modul

BOTANIKA
osnove sistematike
1

botanika
sistematika

sistematika bilja  bavi se opisivanjem i razvrstavanjem živućih i fosilnih biljnih organizama u srodne skupine  određuje biljnom organizmu mjesto u sistemu (sustavu) sistematika bilja obuhvaća:
    

skupine)

identifikaciju (raspoznavanje, identifikacija) nomenklaturu (imenovanje) filogeniju (razvitak pojedine biljne vrste, odnosno skupine tijekom evolucije) evoluciju (razvoj, razvitak) klasifikaciju (raspoređivanje, tj. razvrstavanje pojedinih biljnih vrsta u određene

BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

2

sistematske kategorije

skupina ili takson

lat. taxon lat. taxa

skupine ili taksa (mn.)

skupina biljaka bilo koje kategorije

npr. vrsta, rod, porodica i dr.

BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

3

-opsida. -mycota -phytina. -mycetes -idae -anae carstvo (domena) podcarstvo odjeljak regnum subregnum phylum pododjeljak subphylum razred podrazred nadred classis subclassis superordo BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 4 . -phyceae.sistematske kategorije kategorija (hrvatski) kategorija (latinski) primjer Eucaryota Cormobionta Spermatophyta Magnoliophytina Magnoliatae Rosidae završeci -ota -bionta -phyta. -mycotina -atae.

nastavak kategorija (hrvatski) kategorija (latinski) primjer Rosales završeci -les -ineae red podred ordo subordo porodica potporodica tribus familia subfamilia tribus Rosaceae Prunoideae -aceae -oideae -eae rod sekcija serija agregat genus sectio series agregatum Prunus vrsta species Prunus domestica BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 5 .sistematske kategorije .

) forma (forma.) kultivar (cultivar. odnosno biljnih skupina pišu se na latinskom jeziku (ili u latiniziranom obliku) u skladu s Međunarodnim kodeksom botaničke nomenklature  International Code of Botanical Nomenclature (St Luis Code. 1999)  imena uzgajanog bilja biljaka pišu se u skladu s Međunarodnim kodeksom nomenklature uzgajanog bilja  International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (I. 2004) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 6 .P. cv.C.C.) varijetet (varietas. var.N. f. or Cultivated Plant Code. subsp.sistematske kategorije .nastavak     podvrsta (subspecies.)  prije sorta  imena biljaka.

živa bića → domene   glavne grupe (domene): Archaea  domena / svojstvo jezgrina opna broj kromosoma DNA mitohondriji plastidi citoskelet Archaea Bacteria Eukarya prokariotski organizmi (prokariotska domena) prokariotski organizmi (prokariotska domena) eukariotski oganizmi (eukariotska domena) - - +  Bacteria  1 prstenasta - 1 prstenasta - >1 linearna +  Eukarya  BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 7 .

nema fibrilarnu strukturu  nema mitoze i mejoze često termofilni organizmi   većinom žive u ekstremnim uvjetima  ~ 100 vrsta BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 8 . stijenka  makromolekule polisaharida (različitog kem. sastava).Archaea carstvo (domena)   prokariotski organizmi ↓ prokariotska stanica (protocita)    većinom od 1-10 μm nukleoid – jezgrin ekvivalent (1 ili više) st.

2.  bakterije modrozelene alge poznato oko 4000 vrsta  smatra se ih ima između 50000 i 3 milijuna vrsta    jednostanični organizmi  rijetko višestanični žive posvuda nepokretni organizmi  neki se ipak “kreću” → imaju bičeve (po cijeloj površini stanice ili u čupercima) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 9 .Bacteria carstvo (domena) 1.

npr.npr. nitrifikacijske bakterije npr. bakterije uzročnici vrenja kod biljaka poznato više od 200 bakterioza  paraziti   autotrofan   kemosinteza  oksidacija anorganskih tvari . bakterioklorofil (nije prava fotosinteza!) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet pigmenti  10 . dušičnih spojeva i dr.Bacteria  način ishrane  heterotrofan (većinom)  saprofiti  razgradnja ugljikohidrata. .

