =fM. R YR ~ 126.RjeSenje LXi=XA+XS-Q=O l:Yi~ YA+ YB+ F~O Zadatak 11.9".00m -F· a+ Q. pravac i smjer rezultirajuceg momenta. Stub visine h = 8m u ravnoteii odriavaju tri uieta.0 kNm. Silc u uiadima su poznate 5\ = 4 kN.4°.00m 2. Stika uz zadatak I \. Potrebno je pronaCi intenzitet.OOm 5. Rjesenje RjeSavanjem prethodnih jednaCina dobivamo da je: xB Faksi ~ 9.~ h ·C· a 2" -Q.i2.2° f' . Na shei je dat jedan reduktor sa vise pogona. pravac i smjer momenta koji opterecuje reduktor. =5. I 320 P ~ 36. Odrediti komponente rezuitante u vertikalnom pravcu i okomitom na stub.Om N Rjesenje u M FR = 8.14.:=-yB· h-F(c+ d)-G· 2 l:My~ xB l:M.g S. +M.8".13. Za zadani prostorni sis tern sila koje djeluju u jednoj tacki A odrediti intenzitet. Poznat je intenzitet.

F3 = 2 kN.51 kN Stika uz z. a ko je F = 6.90 M.0 kN.44kN Zadatak 11. Rjcicnje SI odrediti: a) rezultirajuci moment od Mx i My . Zadatak 11.dalak 1 U4.16. Fo~-1. RjeScnje SI ~ 10.0. Odrediti site U stapovima.39 kN ~2.y.2 i 3. b) moment M z · kN 52 ~ 3. = 10 kN koja len u ravni x . a b 1m Rje. Tri stapa optereeuje vertikalna sila F Zadatak 11. MRxy ~ 2.16.6kN 322 323 .31 kN S2 ~ 7.710 kNm. Za stapove optereecne prema slid odrediti site u stapovima FG = 20 kN. Tri stapa opterecuje F Slikauzzadatak 11.Zadatak 11. c = lSOmm. F0~-9." ~ 47.scnje 1m SI ~ S. Horizontalni Dosae zglobno vezan u tacki C za vertikalni zid odrlava se u ravnotcmom polotaju pomoeu stapova 1 i 2. Ako su poznate dimcnzije a = 200mm.a.47 Slikauzzadatak ILlS. Potrcbno je odrediti sile u stapovima 1. Jedan konstruktivni dio u konstrukcijije optereecn sa silama FI = 6 kN. i3 = 30°. = 10 kN.19. ~ 12.15. b = 250mm.18 kN S2~6.65 kN Slika uz zadatak 1L 13.5 kN S3 ~6. RjcScnje SI ~ 8.18.6kN FCy~-3.6kN Slika uz zadatak 11.17. Rjcicnjc Zadatak 11. S3 ~ 20.238 kNm a.785 kN. F2 = 8 kN. ~ . odrediti rcakeiju u osloneu C i site u stapovirna 1 i 2. ~ 12.17. S.25 kN.

9462 kN Zadatak 11.0 kN.=. F.. 3.~ Slika m zadatak Il.radijalnom leZaju. Rjesenje l'Ax~ 1.22 kN 1. = 240 Nm.20. .0 leN.5362kN FA. 1. dz = 80mm. i reakcije u A . ~rxc:~-+-y"~-+-z~:.6765 kN FAy ~ 2. Reakcije u os lonell PAx ~ 2.o------j:1B A x Vratilo AB prenosi moment torzije preko zupCanika 1 i 2 MI reakcije u lezistima A i' B. VratiloAB prenosi moment torzije M J = 160 Nm. Odrediti reakciju u zgtobu A i sHe u uiadima.29 kN ~ 0.0 leN.0 kN.Zadatak 11.4 leN F. RjeSenje Sile U zupCanicima F'x~2.64 kN FBy ~ 1.~2.62 kN FAy ~ 2. ~297 leN y Slika uz. a zupCanik 2 sa pravim zubima.8 kN kN Fa . Ugao nagiba dodimice je a = 20°.22kN FBx~ Rjescnje FAx~ FB . Zupeanik 1 je sa kosimzupcima nagiba ~ = 10°. Odrediti x F " 60mm 80mm 40rum RjeSenje S.21 kN F"" ~0. F4 ~ 4..8675 /eN Vratilo AS optereeenoje zupCanicirnakao $to jeprikazano naslici.47kN Stika U'l7.radijalno-aksijalnom lefaju i B .~0.22.1 S. FBx ~4.29 kN FAy ~ 3. Zadatak 11. Ako su precruci zupcanika d l = 120mm. Slikauzzadatak 11. FEy ~ 0.5 kN 0. silamaFt = 8. S2~ 386 leN FA::=.0 kN FBz = O. 286 kN.43 kN FA. zadatak 11.23.l9.~-4.41 F. ~ 3. FB.21. F. 324 m .adatak 11.y~ F. ~ 2. odrediti reakcijc u lezajevima. Odrediti silu 1'..21. Nosac AB opterecen u taeki C silom F = 450 kN odrZava se u ravnotezl POffioeu dva uicta 1 i 2.20.. F'y~61eN 1.7978 kN Zadatak 11..

.precnici zupcanika d l = Xm b.l!\CiilliG. .. o~ zaUZlffi~ odgoY. Vitie za podizanje tcreta oslonjeno je na dva lCZaja A i B i podize teret mase m = 400kg.Q"ni49:m~koncentrirnnm Jereta. visokonaponski kablov! e £aino ie poznav&~Gin~r:. ralQlOte~-e~~ffii-ehlik~t&.je::sila::Y:.74kN FB ~ 1. nosti tih velicina od-fdu~.i:fiwtii~$tQ'7P-a~raa. . Pri konstruisanju ta 1.Yist¢i. MeGutiro" ka~a je vlastita tetina . . 'o::"~ ~_______ "_'_"_~ __ .La_ncan_ice_ __ _ _ :· 12. .~_. UVOD ..yisRjdenje FA~ vaZan tip k-pnstmkcjonjh e.2. isi od J1!kaJaneamce.~_~Ak-wje--'l1'?e aptetc6eae silama kSati-RY1faFI6 fUSpc)[edenun po raspunu.mll..rastojanje tcreta od oslona A .Jement~ savitlijvo uZe. l2Omm. . kontinuirano iii k6mbillovano<:~~'~~'-"M"W_"~~<~ . uzeta ijedino opterecenje. Poznate su dimenzije: ._.kada je uZe optereceno jednoliko kontinuirano duZ hor~ izon~ojekcije i ----~-___ --lob. Priknz opterecenja savitljtvog uieta Ako savitljivo u1:c oslobodimo od veza.'a.-pregib. . ~avitljivo uZe moz~ ?iti 0:P!~L~¢_yn.sQ.6U~~~etft:~:'::~:~ .kada je uie optereeeno jednoliko kontinuirano d~tcijelog Qb!ik lanG2Rise 2:8:...pd konstrukc" =1] (2 I = 1.1.J..)<J.06 kN.. Pril om v~:R~_:~. dodamo reakcije veza i posmatramo ra\iuuretu...:.omemrltlnCanica--. "c viseCi mostovi..aiA~~. . Odrediti reakcije u leZistiffia A i B. citfci"Ceffi@ ruLveZe izmC(fUSita-tr-trieru.~_ 12..1.--\t>~sWan---J _~_J.. jive uZadi smatr~~a nema nikak.t~~'~j~dnolik~i:~'~~'..".'-eta e anemariva prema opterecenju uZeta._~_~__ q(x) Stika 12.-8diloli . b:i anaJizj savitJjiye uZadi u nekim pnmjerima teiina .preenik bubnjaDs = 300mm.. ~~rabo~ica .ugao dodimice ex.-.wall sila iste~ra t raSQ..lO d~honzbntalne pror-"'~ jekclitiuPL.Zadatak 11.9naJ '. d2 = 540mm. 326 .24.-uir.. PARABOLICNA LANCANlCA ___EretpostavtmoaaJC'-uze-'opter.= 20°."-...- ~ vr~optere6enja.:mlJl1c.5..--_..

--~-~.tmaftemo~ F.8.. X:"'·"--·fH qxy~2FH . y (l2.10) imamo: 1 (12.) Sila u taeki A odnosno u tacki B gdje je uie pricvclceno: F ~ --+q'qx Slika 12. Parahalicna loncanica Isijecimo elementarni dio meta sirine ds i posmatrajmo ravnotem tog elementa.3.) jednaCinu arabole s t 'emenom na tacki C ugao <p iz jednacina (12..'=... i5te visine.) i (12.) F..1.x..3.ta~it~~ _ ~!-~~L~t~gruatiClan~po clan tako da dobi- o / . (12. granicm uslovi su: 1 x=z' Horizontalna sila je: Ymax = f· Sllka 12..) ·~16/:..2.'8~~(6~~2J:/_~2~+] 329 ~. me pricvcl6e~~&.) dobit cemo: Zamjenom obrasca (12. F_ FH C AJ • PH i! ~.6.L.--.3.) odnosno Jednacine ravnoteze: L: Jl.-n.3.JJ_Ji7r~Gos·p"-Fft·~O L:Fy. Elemenrarni dio uie(a [2 " 64/' 4 ' (12.:::'§fj. 1+--·.8.. ~ Fh 328 + (qx)'.) jemo duiinu lancaruce: . L~2J (12A.) Sa slike l2.2.2. (12.02 112 odnosno B c f Pretpostavimo da je Fu =JFJ +q 2 X 2 . 1+ 64/" ~Z:~1~?<J~~9_~~~~IE:E!:<?~~~~.5. q/2 (12.- ._~..) \~~~~~+~ 6:{2 .l1. ~f" sin <p -.9.x dx.10.) u jednaeini (12.. 4 F.) 2y 'E'.) Izjednacavanjem jednacine (12.. imamo daje tg 'l' (12.7.) odnosno +dy' (12. q2/4 /~-. qx ~ 0 Dijeljenjem gomje dvije jednaCine dobit cerno: } (l2..6.----~~ . /' (12.) DuZinu uzeta izra6mat cemo na osnovu diferendjalnog odnosa: ds~Jdx' (12.

