ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA
LABORATORIJSKE VJEŽBE

PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE ELEKTROTEHNIČKE  INSTALACIJE 

MARKO VUKOBRATOVIĆ

Osijek, 2008.

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA 

   

Laboratorijske vježbe

Sadržaj: 
  ELEKTRIČNE INSTALACIJE: ........................................................................................................................ 2  PROJEKTIRANJE, PROJEKTI: ...................................................................................................................... 3  FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE: ............................................................... 4  SHEME:  ............................................................................................................................................ 5  . CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU ...................................................................... 6  GRAFIČKI SIMBOLI: ......................................................................................................................................... 7  OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA  ............................................................. 8  . IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI ....................................................... 10  PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA: ......................................................................................................... 16  RASPORED TROŠILA: ................................................................................................................ 18  JEDNOPOLNE SHEME: .............................................................................................................. 19  NACRT UZEMLJENJA: ................................................................................................................ 22  TEHNIČKI OPIS ............................................................................................................................. 23  NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM .......................................................................... 23  ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE .......... 23  IZJEDNAČENJE POTENCIJALA ............................................................................................... 25  TELEFONSKA INSTALACIJA .................................................................................................... 25  PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA ......................................................... 26  RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ................................................................................................. 27  ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU: .......................................................................................... 27  SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: ..................................................................................................... 29  PITANJA ............................................................................................................................................ 31   

      1   

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA 

   

Laboratorijske vježbe

ELEKTRIČNE INSTALACIJE:
Električne instalacije su skup međusobno spojene niskonaponske električne opreme u promatranom prostoru ili prostoriji, predviđena za ispunjavanje određene namjene. Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilištima i ostalim građevinskim objektima. Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za živa bića nikakvu opasnost, a ni opasnost od požara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrađuje prema određenim propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako će opasnost od električne struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje će imati dulji životni vijek, a održavanje minimalno. Postoje sljedeće vrste instalacija:  elektroenergetske  gromobranske  telekomunikacijske  signalne

VRSTE  INSTALACIJA! 

Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja atmosferskog električnog pražnjenja. Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka. Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajedničkih radio i TV sustava, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije mrežnog sustava. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog zvona, instalacije protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava. Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje. Za poslove projektiranja potrebno je poznavati zakonske norme i cjelokupnu zakonsku regulativu koja se tiče elektrotehničkih pravila i propisa.

JAKA I SLABA  STRUJA !

Elektrotehnička regulativa je skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. Njihova primjena je obavezna za ELEKTROTEHNIČKA  izvođenje instalacija i treba je se pridržavati. Jednako tako REGULATIVA  potrebno je poštovati sljedeće: Tehnički uvjet – dokument koji određuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao što su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd. Standard – tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i potrošača) Tehničke preporuke – zahtjevi koji nisu obavezni Znakovi kvalitete i sigurnost Tipizacija – izbor iz standarda (interni standard poduzeća – imaju veću pogonsku spremnost, manji troškovi, održavanje)

2   

pregledni nacrti.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Laboratorijske vježbe PROJEKTIRANJE. uređaja i opreme  obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju građenja Preliminrani i istražno-pripremni dijelovi podrazumjevaju definiranje svih bitnijih parametara nove aplikacije (strujna opteretivost. ("Zakon o gradnji.. Obrada projektne dokumentacije predstavlja manje-više rutinski proces elaboriranja projektnog rješenja. Projektna faza podrazumjeva detaljniju razradu izbora opreme. nacrte (situacija. specifikaciju opreme. blok-sheme. veličine pri normalnom i iznimnom pogonu.. Glavni projektant odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. nacrte kabelskih trasa. Generalno. jednopolne sheme.Na temelju obrade tendera projektant vrši PROJEKTA  specifikaciju opreme. posebno kabela i zaštite. PROJEKTIRANJE. dispozicije. tehničke proračune. stvaranje podloge za projektiranje i razvijanje projekcije buduće tehničke realizacije. te izrađuje stijedeće dijelove ponude  Ponuda – bitna razlika između tendera i ponude je sadržaj troškovnika. Nekoliko je vrsta projekta:  ldejni projekt . kabelsku listu. podijeliti trošila prema funkcionalnošću i ostalim karakteristikama). PROJEKTI: Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje načelne i građevne dozvole. odgovoran je da projekti koje izrađuje zadovoljavaju uvjete iz zakona o gradnji i posebnih zakona te drugih propisa. investitor je dužan imenovati glavnog projektanta.  PROJEKTANT  Projektant je osoba ovlaštena za projektiranje sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja građevine smještaj u prostoru VRSTE   Tender . izradba izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekta za uklanjanje građevine.U nekim ugovorima (npr. gdje montažu izvodi netko drugi ili gdje se uvodi nova oprema i tehnologija) izvoditelj je dužan izraditi i predati detaljne upute 3    PROJEKT  . organizaciju tehničke dokumentacije i sortiranje dijelova projekta. izbor optimalnih tehničkih rješenja instalacije. tehnički opis. razmještaj potrošača unutar instalacije. pregledne nacrte ormara  Upute za montažu i rukovanje . priključni plan. aktivnosti na projektiranju električnih instalacija i elektrotehničke dokumentacije mogu se podijeliti u tri faze:  preliminarni ili istražno-pripremni dijelovi  projektiranje. Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata. kao i ključnu fazu u okviru koje se izvode svi potrebni električki proračuni. protupožarne zaštite i osiguranja kvalitete)  Dokumentacija za izvođenje (Izvedbeni projekt) sadrži strujne sheme.. zaštite okoliša.  Glavni projekt – sadrži opće dokumente.’’) Projekt je pisani rad kojim se određuju svi potrebni podaci za izvedbu i održavanje.) elaborate (zaštite na radu.

Dokumentacija izvedenog stanja se pohranjuje i kod Izvođača. srednjih i pomoćnih linija je ovisna o formatu nacrta.održavanje  ekonomski: troškovi  regulativni: . CD). FORMAT ELEKTROTEHNIČKE DOKUMENTACIJE:   Tekst se piše na papiru formata A4 (210 x 297mm). Nacrti se izdaju u fomatima A4. napomene 3.urbanistička suglasnost Projekt se sastoji od:        Uvoda (podaci o investitoru i projektantu) Projektnog zadatka Regulativnog djela Tehničkog opisa Proračuna Troškovnika Specifikacije materijala Proračun sadržava:  Određivanje snage trošila  Određivanje vršnog opterećenja pojedinih dijelova elektrotehničke instalacije i cijele elektrotehničke instalacije  Određivanje tipa presjeka voda  Proračun otpora uzemljenja. s unesenim korekcijama izvršenim u tijeku proizvodnje i izgradnje.izvedba . izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zaštitu od previsokog napona dodira i prenapona 4    .elektroenergetska suglasnost .5-5 mm Debljina glavnih. Dokumentacija izvedenog stanja se u skladu s ugovorom isporučuje Investitoru u prikladno formatu (paprnatom obliku i/ili digitalnom obliku npr. Cilj i zadatak projekta:  tehnički: .ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Laboratorijske vježbe za montažu i upotrebu ugovorenog električnog postrojenja  Dokumentacija izvedenog stanja . ovisno o potrebi. A3. A2. za format A1 i A0 vrijedi:  naslov crteža 5-7 mm  broj crteža 7 mm  tekstovi.Dokumentacija glavnog projekta i dokumentacija za izvođenje. A1 ili A0. FORMAT  DOKUMENTACIJE Veličina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr.

paralelni vodiči. Pomoću simbola daje prikaz najvažnijih dijelova postrojenja ili jednog dijela postrojenja s funkcionalnim međuvezama.  operacija i vremena. vodiči slične funkcije. grupe aparata ili aparati međusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom međusobnom odnosu. vodiči istog fizičkog smještaja i slično.  Priključni plan rednih stezaljki – je prikaz rednih stezaljki električnog uređaja ili sklopa i na njih priključnih unutrašnjih i vanjskih spojeva Prema načinu prikazivanja vodiča razlikujemo: VRSTE  SHEMA  JEDNOPOLNA   Jednopolne sheme – u kojima se dva ili više vodiča i VIŠEPOLNA  nadomjeste jednom crtom. Sve elemente. SHEME. DIJAGRAMI. postrojenja.  Dijagrami – prikazuju odnose između raznih operacija.  Strujna shema – je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa svim pojedinostima. za potrebe analize i proračuna  Priključni plan unutrašnjih spojeva – je prikaz svih spojeva unutar jednog aparata ili sklopa. uređaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima .. RAZVIJENE  SHEME  5    . Prikazuje također podjelu postrojenja prema funkcionalnoj ili prostornoj osnovi.. a svaki element jednim simbolom Sheme možemo podijeliti i prema načinu prikazivanja simbola (skupne. stanje raznih elemenata.  Višepolne (tropolne) sheme – svaki se vodič prikazuje posebnom crtom. skicama ili konstrukcijskim nacrtima. a raspoređeni su tako da se lako i jednostavno može slijediti strujni krug.  Nadomjesna shema – je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga ili njegova dijela. Mora TABLICE biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objašnjenje. Uz pomoć simbola prikazuje sve električne i ostale veze s drugim dijelovima postrojenja.   Tablice – nadomješta ili dopunjuje shemu ili dijagram. poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili uređaja prikazuju razdvojeno.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Projektna dokumentacija sadrži između ostalog: Laboratorijske vježbe  Sheme – prikazuju način na koji se razni dijelovi mreže. SHEME: Sheme djelimo prema namjeni:  Pregledna shema – je pojednostavljen prikaz postrojenja radi jednsotavnijeg razumjevanja djelovanja.  Priključni plan vanjskih spojeva – je prikaz svih spojeva između raznih sklopova ili dijelova postrojenja. Jednopolno se također mogu SHEMA prikazati vodiči fišefaznih sustava.

Macro) po svim elektrotehničkim normama stvara elektrotehničku dokumentaciju. Slika 1 . FreeCAD te manje poznati Python. Među njima najznačajniji su dakako AutoCAD (čak i inačica Electrical 2008).CAD okruženje U posljednje vrijeme sve se više u domeni elektro projektiranja koriste CAE  CAE (Computer Aided Engeenering) programi. Glavna prednost ovih programa u odnosu na CAD programska rješenja jest u tome što korisnika projektanta oslobađaju dizajnerskog dijela i grafičke obrade dokumentacije i koji u tom slučaju pomoću gotovih simbola (makroa. Neki od poznatijih su ePlan. engl. Caddy te E3 Series.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Laboratorijske vježbe CAD I CAE PROGRAMSKA PODRŠKA PROJEKTIRANJU Primjena računala u projektiranju elektrotehničkih instalacija ima CAD  relativno dugu tradiciju i danas već postoje brojni visokointegrirani CAD (Computer Aided Design) sustavi za sve ranije navedene djelatnosti.CAE okruženje 6    . Slika 2 .

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Laboratorijske vježbe GRAFIČKI SIMBOLI:             7    .

oznake svih elemenata moraju biti jasno naznačene u samom postrojenju kraj elementa. uputama.vrsta. Prema IEC – 750/1983 normi oznaka se dijeli u četiri grupe: – – – – grupa 1 = postrojenje ili dio postrojenja grupa 2 + mjesto ugradnje grupa 3 . Oznake elemenata moraju biti jedinstvene i jednoznačne u cijeloj projektoj dokumentaciji jednog postrojenja. Jednako tome. sklopovi ili dijelovi postrojenja predstavkljeni jednim simbolom nazivaju se elementi.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Laboratorijske vježbe OZNAČAVANJE ELEMENATA ELEKTRIČNIH POSTROJENJA Sve komponente. građevinskog objekta ili pogona. kao i u svim popisima opreme. tehničkim opisima i sl. broj i funkcija grupa 4 : priključnica OZNAČAVANJE  ELEMENATA  8    .

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Laboratorijske vježbe 9    .

ovoga Zakona. i članka 106. odnosno određuju bitni zahtjevi za građevinu. a iznimno u drugom primjerenom mjerilu. ovoga članka. Idejni projekt 10    . glavni projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50. sigurnost itd. (1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog zakonodavstva razrađuju. Primjena njihova je obavezna za izvođenje instalacija treba se pridržavati tehičkog propisa za izvođnje elektroenergetskih instalacija u zgradama Tehnički uvjet definia se kao dokument koji određuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao što su: nivo kvalitete. (2) Iznimno od stavka 1. (3) Projekt ovisno o namjeni i razini razrade. (2) Tehničke propise donosi ministar. te mora biti izrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz članka 14. izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih građevina može se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra čitljivost projekta i odgovarajući prikaz smještaja građevine u prostoru. (1) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI Laboratorijske vježbe Elektrotehnička regulativa jest skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda. eksploatatorske karakteristike. Standard je upravo tehnički uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvođača i potrošača) Tehničke preporuke su općeniti zahtjevi koji nisu obavezni Tehnički propisi Članak 19. (3) Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama« Projekti Članak 190. mora sadržavati sve propisane dijelove. tehnička svojstva koja moraju imati građevni proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem. stavka 1.

11    . (2) Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. (5) Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta dužan je investitor. sadrži: – arhitektonski projekt. (3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor. kao i drugih zahtjeva prema ovom Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija. građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. (1) Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu. odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati. investitor je dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. (3) U slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta. ovoga članka u slučaju neusklađenosti idejnog i glavnog projekta. ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine. Laboratorijske vježbe (1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejnotehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. (4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima. Članak 193.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Članak 191. odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati. Glavni projekt Članak 192. (2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola osim sadržaja iz stavka 1. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova. projektant idejnog projekta dužan je dostaviti i nadležnom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu. sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. ovoga članka. (4) Mišljenje iz stavka 3.

stavka 1. krajobrazni projekt i dr. projekt temeljenja.). ovoga članka moraju se izrađivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. sadrži i tehničko tehnološko rješenje. ovoga članka za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima. (3) Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt. – strojarski projekt.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      – građevinski projekt. – elektrotehnički projekt. – troškovnik projektiranih radova. ovoga članka moraju sadržavati i podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu. o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje. a projektant potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik. Laboratorijske vježbe (2) Glavni projekt iz stavka 1. 12    . odnosno za određene vrste građevina. Članak 194. (6) Elaborati iz stavka 4. U tom slučaju investitor je dužan projektantu pravodobno omogućiti pregled radova. Članak 196. (5) Građevinski projekt iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlaštenog revidenta. U glavnom projektu projektant može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja. nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. ovoga Zakona. (1) Za predgotovljene dijelove građevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt). Članak 195. Za građevine. (2) Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta iz članka 190. uvjete za građenje i održavanje te potrebne projekte i sadržaj projekata određuje odnosno propisuje ministar pravilnikom. (4) Projekti iz stavka 1. te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.

(2) Odredba stavka 1. (3) Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m.). ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na glavnog projektanta. projektant glavnog projekta dužan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadležnom tijelu državne uprave koje je izdalo građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta. ime ili tvrtka investitora. ovoga Zakona za cijeli projekt. (1) U slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta. (1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. (2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno. tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja. (4) Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor. Izvedbeni projekt Članak 198. odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji. zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. stavka 5. Opremanje i označavanje projekta Članak 200. (2) Mišljenje iz stavka 1. odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. Članak 199. investitor je dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta. naziv građevine. Laboratorijske vježbe (1) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu članka 179. datum izrade i dr. 13    . (1) Projekti. stavka 2. ovoga članka u slučaju neusklađenosti glavnog i izvedbenog projekta. ovoga Zakona.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Članak 197.

način izračuna naknade za obavljenu kontrolu. (4) U slučaju iz stavka 3. propisuje ministar pravilnikom. (3) U izvješću o obavljenoj kontroli revident može zahtijevati da: – prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove. – higijenu. kao i kojim je onemogućena zamjena njihovih sastavnih dijelova. odnosno radova mora se provesti s obzirom na: – mehaničku otpornost i stabilnost. tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja osim u slučaju i na način propisan pravilnikom iz članka 201. način i značenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta. Obvezni sadržaj i elemente projekta. uvjete promjene sadržaja. ovoga Zakona. odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru. označavanja projekta. Sadržaj. (2) Revident je dužan nakon što obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisani način. u dijelu zaštite okoliša prema posebnom zakonu.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA  Laboratorijske vježbe     (2) Projekti. odnosno 14    . drugom odgovarajućem materijalu za pisanje. Članak 201. (1) Kontrola glavnog projekta. način opremanja. Članak 203. – uštedu energije i toplinsku zaštitu. Kontrola projekata Članak 202. odnosno crtanje ili kao elektronički zapis. u skladu s posebnim propisima. ovoga članka investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. te popis građevina. način i opseg obavljanja kontrole projekta. – obavi pregled radova u određenoj fazi građenja. a po pregledu izvedbenog projekta izrađuje dodatak izvješća o kontroli projekta. Revident potvrđuje provedbu pregleda radova upisom u građevinski dnevnik. – zaštitu od buke. ovisno o obilježjima građevine. način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa. zdravlje i zaštitu okoliša.

Popis se objavljuje u »Narodnim novinama«. daje i oduzima ministar. ovjeriti projekt i izdati potvrdu. način izračuna naknade za nostrifikaciju. slučajeve u kojima dijelovi projekta ne moraju biti prevedeni. odnosno način kojim se dokazuje. Uz prijevod na hrvatski jezik. (2) Idejni projekt. Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekta Članak 204. (3) U slučaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom. Članak 205. (4) Neovisno o odredbi stavka 3. glavni i izvedbeni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. glavni projekt i izvedbeni projekt. (1) Utvrđivanje usklađenosti idejnog projekta. (1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlaštena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja. ovoga Zakona. način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA  Laboratorijske vježbe     radova za koje je obvezatna kontrola projekta i način verifikacije podataka značajnih za kontrolu tih građevina. Postupak nostrifikacije. glavnog projekta i izvedbenog projekta izrađenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se provesti neovisno o obilježjima građevine. (5) Popis usklađenih propisa iz stavka 3. (2) Pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju dužna je o tome na propisani način sastaviti pisano izvješće. sadržaj pisanog izvješća i potvrde. odnosno radova propisuje ministar pravilnikom. odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom. Članak 206. odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u slučaju propisanom pravilnikom iz članka 206. ovoga članka utvrđuje ministar. (3) Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izrađeni prema propisima zemalja članica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima. 15    . radnog i stručnog iskustva zaposlenika za davanje. projekt mora biti preveden na hrvatski jezik. produženje važenja i oduzimanje ovlaštenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva. (4) Ovlaštenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva. uvjete glede broja. idejni. ovoga članka. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. pravna osoba ovlaštena za nostrifikaciju može izraditi te dijelove projekta.

u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja pribavlja od tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima uvjete. suglasnosti ili mišljenja (u daljnjem tekstu: potvrde) o usklađenosti idejnog projekta s posebnim propisima. mora biti usklađen s prostornim planom. odnosno građevinske dozvole.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Članak 207. odnosno glavni projekt prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja. u postupku izdavanja građevinske dozvole pribavlja potvrde tijela i/ili osoba iz stavka 2. odnosno lokacijskom dozvolom te s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih propisa za što je odgovoran projektant. potvrde glavnog projekta. ovisno o vrsti građevine. (3) Ministarstvo. Odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona koje uređuju odgovornost projektanta na odgovarajući se način primjenjuju na ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera koji je sudjelovao u nostrifikaciji projekta. ovoga članka o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima. Usklađivanje idejnog i glavnog projekta s posebnim propisima Članak 208. ovisno o vrsti građevine i na način propisan ovim Zakonom. (2) Nadležno upravno tijelo.                   PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA: 16    . Laboratorijske vježbe Odredbe posebnog zakona koje uređuju odgovornost osobe registrirane za projektiranje na odgovarajući se način primjenjuju na pravnu osobu ovlaštenu za nostrifikaciju. (1) Idejni.

koji će se i obraditi kroz ovaj kolegij. Preporučeno je numerički označavati redom prvo strujne krugove rasvjete.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA  Laboratorijske vježbe     Projektant elektrotehničkog djela projekta radi elektrotehničku instalaciju na podlogama prethodno usaglašenim arhitektonskim i građeviskim dijelom projekta. projektiranje i izvođenje elektrotehničke instalacije. Za idejni projekt. Jedan strujni krug ima jedan broj. U njima se definira razvod i zaštita elektrotehničke instalacije. Tijekom planiranja i projektiranja elektrotehničke instalacije ovlašteni Projektant dužan je voditi računa o svim pravilima struke i tehničkim zahtjevima za planiranje. vlažne prostore i prostore gdje postoji opasnost od prskanja vodom dijelova elektrotehničke instalcije potrebno je osigurati FID sklopkom. a posljednje numerirati strujne krugove pokretnih trošila. potrebno je na tloris građevinske podloge ucrtati predviđen raspored trošila. Sve pojedinosti elektrotehničke instalacije dane su u Tehničkom opisu koji je sastavni dio svakog projekta. zatim vlažne prostore. Pri tome treba sa nacrta ukloniti sve građevinske oznake i pomoćne linije kako bi se jasno i jednoznačno mogao razumjeti nacrt. po strujnim krugovima. Trošila se označavaju od broja 1 (jedan) redom. a njegova izvedba i kvaliteta objekt je analize većine vještaka ovlaštenih za tehnički pregled. Jednako tako. Za strujne krugove kod kojih je potrebno manipulirati sklopkama te je sklopke također potrebno ucrtati u nacrt. Tehnički opis glavnog projekta bitno je detaljniji o tehničkog opisa idejnog projekta. bez obzira koliko trošilo bilo u njemu. Nacrt uzemljenja je obavezni dio svakog idejnog projekta. 17    . kao i predviđene tipove utičnica za pokretna trošila te projektiranu snagu rasvjetnih tijela. bez obzira na njihov prostorni raspored u nacrtu. Shodno tome. Time se dobila sljednost shema na jednopolnom prikazu instalacije. Jednopolne sheme sastavni su dio svakog idejnog projekta. u nacrtu rasporeda trošila kod glavnog projekta potrebno je ucrtati trase kabela elektrotehničke instalacije. Kvalitetno izvedeno uzemljenje u kombinaciji sa kvaliteno projektiranom zaštitom strujnih krugova jedina je sigurnost za ljudske živote ukoliko dođe do kvara u instalaciji. Jednako tako. isplanirati načine priključenja trošila te optimizirati broj razvodnih kutija i količinu kabela. Sva trošila istog strujnog kruga imaju isti broj i istu oznaku. u nacrtu jednopolnih shema Projektant je dužan definirati presjek i tip kabela s kojim se izvodi instalacija. idejnog i glavnog.

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      RASPORED TROŠILA: Laboratorijske vježbe 18    .

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      JEDNOPOLNE SHEME: Laboratorijske vježbe 19    .

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Laboratorijske vježbe 20    .

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Laboratorijske vježbe 21    .

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      NACRT UZEMLJENJA: Laboratorijske vježbe 22    .

ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      TEHNIČKI OPIS Laboratorijske vježbe Za stambenu građevinu čija se izgradnja predviđa za potrebe investitora. Prema jednopolnoj shemi. utičnica i uzemljenja. savitljivu izolacionu. a sastoji se od prizemlja potrebno je projektirati električnu instalaciju. Položaj KPMO dan je u planu električne instalacije. pribora. U KMPO ugraditi glavni osigurač sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim uloškom 36 A i mjernu garnituru. vodova i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajuće namjene. 23    .zaštitne mjere od indirektnog dodira. zaštitnu cijev Ø 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO). Priključak između KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2 GRO mora biti atestiran i izrađeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od neizravnog napona dodira (50 V).zaštitne mjere od direktnog dodira .7m od gazišta. Zaštita od električnog udara osigurava se primjenom odgovarajućih tehničkih zaštitnih mjera: . NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM Unutrašnji priključak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojećeg drvenog stupa do kuke na krovištu novoizgrađenog objekta te ga neprekinuto položiti kroz rebrastu. Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala. Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s važećim tehničkim propisima za ovakav prostor i namjenu. Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y položenim podžbukno ili nadžbukno. U razdjelnice GRO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A). Kako je građevina nova i ne posjeduje NN priključak potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a. KPMO s prozorčićem za očitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozorčić za očitavanje treba biti približno na visini 1. osigurače i uređaje diferencijalne zaštite prema jednopolnoj shemi. ELEKRIČNA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZAŠTITE Električna instalacija građevine sastoji se od električne instalacije rasvjete. KPMO mora biti atestiran i izrađen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog materijala koji ispunjava uvjete klase II zaštite od neizravnog napona dodira (50 V). izvodi se razvod i zaštita električne instalacije.

Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednačenje potencijala.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA  Laboratorijske vježbe     U prostorijama s kadom i tušem instalaciju izvesti prema posebnim tehničkim uvjetima za ovakve prostorije. Vodove izjednačenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednačenje potencijala. Vodovi i osigurači odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osigurača. Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno: Zs x Ia < Uo gdje je: Zs .struja djelovanja zaštitnog uređaja Uo . a ova od trajno dopuštene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog.impedancija petlje kvara Ia . Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviđena je automatskim isklapanjem napajanja. Dodatna mjera zaštite u ovakvim prostorijama je primjena uređaja diferencijalne strujne zaštite i dodatnog izjednačenja potencijala. a nju na zaštitni PE vod. Nakon izvođenja električne instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potrošača i ona mora biti manja od danih vrijednosti: Nazivna struja osigurača (A) Ino = 6A Ino = 10A Ino = 16A Ino = 35A Struja djelovanja osigurača (A) Ia = 42A Ia = 71A Ia = 130A Ia = 265A Impedancija petlje kvara (W) Zs = 5.nazivni fazni napon Dozvoljeno vrijeme isključenja za napon 220V je 0.2 W Zs = 3.4 sekunde.1 W Zs = 1.8 W Zs = 0. Zaštita vodova od preopterećenja i kratkog spoja predviđena je primjenom osigurača odgovarajuće vrijednosti. Efikasnost zaštite treba nakon izvođenja instalacije provjeriti mjerenjem.8 W 24    .

Sve spojeve na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba izvesti vodičima P u izolacionoj cijevi. Instalaciju izvesti u skladu sa važećim tehničkim propisima i zahtjevima HT-a.cijevi centralnog grijanja . Svaki priključni vodič na sabirnici za izjednačenje potencijala. izvršiti koncentraciju kućne instalacije. Spoj sabirnica na izjednačenju potencijala i temeljnog uzemljivača treba izvesti pomoću FeZn trake 25 x 4 mm. na sabirnicu za izjednačenje potencijala treba spojiti: .. a vodom P/F 16 mm2 povezati se na najbliži razdjelnik.60 m. U cilju izjednačenja potencijala. U kutiju RTK 50. priključak na javnu TK mrežu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim centrom. Izjednačenje potencijala izvesti polaganjem vodova P/F 16 mm2. Dozvoljeno je povezivanje više cijevi međusobno. Boja izolacije (PV) vodiča za izjednačenje potencijala je žuto-zelena. Vod za izjednačenje potencijala izvodi se bez prekidanja. na visini 1. 25    . tada se zatvori poklopcem. kabelima tipa TI44 2x2x0. mora biti označen. Kada se na nju izvedu sve potrebne veze. te povezati metalne mase.4 do svake kombinirane utičnice na visini 0.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      IZJEDNAČENJE POTENCIJALA Laboratorijske vježbe Unutar zgrade izvesti izjednačenje potencijala s posebnom pažnjom. TELEFONSKA INSTALACIJA Kako je građevina nova. Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednačenje potencijala. Sabirnica za izjednačenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednačenja pojedinih sistema. radi zaštite svih spojnih mjesta od dodira i mehaničke povrede. a jedan zajednički vodič tada predstavlja vod za izjednačenje potencijala. smještenu na vanjski zid zgrade. U sanitarnim čvorovima izjednačenje potencijala izvesti preko kutije za izjednačenje potencijala vodovima P/F 6 mm2.3 m od gotovog poda.uzemljivač kućne telefonske centrale Sabirnica za izjednačenje potencijala izrađuje se od bakra. koju treba izvesti podžbukno u cijevima. da se jasno zna koji dio instalacije u zgradi štiti.

dubina polaganja uzemljivača = = 100 50 () (m) (m) (m) (m) = 0. što znači da zadovoljava propis o veličini otpora uzemljenja.specifični otpor tla (pretpostavljeni) .otpor rasprostiranja uzemljenja građevine  l a h .ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      PRORAČUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA Otpor rasprostiranja trakastog uzemljenja cijele građevine dobije se iz izraza: Laboratorijske vježbe Rr   2  l ln 2l 2 ah .ukupna duljina uzemljivača . pa otpor rasprostiranja iznosi: Rr   2  l ln 2l 2 = 3.025 = 1 U ovome slučaju uzemljivač se izvodi pocinčanom čeličnom trakom 25x4 mm položenom na dubinu 1 m u beton temelja.88  ah Iz prethodne računice vidljivo je da je otpor uzemljenja manji od 5 .širina trake uzemljivača . 26    .

skladišta ambalaže. strojarnice. dvorane za sjednice. kotlovnice. obrada stakla. toalete. Nazivnu rasvjetljenost treba povećati za 1 u uvjetima otežanih zadataka (boja. Srednji 250lx: uredski rad bez velikih vidnih zahtjeva. blagovaonice. fina montaža. biblioteke. vrlo mali detalji. garaže. zbornice. stariji ljudi). Zahtjevi Vrlo mali Mali Srednji Stupanj 1 2 3 3a 4 5 6 E [lx] 60 120 250 500 1000 1500 2000 Vidni zadaci Srednje prostorije. normalniji uredski rad (knjigovodstvo. čekaonice. previjališta. veliki detalji sa srednje jakim kontrastima Teški vidni zadaci.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA: ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU: Laboratorijske vježbe Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba održati kao srednju vrijednost u prostoriji. ljekarne. iznad ogledala i kreveta Veliki: tehničko crtanje. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti. Izvanredno veliki: izrada preciznih mjernih instrumenata. obrada podataka). učionice. hodnici. muzeji. veliki detalji s jakim kontrastima Normalni vidni zadaci. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0. ordinacije. dnevni boravak. arhive. mali detalji sa vrlo malim kontrastima Vrlo teški vidni zadaci. fini alatničarski radovi Vrlo veliki: montaža elektroničkih sklopova. čitaonice. orijentacija. kuhinje. mali detalji sa malim kontrastima Teški vidni zadaci. brzina rada. garderobe. kuponice. radovi na strojevima. graviranje. stubišta Mali: glavni prolazi i glavni hodnici.85m od poda. blagajne. U prostorija gdje se trajno zadržavaju ljudi ne smije biti manje od 120 lx. komandne prostorije. dnevne sobe Srednji 500lx: laboratorijski rad. prolazno zadržavanje Laki vidni zadaci. velike zajedničke uredske prostorije. kinodvorane. dvorane za operacije i obdukcije. kontrola robe. kontrast. vrlo malo kontrasta Veliki Vrlo veliki Izvanredno veliki Pri tome se zahtjevi detaljnije definiraju: Vrlo mali: sporedne i podrumske prostorije. prostorija bez prozora. u stambenoj gradnji: mjesta za čitanje. zlatarstvo 27    . zahodi. hotelske kuhinje. kontrola boja kod višebojnog tiska. restorani.

25 kod normalnog starenja i zaprašivanja. 28    .html veličina datoteke je 232 MB. Uzima se da je 1. Proračune rasvjete prema namjeni poslovnog prostora preporučeno je izvoditi alatom DIALux koji se može besplatno nabaviti na: http://www. Za potrebe seminarskog rada uzet će se u obzir faktor k=1.dial.8 η – korisnost. a η=1.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Proračun električnog osvjetljenja vrši se prema formuli: Laboratorijske vježbe   kE Gdje je: A  k – koeficijent za starenje i zaprašivanje rasvjetnih tijela. Ili se može koristiti alat koji se nalazi se na računalima u laboratoriju 2-27. a kod pojačanih uvjeta treba faktor podići ma 1.de/CMS/English/Articles/DIALux/Download/Download_d_e_fr_it_es_cn. predstavlja gubitke od izvora do radne površine E – nazvina rasvjetljenost iz tablice A – površina prostorije Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza   s Gdje je Φs osvjetljenje pojedine svjetiljke i dobije se iz kataloga proizvođača.5 ili 1.7 .

10. i nazivne struje 2. naponska zaštitna sklopka) Instalacijske sklopke tj. sklopni aparati mogu se podijeliti u dvije grupe: • Laboratorijske vježbe Zaštitne sklopke tj. sklopni uređaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domaćinstvima.4. Izrađuju se za maksimalne napone 500 V. automatske zaštitne sklopke koje se koriste kao zaštita od previsokog napona dodira (struja zaštitna sklopka (FI ili ZS sklopka).6. Predviđeni su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti Prema izvedbi unutrašnjih spojeva razlikujemo: • • • • • jednopolne dvopolne grupne (serijske) izmjenične križne • 29    .16 i 25 A.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA: Generalno.

U slučaju kvara kroz feritni prsten i zaštitni provodnik PE poteče struja kvara Id. Najčešće se koriste sklopke sa proradnom strujom greške Id = 0. Princip rada sklopke objašnjen je na slici. Najvažniji podaci o FI sklopki su nominalna struja In i proradna struja greške Id. Naziv FID potječe od engleskih riječi Fail (greška) i Device ( uređaj). usljed čega se u namotajima inducira struja. Postoje potrošači kao što su npr. Radi ispitivanja FI sklopke se postavlja tipkalo S i otpornik R. Ova struja teče kroz elektromagnet koji privuče kotvu i isključi prekidač.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA      Laboratorijske vježbe FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zaštita od električnog udara i kao jedina zaštita ljudksog života. Kada pritisnemo tipkalo sklopka mora isključiti napajanje. jer je to struja koja nije opasna po ljudski život. odnosno uređaj struje greške. Kada na potrošaču nema kvara suma struja koje proteku kroz feritni prsten je jednaka nuli tako da se u namotajima na prstenu ne inducira struja. Postoje jednofazne i trofazne FI (dvopolne i četvoropolne). jači elektromotori koji u normalnom radu imaju izvjesnu struju 30    . a naziv RCD potječe od engleskih riječi Residual Current Device (uređaj diferencijalne struje).03 A. Ponekada se koriste i skraćenice FI i ZUDS (Zaštitni Uređaj Diferencijalne Struje).

FID sklopke sa K karakteristikom imaju veoma kratko vrijeme isključenja od maksimalno 200 ms. Imaju veoma dugo vrijeme isključenja od 500 ms. Kako se označavaju trošila u nacrtu idejnog projekta? 11. Što je strujna shema? 7. FID sklopka može imati K. a što glavni projekt? Što sadrži glavni projekt? 10. Odgovori na pitanja prilažu se seminarskom radu i uvjet su kolokviranje laboratorijskih vježbi. G i S karakteristiku. Ovakvi potrošači se napajaju preko FI sklopki sa jačom strujom greške npr. AC sklopke se koriste samo za izmjeničnu struju. 31    . Proizvode se FID sklopke tipova AC.    PITANJA    1. koristivši podatke kao u primjeru? Udovoljava li takav uzemljivač propisima? 14. Kako dijelimo sheme? Kako djelimo sheme s obzirom na prikazivanje vodiča? 6. Sklopke sa S karakteristikom su selektivne i koriste se u glavnim strujnim krugovima. Što nazivamo instalacijama slabe struje? Navedite primjere! 3. Id = 0. koje se najviše koriste imaju vrijeme isključenja do 300 ms. dok G sklopke. Što na jednopolnoj shemi znači FA1? A što znači FU? 12. Što je idejni. Što je i od čega se sastoji projekt? Navedite vrste projekta! 5. sklopka A za izmjeničnu i pulsirajuću jednosmjernu struju dok se B sklopke mogu koristiti i za izmjeničnu i za istosmjernu struju. Po čemu se razlikuju CAD i CAE programski alati? 8. Što su električne instalacije i koje su vrste električnih instalacija? 2. Što označava oznaka –K2:14? 9. Id = 1 A ili više. Kako se osigurava zaštita od električnog udara? 13. Osvjetljenje jedne svjetiljke je Φs = 3300 lm.ELEKTRIČNE  INSTALACIJE  I  RASVJETA  Laboratorijske vježbe     greške koja nije opasna. Izračunati potreban broj rasvjetnih tijela sa četiri fluo cijevi 20W za osvjetljenje ureda površine A=30m2 . A i B. Izračunajte otpor rasprostiranja trakastog uzemljivača duljine 38m.5 A. Potrebno osvjetljenje je E=250 lx. Što je potrebno poznavati za poslove projektiranja? Što smatramo pod projektiranjem? 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful