Klasi ni balet je forma plesa koja po iva na vrlo strogoj i preciznoj tehnici.

U baletu postoji to no odre ena koli ina figura i pokreta, a svi pokreti koji se koriste u koreografijama dio su baletnih vje bi, koje svaki plesa mora nau iti tijekom kolovanja, te zatim svakodnevno ponavljati kako bi odr ao tijelo u formi za plesanje. Koreografija je neka vrsta kombinatorike; taj uvijek isti broj elemenata, odnosno pokreta, druga ije se sla e i kombinira u svakom baletu. Postoje neki baleti, kao to je Labu e jezero koji su nastali prije vi e od sto godina i jo se i danas izvode, a koreografija je gotovo ista kao to je bila u svom izvornom obliku. Balet svoje korijene ima u talijanskoj renesansi, u 15. stolje u. Balletti, spektakli na dvoru zapravo su nastali iz pu kih sve anosti srednjeg vijeka koje je preuzelo plemstvo i prilagodilo ih zabavama na dvoru.To su bili rasko ni spektakli koji su sadr avali pjesmu, ples, poeziju, mitolo ke motive i jo mnogo toga. Zavr avali bi velikim, sve anim plesom. Publika je bila smje tena na galerijama i balet je gledala odozgo pa se posebna pa nja pridavala pravilnim formacijama, to je u baletu prisutno i danas. Balet se nastavio razvijati na francuskom dvoru. Jedna od prvih velikih baletnih predstava bio je spektakl koji je 1573. naru ila Katarina Medici ² Ballet des Polonais, povodom posjeta poljskih ambasadora Francuskoj. 1581. isti ovjek koji je napravio i Ballet des Polonais, Balthasar de Beaujoeulx, radi prvi balet koji ima jedinstvenu radnju koju prate ples i glazba ² Ballet Comique. Plesa i nose maske pa su samo pokretima mogli do arati likove, a u baletima su igrali, ba kao i u dramskim predstavama tog vremena, samo ² mu karci. Prve ene u baletu pojavljuju se krajem 17. stolje a. Naj uveniji plesa 17. stolje a bio je, iako vjerojatno manje poznat po plesa kim sposobnostima nego po svojoj ta tini, kralj Luj XIV. Balete su za njega radili veliki umjetnici kao to su Jean Baptiste Lully i Molière. Nadimak Kralj ² Sunce dobio je prema ulozi Apolona, boga sunca u baletu Le Ballet de la Nuit. Za vrijeme njegove vladavine, osnovana je Kraljevska plesna akademija. To je bio prvi korak prema profesionalizaciji baleta. U 18. stolje u po inje prevladavati mi ljenje da ples ne bi trebao biti samo ukras ² trebao bi sadr avati i zna enje. Engleski baletni majstor John Weaver stvara Ballet d·action ² balet bez rije i. Smatra da je pokret dovoljan za razumijevanje pri e. Na Weaverove ideje nastavlja se Jean Georges Noverre koji se tako er protivi plesu kao isklju ivo zabavlja koj formi. Smatra da je bit plesa ekspresivnost. Ukida kori tenje maski u baletu; publika je kona no mogla vidjeti lica plesa a. Po etkom 19. stolje a zapo inje razdoblje romantizma. 1832. postavlja se balet La Sylphide, jedan od najstarijih baleta koji se izvode i danas. Naslovnu ulogu ple e Marie Taglioni, uvena balerina koja je prva plesala na vr cima prstiju, en pointe, odnosno na picama. Plesala je u haljini zvonastog oblika iz koje je kasnije nastao slavni tutu ² suknja od tila. U romantizmu balerine dolaze u prvi plan, dok su do 19. stolje a, mu ki su plesa i bili va niji i zastupljeniji. Zbog plesanja na vr cima prstiju balet se sve vi e povezuje sa lako om. Uvode se veliki skokovi i poku ava se posti i dojam letenja. Romanti ki balet naziva se i Bijelim baletom ² enski kor nosio je bijele kostime, bijeli tutu. Uz La Sylphide, poznati romanti arski baleti su i Giselle, Ondine i Paquita. Iako je sredinom 19. stolje a balet bio na vrhuncu popularnosti, ve krajem stolje a po inje propadati. Nema vi e velikih koreografa ni izvo a a. No, osim u Italiji, Francuskoj i Engleskoj, balet se razvijao i u Rusiji. Car je ¶uvozio· francuski balet, plesa e i koreografe. Marius Petipa, jedan od najpoznatijih koreografa, zapo eo je kao plesa u Rusiji, da bi onda po eo koreografirati. Petipa je postavio mnoge balete ² Trnoru icu, Don Quijotea, Bajaderu, Ora ara i Labu e jezero. Labu e jezero prvi je koreografirao Julius Reisinger, no nije postigao veliki uspjeh. Nekoliko godina kasnije, Petipa je uveo neke promjene u pri u i napravio svoju verziju Labu eg jezera. Ostalo je povijest. Tri baleta na glazbu Petra Ilji a ajkovskog, Labu e jezero, Trnoru ica i Ora ar, i danas su dio repertoara svakog baletnog ansambla. Najpoznatija balerina toga doba bila je Ana Pavlova. 1909. godine Sergej Djagiljev osniva baletnu kompaniju Ballets Russes i zapo inje novu eru baleta. U svojoj kompaniji zapo ljava neke od najpoznatijih koreografa tog doba ² Mihail Fokin, Vaslav Nijinsky, George Balanchine i Bronislava Nijinska. Od poznatih skladatelja sa Ballets Russes sura ivali su Igor Stravinsky, Eric Satie, Maurice Ravel, Sergei Prokofjev, Claude Debussy i mnogi drugi. Svoj doprinos dali su i likovni umjetnici koji su dizajnirali scenografiju i kostime; Dalí, Picasso, Cocteau, Matisse, pa i Coco Chanel« Tako su ar pticu i Petru ku zajedno radili Stravinsky i Fokine, Poslijepodne jednog fauna Nijisky, Fokin i Debussy, a Posve enje prolje a Stravinsky i Nijinsky. Krajem 19. stolje a, balet ima to no odre enu strukturu. Jedan od dijelova baleta je pas de deux, kao to mu samo ime ka e, duet. No i pas de deux ima svoje dijelove; adaggio, varijacije (mu ka i enska; solo to ke) i coda. Mo da najpoznatiji pas de deux je onaj iz Labu eg jezera, na kraju kojeg Crni labud vrti 32 fouettea.

Ono to zovemo ¶klasi nim baletom· su baleti poput Labu eg jezera i Trnoru ice. Ora ar. dok kod suvremenog plesa postoji bezbroj polo aja ruku i stopala. r Najbolji plesa i se nazivaju solisti . stoga plesa ice i plesa i nose posebne baletne papu ice. stolje u . Plesa ice i plesa i stje u potrebnu stru nu spremu u kolama za balet. ar ptica). to je zapravo balet? Plesa i pra eni muzikom. Prokofjev (Romeo i Julia. .Tri su glavna baletna stila : romanti ni. otvorenost nogu do 180 stupnjeva. Baletni stil obi no se o ituje u vrsti kostima koje plesa i nose. U klasi nom baletu plesa ice nose kratke kostime koji se zovu titi. Koreografija je umjetnost planiranja i pronala enja koraka za neku baletnu ili plesnu situaciju. Kao i u drami. u baletu su se u prvo vrijeme i u enskim ulogama pojavljivali mu karci. Naj e e baleti iz razdoblja romantizma. plesa ica Pavlova i Kar avina.Kameni cvijet). Iz njega se kao slobodniji i prirodniji oblik razvio suvremeni ples. Trnoru ica). na sceni mo emo vidjeti samo lako u i eleganciju. pet pozicija nogu koje su zapravo baza cijele baletne tehnike. Balet se usavr io u Francuskoj u 18. klasi ni i suvremeni. Ponekad se ak ini da balet prkosi gravitaciji« Balet je kombinacija glazbe. koji mogu izraziti obilje misli . Potkraj 19. Iako su baletni pokreti vrlo zahtjevni i te ki. osje aja i te nji dana njeg ovjeka i njegova ivota. slobodniji stil. snagu i kontrolu (od plesa ica se o ekuje virtuozan hod koji svu tjelesnu te inu raspore uje na svega nekoliko kvadratnih centimetara gipsa. plesa i pantomime s propisanim koracima i tehnikama. ak i neprirodni ljudskom tijelu. Strawinsky (Petru ka . Moderni balet se ple e na glazbu suvremenih kompozitora . Klasi ni balet se najvi e od svih vrsta plesa bazira na istoj tehnici ² rotacija noge iz kukova na van. da bi se istaknuo rad nogu. Mnogi znameniti kompozitori su pisali glazbu za balet kao ajkovski (za Labu e jezero. plesom tuma e plesnu pri u odre enog sad aja. ovjek koji uvje bava balet i odre uje pokrete plesa a zove se koreograf. te zahtijevaju od plesa a iznimnu fizi ku spremnost. najpoznatniji plesni par Margot Fonteyn (Britanka) i Rudolf Nurejev (Rus). Koreografi su ljudi koji smi ljau plesne korake i rade s plesa ima na komponiranju baletnih sekvenci. Tu su svi pokreti i figure unaprijed utvr ene te zahtjevaju od plesa a mnogo vje banja i ple e se na vr cima prstiju.a ostali su plesa i lanovi baletnog zbora. otuda se pro irio i u druge zemlje. Kod suvremenog baleta plesa i obi no nastupaju u jednostavnim kostimima koji naj e e nisu bijeli. Stolje a Isadora Duncan i Loie Fuller osjetile su da su baletni pokreti neprirodni pa su razvile nov. on tra i slobodnije i bogatije pokrete tijela . U baletu postoji 5 osnovnih polo aja ruku i 5 polo aja stopala. Neki od poznati plesa a su Lifar i Ni inski. koreografi Fokin i agiljev. Ve inu romanti nih baleta karakteriziraju duhovi i arobnja tvo. a prema nekim procjenama baletan tokom samo jedne predstave podigne vi e od tone i pol balerina). Klasi ni balet izvodi se na glazbu starih majstora . Plesa ice naj e e nose bijele haljine koje se u do listova.