višeslojna stanična stijenka → otporni organizmi! BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 11 .Bacteria  oblik     kuglast (koke. koki) štapičast (bacili) svinut (vibrioni) spiralan (spirili) vegetativno – amitoza (tzv. “cijepanje”)  stvaraju nakupine stanica (“pakete”)  razmnožavanje    jako različita potreba za kisikom u nepovoljnim uvjetima neke bakterije stvaraju trajne stanice .spore  kruta.

a)  BAKTERIJE štetne bakterije u poljoprivrednoj proizvodnji denitrifikacijske bakterije  nitritni i nitratni dušik “pretvaraju” u N2 i (No)x. Xanthomonas  Agrobacterium tumefaciens  izaziva tumore na korijenu mnogih biljaka bakterijska palež krušaka BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 12  Erwinia amylovora  .Bacteria 1. Pseudomonas. “uzimajući” kisik iz tla  npr.

mliječno-kiselo vrenje (Lactobacillus) npr. Bradyrhizobium npr.Bacteria b)  korisne bakterije u poljoprivrednoj proizvodnji nitrifikacijske bakterije  nitratnu kiselinu. octeno vrenje (Acetobacter)   bakterije “fiksatori” dušika  bakterije koje izazivaju vrenja   BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 13 . odnosno njezine soli “pretvaraju” u spojeve koje biljke lako apsorbiraju  npr. Rhizobium. Nitrosomonas. Azotobacter. Nitrobacter npr.

Bacteria c) druga značenja bakterija gen .tehnologija dobivanje antibiotika razgradnja otpadnih tvari indikatori nafte obogaćivanje metala      BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 14 .

kamenu. tzv.   MODROZELENE ALGE (cijanobakterije) sadrže pigmente: većinom klorofil a (fotosinteza!) žive u slatkim vodama (većinom)  fenomen Plitvičkih jezera – sedra (iz vode istaloženi vapnenac) podiže barijere preko kojih se ruše prekrasni slapovi  u izgradnji sedre aktivno ili pasivno sudjeluju neke modrozelene alge (ali i drugi organizmi.Bacteria 2. sedrotvorci) “cvjetanje” mora  “cvjetanje” može biti i u slatkim vodama  u moru    u sastavu lišajeva (simbioza s gljivama) na vlažnim tlima. BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 15 . kori drveća i sl.

hepatitis. AIDS.     razvijaju se iz genetskog materijala stanice  rast i razmnožavanje? sadrže DNA ili RNA uzročnici bolesti → viroze (virologija) sitniji od bakterija (10–280 nm) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 16 . gripa. herpes i dr. životinja i čovjeka  npr.virusi ne ubrajaju se u niti jednu domenu!   VIRUSI nisu samostalni organizmi  postoje samo u živim stanicama biljaka.

bakteriofagi. prstenastih RNA-molekula uzročnici biljnih bolesti (osobito pri razmnožavanju bilja) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 17  MIKOPLAZME     VIROIDI   . mikoplazme. viroidi ne ubrajaju se u niti jednu domenu!  BAKTERIOFAGI     relativno veliki (oko 150 nm) donekle srodni virusima sastoje se iz proteinske “kapsule” unutar koje je DNA nemaju izmjenu tvari i energije nemaju staničnu stijenku donekle srodne bakterijama uzročnici biljnih bolesti sastoje se iz jako malih.

živa bića → domene  glavne grupe (domene):    Archaea Bacteria Eukarya  eukariotski oganizmi (eukariotska domena)  eukariotska stanica (eucita) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 18 .

6. 4. 5.Eukarya  Eukarya obuhvaća: 1. PHYCOPHYTA (alge) MYCOPHYTA (gljive) LICHENOPHYTA (lišajevi. lišaji) BRYOPHYTA (mahovine) PTERIDOPHYTA (papratnjače) SPERMATOPHYTA (sjemenjače) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 19 . 2. 3.

PHYCOPHYTA (alge) MYCOPHYTA (gljive) LICHENOPHYTA (lišajevi. BRYOPHYTA (mahovine) PTERIDOPHYTA (papratnjače) SPERMATOPHYTA (sjemenjače) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 20 . 3. lišaji)  Cormophyta (Cormobionta) 1. 2.Eukarya  Thallophyta (Thallobionta) 1. 3. 2.

tijelo. steljka  talus može biti diferenciran na dijelove koji podsjećaju na    korijen → rizoid stabljiku → kauloid list → filoid  nemaju provodni sustav BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 21 .Eukarya Thallophyta   Thallophyta (Thallobionta) ↓ organizmi koji imaju talus  talus .

fukoksantin i dr. b ili c). karoten.000 vrsta autotrofni organizmi (rijetko heterotrofni)  sadrže pigmente: klorofil (a. u tlu ili na kori drveća BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 22 .PHYCOPHYTA alge    poznato oko 30.pričvršćene za dno većinom žive u vodi     zelene alge dolaze i u sastavu lišajeva neke alge žive na ili u organizmu nižih životinja.lebde bentos . ksantofil. plankton .

višestanične alge) spore: nepokretne (tetraspore. preko onih koji su povezani u stanične kolonije. jednostanične alge) fragmentacija (npr. do onih s talusom kod kojeg se već razlikuju prava tkiva    veličine od 50 μm do 100 m imaju imaju bič (-eve) razmnožavanje 1. gameta  zigota se ne razvija u višestaničan embrij! BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 23 .    2. tj.pomoću spolnih stanica.PHYCOPHYTA (alge) razmnožavanje  jednostanični ili višestanični organizmi    od kuglastih i nitastih (razgranjenih ili nerazgranjenih) oblika. aplanospore) i pokretne (zoospore) spolno . nespolno dioba stanice (npr.

PHYCOPHYTA alge  značenje ↓   fitoplankton mora i oceani (70% površine zemlje) ↓  u njima su alge jedini primarni proizvođači organskih materija  4 puta više od svih poljoprivrednih površina BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 24 .

PHYCOPHYTA (alge) primjena    zelene alge dobivanje vitamina i proteina algilit   zlatnosmeđe alge (dijatomeje) dijatomejska zemlja. škriljevac    crvene alge agar ‘nori’       smeđe alge soda jod (donedavno) alginat manit ‘kombu’ BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 25 .

2.600 vrsta BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 26 .MYCOPHYTA (gljive)   jednostanični ili višestanični organizmi žive na kopnu  rijetko u slatkoj vodi   poznato oko 100.000) u Hrvatskoj poznato oko 2.700.000 vrsta  pretpostavka: puno više (200.000 .

HIFA     nježne.MYCOPHYTA (gljive)  sastoje se od nitastih stanica . prozirne stanice Ø 1-15 μm razgranjene ili nerazgranjene septirane (s “pregradama”) ili neseptirane   splet svih hifa .PLODNO TIJELO ili PLODIŠTE  specijalna tvorevina izgrađena od čvrsto isprepletenih stanica  različita građa.MICELIJ miceliji nekih gljiva tvore . oblik i boja plodišta – sistematika! BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 27 .

MYCOPHYTA (gljive)  a)  heterotrofni organizmi saprofiti (većinom) imaju ekstracelularnu probavu  izlučuju probavne enzime. te tako razlažu organske spojeve u jednostavnije oblike b)   paraziti neke žive u intercelularima domaćina druge imaju haustorije   u st. stijenkama domaćina “buše” malene rupe kroz koje prodiru hife do citoplazme služe kao organi za apsorbiranje hranjivih tvari iz domaćina  oko 5.000 uzročnika biljnih bolesti (mikoza) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 28 .

MYCOPHYTA (gljive)  stanična stijenka   većinom od hitina (polisaharid). stijenka je ”gola” glikogen (u obliku kapljica) mast  nikada škrob!  rezervne tvari      nemaju vršne meristeme ne postoji provodno staničje stvaranje SPORA je univerzalno svojstvo gljiva BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 29 . rijeđe od celuloze kod nižih gljiva st.

endospore. vrpčaste nakupine hifa. egzospore) fragmentacijom micelija sklerocijima  trajni stadiji gomoljastog oblika koji se sastoje od čvrsto isprepletenih sraslih hifa dugačke.    razmnožavanje nespolno sporama (zoospore.MYCOPHYTA (gljive) razmnožavanje  1. nalik na korijenje BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 30  rizomorfnim hifama  .

posebni organi u kojima se razvijaju gamete spajanjem gameta i gametangija (gametogametangiogamija) spajanjem konidija i gametangija (konidogametangiogamija)  konidij – vrsta spore BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 31 .     spolno gametama spajanjem gametangija (gametangiogamija)  gametangiji .MYCOPHYTA (gljive) razmnožavanje 2.

MYCOPHYTA (gljive) značenje  korist        hranjivost (sadrže bjelančevine.) antibiotici i sl. masti i vitamine) uzročnici vrenja aroma stimulatori rastenja bilja. giberelin (Gibberella sp. mikoriza (simbioza s “višim” biljkama) lišajevi (simbioza s algama) kvarenje različitih poljoprivrednih biljaka i prehrambenih proizvoda trovanja uzročnici mikoza (paraziti!)  šteta    BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 32 . npr.

lisnati i sl.000 vrsta morfološki i fiziološki sjedinjenje alge i gljive u lišaju (simbioza !)   alge: modrozelene. a posebno gljive BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 33 .)  razmnožavaju se posebno alge. zelene gljive: većinom gljive mješinarke (rjeđe gljive stapčare) rjeđe o građi alge.LICHENOPHYTA (lišaji)    Lichenophyta (Lichenes) oko 20. galertasti lišaj   izgled ovisi o građi gljive (grmasti. npr. korasti.

LICHENOPHYTA (lišaji) značenje  korist hranjivost  miris   kozmetička i parfumerijska industrija antibiotici  pokazatelji čistog zraka   šteta  zanemariva (ponekad su moguća trovanja nekih životinja) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 34 .

“više” biljke  Thallophyta – “niže” biljke     prilagođene životu na kopnu organizam diferenciran na organe većina organizama ima provodni sustav staničja se dobro razlikuju BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 35 .Eukarya Cormophyta (Cormobionta)  Cormophyta (Cormobionta) .

BRYOPHYTA mahovine.000 vrsta  oko 700 vrsta u Hrvatskoj smrzavanje) rasprostranjene od tropskih do artičkih područja zahtjevaju znatnu količinu vlage u zraku i tlu (podnose dehidraciju i male i nježne biljke. kutikula. stvaraju busenaste jastučiće kopnene biljke (npr. puči)   vjerojatno prve kopnene biljke evoluirale iz zelenih algi    korijen nije razvijen (ali imaju stabljiku i list) nemaju provodni sustav značenje   kruženje ugljika (pokrivaju 1% zemljine površine!) stvaranje treseta BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 36 . mahovnjače      oko 24.

PTERYDOPHYTA paprati. stabljiku i list  neke posjeduju podanak (rizom)  listovi u pupu nalik na “puževu kućicu”  stabljika reducirana  listovi prizemni  razvijen provodni sustav oblik i položaj sorusa raznolik (sistematika!) oplodnja – voda! BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 37  sporangiji (organi u kojima nastaju spore) u nakupinama – sorusima   .000 vrsta  oko 100 vrsta u Hrvatskoj  mnoge paprati se uzgajaju (npr. papratnjače  oko 11. kao lončanice ili u vrtovima)   žive na vlažnim staništima  neke žive na dnu vode imaju korijen.

SPERMATOPHYTA sjemenjače       oko 250.000 vrsta najviši stupanj u razvoju biljnog svijeta stvara se cvijet. a potom plod i sjemenka (ime!) oplodnja neovisna o vodi grananje izdanka sekundarni rast u debljinu BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 38 .

asocijacija) .000 vrsta vaskularnih biljaka  procjena: 300.000 BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 39 . žilni.flora vaskularna flora   flora  skup vrsta koje obitavaju na određenom području vegetacija  skup biljnih zajednica nekog određenog područja ↓  biljna zajednica (fitocenoza.skup vrsta odgovarajućeg sastava i strukture na određenoj površini.  vaskularna flora (lat. 2. odnosno skup vrsta koje žive zajedno zbog potreba za sličnim ili istim ekološkim prilikama  1. koji ima provodni sustav) papratnjače sjemenjače u svijetu je poznato oko 270. vascularis – provodni.000 – 500.

Europa .svijet   u Hrvatskoj je poznato oko 5.vaskularna flora Hrvatska .500 vaskularnih biljaka Hrvatska je treća u Europi (!)  ako se usporedi broj vaskularnih biljaka s površinom državnog teritorija BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 40 .

B.SPERMATOPHYTA sjemenjače  SPERMATOPHYTA (sjemenjače)  odjeljak A. CONIFEROPHYTINA (igličaste golosjemenjače)  pododjeljak pododjeljak MAGNOLIOPHYTINA (kritosjemenjače)  BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 41 .

CONIFEROPHYTINA igličaste golosjemenjače   Coniferophytina (Gymnospermae) oko 800 vrsta  oko 50 vrsta u Hrvatskoj  drveća (šume!). rjeđe grmovi BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 42 .

često u pršljenu izmjenično raspoređeni   smolenice .CONIFEROPHYTINA igličaste golosjemenjače  listovi (većinom vazdazeleni)   igličasti.u drvu i iglicama cvjetovi jednostavno građeni. već uglavnom u češerima (odrvenjelim skupinama plodničkih listova)  rjeđe u mesnatoj tvorevini nalik na plod BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 43 . jednospolni   jednodomne ili dvodomne biljke oprašivanje većinom vjetrom  sjemenke nisu u plodu (ime!).

000 vrsta zeljaste i drvenaste biljke korjenov sustav  glavni korijen i bočno korijenje listovi  peteljka  mrežasta nervatura  cjeloviti. razdijeljeni i sastavljeni cvjetovi  pentamerni  tetramerni       jednosupnice  Liliatae (Monocotyledones) oko 60.000 vrsta zeljaste biljke korjenov sustav  većinom čupavo korijenje listovi  sjedeći  paralelna nervatura  cjeloviti cvjetovi  trimerni BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 44 .MAGNOLIOPHYTINA dvosupnice/jednosupnice       dvosupnice  Magnoliatae (Dicotyledones) oko 190.

214 kritosjemenjača 4.277 dvosupnica 937 jednosupnica   BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 45 .MAGNOLIOPHYTINA Hrvatska  u Hrvatskoj je poznato 5.

3. Caryophyllaceae 5. 2. 4.MAGNOLIOPHYTINA Hrvatska  najveće porodice unutar dvosupnica:  najveće porodice unutar jednosupnica: 1. Rosaceae 8. Lamiaceae (Labiatae) 7. Poaceae (Gramineae) Liliaceae Cyperaceae Orchidaceae BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 46 . Brassicaceae (Cruciferae) 4. Asteraceae (Compositae) 3. Ranunculaceae 10. Boraginaceae 1. Apiaceae (Umbelliferae) 6. Scrophulariaceae 9. Fabaceae (Leguminosae) 2.

vodene i korovne biljke oko 36 samoniklih vrsta u Hrvatskoj često se uzgajaju većinom zeljaste biljke   rjeđe grmovi ili lijane rjeđe jedno.ili dvogodišnje biljke BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 47 glavnom trajnice . RANUNCULACEAE žabnjaci  žabnjak (Ranunculus) – ime!      livadne.MAGNOLIOPHYTINA RANUNCULACEAE 1)  fam. šumske.

nasuprotni razdijeljeni ili nerazdijeljeni pravilni ili nepravilni ocvijeće dvostruko ili jednostruko mnogo prašnika i tučaka većinom mjehur   cvjetovi     plodovi  rjeđe oraščić. tobolac ili boba BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 48 .MAGNOLIOPHYTINA RANUNCULACEAE  listovi   izmjenični  Clematis .

MAGNOLIOPHYTINA
CARYOPHYLLACEAE
2)

fam. CARYOPHYLLACEAE
klinčići

klinčić (Dianthus)

 

   

hortikulturno značenje otrovne / ljekovite biljke
(saponin)

    

pionirske biljke korovi

Gypsophila (sadarka) Lychnis (rumenika) Cerastium (rožac) Silene (pušina) Stellaria (mišjakinja, crijevac) Agrostemma githago (kukolj) …

BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

49

MAGNOLIOPHYTINA
BRASSICACEAE
3)

fam. BRASSICACEAE (CRUCIFERAE)
kupusnjače

kupus (Brassica) – ime!

  

zeljaste biljke jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje biljke sadrže glikozide, sumporne spojeve i C-vitamin

BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

50

MAGNOLIOPHYTINA
BRASSICACEAE

listovi  često u rozeti  izmjenični cvjetovi  većinom u grozdu  tetramerni  pravilni → latice čine 2 ravnine simetrije nalik na križ

Cruciferae (lat. crux – križ)

6 prašnika: 2 kraća (vanjska) i 4 duža (unutrašnja) plodovi  komuška  komuščica

BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

51

Aubrieta. korabica. rotkvica. kelj pupčar. začinske biljke (neke i ljekovite) stočna hrana  hortikulturno značenje  Alyssum. Cheiranthus. cvjetača. gorušica. crna rotkva. hren i dr. repa. Matthiola i dr. uljana repica.MAGNOLIOPHYTINA BRASSICACEAE  poljoprivredne kulture    kupus. kelj. Iberis.   pionirske biljke korovi BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 52 .

jagoda. ROSACEAE ruža (Rosa) – ime! različit izgled pojedinih predstavnika     drveća.MAGNOLIOPHYTINA ROSACEAE 4)  fam. nadrasla koštunica. mnogokoštunica BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet cvijet – različit položaj plodnice  raznolikost plodova  53 . jabuka. šipurak. obrasla. zeljaste biljke podrasla. grmovi.

sistematika  ROSACEAE  porodica potporodica potporodica potporodica potporodica A. D. C. B.MAGNOLIOPHYTINA ROSACEAE . SPIRAEOIDEAE     ROSOIDEAE MALOIDEAE PRUNOIDEAE BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 54 .

MAGNOLIOPHYTINA FABACEAE 5)  fam. legumen) – ime!   drvenaste i zeljaste biljke jednogodišnje i višegodišnje biljke BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 55 . FABACEAE (LEGUMINOSAE) mahunarke  plod – mahuna (lat.

soja. grašak. bob i dr. leća. slanutak.MAGNOLIOPHYTINA FABACEAE  poljoprivredne kulture   grah. stočna hrana   hortikulturno značenje zelena gnojidba  simbioza s bakterijama (dušik!) BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 56 .

najveća . posebno građen:     cvjetovi    gornja latica.MAGNOLIOPHYTINA FABACEAE  listovi    sastavljeni izmjenični često s palistićima nepravilni čaška – većinom 5 sraslih lapova vjenčić – poput leptira.zastavica dvije donje srasle latice – lađica dvije latice (sa strane) –krilca   prašnici – uglavnom 10 ili 5 (srasli ili slobodni) ili 9 sraslih i 1 slobodan oprašivanje insektima mahuna BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet  plod  57 .

peršin. korijander. celer. kopar.MAGNOLIOPHYTINA APIACEAE 6)  fam.ime! celer (Apium) . kim. anis i dr.ime!   poljoprivredne kulture  mrkva. komorač. APIACEAE (UMBELLIFERAE) štitarke   cvat – štitac (lat. ljekovite biljke BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 58 . pastrnjak. umbella) .

pjegava kukuta BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 59 .MAGNOLIOPHYTINA APIACEAE     većinom bijeli cvjetići u jednostavnim ili sastavljenim štitcima stabljika šuplja (osim u čvorovima) razdijeljeni listovi obuhvaćaju stabljiku proširenim rukavcem biljka sadrži eterično ulje – miris!  neke štitarke su otrovne (alkaloidi). npr.

MAGNOLIOPHYTINA LAMIACEAE 7)  fam. usnatice   mrtva kopriva (Lamium) cvjetovi nalik na usne . labium)  zeljaste biljke. LAMIACEAE (LABIATAE) usnače.ime!  usna (lat. grmovi ili polugrmovi BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 60 .

timijan) Satureja (čubar) Origanum (mažuran) … 61  BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet . listovi) sadrži eterično ulje začinsko bilje aromatično bilje ukrasno bilje ljekovito bilje Rosmarinus (ružmarin) Lavandula (lavandula. menta) Thymus (majčina dušica. žalfija) Mentha (metvica.MAGNOLIOPHYTINA LAMIACEAE    cvjetovi                u pršljenu četverobridna nasuprotni. cjeloviti stabljika listovi cijela biljka (ili samo cvjetovi. lavanda) Salvia (kadulja.

preko 20.MAGNOLIOPHYTINA ASTERACEAE 8) fam.000 biljnih vrsta! vrhunac razvoja u biljnom svijetu većinom zeljaste biljke BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 62 . ASTERACEAE (COMPOSITAE)  glavočike   cvat – glavica zvjezdan (Aster) – ime!    najveća familija dvosupnica.

glavici   cvjetovi   ovoj ljuskastih listića .MAGNOLIOPHYTINA ASTERACEAE  listovi    cjeloviti ili razdijeljeni izmjenični rozeta u cvatu .involucrum cjevasti ili jezičasti roška  plod  BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 63 .

vratić) Ambrosia artemisiifolia (ambrozija) … BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 64 .MAGNOLIOPHYTINA ASTERACEAE      poljoprivredne kulture aromatično bilje ukrasno bilje ljekovito bilje korovi           Helianthus annuus (suncokret) Cynara scolymus (artičoka) Lactuca (salata) Chamomilla recutita (kamilica) Artemisia (pelin) Achillea millefolium (stolisnik) Tussilago farfara (podbjel) Tanacetum (buhač.

MAGNOLIOPHYTINA LILIACEAE 1)  fam. LILIACEAE ljiljani          ljiljan (Lilium) poljoprivredne kulture ukrasno bilje Lilium Asparagus Allium (luk) Hyacinthus (zumbul) Tulipa (tulipan) …  zeljaste višegodišnje biljke  geofiti    podanak lukovica gomolj  otrovne / ljekovite biljke  sadrže alkaloide BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 65 .

MAGNOLIOPHYTINA LILIACEAE  listovi    cjeloviti cjelovita ruba paralelna nervatura pojedinačni ili u cvatu 6 listova perigona (slobodnih ili sraslih) 6 prašnika plodnica .3 srasla plodnička lista tobolac boba BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 66  cvjetovi      plodovi   .

POACEAE (GRAMINEAE) žitarice i trave  vlasnjača (Poa)    porodica obuhvaća oko 10. jednogodišnje ili višegodišnje biljke BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 67 .MAGNOLIOPHYTINA POACEAE 2)  fam.000 vrsta oko 250 samoniklih biljnih vrsta u Hrvatskoj zeljaste.

raž. kukuruz. zob.MAGNOLIOPHYTINA POACEAE  poljoprivredne kulture  pšenica. ječam. proso   riža šećerna trska   biljke travnjaka (livada i pašnjaka) šumske biljke BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 68 .

MAGNOLIOPHYTINA POACEAE  podzemni organi    podanak većinom čupavo korijenje  adventivno korijenje (npr. kukuruz) čvor busanja (1-2 cm ispod površine tla) → tvori bus ↓  sastoji se od zbliženih nodija donjeg dijela stabljike  stabljika – vlat BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 69 .

obuhvaća stabljiku jezičac (lat.MAGNOLIOPHYTINA POACEAE  listovi     izmjenični linearni ili lancetasti sjedeći paralelna nervatura a) b) c) d) plojka rukavac . ligula) na mjestu gdje rukavac prelazi u plojku uške (lat. auriculae)  uškaste tvorevine na rubu jezičca  BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 70 .

kukuruz većinom dvije pljevice pljevica donosi 1–10 cvjetova najčešće 3 prašnika plodnica s dvoperastom razgranjenom njuškom tučka pšeno BOTANIKA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 71  plod  . npr. neugledni prilagođeni oprašivanju vjetrom skupljeni u sastavljeni klas ili metlicu dvospolni  rijetko jednospolni.MAGNOLIOPHYTINA POACEAE  cvjetovi         sitni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful