P. 1
Vanjskotrgovinsko_poslovanje___Bo_o_Mati___2004_

Vanjskotrgovinsko_poslovanje___Bo_o_Mati___2004_

|Views: 1,404|Likes:
Published by Adiana Haris

More info:

Published by: Adiana Haris on Mar 17, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/12/2014

pdf

text

original

prof. dr. sc.

Bozo Mafic
VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ISBN 953-6895- 15-3

Bozo Matic
Redakcijsko osoblje
Dragana Carevic Katica Kovac Ankica Curcin

Nakladnik Sinerqiic-ncklcdnistvo d.o.o.,
, Zagreb , Za nakladnika Lela Tipuric

Recenzenti
'.prof. dr. sc. Josip Senecic prof. dr. sc. Tone; Lazibat .. prof. dr. sc. Goran Marijanov;c

Graficko oblikovanje i priprema za tisak Jasna Goreta

VANJSKOTRGOVINSKO

Tisak Lektura i korektura
Alka Zdjelor-Pcunovic, prof. GIPA d.o.o., Zagreb

POSLOVANJE

ClP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 339.5(075.8) MATIC, Bozo, ekonomist Vanjskotrgovinsko poslovanje I Bozo Matic. - Zagreb: Sinergija nakladnistvo, 2004. Bibliografija. ISBN 953-6895-15-3

I. Vanjska trgovina
440607096

t;

I'·

Ii!

1
I

. iCopyright © 2004. Sinergija-nakladnistvo

s;?

d.e.e., Zagreb

Sin'rgJjA·
Sinergija ncklodnistvo d.o.o. Zagreb, 2004.

...

1

pr~va ~~id~an~, Niti jedon dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku iii na bilo koji naCin n) '. p.o ~anflVati ~ az, podotaka bilo koje namjene bez prethodnog pismenog dapuStenja izdavata osim ~ slucalev,ma kralk,h ncvodo u slrutnim clancima , Izrada kopiio bilo kO'leg d'I' Ia kni , [e nllge za broni rcnteno Ie. '

Hvala na razumitevanju dragoj supruzi Durd!
i naso] djeci Ani, lvani, Kaiarini, Luciji i Hrvoju

.'-

..

:

2.1. Carinski postupci 2.1.3.7.2.3. Dokumenti koji se robe pri carinjenju 2.SADRZAJ I.1. Hrvatski devizni sustav 2. obrccun i naplata carine 2.2.6.5.2.2. Organizacijska strukturo Svjetsketrgovinske orqcnizcci]e 1.1.4.1. Devizno trfiste i teco] stronih valuta 2.3. Bilanca plccon]o i devizne pricuve 2. Devizni poslovi 2. Carinski dug. Gospodarski i financijski sustavi i institucije 1. Prijam Republike Hrvatske u svietske gospodarske organizacije 2.4.2.2. Ciljevi.1. Opci sporozum 0 carinama i trgovini {GAD} 1. Polozo] i funkcija banaka i Hrvatska riarodna banka 2.1 . Hrvatski carinski sustav 2.4.2. Multilaterolni sporozumi WTO-a 1. Nadzor nod deviznim poslovanjem . Plotni pro met s inozemstvom 2.1.4.2. Kljucni pojmovi i instituti carinskog sustava 2. Stjecanje i koristen]e deviza i devizni rocuni 2.2.4.1.1.4.4. Siobodne zone i slobodna sklodisto 2.1. Osnivanje i uloga Svjetske banke 1. Svjetska trgovinska organizacija {WTO} 1. Stvaronje. uloga i evoluci]o Meciunarodnoga monetarnog fonda 1.3. 2.2.1. Institucije medunarodnoga gospodarskog i financijskog sustava 1.6.5. Hrvatska carinska tarifa 64 . zodcce i nccelo Svjetsketrgovinske orqonizoci]e 15 15 16 18 19 21 22 24 24 26 30 31 31 35 37 38 38 40 42 45 48 50 53 58 61 63 1. Sporozumi 0 kljucnirn postupcima i proceduroma vanjskotrgovinskih poslova 1. Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom 2.5.4.

1.1.1. konvenci]e i norme 1. Medunorodne norme (standardi) 2. Ugovaranje i tehnika ploconlo akreditivom 4. Carinski dokumenti 3.3.4.1.3.2.2. Uvjeti za obavljanje vanjske trgovine 2.1. pravila. Elektronicka trgovina na veliko '" 103 106 107 109 UI.6.1. Vrste rneduncrodnih dokumentarnih akreditiva 4.2. Zostirne mjere pri uvozu i izvozu 2.3.1.4.4. Meaunarodni sajmovi uzoraka 2.4.1. Potvrde (certifikati) 0 robi 3.2.Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini 115 115 115 122 1.2. Medunarodni trgovatki obita.2. Cekovi 4.3.3. Subjekti.3.2. Poslovne isprave u vanjskotrgovinskom poslovoniu 3.2.2.2. Fakture (rccuni) 3.3.6.2.1. Cijene i kalkulacije u vanjskoj trgovini 2. Burzovni poslovi 2.1.2. Sustav kreditnih odnosa s inozemstvom 2.5.3. Metode izrade vanjskotrgovinskih kalkulacija 2.3. Ostale odredbe Zakona 0 trgovini 2. Sklodisnico 3. Ugovaranje prodaje robe 1. Vrste vanjskotrgovinskih kalkulacija ( Sadriaj) 2.1.2. Vanjskotrgovinske kalkulacije 2.4.i.robni inkaso 4. Instrumenti ploccn]o u vanjskoj trgovini 4.3. Robne isprave u vanjskotrgovinskom poslovanju 3.4.5.4. Vrste i pravni karakter suvremenih burzi 2.3.2. Medunorodne spediterske potvrde 3. Cijene u vanjskoj trgovini : 2. Osnovni pojmovi i definicije iz noseqo I It 1\ 1 !~ I.1 . Ogranicenja za sklapanje kreditnih poslova s inozemstvom \ 124 125 127 127 128 129 130 132 132 134 137 137 137 142 143 146 146 147 152 156 158 161 162 164 166 167 167 169 172 175 179 180 '" 182 183 3.3. 2.4. Zostitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima .2. 1.2. 1.3. uvjeti i nacini sklapanja kreditnih poslova s inozemstvom 2.4.3.1. Meaunorodni trqovocki izrozi (INCOTERMS) 1.3. Meaunarodne konvencije 0 trgovini i carini 1.2.3.2.2. Medunorodno trgovacka pravilo • • 185 .3.1. Drozbe (aukcije) i sustav prodaje na drcfbomo 3. Sajmovi i sajamska prodaja 2. Burze i burzovno prodaja 2. Ugovaranje cijena u vanjskoj trgovini 2.t ~ VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) 67 67 69 70 71 73 75 75 77 78 1.1.L'C) 4.1. Trqovccko kreditno pismo 4. Teretni listovi 3.1. Specijalizirana trfista u medunarodnoj razmjeni 2.1. Dokumentarna naplata . 1.2.2. Vrste vanjskotrgovinskih poslova 2. Sajmovi u Hrvatskoj 2.1.4.2. Cijene i kotacije 2.2.1. Hrvatski vanjskotrgovinski sustav 2.1. Certifikati 0 zdravstvenom stanju robe 3. Isprave 0 osiguranju robe 3. KarnetATA 4.1.1.1. Akreditivni dokumenti 4.1. Bankovna doznaka u platnom prometu s inozemstvom 4.2. Pomorske teretnice 3.2.3. Sudionici i pravni odnosi sudionika u plocoo]u dokumentarnim akreditivima 4. Nacini prodaje i specijalizirana 1.2. Karnet TIR 3.1.1.1 .2.2.' voniskotrqovinskoq sustava 2.3. Elektronicka trgovina na malo 3.1 . Prijevozne isprave u vanjskoj trgovini 3. Pojam elektronkke trgovine i pravna regulativa 3. Elektronicka trgovina 3.7. Prodaja Prodaja Prodojo Prodojo triista u vanjskoj trgovini 83 83 84 84 84 85 86 87 89 90 90 92 94 99 101 robe putem izravnih trgovackih pregovora po viden]u robe u cjelini po uzorku iii modelu robe po stondardnoj oznoci 2. Vrste kreditnih poslova s inozemstvom 2. Mjenica u rnedunorodnirn ploccnjimo II. Popusti no cijenu 2.5. Medunorodni dokumentarni akreditiv (The Letter of Credit .1.

Forme (oblici) ugovora u vanjskotrgovinskoj paslovnoj proksi 6.3.2.4.1. Izravan izvoz preko organizacijskih obliko u zemlji proizvodoco 1.1. Driavni inspektorati za nadzor kckvoce proizvoda 4.2.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJf ) 186 186 187 188 189 189 191 191 192 193 193 194 194 195 196 196 196 197 197 198 200 202 202 203 205 206 207 1. i.2. Operotivno pravedba uvoznog pasla 5. Prednosti i nedastaci plasmana kraz vlastite organizacije ( Sadriaj) 5. Rizik konvertiranja 5. Faze i tijek redovitih poslova izvoza i uvoza robe 5.2.3.1.3.1.2.4. Tijek i faze pravedbe pasla uvaza robe 5.2. Posrednicke organizacije u neizravnom izvozu 1. Agents) 1.2.3.3.1. Prijenos rizika no osiqurovojuce organizacije 5.4.3. Neizravan (indirektni) izvoz 1. Paslavi i zodoce rnedunorodnih otpremnika 3. Rizik cijene 5.1 .2. Prijenos rizika no poslovnog partnera 5.1. Rizik devalvacije i revalvacije 5. Provo kupopradajnog ugovora 6.2.6.1.1.1 .1. Trqovccko poduzeco so sjedlstern u zemlji proizvodoco 1. Pripremne radnje pasla uvoza robe 5. Rizici i politika rizika u vonjsko] trgovini 5.2.6.3. Rizik izvoznoga kredita 5. Vrste rizika : 5. Sudionici i tijek redovitih poslova izvo%a i uvo%arobe 1.2. Uzroci i posljedice rizika 5. Tecajlfi rizik 5. Pripremna faza redovitaga posla izvoza robe 5. Rizik provedbe kupopradajnog ugavora 5.2.1.4. Rizik transfera 5.2.1.2.1. Zokljucne radnje posla uvoza rabe Literatura 6.2.3.2.2. Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini 225 226 228 230 231 236 237 238 240 246 248 250 251 253 256 256 257 259 261 262 262 264 265 269 2.3.3.5.3. Kokvoco i abveza deklariranja praizvoda 5.4.2. Hrvatska gospodarska komora 3.3.1. Robni rizici u vanjskotrgovinskim poslovima 5.3.1.4. Upravljanje financijskim rizicima 6.1. Ispunjenje ugovora IV.1.1 . kvalitete i kolicine robe 5.3. Faza proved be pasla izvoza robe 5.2. Samoosiguranje 5.1.3.2.1 . Financijski riziti 5. Vrste atpremnika 2. Rizik vrste. Uprovljanje rabnim rizicima 5.1. Sklapanje ugovara 0 otprernnistvu 2.1. Sadriaj kupoprodajnih ugovora 0 izvozu i uvozu robe 6. Osnovne zodoce Hrvatske gospodarske komore 4.1.3. Prednosti i nedostaci koristenja usluga 213 213 214 214 214 21 7 posrednkkih organizacija • 224 .1 . Pojam i vrste rizika 5. Izvoz preko vlastite trqovocke rnrefe u inozemstvu 1.2.1.3. Sudionici i tijek klosicnih redovitih poslova izvoza i uvoza robe 2. Izvoz kao pocetni oblik izlaska na strano ti-Zista 1.5.2. Vanjskotrgovinski posrednici u uzem smislu (eng!. Tehnika pravedbe redavitaga posla izvoza robe 5.3. Otpremnik i otprernnistvo (spediter i spedicijo) 2.1.1.2. Sklapanje ugavora 6.1.3. Uprovljanje rizicima u vanjskaj trgovini 5.2.3.2.1. Transportni rizici 5.1. Zovrsne radnje izvoznog pasla 5.2. Izravan izvoz 1.1.3. Prapisi a nadzoru kokvoce praizvoda 4.5.

3. 4. 1.2. Sustav medunarodnih ekonomskih i financijskih odnosa Hrvatski devizni sustav Hrvatski carinski sustav Hrvatski sustav vanjske trgovine Hrvatski sustav kreditnih odnosa 5 inozemstvom . 5.

Kao i uvijek u povijesti. Potom cerno analizirati hrvatski sustav gospodarskih odnosa s inozemstvom. Gospodarski i financiiski sustavi i instituciie U ovom poglavlju analizirat cerno osnovne institucije medunarodnoga gospodarskog i financijskog sustava s naglaskom na ulogu i zadace Svjetske trgovinske organizacije. devizni. vanjskotrgovinski sustav u uzern smislu rijeci te sustav kreditnih odnosa s inozemstvom. 1. Prva organizacija iz tog sustava trebala je pribaviti sredstva i osmisliti nacine i mehanizme za obnovu i odrzanje sustava stabilnih deviznih tecajeva valuta zemalja clanica.I. organizacije. konkretno: carinski. sustav je izgraden uz uzimanje u obzir spoznatih pogresaka iz proslosti i uz maksimalno postivanje interesa najrnocnijih. . zarnisljen kao globalan. Zapocet je jos za vrijeme trajanja Drugog svjetskog rata. a dovrsen je do pocetka pedesetih godina proslog stoljeca.IMF). donijeti opca pravila za njihovu korekciju te stvarati uvjete za obnovu konvertibilnosti nacionalnih val uta clanica. trebao se temeljiti i cvrsto oslanjati na tri. Zato su glavnu rijec u njegovu stvaranju imale Sjedinjene Drzave koje su odredile osnovna pravila novoga svjetskoga gospodarskog i financijskog sustava. Ime je dobio po arnerickorngradu Bretton-Woodsu u kojernu suzapoceti pregovori o stvaranjusustava. Sustav. takoder globalne. Za tu je svrhu osnovan Medunarodni monetarni fond . Institucije medunarodnoga financijskog sustava gospodarskog Osnove suvremenoga medunarodnoga gospodarskog i financijskog sustava poznate su pod nazivom Bretton-woodski' sustav.MMF (International Monetary Found . trajan i stabilan.

uslijedila nova devalvacija i prijelaz na sustav tzv. azijski tigrovi) srnanjuje arnericku dorninaciju u svjetskom gospodarstvu. 2 Vee sredinom 1960-ih godina arnericka je inflacija veta od europske.Zbog toga opadaju i devizne rezerve SAD-a. Uz to. zabrana devalvacija i revalvacija vecih od 10% bez suglasnosti Fonda. • I"\""_" rlIU. 0 visini kvote ovisio je i broj glasova pri upravljanju i odlucivanju i visina rnogucih zajmova. . fiksni tecajevi su zamijenjeni plivajucirn koji se mijenjaju prerna ponudi i potrainji. Nije stvoreno one sto se htjelo vee ono najvise oko cega se medunarodna zajednica u tom trenutku uspjela usuglasiti. ~ i. trece iz zamisijene trijade organizacija. rjesavala bi nastale sporove. 1976. fiksni pariteti nacionalnih valuta izraieni u zlatu iii dolarima te obveza clanica da drie teca] unutar +/. fakticki.ZArR. IMF) osnovan je u prosincu 1945. Kad se pojavila opasnost da zlatne rezerve padnu na neprihvatljivu razinu. davanja zajmova clanicama u privremenim teskocarna s bilancama placan]a zbog sprecavanja devalvacija iii ogranicenja u placanjima i trgovini. ~ •. uloga i evolucija Medunarodnoga monetarnog fonda Medunarodni monetarni fond (International Monetary Found. definiranja pravila za znatnije prornjene tecajeva val uta onih zemalja koje su u trajnijim neravnoteiama. : ". Za te je zadace ti osnovana Medunarodna banka za obnovu i razvoj . 4. 2. Kvota se odredivala za svaku zernlju pojedinacno.1% oko pariteta. plivajuCih tecajeva. Osnivanje Medunarodne trgovinske organizacije. Gospodarski i financijski sustavi i Institucije VANJSKOTRGOVINSKO POSLObVI~' ) I. se u Kingstonu na jamajci usva]a novi statut Fonda u kojemu je i sluibeno utvrdeno: ukida se funkcija zlata kao monetarnog rnedija (zlato se dernonetizira) ukida se fiksna i uvodi trzisna cijena zlata ukida se konvertibilnost dolara za zlato u sluibenirn transakcijama ukidaju se fiksni tecajevi i zlatni paritet valuta uvode se fluktuirajuCi (plivajuci) tecajevi val uta odreduju se nacela za odredivanje plivajucih tecajeva odreduje se nova vrijednost i nova uloga specijalnih prava vucenja. pojavljuju se i ubrzano rastu trgovacki deficiti te dolazi do brzog odljeva zlatnih rezervf u inozernstvo. kao i potrebne ovlasti za vlastito djelovanje. Krajnji su ciljevi bili pornoc pri obnovi i rastu rnultilateralne medunarodne trgovine.. Stanje u arnerickom gospodarstvu nije se time bitno promijenilo pa je 1973. Kako bi ih mogao ostvariti. ! Treca je organizacija trebala postupno otkloniti prohibitivna i opceprisutna H '. velicini zernl]e i raspoloiivim resursima.It fj. Trebala je zatim i obnoviti sustav multilateralne trgovine !. :'. U inozemstvu je svevise dolara zbog cegaonda i povjerenje u tu valutu svevise opada. nacionalnog dohotka i ukupnog razvoja clanica. ogranicenja koja su drasticno srnanjila medunarodnu trgovinu te efikasno sprecavati njihovu obnovu.\. Ovirne je.1.f d Osnovne znacajke izvornog Bretton-woodskog zlatnodolarskog sustava bile su: 1. obnova i jacan]e Europe i japana te brzi rast gospodarstva niza azijskih zemalja (tzv. Stvaranje. U skladu s novim prilikama. tadasnji predsjednik SAD-a Nixon donosi 15. i 3. To se cini odobravanjem kredita u ieljenoj valuti. a nakon \1 toga financirati i promicati gospodarski razvitak svih clanlca. postupnog ukidanja ogranicen]a na tekuce transakcije. mora otkupiti . godine niti jedna val uta u svijetu nije vezana za zlato. od 1976.':. brinula bi se i . Pri tome je 25% kvote uplacivano u zlatu a ostatak u nacionalnoj valuti. V.Mo ••• _. Tako su razvijene zemlje i stekle odlucujucu ulogu u upravljanju i politici Fonda. zaposlenosti. Zapazimo da ovako definiran rnonetarni sustav moie opstati sarno dotle dok americka privreda zadovoljava implicitan uvjet po kojernu je njezina val uta iz[ednacena sa zlatom. a zlato je postalo sarno skupi obojeni metal ciju cijenu odreduje trziste. oznacen i kraj izvornog Bretton-woodskog zlatnodolarskog sustava. i iznaci mehanizme za trajni proces njezine liberalizacije. obnove i razvoja multilateralnih placan]a i postizanja konvertibilnosti val uta clanica u tekucim transakcijama. Bio je to je ~An.jl for Reconstruction and Development -IBRD). u zadanom roku. 2. • b . kolovoza 1971. • ••••• . za stvaranja uvjeta i nacina za ravnopravno i trajno ukljucivanje svih zernalja u medunarodnu trgovinu. fiksan paritet dolara za zlato (35 $ za uncu zlata) i konvertibilnost dolara za zlato u sluibenim transakcijarna. Statut Fonda je odredio izvore potrebnih financijskih sredstava. Opel sporazum 0 carinama i trgovini. pocin]e arnericko zaostajanje u produktivnosti i opadanje trgovacklh suficita. Statutom je definiran kao rnedunarodna monetarna organizacija za medusobnu suradnju clanica s ciljern: 1. Monetarne vlasti stranih zemalja sve ceseetraze konverziju dolarskih rezervi u zlato zbog cega se smanjuju i arnericke zlatne rezerve. itd. EKONOMSKlFAKnprr . odluku 0 devalvaciji dolara i 0 ukidanju konvertibilnosti dolara za zlato.. a zapocin]e i bijeg stranih deviznih rezervi iz americkih banaka. ovisno o njezinu udjelu u svjetskoj trgovini. obveza Fonda da financira povremene neravnoteie u bilancama clanica. Pocetna sredstva Fonda formirana su uplatom kvota clanica. u to se vrijeme pokazalo neostvarivim. Medutirn. Druga je organizacija tre a a naJpnJe osrms Iti nacme I pri aviti je tina ugorocna sredstva za brzu poslijeratnu obnovu ratom opustosenih zemalja. Dakle. a na osnovi pologa dornace valute koja se.MBO (International Bank f'.T""'" J'" . 1.}. 3. rnogucnosti dobivanja relevantnih informacije 0 privredama cianica.:' . obnove i ocuvanja stabilnih tecajeva.

"azijski tigrovi" su jos jacl.' 3 lato 5Lizemlje koje su. Rje5enje je pronadeno tako 5tOje GAD koji je.2.).3. Japan je postao svjetska gospodarska sila.ta. Propao je kornunisticki sustav planske ekonomije. jamac i organizator velikih razvojnih pr?jeka. u stanju je relativno jeftino pribavljati dodatna sredstva pa onda i odobravati vrlo povoljne kredite . kasnije poznata kao Svjetska banka (World Bank . odobrava im i razlicite vrste zajmova. lako su dakle krediti koje Banka odobrava r~lativn? maleni i redovito nisu dostatni za cjelovito financiranje projekata.WB). Kako joj i ime govori. donosi ocjene i preporuke 0 tome kakve mjere gospodarske politike treba poduzimati i. sudjelovale su 23 zemlje. Posluje po komercijalnim nacelirna. nedostajala je jos samo njezina ratifikacija u 12 parlamenata zemalja sudionica pregovora. usvojen i statut (Havana Charter) zarnisljene organizacije. njegova strucnost i njegove preporuke po kojima se ravnaju i svi drugi bitni faktori svjetskih financija i svjetskoga kapitala.r .. Zbog toga je i iznimno vazna svaka njegova ocjena 0 stanju i perspektivama gospodarstva u pojedinim zemIjama. ° carinama i trgovini (GATI) 1. Pocela je djelovati 1947. forrnalno-pravno. Bez Medunarodne trgovinske organizacije izgledalo je nernoguce i ostvarivanje zacrtanih ciljeva novoga svjetskog trgovinskog sustava. Zato je utanaceno da se postignuti dogovori objedine s poglavljem 0 trgovackoj politici iz Havanske povelje u jedan privremeni multilateralni sporazum koji je nazvan OpCi sporazum 0 carinama i trgovini . GAD je usvojen u listopadu 1947. na Konferenciji UN-a za trgovinu i zaposljavan]e u Havani. Tim potpisom osam se najvecih zemalja obvezalo da ce ga poceti primjenjivati od 1. a vee pocetkorn pedesetih godina teziste djelovanja prenosi s obnove na financiranje razvitka. Clanstvo u Bane! je uvjetovano clanstvom u MMF-u. Bezbrojne rasprave rezultirale su dogovorima 0 rnedusobnorn smanjivanju carina. sluzbeno nazivane "ugovornim stranama". postupak ratifikacije povelje ITO-a nije bio tako uspje5an. vecina zemalja je u tekstu otkrila ponesto 5tOje ugrozavalo njihove nacionalne interese pa se u zadanom roku nije uspjelo prikupiti potreban broj ratifikacija. fakticno promoviran u trajni sporazurn te pretvoren u neku vrstu organizaci]e. ujednaCivanju carinskih postupaka te 0 uklanjanju nekih drugih necarinskih prepreka trgovini. bilo je potrebno sto prije iznaci mehanizam za njihovu primjenu i zastitu.. U pregovorima oko osnivanja Meaunatodne trgovinske organizacije (International Trade Organisation . Svjetska banka djeluje kao zajrnodavac. Konacan neuspjeh je oznacilo odbijanje ratifikacije u arnerickorn Kongresu koji je ustanovio da je " .-" V_011!GOVINSKO 'OSLOVAN)' ) 1. dakle sve clan ice MMF-a su i clan ice 'Svjetske banke. om rnoraju rrnan vrlo dobre izglede. nizlh carina. sijecnja 1948. itd. nje~ma ~cJ.-1947. Opci sporazum Gospodarski i financijskl sustavi i institucije ad tada pa do kraja stoljeca bitno se promijenila i gospodarska i politicka karta svijeta. a zbog toga je vazno i ~iti njegovim clanom. Visina njegovih zajmova clanicarna obicno nije jako velika ali se cijeni njegovautoritet. 38. Upravo zato je i njezina uloga vrlo vazna.a onda i ukupni ciljevi zamisljenoga svjetskoga gospodarskog sustava. ~anka vrlo kvalificirano i rigorozno kontrolira sve projekte koji se natjecu za nJ~zma s~e~stva: Kako bi mogli dobiti njezinu minimalnu pornoc i odobrenje. god. a time i za stvaranje ITO-a. njezin pocetni cilj je bila pomoc clanicarna pri obnovi i prestrukturiranju na mirnodopsku proizvodnju te po moe u dugorocnirn razvojnirn projektima..ITO). u skladu s tim. On i dalje kontrolira i prati sve kljucne pokazatelje ekonomskog stanja svojih clanica. skraceno GAD. . Za to je odreden rok od 18 mjeseci. Bez nje je dovedeno u pitanje i djelovanje vee osnovanih organizacija . u razdoblju 1946. Naime. Kina je na velika vrata usia u svjetsko gospodarstvo.. Zajmove odobrava iz kapitala prikupljenog uplatama clanica ali i iz zajmova koje sama uzima na svjetskim trzistirna kapitala. str.General Agreement on Tariffs and Trade.( ~~ 1. Osnivanje i uloga Svjetske banke Druga institucija nastala kao rezultatBretton-woodske konferencije bila je Medunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development .IBRD). Naialost. bio samo privremeni multilateralni sporazum.. svaki pa i najmanji pojedinacni interes zemalja pregovaraca vee ugraden u povelju pa je ona tako izgubila svaki smisao" (lackson 1991. fakticno. Kako prethodno usuglasene koncesije ne bi u tom roku "procurile" u javnost. bile (Ianice. potpisivanjem Protokola 0 privremenoj primjeni (Protocol of Provisional Appliccation). a preostalih 15 zemalja trebalo je to uciniti poslije ratifikacije Sporazuma u nacionalnim parlamentima. Za stupanje povelje (statuta) na snagu. Kako ima visok kreditni ugled. stvorena je Europska unija i niz novih zona slobodne trgovine.Medunarodnog monetarnog fonda i Medunarodne banke za obnovu i razvitak .~n~je d~~oljno jamstvo privatnom kapitalu da se i on usmjeri u takve m~estlclJe I pokrije nedostajuca sredstva. i tako zaustavile trgovinu u razdoblju do stupanja na snagu novih. Na kraju je. Meaunarodni monetarni fond je jos uvijek zadrzao sve svo]e kljucne funkcije zbog kojih ga mnogi i nazivaju svjetskim financijskim policajcem.

poprilicno su smanjena kvantitativna ogranicenja.. stvorili i klimu i uvjerenja kako ce taj trend biti nastavljen i u buducnosti. Nerazvijene zemlje su od samog pocetka tvrdile da je trgovacki sustav GAIT-a nacinjen po mjeri bogatih te da im stoga usporava i otezava razvitak. 8 Od osnivanja WTO-a 1. 1994. rasirenost trgovackih blokova i klirinske razmjene.4. . prohibitivne carinske stope. U Urugvajskom krugu pregovora koji zapocin]e 1986. prvenstveno trgovinu industrijskim proizvodirna. b) WTO regulira trgovinu reborn. a razvijena su i pravila za rjesavanje sporova izmedu clanica (Matic. opcenito. nacelirna. i tako multilateralizirati i liberalizirati svjetsku trgovinu. nizaciju proizlaze iz teznji da se razrijese uocene i spoznate teskoce iz prethodnog razdoblja. politicki najosjetljiviji problem u svim zemljama. Unatoc svim proturjecnostirna i kontroverzarna.su se ra~vij~ne ze~lje obvez__aleda nece povecavati postojece prepreke uvozu. sarnoobrana. da ce smanjivati postojece carinske i ne- 4 carinske prepreke te da ce se rnedusobno konzultirati i poduzimati zajednicke mjere u cilju promocije i ubrzanja trgovine i razvitka nerazvijenih. Argument im je bila i cinjenica da je trgovina njihovom najvainijom izvoznom reborn.je. Vecina njih su prosle postupak primitka koji je zapoceo i prije osnivanja WTO-a. str. nacelo "status quo"). ali je imalo za posljedicu i to da je u cijelom razdoblju djelovanja GAIT-a stopa rasta svjetske trgovine stalno bila veca od stope rasta svjetske industrijske proizvodnje. bo~acku. god. rezervirano sarno za suverene drzave.kljucni ciljevi koji se postavljaju pred neku orga- I. Stoga GAIT4 i dobiva zadacu postupno uklanjati ta nagomilana ogranicenja . l?0sta je da potencijalna clanica bude poseban carinski teritorij 5 punom autonomijorn u ekonomskim odnosima 5 inozemstvom. Za vrijeme toga kruga pregovora usuglasena su i usvojena multilateralna pravila za trgovinu uslugama i za podruc]e zastite prava intelektualnog vlasnlstva.Carine su smanjene od gotovo 40% na manje od 4%. Problematika poljoprivrede. Taj dio sadrii cijeli niz ustupaka nerazvijenima/ te stoga neki govore kako je tada u sustav GAIT-a uvedeno i "nacelo pozitivne diskriminacije". god. Glavnu su rijec imale najrazvijenije zemlje pa je prevladalo miSljenje da su i najvece teskoce upravo u trgovini industrijskim proizvodima. U dobroj mjeri. . pravna i organizacijska osnovica multilateralnoga trgovinskog sustava za novo tisucljece. neosporno je u prvih sedam krugova proces liberalizacije trgovine u sektoru industrijskih proizvoda dao vel ike rezultate. Do kraja 1993. toj organizaciji je pristupilo vise od 50 zernalja. svaki put sve sirih i obuhvatnijih. obvezujucu i sve vecu multilateralnu liberalizaciju svjetske trgovine. r-: . travnja 1994. i I Danas se sluzbeno nazi va GAIT 1947 kako bi se razlikovao od multilateralnog sporazuma koji je dio WTO-a i kOjise nazi va GAIT 1994. reciprocnih trgovinskih sporazuma u razdoblju nakon Velike krize i izbijanja II. Inace. proizvodima industrija iz prve faze industrijalizacije. itd.koji su. Inace. gotovo potpuno netransparentne vanjskotrgovinske politike." Kljucne razlike izmedu WTO-a i GAIT-a jesu: a) WTO je organizacija s jasno odredenom ciljevima. pravila s provizornom organizacijskom strukturom. U tom je cilju organizirano osarn. '""\ 9 0 njima vise u nastavku.WTO) osnovana je sporazumom koji su 15. odjecorn i obucorn. Dogovoreno je da se trgovina tekstilom i odjecom vrati u sustav i pravila multilateralne trgovine.-114. na red dolaze i najaktualniji preostali problemi. sam postupak primitka u WTO traje izmedu dvije i trinaest godina. bila izuzeta iz liberalizacije. razrijesena je politickirn kompromisom SAD-a i EU kojim je ipak pokrenut postupak reformi zastitnih politika i politika subvencije pol]oprivrede. od izvornih 23. razvijena su jasna pravila za primjenu pojedinih mjera vanjskotrgovinske politike (kao sto su subvencije. uslugama i trgovinu povezanu s pravima intelektualnog vlasnistva? dok je GAIT sadriavao sarno pravila za trgovinu robom.. sirovinama i poljoprivrednim proizvodima. ostnnu pregovora.': t. sto je moida najvainije.). stvoren je i WTO. u biti privremenih. Iz svih tih razloga i broj clanica. sarna je tehnika pregovaranja preuzeta iz amencke prakse sklapanja tzv. Razumije se da je to bitno djelovalo na pl>vecanje investicija i proizvodnje. da nece povecavati fiskalna ogranrcenp potrosnje primarnih proizvoda. na pocetku Urugvajske runde (1986. IZ ~erazvljenlh zernalja (tzv. 5 !'regovar31cki 51_.'( VANJ5KOTRGOVINSKO POSLOVANjE ) Gospodarski i financljski sustavl I Instituclje KakG to najcesce i biva. to je bio i sluca] s trgovinom tekstilom. Sporovi i prigovori su na kraJu doveli i do usvajanja cetvrtog dijela GA IT-a koji je nazvan "Trgovina i razv0Y' i kojim je u multilaterni trgovacki sustav uneseno nacelo nereciprociteta u trgovinskim pregovorima izmedu razvijenih i nerazvijenih zemalja. 80. 6 Clanstvo u GAIT-u nije bilo. kvantitativna ogranicenja i zabrane te. sijecnja 1995. 1.) narastao na 123. Po tom istom sporazumu ona pocinje djelovati s pocetkorn 1995. ali je za to odreden rok od deset godina. uz postojanu. postignuti su kompromisi na svim bitnim podrucjirna. \ • .). strukturom i izvorima financiranja dok je GAIT bio sarno skup. krugova multilateralnih trgovackih pregovora. antidarnpinski postupci i carine. svjetskog rata. u Marrakeshu u Maroku potpisali ovlasteni predstavnici 125 zemalja sudionica Urugvajskoga kruga multilateralnih pregovora. pa je tako svijet konacno dobio i onu nedostajucu kariku iz trijade organizacija za upravljanje svjetskim gospodarskim i financijskim sustavorn. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organisation . ~rugovi nazivaju i "!undama" sto je izravna aluzija na svu tezmu I. a nije niti danas u WTO-u. tehnicke barijere trgovini. Na planu syjetske trgovine to su bili problemi njezine opce bilateralizacije. Unaprijeden je i sustav rjesavanja sporova i. a jos ih je tridesetak u razlicitirn fazama pregovora za pristup. 7 Njime .

Suvremeni uvjeti i iskustva iz pr~sl~sti . Za razliku od vremena kad se pokusavalo stvoriti ITO. To su: nacelo nediskriminacije u trgovini nacelo transparentnosti i predvidivosti trgovackih politika nacelo daljnje liberalizacije i sve lakseg pristupa trzistlma. posebno trgovine poljoprivrednim proizvodima i tekstilom.4. Na trgovackom planu.~o~agati i ~ruzati tehnicku pomoc zemljama u razvoju i slabije razvijerum zernljarna . pune zaposlenosti. propisuje da sve zastitne mjere i relevantni propisi moraju biti registrirani u WTO-u i dostupni svakoj clanici i da se mogu mijenjati samo po propisanoj proceduri. clanica WTO-a je obvezatna sve ostale clanice tretirati kao onu najpovlasteniju te svim proizvodima iz zemalja clanica odobriti tretman jednak najpovoljnijem tretmanu. zabranjuje necarinska ogranicenja. U odnosu na pravo intelektualnog vlasnistva od svake se clanice trazl da subjekte iz ostalih zemalja clanica ne smije tretirati nepovoljnije od svojih vlastitih. jednostavno ne prizna presudu i odbije njezinu provedbu tvrdeCi kako odluka nije utemeljena na tekstu Sporazuma. Nacelo daljnje liberalizacije je osigurano obvezom pokretanja novih krugova multilateralnih pregovora za daljnju liberalizaciju trgovine. U zakljuccima iz Marrakesha navodi se da su zadace WTO-a: . zcdoce i nocelo Svjetske trgovinske organizacije Klju~ni cilj Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu WTO) jest daljnji razvitak sustava slobodne multilateralne trgovine cime se podrzava i olaksava postizanje brzeg rasta proizvodnje robe i usluga. a to su: postivanjs zahtjeva za odrziv razvitak i zastitu okolisa te stalna i pojacana briga za nerazvijene clan ice. a osiguran je i mehanizam za provedbu donesenih odluka. uvozna roba u pogledu troskova.ametnuli su i dva neizbjezna preduvjeta i ogranicenja za ostvarenje svih tih ciljeva. WTO jedino nije tako dosljedan u pravilima 0 trgovini uslugama gdje se. zivjelo se u bogatijem svijetu i u bitno liberalnijim uvjetima s tim da trendovi liberalizacije i unifikacije.postivati i promicati norme za zastitu vlasnistva. Nacelo transparentnosti odnosno predvidivosti odreduje carinu kao osnovni instrument zastite nacionalnoga gospodarstva.organizirati nove trgovinske pregovore nih trzista 0 spo- daljnjoj liberalizaciji nacional- Nacelo nediskriminacije u trgovini je osnovno nacelo multilateralnoga svjetskog trgovinskoga sustava. institucionalizirano i brzo. Gospodarski i financijski sustavi i institucije 11 I' Osnovna nacela multilateralnog trgovackog sustava koje definira i koje promice Svjetska trgovinska organizacija u osnovi su izvedena iz nacela na kojima se temeljio i GAIT 1947. nakon naplate propisane carine. nakon trgovine industrijskim proizvodima. trazi da se nacelo nacionalnog postupanja treba posebno ugovoriti. 1. Osniva se na dvjema klauzulama: klauzuli (nacelu) najpovlasteni]e nacije i klauzuli nacionalnog postupanja koje su uklopljene u sve multilateralne sporazume iz domene WTO-a. Opcenito.n. sto onda daje sigurnost i predvidljivost i povecava investicije. svjetska gospodarska i politicka scena pocetkom 1990-ih godina bila je bitno drugacija. Nacelo je bitno ojacano i intencijom da se sto vise carinskih stopa'? "plafonira". posebno ako se radilo 0 mocnoj clanici. Po klauzuli najpovlastenije nacije. povecanje stopa rasta realnog dohotka i efektivne potraznje. uslugama i pravima intelektualnog . koji se najcesce opisuj~ pojmom gl~balizacije.) c). razvijenim zemljama carinske stope su ogranicene ("plafonirane") na onoj visini ko]a se stvarno i prlrnjenju]e.1.osiguravati provedbu vee sklopljenih i svih buducih multilateralnih razuma .suradivati s ostalim organizacijama vaznirn za globalnu ekonomsku poIitiku . GAIT nije imao tako precizne i razradens mehanizme pa je uvijek prijetila mogucnost da gubitnicka strana. lOU covjekova okolisa.razmatrati i nadzirati trgovinske politike zemalja clanica osi?urati rnedunarodno sudiste za rjesavanjs trgovinskih sporova i razlika izmedu zemalja clanica . taksa iii administrativnih postupaka mora tretirati jednako kao i istovrsna iii slicna domaca. Nacelo nacionalnog postupanja zabranjuje diskriminaciju izmedu dornace i uvozne robe i usluga odnosno diskriminaciju izrnedu dornacih i inozemnih dohavljaca i nositelja prava intelektualnog vlasnistva. zbog speclficnosti te trgovine. . Rjesavanje sporova izrnedu clanlca u WTO-u je precizno definirano. Ciljevi. i nadalje vladaju na svim podrucjirna Ijudske djelatnosti. na red je dosla liberalizacija trgovine uslugama i problematika zastite prava intelektualnog vlasnistva. S~ogasu t:meljne zadace GA IT-a i precizirane i prosirene sklapanjem novih multilateralnih sporazuma (0 kojima vise u nastavku). U nerazvijenim zernljarna ogranicene stope su vece od onih koje se stvarno primjenjuju i mogu se rabiti U slucaju potrebe. U trgovini robom to znaci da se. trzisni je sustav nadvladao onaj planski. a onda i brzi rast zivotnog standarda stanovnistva u zemljama clanicama. Sve to ji utjecalo i na definiranje novih ciljeva i zadaca Svjetske trgovinske organizacije.

Dnevne tekuce poslove Svjetske trgovinske organizacije obavlja Opce vijece (General Council) koje djeluje i kao opunornocenik ministarskih konferencija u razdoblju izmec1udvaju zasjedanja. . 13 Ovdje je i odredba da se na tu. U cetvrtom su dijelu obveze razvijenih zemalja u pogledu ubrzanog rasta IZvoza. Multilateralni sporazumi WTO-a Kljucni multilateralni sporazumi na kojima se osniva WTO su GAIT 199412. ko]i sedanasnaziva GATI 1947.1995..4. Ovim odredbama i pravilima u svjetsku su trgovinu robom ugrac1enanacela koja promicu liberalne i otvorene trgovinske sustave tako da clan ice mogu ostvariti sve probitke koje donosi trgovina u uvjetima neiskrivljene i postene konkurencije. Ugovor 0 primjeni sanitarnih i fitopatoloskih mjera. Ona su dodatno precizirana i nizom ugovora kao sto su npr.Opel sporazurn 0 trgovini uslugama) jest multilateralni sporazurn koji cini skup obvezujucih pravila za liberalizaciju trgovine uslugama. Zasjeda po potrebi. Opcenito.~bvezi konzultacija. 0 drzavnim tr~ovacki~ p~duzec~ma.': 1. 15. raspodjela kvota.1. pravda 0 objavIjivanju propisa iz oblasti trgovine.Organizacijska struktura Svietske trgovinske organizacije Najvazni]e tijelo WTO-a je Ministarska konferencija ko]a se sastoji od predstavnika svih clanica: najcesce predsjednika drzava. U njegovoj je ingerenciji i promocija ciljeva i zadaca WTO-a u javnosti i u medijima.n ('r VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANjE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije 1. a najmanje dvornjesecno. uklonile sve ! \. Ugovor 0 carinskoj osnovici. sl~boda tranzita. evoluirao je u koncept "diferenciranog i povoljnijeg tretrnana". odborima i ministarskim konferencijama.. GATS od clanica zahtijeva i to da izrnijene svoje pro~lse IZ tog podruc]a kako bi se postupno. • . ajos tridesetak ih ima status prornatraca i izrazile su zelju za pristupom Organizaciji. Treci dio sadrzi odredbe 0 osnivanju carinskih unija i zona slobodne trgovrne te odgovornosti vlada za djelovanje regionalnih i lokalnih vlasti. pravila 0 podrijetlu proizvoda. Taj dio pod nazivorn "Trgovina i razvo]" dodan je 1965. propisi 0 necarinskim mjerama (kao sto su damping. Tajnistvo treba osiguravati tehnicku potporu razlicitirn vijecirna. Njime se C1anicama propisuje da u trgovini uslugama primijene sva nacela koja su propisana i koja se primjenjuju i pri trgovini roborn. Clanak II. itd.).2 . . Tajnistvo osigurava i odrec1ene oblike pravne pomoci u arbitrainim procesima te savjetuje vlade zemalja koje iele postati clan ice WTO-a. ministara vanjskih poslova iii resornih minlstara.) i Cancunu (2003. Sustav GAIT-a cine i brojne odluke i usuglasena turnacenja pojedinih pitanja trgovinske politike kao sto su: Turnacenje 0 drzavnirn trgovackirn tvrtkama. Odrzava se najmanje jednom u dvije godine". .I '( ~. ovisno 0 predmetu rasprave.4.3.1948. Ono pruia tehnicku i strucnu potporu zemljama u razvoju pri izradi strucnih analiza svjetske trgovine. U prvom je dijelu klauzula najpovlasteni]e nacije i popis svih usuglasenih koncesija clanica. GATS (General Agreement on Trade in Services . izvozne subvencije. kolicinska ogranicenja. Klauzula najpovlastenl]e nacije je osnovica cjelokupnog ( 11 12 Do danassu odrzane cetiri ministarske konferencije: u Singapuru (1996. ne mogu 'primij~niti nik~kvi drugi name~i iii takse koje bi bile vece od onih koje su postojale pn sklapanju Sporazuma (tj. . zastita bilance placanja. GATS i TRIPS.1994. a 1978. carinska osnovica. Vecinsko odlucivan]e takoc1er je rnoguce.1.. Ugovor 0 pravilima podrijetla robe. ali od njezina postanka 1." U drugom je dijelu pravilo 0 nacionalnom postupanju. Genevi (1998.. Ugovor 0 tehnickirn zaprekama trgovini. sljecnja 1995. do pocetka djelovanja WTO-a. odredbi nekih pravnih instrumenata usvojenih tijekom djelovanja GA IT-a 1947. Turnacen]e odredaba GAIT-a 1994. a time i ubrzavanja ukupnog razvitka nerazvijenih zemalja.). dakle trazi se da se stranog pruzatelja usluge tretira u skladu s nacelorn najpovlastenije nacije i nacelorn nacionalnog tretmana. Odluke se donose konsenzusom. tumacenja i interpretacija brojnih GAIT-ovih clanaka usvojenih u Urugvajskom krugu te Marrakeshkog protokola. a svi sporazumi doneseni u WTO-u ratificiraju se i u parlamentima zemalja clanlca. Sastoji se od cetiri dijela. a gdje je to rnoguce i odrnah.) i Seattleu(1999. GATT 1994 se sastoji od: odredbi GAIT-a 1947. Za provedbu svakog od tih sporazuma mjerodavno je posebno 'Vijece. Ministarske konferencije su ovlastene obavljati sve funkcije WTO-a i poduzimati sve mjere potrebne za ostvarenje tih funkcija.4. robu. Novi je GAIT pravno cvrSCi i utemeljeniji jer je inkorporiran u mec1unarodni sporazum 0 WTO-u koji je prihvacen od vi ada i ratificiran u parlamentima clanica. Odluka 0 slucajevirna u kojima carinske up rave imaju razloga sumnjati u istinitost iii tocnost deklarirane vrijednosti i Odluka 0 trgovini i okolisu.. sarnoobrana. 0 platnoj bilanci.). Cinioje okvir i skup osnovnih pravila multilateralnog trgovackog sustavaod 1. Odluka 0 mehanizmu za ispitivanje trgovinske politike clanica. nikad nije bilo koristeno. granicna proce~ura. sadrfi obveze clanica u pogledu olaksica (koncesija) prema drugim clanicama te popis robe Cije su carinske stope plafonirane. god. WTO ima gotovo 1SOzemalja clanica. sustava prava i obveza clanica WTO-a te je stoga i osnovica svih sporazurna unutar njezina djelokruga. 1. Turnacenje 0 obvezatnosti carinskih koncesija. . Dohi (2001. pravila 0 rjesavanju sporova te pravda 0 opcrrn izuzecrrna 1 izuzecima zbog sigurnosnih razloga.) Izvorni GATI.

zemlje clanlca ne smiju raziicito tretirati strane i svoje driavljane u pogledu dobivanja. morat ce odgovarati WTO-u u skladu sa Sporazumom o pravilima i proceduri za rjesavan]e sporova. carine u visini te razlike. Sporazumom se pogodenoj zemlji dopusta uvodenje dodatne. subvencijama sanitarnim i fitosanitarnim mjerama.unificiraju isprave koje se rabe u vanjskoj trgovini stand~rdiziraju vanjskotrgovinske procedure. (VANJ'KOTRGOVlNSKO PO.p?t~ce standardizacija trgovacke terminologije nJuJeu korespondenciji i dokumentaciji .sporazum 0 0 Gospodarski i financijski sustavi I institucije prepreke koje sprecavaju i ogranicava]u medusobnu razmjenu usluga izmedu zemalja clanica.potice zemljeclanice da primjenjuju medunarodne standarde gdje je 1.LOvANJE ) .cijena po kojoj se ista ta roba izvozi na treca triista iii izvozna cijena izracunata kao. Sankcionira se uvodenjem antidampinske odnosno kompenzatorne carine u visini utvrdene razlike na svaku buducu jedinicu uvezenog proizvoda do najvise pet godina.u~snovne zadace Svjetske trgovinske organizacije pripada I pojednostavnjen]e I ubrzavanje realizacije vanjskotrgovinskih poslova putem donosen]a sporazuma i propisa kojima se: . Drug~ sk~pina sporazuma regulira kljucne postupke i procedure u tijeku vanjskotrgovinskih poslova. To su oni sporazumi kojima je cilj smanjiti rnogucnost o~ranlcavanJa uvoza koristenjern tzv. Osim toga. Ako je tzv.potice primjena elektronicke trgovine. prosjecnog profitai norrnalnih troskova izvoza.ra~doblja u kojirna zemlja clanlca mora donijeti propise kojirna se jamci zastrta mtelektualnog vlasnistva. kolika je razlika izrnedu normalne i darnpinske cijene te koliki je ukupan udio uvoza takve robe u ukupnom uvozu te vrste proizvoda. necarinskih odnosno neoprotekcionlstlckih rnjera.spo~azuma_iesu GATT 94. potrebno je izracunati.sporazum . Sporazum 0 antidampingu odreduje sto se smatra dampingom. Odbor za antidampinsku praksu koji dobiva zadacu utvrditi postoji Ii veza izmedu steta koje trpe dornaca poduzeca s uvozom te odredene robe.ated Aspects of Intellectual Property Rights .upina tih. Nakon sto se utvrdi ta veza. Procedura utvrdivanja radi Ii se 0 dampingu takoder je precizno definirana. Tim se sporazumom takoder traii da nacionalna zakono. robni i trgovacki znakovi.rde vi. presuduje se da je rijec 0 dampingu i da ga se treba sankcionirati. Sporazumom se ne trazi da zemlje clan ice smanje dostignutu razinu zastite kojom stite zdravlje Ijudi. koji je postupak utvrdivanja da je rijec 0 darnpinsko] cijeni te koje su rnoguce antidampinske mjere.4. prava na zastitu intel.zbroj troskova proizvodnje u zemlji podrijetla.davstva c~a~ic~ organiziraju i provode odgovarajuci nadzor nad primjenom rnjera za zastitu mtelektualnog vlasnistva. patenti. biljaka i iivotinja ali se: -. industrijski dizajn. opsega i od~iavanja. po jednoj od navedenih metoda. Ako se neka dornaca tvrtka ne pridriava tih pravila.ektualnog vlasnistva (nacelo nediskriminacije i nacelo nacionalnog tretmana). normalna cijena veea od darnpinske cijene. Tu pripadaju: sporazum sporazum sporazum sporazum 0 0 0 0 0 antidampingu tehnickirn preprekama trgovini carinskoj vrijednosti pravilima 0 podrijetlu robe postupku izdavanja uvoznih dozvola . Sporazum TRIPS (Trade Rel.sporazum god rnoguce . antidarnpinske. Sporazum definira darnpinsku cijenu kao izvoznu 54enu koja je niza od normaine cijene. doci ce u sukob s nacionalnim pravnim sustavom. Svi ti sporazumi obvezuju clan ice WTO-a nil takav nacin da njihove odredbe rnora]u ugraditi u svoje nacionalno zakonodavstvo i osigurati njihovu prirnjenu. Njihova zemlja 0 tome obavjestava tzv.and~. TRIPS propisuje jedinstvene mini~alne st. tzv. Ako pak zemlja clanica tolerira takvu nelegalnu praksu svojih poduzeca.Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnistvo) ima za cilj osigurati medunarodnu zastitu tvorevina Ijudskog uma kao sto su pravo umnoiavanja. Sporazumi 0 kljucnlhl postupcima i procedurama vanjskotrgovinskih poslova Vee j~ rec~!no kako n:'ed. Postupak zapocinje prijavom koju podnose dornaca poduzeca koja smatraju kako su ostecena uvozom robe po darnpinskoj cijeni. GATS i TRIPS kojima je cilj unifik~vclJa vanJskotrg?~msklh proplsa u zemljama clanicama kako bi sustavi bili jos vise trans~are~tnl I k~ko bi se smanjile pravne barijere koje mogu biti velika prepreka vanjsko] trgovmi.4.r. posebno carinski poStUpCI . Utvrdi Ii se da je razlika u cijeni veca od 2% te da je udio u uvozu veci od 3%. . koja se najcescs primje- :'rva sk. Sporazum 0 tehnickirn preprekama trgovini je donesen zato sto je uoceno da su se tehnicki standardi i procedure pribavljanja certifikata zloupotrebljavali odnosno sto se mogu zloupotrijebiti i postati mjera za nelegalno ogranicavanje uvoza. Potom precizira da je normalna cijena(cijena proizvodnje predmetne robe u zemlji podrijetla robe iii .potice harmonizacija i uskladivanje nacionalnih propisa iz domene vanjske trgovine .

transfernih ci· jena kojima se najcesce sluze multinacionalne kompanije. urnjetnicka djela. obvezuje zemlje clanice da sve te odredbe ugrade u svoje nacionalne propise kako bi se na taj naCin osiguralo njihovo postivanje i provedba u svim zemljama clanlcama.pub~i:irati detaljne i p:ecizn~ informacije 0 tome za koju je robu potrebno pribaviti uvoznu dozvolu. propisuje jedinstvenu formu.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski I financilski sustavi i instituciie . Sporazum razlikuje postupak automatsk. a na k(Wjuse pribrajaju svi troskovi dopreme robe do granice zemlje kupca.najpnje savjetuje strana~a u sporu rnedusobne razgovore radi mirnog qesavan!a spora~ ~ko s: to n: . Vazno je i prodavatelju jer je zemlja podrijetla robe vazan dio ukupnog imidia proizvoda i jedan od bitnih cimbenlka njegove konkurentnosti.ranJ.n~JduIJena r~k ~d d~na. Moglo bl se zaprao reci da se uvoznim dozvolama uvodi red u trgovinu tom vrstom robe. wro imenuje posebnu sku~mu ~trucnJ~ka I ov.og izdavanja uvoznih dozvola.~rgan te . ne moze Iz~zvatl vece pore~e:aJe u medunarodnoj trgovini ali je takve prirode da se trgovma m.zem~Je~Ianlce WTO-a moraju prihvatiti.orazum odreduje kako se 0 namjeri i 0 razlozima m?ra . Iz definicije slijedi kako: .aClJI~oJa. uvozne su do.a uvoz~e d. Postupak automatskog Izdav~nJ. Sporazum 0 pravilima 0 podrijetlu robe regulira uvjete i postupak za utvrdivanje podrijetla robe.obvezuje drzave da njihova nacionalna tijela za standardizaciju redovito obavjestavaju WTOo svim promjenama na tom podrucju te vrlo precizno propis~je postupak izdavanja razlicitih certifikata. koji ne smije biti dulji od sest rnjesecr.p. u odredenim slucajevima.. normalna cijena koja se na nekom trzistu formira izmedu neovisnih kupaca i prodavatelja. Sporazum 0 postupku izdavanja uvoznih dozvola propisuje u kojim se slucajevirna mogu koristiti uvozne dozvole kao i postupak izdavanja tih dozvola. On odreduje I to da ga sv~.ora kontr~"rat'. sadrzaj i postupak izdavanja odgovarajuce isprave te propisuje kako tu ispravu treba potvrditi carinska sluzba zemlje izvoza. .. I postupak koji to nije.nawnJe obavijestiti wro. kao I precizne informacije 0 postupku njezina izdav~nja.mogu promijeniti a. istina.e. kao i izvoznim tvrtkama kojima carinska pristojba i carinski postupak mogu znatno otezavati i poskupljivati izvoz. sto je i jos vazni]e. Za kupca robe je to vrlo vazno jer se jasnim i nedvosmislenim pravilima odnosno njihovom unifikacijom u svim zemljama clanlcama smanjuje rnogucnost · kupnje robe laznog podrijetla odnosno kupnje reeksportirane robe. Takoder je propisano da se dozvole mogu uvesti . oruz]e. Kao osnovica od koje se izracunava propisana carina za uvoz neke robe odredena je tzv. prouce spor I ~redloze rjesenja. a za rjesavanje sporova pOStOJI oseban p Odbor. . Dopustene subvencije jesu: _ subvencije subvencije _ subvencije . I .ozvole rab! ~e u trgovini specificnorn robom koja. ako je rnoguce utvrditi lzravnu korist od te financijske pornocr. Sporazum 0 carinskoj vrijednosti definira osnovicu odnosno postupak izracunavanja osnovice na koju se placa uvozna carina.neke ro~. Procedura jeotprilike ovakva..subvencije za bazicna znanstvena istrazivanja za razvoj nerazvijenih podrucja u ekoloski ciste tehnologije u poljoprivredi. a njihovu provedbu • pratt Odbor . antikviteti i slicni proizvodi.lascuJe ~h da u nekom roku. Taj je sporazum jos jedan u nizu onih kojima se ostvaruje proklamirano nacelo transparentnosti. 0 proceduri i pravilima za rjesavanje sporova.zvol: na~eln? zabranjene.U~pl!e u predvidenom roku.mogu zatraziti i same pribaviti dodatne informacije i dokaze 0 trzisnim cijenama . kao i subvencije za koristen]e dornacih proizvodnih faktora. droge. npr. Upravo zbog toga u okviru WTO-a postoji i poseban Odbor za pravila 0 podrijetlu robe koji sve ovo jasno propisuje ali.C?dbor. To je iznimno vazno zernIjama uvoznicama koje ubiru prihode od carina.potom formira poseban Odbor za rjesavanje sporova . S. Po njegovim odredbama sve zemlje clanice moraju .dje ovanjern neke druge zemlje obraca se Svjetskoj trgovinskoj org~nI~. U pitanju su subvencije: ako se radi 0 izravnoj iii neizravnoj financijskoj pornoci koju drzava iii njezini organi na teritoriju zemlje clan ice daju svojim tvrtkama ako ih proglasava iii provodi vlada iii neki d_rzavi. Sporazum 0 subvencijama nacelno zabran!uJ: subvenclon. Clanica koja srnatra da j~ ost~~ena. a izvoznicima je vrlo vazan buduci da su u proslosti tehnicki standardi cesto bili nepremostiva barijera za ulazak na pojedina trzista. Sustav rjesavanja sporova clanica WTO-a ureden je Sporazumo~. Sada te odluke postaju obvezujuce.carinske uprave imaju pravo posumnjati i u deklarirane cijene odnosno mogu odbiti cijene koje su navedene u fakturi. kao i to da ce sv~rimjena subvencija koje rusu do- 6? pustene biti sankcionirana. v Izuzev u prethodno navedenim slucajevima. Ako se zemlja clanica ipak nade u velikim i nepredvldenlm teskocama zbog kojih se mora propisati i pribavljanje dozvole za u~oz. i odrediti novu carinsku osnovicu. Zabranjene subvencije su sve vrste izvoznih subvencija. jedinstvenoj carinskoj deklaraciji i drugim ispravama . Na taj se nacin pokusava prekinuti s praksom deklariranja nizih cijena radi · placan]a manjih iznosa carinskih pristojbi odnosno praksom tzv.e !zv~za osim u tocno odredenim slucajevirna..

1.slu?a. Uslijedio je novi krug pitanja i odgovora a potom. 0 cernu je ono. Ako se ni to ne dogodi. ogranicavanja investicija i prava intelektualnog vlasnistva. sijecnja 1991.5. Ako strana koja je proglasena krivom ne provede odluke. a svi multilatera!nI I bilateralni pregovori. Radnu skupinu. U lipnju 1994. Kao zakonitoj sljednici bivse Jugoslavije pripadalo joj je i clanstvo u GATT-u. za rjesavanje sporova. Protokol 0 pristupanju. Podzakonski akti ko]e je donijela Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija i niz provedbenih propisa preciziraju zakonske odredbe i zaokruzuju devizni sustav. kompenzacijskih carina. kao i one koje su zeljele samo sudjelovati. kad smo dobili status prornatraca. U nasern je slucaju. Zato se svaka rnedunarodna trgovinska transakcija i sastoji od dvije kupnje odnosno dvije prodaje. Nakon toga su se clan Ice zamterestrana za pregovore oko trgovackih koncesija. odmah po osamostaljenju 15. izrnedu tih sjednica. Tu je tocno propisan redoslijed tako da se najprije ukidaju povlastice u trgovini u gospodarskoj grani predmeta spora. Postojeci zakon je donesen 29. zbog ratne situacije i politickog stanja u zemlji i u okruzen]u. posebno onim tranzicijskim.e~e. morala je proci postupak prijama koji se primjenjuje na nove clanice. Sva temeljna pitanja vezana za tu deviznu odnosno valutnu stranu vanjske trgovine regulirana su Zakonom 0 deviznom poslovanju. carinskog. Traz. Radne skupine za prijam u clanstvo WTO-a. tzv.Odluka 0 nacinu obavljanja rnjenjackih poslova . prijavile Tajnistvu koje je ofor milo tzv.Odluka 0 nacinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom . Neki od vaznijih jesu: . Hrvatski sustav ekonomskih odnosa s inozemstvom Hrvatski vanjskotrgovinski sustav je vazan segment naseg ukupnoga gospodarskog sustava. porezne propise. svibnja 2003. Hrvatski devizni sustav Vanjskotrgovinske transakcije se najcesce obracunavaju i naplacu]u u razlicitirn devizama.Odluka 0 svoti deviza ko]e domace fizicke osobe mogu iznositi lz RH u putnickorn prometu s inozemstvom. Postupak je pokrenut 1993. Ocigledna prednost clanstva u WTO-u ogleda se u cinjenici sto clanstvo ornogucuje pristup trzistu robe i usluga svih clanica po nacelirna najpovlastenije nacije i uz poznata pravila. 1. i objavljen u Narodnim novinama broj 96/03. vodili bilateralni pregovori sa svim clanicama koje su pokazale interes bilo za nas gospodarski sustav bilo za neke koncesije u medusobno] trgovini. Nakon toga su uslijedil I m~ltdateralni pregovori na kojima je odgovarano na postavljena pitanja dok su se. Clanstvo implicira i djelotvornu zastitu od necarinskih mjera zastite. u lipnju 1996" I P':'I s. Kako je to Hrvatska propustila zatraziti. do kraja lipnja 2000. vanjskotrgovinskog sustava i sustava kreditnih odnosa s inozemstvom. . osim uskladivanja propisa iz podrucja audiovizualnl~ u.. 2.lo Op~e vijece i sve punopravne clanice WTO-a. Pregovori 0 toj problematici su potrajali sve Potom je uslijedilo Izvjesce Radne skupine koje je poslano Opcern vijecu. Nejasnoce i/ili pitanja su preko Tajnistva slani naso] vladi koja je davala tra~ene.odgovore. propise 0 zastitl intelektualnog vlasnistva) te osnovne makroekonomske pokazatelje. Postupak primitka je zavrsen kad je Opce vijece izglasalo tzv. one koje su u postupku prijama vidjele neki svoj interes. 2. a to znaci da ce zemlji koja je izgubila spor poceti ukidati povlastice.. U sirern smislu rijeci sastoji se od deviznoga. deviznog i vanjskotrgovinskog sustava. Clanstvo dalje znaci i djelotvorno uklanjanje svih diskriminacijskih ogranicenja usmjerenih prema odredenirn zemljama. diskriminacijskih administrativnih postupaka. a na kraju bi se mogle ukinuti koncesije iz bilo kojeg sporazuma WTO-a. Prijam Republike Hrvatske u svjetske gospodarske organizacije Republika Hrvatska je postala clanicom OUN-a i Medunarodnoga monetarnoga fonda i Svjetske banke autom\tski. antidarnpinskih mjera. ltd. [os uvijek joj se ostavlja rnogucnost da na bilateralnoj osnovi razrijesi spor tako da kompenzira ostecenu stranu.a:tana~ tzv. balticki model. Vrlo je vazan i jedinstven sustav rjesavanja sporova koji ne rnoze blokirati nijedna zemlja pojedinacno.izmjene u zakonodavstvu su ucinjens do lipnja 1999. Hrvatska je postala punopravnom clanicom u studenom 2000" trideset dana nakon sto je Sabor ratificirao uvjete pristupa u WTO. ob~vijesti. prva je kupnja odnosno prodaja robe iii usluge. Tajnistvu je dostavljen Memorandum 0 vanjskotrgovinskom sustavu ko~i je sadrzavao i sve temeljne propise gospodarskog sustava zemlje (~akonske I podzakonske akte iz podruc]a carinskog.) I. kad je Hrvatska pristala na kompromisni. Iste godine u mjesecu rujnu Tajnistvu je predana i prijava za punopravno clanstvo.zavrseni su u rujnu. Na taj su nacin sve prednosti liberalizacije dostupne svim poslovnim subjektirna zemlje clan ice. a druga je kupnja odnosno prodaja deviza kojom ce se transakcija platiti.Odluka 0 uvjetima uz ko]e se rnoze dati odobrenje da se potrazivanje u inozemstvu naplati u efektivnom stranom novcu . taj postupak bio i dulji i zahtjevniji nego sto lnace jest. potom se ukidaju koncesije u bilo kojoj grani iz multilateralnog sporazurna iz kojeg je spor.' Gospodarskl I financijski suslavl I inslilucije '. Odbor za rjesavanju sporova ce poceti primjenjivati svoje ovlasti.

pravne osobe sa sjedistern u RH. kuna) prihvacen~ u inoze~stvu kao . za sastavljanja platne bilance. Kaze se npr.' ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) su uredeni ovim propisima Gospodarski i financljski sustavt i Instltucije Klju. Smatra se novcanirn potrazivanjern od sredisnje banke odnosno drzave koja ju je izdala.jednostrani prijenosi imovine iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku a koji nemaju obiljezja posla izmedu rezidenata i nerezidenata. a nasa tvrtka strani. Potrazivanja prema inozemstvu nastaju prodajom robe iii usluga nerezidentima za strane valute. To nazivamo kupnjom iii prodajom na termin. U nastavku cerno najprije ukratko opisati vaznije pojmove koji su potrebni za razumijevanje deviznog sustava. Tako hrvatski drzavljanin rnoze biti strani rezident i obrnuto. Tako shvacena konvertibilnost je vrlo rijetka pojava jer gotovo da nema zemlje koja dopusta potpunu konvertibilnost u kapitalnim transakcijama s inozemstvom. kuna) u dornacirn bankama i po sluzbenom teca]u slobodno zamjenjuje za strane val ute koje se onda mogu iskoristiti za placanja u inozemstvo iii poloziti na devizni racun. drugim rijecirna. "valuta 30 dana". To. osim njihovih podruznica u inozemstvu _ podruznice stranih trgovackih drustava i trgovaca pojedinaca upisane u registre u RH _ poduzetnici pojedinci koji samostalnim radom obavljaju djelatnost za koju su registrirani . Pri tome rezidentski status nije vezan za drzavljanstvo fizickih osoba niti za vlasnistvo nad pravnim osobama."Iff . . iii "valuta 14.cni elementi k6ji cine devizni sustav i koji jesu: . znaci da je stranac spreman primiti kune kao naknadu za isporucenu robe i usluge te da priznaje domaci sluzbeni teca] odnosno da mi prihvacamo naplatu izvezene robe u domaco] val uti po tecaju dornace val ute u toj zemlji. Razlikujemo vanjsku i unutarnju konvertibilnost.sklapanje i provedbatekucih i kapitalnih poslova izmedu rezidenata i nerezidenata!" bilo u stranim sredstvima placan]a iii u kunama .konv~rtibilna: Najjednostavnije. strana gotovina (efektivni strani novae). Efektivna strana val uta je svaka vrijedeca novcanica iii kovanica dakle .fizicke osobe s prebivalistern u Republici Hrvatskoj 14 15 Pojmovi "rezident i "nerezident" objasnjenl su u sljedecernpotpoglavlju. 0 unutarnjoj konvertibilnosti govorimo kad se dornaca valuta neke zemlje (npr. to znaci da su nam stranc: sprernru prodavati svoJu robu I usluge za kune te da su spremni primiti ih po teca]u koji otprilike odgovara njezinu dornacern sluzbenorn teca]u. Nekonvertibilne devize (val ute) jesu valute (devize) one zemlje koje se ne mogu slobodno zamijeniti za val ute (devize) drugih zemalja. Sus'av je i bitno liberalniji u usporedbi s pravilima iz prethodnog zakona. devize od tog izvoza stjecerno danom izvoza robe iii usluge iako se stvarna naplata realizira poslije. U istom se znacenju rabe i izrazi strana gotovina i efektivna strana valuta" odnosno efektivni strani novae. jednako tako tvrtka u vlasnistvu stranaca moze biti i hrvatski rezident. Nas novi devizni zakon Cini bitan pornak u ispunjavanju uvjeta na koje se Hrvatska obvezala potpisivanjem sporazurna 0 stabilizaciji i pridruzivanju s EU jer omogucuje slobodno kretanje kapitala. Rezidentima u deviznom smislu smatraju se: ." U tim slucajevima zapravo znaci rok odnosno datum placan]a. Devize su sva novcana potrazivanja od inozemstva. svaka novcanica iii kovanica koja je zakonsko sredstvo placanja u neko] zemlji. cekovi i drugi novcani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji se mogu naplatiti u efektivnoj stranoj val uti. Cesto se rabe i izrazi potpuna konvertibilnost i konvertibilnost u tekucirn transakcijama. kao i za bilo kakvu analizu vanjskotrgovinskih i deviznih transakcija. Rezidentski status je posebno vazan za odredivanje prava i obveza fizickih i pravnih osoba jednostavno zato sto su prava rezidenata razlicita od onih koja imaju nerezidenti. Novcanice tak~ih zemalja imaju prisilan teca]. Strana sredstva placanja su devize. • . Vazno je naglasiti da se devize mogu prodavati i kupovati i prije dospijeca naplate. ne smiju se iznositi iz te zemlje i u inozemstvu rusu priznate. u roku koji je dogovoren. Potpuna liberalizacija cjelokupnoga deviznog sustava inace je i jedan od uvjeta za pristup Europskoj uniji i trebala bi se dogoditi neposredno prije samog primitka u Uniju.poslovanje izmedu rezidenata u stranim sredstvima placanja . Rezident i nerezident su nezaobilazni pojmovi iz deviznog sustava.06. Potpuna konvertibilnost oznacava mogucnost zamjene neke val ute u bilo koju drugu valutu bez obzira na vrste transakcija i bez obzira na iznose. Konvertibilnost u tekucim transakcijama znaCi da je dornaca valuta slobodno zamjenjiva poradi placanja u vanjskoj trgovini robom i uslugama. Vazni su za definiciju i pracen]e deviznih transakcija. Potom cerno raspraviti neke od gore navedenih osnovnih elemenata hrvatskoga deviznog sustava. Konvertibilnim devizama (valutama) nazivamo one valute (devize) koje se mogu slobodno i bez ogranicenja zamijeniti za valute (devize) drugih zemalja. r. Prema tome. Takoder ornogucuje trgovackim drustvima uzimanje dugorocnih kredita u europskim bankama te kupnju nekretnina za podruznice dornacih poduzeca sa sjedistern u zemljama Europske unije. 0 vanjskoj konvertibilnosti govorimo kad je valuta (npr. pojam "konvertibilnost valute" u praksi najcesce i oznacava njezinu konvertibilnost u tekucirn placanjima s inozemstvom. Zapravo. Izraz "valuta" rabi se i u unutarnjoj trgovini. slobodna izravna ulaganja te slobodno trgovanje vrijednosnim papirima i s inozemstvom i u Hrvatskoj.' !~l ::.

Banke s velikim ovlastenjern mogu obavljati sve lim ovlastenjern lastenjern sporazum rezidenti Strani diplo- matski i konzularni nisu rezidenti izaslanici te osoblje na to koliko medunarodnih orgaRH. boraveu Korespondentnebankesu 0 obavljanju kojima su dornacebanke To znaci da je sklopljen To nisu ni ostali strani drzavljani koji u naso] zemlji u tzv. te u U bilanci izmedu kapitala se biljeze sva kratkorocna i dugorocna saldom kretanja bilance kapitala deviznih 183 dana diplomatska. placan]a koju je propisao rezervi. bez obzira nase zemlje. vrste bankovnih poslova s inozemstvom i devizne poslove smiju obavljati samo stranebankes odnosima. tekucih pisuje HNB. usluga i dohodaka je Ii zemlja je i stvorila. i nas zakonodavac poslovi svih tekucih robom biljeze Po je prvi put sve devizne poslove jasno placan]a kakpoposlovi. koji u tekucirn manj.e iii upravo stranih tekucih onoliko prijenosa Kad se njima i saldo jedno- vezani bilance za trgovinu jezikorn bilance se odnose transakcijama zakonu. rnozerno koje se u na tekucern i prijenosi robnih repro- zapravo placanja. Solventnost likvidnosti i oznacava pravo- svoj racun sa svrhom nekoj drugoj Zauzvrat. i 51. ana desnoj one koje oznacava]u nastanak obveza. solventan obveza. Poslovi. vatski drzavljani Nerezidenti ke osobe su hrvatski nizacija 5 zaposleni u njima gore su sve osobe koje nisu prebivalistern i sve pravne na "privremenom" predstavnici.1. hum~~ltarna po moe IZ mozernstva. onaj tko u trenutku obveza cjelokupnom imovinom. teca] dolara prema kuni je iznos kuna koji je potrebno platiti za jedan dolar.r( VANJSKOTRGOVINSKO I'OStOvA>iJ. strana banka u naso] poslove obavlja za svoje komitente. ) borave i druga na Gospodarski i financijski sustavi i institucije --. saldo danih i primljenih reel da su to sva placan]a i prijenosi na transakcije odnosno sva va se saldo tekuce podbilance placanja racunu u okviru 16 Ima n. je sposobnost od sest mjeseci. placan]a iii platna svih transakcija koje rezidenti Po shemi bilance kapitala bilanca slovan]e transakcije tih dviju i bilance 2. a i strukturi i tekuca placanja (transfera) placan]a. dugo pricuva (rezervi) i spomenutom stavkom "greske i propusti" izravnava se bilanca placanja.n~ pra~e nikakva placan]a. u skladu po sa zakonom. predstavnistva i clanov. na tekucern racunu (tekuca bilanca). u okviru placanja. ManJe se rabi jednostavno zato sto su se prethodni termini vee udomacili. bilance osim u placan]a. Obrnuto. medusobni (kao sto su UN. Devizni poslovi Opcenito. To obvezu treba ispuniti. nego su rezidenti vojni osobe zemlje su nasi radnici radu u navedene odnosno to su sve fizicsa sjedistern u inozemstvu. raspolaze koja je jednaka znaci da je imovinom. Tako inozemstvu hrvatski drzavljanl ali niu kojoj su zaposleni. i propisima 1. dobi- jest u tome sto se oni ne sklapaju radi prijenosa i uslugama. bibilance : lanca placanja se sastoji od bilance deviznih se po definiciji. sposobnost roba isporucena tim komitentima. po cernu se razlikuju od kapitalnih. bilanca" je sustavan shematski popis vrijednosti ucine 5 nerezidentima u nekom razdoblju. tekucih nasern deviznom su slobodni mjera placanja navedenih placan]a postojeCih slucaju primjene zastitnih koje. dakle na fizicke osobe koje legalno borave u Hrvatskoj dulje od 183 dana neovisno a neovisno osopravnih bilance i fizickih razlikovati. ukupnih novcanorn i svim drugim oblicima. bilancu placan]a se knjize sve transakcije vezane za a koje nemaju obiljez]a kapitalnih za kretanje pokazuje koliko (sto je robe.). hr- rezidenata i nerezidenata a njezinim saldom. Bilanca iii veca od njegovih Teca] je cijena jedne jedinice iii sto jedinica neke valute (devize) izrazena u valuti (devizi). potrosila poklona). Tecaj kune prema dolaru je njezina cijena izrazena u dolarima.isljenja d~ je "bilanea rnedunarodnih transakeija" najbolji termin jednostavno zato sto se ~ bilancu u~r~t~vaju i one transake. U t:ku~u mora biti izravnana. pa tako i bilanca o tome ciji su drzavljani o tome tko im je vlasnik. Svaka bilanca. Sukladno deviznim i na pravne osobe ci]e je sjediste u Hrvatskoj. razdoblju pribroji Osnovno obiljezje go su shemi poslova. Razlikujemo banke 5 velikim i banke 5 malim ovlastenjern. fizicke trajanju - osobe koje u RH najmanje konzularna osnovi vrijedece dozvole boravka RH u inozemstvu njihovih obitelji. tekuca placania i prijenosi (transferi) ukljucuju: osnovi placan]a . i nerezidente. prodajni i srednji tecaj. npr. likvidan je dakle onaj k'ijji u trenutku dospijeca je novcanih obobveze placanja raspolaze dospjelih dospjele banka otvara u inozemnoj voza robe njezinih placanja za svoje komitente na osnovi kojeg dornaca banci svoj racun na koji ce se uplacivati devize od izi 5 kojeg ce se inozemnim dobavljaCima banci placati otvara komitenata da iste te najmanje dobnog tolikim i potpunog novcanirn iznosom je siri pojam od pojma kad podmirenja vis ina obveze. Medunarodni monetarni fond. hrvatski devizni propisi imaju odredbe koje se odnose na rezidente. korespondentnim borave krace Likvidnost pravodobnog kolika podmirivanja veza. u zemlji dok banke s rnas velikim ov- u Hrvatskoj. tekuci Te dvije kategorije EU.ije ~oje . pokloni kOJIse salju u rnozernstvo.1. MMF i sl. Razlikujemo kupovni. ne dogada. Na lijevoj se strani bilance knjize transakcije koje znace stjecanje potrazivanja prema inozemstvu. ne- 5 rnozernstvom transakcija. u tekucern ba nisu izjednacene po pravima vu je propisao dijelio obvezama zemalja pa ih je i zato bitno MMF. To su Saldo u dvije skupine: te 2. Ovlastene banke su dornace banke koje je HNB ovlastio za odredene poslove s inozemstvom odnosno za odredene poslove 5 devizama. tekuce po- placanja Kako se to u praksi gotovo nikad izravnava stavkom "greske i propusti". kapitala vise. zima. kapitalni postojecih vezane podbilanci od rada i kapitala.

i iskljuCiv~ preko d~m~~i~ brokera.I_ s!ra~~~ fondov~mak?J' pre~a svom statutu u portfelju trebaju imati 50% blagajnickih illl! trezorskih zapisa. Kao i u gornjem slucaju. a rezidentima slobodnu trgovinu vrijednosnim papirima na svjetskim burzama. Dopusta se i kupnja nekretnina za tvrtke u vlasnistvu rezidenata.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) 5 inozemstvom te uobi- Gospodarski i financijski sustavi i instltucije ~ placania po osnovi trgovine robom i uslugama . Vazno je spomenuti kljucno ogranicen]s iz zakona prema kojemu 17 Rijecje prvenstveno0 blagajnlckirn zapisima ':N~-~ i tre~orskimza~isima ~inistarstva financija. Nerezidentima se dopusta slobodno trgovanje vrijednosnim papirima u Hr. Devizni kapitalni poslovi ~su svi kapitalni poslovi sklopljeni izmedu rezidenata i nerezidenata kao i svi prijenosi imovine motivirani prijenosom kapitala. Ta ce ogranicenja ostati sve do pristupa Hrvatske Europskoj uniji. poslove rezidenata u inozemstvu odobrava Hrvatska narodna banka. i to pod uvjetom da oni zadovoljavaju minimalne kriterije za sigurno ulaganje.2.: . cesije. ?~_o~renje '": vatske narodne banke i dalje je potrebno za transfer sredstava fizickih osoba 1 tvrtki s racuna u dornacim bankama na racune u inozemne banke.prijenose vezane za radnicke doznake. to je jednostavno zato sto postupak pridruzivanja i buduce clanstvo u EU zahtijevaju takvu liberalizaciju. mirovine.kad je to izricito ograniceno. Ulaganje u vrijednosne papire je dopusteno i fizickirn osobama al. vatskoj. U zemlju se rnoze slobodno unijeti najvise 15 000 kuna. taj stupanj slobode u kapitalnim transakcijama ipak nije na toj razini kao sto je slucaj s tekucirn transakcijama.1. clanarine i kazne. slobodna su i ulaganja u kapitalne poslove all ipak uz propisanu proceduru odnosno uz pribavljeno odobrenje Hrvatske narodne banke. cajena kratkorocna medubankarska placanja placanja kamata i neto dohodaka od ulaganja u inozemstvo placanja vezana za amortizaciju zajrnova. 2. . poreze. Banke s velikim ovlastenjern rnoraju propisani iznos deviza drzati u inozemnim bankama kako bi odrzale svoju deviznu likvidnost. U skladu s tim. U tu skupinu poslova spadaju: izravna ulaganja ulaganja u nekretnine poslovi s vrijednosnim papirima na trzistu kapitala poslovi s vrijednosnim papirima na trzistu novca poslovi s udjelima u investicijskim fondovima kreditni poslovi depozitni poslovi placanja po osnovi ugovora 0 osiguranju jednostrani (osobni iii fizicki) prijenosi imovine otudivanje prava stecenih ulaganjem otudivanje vrijednosnih papira vezanih za poslove s nekretninama te repatrijacija sredstava i prijenos likvidacijske i/ili stecajne mase. Dornaca poduzeca mogu u inozemstvu drzati devize samo uz odobrenje HNB-a. i u najvecern broju zemalja. ukidanje obveze trazenja produljenja roka za naplatu izvezene robe i usluga te ukidanje odobrenja koje HNB izdaje za prijeboje. Vee smo rekli da su najvece izmjene u deviznom sustavu ucinjene upravo u dijelu koji se odnosi na kapitalne poslove. dobitke iz igara na srecu. novi devizni zakon dopusta slobodno kretanje kapitala i slobodu izravnih ulaganja. Stranu valutu i strane vrijednosne papire se rnoze unositi slobodno uz propisanu proceduru prijavljivanja.tl. • . U tom smislu HNB propisuje i zemlje u kojima ti papiri trebaju biti izdani kao i burzu na ko]o] ce se njima trgovati. Plaeanja i prijenosi na osnovi kapitalnih poslova takoder su slobodni pod uvjetom da je posao sklopljen i prijavljen u skladu sa Zakonom 0 devizn~~ poslovanju te da su podmirene sve porezne obveze iz tog posla u RH. Razurnije se da u nas. kupnjom na deviznom trzistu te poklonima i nasljedivanjem. Kad Je njec o trgovanju vrijednosnim papirima. Recimo i to da je i sustav kreditnih odnosa s inozernstvom sada obuhvacen deviznim zakonom tako da se kreditne poslove s inozemstvom tretira kao jednu skupinu kapitalnih transakcija. nerezidentima nije dopusteno kupovati dornace kratkorocne vrijednosne papire" jer se time rnoze osjetno utjecati na stabilnost monetarnog sustava. a cije je sjediste u zemljama EU. Stjecanje i koristenje deviza i devizni rccuni Po hrvatskim deviznim propisima devize se mogu stjecati prodajom robe i usluga u inozemstvo. dok nase tvrtke to mogu ciniti i preko stranih posrednika. Dornace i strane osobe mogu slobodno iznositi i unositi do 2000 efektivnih kuna dok je za vece svote potrebno odobrenje HNB-a. Isto ogranicen]e rnoze se proplsa. asignacije i preuzimanje duga u poslovima s inozemstvom. uzimanjem zajmova u inozemstvu. ti poslovi odgovaraju transakcijama koje se u bilanci placanja biljeze u bilanci kapitala. Dornace flzicke osobe i tvrtke ne mogu svoje devize transferirati u i nozemstvo bez odobrenja. koncesije i doznake za uzdrzavanje clanova obitelji. Devizne racune u hrvatskim bankama mogu slobodno imati domace pravne i fizicke osobe te stranci. Koristenje deviza u tekucim poslovima je slobodno u okviru zakonskih propisa 0 trgovini robom i uslugama s inozemstvom. Najvaznl]e novosti vezane za vanjskotrgovinsko poslovanje su u ukidanju prekrsajnih odredbi vezanih za rokove za unosenje deviza od izvoza robe i usluga. raspodjelu dobiti i smanjenja vrijednosti izravnih ulaganja . Osim u slucajevim~ .

Tako utvrdeni teca] se m?ra I .~govor~nl tec~Jevl.. U ne~os~e~n~J kupoprodaji deviza izmedu ovlastenih ban aka primjenj~ju se. odnosno za poslovanje u vezi 5 deviznim rezervama zemlje i za neka druga drzavna placanja. Devizno triiste i tecaj stranih valuta Trziste stranih sredstava placanja nije jed no mjesto iii neka jedinstvena institucija unutar koje bi se dogadale sve kupoprodaje. u devizno tr. za potreb~ statls!l~e. Tecaj stranih sredstava placanja prema ku~i o~reduJ~ nJlhov: p~nuda I potraznja na trzlstu. rugi ra~n~ d dan od sklapanja ugovora. Obracun ~.tav: ~Iacanja. Objavljuje se svakoga dana I pnmJenJuJ~ na sve transakcije 5 inozemstvom i kupoprodaje deviza u zemlji.1. Vece svote mogu se iznositi i u cekovima.aHNB-a ~OJIJe vn~ jedio pretposljednjega radnog dana u tjednu koji prethodi tjednu u kojemu se n obracuni obavljaju. znaci da ce kuna rasti.. teca] kune. . U svom je radu samostalna.izmedu ovlastenih ban aka te izmedu ovlastenih ban aka i svih drugih osoba.leljnog. To cini njezina sluzba dokumentarno-devizne kontrole.Jav~o objaviti.. Banke 5 malim ovlastenjsm su ovla.1te~a_Je ~naJ po.~edev. . Osim navedenih. Po hrvatskim deviznim propisima teca] strane val ute prema kU~1f~rr~lIr~ ~e slobodno na tako definiranom trzistu. c) nadzor banaka i ostalih financijskih institucija. e) ocuvanje opce likvidnosti banaka. ne~o ih uvoznici trebaju za placanja prema inozemstvu. Centralna banka se bavi samo onim deviznim poslovima koji su vezani za njezinu osnovnu zadacu.1. Banke 5 velikim ovlastenjern imaju dopusten]s za obavljanje platnog prometa 5 inozemstvom te za uzimanje i odobravanje deviznih zajmova. pod nazivom Narodna bank. stene samo za obavljanje rnjenjackih poslova u zemlji. I Hrvatska narodna banka svakoga radnog dana a na temelju ostvaren~g prometa i tecajeva stranih val uta na trzistu stranih sreds. .a ~abi se za.v?znl. Jedn. u~v. mo Drzavljani na radu u inozemstvu. Teca] nacionalne val ute je vazna gospodarska varijabla I nema nltl. ~. jednako kao sto bi pala cijena bil~ ~oj~ druge robe: dru. zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavrustvima i stranci iznose devize i vrijednosnice bez ogranicsn]a. U praksi se te transakcije obavljaju: nama padati.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financljski sustavi i institucije Dqmace fizicke osobe mogu slobodno iznositi do 3000 eura. devize postaju trazene I nJ'h~va clJena izrazena u kunama ce porasti. ali samo uz dokaz da se radi 0 placanjima robe iii usluga. Srednji teca] HNB-a za strana sredstva placanj. f) kontrola i nadzor nad bankama. g) devizna kontrola vanjskotrgovinskoga i drugim depozitnim 5:0 i deviznog poslovanja. . skladu..f Hrvatske.3. a 1997. Pn tom~ se k~o terminski posao definira svaka kupoprodaja deviza u kojoj je rok za Ispu~Javanje obveze duzi od dva radna dana od sklapanja ~gov~ra. dok je prodajni tecaj onaJ po kojem one prodaju strana sredstva placan]a. je preimenovana u Hrvatsku narodnu banku. Drugim rijecirna.i mjenja~nice .ce pa~atl. tada ce clJena deviza izrazena u ~u- 2. Sve druge osobe to mogu ciniti samo u svoje ime i za svoj racun. hrvatski devizni zakon definira trziste stranih sredstava jednostavno kao "sve poslove kupnje i prodaje stranih sredstava placanja". Ona dakle ne sudjeluje u placanjirna koja obavljaju nasa vanjskotrgovinska poduzeca ali zato kontrolira njihovo devizno poslovanje. Kupo~n. prodajni i srednji tecaj..h i izvoznih davan]a izracunava se primjenom srednjeg te~aJ. Hrvatska sredisn]a banka je osnovana vladinom uredbom iz prosinca 1991. Preciznije je regulirana zakonima iz 1992. ak~ u. Ona se ne mljesa u dogadanja na deviznom trzistu sve dok su ponuda i potrazn]a odnosno teca] u granicama po. Nasuprot tome. HNB I . U obrnutom slu~aJu. Ako izvoznici nude na prodaju vl.e zemlje na svijetu koja dopusta da se on form ira potpuno slobodn~. Poloiaj i funkcija banaka i Hrvatska narodna banka Razlikujemo banke 5 velikim i banke 5 malim ovlastenjern. d) obavljanje odredenih poslova za drzavu i obavljanje drzavnih placanja prema inozemstvu.rduJe vrijednost kune prema drugim valutama. 2. i svibnja 1995.koJemu J banke kupuju strana sredstva placanja. .4.lskaZlVan!e potrazivanja i obveza prema inozemstvu.izmedu Hrvatske narodne banke i ovlastenih banaka . stedionicama institucijama. Ona se brine za ocuvanje stabilnosti domace val ute i domacega bankovnog sustava te za ocuvan]e likvidnosti zemlje u medunarodnim placanjirna. . .~ rijeclrna. Kad se gran ice probiju.za. ~ato Je~ktlvan sudionik igre na deviznom trzistu i Hrvatska narodna banka k~JaJe z~duzena za cuvan]e tecaja nacionalne val ute i ocuvan]e devizne likvidnosti zeml]e prema inozemstvu.izmedu Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke . Razlikujemo kupovni.liste su ukljucene i sve kupnje i prodaje efektivnoga stranog novca koje obavljaju ovla~tene banke. Funkcije HNB-a jesu: a) ocuvanjs stabilnosti kune i odrzanje opce likvidnosti prema inozemstvu.g. a veci iznos sa5 potvrdom 0 kupnjiod banke iii podizanju 5 racuna. Banke mogu poslove kupoprodaje deviza obavljati u svoje ime i za svoj racun ali i u tude ime i za tudi racun. a za rad je odgovorna sarno Saboru. Devize se mogu kupovati i prodavati promptno I na terrnin. . .~oznlci potra~uJu vise deviza nego sto izvoznici nude. ~. b) izdavanje novcanica i kovanog novca. 5 tim: promptni posao je svaka kupoprodaja koja se obavlja naJkasOiJe. :0.

u efektl~n~~ stranom noveu i bez odobrenja Hrvatske narodne banke. drzavm udar iii velika nepogoda.5. Ono Je pojedinacno I vrijedi najdulje godinu dana. dopusten tzv. te Uputa a provedbi Odluke a obavljanju platnog prometa s inozemstvom i nacinu dostavljanja podataka a platnom prometu s inozemstvom. Domaca strana osoba mora ta] novae predati ovlasteno] banci najkasnije u roku od pet dana..mjes~cno.h osoba.. taka da je.. .nog ~?ve~ te da se radi 0 prodaji s earinskih prodavaoniea (duty free). Naplata u efektivnom stranom noveu dopus~. HNB rnoze pravnoJ OSO~Id. prijevoz). uz posebno odobrenje HNB-a.sla: Takvo odobrenje daje Hrvatska narodna banka.koja izvo~e !adov~ u zemljama koje propisuju da se dio placanja mora obaviti u doma~o! val~t~ odnosno u slucaju kad je to sadrzano u uvjetima natjecaja. Sto se. Uvjet je da dornaca osoba. Ostali sudioniei u proeesu platnog prometa s inozemstvom jesu: FINA (bivsi ZAP).. . 115/93.nemog~enost "I Je naplata iz inozemstva bitno otezana. NN 18 Precizirano je da nernogucnost naplate postoji ako je u zemlji kupca uveden embargo na devizna placanja.'uge. Ako su se stekli svi potrebni uvjeti.usl~ga s~~anelma . lucke usluge. ako je poduzece palo u steca] iii iz drugih razloga nije rnoguce ostvariti deviznu naplatu kako je predvideno ugovorom. . odnosno da to ~aht'J~v~ pr-~rod~ p~. turis~ickih . relevantni propisi za tu materiju su Odluka a naCinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom. U posebnim slucajevirna. Propisom je dopustena prodaja netransferabiln: valu~e drug~J ~omacoJ osobl. t:. ako je izbio rat. Hrvatska narodna banka ce dopustiti da. Naplata u netransferabilnoj valuti rnoze se provestt u odredenirn slueaJev~ma uz pribavljanje odobrenja Narodne banke. Takva seodobrenja ponajprijedaju dornacirn poduzecim~ . a precrzrrana Odlukom.nom robnom i putnickom prometu. Reeimo ito da zakon omogucuje da se platni promet s nekom zemljom obavIja i na drugi nacin aka je s tom zemljom sklopljen platni sporazum iii neki drugi ugovor s kojim se medusobna placanja drugaCije ureduju. . . . prehrana. odnosno da priroda posla 2. ~vJet Je .da je s tim suglasna i strana osoba.da Je domaea osoba s ovlastenorn bankom sklopila ugovor 0 preuzlmanJu efektlvnog stra.tice nacina (instrumenata) obavljanja platnog prometa s mozemstvom nasa devizna regulativa dopusta sve instrumente medunarodnog platnog pro- • . Devizni inspektorat i carinski organ i). kompenzacija. Takve naplate mogu biti samo u konvertibilnim valutama.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) manjak Gospodarski i financijski sustavi i instltucije interve[1ira bilo da sredstvima iz deviznih pricuva (rezervi) nadoknadi ponude bilo da za pricuve otkupljuje visak ponudenih deviza. usluge marina i aerodromske us. 0 uvjetima uz koje se daje odobrenje da se potrazivan]e u inozemstvu naplati u efektivnom stranom noveu (NN 107/93 i 116/93). Razumljivo je kako ce se u poslovnom zivotu dornaca val uta stvarno rabiti samo u onoj mjeri u kojoj to bude prihvatljivo stranim partnerirna. Taj je problem ureden Odlukom a uvjetima uz koje dornace pravne osobe mogu izvrsiti prijeboj dugovanja i potrazivanja s inozernstvom. . Iznimno se rabi i prijeboj potrazivan]a. To su banke koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke (tzv. . opskrbi zrakoplova i brodova te p~odaji. Plotni promet 5 inozemstvom Pojmom "platni promet s inozemstvom" oznacavarno sveukupna medusobna placanja rezidenata dvaju razlicitih earinskih i valutno-monetarnih podrucja Uz Zakon a deviznom poslovanju. s nase strane sudjelu]e i vise domaci. Moguce ga Je ishoditi i u slucaju nernogucnosti normalne naplate usluga pruzenih u me:_dunarod. Iznimka su i fizicke as abe kojima je dopusteno iznosenje efektivnih kuna ilili strane val ute u inozemstvo radi placan]a robe koju osobno unose u zemlju u ogranlcentm kolicinama i za vlastite potrebe. Po hrvatskim propisima sredstva placanja kojima se obavlja platni promet s inozemstvom jesu: konvertibilne devize i .. inozemne banke i dornaci kontrolni organi (HNB.. . Spomenimo da je u nekim slucajevirna rnoguca naplata. Radi se ponaJpr~Je o potrafivanjima do svote od 20 000 U~D.. Podsjecan:'~ kako su ne~ransfera~"ne val ute one koje je dornacirn propisima odnosno proprsrrna te zernlje zabranjeno iznositi (transferirati) iz zemlje. Za Republiku Hrvatsku platni promet s inozemstvom maze obavljati ) Hrvatska narodna banka. .at' o~ee odob_renJe za naplatu robei usluga u efektivnom stranom no~eu.. dokaze . ako je potrebno. zakonorn I Odlukom 0 nacinu obavljanja platnog prometa .. konslgnaClJ. Uvjeti za pribavljanje odobrenja jesu: da to do maca osoba zatrazi da dokaze da je devizna naplata nemoguca zahtijeva taj oblik placanja . Uvjet za odobravanje takve naplate je da je nastupila . vanjskotrgovinska poduzeca. naplata u netransferabilnoj valuti i naplata u efektivnom noveu. Prijeboj (prebijanje) potraiivanja je nuzan u sluca]u kad inozemni partner iii njegova zemlja dodu u teskoce zbog kojih je nastupila nernogucnost na18 plate.1.skoJ prodaji.o domacim pr~vn~m osobama koje strancima pruzaju ugostiteljske I turisticke usluge (nocenje.dornaca val uta.ena Je ~e~IZnI~.~~ko Je to jedini rnoguci nacin naplate potrazivanja te da je rnoze konsn~ utrosl~l. Svi rezidenti moraju obavljati platni promet preko banaka. prijeboj potrazivanja. banke s velikim ovlastenjern) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Ako je bilanca na tekucern racunu u ravnotezi. 9. Bitno je reel da saldo te bilance pokazuje razliku izmedu do mace potrosnje i dornace proizvodnje odnosno da pokazuje je li neka zemlja u tom razdoblju potrosila vise. izvoz robe obavljen 20. skupinama zemalja iii sarno jednom jedinom zemljom. Pojam "transakcija" oznacava sve vrste poslova s inozemstvom. kupnJ. Dugorocni kapital 5. Roba 2. U obrnutom slucaju. onda je zemlja u deficitu za iznos razlike lijeve 1+2+3 = A) Bilanca tekucih transakcija 4. u posebnim slucajevirna i uz posebno odobrenje HNB-a.1. Ako je potrosila vise. 7. kratkorocnl kapital 4+5 6.1.. One su stjecanje potrazivanja prema strancima i zato se oznacava]u znakom plus (+). Sastoji se od bilance tekucih transakcija. au deficitu ako je vrijednost uvoza robe veca od izvoza. U tOJskupini zernalja su razvijene zernlje koje svojim suficitima trebaju pornoci brzi razvitak slabije razvijenih. Zato su trn pot~ebnJ str?Jevl. pokloni (jednostrani transferi) Potrazu]e (+) 2. Zbog toga bi umjesto termina "bilanca placanja" i "platna bilanca". Duguje (-) 1. povecat ce izvoz i iz povecanog priljeva deviza moci vracati dugove i povecavati zivotni standard svojih gradana. usluga i dohodaka u tekucern razdoblju za koje se bilanca izraduje. . ostvaruje visko~e koje rnoze plasirati kroz kredite strancirna. s~ zemlja zaduzl u inozemstvu.r r (VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Shema 1. Pri tome nije vazno jesu Ii se placanja odnosno naplate stvarno i dogodile u razdoblju za koje se bilanca izraduje. One dakle goyore 0 obvezama (dugovanjima) strancima. Greske i propusti = A+B+C+10 =0 i desne strane bilance. proda strancima dio svoje imovme i/lli iskoristi svoje devizne rezerve za placanja strancima. 5 druge strane. Transakcije kao sto su izvoz robe iii usluga. kroz investicije stranaca u naju zemlju. Tako ce npr. Priljev kapitala se ostvaruje kroz zajmove koji se uzimaju u inozernstvu.1. Suprotno. prodajom stranih vrijednosnih papira i po- . uvoz. Bilanca placanja se najcesce izraduje za razdoblje od jedne godine ali rnoze i za krace. oprema i sirovine iz uvoza. Kako Je ~o ~og~ce? . zemlja u tom razdoblju potrosila vise nego sto je proizvela. oznacavaju se znakom minus (-). dopusta i placanje efektivnim stranim novcem.~~k? da. Zato nastaju deficiti koji sefinanciraju zaduzivanjern u razvijenirn zemljama i koji su normalna pojava za zemlje u razvoju. Kako vidimo iz donje sheme. uzimanje zajmova u inozemstvu iii prodaja monetarnog zlata u inozemstvo imaju za ~osljedicu porast (stjecanja) kupovne rnoci. Ako zbroj vrijednosti lijeve i desne strane nije jednak. bilance kapitala i od bilance rezervi. zemlja [e potrosila upravo onoliko koliko je i proizvela.stvu (~p:. Bilanca placanja Gospodarski i financijski sustavi I instltucile meta koji se prirnjenjuju u svijetu dok. prosinca tekuce godine uci u bilancu placanja za tu godinu iako ce naplata uslijediti u sljedecoj. Bilanca ploconio i devizne pricuve Vee je receno kako je bilanca placanja shema odnosno sustavan prikaz svih ekonomskih transakcija rezidenata s nerezidentima u nekom vremenskom razdoblju. investicije u inozem. bilo bolje rabiti termin "bilanca medunarodnih transakcija". Ona je uravnotezena samo ako je vrijednost robnog izvoza jednaka vrijednosti uvoza robe. . Kako zernlja s deficitom na tekucern racunu rzravnava svoJu bdancu? Na to pitanje je lako odgovoriti razumijemo Ii da deficit z~aci kako je. one najcesce nemaju dovoljno kvalitetne robe i usluga koje bi izvezle. prva podbilanca unutar bilance tekucih transakcija je podbilanca robne razmjene s inozemstvom. itd. U shemi 1. .2. manje iii upravo onoliko koliko je proizvela. 8. Kako se on rnoze izravnati? Ocito tako da se ostvari dovoljno visok suficit podbilance usluga.to su podbilance 1. U suprotnom imamo stanje neravnoteze.6. upast ce u duznicku krizu i dospjeti u jos tezu situaciju. Istodobno. bilanca se uravnotezu]e stavkom "greske i propusti". . lzraz "sustavan prikaz" znaci da platne bilance svih clanica Medunarodnoga monetarnog fonda (MMF) moraju biti nacinjene prema shemi (sustavu) koju je propisao Fond. rijec je 0 suficitu. Ako zemlja dobro uloz: inozemne kredite. . Nerazvijene zemlje zele ubrzati svoj razvitak.. = B) Bilanca kapitalnih transakcija Devizne rezerve Zlatne rezerve Posebna prava vucen]a Rezervna pozicija u MMF-u 6+7+8+9 C) Bilanca rezervi 10. Izraduju se bilance koje ukljucuju transakcije sa svim zemljama.. U platnoj ce bilanci biti vise vrsta transakcija ako je poslovanje s inozemstvom razvijenije i obrnuto. Tako su bilance medusobno lakse usporedive pa Fond rnoze uspjesnije obavljati svoje zadace. Slicno je i s izvozom/uvozom na kredit. i 3. zemlja koja vise proizvede nego sto potrosi. Bilanca kapitala prikazuje financijske tijekove izmedu zemlje i inozemstva. davanje zajmova strancima iii kupnja zlata u inozemstvu dovode do smanjivanja odnosno gubitka kupovne rnoci zemlje. U suprotnorn. Kazerno da je u suficitu ako je izvoz veci od uvoza. usluge 3.u stranih poduzeca) i/ili poveeanje svojih deviznih rezervi. Bilanca tekucih transakcija prikazuje sve transakcije vezane za kretanja robe.

Razlika izmedu njih je u tome sto se u deviznu bilancu knjize sarno one transakcije koje stvarno dovode do priljeva i odljeva deviza u tekucern razdoblju. one cuvaju likvidnost zemlje u medunarodnim placanjirna. na stranu na koju je potrebno. lpak. Prouzroce Ii medunarodna kretanja kapitala iii prijete da ce prouzrociti ozbiljne teskoce pri provedbi usvojene monetarne i devizne politike. podruinica i predstavnistva stranih banaka Ministarstvo financija .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije laganj~m depozita stranaca u nase banke. Nodzor nod deviznim poslovonjem Nadzor nad deviznim poslovanjem obavljaju Hrvatska narodna banka. d) rezervna transa pri MMF-u. Ukratko.1.Devizni inspektorat i HNB nadziru devizno poslovanje banaka. Na devizno triiste dolaze i banke uvoznika koje za kune iele kupiti devize koje su njihovim komitentima potrebne za placanjs uvezene robe i usluga. sluibeno demonetizirano.Carinska uprava nadziru vrstu i kolicinu gotovine u kunama i u stranim sredstvima placanja te kolicine i vrstu vrijednosnih papira koji se u RH unose iii iznose u svim oblicima promet~: Pri tome Carinska uprava za nadzor postanskih posiljaka moie ovlastiti i Hrvatsku postu d. Ziato je. 2. klju~na j. vee smo rekli. sarno oni zajmovi koji se stvarno "povuku". umjetnicki predmeti od zlata i lomljeno zlato .i. Kune su im potrebne zbog isplate placa radnicima. Ziatom se nije smatrao zlatni nakit. opreme i sl. obveznica stranih vlada. specijalnih prava vucenja i rezervne pozicije u MMF-u. dati na raspolaganje svu potrebnu dokurnentaciju I informacije potrebne za obavljanje nadzora i uvida u poslovanje. Stavka greske i propusti nastaje zbog propusta u carinskoj statistici i statistici platne bilance. Devizne rezerve Ipricuve) osiguravaju medunarodnu likvidnost zemlje. • . Obrnuto je kad je rijec 0 odljevu. da ornoguce prevladavanje tog jaza te financiranje nepredvidenih izdataka koje nije moguce pokriti redovitim tekucirn prihodima. Visina i ritam prihoda i izdataka nisu uskladeni. tradicija i cinjenica da zlato ima veliku spe~!ficnu vrijednost. Vee smo rekli da se neravnoteia bilance tekucih transakcija kompenzira stavkama bilance kapitalnih transakcija suprotnog predznaka. U odnosu na vrljeme od pocetaka zlatno dolarskog sustava pa do 1976.Devizn i inspektorat nadzire prim jenu i provedbu Deviznog zakona te poslovanje rezidenata i nerezidenata kad oni svoju gospodarsku djelatnost obavljaju na teritoriju RH . a cine ih: a) potraiivanja HNB-a i ovlastenih banaka na racunirna u inozemstvu. Devizna bilanca ima shemu koja je jednaka shemi bilance placan]a. na njihov zahtjev. To su devize koje izvoznici (putem svojih banaka) nude na prodaju za kune. tj. c) monetarno zlato u vlasnistvu HNB-a. Smisao rezervi je. Opcenito se smatra da devizne rezerve ne bi smjele pasti ispod vrijednosti trornjesecnog uvoza te zemlje. Stvarna kompetentnost nadzornih tijela je ovakva: . devizna bilanca je u deficitu.~ razlika u Ci~jenici d~ to zlato vise nema fiksnu sluibenu cijenu tako da je vrijednost zlatnih rezervi neke zemlje odredena triisnom cijenom zlata i da se ta vrijednost mijenja u skladu s promjenama cijena na svjetskim triistima. u tu stavku se. nabave sirovina. HNB rnoze propisati odrec1ene zastitne mjere. b) vrijednosnice u vlasnistvu HNB-a i ovlastenih banaka koje glase na stranu valutu. zakonito ~r. kolike su neravnoteie u njezinoj platnoj biland i koliko je stabilan teca] dornace valute. Ministarstvo financija i Carinska uprava.Devizni inspektorat nadzire poslovanje ovlastenih rnjenjaca Ministarstvo financija . zlatni zubotehnicki lim. odlukom MMF-a iz 1976. neovisno 0 tome jesu Ii. jednako kao u poduzecu iii u obitelji. upisuju iznosi kojirna se ta ravnoteia postiie. e) specijalna prava vucen]a (SPV) pri MMF-u. zlato je time izjednaceno sa svom drugom robom kojom se slobodno trguje na svjetskim burzama na kojima se odreduje i njezina cijena. Na ta] nacin devizna bilanca postaje pokazatelj likvidnosti zemlje prema inozemstvu i vazan cirnbenik za odredivanje teca]a dornace valute.Ministarstvo financija . ~~zlog je da ga drzave nisu prestale rabiti kao rezervni rnedij. Formalno pravno. Ponuda ce biti veca od potrainje ako je devizna bilanca u suficitu i obrnuto. Nikad ne znamo kad ce nam rezerve zatrebati.d. stvarne naplate i stvarna placanja u tekucern razdoblju. Velicina potrebnih rezervi neke zemlje ovisi 0 tome koliko ona trguje sa svijetom. U skladu stirn u hrvatskom deviznom zakonu zlato se vise ne spominje'? ali je vanjska trgovina zlatom i dalje pod nadzorom Hrvatske narodne banke. itd.~~ neko] zemlji. f) efektivna strana valuta. Zakonom se izricito propisuje i obvezatna medusobna suradnja i razmjena informacija izmedu tih nadzornih tijela dok se svim gospodarskim subjektima propisuje obveza da inspekcijskim tijel. Zato se one moraju cuvaju u takvom obliku da su dostupne kad zaielimo. dospjelih otplata kredita i sl.m~ rnoraju.M inista rstvo financi ja . Priljev deviza iz inozemstva se vidi preko ponude deviza na deviznom triistu.7. monetarnog zlata. uvoz robe i uslug~koji je stvarno placen u tom vremenu. Kako svaka bilanca mora na kraju biti izravnana. Takve mjere rnoze provesti HNB iii VI ada RH 19 Po prethodnom zakonu zlatom su se smatrale zlatne poluge i nepreradeno ~Ia~o u bilo kojem obliku te zlatnici. ako je potrainja veca od ponude. Driavne rezerve se sastoje od deviza na racunirna stranih banaka.e~s~o pla~anJ.

) t: se propisuju i rasponi rnogucih kazni za pocinitelje.azna od 2000 do 20 000 kuna i oduzimanje predmeta prekrsaja (moguce Je cak I u slucaju kad nisu vlasnistvo pocinitelja) predvideno je za fizicku osobu koja: u pu:nickom p.. U kaznenrm odredbama deviznog zakona precizno se navode djela koja se smat~aju ~rekr~ajima (clanci 60. . cekove kOJIglase na stranu valutu iii gotovinu u kunama vecu od dopu5tenog iznosa odnosno bez odobrenja HNB-a - Prekrsajne postupke u prvom stupnju vodi Devizni inspektorat RH. . te sklopi ugovor 0 uzimanju kredita u inozemstvu za tudi racun a za te poslove nema odobrenja. zaloga i drugih osiguran]a za racun nerezidenata.ogranicen]e obavljanja kreditnih poslova izmedu rezidenata i nerezidenata . a unutar te skupine najvise se prostora daje prekrsajirna IZ skupins kapitalnih poslova. provede nalog komitenta i ornoguci mu raspolaganje stranim sredstvima placanja u zemlji i inozemstvu odnosno kunama u inozemstvu sklopi ugovor 0 obavljanju rnjenjackih poslova s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete odnosno ako sklopi ugovor koji nerna sve propisane sastojke obavlja platni promet iii vodi devizne racune suprotno propisima HNB-a ne utvrdi identitet nerezidenata kojima otvara devizni iii kunski racun odnosno identitet rezidenta kojem otvara devizni racun. o njrma mora~u biti obavijestens Vlada RH i Komisija za vrijednosne papire RH. . a produziti se mogu samo Izn~~no I uz suglasnost Sabora.) i ona koja se smatraju kaznenim djeli~~ (cianCi ~5. Zastitne mjere mogu sadrzavatl: ogranicen]a rezidentima oko raspolaganja sredstvima na racunima u inozemstvu iii deviznim racunima u zemlji uvodenje bankama obveze prodaje deviza prikupljenih poslovima mjenjackim nije cariniku prijavila stranu gotovinu. cekove iii gotovinu u kunama unese iii pokusa u zemlju unijeti kuna vise od dopustenog iznosa odnosno bez odobrenja HNB-a iii .~ometu iz zemlje iznese iii pokusa iznijeti stranu gotovinu.~ inozem~tvo plati neistinito potrazivanjs. do 74. 2) ~o~ca~a k.Zastit~e mjere se mogu uvesti na rok od sest mjeseci. 4) Novcana kazna od 15 000 do 200 000 kuna predvidena Je za pravnu III fizicku osobu koja: .doznaci sredstva u inozemstvo u svrhu kupnje nekretnina a da za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti ako otvori racun u inozemstvu protivno propisima . 5) Novcana kazna od 35 000 do 500 000 kuna predvidena je za banku a 2000 do 35000 za odgovornu osobu iz banke ako: suprotno deviznim propisima. . ~) Novcana kazna od 70000 do 1 000000 kuna predvidena je za pravnu iii flzlcku osobu te kazna od 35 000 do 100 000 za odgovornu osobu koja: sklopi s nerezidentom kupoprodajni stvarna trzisna cijena robe iii usluge ugovor u kojemu nije navedena - . strane gotovine i zlata u RH i iz RH ogranicenjs obavljanja transakcija vrijednosnim medu rezidenata i nerezidenara papirima i zlatom iz- 3) Novcana kazna od 5000 do 50 000 kuna i oduzimanje predmeta prekrsaja predvidena je za prekrsa] kada dom~ca iii strana f!zi~k~ ~soba. 0 zalbi odlucuje Visoki prekrsajni sud RH.placan]a i naplate u poslovanju s rezidentima obavlja na nacin supr?ta~ zakonu te ako u propisanom roku ne polozi u banku stranu gotovmu I cekove . I 76. proda iii dade u zajam stranu gotovinu iii posreduje u kupnji. opunornocenik II! odgovorna o~?ba po~ kusaju prenijeti iii iz zemlje bez prijave iznijeti gotovinu i cek~ve u vrijednosti koja je veca od iznosa utvrdenih propisima 0 sprecavanju pranJ~ novca. Prije nego sto se zastitns mjere pocnu primjenjivati. dornaca iii strana pravna osoba te njihov predstavnik..odbije deponirati visak prijavljenog iznosa. Prekrsaji ~oji su u naso] dosadasnjoj poslovnoj praksi bili najcesci a koji se navode u deviznorn zakonu su sljedeCi: .ne postuje uvjete i nacine obavljanja mjenjackih poslova kako propisuje HNB . prodaji odnosno pozajmljivanju strane gotovine suprotno deviznom zakonu... Najvise kaz~enlh o~r~dbl ~e odn~si na prekrsa]e.ogranicen]e davanja garancija.ogranicenjs obavljanja placanja i naplata s inozemstvom ogranicenjs prijenosa vrijednosnih papira. jamstava. . kao i za osobu koja izda banci nalog za placanje na podlozi simuliranog ugovora iii lazne fakture.OSLOVANJE ) naroda iii - Gospodarski i financijski sustavi i institucije i u sillcaju kad su one potrebne zbog provedbe sankcija Ujedinjenih drugih medunarodnih organizacija kojih je Hrvatska clanica. ..kupi. Postupci se vode po Zakonu 0 prekrsajirna i ne mogu se pokrenuti nakon proteka tri godine od dana kad su ucinjeni.r· ( VANJSKOTRGOVINSKO . .

tuza. 0 0 . ima i niz podzakonskih akata od kojih spominjemo Uredbu za 0 formularima za provedbu carinskog zakona (NN 147/99). POSLOVANJE ) ses: godina od dana kad je radnJ'aprekrsa' Ja zakonu cim osoba koja se: Gospodarski i financijski sustavi i institucije Aps~lutna zastara nastupa po proteku Kazneno djelo (cl.Sporazumi 2. '" strane go5 . bez ugovora bankom. Najvazniji nacionalni zakonski propisi koji reguliraju carinski sustav RH jesu: Carinski Zakon 0 Zakon 0 Zakon 0 Zakon 0 zakon (NN 78/99) carinskoj tarif (NN 49/96) carinskoj sluzbi (NN 53/91 i 106/93) slobodnim zonama (NN 44/96) opcern upravnom postupku (NN 53/91).Sporazum . prodaju iii pozajmljivanje strane gotovmo . Zakon i podzakonski akti se primjenjuju na cjelokupnom carinskom podrucju RH. C. prodaji iii pozajmljivanju tovine. ! Osim zakona. • Su~re~eni j: hr~atski c~rinski sustav koncipiran st? vecu Ilbera"zacljU trgo~me i razvitak svih ostalih . Najvaznije nacela postojecega carinskog zakona su sljedeca: vanjskotrgovinske . kao i uvjet za pocetak pregovora 0 ukljucenju Republike Hrvatske u Europsku uniju.carinski postupci su bitno liberalizirani a teiiste djelovanja carinske sluzbe se postupno prenosi na naknadnu provjeru robe nadzorom i . te on a 5 uvjet i za primitak u Svjetsku trgovinsku organizaciju.Konvencija .2. Vise je razlog~ zbog. kO_Jlh carrne uvode iako se najcesce primjenjuju zato sto drzava se can nama zel I: razmjene ~~stltltl.posreduje.Incoterms Sporazum karaktera.pro. 75.5 razlicitih gledista i na razlicite nacine.sva su carinska pitanja regulirana carinskim zakonom i iz njega izvedenim propisima su rnogucnosti za ubrzavanje i pojednostavnjenje carinskih postupaka uz istodobno smanjenje rizika naplate carine i poreza na dodanu vrijednost . kao i problematiku zastite hrvatskoga gospodarstva. Takvi su na primjer: provedbu carinskog zakona (NN 144/99) i Pravilnik .CVANJSKOTRGOVINSKO dovrsena. Carinski zakon slobodnoj trgovini 5 drugim zemljama i/ili unijama TIR karnetu (NN medunarodni ugovori 1/92) 0 privremenom uvozu -Istambulska konvencija 0 primjeni cl.us~!~r. a njegovo tako da potice i promice oblika poslovne suradnje Svjetske trgovinske orgaje definiranje bilo vaian . Nas je carinski sustav odreden cijelim nizom nacionalnih zakonskih i podzakonskih akata ali i odredbama relevantnih medunarodnih sporazuma i konvencija koje je ratificirala Republika Hrvatska. p'renosenju odnosno_prelasku robe preko carinske erte.\duje u kupnji. To je tzv. Hrvatski carinski sustav Carine s. Rekli smo da je hrvatski carinski sustav determiniran i medunarodnim sporazumima i konvencijama kojirna je Hrvatska pristupila iii ih je potpisala.ed:fini~aju . VII GATI-a 2000 0 uvozu predmeta prosvjetnoga.pornoci uravnotezenju bilance placanja te zbog potreba drzavnog proracuna.Konvencija .sklapa~jem ugovora. Uskla~en Je 5 propisima i pravilima nJzaclje te sa standardlma Europske unije. znanstvenog i kulturnoga itd.rinski~ susta~ima carina se obracunava i naplacu]« po osn?vlcl koju odreduje carinska vrijednost robe. ovlasti carinske uprave RH u vezi 5 robom u putnickorn i robnom prometu izmedu podruc]a Hrvatske i susjednih carinskih podrucia. sustav ad valorem.k?nito posr. U :~vre~enim ca. gotovine u zajam davanjem iii uzimanjem strane .definirati kao posebnu vrstu poreza koji drzava naplacu]e pn prijelazu. organiziranjem posla iii na neki drugi naCin ostva~uje za pravnu osobu kupnju.avati opseg i tijekove vanjskotrgovinske ureduje sva prava i obveze osoba koje su sudionici razmjene.) cini i odgovorna osoba koja: . 76. I za prv~ za d~ugu skupinu navedenih djela propisana je kazna do pet godina zatvora '" novcana kazna od sto pedeset dnevnih dohodaka.anns~a stopa (oostotak carine) koja se obracunava na pojedine vrste robe prop~sanaje Zakonom 0 carinskoj tarif i rnoze se procitatl u carinskoj tarifi koja je dio spomenutog zakona. 5 . prodajorn.pravnoj osobi organizira rnjenjacks poslove bez ugovora bankom. Postojeci je Carinski zakon u primjeni od pccetka sijecnja 2000. dornacu proizvodnju odnosno poticati opel gospodarski razvitak '" razvitak pojedinih proizvodnji . u kupnji prodaji iii pozajmljivanju 050 ba koja se nedopustenn bavi rnjenjackirn poslovima strane gotovine .stvorene pregledom poslovne dokumentacije I .) po novom deviznom - nedo~usteno ~avi kupnjom. Za potrebe ovog ra?a ~~nne je najbolje . Kazneno djelo (CI.lno~:mstvom.

podzemlje i zracni prostor. 20 ~as. kom. To su: a) stavljanje robe u neki od carinskih postupaka. Carinski dug je tocno utvrdena (izracunata) svota novca uvozne iii izvozne carine'" koju je odredena osoba duzna platiti za odredenu robu. vjerodostojnost i istinitost poslovnih knjiga i drugih isprava u poslovanju. Uvozna carina obuhvaca carinu i druga davanja ciji je ucinak jednak ucinku carine. hrvatska Vlada uvela izvoznu carinu na izvoz psenice ClJI e. :~~? F. Carinski nadzor cine sve mjere i postupci koje poduzima Carinska uprava kako bi osigurala provedbu carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora. a koja se placa]u pri izvozu robe. Izvoznu carinu cine carina i druga davanja koja imaju ucinak carine. . Pustan]e robe je radnja kojom carinarnica odobrava raspolaganje robom u skladu s uvjetima odobrenog postupka. odnosno u skladu s carinskim propisima. odrediti carinski status neke robe znaci odrediti je Ii rijec 0 dornaco] iii stranoj robi. Dornaca roba gubi status dornace onda kad stvarno napusti podrucje RH iii u posebnim slucajevirna koji su opisani u Carinskom zakonu.1. b) provozni postupak. c) postupak carinskog skladisten]a. Carinska deklaracija je radnja iii isprava kojom se na propisan nacin u propisanom obliku zahtijeva stavljan]e robe u neki od carinskih postupaka. a koja se naplacuje pri uvozu robe. teritorijalno more s podmorjem.a. jezera. Carinski se zakon. b) unos robe u slobodnu zonu iii slobodno skladiste. U carinsko su podruc]e ukljucene i rijeke. god. Kljucni pojmovi i instituti carinskog sustava Za razumijevanje materije carina i carinskog sustava potrebno je razumijevanje osnovnih pojmova koji su definirani u Carinskom zakonu.uradsu. Strana roba je ona koja se ne rnoze odrediti kao dornaca. uvedena je jedinstvena carinska deklaracija. . Omedeno je carinskom crtom koja je identicna granicno] crti RH. Postupci od c) do f) se nazivaju postupci s gospodarskim ucinkorn. Carinski dopusteno postupanje iii uporaba robe oznacava jedinih pet mogucih nacina uporabe carinske robe. . Podnosenje robe oznacava prijavljivanje carinarnici na propisan nacin da se roba nalazi u jednoj od ustrojstvenih jedinica carinarnice iii na drugomu mjestu koje je carinarnica odredila i odobrila. Carinsko podrucje oznacava cjelokupni teritorij Republike Hrvatske na koji se primjenjuju carinski i drugi propisi. Carinsku provjeru cine radn]e poput pregleda i pretrage robe. to je roba uvezena iz drugih zemalja koja je bila pustena u slobodni promet. e) postupak preradbe pod carinskim nadzorom. 2. dopusta I pnrnjenu vl~vozne carine. Deklarant je osoba koja podnosi carinsku deklaraciju u svo]e ime iii osoba u cije se ime podnosi deklaracija.( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije umjesto velikog broja carinskih formulara. g) postupak vanjske proizvodnje i h) izvozni postupak..~~"'"~r~' l"'YZEB I D G l~ U r\. Carinski postupci jesu: a) pustan]e robe u slobodan promet. osoba i njihove prtljage.C~rinsk. skraceno JCD.. Duinik je osoba koja. mora platiti carinski dug.l r t·.d. koji trebaju pridonositi ukupnom gospodarskom razvitku zemlje. Carinska uprava je organizacijska jedinica u sastavu Ministarstva financija. d) unistenje robe i f) ustupanje robe u korist drzave. Carinski status.u slu~~i~v'makad se zeli otezati iii sprijeciti izvoz pojedinih poljoprivrednih pra'z~oda ~IJIje urad drasticno smanjen zbog elementarnih iii slicnih nepogoda. Provjerava se i postojanje. razumije se u carinskom smislu. . Najcesce se uvo. . Jill . takva je tiskanica u uporabi i u zemljama EU uvedeni su novi carinski postupci.2. U praksi se to dogada samo iznimno. Njezine su ustrojstvene jedinice Sredisnji ured i carinarnice koje mogu obavljati radnje predvidene carinskim propisima. prijevoznih sredstava. sukladno medunarodnim konvencijama i pravilima. d) postupak unutarnje proizvodnje. c) ponovni izvoz robe iz carinskog podruc]a RH. tzv. Korisnik carinskog postupka je osoba za ciji je racun podnesena carinska deklaraci]a iii osoba na koju se prenose prava i obveze navedene osobe u vezi s odobrenim carinskim postupkom. je kraJe~ 2003. u pr~ksis~ izvozne carine rijetkost jer zemlje nas~oJ: ovecan s~oJIZVOZ stogarabe razlicite mstrumentekojirna je krajn]! cilj da p I svoje izvozne proizvode ucine jeftinijim i tako poveCajuizvoz.dese_t~ovala: J Naravno. u skladu s propisima. T r~ c: t . dakle. U tom se smislu mogu obavljati i odredeni istrazni postupci. primjenjuje i u epl!<ontinentalnom pojasu RH iako je on definiran posebnim zakonom iz oblasti pomorstva. koja se rabi u svim carinskirn postupcima. f) postupak privremenog uvozalizvoza. postupci s gospodarskim ucin. roba koja je dobivena iii proizvedena u carinskom podrucju RH bez obzira na to je Ii dobivena iii proizvedena iz robe navedene u tockarna a) i b).izakon. Pri tome je domaca roba ona koja je u cijelosti dobivena iii proizvedena u carinskom podrucju RH te ne sadrzi robu uvezenu iz strane zemlje.

. Uz to.troskovi prava industrijskog vlasnistva. . Na uvoz te robe se primjenjuju vazeci propisi 0 uvozu. . taiba na rjesenje carinarnice ne odgada izvrsenje odluke iz rjesenja. trosarlne) za tocno odredenu robu ill za robu koja se UVOZI s tocno obvezujuce Zakonodavac navodi i troskove koji se ne ukljucuju u carinsku vrijednost ali pod uvjetom da su iskazani odvojeno od stvarno placene cijene iii one cijene koju treba platiti.pro~ISI.:e jedin:tvena carinska st~pa u iznosu od 10%. . Carinska je uprava duzna. Opcenito.stranku u carinskom postupku rnoze zastupati i opunomocenik.troskovi utovara i istovara .vrijednost nosaca podataka iii kompjutorskih programa za uporabu uvezene opreme. Roba s nepovlastenirn podrijetlom je ona podrijetlom iz svih drugih zemalja. Nasa definicija carinske vrijednosti robe je uskladena s cl. pnst~Jb.uobicajeno provizije i naknade zastupnicima i posrednicima . Robom s povlastenirn podrijetlom smatra se reba koja potjece iz zemalja s kojima je sklopljen ugovor 0 slobodnoj trgovini. m zahtjev carinarnice. Carinski postupci Da bi se roba stavila u bilo koji od naprijed navedenih carinskih postupaka.e prtrnaju u postanskirn poSiljkama primjenjuje .n~ formularu jedinstvene carinske deklaracije (JCD). Deklaracija se po~nosi u pisa~om obliku. Osoba koja je neku robu unijela u carinsko podruqe RH mora Jedo od~~dlsta prevesti putem i nacinom koji je odredila ulazna carinarnica.2. ugradnje i odrzavanja opreme odmah nakon uvoza . carinska je vrijednost robe odredena kao osnovica za obracun carine.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski I financijskl sustavi i Institucije Korisnik odobrenja je ona] kame je U skladu 5 odgovarajuCim carinskim propisima dano odgovarajuce odobrenje.2. Podrijetlo robe je vrlo vazno za odredivanje carinske vrijednosti i obracun carinskih pristojbi." Iznimka je roba podrijetlom IZ zernal]a s kOJlma)e ~otpisan ugovor 0 slobodnoj trgovini. a neizravno kad opunornocenik djeluje u svoje ime a za racun druge osobe. ~~stupanje rnoze biti izravno i neizravno. obvezna je na podnosenje te robe odredenoj carinarnici.zarnteres.u carinsko podruc]e Republike Hrvatske placa se carina ?rema S.. Za robu koju putnici unose u zemlju te za robu kOJ~fizicke osob. cannsku deklaraciju u svojstvu opunomocenika maze podnijeti samo osoba koja ispunjava zakonske uvjete za obavljanje poslova otpremnistva.Oopcem upravnom postupku. .troskovi prijevoza robe od hrvatske gran ice do mjerodavne carinarnice . (PDV-a. Vlada propisuje maksimalnu vrijednost I vrstu robe na ko]u se ta odredba primjenjuje. . Na takvu se robu obracunava carina u visini koja je odredena tim ugovorom. Na robu koja se unosi ill. On se carinarnici . za koju s: n. Izravno se zastupanje definira kao slucaj kad opunomocenik djeluje u ime i za racun druge osobe. Carinski zakon razlikuje robu s povlasrenlm i robu s nepovlastenim podrijetlom.troskovi prijevoza do hrvatske luke odnosno do granice . Carinsko zastupanje (posredovanje) dopusteno je Carinskim zakonom tako da . . rnisljen]e 0 podrijetlu robe. sto je bio i jedan od uvjeta za primitak u WTO. odnosno dok se ne smjesti u slobodnu zonu iii cannsko skladiste. . . Carinskom nadzoru podlijeze sva roba koja je unesena u carinsko pod!'uqe Republike Hrvatske. Carinska vrijednost rabljene robe obracunava se tako da se od carinske vrijednosti nove robe oduzme postotak istrosenosti robe koja se uvozi.a carine i dr~gi uvoznrh.lrane osobe. unisti iii dok se ne ustupi drzavi~. VII GATT-a. i to od trenutka njezina ulaska iii unosenja ~ cannsk~ podruc]e pa sve do utvrdivanja njezina carinskog stat~sa..z~ djelomicno iii potpuno oslobadanje od placa~j. na osno~1 pls~nog zahtJeva. dok se ponovno ne izveze.cannu na izvoz odredenih proizvoda.tOPI~~Ja ~e dredena carinskom tarifom. . .troskovi kamata na kredite iii druge financijske obveze uvoznika . a carina se obracunava po stoparna iz carinske tarife. 'V 2. Sukladno tome. Zakon dopusta rnogucnost da Vlada RH Iznlmn~ uvede I~vo~nu . ako nisu ukljuceni u cijenu trzisna cijena robe i usluga lsporucenlh besplatno iii uz snizenu cijenu. ~a osoba. na .s tim ugovorom.cijena koja je place~a iii koju treba platiti na uvezenu robu ..Ako se radi 0 str~no~ robi.troskovi ambalaze i pakiranja . u koju ulazi: . "_ . Pisana deklaracija se?odnos~. Carinska vrijednost je ona cijena na koju se naplacuje propisana carina. . opunornocenik mora imati sjediste odnosno prebivaliste u RH. Propisi koji se primjenjuju na postupke carinske uprave jesu . potrebno je podnijeti carinsku deklaraciju. ~II ~~a osoba koja je preuzela odgovornost za prijevoz robe unutar cannskog tentonja. mora 0 tome priloziti vjerodostojnu ispravu.. dati obvezujuce rnisljenje 0 rasporedivanju robe u carinsku tarifu te UV~ZI Rasporedivanje robe i carinska tarifa. Pri tome se ona moze podnijeti u redovitom iii pojednostavnjenom postupku. 21 0 carinskoj tarifi se vise govori u nastavku.troskovi montazs. ora ocitovati 0 tome nastupa li za zastupanu osobu izravno iii neizravno te. .. elektronickom razmjenom iii usmeno.aplacuje c~rina u ~kladu. ona ostaje pod carinskim nadzorom sve dok se nJ:zrn status ~~ prormjeru V' odredenom svrhom. Takvi su: .troskovi osiguranja do hrvatske gran ice . Vlada je takoder ovlastena propisati. uVJ:te .

sk/adu 5 ~bvezama preuzetim potpisom Sporazuma 0 trgovinskim ~spektlma pra.) na robu i/ili na prijevozno sredstvo . Pogodnosti skracenoga provoznog postupka jesu: brzo rjesavanje formalnosti na granicnorn prijelazu u pogledu podnosenja provozne deklaracije U . potvrduje deklaraciju i pusta robu deklarantu. Pn.to.va ~ntelektualnog vlasnistva (TRIPS). Kako postoji vise 22 Iarnstvo dakako nije potrebno u slucaju kad se roba prevozi morem. . postupak provoza obuhvaca svako kretanje robe pod carrnskrm nadzorom izmedu dviju ustrojstvenih jedinica. U tom se slucaju roba 5 granicnog prijelaza u~ucuje izravno u skladists korisnika cirne se stedi na vremenu i na troskovirna prijevoza. ." Takvo jamstvo rnoze dati. faktura). pecati i starnbilj]. U prvom se siucaju carinarnici podnosi: nepotpuna deklaracija (deklaracija koja ne sadrzi sve propisane podatke) odnosno deklaracija uz koju nisu prilozeno sve propisane isprave. gotovo redovito. certifikata. opisi robe ovjereru od carinamice i 51. Drugi oblik pojednostavnjenog postupka podrazumijeva da je carinarnica prethodno odobrila pregled robe u prostorijama uvoznika.pregledava isprave i robu te. U taj postupak se rnoze staviti samo roba koja udovoljava odredbama Carinskog zakona i odredbama drugih zakona u pogledu zastita zdravlja Ijudi. Dokazivanje pravilno zavrsenoga provoznog postupka je.po~e?an carinski postupak za robu za koju postoji osnovana sumnja da se njezrrum uvozom u Hrvatsku povredu]u neci]a prava industrijskog vlasnistva. U tom se sluca]u cijela posiljka tarifni broj one robe za koju je carinska stopa najvisa. u obliku bankovne garancije. i neka druga osoba (npr. ako je sve u redu i ako je osigurana naplata propisanih pristojbi. itd. iii . biljaka.). mjerama zastite iavnog morala i nacionalnih povijesnih. istupa iz zemlje (odredisna carinarnica) . Postupak provoza zavrsava se podnosenjern robe i propisanih isprava (carinske deklaracije.uprave (otpremne i odredisne carinarnice) unutar hrvatskoga cannskog podrucja. Pojednostavnjeni postupak je novost u nasern carinskom sustavu a odvija se u dva osnovna oblika. Postupkom pustan]a robe u slobodan promet strana (uvozna) roba stjece status dornace robe i nad njom se prekida carinski nadzor. Pri tome je najcesca mjera nadzor~ stav~janje c~rinskih obiljezja (kao sto su plombe. . odredisno] carinarnici koja vracanjern jednog primjerka jedinstvene carinske deklaracije obavjestava otpremnu carinarnicu 0 prispijecu robe.postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom salje do maca izvozno ocarinjena roba od otpremne carinarnice (carinarnice u kojoj je roba izvozno ocarinjena) do carinarnice istupa iz zemlje (odredisne carinarnice) .knjigovodstveni zapis 0 predmetnoj robi. primatelj itd. iii . Carinski zakon odreduje da je glavni obveznik duzan poloziti jamstvo za carinski dug koji bi mogao nastati za robu koja se u postupku provoza prevozi cestovnim motornim vozilima.neka trgovacka isprava (npr.postupak pustan]a u slobodan promet iii neki od postupaka 5 gospodarskim ucinkorn .postupakse definira kao prijevoz robe od jedne do druge ustrojstvene Jed~n. cjevovodima iii zeljeznicom. razlikujemo i vise vrsta provoza: .provoz za uvoz . u vise tarifnih na obracunatu naplata carine rasporeduje u situacija u kojima se roba tijekom prijevoza nalazi pod carinskim nadzorom.provoz unutar zemlje . a donosi i pozitivne financijske i druge ucinke. U daljnjem tijeku postupka carinska sluzba prihvaca deklaraciju. uz odobrenje carinarnice.postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom sal]e ocarinjena iii neocarinjena roba od otpremne do odredisne carinarnice unutar RH 5 tim da niti jedna od njih nije na granici. intelektualnog vlasnistva.Kak~ smo rekli.postupak u kojemu se neocarinjena strana roba salje pod carinskim nadzorom od carinarnice u kojoj je stupila u zemlju (otpremna carinarnica) do carinarnice u kojoj zapocin]e drugi dopusteni carinski postupak . zivotinja. prijevozne isprave.postupak u kojemu se pod carinskim nadzorom salje strana neocarinjena roba. rnoguce i komercijalnom ispravom koju je ovjerila odredisna carinarnica te. rijekom.(tradicionalni) provoz . osim ovjerenim JCD-om.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije U redovitom postupku podnosi se ispravno popunjena JCD uz koju Se prilazu i sve druge propisane isprave.). fakture.provoz za izvoz . uz odredene uvjete. itd. a cije bi carinjenje bilo nerazmjerno skupo u odnosu carinu. . od carinarnice na kojoj stupa u zemlju (otpremna carinarnica) do carinarnice na ko]oj. carinskim ispravama drugih driava. koja nije namijenjena stavljanju u promet iii uporabi u RH. prijevoznik. Roba koja se nalazi u postupku provoza je iii strana iii d~maca. U praksi nase vanjske trgovine takva jamstva najcesce daju otpremnici ito. otpremnik.ce Carrnsk:. konvencija i karnet ATA) odnosno medunarodna pravila 0 odvijanju postanskog prometa. na zahtjev deklaranta se dopusta carinjenje posiljke i pO_je?inst:'enoj carinskoj stopi.me se moraju postovati i postupci odredeni medunarodnim konvencijama koje Je Hrvatska ratificirala (sporazum TIR. Postoji i rnogucnost dobivanja prava pojednostavnjenog provoznog postupka koji korisnicima pruza odredene pogodnosti. nakon tranzita. . Tijekom postupka provoza ona se nalazi pod carinskim nadzorom. U slucaju da se posiljka sastoji od vise vrsta robe svrstane brojeva. hrvatska Vlada propisuje I .P~ovozni. umjetnickih iii arheoloskih vrijednosti. zrakom.

Odobrenje za postupak prerade pod carinskim nadzorom izdaje se uz uvjete: tel]a - manji broj carinskih dokumenta . u cannsklm skladistirna nije vremenski ograniceno uvoznicima J'e tako omogucen: ' a -da je sjedrste trazitelja u RH . Odo?re~je za pojedini od ovih carinskih postupaka rnoze se dobiti uz zadovolJe~Je dva osnovna uvjeta. .tr~sko~a . prerade. To je tzv.a.postupak unutarnje proizvodnje postupak preradbe pod carinskim nadzorom i .~ " :-. sustav odgode i sustav povrata carine. provedba tih postupaka moguca je samo uz prethodno odobrenje carinarnice. koji je pod nadzorom :annarmc: I kOJIje cannarruca odobrila za skladistenje uvezene robe iii robe za IZV~Z. . Tu spadaju: . Kako ni drzan]e robe. Postupak unutarnje proizvodnje takoder podlijeze odobrenju carinarnice. Prerada se obavlja pod carinskim nadzorom. C~n~sko skladiste rnoze biti javno iii privatno. Sustav povrata podrazumijeva da se za robu pustenu u slobodan promet (dakle za prethodno uvezenu robu za koju su placene uvozne pristojbe) i nakon toga ugradenu u izvezeni proizvod.izravno umanjenje troskova vezanih za carinske formalnosti . Efekti koji se time postizu jesu: .br~a i efikasnija suradnja izrnedu carinskih organa i ovlastamh prima- uvoz vecih kollcina robe.oze drzati svaka osoba. Postupak unutarnje proizvodnje je carinski postupak s gospodarskim ucinkom unutar kojeg se dopustaju radnje: . vodeci pri tome racuna 0 realno potrebnom vremenu za proizvodnju i otpremu. u P~?stor k.kami. PDV nl~ dr. Ta je poslovna kombinacija poznata kao ramplasman. Postupak prerade pod carinskim nadzorom je postupak s gospodarskim ucinkorn pri kojem se naplata carine i drugih pristojbi odgada sve dok se postupak prerade ne zavrsi. a gotov se proizvod carini prema stopi iz carinske tarife koja se odnosi na preradeni proizvod. U carinskom se skladistu rnoze obavljati i preradba strane robe.Na uvezenu rob~ s~jestenu u carinsko skladiste ne placa se carina. a drugi Jeda carrnarruca rrna rnogucnosr provedbe svih potrebnih mjera nadzora nad tijekom odobrenog postupka. dok je privatno skladiste namijenjeno skladistenju vlasnte robe.za pra~ilnu .izravno upucivanje robe 5 granicnog prijelaza u vlastite prostore rnogucnost samostalnog uklanjanja carinskih obiljez]a naknadno podnosenj~ deklaracije za zahtijevni postupak za sve posiljke u odredenorn razdobl.odgoda placanja uvoznih pristojbi sve do trenutka prodaje robe stvarnom kupcu i . obnavljanja i osposobljavanja te .lacene canne. C VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije .c_a prot~cnost robe drugih uvoznika kroz carinsku ispostavu sruzenjs ctjene otprernnicks usluge .u.~ima s gospodarskim ucinkorn nazivaju se oni carinski postupci u ok~lru kOJI~ postoji rnogucnost odgode placan]a carine iii povrata prethod~o p. Carinarnica ce to odobriti dokaze Ii se da je to gospodarski opravdano i da je rnoguce osigurati potrebnu carinsku kontrolu i nadzor.snize~je.obrade. po odobrenju carinarnice. i to u trenutku kad je cijena najpovoljnija . .privremeni uvoz.on~~ogprijevoza i troskova uskladistenja povecanje iskoristivosti prijevoznickih kapaciteta . Carinarnica rnoze odobriti da se kao izvozni proizvod iskoristi dornaca roba iste vrste. T~ dakle spadaju carinski postupci cija bi primjena trebala rmati pose~no povoljan odnosno poticajan ucinak na nacionalno gospodarstvo.ve.postupak carinskog skladistenja .~kladiStenja podrazumijeva srnjestaj robe u carinsko skladiste.upotreba strane robe u proizvodnji na nacin da se ona trosi ali ne ugraduje niti postaje dio novog proizvoda.pro~edbu odobrenog postupka s gospodarskim ucmkom. vraca prethodno placena carina. na tu se robu naplacu]e carina uvecana za zatezne kamate. pusta u slobodan promet.popravaka. Stog~ s~o se odgada naplata carine iii se ona vraca.' i. U slucaju da se ona ne izveze nego se. Taj postupak ornogucuje dodatno zaposljavanje dornacih proizvodnih kapaciteta i devizne ustede . pa se u tom slucaju na tu robu ne placa carina niti podlijeze drugim mjerama gospodarske politike. Taj je postupak gospodarski poticajan i time sto se carina ne naplacu]e odnosno sto se ona vraca ako je prethodno vee placena.znatne ustede u cuvanju robe koristenjern vlastitog skladista. tJ'.oJ'o~govora propisanim uvjetima. . . postavljanja i sastavljanja . sustavu se odgode radi u slucaju kad je postupku unutarnje proizvodnje podvrgnuta strana roba namijenjena ponovnom izvozu.uge uvozne ~nst?Jbe sve do njezine prodaje i pustan]a u promet. P~~tup~k carinskog . U tom se slucaju bez placan]a carine rnoze uvesti strana roba iz istoga tarifnog stava.da se uvozna roba rnoze prepoznati u preradenorn proizvodu . Prvi je uvjet da odredena osoba rnoze dati sva p~~rebna Jamstv. Carinarnica odredu]e i roku kojem uvozni proizvodtrebabiti vracen u inozemstvo.ubrzanje prometa i t'govine robom. Cari~skim ~ostup. U javnom skladistu robu m.

renje za postupak va~jske pro~zvodnje daje carinarnica na zahtjev zamtereSJrane osobe. djelomice '" u potpunosn. roba. Iz tog razloga nema ni os nove za naplatu carine i poreza. Drzan]e carinskog skladista rnoze se odobriti samo pravnoj osobi sa sjedistem u Republici Hrvatskoj. Krajnji rok unutar kojega se pnvr. 2. Odobrenjem se takoder odreduje nadzorna carinska ispostava. . roba namijenjena reeksportu ne namjerava se pustiti u slobodan promet na dornacern trzistu nego se izvozi neposredno nakon skladistenja. Naime. Iste n:je:e pnmjenjUju se I na dornacu robu koja je namijenjena izvozu i koja se sn:jve~tau ~!obodnu zonu. Tim zakonom prestala su postojati konsignacijska skladista kao i ostale vrste skladista pod carinskom nadzorom (carinska srnjestista. ~ postupku vanjske proizvodnje mogu . Je a P?stupak privremenog uvoza se primjenjuje samo za sluca] uvoza robe kola se.s. brava samo ~ s!. specijalizirana skladista strane robe).se. Carinska skladista su Carinskim zakonom definirana kao prostor sto ga je odobrila carinarnica. slova za oznaku tipa skladista i rednog broja predmeta od cetiri mjesta. a 0 je rnogucs utvrditi da je dobiveni proizvod nastao od privremeno Izveze~e rob~ te ako vanjskorn proizvodnjom nisu ugrozeni osnovni interesi hrvatskih ~rolzv?da~~. U odobrenju se odreduje identifikacijski broj carinskog skladista koji se sastoji od sifre nadzorne carinske ispostave. tzv.ucaje~lma k~d za po.roba mora ponovno izvesti je maksimalno 24 mjeseca. pod uvjetom da su iskazani odvojeno . Taj je postupak zamijenio dosadasnji mstitut ~nvremenog izvoza na oplemenjivanje i popravak. ulazi i izlazi.dobiveni . Vazno je napomenuti kako se postojece mjere trgovinske politike. koje se primjenjuju kad se roba . ne napl~cu~e .a.carin~ niti se na nju primjenjuju mjere trgovinske politike.2. ~ . Proizvodi . Odobrenje se moze dati samo ako se radi 0 domacl b ko i rrn ?SO arna. Strana roba srnjestena u slobodnoj zoni iii u slobodnom skladistu rnoze se: pravila podrijetlu uvozn e . kao i ako prestane gospodarska opravdanost za njegovo vodenje. Siobodne zone i siobodna sklodistc OSnivanj:. Pod carinskim ~ad~or~~ se.emeno uv~zenva.l~raciju. koji se nalazi pod carinskim nadzororn i u koji se roba srnjesta pod tocno odredenirn uvjetima.da se preradenoj robi ne rnoze vratiti izg/ed. Izdaje se na neodredeno vrijeme ali se rnoze ukinuti ako skladiste ne zapocne s radom u roku sest mjeseci nakon izdavanja odobrenja.kladistima. I to putem I u roku koji odredi carinarnica. u svom vlasnistvu iii u vlasnistvu druge osobe. Stoga se na nju.da se tim postupcima potice razvitak dornace preradivacks industn: ne steti dornacim proizvodacirna iste iii slicne robe. prijevozna sredstva i ljudi koji u njih ulaze iii iz njih izlaze. Propisuje se da Iz~oznlk 'po~no. Dotadasn]a konsignacijska skladista nastavila su poslovati kao carinska skladista ako je posjednik skladista u roku sest mjeseci od pocetka primjene zakona predao zahtjev te dobio odobrenje za osnivanje i poslovanje carinskog skladista. upravl!anje i obavljanje gospodarskih djelatnosti u slobodnim zonama I slobodnirn skladistirna je uredeno Zakonom 0 slobodnim zonama (NN 44/~6).nalazi njihovo podrucje. U osnovicu se ne uracunavaju troskovi skladistenja i odrzavanja robe u zoni. pasivne poslove obrade I dora de. '" I pnje rrna a da se postupcima prerade ne izigravaju robe' vo je . Pri pustanju robe u slobodan promet carinska se osnovica utvrduje na osnovi stvarno placene cijene iii cijene koju bi se za tu robu trebalo platiti. Roba se mora izvesti u stanju u kojemu je ocarrnjena.trebne proizvodne postupke u zemlji ne~a ?dgo~araJuclh proizvodnih kapaciteta.. za svaki konkretni slucaj rok odreduje carinarnica. U carinsko skladiste se srnjesta i roba ciji izvoz nije rnoguce obavlti u odobrenom roku. Za s~~anurobu srnjestenu u slobodnoj zoni iii u slobodnom skladistu smatra se d~ ntje u hrvatskom carinskom podrucju. Carinski zakon odreduje da slobodne zone I slobodna skladista djeluju po istim nacelirna. Odob. Carinski zakon odreduje carinsko-pravni status robe i nacine postupanja s robo~ u slobodnim z~~am~ i s. zeljeznicko-carinsko skladiste. nepoznatom kupcu. u tom trenutku. kao i roba u postupku unutarnje proizvodnje. Srnjestaj robe u slobodnim zonama i u slobodnim skladlstlma ruje vremenski ogranicen.u mozernstvo vraca u nepromijenjenom stanju. ito carinarnici mjerodavnoj za podrucje gdje mu je sjedls~~ '" pr~blva"ste odnosno onoj mjerodavnoj za mjesto odakle :e rob~ ~tpre~a '" gd]e j~ zapakira~.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) sastav i stanje kak 0 Gospodarski i financljski susfavi i insfifuclje . Ta institucija omogucava dornacirn gospodarskim subjektima da bez carinskih i poreznih opterecenja skladiste robu. c~r!nsku ~ek. dakle da nije uvezena. uz odobrenje carinarnice. pustiti u slobodan promet uz iste uvjete i isti postupak kao da dolazi iz inozemstva cuvati i pripremati za prodaju odnosno mogu se poboljsavati njezina trgovacka i uporabna svojstva staviti u postupak unutarnje proizvodnje staviti u postupak preradbe pod carinskim nadzorom privremeno uvesti uz odobrenje carinarnice ustupiti u korist drzave unistiti.3. Drugi je cilj carinskog skladistenja srnjestaj robe radi reeksporta. - - Postupak vanj~k~ p~oizvodnje je prilicno restriktivan postupak koji se odo. oslobodtn placanja carine. 0 I~voznom ~arJ~skom postupku u zakonu je malo odredbi. namijenjenu.

Oblici carinskih skladista odredeni su odredbama CI. Za vrijeme skladistenja roba se moze biti podvrgnuta uobicajenirn oblicima rukovanja sa svrhom da se roba ocuva. zive iivotinje. morski ulov ostvaren hrvatskim brodovima izvan hrvatskoga teritorijalnog • mora . dok je privatno carinsko skladiste ograniceno za skladistenje robe posjednika skladista. mora unaprijed imati odredenu lokaciju) odnosno dopusta se postupak cannskog skl. U tim se skladistlma dopusta skladistenje robe u prostorima koji pripadaju korisniku odobrenja (ne. poboljsa njezin izgled. Carinskog zakona i cl. . lijekovi i 51.2. carinu ne placaju niti stanovnici pogranicnog pojasa kad uvoze ratarske iii stocarske proizvode 5 vlastitih imanja u susjednoj zemlji carine je osloboden uvoz vatrogasne opreme koja se ne proizvodi u zemlji . predrneti za obavljanje muzejske. 2. Njegovu 10. Iz tog se skladista uvoznu robu moze pustiti u slobodan promet prije podnosenja odgovarajuce dokumentacije (npr.ti materijali za obnovu spomenika kulture.U slobodan promet.adiste. drug. tiskanice. To znaci da carinsku deklaraciju za pocetak postupka carinskog skladistenja mora podnijeti korisnik odobrenja. ne primjenjuju na robu koja se srnjesta u carinsko skladiste. Iavno skladists rnoze biti tipa A. odjeca. modele i popratnu dokumentaciju koja se salje ovlastenirn agencijama radi priznavanja zastite iii registracije autorskih prava carina se ne placa na pi srna. priznanja i darova primljenih u okviru rnedunarodnih odnosa . Rabi se za skladisten]e robe posebnih svojstava. formulare i dokumente koji prate robu. U osnovi postoje samo dvije vrste carinskih skladista: javno i privatno. Propisano je da je placanla uvozne carine oslobodena: _ roba koja se uvozi temeljem sklopljenih medunarodnih ugovora iii temeljem medunarodnih obveza ko]e je RH preuzela nekomercijalna roba koju gradani nose sa sobom iii prirnaju iz inozemstva besplatno u paketima (podzakonskim aktom vrijednost je ogranicena na 300 kuna po osobi) roba koju uvoze registrirane humanitarne organizacije pod uvjetom da ta rob a sluzi zadovoljenju osnovnih Ijudskih potreba (hrana. Carinski dug.se mogu u~ozi. glazbeno-scenske i filmske djelatnosti. 111. vlastita djela koja autori donose iz inozemstva _ carina se ne placa ni na unosen]e odlikovanja. otvaraju otpremnici. Javno carinsko skladiste rnoze rabiti svaka osoba. Skladiste tipa A je javno sktadiste u kojemu je za sve obveze odgovoran posjednik skladista. a uz uvjet da se ne proizvode u zemlji i da se 0 tome pribavi rnisljen]e Ministarstva kulture donacije ustanovama u kulturi i samostalnim umjetnicima. B i F. i to sve dok je tarno srnjestena.) i pod uvjetom da carina rnoze kontrolirati uporabu tako uvezene robe carina se ne placa na robne marke. Privatno skladiste tipa 0 je privatno skladiste u kojemu je posjednik skladista istodobno i korisnik ali ne nuzno i vlasnik robe. U slucaju izravnog zastupanja on to Cini u ispravi na temelju koje je roba unesena u Republiku Hrvatsku (npr. a odluka 0 njegovom otvaranju objavljuje se u Narodnim novinama. i to pouzdanim osobama koje su registriranes za pruzan]e usluga skladisten]a i za koje postoji vjerojatnost da ce prometom opravdati gospodarsku potrebu i troskove carinarnice u provedbi nadzora poslovanja takvog skladista. DiE.. Taj tip skladista. kao sto su npr. a privatno skladiste rnoze biti tipa C. Carinsk~. Privatno skladiste tipa E podrazumijeva skladiste u kojemu je posjednik skladista istodobno korisnik ali ne nuzno i vlasnik robe. a koje im sluze za obavljanje osnovne djelatnosti. pri prodaji robe na malo osobama koje imaju pravo na oslobodenje od placanja carine) 5 tim da sevisinu carineodreduje prema obracunskim elementima ko]i vrijede u vrijeme kad je roba stavljena u postupak carinskog skladistenja. povratnici koji su u inozemstvu iivjeli najmanje pet godina uvoze bez carine kucanske predmete i gospodarski inventar kojim su se u inozemstvu koristili najmanje godinu dana prije uvoza bez carine se uvoze predmeti koje su nasi iii strani drzavljani stalno nastanjeni u Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu za potrebe kulturnih institucija i objekata bez carine . odobravaju mjerodavne carinarnice. uslugu i 51.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski 1 financijski sustavi i institucije pusta . trzisna kakvoca iii pripremi za trziste i daljnju prodaju.4. Uredbe za provedbu Carinskog zakona. odnosno u drugoj ispravi koja prati robu ako roba jos nije kupljena). Skladiste tipa C je privatno skladiste u kojemu je posjednik skladista istodobno njegov korisnik iako ne nuzno i vlasnik robe. po pravilu.kaclJ~o~o. u racunu ako je roba predmet kupoprodaje izmedu korisnika skladista i inozemnog dobavljaca. Skladiste tipa B je javno skladiste u kojemu svaki korisnik skladista ima iskljucivu odgovornost za robu srnjestenu u carinsko skladiste prema deklaraciji za postupak carinskog skladisten]a. patente. 184. a ukupan broj povlastica je bitno smanjen u odnosu na one iz starog zakona. arhivske. _ carina se ne placa ni na dornacu robu koja je izvezena u inozemstvo I koja se. vraca u zemlju _ uvozna se carina ne placa niti na ribe .brava Sredisnji ured Carinske up rave. obrccun i naplata carine Svesu carinske povlastice regulirane jednim jedinim clankorn Carinskog zakona. knjiznicke. Otvaranje takvog skladista. uz pisanu suglasnost Sredisnjeg ureda Carinske prave.njabez srnjestaja u carinsko skladiste. skladiste tipa F je javno skladlste u kompetenciji carinarnice. na zahtjev izvoznika i prije isteka roka od tri godine.

tlm.atke. i to u slucaju kad se radi 0 robi (npr. izvozni carinski dug bi nastao trenku_tkunh~ac~nJ~. Oduzeta se roba izlaze prodaji iii se. Odredu]e se iznimno. Dokumenti koji se robe pri corinjenju Jedinstvena carinska deklaracija je pisana isprava koja se rabi kao jedinstveni formular carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka. duznika. dok apsolutna zastara nastaje protekom cetiri godine od dana pocinjenog prekrsa]a. carinarnica rnoze dopustiti da se carinska deklaracija podnese prije podnosenja robe. ito: . . dok je povrat (djelomican iii u cijelosti) vracanje vee naplacenog duga. Otpustom se smatra odustajanje od naplate cjelokupnog duga iii njegova dijela. Tako se oduzimanje robe i prijevoznih sredstava ne poduzima kao kaznena mjera nego kao preventivna iii zastitna mjera.ln. .jamstvom druge pravne iii fizicke osobe. ali i za osobu koja je primila robu nad kojom je ucinjen prekrsaj pri cernu je ta osoba to znala iii je mogla znati. utvrdene nesposobnosti dU~nJ~a?a platl dug te u drugim slucajevima koje utvrduju opel propisi.polaganjem gotovine u kunama . a zatim troskovi postupka i troskovi cuvanja robe. h 24 Kaznenasu djela uredena Kaznenimzakonom.odustajanjem od nap late duga 2.placan]a duga .. Kazna je predvidena za osobu koja je prekrsaj ucinila. U odredenirn se slucajevima carinski dug moze otpustiti. p ~ekl~racije odnosno u trenutku kad roba stvarno napusti rvats I carinski teritori] cak I ako deklaracija nije podnesena. smatra se da Je.dug rnoze otpisati u slucaju zastare. Osiguranje se daje u vrsiru izracunate svote carinskog duga. ako nije za uporabu. ii . U tom slucaju carinarnica odreduje rok u kojemu roba mora biti podnesena. kako je vee receno.) su jedina djela carinsko-kaznene odgovornosti ko]a su opisana u Carinskom zakonu. Osnovna je intencija zakonodavca da se odgovornost individualizira te da kazna bude primjerena pocinjenorn djelu i okolnostima. On se otpisuje I u slucajevima: .zapljenom iii oduzimanjem robe pri nezakonitom uvozu. ukljucujucl i prisilnu ovrhu. Carinarnica rnoze na zahtjev deklaranta odobriti da se deklaracija 23 Ako bi se propisal~o~veza placan]a izvozne carine. na primjeren nac. Carinska deklaracija sepodnosi cari narnici kojoj je podnesena i roba. Oni se mogu odobriti u slucajevirna: kad je carinski dug placen bez pravne osnove iii kad je nepropisno knjizen kad je carinska deklaracija ponistena te kad je uvezena roba vracena u inozemstvo. Prihodom ostvarenim prodajom najprije se podmiruju carinske i druge pristojbe. ali i povrann. Carinski dug nastaje23: pustanjern robe u slobodni promet (uvozom robe) .5. Moze to uCiniti gotovinskom uplatom iii koristenjam nekog zakonltog Instrumenta placanja. obveza placan]a odredene svote carine i svih drugih davanja koja se naplacu]u pri uvozu robe. Naplata c~rinskog duga zapocinjr.> Za njih su predvidene novcane kazne ciji su rasponi preuzeti iz Zakona 0 prekrsajima. Ako je iznos duga iskazan na deklaraciji.stavljanjem robe u po stupak privremenog uvoza 5 djelomjcnlm 0510badanjem od placanja carine . Zastara za pokretanje prekrsajnog postupka nastaje nakon dvije godine. Oduzimanje i prodaja robe je rijesena potpuno drugaCije nego u prethodnim propisima.na i_proknjizi obracunati carinski dug te 0 tome. ~uzn~k treba podmiriti nastali carinski dug u roku od 15 dana od dana ~nop. unistava.0ba~IJes~1 duznika.244.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski I financijskl sustavi i instituclje j'.2.nezakonitim unosorn robe koja podlijeze obvezi placanja carine nezakonitim izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora neispunjenjem neke od obveza koje su propisane za deklarirani carinski postupak te uporabom robe u slobodnoj zoni iii slobodnom skladistu na nacin i pod uvjetima koji nisu dopusteni. . Carinski dug je.e I p~st~njem robe priopcen i carin ski dug te nisu potrebne dodatne obavIJe~tJ. Pri tome ov~sn_o rjesenje cannarnice ima prednost pred svim drugim obvezama carinskog Prekrsa]i (clanci 239. droga iii oruzje) kojom pocinitel] prekrsaja ne smije raspolagati. a nakon sto se osigura naplata carinskog duga. carinarnica treba iskoristiti sve_zak?n_sk~ mo~uenosti za naplatu. _C~rinski se .naknadnim ponistenjern prihvacene deklaracije . Ako duznik na vrijeme ne podmiri carinski dug. Carinski zakon propisuje da se roba prepusta deklarantu tek kad se utvrde sv~ cinje~ice bit~e za ~~ri~!inj:.u nasoj g~sp~darsk~j praksi avalirana mjenica i bankovna garancija najcesCi su mstrurnenti osiguranja za namirenje carinskog duga. ito u uredovno vrijeme cari narn ice. ob~~cu. . Eventualni ostatak takoder pripada drzavi. cirn carinarnica dobije sve potrebne po~. Iznimno.cavanJa.

Hrvatska carinska tarifa Carinska tarifa je pravni propis koji se donosi u obliku zakona. Jedinstvenu carinsku deklaraciju cini komplet od osam primjeraka (1.. svaka zemlja rnoze naciniti i detaljniju podjelu. 8) iii dva kompleta od pet primjeraka (1/6. U harmoniziranom sustavu sva se roba svrstava u 21 odsjek koji seoznacavaju rimskim brojevima ad I. Padbrojevi se oznacavaju peteroznamenkastim brojkama 5 tockorn nakon cetvrte znamenke (iza oznake tarifnog broja). harmoniziranom sustavu. a u jos manjem broju slucajeva na dvije razine podjele.ka velika poglavlja podijeljena na potpoglavlja koja se opetoznacavaju rimskim brojevima. Isprave koje se prilaiu jedinstvenoj carinskoj deklaraciji za pustanja robe u slobodni promet jesu: .2. peti primjerak je potvrda primitkaljedinstveni otpremni postupak. Poglavlja su potom podijeljena na tarifne brojeve. Tako je nasa zemlja neke potpodbrojeve podijelila na jos jednu.deklaracija 0 carinskoj vrijednosti robe. rasporedene po poglavljima i odsjecima carinske tarife sustav brojcanog oznacivanja robe (tarifni brojevi i tarifne oznake) pravila 0 razvrstavanju pojedine robe u tarifne brojeve i podbrojeve te ta rifne stavke Cari nske tarife pravila i nacine na koji se obracunava carina te carinske stope i prelevmane koji se primjenjuju na uvezenu robu. carinske stope. tree: za izvoznikalposiljatelja.( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucile pocoese izvan uredovnog vremena i na drugome mjestu uz odredene troskove koje onda snosi sam deklarant. 7. Do te razine podjela je medunarodna.da~u ne. Stoga je svake godine potrebno donijeti i novi zakon 0 carinskoj tarifi u kojemu moraju biti i te nove. podbrojevi i potpodbrojevi) koje se oznacava]u sesteroznamenkastim brojevima. te prvi podbroj tarifnog broja 84. Ispred njegova naziva "buldozeri i angldozeri" stoji jedna crtica (-) koja oznacava da se radi 0 podbroju i olaksava pracenje razine podjele odnosno pronalazenje drugih podbrojeva. a potom slijedi carinska tarifa kao sastavni dio zakona. Navedeni se podbroj dalje dijeli na dva potpodbroja: npr. Kad se jedna vrsta robe podnosi u dvije iii vise posiljaka. Nazivlje iz hrvatske carinske tarife je zasnovano na tzv. Tarifni se brojevi oznacavaju cetveroznarnenkastim arapskim brojkama s tockorn iza druge znarnenke. Polje je dio deklaracije omeden crtom i oznacen brojern iii velikim tiskanim slovom i nazivom polja. cetvrti za odrediSnu carinarnicu. Formular je propisala Carinska uprava. tarifni broj 84. a osmi za primateljaluvoznika.ostali (dakle 5 kotacirna). Pri carinjenju se rnoze dogoditi da nisu potrebni svi primjerci pa se neupotrijebljena brojcana oznaka odredenog primjerka precrta. Na samom je pocetku zakonski tekst. Tako oznaka podbroja 8429. rnoze se zahtijevati prilaganje popisa posiljaka iii jednakovrijedne isprave (npr. Odsjeci se dalje dijele na 96 poglavlja" (od 1 do 97) koja se oznacava]u arapskim brojkama. Dornaca podjela potpodbrojeva oznacava se jos jednim brojem u oznaci i jos jednom crticom ispred naziva robe koju doticni potpotpodbroj obuhvaca. sedmi za obradu podataka. podjele na istoj razini (ovaj tarifni broj ima pet podbrojeva). a potpolje je upadljivo omeden dio polja. 4/5 i 5/4) potrebnih za provedbu odabranoga carinskog postupka. do XXI. opet radi olaksanja i pracen]a razine podjele. odnosno izvozi. Zakon 0 carinskoj tarifi ureduje: Opcenito. ako je to potrebno .29.. Dakle. unosi. a dijele se na podbrojeve.isprave potrebne za utvrdivanje povlastenog podrijetla robe iii uporabu drugih mjera kojirna se odstupa od postojeCih propisa za deklariranu robu te .6.sustav nazivlja i nazive robe koja se uvozi. sesti primjerak je za zemlju odredista. medunarodna je klasifikacija robe napravljena na pet razina podjele (odsjeci i poglavlja. 5. a za potpotpotpodbrojeve osam znamenaka.racun i ostale trgovacke isprave na osnovi kojih je prijavljena carinska vrijednost robe . - . carinska tarifa jesustavan popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajuCim sifrarna odnosno tarifnim oznakama te pripadajucirn stopama carine.11 . 3.29. iznosi iii sal]e iz carinskog podrucja RH. Ovisno 0 svojim potrebama. 2. pa tarifne oznake za potpotpodbrojeve imaju sedam znamenaka. Prvi primjerak deklaracije je za zemlju otpremeiizvoza. prima na carinsko podrucje RH. Sukladno Protokolu 0 pristupanju Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizacijit nasa je zemlja preuzela i obveze godisnjeg snizavanja carina na uvoz odredene robe. Dodatni listJedinstvene carinske deklaracije je sasta}ni dio formulara koji se rabi u slucaju deklariranja robe koja je razvrstana u vise tarifnih oznaka.sve druge isprave potrebne za provedbu propisa koji ureduju pustanje deklarirane robe u slobodni promet.i nema nikakvog sadriala te . 8429. liste pakiranja) u kojoj je naveden sadrza] pojedinacne posiljke. drugi za obradu podataka.19 . 217.1 koji obuhvaca buldozere i angldozere znaci: poglavlje 84. 4. Ispred naziva potpodbroja su dvije crtice. U hrvatskoj carinskoj tarifi na nekim 25 Napominjemo da je poglavl]e 77 rezervno. tarifni brojevi. 2. 6. 3/8. • . Carinarnica rnoze zahtijevati da se pri podnosenju deklaracije priloze prijevozne isprave iii isprave u svezi 5 prethodnim carinskim postupkom.gusjenicari i 8429. snizene.

Za slucajeve kad ru to nlJe dovoljno. specijalizirane). mjere kojima se ogranicava obavljanje vanjske trgovine. Da to nije nimalo jednostavno slijedi iz ci~jenice da se uvoze i izvoze stotine tisuca razlicitih vrsta robe koje treba svrstan u oko 7000 razlicitih stavki.cet~rtom crticom ispred teksta. 62/01. Zakon 0 zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opce uporabe. Uredba 0 obavljanju trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za odredenu robu. Ako oni to ne ucine sped iter ce to morati uciniti sam.~vo~a ~ priliko~ izv~za robu je potrebno tarifirati. prema broju stupaca stopa cari~: (jednos~upcane. To je vazno naglasiti i zato sto se mnogi od njih rabe i drugdje. kOJIImaJu tarifnu oznaku 8702. sped iter ce zatraziti uzimanje uzoraka kako bi se obavila analiza. 2. Zakon 0 drzavnorn inspektoratu.1. To se najprije vidi po tome sto je trgovina i bavljenje trgovinom bitno liberalizirano. itd. . prema vrsti robe na koju se odnosi (opca. i regulirane istim zakonom. . Hrvatska je carinska tarifa: uvozna. izvozne. 76/99. Pravilnik 0 minimalnim tehnickirn uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija. S druge strane. . Svr. prema nacinu donosenja (ugovorne ill konvencionalne. novim. autonomne). I!. Ako ni uvoznik nije siguran u koji se tarifni stavak razvrstava doticna rob a. Osnovni propis kojim se ureduju uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine na dornacern i na inozemnom trzistu.3. pa ni u slucaju pogresnog deklariranja. kombinirane). Ponekad spedlter ne rnoze sa sigurnoscu odrediti tarifni broj za neku robu. a analizom se utvrdi da nije deklariran ispravan tarifni stavak. poglavlja I podb:o}eve koje ?laks~vaJu ra~vrstavanje robe pod odgovarajuci tarifni bro]. nas Zakon 0 trgovini znaci bitan iskorak iz dotadasnjeg sustava vanjske trgovine i prihvacanje trgovinskog sustava kakav imaju zemlje liberalnih trzisnih gospodarstava.109/01). U praksi tarifne brojeve najcesce daju uvoznik odnosno izvoznik u svojoj dispoziciji (nalogu) spediteru za carinjenje robe. obujma cilindraveceg od 1500 do 2000 em'.. djelornicna) i prema broju stopa carine koji sadrzi (uniformne. Pos~mnjaju carinski organi u istinitost tarifnog stavka navedenog u carm. a potom cerno raspraviti osnovne odredbe Zakona 0 trgovini. svrstati je u odgovarajucl tarifni stavak IZ carinske tarife. Pri tome je kljucno sto se ne rnoze birati u koji ce se tarifni stav roba svrstati nego je pravilno razvrstavanje sarno u jedan jedini tarifni stavak. ako je Trgovina je djelatnost kupn]e i proda]e robe te djelatnost trgovackog posredovanja na dornacern i na inozemnom trzistu.ni broj i na taj nacin izbjegao rnoguci carinski prekrsa]. jednostupcana.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije se mjestima pojavl[u]e jos daljnja razina podjele ko]a je oznacena jos jednom brojko~ u oznaci i !~s jednom. posebne iii specificne).3..za uzimanje uzoraka. specificne.podat~e. zastitne mjere pri uvozu i izvozu.2311 i naziv " preko 1500 od 2000 cm'".~racIJI.stava~)em u od~eaeni tarifni stavak odredu]e se stopa carine i drugih davan]a.m motorom. definira neposteno trzisno natjecanje te odreduju upravne mjere i mjere za nadzor trgovine jest Zakon 0 trgovini (NN 11/96. koliko ih ima hrvatska carinska tarifa.). opca prema carinskim obveznicima i prema vrsti robe te specijalizirana prema broju carinskih stopa. autonomna. U nastavku cerno najprije ukratko opisati najvaznije pojmove koji su potrebni za razumijevanje osnova vanjskotrgovinskog sustava. u teoriji vanjske trgovine. Osnovni pojmovi i definicije iz noseqo vanjskotrgovinskog sustava Prije objasnjenja pojmova koji su kljucni za razumijevanje vanjskotrgovinskog sustava u uzern smislu rijeci. prema carinskim obveznicima na koje se odn~si (opce. prvi put. sva roba kojom se trguje u vanjskoj trgovini je predmet carinskog nadzora i prolazi propisani postupak carinjenja. npr. U slucaju da mJ: po?nlJet zahtJ:v. i 75/99. Stoga je tarifiranje posebno vazno u postupku uvoza robe ~ad se cann~ redo~ito naplacu]e. Uz n~vedene. sto se na vanjsku i unutarnju trgovinu primijenjena ista nacela te po tome sto su i vanjska i unutarn]a trgovina. kombinirana. Koncepcijski gledano. 0 tome ce biti rijeCi poslije. Prekrsaja nece biti. a tamo mogu irnati i nesto drugacije znacenje. Hrvatski vanjskotrgovinski sustav Vanjskotrgovinske transakcije se najcesce obracunavaju i placa]u u razlicitirn devizama. c~rinska tarifa sadrzi i napomene uz odsjeke. Nacinit ce se sarno novi obracun carinskih davanja u skladu s rjesenjem 0 tocnorn tarifnom stavku koje je izdala Carinska uprava. tj. a za pocetak govorimo 0 osnovnim pravilima i institucijama hrvatskoga vanjskotrgovinskog sustava. sa sigurnoscu utvr~i~ tarif. I priliko~ . Uz taj zakon veliku vaznost imaju i Zakon 0 zastiti trzisnog natjecan]a. Stoga je i bavljenje vanjskom trgovinom na bilo koji nacin nezamislivo bez izvrsnog poznavanja dornacega carinskog i deviznog sustava. Takav je slucaj s osobnirn automob'ilma~. Carinske s~ tarife dijele na vise vrsta prema razlicitim kriterijima: prema pravcu kretan]a robe (uvozne. 2. prema nacinu odredivanja odnosno obracunavan]a carine (po vrijednosti. ~zorke robe mogu uzeti i bez zahtjeva speditera. rezirn ~voza ltd. potrebno je napomenuti da se pojmovi objasnjava]u u smislu odredbi Zakona 0 trgovini. prekrsaj. itd.~koJdekl. za razvrstavanje robe se rabe opca pravila za primjenu Harmoniziranog sustava koja se nalaze na pocetku carinske tarife. sped iter i uvoznik ce odgovarati za carinski zahtjev podnesen. provozne). Po obavljenoj analizi Carinska uprava daje svoje rjesen]e 0 razvrstavanju robe u odredeni tarifni stav koji sped iter unosi u carinsku deklaraciju. ~~n~msk'. dvostupcane.

U praksi se ugovori u vanjskoj trgovini redovito sklapaju u pisanorn obliku . Trgovina na veliko se rnoze obavljati i na robnim burzama. Obavlja se u posebnim prostorijama. oprema i sredstva pornocu kojih se obavlja trgovina . Prodaja na daljinu je prodaja putem jednog iii preko vise komunikacijskih sredstava koju trgovac organizira na osnovi posebnog ugovora s potrosacirna. primatelju franchise (trgovcu na malo iii tvrtki usluzne djelatnosti) pravo uporabe franchise radi prodaje odredene robe i/ili usluga. To je i posredovanje u kupnji i prodaji za trece osobe te kupnja i prodaja robe na inozemnom trzistu. U skladu s tim.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije Trgovac je pravna iIi fizicka osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti trgovine u skladu sa Zakonom 0 trgovini. Za takav nacin prodaje nisu potrebne nikakve prostorije. zakonodavac propisuje samo minimalne uvjete kao opce uvjete za bavljenje svim oblicima trgovine. lskljuciva distribucija je sustav prodaje robe temeljen na ugovoru 0 iskljucivo] distribuciji koji se sklapa izrnedu dobavljaca (proizvodaca 2. takoder siri od pojma trgovca. dok se distributer obvezuje tu robu prodavati u svoje ime i za svoj racun a u skladu s uvjetima koji su dogovoreni s proizvodacem. biti upoznati s njegovom pravorn ulogom u poslu. na osnovi ugovora 0 franchisingu i uz financijsku naknadu. sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom. oprema. televizije te prigodne prodaje na sajmovima i lzlozbama. radi obavljanja djelatnosti za koju je registriran. Pojam uvoznika je. Draibe su oblik organizirane prodaje robe najboljem ponuditelju na temelju jayne objave i javnog nadmetanja na unaprijed odredenornu mjestu i u unaprijed odredeno vrijeme. propisuje se jos jedino da se vanjskotrgovinski poslovi moraju obavljati na osnovi ugovora koji se sklapa izmedurezidenta i nerezidenta.opel sanitarni i zdravstveni uvjeti kojima moraju udovoljavati poslovne prostorije. selektivna distribucija. Izvoznik je hrvatska tvrtka iii trgovac pojedinac koji.minimalni tehnicki uvjeti kojima moraju udovoljavati poslovne prostorije. uz spomenute minimalne uvjete koji vrijede za sve oblike trgovine.3. Posredovanje u vanjskoj trgovini je oblik trgovinske djelatnosti u kojoj trgovac iz jedne zemlje posreduje u trgovini izrnedu poslovnih partnera iz drugih dviju zemalja. Prodaja od vrata do vrata je poseban nacin prodaje koju smiju organizirati samo osobe koje su registrirane za takvu prodaju. usluga robnih burzi. ali i ne moraju. neovisni poduzetnici. franchiseri. Drugim rijecirna. franchising. Tranzitna (provozna) trgovina podrazumijeva kupnju iii prodaju robe na putu. To je i posredovanje u kupnji i prodaji robe koja je namijenjena istoj svrsi. Uvief za obavljanje vanjske trgovine Vee je receno da je nas Zakon 0 trgovini u osnovi vrlo liberalan. u skladu sa Zakonorn 0 trgovini. Izravnu prodaju za njih obavljaju neovisni komercijalni agenti. sukladno onom sto je receno za izvoznika. predstavnici. a rnoze se obavljati i u tranzitu. Selektivna distribucija se zasniva na ugovoru 0 selektivnoj distribuciji kojim proizvodac uvjetuje prodaju svoje robe samo onom distributeru koji zadovoljava posebne zahtjeve proizvodaca u pogledu strucnosti osoblja. Franchising (cl. Posebni oblici trgovanja. prodaja putem automata. Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje stanovnistvu za osobnu potrosnju odnosno za uporabu u kucanstvu. Oblici prodaje izvan prodavaonica su prodaja putem peste. neovisni trgovci i distributeri. Uvoznik je trgovac te druga pravna iii fizicka osoba koja radi obavljanja poslova iz djelatnosti za koju je registrirana uvozi robu iz inozemstva. • . i slicne osobe koje su u praksi poznate pod imenom trgovacki putnici. izgleda i lokacije poslovnih prostora i rnogucnosti servisiranja robe. Posredovanjem u trgovini nas Zakon naziva pruzan]e zastupnickih i agencijskih usluga. Za bavljenje vanjskom trgovinom. prodaja na daljinu te prodaja od vrata do vrata. Minimalni uvjeti za obavljanje trgovine jesu: . 0 tome ce biti rijeci u odgovarajucirn poglavljima ove knjige. skladistirna iii trznicarna. jesu iskljuCiva distribucija. trgovcima na malo.2. ~ robe iii trgovca na veliko) i distributera (trgovca na malo) a po kojemu se proizvoaac obvezuje isporucivati distributeru odredenu robu radi njezine daljnje prodaje na odredenorn podrucju. usluga skladistenja robe i drugih uobicajenih usluga u trgovini. U naso] gospodarskoj praksi je poznatiji termin aukcije. komisionih usluga. Drazbe mogu biti stalne i povremene. obavlja poslove izvoza robe iz nase zemlje. 16c) je poseban oblik trgovanja u kojemu tvrtka koja je razvila uspjesan oblik usluznog poslovanja (proizvodac iii specijalizirani trgovac na veliko) ustupa. velikim industrijskim i trgovackirn korisnicima te razlicitirn ustanovama. prodaja u prostorijama kupaca. prodaja na kioscima. Organizator izravne prodaje mora im izdati posebnu identifikacijsku iskaznicu s kojom se oni predstavljaju potencijalnim kupcima. a koji mogu utjecati na zdravlje Ijudi . Pri tome oni mogu.minimalna strucna sprema koju moraju imati osobe koje obavljaju odredene poslove u trgovini. pojam izvoznika je siri od pojma trgovca jer je izvoznik i tvrtka koja izvozi robu koju sama proizvodi iako nije registrirana za obavljanje poslova vanjske trgovine. Trgovina na veliko je kupnja robe radi njezine daljnje prodaje drugim trgovcima na veliko. dakle prodaju bez dopreme i zadrzavan]a u skladistu prodavatelja. Prodaja robe na malo obavlja se u prodavaonicama iii izvan njih.

~~i sadrze posebne povlastice za stanovnistvo koje ~IVI u odr. Leasing poslovi su dopusteni u cl.3. I to posebno ako se na taj nacin: uvozi oprema i sirovine namijenjene izvoznoj proizvodnji . Ugovor mora predvidjeti rok trajanja leasinga (zakupa). 2. Koji je to teritorij odredeno je takoder medudrzavnIm ugovorom.anosenjem ozbiljn: s~ete dornaco] proizvodnji iste iii slicne robe. pnmjenjuju na svu robu koja se uvozi. u skladu s nacelom nediskrirninacije. neovisno 0 zemlji podrijetJa iii uvoza. vjerske i slicne svrhe. mora podnijeti i dokaz a tome da se roba izvozi bez naplate odnosno uvozi bez placan]a ali i odgovarajuca izjava izvoznika odnosno uvoznika. trajanje im 27 26 Ispraveu vanjskotrgovinskomprometu su detaljno obradeneu posebnompogJavJju.' . poslovima posredovanja u vanjskoj trgovini.sa. . 38a). Eksplicite govori samo 0 leasing poslovirna. kompenzacijskim poslovirna.ma WTO-a.po. Izvoz odnosno uvoz robe i usluga obavljen je kad je roba ocarinjena odnosno kad je usluga pruzena. Izvozbeznaplate i uvozbez placanja su iznimkaod nacela da se izvezena roba treba naplatiti a uvezena platiti.ob~J~ strahagranice." Privremeni uvoz odnosno izvoz robe je dopusten uz uvjet da se obavlja s tocno odredenom svrhom i s obvezorn vracanja robe u odredenom roku. Konsignacijska prodaja strane robe je dopustena I oba~IJa. na mogucnost lakSegprijelaza granice. Kompenzacijski poslovi su dopusteni (cl. zdravstvene. Danorn izvoza sklopljenog ugovora a leasingu privremeno uvezena oprerna. Takve poslove mogu obavljati samo izvozruct I uvoznici cije je sjediste na teritoriju koji obuhvaca malogranicno i su. dornace iii strane.a~nom 'poJ~sus. U takvim se slucajevirna mjerodavnoj carinarnici.' Malogranicni izvoz i uvoz i susjedni prekornorski promet obavlja se suklad~o sklopljenim rnedudrzavnim ugovorima" i provedbenirn p. Isto tako trgovac moze robu kupljenu u inozernstvu I neposredno prodavati u inozemstvu. malogranicni izvoz i uvoz i susjedni ~rekomorski promet te konsignacijska prodaja stran~ robe. u kojemu se kaze da se oprema moze privremeno uvoziti odnosno uvoziti i na temelju ugovora a leasingu. . • . . . . konacno uvezena odnosno privremeno izvezena roba konacno izveze.4..ro~isima ~onese~I.. 34.slov~ osredovanja u trgovini s inozemstvom.). a uvoznik uvoziti robu bez naplate odnosno placan]a protuvrijednosti. Zakonodavac doslovno kaze (cl. Povlasticese svode na oslobadan]e od placan]a carinskih pristojbi za odredenu robu . Takve se rnjere. n. sportske.~ na osnovi Zakona 0 trgovini. poslovima malogranicnog izvoza i uvoza i susjednoga prekomorskog prometa te poslovima konsignacijske prodaje robe. sto znaci da semogu primijeniti tek kad je nedvoJbenodokazana uzrocna veza izmedu povecanja uvoza i steta ko]e nastaju u nacionalnom gospodarstvu te kad je dokazano da je rijec 0 "ozbiJjnoj steti" iii 0 "~rij~tnj.i oz~iljno~ s~et~~" (cl. a njime se moze predvidjeti da se po isteku Zastitne mjere se mogu primijeniti ako se u kratkom razdoblju poveca uvoz neke robe i ako taj povecani uvoz nanosi stetu iii prijeti.sjed~o prekomorsko podruc]e. sto se vidi iz datuma na jedinstvenojcarinskoj deklaraciji. Hrvatske norme za stavljanje robe u promet iii za uporabu na hrvatskom trzistu moraju biti zadovoljene kao uvjet kako bi se roba mogla uvoziti iii prlvrerneno uvoziti u Hrvatsku.:kJopiia.) da trgovac rnoze slobodno kupovati robu u inozemstvu i tu robu uvoziti iii privre~eno uvoziti r~di ponovnog izvoza. Zostitne mjere pri uvozu i izvozu 2. Koje isprave prate robe pri uvozu i izvozu odredeno je ugovorom s poslovnim partnerom iz inozernstva. Takoder je propisano da roba ko]a se uvozi mora udovoljavati zdravstvenim.3. propisima njegove zernl]e. kulturne.. ~osvjetne.3. veterinarskim i fitopatolosklm standardima propisanim u Hrvatskoj odnosno da Vlada maze zabraniti odnosno ogranicltt uvoz i provoz robe koja bi mogla dovesti u opasnost zdravlje Ijudi iii zlvotln]a odnosno koja bi mogla ugroziti okolis. 33. U nekim specificnim okolnostima izvoznik maze izvoziti. i to u istom iii promijenjenom stanju.s~imsusje~nim zef'T!ljama. U privremeni izvoz odnosno uvoz spadaju i poslovi oplemenjivanja robe koja je u vlasnistvu osobe. . i to u skladu s uvjetima iz carinskog zakona. posebni oblici trgovine s inozemstvom su kompenzaclJskl pOSIOVl. uz carinsku deklaraciju. Republika Hrvatska je takve ugovore . ko]a obavlja reeksportne poslove u Republici Hrvatskoj. Vrste vcniskotrqovinskih poslovo Zakon 0 trgovini se ne bavi posebno svim vrstama vanjskotrgovinskih poslova. . uvozi roba koja se uopce ne proizvodi u RH iii se ne proizvodi u dovoljnim koliclnarna te ako se radi 0 izvozu ko]i se ne rnoze drugacije naplatiti. a radi uporabe u proizvodnji iii radi pruzanja usluga. To posebno vrijedi u sluca]u izvoza i uvoza robe odnosno pruzanja usluga u humanitarne. se na ~:~OVI pisanog ugovora sa stranom osobom.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarskl i flnancljskl sustavi i institucije odnosno uvoza smatra se dan kad je roba ocarinjena. Robne i druge isprave su neizbjezni pratioci vanjskotrgovinskih pas lava. medunarodnim sporazumima i hrvatskim propisima. One su defmlr~ne u skladu s nace". Prodaja se obavlja u carinskirn skladistirna tipa D. 35. Poslovi posredovanja (reeksportni i switch poslovi) mogu se obavljati slobodno.

) postu]e definicije dampinga i primjenu antidarnpinskih rnjera propisanih pravilima WTO-a. 30 Uvjet uzajamnosti se ne primjenjuje na stran~ osobe koj~ im.opust~ne su.ven~'je o dnosno ako uvoz subvencionirane robe nanost rnaterijalnu. osim u slucaju potrebe otklanjanja iii sprecavanja ozbiljne stete. To pravo imaju i stranci koji su stekli hrvatsko drzavljanstvo. Nas zakon (ei. Unutar tog roka Ministarstvo gospodarstva je duzno preispitati sve razloge za uvodenje dodatnih carina i nakon toga ih zamijeniti drugim mjerama. utvrdi da se neka roba uvozi u Hrvatsku po darnpinskoj" cijeni. Dornace fizicke osobe koje su na radu u inozemstvu bile neprek. spomenuti se predrneti moraju vratiti odnosno iznijeti iii pak konacno ocannltl. rnoraju odobriti odredene trgovacke kompenzacije zbog otklanjanja stetnih posljedica nastalih uvodenjern zastitnih mjera u RH. Dornace i strane flzicke osobe koje dolaze pnvrerneno u RH iii odlaze privremeno u inozemstvo mogu privremeno unijeti odnosno iznij~ti predmet~ koji su irn potrebni za vrijerne izbivanja. Za izvoz i uvoz predmeta naoruzanja I vojne opreme dozvole izdaje Ministarstvo obrane odnosno MUP.d~o najmanje dvije godine iii najmanje 24 mjeseca u posljednje cetiri godin: Iii one osobe koje su u inozemstvu boravile sedam godina mogu u ro. Uvjet za osnivanje takvog predstavnistva je da proPISI ze~:Je IZ kOJ~Je strana osoba to isto dopustaju hrvatskim rezidentirna.. nadzora izvoza i uvoza urnjetnickih i povijesnih djela te zbog nadzora izvoza i uvoza plemenitih kovina.ku . 2.pnjeti . Izvozne i uvozne dozvole (c].bin vremenski ograniceno. Takvo predst~vnis~~ mora biti upisano u reglstar predstavnistava stranih osoba koji se vodi u Ministarstvu ~~s~od~rstv~.~bogsv~g~ pre~st~vIJanJa. Zastitne mjere koje vlada moze uvesti su kontingenti.u Republici Hrvatskoj nije pravna osoba tako da sve spom~n. a pogodenoj je potrebno da se sprijeci damping i koja ne rnoze biti visa od iznosa marze dampinga. 46. Utvrdi li se da su neopravdano uvedene." Predstavnistvo stranih osoba. • . zivotinja i biljaka.) za odredenu robu ako se radi o zastiti neobnovljivih prirodnih bogatstava RH i ako se i u zemlji istodobno ogranicava trgovina tom robom. usporediva ce se cijena utvrditi usporedborn 5 cijenom istovrsne robe na treclrn trzistima iii ce se izracunati zbrajanjem troskova proizvodnje u zemlji podrijetla uvecanim za uobicajene troskove prodaje i za uobicajeni udio dobiti. zastite javnog morala. k. u propisanom postupku. Tako se darnpinska cijena definira kao cijena koja je niza od prodajne cijene istovrsne robe na trzlstu zemlje izvoza. zbog cega taj uvoz nanosi iii prijeti nanosenjern materijalnih steta dornaco] proizvodnji. uvesti posebnu antidarnpinsku pristojbu koja ostaje na snazi onoliko vremena koliko mora. osiguranja drzavne sigurnosti. obavljanja promidibenih i informativnih poslova. Ako takvih podataka nema.lucaju rat~o~ stanja viii neposredne ratne ugrozenosti te zbog potrebe osiguranja robe ko]a Je strateski v. zemlji izvoznici se. u s.3.d~nl medudriavnim ugovorima mogu se slobodno iznosrtt I unosin ~ sklad~ s t~~ ugovorima dok se predmeti umjetnicke." ako vi ada propise koliCinsko ogranicenje uvoza. na njezin zahtjev. 39.~jelatnost osnivanje predstavnistva u Republici Hrvatskoj zbog rstrazivanja t~zls~a.b. Na~on povr~t~~. 49. Dodatne zastitne carine se mogu uvesti u iznimnim okolnostima kad bi (ei.) smiju se primijeniti samo zbog osiguranja proved be medunarodnih ugovara.. te predmete ~.ute ~oslove obavtja po nalogu svog osnivaca. vrijedi i za naslijedene ~red~~t:. Domace i stane fizicke osobe mogu slobodno unositi I pnman odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete osobne prtljage.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije .~jusjediste odnosno trajno boraviste u zemlji clanici Svjetsketrgovinske orgaruzactje. znatnih porernecaja na trzis~u. posebne zastitne pristojbe.5. gos~oda~sku . prikupljene carine ce biti vracena uvoznicima od kojih su naplacene. 48. . zastite covjekove okoline.a potrebe svog kucanstva u kolicinarna koje nisu namijenjene prepro~ajl. To: u~ uvjete uzajamnosti. • v. U takvim slucajevirna Vlada rnoze.od sest mjeseci od povratka slobodno uvesti opremu n~mlJenJenu z~ o~avlJanJe neke djelatnosti. • • 28 29 Vlada moze uvesti i izvozne kontingente (ei. tada opseg toga kontingenta ne smije biti manji od prosjecnoga godisnjeg uvoza te robe u posljednje tri godine. po proceduri propisanoj u el.ul. Ostale odredbe Zakona 0 trgovini Zakon 0 trgovini dopusta stranim osobama koje obavljaju. Pre~r:netl predv. pravo nastanjenja iii boravak na osnovi statusa izbjeglice ". Kontingenti su kolicinska ogranicenja uvoza koja se uvode zbog otklanjanja porernecaja u bilanci placanja iii otklanjanja iii sprecavanja steta nastalih iii koje mogu nastati povecanjern uvoza neke robe u kratkom razdoblju.) odgoda uvodenja kontingenata mogla prouzrociti tesko otklonjive stete domacoj proizvodnji. Takv~ dodatne carine se ne smiju primjenjivati dulje od 200 dana. nanosenjem stete dornacoj proizvodnji iii bi mogao usporitt njezin razvoj.turne iii povijesne vrijednosti srnrju iznositi samo uz dozvolu mjerodavnog rninistarstva.. namirnice i predmete za osobne potrebe i potrebe clanova svojih obitelji.. Obavljanje trgovine se rnoze samo privremeno ograrucrn ~ sluca]u pnro?n~~ i drugih nepogoda. izvozne i uvozns dozvole te antidarnpinske i kompenzacijske pristojbe (carine). za povijesna i urnjetnicka djela dozvole izdaje ministarstvo mjerodavno za kulturu. . stetu ill . zastite zivota i zdravlja Ijudi. kao i. Kompenzacijske pristojbe se mogu propisati za odredenu robu ko]a se UV~ZI ako se u proizvodnji i/ili izvozu te robeodobra~aju ne~. a za svu drugu robu dozvole izdaje Ministarstvo gospodarstva. '... Antidampinske miere seprirnjenjuju u slucaju kad se. 40.

) kazniti za prekrsa] pravna osoba: .00 do 15 000. rasnoj. Devizni zakon vise ne spornmje robne kredite kO]1su se de~m}ra.. 66.koja Cini radnju nepostenog trzisnog natjecanja . trgovac-fizicka osoba kaznit ce se novcanorn kaznom od 50000.. itd. i po odredenorn redoslijedu te obvezati trgovce na cuvanje zaliha odreaene robe. marke iii koje druge oznake drugog trgovca .koja obavlja trgovinu s inozemstvom suprotno propisanim uvjetima koja ne postu]e mjere donesene zbog otklanjanja porernecaja na trzistu . Vrste kreditnih poslova s inozemstvom U skladu s nasirn propisima (Zakon 0 deviznom poslovanju.4. 00 kuna. Najcesci oblici neposten~a trzisnog natjecanja jesu: . uvozom iii na neki drugi nacin. vlada rnoze ograniciti trgovinu pojedinom robom. firme. Za prekrsa]e iz cl. .za obranu RH: U slucaju da nastupe navedeni razlozi za ogranicenje trgovine.prekrsi Ii rok za vracanje privremeno uvezene robe. krediti s inozemstvom klasificiraju se na komercijalne kredite.ako izvozi iii uvozi robu bez odredene propisane isprave . politickoj iii vjerskoj osnovi. Mjere za ogranicenja obavljanja trgovine rabe se samo iznimno i to u slucaju ako se porerneca]i ne mogu otkloniti drugaci]e te ako se potrebe ne mogu namiriti iz robnih zaliha. Novcanom kaznom od 30 000. zabraniti trgovinu pojedinom robom. kaznit ce se novcanorn kaznom od 3000. RH I _?brnuto. odre~e~ je susta~ kont~ole zaduzivan]a I obvezatno registriranje svih ugovora 0 kreditnirn poslovl~a s Inozemstvo~ k?d Hrvatske narodne banke. Nadzor nad provedbom odredbi Zakona 0 trgovini obavljaju trzisne i druge inspekcije. i CI. obvezati trgovce da robu prodaju odredenim potrosacirm. Kao komercijalni krediti srnatra]u se: .ako obavlja trgovinu suprotno propisanim uvjetima ako prodaje robu u neodgovarajucirn prostorijama . . 11. . Propisano je tko se i v~z k?j~ uvjete rnoze zaduzivati u inozemstvu.I'. 67.00 kuna (cl. Sustav kreditnih odnosa s inozemstvom Osnovna pitanja 0 nacinu i uvjetima sklapanja kreditnih poslova izrnedu rezidenata i nerezidenata" uredena su Zakonom 0 deviznom poslovanju (NN 93/03) i odgovarajuCim podzakonskirn aktima. itd.reklamiranje iii ponuda robe na nacin da se drugog trgovca vrijeda iii ornalovazava na nacionalnoj. (VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije vazna.r ~. cl.).00 do 210 000.neopravdana uporaba imena. Nepostenirn trzisnirn natjecanjem se smatraju sve radnje Kojima se zbog trzisnog natjecanja krse dobri poslovni obica]i. Takvi su postupci zabranjeni dok se naknada steta nastalih radnjama nepostenoga trzisnog natjecanja ostvaruje u sudskom postupku. kre~'tl za kao uvoz robe i usluga koje odobrava banka inoze~nogvdobavlJaca ill nek~ ?rzavna agencija i koji se mogu upotrijebiti samo za kupn]u tocno odredene robe I li usluga ali sarnoiz te zemlje. Povrede odredbi Zakona 0 trgovini tretiraju se kao prekrsa]] za koje su propisane novcane kazne.00 do 150000.koja ne postuje propisane uvozne zastitne mjere.00 kuna (cl.ako se ne drzi propisanoga radnog vremena . 66.neopravdan raskid ugovora s jednim trgovcem kako bi se sklopio isti iii povoljniji ugovor s drugim trgovcem . prikrivanje mana robe iii usluga radnje usmjerene na prekid poslovnih odnosa drugih trgovaca iii radnje koje sprecava]u iii otezavaju poslovne odnose drugih trgovaca . Vee je receno da se dornacorn OSO?vom (rezid:ntom) smatra pravna osoba sa sjedisternu RH i fizlcka osob~~boravisternu. carina i Hrvatska narodna banka.00 kuna.4..sve odgode placanja robe i usluga odnosno placan]e unaprijed bankovno financiranje odgoda placanja i placanja unaprijed te . itd.ako ne uveze iii izveze robu u roku predvidenorn odobrenjem . 2.) kaznit ce se za prekrsa] pravna osoba: 31 32 - 2.ako izvozi i uvozi robu bez odobrenoga kontingenta iii dozvole .1.otkupi potrafivan]a (factoring i forfeting) u sluca]u kad osnovni posao koji je podloga za nastalo potrazivan]e ima obiljez]a komercijalnog kredita. Dornaca iii strana fizicka osoba koja unese iii iznese robu suprotno odredbama Zakona iii ako s privremeno unesenim iii iznesenim predmetima postupa suprotno odredbama Zakona. 67. mjere za ogranicavan]e sklapanja ugovora 0 kreditnirn poslovima s inozernstvorn te se propisuju kazne za prekrsitelje.00 do 150000. Tako je propisano da ce se novcanorn kaznom od 50 000. Pravo na tuzbu zastarijeva protekom jedne godine od dana kad tuzitel] sazna za djelo i ucinitelja odnosno najkasnije tri godine od kad je djelo ucinjeno.protupravno pribavljanje poslovne tajne iii bespravno iskoristavanjs poslovne tajne drugog trgovca. reklamiranje iii ponuda robe korlstenjom ugleda drugog trgovca iii njegove robe i/ili usluga . financijske kredite32 te [arnstva i garancije.

Oni . kao ! dokumentaciju potrebnu za sklapanjeugo~_ora kred'~nomposlu. tad a je obvezna s tom d~ug?m osobom urediti medusobna prava i obveze posebnim ugovorom. . drzavne financijske institucije i banke te druge pravne osobe u vecinskom vlasnistvu drzavs iii njezinih organa.koder. lznimka su jedino slucajevi odgode placanja I slucajevi placan]a unaprijed do 12 mjeseci na temelju komercijalnog posla. javna poduzeca. Upitnika 0 kreditnom posluodobrenja. na rezidente kad odobravaju financijske kredite u sklopu izravnih vlasnickih ulaganja te na rezidente kad odobravaju financijske kredite nerezidentima s kojima su u srodstvu (bracni drug.. . izdane garancije iii danog jamstva.racun.4. se financijski krediti definiraju Opcenito. Driava Hrvatska se u inozemstvu rnoze zaduzivati iii davati kreditno jamstvo sarno na temelju posebnog zakona koji donosi Sabor Republike Hrvatske. Ovdje se radi 0 Odluci 0 uvjetima i nacinima.. ito za svaki sluca] posebno. su ih preu:eli dok Republika Hrvatska i Hrvatska narodna banka mogu jamctn sarno u tocno odredenim slucajevirna. Banke mogu ugovarati kreditne poslove s nerezidentima u sVOJerrne I za svoj racun. u svoje ime a za tudi racunv~e. . roditelj.ltl Je?mo ~ svoje irne I.sama formirati nadzornu knjigu koristeciseodredbarT_1a odgovarajucih. . Ta se zabrana ne odnosi na banke.tu~e ime i ~a ~udi .CVANJSKOTRGOVINSKO kao svi ostali krediti. ~ra~ne osobe i poduzetnici pojedinci to mogu cm.KO 2 (Upitnik 0 kreditnom poslu odobrenja) i K 3 (Pregledkoristenja kredita.su duzni na propisanim forrnularirna" HNB-u redovito dos~avIJat' Izv!esca 0 svrrn kreditnim ugovorima te svim otplatama i naplatama po tim ugovonma. medunarodne financijske institucije. v. . obavljanjav~evlzne .. U skladu stirn propisima rezidenti su obvezni sredstva financijskih kredita iz inozemstva prenijeti na racun otvoren u banci sa sjedistern u Republici Hrvatskoj iii na racun u inozemnoj banci koji je otvoren po propisanoj proceduri i uz odobrenje Hrvatske narodne banke. 2. banke.2. 34 35 33 Rijecje 0 Odluci 0 registraciji kreditnih poslovas inozemstvom(NN 132/99 i 147/99) odnosno Uputi za popunjavanje Upitnika 0 kreditnom poslu zaduzenja i formular 36 KZ 2. Kao priva~ni kreditori pojavljuju se komercijalne banke.'' . Prema rocnostl krediti mogu biti kratkorocni (s rokom otplate do jedne godine). U slucaju kada do maca pravna osoba sklopi ugovor 0 kreditnom poslu s inozemstvom u svoje ime i za racun druge osobe. Kako nije propisan formular knjige. Rezidentima je zabranjeno odobravati nerezidentima financijske kredite s rokom dospijeca kracirn od jedne godine. Rezidenti su duzni voditi propisane evidencije 0 svakom sklopljenom kreditnom poslu s inozemstvom te 0 svim placanjirna i naplatama u tijeku provedbe tih poslova>. Iznimno.34. zadruge te druge pravne i fizicke osobe s poznatim privatnim vlasnicima. Opcenito. srednjorocni i dugorocni (s rokom otplate duzirn od 1 godine). jedinice lokalne samouprave i uprave. obvezni su pribaviti one instrumente naplate kojima se postize sigurnost kreditnog posla.orml~anJe ! i voden]e nadzorne knjige kreditnog posla s Inoz~mstv?m OVISI vrsn kreditnog 0 posla koji je sklopljen s inozemstvom kao I namJenlkredita. Subjekti. a Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati trornjesecna izvjesca 0 potrazivanjirna prema inozemstvu po osnovi izvoz~ robe i usluga na kredit i po osnovi izvodenja investicijskih radova na k:e~I~. Kreditno poslovanje s inozemstvom uredeno je Zakonom 0 deviznom poslovanju i na njemu osnovanim provedbenim propisima. rezidenti se mogu koristiti financijskim kreditima iz inozemstva preko ban aka u inozemstvu pod uvjetorn da je ugovorom 0 kreditu ugovoreno placanje robe i usluga izravno dobavljacu i izvrsitalju usluge iii se financijskim kreditom otplacuje (refinancira) prije uzeti kredit u inozemstvu. konstenJuvl 0 otplati kredita.Pregledkoristenja kredita. javni duznic] mogu biti organi drzavne uprave. druge financijske institucije. braca.r_ropisa. Svi ostah rezidenf mogu kredlt~e poslove s nerezidentima ugovarati jedino u svoje ime i za svoj racun. " . dobavljaci.Tva.. sestre).aduze~Ja). S druge strane. v'. itd. otplate glavnice i placanja kamate). .formular K? 2 ~Upu_te ~apopunjavanj~ formulara K 3 .dokum~~tar~e kontrole (NN 51/99) i Uputi 0 naclnu i postupku made izvjesca 0 stanju potrazivanja iz inozemstva(NN 53/99). dok su privatni duznici privatna poduzeca. vlade stranih zemalja iii razlicite agencije stranih vlada. otplate gl~vnlce I placanja__ kamat?. U slucaju kad rezidenti odobravaju kredite iii izdaju garancije odnosno jamstva u korist nerezidenata. domaca pr?v~a oso~a moze . .. svi se kreditni poslovi s inozemstvom dijele na poslove u kojima se krediti odobravaju inozemstvu (aktivni poslovi) i one poslove u kojirna se krediti uzimaju u inozemstvu (pasivni poslovi). za ispunjavanje preuzetih obveza odgovorni su reziden~i koY. POSLOVANJE ) dok Gospodarski i financijski sustavi I institucije Jamstva i garancije se ne opisuju posebno. Javni kreditori su npr. Krediti koje hrvatski rezidenti uzimaju u inozemstvu razlikuju se prema rocnosti te prema kategoriji vjerovnika (davatelja kredita) i duznika (primatelja kredita).samostaln~ odlucu]u 0 zaduzivanju i sklapanju kreditnog posla s inozemstvom I odgovorm su za ispunjavanje obveza iz tog ugovora. uvjeti i naCini sklapanja inozemstvom kreditnih poslova s Zakon propisuje da kreditni po~~o ~ in?zemstvom ~~gu sk~o~~! svi rezi~enti. djeca. • . Kao davatelji i kao primatelji kredita pojavljuju se jayne i privatne osobe. Spomenuti formulari su KZ 2 (Upitnik 0 kreditnorn po~~uz.za svo] racun te u svoje ime. a za tudi racun. . da se kreditni posao mora sklopiti prsarurn ugovorom te se IWCltO utvrdu]e da je rezident koji sklopi ugovor 0 kreditnom poslu s inozemstvom sam odgovoran za izvrsavanje obveza iz tog ugovora.

U sluca]u vecih porernecaja u bilanci placan]a Republike Hrvatske. i to sarno na osnovi posebnog ovlastenja Sabora.3. Vlada RH sklapakreditne potrazivanje iz ugovora a kreditnom poslu sklopljeno~ 5 inozemstvom zalo.4. Taka se propisuje: _ novcana kazna ad 35 000 do 150 000 kuna za ovlasteno drustvo koje na trzistu novca u RH provede nalog klijenta kojim se nerezidentu omogucu]e kupnja blagajnickih iii trezorskih zapisa u vlasnistvu nerezidenta _ novcana kazna ad 15 000 do 200 000 kuna za pravnu iii fizicku osobu koja u ime iii za racun druge osobe sklopi 5 nerezidentom kreditni posao suprotan zakonskim propisirna: koja sredstva financijskog kredita odobrenog inozemstvu ne prenese na racun banke sa sjedistern u RH iii na racun inozemne banke u skladu 5 odobrenjem HNB-aj koja se ne koristi financijskim kreditom iz inozemstva sukladno ugovoru a kreditu: koja HNB-u ne podnese u propisanom roku potrebna lzvjesca: koja ne vodi na propisani nacin poslovne knjige te koja Deviznom inspektoratu ne dade propisanu i zatrazenu dokumentaciju novcana kazna ad 50 000 do 1 000 000 kuna za banku i drugu pravnu osobu ko]a pri sklapanju ugovora kojim odobrava kredit. HNB maze poduzeti i dopunske mjere. Iedinice lokalne samouprave i uprave i izvanproracunski fondovi mogu takoder. uz prethodnu suglasnost vtinistarstva financija. Hrvatska narodna banka maze sklapati kreditne poslove 5 inozemstvom na naCin i u okviru svojih prava i duznostl utvrdenih Zakonom 0 HNB-uili nekim drugim posebnim zakonom. sklapati kreditne poslove 5 inozemstvom ali najvise do 10% proracunskog rashoda iz prethodne godine.ograniCiti sklapanja ugovora a kreditnim poslovima 5 inozemstvom . HNB maze jos i: . uz suglasnost HNB-a. Kreditna jamstva Vlada daje putem Ministarstva financija. 0 sklopljenim kreditnim poslovima i danim jamstvima Vlada mora izvjescivar. a odluka a svakorn pojedinom poslu mora se objaviti u Narodnim novinama. tijela lokalne samouprave i up rave i fondovi obvezni su pribaviti i odgovarajuca osiguranja i jamstva. Zbog urednog ispunjavanja obveza po navedenim kreditima. Aka se tijekom godine ne uklone porernecaji u platnoj bilanci. Oqronicen]o za sklapanje kreditnih poslova 5 inozemstvom Jedna ad brojnih zadaca Hrvatske narodne banke je i ocuvanje devizne likvidnosti zemlje. daje garanciju iii [amstvo u korist nerezidenta. U kaznenim odredbama zakonodavac . a nelikvidnost u placanju prema inozemstvu neprekidno traje duze ad 15 dana. Sabor Republike Hrvatske svakih sest mjeseci tijekom tekuce fiskalne godine. ne pribavi sredstva osiguranja koja su u skladu 5 visinom kredita i najvisorn svotom jamstva i garancije.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Gospodarski i financijski sustavi i institucije poslove 5 inozemstvom i daje kreditna jamstva domacim pravnim osobama u okviru svote utvrdene Zakonom a izvrsavanju drzavnog proracuna. Ukupne godisn]e obveze tijela lokalne samouprave i uprave i fondova po inozemnim predmetni~ kreditima ne smiju prelaziti 20% proracunskih rashoda naCinjenih u prethodnoj godini. lednako tako. To su privremeno ogranicen]e otplate kredita prije ugovorenoga roka i privremena obustava obavljanja poslova konverzije duga. HNB maze ograniciti opseg i namjenu zaduzivan]a i uvesti obvezu polaganja depozita u kunama razmjerno visini financijskoga kredita koji se uzima u inozemstvu. prijevremeno u zemlji namiriti obveze uplatom protuvrijednosti u kunama pod uvjetom da 5 duznikom po kreditnom poslu 5 inozemstvom ugovorom regulira rnedusobna prava i obveze. 2. Rezident maze. U tom kontekstu. a u slucaju porernecaja likvidnosti zemlje.ograniciti iznos do kojeg osobe mogu sklapati ugovore a kreditnim poslovima 5 inozemstvom . Je predvidio sarno prekrsajnu odgovornost i novcane kazne.utvrditi obvezu polaganja depozita u kunama iii devizama razmjerno visini kredita.ziti~ prodati i naplatiti prije ugovorenog roka u skladu 5 tim ugovorom a kreditu I propisima Republike Hrvatske. U suprotnoj situaciji i uz suglasnost Hrvatske narodne banke. rezidenti mogu prijevremeno otplatiti dug iz sklopljenih ugovora. rezident maze .

.

licitacijska prodaja. devizni i carinski rezimi zemalja sudionica . 1. poslovnog partnera i predmet kupoprodaje . Potom prelazimo na analizu oblika trzista da bismo na kraju rekli nesto i 0 elektronickoj trgovini. Nacini prede]e i speciializirana triista u vonlske] trgovini U ovom poglavlju najprije analiziramo nacine na koje se ugovara prodaja robe u vanjskoj trgovini. .II. Najvazniji jesu: vanjskotrgovinski.obicaji i uzance u trgovini tom robom i uslugama . itd.uobicajeni nacin placan]a i naplata u trgovini doticnom robom iii uslugama . burzi i aukcija) i posebnih oblika ponuda (npr. medunarodne licitacije). kolicina i kakvoca (kvaliteta) robe i usluga poslovni rizici (robni i financijski) vezani za trziste.nekomercijalni (politicki) rizici vezani za zemlju partnera postojanje specijaliziranih trzista (npr. Sve su to i razlozi zbog kojih su razvijeni i zbog kojih se primjenjuju i razliciti naCini prodaje robe i ugovaranja kvalitete i usluga u vanjskoj trgovini. Najrasirenl]l i najpoznatiji jesu: prodaja izravnim trgovackim pregovorima prodaja po videnju robe u cijelosti prodaja na osnovi uzoraka proda]a po standardnoj oznaci . Ugovaranje prodaje robe Cijeli je niz cirnbenika koji ce odlucivati 0 nacinu na koji ce neko poduzece sklopiti vanjskotrgovinski posao isporuke robe.vrsta.

~r~dstav~ja industrijski iii obrtnicki proizvod iii se na takav proizvod moze prenqeti.). Primjenjuje se kad roba nije standardizirana i kad joj na drugi nacin nije rnoguce precizno opisati kvalitetu (npr.~vi. imamo rnakar dvije ponude. u trgovini nekim ratarskim proizvodima. Pri tome se potpisuje i zapisnik 0 preuzimanju robe i izraduju sve ostale potrebne isprave. prodaje na nevideno. Taj se uzorak naziva kontrolnim iii arbitraznim uzorkorn. poziva potencijalne prodavatelje da mu posalju svoju ponudu za isporuku odredene robe. Ponekad se dogada da kupac posal]e potencijalnom prodavatelju svoj uzorak robe koju zeli kupiti. Kolicina treba biti dostatna da kupac rnoze obaviti sve potrebne analize. itd. kraci rok isporuke. praksi najrasireniji nacin prodaje i kupnje robe poznate kvalitete. Ponekad je to i neka dvodimenzional. Prodaja po uzorku iii modelu Uzorkom nazivamo manju kolicinu predmetne robe koja je iz cjeline uzeta na uobicajen nacin i koja stoga ima sva svojstva predmeta kupoprodaje. primjenom odgovarajucih postupaka. pica). 146. Sitno je reci ida se roba nalazi na tom mjestu. slanjern upita. ako se postignu zadovoljavajuci uvjeti. uvjetima placanja i drugim elementima ugovora. Prodaja po videnju robe u cjelini robe po videnju govori se kad se cin kupoprodaje dogada uz nazocnosr i prodavatelja i kupca iii pak njihovih ovlastenih predstavnika. dostupna je i kupac je rnoze razgledati te se. Takva prodaja se naziva prodajom na temelju kontrauzorka. oblika i kvalitete a istodobno su i same davale vrlo velik broj jednakih proizvoda koji su imali sva svojstva tzv.na (crte~ . y. oblik. tijelo koje . odabire najkvalitetniju(e) i ponudaca poziva na izravne pregovore zbog eventu~ln~ d?datne korekcije uvjeta (povoljnije cijene. 1. to je zakonski propis kojim se precizno utvrduju sva bitna svojstva (npr. U vanjskoj i unutarnjoj trgovini se intenzivno siri s automatizacijom proizvodnih procesa i sa sirenjern serijske proizvodnje. itd. primjerak namjestaja koji je izlozen na specijaliziranom Prodaja robe po standardnoj oznaci je najvaznlji dio tzv.3. Recimo [os da se na taj nacin prodaje roba kao sto su neke zivezne namirnice (sokovi. los se nazrva I neposredna trgovacka pogodba. zivorn stokom. Treba reel i to da je hrvatskim vanjskotrgovinskim propisima odredeno u kojJhJ se slucajevirna za uvoz odredene robe mora prikupiti vise ponuda.. 1. Kad i ako stvarno i dode do sklapanja ugovora. kucanski aparati. dimenzije.). jedan za neophodne analize i probe. odjeca. Nakon toga se. Razumije se da je to rnoguce samo u sluca]u kad je roba dovoljno ujednacene kvalitete pa ju je rnoguce predociti uzorkom iii modelom. i uvjeriti u njezinu kakvocu. redovito ce se istodobno obaviti kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe. a pozeljno je da iz iste zemlje. pri cernu je jedan od vaznih razloga zelja za izravnim kontaktom prodavatelja i kupaca. . Ako prodavatelj utvrdi da njegova roba odgovara primljenom uzorku.( VANJSKOTRGOV'NSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triiSta u vanjskoj trgovini 1. dulji rok placan]a itd. Uzorkom odnosno modelom naziva se i trodimenzionalna tvorevina. on s prodavateljem zapocinjs pregovore 0 cijeni.). narnjesta]. Praksa je pokazala kako je dobro da kupac ovlasti neku osobu ko]a uzrva povjerenje i prodavatelja i kupca (npr. Prodaja robe po standardnoj oznaci 1. Sto je dakle standard? Najjednostavnije. kako bi se mogao uvjeriti u stvarna svojstva robe. kemijski sastav. npr. o prodaji sajmu. standardizirane robe.). jasno ako do isporuke dode.) koje mora zadovoljavati neki proizvod kao i dopustena odstupanja (tolerancije) ad tih svojstava. kernijske. uobicajen postupak je da prodavatelj uza svoju ponudu posal]e kupcu dva medusobno odvojena i propisno zapecacena uzorka. U vanjskotrgovinskom poslovanju najcesca je inicijativa kupca kojl. Prodaja po uzorku i modelu rabi se u slucajevirna kad kupac i prodavatelj nemaju rnogucnosti neposrednog susreta i kad nije rnoguce precizno opisati kakvocu (kvalitetu) predmeta kupoprodaje. str. zbog kontrole. Na medunarodnim sajmovima uzoraka tako se prodaje i cijeli niz razlicite industrijske robe za siroku potrosn]u (npr. sigurnosni zahtjevi. Pripomenimo da je za kvalitetan odabir najpovoljnijeg ponudaca dobro prikupiti tri do pet razlicitih ponuda. Nakon sto se kupac uvjerio u kvalitetu robe. Najcesce se oznacava]u kraticama (npr. 0 tome medutim vise u poglavlja 0 medunarodnim sajmovima uzoraka.na tvor. sklapa kupoprodajni ugovor. . itd. Po primitku tih po nuda kupac obavlja usporednu analizu. konzervirano voce i povrce. .1. Takav nacin sklapanja poslova nije suvise rasiren u medunarodnoj trgovini.ili slik~! k?!~ moze posluziti kao predlozak i koju je moguce prenrjen na neki industrijski III obrtnicki proizvod kao sto je tekstil (Gorenc 1992.4. Zasto? Zato sto su takve proizvodnje nuzno zahtijevale sirovine i poluproizvode tocno odredenoga kemijskog sastava.~~ ugovo~~~ ~ontrolu kvalitete i kollcine robe) da i ona uzrne jedan uzorak kOJIce posluziti prigcdorn kvalitativnog preuzimanja robe. ·Prodojo robe putem izravnih trgovackih pregovora To je najstariji i u ~asoj g~spodar~koj. Sebi takoder ostavlja jedan primjerak. cuva ga arbitar i on ce biti dokazno sredstvo bude Ii kupac smatrao da prodavatelj nije isporucio robu odgovarajuce kakvoce. • . organizaciju .2. a drugi za usporedbu s isporucenorn robom. To Je npr. on kupcu uzvraca cvrstom ponudom i tako preu~ima obvezu isporuke robe ko]a mora odgovarati kvaliteti uzorka. drvenom gradom.

DIN za njernacki. U uzem smislu. itd. Potencijalni prodavatelj sada nerna nikakvih dilerna 0 tome sto kupac zeli i kakva je kvaliteta zeljene robe.oznaka za hrvatske norme . tradicijom. Danas se tako prodaje ziva stoka.. itd. vee bilo koja partija robe koja odgovara uvjetima uzorka. Na tim sajmovima nudi se raznovrsna roba i predmet trgovine nije unaprijed odredena individualna partija robe. automobila. 2. To se cini precizno i detaljno u svakoj transakciji a pri isporuci se.standard.) koje su postale i svojevrsnim znakom kvalitete proizvod~ iz tih zemalja. . trzistlma u uzern smislu rijeci. Iz sta. nije standardizirana ali ju je ipak rnoguce opisati.. T~J :e na~in najcesce rabi u maloprodaji a znatno rjede u vanjskoj trgovlnl koja Je oblik veletrgovine.trgovini odnosno zato toga sto se standardizirani proizvodi rabe u cijelom svrjetu i stoga sto n~hova potrosnja nije bitno uvjetovana osobitostima trzista. Tako su nastala npr.. npr. nafta.ardnoj. Na taj se nacin roba prodaje na burzama. _. moze lako pratiti jos od antickih vremena kad . Take se prodaje roba cija je kvaliteta neujednacena i. ~rodaja robe po. 2. ~bog t~?a ih drugi . klimom. secer.a~dar?ne kvalitete je dodatno ubrzana i pojednostavnjena uporabom tzv. tipiziranih Prolz~oda k?ji se najcesce prodaju preko kataloga. stand. cvijece.Zat.svjetskoj. kupuju i prodaju vece kolicine i siri asortiman proizvoda vise kvalitete. zagrebacko trziste cvijeca. npr. Pojam trziste rnoze takoder oznacavati I neko.ne moze precizno klasificirati pa je potencijalni kupac mora pogledati I uvjerrn se u njezinu kvalitetu.1. Prodaja prema uzorku je prodaja kvalitativno ujednacene robe koja mora odgovarati uzorku. podrucje na kojemu se susrece ponuda i potrazn]a ina kojernu se formira jedinstvena cijena neke robe. daju i posebni atesti u kojima se opisuje kvaliteta. Organizacije ko]e posreduju u kupoprodaji robe na tocno odredenorn mjestu nazivamo. nema uzorka. niti je individual no odredena.1potraznja pri cemu se formiraju cijene ponudene robe.. caj. :rodaju po standardnoj oznaci ne treba brkati s prodajom tzv. . kupovna moe njihovi. Najcesce se to dogada u nerazvqerum zernljarna.proizvoaaCi ne smiju rabiti bez ugovora 0 kupoprodaji ~rava ln~ustrlJskog . celika. Prodaja robe prema opisanoj kval iteti je prodaja robe koja se ne rnoze vidjeti.individualno odreaen~ .. npr. hrvatsko trziste psenice iii europsko trziste nafte. _ _. kukuruz.uda. Njihov se razvitak rnedunarodne robne ove] pojam oznacava prostor (mjesto) na kojemu se roba prodaje i kupuje. To Je zato sto je najveci i udio takve robe u. . najcesce. trgovacka imena iii zastltne znakove koji su zasticeni (patentirani) i koji su vlasnistvo proizvodaca te robe. pojr~lO. . opisa I crt~z~. Razvitak gospodarstva i trgovine doveo Je I do toga da su se pojedina trzista specijalizirala u trgovini tocno odredenorn robom ali je oblikovao i posebne nacine trgovanja pojedinom _~~bom. vrlo su cesti slucajevi krivotvorenja I neov~~st~nog kO~lstenJatudih trgovackih znakova.. prodaju prema standardno] oznaci I prodaja prema opisanoj kvaliteti.ndardni~ oznaka sve jejasno i on moze promptno dostaviti svoju ponudu kOJ~sadrzi sve komercijalno-financijske uvjete po kojima je voljan isporuciti svoju robu.h ~otrosaca je veca. ali i sajarnski nacin prodaje: aukcij~k~ nacin prodaje.. Sajmovi i sajamska prodaja Medunarodni sajmovi pripadaju najstarijim institucijama razmjene. Londonska burza obojenih metala. po pravilu._Usprkos tome. Prodaja _ie i pr!'icno ~ojednostavnjena jer je prigodom prodaje robe po standardnoj oznaci dovoljno da se kupac u svom upitu pozove na odreaeni standard (npr. GOST za rusk] UNI za talijanski itd.~las~lstva.tipizirani i standardizirani proizvodi nose njihove rnarke. itd. ali i organizaciju koja posreduje pri kupnji i prodaji. rnedunarodne aukcije i burze. ali i antikviteti. tj. bez uzorka iii viden]a. pamuka. uslugama. Prodaja prema uzorku spada u suvremeniji oblik trgovine i za to su organizirani posebni sajmovi uzoraka. _I. pamuk. zlato. Velicina trzista ovisi 0 intenzitetu ponude i potrazn]e odnosno 0 stupnju razvijenosti nekoga gospodarstva. trzista psenice. . Najstariji nacln prodaje robe je prodaja po videnju robe u cijelostl.zelj~no vrijeme i mjesto isporuke. SIre III uze. specijalizirana trzista su rnedunarodni sajmovi uzoraka. o~naci)e nalvazru]: nacin prodaje i ugovaranja kvahtete robe u svjetsko] trgovini. psenica. DIN) i njegovu oznaku (naziv i broj) te navede potrebnu kolicinu r~be i .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nat'n' prodale . prodaja prema uzorku. Razvijenija gospodarstva.~evi::a~a i vrijednosnim papirima na svjetskom trzistu. tlp'zlr~nlh ugov~ra u kojima je unaprijed upisan i cijeli niz drugih uvjeta kupoprodaje.. To je specifican nacin ~roda!e u k~Jemu detalje 0 tipiziranom proizvodu kupac saznaje iz slika. kovine.mtrzi5'te najcesce oznacavamo mjesto na kojemu se susrecu pon. Preosta]e zapravo upisati samo cijenu i datum isporuke. kakao. nafte itd. kava. imaju veci broj proizvodaca i potrosaca. Po standardnoj oznaci na rnedunarodnorn se trzistu prodaju burzovni proizvodi kao sto su neke industrijske sirovine i poluproizvodi. Prodaja takve robe .st. itd. rekli smo.o ~e. urnjetnicka djela. navikama potrosaca. Specijalizirana triista u medunarodnoj razmjeni Opcenit?. iako ni razvijene nisu imune od te pojave. Prodaja prema standardnoj oznaci je nacin prodaje za masovnu I standardiziranu robu cija kvaliteta je standardom dovoljno odredena i dovoljno poznata da se roba rnoze prodavati po toj oznaci. speciializirana triista u vaniskoi trgovini HRN. Takve organizacije.. novcem:.

Tako i francuski "foire". Prvi suvremeni sajam uzoraka otvoren je u Leipzigu 1894. sajmovi sve vise gube svoje prvob. Medunarodni sajmovi uzoraka Industrijalizacija je. Stoga su ih trgovci morali dopremiti na sajam I Izlo. pred kupcima koji bi ih razgledavali.st~anom r?bom kao i za manufakturnu proizvodnju u gradovimajer su se okupljali trgovcr. . okrugli stolovi i drugo. sto je bitno i za buduce poslovne kontakte i suradnju. najvainije ponudioce i njihove proizvode. st. suvremenim rjecnikorn receno. . nepraktican I vrlo nzrcan nacrn trgovanja. odablra!1 konkr~tni proizv. .). marketinski orijentiranim tvrtkama. .~~iemo ~akljuciti kako je to bio koristan ali istodobno i skup. skupine proizvoda iii uzorci proizvoda • iz odredene . I 19. Takvi . Na sajamskim se priredbama. rnedu ostalirn.~~o ~nac:nje. ca] i 51.v~dnje pa je bila neujednacene kvalitete i. I godisnji. godine. pa obicno rezultiraju novim proizvodima.. lrbit I Novgorod). kojima je cilj informiranje. Pred potencijalne kupce je bilo dovoljno IZIOZItl samo jedan primjerak nekog proizvoda masovne proizvodnje koji ima. Taj je nacin trgovanja bio vrlo vazan za opskrbu pucanstv. jacanje centralne vlasti.' ~elik~ zemljopisna otkrica. Pri tome se izloieni uzorci mogu i prodati.ka prisutnost robe na sajmu. po pravilu. Feudalni vladari su takoder imali koristi od carina i sajamskih taksa koje su placali izlagaci i prodavaci. On~ su dornacirn i inozemnim proizvodacima omogucivah izlaganje vlastitih proizvoda vecern broju zainteresiranih kupaca i njihovu osobnu prodaju dok su kup~ima. Stoga su I suvrernem sajmovi nazvani medunarodni sajmovi uzoraka (Mustermesse.1. Osim u prostornoj i vremenskoj koncentraciji ponude i potraznje.iz.( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Nat'n' prodaje i specijalizirana tri'sta u vanjskoi trgovini su trgovci iskoristavali velike vjerske skupove kako bi pod zastitorn hramova prodavali svoju robu koju su donosili iz svih krajeva svijeta.rski napredak znatno kasnio. ~:tlpl~l~ana i nestandardizirana. medunarodni. upoznavanju s tendencijarna ponude I potrazn]e itd. U istocnirn zemljama u kojima je op~! i gospoda. Zbog toga vise nil: bi!a neoph~dn~ fi~i. Po zavrsetku sajrna trgovci su svu neprodanu robu pakirali i odvozili na sljedeci ~ajam...k~ i/ili proizvodne potrosnje..1.zltl. omo?uCivali nabavu potrebne strane robe i upoznavanje s najnovijim stanjern I dostignucima u proizvodnji. st. Samo se rijetki (kao npr. simpoziji. upoznati cjelokupnu ponudu. organiziraju i druge pratece manifestacije poslovnog karaktera.. indijski (Harvar) i arapski sajmovi (Meka) koji su jos u 19.. 2. Medunarodni sajam tog tipa je npr. godine. duhan. Postupno su se uz tjedne sajmove i sajmove vezane za vjerske blagdane p~celi od~iavati i tzv. Kasnije se sajmovi otvaraju u drugim vecirn gradovima i zemljama svijeta (Segetlija-Lamza. . sajmovi u Leipzigu i Anversu) usprjevaju prilagoditi i zadriati staro znacenje. pr~vila trgova~Ja. godisn]] sajmovi koji nisu bili vezani uz vjerske blagdane all su s~ ipak ~orali odr~avati uz dopustenje cehova i uz postivanjs strogih ~ehovsklh. Sample Fairs). modelima eksponata i uzoraka na sajamskim priredbama. kupili i otpremili.od tel ako bi se pogodili za cijenu. sajmovanje dostiie svoj vr~u~ac tek tijekom 18. Moiemo reel kako su i onodobni medunarodni sajmovi bili oblik organiziranog triista. Na opcirn se medunarodnim sajmovima izlaze i nudi raznovrsna roba. postupno pretvaraju u s~vremene gradske trinice. Roba koja se nudila na tim sajmovima potjecala je iz obrtnicks i manufakturne pro. Medunarodne sajmove rnozemo podijeliti na opce i specijalizirane. upoznavanje. str. parnuk. odnosno mjesta na kojima je dolazilo do prostorne i vremenske koncentracije ponude i potrainje robe ponudaca iz vise zemalja. sva bitna ?biIjeij~ svih drugih proizvoda iste vrste i naziva se uzorak. zblizavan]e i povezivanje poslovnih partnera. upoznavanju kupac~ I prodavaca.c. zahtjevi i nsrijeseni problemi i potrebe kupaca. i razlicitom. koji su imali lokalno i nacionalno znacenje. kupci i prodavatelji iz raznih zemalja. procjenjivali njihovu kvalitetu. krzna. prospekti i razlicita dokumentacija u kojoj su tehnicka i druga svojstva izloienih uzoraka detaljno opisana tako da potencijalni kupci imaju sasvim dovoljno podataka za donosenje poslovne odluke i za sklapanje kupoprodajnih aranimana. proizvodacirna iii trgovcima smjernice su za istraiivanja i razvoj. i Lyonu 1916. najveCi ih je broj ipak degenerirao u godisn]« sajmove lokalnoga karaktera. Sajmovi su i u srednjem vijeku takoder vezani za vjerske blagdane sto najbolje pokazuju i nazivi sajmova na stranim jezicima.siro. uz relativno male troskove i za kratko vrijeme koliko traje sajamska priredba. 59. traze podatke 0 performansama i iznose svoje probleme koje nastoje rijesiti opremom iii robom koju namjeravaju kupiti. donijela i masovnu proizvodnju robe ujednacene kvalitete. Dobri su primjeri poznati ruski (Arhangelosk. a zatim u Veroni 1899. engleski "Fair" i njernacki "Messe" znace misa. upoznavanju s najnovijim dostignucirna znanost~. znace~je sajmov~ ogleda se i u povecan]u djelotvornosti poslovanja. Takvi podaci. strucni i znanstveni skupovi. Vidimo dakle da potencijalni kupci mogu na jednomu mjestu. Uz izloiene uzorke s vremenom se nude odgovarajuci katalozi. Parizu 1904. Crkvena I vladareva zastita (Pax Dei i Pax Regis) ipak su bile I potrebne I dobrodosle zbog nesigurnih putova i opasnosti od razbojnickif napada. Zagrebacki ~~~. " Naspecijaliziranim medunarodnim sajmovima izlazu se uzorct IZ [edne gospodarske grane. i tehnologlJe: sirenju poslovnih poznanstava i veza. U medusobnim kontaktima i poslovnim razgovonma kupci postavljaju nove zahtjeve. bili vazna medunarodna triista za kozu. kao sto su tematska savjetovanja. Tako se tjedni sajmovi. sve brii gospodarski razvitak I raspad cehova mijenjaju i gospodarsku vaznost sajmova.

. Poznati su specijalizirani sajmovi npr. za efektivnu burzu poceo rabiti izraz "Stock Exchange". u Ijeto 1991. kovine. stoljeca. medicinske opreme. U tom vremenu se razvijaju robne burze jer je. Na taj su nacin burze. krajem tog razdoblja. burze definitivno dokazuju i kao najveca svjetska financijska triista. Poznato je da gospodarski razvoj Hrvatske nije isao takvim tempom niti takvim slijedom. Drugi su rnisljen]a da rijec vuce podrijetlo od imena poznate patricijske i trgovacke obitelji Van de Beurse iz Bruggea u Nizozemskoj koja je u obiteljskom grbu imala vrecice za novae i u cijoj su se kuci sklapali veliki trgovacki poslovi. Burze su se pocele razvijati iz sastanaka trgovaca i rnjenjaca koji su svoje poslovanje obavljali na velikim sajmovima. ledino je Londonska burza dobila naziv "The Royal Exchange" ali se. Po njima je izraz "sastanak kod Beursea" postupno postao sinonim i za instituciju i za odredene tehnike trgovanja. a za robnu burzu izraz "Commodity Exchange". Ziatnom bulom dodijelio status "slobodnog kraljevskoga grada". sve do 19. Coffee Terminal Market. Prvo razdoblje traje od 12.sto bi onda upucivalo i na njezin najstariji oblik i njezinu prvobitnu funkciju triista novca. Exchange. Ponekad se tako naziva i sam burzovni sastanak pa i posjetitelji burze. 2. godine. st. Wall Street. tekstilne sirovine.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini su.. Osijeku. Belgiji i Engleskoj. Za sada se na njoj posluje samo vrijednosnim papirima. Poceci suvremenih burzi sezu dakle u 12. Drugo razdoblje razvoja burzi traje od 17.. vrlo vazno obiljeije. Bourse) su stalna i organizirana trzista na kojima se trguje standardiziranom i tipiziranom pa stoga i zamjenjivom (fungibilnom) robom. i 13. dobile i znacen]e svjetskih trgovackih sredista. London Metal . koze i obuce. Osamos~aljivanje~ i stvaranjem Republike Hrvatske ponovno je. kolonijalna roba. itd. Polovinom tog stoljeca oni pocin]u gubiti na znacenju. knjiga. godine kad mu je ugarski kralj Bela IV. itd. a pojedini specijalizirani sajmovi i izloibe odriavaju se tijekom cijele godine. takoder u Zagrebu. Prvi hrvatski sajam uzoraka organiziran je vee 1910.2. tekstila i tekstilnih proizvoda. Medutirn postoje i burze koje u svom nazivu uopce nemaju rijec "burza" niti rijec "Exchange". narnjestaja. Danas se u Hrvatskoj odszavaju sajmovi u Zagrebu. jest postupno stvaranje zarurnanja (profesije) burzovnih posrednika koji svojom stalnom nazocnoscu na burzi. Margaretskog sajma (prvi put organiziranog 1372. stoljeca. strucnirn znanjem i poznavanjem gospodarskih prilika daju kupcima i prodavateljima neophodnu sigurnost i izvjesno jamstvo da neee biti prevareni. Po nekima. Njezina prethodnica je bila sekci]a za promet efektima koju je osnovalo trgovacko udruienje Trgovacki dom. Tako se. Zagreb se tako spominje kao sajamski grad vee 1242. burzovno poslovanje prosireno i na cijeli niz realne robe kao sto su iitarice. Pri kraju tog prvog razdoblja vee su jasno vidljiva neka vazna obiljez]a burzovnog poslovanja. Nastanak rijeci burza se objasnjava dvojako. Rijeci. st.se ujednacu)e tehniku poslovanja. i vezuje se za stvaranje velikih nacionalnih drzava. osnovana istom 1919. a obiljeiavaju ga sastanci mjenjaca i trgovaca na kojima su obavljana trgovacka placanja i na kojima su se razvijale spekulaci]e novcem i mjenicama. osnovana I Zagrebacka burza. termin se izvodi iz talijanske rijeci "borsa" . sajmovi elektronike. NajveCi i najstariji je Zagrebacki velesajam na kojemu se zbiva vise od 90% sajamskih aktivnosti u Hrvatskoj.gdje se odrzava)u b~rzovni s~~tanci. rabi u gotovo cijeloj Europi. vina i dr. Termin "burza" se od 16. Opci sajam uzoraka se odrzava svake jeseni i proljeca. poslije njezina razdvajanja. uz vee stecenu ulogu svjetskih financijskih centara. do 16.vrecica za novae .).2. Burse. Na burzama tog doba se stoga razvija intenzivna trgovina dionicama i obligacijama i sve s~ ~i. Trec~. Prve dva su javnost poslovanja te mogucnost uvida i utjecaja drzavnih vlasti na poslovanje sto je sve rnoguce poradi koncentracija poslovanja na jednomu mjestu . narnjesta]a. itd. koja je i najstarija hrvatska burza. 2. kad ih nalazimo u velikim talijanskim i francuskim sredozemnim lukama i drugim sredistirna gospodarske aktivnosti tadasn]e Europe. Sojmovi u Hrvotskoj Sajmovanje ima u Hrvatskoj dugu tradiciju.1. pnmjerrce. Tako je Zagrebacka burza.). Burze i burzovna prodaja Burze (Exchange. zahvaljujuci golemom napretku industri]e i prometa. knjiga. . st. Trece razdoblje traje od polovine proslog stoljeca do danas. Tradicija odrzavanja sajrnova se u Zagrebu nastavlja stoljecirna odrzavanjern Kraljevskog sajma. Splitu i jos nekim gradovima. informatike. Najvece onodobne burze nalazimo u Nizozemskoj. zatim Markova sajma (prvi put organiziranog 1256. U njihovu se razvitku mogu izdvojiti tri karakteristicna razdoblja. sporta i nautike itd.poljoprivrednih proizvoda i strojeva. kolonijalnih carstava i rnocnih dionickih drustava za eksploataciju kolonijalnih prirodnih bogatstava. i to zato sto se s velikim zemljopisnim otkricima i gospodarsko srediste Europe postupno pomaklo iz Sredozemlja na obale Atlantika. Takve su npr. Tako se naziva i mjesto (zgrada) u kojoj se sastaju prodavatelji i kupci radi sklapanja trgovackih poslova po pravilima i uzancama doticne burze. s pravom odrzavanja sajmova. S vremenom je to postala praksa i u gotovo svim zemljama anglosaksonskoga jezicnog i kulturnog podruc]a. Kansas City Board of Trade. Tako danas postoje New York Commodity Exchange. a zamjenjuju ih gospodarske izlozbe. Chicago Mercantile Exchange.

0 kup?~rod~~I" te robe glase na tocno odredenu kolicinu tako da nrje mogu. krajeva i ostvarenje velikih poslova za krat. U ~vicarskoj i Francuskoj susrecerno i treci. i najstarije vrste burzi: N~ nj!~a ~e trguje novcem i devizama i na taj nacin bit~o djel~je na for~lranJe njlh.. tip burzi. ~yvellklm lukama: javnim skladistlma. financijski. prijelazni. Iz svega navedenog slijedi zakljucak kako nije potrebno da se dotl~na ro~a i fizicki nalazi u mjestu gdje se burza odrzava. ~~ektne burze se nazivaju i burze vrijednosnih papira. . izvrsni.1. nJezlnu manJem rasipanju. Na. a u svijetu je najpoznatija burza te vrste Wall Street iz New Yorka. Slicno je i s dionicama nekog poduzeca iz iste serije. cija je kvaliteta precrzno oprsana burzovnim uzancama i koja nosi odredenu standardnu oznaku. Uvjet za uvrstenje na burzu je takoder i masovna i ujednacena proizvodnja te robe sto jamci da su sve partije proizvedene robe jednake i stoga medusobno zamjenjive (fungibilne). kot~ClJe).. Trgovinorn na burzi se formiraju i njihove cijene (tecajevi. neke vrste mesa. Po.?~lh tecajeva. Na taj nacin se ostvaruju goleme zarade kojima se onda objasnjava i cinieruca da se takva mjesta prodaju po vrlo visokim cijenama. imaju javnopravni karakter i prevladavaju u srednjoj i zapadnoj Europi. Robne burze mogu biti opce I specljalizirane za odre?e~u r~bu. . istina. Oni su neprekidno zauzeti odredenim segmentom operativnog poslovanja na burzi.. ograniceno na rnanji broj robe CIJUJe kval... sprecavanju kvarenja itd. Tako je npr. Na tu kolicinu glasi standardni ugovor (zakljucnica).sao kupnJ~ I prodaje robe se tako svodi na trgovinu ugovorima kOJI se nazivaju burzov~l~ zakljucnicama. Vidimo dakle da sustavtrgovanja na ~obnim yburzam~ ?mogucuJe trgovinu robom koja se nalazi diljem svijeta (kod pr?'ZVO?aC~. Novcano-devizne su.:aJ nacin je rnoguca koncentracija trgovine u velikirn c~nt~'ma. pamuk. detaljnog opisivanja iii uzimanja uzoraka. aluminij. itd. itd. U tim su zemljama burze javnopravne institucije ali je upravu nad njima drzava povjerila sindikalnoj komori samih burzovnih posrednika. Imaju ogranicen broj clanova (dionicara) preko k~ih se obavlja cjelokupno poslovanje na burzi. kupcu arnerickih drzavnih obveznica potpuno svejedno koje ce oni brojeve nositi jer mu sve one jarnce jednake kamate i druga prava..tetu I drug~ svojstva moguce standardizirati i ujednaciti tako da se kupac I prodavatelj mogu brzo i jednostavno sporazumjeti pozivom na standardn~ oznaku ~ be~ pregleda.) naziva "poluburzovna" roba. kupuje onoliko ugovora koliko mu je p~. Te odredene k?"clne (partl~e robe. robne i burze usluga. Da bi neka realna roba (npr. Istodobno Je o~oguc:e~~ I velika koncentracija ponude i potrainje pojedine robe u svega nekoliko vaznijih I . pri cernu je jasno da je najvecl stupanj zamjenjivosti u trgovini novcem i vrijednosnim papirima.trebno . efektne. u skladu s pravilima burze. Ta] uvjet nije u istoj mjeri zadovoljen za sve objeke burzovne trgovine. a odred.pot~~no Jedna~e kva~tete pa ie kupcu potpuno svejedno koja ce mu parnja biti stvarno Is. 1000 barela strove nafte . lotovi) na koje glasi jedan ugovor mora] u biti . itd. zlato. Takav nacin trgovanjaomogucu]e . Privatne burze najcesce posluju kao dionicka drustva.2. mora biti standardizirana. Burzama rukovodi upravni odbor koji propisuje poslovni red. odbor za promptne i terminske kotacije. za arbitrazno vijecs itd. Jednako tako kupci nernaju potrebe pregledavati je prije ~u~nje. nafta. S.~a N.).uJe I naJmanJu kolicinu robe kojom je dopusteno trgovati (npr. Uobicajena podjela burzi s obzirom na objekt burzovne trgovine je na novcano-devizne. To su ~pr. Na robnim (produktnim) burzama se trguje samo . a ne nuzno u mjestu ~ ~oJemu J~ sjediste burze. " . ygovori . vee smo rekli. Takve burze nisu profitne institucije. " " . Iavne burze posluju po odobrenju i uz poseban nadzor drzavnih organa.p~rucena" U burzovnoj se terminologiji to naziva zamjenjivost odnosno funglb"~?st robe. Moguca manja odstupanja od standardnih svojstava' propisana su burzovnim uzancarna svake pojedine burze. do~usteno. koncentraciju ponude robe IZnajudaljenijih Na manjim burzama lokalnog znacenja toleriraju se i veci rasponi u kvaliteti robe.~ollclnu manju od one na koju glasi jedan ugovor. a uclanjenje je moguce za siri krug interesenata koji ispunjavaju propisane uvjete. Burze tog tipa karakteristicne su za anglosaksonski krug zemalja. a financiraju se iz up lata clanova i taksa koje naplacuju svojim komitentima. kratkorocnirn vrijednosnim papirom tako da prijenosu n~vca u [ednorn srnjeru odgovara rijenos vrijednosnog papira u suprotnom smJeru... pam uk iii bakar) mogla biti uvrstena u kotaciju neke burze i postati predmet burzovne trgovine.ew York Mercantile Exchange) i koja je zamjenjiva bilo kojom drugom pa~IJomy'S~OVrs~~ robe. psenica..:~ kupiti . bakar. Postupak njihova osnivanja i nacin poslovanja propisuje drzava. Takva se roba (drvena grada..(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Natlni prodaJe i specijalizirana triiSta u vanjskoi trgovini 2. voce. Vrste i pravni karakter suvremenih burzi Po pravnom karakteru sve se' burze mogu u osnovi svrstati u dvije skupine: jayne (kontinentalne) i privatne (anglosaksonske). a t~ko se ~OStl~U i goleme ustede na prijevozu i uskladistenju robe.~o vri)eme i ~"~v~lo mal?m p~ostoru" Poslovanje je.onom re~lnom r~bom koju je uprava burze uvrstila u kotaciju.vaka~~~za propisuje s kojom robom se smije trgovati. p Na efektnim burzama se trguje razlicitirn vrstama prvoklasnl~ obvez~lca I dionica kojima je. a onaj tko zell ku"plt~ vise robe. Svaka transakcija na tim burzama je pokn:ena neklm.~rgovanJe. Neophodan uvjet nastanka i opstanka burzi i burzovne trgovine je standardizacija i zamjenjivost predmeta burzovne trgovine. dakle. donosi uzance te postavlja i imenuje burzovne odbore kao sto su kontrolni. Clanovi su duzni obavljati funkcije za koje su izabrani.

kovine kupljene na London Metal Exchange u roku od 14 dana. a kupac isplati dogovoreni iznos.nacionalne burze.regionalne burze. na pet skupina: _ _ _ _ _ loko posao (posao na licu mjesta) promptna isporuka (Prompt Delivery) promptni utovar (Prompt Shipment) promptni posao za "robu na putu" (Afloat) i oroceni promptni posao.1 p? proteku tocno odredenog vremena od trenutka sklapanja posla.osl:Ole~COITl robom koja se. kao i burze osiguranja robe u prijevozu. ovisno 0 vrsti robe.a se. I. ne mora stvarno i nalaziti mjestu sklapanja posla ali zato mora postojati cvrst dokaz da on~ postoji: K. iii slicne isprave iz kojih se nedvojbeno moze zakljuciti 0 kakvoj se i i 0 kojoj kolicini radi.2. .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Natini prodale I specijallzlrana trilSta u vanjskoj trgovini svjetskih trgovackih centara pa relativno rnalen broj Ijudi rnoze u kratko vr'· .. Oni obuhvacaju trgovinu . 2. je i s burzama za kooperacijske poslove koje se. ~lic. a druge specijalizirane. isporuku. u trenutku kupoprodaje. Loko po sao se sklapa u slucaju kad se roba stvarno nalazi u mjestu u kojemu je sjediste burze i u kojemu se odrzava burzovni. koje bitno odreduju cijene i gospodarska kretanja u skupini zemalja .) odmah nakon zavrsetka burzovnog sastanka. .. kovina u Lon.no. ona i isporucu]e kupcu (iz skladista.ao dokaz pri promptnoj prodaji sluzi pomorska teretnica. po instrukcijama kupca: mora utovariti robu na odredeni brod. oSlgura~J~ I usl~ga kooperacije. Prvi s~ nazlvaju promptnim. Kao dokaz.). najcesee u rasponu izrnedu 10 i 14 dana od sklapanja posla. Tako se npr. Burzovni poslovi ~a bu~~ama se . ~~ovana Je 1842. Promptna isporuka podrazumijeva da kupac odmah dobije robne isprave koje [arnce stvarnu isporuku. odreduju precizno u kojem se roku to mora obaviti. brodskog skladista. Jedna od najpoznatijih je The Baltic Exchange u Londonu. 5 tim da u tom roku prodavatelj. U pogledu nacina i roka isporuke sve promptne poslove se moze podijeliti y ••• • .. carinske zone.kasa.: burze. A ik Cd h ars e InIJ~ 5 men om. New Yorku i Rotterdamu. u New Yorku..e~a. kakve je kvalitete odnosno koja joj standardna oznaka. locirane u svjetskim trgovackirn sredistirna robnog prometa. vrijednosni papiri na vecini efektnih burzi isporucuju u roku 48 sati. etr eseti i pedesetih godina devetnaestog stoljeca osniva se ruz robnih burzi u velikim svjetskim trgovackirn sredistirna: u Chicagu (1848. . Pr~mptm poslovi (spot. Opcenito se rnoze reci da gospodarsko znacen]e suvremenih burzi varira ovisno 0 njihovoj veliclni. . Zbog toga su tecajevi na velikirn burzama vrlo vazm I za druga trzrsta I za druge nacine trgovanja tak b N· d kl YOm roo o~. Y u robu. ovisno 0 predmetu kupoprodaje i obliku posla.donu. N~~ :~rku (1850. Londonu. tako nazrvaju iako zapravo posluju slicno kao posrednicke agencije. na kojirna se koncentrira ponuda i potraznja IZ cijeiog svijeta pa stoga postignute cijene redovito imaju znacenje svjetskih cijena za odredenu robu . dakle s namjerom da prodavatelj isporuci . silosa. gdje se nalazi.~e~~narodn.ruve IraJucl ta 0 :IJ~~e te robe u :. Promptni posao za robu na putu je varijanta burzovnih promptnih poslova koji se sklapaju kad se predmetna roba nalazi na prijevoznom sredstvu (brodu. Pravila doticne burze. : Nacin i uvjeti pod kojima se poslovi sklapaju precrzno su odredeni statutom i uzancama svake pojedine burze. mora pribaviti i kupcu predati pomorsku teretnicu s datumom utovara koji nesmije prekoraciti dogovoreni odnosno onaj datum koji predvidaju uzance i statut burze. . k . Stog. ne samo zbog razlika u cijenarna iz~edu stvarno raspolozive i neke buduce robe nego i zbog razlika u obvezama ko]e se i preuzimaju u tim poslovima. sasta~ak. u Liverpool u neposredno nakon otvaranja redovite parobrod k li . . Tako se uobicajeno nazivaju iako tehnike trgo~anJa I organizacija takvih trzista rijetko odgovaraju onima robnih i efektnih bur~l: Burze za trgo. a psenica na burzi Baltic Exchange 21 dan nakon sklapanja posla. uz odgovarajuce isprave.). a vel ike burze postoje jos u Hamburgu. Najvaznije svjetske burze za poljoprivredne proizvode su u Chicagu. i sl...~ taJ sde~~Cln ba : na veli. Anversu itd. Iz isprave se treba vidjeti i kada ce ona biti spremna za .ile'~m svijetu. Burz~m~ usluga se nazivaju specijalizirane institucije i trzista prijevoza. IJeme o b avrti go Iem promet arnlkli una b urzovne trgovine.vinu prijevoznim uslugama (nazivaju se i frahtovske burze) sr~dlsta ~u ponude I potrazn]e brodskog i zracnog prijevoza te su. . Tako razlikujemo: . s rane sVIJ.promptni od terminskih poslova. . Neke su bile mjesovite.. a drugi terminskim burzovnim poslovima.s~lapaju poslovi koji predvidaju da se predmet kupoprodaje rsporuci o?mah d. Nacelno se rnoze reel da se isporuke u promptnim poslovima predvidaju u roku od dva dana do tri tjedna.2.kim svjetskirn robnim burzama odreduju i svjets e clJene otrcne ro e I ostvaru]e ono sto se naziva "svjetskim trzlste " Pr~a prava robna burza je bila specijalizirana za trgovinu pamukom. Rolterdamu i Liverpoolu.efektivni poslovi) jesu poslovi koji se sklapaju s namjerom da se stvarno I obave. kao burze pamuka u Liverpoolu i New Yorku. tovarru (teretni) list. uobicajeno. kaucuka. Cijene (tecajevi) koji se postiiu na tim burzama se brzo prenose na sve t . Promptni utovar oblcno podrazumijeva uvjete ko]e smo vee naveli u promptnoj isporuci. Sve ovo su i razlozi zbog kojih su na svim burzama pazljivo razdvojeni y •• • • . cija je utjecaj ogranicen na dornace trziste. y.

u SAD-u stvarnorn isporukom robe zavrsi samo 10% ukupno sklopljenih terminskih ugovora. precizno je definirano uzancama doticne burze. Vrlo je vazno naglasiti i specificnosti samog postupka trgovanja terminskim ugovorima na burzi. rujan. kao sto su kolicina i kvaliteta robe. svibanj. Kao sto znamo. vee' intenzivno koristen na Chicago Board of Trade osnovanoj 1848. Na primjer.) i ovise 0 vrsti robe. svibnja) s tim da se roba dobavi i plati u nekom kasnijem terminu (npr. itd. stranke iz tih ugovora trebaju sporazumjeti jedino 0 cijeni i kolicini (a to znaci 0 broju ugovora) za odredeni termin provedbe ugovora. Jednostavni oblici takvih ugovora su bili u uporabi vee u dalekoj proslosti. u tzv. Dovoljno je dakle da kupac nekoga terminskog ugovora proda isti takav ugovor za taj termin i njegova je obveza anulirana. To je mogue'e upravo zato sto je roba kojom se na burzi trguje standardizirana pa nema nikakvih razlika izrnedu pojedinih partija robe. U takvim slucajevirre. Specificnosti su sljedece: 1. Oni su dakle neka vrsta formulara (tiskanica) u kojima su svi ostali elementi ugovora. Kljucne razlike takvih terminskih burzovnih ugovora u odnosu na slicne vrste trgovackih ugovora 0 budue'im isporukama i placanjirna su sljedece: 1. Na robnim burzama termini su'tJdaljeniji (npr.(VANJSKOTRGOVIN~KO POSLOVANJE ) Nacini prodaje I specijalixirana trii§ta u vanjskoj trgovini vlaku) koje je na putu k odredenom mjestu. Tako se zavrsava samo mali broj terminskih poslova. sredinom rujna). dok je moderni oblik terminskih trzista i terminskih ugovora nesumnjivo americkog podrijetla. a po cijeni koja je fiksirana na dan sklapanja ugovora. vremenom zetve). u staroj Indiji. Razvijenije forme terminskih ugovora nalazimo u Europi i Iapanu u 17. i 18. "pit") po unaprijed poznatim pravilima i samo u tocno odredenom vremenu. Oni zapravo zele zaraditi spekulirajuci (igrajuci) na skok iii pad cijena. U utvrdenorn terminu oni se mogu obaviti stvarnom isporukom i plae'anjem robe. st. 2. Predaja odgovarajucih robnih i prijevoznih isprava kupcu (npr. Termini u kojima se poslovi obavljaju odreduju se burzovnim uzancama. Strane uvijek mogu "lzaci" iz obveza preuzetih terminskim ugovorom. tek zasijane psenice) na neki budue'i termin (npr. Za razliku od promptnih. standardizirani i tiskani na ugovoru tako da se nikako ne mogu izmijeniti. Razvili su se iz tradicionalnih terminskih kupoprodajnih ugovora koji su predvidali isporuku odredene robe (npr. Burzovne zakljucnice su standardizirane. i 30. ito jednostavnim poduzimanjem obrnute operacije. nakon zetve) i isplatu cijene dogovorene na dan sklapanja posla a po izvrsenoj isporuci (Forward Contracts). Terminski burzovni poslovi se rijetko sklapaju s namjerom da se i zavrse stvarnom isporukom i placanjem robe. "krajern rnjeseca" i sl. as isporukom i plae'anjem na tocno utvrdeni buduci termin. 2 Vise 0 tome u poglavlju 0 prijevoznim ispravama! • . "obicnirn" ugovorima to nije mogue'e bez suglasnosti obiju ugovornih strana. (31. Takav je nacin trgovanja postao vrlo popularan i ubrzo se rasirio i po drugim americkim i europskim burzama. Oroceni promptni posao je posao pri kojemu je na burzovnoj zakljucnici odreden rok unutar kojeg roba treba biti isporucena.) u svakom mjesecu. Suvremeni burzovni terminski ugovori (Futures Contract) jesu kupoprodajni ugovori u kojima se dogovara isporuka i plae'anje odredene kolicine standardizirane robe na dogovoreni buduci termin. Terminskim ugovorima (Futures Contract) nazivamo posebnu vrstu burzovnih ugovora 0 kupoprodaji standardizirane robe po odredenoj cijeni. srpanj. Kudikamo najveci broj poslova likvidira se samo isplatom tecajne razlike (razlike u cijeni) jer niti prodavatelj niti kupac nikad nisu ni zeljeli stvarnu isporuku robe. engl. indosirane teretnice) ima u tom slucaju i znacenje predaje robe. Takav je nacin trgovanja. termin). obratnom terminskom operacijom (sto se svodi na naplatu iii plae'anje razlike u cijeni).i ispunjenja obveze. 15. tzv. U burzovnoj se praksi najcesce nazivaju "fjucersi". To znaCi da se. Ugovori su rnedusobno zamjenjivi (fungibilni) sto znaci da je svaki ugovor moguce ispuniti isporukom bilo koje partije robe na koju se ugovor odnosi. rjesavanje sporova i sl. terminski se poslovi sklapaju s robom koja u trenutku sklapanja posla iii ne postoji iii makar nije u rukama prodavatelja. Grckoj i Rimu. za razliku od drugih vrsta ugovora. Prodavatelj i kupac dogovaraju isporuku po odredenoj cijeni (tecaju) koja je formirana na ta] dan (npr. Izvan tog mjesta i izvan toga odredenog vremena nije mogue'e sklapanje odredene transakcije. mjesto isporuke. rok se odreduje izrazima "sredinom mjeseca". Sto to tocno znaci. "aktivne pozicije". Zato se takvi poslovi i nazivaju spekulativnim poslovima. 3. Rudimentarni oblici terminskih ugovora rabe se i na vee spomenutim europskim srednjovjekovnim sajmovima. koji su odredeni vrstom robe odnosno sezonskim karakterom ponude i potraznje na trzistu (npr. Poslovi se mogu sklapati za bilo koji termin koji je predviden pravilima burze ali se u praksi oni ipak koncentriraju na neke udarne termine. Trgovanje se odvija u tocno odredenorn dijelu burze (koji se naziva "jarna".. Terminski iii rocni poslovi jesu takva vrsta burzovnih poslova cija se provedba ugovara na neki odredeni. Na efektnim burzarna oni obicno padaju na 15. odgodom (prolongiranjem) provedbe posla za neki budue'i termin iii isplatom premije dogovorene za odustajanje od posla. budue'i datum (rok. tada nazivan "nadolazecirn" ("to arrive").

osim toga. a vrlo mali dio njih iz zel]e da se roba stvarno isporuci i plati. I . 2. 4. kupac nekoga terminskog zakljucka za rujan rnoze osloboditi svoje obveze prodajom istoga takvog zakljucka za rujan. To rnoze uciniti u bilo kom trenutku prije njegova dospijeca u rujnu. Kljucni su sljedeci cimbenlci: . Po dospijecu posla spekulant ce nastalu razliku u cijenama (tecajnu razliku) naplatiti na obracunskoj blagajni burze. svrstati u dvije velike skupine: one koji stvarno iele kupiti odredenu robu i one kojima je cilj samo zarada na razlici cijena. i to sklapanjem suprotne burzovne operacije. poseb nih formulara ciji je sadriaj i izgled propisan. 2. i ne mora biti voljan "zatvoriti svoju poziciju" na predvideni nacin. To znaci da su prodavatelj i kupac iz sklopljenog posla zapravo u obvezi prema obracunsko] blagajni. Njihov cilj nije dakle zarada nego im je cilj zastita od rnogucih gubitaka zbog promjena cijena. svom brokeru moraju isplatiti dodatno pokrice za tecajni rizik.2. bitne informacije. Obracunska blagajna burze jarnci za ispunjenje svih ugovora sklopljenih po pravilima burze.3. Pregovori u "jami" se svode samo na pregovore za utvrdivanje cijene ugovora koji su standardizirani po kvaliteti. Kolika ce biti cijena neke robe u buducnosti ovisi 0 cijelom nizu cirnbenika. likvidacijski dani kad se terminski poslovi moraju obaviti bilo isporukom dogovorene robe. Taj postupak prebijanja racuna naziva se "ticket balancing". U stvarnosti ce. Obracunska blagajna burze preuzima suprotnu stranu svih sklopljenih transakcija. zapravo. Dan prije pocetka likvidacije se obicno rezervira za rjesavanje uvjetnih. Obicno traju tri dana. medutim. tehnoloskirn napretkom i porastom potrainje zbog porasta stanovnistva. Pri tome je odredeni rast cijena. vidjet ce se po stvarnim cijenama u tom terminu. obavlja se prebijanje i utvrdu]u salda. cvrstih terminskih zakijucaka. zakljucaka. Osnovni cilj trgovaca koji stvarno iele pribaviti odredenu robu jest da osiguraju tu isporuku ida se zastite od rnogucih promjena cijena u razdoblju od sklapanja posla do isporuke robe. dakle neka minimalna inflacija. Burzovnim pravilima odreduju se tzv. To je i posljednji rok do kojeg se i prodavatelj i kupac mogu osloboditi svoje obveze isporuke (ili placanja). Vee smo rekli da se najveci dio terminskih poslova sklapa iz spekulativnih razloga. terminu i mjestu isporuke i ostalim elementima. Prodavatelji i kupci nastoje prikupiti sve. To znaci da se svaka ponuda za kupnju i prodaju mora javno objaviti (izvikivanjem) te se nijedna transakcija ne rnoze ispuniti bez otvorenog izvikivanja. Zato na racunu svakog clana burze u svakom trenutku mora biti odredeni minimalni iznos iz kojeg se uzima odredeni depozit svaki put kad se ulazi u neku transakciju. zapravo. premijskih. Spekulante ne zanima stvarna isporuka robe nego im je [edini cilj ostvariti zaradu na promjeni cijena. Svi terminski ugovori se mogu legalno likvidirati poduzimanjem suprotne operacije.opce gospodarsko i politicko stanje te izgledi i kretanja u svijetu i u regiji . Svi se trgovci robom mogu. na konacne cijene pojedine robe djelovati i nepredvidiva dogadanja u prirodi (npr. broker ce sam prihvatiti premijsko rjesen]e. a cijeli posao svodi na placan]e (iIi naplatu) razlike u cijenama. vremenske nepogode koje mogu ostetiti iii unistiti plantaie kaye. analizirati ih i ispravno procijeniti buduca kretanja cijena kako bi onda mogli donijeti i utemeljene odluke 0 kupnji iii 0 prodaji na burzi. Na osnovi tih biljeski.) ali i u drustvu (strajkovi. 5. likvidacija spekulativnih poslova se obavlja sklapanjem suprotne operacije. Prvog dana se pristupa likvidaciji tzv. po njihovu rnisljenju. 6. To je nuzno jer je pri likvidaciji poslova nernoguce naci prvobitnog partnera s kojirn je posao sklopljen a lOji.(VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini .stanje nacionalnoga gospodarstva. kolicini. Oni. naranaca. likvidacijom zakljucka iii prolongiranjem posla. secerne trske i sl. U kojoj su mjeri procjene igraca na burzi bile ispravne i u kojoj su im mjeri dogadaji u prirodi i drustvu isli na ruku. kukuruza. Ne ucine Ii to. lgraci (spekulanti) na porast cijena su optimisti. normalna pojava uvjetovana rastom standarda. Sto se time postize? Na taj se nacin obveza kupnje (po jednojcijeni) izravnava prodajom (po drugoj cijeni). zele sklopiti posao tako da osiguraju isporuku potrebne robe i da se pri tome zastite od promjena cijena. jednako od porasta kao i od pada. Ako se odluce za drugo rjesen]e. Tada brokeri pod nose obracunsko] blagajni burze svoje potpisane biljeske (tickets) 0 svim poslovima koji se imaju provesti. krize. Tako se npr. Cijene i kotacije Cijene robe i usluga odreduje stanje ponude i potrainje na odredenorn trzistu.). ratovi i sl. rreceg dana se preko obracunske blagajne stvarno isplacuju izracunata salda dok se provedba preostalih (nekompenziranih) poslova obavlja u skladu s dogovorom burzovnog posrednika i njegova nalogodavca. iii b) zadrzati premiju i postati stvarni kupci terminskog zakljucka. opca poslovna klima i povjerenje javnosti u nacionalno gospodarstvo. Drugi dan je predviden za rnedusobno obracunavanje burzovnih posrednika . To znaci da se prodaja ugovora za neki termin rnoze legalno likvidirati kupnjom istoga takvog ugovora za isti termin. Trgovanje mora biti [avno. Tako se kupci u premijskom poslu moraju izjasniti hoce li se: a) odreci premije u korist prodavatelja i tako se osloboditi obveze kupnje. 3.

Cesto su i arbitri pri rjesavanju sporova izmedu prodavatelja i kupca robe.ak~g~. u izvjescima se redovito iskazuju i najvise cijene. Tamo gdje jedan oblik aukcije zakazuje.tl svom kupcu. cuvanje i skladistenje predmeta do preuzimanja. Poslovi koje treba obaviti poslije prodaje mogu ukljucivati naplatu izlicitiranog iznosa. uvjete rada i tehniku trgovanja. Prodavatelji su vlasnici robe koja se prodaje na aukciji. i to tako da vrijednost jedne funte (GBP) izrazavaju u odgovarajuco] stranoj valuti.IIsp~rucl. stoljeca prakticne primjene dovela su do stvaranja velikog broja vrsta i podvrsta aukcija koje se medusobno nadopunjuju. koji imaju odgovarajuce objekte i opremu potrebnu za urednu. Oni su dakle pesimisti koji pak. ~ skladu s burzovnim pravima. objavljuju i u slucajevirna kad odredenog dana i nije bilo terminskih poslova. Prvi je da se obavljaju javno i na unaprijed odredenirn mjestima. 2. Tako se nazivaju i organizacije odnosno mjesta na kojima se odvija]u aukcijska nadmetanja. Potencijalni kupci su sve osobe koje sudjeluju u aukcijskom nadmetanju. Izravno rabe engleske burze.vnogsasta~k~. ostvariti zaradu cija ceovrsma cm. uvjeta standardnih ugovora i oznaka pod kojima kotira na dotic~. Drugi je da predmet prodaje dobiva najbolji ponudac.3. organizira i provodi aukcijsku prodaju putem javnog nadmetanja. Krajnji kupci su osobe koje su na aukcijskom nadmetanju dale najpovoljniju ponudu i tako ostvarile pravo kupnje. NajveCi broj zemalja rabi neizravan sustav kotiranja. zamjenjuje ga drugi oblik dobro prilagoden novom okruz]u. Na deviznim burzama razlikujemo tako izravno i neizravno kotiranje.~erminu biti niz~ neg? ~anas. Taj takozvani "norninalni" tecaj se takoder izracunava po pravilima odbora za kotacije. redovitu i nadziranu aukcijsku prodaju. Aukcijski posrednici dobro poznaju robu koja je predmet aukcijske prodaje te aukcijske obica]e. Definira ih kao oblik organizirane prodaje robe najboljemu ponuditelju na temelju jayne objave i javnog nadmetanja na unaprijed odredenom mjestu i u unaprijed odredeno vrijeme.sjeci iz!:acunati p~ tocn~ utvrdenim pravilima koja donosi odbor za kotacije kOJI pOStOJIna svako] burzi. na osnovi svojih informacija i procjena. utvrditi uvjete aukcije.tl r~zliku .~ma dok s~ detaljni podaci 0 uzancama i standardnim ugovorirna mogu pronaci u posebnim publikacijama koje izdaju burze. Cijene (tecajevi) robe u promptnim poslovima i cijene iste takve robe u terminskim poslovima redovito se razlikuju. ~a razumijevanje kotacija na robnim burzama odlucujuce je poznavanje kvalitete robe. Burze se razlikuju i po nacinu kotiranja. J Na pad cijena spekulira]u "medvjedi" (eng!.l. na osnovi svojih saznanja i informacjja. Prije same prodaje aukcionar treba plan irati tijek aukcije.im burzama. vjeruju da ce cijene padati te da ce na tom bu~u. Aukcionar je pravna iii fizicka osoba koja priprerna.Izmeau danasnjlh cijena za taj termin i stvarnih cijena ko]e budu vrijedile na rstornu tom dogovorenom terminu. Osnovni sudionici u aukcijskom nadmetanju su prodavatelji. potencijalni kupci. Aukcija je nezamjenjiv mehanizam trgovanja u slucajevima u kojima cijena predmeta nije fiksna niti lako odrediva tako da upravo tu i lezi tajna dugovjecnosti i vaznosti aukcijskog nadmetanja. Drazbe poznaje i nas Zakon 0 trgovini. objaviti aukciju i uvjete nadmetanja te izloziti robu kako bi je potencijalni kupci mogli razgledati prije aukcije. Ta se izvjesca nazivaju burzovni~ kotacijama iii burzovnim tecajnicarna. dok se terminske kotacije. Napomenimo da se osnovni podaci 0 robi objavljuju u kotacIJ. a za te usluge naplacu]u posrednicku proviziju. a treci da se na drazbama prodaje roba koja je nestandardizirana i koja nije zamjenjiva. organiziraju i provode posebne veletrgovacke tvrtke. dodatnu kontrolu i druge aktivnosti vezane za specificnosti pojedinog predmeta i vrste aukcije. moCi kupiti ~o n~z. Normalno stanje trzista za vecinu robe je kad su promptne cijene nize od terminskih i kad SLiblizi termini jeftiniji od udaljenijih. Drozbe (oukcije) i sustov prodoje no drozbcmo Drazbe iii aukcije se definiraju kao poseban oblik prodaje javnim nadmetanjem (iicitacijom) veceg broja kupaca s ciljem postizanja sto povoljnije cijene. svejedno da Ii neposredno iii preko posrednika. obaviti promotivne i prornidzbene aktivnosti. trgovacka drustva. Osim toga. Tri su kljucna elementa aukcijskog nacina trgovanja. Takvi ce danas kupovati terminske ugovore za isporuku neke robe jer su. objavljuju se sluzbena izvjesca 0 crjenama (tecajevirna) postignutim na tom sastanku. U kotacije se ne unose cijene po kojirna su sklopljeni pojedini poslovi nego pr~. Za svoje komitente obavljaju niz poslova vezanih za nabavu i prodaju robe. prikupiti i razvrstati predmete prodaje.~em . Po:lije sv. lato oni danas prodaju ugo~~r~ p. prije dospijeca. uvjereni su. Aukcije objavljuju. Kako su gospodarskoj javnosti vazna i kolebanja u cijenama.burz~. zbog kontinuiteta i usporedivosti. bears). dakle da vrijednost 1 iii 100 jedinica strane val ute izrazava u dornacoj.( VANJSKOTRGOVINSKOP()SLOVANJE ) Naeini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini Oni -se u americko] terminologiji nazivaju "bikovima" (eng!.oJ CIJ~~I. Zato se posebno izracunavaju i odvojeno iskazuju kotacije promptnih i kotacije cijena terminskih poslova po pojedinim terminima. ~ako ce. Napomenimo da se tecajevi robe iz promptnih poslova izracunavaju na osnovi cijena iz stvarno realiziranih poslova. ne ostavljajuci nikakve praznine na trzistima. • . Bulls).~ d~~~snJlmv~'Jenama. uvjereru da ce ih. uvjereni kako ce cijena robe iz tih ugovora n dogovoreni buduci termin biti veca pa ce oni svoje ugovore moci prodati po to! veco] cijeni i tako naplatiti ostvarenu razliku u cijenama. aukcijski posrednici te aukcionar iii licitator. najnize cijene i cijene s prethodnoga burzovnog sastanka.

ostecenje iii greska. uvozni kontingenti). Potom pocinje nadmetanje ciji tijek i oblik ovise 0 odabranom sustavu natjecanja. i ako to karakteristike robe omogucuju. Tako razvrstana i oznacena roba srnjesta se u aukcijsko skladiste u kojemu je potencijalni kupci mogu i trebaju razgledati prije odrzavan]a aukcije. ali i stvoriti sto veca konkurencija kako bi se postigla i sto realnija trzisna cijena. umjesto izlaganja robe ponekad je dovoljno predoCiti sarno uzorke. Istodobno se tako smanjuju iii sprecavaju daljnje Mete na robi koje mogu nastati zbog nepostojanja odgovarajucih skladisnih kapaciteta i velikih troskova prodaje takve robe redovitim putem. Cjelokupni postupak prodaje robe na aukcijama rnozemo analizirati kroz tri faze: fazu pripreme aukcije. vuna. Opcenito. lot) drugaci]e kvalitete pa tako i nije zamjenjivo (fungibilno) za neko drugo pakiranje istovrsne robe. Za te posloveposrednici naplacuju naknadu (tzv. itd. i uvjete prodaje na aukciji. aukcionar daje precizne podatke. neka prava (npr. usluge (npr. Mozerno dakle reci kako se na aukcijama trguje predmetima koji nemaju fiksnu prodajnu cijenu i/ili ih je. datum odrzavanja aukcije. potrebna je i odgovarajuca prornidzba. gradevinski radovi) ali i realna roba (npr. 5to se medutirn tice tezlne robe. roba ostecena u prijevozu. razne prehrambene proizvode poput voca. itd. nestandardnost. Problem je naime u tome sto je za neku "robu" vrlo tesko odrediti realnu trzisnu cijenu i ponuditi je na prodaju po nacelu "uzmi iii ostavi". opis cjelokupne kolicine robe koja dolazi na aukcijsku prodaju. cvijece itd. Da bi zastitio svoje i prodavateljeve interese. aukcijske liste i poslati ih na adrese svih potencijalnih kupaca. antikviteti. lot money) koja se odredu]e pausalno iii kao postotak od prodajne cijene. po pravilu. naznaku mjesta gdje se roba nalazi i vrijeme u kojemu se roba rnoze razgledati prije pocetka aukcijske prodaje. Prije pocetka nadmetanja za svaki pojedini lot.. ribe. drva i drvne grade. Stoga je svako pakiranje realne robe (tzv. a koju kupac odbija preuzeti i koju je zato potrebno brzo rasprodati. razvrstavaju je u lotove odreaene priblizne kvalitete. i to u tocno odredeno vrijeme i na odredenornu mjestu kako je to prethodno objavljeno u aukcijskoj listi. urnjetnicki predmeti). Te p~sebna obiljezja mogu biti i nestandardna kvaliteta. Kljucna svojstva realne robe koja se prodaja na drazbama jesu neujednacena kvaliteta. i dr. krzna. i realna roba i usluge i prava. Aukcijsko nadmetanje zapocin]e voditelj aukcije objavom 0 pocetku otvaranja aukcije. odnosno cvijece. jest postojanje cijelog niza predmeta (robe) koje je vrlo tesko prodavati mimo aukcija. Na taj se nacin prodaju razliciti financijski instrumenti cija se cijena vrlo brzo mijenja zbog velikih oscilacija u ponudi i potraznji. pamuka. Iznimno. itd. iz nekog razloga. ime iii naziv aukcionara. Roba se . Cijenu je tesko odrediti zbog vel ike i brze fluktuacije u ponudi i potrazn]i iii zato sto roba ima neke posebne karakteristike koje je tesko objektivno kvantificirati. duhana.). Oni imaju svoje stalno mjesto na aukciji pa kupci za sudjelovanje u aukcijskom poslovanju ne rnoraju placati posebni depozit aukcijskoj blagajni. Umjetnicki i slicni predmeti kao sto su urnjetnicke slike.). (Reynolds. t]. Robu preuzimaju aukcijski posrednici. na aukcijama se rnoze prodavati gotovo sve. a koje bitno utjecu na njezinu vrijednost (npr. weight note) i redni broj s naznakom kvalitete i kolicine. ne preuzima odgovornost za kvalitetu kupljene robe niti dopusta naknadne reklamacije jer se smatra da je kupac robu vidio prije aukcije i da je bio upoznat s njezinom kvalitetom. Da bi aukcija privukla dovoljan broj potencijalnih kupaca. povrca. oni odreduju uvjete preuzimanja robe na prodaju.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaie i specllallzlrana trillita u vanjskoj trgovinl Proda]ni su posrednici zaposleni pri aukcijskim organizacijama. zaplijenjena roba kao sto su predmeti zaplijenjeni od strane drzavnih organa (npr. predmeti povijesne iii kolekcionarske vrijednosti. odreduju minimalne cijene od kojih poCinje nadmetanje i vode prodaju aukcijske robe. za neke vrste robe su karakteristicni odredeni gubici u tezinl pa se stoga za njih dopustaju i standardizirani popusti bilo preko cijene iii preko kolicine. aukcionar rnoze od potencijalnih kupaca zahtijevati uplatu pologa koji mu jarnci pokrice troskova aukcije i dijela steta koje mogu nastati u slucaju da kupac ne plati robu. Na robnim aukcijama se mogu pojaviti i nestandardizirani lotovi robe koja se inace rnoze standardizirati (npr.o predmetu natjecanja i osnovnim uvjetima prodaje. Svaki lot dobiva priznanicu 0 tezini (tzv. carine iii policije) i imovina oduzeta njezinu vlasniku temeljem sudske odluke. Nabavni posrednici su osobe preko kojih kupci mogu kupovati robu na aukcijama. Treba naglasiti da aukcionar. Iznos pologa razlikuje se prema vrsti robe i aukcije te se rnoze kretati od simbolicnih iznosa pa sve do 20-30% vrijednosti zakljucnice . caja. Priprema aukcije zapocinje dopremom prodavateljeve robe na drazbu. Aukcijsko nadmetanje se i ovdje namece kao najbolji nacin brze prodaje i utvrdivanja realne cijene jer se radi 0 ostecen]u ciji utjecaj na cijenu nije rnoguce sasvim precizno odrediti. sirova kava. sirove koze. Najcesce skupine realne robe kojorn se trguje na aukcijskom trzistu jesu: Primarni proizvodi poput sirove vune. individual no odredenje iii pak laka pokvarljivost (npr. opis svakoga pojedinacnog Iota. ). aukcijsko nadmetanje te isporuku i placan]e predmeta auktijske prodaje. Takve liste redovito sadrze: naziv i mjesto odrzavanja aukcije. U tu skupinu zatim rnozerno ubrojiti robu koja je lako pokvarljiva. Ono sto je jos vaznije konstatirati. Uza sve uobicajene promidzbene aktivnosti potrebno je objaviti i tzv. ribe). riba.. potrebno brzo rasprodati pa se onda sustavom jayne drazbe robe zeli postici brza prodaja. Havarirana roba. skulpture. Oni je klasificiraju i razvrstavaju u manje partije ujednacene kvalitete koje se nazivaju aukcijski lotovi. i sl. 1996. roba s greskorn i sl.

poboljsava se konkurentska pozicija tvrtke i. a postizu i nizu cijenu. dio su uvjeta aukcije. aukcijsku zakljucnicu. . Kako bi to saznali. dinamizira organizaciju. povezanost s cijelim svijetom. . str. telebanking). U cetvrto] fazi dolazi do potpunog prijelaza na elektronicko poslovanje s okolinorn (engl. business-to-business iii model B2B). itd. a time i koncept elektronickog poslovanja. pri prevelikom broju prodavatelja dogada se da kupci ne znaju za sve prodavatelje. S druge strane. fakture. Customer to business iii model C2B) (Afuah & Tucci. ovisno 0 utvrdenim uvjetima aukcijske prodaje. aukcionar rnoze ali ne mora objaviti i ime kupca. 3. Do trenutka placanja roba je uskladistena na teret i rizik prodavatelja.I '( ~j. obmane. U uzern smislu rijeci. :1 i u i: smatra prodanom u tn:inutku kad voditelj proglasi prihvat najbolje ponude. U novije vrijeme pojavili su se i koncepti elektronickog poslovanja izrnedu kupaca (eng!. prelazi na elektronicko poslovanje orijentirano prema kupcu (engl. upoznavanje s razliCitim kulturama itd. kupac iii njegov agent od aukcionara dobiva poseban kupoprodajni ugovor. On je unio potrebnu dinamiku.. '~. Customer to customer iii model C2C) i elektronickog poslovanja kupaca prema kompanijama (engl.~' ". Vise kupaca znaCi vecu potrazn]u. Danas gotovo da nema podrucja poslovanja u kojernu inforrnaticka i rnrezna racunalna tehnologija.~~"~~~ ' .. • . Poslije toga slijedi reorganizacija tvrtke prema zahtjevima nove tehnologije i novih poslovnih procesa. Prema tome i Internet. krade i uniStavanja podataka i 51. elektronickorn marketingu (eng!. 84). trzistu savrsene konkurencije. prilagodljivost i otvorenost poslovanja tako da prodavatelji iz cijelog svijeta mogu iznijeti svoje ponude kao sto i kupci mogu plasirati svoje narudzbe te iznositi svoje zel]e i zahtjeve za kupnju odredene robe. poslovni koncept u kojemu tvrtka svojim krajnjim kupcirna pristupa izravno.. ostvaruju se i bolji poslovni rezultati. Pri tome. . Naime. tako se ubrzava i pojeftinjuje poslovanje. elektronickim burzama (eng!. smanjuje se rnogucnost pogresaka. sto je veci broj kupaca i prodavatelja. direktnim marketingom (one-toone marketing). k i. Sjedne je brz prijenos informacija. e-exchanges) te u racunalnim rezervacijskim sustavima (eng!. Proces usvajanja poslovanja putem Interneta najcesce se dogada u cetiri faze. prijenos znanja. 5to je vise prodavatelja. pa je moraju usvojiti svi gospodarski subjekti koji su orijentirani na rast i razvitak. svi daljnji troskovi i rizici prelaze na kupca.. Iednako tako. na kraju. Aukcija zavrsava onda kad je sva roba prodana iii kad je povucena. narudzbe i ostalu poslovnu dokumentaciju u elektronickom obliku. Krajnji rokovi u kojima roba mora biti placena te rokovi do kojih placena roba mora biti preuzeta. nisu nasli svoje mjesto. kanala prodaje i lanaca vrijednosti.. e-banking. stvaraju se nove poslovne rnogucnosti. U prvoj se fazi tvrtka informatizira ali se jos uvijek ne dira unutarnja organizacija i temeljni poslovni procesi. Meautim. dati opis trazenih (nudenih) proizvoda. to i kupci imaju vecu rnogucnost izbora.:. elektronickom barikarstvu (eng!. ali njec je 0 tehnologiji i organizaciji buducnosti. 78-79). a kupac ju rnoze podici tek kad obavi placan]e. roba ce se povuci s aukcije i ponuditi na sljedeco] aukciji. Po zavrsetku aukcijskog sastanka. kao nikad do sada. dakle do horizontalne i vertikalne integracija sa svim sudionicima poslovnog procesa i virtualne interorganizacijske suradnje brojnih organizacija (Srica i Sprernic. rnoze se dogoditi da prodavatelji ne znaju za sve njih. 2000. Hektronicko poslovanje ubrzava poslovne procese. Razumije se. 4). ima dvije strane medalje. Computer Reservation System . str. Ako je utvrdena minimalna cijena i ako takva cijena nije postignuta. - '~:\~: . Kljucni razlozi za to su ekonomske naravi: jer to rade i konkurenti. moraju ih kontaktirati preko Web stranica. priblizava i svom teorijskom idealu. elektronickim poslovanjem nazivamo onaj organizacijski oblik poslovanja koji se u znatnoj mjeri zasniva na uporabi suvremene informaticke tehnologije i odgovarajucih informacijskih sustava. kao i svaka druga inovacija i tehnologija. Zakljucnica sadrfi sve bitne podatke 0 sklopljenom poslu i potvrdu]e da je ostvarena aukcijska kupoprodaja robe. Najcesce su to razne prijevare. unosi stvaralacki nemir i na kraju donosi i prednost pred konkurentima. sto sve rnoze zavrsiti velikim financijskim gubicima l/ili narusavanjern necije privatnosti. f':' VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini [. Ako se placena roba ne preuzme u odredenom roku. saznati sto zele (nude). definiramo ga kao suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike i internetske tehnologije. Opcenito govoreCi. businessto-customer iii model B2C). Uz odredenu dozu Ijudima prirodenoga konzervatizma. str. 2000. telecommerce). (Panian. Internet je temeljna infrastruktura elektronickog poslovanja i medij koji je omoguCio stvaranje bezbrojnih virtualnih poslovnih veza. to su i osnovni razlozi zbog kojih jos uvijek postoje i odredeni otpori prema tom naCinu trgovanja. kad postoji vrlo velik broj kupaca. e-commerce. tzv. e-bourses. Moze se ipak reci kako su najbolji ucinci postignuti u elektronickorn trgovanju (eng!. S druge su strane rizici koje donosi upravo otvorenost Interneta. prevelik broj sudionika i usitnjenost trzista nosi i odredene teskoce i neke dodatne troskove. U treco] se fazi .. e-marketing). to su veci i transakcijski troskovi i veci gubitak vremena. 2001. pravi zamah elektronickog poslovanja zapocin]e u devedesetim godinama.. Elektronicko trgovina Pocetke elektronickog poslovanja nalazimo u sezdesetirn godinama dvadesetog stoljeca kad su pojedine tvrtke pocele izmjenjivati ponude. a veze se uz masovnije koristen]e Interneta kao svjetske inforrnaticke rnreze. Time se trziste. dakle sluzi se tzv. Razumije se da sve to nosi i dodatna ulaganja.CRS). teskoce prilagodbe kao i potrebu za dodatnom izobrazbom zaposlenika.

0 ta dva oblika trgovine kao i 0 elektronickirn aukcijama. hgk.osiguranje podataka od unistenja . Electronic Point-of-Sale. Elektronicko trgovina na malo Elektronicka trgovina na malo odvija se izrnedu pojedinca koji kupuje neku robu za vlastitu potrosn]u i koji raspolaze odgovarajucorn opremom i virtualnog prodavatelja odnosno elektronickoga prodajnog mjesta (eng!. manji troskovi prodaje s tim da povecan]s broja kupaca ne zahtijeva nuino i povecanje broja zaposlenih . Primjena suvremene informacijske tehnologije u trgovanju priblizava nas idealnom trzistu. .eon. U suprotnom.hr)./ecommerce.hr. Svijest 0 tome da je elektronicko poslovanje stvarnost i realna cinjenica [os nije dovoljno sazrela.jeftiniji marketing koji uz to dopire do brojnije rnoguce klasicnirn putovima - rnogucnost osobnog pracenja ponasan]a kupaca od njihova prvog klika rnisern pa sve do konacne kupnje pruzan]e boljih usluga kupcima i rnogucnost kreiranja vlastitih baza podataka i obrade njihovih informacijskih sadrza]a cirne se poticu kreativnost. neovisnost i poduzetnost sudionika u trgovackirn poslovima troskova korisnicke podrske (www. (www. samo uspostavljanje elektronickog prodajnog mjesta ostvaruje se u cetiri koraka. Prvi korak je donosenje odluke 0 uspostavljanju elektronickog prodajnog mjesta i prijelaz na elektronicki nacin trgovanja. Hektronicko trgovanje prate i neke potencijalne negativnosti koje proizlaze iz povecanja rizika od zloporabe informacijske tehnologije. i to na osnovi analize ciljeva ko]e se zeli ostvariti uspostavljanjem elektronickoga prodajnog mjesta. Na ovaj nacin trgovanja vezani su i Zakon 0 telekomunikacijama. Iznimka je podruc]e Europske unije buduci da vecina robe kojom se trguje elektronicki.globalna dostupnost. daje nam odredene prednosti ali nosi i odredene mane i rizike od trgovackih malverzacija i zloporaba.eon. Odredena prepreka razvitku elektronicke trgovine u RH je i monopol davatelja telekomunikacijskih usluga kroz fiksnu mreiu. -. Jednako kao i u klasicno].i . podlijeze vrlo strogim regulativama. Za donosen]e odluke 0 prijelazu na elektronicki nacin prodaje potrebno je naciniti ozbiljnu analizu troskova i koristi.2. naoruzan]e. Ako su oni rezidenti iste zemlje. radi se vanjskotrgovinskom poslu odnosno vanjskotrgovinskoj transakciji. ne samo u Hrvatskoj vee i u svjetskim razmjerima. govori se u nastavku. Zakoni su najcesce manjkavi i nedoreceni tako da elektronicko trgovanje nudi i vece moguenosti za izigravanje zakona nego klasicno trgovanje. Zakon 0 elektronickorn dokumentu. htm). Zakon 0 elektronickorn potpisu. 27671999/EC) kojom se usva]a vlsegodisnji plan akcije EU u cilju promicanja sigurnije uporabe Interneta. sadrza]a fizickih iii pravnih ovlasti od strane odredenih .hr.kontrolu podmirivanja obveza iztrgovackog posla poslovnim partnerima . rijec je 0 unutarnjoj trgovini.smanjenje htm).zastitu privatnosti pojedinca rnoguce zloporabe osoba iii drzav. Uporabu pametnih (smart) kartica. Zakon 0 zastiti . godine (Decision No. 3. digitalne gotovine i svih drugih nacina poslovanja putem digital nih rnreza (www.otvorenost novim trzistirna poslovnih prilika i trajno stvaranje i iskoristavan]e novih publike nego sto je . Vjerojatno najvazniji propis iz te domene je odluka Europskog parlamentai Vijeca iz 1999. telekomunikacije i slicno)./ecommerce. Najvainije pozitivne znacajke elektronickog trgovanja jesu: brz pristup informacijama tijekom cijele gomne i cjelodnevna dostupnost prodajnih mjesta zastitu nacionalnih interesa pri obavljanju trgovackih poslova (strateski vazni proizvodi kao sto su znanje i tehnologija.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Nacini prodaie i speciializirana triista u vaniskoi trgovini i~ 3. Zakon 0 autorskom pravu itd.zastitu tajnosti odredenih informacijskih . e-POS). To ukljucu]e sve vrste kupnji i prodaja proizvoda i usluga putem Interneta. transfer elektronickih novcanih sredstava. Zakonske odredbe koje reguliraju elektronicko trgovanje u Republici Hrvatskoj su zastarjele i manjkave. Pojam elektronicke trgovine i pravna regulativa Elektronicko trgovanje oznacu]e kupnju i proda]u dobara i usluga kao i transfer novcanih sredstava uz pomoc digitalnih komunikacija.osobnih podataka. .manji troskovl ispunjavanja narudzbi buduci da narucivan]s rnoze biti automatizirano . Zakon 0 elektronickorn poslovanju. Sklapanje ugovora 0 kupoprodaji u RH uredeno je Zakonom 0 obvezatnim odnosima i Zakonom 0 trgovini koji su konzervativni i ne isticu posebnosti elektronickog trgovanja. Kad je pak odluka donesena.1'. Ti se rizici odnose na: . i u elektronicko] trgovini razlikujemo trgovinu na malo i trgovinu na veliko. a u svrhu sprecavan]a eventualnih ilegalnih i stetnih. Takvu odluku donosi odgovorna osobatli tijelo u trgovacko] tvrtki..

~avaonlca~a . 2000. Model prodavaonice "po mjeri" primjenjuje se u slucajevirna kad se prodaja . danas to vise nisu. Najbolji se ucinci postizu nudenjern mogucnosti pretrazivanja putem izbornika.s~ elektronicko trgovanje te da razumiju njegove prednosti.mijenjena konacnoj potrosnji nego daljnjoj prodaji iii industrijskoj . Razlikuju se ovisno 0 tome na koji su segment triista orijentirane: Model partnerskih prodavaonica se rabi u slucaju kad je odredena prodavaonica sastavni dio nekoga prodajnog lanca iii na neki drugi nacin suraduje s drugim prodavaonicama pa tako nadopunjuje vlastiti prodajni asortiman elementima ponude partnerskih prodavaonica. kontraproduktivne su. • . Ona treba biti i originalna. 71-73). S razvojem elektronickog trgovanja mijenjaju.rijec je va~JskoJt~gOVlnl koja se mora odvijati u skladu s propisima relevantnirn za taj oblik trgoVlne. elektronickirn je putem uputno nuditi prvenstveno one proizvode i usluge koje kupci mogu i zele kupovati on-line. ko]a pri~uplja upite i narudzbe kupaca i prosljeduje ih ostalim su~adnickim pro. forrnulare za placan]e itd. str. Uz to je u njih potrebno razviti i svijest da ~~o opera~lvn~~ poslova koje su dosad oni obavljali. To mora biti trajna zadaca jer 0 njoj ovisi kvaliteta i uCinkovitost elektronickog trgovanja. pon~de.(VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Nacini prodaie i specijallzirana triista u vanjskoj trgovini !. .~lh trgovackih tvrtki i virtualnih prodavaonica ko]e uopce nemaju fizickog skladista niti troskova koji iz njih proizlaze. oni se pornicu prema izrazito trzrsno orJJe~tlran. preuzimaju racunala a da njrrna ostaje vise vremena za obavljanje zahtjevnijih trgovackih poslova. Elektronicki nacin trgovanja zahtijeva i promijenjenu kvalifikacijsku strukturu prodajnog osoblja ko]e mora steel i dodatna znanja potreb~: za . lz tih. Dakako. Pri tome je u prvom planu razvijanje raspra~a o odreaenim temama koje ce kasnije rezultirati trgovinom.ostor~ tako ~a postO}I ~I~ velektronlc. Kao primjer moiemo navesti aktivnosti skladistenja i upravljanja zalihama robe koje danas gube ~a ~aznosti. rnoraju biti upoznati s osnovama uporabe Interneta i alatima sto su im ~ri ~ome na rasp~laganju. Jednostavno mora biti i informiranje 0 svojstvima ponudenih proizvoda. odnosno dispecersko mjesto. Do sada je razvijeno rnnostvo takvih oblika od kojih su najvainiji: tradicionalna on line prodavaonica. dakle ne smije se dogoditi da se odabere neka vee postojeca adresa.~osebn. Ona najprije treba biti informativna kako bi potencijalni korisnik.. pada u drugi plan. a neke poslovne aktivnosti ko]e su bile od posebne ~az~ostl ~ tradicionalnoj trgovini. je razlog~ taj model pogodan za primjenu samo u slucajevirna kad su poduzeca tako velika da sama za sebe cine dovoljno veliko triiste. . Osnovno je da djelatnici steknu uvid u novosn sto ih ~ono. Web stranice ciji se sadrza] rijetko iii cak nikad ne azurira. . u nekim primjerima cak i groteskne. One moraju biti nacinjene profesionalno. dok samo trgovanje.ruje prodaja.u ~ustavu. mogu otic: na stranice konkurencije.lm aktivnostima. ~~o ~u prodavatelj i kupci rezidenti razlicitih zernalja. obavlja prema posebnim zahtjevima kupaca. prividno. grafika i animacija su nezaobilazne na prornidzbenim Web stranicama ali su nepotrebne na stranicama koje zamjenjuju poslovnu dokumentaciju (npr.tva. kreativno. Naime.3. dobio informaciju 0 sadrzaju. Treci korak je kreiranje vlastitih Web stranica. vee iz samog naziva.upo. Model trgovine u korisnickirn skupinama je zapravo sofisticirana rnarketinska strategija trgovanja koja se temelji na primjeni internetskog servisa rada u koris- nickim diskusijskim skupinama. osobi i organizaciji cija je to adresa. zbog sporosti i kompliciranosti. Drugi je korak prikljucak na Internet i otvaranje internetskog racuna kod odredenog davatelja internetskih usluga (providera) zbog odgovarajuceg Web mjesta odnosno Web adrese. vizualno efektno ali i bez suvisnog pretjerivanja s grafikom i animacijom koje znatno usporavaju prijenos stranica rnreznim kanalima. j:~ ~e trgovina ostvaruje unutar virtualnog pr. Model intranetske prodavaonice podrazumijeva postojanje intraneta u CIjem se razmjerno uskom krugu ~s. rnjesovita realno/virtualna prodavaonica te potpuno virtualna prodavaonica. Treba reel kako je korisnik relativno slobodan pri odabiru svoje Web adrese ali ipak treba paziti na nekoliko Cimbenika. odnosno menija.om asortimanu postojece robe iii 0 proizvodima koje tek treba izraditi (Panian. Elektronicko je trgovanje zahtjevan i opsezan posao i zato je odabir oblika (modela. Osnovna je razlika da u modelu dispecerskih prodavaonica postoji jedna 'glavna' prodavaonica. Cetvrti je korak odrzavan]e Web stranica azurnirn i aktualnim. Adresa treba biti nedvosmislena i atraktivna. Pri tome je vrlo vazno potencijalnoga kupca uvjeriti u punu sigurnost svih kupoprodajnih i financijskih transakcija. vrste) elektronickoga prodajnog mjesta vrlo vazan za uspjesno poslovanje. .) jer kupci. . odnosno proda]a.rabl. ? 3 Intranetje unutarnja mreia neke tvrtke koja funkcionira na nacin sliean i kompatibiIan Internetu.. Model dispecerske prodavaonice je slican modelu partnerskih prodavaonlca. Model klupske trgovine takoder ne nudi nikakve tehnoloske inovacije vee je rijec 0 specificno] marketinsko] strategiji trgovanja. 3 v. bilo da se ra?i 0 .rad u no~ vim uvjetima. Elektronicko trgovino no veliko Elektronicka trgovina na veliko je oblik prodaje robe koja nije na. Opcenito. se ~vjeti v~~govan!~p~ ta~o i prodavateljevi prioriteti. Ta] model pretpostavlja osnivanje i odrzavan]e takozvanih potrosackih elektronickih klubova. 3.

Pri carinjenju elektronickim se putem rnoze p~sl~ti carinska deklaracija (CUSDEC). On je ispunjava unoseCi podatke iz konkretnog posla. a neki od marketinskih nacina za privlacen]e kupaca jesu akcijske prodaje. Home Page). Na taj se nacin mogu razmjenjivati standardizirani doku~enti i poslov. nagradni natjecaji i igre.SWIFT) i rnreze zrakoplovnih kompanija (SITA) itd. fakture (lNVOIC). Elektronicka tehnologija se primjenjuje u fazi pripremnih radnji vanjskotrgovinskogposlazaslanje i ~rimanje~~ita(:ARTIN). ISO) koja dopusta njegovo koristenje u ovim podrucjirna: carinskom poslovanju financijskom poslovanju graditeljstvu industriji mirovinskom osiguranju otpremnlstvu i prijevozu robe trgovini turizmu 4 Standardi za elektronicku razmjenu podataka razvijani su neovisno i u SAD-u i u Europi a OUN ih je 1987. Kako bi privukao kupce. Uz to je usko vezano I odrzavanje optimalnih zaliha. Tako ce npr. 1 . Da bi se neki vanjskotrgovinski posao mogao obaviti elektronickirn putem trebno J'e da svi kljucni sudionici u poslu budu medusobno urnrezeni. i n~. Za komunikaciju s prijevoznicima koristit ce se cijeli niz standardiziranih poruka kao sto su plan isporuke. Izvorno je EDI razvijen za potrebe razmjene podataka unutar svjetske mreze bankarskih institucija (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications . U slucaju usluga. to se obavlja tako da sudionik u vanjskotrgovinskom poslu unese u racunalo naziv dokumenta. Standardan tijek funkcioniranja svih vanjskotrgovackih poslova odvija se na sljedeci nacin: kupac zahtijeva prodavatelja ponudu prodavatelj dostavlja kupcu ponudu kupac prihvaca ponudu i vraca je prodavatelju prodavatelj sal]e kupcu fakturu. tzv. spediteru.m~ke Iii online distribucije znanja i usluga. International Standards Organization..e. odnosno e!ek~o. itd. U zavrsno] fazi posla naplata i placanje se takoder rnoze obaviti elektronickorn razmjenom standardiziranih poruka i dokumenata. can nom I oslovnim partnerom u inozemstvu te da oni imaju i prograrnski paket standar~iziranih vanjskotrgovinskih dokumenata i poruka.zaposljavanju Naeini prodaje i specijalizirana triista u vanjskoj trgovini Razumije se da elektronickog trgovanja na veliko nema bez prodavatelja i kupaca koji posjeduju odgovarajucu opremu i programe i koji su medusobno umrezeni. .~ sf~r~ trgovine softverom i pruzanjern softverskih usluga. i . Tako se snizavaju troskovi poslovan]a. Vee smo rekli kako se prodavatelji potencijalnirn kupcima predstavljaju svojom pocetnorn Web stranicom (eng].. Program ih pretvara u standardizirane simbole. an. Brzina iii promptnost isporuke robe. nudeci im dvije moguenosti za naruCivanje: katalog nudenih artikala i/ili usluga i formular s "kucicom za trazenje". a potom se isprava salje odreden~~ sudioniku u poslu. ~~ . Tehnicki. Prodavatelj je samo posrednik izmedu proizvodaca i kupca kOii. U trgovini se danas rabi sustav EDIFACT (EDI for Administration. om. prodavatelj se mora izdvojiti od svih drugih trgovaca. koji je upucuje nekom drugom. U osnovi svega treba biti kvaliteta ponude. besplatne dodatne usluge. tecajevi stranih jezika. pon~da(QUOTES). objedinio u sustavnazvan EDIFACT. can nom. elektronicke razmjene podataka (Electronic Data Interchange . razumije se. odnosno pruzan]a usluge. kalkulacija prijevoza. besplatne aukcije.EDI). . c! ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) . a natrag dobiti i elektronicku. Svaki elektronicki dokument ima standardizirani oblik i naziv tako da su bitno smanjene rnogucnosti pogresaka zbog veceg broja ponavljanja i odasiljan]a op U sustini isti slijed dogadanja imamo i u elektronicko] trgovini s tom razlikom sto su poslovne elektronicke poruke posebno standardizirane i sto se izmjenjuju posebnim sustavom. vidi. U klasicnorn poslovanju brzina isporuke.zdravstvenom osiguranju. jeda_nje ~d bitnih faktora kvalitete trgovacke usluge._. naru~!~i (ORDERS)i ugovora u forrni standardiziranih EDI poruka I dokumenata. otpremnica. Pri elektronickorn trgovanju radi se 0 virtualnirn prodajnirn mjestima iii organizacijama bez ikakvih fizickih skladista. a povecava ucinkovitost. ako su svi oni medusobno urnrezeni. poslovnirn partnerom itd. itd. otpremnik osigurati robu koristenjem dva standardi:ir~na EDI~~CT dokumenta: police osiguranja (lNSDPE) i dokumenta za placan]e premlJ~ ~PR~AID). npr. placanje i carinjenje robe. Dobri primjeri su razne skole I tecajevr.. Ipak: informacijska tehnologija na podruc]u usluga najbolja rjesenja nudi . Commerce and Transport)" koji je prihvatila i Medunarodna organizacija za standarde (eng!. snizen]e troskova i povecan]e ucinkovltosti postiiu se povezivanjem trgovackih sustava s racunalnim rezervacijskim sustavima. poruku ko]a Je dokaz 0 carinjenju (CUSREC). i na ekranu se pojavljuje standardna tiskanica fakture. Uz uvjet da je marketing prodavatelja urodio plodom. bk . npr. robu koju prodaje. . izvjesta] 0 prispijecu posiljke. carmi itd. rnoze se pristupiti i sklapanju kupoprodajnog posla.- •.SAD ga je prihvatio 1992. Tapo . povla~i za sob~~ i vecu razinu zaliha.ne informacije sa svim ostalim sudionicima u poslu: bankom. nakon cega slijedi isporuka. npr. koder je neophodno da takva veza postoji s otpremnikorn. najcesc. npr.

Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini . Instrumeriti placanja u vanjskoj trgovini 5. pravila i konvencije 2. Rizici i politika rizika u vanjskoj trgovini 6. I I I I \ t: I.1. . Meaunarodni trgovacki obicaji. Cijene i kalkulacije u vanjskoj trgovini 3. Poslovne isprave u vanjskotrgovinskom poslovanju 4.

III. Peslevcnle poduzece u vonjsko]
trgovini
U prethodnim poglavljima obradili smo osnove medunarodnoga gospodarskog sustava, hrvatski carinski, devizni i vanjskotrgovinski sustav te nacine ugovaranja poslova i specijalizirana trzista u vanjskoj trgovini. U ovom cerno poglavlju obraditi meaunarodne trgovacke obicaje, pravila i konvencije, cijene i kalkulacije, poslovne isprave, instrumente placan]a, poslovne rizike i osiguranje od rizika kao i kupoprodajne ugovore u vanjskoj trgovini.

1. Medunorodni trqovocki obicoji, provilo, konvencije i norme
Svjedoci smo kako suvremeni svijet sve vise postaje jedno veliko, global no, trziste robe i usluga. U razmjeni na takvu trzistu sudjeluju poslovni Ijudi iz svih krajeva svijeta koji se razlikuju po tome sto potjecu iz razlicitih kultura, razlicitih [ezicnih i pravnih sustava, ispovijedaju razlicite religije itd. lako razlike poticu trgovinu i pridonose njezinu rastu, one ipak mogu stvarati i razlicite teskoce i nesporazume koji onda opet dovode i do nepotrebnih i skupih sporova. Iz tih je razloga poslovna praksa stalno tezila stvaranju odredenih pravila i kodeksa ponasan]a kako bi se poslovanje i olaksalo i ubrzalo.

1.1. Medunarodni

trqovocki izrazi (INCOTERMS)

Uredno ispunjavanje svih obveza iz vanjskotrgovinskih kupoprodajnih ugovora lakse je ako su jednoj i drugoj ugovornoj strani potpuno jasne odredbe i kad ih oba partnera jednako turnace. Kako su poslovni partneri iz razlicitih zernal]a, trgovacki obica]i i propisi koji ureduju tu materiju u njihovirn zemljama mogu

se znatno razlikovati, a to onda povecava i rnogucnost nastanka nesporazurna
i izbijanja sporova. Kako bi se izbjegla razlicita shvacanja, nejasnoce i sporovi

( VANJSKOTRGOVINSKO

POSLOVANJE

)

Poslovanje poduzeca u vanjskol trgovini

pri turnacenju nekih najvaznijih obveza iz kupoprodajnih ugovora, trgovack a je praksa stalno trazila nacina za njihovu unifikaciju. U tu su svrhu stvoren ~ed~n~rodni trgovacki izrazi za i:poruk~ robe (lncoterrns), Jedinstvena pravil~ ~obl~aJI za doku~entarne akreditive, ledinstvena pravila za inkaso dokumente I jedinstvena pravda za bankarske garancije. . Kako bi se preciz.no razgranicile obveze prodavatelja i kupca u pogledu Isporu~e robe te d~ bi se smanjila rnogucnost izbijanja sporova, Medunarodna trgovacka komora IZ Pariza (MTK) je jos 1936. objavila i trgovcima ponudila na uporabu skup trgovackih izraza (paritetnih klauzula) koji do detalja precizno razgranicu]u troskove i rizike isporuke robe na onim mjestima (u lukama n ?ranici, ko~ prijevoz~ika, itd.) na kojima se takve isporuke u praksi najc~sc: I dogovaraju. Ta pravda su nazvana Medunarodni trgovacki izrazi (lncoterms . - International C~mmercial Terms). ad prvog objavljivanja do danas pravila su, sh~dno ~r~mjenama tehnologijama proizvodnje, prijevoza, pakiranja, ~om~.nl.Clranja I drug0n:" vise puta mijenjana i dopunjavana. Posljednja revizija !e ~cmjena ~OOO. godine. Izvorno se objavljuju na francuskom i engleskom jeziku, a nacionalns trgovinske komore ih objavljuju i u sluzbenom prijevodu na jezik svoje zemlje.
~v

. Incoterms je dakle skup trgovackih izraza koji precizno odreduju mjesto Isp~r~k~ robe, p~djelu troskova izmedu prodavatelja i kupca te precizno definiraju rnjesto I trenutak prijelaza rizika vezanih za robu koja je predmet kupo~rodaje .. ~ndirektno, ti izrazi odnose se i na prijevoznike', otpremnike, luke I ~nstanlsta, pomorske agente, carinske organe, osiguravajuca drustva, poduzeca za ugovornu kontrolu kakvoce i kolicine robe u medunarodnom prometu i na sve ostale sudionike u vanjskoj trgovini. Trgovci ih redovito :tavlja~u u svoje.kup_oprodajne ugovore, a nalazimo ih na gotovo svim ispravama IZ vanjskotrgovinskih poslova, npr. na fakturama, bankovnim dokumentima carinskaj deklaraciji itd. tako da svatko tko se, na izravan iii na neizravan nacin, bavi poslovima vanjske trgovine mora poznavati osnovno znacenje tih klauzula. S pravnoga gledista, pravila Incotermsa su trgovackl obicaji, dakle ne obvezuj~ u.~aprijed nego obvezujucirn postaju tek ako i kad oba ugovorna partnera izrijekorn ugovore njihovu primjenu i unesu ih u kupoprodajni ugovor. U pr~ksi se to ~ini upisivanjem engleske kratice dogovorenog izraza (npr. FOB, ClF, itd.) uz..koju se obvezno navodi i ime mjesta u kojemu se roba isporucuje (npr. CIF Rijeka, FOB Hamburg, itd.) te naziv zbirke po kojoj se izraz treba ~umaciti (lncoterms 2000 iii skraceno Inc. 2000). Dakle, umjesto da prodavatelj I k~.p~c ~adu?acko .i nasiroko opisuju kako npr. robu treba isporuciti na brodu u rijecko] luci te koje su obveze prodavatelja a koje kupca, riskirajucl pri tame

da se zbog razlicitih jezika, obicaja i pravnih propisa dogode nesporazumi i izbiju sporovi, oni u ugovor jednostavno unose izraz " .... isporuka FOB Rijeka Inc. 2000". U reviziji iz 2000. godine ima ukupno 13 izraza (paritetnih klauzula). Svrstani su u cetiri skupine koje se oznacavaju pocetnirn slovima kratica engleskih naziva odgovarajuCih paritetnih klauzula. To su skupine E, F, C i D. U skupini E ima samo jedna klauzula ko]a se rabi u razlicltirn varijantama i koja se oznacava kraticom EXW. U skupini F ima tri klauzule: FAS, FCA i FOB. Za sve njih je karakteristicno da glavni prijevoz i osiguranje robe nisu ukljuceni u dogovorenu cijenu. Skupinu C cine cetiri klauzule: CFR,ClF, ClP i CPT. Zajednicko im je da glavni prijevoz placa prodavatelj s tim da po klauzulama CIF i CIP prodavatelj mora platiti i trosak osiguranja robe. Skupinu 0 cini pet klauzula: OAF, DES, DEQ, DDP i DDU, a zajednicko im je da prodavatelj snosi sve troskove i rizike otpreme robe do odredista, U nastavku cerno kratko prokomentirati osnovne obveze prodavatelja i kupca prema svim spomenutim izrazima. 1. EXW (Ex Works) .., named place; Franko tvornica .., naznaceno mjesto Izraz "franko tvornica" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kad robu, u dogovoreno vrijerne, stavi na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama (npr. u radionici, skladistu, mlinu, plantazi iii rudniku) u dogovorenom mjestu (gradu). Prodavatelj je duzan robu ocariniti za izvoz ali je nije duzan utovariti niti platiti trosak utovara na prijevozno sredstvo. Dakle, obveze prodavatelja po toj klauzuli su minimalne, a obveze kupca maksimalne. Ako je npr. isporuka dogovorena u tvornici u Zagrebu, u ugovor trebanapisati tt •• isporuka feo tvornica Zagreb, Inc. 2000".

2. FCA (Free Carrier) .... named place; Franko prijevoznik ... naznaceno mjesto
Izraz "franko prijevoznik" znaCi da je prodavatelj duzan isporucit] robu kopnenom prijevozniku kojeg je odredio kupac, i to na dogovorenom mjestu. Roba treba biti izvozno ocarinjena. Nakon sto je raba utovarena u dogovoreno prijevozno sredstvo (odnosno nakon sto je predana zeljeznlci na utovar), svi sljedeCi troskovi i rizici vezani za otpremu robe prelaze na kupca. Taj se termin rabi u kopnenom i u kombiniranom prijevozu. Ako je npr. isporuka dogovorena na kamionu u Torinu, u ugovor treba napisati " ..isporuka fea Torino, Inc. 2000".

3. FAS (Free Alongside Ship) ... named port of shipment; Franko uz bok broda ... naznacena luka otpreme
Izraz "franko uz bok broda" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada do dogovorenog dana i na svoj trosak i rizik robu postavi uz bok broda u dogovorenoj luci otpreme robe. ad tog trenutka kupac snosi sve troskova i rizike od gubitka iii ostecenja robe. Termin FAS trazi da prodavatelj ocarinirobu za izvoz. Taj termin rnoze se rabiti samo za pomorski iii rijecni prijevoz.

U praksi ih zato nazivaju i transportnim odnosno paritetnim klauzulama.

( VANJSKOTRGOVINSKO

POSLOVANJE

)
ugovor
treba napisati "...

Poslovanje

pciduzeca u vanjskoj

trgovini

Ako je npr. isporuka dogovorena u rijeckoj luci, u isporuka FAS Rijeka, Inc. 2000".

~
"

"

4. FOB (Free On Bord) ... named port of shipment; Franko brod ... naznacena ukrcajna luka .
"Franko brod" znaCi da je prodavatelj duzan, do dogovorenog trenutka, na svoj trosak i rizik ukrcati robu na brod u dogovorenoj luci otpreme. Prodavatelj treba snositi i trosak izvoznog carinjenja. Nakon sto prodavatelj ukrca robu na brod, sve daljnje troskove otpreme robe preuzima kupac. Rizici od gubitka iii ostecenja robe prelaze na kupca u trenutku kad roba tijekom ukrcaja prijede ogradu broda na koji se ukrcava. Taj se termin rnoze upotrebljavati samo u pomorskom iii rijecnorn transportu. Ako se radi 0 uvozu iz Njernacke, u ugovor bismo npr. unijeli izraz " ... isporuka FOB Hamburg, Inc. 2000".

svoj trosak je izvozno ocariniti, snositi sve troskove i rizike do isporuke (predaje) robe prijevozniku te snositi trosak ukrcaja i troskove prijevoza do dogovorenog mjesta odredista. Kupac snosi i sve rizike ko]i nastaju nakon sto je roba predana (prvom) prijevozniku odnosno nakon sto je.~krcana ~a ~~ijev?zno sr~dstvo ..To vrijedi i ako prijevoz do ugovorenog odredlst~ 0vb~vl!~.vlse pr.IJ:vo~nlka. TaJ se termin rnoze rabiti za sve vrste transporta, ukljucujuci I kornblnirani. Moguca formulacija u primjeru izvoza u Njernacku bila bi " ... isporuka CPT

8. CIP, (Carriage and Insurance Paid to) .., named place of destination; vozarina i osiguranje placeni do ... naznaceno mjesto odredista
lzraz "vozarina i osiguranje placeni do ..." znaci da [e prodavatelj duzan robu izvozno ocariniti, pribaviti prijevozno sredstvo i na svoj trosak i rizik dopremiti robu do prijevoznika, predati robu prijevozniku te snositi i troskove prijevoza potrebne da se roba dopremi do imenovanog odredista. To znaci da kupac snosi sve rizike i dodatne troskove koji nastaju nakon isporuke robe. Prema CIP-u prodavatelj mora platiti osiguranje robe koje pokriva rizik za izgubljenu iii ostecenu robu prilikom prijevoza. Kupac mora imati na umu da je prema ClP terminu prodavatelj duzan osigurati robu samo s minimalnim pokrlcem, Taj se termin rabi za sve vrste prijevoza, ukljucujuci i kombinirani. Za izvoz u Madarsku formulacija bi mogla biti " ... isporuka ClP Budapest, Inc. 2000".

Frankfurt, Inc. 2000".

5. CFR (Cost and Freight) ... named port of destination; Cijena i vozarina '" naznacena luka odredista ~
lzraz "cijena i vozarina" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kad robu na svoj trosak i rizik ukrca na brod koji je sam rezervirao te kad plati vozarinu i druge troskove potrebne za dopremu robe u imenovanu luku odredista. Rizici gubitka iii ostecen]a robe prelaze s prodavatelja na kupca u trenutku kad roba, tijekom ukrcaja, prijede ogradu broda u ukrcajnoj luci (kao i pri izrazu FOB). Prema CFR terminu prodavatelj je duzan obaviti i izvozno carinjenje robe. Termin se rnoze rabiti samo za pomorski i rijecni prijevoz. U primjeru izvoza robe u SAD, puni naziv tog izraza bio bi npr. " ... isporuka CFR New York, Inc. 2000".

9. OAF (Delivered at Frontier) '" named place; lsporuceno na granici ...

6. CIF (Cost, Insurance and Freight) ... named port of destination; Cijena, osiguranje i vozarina ... naznacena luka odredista
"Cijena, osiguranje i vozarina" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada, do dogovorenog dana, ukrca robu na brod u dogovorenoj ukrcajnoj luci. Prodavatelj mora platiti sve troskove doprerne do luke, snositi lucke troskove, rezervirati potreban brodski prostor, ocariniti robu za izvoz i snositi troskove carinjenja, snositi troskove ukrcaja robe na brod te platiti vozarinu potrebnu da se roba dopremi u imenovanu odredisnu luku. Rizik od gubitka iii ostecenja robe prenosi se s prodavatelja na kupca u trenutku kad roba prijede ogradu broda u ukrcajnoj luci. Prema CIF-u, prodavatelj mora platiti osiguranje od gubitka iii ostecen]a robe za cijelo vrijeme prijevoza. Prodavatelj je duzan osigurati robu samo s minimalnim pokricern. CIF termin moze se rabiti samo za pomorski i rijecni prijevoz. U slucaju izvoza robe u Britaniju, puni naziv tog izraza bio bi npr. " ... isporuka CIF London, Inc. 2000".

naznaceno mjesto na driavnoj granici Termin "isporuceno na granici" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke robe kad, u dogovorenom roku, robu stavi na raspolaganje kupcu na prijevoznom sredstvu, neistovarenu i izvozno ocarinjenu na granicnorn prijelazu, na uobicajenomu mjestu sa svoje strane granice. To znaci da sve troskove i rizike snosi kupac sve do isporuke na dogovorenom mjestu na granici. Taj se termin rnoze rabiti za sve vrste transporta u sluca]u kad se roba isporucu]e na kopnenom granicnom prijelazu. U primjeru izvoza u Sioveniju formulacija Macelj, Inc. 2000". bi mogla biti " ... isporuka DAF

10. DES (Delivered Ex Ship) ... named port of destination; lsporuceno na brodu ... naznacena luka odredista ,
Izraz "isporuceno na brodu" iii "isporuceno franko brod" znaci da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuku robe kad robu stavi kupcu na raspolaganje na brodu u dogovorenoj i naznacenoj odredisnoj luci. Pri tome prodavatelj snosi sve troskove i rizike vezane za dopremu robe u naznacenu odredisnu luku do dogovorenog vremena. Svi troskovi i rizici nakon toga, npr. troskovi iskrcaja, troskovi uvoznog carinjenja i drugi, idu na teret kupca. Taj se termin rabi kad se roba isporucu]e pomorskim iii rijecnirn putem odnosno u slucaju kombiniranog

7. CPT (Carriage Paid to) ... named place of destination; Vozarina placena do ... naznaceno mjesto odredista "Vozarina placena do ..." znaci da je prodavatelj duian pribaviti robu, na

prijevoza.

koji nastaju robe na u svake klauz~le~ stanju I snosi troskove i rizici i rizike vodeci racuna 0 vrsti robe. zaposlila i D. OF I neke druge. naznaceno mjesto odredista "lsporuceno je uvozno neocarinjeno" u odredistu.. naznacen tuzemni prijevoznik) FAS (teo uz bok prijevoznog FOB (fco ukrcano na brod) C&F (cijena i vozarina) CIF (cijena.. Formalnotrgovc. na brodu unijeli. named port of destination..RAFT AD) koje se u SAD-u I tu se pojavljuju onomu istodobno 12. najcesce ravnati po nacelu isplativosti i nacelu pregovaracke snage. znaci da prodavatelj s prijevoznog u njegovu ito je zbirka trgovackih obicaja te stoga ne obvezuje tih istih kratica rabe i klauzule ugovoru. lsporuceno i ocarinjeno . Ei skupina. do dogovorenog dana. named place of destination.. ) CIP (prijevoz i osiguranje placeni do .. kad je god rnoguce. transportne Na taj bi se nacin klauzule ugovoriti iz skupine klauzule dornaca privreda veci devizni Opcenito govoreci. poduzeea. Razumije se da slicno zeli i druga strana pa ce se trgovcr. u praksi. Poslije toga troskovi prelaze na kupca. izricito posla potrebno procijeniti prednosti i nedostatke robe tek kad robu stavi na raspolaganje u naznacenom robe do naznacene kupcu.. je isporuka odredisno] luci. Prodavatelj troskove uvoznog ali kad i robe. Ta] odnosno tsporuceno robu koja trgovackih izraza. vozarina placena unaprijed) FOB (teo utovareno na prijevozno sredstvo. Atka je rijec a izVazu robe u SAD. naznaceno rnjesto isporuke) FOB (feo utovareno na prijevozno sredstvo) FOB (fco utovareno na prijevozno sredstvo.. osiguran]e i vozarina CPT (prijevoz placen do . . snosi moze u luci izraz s americkirn partnerima mislilo jako u kupoprodajnom vazno U praksi unijeti dode do nesporazuma preciznu odredbu oko t~ga na kOJ~ se s partnenma na koje RAFTD.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) i druga usluzna poduzeca. Inc. imenovana luka odrediSta "Isporuceno isporuke na obali dopremom obalu franko obala" odredistu znaci da prodavatelj Prodavatelj odredisne ispunjava uvozno svoju obvezu sto je u interesu i uvoznika i cjelokupnoga ~rvatsko~a g~:p~?arstva . Inc. priljev. DDU (Delivered Duty Unpaid) .. vozarina uracunata) FOB (teo utovareno na prijevozno sredstvo. robe rnorskim iii rijecnirn putem definicije" Trade Definitions ugovorili.. isporuka ugovora FAS (fco uz bok broda) FOB (feo brod) CFR (cijena i vozarina) CIF (cijena. DEQ ( Delivered Ex Quay) . u ugovore misli.1. hrvatski izvoznik bi pri sklapanju onu transportnu klauzulu i ostvario kupoprodajnih trebao ugovoriti. DDP (Delivered Duty Paid) .. unijeli izraz FCA (fco prijevoznik) " . u ugovor DDP Kairo. Taj se termin Stoga je u poslovanju rabiti bez obzira na vrstu prijevoza ali je za isporuku odredista bolje koristiti izraz DES iii DEQ. kao i troskove istovara a tek potom odluCiti koja bi klauzula bila najbolja. ) OAF (isporuceno na granici) DES (isporuceno na brodu) DEQ (isporuceno na obali) DDU (isporuceno neocarinjeno) Naceino govoreCi. sa svojim osiguranja da izvoznici Hrvatski F. iz zbirke kratice kao sto su FOB..... Poznate su tzv. drustva prema kojoj se uz nasu robu prodaju hrvatskih poduzeca. Radi Ii se 0 izvozu u Egipat. naznaceno mjesto odredista "lsporuceno mjestu rizike (u dopreme i ocarinjeno" znaci da prodavatelj na isporucuje carine robu na naznacenu snosi sve i postupaka Tablica 111. Inc. 2000". bilo bi dobro nastoje ugovoriti C bi uvoznici nabavu pak trebali iz grupe robe iz inozemstva na paritetirna iz tih dviju ce rnoci angazirati domacs dornaca osiguravajuca EX Dock (isporuceno na doku) u zemlji uvoza) 2 Zato se u praksi i rabi kolokvijalan izraz "franko skladiste kupca". se inace najcesce primjenjuje Incoterms. na Sjedinjenim poslovima klauzule u SAD-u izraze naznacenu sve troskove najcesce skladistu-. Ako je rijec 0 izvozu u Njemaeku... neocarinjenu.. nastojati prijevoznike. osiguran]e i vozarina) sredstva) skladistu iii tvornici) odredistu. neocarinjeno .. puni naziv tog izraza bio bi ". U vanjskoj "Izmijenjene pravno. 2000". Stoga je pri pripremi konkretnoga vanjskotrgovinskog trzisnom okruzenju. FAS.. visini rizika odnosno 0 cjelokupnom trgovini arnericke se rabe i druge zbirke vanjskotrgovinske poslovnom luke. 2000". rnoguce isporucujs sredstva. Taj termin rnoze se rabiti bez obzira na vrstu prijevoza. ukljucujuci i trosak uvozne carinjenja robe. Isporuceno na obali ..e koji ih nisu Incoterms. isporuka DDU Frankfurt. isporuka devizni odljev i zaposljavaju dornaca 11.. Incotermsa. bolje je rabiti termin DES iii DEQ. u ugovor " . . i usluge prijevoza. Ugovarajuci uvoznici inozemnim i druge uvijek poslovnim usluge partnerom bismo npr. Kako se u je ?a u se termin rabi samo za isporuku slucaju kombiniranog transporta.. ali znacenje nije jednako Drzavarna neocarinjena mjestu i rizike i ~eistovarena a da to cini Prodavatelj iii na obali primjerice. DDP (isporuceno ocarinjeno) FOB (franko na brodu • . se u 0 tome koji nastaju dopremom robe do kupca. Time se smanjuje Poslovanje poduxeca u vanjskoj trgovini DES New York..Usporedba trgovacklh INCOTERMS EXW (fco tvornica) izraza po INCOTERMSU i RAFTAD-u RAFTAD EX ("IZ" . a pri uvozu nacelo da se pri izvozu iz SAD-a klauzule SAD primjenjuju klauzule bismo 13. named place of destination.. (Revised American Foreign primjenjuju od 1941.

Prva pravila potjecu jos iz 1933. 1978. sve odredbe postaju obvezujuce. Recimo samo da se u njima precizno definiraju sve vrste akreditiva. daje banka. Meaunarodna trgovacka pravila Medunarodna trgovacka pravila su plod trgovacke prakse. Ni ta pravila nisu obvezujuca nego su dispozitivnog karaktera. godine. Unatoc tome. u pisanom obliku. a prema kojo] se takav garant obvezuje da ce korisniku garancije platiti odredenu svotu uz uvjet prezentacije njegova pisanog zahtjeva za isplatu i drugih dokumenata ko]l su predvideni garancijom (Giunio. Ni ta pravila nemaju obvezujuci pravni karakter. godine te su. ona obvezuju ugovorne strane sarno ako je jamac (garant). To. Drugim rijecirna. Jedinstvena pravila za ugovorne (bankarske) garancije doniijela je. Medu njima je i Hrvatska koja je dokumentarni akreditiv uredila u Zakonu 0 obveznim odnosima. Zato su jedinstvena pravila i prihvacena u najvecern broju zemalja. placanju 3 Akreditivi i inkaso dokumenti su detaljno obradeni u poglavlju 0 instrumentima akreditivom. kao i nazivi koji se rabe za sudionike u Jedinstvena pravila za inkaso su prvi put objavljena 1958. zadaca i odgovornosti svih osoba koje sudjeluju u placanju akreditivorn. koja vrijedi i danas. upravo iz navedenih razloga. jedinstvena pravila za inkaso i jedinstvena pravila za ugovorne (bankarske) garancije. svakih su desetak godina cinjene izmjene (revizije) kako bi se pravila sto bolje uskladila s promjenama u bankarskoj i trgovackoj praksi. tada su Pravila obvezujuca za sve sudionike. njihove medusobne obveze i odgovornosti u postupku placan]a. osiguravajuce drustvo iii neka druga pravna iii fizicka osoba (garant). bez obzira na to kako je imenovana i opisana. Pri tome je svejedno je Ii to ucinio u kupoprodajnom iii nekom drugom ugovoru. i to u sluca]u da se u konkretnom akreditivnom odnosu pojavi neka situacija koja nije urec1ena jedinstvenim pravilima. Pri tom se posebno detaljno bave ulogom i odgovornoscu banaka koje sudjeluju u provedbi inkaso poslova. I svrha tih pravila u osnovi je jednaka svrsi prethodno spomenutih. Najvaznija su jedinstvena pravila i obicaji za dokumentarne akreditive. To znaci da prodavatelj i kupac ne moraju uporabiti taj instrument placanja. Poslovnom svijetu se zeljelo ponuditi konzistentan skup pravila utemeljenih na poslovnoj praksi i iskustvima iz podruc]a bankovnih garancija te na taj nacin prevladati sarenilo koje vlada u nacionalnim pravnim regulativama odnosno smanjiti iii sprijeciti rnoguce nesporazurne i ubrzati rjesen]a eventualnih sporova koji nastaju u tom segmentu financijskog poslovanja u van)skoj trgovini. izravno i neizravno. garancija na zahtjev (bankarska garancija) znaci svaku garanciju iii drugu obvezu placan]a. Medutim. kad ih banke prihvate. dao izjavu da ce isplatiti odredeni novcani iznos. jedinstvena pravila za inkaso' definiraju vanjskotrgovinska placanja instrumentom placanja koji se naziva dokumentarni inkaso. sijecn]a 1979. 500). Medunarodna trgovinska komora. propisuje tijek i postupak za otvaranje i koristenje akreditiva. primjenjuje se od 1. a koji se objasnjava u poglavlju 0 instrumentima placan]a. Hrvatska zakonska pravila mogla bi se primijeniti jedino kad bi na njih uputile kolizijske norme rnedunarodnog privatnog prava.. Slicno kao i za Incoterms. dozivljavala povremene revizije sukladno promjenama u poslovnom svijetu. detaljno se ureduju akreditivni dokumenti i drugi uvjeti koje trebaju ispuniti korisnici akreditiva. Posljednja revizija je uCinjena 1993. neke su zemlje donijele i vlastite propise 0 dokumentarnim akreditivima. 480-482). postupak predaja robnih i drugih isprava uz takav akcept iii pak postupak placanja isporucene robe nakon predaje robnih i drugih isprava i ispunjenja ostalih uvjeta nalogodavca. . detaljno reguliraju rnedusobna prava i obveze tih osoba. a kodificira ih i objavljuje Medunarodna trgovinska komora. placan]a. kao i jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive. Ovdje ne treba detalj no op isivati sadrzaj jedi nstven i h pravi la za doku mentarne akreditive vee i zato sto 0 njima. 500" (ICC Publication No. Prema pravilima MTK. rnoguce vrlo brzo i lako mijenjati i prilagodivati stalnim promjenama na medunarodnim trzistima robe i usluga. ali ako se suglase 0 placanju inkasom (dokumentarnom naplatom). To je medutim malo vjerojatno upravo zato sto jedinstvena pravila sadrze vrlo bogata i razradena ugovorna i obicajna pravila za dokumentarne akreditive. Ovdje sarno recimo da spomenuta Pravila pod dokumentarnim inkasom podrazurnijevaju postupak pribavljanja akcepta na mjenicu. jedinstvena pravila su k'tldificirani trgovacki obicaji koje je izradila i objavila profesionalna trgovacka asocijacija i koja ih je zatim bankama i trgovcima ponudila bez ikakve obveze da po njima ugovaraju placan]a. str.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovinl 1. uloga. medutim. nije posebno vazno za vanjskotrgovinsku poslovnu praksu buduci da se te zakonske odredbe rijetko primjenjuju jer banke posluju u skladu s odredbama jedinstvenih pravila. govorimo u poglavljima o instrumentima placanja i dokumentima u vanjskotrgovinskom poslovanju. a objavljena je pod nazivom "Publikacija Medunarodne trgovacke komore (MTK) br. izrijekom i u pisanom obliku. Posljednja revizija. odrec1uje se mjesto. 1994. Na taj je naCin nastao maksimalno fleksibilan instrument reguliranja akreditivnih odnosa jer ga je. Jedinstvena pravila i obicaji za dokumentarne akreditive (Uniform Customs and Practice for Documentary Credits) najvazniji su izvor medunarodne bankarske i trgovacke prakse za dokumentarne akreditive. Pravila opisuju mjesto i ulogu svih sudionika u postupku placan]a. koju. Ide se dotle da se cak propisuju i tiskanice koje se primjenjuju unutar tog instrumenta placanja.2.

HRN oznaka za hrvatski standard-norrne. sajmovima. godine na konferenciji Ujedinjenih naroda u Becu. kemijski sastav. Iz toga slijedi da je kupoprodajni ugovor i dalje osnovni pravni dokument za uredivanje medusobnih obveza prodavatelja i kupca iz kupoprodajnih ugovora u vanjskoj trgovini jer ugovorne str~ne !maju pravo i rnogucnost medusobne obveze urediti na nacin koji njima najbolje odgovora. ornogucuje privremeni uvoz i tranzit odredene robe u carinsko podruc]e svake zemlje koja ju je prihvatila.4. dimenzije. a mogu i izmijeniti neke odredbe. Najcesce se oznacavaju skracenicama (npr. Meaunarodne norme (standardi) Carinska konvencija 0 medunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TlR (~ngl. karnet AT A.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) 0 Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovlni 1. To su Becka konvencija o rnedunarodnoj prodaji robe. itd. i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava. Becka konvencija 0 medunarodnoj prodaji robe je usvojena 1980. umjesto pravila za pojedine dijelove prodajnog posla (npr.) koja mora zadovoljavati neki proizvod kao i dopustena odstupanja (tolerancije) od tih svojstava. smanjiti uporabu kolizijskih normi za pronalazenja nacionalnog prava po kojemu ce se sklopljeni ugovor turnaciti te izbjeci primjenu pravila medunarodnoga privatnog prava o sukobu zakona (Gorencs 1994. Vise o tome u poglavlju 0 poslovnim ispravama u vanjskoj trgovini. Medunarodna konvencija 0 privremenom uvozu naziva se i Istanbulskom konvencijom 0 privremenom uvozu. kontejnerima i robom ~o!a se pr~vozi na temelju karneta TIR u svim vrstama prijevoza pod uvjetom da je jedan dio puta obavljen cestom. I .norme koje vrijede za jednu zemlju (nacionalne norme). vrijednosnice i novel. mogu iskljuciti primjenu samo nekih njezinih odredbi. itd. GOST za ruski. Umjesto uobicajenih carinskih isprava. placan]a carine iii polaganja depozita kao sto se mora uciniti u standardnom postupku privremenog uvoza. Vise 0 karnetu TIR u poglavlju 0 dokumentima u vanjskotrgovinskom poslovanju.nut cerno s. razlikuju se: norme koje vrijede za neki poslovni sustav iii neku tvrtku (interne norme) .norme koje vrijede za neku proizvodnu grupaciju iii sustav (granske norme) . KarnetTlR je isprava koja se izdaje na osnovi te konvencije i kojom seolaksava medunarodni prijevoz robe u cestovnom prometu tako da pojednostavnjuje i uskladuje administrativne formalnosti u podrucju medunarodnog prijevoza od polazne carinarnice do odredisne carinarnice. sigurnosni zahtjevi. odijevanje. tu se zeljelo stvoriti opca pravila za medunarodnu prodaju robe. privremeni uvoz strucne opreme te privremeni uvoz robe namijenjene izlozbarna. pravila za placanja i pravila za garancije). Temporary Admission) je dakle medunarodni carinski dokument koji serabi za pojednostavnjenje privremenog uvoza i koji vrijedi najdulje godinu dana. Carrnska konvencija 0 medunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR i Konvencija 0 karnetu ATA. 5 obzirom na sirinu podrucja za koje je neka norma obvezatna. zrakoplovi i elektricna energija. Becka konvencija nema univerzalni karakter jer se ne odnosni na trgovinu uslugama niti na trgovinu pravima. Pri tome su im jedina ogranicenja obvezujuci pravni propisi njihovih zemalja. jer ugovorne strane mogu Iskljucl~1 njezrnu primjenu. UNI za talijanski itd. roba pod zapljenom iii ovrhom koju provode sudski organi. Transport International per Road) jest konvencija koju je 1949. zeljelo se smanjiti nesporazume i teskoce koje nastaju pri sklapanju i tijekom provedbe ugovora 0 prodaji sklopljenih izmedu rezidenata iz razlicitih drzava. Mozemo reci kako je norma iii standard i odredeni zakonski propis kojim se precizno utvrduju sva bitna svojstva(npr. rabi se tzv. usluga. Medunarodne konvenciia trgovini i carini Od niza medunarodnih sporazuma i konvencija koje se odnose na materiju vanjske trgovine~ spome.zuj. Ekonomska komisija UN-a za Europu. osnovni ciljevi zbog k~jih je ona nacinjena i usvojena znatno su siri od parcijalnih ciljeva kojima se vodrla Medunarodna trgovacka komora. U uzern smislu rijeci. 1. na zabavl. kvaliteta. brodovi. U najsirern smislu rijeci. tijekom voinje i prijevoza. normama odnosno standardima nazivamo razlicita pisana iii nepisana pravila kojima se ureduju pravila ponasanja i komuniciranja u svim zivotnim situacijama: u kucl. poslovnih procesa iii bilo kojih drugih objekata normizacije. na poslu. str. Jednostavnije. Ispravapokriva sljedece tri kategorije privremenog uvoza: privremeni uvoz uzoraka.) koje su postaIe i svojevrsnim znakom kvalitete proizvoda iz tih zemalja. engl. itd. godine usvojrla.. U tom je smislu Becka konvencija sekundarni pravni izvor koji ~en:a v~?ve. U tom smislu rnozerno govoriti 0 normama za sporazumijevanje. 21). Ona cak ne regulira ni trgovinu svom materijal~om rob om jer je iskljucena roba namijenjena za osobnu iii obiteljsku uporabu I potrebe kucanstva. Becka se konvencija primjenjuje na ugovore 0 prodaji robe sklopljene izmedu stranaka koje imaju sjediste na podruc]u razlicitih drzava.uci nego samo dispozitivni karakter.3. Ona sadrzi propise koji reguliraju na~zor I postu~ak nad cestovnim prijevoznim sredstvirna. normama nazivamo odredene pravne i tehnicke isprave koje precizno opisuju i odreduju najvainije osobine odredenih proizvoda. DIN za njernacki. Admission temporaire. oblik. ito u slucaju kad su je obje drzave ratificirale odnosno kada kolizijske norme medunarodnog privatnog prava upucuju na primjenu prava jedne od zemalja koje su ratificirale konvenciju. roba koja se prodaje na javnim drazbarna. Opcenito govoreci. ATA karnet (fr. Dakle. kongresima i slicnirn manifestacijama. za pristojno ponasanje.amoneke najvazn ije.

Norme serije ISO (9000.Sustav kvalitete . carinskoj deklaraciji itd. klimom.Elementi upravljanja kvalitetom . visinom ukupnih troskova. 9004) jesu rnedunarodne norme kojirna je propisan minimum zahtjeva sto ih mora zadovoljiti sustav kakvoce. proizvodnji. " Normizacija proizvoda pojednostavnjuje trgovinu jer je prigodom prodaje standardizirane robe dovoljno navesti njezinu standardnu oznaku tako da onda nema nikakvih dilema 0 tome sto kupac zeli i kakva je kvaliteta zeljene robe. Cijene u vanjskoj trgovini Cijena se najcesce definira kao novcani iznos koji se za neku robu iii uslugu moze dobiti na odredenorn trzistu u nekom odredenorn trenutku.. na racunu.smjernice za odabir i uporabu. pouzdanost. Serija normi ISO 9000 ff sadrfi sljedece norme: ISO 9000 . funkcionalnost.proizvodac prilikom izbora odgovarajuce norme. konstrukciji. Moze se reci kako je u poslovnoj praksi cijena onaj novcani iznos koji je zapisan u kupoprodajnom ugovoru i/ili na ponudi. Posebno se precizno definiraju odredbe vezane uz sigurnost. Ona je jos 1987. rukovanja. Zato je prodaja robe po standardnoj oznaci najvazniji nacin prodaje i ugovaranja kvalitete robe u svjetskoj trgovini. 9002. U suvremenim uvjetima slobodne rnedunarodne trgovine. ona zaostrava rneduna. onda bi cijenu i kolicinu odredila tocka u kojoj se sijeku krivulje ponude i potraznje za nekim proizvodom. 2.Norme za upravljan]e i osiguranje kakvoce . pri cemu sile ponude i potrazn]e na trzistu teze postici ravnotezu izrnedu cijene i kolicine koju nudi ponudac i one kolicine robe i usluga koju su kupci pri odredeno] cijeni spremni nabaviti.Sustav kvalitete . upitnu kvalitetu robe.model osiguranja kvalitete u proizvodnji i instalacijama.smjernice. Cijene su u odredeno] mjeri odredene objektivno. u nepromijenjenom obliku. normizacija proizvoda odnosno proizvodnja u skladu s rnedunarodnirn normama kvalitete posta]e nuzan uvjet za uspjesan izvoz na inozemna trzista. . rodnu konkurenciju. Norma sadrzi osnovne definicije i nacela te specificne polozaje u odnosima kupac . itd. cesto. a broj potrosaca je velik govorimo 0 situaciji monopola. .model osiguranja kvalitete u razvoju. Norma propisuje kvalitetu 12 elemenata. 9003. U ovoj se vrsti normi redovito propisuje i postupak ispitivan]a kakvoce.ISO 9001 . disciplinira tvrtke i prisiljava ih na prihvacan]e sve strozih pravila ponasanja. 9001. dakle kad je na strani potrazn]e samo jedan subjekt (npr. Cijene i kalkulacije u vanjskoj trgovini Cijene robe i usluga su iznimno vazan cirnbenik i za prodavatelje i za kupce jer o njima ovisi stupanj zadovoljenja njihovih trzisnih i drugih potreba odnosno i sam njihov opstanak na trzistu. Teorijski. pa tako i Hrvatska. Od normi ISO 9000 i ISO 9001 razlikuje se po tome sto ne postavlja zahtjeve u razvoju i servisiranju. administrativnih i kadrovskih cirnbenika koji utjecu na kvalitetu proizvoda (Andrijanic. tradicijom. ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) - Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovlni Normarna za gotove proizvode i za sirovine utvrduju se sva njihova bitna svojstva i znacajke kakvoce. uporabi i servisiranju proizvoda. Ako na strani ponude imamo samo jednog ponudaca (npr. . uredaje i ostale proizvode ci]a bi uporaba mogla izazvati odredenu opasnost. Norma propisuje kakvocu 18 elemenata. Upravo zato su i posebno vazne norme koje se odnose na strojeve. nacin pakiran]a. cuvanja i uporabe proizvoda. lstodobno. To je zato sto je najveci i udio ovakve robe u svjetskoj trgovini odnosno zbog toga sto se standardizirani proizvodi upotrebljavaju u cijelom svijetu i stoga sto njihova potrosn]a nije bitno uvjetovana osobitostima trzista. proizvodnji.~ .ISO 9004 . 2001. Dogovorom poslovnih partnera i/ili krivotvorenjem isprava tame se rnoze upisati i cijena koja je razlicita od one stvarno dogovorene odnosno one ko]a ce biti stvarno i placena. godineobjavila rnedunarodne norme serije ISO 9000 koje su. aparate. Razumije se kako su za vanjskotrgovinsko poslovanje i rnedunarodnu razmjenu robe i usluga posebno vazne rnedunarodne norme jer one jarnce visoke standarde kvalitete i sigurnosti proizvoda a pri tome jos ornogucu]u i ukidanje tehnickih prepreka u rnedunarodnoj trgovini i podjeli rada. u nekoj zupaniji postoji .Sustav kvalitete . 2.1. ina strani ponude ina strani potrazn]e razlikuju setri karakteristicne trzisne situacije: situacija monopola (monopsoma). instalaciji i servisiranju. npr. Norma propisuje 20 elemenata i postavlja zahtjeve razvoju. Ona je rezultanta uzajamnog djelovanja ponude i potraznje. U obrnuto] situaciji. tehnickih. Mozerno reel kako normizacija olaksava rnedunarodnu robnu razmjenu i povecava konkurentnu sposobnost poduzeca na svjetskom trzistu. ali na kraju se ipak do nose subjektivnom odlukom poslovodstva poduzeca i/ili dogovorom poslovnih partnera.). oligopola (oligopsma) i savrssne konkurencije. Norma sadrzi smjernice za pripremu organizacijskih.model za osiguranje kakvoce u zavrsnorn nadzoru i provjeri. Kad bismo to prikazali graficki. - ISO 9002 .ISO 9003 . U takvim trzisnim prilikama potrosad su u najgoremu rnogucern polozaju jer nemaju izbora i po pravilu placaju previsoke cijene za. navikama potrosaca. Najpoznatija rnedunarodna organizacija za normizaciju je ISO (International Organisation for Standardisation). stetu iii ozljedu. preuzele sve zemlje clanice ISO. u gradu postoji samo jed no poduzece koje prodaje zemni plin).

eventualni. US dolari. Kad na strani ponude imamo vise ponudaca od kojih niti jedan nije dovoljno velik da bi sam vladao trzistem.1. ovog ugovora utvrdena je fiksno i iznosi USD 50. U takvim je slucajevirna u ugovor potrebno unijeti baznu cijenu. 4 To su tajni sporazumi jer ih zakonodavstvasuvremenih driava zabranjuju.2. USD 50. U skladu 5 tim u clanku "cijena i paritet" u kupoprodajnom ugovoru. najcesce ugovaraju tzv. na racun potrosaca. itd.00 (pedesettisuca USD} za cjelokupnu posiljku. kasa skonto. po cijeni prema burzovnoj kotaciji robe na dan isporuke.1. ponuda i potraznja za toplom odjecom veca u hladnom nego u toplom dijelu godine} pa ce te promjene pratiti i promjene cijena. kolicinski rabat. prvenstveno mislimo da se i na dornacern i na inozemnom trzistu trebaju zadovoljiti dva kljucna postulata. EUR i dr. Kadto kazerno. a i zbog toga sto su reakcije trzista cesto nepredvidive. Odredene (fiksne iii nepromjenjive) cijene se ugovaraju u slucaju kracih rokova isporuke ilili poslovanja u stabilnim trzisnim prilikama kad nerna vecih Kako bi svoju robu ucinili konkurentnijom na inozemnom trzistu. USD SO 000 za cjelokupnu posiljku). formiranje se cijena robe i usluga u vanjskoj trgovini sustinski ne bi trebalo razlikovati od formiranjacijena istih proizvoda na dornacern trzistu. Najcesci oblici popusta u vanjskotrgovinskom poslovanju su rabat i kasa skonto. • . govorimo 0 situaciji monopsoma u kojoj potraznja diktira i cijenu u kolicine. Intenzitet ponude i potrainje za nekom robom razlikuje se od trzista do trzista {tako se npr. rnoze obvezati da ce kupljenu robu platiti po onoj cijeni koja bude vrijedila na odredenorn trzistu odredenog dana. 2. itd. Popusti no cijenu Cijene koje se ugovaraju u vanjskotrgovinskim poslovima u nacelu su iii odredene iii odredive. a na strani ponude velik broj ponudaca. itd. Klizna iii fluktuirajuca cijena se ugovara za dugorocne poslove u kojima postoji realna opasnost da izrnedu sklapanja i ispunjenja ugovora dode do znatnijeg pada iii rasta cijena materijala iii pak nadnica. 2. Pri tome se u ugovoru mora navesti ime burze cija ce se kotacija koristiti te hoce Ii se koristiti cijena na pocetku iii na zavrsetku burzovnog sastanka. FOB. Odredive (klizne) cijene se rabe pri ugovaranju dugotrajnih poslova velike vrijednosti i nestabilnih trzisnih prilika kad su i rizici promjene cijena i tecajeva znatno povecani. odredive odnosno klizne cijene. Clf.}. paritet isporuke na koji se cijena odnosi {npr. 1. sklope nekakve trzisne sporazume40 rnedusobnoj podjeli trzista. urnjesto fiksnih. Takav je npr. statisticki zavodi. ne upisuje se fiksna cijena nego se unosi odgovarajuci tekst na osnovi kojeg je moguce odrediti koja ce se cijena primijeniti iii na koji ce se nacln lzracunati cijena koju treba platiti na dogovcireni datum placan]a. 5 Vise 0 kliznoj skali u poglavlju Zastitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima. Prvi je da se kupac ne smije osjetiti prevarenim odnosno da on treba biti uvjeren kako je za svoj novae dobio i odgovarajucu vrijednost.). Cijena je odredena kad se navede u apsolutnom iznosu u val uti ugovora i veze za jedinicu mjere po kojoj se roba prodaje {npr. Usprkos razlikama izmedu dornaceg trzista i izvoznih trziSta. mora ostvarivati profit.} i ukupnu kolicinu te robe {npr. onda takvu trzisnu situaciju nazivamo oligopsonom. npr. a hrojni su ponudaci. zadrzall postojece i lakse pridobili nove inozemne kupce. U stvarnom su zivotu stvari jos puno slozenije zbog vrlo velikog broja cirnbenika koji utjecu na cijene. U samom kupoprodajnom ugovoru cijena se upisuje u poseban clanak {klauzulu} koji sadrii ove elemente: visinu cijene za jedinicu mjere. a sto ukupno iznosi USD SO 000. U toj trzisno] situaciji potrosaci su u nesto boljem pOlozaju jer se ponudaCi nadrnecu za udio na trzistu i moraju voditi brigu 0 potrosaCima iako uvijek postoji opasnost da oni. toni. ovisno 0 poslovnoj strategiji poduzeca. ponuda i potraznja za toplom odjecorn u Kanadi razlikuje od ponude i potrazn]e za istom takvom robom u Meksiku} pa ce se tako razlikovati i cijene. {npr. valutu u kojoj je cijena izrazena {npr. Potrosaci najbolje prolaze na trzistu savrsene konkurencije koje se opisuje kao trziste na kojemu ima velik broj ponudaca kojima je nasuprot velik broj relativno malih potrosaca ta\o da nitko ne rnoze diktirati niti uvjete ponude niti uvjete potraznje.00 po komadu.1. bilo u dugom iii u kratkom roku. izvoznici (prodavatelji) odobravaju i razlicite popuste na cijene svojih izvoznih artikala. kako bi opstalo. a na strani potrazn]e jako velik broj potrosaca. Ugovoronje cijeno u vonjskoj trgovini rizika opceg rasta cijena (inflacije) odnosno promjene teca]a val ute ugovora iii val uta zemalja poslovnih partnera. DAF. slucaj 5 trzistima mobilne telefonije u razliCitim zemljama. Uocimo i to da se ponuda i potraznja za istom robom razlikuje u vremenu (tako je npr. Na takvu se trzistu uz najniie cijene prodaju i najvece koliCine robe. Ako je na strani potraznje nekoliko trzisnih subjekata.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini sarno jedan otkupljivac mlijeka od seljaka).00 po komadu robe isporucene na paritetu FOB Rijeka Incoterms 2000. Tekst takvog clanka mogao bi npr. U takvim se prilikama poslovni partneri zele zastiti od rizika promjena cijena pa. Drugi je postulat da poduzece. Pri takvu ugovaranju rnoze se pozvati i na cijenu koju odreduje neka ustanova. U clanku "placanja" iz takvih ugovora kupac se npr. glasiti ovako: Cijena robe iz cl. odgovarajucu formulu klizne' skale te naziv institucije ciji ce indeksi posluzitl za izracunavanje konacne cijene.} i. govorimo 0 oligopolu. istrazivacke institucije i 51.

U praksi se kasa skonto nudi i naknadno.. U slucaju da do toga stvarno i do de. To se klauzulom valute ugovora odnosno valute placan]a vezuje za neku stabilniju vrijednost: neku cvrscu konvertibilnu valutu. Zostitne klauzule u vanjskotrgovinskim kupoprodajnim ugovorima ad trenutka sklapanja ugovora pa do njegove provedbe cesto prode puna vremena. Ako se npr. a u praksi se najcesce primjenjuje ova formula: P = Po . M + c . nisu spremne na ugovaranje fiksne cijene. kupac ce platiti proporcionalno manji iznos. Ako pak ne bude promjene cijena rada i materijala. kupac ce platiti vise u istoj proporciji. u dugorocnlrn poslovima velikih vrijednosti u kojima ugovorne strane. a+b+c =100 indeks cijena materijala na dogovoreni dan prije same isporuke indeks cijena materijala na dan sklapanja kupoprodajnog ugovora indeks nadnica i drugih izdataka za radnike na dogovoreni dan prije same isporuke . 2. neku obracunsku jedinicu. i to tako da se unese na trgovacku fakturu koja sluzi kao poziv na placan]e ispqrucene robe iii uCinjene usluge. iznosi 90 dana. Redovito se uzirna da u trenutku dogovaranja nominalne cijene indeks te robe i usluga bude 100. odnosno da kupac ne plati ni vise ni manje nego upravo onu vrijednost koju je pristao platiti u trenutku sklapanja ugovora. U poslovnoj su praksi najraslrenije valutna klauzula. Razlikujemo: kolicinski rabat koji se odobrava za pojsdinacne kupnje iznad odredene kolicine iii na kumulativne kupnje tijekom nekog razdoblja (kvartala.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Rabat je popust sto ga prodavatelj odobrava kupcu u obliku odredenog postotka od cijene. opcenito. Klauzula klizne skale se pojavljuje u opisnom i u rnaternatickorn obliku. U suprotnom. robna i zlatna klauzula. Indeksna klauzula je ugovorna klauzula kojom se ugovorne strane usuglasavaju da ce se u trenutku iznos novcane obveze. . indeksna klauzula i klauzula klizne skale. kamata na trzistu. Ta vrsta klauzula koristi se pri sklapanju dugorocnih poslova jer je u njima jako izrazen i rizik promjene cijene. i klauzula klizne skale jednako stiti i interese prodavatelja i interese kupca. dugorocnih isporuka skupe industrijske opreme i postrojenja te.1. a ko]a ce ovisiti 0 stvarnim promjenama cijena materijala i nadnica radnika. cijena iz kupoprodajnog ugovora postotni udio opcih troskova proizvodnje u baznoj cijeni postotni udio troskova materijala u baznoj cijeni postotni udio nadnica radnika u baznoj cijeni. _§_) 100 Mo So P Po a b c M Mo 5 50 konacna cijena koju kupac mora platiti bazna. Zbog toga su povecani i rizici promjene cijena i tecajeva. nominalna. Valutna klauzula slufi kako bi se ugovorne strane zastitile od valutnog rizika (rizika devalvacije i revalvacije) odnosno od manjih promjena vrijednosti val ute placanja (tecajni rizik) u razdoblju izrnedu sklapanja ugovora i placanja isporucene robe. Klizna skala se redovito primjenjuje pri ugovarari]u poslova izvoden]a investicijskih radova. a ako one porastu. te promjene utvrdu]e odredena specijalizirana organizacija. moraju biti konstruirane tako da podjednako stite interese i kupca i prodavatelja. jedna ce ugovorna strana sigurno biti ostecena. jedna bi ugovorna strana uvijek hila nepravedno ostecena. Ako njihove cijene porastu (padnu) za 10%. prodavatelj ce. ako bi se cijene relevantne robe mijenjale a nominalni iznos kupoprodaje ostao isti. Drugim rijecima. Maternaticki je oblik cesci. isplatiti povecani (umanjeni) iznos i to povecan (umanjen) upravo za 10% za koliko su porasle (pale) i cijene dogovorene robe. Taj se problem u trgovacko] praksi pokusava rijesiti ugovaranjem tzv. zbog velikih rizika promjena cijena materijala i nadnica radnika. rabat za stalne kupce u inozemstvu koji se odobrava kupcima koji odredenu robu kupuju samo od njega. robu iii zlato. (a + b. Za njezinu uspjesnu primjenu kljucno je dobro poznavanje strukture i visine najvaznijih troskova proizvodnje predmetnog proizvoda Kao sto je sluca] s indeksnom klauzulom. u skladu s ugovorom.3. mimo ugovora. U skladu s tim razlikuje se devizna. polugodista): rabat za izvoznu robu koji se odobrava kupcu iz inozemstva a na osnovi subvencija i premija koje izvoznik dobiva u svojoj zemlji. porast ce (pasti) i taj indeks na 110 (pasti na 90). ovisno 0 promjeni indeksa cijena dogovorene robe i usluga. Visina kasa skonta ovisi 0 roku placan]a i 0 visini prosjecnll. dogodi da cijene materijala izrade i radne snage padnu.indeks nadnica i drugih davanja za radnike na dan sklapan]a ugovora - placanja isplatiti povecan iii smanjen ugovoreni nominalni . zastitne se klauzule ugovaraju s ciljem da prodavatelj na dogovoreni dan placan]a stvarno primi ni vise ni manje nego upravo onu vrijednost koja je dogovorena u trenutku sklapanja ugovora. Kasa skonto je popust koji se kupcu odobrava zato sto kupoprodajni iznos placa prije uobicajenog roka za koji su cijene kalkulirane i koji. da bi bile pravovaljane. ZaStitnim klauzulama nazivamo razne vrste ugovornih klauzula kojima je zajednicka svrha zastiti ugovorenu vrijednost sklopljenog posla od promjena koje mogu nastati od trenutka sklapanja do trenutka provedbe ugovora. Visina kasa skonta najcesce se navodi u klauzuli cijene iii u klauzuli placanja kupoprodajnog ugovora. Kad trenutak placanja dospije. kupac ce platiti dogovorenu baznu (nominalnu) cijenu iz ugovora. Zato ugovaraju samo baznu cijenu (ko]a odrazava strukturu i visinu najvaznijih troskova u trenutku sklapanja ugovora) i metodu kojom ce se izracunati cijena koju ce kupac stvarno isplatiti na dogovoreni dan. U tom slucaju kupac rnoze birati: platiti ugovoreni iznos na dogovoreni dan iii platiti odmah iznos umanjen za postotak kasa skonta. zastitnih klauzula ko]e. tradicionalno.

1.. kalkulacije su i neizbjezan pratitelj svake gospodarske aktivnosti. 5 obzirom na to da se u ovoj metodi troskovi pribrajaju na neku pocetnu cijenu.tipos!a po karnatnoj stop: po carinskoj tarifi . vrlo je vazno precizno dogovoriti. ona se ponekad naziva i metodom zidanja cijena. I . postojanja tecajnih razlika i sl. po tarif prijevoznika Progresivna metoda se rabi kad je poznata (zadana) fakturna (pocetnal cijena robe i svi zavisni troskovi.. po luckoj tarif po tezini iii volumenu ... = po stvarno] cijeni po tarifi prijevoznika po tar!f! prije~~znika po tartf skladistara po carinsko]. tarifi ovrsno 0 vrsti Isprav~ po cjeni~u o~~remmka po lucko] tarif . Vanjskotrgovinske kalkulacije (2) postotakod postotak od (3) (1) Kalkulacija je rnaternatick: postupak izracunavanja cijene.jubic. prema sropi premlJe 2. 1994. cijenu na skladistu dornaceg uvoznika. a neizbjetno nose i pecat posebnosti svake od tih djelatnosti. . Opca nacela koja vrijede za sve kalkulacije.2. npr.1. a cilj je izracunati konacnu uvoznu cijenu. Ona se dobije tako da se na nabavnu cijenu odnosno na cijenu inozemnog dobavljaca. Shema 111. U naso] se poslovnoj praksi ta metoda uglavnom rabi za izracunavanje cijena uvoznih proizvoda jer odrazava realne uvjete u kojima nasi uvoznici posluju na svjetskom trzistu. isplate eventualnih izvoznih stimulacija. vrijede i za kalkulacije u vanjskoj trgovini. kako ce se izracunavaf indeksi promjene cijena rada i materijala odnosno precizno dogovoriti cije indekse ce se za to uporabiti. prema tarifi luke po vrijednos. dijelova cijene iii poslovnog rezultata nekoga poslovnog pothvata. 403). . po odrec1enoj metodologiji i odrec1enom redoslijedu. Kalkulacija je instrument kontrole ekonornicnosti i rentabilnosti vanjskotrgovinskog poslovanja koji se primjenjuje: prije sklapanja ugovora kako bi se ocijenila rnogucnost ostvarivanja planiranih ciljeva poslovanja. Posebnosti po kojima se vanjskotrgovinske kalkulacije razlikuju od kalkulacija cijena u drugim djelatnostima proizlaze iz posebne strukture troskova. za vrijeme realizacije ugovora kako bi se obavila kontrola utroska i pozicija u odnosu prema predvic1anjima u kalkulaciji..( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgcivinl ·Kako bi primjena klizne skale bila uspjesna te da bi se izbjegli sporovi i rasprave oko toga jesu Ii sei u kojoj mjeri promijenili pojedini troskovi. U praksi se za te svrhe najcesce ugovaraju indeksi statistickih zavoda pojedinih zemalja. zbog postojanja speciflcruh vanjskotrgovinskih instrumenata i propisa.2. Kalkulacije su instrument kontrole poslovanja i instrument potreban za donosenje ispravnih poslovnih odluka. Metode izrade vonjskotrqovinskih Osnovne metode za izradu vanjskotrgovinskih retrogradna i diferencijalna. str. kalkulacija kalkulacija jesu: progresivna. Progresivna metoda kalkulacije ELEMENTI ALKULACIJE K FAKTURNACIJENA(pocetna cijena) (1) _ rabati i bonifikacije = NETO FAKTURNACIJENA(3) _ cassasconto (4) NETO NABAVNA CIJENA (5) + troskovi prijevozne arnbalaze (6) = CIJENAfeo TVORNICA (7) + troskovi otpreme do prijevoznika (8) = CIJENA fco PRljEVOZNIK(9) + prijevoz do luke (10) + troskovi skladisten]a (lOa) skovi .. nap late carina pri uvozu i povratu PDV-a pri izvozu. . + tros OVIcannjenja (lOb) + troskovi pribavljanja isprava(1Oc) + troskovi otpremnika (10d) + lucki troskovi (10e) = CIJENAFASukrcajna luka (11) + troskovi ukrca]a na brod (12) = CIJENAFOB ukrcajna luka (13) + troskovi pomorskevozarine (14) + ostali troskovi do odredisne luke (15) = ClJENA CFRodredisna luka (16) + troskovi osiguranja robe (17) osiguranja = CIJENAClF odredisna luka (18) + troskovi iskrcaja (19) + provizija inoposrednika (19a) + troskovi financiranja posla (19b) = CIjENA DEQ u odredisno] luci (20) + troskovi carine (21) = CIJENADEQ ocarinjeno (22) + troskovi prijevoza do odredista(23) + ostali troskovi (24) = CIJENADDP (fco kupac) (25) NALIN IZRALUNAVANJA 2. Kako se u svim gospodarskim djelatnostima mora poslovati u skladu s opcim nacelorn rentabilnosti i ekonornicnosti.. dodaju svi zavisni troskovi od mjestaisporuke u inozemstvu do skladista dornaceg uvoznika.. . poslije realizacije ugovora kako bi se utvrdilo stvarno stanje te postignuti rezultati usporedili s planiranim (l.

potpuno drugaclJa. . nabavna). U nasim je gospodarskim prilikama ta metoda realno primjenjiva pri kalkuliranju izvoznih cijena i to posebno u slucaju tzv. dobiveni je iznos stvarni pokazatelj isplativosti obavljenog posla.i. i kalkulacije uvoznih poslova a sve druge su njihove razliCite kombinacije. Kako oni ne mogu promijeniti tekucu trzisnu cijenu na inozemnom trzistu. savrsene konkurencije. Diferencijalna metoda 'e primjenjuje kad su poznate (odredene. poznata) prodajna (konacna) cijena i zavisni troskovi. TaJ Je pnstup u o_. Dobiveni iznos. preostaje im prikupiti sve informacije 0 prosjecnirn cijenama na trzistu na kojemu zele plasirati svoju robu i visini zavisnih troskova te onda izracunati pokriva Ii rnoguca izvozna cijena dornacu proizvodnu cijenu. Koliko ima vanjskotrgovinskih poslova. a na osnovi prikupljenih podataka 0 cijenama.( VANJSKOTRGOVINSKO i>OSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Retrogradna metoda se pnrnjenj uJe kad je zadana (odredena.2. Cilj je i tu kontrola poslovnog rezultata kako bi se mogla donijeti odluka za poduzimanje odgovarajuCih mjera za uklanjanje uocenih odstupanja. U sustlni su najvaznije dvije vrste: kalkulacije izvoznih poslova. posluzit ce za donosenje poslovne odluke 0 prihvacanju iii neprihvacanju posla. npr. Vrste vanjskotrgovinskih kalkulacija Kalkulacije se dijele prema raznim kriterijima kao sto su vrijeme izrade. Postupak je sljedeCi. Pri tome rabimo iii retrogradnu iii diferencijalnu metodu kalkulacija jer su. Pretkalkulacija se izraduje prije ulaska u neki vanjskotrgovinski posao. To je. Nasi poduzetnici cesto cine pogreske utoliko sto svoje izvoz. dodaju svi tuzemni troskovi. Svrha joj je iskazivanje konacnoga poslovnog rezultata.n~cij~ne kalkuliraj~ na bazi stvarnih troskova. oznacu]e isplativost odnosno rentabilnost izvoznog posla. izravnog odnosno direktnog izvoza". Konacna kalkulacija je racunovodstveni dokument koji se izraduje nakon obavljanja posla. a temelji se na obracunu stvarnih troskova iii izdataka i ostvarenih rezultata u vanjskotrgovinskom poslu. Ta se pocetna cijena izracunava tako da se od prodajne cijene oduzmu pripadajuCi zavisni troskovi. a i svi zavisni troskovi. troskovi izvoza do hrvatske granice (luke). Ako je rijec 0 pretkalkulaciji. Izvoznom kalkulacijom se izracunava isplativost mogucih poslova izvoza (pretkalkulacija) iii vee obavljenih izvoznih poslova (konacna kalkulacija). negativan iii jednak nuli.~otshnoloske cjeline. najcesce. Kontrolna kalkulacija se primjenjuje pri vecirn i slozenijirn vanjskotrgovinskim poslovima koji se mogu podijeliti na manje i neovisne troskovne i te~nic. nasi izvoznici u takvu trzisnom polozaju da im je prodajna cijena vee zadana utjecajem ponude i potrazn]e te stupnjem konkurencije na ciljnim trzistlma. Zato se pri izradi kalkulacije cijene izvoznog posla i polazi od odredenih (zadanih) prodajnih cijena/ na inozemnom trzistu. sto onda znaci da su i izvozne cijene za njih odredene (zadane) dominantnom prosjecnom cijenom na konkretnom trzistu. Pretkalkulacija se izraduje kako bi posluzila kao jedan od kriterija za donosenje poslovne odluke o prihvacanju nekoga vanjskotrgovinskog posla. Na temelju obracunske kalkulacije rasporeduju se troskovi i prihodi na pojedine nositelje vanjskotrgovinskog posla. 7 6 Podsjetimoseda 0 izravnom izvozu govorimo kadje izvoznik istodobno i proizvodac te robe.novi pogresanjer pretpostavl]ada ce inozemno trziste prizn~t. dakle. Podaci iz konacne kalkulacije se usporeduju i svelicinarna iz pretkalkulacije kako bi se ustanovila rnoguca odstupanja od planiranih troskova i pronasli uzroci te takve pogreske izbjegle u buducnosti. U trecoj se fazi od neto deviznog priljeva (cijene) oduzima stvarni dornaci troskovi (cijena). a radi Ii se 0 konacno] kalkulaciji. Zbog toga je vrlo vazno da su prikupljene informacije 0 troskovirna tocne. nositelji vanjskotrgovinskih poslova i sl. neizravnog (indirektnog) izvoza dakle izvoza u kojemu izvoznik. 5 obzirom na vrijeme i svrhu izrade kalkulacije se dijele na: pretkalkulaciju. 2. dok je stvarnost. te da se pretkalkulacijom obuhvate svi troskovi koji su neizbjezni za realizaciju planiranog posla.2. to smo vee raspravili. koji rnoze biti pozitivan. kontrolnu kalkulaciju i konacnu (obracunsku) kalkulaciju. najcesce u ulozi komisionara. zadane) prodajna i nabavna cijena. U nasoj se gospodarskoj praksi tom metodom najcesce izracunava isplativost tzv. troskovirna i tecajevirna. U drugoj se fazi na cijenu koju zahtijeva dornaci proizvodac robe koju izvozimo. tj. ciljevi izrade. To je zato sto su za nase izvoznike gotovo sva trzista blizu modela tzv.naseproizvodne troskove i nasu cijenu. izvozi robu nekoga dornaceg proizvodaca. vrsta posla. izvoz vlastite robe odnosno izvoz bez koristenja dornaceg posrednika. Na taj nacin dobivamo stvarnu dornacu cijenu na istom paritetu na kojemu je izrazena i neto devizna cijena. toliko ima i vrsta kalkulacija tih poslova.. dakle progresivnom metodom. Treba zapaziti da ti podaci imaju planski (ocekivani) karakter. a radi provjere troskova i usporedbe planiranih i ugovorenih troskova realizacije. U prvoj se fazi od moguce prodajne cijene na inozemnom trzistu (do koje smo dosli istrazivanjern trzista) odbijaju svi devizni troskovi odnosno troskovi izvoza na inozemnoj relaciji i tako dobiva neto devizna cijena odnosno neto devizni priljev. Shema te metode je suprotna shemi progresivne kalkulacije. a ne mogu utjecati niti na visinu zavisnih troskova izvoza. po zavrsetku gradevinskih radova u nekom poslu izgradnje i opremanja tvornice u inozemstvu. a kalkulacijom se proracunava rnoze Ii ta ostvariva cijena pokriti sve troskove proizvodnje i sve troskove koji nastaju izvozom robe do dogovorenog mjesta isporuke. a zeli se izracunati pocetna cijena (fakturna. Shema te metode je kombinacija progresivne i retrogradne metode. Izraduje se nakon zavrsetka jedne faze takvoga slozenijeg vanjskotrgovinskog posla.

Zbog toga cerno u nastavku raspraviti kljucne isprave iz vanjske trgovine. isprave 0 osiguranju i carinske isprave. Neke isprave prate robu u vanjskoj trgovini. trosak otpremnika i banke.CVANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Dornad poduzetnik moze izvoziti svoju robu sam odnosno u svoje ime i za svoj racun iii rnoze povjeriti provedbu izvoznog posla komisionaru koji ce taj posao obaviti u svoje irne. kvalitetu proizvoda. specifikacija robe. konzularnu fakturu. Ona je dokument.) i potom prave usporedne (komparativne) pretkalkulacije kako bi mogli izabrati najpovoljniju poslovnu ponudu. Ta se cijena dobiva tako da se na zadanu nabavnu cijenu u inozemstvu dodaju svi troskovi do nase gran ice (to su troskovi prijevoza. U nastavku cerno objasniti trgovacku fakturu. komisionar ce naciniti i pretkalkulaciju tog posla.). trosak osiguranja. Ako pak dornaci proizvodac neke robe izvozi preko komisionara. tj. a onda. uvoznika) i poziva ga da plati isporucenu robu odnosno ucinjenu uslugu. neke su neophodne u postupku carinjenja. 3. nacinu pakiranja. podrijetlu. osiguranja i skladistenja. odnosno dokaz 0 I . Iz svih tih razloga potrebno je reci osnovno 0 svim vaznijirn robnim ispravama u koje spadaju razlicite vrste faktura (racuna). Commercial Invoice. Potom se na cijenu robe na granici (luci) dodaje carina po propisanoj stopi. a neke su autonomna kreacija poslovne prakse. str. Na uvoznu cijenu robe na hrvatskoj granici iii luci potom se dodaju svi bruto troskovi od gran ice do skiadista uvoznika (trosak prijevoza i osiguranja. neke su pak vazne za placanje i preuzimanje robe. na tako uvecanu cijenu. rok isporuke. naslovljava je na kupca (duznika. bez poznavanja osnovnih dokumenata ko]i se primjenjuju u vanjskoj trgovini nernoguce je pratiti i razumjeti tijek poslova. Ako je pak rijec 0 konacno] kalkulaciji. 3. pojavljuju se pri carinjenju i prezentiraju se bankama pri nekim oblicima placan]a.1. Neki od njih su propisani medunarodnim konvencijama pa su i unificirani u svim zemljama potpisnicama. nacin i instrument placanja i dr. Govore 0 njezinoj cijeni. Bez dobrog poznavanja tih dokumenata ne mogu se razumjeti niti dokumentarne prijevare koje su jedan od najcescih pojavnih oblika kriminaliteta u vanjskoj trgovini. a kamoli otkriti eventualne zloporabe i slicne radnje. carinsku fakturu. Ako poduzetnik sam izvoz: robu (izravan izvoz) on sam izraduje i pretkalkulaciju izvoznog posla. Uz to cerno reel ponesto i 0 specifikaciji robe i listi pakiranja koje se cesto rabe zajedno s fakturama. U poslovnoj praksi uvoznici redovito trazeponude od nekoliko inozemnih dobavljaca. Te isprave najcesce prate robu tijekom prijevoza. usporeduju ponudene uvjete (cijenu. Kad komisionar prihvati dani komisioni nalog sklopljen je komisioni ugovor pa je komisionar duzan prikupiti podatke 0 rnogucirn izvoznim cijenama i 0 zavisnim troskovirna koji mogu nastati tijekom provedbe izvoznog posla. slijedeci pri tome standardnu podjelu na robne. provizija uvoznika itd. Trgovacka faktura iii trgovacki racun (eng!. Neke su isprave obvezatne na osnovi nacionalnih propisa jednog od poslovnih partnera. bez nekih je nernoguce robu izvesti i uvesti. on ce od njega zatraziti i pretkalkulaciju izvoznog posla.1. prijevozne isprave. Robne isprave u vanjskotrgovinskom poslovanju Osnovno obiljez]e svih robnih isprava je da sadrze odredene podatke 0 robi koja je predmet vanjskotrgovinske transakcije. njem. troskovi kontrole kvalitete. I u eventualnim zloporabama takoder ce se neizbjezno pojaviti robne isprave. lista pakiranja. bilo da se djelomice prepravljaju iii u potpunosti krivotvore. potvrda. redovito po retrogradnoj metodi. U takvom slucaju poduzetnik daje komisionaru i komisioni nalog da njegovu robu proda na inozemnom trzistu po najpovoljnijim uvjetima koje moze postici (trzisni nalog) iii mu odredi minimalnu (Iirnitiranu) cijenu i druge uvjete ispod kojih komisionar ne smije prodati njegovu robu na inozemnom trzistu (uvjetovani nalog). Fakture [rocuni] U trgovini se fakture pojavljuju u vise razlicitih oblika i upotrebljavaju za vise razllcitih namjena. Kalkulacijom uvoznog posla izracunava se konacna cijena uvozne robe u skladistu uvoznika u naso] zemlji. Bilo kako bilo. itd. uvoznik ce dobivene iznose usporediti s cijenama iste iii slicne robe koja se prodaje na dornacern trzistu i na osnovi toga donijeti odluku 0 uvozu. i porez na dodanu vrijednost. izvoznik). razliCiti oblici potvrda (certifikata) i skladisnica. ona je racunovodstveni dokument koji se rabi u skladu s racunovodstvenirn propisima. itd. Kako bi utvrdio isplativost buduceg posla. provizija inozemnog posrednika i svi drugi troskovi koji nastaju na inozemnoj relaciji bez obzira na to jesu Ii placeni kunama iii devizama i bez obzira na to je Ii te usluge ucinio rezident iii nerezident). Ako je rijec 0 pretkalkulaciji uvoznog posla. predfakturu. odbiti i od moguce prodajhe cijene sve zavisne troskove.1. Handelsfaktura) osnovna je robna isprava koju pri isporuci robe iii nakon pruzene usluge izdaje ·prodavatelj (vjerovnik. kvaliteti i tezini.. 309). a za racun komitenta. Rechnung. Tako se dobije uvozna cijena robe u skladistu uvoznika. Poslovneisprave u vcnjskotrqovinskom poslovanju U vanjskotrgovinskom poslovanju se pojavljuje cijeli niz razlicitih isprava odnosno dokumenata. proforma fakturu. izracunati koliki neto devizni priljev komitent rnoze ocekivati te utvrditi rnoze Ii taj neto devizni priljev pokriti sve troskove i rnoze Ii komitentu donijeti odredenu dobit (Andrijanic 2001. Invoice. 3.

potpis izdavatelja. pod uvjetom da ta banka nije platila. smatra se da je prihvatio uvjete fakture i da je obv:zan platiti fakturni iznos u ugovorenom roku. Izdavatelj fakture to nece rnoci uciniti ako je u rneduvrernenu kupac preprodao robu iii ako se dokaze da je kupac znao da je fakturni iznos manji od protuvrijednosti lsporuceno robe iii obavljene usluge. Prihvacanje predracuna u roku vaznosti ima znacen]e prihvata ponude dakle i znacenje sklopljenoga kupoprodajnog ugovora. isprava kojom se dokazuje vlasnistvo nad roborn. trgovacka faktura i lista pakiranja ne moraju biti potpisane iako se u praksi to najcesce cini. a to onda znac: da nece rnoci ni isplatiti akreditiv. izdavatelj fakture (vjerovnik) cesto na fakturu unosi klauzulu S.&O.E. (lat.ziv ~broj isprave.bi trebala biti i uvjet za plaeanje. Strogo pravno gledajuci. Kako. Kako bi zadrzao pravo na ispravak eventualno pogresno zaracunatog fakturnog iznosa. salvo errore et omissione . itd. isprava koja se mora priloziti u postupku carinjenja: dokument koji je i temelj za obavljanje plaeanja u inozemstvo te osnovica za sva knjizen]a obavljene transakcije. 37).fakturu nije izdao stvarni korisnik akreditiva (npr. isplatit ce samo iznos na koji glasi akreditiv. Zato se na formularima faktura redovito nalaze sljedeci podaci: tvrtka izdavatelja (vjerovnika) i adresa duznika (k~pca). Proforma Invoice. biti obvezujuca za sve strane. banke nece prihvatiti fakturu. u grubo. formalno_ pravno. fakturu je izdao prolzvodac robe a ne izvoznik odnosno korisnik akreditiva) . Svaka korekcija iii promjena nacinjena na trgovacko] fakturi mora biti vidljiva i jasno oznacana. Ona dakle prethodi eventual nom poslu pa se izdaje prije isporuke robe odnosno prije obavljene usluge. Vaznost predracuna ne umanjuje cinjenica da se u praksi i nakon njegova prihvacanja naknadno sklapa i kupoprodajni ugovor u kojemu se do detalja utvrdu]u uvjeti koji su. po isporuci robe odnosno nakon sto se pruf usluga. nacin prijevoza te rok do kojeg proforma faktura obvezuje njezina izdavatelja.nosivom akreditivu).uz mogucs pogreske i propuste) koja mu daje pravo ispravke eventual nih racunskih pogresaka u fakturi. pretfaktura.cijene nisu izraiene u valuti na koju je akreditiv otvoren . Vazno je znati da ce.pogresan iii nedovoljno tocan opis robe . opseg i vrsta osiguranja protiv odredenih rizika. Uz komercijalnu fakturu rabe se druge (posebne) vrste faktura. To su proforma faktura. U tijeku pripremnih radnji vanjskotrgovinskog posla. Ako posto]e makar i najmanje razlike.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovinl obavlj_enoj transakdji izmedu proda:. a uz njih ima i dodatne klauzule kao sto su nacin placan]a. akceptirala iii negocirala mjenicu koja glasi na iznos veci od onog koji je dopusten u akreditivu. vee sadrzani u proforma fakturi.paritet isporuke nije oznacen iii je napisan pogresno .faktura ne glasi na nalogodavca vee na neku drugu osobu (to se dogada kad akreditiv otvori posrednicko poduzece u svoje ime a u fakturi se navede ime pravog kupca) . onda trgova~ka fa~tur~ '" . akceptiranje iii negociranje rnjenice. za eventualno pribavljan]e financijskoga kredita te za pribavljanje uvozne dozvole. predracun (engl. rok isporuke. prema ledinstvenirn pravilima (cl. Sadrzi sve elemente kao i standardna komercijalna (trgovacka) faktura. a opis robe iz trgovacko fakt~re mora odgovarati opisu iz akreditiva.cijena ne odgovara uvjetima iz akreditiva . U pogledu svote u fakturi. rok isporuke. proforma faktura. kao i svaka druga ponuda. Ako to ne ucini.. ako je potrebna. banke imaju diskrecijsko pravo pa mogu i odbiti i prihvatiti trgovacke fakture koje glase na svote vece od onih dopustenih u akreditivu. Faktura se izdaje na jeziku kupoprodajnog ugovora. Proforrnarechnung) zapravo je ponuda izdavatelja (ponuditelja . Faktura se definira i kao poziv na placanje isporucene robe. pantet isporuks. takva odluka banke ovlastene za placanje. njem. ispostavit ce se i komercijalna (trgovacka) faktura. preuzela obvezu odgodenog placanja. Bitni sastojci fakt~resu opis i cijena robe. Rabi se kao samostalna isprava iii kao prilog standardnoj pisanoj ponudi. obveza placanja nastaje u trenutku kad prodavatelj isporuci robu sukladn? ugovoru. drugoga korisnika pri pre. Prema Jedinstvenim pravilima (cl.atelj~ i kupca. slicno kao i za kupoprodajne ug?vore. iz trgovacke fakture se mora vidjeti da ju je izdao korisnik akreditiva (osirn u slucaju tzv. Ako u praksi banka i prihvati takvu fakturu. . konzularna faktura i carinska faktura. opis robe. na. odredeni broj kopija a prezentirane su fotokopije). mora glasiti na nalogodavatelja (osim u slucaju prenosrvoga akreditiva) ali ne mora biti potpisana. Proforma faktura.izvoznika) izdana u obliku fakture..(b)). jedinicna i ukupna cljena. . Ako se posao sklopi na temelju predracuna. dokument kOJI pratt robu na putu. Medutirn. rnjesto i datum izdanja. 37. U praksi se rnedutirn ona redovito pojavljuje IZ razloga koje smo naveli. Na temelju proforma fakture rnoze se obaviti privremeno carinjen]e robe dok se definitivno carinjenje obavlja iskljucivo na temelju konacne trgovacke fakture. ~akture ko]e se rabe u poslovnom zivotu sadrze sve elemente koji su vazrn za jasan prikaz obavljene transakcije. klauzula 0 eventualnim popustima. U praksi se'uz ispravak najcesce stavlja otisak faksimilom (zigom) kOji sadrzl rijec "ispravak". U praksi se ugovora i izdavanje vise primjeraka trgovacke fakture pri cernu su i original i kopija najcesee potpisani. Najcesci nedostaci na trgovackirn fakturama odnosno u poslovanju s fakturarna u akreditivnom poslovanju jesu: .faktura nije prezentirana u dogovorenom broju primjeraka iii nije dana u obliku kakav je bio traien u akreditivu (traien je npr. sluf kupcu za izradu pretkalulacije. Kupac (duznik) ima pravo reklamacije fakture u roku koji je u njoj obicno naznacen.

Specifikacija robe se rabi pri kvantitativnom preuzimanju i pri carinjenju robe kad pomaze tocnorn utvrdivanju vrste robe. upisati izraz "besplatan uzorak" (eng!. zbo~ ogranicenog prostora. Lista pakiranja (eng!. Osim uobicajenih sastojaka svake fakture.zvo~. obe. v •• • prijevozne isprave.prem~ carina:ni~i . Formular carinske fakture se rnoze dobiti kod carinskog agenta iii kod speditera. Fakturom se potvrduje da je na njoj navedena cijena stvarna trzisna cijena predmetne robe. njem. tarifnog broja. Svi podaci iz carinske fakture moraju potpuno odgovarati podacima iz ostalih dokumenata koji se podnose carinarnici. Konsulatfaktura) isprava je koju potpisuje i potvrduje konzularni predstavnik zemlje uvoznice. K~d je zbog prirode robe potrebno. neposredno prije ukrcaja u brod. umjesto cijene. koja sluzi kao osnova za placan]e. speciflkaciju robe i onda ju prlloztti drugim dokumentima kad je potrebno. kontejnerima) u koja je upakirana i koja . U takvim je slucajevirna izrazit~ neprakticno sve te pojadinacne stavke upisivati u kupoprodajni ugovor. polica osiguranja. Carinska faktura mora sadrzavati detaljan 0PISrobe. nisu uneseni na fakturu. U praksi se umjesto carinske fakture rabi i certifikat 0 vrijednosti robe. Kanadu i Australiju. njem. U tom ce se slucaju na nju. paletama. Potpisuje ju prodavatelj (izvoznik) a sluzi kao isprava za utvrdivanje carinske iii vrijednosti uvozne robe i kao potvrda da je rob a podrijetlom iz zemlje izvoza. njem. a time i odredivanju visine carinske stope. posiljka se sastoji od pedesetak vrsta rezervnih dijelova za nekoliko razlicitih tipova automobila. [edinicne cijene I ukupnu cijenu. Carinska faktura (engl. a hrvatska ga vanjskotrgovinska poduzeca mogu nabaviti neposredno iii posredno putem Hrvatske gospodarske komore. odnosno primatelj robe koji mora robu prijaviti u dopusteni carinski postupak i ispuniti sve propis:ne o?veze. Na taj se nacin sprjecava rnogucnost da prodavatelj ispostavi fakturu na manju cijenu od stvarne triisne cijene robe. njem. Packing List. i sl. a posebno kad bi njezino kontroliranje zahtijevalo mnogo vremena iii specijalisticka znanja 0 konkretnoj robi. odnosno prisiljava se kupca (uvoznika) da plati carinu i porez na dodanu vrijednost na stvarnu trzisnu cijenu uvozne robe. koja bitno kalira tijekom prijevoza. Consular Invoice. fakturu I druge pratece dokumente. Neizravno. U akreditivnom poslovanju banke cesto odbijaju kontrolirati specifikaciju ako je ona vrlo detaljna i raznolika. Ware Spezifikation) je isprava koja sadrzi popis svih pojedinacnlh artikala koji Cine jednu posiljku. Takve se izjave redovito daju i pri izvozu prehrambenih proizvoda u SAD.).a(pOPIS!. Daje se kao prilog (aneks) fakturi i kupoprodajnom ugovoru sto se onda u osnovnoj ispravi mora i naznaciti.Free Sample. Ovjera konzularne fakture placa se konzulatu u odredenom postotku iii promilu od iznosa fakture na ukupni iznos robe. i druge podatke koji. npr. lijekovi i farmaceutski proizvodi) ne sadrzi stetne sastojke odnosno sastojke ci]a je uporaba u toj zemlji zabranjena. npr. skladistu kupca. konzularna faktura je potvrda da je predmetna roba podrijetlom iz te zemlje. V. kao sto je npr. specifikacija robe (eng!. po potrebi. doz~ol~ z~ u~oz iii.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini P. Zollfaktura) posebna je vrsta fakture koja se ispostavlja na tiskanici propisanoj u zemlji kupca (uvoznika) robe. odredisnoj zeljeznicko] postaji. Pretfaktura prati i robu koja se isporucuje i na konsignacijsku prodaju u inozemstvu. Carinsku fakturu podnosi carinski obveznik. U takvim slucajevirna nas izvoznik mora pribaviti tiskanicu carinske fakture ko]a je propisana u toj zemlji i ispuniti je na propisan nacin. Konzularna faktura (eng!. Preliminary Invoice. Konzularna se faktura primjenjuje u slucajevirna kad se roba uvozi iz zemlje s kojorn se inace rijetko poslu]e pa su stoga i cijene u toj zemlji nepoznanica. koliko je te robe ukrcano u mjestu ~tpreme. To je najcesce potvrda (certifikat) 0 kolicini i kvaliteti prispjele robe koje izda]e ovlastena organizacija za kontrolu kolicine i kvalitete 0 cijem su se angazrnanu prethodno sporazumjeli. njem. r Carinska se faktura rabi i pri uvozu robe za koju ne treba platitl protuvrijednost.. Jednostavnije je izraditi tzv. Carinsku fakturu izdaje izvoznik. njihove kolicine te. u carinsku se fakturu unosi i izjava prodavatelja da predmetna roba (npr. Pojedine zemlje su propisale koju robu nije rnoguce uvesti bez carinske fakture. a koji je mjerodavan za zernlju prodavatelja. Custom Invoice. i. Konzularna se faktura ispostavlja na posebnom formularu (tiskanici) koji ima svaki konzulat.retfaktura prethodna faktura (engl. njem. Valueless Sample . Muster ohne Wert). a koji imaju i razlicite cijene. ziva stoka. ona ne rnoze biti temelj za placanje vee prati robu i sluzt kao dokument kojim se dokazuje 0 kakvo] je robi rijec. tko ce ju platiti i slicno. Za to sluze konacne fakture za stvarno prodanu robu koje se principalu ispostavljaju u dogovorenim rokovima. kao sto su carinska deklaraclja. Specification of Goods. Konacnu fakturu. kome je upucena. ali na temelju isprave kojom se utvrdu]e stvarno prispjela i preuzeta kolicina robe. carinskoj se faktun pnlaze I speClflka~IJ. Prema tome. prodavatelj ce ispostaviti na osnovi spomenutog certifikata koji ce mu biti dostavljen nakon sto se na odredistu ustanovi tocna kolicina preuzete robe. Specifikacijarobeu vanjskoj trgovini najcesce sepojavljujekad u jednoj posiljci ima velik broj razliCitih artikala koji cesto spadaju pod razlicite tarifne brojeve. Sluzi kao isprava za srnjestaj robe na carinsko skladiste i za carinsku kontrolu ali ne rnoze biti osnovica za placanje. Iz istog se razloga pojavljuje i pri uvozu robe koja se inace rijetko uvozi. Kako se pretfaktura ispostavlja za stvarno isporucenu kolicinu robe. Britaniju. Vorfaktural pojavljuje se u poslovima s robom koja je podlozna znatnijim gubicima u tezini u tijeku transporta. Packung Liste) popis je robe po koletima (sanducima. U takvim se slucajevirna isporuka robe obavlja na temelju prethodne fakture u koju se upisuju podaci 0 robi kakvi su stvarno vrijedili u trenutku isporuke.i dr. Upravo zbog takve prirode robe i njezino se preuzimanje redovito ugovara na odredistu (u odredisnoj luci.

najcesce rabi u slucajevirna kad uskladistena roba sluzi kao jamstvo za neku pozajmicu. cijeni i pakiran]u te podaci 0 prijevoznom sredstvu kojim se roba otprema. Sklodisnico Skladisnica (eng!. Poslije se.3. Izdaju se na vise razlicitih tiskanica ovisno 0 svrsi i medunarodnom sporazumu na kojemu se osnivju. potvrde 0 kvaliteti i kolicini.General System of Prefereces). Potvrde (certifikati) 0 robi 3. njem. uz ostale. njem. zdravstvenoj ispravnosti i slicno. U praksi se rijetko primjenjuje. fakturi i specifikaciji robe. Dvodijelna skladisnica je cesca u praksi. osim ako drukcije nije ugovoreno u akreditivu. kolicina i vrijednost uskladistene robe. Priznanica sluz! kao dokaz 0 postojanju robe i za prijenos vlasnistva na uskladisteno] robi.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini ii ~: cine jednu posiljku. a zaloznica se. ime i sjediste (prebivalists) deponenta. npr. Ovisno 0 vrsti isprava.rjoj nalaze i podaci 0 tezini i zapremnini.. hranom i picirna. U praksi se original i kopija liste pakiranja kao i trgovacke fakture redovito potpisuju. potvrde 0 zdravstvenom stanju robe. . Na listu pakiranja se ne unose podaci 0 cijenama. Lista pakiranja i trgovacka faktura ne moraju biti potpisane. Lagerchein) isprava je koju deponentu robe izdaje javno skladiste potvrdujuci da je navedenu robu primilo na cuvanje i obvezujuci se da ce ju predati deponentu odnosno osobi na koju on prenese svoje pravo raspolaganja robom. a govore o podrijetlu robe.hgk. osnovni sadrzaj svih oblika potvrda 0 podrijetlu robe je gotovo jednak. Neke od tih isprava se pojavljuju i pri koristenju odredenih instrumenata placanja. skladisnica (Warant). njezino] kolicini i kvaliteti. To su: naziv javnog skladista. 3. Potvrda nije prenosiva osim u slu~aju kad je n~ njoj otisnuta oznaka da jest prenosiva (Negotiable). Spediterska skladisna potvrda (eng!. To su isprave koje se u vanjskotrgovinskoj praksi cesto primjenjuju. Skladisnica rnoze biti jednodijelna iii dvodijelna. Tako se dogada da se priznanica indosamentom prenese na jednu osobu. Certificate of Origi n. ona rnoze biti upotrijebljena u mnogim skladisnirn poslovima buduci da je razlika izrnedu klasicne skladisnice i FWR-a vrlo malena. Eventualni ispravci trebaju biti vidljivi i potpisani na nacin kao sto se to cini u trgovacko] fakturi i ostalim dokumentima. Tim susepreferencijalima nekebogatlJe v . Uz izjavu da je navedena roba podrijetlom iz zemlje izdavatelja.?S sedamdesetihgodina dvadesetoga stoljeca. carinska uprava i izvoznik robe. Ito J. Sastoji se od priznanice (receipt) i zaloznice (warrant) koje su pri izdavanju skladisnice medusobno spojene. lpak.1. Hrvatska gospodarska komora izda]e dva oblika potvrde 0 podrijetlu robe: jednu preferencijalnu na osnovi koje se ostvaruju odredene povlastice (preferencijali) i drugu. . datum i potpisovlastene osobe javnog skladista. Lista pakiranja se pri carinjenju i svakoga pojedinog zemalja propisuju isprava. Opca shema povlastica (preferencijala) stvorena je okviru GAD-a. robi. lako FWR nlJe tzv. prekrcaju i iskrcaju velikih koliCina robe jer olaksava i ubrzava manipulaciju robom i njezino razvrstavanje prema primateljima.1. ako je rijec 0 prenosivoj ispravi. tekuci broj skladisne knjige. . naziv. Skladisnica je formalna isprava i mora imati i odredene bitne sastojke. Potvrde 0 podrijetlu robe (engl. Takvim prijenosom skladisnice postize se da se uskladistena roba preprodaje jednostavno i bez troskova suvisnog transporta i manipulacije robom. arnbalaze). U rspru ngszeugn IS) jesu dokumenti kojima izdavatelj potvrduje da je neki proizvod podrijetlom iz zemlje u kojoj je izdan i certifikat 0 podrijetlu. a 8 9 Vise 0 tome na adresihttp://www.FIATA _ FWR) isprava je kojom spediter potvrduje da je navedenu robu primio od deponenta i smjestio je na svoje skladiste te se obvezuje da ce ju predati deponentu iii. npr. Kako se na .hr . onda je korisna i prijevoznicima pri izracunavan]u vozarine. Carinski propisi nekih da se u postupku carinjenja. U nastavku cerno objasniti potvrde (certifikate) 0 podrijetlu robe. izdaju ih trgovinske komore. kao sto i naziv kaze. Neizbjezne su u trgovini nekom reborn. Prvi je oblik potvrda 0 hrvatskom podrijetlu robe FORM A koja se temelji na Opcoj shemi povlastica? (GSP . . se prilaze trgovacko] fakturi. Zbroj svih pozicija iz liste pakiranja treba se poklapati s podacima 0 kolicini i tezini koji se nalaze na drugim dokumentima. Warehouse ReceiptIWarrant. Skladisnica je vrijednosni papir koji se najcesce izdaje po naredbi deponenta i koja je onda prenosiva indosamentom. nepreferencijalnu. Bitni sastojci skladisnice sadrzani su i u skladisno] knjizi javnog skladista.2. mogu rastaviti i svaki dio rnoze cirkulirati odvojeno. . potvrdu 0 krajnjem korisniku i potvrdu 0 izravnoj posil]ci. FIATA Warehouse Recei pt . U nekim drugim poslovima se pojavljuju zato sto to traze poslovni partneri. prema potrebi. na ispravi se nalaze podaci 0 prodavatelju i primatelju. a stavlja se i u koleta tako da bi pri primitku robe moglo brzo i jednostavno utvrditi sadrza] koleta (jedinice pakiranja. osobi na koju on prenese svoja prava raspolaganja robom. koja ne sluzi za dobivanje povlastica". U listu pakiranja se upisuje tocan sadrzaj svake jedinice arnbalaze (koleta) te se precizno navode i oznake i brojevi koji se nalaze na tim koletima i po kojirna se oni rnedusobno razlikuju. mora prilozitl i ta Lista pakiranja je korisna pri ukrcaju. itd. a zaloznica na neku drugu. Jednodijelna (jedinstvena) skladisnica sluzi istodobno i za stjecanje vlasnistva i za koristenjs zaloga na uskladistenoj robi.

njern. hochere Gewalt) isprava je koju izdaje prodavatelj iii neka organizacija (najcesce gaspadarske kornore) u kojoj se tvrdi da su u razdoblju paslije sklapanja ugovora nastupili neki dagadaji koji spadaju u slucajeve vise sile i koji su adgadili iii onemoguclli abavljanje • . U sljedece zemlje koje Hrvatsko] odobravaju povl ti " ". da je stalna bila pad carinskim nadzororn te da na njo] nrje .ietlu robe ali jednim pasebnim oblikorn koji se na ' EURl koii bi . 'V.e Sjevernoamerickog sporazuma 0 slobodnoj trgovini (NAFT _ North A C~. Factary Certificate.l.aJ se ~rgavl~1t~ader karisti EUR1. Siavacku I.' " .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini izdaje se pri izvozt. To. Potvrda 0 krajnjem korisniku (engl. . Werksatteste) patvrda je odnosno certifikat kajim proizvodac robe potvrduje kvalitetu robe. na zahtjev kupca. njezin kemijski sastav. Potvrda 0 viso] sili (eng!. Certifikat se izdaje na pasebnaj tiskanici.aba~lja~a .rnedu ostalim. skonstltl tu p?vla~tl~u. Takve se isprave najcesce rabe pri pradaji robe visoke tehnalagije pa se na ovakav nacin zeli sprijeciti da ana bude reekspartirana na treca trzista. .Direct Cansingnment Certificate. Maze se shvatiti i kao neka vrsta jamstva proizvodaca da proizvod odgovara odredenirn standardima kvalitete te da je kvalitetorn i funkcionalnoscu pogadan za namjene za koje je kanstruiran. a najcesce se rabi pri prametu masavnih dobara u rnedunarodnoj trgavini. Potvrda 0 izravnoj posi~j~i (engl. Zato im je i potrebno-. Iz~aznlcku ~atvrdu a podrijetlu maze patvrditi sam izvoznik. Patvrdu a krajnjem karisniku u nas izdaje Hrvatska gospodarska kornora.a aJI se ra I I U medusabnaj trgavini zernalja clanica Unije. Takve patvrde izdaje izvaznik robe na svamu r_n~maran~um~.'? Na osnov] sporazuma a slabadnaj.rnam. dokazati da Je predmetna roba hrvatskag podnjetla. Factary Attestatian. izvoznicka patvrda a podrijetlu..~ kao rzravna posiljka.nicama Sporazuma (Kanada. pri carinjenju rabe maraJu.apref. Taj dakument patpisuje izvaznik robe. Vicars u RUSIJU. trebaju dokazati da je roba koju uvoze I podnJ~~lomIZ zernljs kOJoJ u povlastice odobrene. je nepovoljno za kupca jer mu se time ne jarnci da ce dobiti bas anakvu robu kakvu je narucio.. Kaka krajnji kupac na taJ. odnosno njegav kamitent. se takader dokazu]e patvrdam a podr. Da bi dornact uvoznici mogl. esku.roba takade~ im.nikak~~ dadatna obrada. Siavenijam i drugim zemljama u medusabn. uvjetima akreditiva predvideno.. a ~jihav sadrza] je atprilike jednak sadrzaju trgavacke fakture I liste pakiranja s tim da sadrzi jos i izjavu izvaznika da je predmetna roba ~ro'~vede~a ~ zemlji izvaznici te da je pradajna cijena napisana u ~rgava~~aJfaktun tacna i v~!jana. _ 10 Zemlj. a sluzbeno utvrdeno] mjeri (tezini) izvezene odnosno atpremljene robe. ~ Formufar popunJavalzvoznlk. ~razvijem]e zemlje o?vezale da ce po~agati ~zvo~ slabije razvijenih zemalja tako st~ ce se n~ u~o.T~adeAssotiationl imaju vlastiti formular uvjerenja 0: podrijetlu OJIse pnmJenJ~Je zemljama cla. krajnji korisnik predmetne robe.ere~cijal~n pristup i na trziste Europske unije.' rugl _o I . To. njern. padrijetlu se izdaje na asnovi hrvatskih pravda podrijetla I ne siuzi za dobivanje povlastica.' . . End use Certificate. U :anjsk~:rgavinskaj praksi se umjesta patvrde a padrijetJu sve cesce rabi I tzv. i to kad dobije izvjesce carinarnice kako je predmetna roba atpremljena iz Hrvatske. kajih je analizam dosla. Bosnorn ~ Herceg?v. pribavlja izvoznik. SAD. izdaje kupac kaa jamstva da an. Endverbrauch Zertifikat) isprava je koju. Certificate of Quality. pavlastlce: Kak? bi stvarna I iskoristili te pavlastice.Kamor~~e patvr~e a. Wegzertifikat) ispastavljaju rnedunarodni atpremnici (spediteri) sa svrham da izvoznik zajedna s astalim ispravama. pasredavanjem banke.EU (za dio robe koji nije obuhvacan drugim vr C r f . njern. r~~u kupuju u zemljama koje nemaju takve. dorada iii prerada. njern. U nasoj zemlji te potvrde izdaje ulazna carinarnica. Certificat of Weight. as Ice po to] osnovr: SAD. ZIVa .l~tu tu. Treba naglasiti da takva spamenuta specijalizirana poduzeca uglavnam sarno pravjeravaju kakvocu i kolicinu robe ali je vrlo rijetka preuzimaju u ime kupca (uvoznika).JVJ-erenJ-e s a podnJetlu. I ) D i oblik ' stama pre ere~clJa a. a moze se dobiti u carinskim uredima. na zahtjev prodavatelja..z njihove robe obracunavaf canne po nizirn stopama od onih koje ~~pn~J~~JuJuna uv~)z iste robe iz razvijenih zernal]a. Fr_ee .encan. ?Irekt~ Ware~sendung lertlflka~) Jest Isprav~ koju.na~l~ zell smanjm rnogucnost kupnje robe ad reekspartera. Makedanijam. . U praksi je vrlo vazna isprava pri preuzimanju robe. a kaJ?m carinske vlastl neke zeml]o patvrduju da je predmetna roba prev~~en. Staga kupac vrlo cesto uvjetuje placanje po akreditivu i prezentacijorn pasebne isprave a tame da je roba pregledana i da adgavara uvjetima iz kupapradajnag ugovora. Tvornicki atest (eng!.Qualitats lertifikat) isprava je koju izdaje arganizacija registrirana za kontrolu kvalitete (kakvoce) i kvantitete (kolicine) robe. odnosno da je roba u ispravnam stanju po kolicini i kvaliteti. uvozruci IZ Unije ce pn uvozu hrvatskih praizvada I' . a najcesce se pajavljuje na zahtjev paslavnih partnera. a ne pravjeravaju materijalnu istinitast navedenih podataka. je isprava a sluzbeno izmijenjenaj tezini robe pri njezinaj atpremi u mjestu polazista. a maze se traziti i ovjera trgavrnske kornore iii mjeradavnag rninistarstva. H~vat~~a. trgavini koje je nasa zemlja sklapila sa zemljama CEFTa. Potvrda (certifikat) 0 kvaliteti robe (eng!. To. " . potvrdujuci da je pregledala predmetnu robu i navodeci rezultate do. _ Paznata je da u akreditivnam paslu banke pregledavaju dakumente s farmalne strane. Act of Gad. njezinu sukladnast s odredenirn standardima i slicno. sto ih I ' . P acatl ruze canne nega sto I p ~caJu kad. Taj pregled abavljaju neavisna poduzeca koja uzivaju medunaradni ugled i kaja su specijalizirana za takvu vrstu posla. njern. abavijesti uvaznika aka je to. njem. . a ovjeravaju ga I carrnske vlasti zemlje izvoznice. Australiju Novi leland Japan Norvesku S" k . Drugim njecrrna. bit ce patreb~a prikuplti patvrde a izravnaj pasiljci iz svih zemaJja kroz kaje se roba provozr. Ovisno a tame kaka je ugovoreno u akreditivu. .' Meksiko). Kanadu. Certifikat 0 teiini robe (eng!.

Sanitar Zertifikat) isprava Je kOJo~ ovl~steni sani~arni inspektor Ministarstva zdravstva potvrdujs kako je odredeni proizvod proizveden po postojecim sanitarnim normama i kako ne sadrii t:ari koje mogu na~tetiti Ijudskome zdravlju.2.3. Teretnica nije ugovor 0 prijevozu iako potvrdu]e postojanje ugovora 0 pomorskom prijevozu robe i njegove uvjete. skraceno B/L.~ . da ne potjecu s podrucja na kojima s vladale stocne bolesti niti sadrze bilo kakve tvari stetne za zdravlje Ijudi i stoke.·~['i~: . sluii kao dokaz da je brodar primio teret koji je u njoj naveden. Izdaje se na propisano] tiskanici. Po uvoznim propisima gotovo svih zernal]a om rnoraju pratiti robu na putu i uvjet su za carinjenje i nesmetano raspolaganje robom... Konossement) prijevozna je isprava koju na zahtjev krcatelja izdaje brodar iii njegov ovlasteni agent kao dokaz da je navedenu robu preuzeo na prijevoz u prividno dobrom stanju i kojom se obvezuje da ce je prevesti do navedene odredisne luke i tamo je. Rabi se pri trgovini prehrambenim proizvodima i picirna. Certifikati 0 zdravsivencm sianiu robe Te certifikate izdaju medicinske. 3.vet:r!n~rska p~tvrda: Ti se dokumenti redovito pOjavljuj~ u . 4.I:I.1. kozmetikom. U nasoj poslovnoj praksi te potvrde izdaje Hrvatska gospodarska komora. str. predati prvom (zakonskom) imatelju originala teretnice. Prijevozne isprave u vanjskoj trgovini Prijevozne isprave izdaje prijevoznik. 3. " . spediterske potvrde.1. isporucene robe.podriJetl: I zrva stoka ne mogu se uvoziti niti izvoziti bez takve potvrde. Moie se reci da teretnica ima tri osnovne funkcije: njome se potvrc1uje postojanje ugovora 0 prijevozu i uvjeti tog ugovora. Sadrii sve uobicajene podatke koje se nalaze na tiskanicama teretnice s tim da su na njezinu nalic]u tiskani i osnovni uvjeti prijevoza konkretnoga linijskog brodara. Sanitary Certificate. unaprijed objavljeni (poznati) uvjeti prijevoza i velik broj pojedinacnih poslljaka razlicitih posiljatelja koje se ukrcavaju i iskrcavaju u svim lukarna u kojima brod pristaje. U skladu s tim postoje i dvije vrste teretnica.-31. prijevozne isprave su obradene u clancima 23. obicno na jednom od svjetskih jezika.'o. njem. 1999.nu r~bu. prtjevozne ce se isprave redovito rabiti i pri dokumentarnoj naplati banke prihvacaju i isplaculu te teretnice bez dodatnih dokumenata 0 prijevozu. Fltop~toloska potvrda (certifikat) je isprava ko]u izdaju granlcnl fitopatoloskl Insp~kton odnosno inspektori za zastitu bilja u zemlji izvoza. ~nitarna potvrda (eng!. Slicno veterinarskoj.i.bliJn~m I zivotinjskirn proizvodirna.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj Irgovini odredenih radnji iz kupoprodajnog ugovora.sk~ ~~tvr~avi. Roba iivotinjskog.trgovlnl . Sadrzaj. linijska i carter teretnica.. . Tiskaju se na posebnom formularu:. arnbalazom za iiveine namirnice.~~. Ovisno 0 paritetu isporuke. Linijska pomorska teretnica (Liner Bill of Lading) je prijevozna isprava i robni vrijednosni papir kojl se izdaje pri ukrcaju robe na brodove linijske (redovite) plovidbe. To su sanitarna potvrda fitopato. 2. svejedno jesu Ii namijenjeni Ijudskoj iii iivotinjskoj prehrani. da ju je utovario na prijevozno sredstvo odnosno da ju je vee ?tpr~~lo pnmatelju iz prijevozne isprave. .:~. Zbog svega toga ? 3. utvrduje obvezu brodara da navedeni teret preda legitimnom imatelju teretnice (Ariek. . posudern. a dokazuju kako je prijevoznik primio navede. Bill of Lading. poznata ukrcajna i odredisna luka kao i sve luke koje brod dotice tijekom plovidbe.::' '>.no na hrvatskom i na jednom svjetskom jeziku. .~\~~\ ~". Prijevoz robe u medunarodnorn prometu obavlja se svim nacinirna prijevoza i raznovrsnim transportnim sredstvima. Fltopatoloska potvrda je uvjet za uvoz.. 114). uz podatke ?r~dmetnom proizvodu te podatke 0 prodavatelju i kupcu.1.para. izvoz i carinjenje proizvoda biljnog podrijetla.~. pomorske teretnice. duhanskim preradevinamj i djecjirn igrackarna. Stoga je potrebno ukratko raspraviti i najvainije vrste prijevoznih dokumenata. 3.2.-.. njem. teretne listove. . Veteri~arska potvrda se rabi pri izvozu i uvozu proizvoda iivotinjskog podrijetla. 0 robi koja se nalazi u transportnom sredstvu. Sanitarna potvrda je isprava bez koje odredena roba ne moie biti ocarinjena. Tom ispravom ovlasteni veterinarski inspektor potvrduje da su navedeni proizvodi zdravstveno ispravni. i ostale prijevozne isprave. Ovisno 0 pravnoj prirodi svih tih isprava.<"~~~":':. Tiskaju na obicnorn papiru i bez ikakve posebne zastite pa ih je vrlo jednostavno krivotvoriti. pa i izgled teretnice poprilicno je unificiran. akreditive. ta potvrda sadrzi I rzjavu kako predmeti biljnoga podrijetla nisu zaraieni nikakvim bolest~ma.iii biljnim stetoCinama te da ne potjecu s podrucja gdje je bilo takvih b?lest. U pomorskom se prijevozu razlikuju dva osnovna tipa prijevoza: linijska i slobodna (carter.!. u stanju u kojemu ju je primio. Upravo iz tih razloga u linijskoj se plovidbi ne sklapa poseban ugovor 0 prijevozu nego se predaja robe brodaru i primitak teretnice za ukrcanu robu smatra pristankom posiljatelja na brodareve uvjete prijevoza. U J~dinstvenim pravilima i obicajirna za dokumentarne . tramperska) plovidba. podijeliti cerno ih na: 1. veterinarske i druge slicne ustanove nakon st o obave analizu zdravstvene ispravnosti odredene robe. Pomorske teretnice Pomorska teretnica iii konosman (eng!. Svaki prijevoznik mora sa sobom ~matl Isprav~. Opce karakteristike linijske plovidbe su postojanje plovidbenog reda. .

Zato se na njih stavlja oznaka "kopi]a neprenosiva" (copy not negotiable).da ju je potpisao zapovjednik broda (odnosno njegov agent) iii vlasnik broda (odnosno njegov agent) . ~sobit? je ~a~no znati ~oliko je originalnih primjeraka stvarno izdano.mjesto i dan ukrcaja tereta i datum izdavanja teretnice. Kopije.) u potpunosti slijedi odredbe tih pravila i propisuje kako teretnica treba sadrzavati: _ tvrtku brodara koji izdaje teretnicu ime i druge podatke 0 identitetu broda tvrtku krcatelja tvrtku primatelja odnosno oznaku "po naredbi" iii Una donositelja" luku odredista .vrstu tereta i oznake koje se na njemu nalaze .is~n njego. u tom sluca]u. na nalicju nema opcih uvjeta prijevoza kao sto je slucaj s linijskom teretnicom a na njoj stoji i izricita napomena da se rabi samo uz charter party (To be used with Charter Party only). kartoni osteceni. . O~I~~nalne teretnice dobiva krcatelj koji tako rnoze raspolagati ukrcanom robom I tijekorn plovidbe. ostecena itd. Kljucna je dakle razlika u tome sto uvjeti prijevoza robe iz carter teretnice nisu poznati pa se moraju iscitavati iz\:harter party ugovora. za razliku od original a teretnice. 19_99.o~1se u ugovor 0 prijevozu i upisuje na svaki originalni prirnjerak teretruce. Ako se akreditivom zahtijeva i prezentiranje charter party ugovora. banke ih nece niti pregledavati niti ispitivati nego ce ih jednostavno prosljedivati bez preuzimanja bilo kakve odgovornosti u pogledu njegova sadrzaja. sanduci osteceni. Cista teretnica je teretnica koja ne sadrzi primjedbe kojima bi se izriCito konstatiralo kako je ostecena bilo roba bilo arnbalaza. Brodovi iz slobodne plovidbe su iznajmljeni od brodovlasnika i plove svjetskim morima u potrazi za teretom. U svim ranijim revizijama Jedinstvenih pravila banke su odbijale honorirati carter teretnice. U protivnom. U naplati akreditivom banke ne smiju primiti neciste teretnice izuzev uz izricito odobrenje nalogodavca za otvaran]e akreditiva. Prihvacale su ih jedino ako je to bilo izrlcito dopusteno. i uvjeti iz brodarskog ~govora vrijediti ~pre~a trecern imaocu teretnice. i ona se izdaje na irne.. I.da se iz nje vidi kako je roba ukrcana na imenovani brod iii je otpremljena takvirn brodom. "polovna arnbalaza" iii "sadrzaj ne_po. Kad brodar dobije teret. lnace. Danas je postala jedan od najvainijih transportnih dokumenata (Rosenberg 1999. Svi originalni primjerci cine tzv. prenoslve.stanje tereta iii omota prema vanjskom izgledu . . tezine i sadrza]a robe. mokra. Jedinstvena pravila iz 1993. razlikujemo cistu i necistu teretnicu. Kako bi ogranlcili svoju odgovornost za eventualne stete koje bi mogle nastati zbog netocnih navoda krcatelja u pogledu koliclne. Teretnica je prijevozna isprava ali je i robni vrijednosni papir. pri tome ce se datum ukrcaja robe na brod smatrati danom otpreme .o sv~ki original omogucuje potpuno raspolaganje robom. [edna kopija ostaje kod brodara koji redovito traii da rnu krcatelj taj primjerak potpise.. po naredbi i na donositelja. svaki legitimni imalac originala teretnice ima sva prava na robu na koju glasi teretnica. Teretnica se redovito izdaje u nekoliko originalnih primjeraka. Tek najnovijom revizijom.zda!e I potreban broj kopija. ~ slu~aj~ da je teretnica izdana na osnovi brodarskog ugovora. Rekli smo da teretnica nije ugovor 0 prijevozu ali je dokaz 0 postojanju takvog ugovora i dokaz pod kakvim je uvjetima ugovor sklopljen. Na prvi se pogled carter teretnica ne razlikuje od linijske. 114) '.da navodi luku ukrcaja i iskrcaja koje su utvrdene u akreditivu. Primjedbe kao sto su npr.). tad ce se ~na. Tek nakon toga brodar izdaje tzv.. carter teretnicu kao potvrdu da je roba ukrcana. ako se akreditivom zahtijeva iii dopusta charter party teretnica. 73).( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovlni Carter teretnica (Charter Party Bill of Lading) je prijevozna isprava koja se rabi pri prijevozu robe brodovirna slobodne plovidbe (trarnperima). itd. Te su primjedbe otisnute na drugoj strani teretnice iii su faksimilom unijete na prednju stranu. a prenosi se jednako kao i linijska teretnica. NeCista teretnica je svaka teretnica ko]a sadrzi neku primjedbu kojorn se izricito konstatiraju nedostaci na robi (npr..v re?n~ broj i naznaka u koliko je izvornih primjeraka izdan. "puni sklop" teretnice.znat"ne ci~e teretnicu necistorn upravo zato sto se njima izricito ne konstatiraju nedostaci. carter teretnica je priznata kao poseban transportni dokument koji se prihvaca u naplati akreditivom. onda s krcateljem sklapa ugovor 0 prijevozu (Charter Party) kojirn se ureduju svi oni elementi koji su u linijskom prijevozu unaprijed poznati kao i oni koji su zapisani na teretnici. Teretnica je isprava koja je na medunarodnoj razini uredena tzv. (full _:..kolicinu tereta prema broju kornada. Uz ~rlgln~le se . necista. sadrza] i kolicina nepoznati i sl. 534. Obiljeija slobodne plovidbe su upravo suprotna onima linijske plovidbe. prihvatiti takvu ispravu pod uvjetom: . za odnose izmedu brodara I treceg imatelja teretnice vrijedit ce samo uvjeti iz teretnice (Arfek.et). teiini iii opsegu . roba vlazna. Taj bro] Iz~an'h orlgl~ala un. Razlike su u tome sto na carter teretnici nije tiskana tvrtka brodara. brodari cesto stavljaju na teretnice razlicite primjedbe kao !ito su: tezina nepoznata. vrece poderane. To onda carter teretnicu cini nesamostalnom pa stoga i nije pravi vrijednosni papir.odredbe 0 vozarini . tiskanice (formulari) su gotovo jednake.~ozlvatl na njega pa ce. Nas Pomorski zakonik (cl. Stoga se i kupoprodaja robe na koju glasi teretnica rnoze . odreduju da ce banke. Drugirn rijecima. :tr. S obzirom na karakter takvih prirnjedbi. rubrike na licu teretnice takoder. nlsu. str. najcesce trio Oni su istovjetni pa zato na svakom primjerku mora biti up.Kak. Haskirn pravilima.) iii na ambalaii (npr.

Rabi se u slucajevirna kada primatelj zeli iskljuciti svaku rnogucnost da robu iz teretnice preuzme netko drugi osim njega. onda takav nacin prijenosa zahtijeva znatan gubitak vremena i skupa putovanja. Brodar ce na odredistu predati robu prvoj osobi koja se pojavi s teretnicom. Nakon zavrsenog ukrcaja. indosamenta koji rnoze biti potpuni i bjanko.teretnica ne sadrzi klauzulu "vozarina placena unaprijed" iako je ugovorena prodaja na paritetu ClF iii CFR .). "po naredbi" i "na donositelja" . banke ee prihvatiti prijevozne isprave koje sadrze klauzule da vozarinu treba platiti (Freight Payable at. Institut cesi]e zahtijeva da se imalac teretnice (cedent) i kupac robe na kojeg treba prenijeti teretnicu (cesionar) nadu kod javnog biljeznika (iii na sudu) te da pred ovlastenom osobom potpisu izjavu 0 cesiji. izuzev ako je to izricito dopusteno. U praksi se kaze "ovisno 0 tome na koga teretnica glasi". a ispod toga zig i potpis primatelja po cijoj naredbi teretnica glasi te datum i mjesto indosiranja. To je najnesigurniji oblik teretnice. ispod nje ime i adresa osobe na koju se prenose prava iz teretnice (kupac robe). kao i one na kojima stoji da je vozarina placena unaprijed (Freight Prepaid). Teretnica "po naredbi" ("to order" Bill of Lading. Na koji ce se nacin taj prijenos obaviti ovisi 0 tome kako je u teretnid oznacen primatelj. otpremljena u odredisnu luku i predana donositelju originalne teretnice. "Notify Address".datum na teretnici je kasniji datum od onoga koji je na akreditivu oznacen kao krajnji rok otpreme . Teretnica s klauzulom "primljeno na ukrcaj" (Received for Shipment) je isprava kojom brodar iii njegov agent potvrduju da je odredena roba isporucena na obali na dohvat brodskih dizalica iii da je srnjestena u luckorn skladistu te da ce biti ukrcana na jedan od njihovih brodova.r \-. jesu sljedeci: . 23a) odreduju da banka mora prihvatiti teretnicu iz koje se vidi da je roba ukrcana na odredeni brod (Shipped on Board) iii da je vee otpremljena tim brodom. Ta teretnica je nesigurniji oblik od teretnice na ime ali se zbog . Time takva teretnica postaje zapravo teretnica na donositelja i rnoze se prenositi jednostavnom predajom iz ruke u ruku sve dok jedan imatelj ne odluci da ce ipak preuzeti robu iz teretnice. Stoga rnozerno zakljuciti kako je te~etnica na ime najsigurniji oblik teretnice ali se u praksi vanjske trgovine ipak rijetko primjenjuje jer je u vanjskoj trgovini prijenos cesijom skup i nepraktican nacin prijenosa. Prenosi se jednostavnom predajom iz ruke u ruku (tradicijom). Jedinstvena pravila (cl. U teretnici "na ime" (rekta teretnica. (~V_A_N_J_S_K_O_TR_G_O_V_IN_S_K_O_PO_SL_O_V_A_N_J_E __ ) Poslovanie poduzeca u vaniskoi trgovini tj obavttr vrlo [ednostavno.. prenosenjern teretnice s prodavatelja na kupca. jednostavnog nacina prijenosa najvise rabi u vanjskotrgovinskoj praksi. adresu osobe u luci prispijeca koju treba obavijestiti da brod stize u luku kako bi ona poduzela potrebne radnje za preuzimanje i srnjesta] robe .. Kao sto vrijedi i za druge vrijednosne papire na ime. Ako se iz teretnice vidi da je roba vee otpremljena. Recimo i to kako je u naso] unutarnjoj plovidbi (obalna plovidba iii kabotaza) to najcesci oblik teretnice. luka ukrca]a (Port of Loading) i luka iskrca]a (Port of Discharge). Podrazumijeva se i da roba treba biti ukrcana pod palubu (Under Deck) sto onda znaCi da banke nece prihvatiti ni teretnicu na kojo] stoji klauzula da je roba ukrcana na palubu (klauzula On Deck). Potpuni indosament je kad se na poledini teretnice unese oznaka "po naredbi". Banka nece prihvatiti teretnicu s klauzulom "primljeno za ukrcaj" osim ako za to nije izricito ovlastena. Neprenosiva (neodstupiva) teretnica (Straight Bill of Lading) je varijanta teretnice na ime koja je unaprijed definirana kao neprenosiva pa se stoga ne rnoze prenositi niti cesijom. Po Jedinstvenim pravilima na teretnici moraju biti naznacene i dogovorene luke. Teretnica "na donositelja" (Bearer Bill of Lading) ne sadrzi ime i adresu primatelja robe tako da pravo raspolaganja robom ima svaki zakonski imatelj teretnice. brodar unosi u teretnicu oznaku "ukrcano na brod". osobito ne u poslovima manjih vrijednosti. Prema Jedinstvenim pravilima.teretnica nije izdana u dogovorenom broju primjeraka . Za to je dovoljno iznad potpisa upisati naziv svoje tvrtke. U svim drugim slucajevirna na teretnicu se mora unijeti biljeska u kojoj je naveden datum kad je roba ukrcana pa ce se datum zabiljezbe smatrati i datumom ukrca]a i daturnorn otpreme. Razumije se da ce se teretnica na ime rabiti u sluca]u kad primatelj robe iz teretnice ne namjerava tu robu preprodavati tijekom plovidbe. pravo raspolaganja robom iz ovakve teretnice rnoze se prenijeti jedino ustupom iii cesijom. Na teretnici treba takoder pisati je Ii vozarina placena unaprijed (Freight prepaid) iii je plativa na odredistu (Freight payable at destination). U sluca]u bjanko indosamenta na nalicje teretnice treba staviti samo svoj potpis. Prema nacinu odredivanja primatelja robe teretnice mogu glasiti "na irne". Pesonal Bill of Lading) primatelj (Consignee) je imenom tocno odredena pravna iii fizicka osoba. Teretnica s klauzulorn "ukrcano na brod" (Shipped on Board) je isprava koja se izdaje nakon sto je zavrsen ukrcaj cijele posiljke. na taj nacin potvrduje da je roba doista ukrcana na brod te obecava da ce je prevesti do odredisne luke i predati donositelju originalne teretnice. Ako je teretnica jedan od uvjeta za isplatu akreditiva. Razumije se da se to ne isplati. Prema tome za kupca je taj oblik teretnice najsigurniji. Ta je teretnica samo svojevrsno obecan]e da ce roba biti ukrcana i otpremljena pa je stoga puno nesigurniji oblik od teretnice "ukrcano na brod". datum izdavanja teretnice smatrat ce se i datumom ukrcaja i datumom otpreme. Najcesei nedostaci koje su nase banke uocile na teretnicama koje im se prezentiraju zbog naplate akreditiva. Takva seteretnica rnoze jednostavno prenositi institutom tzv. tj. Kako su oni cesto i fizlckl jako udaljeni. To znaci da se u rubrici "primatelj" iznad naziva i adrese primatelja upisuje klauzula "po naredbi".teretnica ne sadrzi tzv. "order of" B/L) glasi po naredbi primatelja.

~.

,.

( VANJSKOTRGOVINSKO

POSLOVANJE

)

Poslovanje poduzeca

u vanjskoj trgovini

na teretnici nema klauzule "ukrcano na brod" iako se to trazi u akreditivnim uvjetima - teretnica je necista, tj. na teretnici su unesene primjedbe brodara 0 tome kako stanje robe i/ili arnbalaze nije ispravno - roba navedena u teretnici razlikuje se po vrsti, kvaliteti i/ili kolicini od one navedene u akreditivu (Slakoper, 1993., str. 48).
Prijevozne isprave za kombinirani prijevoz (Multimodal Transport Documents) jesu isprave koje se rabe kad se roba otprema s najmanje dva razlicita nacina prijevoza (npr. morem i zeljeznicorn), pri cemu cjelokupni prijevoz pokriva jedan prijevozni dokument koji izdaje prvi prijevoznik. Opcenin, govoreci, za kombinirani (multimodalni) prijevoz vrijede ista opca pravila koja vrijede za pomorski prijevoz. Isprave koje se primjenjuju u multi modal nom prijevozu jesu: "Bill of Lading for Combined Transport Sl!tipment", "Port-to-Port Shipment", "Non-Negotiable Sea Waybill for Combined Transport" i "Short Form Bill of Lading". Prenosivost dokumenta mora biti izricito istaknuta u zaglavlju i u tekstu multimodalne prijevozne isprave. Ako takve klauzule nema, dokument ce se smatrati neprenosivim.

Medunarodnorn konvencijom 0 prijevozu robe zeljeznicom (ClM) propisan je i oblik i sadrzaj tiskanice medunarodnoga teretnog lista, a odredeno je i to kako se mora tiskati u zelenoj boji. U poslovnoj praksi medunarodni zeljeznicki tovarni list se, po kratici spomenute konvencije, cesto naziva ClM. Sastoji se od sest dijelova. To su: - original teretnog lista koji prati posiljku do odredisnoga kolodvora gdje se, poslije iskupa, predaje primatelju koji na osnovi njega stjece pravo na preuzimanje posiljke - teretna karta koja prati posiljku i pri tome sluzi kao obracunska isprava u koju se unose svi troskovi nastali u tijeku prijevoza posiljke: zadrzava je odredisni kolodvor - izvjesce 0 prispijecu koje prati posiljku do uputnog kolodvora a sluzi kao izvjesce primatelju 0 prispijecu posiljke: izvjesce, nakon iskupa originala teretnog lista, zadrzava odredisni kolodvor . - duplikat teretnog lista koji ostaje posiljatelju prilikom predaje posiljke na prijevoz i slufi mu kao dokaz 0 sklapanju prijevoznog ugovora i 0 predaji robe na prijevoz kopija teretnog lista ko]a prati posiljku do granicnoga kolodvora otpremne drzave - prijepis kopije teretnog lista koji ostaje otpremnom kolodvoru. Na tiskanici teretnog lista jasno su oznacene rubrike koje popunjava posiljatel] i one ko]e treba popuniti zeljeznica. Posiljatel] mora rubrike popunjavati tiskanim slovima iii pisacirn strojem, ali tako da se uneseni navodi i podaci ne mogu brisati. Ispravljati se smije samo precrtavanjem i upisivanjem novog teksta ali tako da ostane vidljivo sto je prije bilo upisano. Svaku takvu izmjenu treba potvrditi potpisorn osobe koja je nacinila ispravak. Ako se radi 0 ispravcima brojki, npr. broj komada iii tezine, ispravak se treba naciniti slovirna. Prema zeljeznickirn propisima poslljatelj odgovara za tocnost navoda i izjava unesenih u teretni list. Stoga on mora posebnu pozornost obratiti na tocno i potpuno imenovanje robe odnosno vrste stvari u teretnom listu. Posiljku treba deklarirati u skladu s nazivom robe u zeljeznickoj tarifi koji cesto nije istovjetan s trgovackirn nazivom robe. Posiljatel] snosi stete koje nastaju ne samo zbog upisivanja netocnih, nepravilnih i nepotpunih podataka nego i zbogtoga sto su podaci upisani na drugom, a ne na odredenom mjestu (Zelenika, 1996., str. 191). U akreditivnom poslovanju najvazni]i je duplikattovarnog lista ovjeren zigom otpremne zeljeznicke stanice koji se predaje posiljatelju (izvozniku) kao dokaz da je roba primljena i otpremljena. Sve dok je roba na putu i dok originalni tovarni list nije predan primatelju u odredisnoj stanici, posiljatelj. koji u rukama drzi duplikat tovarnog lista, ima pravo raspolaganja robom. On rnoze zatraziti da mu se roba vrati, da se roba usput zaustavi i slicno, Kako bi se sprijecile zloporabe tako sirokih prava raspolaganja robom za vrijeme njezina prijevoza,

3.2.2. Teretni listovi
Teretni listovi su prijevozne isprave koje se pojavljuju u zeljeznickorn, cestovnom, zracnorn, rijecnorn i, u najnovije vrijeme, u pomorskom prometu. Propisane su medunarodnim konvencijama 0 pojedinim vrstama prijevoza. Unificirane su i izdaju se dvojezicno, na jeziku zemlje prijevoznika i na jednom svjetskom jeziku. Te isprave nisu ugovori 0 prijevozu robe nego su samo potvrda 0 postojanju tih ugovora koji su sklopljeni, pravno gledano, onog trenutka kad prijevoznik primi neku robu na prijevoz zajedno s teretnim listom. Teretni listovi nisu niti vrijednosni papiri nego samo legitimacijske isprave koje glase na ime jednog primatelja koji time ima ovlastenje zahtijevati izrucenje i predaju robe od prijevoznika na odredisnorn mjestu (Arzek, 1999., str. 238). U nastavku cerno ukratko objasniti zeljeznickl, cestovni, zracni, rijecni i pomorski teretni list. Medunarodni zeljeznicki tovarni list (eng!. Consingnement Note iii Railroad Bill; njem. Frachtbrief) isprava je 0 prijevozu robe u medunarodnom zeljeznickom prometu kojom zeljeznica svojim zigom potvrduje kako je primila robu na prijevoz, da ce je prevesti do naznacene odredisne zeljeznicke postaje te da ce se tamo predati navedenom primatelju. Teretni list je isprava "na ime" i ne rnoze se izdati "po naredbi" niti "na donosioca". On nije vrijednosni papir niti ugovor 0 prijevozu. On je samo isprava kojom se dokazuje postojanje ugovora 0 prijevozu robe zeljeznicom.

( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE

)

Poslovanje

poduzeca

u vanjskoj trgovini

u akleditivnirn uvjetima treba traziti da posiljatelj, uz ostale dokumente, prilozi i duplikat zeljeznickoga tovarnog lista. U praksi akreditivnog poslovan]a najcesci nedostaci uoceni na zeljeznickorn tovarnom listu jesu: na duplikatu tovarnog lista nedostaje pecat otpremne stanice roba nije otpremljena iz one postaje koja je predvidena u akreditivu nije obavljeno dogovoreno, sluzbeno vaganje od strane zeljeznice iii ono nije potvrdeno pecatom - kolicina robe na tovarnom listu ne odgovara kolicini iz akreditiva, fakture iii iz specifikacije robe - duplikat tovarnog lista se ne rnoze usporediti s fakturom jer ne sadrf iste jedinice mjere adresa primatelja ne odgovara uvjetima iz akreditiva, itd. (Slakoper, 1993., str. 45). ,. Medunarodni teretni list u cestovnom prometu (eng!. Waybill, Consignment Note; njem. Frachtbriet) prijevozna je isprava koja se rabi pri prijevozu robe razlicitim vrstama kamiona. Slicno kao i u zeljeznickorn prometu, medunarodni teretni list u cestovnom prometu je potvrda prijevoznika da je navedenu robu primio na prijevoz i da ce je prevesti na odrediste, Teretni list u medunarodnom cestovnom prometu glasi na ime primatelja. Nije vrijednosni papir niti je ugovor o prijevozu. On je samo dokaz 0 postojanju ugovora 0 prijevozu koji je sklopljen u trenutku kad prijevoznik potpise teretni list. Medunarodni teretni list u cestovnom prometu cini dio Konvencije 0 ugovoru za medunarodni prijevoz robe cestom. Kratica francuskog naziva te konvencije je CMR pa se u poslovnoj praksi tako naziva i teretni list za cestovni prijevoz. Oblik i sadrzaj medunarodnoga teretnog lista propisuje spomenuta konvencija pa je on istovjetan u svirn zemljama potpisnicama konvencije. Tiska se dvojezicno, na jeziku prijevoznika i na jednom svjetskom jeziku. Sastoji se ad tri originala, po jedan za posiljatelja, primatelja i prijevoznika, koje potpisuju posiljatel] i prijevoznik. Uz to se izdaje i pet kopija - po jedna za dornaceg i stranog speditera, carinu, a dvije na kojima je primatelj potvrdio primitak robe, zadrzava prijevoznik. Uz racun za prijevoz prijevoznik prilaze jednu kopiju a ostale dvije sluze mu za interne potrebe. Na poledini svih teretnih listova hrvatskih medunarodnih cestovnih prijevoznika tiskani su i Opci uvjeti u hrvatskom cestovnom teretnom prometu (Opel uvjeti u HCTP) koji se upotrebljavaju pri svim ugovorima koje sklapaju nasi prijevoznici i koji tako dopunjuju medunarodni sporazum CMR, relevantne hrvatske propise 0 prijevozu cestama i tzv. Podsjetnik CMR koji je namijenjen vozacirna cestovnih teretnih vozila. Zracni tovarni list u rnedunarodnorn prijevozu (eng!. Air Waybill; njem. Luftfrahtbrief) isprava je kojom zracni prijevoznik potvrduje primitak robe zbog

prijevoza na oznaceno odrediste, To je tiskanica na engleskom jeziku propisana rnedunarodnom konvencijom 0 prijevozu robe zrakom", a sadrzl imena i adrese prijevoznika iii njegova agenta, primatelja, posiljatel]a, opis robe, broj koleta, tezinu, volumen, ukupan iznos vozarine, pecat i potpis prijevoznika i datum ispostavljanja, broj leta i datum otpreme itd. Svaki zracni prijevoznik ima i vlastitu tiskanicu zracnoga tovarnog lista. Zracni tovarni list popunjava posiljatelj, ito na nacin odreden medunarodnom konvencijom 0 zracnorn prijevozu i prema uvjetima ugovora 0 prijevozu koji su tiskani na poledini originalnih listova zrakoplovnoga tovarnog lista. Posiljatel] odgovara i za stetu koja je nanijeta prijevozniku iii bilo kojoj drugoj osobi zbog netocnosti iii nepotpunosti pisanih podataka i navoda u zrakoplovnom tovarnom listu. Ispunjen tovarni list prima i potvrduje zrakoplovni prijevoznik. Punovaznost ugovora 0 prijevozu robe u medunarodnom zracnorn prometu pocin]e kad je zracni tovarni list potpisan od posiljatelja (iii osobe u njegovo ime) i prijevoznika (iii ovlastenog zastupnika), a istjece kad se posiljka isporuci primatelju koji je naznacen u tovarnom listu (Zelenika, 1996., str. 202). Zracni tovarni list za medunarodni prijevoz nije vrijednosni papir nego je samo neprenosiva prijevozna isprava u medunarodnom robnom prometu. Sluzi kao pismeni dokaz da je sklopljen ugovor 0 prijevozu, kao potvrda primitka robe na prijevoz, kao potvrda 0 obavljenom osiguranju ako je posiljatelj zahtijevao da zracni prijevoznik nacini osiguranje, kao uputa za rukovanje, prijevoz i isporuku posiljke, racun za vozarinu i isprava u postupku carinjenja robe. Zracni tovarni list za medunarodni prijevoz se sastoji od tri originala i devet kopija: - original br. 1 (zelene boje) sluz! prijevozniku koji izdaje tovarni list kao dokaz da je ugovor sklopljen - original br. 2 (ruzicaste boje) prati posiljku i predaje se primatelju zajedno s posiljkorn - original br. 3 (plave boje) urucuje se posiljatelju kao dokaz da je posiljka primljena na prijevoz - kopija br. 4 (zute boje) prati posiljku do odredisne zrakoplovne luke; na njoj primatelj potpisuje primitak posiljke, a potom je zadrzava prijevoznik kao potvrdu 0 isporuci posiljke., - kopija br. 5 (bijele boje) prati posiljku do odredisne zrakoplove luke, a zadrzava je carina prilikom carinske kontrole

11

Rijec je 0 Varsavsko] konvenciji 0 izjednacivanju nekih pravila 0 medunarodnom zracnorn prijevozu iz 1929. godine, a ko]a [e izmijenjena i dopunjena u Haagu

1955.,

Guadalahari 1961. i Montrealu

1975.

~

n

i··

i" i

151

1~i

( VANJSKOTRGOVINSKOPOSLOVANJE

)

Poslovanje

poduzeca

u vanjskoj trgovini

kopija br. 6 (bijele boje) prati posiljku a zadrzava je, eventualni, treci prijevoznik kopija br. 7 (bijele boje) prati posiljku a zadrzava je drugi prijevoznik - kopija br. 8 (bijele boje) zadrzava je prijevoznik u otpremnoj zrakoplovnoj luci - kopija br. 9 (bijele boje) zadrzava je i cuva dvije godine zastupnik koji je izdao tovarni list - kopije br. 10, 11, i 12 (bijele boje) rabe se u slucaju da u prijevozu sudjeluje vise od tri prijevoznika. Za svaku se posiljku izdaje samo jedan zrakoplovni tovarni list. Svaki primjerak tovarnog lista mora u gornjem i u donjem desnom kutu imati svoj serijski broj koji je sastavni dio toga lista. Teretni list za medunarodni rijecni prijevoz je potvrda rijecnog brodara da je teret ukrcan na njegov broct, a posiljatelju daje ovlast disponiranja posiljkorn sve dok se ona ne preda primatelju. Sastoji se od sestdijelova: originala, duplikata i eetiri kopije. Original prati robu do odredisnog pristanista, a duplikat, siicno kao i pri zeljeznickorn teretnom listu, ostaje posiljatel]u kao dokaz 0 sklopljenom ugovoru o prijevozu i kao isprava s kojom se rnoze disponirati robom tijekom prijevoza. Kopije sluze za izvjestavan]e primatelja 0 prispijecu robe, kao prilog uz racun za troskove prijevoza i za racunovodstvene svrhe. Teretni list za medunarodni rijecni prijevoz nije vrijednosni papir a izdaje se samo na ime primatelja. Pomorski teretni list (eng!. Sea Waybill, Straight Bill) nov je oblik pomorske prijevozne isprave koji se prvi put pojavljuje u odredbama Iedinstvenih pravila iz 1993. U praksi je poznat i kao "Liner Waybill". Istovrstan je s duplikatom zeljezniekoga tovarnog lista; dakle, nije prenosiv, nije vrijednosni papir i uvijek glasi na ime odredenog primatelja. Tekstualno je isti kao pomorska teretnica pa se svi ti propisi i odredbe primjenjuju i na ovaj oblik transportnog pomorskoga dokumenta (Arzek, 1999., str.129).

3.2.3.

Medunarodne

spediterske

potvrde

Medunarodni otpremnici su nezaobilazna karika u obavljanju vanjskotrgovinskih poslova, a posebno su angazirani oko organizacije prijevoza robe. Na taj su nacin i uocili neke teskoce koje se pojavljuju u praksi medunarodnog prijevoza robe. Zeleei pornoci u prevladavanju tih teskoca, njihova medunarodna udruga je izradila i trgovackom svijetu ponudila i nove isprave koje mogu olaksati i ubrzati odvijanje vanjskotrgovinskih poslova u odredenirn segmentima. Tako je medunarodno udruzen]e speditera (FIATA) kreiralo speditersku pot'vrdu 0 primitku, speditersku prijevoznu potvrdu, speditersku teretnicu za rnjesovif prijevoz i speditersku skladisnu potvrdu. .

Spediterska potvrda 0 primitku (eng!. Forwading Agent Certficate of Receipt FCR) isprava je kojom sped iter potvrduje da je od odredene osobe u odredenomu

mjestu primio tocno navedenu i opisanu robu uz neopozivi nalog da organizira njezinu otpremu i stavi je na raspolaganje imenovanom primatelju. Primljeni nalog se rnoze opozvati jedino ako se vrati original potvrde i uz pretpostavku da je spediter jos u rnogucnosti ispuniti taj opoziv. Ta isprava se ne izdaje po naredbi pa se i ne rnoze prenositi indosamentom. FCR spediterska potvrda koristi se u slucajevirna isporuke na paritetu na kojemu prodavatelj robe nije duzan utovariti robu u prijevozno sredstvo pa stoga ne rnoze niti pribaviti transportni dokument, npr. pri prodaji na paritetu EXW. Ako je u takvoj isporuci dogovoreno i placanje dokumentarnim akreditivom, prodavatelj (korisnik akreditiva) ce naplatiti ugovorenu kupoprodajnu cijenu uz, rnedu ostalim, predocenje i spediterske potvrde 0 primitku. U vanjskotrgovinskoj praksi spediteri cesto primaju na otpremu i brojne malene pojedinacne posiljke veceg broja komitenata. Zeleei iskoristi povoljne tarife, od njih formiraju jednu kolsku posiljku za koju onda mogu dobiti samo jedan teretni list. Prema tome i veci broj manjih pojedinacnih posiljki, kao i teznja za koristenjern povoljnijih vozarinskih tarifa za kolske posiljke, dovode do toga da sped iter ne rnoze za svaku pojedinacnu posiljku pribaviti teretni list vee komitentima izdaje speditersku potvrdu. Spediterska prijevozna potvrda (eng!. Forwarding Agents Certicifate of Transport - FCT) isprava je kojom sped iter potvrduje da je od nalogodavca primio odredenu robu zbog otpreme odredenim prijevoznim sredstvom. Uz obvezu otpreme sped iter preuzima i obvezu predaje robe primatelju uz povrat indosiranog originala FCT potvrde. FCT potvrda se izdaje tek kad je sasvim sigurno da je roba prosla cjelokupnu propisanu izvoznu proceduru i nakon sto je s odredenirn vozarom sklopljen ugovor 0 prijevozu. Ta isprava je vrijednosni papir i rnoze se izdavati po naredbi. Prodavatelju sluzi kao dokaz da je ispunio preuzete obveze iz kupoprodajnog ugovora pa se rnoze ugovoriti i u dokumentarnom akreditivu. Spediterska teretnica za mjesoviti prijevoz (FIATA Multimodal Transport Bill of Lading - FBL) isprava je kojom se sped iter obvezuje obaviti iii u svoje ime pribaviti obavljanje cjelokupnoga transportnog pothvata od mjesta prihvata do mjesta isporuke navedenog na teretnici. Primjenjuje se u slucajevirna kad je za dopremu robe kupcu u inozemstvo potrebno koristiti se uslugama vise razlicltihprijevoznika, npr. vise brodara, zeljeznice i cestovnog prijevoznika. Izdavanjem te isprave spediter na sebe preuzima odgovornost za djela i propuste svih sudionika u rnjesovitorn prijevozu eijim se uslugama koristi za ispunjenje ugovora 0 prijevozu na osnovi kojeg je izdana FBL, i to jednako kao da se radi o njegovim vlastitim djelima i propustima. FBL je prenosiva prijevozna isprava izuzev u slucaju kad je na njoj izriclto navedeno da je neprenosiva. Ona je dakle vrijednosni papir sto znaci da legitimni imatelj takve isprave raspolaze i robom na koju isprava glasi odnosno da se prijenosorn teretnice na drugu osobu prenose i sva prava na tu robu.

Pravi vrijednosni papiri su isprave u kojima su inkorporirana (sadrzana. a koji dokazuje primitak robe za isporuku. a ne u svojstvu prijevoznika iii operatora rnjesovitog prijevoza. To su tzv. odabir najkvalitetnije ambalaze. Svaka tvrtka u svojoj poslovnoj politici odnosno u svakom konkretnom vanjskotrgovinskom poslu treba donijeti i odluku 0 tome kako postupiti s tim rizicima. tvrtka se rnoze odluclti problem rijesiti samoosiguranjem. uveden je novi transportni dokument koji izdaje kurir iii servis zurne dostave.4. propisuju da ona treba sadrzavati sljedeee podatke: naziv isprave. u konkretnom ce se vanjskotrgovinskom poslu pojaviti i odgovarajuca isprava 0 osiguranju ko]a cebiti pisani dokaz o postojanju takvog ugovora i na osnovi koje ce se rnoci naplatiti eventualne stete koje nastanu poradi nastupa onih rizika koji su pokriveni spomenutim ugovorom oosiguranju. hrvatsko pravo." Prijenos rizika na osiguratel]a dogovara se ugovorima 0 osiguranju koje osiguranici sklapaju s osigurateljima.pouzdanih i iskusnihusluznih organizacija. Iz isprave mora biti vidljiv i datum primitka za isporuku iii mora sadrzavati izraze istog znacenja na osnovi cega ce se taj datum smatrati datumorn otpreme iii slanja posiljke (Rosenberg. Ovisno 0 tome kako je oznacen korisnik. Polica osiguranja (engl. Prenosiv je samo original police dok na kopijama izricito stoji da su neprenosive (Copy not negotiable). 30.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Pr. rizike koji su pokriveni osiguranjem. Takav dokument predviden je u cl. U takvim je primjerima prakticnije i jeftinije sklopiti generalni ugovor 0 osiguranju i ishoditi generalnu 12 Samoosiguranjemse naziva cijeli niz mjera koje neko poduzece poduzima kako bi sepotencijalni rizici smanjili na minimum. Tu spadanpr. Insurance Policy: njem. polica osiguranja moze glasiti "na ime". 79. 13 se samo legitim irati i prezentirati taj papir. prihvatiti ispravu koja sadrzi ime kuriralservisa. naziv (tvrtku) osiguranika. Za realizaciju tih prava zakonski imatelji vrijednosnog papira trebaju . itd. klauzule fco skladiste prodavatelja. Versicherungspolizze) pisana je isprava koju osiguratelj izdaje na zahtjev svog osiguranika i kojom se potvrdu]e sklopljeni ugovor 0 osiguranju robe u prijevozu. datum izdavanja police i potpis ugovornih strana. 1999. pravo na isplatu novcanog iznosa u ceku. Prijenos prava iz police osiguranja rnoze se i unaprijed iskljuciti tako da se to izriCito navede na samoj polici. vinkulirane police. Revizijom jedinstvenih pravila iz 1993. npr. te potvrde moraju imati zig iii potpis postanskog ureda iii kurirskog poduzeca i u svemu ostalom udovoljavati uvjetima akreditiva. Polica osiguranja nije pravi vrijednosni papir" jer za naknadu steta poradi nastupa osiguranih rizika nije dosta samo priloziti policu vee se treba dokazati i tzv.kvalitetnih prijevoznih sredstava. osiguranikov interes nad predmetnom robom..emajedinstvenim pravilima za dokumentarne akreditive (cl. Uz ove podatke na polici moraju biti tiskani i opci uvjeti osiguranja iz kojih su jasno vidljive obveze osiguratelja koji izdaje policu. Ako nalogodavac i akreditivna banka dopustaju te dokumente. Ako se akreditivom zahtijeva takav dokument.) banke ee nije Ii akreditivom drukci]e odredeno. Generalna polica se rabi kad osiguranik sukcesivno i u kracim vremenskim razmacima izvozi iii uvozi istu iii slicnu robu na istom paritetu. prihvatiti spediterske potvrde samo ako se iz njih vidi da spediter djeluje kao prijevoznik iii operator rnjesovitog prijevoza odnosno kao njihov agent. ko]a je potvrdena zigom i koja je potpisana od strane kuriralservisa. Ovisno 0 vrsti ugovora. a koji mogu biti generalni i pojedinacni (ad hoc). 29 b) jedinstvenih pravila. kao i prava vecine zernalja.2. u skladu s tom odredbom. 3. To su polica osiguranja. npr. polica po naredbi indosamentom dok se polica na donositelja prenosi jednostavnom predajom iz ruke u ruku. Kurirske i postanske potvrde (engl. onda se to u akreditivu mora jasno izreci. rnoze rizike sto prije prebaciti na poslovnog partnera iii se rnoze odluciti rizike prenijeti na osiguravatelja. itd. rok trajanja osiguranja odnosno osigurani prijevozni put. Isprave 0 osiguranju robe Roba koja je predmet kupoprodaje u vanjskoj trgovini izlozena je visokim rizicima tijekom otpreme od prodavatelja do kupca. certifikat osiguranja i potvrda oosiguranju. banke ce bez pogovora prihvatiti samo speditersku teretnicu za mjesoviti (multimodalni) prijevoz (FBL) koju je Medunarodna trgovinska komora priznala ali ce odbiti FCR i FCT spediterske potvrde koje nisu prihvacene od MTK i ko]e spediteri izdaju samo u svojstvu speditera.ugradena) odredena prava. Ti transportni dokumenti u~edeni su Revizijom jedinstvenih pravila iz 1983. npr. U transportnom se osiguranju rabi generalna i pojedinacna polica osiguranja. "po naredbi" iii "na donositelja". svaki tjedan izvozi po jedan kamion rezane grade na paritetu OOU. pravo na robu u teretnici. Oa bi ih banke prihvatile. U skladu s tim. svotu na koju je roba osigurana. i bez ikakvih promjena su preuzeti i u najnovijoj reviziji iz 1993. god. str. Kako bi polica osiguranja bila pravovaljana. Prebacivanje rizika na poslovnog partnera postlze se ugovaranjem isporuke na nacin da rizici sto prije prijedu na poslovnog partnera odnosno ugovaranjern odgovarajuce paritetne klauzule. Nacelno. U praksi vanjskotrgovinskog poslovanja rabi se vise vrsta dokumenata 0 osiguranju robe u prijevozu. opis osigurane robe i arnbalaze. Polica na ime se prenosi cesijom. premiju (cijenu) osiguranja. Courier and Post Receipts) su transportni dokumenti koje izdaju postanski uredi iii kurirsko poduzece iz mjesta otpreme robe.80). banke ee. Izdaje se u jednom iii vise originala i odgovarajucern broju kopija.

2. 110% svote na mjenici za koju se trazi akceptiranje iii negociranje iii 110% bruto iznosa fakture. FOB. 14 Slicno rnoze postupiti i izvoznik koji izvozi robu na paritetima FOB hrvatskaluka. 15 Podsjecamoda smo carinske postupke obradili u poglavlju sustavu. Ako se pak ClF i CIF vrijednost ne rnoze ustanoviti. U poslovnoj praksi hrvatskih poduzeca to se dogada redovito pri izvozu u kojemu su nasa poduzeca preuzela obvezu osiguranja robe u prijevozu (klauzule ClF i CIP). ovisno 0 tome koja je vrijednost veca. Generalnim se policama koriste i spediteri koji u okviru svoje djelatnosti organizacije otpreme i dopreme robe obavljaju i poslove osiguranja robe svojih komitenata. Pojedinacna polica izdaje se u slucaju povremenih (ad hoc) ugovora 0 osiguranju. itd. dakle robne. a posebna za kopneni prijevoz. Kako smo ove posljednje dokumente vee obradili. Imaju Ii sklopljen generalni ugovor 0 osiguranju s nekom nasorn oslguravajucorn kucorn. Slicno tome ce postupiti hrvatski uvoznici koji kupuju robu na paritetima ClF i ClP. Carinski dokumenti Carinski dokumenti u uzern smislu rijeci jesu isprave Ciju je uporabu u carinskim postupcima propisala Hrvatska uprava carina iii se one upotrebljavaju na osnovi medunarodnih konvencija koje je Hrvatska ratificirala. kad se 'IZ bilo kojeg razloga ne rnoze izdati polica osiguranja. U primjerima izvoza na paritetima CIF i CIP u kojima je placan]e dogovoreno akreditivom. U sirern smislu tu spadaju sve one isprave koje se rabe u carinskim postupcima. ako akreditivom nije drugacije utvrdeno. a roba osigurana najmanje na ClF iii ClP vrijednost uvecanu za 10%.5. Tako ce npr. deklaraciju 0 carinskoj vrijednosti robe te karnet TIR i karnet AT A. i nasi ce uvoznici radije primiti englesku policu nego policu osiguravajuce tvrtke iz inozemstva ci]e uvjete osiguranja ne poznaju. po zahtjevu osiguranika. rabi kao jedinstveni formular carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka. Osiguratelj ce spomenutu ispravu sa svim podacima 0 robi i prijevozu potvrditi i potpisati te na taj nacin "primiti u pokrice" (osigurati) posiljku. oni ce konkretnu posiljku prijaviti osiguratelju tako da mu dostave popunjenu ispravu koja se zove prijava za osiguranje robe u izvozu i uvozu. CFR i CPT. a kad strani prodavatelj kani robu osigurati kod lokalne osiguravajuce kuce. Jedinstvena carinska deklaracija (skraceno )CD) je osnovna carinska isprava koja se od prvog sijecnja 2000.-36. njem. Versicherungszertifikat) ispostavlja se na temelju generalnog ugovora 0 osiguranju. i to prije otpreme pojedinacnih posiljkl. moraju se podnijeti svi originali. razumije se ako akreditivom nije drugacije odredeno. Valuta osiguranja mora biti val uta iz akreditiva." Izgled i sadrzaj formulara odgovara pravilima Svjetske trgovinske organizacije. • 0 hrvatskom carinskom . FCA. Najcesci nedostaci koji se u praksi nasih banaka pojavljuju pri prezentiranju police iii certifikata 0 osiguranju jesu da polica iii certifikat 0 osiguranju nose neki kasniji datum od datuma na otpremnom dokumentu. U jedinstvenim pravilima stoji takoder da banke nece prihvatiti ispravu 0 osiguranju s datumom koji je noviji od datuma ukrcaja na brod iii datuma otpreme odnosno datuma preuzimanja za otpremu koji je naznacen u prijevoznoj ispravi. da dokument 0 osiguranju ne glasi na istu valutu kao u akreditivu. posebno za pomorski. isprave 0 osiguranju i druge.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini policu nego za svak: pojedini izvozni posao pribavljati pojedinacnu policu. onda ce biti prihvatljivo i osiguranje koje pokriva 110% akreditivnog iznosa. u ovom poglavlju ostaje raspraviti carinske isprave u uzern smislu rijec]. Tada ce strani kupac takve robe redovito zahtijevati tu policu jednostavno zato sto su mu uvjeti osiguranja po toj polici dobro poznati. engleska pomorska polica osiguranja. kupac ce u nalogu za otvaranje akreditiva naloziti banci da isplatu akreditivnog iznosa uvjetuje i jednom od gore navedenih isprava 0 osiguranju Dokumenti 0 osiguranju su obradeni u <:1. U takvim ce slucajevirna osiguratelj. Tiskanicu nase jedinstvene carinske deklaracije propisala je Carinska uprava RH u Pravilniku 0 podnosenju isprava u carinskim postupclrna. na paritetima ExW. prijevozne. Potvrda 0 osiguranju (prijava za osiguranje u izvozu i uvozu) jest isprava koja se pojavljuje u poslovnoj praksi hrvatskih poduzeca koja imaju sklopljen generalni ugovor 0 osiguranju i kad je konstrukcija posla takva da im ne treba pojedinacna polica osiguranja. Ako se iz isprave vidi da jeizdana u vise originalnih primjeraka. drugim rijeCima jednak je odgovarajuCim formularima u drugim zemljama clanicama WTO-a. Iz te cerno skupine obraditi jedinstvenu carinsku deklaraciju. jedinstvenih pravila i obicaja za dokumentame akreditive. Ako dakle inozemni prodavatelj ne zeli iii ne rnoze pribaviti hrvatskog osiguratelja. da naziv robe nije potpun iii pak ne odgovara onom iz drugih isprava. hrvatski uvoznici redovito osiguravati robu jer se po tim klauzulama ona prevozi na njihov rizik'". izdati policu osiguranja koja sadrzi sve bitne elemente ugovora 0 osiguranju i koja ce mu ornoguciti naplatu eventualnih steta. Certificate of Insurance. 3. U vanjskoj se trgovini vrlo cesto pojavljuje jedna posebna vrsta pojedinacne police tzv. u slucajevirna uvoza robe. Opca je odredba da ce banke prihvatiti samo isprave 0 osiguranju koje je izdalo i potpisalo neko osiguravajuce drustvo iii njegov agent. Certifikat osiguranja (eng!. OAF hrvatskagranica iii FCAu nekomu mjestu u Hrvatskoj. da iznos naveden u dokumentu 0 osiguranju ne pokriva akreditivni iznos uvecan za dogovoreni postotak. 34.

. Pri carinjenju se rnoze dogoditi da nisu potrebni svi primjerci pa se neupotrijebljena brojcana oznaka odredenog primjerka precrta.3/8. Za te svrhe prijevoznik joj takoder mora podnijeti i sve potrebne isprave kao sto su npr. TIR sustav je medunarodni carinski sustav tranzita robe koja se prevozi cestama. Zasnovan je na pet osnovnih nacela odnosno pet stupova. 2001. Carinarnica rnoze zahtijevati da se pri podnosenju deklaracije priloze prijevozne isprave iii isprave u svezi 5 prethodnim carinskim postupkom. sesti primjerak je za zemlju odredista. a Hrvatska ju je ratificirala 1992. On je i svojevrsno jamstvo nekog osiguratelja carinskim vlastima tranzitnih zernalja kako ce sva carinska davanja zajedno sa zateznim kamatama biti placena dode Ii do nekih nepravilnosti u postupanju 5 karnetom TIR. Deklaracija 0 carinsko] vrijednosti robe je isprava koja se pojavljuje pri uvozu robe. Dvije su osnovne vrste karneta: onaj koji se rabi za prijevoz izmedu dviju zemalja a ima sest listica i talona te onaj koji se rabi za tranzit kroz vise zemalja i koji ima 14 listica i talona. a osmi za primateljaluvoznika. nacelo po kojemu se carinski postupci i mjere poduzete u zemlji polaska priznaju i prihvacaju i u tranzitnim zemljama i u zemlji odredista kontrolirani pristup. rok do kada vrijedi te broj polaznih i odrediSnih carinarnica (Sostaric. slufi pri izracunavanju carinske osnovice. 110). Carinska se deklaracija podnosi u uredovno vrijeme carinarnice kojo] je podnesena i roba. drugi za obradu podataka.. tovarni listovi. Carinarnice tranzitnih zemalja samo ce iznimno pregledavati robu. carinarnica stavlja carinska oblljez]a (plombe) i potvrduje karnet TIR. rnoze se zahtijevati prilaganje liste pakiranja iii neke druge isprave u kojoj je naveden sadrza] pojedinacne posiljke. Nakon sto se uvjeri da svi podaci odgovaraju stvarnom stanju robe. U tom slucaju carinarnica odredu]e rok u kojemu roba mora biti ~odnesena. odnosno prilikom tranzita. Karnet TIR otvara carinarnica u zemlji polaska robe.2. u slucaju zloporaba. ito nakon sto pregleda robu i vozilo te provjeri podatke koje je prijevoznik unio u karnet. u slucaju opravdane sumnje u krijumcarenje. Svaki karnet TIR sadrzi takoder i pravila 0 koristenju karneta. carinske deklaracije za izvoz. npr. Deklaraciji za pustanje robe u slobodan promet prilazu se sljedece isprave: a) racun i ostale trgovacke isprave na osnovi kojih je prijavljena carinska vrijednost robe. str.6. peti primjerak je potvrda primitkaljedinstveni otpremni postupak. Karnet TIR Sva strana prijevozna sredstva i strana roba koji su u provozu (tranzitu) carinskim teritorijem neke zemlje. Prvi primjerak deklaracije je za zemlju otpreme/izvoza. . tranzitnih zemalja i odredisne zemlje uzajarnno priznavanje carinskih kontrola. - - 3. Karnet se rnoze uporabiti samo za jedan tranzit. pojeftlniti i ubrzati mjere carinskog nadzora robe u tranzitu. 2/7.. propisane carine i druge pristojbe osigurane su medunarodnim lancem jamstava karnet TIR. carinskog nadzora bitno usporavaju promet ali i znatno povecaju troskovs prijevoza. b) deklaracija 0 carinskoj vrijednosti robe. Kao sto i sam naziv isprave govori. treci za izvoznika/poslljatelja. u Zenevi. Razumije se da te mjere Karnet TIR je carinski dokument koji se primjenjuje za ubrzavanje i pojednostavnljenje carinskih formalnosti prilikom prijelaza cestovnih motornih vozila iz jedne zemlje u drugu. ako je to potrebno.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini . te d) sve druge isprave potrebne za provedbu propisa koji ureduju pustan]e deklarirane robe u slobodni promet. . cine carinsku robu pa stoga podlijezu i mjerama carinskog nadzora u skladu 5 propisima te zernl]e. Kad se jedna vrsta robe podnosi u dvije iii vise posiljaka. pristup sustavu TIR je precizno reguliran i kontroliran od strane carinskih vlasti i nacionalnog jamca i odredenog osiguratelja. c) isprave potrebne za utvrdivanje povlastenog podrijetla robe iii uporabu drugih mjera kojima se odstupa od propisa koji vrijede za deklariranu robu. Dodatni list jedinstvene carinske deklaracije je sastavni dio formulara arabi se u slucaju deklariranja robe koja je razvrstana u vise tarifnih oznaka. nacelo koje zahtijeva da se roba prevozi u plombiranim vozilima ciju je uporabu odobrila carina koja to odobrenje obnavlja svake dvije godine medunarodni lanac jamstava. 4/5 i 5/4) potrebnih za provedbu odabranoga carinskog postupka. lznirnno carinarnica rnoze dopustiti da se carinska deklaracija podnese i prije podnosenja robe. Carinskom konvencijom 0 medunarodnom prijevozu robe na osnovi karneta TIR upravo se to zeljelo sprijeciti odnosno zeljelo se maksimalno pojednostavniti. cetvrti za odredisnu carinarnicu. kontrolna isprava koja je prihvacena od carinskih vlasti zemlje polaska. To su: sigurna vozila i kontejneri. Spomenuta konvencija je donijeta 1975. Carinarnica rnoze na zahtjev deklaranta odobriti da se deklaracija podnese izvan uredovnog vremena i na drugome mjestu uz odredene troskove koje onda snosi sam deklarant. Tiska se paralelno na jeziku zemlje ko]a ga izdaje i na francuskom jeziku. racuni. i· Komplet jedinstvene carinske deklaracije se sastoji od osam primjeraka od kojih je svaki oznacen brojem od jedan do osam iii od dva kompleta po pet primjeraka (1/6. dakle cijene robe na koju se obracunavaju propisana carinska davanja. sedmi za obradu podataka.

( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini !: Odredisna carinarnica evidentira karnet TIR u kontrolniku ulaznih karneta i. strojevi.7. u njezino ime. Taloni su razlicitih boja. alatni strojevi. Potom ga upisuje u propisani kontrolnik izlaznih ATA karneta i zadrzava odgovarajuci dio izlaznog talona. Na koricama su podaci kao sto su serijski broj. tvrtka Transportkomerc. upucu]e • pozurnicu svim carinarnicama kako bi . oprema za catering.org/ata/ en/whatis. fotografska i filmska oprema. inzenjeri. glazbeni instrumenti. arhitekti. Ulazna carinarnica u zemlji uvoza provjerava je Ii karnet potvrden i je Ii izdavatelj popunio sve predvidene rubrike. zabavljaci. izdaju ga nacionalne trgovinske komore. Sastoje se od dva dijela: gornjeg koji ostaje u karnetu i donjeg koji zadrzavaju carinarnice zemalja u kojima se koristi Izlazna carinarnica u zemlji privremenog izvoza otvara karnet. Rabe ga poslovni Ijudi.icc. u tranzitnim zemljama zamjenjuje carinske dokumente koji su propisani za provedbu mjera carinskog nadzora dok u zemlji privremenog uvoza zamjenjuje carinsku ispravu za privremeni uvoz robe i druga rjesenja kojima se odobrava privremeni uvoz. izlagaci na sajmovima i drugi poslovni Ijudi mogu tijekom godine u kojoj karnet vrijedi. U tranzitnoj zemlji karnet ATA zamjenjuje nacionalni carinski dokument za provoz robe. umjetnici. sportske rnorncadi i mnogi drugi. 3. Karnet ATA zamjenjuje vise razliCitih carinskih isprava i ubrzava carinske postupke 5 robom koja se privremeno izvozi odnosno uvozi. podaci 0 jamcima te podaci 0 robi na koju se odnosi. vrijeme do kad vrijedi. Ako po isteku roka privremenog uvoza ulazna carinarnica ne primi obavijest o vracanju robe u inozemstvo. Postupak tranzita je zavrsen kad izlazna carinarnica u tranzitnoj zemlji obavijesti ulaznu kako je roba uredno iznesena iz zemlje. Potom carinarnica upisuje karnet u kontrolnik ulaznih karneta ATA te provodi propisane mjere nadzora nad robom sve do njezina iznosenja iz zemlje. Zagreb. posjetiti vise od jedne zemlje. izlazna carinarnica u zemlji privremenog uvoza pregledava robu. poljoprivredni strojevi. letjelice. Izdaje se na propisanom formularu koji se sastoji od korica i talona. Pri tome ulazna carinarnica evidentira unosenje robe. sluzi kao pokrice za placanje svih carinskih pristojbi u sluca]u zloporabe dokumenta. a njihov broj ovisi 0 broju zernal]a u kojirna ce se karnet koristiti. Koristenjem tog dokumenta trgovci. zaduzu]e izlaznu carinarnicu i provodi druge mjere nadzora slicne mjerama koje se prirnjenjuju s robom koja se upucuje carinskom prijavom. na osnovi jamstva iii gotovinskog depozita koji je polozen kod izdavatelja karneta. vratiti u inozemstvo u neizmijenjenu stanju. Prilikom vracanja robe u inozemstvo. kazalisna scenografija. izlozbarna i slicnirn mjestima. laboratorijska i znanstvena oprema. narnjesta]. sportska oprema. Najcesce to cine trgovci i drugi subjekti koji pri obavljanju svoje osnovne djelatnosti moraju u inozemstvo nositi odredene predmete. Posebno provjerava jesuli uneseni podaci 0 namjeni robe te precizan opis robe pornocu kojeg se rnoze ustanoviti istovjetnost robe prilikom vracanja. izlagaci na sajmovima te razliciti djelatnici kao sto su filmske ekipe. uredska opremu. racunala. Tako u zemlji izvoza zamjenjuje carinsku deklaraciju za izvoz robe. Tu spadaju: antikviteti. Roba kao sto su razlicita potrosna dobra te hrana i pice ne rnoze biti pokrivena karnetom AT A. 0 nerazduzenorn karnetu obavjestava jamca. Maksimalan iznos koji osiguratelj Croatia d. laseri. carinarnica ce obracunati carinu i ostala davanja kao da je roba pustena u slobodan promet prema propisima koji su vrijedili na dan kad je robu trebalo prijaviti mjerodavnoj carin~rnici. Nakon toga dostavlja dio talona ulaznoj carinarnici potvrdujuci na taj nacin da je predmetna roba vracena u inozemstvo. Ako carinarnica u roku 60 dana od primitka negativnog odgovora na pozurnicu ne uspije naplatiti pristojbe izravno od nositelja karneta. Karnet je nastao u Medunarodnoj trgovacko] komori u Parizu a. odjeca i obuca. usporedu]e podatke iz karneta sa stvarnim stanjern robe. motorna vozila. Karnet AT A pokriva privremeni uvoz uzoraka namijenjenih prodaji. U Republici Hrvatskoj to je udruga hrvatskih autoprijevoznika. kirurska i stomatoloska oprema. Na taj nacin karnet ATA zamjenjuje redovite carinske postupke privremenog izvoza i uvoza odredene robe te. najdulje u roku od jedne godine. eng!. jamci isplatiti carinskim organima zbog nepridrzavan]e carinske konvencije 0 karnetu TIR je 50 000 USD. Ako ona u roku od 90 dana ne dostavi vjerodostojne podatke 0 carinjenju iii izlasku robe.asp).2. potvrdu]e talon ponovnog izlaza robe i upisuje ga u kontrolnik. pokrece postupak pri sluzbama za nadzor i suzbijanje kriminala i postupak za naplatu carine i ostalih davanja od nositelja. igracke. provjerava je li pravilno popunjen i odgovaraju Ii podaci stvarnom stanju robe. Temporary Admission) dokument je koji ornogucu]e privremeni uvoz neke robe bez placanja carine i poreza s tim da se predmetna roba mora. Admission Temporaire. fotografi. salje odredisnoj carinarnici pozurnicu koju rnoze ponoviti dva puta. popis zemalja gdje ce se karnet koristiti. izlozbeni standovi. Karnet AT A se rnoze izdati fizickim i pravnim osobama sa sjedistern odnosno prebivalistem u zemlji izdavatelja karneta. filmovi. u roku od sedam dana. Utvrdi Ii se da roba nije prijavljena. Karnet ATA Karnet ATA (franc. upotrebljavati ga za vise putovanja i vratiti robu u svo]u zemlju bez ikakvih teskoca i nepotrebnih troskova. (www. trkaci motori. jahte. trgovci. urnjetnicka djela. trkaCi konji. Ako polazna carinarnica ne primi potvrdu 0 primitku robe u roku od 14 dana. salje potvrdu primitka robe polaznoj carinarnici a ostaJi dio arhivira. nakit i predmeti od plemenitih metala i dragoga kamenja. audiovizualna oprema.d. oprema za osvjetljivanje i grijanje. prezentaciji iii uporabi na sajrnovirna. itd.

odredeni novcani iznos (odnosno akceptirati. Stoga je za sigurnu naplatu uz najnize troskove potrebno dobro poznavati specificnosti svih instrumenata platnog prometa.akreditivna banka (The Issuing bank). toliko i poznata i rasirena da ih uzimaju u obzir i po njima rade prakticno sve vaznije banke u svijetu.nalogodavac (Applicant for the Letter of Credit). prije svega treba uzeti u obzir 0 kakvom je vanjskotrgovinskom poslu rijec: radi Ii se 0 kupoprodaji robe. Ne potvrdi Ii nijedna od njih izlazak robe.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini utvrdila gdje [e roba presla granicu. Medunarodni dokumentarni akreditiv (The Letter of Credit .L/C) Medunarodni dokumentarni akreditiv je instrument placanja u kojemu se neka banka na zahtjev i po nalogu svog komitenta (nalogodavca) obvezuje da ce: a) isplatiti korisniku akreditiva. Pravila su. Posljednja je revizija nacinjena 1993. ne moraju uporabiti. ICC Publication No.) ko]e je prvi put. formalno gledano. npr.pri privrernenorn uvozu trgovackih uzoraka i reklamnog materijala . kakav je bonitet inoz. 4. ulazna ce carinarnica uputiti izdavatelju karneta zahtjev da podnese dokaze 0 urednom razduzenju karneta ATA. medutim. U nasoj se zemlji karnet ATA ne prihvaca niti u postanskorn prometu kao ni pri uvozu iii provozu uzoraka bez pratnje.u sluca]u privremenog uvoza arnbalaze . Ta se pravila dopunjujui mijenjaju. otplati anuiteta. u prosjeku. Nasa je zemlja prihvatila Konvenciju 0 karnetu ATA jos u rujnu 1994. posto]e Ii u nekoj zemlji odredena zakonska ogranicenja placan]e te druge posebnosti svake vanjskotrgovinske transakcije. Za sve ostale slucajeve mora se provesti odgovarajuCi propisani carinski postupak. . Sudionici i pravni odnosi sudionika u ploconju dokumentarnim akreditivima Iz definicije akreditiva vidimo da su sudionici dokumentarnim akreditivom sljedece osobe: u placan]u medunarodnim . na temelju financijskog pokrica sto ga ima u toj banci iii na temelju odobrenog kredita.1. 4. otvori akreditiv u korist inozemnoga poslovnog partnera (dobavljaca . negociranje iii isplatu mjenice) pod uvjetom da korisnik iii ta treca osoba banci preda ugovorene dokumente i udovolji svim ostalim uvjetima akreditiva. carinski postupak privremenog uvoza. izlozbama iii drugim slicnim priredbama . Ubrzo su Carinska uprava RH i Hrvatska gospodarska komora sklopile ugovor i usuglasile se 0 preuzimanju svih prava i obveza iz spomenute Konvencije. a rjede drugi instrumenti placanja kao sto su cek. svakih desetak godina. 500. U suprotnom aktivirat ce jamstvo i naplatiti carinu i ostale uvozne pristojbe u visini koja se naplacuje pri redovitom uvozu predmetne robe. u skladu s tim. ista ona institucija koja je objavila i klauzule Incotermsa. iii nekoj treco] osobi po njegovoj naredbi. negocirati iii isplatiti mjenicu vucenu od korisnika). Jedinstvenim pravilima i obicajirna za dokumentarne akreditive (Uniform Customs and Practice for Documentary Credits. iii da ce b) ovlastiti neku drugu banku da obavi takvo placan]e (odnosno akceptiranje.pri provozu robe kroz nasu zemlju. Regulirani su tzv. Za izbor je instrumenta vazno je Ii dogovoreno gotovinsko 4. placanju avansa iii cernu drugom.1. Medunarodni dokumentarni akreditivi su plod i rezultat dugotrajne trgovacke i bankarske prakse. Kao i Incoterms i Jedinstvena pravila su takoder kodificirani trgovacki obicaji tako da ih banke. mjenica i trgovacko kreditno pismo. Za odluku 0 odabiru instrumenta placanja treba imati na umu cijeli niz okolnosti vezanih za neku transakciju.1. banka koja otvara medunarodni placanje iii placanje na kredit. ima i svoju cijenu.emnog partnera.u slucaju uvoza dijelova za popravak privremeno uvezenih cestovnih komercijalnih vozila sa stranom registracijom. objavila Medunarodna trgovacka komora u Parizu. u medunarodnoj robnoj razmjeni to je redovito kupac (uvoznik) koji daje nalog svojoj poslovnoj banci da. - kolika je vrijednost vanjskotrgovinskog posla.izvoznika) . te . bankovne doznake i inkaso dokumenata (dokumentarna naplata). Svaki od tih instrumenata sudionicima u placan]u daje i odredenu razinu sigurnosti te. Ne prihvacaju se niti karneti izdani na osnovi nacionalnih zakona. Instrumenti plocon]o u vanjskoj trgovini Po hrvatskim deviznim propisima u platnom prometu s inozemstvom je dopusteno uporabiti sve uobicajene instrumente medunarodnoga platnog prometa. kakva su dosadasnja iskustva u poslovanju s odredenim poslovnim partnerom. jos 1933. ito: u slucajevirna privremenog uvoza znanstvene i strucne opreme pri privremenom uvozu robe koja je namijenjena izlaganju na sajmovima. obavljanju gospodarske usluge. dokumentarni akreditiv na zahtjev nalogodavca i tocno prema uputama . U praksi se ipak najcesce primjenjuju medunarodni dokumentarni akreditivi. Ugovorom je uredeno kako se karnet AT A rnoze koristiti kao jamstvo pri naplati carinskih i drugih uvoznih pristojbi.

Poslije se. pod uvjetom da korisnik ispuni preuzete obveze. koja je ovlastena do odredenog roka isplatiti akreditivnu svotu uz uvjetda joj korisnik predocl rnjenicu i dokumente koji su odredeni u akreditivnim uvjetima.imenovana banka'" (The Nominated Bank). daje nalog za otvaranje akreditiva na osnovi kojeg banka otvara akreditiv i u obavijesti 0 otvorenom akreditivu trazi od korisnika prezentaciju upravo tih dokumenata. 35): . podnosi u 16 Imenovana banka (The Nominated Bank) jesvaka banka.. koja preuzima cvrsn. Ona se. • ~: • ~ 'J'I_:' J~~~. Razumljivo je da se ni banaka ne ticu odnosi izrnedu kupca i prodavatelja niti se one u svojim medusobnim odnosima mogu pozivati na temeljni odnos izmedu kupca i prodavatelja iii pak na odnos izrnedu kupca kao nalogodavca i akreditivne banke.negod~ajucu banku (The Negotiating Bank). ugovorne strane iz jednoga pravnog odnosa ne mogu uvjetovati ispunjavanja preuzetih obveza bilo kakvim pozivom na neki pravni odnos izrnedu drugih ugovornih strana. 2001. koj] predocenjern odredenih dokumenata i ispunjenjem ostalih uvjeta u akreditivu stjece pravo iskoristenja akreditiva . Imenovana banka rnoze biti i potvrdujuca banka." Jednako tako dogadaji koji mogu utjecati na (neimogucnost ispunjenja preuzetih obveza u jed nom pravnom odnosu ne mogu biti razlogom za (ne)ispunjavanje obveza iz drugog. najcesce je to banka u zemlji nalogodavca . str. 4.." Dokumenti se nabrajaju i precizno opisuju u clanku kupoprodajnog ugovora koji ureduje placanje isporucene robe. .odnos izmedu akreditivne iii potvrdujuce banke i drugih banaka od kojih su one zatrazile da obave neke poslove u vezi s akreditivom (imenovane banke) . osim akreditivne. Akreditivni dokumenti koji se u vanjskotrgovinskom poslovanju redovito pojavljuju kao uvjet koristenja (isplate) akreditiva jesu: robni dokumenti dokumenti 0 otpremi robe (transportni dokumenti) dokumenti oosiguranju ostali akreditivni dokumenti. Najcesce je to banka iz zemlje korisnika akreditiva. razumije se. na osnovi odredbi iz tog clanka.odnos nalogodavca i akreditivne banke odnos izrnedu akreditivne i potvrdujuce banke (banke koja potvrduje akreditiv) .2. akceptirati iii otkupiti mjenicu.~ . 101b Jedinstvenih pravila u kojemu se kaze da se " .isplatnu banku (The Paying Bank).. To su (Vukmir. unutar samog mehanizma dokumentarnog akreditiva razlikujemo vise neovisnih pravnih odnosa izmedu osoba iz akreditivnog posla.1.odnos izrnedu akreditivne iii potvrdujuce bankeodnosno druge imenovane banke i osobe u ciju je korist akreditiv otvoren (korisnik akreditiva). ~:. Detaljan opis dokumenata koji sepojavljuju u vanjskotrgovinskim poslovima dan je u posebnom poglavlju. obicno prodavatelj (izvoznik). neovisni i neuvjetovani.: . 17 18 To je nacelo sadrzano u cl. obvezuda ce korisniku isplatiti akreditivnu svotu odmah po prezentaciji dokurnenata i ne cekajuci prijam pokrica od akreditivne banke . preuzeti obvezu odgodenog placan]a. ovisno 0 potrebama. Imenovane banke (nazivaju se i posrednickirn bankarna). Akreditivni dokumenti U poslovima izvoza i uvoza robe uz placan]e akreditivom pojavljuju se dokumenti kojima prodavatelj dokazuje da je ispunio sve ugovorom preuzete obveze.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini dobivenim u nalogu za otvaranje akreditiva. koja je od akreditivne banke dobila nalog da provede neku radnju u vezi 5 akreditivom odnosno to je svaka banka ovlastenaisplatiti akreditiv. To znaci da svaka osoba iz akreditiva mora ispuniti preuzete obveze neovisno 0 drugim sudionicima odnosno da Osnovni robni dokument koji se redovito pojavljuje kao uvjet naplate akreditivnog iznosa je trgovacka faktura. to je svaka druga banka koja po ovlastenju akreditivne banke preuzima odredene obveze prema korisniku akreditiva.korisnik (The Beneficiary). Tako se ni korisnici niti nalogodavci u svom odnosu prema bankama ne mogu pozivati ni na svoj pravni odnos iz kupoprodajnog ugovora. U tom smislu razlikujemo: . korisnik akreditiva ni u kom slucaju ne rnozepozivati na ugovorni odnos koji postoji izmedu banaka iii izmedu nalogodavca akreditiva i akreditivne banke". ovisno 0 vrsti akreditiva. U skladu s navedenim. Akreditivna klauzula iz temeljnog ugovora pravno obvezuje kupca i prodavatelja ali njihove odnose unutar akreditiva odreduje sarno on~ sto je sadrzano u akreditivu.potvrdujucu banl<u (The Confirming Bank). Svaka se strana u nizu ugovornih odnosa nekoga dokumentarnog akreditiva rnoze pozivati sarno na odredbe svojega neposrednog ugovornog odnosa. koja je ovlastena za isplatu akreditiva na teret i po nalogu akreditivne banke . . Navedene cinjenice su posebno vazne jer upravo one korisnicima akreditiva daju iznimno veliku sigurnost da ce isporucena roba biti placena na dogovoreni nacin. Osnovno i najvazni]e svojstvo svih navedenih pravnih odnosa je da su rnedusobno odvojeni. mogu preuzeti razlicite obveze i odgovornosti.

Nacelo neproturjecnosti propisuje da je svaka banka duzna medusobno usporedivati prezentirane dokumente te eel ako to akreditiv izricito ne odredu]e drugacije. rokovi akreditiva se produljuju na sljedeci bankovni radni dan. Opis robe u rrgovackoj fakturi mora bit] na jeziku ugovora i u potpunosti odgovarati opisu robe u akreditivu. teretnica) mogu sadrzavati i opis robe koji nije identican ali nije ni protivan opisu robe sadrzanom u akreditivu. obicno tri do pet. Trgovacka faktura mora glasiti na ime nalogodavca za otvaranje akreditiva i mora je izdati korisnik akreditiva. Takvi se slucajevi ne mogu unaprijed predvidjeti iii definirati. Nacelo sukladnosti (el. Odredivanje mjesta placan]a je u ovlasti akreditivne banke koja rnoze odrediti da mjesto za prezentaciju dokumenata i placanja bude kod bilo koje imenovane banke iz akreditiva." Ako se dokumenti podnesu na naplatu nakon isteka valjanosti akreditiva. dokument rnjesovitog (multimodalnog) prijevoza. konzularne fakture. kao i 0 nekim drugim okolnostima vezanim za mogucnost slobodnog uvoza i stavljanja u promet robe iz uvoza. odnosno na akcept iii na otkup.'? Neprihvatljive su one nesuglasnosti koje su izricito zabranjene pa u slucaju takvih nesuglasnosti banke moraju odbiti isplatu. . neproturjecnosti i nesuglasnosti dokumenata. Zbog toga svi akreditivi moraju odrediti mjesto na kojemu ce se prezentirati dokumenti za placanje. tolerancija je 10% iznad iii ispod navedene svote (c]. 44. Dokument 0 osiguranju (polica. Tolerancije nema ako je dogovorena kolicina u komadima robe. Ako je u nekom akreditivu rok valjanosti odreden izrazima kao "mjesec dana" iii "sest mjeseci". Ako on u akreditivu nije banka ce odredbu Jedinstvenih pravila koja odreduju da se dokumenti moraju podnijeti banci najkasnije 21 dan od datuma transportnog dokumenta. posebne potvrde sto ih neke zemlje propisuju za uvoz robe. neprihvatljive i gramcne slucajeve nesuglasnosti. "otprilike". 39/a): Tolerancija za kolicinu robeje 5% naviseiii nanize pod uvjetom da sene prernasl svotaakreditiva. U tom slucaju banka mora napisati izjavu u ko]o] potvrdu]e da su dokumenti podneseni u roku produljenom u skladu s ('I. ispitati i honorirati ugovorene dokurnente. a iz drugog dokumenta se vidi da je ona iz neke druge zemlje). certifikati organizacija ovlastenih za provjeru kvalitete i kolicine robe. tvornicki atesti za isporucenu robu. Ispitivanje dokumenata jedna je od najvaznijih i najosjetljivijih radnji za dokumentarne akreditive. Pri tome banka sarno provjerava odgovara Ii polica vanjskim izgledom uobicajenirn te je Ii izdana i potpisana od osiguravajuceg drustva iii njegovih agenata. a da svi drugi dokumenti (npr. Medutim ako u akreditivu nije odreden posljednji datum isporuke. Mjesto placanja vazno je zbog toga sto je banka duzna isplatiti akreditiv sarno na onome mjestu koje je odredeno u akreditivu. bez odredivanja dana od kada taj rok pocinje teci. sanitarna. Jedinstvena pravila odreduju da svaki akreditiv mora sadrzavati odredbe 0 roku za podnosenje (predaju) dokumenata. banka nije vise duzna obaviti isplatu cak i kad su dokumenti uredni i sukladni. veterinarska i fitopatoloska potvrda. ugovor) mora biti onakav kakav je propisan akreditivom i mora ga izdati osiguravajuee drustvo iii njegov agent. akreditivni iznos odreden izrazima "oko". "cirka" iii slicnirn. Nacelo nesuglasnosti razlikuje prihvatljive. rnoze biti npr.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovinl vise primjeraka. Dokument 0 otpremi robe. u tom ih roku moraju prihvatiti iii odbiti te 0 svojoj odluci obavijestiti osobu od koje su dokumente primile. Opcenito. 20 Oba ova roka mogu biti produljena ako posljednji dan pada na neradni dan. Drugim rijecima. Sve banke u akreditivnom poslovanju moraju dokumente pregledati s razumnom paznjorn. Prihvatljive su one nesuglasnosti koje su dopustene Jedinstvenim pravilima i one koje su predvidene u akreditivu. Rok za podnosenje dokumenata banci odreduje se nakon datuma prijevozne isprave. banka mora odbiti primiti fakturu koja po svorn vanjskom izgledu nije izdana od korisnika akreditiva iii nije naslovljena na nalogodavca. Granicni slucajevi nesuglasnosti postoje onda kad banke zauzmu jedno stajaliste a sudovi drugo. Tako npr. U Jedinstvenim pravilima se ne kaze precizno sto to znaci. prihvatiti dokumente koji jo] se predoce pod uvjetom da njihov sadrza] nije protivan (proturjecan) bilo kojemu drugom predocenorn dokumentu. bio slucaj kad jedan dokument kaze da je roba hrvatskog podrijetla. Pri ugovaranju placanja dokumentarnim akreditivom vazno je ugovoriti odredene rokove i mjesto podnosen]a dokumenata. Prema Jedinstvenim pravilima sve banke koje sudjeluju u placanju akreditivom (a to znaci akreditivna. banke tad a nece primiti dokumente iz kojih se vidi da je isporuka obavljena nakon dana valjanosti akreditiva. U vanjsko] trgovini to su najcesce: p~tvrda 0 podrijetlu robe. potvrdujuca i sve druge imenovane banke koje djeluju u njihovo ime) imaju na raspolaganju razurnan rok (koji ne smije biti dulji od po sedam "bankovnih" dana) da ih ispitaju i utvrde odgovaraju Ii ugovorenim dokumentima. medunarodni zeljeznicki tovarni list. Ostali akreditivni dokumenti zahtijevaju se ovisno 0 vrsti robe koja se uvozi i zemlji njezina podrijetla. zracni tovarni list i dr. smatrat ce se da rok poCinje teci od dana kad je akreditivna banka otvorila akreditiv. ali se odreduje kako ce se smatrati da dokumenti nisu u skladu s uvjetima akreditiva ako su po vanjskom izgledu medusobno proturjecni (kao sto bi npr. Rok valjanosti akreditiva je rok do kojeg je banka duzna od korisnika primiti. pomorska teretnica. odredbu 0 roku do kojeg je akreditiv valjan te odredbu 0 mjestu u kojemu se dokumenti moraju podnijeti na placan]e iii otkup. itd. Jedinstvenihpravila. iii kad same banke nisu sigurne kako postupati. 19 Ako je npr. 37/c Jedinstvenih pravila) propisuje da se opis robe u fakturi mora slagati (mora biti sukladan) s opisom robe iz akreditiva. Ako posljednji dan roka pada na neradni dan. rijecna teretnica. prilikom ispitivanja dokumenata banke moraju postovati nacela sukladnosti. kako bi se uvjerile da su oni po vanjskom izgledu u skladu s uvjetima akreditiva. ovisno 0 vrsti prijevoza.

Dakle. 2001. akreditivi mjenice s placanjern iii dokumenata akreditivi akceptom uz odgodeno mjenice S obzirom na odnos akreditivne placan]e (by deferred sljedece vrste akreditiva: a) opozivi b) potvrdeni c) prenosivi d) "standby" e) obnovljivi i neopozivi. • . korisnik. natrag dobiva akreditiv slican odmah Neopozivi akreditiv neopozivu akreditivni niti izmijeniti upravo obvezu iznos biti je akreditivna punu banka preuzela da ce mu u zadanom pa se danas. Takva banka. je svaki akreditiv cime suglasnosti i bez prethodne nema takvu obavijesti naznaku." naznaku U skladu s jedinstvenim akreditiva.). 4. Iz samog je po prezentaciji iii vise dajer f) izravni g) akreditivi h) "back i cirkularni.) svi akreditivi banka rnoze u imati (obicno 30. 120 to back" akreditivi su takva i kontraakreditivi. od obveze 23 22 Takvi su se akreditivi upotrebljavali u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata kad su se trgovci bolje medusobno poznavali. 6. koristenj_a mjenica je angloarnericklh korijena dok su europski akreditivi preteztto bez mjenice. kod su akreditivi preuzela odnosno rnogucnosti nalogodavca). i nepotvrdeni. 6. potvrdujuce i odvojena obvezi akreditivne banke. i odreduje Najvafnije akreditivna banka ovlascujs zajedno korisnika isplatiti da na nju vuce mjenicu dokumentima. za otvaranje kupca na kakvocu svako doba Opozivi akreditivi opozvati. Otkupni (negocijacijski) akreditivi Bitno je da je sam akreditiv (konfirrnirajucu) komunicirati akreditivne je [ednaka lakse mu je provjeriti najcesee. lakse mu je s njom [e. po njezinu da ona bude prezentirana je da banka jamci preuzmu banke i one. Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovini 4. god.CVANJSKOTRGOV~NSKO POSLOVANJE ) akreditiv kriterijiodnosa su na (by i drugim odmah prenosive. vrsta akreditiva pravilima Za korisnika (prodavatelja) prigovore su donekle riskantniji nalorobe u posjed robe prije nego ju je platio. najcesce isplate iz akreditiva. akreditiva akreditivni isprave odnosno koji se u Akreditivi plativi po videnju iznos isplacuje odmah neposredno S su oni kod kojih se korisniku nakon sto u banku donese propisane po prezentaciji pravilima dokumenata. i neprenosivi. jednako drugih duznik (trasat) banka koja je mjenicu prije roka njezina prijenosom dospijeca tako akcept poznate banke omogucuje (indosiranjem) s dokumen- i posrednicka (prodavatelj) nekih postaje on potvrdujuca nije u konfirrnirajuca provjeravati ako mu je hitno potreban se danas vrlo cesto upotrebljava cesto u zemlji u medunarodnoj placan]e dospjelih na svog vjerovnika.3. Akreditivi jedinstvenim dokumenata godavac odgodenim placanjem prvi roku su noviji oblik iz akreditiva odmah spominju put u reviziji placanje 1983. 5. (kupac) dolazi ne obavlja od klauzulorn. akreditive rnozerno podijeliti po razliCitim karakteru partnerima se dijele po nacinu i roku isplate te po pravnom U takvom akreditivu. zbog svoje nesigurnosti. Vrste medunorodnih dokumentarnih akreditiva Medunarodne mao Najcesce akreditivne dokumentarne banke i konsnika. cak i uz eventualne u skladu s nalogom akreditivnim kod takvih mjenicu i odreden akreditivima dokumenata. s crvenom iii zelenom naziva [asno da se kod tii"\akreditiva vee u dogovorenom na) nakon prezentacije. gotovo nestali iz prakse i upotrebljavaju se sarno izrneu stranaka koje se dobro poznaju te za placanja izrneu ogranaka istog poduzeca . banci prezentira umjesto (akceptirala) vucenu na banku. Takvi se akreditivi u akreditivnom trgovini. na nacin i rok akreditivi i akreditivi payment). datum placanja isplacen korisnik sigurnost koju je potpisala s odgodenim Gospodarski akreditiva. i mjenicu isplate akreditivnog Ocito u opozivi moraju Ako neki akreditiv u kojemu dobiva Akceptni akreditivi akreditiva na neki su specificni smatra se neopozivim. Razlika eskontirati obveza sto mjenicu iz Potvrdeni (konfirmirani) obvezu Potvrdeni Korisniku iii akceptiranja onda jer posrednicka banka akreditiv odgovara akreditivi mjenice gdje je glavni moze novae. 90. iznosa. koje akreditivna (el. rnoguce je da takvu obvezu raspolaganju po videnju (by sight payment). banku. acceptance) (by negotiation). i rnoguce pokusa]e da sprijeci isplatu. trgovini.1'. Pravo i porezi br. Praks~. i neobnovljivi." po tome sto korisnik. Danas su ti akreditivi. 60. on u njegovoj banke. s isplatom isplate akreditiva. jer ne mogu ni opozvati placanjem takoder placanja svih po prezentaciji dokumenata vee u odredenorn im je rezon nakon prezentacije i rabe u medunarodnoj isti. bonitet njezin zemlji. BuduCi da u poslu cesto sudjeluju akreditiva S obzirom poslovnirn banke. je neopozivu banka. dl~~ontlra I odmah isplati ovakav akreditiv sto rezultira razlicitirn vrstama sporova (vise 0 tome u Vukmir B. akceptacijskog akceptirala. osnovna sigurisporucene nost ostaje jer. Zagreb.: Pravo dokumentarnih akreditiva. banka jamci placan]e i duzna ga je obaviti zajedno s uobicajenirn korisniku.e dogad~ da !menovana iii potvrdujuca banka. lpak. korisnik banka a ciji je datum dospijeca dogovoren je da je taj ne dolazi do je u tome razdoblju u kojih ako prezentira stranaka trazene dokumente odnosu kojih u buducnosti. na zahtjev korisnika. jesu i to bez prethodne iii neopozivi. izvozniku mjenice tima. Uz to je ona samostalna 21 ~ prak~i s. akreditivi. dokumentima. takoder rabe mjenice" dok su mjenice zajedno neprenosiv koje se koriste uz akreditivne banke (koja je najeesee dobro poznaje bonitet Obveza i potvrdujucu banke 5 druge strane. roku i ispuni druge uvjete bez pristanka zbog toga. i korisnika s otpremnim i posrednicke razlikujemo kako ce tu mjenicu dospijecu.

Kumulativni su takvi pri kojima se neupotrijebljeni iznos iz jednog razdoblja prenosi u drugo razdoblje i tako povecava ukupnu svotu koja je na raspolaganju. Isplatna banka (Paying Bank) je banka koja isplacuje akreditivni iznos ali nakon sto joj ga doznaci akreditivna banka. rokovima akreditiva i rokovima isporuke. potrebno je uskladiti uvjete iz oba akreditiva. prodajnog. jedinicnirn cijenama. tako akreditivi s crvenom iii zelenom klauzulom pogoduju korisnicima (prodavateljima) koje. Sluze dakle samo za jednokratno iskoristenje akreditivnog iznosa i rabe se u placanjirna jednokratnih isporuka robe. Pri tome se ponovni prijenos na prvog korisnika ne smatra zabranjenim transferom. 4. onda taj iznos za korisnika "propada". Postupak otvaranja prenosivog akreditiva podrazumijeva da nalogodavac od akreditivne banke mora izrijekom zatraziti otvaranje takvog akreditiva. Trgovcu je to vazan instrument placanja buduci da mu omogucu]s financiranje svojih podugovaraca novcem iz akreditiva. lstina. Ako se u poslu pojavljuje i posrednicka banka. Akreditiv se rnoze prenijeti samo jed nom. mjeseca iii nekoga drugog vremenskog razdoblja. jest banka koja obavjestava korisnika 0 tome da je akreditiv otvoren i kakvi su uvjeti akreditiva. Nekumulativni su oni kod kojih se neiskoristeni iznos u nekom razdoblju ne rnoze prenijeti u drugo razdoblje pa Obicni (jednokratni) akreditivi se ne obnavljaju nakon sto se iskoriste. Drugim rijecirna. Prenosivi su akreditivi oni za koje prvi korisnik rnoze zatraziti od banke koja je ovlastena obaviti placanje (odnosno akceptirti iii otkupiti mjenicu) da sva prava iz akreditiva prenese na jednu iii vise drugih osoba. Na taj se nacin korisniku ornogucuje da od nalogodavca sakrije imena svojih isporucitelja i cijene po kojima on dobavlja robu (Vukmir. oni su rizicni za akreditivne banke i nalogodavce (kupce) jer isplate predujma bez dokumenata onernogucuje provjeru postupaju Ii prodavatelji u skladu s ugovorom. opisuje u posebnom clanku kupoprodajnog ugovora koji se u praksi naziva i akreditivnom klauzulom. Podakreditivi (Back to Back) sutakvi kod kojih korisnik akreditiva upotrebljava taj akreditiv kao podlogu za otvaranje jednoga novog akreditiva (kod te iste banke) koji mu sada sluz! za financiranje kupnje robe od svojih dobavljaca. Ugovaranie i tehnika plcconjo akreditivom Vee je receno da se svako placan]e akreditivom u nekomu konkretnom vanjskotrgovinskom poslu. ona rnoze biti iii obavjestavajuca iii isplatna banka. zapravo.4. U tu ce svrhu banke cesto traziti da i same dodu u posjed dokumenata robe koja je kupljena kupovnim akreditivom. Akreditivi s crvenom iii sa zelenom klauzulom (packing) su akreditivi kod kojih akreditivna iii imenovana banka u zemlji prodavatelja dobiva pravo (ali ne i duznost) da korisniku (prodavatelju robe) rnoze predujmiti odredeni iznos akreditiva bez ikakvih uvjeta. str. Akreditivnom klauzulom treba jasno odrediti 0 kojoj je vrsti akreditiva rijec. Revolving akreditivi su takvi koji se. dakle bez angaziranja vlastitih novcanih sredstava. Obavjestavajuca banka (Advising Bank). Razumije se da se moraju pojaviti razlike u akreditivnom iznosu. do detalja precizno. Akreditivi obnovljivi po iznosu mogu biti kumulativni iii nekumulativni. Svi se ti elementi prilagodavaju uvjetima isporuke iz ugovora koji je sklopljen s podugovaracirna. Takav nacin placanja razvio se u trgovini sirovinama (rizorn.. Revolving akreditivi se mogu obnavljati iii u vremenu iii u vrijednosti. dakle banka "postar". osim ako u samom akreditivu nije izricito predvideno drukci]e. treba jasno imenovati osobe i precizno odrediti njihovu ulogu u placanju. kreditiraju. 2001. Ako se obnavljaju u vremenu. Dokumenti potrebni za koristenje akreditiva nacelno su upravo oni dokumenti koje je prodavatelj (korisnik akreditiva) dobio od drugih sudionika u poslu nakon sto je obavio sve radnje na koje se obvezao ugovorom 0 kupoprodaji. kad se iskoriste. Takvi su akreditivi korisni kad se radi 0 stalnim i redovitim isporukama tokom nekoga duljeg razdoblja. odrediti sve rokove vazne za placan]a i povezane s njim i na kraju precizno nabrojiti sve akreditivne dokumente bez kojih se akreditiv nece rnoci iskoristiti. ponovno obnavljaju na isti iznos sve dok se ne iscrpi maksimalna predvidena svota. Pri naplati akreditiva prvi korisnik prenesenog akreditiva ima pravo zamijeniti mjenice i fakture drugoga korisnika za svoje vlastite na kojima su cijene i ukupni iznosi uvecani i odgovaraju uvjetima iz originalnog akreditiva. 24 Naziv su dobili po tome sto se uobicajilo da se odredbe 0 mogucnosti isplate predujma upisuju u akreditiv crvenom iii zelenom tintom. Pri tome osnovni uvjeti akreditiva vrijede i za novoga korisnika." Kao sto akreditivi s odgodenim placanjern pogoduju nalogodavcima (kupcirna). pamukom. 38-42). bez obzira na to je Ii svota povucena u ranijem razdoblju. tada ce odredena svota stajati na raspolaganju svakog tjedna. Da bi se to postiglo. Uobicajeno je da se banke u takvim poslovima osiguravaju time da se one same mogu naplatiti iz originalnoga. Taj clanak kupoprodajnog ugovora treba sadrzavati sve podatke koji su potrebni za davanje potpunog i preciznog naloga za otvaranje akreditiva na osnovi kojega ce onda akreditivna banka otvoriti akreditiv i na osnovi kojega ee se obaviti placanje.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini 'Nepotvrdeni (nekonflrmirani) akreditivi su oni za koje je samo akreditivna banka preuzela neopozivu obvezu placanja iii akcepta mjenice. akreditiva. . Ako ona na to"pristane. akreditiv ee od akreditivne banke biti izricito oznacen kao prenosivi (transferable).) sa zemljama Dalekog istoka. Prednost takvih akreditiva je u tome sto pri otvaranju nije potrebno na racunu u banci imati cijeli iznos odjednom vee se maksimalna svota dopunjuje postupno.1. prvi (prodajni) akreditiv sluz! band korisnika (prodavatelja) kao podloga za otvaranje novoga (kupovnog) akreditiva. vunom i sl.

obvezuje se da ce. 4. prenosiva polica osiguranja po CIF uvjetima.2004.) isporucio robu u skladu s ugovorom. itd." Nakon potpisivanja ugovora. obavijest 0 otvorenom akreditivuvu kojoj navodi sve uvjete iz akreditiva 0 kojima ju je obavijestila akreditivna banka. datumu ukrcaja i imenu i zastavi breda. U fazi otvaranja akreditiva njernacki kupac (u ulozi nalogodavca) daje akreditivnoj banci u svojoj zemlji (Deutsche Bank) nalog za otvaranje akreditiva" u koji upisuje sve uvjete iz gornjeg clanka. Pretpostavimo npr. nakon sto je robu isporucio u skladu 5 odredbama UgOVOra. Sadrzaj i izgled nasih naloga za otvaranje akreditiva propisala je Hrvatska narodna banka Odlukom 0 obavljanju platnog prometa 5 inozemstvom.. Sada te dokumente prezentira (dostavlja) potvrdujucoj banci (Zagrebackoj banci u Zagrebu). brzojav 0 otpremi). Placan]e je potvrdenim neopozivim medunarodnim akreditivom.o.00 eura po komadu CIF Hamburg Inc. to ce trebati dokazati uvjerenjem (certifikatom) 0 kontroli kvalitete robe. slijedi i njegovo ispunjavanje.00 eura (stotinu tisuca EUR) kod Deutsche Bank iz Hamburga.o.2004. Banka izvoznika je Zagrebacka banka iz Zagreba. iz Zagreba. Kupac. itd.d. Rok za otvaranje akreditiva je 1. kod banke prodavatelja.. U nas je sadrza] i izgled tiskanice akreditiva takoder propisala Hrvatska narodna banka. 5. najkasnije do 1. Akreditiv ce potvrditi Zagrebacka banka iz Zagreba. 2000. Rok valjanosti akreditiva je 20. Pri tome sam postupak placanja akreditivom rnozerno lako objasniti kroz dvije faze: fazu otvaranja akreditiva i fazu koristenja akreditiva. dogovorila s njernackom tvrtkom Hamburg GmbH izvoz 1000 kom. Tako ce npr. Uz nalog doznacu]e i dogovoreni iznos deviza. 2.7. a naplativ je u Zagrebackoj banci u Zagrebu odmah po prezentaciji sljedeCi h doku menata: 1..2003.. otvoriti akreditiv na 100 000. a banka inozemnoga kupca je Deutsche Bank iz Hamburga.o. potpisana originalna trgovacka faktura naslovljena na Kupca u tri primjerka. Obavijest koju je korisnik primio znaci da mu Zagrebacka banka neopozivo stavlja na raspolaganje 100 000. certifikat 0 kontroli kvalitete.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini drugim rijecirna. prodavatelj isporuku na paritetu FCA dokazivati zeljeznickirn iii kamionskim teretnim listom. puni set cistih teretnica (3/3) po naredbi Kupca is klauzulama 'ukrcano na bred' i 'vozarina placena unaprijed'. Time je izvoznik otklonio svoj osnovni rizik (rizik naplate) pa odmah rnoze dati nalog za pocetak isporuke robe. Ita je tiskanica propisanaJedinstvenimpravilima.) salje tzv. Ako se obvezao isporuciti robu tocno odredene kvalitete. a HNB je propisao i njezin izgled i sadrza]za uporabu u dornaclm bankama. 3. robe "X" po cijeni od 100. od svog otpremnika dobiva sve dokumente (isprave) koji dokazuju da je roba isporucena u skladu s ugovorom (fakturu.00 eura i da mu daje obecan]e kako ce mu taj iznos odmah isplatiti po prezentaciji dogovorenih isprava (onih pet dokumenata iz gornjeg primjera) pod uvjetom da to bude u okviru zadanih rokova.d. • . Shema otvaranja akreditiva [ NALOGODAVAC KORISNIK c) obavijest o otvorenom akreditivu a) nalog za otvaranje akreditiva + akreditivni iznos I AKREDITIVNA BANKA II-------~I b) akreditiv POTVRDUJUCA BANKA I Nakon sto je korisnik akreditiva (tvrtka Zagreb d. rok isporuke'[e 15.7 . da je tvrtka Zagreb d. tvrtka Hamburg GmbH.6.6. isporuku na paritetu ClF odredisna luka dokazivat ce linijskom teretnicom s klauzulom "vozarina placena unaprijed". Ako je dogovorena isporuka CIF odredisna luka. 26 25 Nalog za otvaranje akreditiva je formular (tiskanica)ci]i je sadrza]precizno odreden u Jedinstvenim pravilima i obicajirna za dokumentarne akreditive a sto moraju 27 postovati sve banke koje rade po tim pravilima.6. policu osiguranje. prodavatelj ce morati robu i osigurati pa ce se za isplatu akreditiva uvjetovati i polica osiguranja. U tom bi slucaju akreditivna klauzula glasila ovako: "Roba 'X' ce biti placena potvrdenim neopozivim medunarodnim dokumentarnim akreditivom.o.2004. kopija brzojava s podacima 0 koliclni i vrijednosti otpremljene robe. certifikat 0 kontroli kvalitete izdan od tvrtke Euroinspekta Rijeka. teretnicu. a rok valjanosti akreditiva je 20. Po odredbama iz naloga banka otvara akreditiv 26 i prosljeduje ga potvrdujuco] banci (Zagrebacka banka u Zagrebu) koja korisniku (tvrtki Zagreb d. a u korist tvrtke Zagreb d. isporuku FAS ukrcajna luka dokazivat ce teretnicom 5 klauzulorn "primljeno za ukrcaj" iii pnstanisnorn potvrdorn.2004.

racunu potvrdujuce banke (Zagrebacke banke) koja je obavila isplatu po akreditivu. nasljedstva. ona mora ispuniti sve preuzete obveze ako korisnik. ako je sve u redu. Domaca banka prihvaca taj nalog i nakon toga nalaze inozemnoj. Ako nema nikakvih primjedbi. Primljene dokumente Zagrebacka banka potom salje akreditivnoj banci (Deutsche Bank) koja po nov no provjerava dokumente i.) i sl. Razumije se da su rnoguce i da se u praksi dogadaju i razlicite zloporabe. prazne tiskanice se lako mogu pribaviti. i sl. stipendije u inozemstvu. prodavatelju donosi znatne prednosti.doznaka koju nerezident placa hrvatskoj pravnoj iii fizickoj osobi . Akreditivna banka (Deutsche Bank) potom dokumente urucu]e nalogodavavcu (tvrtki Hamburg GmbH. npr. domiciliranje akreditiva u vlastitoj zemlji. 4. banci isplatu odredene novcane svote u obliku odobrenja na racunu iii isplate u gotovini korisniku te doznake. obicno korespodentnoj. kupac je osiguran od rizika isplate jer je siguran da mu je roba stvarno poslana. Akreditivni dokumenti se tiskaju na obicnorn papiru.bezuvjetna .doznaka koja se isplacuje tek po ispunjenju odredenih uvjeta. darovanja. I KORISNIK a) dostavlja akreditivne dokumente l d) salje dokumente na temelju kojih nalogodavatelj preuzima robu b) isplacuje akreditivni iznos I AKREDITIVNA BANKA~ J c) akreditivni dokumenti ·1 POTVRDUJUCA BANKA l sudova. Pri tome dokumentarni akreditiv takoder omogucuje kupcu i osiguranje isporuke robe upravo ugovorene kolicine i kvalitete.00 eura koliki je akreditivni iznos. Bankovna doznaka u platnom prometu 5 inozemstvom Bankovna doznaka za placan]e u inozemstvo je nalog komitenta (duznika kupca) svojoj poslovnoj banci da na teret njegovih sredstava isplati odredenu svotu deviza inozemnoj osobi (vjerovniku.doznaka kojom se placaju pruzene usluge . Razlikujemo sljedece vrste bankovnih doznaka: nostro (nasa) . Naprotiv. odobrava 100 000 eura uvecanih za uobicajene troskove.robna . Interes nalogodavca (kupca) je osiguran cinjenicom da se akreditiv moze iskoristiti samo i jedino ako prodavatelj (korisnik) ispuni sve uvjete propisane u akreditivu. Drugim rijecima. ako u propisanom roku prezentira banci dogovorene dokumente. banka prihvaca dokumente. inozemnom dobavljacu) koja je naznacena u nalogu. tehnologije kopiranja su iznimno napredovale. . Prijevare su olaksane i zbog clnjenics da banke nisu obvezatne niti su osposobIjene za strucnu i detaljnu kontrolu prezentiranih dokumenata. u dogovorenom roku. to znaci da posrednicka banka koja je dala takvu obavijest 0 otvorenom akreditivu ne moze tu obavijest naknadno opozvati bez obzira na to sto se u meduvrernenu dogodilo s akreditivnom bankom.uvjetna . primjena dornacih pravnih propisa i usteda znatnog dijela parnickih troskova koje bi morao platiti da se spor vodi u inozemstvu .(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini Shema koristenja akreditiva . Zastita interesa prodavatelja se ogleda u cinjenici da mu obavijest 0 otvorenom akreditivu jarnci iskoristenje akreditiva odnosno naplatu isporucene robe. po prezentaciji dokumenata. rnoze traziti da mu akreditiv otvori neka banka u njegovoj zemlji u koju ima povjerenja i cije poslovanje dobro pozna iii pak neka od velikih i jakih svjetskih banaka. mjenice. NALOGODAVAC . U vanjskotrgovinskoj praksi bankovna se doznaka najcesce rabi: za placanje robe manjih vrijednosti unaprijed za placan]e pruzenih gospodarskih usluga za placan]e predujmova (avansa) za otplatu kreditnih anuiteta te za druga nerobna placan]a (npr. . Potvrdujuca banka (Zagrebacka banka) prima dokumente te ih pregledava kako bi vidjela odgovaraju Ii u potpunosti uvjetima iz akreditiva i jesu Ii prezentirani u roku.doznaka kojom se placa isporuka robe nerobna . kupcu robe) koji bez njih ne rnoze preuzeti robu od brodara niti je rnoze cariniti. To se dokazuje podnosenjern dokumenata 0 kolicini i kvaliteti robe a koje su izdale renomirane i poznate kontrolne kuce. nakon predaje teretnice. a sve to otvara rnogucnost krivotvorenja dokumenata i organiziranja dokumentarnih prijevara. tj. Naime. Ako prodavatelj nema povjerenja u banku svog partnera. a korisnikovu racunu odmah odobrava 100 000.2. u banku donese sve uvjetovane isprave i ispuni druge dogovorene uvjete. pomoci i sl.doznaka koju hrvatski rezident placa inozemnom partneru loro (njihova) . - Tako mu je u slucaju spora iz akreditivnog posla osigurana nadleznost dornacih . Dakle.doznaka koja se isplacuje bez ikakvih uvjeta. Akreditiv je ocito instrument placanja koji na optimalan nacin miri interese i otklanja kljucne rizike i prodavatelja i kupca.

4. Doznake se rabe i u placanjima kad je vrlo te5ko ugovoriti neki oblik dokumentarne naplate. Iz sheme vidimo da je dostava naloga za inkaso i dogovorenih otpremnih i drugih dokumenata prvi korak u postupku placanja. Dokumenti ce kupcu (uvozniku) biti predani: nakon isplate kupoprodajnog iznosa ako je dogovorena klauzula "dokumenti uz placanje" (DIP . inozemni partner ne treba ciniti nista posebno. zajedno s prilozenirn dokumentima i instrukcijama. Na osnovi naloga .nalogodavac (prodavatelj) . To je sluca] u vanjskoj trgovini uslugama. diktira takav nacin piacan]a. HNB).dostavna banka (banka remitent).nakon akceptiranja mjenice. bezuvjetan instrument placanja: drugim rijecima.banka remitent (banka prodavatelja) ce angazirati inkaso banku koju odredi nalogodavac iii.osoba koja svojoj banci (dostavna banka) povjerava posao nap late i kojoj dostavlja dokumente . koja je ukljucena u postupak naplate . sama iii putem svoje korespondentske veze. naplatna banka (inkaso banka) . otplatama anuiteta zajmova. dokumenata osiguranja i dr.robni inkaso Inkaso naplata u platnom prometu s inozemstvom primjenjuje se kad izrnedu poslovnih partnera vi ada uzajamno povjerenje steceno na osnovi dugogodisnjsg poslovanja odnosno kad su uvjeti na trzistu takvi da jedna strana. Upravo zato se doznake i primjenjuju u rnedusobnim placanjlm.koj nalogodavac daje svojoj banci ovlasteno] za poslove s mozernstvorn propisno popunjenu tiskanicu naloga za doznaku u inozernstvo ciji je minimalni sadrzaj utvrden Uputom 0 provedbi Odluke 0 nacinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (nalog br.trasat (kupac) . Nerobni iii cistl inkaso je naplata vrijednosnih papira (cekova. ako on to ne ucini. otpremnih dokumenata.(VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) - Poslovanje poduz:eca u vanjskoj trgovini l~ pla~anje .3.prezentirajuca banka .bankovnom d?znakom u HNats. U skladu 5 instrukcijama iz obavijesti. Inkaso naplata je instrument placan]a u kojemu prodavatelj (izvoznik) odmah po otpremi ugovorene robe izda]e i inkaso nalog koji. I . mjenica. To nije problem kad nam inozemni partner doznakom placa avanse ali je rizicno kad nas izvoznik ugovori ta] instrument za placanja nakon isporuke robe. Banke ne preuzimaju odgovornost za posljedice koje mogu nastati zbog zakasnjen]a i/ili gubitka u prijenosu poruka.). ostvari naplatu na dogovoreni nacin.14. Nalog za naplatu koji izdaje prodavatelj robe (izvoznik) mora biti potpun i jasan."documents against acceptance") iii . najcesce. poslovnih partnera koji se dobro poznaju odnosno u poslovanju s renomiranim tvrtkama visokog boniteta.banka prodavatelja kojoj je povjerena naplata i koja ju provodi preko inkaso banke - Shema robnog inkasa NALOGODAVAC I KORISNIKI c) dokumenti a) inkaso nalog + dokumenti l b) inkaso nalog + dokumenti BANKA REMITENT d) inkaso iznos iii mjenica I I I I INKASO BANKA I U praksi se pojavljuje i problem djelornicnlh placanja.nakon 5tO uvoznik izda potvrdu 0 preuzimanju dokumenata uz prilaganje bankovnog jamstva. ratova iii bilo kojih drugih uzroka neovisnih 0 njihovoj volji.) iii nekih vrijednosnih papira..osoba kojoj se prezentiraju dokumenti zbog naplate. Pri 28 Ukljucivan]e drugih banaka se obavlja na racun i na rizik nalogodavca. prema klauzuli "dokumenti uz akceptiranje" (D/A . kojoj to odgovara. osim dostavne. . i sl.naplatna banka koja prezentira dokumente trasatu . Robni inkaso posaose redovito ugovora kao naplata komercijalnih papira (faktura. Dokumentarna naplata . pisama iii dokumenata niti odgovornost za posljedice koje mogu nastatiprestankomnjihove djelatnosti poradi vise sile.banka kupca odnosno svaka banka."documents against payment") . U nerobnom inkasu djelomicna su placanja moguca ako je to dopusteno deviznim propisima. Sudionici u postupku dokumentarne naplate jesu: . banka ce je izabrati sarna".. amortiziranih obveznica i dr. pobuna. upucu]e svojoj banci da ona. da bi primio isplatu. korisnik ce banci doznaciti inkaso iznos iii ce akceptirati mjenicu nakon cega mu inkaso banka predaje prijevozne i druge dokumente na osnovi kojih ce rnoci preuzeti i ocariniti robu. Banka remitent ce primljeni nalog potom proslijediti inkaso banci koja ce 0 tome obavijestiti korisnika naplate (kupca robe). Inkaso naplata je robna i nerobna. Za razliku od akreditiva doznake su.

duznikova cekovna obveza je apstraktna. otkupiti od svakoga savjesnog imatelja. I to je jedan od razloga zasto se inkaso u nas rjede ugovara.cek je formalni papir i mora sadrzavati sve bitne sastojke propisane zakonom . Ako se vee njime nasa poduzeca moraju koristiti.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini tome ce se korisniku dokumenti uruciti tek nakon uplate punog iznosa. gotovo redovito. Cekovi Cek je vrijednosni papir kojirn izdatnik (trasant) nalaze trasatu (najcesce banci) da svotu navedenu na ceku isplati korisniku ceka (remitentu) iii osobi na koju on prenese cek. bila klauzula "bez regresa". Potpunim indosamentom dosadasnji vlasnik ceka (remitent) na poledini ceka potpisuje prijenosnu izjavu u kojoj navodi i ime novog vlasnika na kojega prenosi cek.kreditno pismo ovlascuje korisnika da mjenice moze podnijeti na negociranje bilo kojoj banci ali se bankama ne daje nikakav nalog za negociranje tih mjenica . to znaci da potpisnici ceka odgovaraju na temelju svog potpisa na ceku. odgovaraju solidarno cekovni potpisnici koji su neposredno odgovorni cekovnom vjerovniku . U inkaso naplati to nije tako jer prodavatelj otpremne i druge dokumente sal]e zajedno s robom. ocekujuci da ce kupac robe postupiti u skladu 5 ugovorom ida ce otkupiti dokumente (akceptirati mjenicu) i preuzeti robu. umanjen za dogovorenu naknadu potom ce bez odlaganja staviti na raspolaganje banci od koje je primljen nalo~ za naplatu. Dakako da ce i inace biti puno manje banaka spremnih negocirati takvu mjenicu. Moze se dogoditi da posrednicka banka ne uspije unovciti mjenicu pri njezinu podnosenju na konacan iskup. a inkaso banka ce korisniku uruciti dokumente tek po primitku punog iznosa naplate.CLC) je instrument dokumentarnih placanja kojim banka izdavatelj ovlascu]e imenovanoga korisnika da na nju moze vuci mjenice do iznosa navedenog u pismu te se obvezuje da ce te mjenice. Opcenito. a novi vlasnik indosatar. mora biti napisan na poleaini ceka iii na 4. Time dosadasn]i vlasnik ceka postaje indosant. najcesce iz zemlje korisnika. Inkaso naplate su. U cekovnom prometu uobicajene su dvije vrste indosiranja kojima se ostvaruje prijenosceka na drugog vlasnika.5. U robnom inkasu ce djelornicna placanja biti prihvacena jedino ako su dopustena inkaso nalogom. kao i placanja akreditivom. Tada ce negocirajuca banka podnijeti regresni zahtjev korisniku kreditnog pisma.kreditno pismo se naslovljava i salje korisniku bilo izravno postern. ako ga on ne isplati.cekovna obveza je fiksna sto znaci da se duguje odnosno potrazuje samo ona svota koja je navedena u ceku . Unatoc slicnosti s akreditivom. U tom slucaju posrednicka banka moze i to kreditno pismo i potvrditi. po naredbi i na donositelja.4. Nepotpuni iii bianco indosament ne sadrzi ni prijenosnu izjavu ni ime indosatara vee samo naziv (tvrtku) i potpis indosanta. Pri tome treba zapaziti da je akreditiv puno sigurniji instrument placanja jer u mehanizmu akreditiva korisnik (prodavatelj robe) zapocin]e s isporukom robe tek po otvaranju akreditiva odnosno nakon sto je osigurao naplatu.na trgovacko kreditno pisma unosi se izjava kojom se banka izdavatelj obvezuje na iskup mjenice od "svakoga savjesnog imatelja" koji joj tu mjenicu podnese zajedno s propisanim dokumentima . trgovacko kreditno pismo se od njega razlikuje po sljedecern: u koristenju trgovackoga kreditnog pi sma uz dokumente se. cek je vrijednosni papir koji u vecini zemalja ima ova obiljezja: . Razumije se da se to ne mora uvijek i dogoditi pa na prodavatelju ostaju rizici neplacanja iii neakceptiranja. ako je na mjenici. Instrument se najcesce rabi u praksi angloarnerickih banaka. To nece rnoci uciniti jedino ako se u mehanizmu kreditnog pisma ona pojavila kao potvrdujuca banka iii.cek je pisana isprava i ne rnoze se izdati u bilo kojem drugom obliku .cek je prezentacijski vrijednosni papir sto znaci da se isplata ne moze obaviti bez prezentacije i da duznik mora isplatiti cek koji mu se predoci i onome tko mu ga predoci . a ne nekoga gradanskopravnog odnosa temeljem kojega su dosli u posjed ceka cekovni duznici su soJidarno odgovorni za isplatu cekovne svote 5 time da se cek mora prvo podnijeti na isplatu trasatu. u skladu s uvjetima kreditnog pisma. bilo bi dobro pribaviti i dodatna osiguranja u obliku bankovne garancije iii rnjenicnog jamstva pouzdane banke.cekovna obveza je samostalna sto znaci da svaki cekovni obveznik potpisom ceka preuzima obvezu neovisno 0 obvezama ostalih potpisnika. Mogu glasiti na ime. 4. - poledini . posredovanjem nalogodavca (kupca) iii posredovanjem neke banke. uz propisane dokumente. Trqovocko kreditno pismo Trgovacko kreditno pismo (Commercial Letter of Credit . rnoze se red'da je taj instrument placanja puno nesigurniji i rizicniji od akreditiva. oblici dokumentarne naplate. s tim da se cekovi na ime rijetko rabe u vanjskoj trgovini. pojavljuju mjenice vucene na banku . Opcenito. To su potpuni i nepotpuni (bijeli iii bianco) indosament. Naplaceni iznos. Da bi bianco indosament bio punovaljan.

osobni (nebankovni) cekovi. engleskim funtarna. U tom se smislu razlikuju trasirana i vlastita mjenica. tj. teretnica. za razliku od negocijacijskog. Zakon 0 ceku odredoje da indosament mora biti bezuvjetan: ako je ogranicen nekom klauzulom. Za akceptni akreditiv korisnik akreditiva (izvoznik) je siguran da ce u trenutku podnosenja akreditivnih dokumenata dobiti akcept na mjenici sto je vuce na neku banku iz svoje zemlje. Kako je sigurnost takvih cekova relativno malena. na cekovnoj tiskanici su oznacena mjesta za potpis korisnika. Na taj nacin privatni inozemni cek postaje certificirani cek. a druga kao trasat. Prigodom kupnje korisnik potpisuje cek u gornjem lijevom kutu u nazocnosti djelatnika banke. Usporedbom tih potpisa utvrduje se legitimnost donositelja ceka. Eurocekovi i eurocek garantne kartice vrlo su prihvatljivi za komitente jer se racuni komitenata ne terete unaprijed kao kod putnih cekova. prema uvjetima oznacenirna na samoj mjenici. U prometu placanja S inozemstvom pojavljuju se sljedece vrste cekova: bankovni cekovi. banka se certificiranjem obvezuje kao iskljucivi cekovni duznik isplatiti svotu ceka njegovu korisniku u okviru toga roka.6. putni cekovi. pred radnikom banke odnosno ovlastenim rnjenjacern gdje se cek naplacuje. 4. eurima itd. Kad se cek realizira. dokumentarni cekovi. Nakon toga izdatnik ceka (trasar~t)dobiva dokumente na temelju kojih preuzima robu od prijevoznika. All Right iii Good. kontinentalne (europske) putne cekove izdaje banka na banku zbog cega su trasant i trasat za ove cekove razlicite pravne osobe. Da bi se ti cekovi mogli bez teskoca isplatiti. Prema tornu. Akcept iii certifikacija se potpisuje i potvrduje starnbiljem ovlastene banke trasata na prednjoj strani ceka uz upis datuma prihvata iii potvrde. Iz njegova se naziva vidi da se uz ovaj cek pojavljuju i odredeni dokumenti (faktura. Izdani i isplaceni eurocek treba prezentirati banci trasatu u roku od 20 dana od dana njegova izdanja. akceptira mjenicu koja glasi na akreditivni iznos i koju je korisnik akreditiva vukao na banku. Za razliku od angloarnerickih. Osobni cekovi su cekovi koje razne tvrtke. Putni (travellers) cekovi su instrument placanja koji se rabi u medunarodnom putnickorn prometu. vrsta akreditiva u kojemu banka ne isplacu]e korisnika akreditiva nego. Dokumentarni cek pojavljuje se u izvozu robe i usluga. U medunarodnom platnom prometu mjenica se pojavljuje u akceptnom i negocijacijskom akreditivu te kao instrument osiguranja placan]a u kreditnim poslovima. Trasirana (tuda) mjenica je pismeni nalog jedne osobe (trasanta) drugoj osobi (trasatu) da isplati trecoj osobi (remitentu) iii po njegovoj naredbi odredenu svotu novca. po prezentaciji dogovorenih dokumenata. i to na temelju realnog pokrica (depozita) iii fiktivnog pokrica. nase banke ih najcesce preuzimaju samo na naplatu (inkaso). navedenih dokumenata. Mjenica u medunarodnim ploccnjirno Mjenica je vrijednosni papir koji je izdan u zakonski propisanom obliku i kojim se izdavatelj obvezuje da ce osobi navedenoj na mjenici iii osobi na koju ona prenese mjenicu isplatiti na mjenici navedeni iznos na dan koji je takoder naveden na mjenici. Eurocek se moze trasirati i unovciti u okviru uvjeta navedenih na poledini cekovne karte te ga je potrebno prezentirati na naplatu u roku do kojeg vrijedi ta karta. Imatelj ceka (remitent) podnosi banci cek uz predocivanp. Glase na okrugle svote otisnute na prednjoj strani u odgovarajuco] val uti: US dolarima. Akceptiranu mjenicu izvoznik moiedriati sve do roka dospijeca i tada ju naplatiti iii ju rnoze eskontirati prije roka njezina dospijeca . Akceptni akreditiv je. smatra se da ona nije ni napisana. Potrebno je oznaciti i mjesto i datum izdanja jer 0 tome ovise rokovi njegove realizacije. Bonitet tih cekova ovisi 0 bonitetu banke koja ga je vukla i koja je cek trasirala. a osim toga eurocekovi nemaju unaprijed tiskan iznos za isplatu iii koristenje. ito u gornjem i donjern lijevom kutu. ustanove iii fizicke osobe u inozemstvu trasiraju na neku banku u svojoj zemlji. korisnik ponovno potpisuje cek. Vlastita (sola) mjenica je ona za koju se sam izdavatelj mjenice (trasant) obvezuje isplatiti odredenu novcanu svotu navedenoj osobi (remitentu) iii nekomu drugom po njegovoj naredbi. Certified.CVANJSKOTRGOVINSKO aionza POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini e' " (produietka). Certificiranjem osobnog ceka banka trasat potvrdu]e da trasant raspolaze potrebnim pokricern te ujedno da je ona rezervirala odgovarajucu svotu sve do proteka roka propisanog za predocenje ceka na isplatu. predocivsi tom prigodom cek zajedno s cekovnom (garantnom) kartom banci odnosno ustanovi u kojoj ga realiziraju. Bankovnim cekom u medunarodnom platnom prometu podrazumijeva secek koji jedna banka vuce (trasira) na drugu banku tako da se prva banka pojavljuje kao trasant (izdavatelj). banka trasat ce na zahtjev izdatnika (trasanta) ceka prihvatiti (akceptirati) odnosno potvrditi (certificirati) cek upisujuci na njemu jednu od ovih klauzula: Accepted. Banka preuzima dokumente i isplacuje cek. Izdaju ih poznate svjetske banke i vel ike turisticke agencije. iz skladista i sl. sada u donjem lijevom kutu. tovarni list i drugi). Eurocek je unificirani bankovni cek kojim se u bankama iii rnjenjacnicarna moze podizati gotovina odnosno platiti roba i usluge u trgovinama i hotelima. depozita odnosno kredita kojim mogu raspolagati. Banka trasat euroceka jarnci naplatu svakog isplacenog euroceka ako se isplatno mjesto pridrzavalo opcih i posebnih pravila 0 isplati koja su prihvacena u okviru eurocek sustava. Potpis izdavaoca euroceka koji se upisuje na cek u nazocnosti blagajnika iii ovlastenog mjenjaca mora biti istovjetan s onim na cekovno] karti. Zbog sprjecavanja zloupotreba. Korisnici takve cekove mogu naplatiti po tecajno] vrijednosti i u valuti one zemlje u kojoj se nalaze. • . eurocekovi i drugi. Svota maksimalnog limita vidljiva je na poledini cekovne karte.

ostecen]e. Dogada se da se zanemaruju vee pribavljene informa- dje iii da se pogresno interpretiraju. ako je izvjesno da ce se stvari odvijati na odredeni nacin odnosno da ce se nesto dogoditi.povecati strucnost. obecavajuci mu bezuvjetno isplatu odredene svote. U literaturi ne postoji jedinstvena definicija rizika. Pri prodaji na kredit kupac robe izdaje promissory note u korist dobavljaca. Pojam i vrste rizika Vanjskotrgovinski posao. neznanju iii . Rizici i politika rizika u vanjskoj trgovini Svaku gospodarsku aktivnost prati i odredena neizvjesnost. dok u kreditnim poslovima. 163). prati eijeli niz razlicitih rizika. prirodne katastrofe i 51. iznimno je vazno odrediti pravila na osnovi kojih bi se jednoznacno i nedvosmisleno odredilo mjesto i trenutak prijelaza rizika s jednog na drugoga poslovnog partnera odnosno mjesto i vrijeme prijelaza posljedica propasti iii ostecenja robe koja je predmet ugovora 0 prodaji. TOj. dok neke druge zemlje ureduju taj prijelaz na nacin Becke konvencije. Drugi u prvi plan stavljaju neizvjesnost pa onda kazu kako je rizik zapravo odredena. To su. Ti riziei postoje u svakom poslu kupoprodaje.Tornic. Za kupea kljucni i najvec. preda odnosno u trenutku kad mu je roba stavljena na raspolaganje a da je pri tome nije cak ni preuzeo. krada i sl. mjerljiva.). korisnik kredita putem promissory note daje isto takvo obecanje banei od koje je dobio kredit.smanjiti neizvjesnost glede svih dogadanja koja bi mogla utjecati na rezultate nekoga poslovnog pothvata te . Za smanjenje neizvjesnosti potrebno je pak prikupiti sve relevantne informacije koje mogu utjecati na neki poslovni pothvat. za smanjenje rnogucnosti nastupa rizika od presudne je vaznosti: . Za prodavatelja je pak najvazniji rizik naplate isporucene robe odnosno rizik naplate u dogovorenom iznosu i u skladu s ugovorenom klauzulomo placan]u. a ne treba posebno isticati kako su posebno izrazeni upravo u poslovanju s inozemstvom. Pri tome se subjektivne okolnosti odnose na nestrucnost i nepripremljenostosoblja. intuiciju iii cak na srecu. 5. Dio zemalja slijedi tradiciju rimskog prava u kojemu se prijelaz rizika vezuje za prijelaz vlasnistva. lose meduljudske odnose i sl. U trgovini 5 angloarnerlckim zemljama cesto se upotrebljava tzv.e pos~~na vrst~ vla_s~ite mj~niee ~ojom se izdavatelj (trasant) bezuvjetno obvezuje platiti korisniku III po nJegovoJ naredbi iii donosioeu svotu na koju glasi taj vrijednosni papir. Ponekad ne pokusava]u pribaviti niti one najdostupnije informacije.1. u skladu s ugovorom. ekonomske i drustveno-politlcke nestabilnosti. onda se ne rnoze govoriti 0 riziku. itd.2. analizirati ih i potom donijeti optimalnu poslovnu odluku. Treci ga definiraju kao opasnost od donosenja pogresne odluke odnosno kao opasnost donosenje odluke koja ne bi bila optimalna u odnosu na odabrane ciljeve. 5 pravnoga gledista (Mlikotin. a zbog kojih onda mogu nastati odredene stete. devizna ogranicen]a i sl. 160) rizik se shvaca kao n iz mogucih fizickih promjena na predrnetu ugovora (kao sto su unisten]e. djelovanje Ijudskog faktora postaje kljucno i za preveneiju i za nastup rizika buduci da covjek moze zakazati u procesu pripreme i/ili u procesu donosenja poslovnih odluka. mi cerno rizik definirati kao rnogucnost nastupa razlicitih nepredvidenih dogadaja izazvanih subjektivnim iii objektivnim okolnostima. trgovci se najcesce sluze praviJima Incotermsa koja potpuno i precizno ureduju sva pitanja prijelaza rizika i podjele troskova izmedu ugovornih strana. motiviranost i odgovornost donositelja poslovnih odluka na svim razinama odlucivanja. Objektivne se pak okolnosti odnose na stanje u okruzenju na koje poduzece ne rnoze uqecati. takve se opasnosti nazivaju poslos/nirn rizieima. lrnajuci na umu sve navedeno. Tako ga neki autori definiraju kao opasnost od gubitka ulozenih sredstava i/ili poslovnog ugleda. Upravo zbog rnoguceg umanjenja vrijednosti odnosno zbog rnogucih Meta na robi. opasnost od neuspjeha a time i rnogucnost nastupa odredene stete. promissory note odnosno ~romessa. Dosljedno tome. nedovoljnu stimulaciju i motivaeiju zaposlenika. str. Zapazimo! Nema rizika bez postojanja neizvjesnosti.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini . Pri tome za spomenutu konvenciju nije kljucno vlasnistvo nad robom pa odreduje da rizik s prodavatelja prelazi na kupca u trenutku kad mu se roba. 5. Nacionalni propisi ureduju tu materiju na razlicite nacine. U praksi se donositelji odluka precesto i previse oslanjaju jedino na svoje iskustvo. od potpisivanja kupoprodajnog ugovora pa sve do isporuke robe. Prema tome. Uzroci i posljedice rizika Glavni uzroci nastanka rizika su neizvjesnost i/ili djelovanje Ijudskoga faktora. Najopceniti]e receno. primjerice. zabrane iii ogranicenja uvoza. str. namjerne pogreske i propuste. Svejedno je Ii rijec 0 namjeri. 5. IIi. Kako bi se izbjegli rnogucl nesporazumi i sporovi. neizvjesnost. rizik je hoce Ii mu uopce biti isporucena dogovorena roba odnosno hoce li isporucena roba biti upravo onakve kvalitete i u onoj kolicini kakvu je i dogovorio. nedostatke u organizaeiji tvrtke. nestanak. razlicite aktivnosti drzavnih vlasti (npr. drugim rijecirna. To se ureduje Beckom konveneijom 0 kupoprodaji ali i naeionalnim propisima. dakle neovisno 0 prijelazu vlasnistva (Mlikotln-Tornlc.) kojima je zajednicko da mogu umanjiti vrijednost robe.

Eventualna steta iii izmakla dobit je steta koja nastaje poradi cinjenice sto se izabrana poslovna odluka pokazala pogresnom upravo zbog nastupa odredenih nepredvidenih dogadaja. taj se rizik pojavljuje kao rizik ispunjenja obveza od strane prodavatelja i kao rizik ispunjenja obveza • od strane kupca. kolicinu i kvalitetu te na vrijeme isporuke predmeta kupoprodaje. primjerice. poravnavajuca steta i eventualna steta.3. ovisno 0 ciljevima i svrsi konkretnog rada. rabe i razlicite podjele. kao i za svrhu ovog rada. poradi cega ce drugoj strani biti nanesena neka steta.· . Neki od prenosivih rizika jesu: valutni rizik. nesumnjivo. po pravilu. Prenosivi rizici su skupina rizika za koje je moguce utvrditi vjerojatnost nastupa i visinu moguCih steta. U vanjskotrgovinskoj praksi. najvazni]a je ipak podjela rizika na robne i financijske rizike. biti i pogresna poslovna Poslovanje podu:z:eca u vanjskoj trgovlni neiskustvu odluka. troskova materijala. visinu prosjecnih steta. Pri tome steta moze imati realan odnosno materijalan karakter (npr. transportni rizici. posiljke) iii to moze biti narusavan]e odnosno unistenje nekih idealnih vrijednosti kao sto su. U neprenosive rizike subjektivne rizike odnosno rizike Ijudskog faktora. djelomicno." donositelja odluka rezultat Poslje~ica nepovoljnog kupoprodaje. svi oni rizici od kojih se mozerno osigurati. svi transportni rizici. Ta se razlika naziva izgubljena iii izmakla dobit. Rizik provedbe kupoproda. Tipican primjer subjektivnih rizika su spekulativni rizici.1. ostecenje iii smanjenje vrijednosti nekog predmeta. S gledista profita. energije. osigurljive i neosigurljive. Njima cerno se i detaljnije pozabaviti.1. Robni rizici u vanjskotrgovinskim poslovima Robni rizici se odnose na robni dio vanjskotrgovinskog posla te obuhvacaju sve nepredvidive dogadaje koji mogu rezultirati stetarna na robi odnosno na predmetu kupoprodaje. dodatni troskovi za osvajanje novog trzista i 51. odnosno pretezito neprenosivi rizici jesu oni kojima nije moguce odrediti vjerojatnost nastupa pa time ni visinu moguce stete.. rjzi~:. RazliCiti autori.npr. imovinski rizik (kojemu je izlozena imovina) i rizik od odgovornosti za stete na imovini. Vrste rizika Postoje brojni rizici i cijeli niz razlicitih kriterija za njihovu podjelu. Robnih rizika ima bezbroj vrsta. itd. Neosigurljivi rizici su uglavnom razliCiti nepredvidivi i katastrofalni rizici na koje pojedinac nije mogao utjecati pa se. zdravlju iii zivotu trece osobe. Osigurljivi rizici su.osno posljedica nastupa nepredvidivog dogadaja najcesce je nastanak odredene Mete na predmetu Pod pojmom Mete smatra se unistenje.3. zgrade. Kao posljedica nastupa robnih rizika dolazi i do krsenja odredbi ugovora ko]e se odnose na vrstu. negativnih ucinaka provedbom odgovarajuce politike rizika. Drugim rijecirna. stroja. kvalitete i kolicine robe te transportni rizici. te je rizike lako izmjeriti. odbijanje preuzimanja.~dn. odbijanje isporuke robe. kasnjen]e isporuke robe. I . meduljudski odnosi. ratni rizik. 5. politicki rizik i. Vrlo cesto se susrece podjela na prenosive i neprenosive. ne mogu ni osigurati.rizik proved be kupoprodajnog ugovora .( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) ce. U tu skupinu spadaju npr. koji je osnovni cilj poslovanja poduzeca. unistenje iii ostecenje nekog alata. popravaka strojeva. izabrana poslovna strategija bi donijela bolje rezultate. mjesta i vrijeme kad se najcesce dogadaju. Stoga ih nije rnoguce ni prenijeti na osiguravatelja iii neku drugu organizaciju pa poduzecu preostaje da se samo pobrine za njihovu prevenciju odnosno za smanjivanje 5. U literaturi se susrece i velik broj razlicitih klasifikacija ali se najcesce svrstavaju u sljedece tri skupine: . rizik izvoznoga kredita. . Prema tome. Neprenosivi. Tu ubrajamo sljedece rizike: osobni rizik (kojemu je izlozen pojedinac). Subjektivni bi rizici bili oni koji nastaju kao posljedica subjektivne volje covjeka.rizik vrste.nog ugovora Rizik provedbe kupoprodajnog ugovora pojavljuje se kao posljedica rnogucnosti da [edna ugovorna strana iz nekoga vanjskotrgovinskog posla uopce ne ispuni preuzetu ugovornu obvezu. odrediti ucestalost nastupa. i 51. i.1.. nastupa. Objektivni su oni rizici na koje pojedinac ne moze utjecati niti ih svojorn voljom otkloniti.3. 5. da nije doslo do tih nepredvidenih dogadaja. kao sto im i ime govori. razlikuje se stvarna steta. . Medutim. Poravnavajuca steta je steta cija se visina izvodi iz cinjenice da bi vrijednost koja se dobije iz ulozenih sredstava bila veca da nisu nastupili odredeni nepredvideni dogadaji koji su doveli i do dodatnih troskova . rizik cijene. Stvarna steta se definira kao gubitak irnovine iii gubitak sredstava odnosno kao poslovni gubitak koji se ogleda putem cinjenice da ulozena sredstva (vrijednosti) nisu donijela nikalve nove vrijednosti. Tako se otvara i mogucnost da se njihov negativni ucinak smanji iii izbjegne njihovim prenosenjem na poslovnog partnera iii na osiguravajuce organizacije koje se profesionalno bave upravo preuzimanjem rizika uz naplatu premije osiguranja. Oni su tesko predvidivi i tesko mjerljivi jer ovise 0 postupcima i volji pojedinca pa nisu ni osigurljivi. U tuskupinu rizika spadaju i rizici kao sto su ostecenje i/ili unistenje robe u prijevozu. Stoga su oni i osigurljivi. subjektivne i objektivne te ciste i spekulativnerizike.

Razlozi zbog kojih kupci ne ispunjavaju preuzete obveze. Pri tome su subjektivni uzroci tog rizika u najveeoj rnjeri odredeni poslovnom solldnoscu partnera te njegovom zeljorn i motiviranoscu za ispunjenjem preuzetih ugovornih obveza. u praksi se dogada cia kvaliteta. . uskladistiti je na trosak prodavatelja. Tako npr. smanjivanjem neizvjesnosti. Najcesce istodobno pogada]u i prijevozno sredstvo i robu iako to ne mora uvijek biti tako. To su najcesce odredene mjere s podrucja ekonomske politike zemlje kupca. Ako isporucena roba ne odgovara dogovorenoj kupac. Tako kupac rnoze odbiti ispuniti ugovor zbog vlastite nelikvidnosti. Najtezi su slucajevi kad prodavatelj ne isporuci robu koja mu je placena unaprijed. Ta] rizik posebno pogada robu odredenih fizickih (npr. kolicina pa cak i vrsta isporucene robe nije onakva kakva je bila dogovorena. Vee je receno kako se rizici u potpunosti ne mogu otkloniti ali se zato. iskliznuce iii prevrnuce prijevoznog sredstva i sl. kvalitete i kolicine robe rnozerno definirati kao mogucnost da se kupcu isporuci roba koja ne odgovara u potpunosti dogovorenoj. Osnovni transportni rizici su usko vezani za vrstu prijevoza i opasnosti koje iz toga mogu nastati. trazitl ispunjenje obveza od strane kupca ilili naknadu stete za pretrpljene gubitke i propalu dobit. lako lomljivu) i kemijskih svojstava (npr. Rizik vrste. ziva. opseg i veliCina tog rizika odredena je subjektivnim i objektivnim okolnostima. Objektivni cirnbenici nastupa tog rizika mogu se naci u osobi poslovnog partnera ali i u dogadanjirna u njegovoj uzo] i siro] okolini. Rizik vrste. moze odbiti preuzeti robu. prodavatelj treba osigurati sve uvjete potrebne da roba stigne na odrediste na vrijeme i sa svim svojstvima koja su utvrdena u kupoprodajnom ugovoru. 5. Cesto se pogresno poistovjecuju s kreditnim i financijskim rizicima iako je cinjenica kako je rizik naplate potrazivan]a stvarno i najveci od tih rizika. poslovni partner nece rnoci isporuciti robu zbog unistenja tvornice u pozaru ali ni ako njegova zemlja uvede zabranu izvoza konkretne robe. oni ornogucujunastanak djelornicne iii potpune stete na robi tijekom njezina transporta od mjesta polazista do mjesta odredista. Velike stete nastaju i kad prodavatelji ne obave dogovorenu isporuku robe koja ima sezonski karakter jednostavno zato sto za ugovaranje i obavljanje nove isporuke cesto uopce nema vremena. 5. provalne krade. ne ispuni svoje osnovne ugovorne obveze. Opcenito govoreCi. rnoze je vratiti prodavatelju 0 njegovu trosku. traziti smanjenje cijene. dakle da uopce ne isporuCi dogovorenu robu odnosno ne obavi dogovorenu uslugu. a to su obveza preuzimanja robe i obveza placanja isporucene robe. Najveca opasnost prodavatelju prijeti upravo kad kupac padne u stecaj buduci da u drugim slucajevima rnoze makar dobiti natrag isporucenu robu pa pokusati naci drugoga kupca. losi]o] kvaliteti iii pak 0 manjoj kolicini isporucene robe.1. zbog znatnijih promjena cijena predmetne robe iii zbog vlastitog stecaja. lako pokvarljivu). Objektivni cimbenici unutar drustva kao sto su strajkovi i civilni nemiri takoder onernogucuju ispunjenje ugovora i takoder su izvan utjecaja kupca. jesu razlicite subjektivne i objektivne okolnosti u kojirna se oni mogu naci. Rizici u transportu najcesce se dijele na osnovne i dopunske te ratne i politicke rizike.3. Odbije Ii inozemni kupac preuzeti robu iii dokumente odnosno ako odustane od ugovora. prijevozna sredstva kao i roba koja se tim sredstvima prevozi. Subjektivni razlozi zbog kojih kupac ne ispunjava preuzete ugovorne obveze najcesce su u njegovoj gospodarskoj sposobnosti. Objektivni vanjski faktori su opasnost od nastupa dogadaja koji mogu onemoguciti kupca u ispunjenju njegovih obveza iz razloga kojl su izvan njegove volje. Pri tome Sarnozapaljenje iii eksplozija robe poradi njezinih prirodnih mana ne spadaju u osnovne transportne rizike. za vri[erne uskladistenja iii prigodom drugih manipulacija na relaciji od mjesta otpreme do mjesta isporuke odnosno do mjesta preuzimanja robe od strane kupca. kao i neisporuku robe. Rizik ispunjenja obveza kupca jest rizik da kupac. kvalitete i koliCine robe Sukladno sklopljenom ugovoru.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoi trgovini . posebno u onim slucajevirna kad je pronalazenje novog partnera i ugovaranje nove isporuke vezano za velike financijske izdatke.1. prodavatelj rnoze. Ute rizike ubrajamo: prometne nezgode (sudar. ispravno ugovaranje posla vezivanjem isporuke i placan]a robe odnosno pribavljanjem odgovarajucih jamstava.3. najopcenitije govoreel. Stete koje mogu nastati nastupom tog rizika mogu biti vrlo velike.). mogu umanjiti.2. elementarne nepogode. Pri tome je svejedno je Ii roba bila neodgovarajuce kvalitete vee pri predaji prijevozniku iii je do pogorsan]a njezine kvalitete doslo tijekom transporta. Drugim rijecima. putem suda iii arbitraze. pozare i eksplozije u prijevoznom sredstvu. Njemu je izlozena i roba koja je podlozna manjem iii vecern gubitku tezine tijekom transporta (npr. Usprkos tome. kao i roba za kojom je potraznja ogranicena na neko vremensko razdoblje (npr. Rizik ispunjenja obveze prodavatelja proizlazi iz rnogucnosti da prodavatelj uopce ne provede svoju osnovnu obvezu iz ugovora.stoka). za smanjenje rizlka isporuke robe potrebno je detaljno ispitivanje boniteta poslovnog partnera. iz subjektivnih ilili objektivnih razloga. Uz to kupac rnoze traziti i naknadu stete za izmaklu dobit. itd. svejedno radi Ii se 0 drugoj vrsti. sezonska roba).3. Ovisno 0 vrsti i vrijednosti predmetnog posla. za gubitak ugleda i kupaca na svom trzistu. razbojstva. Transportni rizici Transportni odnosno prijevozni rizici su rizici vezani za opasnosti kojima su tijekom prijevoza izlozenl Ijudi.

prihvacanje zahtjeva za naknadnom revizijom cijene rnoze dovesti do neplanlranogagubltka. pokisnuce.ene Rizik cijene je opasnost naknadne promjene trzisne cijene predmeta kupoprodaje koji je. Opcenito govoreci. kasnjenje pri preuzimanju robe. kvarenje. 10m. prevrata i sl. hrda. Stoga ga osiguravaju samo specijalizirane osiguravajuce institucije koje su. Tako razlikujemo: . Financijski rizici nastaju kao posljedica nepredvidenih dogadaja koji mogu otezati ilili onernoguciti placan]e ilili naplatu u nekom vanjskotrgovinskom poslu na ugovoreni nacin. Naknadne izmjene dogovorenih cijena nastaju i zbog zahtjeva kupca il iii prodavatelja nakon sto je ugovor sklopljen. potresi i sl. nacionalizacija. pop lave. Rizik izvoznoga kredita Prodaja robe i usluga na kredit uvjetovana je konkurentskim razlozima.3. u promjeni drugih propisa cija primjena djeluje na cijene. znojenje. otezavanje transfera iii moratorij placanja prema inozemstvu i sl. nekomercijalni rizici se definiraju kao rizici ciji su uzroci u prirodi i/ili drustvu. najcesce. politicki rizici nastaju zbog neprijateljstava i ratnih djelovanja izrnedu pojedinih zemalja iii zbog izvanrednih dogadaja odnosno stanja unutar neke zemlje. kao i teinjom da se oskudna raspoloiiva sred- . zakasnjenja u isporuci i sl. kako je prodavatelj ugovorio fiksnu cijenu ko]u je izracunao po osnovi trzisnih uvjeta u trenutku sklapanja ugovora.3. prema konkretnom ugovoru. 5. To rezultira povecanjern proizvodnih i drugih troskova. pod drzavnorn kontrolom. U transportne rizike se ubrajaju i stete koje mogu nastati zbog nepravilnog ukrcaja. Pri tome ce povecanje trzisne cijene nanijeti stetu prodavatelju koji je prethodno sklopio ugovor 0 prodaji po fiksnoj cijeni koja je u vrijeme placanja ispala nih od trzisne. npr. Pri tome se razlikuju katastroficni.rizik konvertiranja . i politick! rizici koji nastaju poradi razlicitih dogadan]a u drustvu.tecajni rizik i rizik devalvacije i revalvacije. i opasnost od djelovanja ratnog oruzja. Uzroci nastanka rizika cijene mogu takoder biti u promjeni zakonskih propisa 0 porezima. Ratni . ( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini L . npr. stete zbog dodira iii udara u drugi predmet i sl. Takve rizike nazivamo i mani. Od trenutka sklapanja ugovora rnoze doci do promjene tih uvjeta na trzistu.2. iskrcaja i prekrcaja tereta.2. vlaga.I ~. a time onda i porastom triisne cijene predmetne robe odnosno do ostvarenja rizika cijene. pulativnim rizicima. Uzroci pada cijena su suprotni onima koji dovode do porasta s tim da u tom slucaju stetne posljedice snosi druga ugovorna strana.Dopunski transportni rizici su vezani za specificna svojstva robe koja se prevozi. strajkovi.2. Politick! rizik nanosi velike stete i tesko je predvidiv. Rizik ci. ratovi i sl. Kao komercijalni rizici imenuju se oni koji su subjektivno uvjetovani odnosno koji proizlaze iz volje duznika i/ili iz njegove nelikvidnosti. Ovakvim se naknadnim zahtjevima kupca nastoji udovoljiti ako su u okvirima uobicajenoga poslovnog rizika koji je vee uracunat u cijenu. Prakticni]a je i svrsishodnija analiza financijskih rizika prema mjestu odnosno objektu na koji djeluju. U ratne rizike ubrajarno opasnosti od zarobljivanja. potraznji i drugim trzisnim okolnostima te naknadne izmjene u klauzuli cijene u sklopljenim ugovorima. kao i posljedice kretanja na dornacern i medunarodnirn deviznim i financijskim trzistima. I ti rizici mogu biti izazvani subjektivnim osobinama i okolnostima kupca ilili mogu biti posljedica odredenih objektivnih uzroka. snizenje trzisnih cijena nanijet ce stetu kupcu koji je predmetnu robu prethodno ugovorio po fiksnoj cijeni koja je na koncu bila niza od trzisne cijene u vrijeme isporuke i placanja. stete od slane i slatke morske vode i sl. curenje.rizik cijene .. U praksi vanjske trgovine financijski se rizici cesto opisuju kao komercijalni i nekomercijalni rizici. koji su posljedica prirodnih pojava i koji izazivaju velika razaranja i Ijudske zrtve. npr. U suprotnom. nemiri.rizik izvoznoga kredita . U pollticke rizike rnozerno ubrojiti opasnosti od nereda. cinjenicom da investitori cesto nemaju dosta vlastitih sredstava za financiranje velikih vanjskotrgovinskih poslova. strajkova. rasipan]e. Tu spadaju i rizici koji su posljedica iznenadnih mjera drzavnih organa kao sto su zabrana uvoza. Pretpostavimo npr. curenje. 5. ulupljivanje i ogrebotine. Rjedi su slucajevi da stvari krenu obrnutim slijedom i da cijene robe na triistu pocnu padati. Tu spadaju krada.3. primjerice do porasta cijene sirovina i energije. U poslovnoj se praksi rizik promjene cijena najcesce odnosi na rizik povecanja cijene predmeta kupoprodaje.1. opasnosti od ratnih operacija. razlozi koji dovode do promjene trzisnih cijena predmeta kupoprodaje su promjene u ponudi.rizik transfera 5. NajcesCi objektivni uzroci pojave financijskih rizika su mjere gospodarske politike koje poduzimaju drzavne vlasti. Pri tome razlozi zahtjeva za promjenom cijene mogu biti vee opisane promjene na triistu ali i odstupanja od odredbi kupoprodajnog ugovora kao sto je npr. Financijski rizic' . prodan po fiksnoj cijeni. zapljene iii zadrzavan]a prijevoznog sredstva ilili robe. Jednako tako.2. tj. nasilja. S druge strane. 10m. gradanskih nemira. Promjena trzisnih okolnosti u zemlji prodavatelja je najcesci uzrok promjene cijene u vanjskoj trgovini. u ugovorenoj vrijednosti i u ugovorenom roku.

3. politickih i socijalnih kretanja u njegovoj zemlji. porast izvoza robe i usluga je u interesu izvoznika ali i njegove zemlje. Kreditori su najcesce prodavatelji iii banke. Rizik konvertiranja Rizik konvertiranja jest opasnost da kupac neke robe iii usluge nece rnoci ispuniti dogovorenu obvezu placan]a u konvertibilnim devizama ali ne zbog vlastite nelikvidnosti nego zato sto su vlasti njegove zemlje zabranile konverziju domace valute u devize u kojima je dogovoreno placanje. najcesce dovodi samo do kasnjenja iii odgode placanja prema inozemstvu koje traje do trenutka kad devizne vlasti u toj zemlji ponovno ne dopuste konverziju (pretvaranje) nacionalne valute u druge valute.3. Druga skupina razloga zbog kojih rnoze biti otezana iii nnemogucena naplata potrazivanja po nekom kreditu je objektivnog karaktera. Ako bi valute imale fiksan teca]. vise-rnanje.3. valuti zemlje kupca ill u valuti neke trece zemlje. ratovi. . I taj je rizik po svojim posljedicama koban i rnoze vrlo lako financijski unistiti izvoznika. 5. Ocito je kako se taj rizik pojavljuje prvenstveno pri izvozu u zemlje nekonvertibilnih valuta. preko B (posto]e povremene i rnjestirnicne teskoce pri transferu) i C (vece rnogucnosti kasnjenja iii blokade transferal do 0 (stalna opasnost od rizika transferal. Poznato je kako tecajevi valuta vise nisu fiksni nego. mogu ga uzrokovati i politicke i socijalne prilike u njoj.3. Po karakteru je neprenosiv. izbijanje eksterne duznicke krize. Ponekad se kao kreditor pojavljuje i drzava koja. razvile poseban sustav rangiranja u kojemu su zemlje u razvoju svrstane na Ijestvici od A (nema rizikatransfera). koje s njima suraduju.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini i: u " stva 'upotrijebe na najracionalniji nacin. Visina tecajnog rizika ovisit ce 0 tome jesu Ii ugovorne strane izabrale valutu s potpuno slobodnim iii s kontroliranirn tecajern. Rizik transfera varira od zemlje do zemlje. strajkovi. To znaci da postoji i vjerojatnost znatnije promjene teca]a u razdoblju od sklapanja ugovora do trenutka isplate kupoprodajnog iznosa. ovisno 0 propisima ::malja s. djelova- placan]a i obrnuto. moze i izravno sudjelovati u osiguranju naplate izvoznih poslova.2. poplave. rizik da se te otplate ne realiziraju po ugovorenoj dinamici i po ugovorenim uvjetima. U pozadini takvih dogadanja su najcesce prirodne i drustvene katastrofe kao sto su potresi. Rizik fransfera Rizik transfera je nsmogucnost proved be naloga za placan]e u inozemstvo u skladu s preuzetim ugovornim obvezama. revolucije i sl. Dakako da je on veci ako je dulji rok od isporuke do 5. Stoga drzave osnivaju i posebne institucije za osiguranje i refinanciranje izvoznih kredita. 5. Tecaini rizik ledna od najvaznijih odredbi kupoprodajnog ugovora je odredba 0 cijeni predmeta kupoproda]e. uz to sto ureduje uvjete kreditiranja. izbijanje nereda kao sto su ratni sukobi. izrazavaju u valuti zemlje prodavatelja. Tecajni rizik ovisi i 0 vremenu od isporuke do placan]a. tecaja val ute zemlje kupca iii tecaja val ute zemlje prodavatelja. Rizik transfera uvjetovan je objektivnim okolnostima pa je na njega vrlo tesko djelovati iii ga potpuno otkloniti. Tu spadaju nepovoljna dogadanja u gospodarstvu i politici. Nastup ovog rizika moze biti posljedica okolnosti u osobi duznlka ali i posljedica gospodarskih. Takve promjene tecaja. Za valute s kontroliranim tecajern odredena je donja i gornja granica fluktuacije pa je i tecajni rizik ogranicen. Najveci tecajni rizik je za val ute s potpuno varijabilnim tecajevirna koji se odredu]e djelovanjem ponude i potrazn]e na trzistu.udionica. Osim gospodarskih teskoca pojedine zemlje.5. steca]a iii nesolidno ispunjavanje ugovornih obveza. rizik konvertiranja nije subjektivnog nego iskljucivo objektivnoga karaktera. neizbjezno nose i odredene stete. Izvoznik ce pretrpjeti stetu kad za izvezenu robu dobije isti nominalni iznos ugovorene valute koja je u meduvremenu izgubila na svojoj vrijednosti. a cija je vrijednost u meduvremenu porasla. S druge strane. Posljedice nastupa rizika izvoznoga kredita mogu biti vrlo neugodne i mogu dovesti do steca]a kred~tora.2. koje uzrokuju ta] rizik. bilo tecaja valute placanja. Uglavnom je uvjetovan drasticnirn opadanjem priljeva i/ili drasticnirn porastom odljeva u konvertibilnim devizama. Najcesci subjektivni uzroci nastanka kreditnog rizika su pojava insolventnosti. razumije se kako ne bi bilo ni tecajnog rizika. nia iii. Rizik nije posljedica stanja.4. slobodno fluktuiraju. tj.2. Dakle. U Hrvatskoj za takve svrhe postoji institucija ko]a se zove Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). S druge strane uvoznika pogada ako mora platiti vise dornace valute za isti nominalni iznos strane val ute u kojoj je placan]e dogovoreno. a najveCi je u zemljama u razvoju. Rizik izvoznoga kredita predstavlja opasnost da inozemni kupac prestane otplacivati isporucenu robu odnosno isporucenu uslugu. Dakle. dakle ne rnoze se osigurati kod komercijalnih osiguravajucih drustava. tecajni rizik postoji onda kad postoji i opasnost za poduzece da za prodaju strane val ute primi manje dornace val ute i obrnuto. za kupnju strane valute plati vise dornace valute od onih iznosa koji su vrijedili u trenutku sklapanja ugovora. Zato se takvi rizici osiguravaju kod vee spomenutih specijaliziranih financijskih institucija u drzavnorn vlasnistvu. Po obavljenoj isporuci u to] se val uti roba fakturira pa onda u toj val uti kupac treba i platiti fakturirani iznos. zelia kupca nego je rezultat razliCitih mjera njegove drzave koje za posljedicu ImaJu upravo nernogucnost obavljanja prijenosa (transfera) ugovorenoga deviznog iznosa u zemlju prodavatelja sukladno kupoprodajnom ugovoru. kupac ima na svom racunu potreban iznos u nacionalnoj valuti i voljan je platiti ali to ne rnoze naciniti poradi zabrane vlasti svoje zemlje. Jednostavnije receno. U vanjskoj trgovini se cijene. revolucije i sl. Stoga su razvijene zemlje.

prodavatelj rnoze ugovoriti prijenos rizika na kupca u trinaest razlicitih mjesta isporuke. iied ve zem Je sruzavaju era. a tu se rnoze svrstati i ugovaranje pose~n'h klauzula kao sto su klauzula hardship i klauzula vise sile. . a njihova provedba nelzbJezn~ ~ad.4.2..4. neprenosivih i h.erama samoosiguranja pripada i stvaranje posebnoga fonda ~a pokrivanjs ne~'h od nastalih steta. Rizik devalvaciie i revalvociie Rizik devalvacije i revalvacije je rizik iznenadne i znatnije pro ' ' .upotnJ_eb'tl hedging i forfetiranje kao suvremene oblike prijenosa rizika na trece osobe. ugovaranje hardship klauzule ima za rezultat sklapanje elasticnih i prilagodljivih ugovora ko]i se naknadno mogu uskladiti s izmijenjenim okolnostirna.moguee prenosenje rizika na poslovnog partnera. tako da na jednu od ugovornih strana rnoze pasti nepredvideni ekonomski teret. ~t~mulativno nagradivanje zaposlenika kao I sv: druge rnjere ~oJe s~varaJupozrtrvno ozracje te osobnu i timsku tezn]u za uspjehorn poduze:a. . . Njihova .Je va~~ost .6. Drugirn rijecirna. Za izvoznika je najnepovoljniji sluca] revalvacije nacionalne It istodobnu devalvaciju valute zemljekupca. dok klauzula vise sile predvida odgodu ispunjenja iii cak raskid ugovora zbog nastupa nekih dogadaja izvan kontrole ugovornih strana koji se smatraju dogadajima vise sile. posebnih.eresamoo. v' R " s reva vaclJe Je rrzt povecanja tecaja. . sma~JlvanJa nelzvJesnosti oko nastupa buducih unutarnjih I vanJskl~ dogadanJa. zbog prirode n~l~a ~IJe. To rnoze biti vee u tvornici odnosno skladistu prodavatelja (klauzula feo tvornica prodavatelja).. inforrniranja. Mjere samoosiguranja primjenjuje se za prevenciju svih vrsta rizika: opcih. na granici zemlje kupca (DAF granicni prijelaz) iii pak u skladistu kupca (DDU uz oznaku odredista).neke rizike pokusati prebaciti na poslovnog partnera neke :. Tako izvozna roba post ~a uke ~z . rnarketinskih i tehnoloskih inovacija. Osnovna razlika izmedu klauzule vise sile i klauzule hardship je u tome sto hardship predvida mogucnost izmjene iii prilagodbe ugovora novim okolnostima koje mijenjaju pocetnu ugovornu ravnotezu. oni moraju imati i tocno odredene karakteristike kao sto su: I . Prevencije rnogucih steta su rnoguce i unosenjern posebnih klauzula u kupoprodajni ugovor. prenosivim rizicirna. nakon ukrcaja u brod (FOB ukrcajna luka). a Rizik devalvacije je rizik smanjenja tecaja valute te zernlje a rizik I . da bi neka osiguravajuca organizacija pristala osigurati odredene rizike.~osebno izrazena. Dvije najcesce su klauzula hardshipa i klauzula vise sile.kretnu organizaci]u. mozebitna obustava iii se cak moze raskinuti. azumlJe se da te promjens teca]a izravno d' I ' .sigura~ja. Samoosiguranje Samo~sig~ranjem se nazi~~ju sve r~dn}e i postupci koji se u nekom poduzecu ~odu~ln~aJu u svrhu. 5. Gospodarskim subjektima na raspolagan]u Je vise razlicitih rnogucnosti pa oni mogu: V' ' poduzimati ~jer: samoosiguranja. tj. Uprovljanje rizicima u vanjskoj trgovini Iz onoga sto je receno ~ prethodnom poglavlju sasvim J'ejasno kako se ' ik v '" I' ih ' nZI e moze samo urnanjm a I I se nikad ne moze posve ukloniti. - Hardship odredbe u ugovorima odnose se na rnogucnost nastupa nepredvidivih okolnosti koje mogu bitno promijeniti ugovornu ravnotezu kakva je postojala u trenutku sklapanja ugovora. mJene tecaJ' ne k e va Iute poradi odluke deviznih vlasti neke zemlje.4. pracenja boniteta poslovnih 5. Klauzula vise sile takoder se odnosi se na nastup buducih nepredvidivih okolnosti poradi kojih rnoze nastati trajna iii privremena nernogucnost ispunjenja ugovora. poduzimati sve mjere potrebne za smanJ~n}e nelzvJ. ~Jer. 5...( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini 5. k d kk aje s uplJa za mozernne upce 0 onkurentske robe pojeftinjuju zato sto nJ"lho I' . MJ. koje provodi neko poduzece sastoje se od stalnog pracenja ponude I potraznjs na trzistu. vaznl~ za kon. 5. Unosenjern te klauzule u kupoprodajni ugovor ugovorne se strane obvezuju izmijeniti ugovor i prilagoditi ga toj novonastaloj situaciji. Prijenos rizika na poslovnog partnera Prijenos rizika na poslovnog partnera obavlja se prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora. Dakle. upravo onoliko koliko ima i klauzula lncoterrnsa.2. izik _. politickog i socijalnog stanja u jama partnera te pracenje i svih drugih trzisnih i netrzisnih okolnosti koje u utjecati na ostvarenje zacrtanih poslovnih ciljeva.snosti u pogledu nastupa buducih opasnih dogadaja .izi~~ osigurati kod osiguravajucth organizacija te . Podsjetimo se.3.v ' vnje nosti dornace valute. Za te je svrhe u ugovoru najbolje rabiti odgovarajucu klauzulu Incotermsa buduci da svaka od njih precizno i jednoznacno regulira i vrijeme i mjesto prijelaza rizika s prodavatelja na kupca.4.e samo~~iguran!a od poslovnih rizika treba provoditi sustavno i ko~tl~u~rano.vsve r~:~? ozive rnogucnostl. .1. U te mjere spada i ~odatna 'zob~azba I. nI~ ~a n~ku osrguravajucu mstituci]u. be i Je UJU na I prornjene crjena ro e I usluga u vanjskoj trgovinl. Prijenos rizika na osiqurovojuce organizacije Prijenos rizika na osiguravajuce organizacije rnoguc je ako se radi 0 tzv.3. Za prevenci] izik kao i '" h u nZI a ao I za smanJivanje rnoguci steta zbog nastupa odredenih rizika podu _ trebaj bi ti I zeca u up?r~ I I. SvakldasnJe_mJ.

5. Zbog razlike u prirodi tih rizika. druga u pojedinacnirn slucajevirna osiguranja dok se engleska pomorska polica rabi se za osiguranje rnedunarodnoga pomorskoga karga. ugovaranjem visokih avansa. koliCine i kvalitete robe mora osigurati i vodenjern kvalitetne politike nabave odnosno osiguranjem pouzdanih izvora nabave. osiguranje u cestovnom transportu i osiguranje u zracnorn transportu. "po utvrdivanju kvalitete". stite ugovaranjem osiguranja kod osiguravajucih drustava. po naredbi i na donositelja) i neprenosiva.pratiti politicka i socijalna gibanja koja bi mogla djelovati na nastup spomenutih rizika. prije otpreme robe. a rnoze biti prenosiva (na ime. Uz primjenu gore navedenih mjera samoosiguranja kupac se od rizika vrste. osiguranje prijevoznog sredstva (kasko osiguranje) i osiguranje imovinske odgovornosti prijevoznika. Osiguratelj od svoje strane daje odredene uvjete i odreduje premiju osiguranja odnosno novcani iznos koji je ugovaratelj osiguranja duzan platiti osiguratelju na ime njegove obveze da ce osiguraniku. kolicine i vrste isporucene robe u odredistu . odnosno mora biti nesto sto se moze ali i ne mora dogoditi gubitak ne smije biti katastrofalan odnosno ne smije biti izvjesno kako ee se gubitak dogoditi istodobno na velikom broju osiguranih predmeta. Ako tijekom prijevoza na robi nastane neka steta. str. Rizik isporuke rnoze se smanjiti temeljitim ispitivanjem boniteta poslovnog partnera.mora postojati mogucnost da se rnaternaticki izracuna moguct gubitak poradi nastupa osiguranog rizika mora postojati mogucnost da se odredi kad je gubitak nastao. Upravljanje rizikom ispunjenja kupoprodajnog ugovora u najveco] mjeri ovisi 0 osobinarna poslovnih partnera te 0 stanju i izgledima gospodarstva u zemlji partnera. "kvaliteta se utvrdu]e po primitku" i 51. Tako postoji pomorsko osiguranje. Osigurani rizici pokriveni u rnedunarodnorn kargu su osnovni i dopunski transportni rizici. najmanje u dva primjerka. 1999.precizno ugovoriti sve pojedinosti bitne za odredenje vrste. osiguranje u unutarnjoj plovidbi. kvalitete i kolicine robe vazno je i prodavatelju i kupcu. pribaviti sve potrebne certifikate . Ona sadrzl sve bitne elemente ugovora 0 osiguranju.ugovoriti odgovarajuce prijevozno sredstvo i ispravno skladistenje robe . kakvocs i kolicine robe . . Tako treba: . posebno ponudu i potrazn]u konkretne robe . ugovaranjem penala za neisporuku.. pojedinacna i engleska pomorska polica. Policom osiguranja potvrdu]e se sklopljeni ugovor 0 osiguranju. razliciti su i nacini na koji ih se nastoji smanjiti i ukloniti. ponajprije je potrebno primijeniti cijeli niz mjera samoosiguranja. Kako bi se taj rizik smanjio na najmanju rnogucu mjeru. ugovaranjem placan]a unaprijed iii ugovaranjem placan]a neopozivim dokumentarnim akreditivom. U transportnom osiguranju najcesce se rabe tri vrste polica: generalna. Razvijene su i posebne grane transportnog osiguranja. ugovaranjem preuzimanja po klauzulama "nakon videnja". rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora.precizno utanaCiti rokove isporuke te nacin i postupak preuzimanja robe . Upravljanje robnim rizicima Vee smo spomenuli kako u robne rizike ubrajamo rizik vrste. Prva se rabi u sluca]u kad su osiguranik i osiguratelj u stalnom poslovnom odnosu. kvalitete i kolicins robe. da se prevozi po rnedunarodnoj prijevoznoj ispravi odnosno da faktura glasi na stranu valutu. pribavljanjem bankovne garancije. Transportni rizici su prenosivi rizici pa se poduzeca od njih. Medunarodni kargo podrazumijeva da posiljka prelazi drzavnu granicu. vrsta prijevoznog sredstva i nacin prijevoza. Osiguranje robe osiguravatelji dijele na dornaci kargo i na rnedunarodni kargo. ugovaranjem preuzimanja robe u svojoj zemlji. osiguranje u zeljeznickom transportu. 212l. kontinuiranim pracenjern stanja zaliha te pravodobnom nabavom optimalne kolicine potrebne robe. transportne rizike i politicke rizike. naknaditi stetu odnosno isplatiti osigurninu ako do stete dode zbog realizacije rizika koji su navedeni u ugovoru 0 osiguranju (Arzek. izvozu iii 0 tranzitu robe. osiguranik je duzan odmah izvijestiti osiguratelja i poduzeti sve mjere da se sprijeci daljnje ostecenje robe. ugovaranjem placan]a po primitku robe.ugovoriti usluge poznate organizacije za kontrolu kolicine i kvalitete robe i. itd. ugovaranjem bankovne garancije za dobru provedbu posla.temeljito prouCiti ponudu i potrazn]u na relevantnim trzistima. nacin pakiranja i neke druge okolnosti ko]e mogu utjecati na veliCinu rizika. Prodavatelj se od rizika preuzimanja i naplate robe moze osigurati: prikupljanjem informacija 0 bonitetu i kreditnoj sposobnosti kupca. prosireno pokrice protiv svih rizika i rizici rata i strajka. Pri ocjeni velicine rizika uzima se u obzir vrsta robe. po pravilu. ovisno 0 vrsti transporta. Sklapanje ugovora 0 osiguranju obicno zapocin]e tako da osiguranik dostavi osiguratelju tzv. Uz to se razlikuje osiguranje robe (kargo osiguranje). Upravljanje rizikom vrste.. Pri osiguranju medunarodnoga karga osiguratelj redovito izdaje i policu osiguranja. gdje je nastao i zasto je nastao gubitak mora biti nepredvidiv iii slucajan. na temelju ugovora 0 osiguranju. prijavu osiguranja u kojoj navodi sve podatke potrebne za sklapan]e ugovora. transportna relacija. Nakontoga se podnosi odsteml zahqev koji sadrf podatke 0 pokrivenim rizicima . 5.dogovoriti placan]e nakon preuzimanja robe odnosno vezati ga za ispitivanje kvalitete.( VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE ) Poslovanje poduzeca u vanjskoj trgovini . Svejedno je radi Ii se 0 uvozu. da je prate carinski dokumenti.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->