) Kvadriranjem i sredivanjem gomjeg izraza dobit cerno: 331 '---.. Za velicinu sIueajeva je f mnogo manji od 1/4. Element uieta s odgoyara.utim planQm sUa (12.) dy zax=Oslijedidaje -=p=O dx c=O p~-.. FH x F~ II q' p~ dy dx • -::::--_ . q to je S=Q-.) LFx::.12.17... pa Ce biti dovolina sarno prva tri dana reda da se postigne pribliina vrijednost za L sa dovoljnom taenoseu.19.3.13.:.18.) dy dx 330 (12. dx a Integracijom izraza dobijemo: dp Jl + p2 FH ~ '" ~(p+H)~~+c Stika 12. lsijecimo mali element uleta i posmatrajmo njegovu ravnoteZu.~.4.15. y Zadnja jednacioa pretstavlja diferencijalnu jednacinu obicne lancarllcc. OBICNA LANCANICA ~.) Ovaj red konvergira za sve vrijednosti if I 2) < 1 I 4. qs dy FH (12.T--··"-·-"-----· .:. 1 +(:r Pretpostavimo da je uie optere6eno jednoliko kontinuirano dui cijelog luka laneanicc.. dx ds =dx 2 2 2 +ctv 2 12.) dx odnosno (12. (12.13. Deriviranjern prethodnog izraza imamo cia je: d y 1 ds dx 2 ~.~- Razlika izmoou ovog primjera i prethodnog je u tome sto vertikalna komponenta Fuy uvijekjednaka tezini liZeta duiine S.O F" sin'1'-q's~O (12..4.odnosno (12.) Posto je Ff{ ::::: a = cos t parametar lancanice.) lednaeme ravnotere elementa uieta (stika 12..O LFy ~O I'u 'cosqJ-FH::. dy dx s a' Uvrstavanjem u gomju jednaciou dobit reruo: lzjednacina (12.14.) slijedi daje: tg'1'~-~-. Uvedimo parametar: F~ • .

a 1+Sh2(~) F.20.) Rijderu zadaci iz poglavlja 12 Zadatak 12. 18 + F. Za lancanicu prikazanu na slici i optcreeenje odrediti sile u uZadima AB.) Siiu u u7.=2 -ea +e a .. S e a -ea C.etu dobit cerna iz jednacine ravnoteie: Fu =JFJ +q 2 s2 =q~a2 +5 2 ~-~ Fu=q a2+a2sa(~)o:::q.. E a 2e a x 2 12m 1 F1 ~ F2~ B dy s=adx ~=sh-.l.1. r '" (h e a -1 e G r (12. 4 kN 15 kN F3~3kN dy dx x a 3m S lib uz zadatak 12. F. YA . ." {} jednacina lancanice: = a slijedi C l = 0. S!ika liZ IjeSellje zadatka 12.) imamo daje: y=ach-+C 1 Q x Rjesenje Integmcio[lu konstantu C 1 odredit Cerno iz uslova Yx. ( J (12. Uvjeti ravnotdc za cijeli sistem su: L F:~ = 0 - XA + XB = 0 L ME ~ 0 .l. BC.20. te je 12kN x a -X r y=ach. CD i ED. 15 + F. -2e-. 1.21.1+ . 2m Integracijomjednacine (12. + ~ )2 2x r ( z. ... ~qaChm ~q. 2 ~ 0 LFy~O YA-F.) ( 2=e-. 10 + F) .y.··F2-F3+YE~O YE~ lOkN 333 332 .

/2 y==-x 4h 2 12 SCD ~47._ _qo dx <Pma)( FM X I_II x--/ 2 = tg -1(qO M ..1) 2F COS CPmax Zadatak 12. Uic pricvrSceno u tackarna A i B nosi most koji uZe kontinuirano opterecuje qo Nlm.2. dyl max-tgCPmax .1. <p::.Iz uvjeta ravnoteZe uieta AB imamo: Slib uz zadatak 12.4. daje: y=--·-x.2. JJ4 335 . ~ to je F 2 umax za maxim.alnu vrijednost ugla <p. qo 2FM 2 Za vrijednosti x = lI2 y = h horizontalna sila FM ~---sh qo ..44kN Kako je Fu == FH· cos <p 7. Naci maximalnu lm silu u metu te dliZimi lancanice L. Slika uz rjclenje zadatka 12.) iz poglavlja 12.. 15kN b) 0) Rjesenje Kako je q(x) ~ % to imamo na osnovujednacine (12.2.3 0::.9° FCD ~9.

Obicna lancanica opterecena jednoliko kontinuirano optereeenjem q prikazana je na slici. duzinu u. RjeSenje Kako je elementarna duiina luka Kako je: x~f ds q·ds) I {l+:FIQ ' } . odnosno = SNlm ~ 2 ~s Stika uz zadatak l2.. Odrediti maximalnu silu u uietu te duiinu lanCanice.Iz ugla koji je prikazan na slici irnamo da je: Zadatak 12.zeta to nakon integriranja imamo da je: J Nakon integriranja I L~- 2 Uvcitavanjem izraza za FH te sredivanjem dobijamo: ! L=2 [ - 1+ - (4h)\2 +-Sln _1(4h)\j1 !. ds 1. \<------I~'Om-----_>I . ~ I 4h I Znajuci da je: 336 337 .3.3.

8 • Il'rnax = 52.109x )-1] Zax= 10m L 2 Zadatak 12.16[cosh(O. 25 m A B Rjescnje h=Il.3rn ~ • r" ~ 45. q Sm F Rjdenje FDB~78.-!:L. L = 24.1~132 45. Imamo dajc: Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 12 Zadalak 12. CD i DB te duiinu laneanice. Za lancanicu prikazanu na slid potrebno je odrediti site u uZadima A C.{COS{:H X)-l) 6=!. za y=O x = 0:::::> C3 =_.7 kN F AC =74. q>0 F l.9[N]. <po 7S.5. [COSh(. Za laneanicu opterecenu jednoliko kontinuirano q = 700 Nlm na rasponu 25m javlja se sila u uZetu Fu max = 10 kN.2m.8 c q=1oo Nlm Stika uz zadatak 10.4.10]~ 12.2kN Za tackuy ~ h.8 5 Sinhf-5_.dy za -~O=>S~O C J ~O tedobijamo dx Sila u uictu Fu = FJcos q> dY dx I max: ~tgm 't'max: ~~:I2. Odrediti pregib ui.'~ )-1] y ~ 9.lm 45.7 kN {= IS. 338 :139 . 3m 4m Slika uz zadatak lOA./max ~ 45. x~ 112 FIl[ (q.5. F CD =43.eta h. h ~ 6m I =20m imamo da je: F.8 cos 52./l] h=-q cosh 2FH r l za q ~ SNlm.7m 3m yJ.

J: iz- (13.) \ df!\ ~ ds.c __ _ Zadatak 12. Stika U2.3. za <p > 90" dA < O.6.4.~ (13. 150m .zine 175m objdcno je 0 dva stuba A i B rastojanja 150m.e puta (13.. onda je elementami rad sile koja djeluje na to tijdo jednak proizvodu momenta tc sile za obrtnu osu i ugla rotacije dAi ~ M(r)' d'l' 340 (D. zadatak 10.1.1.2.. Stubovi su visine 50tlL Odreditl duiIDU d ad uleta do podloge i horizontalnu silu F H' A B Princip mogucih (virtualnih) pomjeranja U~ 13. Fpx + Fyiy + F. (13.6."______ •__ "_J.) ..) 341 ...) U jednacinu (13.J+ dJc {r}~{~} (F}T {dr}.1.) (F}~{~l -+---+-+-4dr~ d)+ d. Elementarni rod sile ~d. a za <p < 90" dA > 0.S. U gornjimjednaCinarna Fx ' Fy ' Fz su projekcije sile na koordinatne osc ax.. y."1. U vektorskom obliku cad je predstavljen skalarnim proizvodom sile Pretpostavimo da se napadna taeka site pomakne za beskonaeno mati pomak vriienje rad iii u analitickom obliku F Fi pomaka dr. ELEMENTARNIRAD sOm d sOm RjeSenje d~ lO.tim Ffl~ 384 N.i.) rad site F L--e biti izraien s lijedecom jednaCinom dAi ~ . Pod elemenlamim radom sileF na putu ds podrazumijevamo proizvod projekcije sile na pravac puta i velicL.. Stika 13. /.2. Ute optere6cno jcdnoliko kontinuirano q = 5 Nlm du.. Z su koordinate napadne tacke sileo Ako tijelo vrSi rotaciono kretanje.

Slika 13.. -..)...&.) 13..-(f'r.) " (13-6..4..!1. Pomjeranje pri kome sistem ne napuSta veze naziva se neoslobaitajuce. ~ ~ -----~. . onda je rad na pomjeranju od So do s] proporcionalan srafl£anoj povrSini.!1x + F.. rad svih sila kod beskonacno malenog pomaka iznosi: -* --)0 dAi ~ ~ (F. Veza koja ne dopuSta oslobadajuca pomjeranja naziva se zadriavajuca iii dvostrana.ds.. . Ako projekciju sile na tangentu izrazimo u fimkciji puta s i predstavimo zavisnost graficki (slika 13.projekcija siIeF na pravac brzine (koja se poldapa sa tangentom). Roo sile 1IQ konacnom pomjeranju . Slib 134. Fn. to jest virtualni rad reakcije idealne veze jednak je nuli. . ~ ______ --+-----'-LJ--LJillLLl_LU-' '1 .."IJA Moguee iIi virtualno pomjeranje sistema (omacava se sa 8) naziva se svako elementamo pomjeranje sistema koje u datom momentu doptiStaju veze.2. F2 .ty+ FA) NM NM ~ J J (13.-4 Ukoliko na kruto tijelo djeluje sistem silaFj . potrebno je i dovoljno da zbir elementarnih radova svih sila kaje djeluju na sistem.+ F. pri svakom mogucem pomjera.-~~ . nih radova velika je kod mehanickih sistema kod kojih se jednostavno odreduju geometrijske veze menu pomacima.yu. Grafic7co izraeunavanje rada 342 343 . nego i u drugim dijelovima mehanike.!1. Primjena principa virtualnih radova u statici jednostavnija jc od primjene uslova ravnoteze. Prednost primjene principa virtual- gdje je: F V . Princip virtualnih radova jedan je od vrlo vaZnih principa..-­ f.€Os-£. PRINCIP VIRTUALNllI POMJERA.8) Vrijedi i obmuto: ako je zamiSljeni rad svih vanjskih sita koje djeluju na jedan mehanicki sistem jednak null.2.1 iii u analitickorn obliku: " ~ ~ Pri kretanju napadne taeke sile rad se 1zra7-<lVa pomocu krivolinijskog integrala AI ~ Fvds~ (F. Stika 13.. ne sarno u statici krutih tijela. N M Da bi sistem sa idealnim zadriavajuCim vezama bio u ravnoteii.ty + F. bude jednak nuli: . AIm veza dopusta oslobadajuca pomjernnja naziva se nezadriavajui:a ili jednostrana: Veza se naziva idealna ako je zbir radova njene reakcije pri svakom mogucem pomjeranju jednak nuli.--~----'i'-f1.)=4.3. Rad !life pri obrtnom kretanju PretpostavUno da napadna tacka siieF prede put od tacke N do iaCke M. au suprotnom slueaju zove se oslobailajuce. onda je on u ravnotezi..-..--- .

Odredltl reakclJu. j! Stika \lZ zadatak 13 . Odredit silu F da bi greda i dalje ostala u ravnote7nom poloZaju. ~Cicu ~vojne prese djeluje spreg sila ciji je moment M. h 5ab . ReSctkasti nosac prikazan na slici optere6en je silarna 1 l 2 metodom virtualnih radova. a ugao obrtanja &po Odnos izmedu njih je: Rjesenje Kako je F! IX.h~O F ~ 21tM . odnosno silu sabijanja prese. Iix ~ _ .mniSljena promjena duiine c negativnajer se duZina c smanjuje poveeanjem ugla <po Zavisnost izmedu c i q> dobit cerno na osnovu kosinusnog poucka: c2 = a2 +b2 + Zab cos <p 2cile ~ . Korak zavojnice je h.. Translatomo pomjeranje zavojnice je Oz. ox~-5ile. Aka primijenimo princip virtualnih pomjeranja: M·o<p-F·oz~O Sz~-S<pa h 21t toje Sa slike vidimo da je z.1. Kakoje zs=dsioq> a ovisnost ox i Sz od o<p je liz. SIO <pd<p. OAl~( -G· d 'cos<p +F '~Sin<p}<p ~O F 344 FOdrediti siie u stapovima G·d I ' .2. .2ab sin <pd<p.2. odnosno (M _ ~~h )8<P~O 2it Prethodna jednacina je zadovoljena ako je: M~F. 5ab tg <p 345 "a- . slijedi da je virtualni rad vanjskih sila: SAl ~. cos 'I' . Na.eta na koje djeluje silaF. ~ Greda tezme!i odriava se u prikazanom ravnoteZnorn polofuju pomotu W.G· oz. Zadatak 13. +b-2abcosq>.3.1. &p. liz : h ~ &p : 2'1'. ~ d . C UvrStavanjem u prvu jednaeinu: Zadatak 13.Rijeseru zadaci iz poglavlja 13 Zadatak 13. RjeSenje Slika uz -zadatak 13. + F· SX~O.

Stika uz IjeSenje zadatka 11.: 10 kN. razrel. 2aop ~O (Fa + 3Fa -S2a + 2Fa -S22a)00: ~O 6aF -3aS2 ~O S2 ~2F=lOk:N. jer kod zamisljenih pomaka one ne me nikakav rod.3. I-. aoo: + F· aop -Szaop ~ 0 Slijedi Faoo: + 3Faoo: -S2QOO: + 2Fa8p -Sz .fA?S(l Slikauzzadatak 11.-. Donji stapovi 1 i 2 optereceni su na istezanje sila Sz ::.-at Cerna stap 2 zamijelliti silama S2 kao sto je prikazano na slici.P_fi_IO_9_iZ_9_f_3_fO=S_t_3t_i_ke _ _ _ =_-l] <B Veza izmedu mogucih pomjeranja: op ~ 280: Zamisljamo rad svm vanjskih sila CAl ~F· aoo: + F· 3aoo: ..senje. Reakcije U osloncirna A i B nisu utijecale na Ije.. A B Rjesenie Resetkasti nosac ncma mogucnost kretanja.-----------<'. 346 .-"1 .Sz ..3. Da bismo primijenili princip virtualnih pomjeranja..

.. .. Rok predaje:.. . Fa) c) odrediti maksimalnu vrijednost momenta savijanja... ZADATAK BR. F/... f Podaci -Velicina F [kN] q [kNlm] a [m] a ["] Podaci Datum izdavanja: ..... . Predmetni nastavnik: ..·... Prof dr Isak Karabegovic..KATEDRA ZA MEHk'lIKU GRAFICKE VJEZBE IZ STATlKE Skolske 20 ! godine Prezime i ime studenta: ... ...... 1 Za nosae opterceCfi prema slici broj odrediti: a) grafickim i analitickim postupkom reakcije veze b) grafickim i analitickim putem nacrtati sve staticke dijagrame (M .... dipLin±.... 349 .....

2. a 20.2aaaaaa a a a a • @ • 2a • @ 2.J{ a F 2a B B. 2 J• zF A F q A". ll!-r.. 2a 2a • a Ja 2a • a JF a a 2a a 3F Ja 350 351 . Ja q zF A"I.. • 2a 2a 2a a a 2a 2a a 2a a - Ja o F -r1 A rfrTi a ~IIIIIIIII a a 2a q PL q 2 @ F A 2a a q B 3F 2a F a 2a 2a zF a a 2.@ q @ F q o • Ja q o/~ B. . a 2a a 2F A q F A~ F 11111 11111' a q. ® 4 ~"-illa 2F a FL JF B @ A B F q q F 2a " 2i1 a J.. ~ 2... .. a 2a . @ a 2a . @ 2.!. I. q. @ 2ij IIII a\1 FI B. . !.- • a • 2a a 2.. q j A 1111 FtrL F a B q /2F III iralIlill A a @ q. 2.. F a a.! i.

2a ~p.\. a 2a 2. 3. . F/ a~1I q jm. .p. 2. 2. 2. . 3... B. 2a .Ft.-rT1IflI' ( q A . 352 353 . 2a m . . 2. .( q ~F 2a . F F :r1l q F . . . . .j>- F q Fj a~ 2F 1111 B.:. A 1.a:-'nrrrrmnm-. . 1. . . 3F .. !"' a 1p. @ ~ Aj q.'> . q . 3.:J. F 3. 2F£ a q qr. F A F I.. 2. 1111111 A a F <TIl q 3 A~ " 1lll 2F 111111 @ F. .. F q . T"" 2a • @ BJ~ 2F . .. • . 2. .! q . '. ~ J A~ q % ]a . . ~ B. @ q F . . 2. @ q A F F 2a ... q . . . ". 2a a . F 1111 III: A i~t~"ff . . 2a 3. F . F/. !.l q a \11111 Brn:t. t'2a " . . B. .q.j¥B p.. I . ill zF 2. 2. . @ .q..a B.3.a F 3.. . ].4 A <) Hm u 2F a . • . . ~ HUll 2 a 2. .. 2. a . a F 3. 3...-rr A~ q 'I. mlllll! 1111 B~j# 3F Fi III A .

Predmetni nastavnik: Prof....... Rok predaje 354 .KATEDRA ZA MEHANlKU GRAFlCKE VJEZBE IZ STATIKE skolske 20 I godine CD Prezime i ime studenta: .... [kN] F... dipLini.. b) ispitujuCi detaljno svako polje nosaCa nacrtati staticke dijagrame (M ... f c) odrediti poloZaj i velicinu ekstremnih vrijednosti napadnog momenta u poljima kontinualnog optcreeenja Podaci VeliCina F...... [kN] M.. M.. [kN] F. Fl' F oJ. 355 .. df Isak Karabegovic.. q [kNm] [kNm] [kN!m] b [m] Podaci Datum izdavanja:. 2 Za Gerberov nosac optereecn prema slici analiticki: a) odrediti reakcije oslonaca.. ZADATAK BR.. .

@ @ @ A @ A 356 357 .

30' @ c @ 3~ A 358 359 .

rodact F [kNJ G q [kNlm] [kN] Velicina Podaci a b c d e f g h M [kNm] [m] [m [m] [m] [m] [m] [m] [m] Datum izdavanja:.. 360 .. b) nacrtati sve staticke dijagrame (Mf . 361 . 4b 2... Rok predajc:. Fl' Fa) za svako tijelo sistema posebno..... ZADATAK BR.KATEDRA ZA MEHANIKU GRAFICKE VJEZBE I:/" STATlKE skolske 20 godine Prezime i ime studenta:_ .. ............. dipLinZ....... 3 @ q Za sistem krutih tijela optereeen prema slici broj zanemarujucl sopstvene tezine greda odro1iti: a) reakcije svih spoljaSujih i unutraSnjih veza kojima je sistem podvrgnut. Prof... dr Isak Karabegovic... Predmetni nastavnik: ......

~ . A ® (i) A " A C A ® A B @ a A 30" C 0) @ d @ c d " B 45" A 362 363 .0 A CD C c . CD q c d .

@J " a a b " .'Di':R~~~~ B 30" 60" C c @ d " q ® "d @ ® 164 365 .

. Predrnetni nastavnik: .."c 30' Datum izdavanja: ... )66 ........ transverzalne i aksijalne sile za svako polje nosaca i na osnovu njih nacrtati sve staticke dijagrame (M . kao i oajveCu apsolutnu vrijednost momenta savijanja cijel- og nosaca (Mf mall) Podaci -- Velicina c [m] F [kN] q [kNlm] M [kNm] a (0] [0] ~ Podaci v-" . Fa) f c) racunom odrediti palotaj i velicinu ekstremnih vrijednosti momenta u poljima kontinualnog opterecenja... dipLinZ.. 4 Za okvirni nosac optereecn prcma slici broj odrcditi: a} raCunskim putem reakcije oslonca. @J " @ c ZADATAK BR... Rok predaje: ... b) napisati jednacinu napadnog momenta......@J @ KATEDRA ZA MEHANIKU a • B GRAFICKE V JEiSE IZ STATIKE skolske 20 godine Prezime i ime studenta: ...... Prof dr Isak Karabegovic. F.. 367 ...

"" CCccc ~c 2c 368 369 . c c k "lrr ..F 0 F A F F F'<l " ~ B " c 1# I. /i. c . C C C r-"~ J q.rr. 0 " m. c .' J.F !.\: 0 """ J. m or" @ V 2c IRlJL F F Bn c .> F q~ F c F c 0 " 0 c - J. F ~ . . c . .' ~ F 0 A 11 A 0 -. 0 V a' q rcl! a M F r 11 F rl J. qLL 11 0 >i ~ '- FJ/ ii ~ n 2. 2. c-M WF h.trJ r-M " '= q A ~ ). C B c . V' . . 3. J. c o llil v " M" 0 r-L tI" ~q-. c . . .' B F 0 0 mtM c <. 2. • '" c ~ F CAl I"' 3._> B i i7i ~ F r. .:r c B A "~ c c c c c c c . . F ~ c c '" Iii' B 2c . . . . Ii c F:W ".' 0 ~ 2.'I. c .

. 3~c c • "" "F 2.. -" 3c .L. . . B 1= . . . . '" -'- . . . . I. . F q A ~'" " !5 . 1J: ~ " " . . ..-. . .b B A -"'F F F q G q }' F iF F L ~ ~ "- . . . . nWr .. F F F A F G II ~. . 2. F -'" B A G ~ pi. " " . . I I i . . \' .. . F "''!> I . ~ c r ! i . 2. q F . . . 2. . . .F V F B . .~'F_ ~ A B #. ~ " '" - A F~ J " F F B C if. . ~ II FW qlIIiJ = F F <J 1111111111111 q qllJllJlL F . " . . F 'f]. 9 370 371 . F 2. 2. h if . "m . . .11 (J JF " / @ . . . I " '" F A F " / i ~. 2. . . \. . .P B . " G . .. . 2.- IE q G I F q . . .

G "" ~ A 11 G " " F\ = F I"" f»- . . . . -----2. 2. 2. . c c c c 2. . B ~ G " " . " " . J!. .! II . 2. F . . . 2.~ G Gil q IILlIU I'll LL " A . F 4 ® ® . . ~ B 2. V.~ " " " F~M [51 " " " " IIF F A~ M ~ ~ 2. @ q q ® ~ A " 1- nl V" . . . ~ . \ 1\ . 2. G q i! ~ " I G " " A III! WlL . 3~. . . 372 373 . .1 F A " A ~IIII F 2.® q A ~ B ~ I~ F . 3~. . ""'" . 2. . " B ~ B " ~ M 2_'_ !-L . . . "" 2. q .

. @ u u u u u Podaci F M L IlIIlII M it B u u F G A $. c 20 AI J . . . Rok predaje:: .. Podaci .. . dipLini.KATEDRA ZA MEHANIKU @ ® u N F a q G GRAF1CKE VJEZBE IZ STATIKE skolske 20 ! godine u F N u B fi"'j . . Predmetni nastavnik: Prof dr Isak Karabegovi6... A 2. .. . c Za dati feSetkasti nosaC prikazan na skid broj a) analitickim putem odrediti otpore oslonaca...... . c) na datom presjcku R-R odrediti sile u stapovima metodom Ritter. b) metodom Kremona odrediti site u stapovima. 0 F ~B . Prezime i me studenta: ... c C 374 . 375 . F ~ . Ii ~ Datum izdavanja:.---- Velicma 2c ecce d [m] F [kN] @ .". 5 2.. 2. . d) metodom Kulman odrediti sile u datom presjeku K-K. F "" '0' B ZADATAK BR..

.

" " . ~7 " . " M \ d' d d d d " A d d d B " d d d 378 )79 ." " .:-- F @ F @ F i! /1 ® c @ 2F . F ..t. C ) 1/ d d '" d 1/ .7 ]" " d d d d d d d ~ A B d d d d 1\ l ® F @ B Lj ." M ..V f".J -f-~ .IJJ @ F 3F F ~~l " 3F F F < " " '\.1 \."'1-'1 ~ '" "-.-'ia @ F G @ F M @ F @ F c d d d d d ""' " 3d -1 :. " " ." " G C " M " F U d .r0"' " /j =-2~." d d d d d d d d F d " M d d d d d 9( ® " M F @ 3F ." G F F .

b) grafickim putem odrediti koordmate tezlsta..... Prcdmetni nastavnik: Rok predaje: .. ZADATAK BR.. 381 ...... d) odrediti veiicinu zapremine koja nastaje obrtanjem date povciine aka osc 0 ......... 6 Za povrsinu prikazanu na slici broj a) analitickim putem odrediti koordinate te:tista..... dr lsak Karabegovi6..... dipLinZ... Prof...® KATEDRA ZA MEHANIKU GRAl<"lCKE VJEZBE IZ STATIKE skolske 20 I godine Prezime i ime studenta: . za ugao Cfl = 2n Podaci VeliCina R [mmJ -Podaci Datum izdavat~a: . .. " ............

