P. 1
Ivan_Ferencak-Pocela_ekonomike

Ivan_Ferencak-Pocela_ekonomike

|Views: 22,380|Likes:
Published by Ivan Jurjević

More info:

Published by: Ivan Jurjević on Mar 24, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/21/2013

pdf

text

original

Potrošač će prema učenju teorije granične korisnosti nastojati
kupovinom različitih dobara realizirati maksimalnu korisnost, odnosno
potrošačevu ravnotežu. Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potro-
šač uspijeva alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu
ukupnu korisnost. Sljedeći je primjer u funkciji otkrivanja optimalnog
izbora potrošača - potrošačeve ravnoteže.

4. POTROŠAČEV IZBOR

54

Tablica 5.

DOBRO A

DOBRO B

Količina

Korisnost

Količina

Korisnost

0

0

0

0

1

100

1

60

2

176

2

114

3

242

3

162

4

300

4

204

5

350

5

244

6

392

6

282

7

428

7

318

8

458

8

352

9

482

9

384

10

500

10

414

Cijena dobra A = 12
Cijena dobra B = 6
Dohodak potrošača = 60

Otkriti potrošačevu ravnotežu znači otkriti onu kombinaciju
potrošnje dobra A i B koja pruža najveću, maksimalnu ukupnu korisnost.
No, prije toga valja odrediti one kombinacije potrošnje koje potrošač
može realizirati uz dane cijene dobara i dani dohodak. Ove će kombina-
cije prikazati tablica 6.

4. POTROŠAČEV IZBOR

55

Tablica 6.

DOBRO A

DOBRO B

Količina

Trošak

Ukupni
trošak

Trošak

Količina

0

0

60

60

10

1

12

60

48

8

2

24

60

36

6

3

36

60

24

4

4

48

60

12

2

5

60

60

0

0

Otkrili smo koje mogućnosti pruža potrošačev dohodak. Ali, koja
je od mogućih kombinacija potrošnje "dobitna", koja predstavlja opti-
malni izbor potrošača odnosno potrošačevu ravnotežu?

Umjesto podataka o troškovima u našu ćemo tablicu uvrstiti po-
datke o korisnostima i vidjeti koja od kombinacija potrošnje pruža
maksimalnu ukupnu korisnost.

Tablica 7.

DOBRO A

DOBRO B

Količina

Korisnost

Ukupna
korisnost

Korisnost Količina

0

0

414

414

10

1

100

452

352

8

2

176

458

282

6

3

242

446

204

4

4

300

414

114

2

5

350

350

0

0

Evidentno, maksimalnu ukupnu korisnost potrošaču (u datim
uvjetima) pruža kombinacija 2 jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B.
Ova alternativa daje ukupnu korisnost od 458 jedinica korisnosti i
predstavlja potrošačev optimalni izbor, potrošačevu ravnotežu.

4. POTROŠAČEV IZBOR

56

Teorija granične korisnosti, međutim, omogućuje određivanje
potrošačeve ravnoteže i posredstvom granične korisnosti po novčanoj
jedinici. Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične
korisnosti nekog dobra i njegove cijene.

Granična korisnost

Granična korisnost dobra

po novčanoj jedinici =

Cijena dobra

Teorija granične korisnosti tvrdi da potrošačeva ravnoteža, dakle,
maksimaliziranje ukupne korisnosti, znači izjednačavanje graničnih
korisnosti po novčanoj jedinici različitih dobara. Na tragu smo II.
Gossenovog zakona koji kaže da, u situaciji u kojoj smo prisiljeni birati
između različitih dobara odnosno uživanja, "odnos između tih uživanja
mora biti takav da je veličina svih uživanja jednaka u trenutku kad
uživanja prestanu".32

Drugim riječima, posljednja novčana jedinica
utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu korisnost
kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg
drugog dobra ili usluge. II. Gossenov zakon ili propoziciju potrošačeve
ravnoteže prema teoriji granične korisnosti možemo prikazati na sljedeći
način:

Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B .
Cijena dobra A

=

Cijena dobra B

Provjerimo djelotvornost ovakvog načina određivanja optimal-

nog izbora potrošača.

32

Dragičević, A.: Ekonomski leksikon, Informator, Zagreb, 1991., str. 210.

4. POTROŠAČEV IZBOR

57

Tablica 8.

DOBRO A

DOBRO B

Količina

Granična
korisnost Gran.korisnost

po novčanoj
jedinici

Količina

Granična
korisnost

Gran.korisnost
po novčanoj
jedinici

0

-

-

10

30

5

1

100

8,33

8

34

5,67

2

76

6,33

6

38

6,33

3

66

5,50

4

42

7

4

58

4,83

2

54

9

5

50

4,17

0

-

-

Kao i u prethodnom slučaju potrošačevu ravnotežu određuju 2
jedinice dobra A i 6 jedinica dobra B. Ova kombinacija potrošnje znači
maksimalnu ukupnu korisnost budući da ona jedino udovoljava pravilu
izjednačavanja graničnih korisnosti po novčanoj jedinici:

Granična korisnost dobra A

Granična korisnost dobra B .

Cijena dobra A

=

Cijena dobra B

6,33

=

6,33

4.1.1.1. Utjecaj promjene cijena i dohotka na potrošačev izbor

Promjena cijena dobara kao i promjena dohotka potrošača znači
promjenu potrošačeve ravnoteže. Potrošač se prilagođava novim uvjeti-
ma i u izmijenjenim okolnostima maksimalizira svoju ukupnu korisnost.

Međutim, promjena potrošačeve ravnoteže mnogo govori i o
naravi kupljenih dobara. Ukoliko, primjerice, pad cijene dobra A, uz os-
tale neizmijenjene uvjete, poveća potrošnju tog dobra i smanji potrošnju
dobra B, nova će ravnoteža uputiti na činjenicu da su dobra A i B
supstituti, te da je koeficijent križne elastičnosti potrošnje (Ek) > 0.

4. POTROŠAČEV IZBOR

58

Rast dohotka, ukoliko se cijene dobara ne mijenjaju, može značiti
povećanje potrošnje obaju dobara. Nova, na višoj razini potrošnje,
uspostavljena ravnoteža značit će da su oba dobra normalna dobra, te da
je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje (Ed), u slučaju obaju
dobara, pozitivan broj. Dakako, i ovdje su, baš kao i kod promjena
cijena, moguće različite kombinacije.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->