.CD y y 0 x 0 x 0 x CD y CD y 2R @ y @ y "' N "' !I': 0 '" x 0 x 0 x CD y 0 y @ y @ y 2 R R . 2R x x 2R x 0 '" '" x 0) y (8) y @ y @ y R R R 2R x x 382 383 . .

2135/95 + ~t '" ~ 0 x Zadatak 1 Za nosac optCreCefi prema siici odrediti: a) grafickim i analitickim postupkom reakcije veze. 11I1 R 60' x o x x a Stika liZ zadatak I 384 385 . student moze izaCi na !spit iz Statikc. x x ()NIVERZITET U BIHACU Tehnicki fakultet BIHAC - t ~f y R '0 s STATIKA ". R R y R q. y y c) odrediti maksimalnu vrijednost momenta savijanja. @ y @ y Glupa: I KaltakSemir Br. x Skolska gad. . Fa). odbrnnjenih i pozitivno ocjenjenih grafickih radova.. predvideno je da svaki kandidat samostalno uradi graficke radove iz Dve oblasti.UPUTSlVO ZA IZRADU PROGRAMA @ y y Prema nastavnom programu Statike za studente I scmcstra Masinskih fakulteta. Proraeune treba raditi na propisanim obrascima Kada se zavcic svi programi predaju se u fascikli A4 formata Tek poslije uspjeSno uranenih. b) grafickim i analitickim putem nacrtati svc staticke dijagrame (MI' f~. iUd.

Ut ~ 265 kNm = 26. 3 F. f B F" a) Reakcija asIonca Jednacine ravnoteze: I) Lx ~ 0 xs-F2 . 2a· a+q2' 2a' a-M! --YB' 3a+F2 ' sin60°· 5a+M2 =0 Prema zadanim podacima i jednaCinama oalazimo reakcije oslonca: Xs = 30 kN.36 kN.=50kNm M. poljima nosaea. ' 2a q2' 2a ~ 0 YB !III IITJ 4 Y.:) = --:r. transverzalne sile F l . sin60° . 0 ~ F. a Y Jednaeina napadnog momenta MJ. lednacina transverzalne sile F. b) Jednacine napadnog momenta MI .5' H' Analiticki postupak 60y ~g ~ .x)~ x -5x2 . H I polje o:s:"x:::. = 16 k. ~ 10 kNlm q. aksijalne site Fa' U .Podaci: F. Ys = 84.x)=-q.(. ~40kN F2~60kN 2kN UF~lmm 1m UL=Smm M.= -lOx."Ilm a=2m RjeSenje: Graficki postupak UM~ !OkNm Imm U _1OkNm M. dMf(x) . b ~ ~ .Imm Mfin" F8 = e1 ' UF = 89 kN UF . lednaCina aksijalne site Slika uz oclenje zadatka 1 386 387 F~=O. -F.2 d -Fl' a-ql . cos60" ~ 0 2) Ly= 0 3) LMA ~O FA +YB-F. FA = 111.6 kN..q.'x' 2 MJ. =60kNm q.

96 kN. 2a .~ O. . . ~ 51.Vrijednost M . ~ O. F.. dMf(x) a 2a r -202.~ 0. ~ OS. 388 389 . . V Mf~-20kNm.64 kN. (x + 2a) .96 kN. Mf~ -202. F. Mr~ -267. ~ v+a)-M. Ft . F. III poljc F..36kN. II-II i III-III. ~ F 2. F. II III' \1II11\ II \ " I m JednaCina napadnog momenta x ·2a(x+a)-F.~O .~O x~2 Mf~-20kNm. Vrijednosti M • Ft> Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja f X ~ 0. . F. Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja x~O X I I I X . F. V + 3a) .~31.-' ~+51. . odnosno za Ft = 0..xS.F. drugim rijecima: F. Polja kontinuaInog optereeenja su I-I. Fa~O f Mf~-160kNm. ~ O. Mf~ -267.84 kNm. F"~O. F.F. . +YB'x Mjx) ~ -267.160.32.64 kNm. lednaeina transverzalne sile V polje o ~x ~ 2a V Jednacina aksijalne sile Fa=O Vrijednosti M .84 + 51. ! I ! 1 II 111I1 __ a r i Il MrV) ~ _20_60x_5x2. Ft .2a m JednaCina napadnog momenta Mjx) ~ -q. ~ 0 X ~ 4 m. dMf(x) Mfix) ~ _8x2 + 31.x) ~ -q.96. x~4 Fa = -xs:O -30. ~~~IV ~I IV lednacina napadnog momenta Mf. Mf~ -60 kNm.9&.~-60kN. V+ 4a) + FA' (x + 3a)-Q2' Mp)~-q.~-20kN. GrafIk funkcije napadnog momenta moze da ima matematicki ekstrem u presjeku u kome grafik transferzalne si1e sijece osu 0. Mf~-162 kNm. ~ -32. ~ -30 kN X ~ 4 m.56 . F. 2a . Fa za pojedille karakteristicne presjeke polja: f lednaeina transveIZalne sile x=O Mf=O Ft=O Fa=O F.'x q.36. F.x) lednaiSina aksijalne site ~ ----Y. Jednacina aksijalne sile Vrijednosti M • Fl' Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja x~O. llpoljeOsxSa y II Jednacina napadnog momenta a+x F Mf(X)~ -q" (a+x)' -2.. Y x ~2 Mf~ -200 kNm. 2a' (x + 4a) . F. Fa ~ -30 kN. ~ 51. . F.56 kNm.64x. ~ -80 kN. v+a)-q2' x ' '2 2a' (x+2a)-M. F.3&·. F. . X ~ IV po1je c) Polozaj i vrijednost matematskih ekstrema napadnog momenta.~ -32. Vrijednosti Mfi F(> Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja 0. a r dMf(x) F/. Mp) ~ ---:E:. f F. JednaCina aksijalne site Fa=O."' -32. m.84 kNm. F.q2 . lednaCina transverzalne sile Jednacina transverzalne site Ft(")~ ~ ~-16x+31. (x + 3a) + Fa .64 kNm.

40 kN. f = 1.36~0 Stika uz IjeSenje zadatka 2 x ~ 31. Re-£uitat pokazuje cia nema ekstremne vrijednosti napadnog momenta.IpoljeOS.a F.(x) ~ -60 -lOx -60-lx~ x=-6m.-129. ~q-q ~q-3aq 3a-x F. b) napisati jednacine napadnog momenta.:".x~3a poljima kontinualnog opterecenja.36 =196 rn 16 M 1:. q -3a q x q .96 m i moment je rnini- Zadatak 2. . lpoije 0S. x ~ 2a F.7a+F. YA .a-M+yq·3a·6a-FB·7a+2F. MA . transverzalne sile Fl(x) i aksijalne sile Fat U poljima nosaea (ispitivanje polja nosaca).36 -16x+31.40 kN. II polje OS.-tq'x 1 x x2 F.xS. Za dati Gerberov nosae i opterecenje: a) racunskim putem odrediti reakcije oslonaca.60 kNrn.267 kNrn (vidjeti dijagrarnMj). transverzalne i aksijalne sile za svako polje nosaCa i na osnovu njih nacrtati staticke dijagrame M f .267 kNm 2) Ly-O 3) l:~ ~O -M+}q 3a' 3a-FB · 4a+2F·4a+F· a~O Napadni moment ima maternaticki ekstrem i to na x malanM . y Iz slicnosti trouglova Podaci: q x F-lOkN M-20kNrn q-20kN/m a= 1 m q 3a= q" 3a-x " q " 3a-x -3il-. a) Reakcije oslonaca y Znaci da kriva nema matematickog ekstrema. FB . Provjera: wb-o lednaCine napadnog momenta MjCx). FfJ Fa' c) raeunom odrediti polofuj i velicinu ekstrernnih vrijednosti momenta savijanja u I I 4)EMA-0 -MA+yq 3a.a~0 Prema zadanim podacima iz jednacina nalazimo reakcije: x A .t96 f!(mi"[l) lednacine ravnoteze: J)l:x-O -xA+F-O ' =-129. . x III polje 0 S.(x) ~ -16x + 31.23a qX~'fJaq Slika uz zadatak 2 F~{ =q"x F" q =~q'x_ 3a-x 390 391 .a Rjesenje: FAX) ~ -lOx -lOx~O.10 kN.xS.

..60 kNm.C.iq.lednacina napadnog momenta: Mf(x) Jednacina transverzalne sile: F (x) = ~-MA +YA 'x. F. 'q:3a=q':x . F.60+40x-l0x3 + TX' lednaCina transverzalne siie: F. 3 Fa ""XA · Vrijednosti Mf . X ..10 kNm..= ~ lOx.w.W. F. 2P " lednacma napadnog momenta: Mf(x) =10 + lOx- 3a q = 3a q Mr(x)--MA+YA (x+4a) ... dM (x) { ax Mf(x) ~.=10kN.3a(X+3a)--}q"x' ~ 10 '9x2 V polje O'. F I .w. = Fa = 10 ki'lm M.M. F.-}F.=1OkN. f~= .-M 10 2 2 3 Mf(x) =-10+ IOx.) lednacina transveu. Ft ..:x::.x' L.lf r= _________ :q ---.: 3 l~o.(x)~-·· . -2F'x Mf(z..l-"-J. q: 3a=q'.1.a zax = 1m Mf = fVpolje a:::.:x:::. Za vrijednosti Mf . q = 3a q x lednaCina napadnog momenta: Mri!. F. .alne sile: 10...~: X. X Y. Fa=1OkN zax ~ 3m Mf = . F.w. 392 393 .)~-MA+YA (x+3a)-f q3a (x+2a) Mf(z.-==.'kNm. F'='3kN..."x=O Mj=10kNm. Fa =10kN lednacina aksijalne sile: Fa""xA" Vrijednosti M • Ft.=1OkN. = -20 kN. dM I(x) lednaCina napadnog momenta: IvIr(x) = -MA +YA (x + 4a). = 2Fa = 20 kNm. Jednacina napadnog momenta: Mj(x) = . 1II polje 0 .=10kN. ~ 10 kN zax=3m Mf=OkNm.=10kN. F..) ~ 10 . Fa na granicama polja potrebno je redukovati ekscentriene site na desni kraj grede.(x) = dM {(x) = 40x _ 20x + 130 x2 dx lednacina aksijalne site: Fa=xk Vrijednosti Mf . Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja 10 "20 zax~lm MI=-9-kNm. F. Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja zax~O AIr =0.3 lednaeina transverzalne site: F(x)=-~-=lO--x dM I(x) .~_. dx lednacma aksijalne sHe: F. J:~ za pojedine karakteristicne presjeke polja . F.0 kN.'-"''''<.i q3a (x + 3a). UpoljeO:::.x ~ a (gledano sa desne strane) M. = 10 kN..=10kN.. .--}q. a 4~ lednacina aksijalne sile: Fa . dx 10 .20x.'9..4: Vrijednosti MI' Ft . Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja su f za x= 0 Mf =. + M. F.x . F t .~ x' F.=10kN zax=lm Mr=lOkNm..=40 kN. Pri tome sc savijaju spregovi koji su suprotnih smjerova +'XA'+-H. Fa ~ 10 kN. F..' 10 .

lednacina transverzalne sHe:
M
I",

II
Jednacina aksijalne sile: Fa=xk Vrijednosti Mr. F" Fa za pojedine karakteristicne presjeke polja
zax~O zax~lm Mf~IOkNm, Mf~-IOkNm, F,~20kN, F"~JOkN r~~20kN, F"~lOkN.

c) PoloZaj i vrijednost maternatsldh ekstrema napadnog momenta Polja kontinualnog opterecenja su I-I, III-III i IV-IV. Grafik funkcije napadnog
momenta moze da ima matematicki ekstrem u presjeku u kome grafik transverzalne sHe sijeee osu Ox odnosno za F[ = 0, drugiffi rijeeirna

F,
I poljeO ~x:::; 3a
FJx) ~40-20x+ 3x2

_d_M.:,f_(x_l ~ 0,

dx

10

Ii

40-2Ox+ lQ x 2 ~O 3 3,33x'- 20x + 40 ~ O.
Rjesenje prethodne jednacil1e su kompleksni brojevi sto znaGi da kriva ncrna matematickih ekstrema. Prema znalal drugog izvoda zakljucujemo 0 konkavnosti i konveksnosti krive napadnog momenta i transveu...alne sile:
d M
2
j

(xl

dx 2 nadole (ispupeena);
2

20 + -

20
3

I I'll
10 - 3,33x2
XI'
~

I II

III I IIII II

x < 0 za sve vrijednosti u polju, pa je kriva Mt (x) konveksna

Stika Statickih dijagrama za Gerbcrov nosae zadatka 2

0

d

2?) ~ 2;
FI(x)~

> 0, za sve vrijednosti u poljll, pa je kriva FI (x) konkavna (udubljena)
0;

-

~~ 3,33 ~±L733 to
1,733.

xl ~

III polje 0 0; x

10- 3x2

a 10

Ekstrem momenta se nalazi na rastojanju x = l,733m, a vrijcdnost mu je:

Me ~-IO+IOx-lQx3 jmax 9
M,

,. " Ii

! ii

I I

-33,3x2 + 10 ~ O. Korijeni prethodne jednaCine Iete izvan segmenta 0, 1 ] (izvan granica III polja), te zakljueujemo da napadni momenat nema matematickih ekstrerna ~

r

Jmax
2

~-JO+ 10· I' 9 "7333~ 1547 klNm 733-lQ I
20 < 0, kriva MJ(x) konveksna je na dole (ispupCena) 3

_~c--'- ~ - _ X

d M j (xl
dJ;2
2

IV poljea $.x:::::; 3a

F,(x)~ 10- I~ x2
394

d Ft(x) dJ;2

= _ 20 < 0 za sve vrijednosti kriva je konveksna (ispupCena)
3'
395

Zadatak3.
Za dati okvimi nosac i opterecenje: a) racunskim putem odrediti reakcije oslonaca, b) napisati jednacine napadnog momenta, tr'dusverzalne i aksijalne sile za svako polje nosaca i na osnovu njih nacrtati staticke dijagrarne~, Fp Fa' c) ractinom Odrediti polozaj i velicinu ekstemnih vrijednosti momenta savijanja kao i najvecu apsolutnu vrijednost momenta savijanja cijelog nosaca Mfmax"
Y
~

JednaCina transverzalne sile:
Fr(y) = - - = - 2 .

dM(YI

dy
JednaCina aksijalne sile: Fa =- Yk
zay~O

Vrijednosti M , F(> Fa za pojediue karakteristicne presjeke polja: I Mj ~o, F,~-2 kN, Fa~-lkN
Mj~-4kNm, F,~-2kN, Fa~-lkN.

F,

~

F

a N

~

F,

, I" "
~

r'
~

,
~

,
a
M

zay~2m

N

[[ polje 2 ';y'; 3
Jednacina momenta savijanja: Podaci:
FI~F3~4kN

a

x,

.. ®-.
F,

M(y)~-XA ·y+F2(y~2)
M(y)~2y~8.

-~~~.

x

R

YA

~
2m 2m

-

a

F2 ~ F4 ~ F,

~

2 kN

JednaCina transverzalne sile:
F;(y}

B

=--=2.
dy

dM(Yl

1m

1m

JednaCina aksijalne sile:
j<:=~Yk

stika liZ zadatak J.

Rjdenje: Kada se okvimi nosac oslobodi spoljaSnjih veza (osionacaA i B) i djejstvo i veza zamjeni reakc~iama:tM'-':- i F;tada zacijeu okvirni nasac kao krutu konstrukciju mOb">U da se postave tri nezavisna uslova ravnoteze U obliku:
1) LXi=xA -F[+ Fs =0
2)LYi~YA+FB+FcF3-F4 ~o

Vrijednosti lvl , F" Fa za granicne presjeke polja: f

zay = 2m za Y = 3m

Mj =- 4 kNm, Mj = - 2 . . Nm, .

F,= 2 kN, Fa = - lkN Ff = 2 kN, Fa = - 1 kN.

Vertikalna greda ED

ffipoljeO S;y,; 1
Jednatina momenta savijanja:
M[y) ~
F,~O.

3) LAlijf)~FB· 4 + Fl' 2 ~F2· 1~F3· 2~ F4 · 5 ~ 0
odalde nalazimo:
XA ~

o.

JednaCina transverzalne sile: JednaCina aksijalne sile:

2 kN, YA ~ 1 kN,

FB~

3 kN.

Ovaj okvirni nosae sastavljen je od dvije vertikalne AC i ED i jedne horizontalne LN grede i za svaku gredu treba da se nacrtaju staticki dijagrami. Pri odredivanju statickih velicina u poprecnim presjecima svih triju greda polozaj posmatraca je u poioZaju P, g. unutar rama i okrenut je ka gredi za koju se odreduju statieke velicine.
Vertikalna greda A C

Fa=-FB' zay=O i y=lrn
rv polje l';y'; 4

Fa=-3kNm

[polje O';y Q Jednaema momenta savij anj a:
M(YI~-xA·Y
M(YI~

lednaCina momenta savijanja: M(y) ~ F, (y~ 1)
M(y)~2y~2

JednaCina transverzalne sile:
F,~--r2.

-2y

dM(y)

dy
396 }97

lednacina aksijalne sile:

Fa = - FBVrijednosti Mr , F" Fa za granicne presjeke polja:
zay~ 1m
zay~

Mf

~ 0 kNm,
~

4m

Mj

6 kNm,

F, ~ 2 kN, F" ~- 3kN F, ~ 2 kN, F" ~ - 3 kN.

Horizontalna greda LN V polje 0 ,; x'; I

lednatina momenta savijanja: M(x) =F2 ·x
M(x)~lx.

lednaCina transverzalne sile:

F,

~

--;;;;- = 2.

dM(x)

lednacma aksijalne site:
F~=O.

Vrijednosti MI' Ft , Fa za granicne presjeke polja:

zax=O Mj =0 zay~ I Mj ~2

F,=2kN, F"
F,~2

~O

kN, Fa~ O.

Vlpolje I ';x,;3 lednacina momenta savijanja

Mtx )=r'·x+YA·(x-I)+F,·I-xA ·3
M(x) = - 3x + 3.
Stika dijagmma aksijalnih, transvetzalnih sila i momenta savijanja zadatka 3

lednacina transverzalne site

JednaCina transverzalne site

F1 =F2 +YA

Ft =F2 +YA -F)

F,=-l
lcdnacina aksijalne sile

F,=-I
Iednacina aksijalne site

Fa = -XA + Fi Fa=2.
Vrijednosti MI , Ft , Fa za gramcne vrijednosti polja:
x~lm y~3m Mf~OkNm

Fa=2.
Vrijednosti MI , r~, F"a za graniene vrijecinosti polja:

za x=3m Mf

~- 6kNm

F, ~ -1 kN, Fa ~ 2 kN.

F,=+3kN, Fa=2kN Mf =-6kNm F,=+3kN, r-"~2kN.

Vrijednosti momenta savijanja u tack} D

VII polje 3,;x'; 5 lednacma momenta savijanja
M(x)~F2

MD = -F4 ·I+F,·3+Fo ·O MD =4kNm.
VIII polje 0 ,; x,; 1 (gledano s desne strane nosaea) lednacina momenta savijanja:

'x+YA' (x-I)+F, ·1-xA· 3 -F,' (x-3)

M(x)=-7x+ 15.

M(x) ~ -F,' x M(x) = -lx.
399

398

Jednacma transverzalne sile:
F,~2kN

1) l:x ~ 0

XA -

F,' cos6D" + F,' ccs60° ~ 0

Jednacina aksijalne sile:
F"~O.

2) l:y ~ 0
3) l.MA = 0 xA ~ 5 kN, FA

YA + Fr F, . sin60°·- F2 · cos 60° ~ 0
F\ . cos60°· 2a + Fo . a - F 2 · cos60°· 2a _./'1' sin60°· 2a = 0 YA ~ 18,66 kN,
FB~

Zadarnk4.

Prema zadanim podacima i jednacinama nalazimo reakcije oslonca:

33, 3 kN

Za dati ravni resetkasti nosac i opterecenje:
a) analitickim putem odrediti otpore oslonaca, b) metodom Kremona odrediti sile u stapovima, c) u datom presjeku odrediti site u stapovirna metodom Ritter, d) metodom Kulmana odrediti site u datom presjektL

~~x~ +yi ~~52+18,662 ~19,318kN

Provjera reakcij a:
LMB~O

YA' a-FJ · sin60°· a···-F1· cos60°· 2a+F2 · cos60°· 2a+ F2 · sin60°· a=O 18,66·- 35·1.866 + 25· 1,866 ~ 0 0," O.

Podaci:

b) Metoda izrezivanja cvorova i metoda Cremona

F,

~

35kN

F,~25kN

a=2m

Slika uz zadatak 4

RjeSenje:
a) Reakcije oslonca Jednacine ravnoteze:
4

y

,
Sitka odredivanja reakcija oslonca Ai B zadatka 4
FB~cd· FA~
xA=

FB

UF

~33,3kN ~

00' UF

19kN

ca,UF =5kN
~

YA ~ de' UF
A
a
B

18 kN'

x

"

Stika uz Ijcllenje zadatka,4

400

40'

d) Metoda Kulmana Napomena: o b S2~ cg' UF ~33'+ ~30kN.pritisak p o Slika Cremonovog plana sila zadatka 4 b Tabeia sila u stapovima reiklSkastog nosaca zadatka 4 'lap 1 duZi poligon a pritisak 30 23 13. 3 kN (opt. ~ -7.FB ~ 33. ·6-3 s. S. I I / /i.a=O F.3 13.6kN (opt.09 kN. d So 0 J f d S. b 6 So I S8 ~ . 0 0 S~2n-3 9~2 9~9. s: s.xA. ~ Fff. • S. I n 2 3 4 if' Ta Ta df do o. na pritisak) l:Mc~ 0 S6.a +YA./FK I / C I - o iFR I 5 " 7 8 8 33 9 - - a Slika uz Kulmanovu metodu zadatka 4 402 403 .66 g S6 ~ -13. liii - l.a . f FB -a+Sg .3 S!LA (kN) istezanje 33 S.a =O S6~XrYA~S-l8. na pritisak) Slika uz Rittero\l1l metodu zadatka 4 Metoda Cremona a v' s.Metoda izrezivanja cvorova Provjerimo odnos broja stapova S i broja cvorova n d 9 ~ c) Metoda Ritter c a LMA~O a S.

3. U cvorovima djeluje sistem suceljnih sila. Naprimjer.'pritisak ~ bg· UF ~ 33 . Oa bi smo mogli praktieno konstruirati poligou sila. b) III III NVVI. Metoda izrezivanja cvorova koristi se cinjenicom da je svaki evor. najvise dvije sile u njemu mogu da budu nepoznate. K i Zadatak5. iz tacke c kraja sila povuCe se paralela sa stapom (2). UF ~ 13. .1 poligonu spoljafujih sila (smjer kazaljke na sam). izrezan iz resetke. PrimjenjujuCi ovo pravilo na prikazanu reSctku. te sve sue.U presjeku zraka 1 i 3 verifuog poUgona nalazi se tacka c ua napadnoj liniji sUe Fk . Objasnjenje metode Cremona Za datu. + + ~ 33 kN. d) V N lllIl I VI itd. (istezanje) Mozemo zakijuciti slijedeec: . b. dva stapa Smjcr nanosenja sila u Cremoninom planu je isti kao i smjcr nanosenja sila 1. U presjeku njene napadne linije i pravca stapa (3) dobija se jedna tackaKl na Culrnannovom pravcu. poi'etke sile raralela sa stapom (I). a zatim se obme smjer fiktivne sile F i pomocll nje i 5ila u stapovima (2) i (4) latvori poligon sila. a stap 1zategnut. IS 404 405 . vidirno da su moguci slijedeCi redoslijedi rjeSavanja unutraSnjih sila po cvorovima a) IllIll VI IV V.stapovi 2. S. +~ 33 kN. (pritisak) 5. Razlaganje site F na sile u stapu (3) i na pravae Culmanove prave FK .1logu posto su vee sve unutamje sile u stapovima vee odredene. spoljne i unutarnje u Creinoninom planu sila. odnosno sile 11. Ohjasnjenje mctode Culmanna Objasnjenje metode izrezivanja cvorova PomoCu plana sila i veritnog poligona odredimo spoljaSnje reakcije veze ~ i F. x Stika uz zadatak 5 p. povucemo rezultantu FA. ~ posljednji poligon sUa (za evor V) ima sarno kontrolnu 1.3· + + + ~ 23 kN. I 58 ~ de . 6. T~ 33 kN. u ravnotcii pod uticajem spoljnih (aktivnih i reakcija veze) sila koje na njega dje1uju i unutrasnjih sila u stapovima cije se ose u posmatranom eYON sijcku. tako da crne zatvoreni poligon sila. pritisak ~ 13. 7 i 8 su prisutni. ~ 30 kN. onaj eYor gdje su sarno dvije nepoz~ nate stle u stapovima. Crtanje poligona sila za cvorove poeinje od cvora u kome djcluju najviSe dvije neJ:XJznate sile. Odbacivsi jedan dio rcletke ad zadatog presjeka K~K odredimo pomocu poligona sila rezultanhl sila koje djeiuju na preostalom dijelu feSetke FA. b) odrediti grafii5ki koordinate tezista c) ~rimjerom II Guldinove teoreme ddrediti velicinu zapremine tijela koje nastaje obrtanJem date povciine oko 0. pritisak Presjeeena tacka g definise velieine sila u stapovima (1) i (2). UF ~ 33 . Crtanje Cremoninog plana sila mogli smo peceti i iz eyora 1. Kroz tu tacku daobrazujuzatvoreni poUgon sila. geometrijsku stiku potrebno je: a) odrerliti analiticki koordinate tezista. Prerna tome. (istezanje) ~ 30 kN. Druga tackaK2je u presjeku druga dva stapa koji se presj~eni (2) i (4). za evor V.3 kN. redosljedom koji se dobije obilazeei reSetku po spoljnim stapovirua u smijeru koji se usvoji i naznaCi na slici (ovdje je usvojen smjer kazaljke na satu). UF~ 30· S4~ de .1 zatvoriti poligon. (vidi sliku). c. OdnOSllQ. ~ gb· UF ~ 33 . Podaci: R ~ 100m. a iz taeke b.t"--ose. Poligon site mora biti zatvoren.Stapovi 5 i 9 Sli neoptereecni S5 = S9 = 0. svaki njen cvor i stap moraju biti u ravnote-Li. sve sile koje djeluju na dati c:vor moraju da zadovolje uvjet ravnoteie tj. . ~ bd . (pritisak) D~lje-se erta poligon sila za evor rv. Nacrta sc poligon spolja. 4. Da bi reSetka bila u ravnoteZi. ~ eg' UF ~ 30 . d). SHe u stapovima imaju velicine: 5.S3 ~ Ca· UF ~ 23· S.snih 5ila koje djeluju na reSetku (a. c) V IV III VI III. moraj1. Site se nanose u usvojenoj razmjeri.

666 c.Rjes. .468. AI' y. ~ x x 0 .33mm_ Povcima A4 1 Tcziste matcrijalne linije koja lefi u jednoj ravni definirano je sljede6im koordinatama: R gdje je: Xi.66mm Koordinatc teiista date geometrijske slike su: x = A{x\ + A 2 xz + A3 x 3 + A 4x 4 C Da bi smo lakSe odredili teZlste geometrijske slike.koordinate R =2R--=166.nje: a) Analiticki nacin odredivanja teZista: x =--'-' C Lx-G LGj ' Lz-Gz =--'-' C . +A2 'Y2 + A3 . Ai .537 -5 -103 . _ LYiAj A'=T R2 =-5-llJ3mm 2 R Y.LGj • Koordinate tezista popfeeuog presjcka profiliranog nosaea (povcli) su: x .66 40_103 -7850..5 _103 -166.537mm_ 3n: POvrSinaA 3 4R . y y y Aj+A2+A)+A4 A.LA.66mm 3 3 I j .22 .y] +A4 'Y4 AI+A2+A3+ A4 Yc Slika lIZ rjeSenje zadatka 5 PovciinaA[ AI=2R-2R~4R2~40-103mm2 XI ~R= 40-10' -100-7850-157. x4 ~=-----~40~-1~O"~-~7~85-0~-~5~. =3=33.duiina pojedinih prostih elemenata linijc.00 = 6. .. Yj.42.33-5.2.91 1 8 2. _. ~ " D "- Xc = 1.. rastavimo datu slozenu povrSinu na geometrijske slike poznatih koordinata tezista.povrSina pojedinih prostih elemenata pomi. =2R--=16666mm 3 ' Y. . .036mrn.5-10 3 -5 _10' 100 rum YI =R= 100 mrn_ PovrSinaA 2 Rn 2 A2 =---=-7850mm 4 406 407 2 . y.-I~O'~-~5~'I~O~'~~~~~ 40-10' -100-7850.103 -166.5_!O3 ·166.XjJ\ Y2 =2R--=157.33.666.LAj . R Y4 =2R --=166.tezina pojedinih prostih elemenata tijeia.\"3 _.zi 1 A4=TR2=-S-103mm2 X4 teiiSta prostih elemenata tijela povrlii iii linije Gi .

r. koji definira polozaj tezista tijela (povdine.b) Graficki nacin odredivanja tcZista U odreCenoj razmjeri nacrta se popreeni prcsjek profila i odrede se tezista prostih elemenata 1. da je to ona njegova tacka koja prema bilo korn njegovom poloZaju ostaje na istom mjestu U odnosu na nepomicni sistero referencije. . Sile (velicine pomina. Respektujuci defmiciju za teziste tijela.3. a zatim u drligonrpolofaju{A'l.5· JOl.180' (40· tO J -7850 .5· J{)l) V=JlJ·JO' 408 . 2. linije).ase izracunat cerna po obrascu: V=2ny.Imm Prilog iz geometrijskih tjl karakteristika tijela i povrsina U~ R uA Slika uz grafiCko rjesenje zadatka 5 JOOmm 2 lmm c) Odrec1ivanje zapremine tijela Zaprernina tijela koja nastaje obrtanjem date pavrSine aka O. 3 i 4. ·A V=2n· 80.ugao od 90°. odnosno duiina pojedinih prostih elemenata) se nanose U odgovarajucoj razmjeri. karla setijelo zakrerre zaneki ugao. prvo se odredi napadna linija rezultante u jednom ~loiaju (A).. Obicno se lijelo zakreee 7. . rodi tacnog presjeka napadnih linija sila Al i A'. "'i' U _2mm I.

.=O !}h I-H I x Ep=lz=lx+1y Y"'=-3 2 ..1sta h ~ .""z. = 4S h [83+ IfZ-+ Bbl+ 61] '- B+2~ B+b B 2 Ip""lz=lx+1y ·t 411 y zs=O .. (blf+ Istosttauicni trougao hl7J\ f 1'\ ('=12 ly""4"S bil x..Forma povrsina Pravougaooik Geometrijs. b:b 2 _ '(8"-b4) ly..""IT ly""12 b!f !}h Xs"'Y.' . .-yill + x2(vJ . t.. t. (If+lf) 1 x·-. ""0 ~ ~'I..Y.~IY0x \ Y I. ."'"3(..4S(B-b} 3b+b l YS=2b+b l " h hi: b 2 2 0.) (xl!Yt Y +xiYl-Y2) :1.. 3 2b -b Trougao ~ .[Y?+Yl+Yll 12 A x lxy""12 X I Y\ +X2Y2 +XJ Y3 lp = Is + Iy A-=: Povrnina A·th(Y. =o h Ip""Z:z=lz+Iy '" ~. I.....'I.. ! r4-t.. . ' 0' ..=0 Trapez .+~ .4. =~[Yl+ 12 1 Y Xs=t(XI +X:!+x3) I y.A. "'-K{B+ 3b) 12 . ~ :~s b y b!f 1"""12 x 1 "". =!~ (4h +bl Yf+ yl] zs=O (\ r--.v1 +Y2+ Y3) =. . Y""'-3 z./d momenti inercije Koordinatc te7.{bl[ y 12 +bb u1 + 11) b.

'.i!. I 1. + ly '" i- sin2a .~ Sin4a..r4 2 f- Polukrug Elipsa z ~ f. Y It_r 4 1. y [! "'I.r.=O l =/ +1 =Jl!Lb(s2+b 2} l " y 105 412 413 . 11 =8 (2a + sin2a) ._r 2 I =[ +1 =It z z y ~_r4 4 -i " Sin4a ) Kruini p{St= Kruini isj~ak " . Slna " Ys"'zs=O r"" Radius upisanog kruga ~ +1 =1[ A =Povclina Kruwi odsjetak " }?'L r 4 4 z/~\ 1\ . = 4al? 15 x..=z..r.. u 2 xs"'t· . 4 3 ·f i---«b Ir=ab3 x t xs""Ys=zs=O J y 1( ___ :: "\ y ly=fflbf ll"'I.+l={r 4 Ys""zs=O Iz=lI+l=Tab(~+ ll) Krug Parabola .F onna povr~ina Geomelrijski momenti inercije 1 "I dL(6R'_a') ~ Y 24 Koordinate teZista Forma povrtina IsjeCak knltnog prestena I ' Geometrijski moment! inercije Koordinate tetista '-"~. (20: .r.. +1y =.r3 f. rolla " y . lz= x 1 ~4 (20:-i sin2u+t Si n40.=O Ji:l.c."'ly=f r4 -\(~) y x Ys"'zs=O 1~""t.= Iy =#-4xs=y.- Ys=zs=O z~ y -~ X 1=/ " =1[ ~-r'~ 8 . =Z =0 '". ~.7 Ys=z...=+a 1 _ 4l?b ..r.r.+ly x~=ys"'zs=O zfi ~I R"y y Polovina kruinog prstena =Jt.=zs""O 1=I+I=n 1 -' Y If.: --9-x y =1& (12r2+ ( 2 ) lp ""'z""/.4 (20: _ sin2a) 8 x R= Radius opmnog kruga I ' =Jt_ r 4 (2a + sin2a) 8 ={ Xs=--t· ~=~~. lz"'g(2u-Sln2U) zA .rs=~· y.t ly""tr4 Z X"'- ...r.+~=Tr4 ..) 2 ~4 (2a - It = 1.c. 'fj4 .) 4r sin3a x=-·---s 3 2u-sin2a ~v x '8 ".

..-m 20 PriloQ iz jedinica I...... =O 2 1 =mtA-4h y 12 1=m " a4b2 12 _ (b 2+ 2h2) l"...s_i_st_e_m_a...(S_I.Forma povrlina Geometrijski momenti inercije Koordinate tc:llita Tanki ~tap Kvadar [ =mb2+4h2 < 12 x..) 2a 414 .sl.........:Q..m_e..I!l.. "'y. " ... =o z..:..u_n_a_ro_d_n_o.!!..a x 1 =m£ Y 2 (1 +.. =_JL 4 Krivolinijski !itap rsin2a x.>_ 11 ~ U~ x..d..... = y....

-- Inmile"··1851m 1m -1m .60min ld.6m/s levor = J.60s Jh .66053 .1."'" 1 lobit= 21r.ms-1 llrm/h .1000kg iu .rad 1L . obit m' liliL rod U= Idm' L 0 lrod.(I/6(?) .2 lrad/s .' radl:: min-1 rad/s 1 N Nm Pa h " " .1 1ha "" 10.1m2 lcm 2 10 rtf1 lOa = 100.'1T12rad 7tl180rad l' .r2 IN . k e Produfnamasa Povrlinska masa Zapreminska masa kilol'ram laM atomska masa kilogram po merru idIogram po kvadratnom metro grama po kubnom centimetro mell1r u sekundi kilometar lla Cas mOr3"ka rnilja na evor metar u sekundi na kvadrat radifan u sekundi obrtaja u minuti radifana u seku"di nu lcvadrat njutn "jutnmetar paskal '" I u M a kg/m kgllll] g/cm3 . sedmica Ueest-fTekv.terval dan d m e n .001 Tn --. .1/3. min h " I g . DOOm Im·lm-lm""l~ 4 POvrSina kvadratni centimetar a.rrl200rod Isr·.s·1 Imin' C 1I60s . W· l lcg lkg/m . Sila mjesec godino herr H. mI.iN 'Im JPa -IN/m 2 Vrijeme .Jkg. lrnls lNm. k .Jtg/ll1l lkg/ml 19lcm3 Imls .Naziv veliema JEDiNlCE - naziv =ili definicija DuZina rnetar milimetar morskamilja kvadratni metar m mm nmile m' em' a ha omovnajedinica I mrn "" 0. e mI. e V Imin .1trad/30s lrad/s 2. -.24h 7d prema geografskom kalendaro 1Hz""" IS"1 omOVlta 'edinica It -. k e Ugaoi ravni prrwi u1<ao stepen minuta selamda Prostomi ugao gradus (gon) steradifan selwnda minuta sal ~ cas .852kmih Im1r'" =.. G . km/h Brzina Ubrzanje Ugaona brzina Ugaono ubrzanje Momentsile tvor M . I .ir.1CTad/60 ·180 1" .radl6fi1· 180 10 j ..(I/60)'1f. i hektar Zapremina a m lcubnimetar lilar radifan puni ugao.1m/1m.1 osnovnajedinica . " . e 4t7 .

lA-Is IV-. n g. 10 10 kWh W kW K ikWh .ebmdi lm% = lm>h-/ • h a p."0 " 10-6 milijuniti dio milijarditi dio 0.. 'ffIedu.00] Pa.I mol kilogram po molu Bg Gy mol kg/mol lBg"" lis = s-! mili m mW=W-3 W ). sal IUar u sekundi paskal sekunda metar kvadratni u !.eJ:undi wkIm.Q]s. · .000 000 000 000 000 001 ""' 1<r 1S". struje Naelektrisanje Elektricni napon Elektricna otpornost Elektricna provodljivost Elektricni kapacitet l. n p f d 0. 109 = milijardu pUla 1 000000"" 10& .iOOOWh IW.ga mega kilo G GW-1o' 5 MW'" 10 M k h IN//m·lA JT-1m' .s-! Pa-m/m/s W.IJII K JJ(kgK) JJ/lkgK Naziv Decimalni visekralnici i decimalni rlijelovi Primjer upotrebe Primjer EW=1018 W Izgovor eksawatt A OSlIOvna jedmiCiJ C V lC-.w1SW fW= 10-lHW Tabela jedinica medunarodnog sIstema (SI) "0 " 0. m d 10 10 E Zapreminski protok Dinamifld viskozitet Kinematifka viskomost Eucrgija.flovna jedinica (f>C~ de" 10 va' kilovat kelvin slepen ceizijusa diul po kelvinu diul po kiligramu i kelvinu amper kulon volt Tabela cinilaca dedmalnih mjemihjedinica 'C JIK JIkgK 273.1cto d.9 ~femto 0.}. = 0.IN/mm} deci M centi roili mikro n~o 1m3/}. Tabela upotreba ciniJaca i naziva decimalnihjedinica 418 419 .lcd·lsr IIx Imlm' 1m .1000W O!. cs "" JO-zS= O.'" Znok E P T Brojcana vrijecinost 1000 000000 000 000 000 '" 10 18 ~trilijun puta 1 000 000 000 000 000 lOIS P'I> t= am simens farad henri tes/a n S F H T )Vb bilijardn pula PW 10 15 11 pd"woo terawatt gigawatt megawatt kilowatt bektowatt dekawatt deciwatt centiwatt 1000 000 000 000 '" 10 11 _ bilijun pUla 1 000 000 000 .mitijun puta 1 000 = 103 = tisneu puta tw"" 10 IH'" VIAls IT IWb IV·lsIlA lV·ls . bilija(diti dio Napomena: Prethnar::i za preNorhu decimalnihjed."0 10 10 .IV/A IS 10-1 JF.000000000 000 001 0.IrYPa Imbar za dekatske umuos'ke MJ.. mPa'" JO-1pa.ta teta giga mega kilo hekto P T 10 10 10 10 lLI.10-] . 0.ie kilogram (kg) Pri"Jier: MJ"" 10 6J"" 1 000 OOOJ. s milan '.lO-zW luks Ix .stmi dio 0. kubni metar no.inica mogu se na isti nacin primijeniti nQ bilo Iwju jedinir::u. kolifina toplote Snaga Energetski fluks Termodinamicka temperatura Entropija Specififna toplina laCina elele. Vrijednost Naziv eksa Oznaka Vrijerlnost 10 10 10 Napon milibar megapaskal kuhni metar 1I.ka deci centi 100-102 I stotinu puta desetputa d" a _WI W_I01W W dW= 1O. Naziv Pritisak lbar. kN= ]rj N= 1000 N.000 000 001 _10. Pa·s m 2/s J defmicija za decimalne djelove M_J.IW/A 10.000000 000 001 = I!TI. '/ h.1O-9 W miiiwatt milcrowatt uanowatt pikowatt femtowatt femtowatt Apsorbovana doza jonizujuceg ZTaeenja Kolifina materije Molaroa rnaterija lGy= lJ/lkg osnoWla iedinica lkg/mol Jkg/lmol l.. pg '" ](J"g ... • N 1 c kW= 103 hW ~ 10 2 w« kanela lumen cd I)snovna jedinica 11m'. IPa·s"" N-slm 1m2ls IJ~ ll. k " i " n G 10 10 M k h dg piko p f diul ili vat sebmda val sat ki./ovat sat INIm ~ rnd. i . .Naziv veIiema lEDrNICE ClNIOCI DEClMALNIH MJERNlH JEDINICA naziv b~ om"" ba. 1 cW .tW-lO'""W nW ..e' Omaka 1Mpa -.deseti dio 0.tisueuti dio 0.= bijijuniti dio = l<r lS _ bilijarditi dio pW"" lO-!2W fW.nduktivnost Magnetna indukcija Magnetni f1uks Svjet\oS1la jaeina Svjetlosni tok Osvjetijenost Aktivnost radioaktivnog WI< IWh 3600J • femto .16K LJ/K -. .000 001 = mora bekerel "".01 = 10-2 .lCIV E 1 k t .00 1 . . Pa-slkglm . I ~ 10-1 . Mpa m% m'lh LI.lUIS IkW'.000 00] g iUl. mba.narodllOg sistemajedinir::e lIUl.

01 3 10 "'°. 1 000 000 000 000 100 000 000 000 10000 000 000 1000000000 100 000 000 10000000 1000000 100 000 10000 1000 100 10 0 . II y <I> phi <hi psi omega fi kapp' lambda my kap' lambda 10'9= ° 101 = 106 = .0 000 OQO 000 100 000 000 000 000 000 000 10 000 000 000 000 000 000 1 000 000 000 000 000 000 100 000 000 000 000 000 10 000 000 000 000 000 I 000 000 000 000 000 100 000 000 000 000 10 000 000 000 000 0 y B xi omikron < 0 lcf".000 000 000 000 1 1 10 1" 0. sextiUion 10 21 10 24 10 27 10 levadriJijun awptiUion octillion kvantilljum itd_ nonillion ..000 000 01 10. jota .000 000 000 000 000 000 000 001 lOS"" 104 = 103 = 102= IOl"" Hf2~ 0.ova N 2 ru'.000 000 000 000 000 1 16'1.000 000 000000 000 000 001 162l.000 01 GRCKI ALFABET Naziv fonetski Malo siovo 0 izvorni alpha bota Ve!iko slovo A Naziv izvorni fonetslci oy M>1o slovo Veliko . 0. 10 = 11 "'" mi . " 0 . 0. 1 1(5-2=0..000 000 000 000 000 000 000 1 162~0. 1 000 000 000 000 000 000 000 000 23 100 000 000 000 000 000 000 000 10 = 1021".000 000 000 000 000 000 1 ".000 000 I 108 ".Potencije broja 10 I tlt.000 1 5 10.. 1-000 000 000 00.OOO 000 000 000 000 000 000 01 1611.000 000 001 Hf'2" 0. rno sigma tau ypsilon P P T Z H A ota theta jota Hr'to.ooo 000 000 000000 000 01 162h 0.'1.000 000 000 000 000 001 Wig. 0. IT " 1013"" lOt.Tabela decimalnih brojeva ve6ih ad milijuna 42\ 420 . 0.000 oat Id'= 0.\"'_ 101. 0. 10 000 000 000 000 000 000 000 000 1021. 0. 0.000 000 000 000 001 161~ 0.001 Hr".000 000 000 000 000 01 UJlt 0. delta epsilon "otA !l"'" delta epsilon uta r 6 E 0 IT Id 9= 0 pi pi w sigma tau ipsilon n 8 Hr.000 000 000 000 000 000 ODD 000 1 10 = Tabe!a potencija broja 10 Broj Naziv milijun milijarda bilijun bilijarda trilijun Naziv u SAD (engL) 10' 10' lOll 10 15 18 miliou bilion trilio"· quadrillion quantillioo..9 "" 0.000 000 000 1 10'l. 10 000 000 000 000 000 000 000 10'"" 0.. 10 30 .ooo 000 000 001 101b 0."" 17 10 = ldlb Id~ 10'4"" . bcta ni ksi omikron v _id. K K A M hi psi omega • X ~ X '¥ 10 = 10&= " m n Hl~o.000 000 000 000 01 1O·1~ 0.000 000 000 01 ganu".=0.. 0.

10. Frankfurt. 1963. A. 1982. 13. 1992.: Mehanika I.sammlung zur Mechanik und Festigkeitslehe. C.: Mechanik und Festigketslehr.Vieweg. 16. Zagreb. Becgrd. VL. 1: Statik. A. pravila. 2: Kinematile und Kinetik. Springer. 1989. SchneU W: Technische Mechanik. Muftic 0. D. TI.: Techische Mechanik.: Mehanik I. 1989. Andelic. 1973..: RjeSeni zadaci iz tecrijske mehanike sa izvodiina iz tecrije. I-statika i kinernatika. Privredni pregled. prevod s ruskog. Hagandor P. Dinamika.: Mehanikn. Beograd 1964 2.: Mehanika. Stuttgart. Braunschweig. D. 1971.: Mehanika I. 1993 11. 5.: Sbornik zadac po teoretieeskoj mehaniki. 8. A.UTERATURA 1.. 1970. Bage.: Teorijska mehanika. Kan. Radosavljevic U. 12.. Statilea. 7. Tehnicka knjiga. Naucna knjiga. S. 2: Elestostatik. SchneU W: Formel. 1: Statik. Mehanilea. 1973. Harri Deutsch. 2: Kinematik und Kinetik. 1992. Voronkov. 6. 1983. R Oldanbourg Verlag Murichen Vien 11. 1983. 15. 1. Berlin Bd. Bd. T.: Aufgaben . Beograd 1975. Bd. G.. A. B. 1. Bage. Haugcr. Bd. Gradevinska knjign. Becgrad. Teubner. 1990. Ba~ M. 1985. 14. Kinem. 1982. BraZnlcenko. Gross. S. Privredni pregled. A. 9. Vieweg. Blagojevic D. Braunschweig. fluric.und Aufgabensammhmg zm techischen Mehanik. I. Pivko S. Vujosevic. Tehnicka knjiga. pojrnovi. 423 . l: Statik. 1963. Beograd 1974. Beograd. prevod sa ruskog. Rusov L. Beograd.. Lenjingrad 1962 4.tika. Gradevinska knjiga. Ma!iinski fakultet. 1973. Nauen. 11. Vieweg. Gross.: Zbirka IjeScnih zadataka iz statike sa izvodima iz teorije. obrasci.: Losungen zur Aufgaben-sammung Mechanik und Festigkeitslehre. 3: Kinetik. V. Bd. Assmann. Statika. Mincberg RL. Dlanelidza. 2: Festigkeitslehre. Braunschweig. 1992 3. Beograd.: Technische Mechanik. Boge. Statika. Beograd. TI. N. knjiga. 1: Statile. Privredni pregled. Kelzon. Mehanika.

T. Steger H. Festigkeitslehre.5.13. Spretko Hellmut. Handwerk und Technik.2.3. Sta je mehanika 7 1. Hannover.3. Proizvod vektora i skalara 19 2. Kinematik.1. Sabiranje. 2: Kinematik und Kinetik. Fizikalne velicine 10 1. Beograd 1963.3. Sachs G. 1969.1993. Malvin Ruderman. 21. Schwarz. Vezano (ijelo.1990.: TechischeMechanik 2. Graficko odredivanje rezultante 74 proizvoljnog sistema sila u ravni 4. 25. 199L 27. Goldstein Herbert: Klassische Mechanik. Proizvoljan . Linijski integral vektora :B Rijeseni zaduci z poglavlja 2 35 ~ Principi 1 aksiomi statike 45 3. Paralelne site i spregovi u ravni 60 4.\.3. Paralelno prenosenjc sile 69 4. Vektorski proizvod dvaju vektora 26 2. Jang D. ". Stanger Formal und tahellen ammIung.4. L Aksiome statike 45 3. 29.1. 20. Primjena pravila 0 paralelogramu slia kada u tacki krutog tije!a djeluje viSe sila 47 3. Osnovna teorema statike 69 4. Zimmermann-Rittinghaus: Mechanik-Aufgaben 2 Hennann Schroedel-Verlag KG. 23. 26. Momentsilezatacku 60 4. Walter Knight. Bd. Kiessling Gunter. Geometrijski naiin slaganja sistema sila 54 4.4. {ntegriranje vektra 2.6.1fydromechanik. Brommundt E. 2.: Aufgaben zu Tecnische Mekanik 1-3. Charles Kittel.5.2. Hauger.1. 1991.2.7.3.1. Burton Moye~ Barkelay PhysikKurs. Bel I: Statik. .2. Mannheim.10. Berlin.suceljeni sistem sila 97 424 425 . 22. Svodenje ravnog sistema sila na prostiji oblik 71 4. Lippmann. Mechanik. SpringerLenhbuch. Hannover.: TeclmischeMechanik. Naucna knjiga. Vektor poioiaja (radijus . Teorem 0 tri sile 55 4. Ska[ami proizvod dvaju vektora 25 2.6.3. 1979.5. Raz\aganje sile na komponente 56 4. 1988.3.: Vektorska analiza.7. Sieghart L Glaiininger E.'lektora 21 2.: Allgemcine Mechanik. Geometrijski nacin sJaganja dvije site 53 4.2. Moment sprega sila 65 4. Analiticki nacin slaganja site 59 4 . RG.opei sistem sila u ravni 69 4. Kinetik.4. Ivanovic D. Hamburg. 62 4. Beograd. Diferenciranje vektora 30 31 2. Manni. Zirnmermann-Rittinghaus: Mechanik-Aufgaben IHennann Schroedel-Verlag KG. 28. R: Tehnieka mehanika.17. Braunschweig. Graficko odredivanje rezultirajuceg sprega sistema sUa 75 4. Sila 8 1.3. 1969. Analiticki nacin definirana site i rezultante sistema sila 58 4. Sistem si1a cije se napadne Iinije sijeku u jednoj tacki . Mayer.3.5.4.2. Sieghart 1. Sistem sita 9 lA. Springer-Verlag Berlin.11.: Techische Mechanik. Kordinatni sistemi 14 1. Aksiom a vezama 52 4.3. Frider. Viever. 1962.3.2. Praviio 0 pomjeranju napadne tacke sile 48 3.dubner Stuttgart. Ekviva\entnost spregova sila 67 4.1. Uvorl 97 5. Carl Helmhdz.1.1 Sjstem sUa u ravn! cije se napadne linije sijeku u jednoj tacki suceljeni sistem sila 53 4.2.1. TimeSenko.8. Teubner Stuttgart. 1990.6..2.vektor) 2.2. prevod sa engleskog. Statile. 18.4.skalarni (mjesoviti) proizvod 28 2. PoUgon sUa i verizni poligon 72 4. 1966. Komer Wolfgang.: Techische Mechanik I. Dusseldorf. R G. Reakcije veza 49 3. Gradevinska kojiga.. AULA-Verlag Wresbaden. Spreg sila.6. Slaganje i razlaganje paralelnih si:i. ledinicni vekto[ iii ort vektora 20 20 2. 19:5teger H.1. Pestel E.5.3.12. Glauninger E. McGmw-Hill Boch Ccmpanz GmbH. Vekto[ i skalar 17 2..3.1. divergencija i rotor 31 2.\. l: Predgovor 3 7 Sadrzaj TI Osnovni pojmovi ~ Rezultanta ravanskog sistema sUa 53 U. Leipzig 1981. Veze. Kruto tijelo 15 ~~ Vektor 17 2.3. Razlaganje sile na dvije njoj paralelne komponente 76 Rijeseni zadaci iz poglavlja 4 78 Zadaci Zit rjd3vanje iz poglavlja 4 ~ Uvjeti ravnotei:e za Iavanski sistem sila 97 S. 24. 30.2. S. Komponente jednog vektora 23 2.9. Vektorsko . 1991. Gradijent. Mende Dietman. Bibliogn-lphisches Institut. 1965. Physik. Murray R Spiegel.

32.6.11.6.reciprocni plan sila 209 8. Optereeenje konzoinog nosaca 147 148 6. Aksijalni lcfuj 262 10. Pros tome komponente sila 293 TI ~ Princip mogucih (virtualnih) pomjeranJa 341 8.3.~Qpti sjs. RavnoteZa klina 259 10. Ugaa trenja 254 lOA.1.3.metoda presjeka 212 8.4.3.1.6. Ritterova grafoanalitieka metoda 103 5.2. Ritterova metoda odredivanja sila u stapovima resetkastog Dosaea . Obicna laneanica 330 Rijeseni zadaci iz poglavlja 12 333 Zadad za rjesavanje iz.voglavlja 12 415 Literatura 339 423 /J StaUcki odredeni slozeni nosaci sa opterecenjem u iednoj ravni 165 TI (liJ Trenje 251 7.4.5.5.1. Siabilnost ravnoteze 235 Rijdeni zadaci iz poglavlja 9 238 Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 9 246 12.2.4.metoda cvorova 208 8.2. Grafieka metoda 101 5.a rjebvanje iz poglavlja 10 283 426 427 .2.12.4. Staticki odredeno i statieki neodredeno oslonjenje 103 RijeSeni-zadaci izpogla'Vlja 5 106 Zadaci za rjeiia'Vanje iz poglavlja 5 129 QD 0 (0)0 Ravni reSetkasti Rosaci 205 TI TI Prostorni sjstem sila 11. Teziite linija 232 9. Tezine nehomogenih tijela 227 9. Parabolicua lancanica 327 12.5.metoda presjcka 213 RijeSeni zadaci iz poglavlja 8 214 Zadaci za tjeSavanje iz poglavlja 8 221 293 11.13. Suho trenje 251 7.2. Redukcija prostomog sistema sile ua jednu tacku 296 ItS Analticki uslovi ravnoteze 298 F 13.2. Analiticka metoda 97 ?2.2.2. Graficka metoda 99 5.25. Opterecenje proste grede 6.2. Cu!manova metoda 102 5. Teziste povrSine 230 9A. Tn neparalelne sile u ravnotezi 98 5.Llilnih sita Gerberovih nosaea 168 7.2.4. Trenje uicta 263 10. rezultanta prostomog sistema sila kada 294 sve sHe djeluju u jednoj taeki 11.5.1. Culmannova metoda odredivanja sila u stapovirna resetkastog nosaea .9. Uvod 227 9. Konus trenja 255 lO. Moment sile s obrirom na osi kooroinatnog sistema 295 11.Guldinove leorema 234 9. Graficka metoda 98 5. Radijalni lciaj 261 10.1. Elementami rad 34\ 13.. Konvencija '0 predznacima 139 6.osredhoopterecenje nosaca Rijeseni zadaci iz poglavlja 6 150 Zadad za rjesavanje iz poglavlja 6 157 Teiiste 227 9. transverzalnih i aksijalnih sila okvirnog nosaea trozglobog nosaea 172 174 1O.1. Tecnostanje 270 Rijeseni zadad iz poglavlja 10 271 Zadaci 1. Okvimi nosael 169 7.4.2. Analiticka metoda 100 5. Trenje na kosoj favni 256 10.1. Analiticka metoda 99 5.3. Oslanjanje tijela (nosaea) 135 6. Trertie rotirajucih tijcla 260 10.2.1.u.14.1. Metode odredivanja unutamjih sila 137 6. Viza iz:medu unutarnjih sila 140 142 6. Kocnice 265 10. Paralelne sHe 99 5.2. L Definicije 205 8.2.3.7. Analiticki naein odredivanja sila u stapovima . Definicije 165 7.1.1.2. Graficki nacin odredivanja sila u stapovima -.4.2.2.2.L Gerberov nosaci iii sloieni nosaei 165 7.5.3.10.3.23.2.8.2. Unutrasnje trenje 270 10.2.4.2.4.. Trenjc kotrljanja 269 10. P.L Uvod 251 10. Odredivanje reakcija m{)fl1enta savijanja Mj. Princip virtualnih pomjeranja 343 Rijeseni zadaci iz poglavlja 13 344 TI ~ Prilog jz grafostatike 347 Rijdeni zadad iz poglavlja 11 304 Zadaci za rjeSavanje iz poglavlja 11 317 TI ®PrUog Iz geometrijskih karakteristlka Ujela I povrslna 409 Prilog Iz jedinica medunarodnog sislema (Sl) TI ~ Lancanice 327 St3ticki odredeni prosti nosaci sa opterecenjem u jednoj'ravnl l35 6.2. Pappas . Analiticki postupak 137 6. TeziSte homogenih tijela 229 9. Analiticka metoda odredivanja momenta savijanja i transverza1nih sila Gerberovih nosaen 166 7. TeiiSte tijela 227 9.2. Odredivanje reakcija kod zakrivljenog Rijeseni zadaci iz poglavlja 7 176 Zadaci za rje.3.oom sila u ravni 100 5.3.3. Uvod 327 12.savanje iz poglavlja 7 195 10.1. Graficko odredivanje dijagrama momenta savijanja i transve.1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful