POSTOJI LI VLAST U FBiH: PARALELIZAM, SEPARATIZAM, ANARHIJA

UZNEMIRUJU]I DOSSIER “SB”: NOVI SRPSKI VELIKODR@AVNI “PRIRU^NIK”

DRUGI MEMORANDUM SANU
Dobrica ]osi}, Matija Be}kovi} i otac Qubomir savjetuju Borisa Tadi}a
KAKO U MIRU VRATITI SVE [TO SU SRBI IZGUBILI U RATOVIMA
BEOGRAD 2011.

www.slobodna-bosna.ba

BANJALU^KI FACEBOOK REVOLUCIONARI

Najva`nije je narod osloboditi straha

SADR@AJ
18 INTERVJU
Stefan Filipovi}, banjalu~ki facebook revolucionar
U ekskluzivnom intervjuu za “Slobodnu Bosnu” organizator banjalu~kih protesta STEFAN FILIPOVI] govori o problemima koji su ga natjerali na izlazak na ulicu i poziv gra|anima na masovne proteste, trenutnoj situaciji u RS-u, razlozima zbog kojih se ljudi u Banjoj Luci pla{e iza}i na proteste, te otvoreno poru~uje da su ljudi okupljeni oko “Glasa naroda” spremni na bunt ukoliko vlast po~ne primjenjivati represivne mjere ovom izuzetno vrijednom gra|om za koju nijedan nivo vlasti, niti ijedna institucija u BiH ne pokazuje nikakav interes

www.slobodna-bosna.ba

64 TAJNE CHOPINA I BIJELOG ZECA
Mlada sarajevska pijanistica i dalje odu{evljava svijet
Posljednje u dugom nizu nagrada i priznanja najtalentovanija bosanskohercegova~ka pijanistica NAOMI DRU[KI] osvojila je na takmi~enju American Protégé ”International Music Talent Competition 2011” u New Yorku; klavir svira tek ne{to vi{e od {est godina, o njenom talentu i fascinantnim izvedbama za jednu dvanaestogodi{njakinju u superlativima pi{u ugledni svjetski kompozitori, pijanisti i kriti~ari, svira u ”Carnegie Hallu” i `eli da upi{e Konzervatorij ”^ajkovski” u Moskvi

46 OVO JE ZATVOR
Bosanski prison break
“Slobodna Bosna” istra`ila je kako te~e `ivot u zatvorima u BiH, na koji na~in su zatvorenici organizirani u neformalne grupe i klanove, kojim se sve oru`jem slu`e, {ta zna~i “{aberanje”, koja je najvrednija zatvorska valuta, kako se premla}ivanja slabijih zatvorenika mogu naru~iti ve} za nekoliko kutija cigareta, a {ta se sve mo`e naru~iti za {teku “Drine” i telefonsku karticu

32 MISTERIOZNI DETALJI RATA U BiH
@ene-ratnice iz na{eg kom{iluka
Pro{le nedjelje u gradi}u STANTON, u ameri~koj saveznoj dr`avi Kentucky, uhap{ena je 52-godi{nja AZRA BA[I], osumnji~ena za stravi~ne ratne zlo~ine u Derventi iz ljeta 1992. godine; na{ novinar pi{e o ratnim zlo~inima koje su tokom agresije na BiH po~inile `ene koje se svojom brutalno{}u nisu razlikovale od mu{karaca a za koje, izuzev BILJANE PLAV[I], do sada nisu procesuirane pred sudom

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

60 SAJAM KNJIGE U LEIPZIGU
Evropa ~ita
Sajam knjige u Leipzigu, jedna od najve}ih evropskih knji`evnih smotri, odr`an je ove godine od 17. do 20. marta i protekao je u atmosferi odu{evljenja knjigom, interesa za autore iz jugoisto~ne Evrope, kulturne razmjene i saradnje, ali i nekoliko politi~kih kontroverzi

Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

36 HA[KA ARHIVA
Mrtvi kapital UN-a
Arhiva Ha{kog tribunala sadr`i milione dokumenata i predmeta koji govore o onom {to se de{avalo na prostorima zemalja nastalih raspadom Jugoslavije devedesetih godina a pristup toj arhivi za sada je ograni~en i dozvoljen tek za vrlo mali broj (slu`benih) osoba. Na{a novinarka istra`ila je {ta }e u budu}nosti biti sa
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
RAT PORTALA: DOMENOM U ABDOMEN VJE[TA^KE DILEME VJE[TAKA FIKRETA MUSLIMOVI]A

Durakovi} i Baji} optu`uju vlasnika “Buke” Trifunovi}a da im je “ukrao domenu”
U posljednjih nekoliko dana banjalu~ki portali stupili su u me|usobni medijski rat. Prvo se “prvi }irili}ni portal zapadno od Drine“ frontal. rs raspao na dva dijela- frontal.rs i frontal.ba. Iza prvog stoji urednik Danijel Simi}, koji je potpisao i predizborni list SDS-a pod logom Frontala, a iza drugog, sa domenom ba, Dragan Mo~evi}, vlasnik marketin{ke agencije Prime communication. Upu}eni tvrde da je do sva|e do{lo zbog donacije koju je Simi} dobio od Ministarstva prosvjete i kulture RS-a za {tampanje nove knjige, a on je novac koji je trebalo da podijeli sa Mo~evi}em navodno “zavrnuo“ u vlastiti d`ep i otputovao za Novu godinu na hodo~a{}e u Jerusalem, zbog ~ega se sada zove Danijel had`i Simi}. Oko novca, ta~nije u i{~ekivanju stranih donacija, posva|ali su se i vlasnici portala Blin i Buka. Vlasnici portala Blin Bojan Baji} i Jasmin Durakovi} zavadili su se vlasnikom portala Buka Aleksandrom Trifunovi}em. Durakovi} i Baji}, vlasnici Blina, optu`ili su Trifunovi}a da im je ukrao domenu. “Do{li smo do saznanja da je Aleksandar Trifunovi}, zbog svoje patolo{ke zavidnosti, neprofesionalizma i diletantizma, registrovao domenu svog portala ~ak u dalekoj Indiji i to, koje li slu~ajnosti, na sljede}oj adresi www.banjaluka.in, a adresa Blin magazina je /www.banjalukain.com. Aleksandar Trifunovi} je na ovaj na~in poku{ao nasilno skrenuti s internetskih tra~nica one koji otvaraju Blin magazin, te ih usmjeriti na svoju m(6)yku, razotkriv{i time potpuno svoje krajnje namjere”, objavio je po~etkom nedjelje Blin. Ovaj portal je objavio da je od 21.marta Blin jedini nezavisni mediji u RS i prebacio Buki (Trifunovi}u) odgovornost

Ratni šef Vojne bezbjednosti ABiH Muslimović za zločine nad zarobljenim Hrvatima u Bugojnu posredno optužio Mlaću i Cikotića!?
Ove nedjelje na su|enju ~etvorici pripadnika Armije BiH iz Bugojna (Enes Hand`i}, E Nisvet Gasalo, Musajb Kukavica i Senad Dautovi}) koji se terete za zlo~ine nad zarobljenim Hrvatima u tom gradu tokom 1993. godine kao “vje{tak ekspert za vojna pitanja” u sudnici Suda BiH pojavio se penzionirani general Armije BiH Fikret Muslimovi}. Muslimovi} je, kao svjedok odbrane, pored ostalog, kazao kako prvooptu`eni u ovom procesu Enes Hand`i} “kao na~elnik za bezbjednost 307.brigade ABiH nije imao kapacitet da rije{i probleme sa zarobljenicima hrvatske nacionalnosti” . Muslimovi} je, komentiraju}i dokumente me|u kojim su se nalazile i naredbe za dovo|enje zarobljenih Hrvata na razgovor a koje je potpisivao optu`eni brigadni bezbjednjak Enes Hand`i}, slu~aj “vojno izvje{ta~io” tako {to je zaklju~io da je “to bio odraz prepu{tenosti na~elnika bezbjednosti samom sebi”, budu}i da prema Muslimovi}evoj stru~noj procjeni “dokumenta koje je potpisivao dokazuju ne samo njegovu nestru~nost nego i naivnost”. “Nespojivo mi je da onaj ko je imao motiv za zlo~ine ostavlja pisane tragove”, zaklju~io je Muslimovi}. Odgovornost za zlo~ine nad hrvatskim zarobljenicima u Bugojnu Muslimovi} je prili~no nedvosmisleno prebacio na ratno Predsjedni{tvo Bugojna, odnosno njegovog na~elnika D`evada Mla}u, kao i na Operativnu grupu Zapad ARBiH, kojom je zapovijedao aktuelni ministar odbrane BiH Selmo Cikoti}. Potpuno je neobja{njivo, nelogi~no pogotovo, da je Sudsko vije}e koje vodi proces protiv “bugojanske grupe” uop}e odobrilo da se Fikret Muslimovi} u sudnici pojavi kao “vje{tak za vojna pitanja”! U vrijeme kada su se desili zlo~ini nad hrvatskim zarobljenicima u Bugojnu na ~elu Uprave bezbjednosti Glavnog {taba Armije BiH nalazio se upravo “vje{tak” Muslimovi}. Tvrdnjom da Enes Hand`i} “kao na~elnik za bezbjednost brigade ABiH nije imao kapacitet da rije{i problem sa SVJEDOK VJE[TAK VOJNE STRUKE

Fikret Muslimovi}, tvorac armijskog obavje{tajnobezbjednosnog sustava

zarobljenicima”, Muslimovi} u osnovi skida odgovornost sa sebe i Uprave bezbjednosti na ~ijem se ~elu nalazio. Muslimovi} i Uprava bezbjednosti imali su zakonsku obavezu da istra`e i dokumentiraju zlo~ine pripadnika Armije BiH u Bugojnu, pogotovo ako su u njima u~estvovali armijski bezbjednjaci. Nekoliko dana nakon okon~anja sukoba, u Bugojnu je boravio Ramiz Dugali}, {ef bezbjednosti Tre}eg korpusa ABiH, kojeg je na tu du`nost dikrektno postavio Fikret Muslimovi}. Muslimovi} je, dakle, o zlo~inima nad hrvatskim zarobljenicima imao pravovremenu i kompetentnu informaciju. Pojavljivanje Muslimovi}a na su|enju optu`enim pripadnicima Armije BiH pred Sudom BiH u svojstvu “vje{taka za vojna pitanja” cini~no je i “logi~no”, kao, naprimjer, da je na su|enju Veselinu [ljivan~aninu za zlo~ine na Ov~ari, na prijedlog odbrane, “vje{ta~io” Aleksandar Vasiljevi}, [ljivan~aninov nadre|eni u KOS-u! Nije stoga isklju~eno ni to da se na budu}em su|enju za zlo~in u Dobrovolja~koj ulici, Muslimovi}a nanovo pozovu da svjedo~i kao “vje{tak za vojna pitanja”, iako je on, kao tada{nji {ef Vojne bezbjednosti ABiH, bio (i ostao) najodgovorniji za to {to po~initelji zlo~ina nad pripadnicima JNA, nisu odmah identificirani, uhap{eni i procesuirani! (S. Avdi})
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Dani koji su promijenili Federaciju BiH

za propale demonstracije studenta Stefana Filipovi}a na Trgu Krajine u Banjoj Luci pro{le sedmice. (M.M.)

SUMNJIVO I “[TI]ENO LICE“

Glasanje o novom Glasanje o novom federalnom rukovodstvu federalnom rukovodstvu

^ETVRTAK, ^ETVRTAK, 17. MART 2011. 17. MART 2011.

FTV priti{}e Tu`ila{tvo BiH da optu`i Mirandu SidranKami{ali}; na njeno mjesto “puca“ Bakir Had`iomerovi}!
Tu`ila{tvo BiH privodi kraju slu~aj ambasadorice BiH u Haagu Mirande Sidran-Kami{ali} koja se sumnji~i za pronevjeru stotinjak hiljada eura. Iako je glavni tu`ilac Milorad Bara{in svojevremeno izjavio da se takvim slu~ajevima trebaju baviti ni`e pravosudne instance, slu~aj Mirande SidranKami{ali} ostao je pri nadle`nosti Tu`ila{tva BiH, a medijsko navijanje za podizanje optu`nice ne jenjava, u ~emu prednja~i Federalna televizija. Kako, nezvani~no, ali iz vrlo upu}enih izvora, saznajemo, mjesto ambasadora BiH u Haagu skoro otvoreno za sebe pri`eljkuje urednik politi~kog magazina 60 minuta Bakir Had`iomerovi}. A da bi Had`iomerovi} imao barem teoretske {anse da otputuje u svoju prvu diplomatsku misiju u Haag, prethodno Tu`ila{tvo BiH mora i slu`beno podi}i i potvrditi optu`nicu protiv Mirande Sidran-Kami{ali} za pronevjeru para poreskih obveznika. Drugi korak do ambasadorske funkcije mnogo je jednostavniji: Had`imerovi}a na tu funkciju treba predlo`iti bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}. Tu je podr{ku nakon serije izetbegovi}evih intervjua “ekskluzivno“ datih magazinu “60 minuta“, kao i bilateralnim razgovorima prije i nakon snimanja, Had`iomerovi} u potpunosti osigurao... (M.F.)

Izbor nove federalne Vlade Izbor nove federalne Vlade

^ETVRTAK, 17. MART 2011.

PONEDJELJAK, 21. MART 2011. PONEDJELJAK, 21. MART 2011.

Centralna izborna komisija BiH Centralna izborna komisija BiH provjerava zakonitost izbora poslanika u provjerava zakonitost izbora poslanika u Domu naroda federalnog Parlamenta Domu naroda federalnog Parlamenta

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PLATFORMA ZA SPA[AVANJE NAJGORIH ME\U NAMA
Pi{e: SENAD AVDI]

Zapanjujuće je kako se u “novonastalim političkim okolnostima“ raskidaju stara, tradicionalna politička prijateljstva, činilo se principijelna i čvrsta, nedodirljiva, a formiraju nova, još tradicionalnija i još novija. Pokušavam formirati spisak neprijatelja koje je Zlagumdžija posljednjih mjeseci odstrijelio u procesu uspostavljanja vlasti na osnovama “sveobuhvatne“ Platforme: Američka ambasada, kancelarija visokog predstavnika, Angela Merkel, Ivo Josipović, Vesna Pusić, Zoran Milanović, “plaćenički novinari“
jesec-dva prije pro{logodi{njih oktobarskih izbora “klepio sam u{ima“, kapitulirao pred prijete}om po{asti i na istom ovom prostoru napisao tekst naslovljen PRVI PUT BEZ SEBE NA IZBORE. U kratkim crtama, oivi~enim rezignacijom i impregniranim melanholi~nom “polaganom predajom“ (tako se zove odli~an roman postbitni~kog hrvatskog pisca Gorana Tribusona) napisao sam da “ne}u, prvi put u svojoj dugogodi{njoj karijeri demokratski postuliranog gra|anina, iza}i na izbore“. Za {ta i za koga glasam i u {ta }e se u kona~nici moj glas udjenuti, kome }e legitimno izabranom kretenu biti alibi i demokratska podr{ka za njegov kriminal, nesolidnost, tiraniju? Nemalo me misle}eg gra|anskog svijeta prekorilo i upozorilo kako {irim defetizam, bezna|e (“reci ne bezna|u“, sa bilboarda je upozoravao vizionar Fahrudin Radon~i}). Dr`ali mi lekcije

M

Izlazak na izbore je, od kolijevke demokratije Atene pa do groba - mog bira~kog mjesta u Logavinoj ulici mjera gra|anske odgovornosti i zrelosti. Neizlazak sa predumi{ljajem je, uvjeren sam, mnogo odgovorniji i razboritiji akt. Slu{a, recimo, koncem ljeta pro{le godine razo~arani Bo{njak iz Konjica kriomice, izme|u ~etiri neispla}ene penzije i dvije partije tavle, iz zale|a vatrene govore krilnika i ~elnika Hrvatske stranke prava. Krv mu se ledi u `ilama, nacionalni ponos i u`areno sunce tu|eg neba krv mu otopljavaju, kako dopredsjednik HSP-a, general-zastupnik @IVKO BUDIMIR bljuje retori~ku vatrenu stihiju: “Neka se izdajnik hrvatskoga naroda @eljko Kom{i} povu~e iz utrke za hrvatskoga ~lana Predsjedni{tva BiH jer hrvatski narod ne}e dopustiti da mu se name}u njegovi legitimni predstavnici“. Otr~i hitro, jogunasti, svje`e

Na~in izbora Vlade Federacije poni`avaju}i je za Hrvat
iz parlamentarne demokracije oni koji }e ovih dana zahvatiti fine bud`etske plate, u{u{kani u topla gnijezda Vije}a naroda. Napisao sam tada, ni godina pro{la nije, gorak, nevoljki, opor, lament nad komadi}em papira kojeg sam pri punoj svijesti i savjesti u~inio validnim, a na kojem sam ~etiri godine ranije zaokru`io ime @eljka Kom{i}a, a ne Sulejmana Tihi}a. Bio je to posljednji dokaz moje ideolo{ke lakomislenosti, to kada sam u neuglednu bira~ku kutiju u sarajevskoj Logavinoj ulici turio glasa~ki listi} na kojem sam zaokru`io ime @eljka Kom{i}a. Su{tinski sam tim demokratskim, gra|anski odgovornim ~inom poslu`io kao alibi i osigurao odstupnicu Robot Komercu, firmi samoniklog trgova~kog putnika Selvera Oru~a, koji je Tihi}u napravio vikendicu, a Kom{i}u stavio (privremeno, dodu{e) na raspolaganje skupocjeni automobil. Pribilje`io sam kako mi ni tada, a ni ubudu}e, na pamet ne pada da izme|u kandidata za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH (Izetbegovi}, Radon~i}, Silajd`i}) glasam za “manje zlo“: “Za{to bih se ja mu~io i odlazio na bira~ko mjesto da bih glasao za bilo kakvo zlo, bilo ono manje, ve}e, ili (o)srednje“; i to sam napisao.
6

nacionalno probu|eni Bo{njak (sedam je ujutro, shvatimo ga!) prvih oktobarskih dana pro{le godine na zbornoizborno mjesto, zaokru`i ime @eljka Kom{i}a, pride jo{ gra|anskim legitimitetom podupre i sve njegove drugove, partijske kolege iz SDP-a BiH. Glasovima za SDP BiH iz Konjica, recimo, demokratski je osna`en izbor Budimira za predsjednika Federacije BiH. Mo`e i obrnuto, nije nikakav problem - ljutim prava{kim glasovima iz Hercegovine barem simboli~no je Lagumd`ijina “mehka“ postkomunisti~ka, tranzicijska diktatura priskrbila multietni~ki karakter.

Z

a pretpostaviti je kako je predsjednik Hrvatske zajednice BiH Dragan ^ovi} neprihvatljiv jednom u`em sloju hercegova~ko-hrvatskog bira~kog tijela zato {to je, pored ostalog, u vrijeme kad je bio ministar financija u Vladi Federacije BiH i dopredsjednik Vlade osigurao protuzakoniti uvoz crvljivog bjelosvjetskog mesnog {karta tvrtki Lijanovi}, ~ime je o{tetio bud`et Federacije za bogtepita koliko miliona maraka. Ta se kriminalna hercegova~ko-federalna kobasica razvla~ila na Sudu BiH godinama, i na kraju
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
KAKO ODBRANITI NEODBRANJIVO, OZAKONITI OZAKONITI NEZAKONITO, PO[TEDITI NEDODIRLJIVE
Dnevnik 3 HRT-a: slu~ajni Dnevnik 3 HRT-a: slu~ajni prolaznik u studiju prolaznik u studiju

je, ako se mogu sjetiti sudskog epiloga, vuk pojeo magarca, uklju~uju}i i unutra{nje organe sa svih svjetskih mesnih vukojebina koje su Lijanovi}i reciklirali i prodavali pod egidom “doma}e, a na{e“. Glasom protiv ^ovi}a, odre|eni marginalni,

no mo`e arbitrirati i presuditi Ustavni sud Federacije. Do tada, {to bi rekao moj kom{ija Rom (dakle, ostali). “to ne zna{ ni ti, to ne zna{ ni ja“... Zapanjuju}e je kako se u “novonastalim politi~kim okolnostima“ raskidaju stara, tradicionalna politi~ka prijateljstva, ~inilo se principi-

te; personalni sastav Vlade je uvredljiv za sve narode i “ostale“!
dodu{e, hrvatski korpus je glasao i protiv Lijanovi}a - dovoljno je takvih bilo da bi Mladen Lijanovi}, koji govori istinu isklju~ivo iz nehata, postao potpredsjednik Vlade Federacije vratio se, dakle, na mjesto svoga i ^ovi}evog udru`enog zlo~ina~kog kasapskog projekta! “Kako, kolega Avdi}u, komentirate neustavni izbor vlasti u Federaciji BiH?“, pita me u petak malo prije pono}i u tre}em Dnevniku Hrvatske televizije urednik i voditelj Sini{a Kova~i}. Dva-tri minuta mi trebaju samo da, neukim i nezainteresiranim, poslovi~no povr{nim hrvatskim gledateljima pribli`im “dramati~nu politi~ku scenu BiH“. Velim da ustavnost, ili neustavnost bilo koje odluke ne propisuje politi~ka volja, inat, povrije|ena ta{tina bilo ~ija, pa ni predsjednice Federacije, omiljene ^ovi}eve pravne “umjetnice“ Borjane Kri{to. jelna i ~vrsta, nedodirljiva, a formiraju nova, jo{ tradicionalnija i jo{ novija. Poku{avam formirati spisak neprijatelja koje je Zlagumd`ija posljednjih mjeseci odstrijelio u procesu uspostavljanja vlasti na osnovama “sveobuhvatne“ Platforme: Ameri~ka ambasada, kancelarija visokog predstavnika, Angela Merkel, Ivo Josipovi}, Vesna Pusi}, Zoran Milanovi}, “pla}eni~ki novinari“ (“Slobodna Bosna“, BHT, TV1...) Vije}e za implementaciju mira, Miroslav Laj~ak, Federalna uprava policije, Biskupska konferencija, Sud i Tu`iteljstvo Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija BiH, gra|ani tri-~etiri kantona, unutra{nji neprijatelji, gra|anski nezavisni intelekutalci... Svi oni podrivaju zdrave osnove na kojima }e vlast graditi platforma{i na ~elu sa Lagumd`ijom, Budimirom, Lijanovi}ima i pola Abdi}a...

Z

a takve seriozne dr`avno-pravne ocjene nisam osposobljen, niti pripravan; nadle`an je isklju~ivo Ustavni sud Federacije. Je li izbor federalnih ~elnika ustavan, ili neustavan, zakonit ili nezakonit, statutaran ili nestatutaran, demokratski ili nedemokratski (sje}a li se i(t)ko Milo{evi}eve tirade na tu temu pred po~etak antibirokratskog nasilja nad pravnim poretkom tada{nje SFRJ); u toj pravnoj stvari jedi-

D

a stvar nije poodmakla u tehni~koj izvedbi, da situacija sa formiranjem vlasti nije u{la u dramati~nu suda~ku nadoknadu, mirne bih du{e poentirao: Nije problem {to na formalnom nivou izbor vlasti u Federaciji potcjenjuje i majorizira Hrvate, mnogo je alarmantnije {to “platforma{ki“ izbor nositelja vlasti, zakonodavne, izvr{ne, a za o~ekivati je i pravosudne, brutalno vrije|a, potcjenjuje sve narode u Federaciji BiH i sve gra|ane koji se ne osje}aju - budalama!
7

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 17. MART
Nisam uop}e pratio dana{nji pija~ni dan u domovima federalnog Parlamenta, tek pred kraj dana sam pro~itao sastav nove Vlade Federacije. Oho-ho, ko da su mene pitali kada su birali ministre, s ovima }u se pune ~etiri godine mo}i zajebavati da }e ~itatelje stomak od smijeha permanentno boljeti! Samo o dvojici budu}ih ministara, Damiru Ma{i}u (nauka, obrazovanje, folovi...) i Salmiru Kaplanu (kultura, sport, razonoda, razbibriga) imam takvih istinitih po{alica da mi treba mjesec-dva da ih razvrstam i poredam po “stepenu {ege“ i “intenzitetu provala“.

NEDJELJA, 20. MART
“Bosna i Hercegovina }e se raspasti“, ka`e u intervjuu TANJUGU predsjednik RS-a MILORAD DODIK. Po~eh se smijati, premda u toj izjavi nema ba{ previ{e duhovitosti.

ko`u preporu~uje “{to vi{e jezgri~astog vo}a“. Jezgri~asto vo}e su, saznajem, bademi, orasi... (za ko{pice i kokice nisam siguran), sve ono {to mi ovdje nazivamo “ko{tunjavim vo}em“. Ju~er sam na jutarnjoj kafi upoznao hrvatsku lingvisticu SNJE@ANU KORDI], profesoricu u Njema~koj, autoricu sjajne knjige “Jezik i nacionalizam“. Da sam znao za ovu vo}nu hrvatsko-bosansku jezi~ku razliku (jezgri~asto-ko{tunjavo), pitao bih je kako se

PETAK, 18. MART
Pita me prijatelj jesam li gledao na televiziji izvje{taj sa susreta ~lana Predsjedni{tva BiH BAKIRA IZETBEGOVI]A s nekom stranom delegacijom. Nisam. Sjetih se, naime, da sam mjesec dana pred prve demokratske izbore, 1990., dandva prije nego {to }e rahmetli ADIL ZULFIKARPA[I] i MUHAMED FILIPOVI] napustiti SDA, objavio tekst naslovljen “SDA SE RASPADA“. Zvoni mi telefon, ku}i, i glas sa druge strane ljutito pita: “Selam alejkum, je li Senad?“ “Aha “, odgovorim. “Raspo se ti, in{allah“, ure~e me Glas i zalupi slu{alicu...

na hrvatskom ka`e Vojislav Ko{tunica? Mo`da: “Jezgro Zla“?!

SRIJEDA, 23. MART
Nakon briljantnog sino}njeg uvodnog slova hrvatskog novinara DANKA PLEVNIKA, koji je sa`eo sve bitne aspekte (literarne, kulturolo{ke, filozofske, estetske...) romana “EL-HIDROVA KNJIGA“ NED@ADA IBRI[IMOVI]A, prisutnima u prepunoj sali Bo{nja~kog instituta obratila su se dvojica profesora knji`evnosti ovda{njeg Filozofskog fakulteta. Prvog, izvjesnog SANJINA KODRI]A, saslu{ao sam dopola i to sa pola uha, drugog (izvjesnog teoriti~ara i profesora Ov~inu) mi nije na pamet padalo “recipirati“. Kodri} je, vele, profesor bo{nja~ke knji`evnosti na katedri za bosanskohercegova~ku knji`evnost. De~ko upravo tako i izgleda, a {to je jo{ gore tako i govori! [treberski, dosadno, frazerski... “Horizontalni diskurs ove knjige, bla, bla....“ “dok se njen vertikalni aspekt, tru}, fu}, mu}...“ “Fabula romana zrcali se...“, a “knji`evni subjekt reflektira...“. Za {ta slu`e ovakvi profesori knji`evnosti? Ni za {ta drugo nego da zastra{uju sirote studente svojim teorijskim palamu|enjem i ubiju im bilo kakvu volju za ~itanjem, ogade im knji`evnost. Eto, da nisam prije dva mjeseca pro~itao “El-Hidrovu“ knjigu, nema toga ko bi me mogao natjerati nakon “kriti~kog razmatranja“ profesora Kodri}a da je u ruke uzmem!

PONEDJELJAK, 21. MART
Biv{i premijer Srbije ZORAN @IVKOVI] u ve~era{njoj emisiji Insajder na B92 otkriva kako je nakon ubistva njegovog prethodnika ZORANA \IN\I]A tada{nji ambasador Velike Britanije u Srbiji CHARLES CRAWFORD od srbijanskih ministara tra`io da za novog premijera izaberu NEBOJ[U ^OVI]A, dotada{njeg potpredsjednika srbijanske Vlade. Bo`e, ima li svinjarije u posljednjih tridesetak godina na ovim prostorima a da u njoj nije u~estvovao taj britanski {pijunskodiplomatski demon?! Ranih 80-ih godina pro{log vijeka pripremao je Nenada Kecmanovi}a za budu}eg ~lana Predsjedni{tva SFRJ, nakon Daytona je u Republici Srpskoj za premijera instalirao najprije Mladena Ivani}a, a vrlo brzo Milorada Dodika, dovukao je po~etkom 2001. u BiH ru{evinu od ~ovjeka Paddyja Ashdowna, hvalio se okolo kako je na Dejtonskom sporazumu radio desetak godina prije njegovog potpisivanja!

“Lijevo od Izetbegovi}a sjedi njegov ro|ak Bakir Sadovi}, {ef kabineta, a desno Bakirova sestra Sabina Berberovi}, prevoditeljica...“, otkriva mi. Zbilja nema smisla, fakat je malo previ{e nepotizma u kabinetu bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva; Gadafi kada prima strane delegacije malo “pro{ara“ i pored sinova turi jo{ nekoga familijarno neutralnog iz svog okru`enja, naj~e{}e ministra odbrane Libije, crnca. A gdje da Bakir na|e crnca, osim da anga`uje onoga [ajinog, ozlogla{enog?!

SUBOTA, 19. MART
Po~ela je udarima iz zraka kampanja zapadne vojne alijanse protiv re`ima MOAMERA EL-GADAFIJA u Libiji. U Vije}u sigurnosti za bombardovanje Libije presudio je glas ambasadora Bosne i Hercegovine IVANA BARBALI]A. Tako su barem djelomi~no bez argumenata ostali hrvatski (a i srpski) mediji koji, ogor~eni na majoriziranje Hrvata, Federaciju sve ~e{}e nazivaju D`amahirijom. A {ta mislite da je za predsjednika Federacije BiH, umjesto @IVKA BUDIMIRA, izabrana njegova rodica (od dva brata su djeca) Lidija Kora}? Federaciju bi zasigurno zvali LIDIJSKA D@AMAHIRIJA!
8

UTORAK, 22. MART
Prije dva dana u zagreba~kom Ve~ernjem listu objavljen je intervju sa BRANIMIROM GLAVA[EM, napravljen u zeni~kom zatvoru. Glava{ za novinara i sebe na po~etku razgovora naru~uje “dvije kahve“. “Relativno brzo sam savladao bo{nja~ki jezik“, obja{njava Glava{. Danas na HTV-u neka kozmeti~arka, ili tako ne{to, za kvalitetan ten i “samoodr`ivu“
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

MINI MARKET
JA BIH SVJETLO ZVAO MRAKOM

[VABIN @IVOTNI POU^AK

Zavod za izgradnju Kantona uklonit }e rasvjetu koju je nedavno poklonila firma “Bekto Precisa“
Zlatko Eminagi}, koji je ispred Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo zadu`en za javnu rasvjetu, ne odustaje od namjere da sa Trga oslobo|enja - Alija Izetbegovi} ukloni tek postavljenu najsavremeniju LED rasvjetu, a najavio je i podno{enje prijave protiv odgovornih lica gora`danske kompanije “Bekto Precisa” koja proizvodi i postavlja svjetiljke Eco StreetLine. Firma Metplast je izvo|a~ radova i radila je po nalogu “Bekto Precise”, kompanije koja je za postavljanje rasvjete na Trgu Alije Izetbegovi}a imala odobrenje Op}ine Stari Grad. Dakle, kompanija “Bekto Precisa” nije donijela odluku o postavljanju svjetiljki na Trg Alije Izetbegovi}a, nego je samo odlu~ila pokloniti svjetiljke gra|anima Sarajeva odnosno Starom Gradu. Lokaciju je izabrala Op}ina, koja je dala saglasnost “Bekto Precisi” za izvo|enje radova. Me|utim, Eminagi} uporno ignori{e sve pozitivne strane poklonjene rasvjete, kao {to su u{tede koje }e uslijediti, a i znatno bolja svjetlost koja sada obasjava donedavno mra~ni Trg Alije Izetbegovi}a. Zlatku Eminagi}u se, o~ito, ne dopada izgled svjetiljki koji nije po njegovom ukusu, ili mo`da postoji neki konkretan

Ivica Osim u paklu Fukushime

Svoju fasciniranost Ivicom Osimom, ~ije se rije~i u ovoj zemlji slu{aju s velikom pa`njom, Japanci su nam prije nekoliko godina poku{ali pojasniti na slijede}i na~in: “Mi smo takva nacija, takvi smo ljudi da kada god smo u nekoj `ivotnoj dilemi, kada ne znamo odgovor na pitanja koja nas mu~e u `ivotu, tra`imo odgovor filozofa. A Ivica

je filozof, on je za nas prvo to a tek onda nogometni stru~njak.“ I u najte`im danima Japanci slu{aju Osimove rije~i. Dokaz za to je i fotografija Damira [agolja, reportera Reutersa, nastala u brija~nici u blizini Fukushime, gdje se i u danima najve}e katastrofe pa`ljivo oslu{kuju [vabine misli o nogometu i `ivotu. (N. H.)

PRAVOSUDNA PLATFORMA - MOJA LEJLA, TO JE NAJTE@E

Udruženje “Bh. novinari“ internacionaliziralo skandaloznu, politikantsku presudu protiv “SB”!
Pravni eksperti iz Slobodne linije za novinare (FMHL) koji djeluju pri Udru`enju Bh. novinari analizirali su posljednjih nedjelja presudu koju je Op}inski sud u Sarajevu (sutkinja Lejla Fazlagi}) pro{log mjeseca izrekao/la protiv “Slobodne Bosne“, a prema kojoj je na{ list du`an isplatiti ~elnicima SDP-a BiH Zlatku Lagumd`iji, @eljku Kom{i}u i Damiru Had`i}u po tri hiljade maraka (plus zatezne kamate) zbog nematerijalne {tete koju smo im po~inili “klevetom i diskriminacijom“. U opse`noj analizi presude protiv “Slobodne Bosne“ eksperti FMHL-a uo~ili su ogroman broj pravnih propusta, nedosljednosti, pa i pristrasnosti u sadr`aju prvostepene presude. Pored ostalog, ustanovljeno je da je “Sud devalvirao vrijednost kori{tenja neidentifikovanog novinarskog izvora“, na temelju ~ega je Sud “bez opravdanog razloga pisanje ovog magazina nazvao ‘neprovjerenim’ i ‘neutemeljenim’.“ Udru`enje “Bh. novinari“ je sadr`aj analize svojih pravnih eksperata dostavilo renomiranoj advokatskoj ku}i MDLI iz Londona, specijaliziranoj za sudske procese protiv medija i novinara, koja }e u daljnjem (drugostupanjskom) postupku asistirati i pomagati advokatskom timu “Slobodne Bosne“ u odbrani na{ih ure|iva~kih prava koja su grubo napadnuta nestru~nom, politikantskom presudom Op}inskog suda u Sarajevu. (S.B.)
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

10

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
razlog za{to toliko silno insistira da se uklone svjetiljke sa oznakom - made in BiH. (M.F.)

Mislite li da bi Ustavni sud trebao poništiti konstituiranje Doma naroda?
VLASTIMIR MIJOVI]
Novinar

POLICIJSKI LUKA^ENKO

AHMED @ILI]
Advokat

ustavno ili ne. Ja po{tujem Ustavni sud kao instituciju dr`ave.

DA
Mislim da su stranke potpisnice Platforme po~inile politi~ko nasilje pri formiranju novih organa federalne vlasti. ^ini mi se da je ovdje prekr{eno nekoliko ustavnih odredbi. Naravno da }e to meditorno procijeniti Ustavni sud koji je to uzeo u proceduru.

NE
Bez uspostavljene vlasti u FBiH, dr`ava }e biti uvedena u politi~ki haos i krizu sa nepredvidivim posljedicama a eventualnim poni{tavanjem odluke o formiranju Doma naroda, na Ustavni sud bila bi svaljena odgovornost za nepostojanje vlasti i njegova odluka poslu`ila bi kao pokri}e i izlaz politi~arima za njihove dosada{nje proma{aje i pogre{ne procjene. Ustavni sud FBiH izlo`en je nevi|enim politi~kim pritiscima i pla{im se njegovog unutarnjeg raskola. Zbog nefunkcioniranja institucija na njega je pao teret koji nadilazi njegove kapacitete.

JOSIP MUSELIMOVI]
Advokat

DA
Smatram da Ustavni sud treba razmotriti sve ~injenice i donijeti odluku na temelju zakona.

Dragana Luka~a u ^itluku {titili federalni specijalci naoru`ani dugim cijevima!?
Odlukom Dragana Luka~a, direktora Uprave policije Federalnog MUP-a, biv{a(?) predsjednica Federacije BiH Borjana Kri{to i Vjekoslav Bevanda, (biv{i?) dopredsjednik Vlade Federacije koji ne `ele napustiti svoje funkcije sve do Odluke Ustavnog suda, ostali su bez policijske za{tite. I Kri{to i Bevanda su se `alili na ovu Luka~evu odluku, tvrde}i da im je njome ugro`ena osobna sigurnost. Istovremeno dok nekada{nje du`nosnike, donedavno “{ti}ena lica“ ostavlja bez policijske za{tite, Luka~ je stupanj osobnog osiguranja podigao na najvi{u mogu}u razinu. Tako je na nedavni sastanak koordinacije policijskih agencija ~iji je doma}in u ^itluku bio direktor Grani~ne policije Vinko Duman~i}, Dragan Luka~ stigao uz nezapam}eno osiguranje. Uz Luka~a su u ^itluku neprestano bila ~etvorica pripadnika Specijalne jedinice FUP-a naoru`ani dugim cijevima, kao i dvojica lako naoru`anih “obi~nih policajaca“. Gra|ani ovog hercegova~kog gradi}a ka`u da se ne sje}aju da je ikada ijedan doma}i ili strani du`nosnik u ^itluk stigao sa tako robusnim i brojnim osiguranjem kakvo je sebi priu{tio direktor FUP-a Dragan Luka~... (S. B.)
Dragan Luka~

ILIJA [IMI]
^lan Upravnog odbora HNV-a

[A]IR FILANDRA
Profesor na FPN-u

DA
Mislim da Ustavni sud svakako treba razmotriti o ~emu se radi. Moj neotklonjiv dojam jest da se tu nije postupilo ni proceduralno ni skup{tinski kako se moralo. Bez Ustavnog suda kao gra|anin ne mogu vjerovati u ispravnost ovog konstituiranja.

EDHEM BIBER
Predsjednik Sindikata BiH

DA
Smatram sasvim politi~ki odgovornim pona{anje koje je Ustavnom sudu daje autoritet po ovom pitanju. To zna~i da svako rje{enje koje Ustavni sud donese autonomno i stru~no i slobodno treba da u postoje}em ustavnom aran`manu i zakonskom okviru bude ispo{tovano.

DA/NE
Ustavni sud treba da utvrdi da li je konstituiranje Doma naroda bilo

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

11

FEDERALNO DVOVLA[]E
POLITI^KA I PRAVNA BITKA

Presudu o legalnosti nove federalne vlasti donijet }e Ustavni sud Federacije

Pet mjeseci nakon izbora Federacija BiH dobila je novu vlast i novu političku krizu; naš novinar analizira kako će se raspetljati federalni izborni čvor i otkriva zašto “platformaši“ izbjegavaju CIK i kakvu su pravnu smicalicu pripremili za Ustavni sud Federacije BiH

HO]E LI USTAVNI SUD LEGALIZIRATI USTAVNO NASILJE
Raspodjela fotelja gurnula Federaciju u najdublju krizu nakon rata
12
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

DU@NOSNICI HDZ-a NE PRIZNAJU NOVU VLAST
VANREDNA SJEDNICA PIK-a

PIK zahtijeva hitnu arbitražu Ustavnog suda
Ambasadori Upravnog odbora Vije}a za implementaciju mira odr`ali su u ponedeljak, 21. marta, vanrednu sjednicu na kojoj su “izrazili zabrinutost razvojem situacije u Federaciji BiH“. Nije tajna da ambasadori PIK-a nisu odu{evljeni na~inom na koji je konstituirana federalna Vlada, ali ni to da razli~ito vide izlaz iz federalnog }orsokaka. Ve}ina je ipak podr`ala stav da se spor rije{i na Ustavnom sudu Federacije BiH kako bi se izbjeglo daljnje produbljavanje politi~ke krize. Ostaje me|utim otvoreno pitanje ho}e li ~lanovi Ustavnog suda FBiH odlu~ivati na temelju pravnih argumenata ili }e podle}i pritisku “platforma{a“ i njihovih me|unarodnih sponzora (ako takvi postoje) kojima bi odgovaralo da se Ustavni sud FBiH oglasi nenadle`nim.

DIPLOMATSKA AKCIJA

Lideri dva HDZ-a Dragan ^ovi} Lideri dva HDZ-a Dragan ^ovi} ii Bo`o Ljubi} poku{avaju internacionalizirati Bo`o Ljubi} poku{avaju internacionalizirati “hrvatsko pitanje” “hrvatsko pitanje”

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

ro{losedmi~ni izbor federalnog rukovodstva nije rije{io, nego je dodatno zao{trio politi~ku krizu koja ve}i entitet potresa ve} punih pet mjeseci. U skladu s ranijim najavama, dvije vode}e parlamentarne stranke hrvatskog naroda, HDZ BiH i HDZ 1990, osporavaju odluke “krnjeg“ Doma naroda federalnog Parlamenta i od Centralne izborne komisije i Ustavnog suda BiH zahtijevaju “za{titu ustavnog poretka“, koji je ugro`en pro{lonedjeljnim “pu~em“. Od kraja pretekle sedmice u Federaciji BiH uspostavljeno je svojevrsno dvovla{}e: ni

UPITNA ODLUKA: Ishod predstojeće bitke na Ustavnom sudu FBiH, zbog specifičnosti spora, neće isključivo ovisiti od snage pravnih argumenata dva sukobljena stranačka tabora, nego i od političke procjene sudija Ustavnog suda FBiH

jedan federalni du`nosnik iz reda dva HDZ-a nije se povukao s funkcije niti }e to u~initi do kona~ne odluke Centralne izborne komisije i Ustavnog suda FBiH koji bi trebali ocijeniti je li nova vlast “platforma{a“ konstituirana u skladu s va`e}im Izbornim zakonom i federalnim Ustavom.

NEPO@ELJNA ARBITRA@A CIK-a
Na drugoj strani, ~etiri stranke okupljene oko SDP-a i njegove famozne “Platforme“, na sve na~ine poku{avaju izbje}i arbitra`u CIK-a koja bi vjerovatno bila (za njih) nepovoljna. CIK je naime ranije zauzeo jasan stav da izabrani delegati mogu donositi odluke tek nakon {to dobiju odgovaraju}e certifikate i nakon {to se nji13

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

FEDERALNO DVOVLA[]E
hova imena objave u Slu`benom listu. A to se ne}e desiti dok se ne konstituiraju skup{tine u svih deset federalnih kantona. Kako “platforma{i“ ne uspijevaju prona}i odgovaraju}e pravne protuargumente, odlu~ili su CIK-u osporiti nadle`nost a cijeli spor prebaciti na Ustavni sud Federacije BiH. “Platforma{i“ vjeruju da }e se Ustavni sud proglasiti nenadle`nim uzdaju}i se u pravni argument prema kojem Ustavni sud ne propituje ustavnost pojedina~nih odluka nego isklju~ivo ustavnost usvojenih propisa, a kao {to je poznato, na spornoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH, nije usvojen ni jedan propis nego je usvojeno nekoliko odluka! Ishod predstoje}e bitke na Ustavnom sudu FBiH, zbog specifi~nosti spora, ne}e isklju~ivo ovisiti od snage pravnih argumenata dva sukobljena strana~ka tabora, nego i od politi~ke procjene sudija Ustavnog suda FBiH, pred ~ijim ~lanovima stoji te`ak zadatak: svojom odlukom mogu relaksirati, ali isto tako i zao{triti politi~ku krizu u Federaciji BiH. “SPORNA“ NADLE@NOST CIK-a

“Platformaši“ uskratili CIK-u uvid u dokumente
Prema informacijama Slobodne Bosne, novoizabrani federalni du`nosnici otkazali su suradnju s Centralnom izbornom komsijom BiH! Nakon vanredne sjednice odr`ane po~etkom sedmice, CIK je od federalnih zvani~nika zatra`io uvid u izbornu dokumentaciju - stenograme i zapisnike sa sporne sjednice Doma naroda - kako bi provjerio zakonsku utemeljenost provedene izborne procedure. No, kako smo doznali, federalni zvani~nici nemaju namjeru udovoljiti ovom zahtjevu uz obrazlo`enje da CIK nema mandat provjeravati na~in konstituiranja zakonodavne i izvr{ne vlasti.

BLOKADA DR@AVNE VLADE
Prema ocjenama politi~kih analiti~ara, pro{lonedjeljni izbor federalnog rukovodstva predstavlja “{kolski primjer“ ustavnog nasilja ~ija bi naknadna legalizacija na Ustavnom sudu FBiH bila trajni izvor politi~ke napetosti i nestabilnosti Federacije BiH. Takva ocjena temelji se na desetak ozbiljnih, su{tinskih argumenata koji su u svakom slu~aju neuporedivo va`niji i

PODJELE U CIK-u

^lanovi CIK-a nemaju jedinstven stav o izboru federalnog rukovodstva

ZAOBILAŽENJE CIK-a: Četiri stranke okupljene oko SDP-a i njegove famozne “Platforme“, na sve načine pokušavaju izbjeći arbitražu CIK-a koja bi vjerovatno bila (za njih) nepovoljna
PRAVNE SMICALICE
“Platforma{i” }e od Ustavnog suda FBiH tra`iti nenadle`nost

ozbiljniji od pripremljenih prvnih smicalica “platforma{a“. O~igledna je ~injenica koju ne treba posebno dokazivati da nova federalna vlast nije izabrana na zakonom propisan na~in: nije konstituiran hrvatski klub u Domu naroda niti je ovaj klub mogao usvojiti odluku sa samo pet glasova. Federalnim Ustavom je izri~ito propisano da se odluke donese ve}inom glasova u svakom klubu, ili, u ponovljenom glasanju, najmanje jednom tre}inom (dakle {est) glasova u svakom klubu. Tako|er je o~igledno da se federalna vlast ne mo`e konstituirati bez participacije dvije najve}e stranke iz reda hrvatskog naroda, HDZ-a i HDZ-a 1990, budu}i da su ove dvije stranke osvojile nadmo}nu (90postotnu) podr{ku hrvatskog naroda. Matemati~ki je mogu}e iz federalne vlasti eliminirati dva HDZ-a, ali ne treba posebno dokazivati da takva vlast ne bi imala
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

14

izborni legitimitet niti bi bila prihva}ena na dijelu Federacije BiH s hrvatskom ve}inom. I, {to je jednako va`no, eliminiranje dva HDZ-a iz federalne vlasti, izravno bi vodilo u blokadu konstituiranja parlementarne ve}ine na dr`avnoj razini. Treba naime imati na umu ~injenicu da dva HDZ-a u hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta BiH kontroliraju 4 od ukupno 5 delegata, {to zna~i da ni jednu odluku nije mogu}e usvojiti bez sudjelovanja delegata dva HDZ-a. Pogotovo nije mogu}e usvojiti ustavne amandmane, za {ta ina~e nije dovoljna prosta nego je neophodna dvotre}inska ve}ina zastupnika i delegata u sva tri nacionalna kluba.

KUTAK ZA SDP-ov FOTO TRENUTAK /2./

Dobrovoljno “ugrožavanje sigurnosti“ vlastite porodice

UVOD U TE[KU KRIZU
Na klimavim je nogama argument “platforma{a“ da je eliminiranje dva HDZ-a rezultat prevelikih apetita Dragana ^ovi}a i Bo`e Ljubi}a koji su za svoje partije “tra`ili sva hrvatska mjesta“. Zar nisu na drugoj strani dvije predominantno bo{nja~ke partije, SDP i SDA, za sebe tra`ile “sva bo{nja~ka mjesta“!? Naravno da treba respektirati ~injenicu da je SDP multietni~ka partija za koju nisu glasali samo Bo{njaci nego i Hrvati, ali ~injenice su neumoljive: na prostoru s hrvatskom ve}inom SDP je dobio zanemarljiv broj glasova - manje od 2 posto. Osim toga, multietni~nost SDP-a mo`e se demonstrirati i na drugim mjestima a ne samo kod izbora federalne Vlade. Me|utim, u vladama Tuzlanskog, Sarajevskog, Zeni~ko-dobojskog, Unsko-sanskog i Podrinjskog kantona na prste jedne ruke mogu se prebrojati SDP-ovi ministri iz reda Srba i Hrvata. Eliminiranje iz vlasti hrvatskih legitimnih predstavnika te{ko }e opteretiti hrvatsko-bo{nja~ke odnose u BiH, ali jednako tako i odnose BiH s Hrvatskom. Cijeli politi~ki vrh Hrvatske, uklju~uju}i i hrvatsku ljevicu koju predvodi SDP-ovac Zoran Milanovi}, ustao je u odbranu hrvatske ustavne jednakopravnosti u BiH. Manje se me|utim zna da je hrvatska diplomacija poduzela sna`nu ofanzivu me|u evropskim prijateljima kako bi sprije~ila majorizaciju hrvatskog naroda u BiH. Posve je o~igledno da }e federalna Vlada “platforma{a“ imati krajnje oskudnu podr{ku, kako unutar granica BiH tako i me|u ~lanicama Evropske unije ~iji se izaslanik Miroslav Laj~ak vi{e nego jasno opredijelio za formiranje stabilne vlade s legitimnim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda. Napokon, federalna Vlada “platforma{a“ sporna je i zbog vrlo blijedog personalnog sastava koji ni najmanje ne ulijeva povjerenje.
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Po uzoru na svoje strana~ke kolege lidera Zlatka Lagumd`iju i potpredsjednika SDP-a Damira Had`i}a - i ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} rado se sa svojom porodicom fotografira za razne lifestyle magazine. Tako je po~etkom aprila 2009. Kom{i} ugostio ekipu magazina Gracija na Bjela{nici, gdje su ugodno }askali o njegovom najdra`em sportu — skijanju, omiljenim predsjednikovim skijali{tima i cijenama no}nog skijanja... Sve to popra}eno je i prigodnim fotografijama, na kojima Kom{i} pozira sa suprugom Sabinom i njihovom malodobnom k}erkom Lanom. A nekoliko mjeseci ranije, u avgustu 2008., u Graciji je objavljena i “ispovijest“ Sabine Kom{i} pod naslovom Moj `ivot s predsjednikom. ^lanak je ilustrovan sa ~ak {est fotografija, a na svakoj od njih je i Kom{i}eva tada trogodi{nja k}erka. Podsjetimo, na raspravi po tu`bi koju su Lagumd`ija, Kom{i} i Had`i} pokrenuli protiv Slobodne Bosne, Zlatko Lagumd`ija izjavio je i ovo: “^ak i u slu~aju da imate odobrenje vlasnika fotografije i da se radi o maloljetnom djetetu, vi nemate pravo kao izdava~ ni takvu fotografiju da objavite bez odgovaraju}ih retu{iranja. Drugim rije~ima, kada bih ja vama kao izdava~u i dao fotografiju mene i moje djece i dao vam saglasnost da to objavite, postoji masa institucija u ovoj zemlji, kako dr`avnih tako i nevladinih, koje bi bile obavezne da mene

kao roditelja i vas kao izdava~a dovede pred sud.“ Na istom ro~i{tu, @eljko Kom{i} je rekao: “S obzirom na funkciju koju obavljam i to da ja imam status za{ti}ene osobe, a moja supruga i dijete ne u`ivaju taj status, smatram da objavljivanje ovakvih fotografija mo`e predstavljati realnu opasnost za njihovu sigurnost.“

15

INTERVJU

U ekskluzivnom intervjuu za “Slobodnu Bosnu” organizator banjalučkih protesta STEFAN FILIPOVIĆ govori o problemima koji su ga natjerali na izlazak na ulicu i poziv građanima na masovne proteste, trenutnoj situaciji u RS-u, razlozima zbog kojih se ljudi u Banjoj Luci plaše izaći na proteste, te otvoreno poručuje da su ljudi okupljeni oko “Glasa naroda” spremni na bunt ukoliko vlast počne primjenjivati represivne mjere

ZOVU NAS ULICE:
GRA\ANSKI BUNT U BANJOJ LUCI
BANJALU^KI PERNAR
Iznervirale ga izjave Milorada Dodika

ao {to je Ivan Pernar u Zagrebu preko FaceBooka pozvao na proteste protiv Vlade, sli~nu stvar u Banjoj Luci uradio je mladi Stefan Filipovi}. Pernar je pokrenuo lavinu koja je od po stotinjak na po~etku protesta, do sada na ulice izvela na hiljade ljudi u Zagrebu i vi{e gradova Hrvatske. Filipovi}u se na dva protesta za sada odazvalo po 300-tinjak ljudi, i s obzirom da se radi o prvim protestima u Banjoj Luci koji nisu vezani za Kosovo, NATO bombardovanje Srbije, ili pak nekoj od stidljivih uli~nih akcija, mo`e se re}i da je postigao prili~an uspjeh u bu|enju gra|anskog aktivizma u Banjoj Luci. Filipovi} je studirao politologiju na privatnom univerzitetu koji je pla}ao naporno rade}i kao konobar i bave}i se raznim poslovima koje, nakon {to ga je na ulici udario automobil te{ko ga povrijediv{i, vi{e nije u stanju raditi. Po~inilac koji je pobjegao s lica mjesta nikada nije uhva}en, a Stefana je policajac samo pitao da li je zapisao registarski broj. Studij namjerava nastaviti na dr`avnom fakultetu, a u me|uvremenu su ga iznervirale izjave Milorada Dodika i ministara u Vladi RS-a te je narod pozvao na ulice da jasno iska`u nezadovoljstvo. U ekskluzivnom intervjuu za Slobodnu Bosnu organizator banjalu~kih protesta Stefan Filipovi} govori o stvarima koje su ga ponukale na izlazak na ulicu i poziv gra|anima na masovne proteste, trenutnoj situaciji u RS-u, razlozima zbog

K

Razgovarao: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILI^I]

“Dodikove izjave ponukale su me da iza|em na ulicu i narod pozovem na proteste, pritisci re`imskih medija samo su me ohrabrili!”
18
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

STEFAN FILIPOVI], BANJALU^KI FACEBOOK REVOLUCIONAR
kojih se ljudi pla{e iza}i na proteste, te otvoreno poru~uje da su ljudi okupljeni oko “Glasa naroda” spremni na bunt ukoliko vlast po~ne primjenjivati represivne mjere. Ko je Stefan Filipovi} i {ta je to {to ga je izvelo na ulicu? Ja sam obi~an gra|anin Banje Luke koji je u nedostatku `elje ve}eg dijela ljudi da zajedno radimo i stvaramo bolju atmosferu, gdje }emo `ivjeti od svog znanja i svog rada, isprovociran izjavom predsjednika RS-a da }e ukinuti sve koji se budu bunili — iza{ao na ulice i pozvao 5. februara gra|ane RS-a da iza|u i iska`u svoje nezadovoljstvo politi~kom i socijalnom situacijom. Nakon toga, odazvao mi se dosta veliki broj ljudi, organizacija i pokreta gra|ana koji su `eljeli da zajedno radimo i stvaramo bolju budu}nost. Priklju~ili su mi se onda i pojedinci koji su rekli “iza}i }emo na ulice da pomognemo broj~ano, nemamo neke ideje, ali jednostavno vidimo da ste mladi i perspektivni i sta}emo uz vas”. Jednostavno, i oni se boje za svoju i budu}nost svoje djece. Nakon prvog protesta, organizovali smo ovaj drugi sa tri konkretna zahtjeva koji se ti~u samog stanja u privredi koje je katastrofalno zadnjih 15 do 20 godina, pa do kriminalaca, ljudi sa kriminalnom pro{lo{}u koji obavljaju javne funkcije, {to je nezamislivo u jednoj demokratskoj dr`avi. [to se ti~e socijalne pomo}i, u trenutku kada bijela kuga hara ovom dr`avom, kada nam narod izumire, oni smanjuju subvencije za vi{e~lane porodice, {to je zaista nedopustivo. S druge strane, idu sa parolom “mi smo patriote i volimo svoju otad`binu”. Spomenuo si da su va{i zahtjevi vezani za te tri teme. [ta konkretno unutar toga zahtijevate od vlasti u RS-u? Prvi zahtjev je da se s javnih funkcija uklone sve li~nosti koje imaju dosje i koje su osu|ivane. Imamo primjere i ministra, nekoliko zamjenika ministara i direktora koji obavljaju javne funkcije. To je nedopustivo i to ne}emo dozvoliti. Drugi zahtjev je da se ukinu porezi na privredu koji su nametnuti, jer mi nemamo privredu koja u ovom momentu ekonomske krize mo`e da podnese taj teret. Svjedoci smo masovnog otpu{tanja radnika, a javna je tajna da }e se svaki privrednik lako sna}i i ne}e on ostati uskra}en za bilo {ta, ve} }e radnici opet na kraju ispa{tati. Tre}i zahtjev je vra}anje subvencija svim ugro`enim kategorijama kao {to su vi{e~lane porodice, lica koja zavise od tu|e njege i pomo}i, i sva druga ugro`ena lica. VILE U BEOGRADU, BICIKLI U BANJOJ LUCI

“Reći za nekog od 20 godina da je plaćenik je suludo, vrijeme će pokazati ko je za koje interese radio”
Spomenuo si da ste ve} nazivani pla}eni~kom organizacijom, nazivali su vas i drugim imenima. Koliko je sva ta hajka po njih mo`da bila kontraproduktivna i ustvari pomogla da se vi{e ~uje za “Glas naroda”? Treba se postaviti pitanje koji su to mediji obavje{tavali? Nezavisni mediji kojima je Vlada dala vi{e bud`etskih “podticaja” nego poljoprivrednicima! Mogli ste primijetiti izjave pojedinih politi~ara koji nisu konkretno rekli “Stefan Filipovi} je pla}enik” ili “O{tra nula su pla}enici”, jer za to nemaju nikakvih dokaza, i znaju da to ka`u da bismo ih optu`ili za klevetu. To je jedno mla}enje prazne slame sa kojim se `eli skrenuti pa`nja sa bitnih problema gra|ana. Poru~ujem im jasno i glasno: moju imovinu mogu provjeriti, sve {to ja imam na svoje ime jeste bicikl. To mogu i da provjere, i vrijeme }e pokazati ko ima vile po Beogradu, a {ta ja imam. [to se ti~e same medijske hajke, svaka nepravda na mene uti~e da jo{ vi{e radim. Iz medijskog mraka ubacili su nas u javnost za sada bar u negativnom svjetlu, dosta ljudi sada zna ko su Stefan Filipovi}, “O{tra nula” i drugi ~lanovi “Glasa naroda”. Re}i za jednoga momka od 20 godina da je strani pla}enik je smije{no i jadno.

provjeriti i na sudu. Postoji jo{ nekoliko zamjenika ministara i savjetnika sa presudama. Postavlja se pitanje: ako su pravosna`no osu|eni, za{to Vlada RS-a internim odlukama nije regulisala da se takve osobe ne postavljaju na javne funkcije? Drugo

pitanje koje postavlja svaki obi~an gra|anin: za{to mi kada apliciramo za posao moramo donijeti potvrdu da nismo osu|ivani, a ministri na tako bitnoj poziciji ne moraju donijeti tu potvrdu? Zahtjevi su vam vrlo konkretni, ali za{to se ovim ne bavi, recimo, Sindikat RS-a, s obzirom da su radnici direktno pogo|eni kroz dvije stvari na koje vi ukazujete? Ovdje se postavlja pitanje u ~ijem interesu ti ljudi rade. Mi smo ih javno prozvali, jer ih smatramo produ`enom rukom pojedinaca u Vladi kojima ne odgovara da se glas naroda ~uje. U vremenu kada imamo 150.000 nezaposlenih i nova otpu{tanja svaki dan, nedopustivo je da sindikat ka`e da ne podr`ava proteste i jednostavno ne dozvoljavamo da nas zastupaju takvi ljudi koji zastupaju samo svoje interese i nikoga vi{e. Oni koji treba da nas predstavljaju ne rade svoj posao, konstantno govore kako oni pregovaraju sa vlasti, a dok Sindikat pregovara sa Vladom i {epure se po crvenom tepihu, 150.000 radnika hoda po trnju. Nakon {to su jedini protesti bili vezani za penzionere, Kosovo, NATO bombardovanje Srbije, protesti 5. februara bili su sigurno najmasovnije okupljanje gra|ana u Banjoj Luci sa isklju~ivo gra|anskim i socijalnim zahtjevima. Jesi li uop}e o~ekivao da }e biti toliko odziv na tvoj poziv upu}en preko FaceBooka? [to se ti~e prvog poziva preko FaceBooka, po{to sam tada sam vodio cijelu kampanju, o~ekivao sam najvi{e 100 ljudi. Imali smo pored svega i jedan medijs19

KRIMINALCI U VLADI
O kojem ministru govori{? O ministru Petru \oki}u koji je osu|en za kra|u impulsa iz Telekoma, to se mo`e
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

NEZADOVOLJNI GRA\ANIN NEZADOVOLJNI GRA\ANIN
“Kad sam im treb’o, valj’o sam, “Kad sam im treb’o, valj’o sam, vojsci sam proveo 52 mjeseca, vojsci sam proveo 52 mjeseca, bio u Kninu na obuci...“ bio u Kninu na obuci...“

INTERVJU
ki mrak, nisu nas pratili jer su nas ili smatrali neozbiljnim, ili im je stigla direktiva s vrha da nas ne prate, uglavnom, nisam o~ekivao toliki broj ljudi. Me|utim kako smo se po~eli skupljati, u jednom momentu je bilo 250 do 300 ljudi. Manje nas je krenulo s trga, ali kako se kolona kroz grad pove}avala sve vi{e ih se priklju~ivalo. Ljudi su nam se `alili, pitali nas za{to nigdje u medijima za njega nisu mogli saznati, a ja sam ih uputio da to pitaju ljude u tim medijima. I za ovaj protest sam saznao iz FaceBook poziva, poslije sam vidio da se spominje na nekoliko portala, ali slabo vidim da u medijima u RS-u ima najava… ^ast pojedincima i medijima poput BN televizije, koja je propratila prvi doga|aj. Ovaj put nas prate svi mediji jer jednostavno upu}ujemo konkretne zahtjeve i ne mogu nas ignorisati. Ne mogu ignorisati glas naroda koji {alje jednu jasnu poruku da ovdje ljudi ne `ive onako kako treba. Od prvog protesta do danas priklju~ilo ti se nekoliko organizacija, i sada se radi o inicijativi “Glas naroda”. Ko u biti vodi proteste i ko je autor tri zahtjeva? Podijelili smo sama ovla{}enja u sklopu protesta. Zajedno smo radili na tri konkretna zahtjeva, a ja sam bio zadu`en da pozivam ljude na protest. Imamo u inicijativi predstavnike svih generacija, i mlade, i DODIK NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

“Ne može jedan čovjek govoriti u ime cijelog naroda”
Kakav je tvoj stav o Dodiku koji je kao premijer bio glavna li~nost u RS-u, ali je glavni i sad kao predsjednik i pita se za sve? Ne sje}am se da sam Rajka Kuzmanovi}a ne{to puno vi|ao osim na nekim manifestacijama… Kao gra|anin RS-a, smatram da jedan predsjednik ne mo`e govoriti u ime cijelog naroda, i to ne}emo dozvoliti. On je jedinka koja je izabrana na tu funkciju, mo`e zastupati na{e interese, ali ne mo`e da iznosi mi{ljenje u ime cijelog naroda. [to se ti~e njegove eksponiranosti, to su ipak dozvolili instrumenti koji rade u SNSD-u i to pitanje treba postaviti njima.
“Napi{i da nas “Napi{i da nas ima ii iz Miletovog ima iz Miletovog rodnog kraja“ rodnog kraja“

NE]E STATI NE]E STATI

srednje i penzionere, sjeli smo i rekli: “hajde da vidimo {ta su svakodnevni problemi, {ta je Vlada rije{ila, a {ta nije, i ovo su samo prva tri prijedloga iz mora prijedloga. Ovo su samo tri kapi u moru problema”.

LJUDI NA PROTESTIMA NEMAJU [TA IZGUBITI
Pla{e li se gra|ani izlaska na proteste?

Strah uvijek postoji, i ja bih ovdje postavio pitanje da li se mi trebamo bojati vlasti, ili bi se vlast trebala bojati naroda koji ju je izabrao. Bi}e takvih sigurno, bi}e i onih koji ne `ele da prihvate stanje u kojem `ivimo i koji }e zbog partijske knji`ice odlu~iti da ostanu ku}i i budu jedna vrsta pijavica bud`eta, bez solidarnosti. Ako u jednoj Francuskoj mogu da iza|u i advokat, i penzioner, i komunalac

BANJA LUKA, SUBOTA 19. MART, TA^NO U PODNE

eliki broj policajaca ve} sat vremena prije podne “opkolio“ je Trg Krajine u Banjoj Luci. Raspore|eni su oko trga, u prilaznim ulicama, i skoro gdje god ~ovjek pogleda mogao je vidjeti po jednoga. Na krovu su raspore|eni policijski snimatelji, sve je spremno za do~ek demonstranata na protestu najavljenom za subotu u podne. Onih koji “stisnu“ u}i u to policijsko-dou{ni~ko okru`enje i re}i {ta misle o Miloradu Dodiku i vlasti u manjem i prosperitetnijem bh. entitetu. Planirana protestna {etnja je zabranjena. Ne{to prije podne, organizatori su na platou, donose se plakati, transparenti, priprema ozvu~enje, i gra|ani se malo pomalo okupljaju oko njih. U

V

Strah nas je da imamo djecu u ovakvoj zemlji
jednoj grupi primje}ujemo ~ovjeka srednjih godina u jarko crvenoj jakni i sa {ajka~om na glavi. Pitamo ga da li je do{ao da podr`i proteste, ili pak da ih kritikuje. “Do{ao sam da protestujem, da dignem glas protiv ove situacije. Na birou sam 20 godina, narod nema {ta da jede. A kad sam im treb’o, valj’o sam: u vojsci sam proveo 52 mjeseca, bio u Kninu na obuci. Prije sam ja im’o poznati restoran, ali sad ne mogu ni{ta jer o~ito nisam u pravoj opciji“, `ali nam se Milorad Trivi}. inicijativa Glas naroda kojoj se pridru`ilo nekoliko udru`enja kao {to su O{tra nula i P’Okret, te pojedinci koji su odlu~ili u~estvovati u organizaciji. Pored njih tu je i udru`enje Geto ~iji aktivisti prikupljaju i peticiju za Spas Sane. “Firma ’LSB Elektrane’ iz Banjaluke poku{ava da grubim kr{enjem zakona i drugih propisa, te uz podr{ku pojedinih institucija Republike Srpske, izgradi malu hidroelektranu na izvorima Sane. Ukoliko se to ne sprije~i, bi}e uni{teni neprocjenjivo prirodno bogatstvo i perspektiva odr`ivog razvoja tog podru~ja“, ka`u iz Udru`enja. Organizatori vjeruju da ima mnogo vi{e od 300 nezadovoljnih gra|ana Banje Luke koji bi `eljeli do}i na proteste, ali da kod ljudi postoji uro|en strah od toga da }e ih neko vidjeti, da }e biti snimljeni, ili izgubiti posao. “Prepoznali smo ovu ideju, i do{li. Straha nema, ali ima opreza. Bilo je i onih koji su nam govorili da nismo normalni, prijateljski nas upozoravali da se ne petljamo u sve ovo, a mislim da bi mnogi od njih do{li, ali se ljudi boje iz odre|enih razloga“, govori nam Nata{a Novakovi} iz “P’Okreta“. Oko organizacije poma`u i Sa{a, koji je na protest do{ao iz Doboja, kao i Sr|an koji ka`e da je iz Sarajeva, ali da trenutno `ivi kod rodbine u Lakta{ima: “Napi{i da nas ima i iz Miletovog rodnog kraja.“

“O[TRA NULA” I “P OKRET”
Protest na FaceBook poziv Stefana Filipovi}a organizuje

20

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

STEFAN FILIPOVI], BANJALU^KI FACEBOOK REVOLUCIONAR
BANJA LUKA ZOVE SARAJEVO lijepi grad, niti ru{iti bilo {ta po Banjoj Luci, i ne `elim da razbijemo ni jednu ~a{u zbog Vlade RS-a. Kao gra|anin, izlazim da se borim za svoja prava. Pro{li put vam se dosta ljudi pridru`ilo na {etnji, ovaj put su vam {etnju zabranili. Da li je to ve} represija? Dobio sam obrazlo`enje iz Centra javne bezbjednosti da se ne radi o istoj {etnji, da o~ekuju mnogo vi{e ljudi, i tu se postavlja pitanje: ako je zakonski odre|eno da protesti moraju biti 50 metara od objekata kao {to su Palata predsjednika i Vlada, za{to smo prvi put mogli pro{etati a sada ne mo`emo? Razumijem da se boje za bezbjednost objekata, ali onda nam ni prvi put nisu trebali to dozvoliti. Nebitno, idemo sada dalje, na{e poruke }e biti jasne i glasne, sputavanje od strane Vlade ili bilo koga nas ne}e sprije~iti u na{em djelovanju. Pla{ite li se neuspjeha protesta? [to se ti~e neuspjeha, mi vi{e nemamo izbor da se sada povu~emo i ka`emo “eto, to je to”. Nastavljamo dalje s djelovanjem. Uzmimo primjer jedne Hrvatske, gdje se na po~etku okupljalo desetine gra|ana, sada ih ima desetine hiljada. Treba jo{ malo da ovaj narod sazrije, da uvidi da postoji jedna alternativa koja }e se boriti za njihova prava, da mi nismo politi~ka opcija ili pla}eni~ka organizacija koja }e bilo {ta ru{iti, ve} da idemo u cilju interesa naroda RS-a.
40-ak godina, suze mu teku niz lice, a me|u demonstrantima vlada muk dok govori. Slijede vatreni govori nekoliko starica: “Tito je bio Tiiito, ali se do njega moglo do}i! Ovaj Dodik se tamo zatvorio, ne mo`e mu se ~ovjek obratiti, ne}e da nas saslu{a!“, govori jedna. “Ovdje je Dodik, na ovo mjesto, nedavno doveo pjeva~icu i dao joj 100.000 evra da nam pjeva, govorio nam da }e sve biti dobro, glasali smo za njega, a sad nas je zaboravio!“, nadovezuje se druga govornica, dok se tre}a osvr}e na problem nataliteta, a okupljeni se polako razilaze... “Ka`u, nema nataliteta! Koji natalitet? Ko }e u ovakvoj situaciji djecu ra|ati? Eno, Dodik je svojoj porodici obezbijedio pet miliona maraka, kupio je sebi avion, i ako zagusti ode on s familijom, a mi ostajemo!“.
21

Sarajlije trebaju izaći na ulice da jedni druge podržimo
Manja grupa studenata i gra|ana Sarajeva najavila je okupljanje istovremeno s va{im protestom, kao solidarisanje i vid podr{ke vama u Banjoj Luci. Kako na to gleda{? [to se ti~e same podr{ke, zahvalio bih im se kao stanovnicima BiH. Kasnije bih im postavio pitanje: za{to upu}uju nama podr{ku, za{to ne sami iza|u sa konkretnim zahtjevima? Zar je u FBiH ne{to bolje nego ovdje? Zar oni nemaju milijardu problema koje trebaju ista}i? Ne trebaju biti nama podr{ka, ve} trebamo biti jedni drugima podr{ka, trebaju iza}i u Sarajevo i ka`u: Ovima u Banjoj Luci nije dobro, nama u Sarajevu nije dobro. Nemamo mi ni{ta od podr{ke jedni prema drugima, svi na ulice i da se borimo za svoja prava.

pod ruku, za{to ovdje ne mogu? [ta smo mi bolji od Francuza? O~ekujem odaziv ljudi, vidim po pozivima da }e se pojavljivati na protestima, i vrijeme }e pokazati svoje. Nakon prvih protesta, po tebi je “osuta paljba” u brojnim medijima. Boji{ li se za svoju sigurnost? Apsolutno ne. Kad sam pokrenuo sve, rekao sam: “Nemam {ta da izgubim. Imam 20 godina, i ja nemam {ta da izgubim. Trebam biti student, i jednostavno ne}u dozvoliti da nakon fakulteta zavr{avamo na birou. Ne}u da dozvolim da moji sugra|ani tumaraju ovim ulicama tu`nog pogleda i ~ekaju da se ne{to promijeni. “Stvorio sam
S obzirom da je jedan od zahtje va i vra}anje subvencija ugro`enim kategorijama, u ime samohranih majki

jednu vrstu alternative koja za cilj ima da okupi umove koji }e raditi na potencijalnom rje{enju brojnih problema, i to }emo uputiti prema Vladi RS-a. Poznato je da je na ovim podru~jima demokratija “fleksibilna”. [ta ako vas jednostavno pohapse? Na svaki represivni akt na na{e demokratsko djelovanje, odgovori}emo istom mjerom - buntom gra|ana, ne}emo dozvoliti da se na{ rad sabotira. Ko bi god krenuo na nas, to bismo smatrali ugro`avanjem na{ih prava koja imamo prava braniti, kao i {to imamo pravo braniti svoj `ivot bilo kojim sredstvima. Ne `elimo lupati na{

do{la je razo ~arana Jelena Do{lov. “Govore nam da smo pla}enici, da nas finansiraju

BU\ENJE AKTIVIZMA
“Tito je bio Tito, ali se do njega moglo do}i!“

Vatikan, Al-Kaida i ko sve ne, a mi smo samo grupa nezadovoljnih gra|ana koji su do{li da iska`u nezadovoljstvo. Namjerno sam stavila ovaj ’arafat’ {al, neka misle {ta god ho}e“, pri~a nam Jelena. Nakon oficijelnog dijela i izno{enja zahtjeva te kritika vlasti, {to su prisutni propratili uzvicima i pi{taljkama, Stefan poziva gra|ane koji `ele da se obrate, i ka`u {ta ih mu~i.

DODIK NIJE TITO
“Ja radim. Imam platu 250 eura. Ali ja nikada ne}u imati djecu! Mene je strah da imam djecu u ovakvoj zemlji! Oni se boje istine, i zato nas la`u. Ljudi, mene je srah, govno u meni se zaledilo od straha! Ne znam kud ovo vodi. Odem na {alter, ka`em da sam bio u ratu, a ona `ena tamo mi ka`e: ’Ti bio u ratu?!’ E, pa jesam bio u ratu, pi~ka ti materina!“, govori ~ovjek od
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Umjesto nadležnih institucija, članovi Predsjedništva BiH spriječili međunarodni diplomatski skandal donoseći embargo na izvoz oružja iz BiH

Srpski švercer oružja Slobodan Tešić višak naoružanja iz BiH namjeravao prodati libijskom vođi Moameru Gadafiju!!!

Zbog nereagiranja SIPA-e, Tu`ila{tva Zbog nereagiranja SIPA-e, Tu`ila{tva BiH, Ministarstva odbrane ii vanjske BiH, Ministarstva odbrane vanjske trgovine, {vercerskim poslovima trgovine, {vercerskim poslovima Slobodana Te{i}a (dolje desno) Slobodana Te{i}a (dolje desno) moralo se baviti Predsjedni{tvo BiH moralo se baviti Predsjedni{tvo BiH

SPA[AVANJE SPA[AVANJE UGLEDA ZEMLJE UGLEDA ZEMLJE

Pi{e: EMIR HOD@I] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

va mjeseca nakon {to je Slobodna Bosna prva objavila da je me|unarodni {vercer oru`ja Slobodan Te{i}, u strahu od hap{enja, pobjegao iz Srbije u BiH (Te{i} je do rata `ivio u selu Gojkovac kod Kiseljaka), poslovanje njegove sarajevske kompanije Bosniaspecexport bilo je jedina tema posljednje sjednice Predsjedni{tva BiH. Kako je navedeno u {turom priop}enju koje je medijima dostavljeno iz Predsjedni{tva BiH, Bakir Izetbegovi}, Neboj{a Radmanovi} i @eljko Kom{i} su na sastanku odr`anom 17. marta odlu~ili da do daljnjeg obustave izdavanje dozvola za izvoz naoru`anja i vojne opreme iz BiH. Istom odlukom je Vije}u ministara BiH nalo`eno da u roku od 60 dana izradi novi pravilnik kojim }e se utvrditi kriteriji za izdavanje dozvola za unutra{nji i vanjski promet naoru`anjem i vojnom opremom. Povod za hitno sazivanje pro{losedmi~ne sjednice Predsjedni{tva BiH bilo je upozorenje dr`avne Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA), ali i informacije dobijene iz diplomatskih izvora, o postojanju indicija da se iz na{e zemlje izvozi
22

D

oru`je suprotno rezolucijama Ujedinjenih naroda i drugim me|unarodnim odredbama. Premda nije otkriveno o kojim se “izvoznicima“ radi, “SB“ doznaje da se u izvje{taju OSA-e upu}enom ~lanovima Predsjedni{tva BiH navode brojni sporni poslovni ugovori o izvozu naoru`anja koje je Slobodan Te{i} posljednjih mjeseci sklopio na temelju la`irane dokumentacije o krajnjim kupcima. Ve} smo pisali da su Slobodan Te{i} i njegov bosanski partner Dragan Kapetina (poslijeratni zamjenik ministra odbrane Republike Srpske, a kasnije savjetnik za vojna pitanja srpskog ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Borislava Paravca), posredstvom kompanije Bosniaspecexport, vi{kove naoru`anja iz BiH fiktivno izvozili u Jemen, Azerbejd`an, Bugarsku i Kipar, ali su ih u putu preusmjeravali u Kongo, Liberiju i Irak, gdje je Te{i} odranije imao ugovorene kupce. Objavili smo, tako|er, da se zbog dugogodi{nje prodaje oru`ja dikatatorskim re`imima pod me|unarodnim embargom Slobodan Te{i} na{ao na “crnoj listi“ Vije}a sigurnosti UN-a, te da su aktivisti Amnesty Internationala na njegovo “poslovanje“ nedavno upozorili vlasti u Bugarskoj,

Poljskoj i Bjelorusiji. Nelegalni poslovi Slobodana Te{i}a su ranije Srbiju zamalo ko{tali me|unarodnih sankcija. No, kako je u posljednjih godinu dana ozlogla{eni trgovac oru`jem Slobodan Te{i} nesmetano radio u BiH (njegova je firma Bosniaspecexport najprije imala sjedi{te u Sarajevu, a potom u Isto~nom Sarajevu), sada se postavlja pitanje za{to su mu prije sedam dana uskra}ene dozvole za izvoz oru`ja, te za{to su se umjesto nadle`nih institucija (Ministarstva odbrane, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, SIPA-e i Tu`iteljstva BiH), njegovim {vercerskim poslovima bavili ~lanovi Dr`avnog predsjedni{tva. Prema nezvani~nim informacijama do kojih je do{la “SB“, razlog `urne intervencije Predsjedni{tva BiH treba tra`iti u izvje{taju OSA-e i ozbiljnim upozorenjima zapadnih diplomata koji su do{li do pouzdanih informacija da Slobodan Te{i} pregovara s re`imom Moamera Gadafija o prodaji ve}e koli~ine oru`ja iz BiH u Libiju?! Podsjetimo da je srbijanska tajna slu`ba BIA, na osnovu sigurnosne procjene, 2009. godine zabranila Te{i}u prodaju oru`ja i vojne opreme u Libiju vrijedne ~ak 50 miliona ameri~kih dolara.
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

SENZACIONALNO OTKRI]E “SB”

Tačno dvadeset i pet godina nakon objavljivanja Memoranduma Akademije nauka i umetnosti Srbije (1986. godine) koji je bio naučno-teorijska platforma za raspad SFRJ i krvave osvajačke ratove “u kojima Srbija nije učestvovala“, u akademskim nacionalističkim krugovima u Beogradu “patentiran“ je njegov nastavak - Memorandum II čiji su strateški ciljevi gotovo identični sa “prethodnikom“, dakle velikosrpski, s tim da je način njihove realizacije prilagođen novim uslovima, iz njega je izbačeno nasilje i “bitke koje mogu biti i oružane“. Prema saznanjima “SB“ ovaj dokument dostupan je uskom krugu srpske političke elite, koja praktičnim potezima, naročito posljednjih nekoliko mjeseci, operacionalizira novu srpsku nacionalnu i geopolitičku doktrinu

UZNEMIRUJUĆI DOSSIER “SB”: NOVI SRPSKI VELIKODRŽAVNI “PRIRUČNIK”

DRUGI MEMORANDUM SANU U TEORIJI I PRAKSI
Pi{e: MIRHA DEDI]

“Za{tita interesa srpskog naroda u regionu je politi~ki, istorijski, pa i moralni imperativ“, poru~io je pro{le nedjelje {ef srpske diplomatije Vuk Jeremi}. “Normalno je da je za nas prioritet polo`aj Srba u drugim zemljama u regionu…”, pojasnio je rije~i Vuka Jeremi}a, ministar policije i lider SPS-a Ivica Da~i}, nakon zajedni~ke sjednice Vlade RS i Vlade Srbije u Banjoj Luci. Nakon posljednjih izjava srbijanskih zvani~nika ~ak i oni potpuno neupu}eni te{ko

vi{e mogu povjerovati u to kako su potezi koje u zadnje vrijeme povla~i Srbija usmjereni na stabilizaciju odnosa u regionu. Istra`uju}i i poku{avaju}i da dobijemo odgovore na ~emu se zapravo zasniva srbijanska politike prema Bosni i Hercegovini i dr`avama u regionu, na{ list je do{ao do senzacionalnog otkri}a. Dobrica ]osi}, prvi predsjednik SR Jugoslavije i glasoviti srpski knji`evnik koji je od kreiranja Memoranduma SANU ponio i epitet “oca nacije”, nedavno je sa prof. Ljubomirom Tadi}em, ocem srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a, i nekoliko akademika SANU-a, sa~inio “Memorandum 2”.

Za razliku od “Memoranduma 1” koji je ispisan u SANU osamdesetih godina i obajavljen u dnevnom listu Ve~ernje novosti 1986. godine, “Memorandum 2” je interni dokument koji je proslije|en svim ~lanovima Vlade Srbije. Kako saznajemo od izvora iz kabineta srbijanskog premijera Svetozara Cvetkovi}a, ovaj dokument ne bi trebao procuriti u javnost jer na sebi nosi oznaku “~itanje bez daljeg rasturanja”.

MEMORANDUM ZA NOVE BITKE
“Memorandum 2” je sa~injen sa ciljem da spasi Srbiju nakon svih balkanskih poraza i stavi je u ravanopravan polo`aj sa

Dobrica ]osi} i akademici SANU savjetuju politi~are:

KAKO U MIRU VRATITI ONO [TO JE IZGUBLJENO U RATOVIMA?!
24
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

SRBIJA IMA “MEMORANDUM 2”
Foto: Pe|a Miti}

“OTAC NACIJE” NA KORMILU SRBIJE
Memorandum 2 predstavlja program i manifest velikosrpske dr`avotvorne ideje i apel za uspostavljanje jedinstvenog srpskog prostora
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

25

SENZACIONALNO OTKRI]E “SB”

VESNA PE[I]: “Srbija neprekidno rastura BiH i poku{ava svim sredstvima da poka`e da je Bosna jedna neuspela dr`ava. Rade na tome da se osamostali Republika Srpska i da do|e do njenog ujedinjenja. Oni se bave teritorijama. Njima se iz nacionalisti~kih razloga uop{te ne `uri u EU”

AUTOR I IZVO\A^ RADOVA
Memorandum je imao i direktan uticaj na Slobodana Milo{evi}a koji je ideje koje je Dobrica ]osi} izlo`io u Memorandumu poku{ao provesti u djelo

svim dr`avama na koje je izvr{ila agresiju. U nekoliko poglavlja se navode osnovni pravci i ciljevi kako se Srbija treba i mo`e spa{avati u me|unarodnim sudskim procesima. Tako|er, kako umanjiti odgovornost Srbije za po~injene zlo~ine i razaranja, i montiranim sudskim procesima staviti je u ravnopravan polo`aj sa dr`avama u okru`enju (Hrvatska, BiH, Kosovo). Autori “Memoranduma 2” detaljno su razradili na koji na~in Srbija mo`e odvratiti pa`nju regionalnih i me|unarodnih medija sa zavr{nih procesa biv{im pripadnicima srbijanskog politi~kog, obavje{tajnog i vojnog vrha kojem se sudi u Ha{kom tribunalu Vojislavu [e{elju, Jovici Stani{i}u, Frenkiju Simatovi}u, generalu Mom~ilu Peri{i}u. Isto va`i i za politi~ko, policijsko i vojno rukovodstvo Republike Srpske. Misli se na Radovana Karad`i}a, Mi}u Stani{i}a, Stojana @upljanina... Jedan od na~ina je da se pa`nja javnosti zaokupi optu`nicama, potjernicima i sudskim procesima koji }e se odvijati

pred srbijanskim pravosu|em protiv dr`avljana BiH, Hrvatske i Kosova koji su u~estvovali u ratu.

MEMORANDUM 2: SAD GA IMA, SAD GA NEMA
Memorandum 2 razra|uje i na~ine kako susjedne dr`ave BiH, Hrvatsku i Kosovo dovesti u polo`aj da odustanu od tu`bi najavljenih pred me|unarodnim sudovima. Tako|e, kako se pokajni~kim akcijama dovesti u ravan polo`aj sa stradalim i o{te}enim dr`avama iz okru`enja. Zatim, na koji na~in kroz sve to sprije~iti svaku izolaciju ili zapreku da Srbija pristupi pregovorima sa EU-om. Tu je i uputstvo kako se pa`nja svjetske javnosti treba zaokupiti do prestanka mandata i rada Ha{kog tribunala. Insistirati na zatvaranju Ha{kog tribunala i tra`iti da se general Ratko Mladi} procesuira pred doma}im pravosu|em, tako|e je jedan od ciljeva Memoranduma 2.

PROGRAM, STRATE[KI CILJEVI I METODE SADR@ANI U “MEMORANDUMU 2”
Umanjiti odgovornost Srbije za po~injene zlo~ine i razaranja, i optu`nicama, potjernicama i montiranim sudskim procesima protiv dr`avljana BiH, Hrvatske i Kosova staviti je u ravnopravan polo`aj sa dr`avama u okru`enju Odvratiti pa`nju regionalnih i me|unarodnih medija sa zavr{nih procesa biv{im pripadnicima srbijanskog politi~kog, obavje{tajnog i vojnog vrha i politi~kog vrha Republike Srpske kojem se sudi u Ha{kom tribunalu Susjedne dr`ave BiH, Hrvatsku i Kosovo dovesti u polo`aj da odustanu od tu`bi najavljenih pred me|unarodnim sudovima Pokajni~kim akcijama dovesti Srbiju u jednak polo`aj sa stradalim i o{te}enim dr`avama iz okru`enja Insistirati na zatvaranju Ha{kog tribunala i na su|enju generalu Ratko Mladi} pred doma}im pravosu|em Destabilizovati vlade susjednih dr`ava, provocirati unutra{nje nezadovoljstvo i nemire i slabiti o{tricu optu`bi protiv Srbije Pomagati otcjepljenje Republike Srpske Insistirati na konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Kosovu i izvr{iti tranziciju srpskih zajednica u dr`avama regiona u unitarnu, svesrpsku zajednicu Zaustaviti odvajanje Vojvodine, sprije~iti dalju regionalizaciju Srbije i oslabiti djelovanje Islamske zajednice u Sand`aku
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

26

SRBIJA IMA “MEMORANDUM 2”
[TA JE PREPORU^IVAO MEMORANDUM SANU IZ 1986. GODINE

Teorijske “smernice“ za konačno rješenje “srpskog pitanja“ na Balkanu...
Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija nauka i umjetnosti kao strate{ki program srpske inteligencije koji je trebao da odredi pravac rje{enja srpskog pitanja unutar SFR Jugoslavije. Ovaj dokument bio je objavljen u “Ve~ernjim novostima” u dva nastavka u aprilu 1986. godine. Memorandum SANU u svom sadr`aju nimalo ne odstupa od velikosrpskog Gara{ininovog programa Na~ertanije iz 19. stolje}e, tako|e se oslanjao i na politi~ki program ~etni~kog ideologa Stevana Moljevi}a, ali i Nacionalni i dr`avni program Kne`evine Srbije iz 1844. godine koji je tako|er sa~inio Ilija Gara{anin. Program Memoranduma SANU izme|u ostalog sadr`i: granice Srbije nisu u skladu s etni~kim sastavom i kao takve one se trebaju prekrajati jer, prema Memorandumu, Ustav iz 1974. je nanio mnogo {tete Srbiji, zbog stvaranja autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova, razvodnjavanje federacije, kao i zbog “umjetnih” administrativnih granica koje ne predstavljaju “pravu” sliku ugro`enost srpskog naroda od strane drugih naroda unutar SFR Jugoslavije: asimilacija, iskori{tavanje, istjerivanja, nemogu}nost izra`avanja, marginalizacija u politi~koj, ekonomskoj, kulturnoj i nau~noj sferi ja~anje antisrpskih snaga unutar SFR Jugoslavije (Hrvati, Albanci) potreba za brzom akcijom da se sprije~i propadanje Srbije i srpskog naroda Memorandum SANU imao je dalekose`an uticaj na razvoj nacionalizma u Srbiji, ali i direktan uticaj na Slobodana Milo{evi}a koji je ideje izlo`ene u Memorandumu poku{ao provesti u djelo: antibirokratska revolucija i ideja o velikoj Srbiji koja je kasnije bila uzrok rata u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Memorandum SANU je bio inicijalni akt kojim je prakti~no po~ela drama jugoslovenskih naroda sa strahovitim pogibijama, zlo~inima, stradanjima civila, razaranjima gradova, progonima i iseljavanjem ~itavih regija, koncentracionim logorima, ru{enjem kulturnih i vjerskih objekata... Autori Memoranduma su akademici Pavle Ivi}, Antonije Isakovi}, Du{an Kanazir, Mihajlo Markovi}, Dejan Medakovi}, Vasilije Kresti}, Ivan Maksimovi}, Kosta Mihajlovi}...

POSLJEDICE VELIKOSRPSKE IDEOLOGIJE
Memorandum SANU bio je osnova za masovna ubistva, genocid i razaranje ~itavih gradova u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu

Tu je jo{ ~itavo poglavlje u ekonomiji i podjeli imovine sa biv{im jugoslovenskim republikama. Mra~na politika srpskih akademika bavi se time na koji na~in treba destabilizovati vlade susjednih dr`ava, a sve pod motom “slaba vlast, slaba dr`ava“. U tom kontekstu potrebno je, prema autorima “Memoranduma 2”, provocirati unutra{nje nezadovoljstvo i nemire. “U politi~ki nestabilnim dr`avama ujedno se slabi o{trica optu`bi protiv Srbije”, ra~unaju autori “Memomoranduma 2”. Autori ovog dr`avnog dokumenta savjetuju da se Srbija potpuno okrene NR Kini, politi~ki, ekonomski i vojno, ~ime bi se kompenzirao
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

izostanak ruske podr{ke koju je Srbija godinama imala. Iako se deklarativno tvrdi da se suverenitet susjednih zemalja ne dovodi u pitanje, zvani~ni Beograd ne odustaje od uhodane strategije instrumentalizacije Srba u zemljama u regionu. Upravo Milo{evi}evo “doga|anje naroda”, s kraja osamdesetih, ~ijeg se naslije|a Ivica Da~i} nikada nije odrekao, po~elo je “brigom” za polo`aj Srba u tada{njim republikama. Tako je posebno poglavlje u “Memorandumu 2” posve}eno Republici Srpskoj, zatim srpskoj zajednica u Vukovaru, Isto~noj Slavoniji i sjevernom

SR\A POPOVI] “U svesti ljudi u Srbiji ne postoji da je Srbija pora`ena u tim agresorskim ratovima i da se taj ceo koji je po~eo 1991. godine zavr{io porazom. Kompletna ekipa iz devedesetih na ~elu sa Dobricom ]osi}em je jo{ uvek tu i jo{ uvek nastupaju agresivno. Srbija nikada nije odustala od RS-a i razbijanja BiH”
27

SENZACIONALNO OTKRI]E “SB”
djelu Kosova. Isti~e se da Srbi u ovim krajevima treba da budu konstituivan narod. Autori “Memoranduma 2” nisu zaboravili ni Vojvodinu, kako zaustaviti njeno eventualno odvajanje i dalju regionalizaciju Srbije. Isto tako jedan dio je posve}en Sand`aku. Precizno je opisano koje aktivnosti treba poduzimati u Sand`aku i kako oslabiti djelovanje muftije Muamera Zukorli}a. Autori novog dokumenta Srbije, koji je na dnevni red vratio temu velikodr`avnih aspiracija iz devedesetih, akademici koji su odgajali predsjednika Tadi}a, zbog ~ega se vjeruje da }e Boris Tadi} svesrdno podr`ati ovaj plan i prionuti na njegovo provo|enje. Da se Tadi} ve} anga`ovao u njegovom provo|enju, govori i ~injenica da je iznena|uju}om brzinom otvorio jo{ nezavr{eni srpski konzulat u Herceg Novom i poru~io da Beograd na Srbe u regionu ne mo`e gledati kao na dijasporu. Kako na{ izvor tvrdi, Tadi}eva posjeta Crnoj Gori bila je isklju~ivo sa ciljem da se {to vi{e gra|ana Crne Gore na predstoje}em popisu izjasne kao Srbi. Nakon `estoke reakcije Vlade u Podgorici, iz novouspostavljene dr`avne “Strategije o Srbima u regionu”, izba~ena je sporna odredba kojom se tra`ila politi~ka konstutivnost za Srbe u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Da nije bilo pritisaka i o{trog protesta zemalja u regionu, ova odredba posljednjeg dokumenta Vlade Srbije ne bi bila zamijenjena formulacijom “poja~ane brige za Srbe u susednim dr`avama”. U tom kontekstu, iz Beograda poru~uju da se o Srbiji vi{e ne mo`e govoriti kao o remetila~kom faktoru. Me|utim, to nikako ne zna~i da je nestala i briga za Srbe u biv{im republikama. Upravo zato, ministar Jeremi} hvali novu strategiju za Hrvatsku i Crnu Goru, ali i poziciju Srba u Bosni i Hercegovini. “Republici Srpskoj prili~no dobro ide, u tom smislu. Pre svega treba odati priznanje rukovodstvu Republike Srpske, na ~elu sa predsednikom Dodikom, jer Srpska je danas stabilna, prosperitetna, Srpska kora~a sigurnim koracima. Srbija je naravno tu, Srbija je potpuno posve}ena da pomogne na svaki na~in“, ka`e Jeremi}. Dobrica ]osi} zvani Ged`a, otac srbijanske politike druge polovine 20. vijeka, nedavno je za beogradske novine rekao da su Srbi u 20. vijeku izgubili ~etiri rata (Slovenija, Hrvatska, BiH i Kosovo), ali da u 21. vijeku trebaju gledati kako se “u miru dobijaju izgubljeni ratovi”. Ova njegova formulacija postaje jasnija ako se dovede u vezu sa izjavom prof. Ljube Tadi}a, jednog od najistaknutijih srpskih intelektualaca: “Vojni gubitak Srpske Krajine i slavonskih zemalja, gde su Srbi bili ve}ina, mi ne smemo nikada prihvatiti kao definitivan gubitak. Te krajeve nikad ne treba smatrati izgubljenim, jer ni Nemci nisu Isto~nu Nema~ku smatrali definitivno izgubljenom. ^ak ni u ustavu.“

NEBOJ[A POPOV “Dobrica ]osi} ne odustaje od svojih ideala. On ka`e da do sada, pa i sada obavlja - svoje sudbinske du`nosti”

NASTAVAK SNA O VELIKOJ SRBIJI
Nedavno usvojeni srbijanski Zakon o dijaspori i Srbima u regionu, ~ije je usvajanje u javnosti pro{lo prili~no neopa`eno, a koji govori o tranziciji srpskih zajednica u dr`avama regiona u unitarnu, svesrpsku

VLADIMIR POPOVI] BEBA, BIV[I [EF BIROA ZA ODNOSE SA JAVNO[]U BIV[EG SRBIJANSKOG PREMIJERA ZORANA \IN\I]A, ZA “SB”

Tadić je nesposoban da kreira bilo kakvu sopstvenu politiku i zato se okreće savjetima staraca, svog oca Ljube, akademika Ćosića, Bećkovića…
“Jedan aspekt ovih akcija je posledica prazne politike, bez su{tine i strategije koja je po~ela da se raspada, i to i pred o~ima gra|ana Srbije. Me|u njima ima i dva miliona onih koji su glasali za Tadi}a, pre svega u strahu da se ne vrate radikali. Evo ve} sedam godina Tadi} i njegov tim za plja~ku i opsene kroz nezapam}enu kontrolu medija prodaje sebe kao pametnog, obrazovanog, savremenog, modernog, vizionarskog Evropejca, a on nije ni jedno od toga. Taj balon od sapunice, koji najbolje oslikava politiku dana{njeg DS-a i samog Tadi}a, raspao se jo{ pre nekoliko godina, ali nas Tadi}evi spineri i pla}eni mediji teraju da, mokri i umazani od iscurele sapunice, verujemo da je to ne balon, nego {atl i to naravno, jedinstven, najve}i i najbolji na svetu. U toj pani~noj strategiji “kontrole {tete”, gladnoj i neutoljivoj potrebi da bude popularan, Tadi} i njegovi savetnici tumaraju u svojim potezima, do tog nivoa da izazivaju sa`aljenje i podsmehe, ali i stid u samom vrhu DS-a. Od posete izmi{ljenoj ku}i dede Novaka \okovi}a prilikom zvani~ne posete Crnoj Gori, preko organizacije `ura kod predsednika Hrvatske ne bi li upoznao i smuvao izvesnu peva~icu, pa do zajedni~kih sednica Vlade Srbije i privatne grupe politi~ara Mileta Dodika, sve je to tumaranje i bolesni poku{aj da se bude popularan i voljen, a kroz poteze za koje njegovi savetnici veruju da se najbolje primaju u srpskom narodu. Drugi aspekt je ~injenica da je Tadi} u politi~kom smislu apsolutno zavisan od politike staraca, Brozovih i Milo{evi}evih apologeta, koji sebe vole da nazivaju disidentima. To su ina~e ve~iti zaljubljenici u Oznu i nikad nepre`aljenu Rankovi}evu UDB-u. Na ~elu njih je akademik bez srednje skole Dobrica, potom agent UDB-e, akademik sa srednjom {kolom Matija, ali i tata Borisa Tadi}a, Ljubivoje, zaljubljenik u opskurne likove od Klare Mandi} pa nadalje. Ova grupa staraca je dolazak na ~elo dr`ave Tadi}a do`ivela kao li~nu pobedu i dolazak na vlast njihove grupe, koja }e koristiti funkciju predsednika Srbije i najve}u stranku u Srbiji DS kao sredstvo za ispunjenje svih ambicija koje u prethodnih 60 godina nisu bili u stanju da realizuju. Tako su svoje nikad nepre`aljene neuspehe iz memoranduma zamislili da realizuju sada druga~ijim metodama. ^uvene njihove parole su upravo bile - Srbija je dobijala u ratovima, ali gubila u miru! Sada su re{ili da to rade druga~ije! Da Srbija kao najve}a, najbrojnija i najuticajnija dr`ava ex Jugoslavije bude lider u regionu, da zadobije poverenje EU ~inovnika i da druga~ijim metodama ostvari stare ambicije osniva~a

28

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

SRBIJA IMA “MEMORANDUM 2”
Na odredbe ovog zakona nije reagovao niko iz politi~kog i javnog `ivota niti jedne zemlje u regionu. Skoro neopa`eno i u na{oj kao i u politi~koj javnosti zemalja regiona pro{la je sjednica “Saveta za odnose sa Srbima u regionu“ odr`ana 8. februara ove godine, na poziv srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a. Osnovna i jedina ta~ka dnevnog reda bila je ona koja se odnosila na popis stanovni{tva koji bi se u svim zemljama regiona, osim u Srbiji, trebao odr`ati u toku ove godine. Miodrag Jak{i}, sekretar srbijanskog Ministarstva za dijasporu, rekao je da je “cilj sastanka da Srbija potakne Srbe nastanjene izvan Srbije da se izjasne kao pripadnici srpske nacionalnosti“. Jak{i} je naglasio da se “vlast u Srbiji protivi asimilaciji na{eg stanovni{tva u zemljama regiona i eventualnom spre~avanju njihovog prava na slobodno izja{njavanje tokom popisa“. Srbijanski re`im ~ak otvoreno isti~e kako predstoje}e popise u zemljama regiona smatra “jednim od najva`nijih u istoriji srpskog naroda“. Na{ dobro upu}eni izvor isti~e da je slijede}i korak politi~ka i diplomatska borba za polo`aj Srba kao konstitutivnog naroda u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a odmah potom i zahtjevi za teritorijalnu autonomiju (konstitutivnih) Srba u tim dr`avama. Posljednji korak bi bio onaj koji Milorad Dodik, predsjednik RS-a, provodi u BiH. Pomenutoj sjednici je prisustvovao i Milorad Dodik, koji je ina~e Tadi}ev sluga pokorni u izvr{enju ciljeva iz “Memoranduma 2”. Na{ dobro upu}eni izvor isti~e da hap{enje generala Divjaka treba posmatrati u kontekstu provo|enja ciljeva

STUBOVI TADI]EVE DR@AVE
^elnici Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) uvijek su dobrodo{li u Tadi}evom kabinetu

zajednicu, {to je samo eufemizam za veliku Srbiju, neodoljivo podsje}a na Memoranum SANU. Me|utim, ne podsje}a slu~ajno. Njegovi autori su upravo akademici koji su ispisali “Memorandum 2”.

BO[KO JAK[I] “Odr`avanje zajedni~ke sjednice Vlada RS-a i Srbije u Banja Luci mo`e da se podvede u uplitanje u legitimne stvari jedne suverene zemlje”

SVI TATINI DRUGOVI U KABINETU

“Tadi}ev dolazak na ~elo dr`ave “Tadi}ev dolazak na ~elo dr`ave grupa staraca iz Srpske akademije grupa staraca iz Srpske akademije do`ivljava kao li~nu pobjedu” do`ivljava kao li~nu pobjedu”

Golog otoka i ostalih stradija gra|ana Jugoslavije. Zato se i vodi specijalni rat protiv Crne Gore ve} sedam-osam godina. Prvo da se ne otcepe, pa onda da ih se diskredituje, da se nazivaju mafija{ima, da ih se optu`uje da su ubice, da se poma`e opozicija u `elji da se ru{i legalna vlast, sve u nadi i ube|enju da }e jednog dana na vlast u Crnoj Gori do}i ’njihovi’ da }e se ponovo

organizovati referendum i da }e se CG ponovo ujediniti sa Srbijom! Zato Tadi}a i DS interesuje na silu stvorena pri~a o tobo`e nekakvom politi~kom motivu ubistva kriminalnog vlasnika Nacionala Iva Pukani}a, ali ga zato ne interesuje politi~ka pozadina ubistva njegovog prethodnika Zorana \in|i}a! Tako je i sa Bosnom. Kad je u Sarajevu, onda je Tadi} ~istokrvni

Sarajlija, u Istri je jednom ~etvrtinom Hrvat, u CG je naravno Crnogorac, Srbiji Srbijanac! To je ta politika ni{tavila i sve i ni{ta. I tra`i da se vodi istraga protiv Ko{tunice, ali i da se potpi{e peticija da se ne poziva! Ode u Evropu pa im tamo sve obe}a, onda do|e u Beograd pa donese zakon o akcizama kojima Rusima daje privilegije, pa kad iz EU zaprete, onda tra`i da se akcize ukinu! Naravno da je problem sa Republikom Srpskom opasniji od svih ovih tumaranja, jer tamo imate jednog opasnog demagoga kao lidera Srba, a oko Tadi}a imate opasnu ekipu zlo~inaca, ratnih hu{ka~a i profitera koja insistira na tezi o samoopredeljenju Republike Srpske (ako mo`e Kosovo) i to ~ini region i, posebno, Bosnu i Hercegovinu nestabilnom. Ipak sva ta bolesna politika, stvarana u glavama akademika bez obrazovanja, zajedno }e s njima oti}i pod zemlju. Prazna i jalova politika Borisa Tadi}a, opsene i la`i koje prodaju njegovi marketin{ki timovi, dok plja~kaju desetine miliona evra, do`ivljava ubrzani kraj. Toga su svesni i njegovi najbli`i prijatelji i savetnici, zato i poja~avaju nacionalnu retoriku i poteze, kao uvek siguran fiks u lokalnim politikama ovih nesre}nih naroda kojima pripadamo”.

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

29

SENZACIONALNO OTKRI]E “SB”
Memoranduma 2. Zapravo i pokretanje istrage protiv Ejupa Gani}a, generala Jovana Divjaka, hrvatskog branitelja Tihomira Purde, dr. Vesne Bosanac predstavlja prebacivanje krivice, zamagljivanje istine, obmanjivanje javnosti i skretanje pa`nje sa slu~ajeva koji se protiv srbijanskih zvani~nika vode u Haagu, {to su glavi ciljevi novog srbijanskog memoranduma. U tom kontekstu je i Dodikova izjava da }e policija RS-a uhapsiti generala Jovana Divjaka, Ejupa Gani}a ili ~lanove ratnog Predsjedni{tva BiH ukoliko se na|u na teritoriji RS-a i isporu~iti ih Srbiji. Bo{ko Jak{i}, beogradski publicista i analiti~ar, za na{ list ka`e da su zvani~nici iz Vlade Srbije prekora~ili svoje ingerencije i da se odr`avanjem zajedni~ke sjednice u Banjoj Luci direktno mije{aju u unutra{nje stvari u Bosni i Hercegovini. “Moje mi{ljenje je da to nije posao Beograda i da zvani~ni Beograd mo`e samo da se ope~e ukoliko nastavi sa jednom takvom politikom. Jedno je legitimna odbrana interesa Srba van Srbije, me|utim, potpuno je drugo ako to mo`e da zadire i ~ak da se podvede u me{anje u odnose unutar jedne suverene dr`ave. Tako da mi se, na`alost, ~ini da, {to se ti~e odnosa sa Srbima u Republici Srpskoj, Beograd nije izvukao dovoljno zaklju~aka koje je mogao na osnovu doga|aja koji su se de{avali u vrijeme Milo{evi}a i Karad`i}a i da Beograd dosta rizikuju jer radi neke stvari koje su suprotne njegovom interesu. Pod tim interesom mislim pre svega da Evropska unija od srbijanskih zvani~nika o~ekuje jednu konstruktivnu saradnju, da se pomogne saniranju situacije u Bosni i Hercegovini, a ne da se ona dovodi do toga da Milorad Dodik otvoreno mo`e da govori da }e Bosna i Hercegovina pro}i kao biv{a Jugoslavija i da }e se raspasti. [to se ti~e uticaja Dobrice ]osi}a i akademika i druga~ije postavljenih velikodr`avnih aspiracija o kojim vi govorite, u tom slu~aju trebao bi da postoji ozbiljan plan zvani~nog Beograda kako on vidi Srbiju za dvadeset ili pedeset godina. Me|utim, ja smatram da zvani~ni Beograd nema tu viziju koja bi dugotro~no pozicionirala Srbiju i da postoji jedna politika koja ide cik-cak, koja se provodi od danas do sutra i u kojoj se vidno prime}uju uticaji tih intelektualno-nacionalisti~kih krugova, gde je Dobrica ]osi} jedan od njihovih simbola. Taj uticaj bi prema politi~kim programima mogao i trebao da pripada stranci Vojislava Ko{tunice DSS, ali na `alost njega je mogu}e identifikovati i u Demokratskoj stranci na ~ijem se ~elu nalazi Boris Tadi}. Istina, Srbija ima svoja legitimna prava da se brine o polo`aju Srba van granice Srbije, da im poma`e, ako ho}e da ula`e u Telekom Srpske, ali re{avanje nekih statusnih problema, to jednostavno ne dolazi u obzir jer je to ve} uplitanje u legitimne stvari suverene dr`ave”, zaklju~uje za na{ list publicista Bo{ko Jak{i}. Nova strategija Vlade u Beogradu mnoge je podsjetila na ~uveni Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti, koji je, uvode}i pitanje ugro`enosti Srba van Srbije, udario temelje programa Velike Srbije. Me|utim, mnogi analiti~ari u Srbiji ne znaju da se zapravo radi o prepakovanom memorandumu, koji srbijanske vlasti uveliko provode.

VLADIMIR BEBA POPOVI] “Problem sa Republikom Srpskom je opasniji od svih tumaranja Borisa Tadi}a, jer tamo imate jednog opasnog demagoga kao lidera Srba, a oko Tadi}a imate opasnu ekipu zlo~inaca, ratnih hu{ka~a i profitera koja insistira na tezi o samoopredeljenju Republike Srpske i to ~ini region, a posebno BiH, nestabilnim”

SPECIJALNE VEZE
Boris Tadi}, predsjednik Srbije, podr`ava tvrdnje Milorada Dodika, predsjednika RS-a, da je BiH politi~ki neodr`iva dr`ava

Sr|a Popovi}, beogradski advokat, u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” ka`e da su ]osi} i kompletna Milo{evi}eva ekipa iz devedesetih reaktivirani i anga`ovani na novim projektima. “Mislim da se radi o tome da u svesti ljudi ovde ne postoji da je Srbija pora`ena u tim agresorskim ratovima i da se ceo taj projekat koji je po~eo 1991. godine zavr{io porazom. Zato je i taj takozvani prevrat kada je sru{en Milo{evi} ostao jedan ambivalentan doga|aj. Jedni su smatrali da je podvu~ena kona~no crta na celu tu pro{lost, drugi kao {to su Vojislav Ko{tunica i Dobrica ]osi} smatrali su da se sklonio jedan predsednik, da je do{ao drugi a da oni nastavljaju tamo gde su stali. Taj frontalni sukob oko 5. oktobra doveo je zapravo do \in|i}evog ubistva koje je celu zemlju bacilo u apatiju i zaustavilo procese koje je on zapo~eo. Tokom Ko{tuni~ine vladavine sve je poku{alo da se vrati u pre|a{nje stanje i sada, u trenutku kada po~injemo da se pribli`avamo ulasku u EU koja je jedina tekovina Zorana \in|i}a koja je pre`ivala i ima podr{ku u javnosti, njih hvata panika i oni `ele da uzvrate kontaraudarom. Ja to ose}am na sve strane i video sam pre neki dan kako su se uspani~ili zbog zahtjeva specijalnog tu`ioca da ispita politi~ku pozadinu ubistva premijera \in|i}a. Odmah su pre{li u sna`an kontranapad. Pojavila se jedna peticija u kojoj se daje podr{ka Ko{tunici i njegovoj odluci da se ne odazove pozivu Tu`ila{tva. Ko{tunicu su podr`ali \ogo, Nogo, Brana Crn}evi}, Smilja Avramov, Vu~eli}, Dobrica ]osi}... to je kompletna ekipa iz devedesetih. Ko{tunica je sazvao glavni odbor svoje stranke na kojem je pozvao na pobunu nacionalnih samosvesnih i slobodnih Srba protiv kursa kojeg zemlja zauzima, a to je pribli`avanje Evropi. Ja mislim da je sve to prili~no anahrono i to je jedan o~ajni~ki poku{aj koji mo`e da nanese veliku {tetu. Oni su jo{ uvek tu, oni su jo{ uvek `ivi i jo{ uvek nastupaju vrlo agresivno. Opasno je to {to je zemlja u velikoj ekonomskoj krizi i to je pogodno podloga za tako neku populisti~ku pobunu koju bi oni poku{ali izvesti. [to se ti~e tih velikodr`avnih aspiracije Srbije prema BiH, za koje me pitate, to je deo te stare poliSLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

30

SRBIJA IMA “MEMORANDUM 2”
bismo pravili paralelu sa devedesetim, onda mo`emo slobodno re}i da nedostaje ne{to {to je onda postojalo, a to je jedan otpor nacifikaciji politike i dr`ave. Postojale su razne grupe gra|ana, ja sam uglavnom s njima komunicirao, u Mostaru, Tuzli, Sarajevu, Br~kom i u drugim gradovima, gde su imali dosta jasnu poziciju ljudi koji se suprotstavljaju nasilnom re{avanju problema. Sada ne vidim da tako ne{to postoji, dakle {ta je alternativa da se bilo ~iji remetila~ki poku{aji u formiranju normalne dr`ave BiH, spre~e. Istina je da Dobrica ]osi} ne odustaje od svojih ideala. On se sam u dana{njem broju Politike (ponedjeljak, 21. mart) vrlo jasno izrekao. On ka`e da je do sada, pa i sada obavlja, pazite - sudbinske du`nosti. Ta mistifikacija ljudi na vlasti, ili kad padnu sa vlasti, da se pona{aju po nekom prstu sudbine koji ih uzima kao svoje instrumente za ostvarenje ciljeva, dakle ne~im {to ne doma{uje `ivotno iskustvo obi~nih pojedinaca, tu nikakvog izlaza nema i mo`e trajati i du`e od biolo{kog `ivota tih raznih mistifikovanih junaka.” Dobrica ]osi} je ina~e u listu Politika, u pismu kojeg je posvetio svom ratnom drugu Dragomiru Lazi}u \urici, kazao: “Nisam sa svojom revolucionarnom generacijom uspeo da promenim sudbinu srpskog naroda; bila je to na{a partizanska i mladi}ka iluzija; nisam kao predsednik SR Jugoslavije uspeo da promenim nacionalnu i dr`avnu politiku i zapo~nemo preporod Srbije u socijaldemokratsko, prosve}eno i civilizovano dru{tvo. Ti neuspesi su generacijski i nacionalni porazi koji su u mojoj svesti i du{i postali muka i patnja koje mi umanjuju uspehe i zadovoljstva koja sam pored svih poricanja imao u svom romansijerskom radu. Promena koja je nastala petooktobarskim prevratom, izvedena je narodnim gnevom i milionima dolara ameri~ke obave{tajne slu`be i njenih saradnika; prevrat je u kome sam i ja zabludno u~estvovao. Ta promena poretka pretvorila se u u`asavaju}u stvarnost: kriminalnom kontrarevolucijom stupili smo u kriminalni kapitalizam. Ja sam vrlo brzo uvideo da smo opet obmanuti.” ]osi} priznaje da je pora`en, zajedno s ostalima koji su se borili za velike nacionalne ciljeve, ali nedavno u Ninu izgovara dvosmislenu re~enicu: “Ti porazi nisu kona~ni.” Jedinu svijetlu ta~ku nalazi u “Republici Srpskoj” koja je dokaz da “smo osvojili i neke istorijske pobede, i u uvjerenju umnih i hrabrih ljudi sveta da smo na strani pravde i prava”. Politiku srbijanske Vlade prema BiH mo`da je najpreciznije objasnila potpredsjednica Liberalnodemokratske partije Vesna Pe{i}: “Srbija je i dan danas remetila~ki faktor u regionu. Srbija neprekidno rastura BiH. Zbog toga nema ni{ta od na{eg puta ka EU. Ne mo`emo da idemo ka EU, a da ostavimo na{u Republiku Srpsku. To je sve folirancija. Oni rasturaju i poku{avaju svima da poka`u da je Bosna jedna neuspela dr`ava. Poku{avaju na neki na~in da rasture Bosnu, da se osamostali Republika Srpska i da do|e do nekog ujedinjenja. Oni se bave teritorijama. Za to vreme ~ekaju neke pogodne momente da svima to dosadi. Njima se iz nacionalisti~kih razloga uop{te ne `uri ka EU.”

Akademik Ljubomir Tadi}, otac srbijanskog Akademik Ljubomir Tadi}, otac srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a, budno prati predsjednika Borisa Tadi}a, budno prati da sin ne odstupi od velikosrpske ideje da sin ne odstupi od velikosrpske ideje

RODITELJSKA PA@NJA

tike, nacionalne strategije i taj projekat da }e oni kad-tad da se do~epaju Republike Srpske i razbiju Bosni u Hercegovinu, oni od toga nikada nisu odustali.“ “Memorandum 1” je prouzrokovao genocid, urbicid, ratne zlo~ine i razaranja, me|utim “Memorandum 2“, prema njegovim autorima, treba da zavr{i u miru sve one velikosrpske projekte koji nisu ostvareni u ratu.

]OSI]: “SRPSKI PORAZI NISU KONA^NI“
Profesor dr. Neboj{a Popov, sociolog i urednik lista Republika, za na{ list ka`e da velika briga srbijanske Vlade prema Srbima u Republici Srpskoj zapravo predstavlja lije~enje rana sa Kosova. “Svi nacionalizmi u biv{oj Jugoslaviji startovali su sa tezom o ugro`enosti vlastitog naroda i {to su bili grlatiji da tu ugro`enost dramatizuju, time su opravdavali sve ve}e nasilje prema drugim narodima. To {to oni brane svoju raniju politiku je istorijski i socijalno katastrofalno, pogotovo ako toj pogre{noj politici nema {ta da se suprotstavi. Kada

Autori Memoranduma 2 zala`u se da general Autori Memoranduma 2 zala`u se da general Ratko Mladi} ne bude izru~en Ha{kom tribunalu, Ratko Mladi} ne bude izru~en Ha{kom tribunalu, ve} procesuiran pred srbijanskim pravosu|em ve} procesuiran pred srbijanskim pravosu|em

BITKA ZA GENERALA

DOBRICA ]OSI]: “Ti na{i neuspesi su generacijski i nacionalni porazi koji su u mojoj svesti i du{i postali muka i patnja koja mi umanjuje uspehe i zadovoljstva... Ali ti porazi nisu kona~ni... Svetla ta~ka je Republika Srpska koja je dokaz da smo osvojili i neke istorijske pobede i u uverenju umnih i hrabrih ljudi sveta da smo na strani pravde i prava”
31

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

MISTERIOZNI DETALJI RATA U BiH

Prošle nedjelje u gradiću STANTON, u američkoj saveznoj državi Kentucky, uhapšena je 52-godišnja AZRA BAŠIĆ, osumnjičena za stravične ratne zločine u Derventi iz ljeta 1992. godine; naš novinar piše o ratnim zločinima koje su tokom agresije na BiH počinile žene koje se svojom brutalnošću nisu razlikovale od muškaraca a za koje, izuzev BILJANE PLAVŠIĆ, do sada nisu procesuirane pred sudom

RATNI ZLO^INI @ENA OD GOGE ARKANU[E DO AMAZONKE ZOLJE
Pi{e: NEDIM HASI]

K

ada su policajci ameri~ke savezne dr`ave Kentucky u rano jutro sedamnaestog marta iz ku}e sa lisicama na rukama izveli 52godi{nju Azru Ba{i}, njezini susjedi bili su {okirani. @ena koju su poznavali kao Isabellu godinama je u gradi}u Stanton `ivjela mirno, dr`e}i se po strani. Mali grad u kojem osim Nestle tvornice i Doma za stare ne postoji ni{ta {to bi izazivalo pa`nju posjetitelja petnaestak je godina bio boravi{te `eni koju Tu`iteljstvo BiH tra`i zbog u`asnih zlo~ina po~injenih na po~etku rata u BiH. “Ona je divna osoba, veoma posve}ena poslu“, kazala je nakon hap{enja 88-godi{nja Henrietta Kirchner, Ba{i}kina pacijentica iz Doma za stare, koja ju je njegovala dok se oporavljala od loma noge. Azra Ba{i} uhap{ena je zbog optu`nice za ratne zlo~ine u kojoj stoji kako je mu~ila i ubijala Srbe u logorima u Derventi. Interpol ju je 2004. godine locirao u Kentuckyju a Sud BiH objavio je me|unarodnu potjernicu za njom u oktobru 2006. godine. SAD su dobile zvani~an zahtjev za njenu ekstradiciju u BiH u februaru 2007. godine. Prema sudskim dokumentima, ameri~ke vlasti zatra`ile su dodatne dokaze za ove zlo~ine, a Tu`ila{tvo BiH poslalo ih je u februaru i aprilu 2010. godine. Optu`nica je raspisana na osnovu istrage Okru`nog tu`ila{tva u Doboju koje je ustvrdilo da je

AZRA BA[I]

Uhap{ena u SAD-u zbog ubistva Blagoja \ura{a u Derventi, u ljeto 1992. godine

Ba{i}eva, kao pripadnica 108. Rije~ke brigade Hrvatske vojske, po~inila ratni zlo~in u Derventi izme|u aprila i jula 1992. godine. Ba{i}eva bi se prvog aprila pred sudom u Kentuckyju trebela izjasniti o optu`bama koje joj se stavljaju na teret.

UBISTVO BLAGOJA \URA[A
Biv{i logora{ iz Dervente Mile Kuzmanovi} pri~a da ga je Azra Ba{i}, dok je bio zarobljen, tukla do besvijesti zbog ~ega je iz logora iza{ao kao invalid. “Znala me je tu}i do iznemoglosti. Gubio sam svijest. Skidala me do gola, a potom nogom udarala po polnom organu. ^esto je znala govoriti kako }e mi odsje}i polni organ. Polomila mi je {est rebara, glavu gotovo

smrskala. Iz logora sam iza{ao gotovo stopostotni invalid“, kazao je Kuzmanovi} nakon {to je objavljeno kako je Ba{i}eva uhap{ena u SAD-u. Kuzmanovi}, koji je bio zato~en u logoru u biv{em Domu JNA u Derventi, ka`e da je Ba{i}eva Blagoju \ura{u, nakon {to su se nad njim i`ivljavali ostali ~uvari logora, nao~igled ostalih logora{a zabola vojni~ki no` u vrat. “Krv je {ikljala na sve strane, nas je tjerala da li`emo tu krv. Potom su hrvatski vojnici predvo|eni Azrom igrali oko \ura{evog mrtvog tijela“, prisje}a se Kuzmanovi} i dodaje da su srpski logora{i u Domu JNA bili izlo`eni stra{nim torturama, koje mnogi nisu izdr`ali. Kuzmanovi} je u logor u biv{em Domu JNA u Derventi doveden na

Za ratne zlo~ine u BiH osumnji~eno je trideset `ena; za sada je procesuirana samo Biljana Plav{i}
32
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

@ENE-RATNICE IZ NA[EG KOM[ILUKA
Foto: Mario Ili~i}

NEISPRI^ANA PRI^A RATA U BOSNI I HERCEGOVINI
@ene-ratne zlo~inke odgovorne su za ubijanja, zlostavljanja, silovanja, mu~enja hiljada ljudi

Vaskrs 1992. godine nakon {to su pripadnici Hrvatske vojske i HOS-a u{li u prigradsko derventsko naselje ^ardak u kojem su ve}inom `ivjeli Srbi. “Taj dan u logor u biv{em Domu JNA dovedeno je kompletno srpsko stanovni{tvo ovog naselja. Nisu po{te|ena ni djeca ni `ene. Odmah su po~ela maltretiranja, prebijanja, ubistva“, prisje}a se Kuzmanovi}. On je istakao da se u tome posebno isticala `ena po imenu Azra, koja je nosila uniformi Zengi (Zbor narodne garde Hrvatske). “Bila je ni`eg rasta, bucmasta. Ne mogu opisati kakve je sve metode primjenjivala samo da bi nama logora{ima bilo {to te`e“, navodi Kuzmanovi}. Prema njegovim rije~ima, srpske zarobljenike tukao je ko god je stigao po nare|enju Ba{i}eve, a zato~enici su plakali i molili da ih pobiju kako bi se spasili muka. “U jednoj prostoriji od 30-tak kvadrata bilo nas je vi{e od {ezdeset. Prostorija je bila bez svjetlosti, vla`na, puna vode. Onako isprebijanim davali su nam da jedemo so, a onda smo po dva-tri dana bili bez vode“, ispri~ao je Kuzmanovi}. On je rekao kako je ~uo da je Ba{i}eva do{la iz Rijeke zajedno sa pripadnicima zloglasne rije~ke jedinice koja je u Derventi po~inila stravi~ne zlo~ine nad Srbima. Ka`e i da je njen suprug, nekada{nji brija~ iz Dervente Ned`ad Ba{i}, tako|er ~inio zlo~ine. Predsjednik Udru`enja ratnih zarobljenika iz Dervente Drago Kne`evi} istakao je da su za vrijeme rata u Derventi postojala ~etiri logora u kojima su dr`ani Srbi a kroz njih je pro{lo vi{e od 400 ljudi.

^EKAJU]I ZOLJU
Azra Ba{i} zasad je druga `ena koja je uhap{ena u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama pod optu`bom za ratne zlo~ine. U junu 2009. godine uhap{ena je Rasema Handanovi}, zvana Zolja, ratna pripadnica jedinice Zulfikar Armije BiH, koja je godinama pod la`nim identitetom `ivjela u SAD-u. Zolja, ~ije izru~enje jo{ uvijek ~eka BiH, optu`ena je za zlo~ine nad hrvatskim civilima u selu Trusina kod Konjica, iz aprila 1993. godine. Prema tvrdnjama pre`ivjelih Hrvata, Rasema Handanovi} je sama, iz automatske pu{ke, osobno ustrijelila jednu skupinu zarobljenika. Kasnije se pri~alo kako je strijeljanje izvr{ila iz osvete, jer su joj pripadnici HVO-a ubili mladi}a. “Ta `ena je zapovijedala, nju su svi slu{ali. Poslije napada na selo rekla je da nas pre`ivjele odvedu u jednu ku}u, poliju benzinom i zapale, ali me|u vojnicima nije bilo ljudi koji su to mogli napraviti. U{li smo u ku}u i sjeli. Do{ao je jedan vojnik, nisam ga poznavala, i tra`io da stavimo na stol novac i zlato. Izvadili smo sve {to smo imali. Oni su to pokupili. Opet su nas izveli van, a `ena je stalno govorila
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

33

MISTERIOZNI DETALJI RATA U BiH
da nas treba zapaliti“, kazala je istra`iteljima svjedokinja hrvatske nacionalnosti, koja je detaljno opisala stravi~nu scene smaknu}a susjeda. Ameri~ke i bh. vlasti ulo`ile su silan trud kako bi Rasemi Handanovi} u{li u trag, budu}i da je, po svoj prilici, prije odlaska u Ameriku promijenila identitet i osim suprugovog prezimena, uzela je i novo ime. Rasemu Handanovi} Tu`iteljstvo BiH tereti za ubistva vi{e hrvatskih civila i zarobljenih pripadnika HVO-a. Pored Azre Ba{i} i Raseme Handanovi}, za ratne zlo~ine porotiv Srba istra`ivana je i Indira VrbanjacKameri} protiv koje je Okru`no tu`ila{tvo u Doboju sredinom 2007. godine podiglo optu`nicu zbog zlo~ina u Bosanskom Brodu. Kasnije je predmet preuzelo Tu`iteljstvo BiH, ali jo{ uvijek nije poznato koliko je daleko istraga odmakla. “Da je bilo pravne dr`ave, ona bi odavno bila na robiji. Ona je bila jedan od komandanata `enskog logora na stadionu Polet (op}ina Bosanski Brod). Odvodila je `ene na liniju, gdje ih je po ~itavu no} silovalo stotinu vojnika. Mo`ete li da zamislite kako izgleda `ena koju je silovalo dvadeset ljudi za jednu no}?”, kazao je za BIRN biv{i logora{ iz Broda. Pored toga, u izvje{tajima MUP-a Republike Srpske navedeno je da je izvjesna Sabina u~estvovala u islje|ivanjima uhap{enika u ovom gradu. U tada{njem Okru`nom zatvoru u Tuzli, Sabina je, kako se tvrdi, po~ela raditi 1993. godine i navodno je ginekolo{ki pregledala `ene koje su odre|ene za razmjenu.

PREDSJEDNICI PREDSJEDNICI REPUBLIKE SRPSKE REPUBLIKE SRPSKE

Biljana Plav{i} jedina je `ena koja je Biljana Plav{i} jedina je `ena koja je pred sudom u Haagu presu|ena za pred sudom u Haagu presu|ena za ratne zlo~ine na 11 godina zatvora ratne zlo~ine na 11 godina zatvora

MONIKA SIMONOVI], UBICA IZ LOGORA “LUKE“

“Monika nije bila žena, ona je bila monstrum“
Osmog maja 1992. godine u Br~kom je otvoren logor Luka kao sabirni centar za Bo{njake i Hrvate. Za komandanta logora je postavljen Goran Jelisi} Adolf, kojem u ubistvima asistira tada {esnaestogodi{nja Monika Simonovi} , njen brat Konstantin, te Goran ]esi}. Monika je obi~avala zato~enika masakrirati razbijenom fla{om. Na rane onih koji pre`ive torturu sipala je so. Nakon likvidacija, komandanti logora su iz hangara u kojim su boravili logora{i izvodili, kako su to govorili, dobrovoljce, zadu`ene za skupljanje le{eva. Sa takvih poslova rijetki su se vratili. “Radila je ono {to niko ne bi radio u onim godinama. To je djevoj~ica koja je imala samo ime `ensko. To nije bila `ena, to je monstrum bio“, kazao je biv{i zato~enik D`afer Deronji}. Na su|enju Jelisi}u u Haagu Amir Didi} je ispri~ao da su ga Monika i Goran premla}ivali po nekoliko puta dnevno. “Psovali su balijsku majku i govorili da nas sve treba pobiti. Ona je uporno govorila ’za{to ga ne ubije{, za{to se raspravlja{ s njim?’, dok me je Goran Jelisi} tukao palicom i vatrogasnim crijevom. Oni su mogli raditi {ta su htjeli.“ Gorana Jelisi}a je Ha{ki tribunal 2001. godine osudio na 40 godina zatvora. Monika Simonovi} nikada nije procesuirana.

ZVALI SU JE GOGA ARKANU[A
Prema do sada dostupnim podacima, za zlo~ine po~injene u gradovima isto~nog dijela BiH te u Doboju, Prijedoru i Sarajevu sumnji~i se tridesetak `ena. Rije~ je o Dragani Boji} iz Vlasenice, Beli Nikoli}Jovanovi}, Jovanki Osovi}, Veri i Dani Skakavac te Gordani Dra{kovi} iz Fo~e, zatim Jelisavki Petrovi}, Sne`ani Koji} iz Vi{egrada, Du{ici Dra{kovi}, Radmili Radosavljevi} iz Vi{egrada, Tomaniji Kukri~ar i Tankosavi Krtolica iz Had`i}a, Kosi Savi} sa Pala, Branki Kosti} iz Bosanskog Broda, Slavici Jovanovi} i Radmili Kalaba-Serbezovski iz Sarajeva, Nadi Balaban iz Prijedora, Nadi Niloli} iz Doboja, Mirjani [ahovi} iz Banje Luke i Vojki Peji} iz Vare{a. Me|u njima su i zloglasna Monika Simonovi} iz Br~kog, djevojka osu|enog ratnog zlo~inca Gorana Jelisi}a te Indira Kameri}-Vrbljanac. Dragana Boji} u Bratuncu je bila poznata kao Goga Arkanu{a. Predratna prodava~ica sendvi~a u kiosku ispred lokalne Osnovne {kole u aprilu 1992. godine se priklju~ila Tigrovima. Osumnji~ena je da je u~estvovala u strijeljanjima ispred d`amije u selu Glogova kod Bratunca. Njezin je zadatak
34

GORAN JELISI]

Zbog zlo~ina po~injenih sa Monikom Simonovi}, osu|en na 40 godina zatvora

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

@ENE-RATNICE IZ NA[EG KOM[ILUKA
AMIRA KRUPI], AUTORICA KNJIGE “@ENE RATNI ZLO^INCI“ Na podru~ju Vi{egrada tokom prvih godina rata bilo je jedanaest logora u kojima su se sa zatvorenicima brutalno razra~unavale Jelisavka Petrovi}, profesorica u Srednjoj {koli, zatim Sne`ana Koji}, pravnica u tamo{njem preduze}u Varda te Du{ica Dra{kovi}, tako|er profesorica. Sve tri su bile ~lanice u`eg rukovodstva SDS-a.

Žene su bile brutalne poput muškaraca
Pro{le je godine objavljena knjiga Amire Krupi} naslovljena sa @ene ratni zlo~inci. Nastala kao magistarski rad na sarajevskom Fakultetu politi~kih nauka, Krupi}eva je svojom knjigom poku{ala tragati za uzrocima kriminogenog pona{anja `ena, ustvrdiv{i kako je kod onih koje su ~inile zlo~ine “maj~inski instinkt nestao u moru umrtvljenih emocija i osobnih ambicija“. Krupi} je vi{e od pola godine istra`ivala izvore za svoj magistarski rad, a temu je odabrala ponukana pri~ama svjedoka nekih od najbrutalnijih zlo~ina po~injenih tokom agresije na BiH. “Mora se naglasiti odgovornost `ena u ratnim zlo~inima, bilo da su one inicijatori, po~initelji ili sau~esnici“, ka`e Krupi}, dodaju}i. “Ne smije se umanjiti zna~aj njihovih zlo~ina u odnosu na one koje su po~inili mu{karci. Svjedo~enja `rtava koje su pre`ivjele torture govore u prilog ~injenici koliko su `ene bile surove i nehumane prema nedu`nim civilima samo zato {to nisu bili Srbi.“ Krupi} je, kako nam ka`e, posebno insistirala na poja{njenju razloga zbog kojih su se `ene na nevi|eno brutalan na~in obra~unavale sa svojim `rtvama. “Na kraju sam uspjela shvatiti da razlozi njihovog sadizma le`e u problemima iz pro{losti. Da li zato {to su ’pogre{no odgajane’, da li zato {to su bile `rtve nasilja u porodici ili seksualnog zlostavljanja, uglavnom, sve su svoje frustracije lije~ile na `rtvama, iskaljuju}i na njima sav svoj nagomilani bijes.“ Na`lost, iako iznimno va`na za historiju ove zemlje, knjiga Almire Krupi} iako je to bilo planirano, nikada nije promovirana. Naime, autorica je zaposlena u dr`avnoj slu`bi i za promociju nije dobila dozvolu svojih pretpostavljenih.

PRESUDA ZA PLAV[I]EVU
U ubistvima Bo{njaka, nekada{njih uposlenika Fabrike namje{taja Varda u~estvovala je i Zora Man~i} dok je supruga Mi}e Obradovi}a bila snajperista u ovom gradu. “Radio sam {esnaestog juna 1992. godine i vra}aju}i se sa posla ku}i na drinskoj }upriji sam vidio stra{an prizor. Nikada nisam vidio toliko krvi, razne obu}e. Dolaskom u ku}u gledao sam kroz zavjesu {ta se de{ava na ulici. U tom momentu na mene je iz snajpera pucala `ena Mi}e Obradovi}a, ali me nije pogodila“, ispri~ao je svjedok N.N. U sarajevskom predgra|u Had`i}i za ratne zlo~ine osumnji~ene su Tomanija Kukri~ar, koja je danima dr`ala zatvorenu Sadiku Hajruli koju je `eljela razmijeniti za svoju k}erku R a do j k u, t e Ta n k o s a v a K r t u l i c a . Profesorica fizi~kog vaspitanja u {koli na Palama Slavica Jovanovi} premla}ivala je logora{e drvenim motkama i vodovodnim cijevima. “Udarali su Fehima Hrvu koji je nepomi~an le`ao na parketu“, stoji u iskazu jednog od svjedoka. “Nakon toga su ostalim logora{ima naredili da se okrenu prema zidu i da ruke sa otvorenim dlanovima stave na zid. Udarali su po prstima `eljeznim {ipkama. Premla}ivanje je trajalo pola sata nakon ~ega je Slavica Jovanovi} rekla da je dosta.“ U Doboju je Nada Nikoli} upravljala logorom kroz koji je pro{lo 1400 zatvorenica. Bila je, kako tvrde svjedoci, sau~esnica u sadisti~kom i`ivljavanju nad logora{ima te u ubistvima Bo{njakinja me|u kojima i Sejde Hidi}, koja je zaklana u logoru kojim je upravljala ova nekada{nja prodava~ica u prodavnici vara`dinske Koke... Izuzev{i presudu ha{kog Tribunala Biljani Plav{i}, do sada nijedna `ena pred sudovima u BiH nije procesuirana za ratne zlo~ine iako su `rtve nerijetko detaljno svjedo~ile o njihovim zvjerstvima. Za ratne zlo~ine po~injene u BiH jedino se sudilo Plav{i}evoj, biv{oj predsjednici Republike Srpske, koju je Ha{ki tribunal nakon priznanja krivice 2003. godine osudio na 11 godina zatvora. Plav{i} je pu{tena na slobodu u oktobru 2009. godine, nakon odslu`enja dvije tre}ine kazne u zatvoru u [vedskoj. Prema zasada dostupnim informacijama, Tu`ila{tvo BiH vodi istrage protiv 28 `ena dok na ni`em nivou, samo ~etiri tu`ila{tva vode istrage protiv 40-ak `ena koje se sumnji~e za ratne zlo~ine. Do sada nije podignuta niti jedna optu`nica.
35

bio da nakon strijeljanja ponovno svima strijeljanima ispuca po jedan metak u potiljak. Vera Skakavac sestra je Momira Skakavca, kojeg je Sud u Trebinju oslobodio odgovornosti za silovanja u zloglasnoj Karamanovoj ku}i u Miljevini. Mevla Lepir je u svojoj potresnoj ispovijedi u magazinu Dani kazala kako je Vera Skakavac “bila gazda javne ku}e u Miljevini, u koju je dovodila mnoge djevoj~ice. Saznala sam da je otvorila neki bilijar-cafe u Miljevini. A sje}am se, jabuku s drveta nisam ubrala a da njenoj majci, pokojnoj Mileni, nisam dala…“ Prema tvrdnjama ostalih svjedoka, djevoj~ice Bektovi} A., Aguli} A. i Spahi} A. je uhapsila u Fo~i i odvela ih u

Karamanovu ku}u gdje su bile silovane. U Karamanovu ku}u je vodila jo{ djevojaka a zajedno sa sestrom Danom je plja~kala domove odvedenih Bo{njaka. U Fo~i je “djelovala“ i Gordana Dra{kovi} koja se predstavljala kao novinarka i ljubavnica na 28 godina osu|enog ratnog zlo~inca Dragoljuba Kunarca. Jovanka Osovi} je, po tvrdnjama svjedoka, “pobila kompletne familije ^orbo, ^olo, Pehar...“ a u~estvovala je i u ubistvima u selu Tro{anj. Tako|er, u Fo~i je zabilje`en i slu~aj `ene poznate samo po imenu Sanja, koja je nakon rata napustila BiH, a koja je tokom ratnih godina u ovom gradu odvodila `ene na silovanje. MILJEVINA, MILJEVINA, KARAMANOVA KU]A KARAMANOVA KU]A
Sestre Skakavac Sestre Skakavac dovodile su zarobljene dovodile su zarobljene djevojke u ovo djevojke u ovo zloglasno mu~ili{te zloglasno mu~ili{te

Foto: Mario Ili~i}

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

HA[KA ARHIVA

Arhiva Haškog tribunala sadrži milione dokumenata i predmeta koji govore o onom što se dešavalo na prostorima zemalja nastalih raspadom Jugoslavije devedesetih godina a pristup toj arhivi za sada je ograničen i dozvoljen tek za vrlo mali broj (službenih) osoba. Naša novinarka istražila je šta će u budućnosti biti sa ovom izuzetno vrijednom građom za koju nijedan nivo vlasti, niti ijedna institucija u BiH ne pokazuje nikakav interes

TREBA LI IKOME U BiH ARHIVA IZ HAAGA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

U

hodnicima nekoliko zgrada u Haagu smje{tena je arhivska gra|a koju je od 1993. godine prikupio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju (MKSJ). Dokumenti, artefakti, video i audio snimci, ~uvaju se u kartonskim kutijama u podrumskim zape~a}enim sobama kojima pristup ima samo nekoliko osoba uposlenih u Tribunalu. Arhiva je te{ko dostupna i sve brojnijim nau~nicima iz cijelog svijeta koji izu~avaju rad Tribunala i njegov utjecaj na region. Po svemu sude}i, ne}e biti puno bolje ni u skoroj budu}nosti s obzirom da arhiva ostaje u vlasni{tvu UN-a, kako je Vije}e sigurnosti odlu~ilo u decembru pro{le godine. Prema toj odluci, mandat Tribunala je do kraja 2014. godine, do kada }e arhiva biti pod njihovom kontrolom, a kasnije }e biti osnovan takozvani rezidualni mehanizam koji bi trebao obavljati funkcije Tribunala sve dok postoji potreba, ili dok ne bude donesena druga~ija odluka.

Istovremeno, Tribunal je po~eo s aktivnostima za osnivanje dokumentacionih centara u regionu u kojima bi trebali biti dijelovi arhive. Me|utim, i ovi centri }e biti pod patronatom UN-ovih tijela, koja }e imati mogu}nost da odlu~uju o tome ko i kakav pristup ima. Godinama nevladine organizacije lobiraju da ova arhiva bude prenesena u region i da bude dostupna svima koji `ele, istra`iva~ima, novinarima, aktivistima… Florence Hartmann, biv{a glasnogovornica Tu`ila{tva pri MKSJ, za Slobodnu Bosnu ka`e da arhivska gra|a mora biti u regionu. “Nije u redu da takve arhive budu dostupne samo studentima iz Evrope ili Amerike. I oni se, naravno, bave istra`ivanjem tog perioda, i to je dobro. Ali, to treba ljudima iz regiona. Tribunal nije nikada imao mandat da pi{e historiju, ali ono {to je u toj arhivi jeste dio historije i ljudi imaju pravo da znaju”, ka`e Hartmannova.

ZETTABAYTI, TERABAYTI...
Pro{le godine, djelatnici Arhiva MKSJ iza{li su u javnost sa informacijom da je elektronski arhiv Tribunala ve}i od jednog

zettabayta, {to je jednako jednom terabaytu. Oba termina su uglavnom nepoznata {irokoj javnosti. Jednostavnije re~eno, toliko je obimna ova gra|a da server zahtijeva zasebnu sobu. Jednako je ogromna i arhiva koja se danas ~uva u kutijama {iroma Haaga. U ranijim medijskim izjavama, Elizabeth Emmerson, {efica Ha{ke arhive, tvrdi da ukoliko bi sva arhiva bila sastavljena, gra|a bi mogla biti raspore|ena na du`ini od pet do 10 km. Jo{ detaljnije, zna~i da arhiva sada ima izme|u 15 i 20 miliona stranica, samo u pisanim dokumentima, a sigurno }e biti i mnogo ve}a do

Nijedna budu}a historija ex-yu prostora ne}e se mo}i pisati bez ha{kih arhiva; one su, za sada, privilegija uskog kruga birokrata iz Haaga i UN-a!
36
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

MRTVI KAPITAL UN-a

HA[KA ARHIVA U BROJKAMA
MILIONA stranica je obim pisane gra|e arhivirane u Tribunalu

15-20

KILOMETARA bila bi du`ina arhive kada bi se spojili svi arhivirani dokumenti, svjedo~enja, dokazi…

10-15

ARTEFAKATA (metaka, oru`ja, dijelova odje}e) nalazi se u ha{koj arhivi

13.000

ARTEFAKATA je do sada uni{teno

1.000

6.000
broj svjedoka koji su se pojavili u svim ha{kim predmetima
Foto: Mario Ili~i}

8.700
sjednica je odr`ano u svim dosada{njim su|enjima

MILIONA EURA ko{tat }e Ujedinjene nacije godi{nje odr`avanje arhive Tribunala
TAJNE HA[KIH ARHIVA
Milioni dokumenata i predmeta koji govore o onom {to se de{avalo na prostorima ex-Jugoslavije ~uvaju se u kartonskim kutijama, a pristup njima ima samo nekoliko osoba uposlenih u Tribunalu
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

3.5-4.5

37

HA[KA ARHIVA
kraja rada Tribunala. Dijelovi arhiva nisu i vjerovatno dugo vremena ne}e biti dostupni javnosti. Radi se o dokumentima koji nose oznaku tajno, zapisima sa zatvorenih sjednica, dokumentima koji se ti~u za{ti}enih svjedoka… Pored dokumenata, arhiva sadr`i i brojne artefakte, predmete koji su na|eni pri iskopavanju grobnica, pretresima, istragama… Prema procjenama arhivistkinje Trudy Huskamp Peterson, arhiva je do 2005. godine imala oko 13.000 artefakata, najvi{e metaka, oru`ja, dijelova oru`ja, garderobe i predmeta na|enih u masovnim grobnicama. Arhiva Tu`ila{tva uglavnom nije dostupna. Dokumenti koji su sada javnosti dati na uvid su oni koje su sudska vije}a prihvatila kao dokaze. Tu`ila{tvo ima brojne dokumente koji su jako vrijedni, od zapisa sa saslu{anja, video i audio materijala, artefakata… Oko 1.000 uglavnom artefakata je uni{teno gre{kom Tu`ila{tva, {to je otkriveno tek naknadno. Radi se o li~nim dokumentima i predmetima prona|enim neposredno nakon rata u masovnim grobnicama sa posmrtnim ostacima Srebreni~ana ubijenih u julu 1995. godine. Opravdanje za uni{tenje ovih artefakata je da su vremenom postali prijetnja za okoli{. Me|utim, ovi predmeti nisu ~uvani u skladu sa me|unarodnim propisima o ~uvanju arhivske gra|e, zbog ~ega su po~eli truhnuti, te su bez poku{aja da se bilo {ta spasi uni{teni. Njihova najve}a vrijednost je bila sentimentalna za ~lanove porodica, ali svakako su i vrijedan dio historijske gra|e koja je sada trajno uni{tena. Pore|enja radi, veliki dio Muzeja holokausta u Washingtonu sastoji se od predmeta i li~nih dokumenata ubijenih. Odjel za svjedoke tako|er ima svoju arhivu koji sadr`i sve {to je vezano za oko
Foto: Mario Ili~i}

FLORENCE HARTMANN, BIV[A GLASNOGOVORNICA TU@ILA[TVA

Neophodno je “kopirati” njemački model
Florence Hartmann napominje kako Njema~ka i danas gradi centre u kojima se ~uvaju dokumenti o Drugom svjetskom ratu i koji slu`e prije svega u obrazovne svrhe. “Da li UN treba da se stara o toj arhivi koja je tako bitna za region? To su ljudi koji ne znaju jezik, koji nemaju odnos prema svemu tome, koji }e morati postupati prema idejama neke administracije preko okeana... Treba napraviti ne{to {to }e ostati dugoro~no u regionu. U Njema~koj arhive o Drugom svjetskom ratu omogu}avaju ne samo da znamo kako su se desili zlo~ini, nego i da rekonstrui{emo postojanje ideologije koja je to u odre|enom trenutku omogu}ila. Neka UN ili EU podr`e, pomognu, ohrabre, finansiraju kreiranje arhiva u regionu, ali ne vi{e od toga”, zaklju~uje Hartmannova.
Foto: Mario Ili~i}

VRATITI REGIJI ONO [TO JOJ PRIPADA

Florence Hartmann, nekada{nja Florence Hartmann, nekada{nja glasnogovornica Tu`ila{tva, glasnogovornica Tu`ila{tva, ka`e da je potrebno arhivu ka`e da je potrebno arhivu ~uvati u regionu, a da bi UN ili ~uvati u regionu, a da bi UN ili EU takvu ideju trebali EU takvu ideju trebali finansijski podr`ati finansijski podr`ati

UNIŠTENI ARTEFAKTI: Njihova najveća vrijednost je bila sentimentalna za članove porodica, ali svakako su i vrijedan dio historijske građe koja je sada trajno uništena. Poređenja radi, veliki dio Muzeja holokausta u Washingtonu sastoji se od predmeta i ličnih dokumenata ubijenih
6.000 svjedoka koji su do sada bili u ha{kim sudnicama ili su dali izjave u istragama. Ha{ka arhiva sadr`i i na hiljade sati audio i video materijala. Dijelu je omogu}en pristup za javnosti, na zahtjev, dok se radi na tome da i drugi dio postane dostupan. Upu}eni ka`u da i u ovom dijelu arhiva ima dosta nedostataka jer trake na kojima su snimana su|enja nisu ~uvane na propisan na~in. Arhiva nakon 2014. godine prelazi u nadle`nost takozvanih rezidualnih mehanizama koji }e postojati sve dok UN bude u tome vidio interesa i dok bude novca, a i jedno i drugo zavise od razvoja situacije u svijetu. Prema postoje}im procjenama (ura|enim 2009. godine), za rad rezidualnog mehanizma ili njegovih ogranaka, godi{nje }e biti potrebno od 3,5 do 5,5 miliona dolara. Ovo uklju~uje i odr`avanje arhive.

[TA JE OSTALO OD SUDSKIH PROCESA
Vrijedan arhiv o ha{kim su|enjima izgradio je Fond za humanitarno pravo iz Beograda, na ~ijem je ~elu Nata{a Kandi} 38

SVAKO ARHIVIRA ZA SEBE
Suo~eni sa te{ko}ama u pristupu arhivskoj gra|i Tribunala, dio nevladinih organizacija iz regiona, ali i pojedini mediSLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

MRTVI KAPITAL UN-a
TU@BA PROTIV CARLE DEL PONTE Ramu{u Haradinaju, Idrizu Balaju i Lahmi Brahimaju (lideri OVK, koji ~ekaju po~etak obnovljenog procesa). Samo transkripti sa su|enja Milo{evi}u su kompletni i objavljeni u 47 dijelova. U Bosni i Hercegovini nijedna organizacija nije poku{ala sa~initi sli~nu arhivu. Istra`iva~ko-dokumentacioni centar je dugo vremena lobirao da arhiva bude premje{tena u Sarajevo. Udru`enja Srebreni~ana su u nekoliko navrata tra`ila da se arhive daju na ~uvanje Memorijalnom centru u Poto~arima. Sama dr`ava, iako po me|unarodnim pravilima to mo`e uraditi, nije tra`ila da Tribunal vrati originalne dokumente koje posjeduje.

Kako su uništeni artefakti - dokazi genocida
Udru`enja Srebreni~ana tokom pro{le godine skupila su 4.000 potpisa podr{ke za podizanje tu`be protiv biv{e glavne tu`iteljice Carle del Ponte a zbog uni{tenja artefakata na|enih u masovnim grobnicama tokom 1996. i 1997. godine. Prije mjesec dana advokati koji zastupaju udru`enja u ovom slu~aju uputili su zvani~an zahtjev Tribunalu da im se dostavi popis uni{tenih artefakata, ali jo{ uvijek ~ekaju odgovor. Navodno su svi predmeti uslikani prije uni{tenja i popisani, me|utim do sada taj spisak porodice nisu uspjele dobiti.

BEZ “SPECIJALNIH KARTICA”
Od pro{le godine Emir Suljagi}, tada savjetnik u uredu gradona~elnika Sarajeva danas ministar obrazovanja u Kantonu Sarajevo, lobira da kompletna arhivska gra|a, ili ovjerene kopije, bude iz Haaga preseljena u glavni grad BiH. Uz konsultacije sa Sa{om Madackim, direktorom Centra za ljudska prava Univerziteta Sarajevo, i Draganom Golubovi}em, direktor arhive Media centra, napravljen je plan prema kojem bi u Sarajevu trebala biti oformljena institucija koja bi se brinula o arhivskoj gra|i Tribunala, te u sklopu koje bi bio istra`iva~ki centar dostupan svim zainteresovanim. Obavljeni su i prvi pregovori sa predstavnicima grada pro{le godine. Slobodna Bosna saznaje da je sli~na ideja ve} postojala, i to u dijelu

KO JE KRIV ZA KO JE KRIV ZA NESTANAK NESTANAK DOKUMENATA DOKUMENATA

Zbog uni{tene arhivske gra|e, Zbog uni{tene arhivske gra|e, Udru`enja Srebreni~ana Udru`enja Srebreni~ana podi`e tu`bu protiv glavne podi`e tu`bu protiv glavne tu`iteljice Carle del Ponte tu`iteljice Carle del Ponte

ji, odlu~ili su sami formirati arhivu o radu MKSJ. Izuzetno je vrijedna gra|a, uglavnom video materijala agencije SENSE koja ve} godinama dnevno izvje{tava o svemu {to se de{ava u sudu, ali i snima sva su|enja. Drugi vrijedan arhiv izgradio je Fond za humanitarno pravo iz Beograda, koji od 2005. godine kopira ha{ke dokumente i snima odre|ena su|enja. Oni su tako|er radili na prevodu transkripata sa su|enja, {to je Tribunal po~eo raditi tek nedavno. Elsana Nurkovi}, koja radi za Fond u Haagu, ka`e kako postoje}i potencijal arhiva Tribunala ostaje neiskori{ten. “Javnost nije informisana o njenom sadr`aju i potencijalu, niti o na~inima kako mo`e pristupiti tom materijalu. O`ivljavanje arhive je neophodno”, ka`e Nurkovi}eva. Od ukupno 8.700 sjednica odr`anih u svim predmetima u Tibunalu, Fond posjeduje audio i video snimke sa 7.736 sjednica koje su bile javne. Tako|er su iskopirali oko 100.000 dokumenata iz sudske baze. Svi materijali u posjedu Fonda su dostupni, ili }e uskoro biti, javnosti ponovo putem interneta ili se mogu dobiti upu}ivanjem zahtjeva.
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

BEOGRADSKI ARHIV: Drugi vrijedan arhiv izgradio je Fond za humanitarno pravo iz Beograda, koji od 2005. godine kopira haške dokumente i snima određena suđenja. Oni su također radili na prevodu transkripata sa suđenja, što je Tribunal počeo raditi tek nedavno
Fond je napravio i transkripte na na{em jeziku sa su|enja Slobodanu Milo{evi}u (biv{i predsjednik Srbije optu`en za zlo~ine u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu), Naseru Ori}u (biv{i komandant Armije BiH u Srebrenici, oslobo|en krivice), Mitru Vasiljevi}u (osu|en na 15 godina zbog zlo~ina u Vi{egradu), Fatmiru Limaju, Agimu Muteziju, Haradinu Bali i Isaku Musi (pripadnici Oslobodila~ke vojske Kosova, OVK, svi osim Bale, koji je osu|en na 13 godina, su oslobo|eni), potom sa su|enja za zlo~ine u vukovarskoj bolnici (izre~ene kazne od 10 do 20 godina), sa su|enja Anti Gotovini, Ivanu ^ermaku i Mladenu Marka~u (oficiri Hrvatske vojske, presuda se o~ekuje), te me|unarodne zajednice u BiH, ali da nikada nije dobijena potrebna podr{ka za realizaciju. Sam projekat bi, prema procjenama, ko{tao vi{e od pet miliona eura. Florence Hartmann je mi{ljenja da jedino u regionu ova arhiva ima pravi zna~aj. “Ha{kom arhivu trebaju imati pristup novinari, obi~ni gra|ani, studenti, udru`enja `rtava... Ne treba niko da ima tu ‘specijalnu karticu’ za pristup. Svako ko ima potrebu da sazna vi{e o onom {to se desilo u njegovom selu, gradu, ili generalno bilo {ta iz tog perioda, ima pravo na to”, smatra biv{a glasnogovornica te dodaje kako UN ili bilo koja me|unarodna organizacija ne bi trebala donositi odluke o pristupu ili na~inu kori{tenja arhive.
39

EVROPA, ODMAH VIJE]E MINISTARA Evropski parlamentarci na stubu
EU-a O BiH
U zaklju~cima o BiH koje je po~etkom sedmice usvojilo Vije}e ministara vanjskih poslova EU-a navedeno je da se razmatra mogu}e premje{tanje Ureda visokog predstavnika izvan Bosne. Zvani~nici EU-a dodali su da bi taj me|unarodni predstavnik i dalje zastupao odluke i stavove me|unarodnog Vije}a za provedbu mira u BiH (PIC). Evropski ministri su u pomenutim zaklju~cima pozvali Bosnu i Hercegovinu da provede preostale ciljeve i uslove, nu`ne za zatvaranje Ureda viskog predstavnika (OHR). Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton je izjavila da }e se o strategiji i uvjetima uvo|enja jedinstvenog evropskog izaslanika u Bosni razgovarati sa me|unarodnim zvani~nicima i zvani~nicima u BiH. [efovi diplomatija EU-a u Briselu su najavili da }e nastojati, pored finansijske podr{ke, “politi~kim uslugama dobre volje” i “kaznama” podsta}i politi~ka vodstva u Bosni i Hercegovini na dogovor o reformama koje vode ka EU.
Adrian Severin Ernst Strasser

GR^KOMAKEDONSKI SPOR PRED ME\UNARODNIM SUDOM PRAVDE
Pred Me|unarodnim sudom pravde u Haagu ove je sedmice otpo~ela glavna rasprava u sporu Skoplja i Atine, zbog gr~ke blokade ulaska Makedonije u NATO. Makedonija je zatra`ila od Me|unarodnog suda da naredi Gr~koj da prestane s blokadom makedonskog ulaska u NATO. Makedonija je u novembru 2008. tu`ila Gr~ku da je stavljaju}i veto na prijem zemlje u NATO u prolje}e iste godine prekr{ila privremeni sporazum iz 1995. godine kojim sa obavezala da ne}e spre~avati me|unarodne integracije Makedonije. Rasprava }e trajati do 30. marta i odvija}e se u dvije faze. Prvo }e Makedonija obrazlo`iti svoju poziciju a onda }e Gr~ka izlo`iti svoje kontraargumente. Presuda je kona~na, pravno obavezu42

Britanski “Sunday Times” optužio je slovenskog zastupnika u Evropskom parlamentu Zorana Thalera, Austrijanaca Ernsta Strassera i rumunskog zastupnika i bivšeg potpredsjednika vlade Adriana Severina za korupciju, a Parlament je najavio istragu o čitavom slučaju

O

ptu`be britanskog lista The Sunday Times o potkupljivosti trojice evropskih parlamentaraca vrlo su uznemirile Evropski parlament. Ovo ih je tijelo shvatilo vrlo ozbiljno i ve} najavilo istragu. Sunday Times optu`io je slovenskog zastupnika u Evropskom parlamentu Zorana Thalera za korupciju, nakon {to je ovaj slovenski politi~ar nasjeo na podvalu britanskih novinara i prihvatio ponudu “lobista” da za 100 hiljada eura predlo`i u parlamentu neke zakonske prijedloge u

vezi s bankama. Nemoralnu ponudu, naveo je ovaj list, prihvatila su trojica evropskih parlamentaraca: pored Thalera, Austrijanac Ernst Strasser i rumunski zastupnik i biv{i potpredsjednik vlade Adrian Severin. Pod pritiskom javnosti, austrijski konzervativni zastupnik i biv{i ministar unutarnjih poslova Strasser dao je ostavku, ali negira da je pristao uzeti mito, uvjeravaju}i da je samo `elio vidjeti {to }e se dogoditi a potom sve prijaviti policiji. Pomenutim parlamentarcima novinari
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

u srama
Zoran Thaler

ju}a i o~ekuje se u roku od {est mjeseci.

OPTUŽBE KOJE SU UZDRMALE EVROPSKI PARLAMENT: Novinari Sunday Timesa su slovenskog zastupnika Zorana Thalera, Austrijanaca Ernsta Strassera i bivšeg potpredsjednika rumunske vlade Adriana Severina predstavili kao korumpirane političare, spremne uzeti mito, a Parlament je najavio istragu o čitavom slučaju

USPON SOCIJALISTA U FRANCUSKOJ, ALI I EKSTREMNE DESNICE
Francuska stranka ekstremne desnice Nacionalni front, (FN) koju sada vodi Marine Le Pen, postigla je zavidan uspjeh na lokalnim izborima u pro{lu nedjelju, a preliminarni rezultati glasanja su pokazali da je Savez za narodni pokret (UMP), stranka desnog centra na ~ijem je ~elu predsjednik Nicolas Sarkozy, sve slabija. Ipak, Socijalisti~ka stranka (PS) prednja~i nakon prvog kruga izbora s 25 posto glasova. Ali, ekstremna desnica (FN) osvojila je 15 posto glasova te u korak slijedi UMP koji je dobio 17 posto glasova. Ovi su lokalni izbori zapravo test popularnosti stranaka uo~i predsjedni~kih izbora zakazanih za sljede}u godinu.

Timesa predstavili su se kao lobisti, a ovaj list tvrdi da su sva trojica zastupnika prihvatila ponudu. Nakon {to su britanski novinari otkrili svoj pravi identitet, rumunski zastupnik je kazao da nije u~inio ni{ta nelegalno, a Thaler da je od po~etka znao da se radi o novinaru, pa je htio vidjeti koliko daleko }e cijela ta pri~a oti}i. Pravdanja ovog nekada{njeg slovenskog ministra vanjskih poslova u vladi Janeza Drnov{eka, me|utim, nimalo nisu uvjerljiva. Kompromitiranje Zorana Thalera, koji se u politiku vratio prije dvije godine, prihvativ{i poziv Boruta Pahora da bude nositelj liste socijaldemokrata na izborima za Evropski parlament, }e, prema ocjeni vode}ih slovenskih dnevnika, dodatno smanjiti ionako nizak ugled politi~ara u javnosti. Ljubljanski dnevni list Dnevnik zaklju~uje u svom komentaru da je slovenska politika u slu~aju Thaler, bez obzira na to {to }e pokazati kona~na istraga u Sloveniji i u Briselu, “dobila novu crnu mrlju”. Dnevniku “upada u o~i da Thaler
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

na snimci koju je tajno snimio i objavio britanski list govori o primanju novca za ulo`eni amandman po `elji lobista kao o ne~emu sasvim uobi~ajenom, iz ~ega bi se dalo zaklju~iti da mu to nije bilo prvi put.” “Linija izme|u lobiranja i korupcije u evropskom je parlamentu, a jo{ vi{e u slovenskom, vrlo tanka. Tajna operacija britanskih novinara u Evropskom parlamentu pokazala je da je na razgovore o primanju mita pristalo samo pet posto zastupnika. Ali, vjerojatnije je da su ostali zapravo bili lukaviji od Thalera i njegova austrijskog i rumunjskog kolege, pa se nisu tako naivno dali uhvatiti”, zaklju~uje Dne vnik . Sunday Times je, ina~e, na Youtubeu objavio i snimku razgovora koje su s Thalerom vodili njihov novinar i novinarka, ali iz kra}e snimke nije u potpunosti jasno je li Thaler stvarno u proceduru u Evropski parlament podnio amandman na zakon, kako su ga nagovarali, kao ni o kojem je zakonu rije~. (D. Savi})

NIZOZEMSKA @ELI DIO ZARADE OD LEGALIZIRANE PROSTITUCIJE
U traganju za novim na~inima smanjenja deficita, nizozemska vlada se nada kako bi do dijela novca mogla do}i i boljim oporezivanjem pru`anja seksualnih usluga, zbog ~ega je predlo`en novi plan koji bi trebao osigurati da prostitutke ubudu}e pla}aju porez kao i svi ostali. Ova uslu`na djelatnost Nizozemskoj godi{nje donese 625 miliona eura, a u njoj rade hiljade poreskih obveznika. Prostitucija je u Amsterdamu legalizovana jo{ 2000. godine, a njene “radnice” klasificirane su kao poslovne `ene sa sopstvenom uslu`nom djelatno{}u. Oko tri ~etvrtine `ena koje danas u Amsterdamu rade kao prostitutke dolaze iz isto~ne Evrope, Azije i Afrike.

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Nema potresa na telekom tr`i{tu Neo~ekivano brz oporavak autoindustrije Zamah namjenske industrije FBiH Sezonski pad deviznih rezervi BiH

Neuspjela prodaja “Telekoma Srbije“
Samo je jedna od sedam zainteresiranih kompanija dostavila ponudu za preuzimanje ve}inskog paketa dionica Telekom Srbije, a i ta jedina pristigla ponuda izlazi iz okvira koji je postavila Vlada Srbije, pa }e tender vjerovatno biti poni{ten. Jedina ponuda pristigla je iz Austrije, ali umjesto minimalne cijene od 1,4 milijarde eura, Telekom Austria spremna je platiti puno manje - tek 950 miliona eura. Dodu{e, Austrijanci su ponudu nadopunili investicionim ulaganjem od oko 450 miliona eura, ali ta ~injenica ne}e imati osobiti zna~aj budu}i da je Vlada Srbije odredila minimalnu cijenu od 1,4 milijarde eura. ^injenica da “Telekom Srbije“ ima dominantan tr`i{ni polo`aj u Srbiji i da preko svojih k}erki firmi kontrolira solidan dio telekom tr`i{ta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, budila je optimizam Vlade Srbije koja je o~ekivala sna`an interes stranih investitora za preuzimanje kontrolnog paketa u ovoj kompaniji u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu. Vlada je potajno o~ekivala da }e po~etna cijena od 1,4 milijardi eura “narasti“ za dodatnih 500800 miliona eura i da bi od prodaje mogla inkasirati najmanje dvije milijarde eura. Interes je me|utim izostao a ponu|ena cijena ni`a je od o~ekivane za najmanje 50 posto. Osim toga, “Telekom Austria“ ima i formalnu prepreku za preuzimanje “Telekoma Srbije“ jer na tr`i{tu Srbije od ranije ima razvijen biznis preko k}erkefirme VIP. Izostanak interesa stranih investitora za preuzimanje “Telekoma Srbije“ obja{njava se visokim dugom ove kompanije prema inostranim kreditorima te prevelikim brojem uposlenih radnika. Ino dug “Telekoma Srbije“, nastao {irenjem kompanije na tr`i{te BiH i Crne Gore, dostigao je milijardu eura a broj uposlenih radnika, unato~ u~estalim otkazima, skoro je duplo ve}i od optimalnog broja. Vlada Srbije tempirala je prodaju “zlatne koke“ pred op}e parlamentarne izbore kako bi okr{aj s rastu}om opozicijom do~ekala s punom dr`avnom kasom. Plan se
44

Oporavak namjenske industrije
Dvije kompanije namjenske industrije - konji~ki Igman i gora`danski Ginex, definitivno izlaze iz sive zone u kojoj se cijeli sektor nalazi ve} nekoliko godina. “Igman“ je uspio sklopiti izvozni aran`man te`ak 36,5 miliona dolara koji }e ovoj formi obezbijediti kontinuirani posao tokom naredna 24 mjeseca. I ne samo to: rije~ je o poslu koji }e zahtijevati dodatnu radnu snagu, pa }e “Igman“ u najskorije vrijeme zaposliti novih 350 radnika, ~ime }e se udvostru~iti broj uposlenih radnika u ovoj tvornici namjenske industrije. Detalji ugovora nisu saop}eni, no doznajemo da je rije~ o isporuci pje{adijske municije za jednu arapsku dr`avu s kojom su pregovori po~eli prije dvije godine za vrijeme slu`bene posjete biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Silajd`i}a i biv{eg federalnog premijera Mustafe Mujezinovi}a. Jednako je zna~ajan i uspjeh “Ginexa“ iz Gora`da, gdje se upravo privode kraju pripreme za pu{tanje u rad dvije nove linije za proizvodnju inicijalnih kapisli vrijedne 10 miliona KM. Rije~ je o novom, modernijem tehnolo{kom postupku (“mokra smje{a“) koji je neuporedivo bezbjedniji od ranijeg postupka, ali i mnogo efikasniji, jer }e produktivnost podi}i za 36 posto. O razvojnoj ekspanziji “Ginexa“ svjedo~i i podatak o pove}anju broja uposlenih radnika u pretekloj godini s 350 na 405 i porastu prihoda za 11 posto - s 11,9 na vi{e od 13 miliona KM. “Ginex“ je prije desetak godina proizvodio nepunih 15 miliona inicijalnih kapisli, no danas proizvodi 450 miliona i spada u red najve}ih tvornica te vrste u Evropi.

Umjesto najavljenih sedam pristigla samo jedna ponuda za preuzimanje Telekoma Srbije

IZOSTAO INTERES INVESTITORA

me|utim izjalovio: “Telekom Srbije” do daljnjeg ostaje u dr`avnom vlasni{tvu a ova ~injenica izravno }e utjecati na oblikovanje poteza Vlade Federacije BiH u telekom sektoru. Da je kojim slu~ajem uspio tender za prodaju “Telekoma Srbije“, posve je izvjesno da bi i federalna Vlada potra`ila kupce za BH Telecom i HT Mostar.
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

Poslovni uspon “Preventa”
Prevent Dev, mati~na kompanija Prevent grupacije, u vlasni{tvu bosanskog poduzetnika Nijaza Hastora, na najbolji je mogu}i na~in iskoristila pro{logodi{nji oporavak njema~ke autoindustrije. Hastorova kompanija, ~ije je sjedi{te u Wolfsburgu, u kratkom roku preuzela je tri zna~ajne kompanije iz autoindustrije koje su osna`ile proizvodni portfolio cijele grupacije. Po~etkom protekle godine Prevent Dev je preuzeo ~uvenu tvornicu stakla u Francuskoj Rioglass, specijaliziranu za izradu retrovizora, a krajem marta dvije tvornice koje su poslovale u okviru njema~ke kompanije TWB jednu u Njema~koj i drugu u Brazilu. Dvije tvornice TWB-a spacijalizirane su za izradu metalnih konstrukcija za zadnje automobilsko sjedi{te, ~ime je Prevent Dev u potpunosti ovladao proizvodnjom autosjedi{ta - od prozvodnje metalnih konstrukcija, preko proizvoda od pjene i plastike, do platnenih i ko`nih presvlaka koje se najve}im dijelom izra|uju u Preventovim tvornicama u BiH. Ja~anje Prevent Deva na globalnoj razini pozitivno se odrazilo na poslovanje Preventovih bh. tvornica koje su u protekloj godini zaposlile 1025 novih radnika - skoro tri radnika svakog dana! To je rezultat novih ugovorenih poslova koji }e Preventovu proizvodnju u BiH u 2011. godini pove}ati za 80 posto. Rije~ je o isporuci autodijelova za Audi A1, Peugeot 308 CC, Passat B7 i AMPV Touran. Prevent Dev, kojim iz Wolfsburga upravlja Nijaz Hastor sa snovima Damirom i Kenanom, sastoji se od 17 tvornica diljem svijeta s oko 11.000 uposlenika, od kojih svaki tre}i radi u Preventovim tvornicama u BiH. Od prije nekoliko mjeseci Preventovu bh. diviziju predvodi iskusni njema~ki menad`er Peter Kroyer.
UPRKOS RECESIJI
Vlasnik Prevetna Nijaz Hastor globalnu krizu je pretvorio u razvojnu {ansu

Devizne rezerve BiH 6,28 milijardi KM
Devizne rezerve Bosne i Hercegovine krajem februara ove godine iznosile su 6,28 milijardi KM i manje su za 180 miliona KM u odnosu na kraj 2010. godine. Rije~ je o uobi~ajenom sezonskom padu koji se u Centralnoj banci obrazla`e kupovinom konvertibilnih maraka i izmirenjem obaveza za teku}u godinu. Pro{logodi{nji profit Centralne banke BiH prema{io je iznos od 90 miliona KM, a 60 posto (oko 54 miliona KM) ovog iznosa bit }e upla}eno u bud`et institucija BiH. U proteklih pet godina, najve}a razina deviznih rezervi BiH ostvarena je u 2007. godini - 6,7 milijardi KM - a prema o~ekivanjima Centralne banke BiH, novi rekord o~ekuje se krajem 2011. godine kada bi devizne rezerve mogle prema{iti 6,8 milijardi KM.

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

45

OVO JE ZATVOR

“Slobodna Bosna” istražila je kako teče život u zatvorima u BiH, na koji način su zatvorenici organizirani u neformalne grupe i klanove, kojim se sve oružjem služe, šta znači “šaberanje”, koja je najvrednija zatvorska valuta, kako se premlaćivanja slabijih zatvorenika mogu naručiti već za nekoliko kutija cigareta, a šta se sve može naručiti za šteku ”Drine” i telefonsku karticu

ZATVORI U BiH U PORE\ENJU SA ZENICOM SU DISNEYLAND
Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILI^I]

U

zatvoru vas za nekoliko kutija cigareta mogu izrezati “{aberom”, najja~e “nov~anice” su {teka cigareta i telefonska kartica, a ukoliko niste u nekoj od neformalnih grupa, kako zatvorske uprave zovu klanove, svima ste jo{ lak{a meta. “@ivot u zatvoru te~e 24 sata bez prestanka. Ovdje se i ra|a i umire, sve funkcioni{e kao mala dr`ava”, govori nam zamjenik direktora Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Sarajevo Mladen Krpan. Pokazuje nam zbirku “{abera”, improviziranog hladnog oru`ja, sastavljenu iz racija proteklih godina. “Ima tu svega, evo, vidi {to je ova palica ukra{ena, k’o da je indijanska”, govori nam Krpan pokazuju}i ove}u “paliju” koja se sastoji od noge stolice predantno umotane u deku i omotane {arenom {pagom. Tu su i u zatvoru popularni “{aberi” koje neki prave da bi povrijedili druge zatvorenike, a neki, kao i opisanu palicu, vi{e kao neku vrstu za{tite i prevencije, kako bi se znalo da su “naoru`ani i zajebani”. Za njihovu izradu koriste sve {to im padne pod ruku. Komad stakla, ekser, razne metalne dijelove koje umotaju naj~e{}e u zavoj ili komade plahte od kojih izra|uju i konopce. Izgled “{abera” zavisi od inventivnosti zatvorenika, pa se kre}e od komada stakla umotanog u malo tkanine, do eksera skrivenog u praznu tubu paste za zube. “Zato stra`ari kad prave pretres moraju sve ispipati, jer radi se o ljudima koji su zatvoreni, imaju dosta vremena i stalno smi{ljaju nove na~ine za skrivanje improviziranog oru`ja, droge, i drugih stvari”, poja{njava nam Krpan. I pored svega ka`e da je pro{le godine u KPZ Sarajevo zabilje`eno {est ve}ih tu~a nakon kojih su pokrenuti disciplinski postupci: “Vi{e tu~a ima u prosje~noj sarajevskoj osnovnoj {koli nego {to ih ima kod nas.”

Kriminalce ne interesuju vjera i nacija, kod njih se ne gleda nacionalni klju~ - samo najopasniji mogu da vladaju zatvorom!
RESERVOIR DOGS

Psi nanjušili heroin u vagini supruge zatvorenika
Veliki problem u zatvorima predstavlja i uno{enje i konzumiranje droge, {to je i pored brojnih mjera te{ko do kraja sprije~iti. Pro{le godine je tako u KPZ Zenica otkriveno 50 poku{aja uno{enja droge, i tek {est poku{aja uno{enja alkohola. Zatvorenici s du`im sta`om taj “nesrazmjer” mogu objasniti ~injenicom da se alkohol nerijetko na jednostavan na~in proizvodi u samom zatvoru: u stopostotni |us ubaci se germa ili hljeb, i uz pa`ljivo pra}enje postupka i “posebne dodatke” do|e do alkoholnog vrenja. Pi}e ne bude ukusno, ali “udara”. Kad je droga u pitanju, direktor KPZ Zenica Spahi} ka`e kako su nedavno nabavljena tri psa obu~ena za otkrivanje droge i da je to umnogome umanjilo njeno uno{enje u zatvor. Neki zatvoreni ve} su se `alili na “nesta{icu droge”: “Pitaju me novinari ’otkud droga u zatvoru?’ Ka`em im: krene iz Afganistana, pa preko vi{e dobro obezbije|enih granica sa obu~enim grani~arima, ~esto i preko zemalja Zapadne Evrope, pa do BiH, do na{ih sjajnih gra|ana koji je donesu. Zna~i, ako pro|e sve to, mo`e pro}i i ogradu zatvora koliko god ona bila obezbije|ena, ali mi se trudimo da to bude u najmanjoj mogu}oj mjeri. Imali smo slu~aj da su psi jednom u vagini supruge osu|enika otkrili 40-ak grama heroina.”

DROGA U ZATVORU DROGA U ZATVORU

Kad ne mo`e preko ograde Kad ne mo`e preko ograde ii kroz staklo, iznalaze se kroz staklo, iznalaze se razne mogu}nosti razne mogu}nosti

46

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

BOSANSKI PRISON BREAK

Mjesto za izolaciju najopasnijih zatvorenika

PAVILJON IV

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

47

OVO JE ZATVOR
MALA DR@AVA

(Ne)slaganja iz vanzatvorskog (Ne)slaganja iz vanzatvorskog `ivota, zatvorenici ii pritvorenici `ivota, zatvorenici pritvorenici naj~e{}e prenose ii u zatvor naj~e{}e prenose u zatvor

(Ne)slaganja iz vanzatvorskog `ivota, zatvorenici i pritvorenici naj~e{}e prenose i u zatvor, tako da je i identi~na podjela me|u njima. U sarajevskom zavodu, ka`e Krpan, postoje “neformalne grupe zatvorenika” kako se zatvoreni~ki klanovi slu`beno nazivaju, ali nema nekog posebnog pravila u njihovom formiranju, niti se radi o grupama kakve vi|amo u filmovima i serijama o zatvorima. “Vo|a kriminalne grupe kada se na|e u zatvoru obi~no oko sebe okuplja one koji su i van zatvora ~lanovi te grupe, a naravno, uvijek ima onih koji se iz odre|enih razloga `ele priklju~iti njegovoj grupi. Ako imamo dva zatvorenika koji `ele da dominiraju, onda oni oko sebe uz svoje stalne ~lanove, ’regrutuju’ i ostale koji u

VISOKI C

Sve vas vidi disciplinska komisija
Nakon {to me|u zatvorenicima izbije tu~a, stra`ari brzo reaguju i najprije ih razdvajaju, potom uzimaju izjave aktera i svjedoka, i pokre}e se disciplinski postupak, nakon kojeg disciplinska komisija izri~e neke od mjera. Mjere mogu biti boravak u samici do 20 dana, nov~ana kazna, ili ograni~avanje pogodnosti ili prebacivanje iz jedne u drugu grupu za kori{tenje pogodnosti: oni u A grupi mogu koristiti pogodnosti kao {to je izlazak na vikend, posjete, rad van zavoda/zatvora, u B grupi su te pogodnosti ne{to ograni~enije, dok oni u C grupi odre|en period ne mogu koristiti skoro nikakve pogodnosti, i moraju se dobro potruditi dok ih ne vrate u jedno od “povla{tenih” grupa. Zatvor u Zenici trenutno u grupi C ima oko 80 “nepopravljivih”. Jedna od mjera je i prebacivanje u drugi zatvor, ali je veliki problem {to je u FBiH, do izgradnje novog zatvora u Mostaru, jedino Zenica zavod “zatvorenog tipa”, tako da je ~esto problem prenatrpanost, i to {to se iz Zenice zatvorenici nemaju gdje premjestiti, osim u drugi paviljon. Kod te`ih slu~ajeva i povre|ivanja mogu}e je i podno{enje krivi~ne prijave, {to bi se nakon uskla|ivanja novog Krivi~nog zakona sa Zakonom o krivi~nom postupku trebalo mo}i dodati na zatvorsku kaznu.

NARUDŽBE: Batine se mogu naručiti već za nekoliko kutija, a za šteku cigareta i telefonsku karticu može se naručiti i premlaćivanje nekoga od “uticajnijih” zatvorenika
48

ZATVORSKI INOVATORI ZATVORSKI INOVATORI
Palice omotane dekom -- za Palice omotane dekom za “nje`nije“ premla}ivanje “nje`nije premla}ivanje

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

BOSANSKI PRISON BREAK
NIHAD SPAHI]
”Nije te{ka robija, te{ki su robija{i”

MLADEN KRPAN

“Vi{e tu~a ima u prosje~noj sarajevskoj osnovnoj {koli nego {to ih ima u zatvoru”

pripadnosti nekoj od grupa vide i neku vrstu za{tite. Grupe su ~esto prijateljskopoznani~ke, nekada i suu~esni~ke”, poja{njava nam Krpan, dodaju}i da se grupisanje zatvorenika prati, a grupe se razbijaju razmje{tanjem unutar zatvora, ili premje{tanjem u drugi zatvor. Ono ~ega se pla{e mnogi koji su smje{teni u jednoj od tri jedinice sarajevskog Zavoda: Igman, Ustikolina i centralna jedinica u Sarajevu, jeste premje{tanje u “grotlo Zenice”. Zatvori u BiH su, kako bi rekli ovda{nji politi~ari, Disneyland za onaj u Zenici. Vi{e od 800 zatvorenika smje{teno je po paviljonima, i za razliku od Sarajeva, tu skoro svaki dan izbije tu~a. “[to ka`u, nije te{ka robija, te{ki su robija{i. Ima tu te{kih kriminalaca, ima onih koji prave nevolje, ali je i mnogo onih koji su do{li, da tako ka`em, da po{teno odslu`e zatvorsku kaznu. Pro{le godine bilo je 298 slu~ajeva tu~a, sva|a i reketarenja. Imali smo i nekoliko slu~ajeva da su napadnuti zatvorski stra`ari. Puno je zatvorenika, skoro uvijek vi{e nego je predvi|eno, tako da je nemogu}e uvijek sprije~iti sukobe, iako bi ih sigurno bilo mnogo vi{e da ne djelujemo preventivno”, ka`e nam direktor KP Zenica Nihad Spahi}. S obzirom da osu|enici u zatvorskoj kantini ne mogu pla}ati gotovim novcem,

[ABERI - BORBENI KOMPLET
Opasnost vreba i iz zubne paste

POVIJESNE STRANPUTICE I BESPU]A

Sa Allahovog puta u KPZ Zenica
Prilikom na{e posjete zatvoru u Zenici, imali smo priliku izdaleka fotografirati famozni Paviljon IV koji se nalazi iza ove}eg zida i dodatno je ogra|en bodljikavom `icom. “Allahu ekber!”, dobacio je na{em fotografu dok je i{ao prema Paviljonu neko od zatvorenika sa sprata. Replicirao mu je stra`ar [emso: “Dobro je ti gore!” “Ja sam na Allahovom putu!”, uzvratio je zatvorenik, a [emso mudro zaklju~io: “Da si ti na Allahovom putu, ne bi bio ovdje!”

ve} isklju~ivo posebnim karticama na koje dobiju zatvorsku platu, ili im sredstva mo`e uplatiti rodbina, najvrednija valuta su cigarete i telefonske kartice. Tu~e i sukobi ne de{avaju se samo me|u suprostavljenim klanovima, ve} su ~esti i slu~ajevi da se napadi naru~e izvana, ili kod osu|enikapla}enika koji nisu ~lanovi ni jedne grupe. “Dobre“ batine se mogu naru~iti ve} za nekoliko kutija, a za {teku cigareta i telefonsku karticu mo`e se naru~iti i premla}ivanje nekoga od “uticajnijih” zatvorenika. Tako je i nedavno premla}ivanje Muhameda Alija Ga{ija najvjerovatnije naru~eno izvana, a “posao” su odradila dva osu|enika kojima su razbojni{tva “u`a specijalnost”. “Ti {to su ga pretukli najvjerovatnije ga i ne poznaju, mo`da su ga vidjeli na TV-u”, ka`e Spahi}. @rtva naru~enog premla}ivanja, reketa, i kako ka`e psihi~kog maltretiranja u zatvorima Mostar i Zenica bio je osu|enik koji se redakciji SB obratio pismom kako bi se po`alio na uvjete u zatvoru (ime i prezime poznato redakciji, op.a.). Osu|en je zbog kra|e automobila, a ka`e da se kriminalom bavi ve} 10 godina. “U decembru pro{le godine bio sam pretu~en u KPZ Mostar od strane pet drugih osu|enika i bio sam smje{ten u zatvorski stacionar 20 dana. Smje{ten sam u, navodno, paviljon za za{ti}ene osobe gdje ni{ta nije pokriveno video-nadzorom. Tortura osu|enika koji su boravili sa mnom na kolektivu se nastavila na psihi~koj bazi. Prijetnje ‘izme|u redova’ i tra`enje reketa ‘izme|u redova’”, po`alio nam se zatvorenik koji je nakon svega {to mu se desilo preba~en u Zenicu: “Stigav{i u Zenicu moji problemi su se nastavili i uslijedile su narud`be za ‘{aberanje’. U februaru ove godine si{ao sam u ‘karantin zavoda’ i na prvom ru~ku je stigla {teka ‘Drine’ i 100 bonova narkomanima da se ja premlatim. Nisam siguran od koga, po{to imam mnogo neprijatelja koje sam
49

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

OVO JE ZATVOR
stekao tokom mog desetogodi{njeg bavljenja kriminalom”. Kako ka`e u pismu, ovaj zatvorenik se boji da mu se sprema “bodenje {aberom”, a tvrdi da su se neki ljudi njegovoj supruzi javili telefonom: “Krajem februara moja supruga je zaprimila poziv sa govornice iz Hercegova~kog kantona, po~inje sa 036 299, i re~eno joj je da se preda 50.000 KM ili }u ja biti ubiven u KPZ Zenica. Bojim se za svoju vlastitu sigurnost i porodica mi se sikira. Ostalo mi je jo{ ~etiri mjeseca kazne i non-stop strepim za svoju sigurnost i sigurnost porodice.” U zatvoru u Zenici trenutno osim nekoliko “poslovno-jaranskih”, djeluje najmanje sedam “regionalnih grupa”. Trenutno u zeni~kom zatvoru djeluju najmanje dvije zeni~ke, i tri do ~etiri sarajevske grupe. ^lanovi nekada{nje grupe Ramiza Delali}a ]ele uglavnom su okupljeni oko Amira Pa{i}a Fa}e, dok je Muhamed Ali Ga{i nakon {to je pretu~en izdvojen u paviljon VI u koji se smje{taju zatvorenici za koje se pretpostavlja da bi im neko mogao prijetiti. U tom paviljonu je i Branimir Glava{, koji je nakon {to je tu smje{ten iza{ao u {etnju samo jednom. “Ne znamo {ta }emo s njim, ~ovjek nigdje ne izlazi. Jednom je bio na molitvi u zatvorskoj kapeli, i to je sve”, ka`e Spahi}. S druge strane, najopasniji zatvorenici koji bi mogli ugroziti druge zatvorenike, organizirati ih s ciljem izazivanja nereda ili napada na druge, smje{taju se u paviljon IV. Me|u njima je vo|a zloglasne zlo~ina~ke organizacije odgovorne za me|unarodni {verc heroina i ekstazija, otmice uz tra`enje otkupnine, razbojni{tva, oru`ane plja~ke i niz sli~nih “sitnica”. Zatvorenici prema njemu imaju posebno strahopo{tovanje, i pri~a se da ako bi se po nekoga spustio helikopter u krug zatvora da ga izvu~e, onda bi to bio Ferid Oki}. Me|u “uticajnijim” zatvorenicima su, kako saznajemo od drugih zatvorenika, i Nermin ]upina iz Mostara, te Adnan [erak osu|en na ne{to manje od 10 godina. Direktor Spahi} ka`e kako nikome od S OCA NA SINA

Ćelin sin pokušava imitirati oca
Kako smo saznali, Benjamin Delali}, sin Ramiza Delali}a ]ele, trenutno je u KPZ Sarajevo, gdje poku{ava ste}i zatvoreni~ku reputaciju kakvu je imao njegov otac. “Nedavno je napravio incident, progutao neko staklo. Poku{ava se furati na rahmetli oca, ali valja u tom okru`enju do`ivjeti neke godine”, kazao nam je jedan od upu}enih u zatvorska zbivanja.

BRANIMIR GLAVA[

Samo jednom iza{ao iz }elije otkako je u zatvoru u Zenici

Benjamin Delali}

zatvorenika ne `eli davati poseban publicitet. Dodaje da, osim regionalnih, ne primje}uje da kod zatvorenika ulogu igra nacionalni klju~. Ve}ina zatvorenika su Bo{njaci, dok je trenutno u zatvoru oko 60 Hrvata, 30 Srba i 40 Roma koji se uglavnom priklju~uju nekoj od dominantnih grupa. “Kod kriminalaca to ne igra nikakvu ulogu. Imali smo slu~aj da je Hrvat bio vo|a jedne od ja~ih grupa u kojoj su skoro svi Bo{njaci”, ka`e direktor Spahi}. Dodaje da ~ak ni me|u onima koji su osu|eni za ratne

LJUBAV PREKO @ICE

Uskoro će zatvorenici moći pozivati samo sedam brojeva
U zatvorima u FBiH pri kraju je uvo|enje novog sistema telefoniranja, u kojem }e se zatvorenicima i pritvorenicima ograni~iti telefoniranje. Ima}e karticu na kojoj }e mo}i izabrati do sedam brojeva, potom }e se provjeriti o ~ijim se brojevima radi te da li te osobe `ele biti me|u onima koje ovi mogu kontaktirati. Tako }e se izbje}i da zatvorenici sa telefonske govornice mogu zvati koga `ele, prijetiti, utjecati na svjedoke, ili izazivati op}u opasnost kao {to je u nekoliko navrata radio Femi Krasni}i iz zatvora u Zenici koji je zvao TV Hayat, prijetio i la`no prijavljivao postavljenu bombu.

zlo~ine nema me|usobnih problema, iako isti prostor dijele tri Hrvata, pet Srba i 10 do 11 Bo{njaka osu|enih za ratne zlo~ine. Kako nam je kazao Romeo Zelenika, direktor Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Mostar, u tom zatvoru s obzirom da ima 200 zatvorenika i pritvorska jedinica, nema puno problema. Bilje`e do pet tu~a godi{nje. “Na|emo i mi tih {abera kod zatvorenika, ali mislim da oni to vi{e posjeduju kao neki vid za{tite. U zabilje`enim tu~ama naj~e{}e se radi o upotrebi fizi~ke sile, a rje|e je bilje`ena i sama upotreba {abera ili drugih predmeta”, tvrdi Zelenika. Dodaje da je kod te`ih slu~ajeva te{ko utvrditi {ta se ta~no desilo, jer su zatvorenici me|usobno solidarni ili se pla{e jedni drugih, i vrlo rijetko su spremni re}i ako su vidjeli {ta se desilo. Tako je bilo i prilikom premla}ivanja pedofila Asslana M. iz Livna u oktobru pro{le godine koji je uhap{en nakon {to je zadovoljavao pohotu pred djecom vrti}a “P~elica” u Livnu. “Me|u zatvorenicima su oni koji su osu|eni za djela vezana uz pedofiliju najneomiljeniji, i prema njima uvijek vlada najve}i animozitet. Nakon {to je ovaj pretu~en prilikom tu{iranja, bilo je prakti~no nemogu}e saznati {ta se ta~no desilo, jer su svi slo`no tvrdili da se okliznuo i pao niz stepenice”, pri~a Zelenika. U mostarskom zatvoru zabilje`en je i slu~aj u kojem je pomo}nik direktora Ivan Kraljevi} reketirao zatvorenike. Slu~aj je otkriven, prisje}a se Zelenika, zahvaljuju}i kutijama za `albe koje je uveo i u KPZ Sarajevo gdje je 2009. bio direktor: “Ranije je bila procedura da se `alba na posebnom formularu predati stra`aru. Kako }e neko stra`aru predate `albu, ako se naprimjer `ali na njega? Nakon uvo|enja kutija, kako u Sarajevu tako i u Mostaru, zatvorenici su se ohrabrili. Jeste bilo puno raznih prijava jer se radi o ljudima koji su skloni svemu, ali smo mi sve ispitivali, pa tako do{li i do podataka o reketiranju zatvorenika od strane slu`bene osobe.”
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

50

ZRA^NI UDAR ME\UNARODNE KOALICIJE NA LIBIJU
OPERACIJA POD OKRILJEM UN-a

Me|unarodna koalicija predvo|ena Me|unarodna koalicija predvo|ena Sjedinjenim Dr`avama, Velikom Sjedinjenim Dr`avama, Velikom Britanijom ii Francuskom pokrenula Britanijom Francuskom pokrenula je u pro{lu subotu vojnu je u pro{lu subotu vojnu intervenciju, a nakon {to je Vije}e intervenciju, a nakon {to je Vije}e sigurnosti izglasalo rezoluciju 1973, sigurnosti izglasalo rezoluciju 1973, kojom se odobrava uspostava zone kojom se odobrava uspostava zone zabrane leta ii “sve nu`ne mjere” za zabrane leta “sve nu`ne mjere” za za{titu libijskih civila za{titu libijskih civila

52

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

VOJNA INTERVENCIJA KOJA JE PODIJELILA SVIJET

Pozivajući se na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, međunarodna koalicija predvođena Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Francuskom pokrenula je u prošlu subotu zračne udare na Libiju, a komandovanje operacijom pod nazivom “Zora Odiseje“ u međuvremenu je preuzeo NATO. Naši novinari pišu o dometima međunarodne intervencije i posljedicama koje će, zbog dramatičnih događaja u Libiji, trpjeti i bh. kompanije

KOLIKO ]E TRAJATI ODISEJA U LIBIJI
Pi{e: DANKA SAVI] I MIRSAD FAZLI]

etvrtog dana od po~etka zra~nog napada Me|unarodne koalicije na Libiju (u srijedu, 23.3. popodne) uni{tile su libijsko vazduhoplovstvo i zaposjele ~itav zra~ni prostor nad ovom zemljom. Britanski zapovjednik Greg Bagwell potvrdio je da libijske zra~ne snage vi{e ne postoje kao borbena sila, te da je ozbiljno naru{en njihov sistem protivzra~ne obrane i nadzor mre`e zapovjedanja. Od po~etka operacije, izvr{eno je vi{e od 300 zra~nih udara nad Libijom, te je ispaljeno vi{e od 162 Tomahawk projektila. Ipak, jo{ uvijek je te{ko predvi|ati koliko }e vremena trebati za slom Gadaffijevog obru~a u akciji me|unarodne koalicije, koja je pozivaju}i se na rezoluciju UN-a, prije nekoliko dana otpo~ela zra~ne udare na Libiju. ^ak je i dilema oko toga {ta je cilj rezolucije Vije}a sigurnosti (da li je to za{tita civila, zadr`avanje statusa quo ili uklanjanje Moamera Gadafija) i dalje otvorena. Predvi|anja stru~njaka govore da je u slu~aju da je njen cilj za{tita civila, pred me|unarodnom koalicijom intervencija koja bi mogla trajati mjescima. Za potpuni slom Gadafijevog re`ima }e biti potrebni masivni udari u zemlji koju on u ve}em dijelu kontrolira. Ipak, ovaj se cilj do sada u javnosti nije pominjao. Podsjetimo, me|unarodna koalicija predvo|ena Sjedinjenim Dr`avama, Velikom Britanijom i Francuskom pokrenula je u pro{lu subotu vojnu intervenciju, a nakon {to je Vije}e sigurnosti UN-a izglasalo rezoluciju 1973, kojom se odobrava uspostava zone zabrane leta i “sve nu`ne mjere” za za{titu libijskih civila.

^

[TA MO@E DONIJETI VOJNA INTERVENCIJA
Generalni tajnik UN-a B an Kimoon kazao je po~etkom sedmice da se me|unarodna kampanja na provedbi zone

zabranjenih letova nad Libijom mora nastaviti sve dok libijski vo|a ne prekine vojnu akciju protiv vlastitog naroda. Za vojnu operaciju me|unarodne koalicije je kazao da nije uplitanje u libijske unutra{nje stvari ni “okupacija stranih sila”, ve} jednostavno za{tita civilnog stanovni{tva, te da “prvi i najva`niji signal treba do}i od pukovnika Gadafija . “On (Gadafi) mora prestati ubijati svoj narod.” Dan nakon ove izjave, libijski vo|a se pojavio na ru{evinama na lokalitetu u Tripoliju koji je nedavno bio raketiran od strane snaga zapadne koalicije i poru~io: “Mi smo spremni na dugu borbu.” Spremnost Gadafija da ~eka zavr{etak zra~nih napada koje nemaju kapacitet da uni{te zra~nu obranu na libijskom tlu i pripreme teren za uspostavu zone zabrane letenja, razlog je zbog kojeg postoji velika skepsa oko rezultata otpo~etih zra~nih udara na Libiju. Sjedinjene Dr`ave su, zbog svog iskustva u Iraku i Afganistanu, u akciju u{le gotovo nevoljko i vrlo oprezno, i s najavom da u njoj ne}e dugo u~estvovati. Ovih je dana obznanjeno da su prije po~etka operacije u Libiji ameri~ke obavje{tajne agencije upozoravale predsjednika Baracka Obamu da jo{ jedan napad SAD-a na muslimansku zemlju mo`e potaknuti militante bliske Al-Qaidi da se umije{aju u proteste i ohrabre nove urote protiv SAD-a. Pentagon je, nakon otpo~injanja napada, objavio da su udari zapadnih snaga oslabili Gadafijevu vojnu mo}, ali je poru~io da }e Zapad zadr`ati distancu od pobunjenika kako ne bi bio uvu~en u haoti~ni gra|anski rat. General Carter Ham, zapovjednik vojske SAD-a koji vodi zapadni savez protiv libijskog vo|e, rekao je da je nakon tri dana zra~nih i raketnih udara pripremljen teren za uspostavu {iroke zone zabrane letenja nad sjevernom Libijom, ali da SAD i druge snage ne pru`aju blisku zra~nu podr{ku opozicijskim grupama koje se nadaju da }e zra~ni udari prisiliti Gadafija

da ode sa vlasti. Ali, pitanje je koliko }e biti potrebno da koalicijske snage, sada predvo|ene NATO-om, onesposobe Gadafijevu obranu i kopnene snage i osiguraju da piloti mogu bez opasnosti nadzirati zonu zabrane letenja.

TREBA LI SE BOJATI LIBIJSKOG HEMIJSKOG NAORU@ANJA
Podsjetimo da je ameri~ki predsjednik Barack Obama potpuno isklju~io vojne akcije pje{adije, kao i du`i ameri~ki vojni anga`man. U izjavi za CNN Obama je kazao da se pukovnik Gadafi mo`e poku{ati odr`avati na vlasti jo{ neko vrijeme, ali da vjeruje da }e intervencija zapadne koalicije stvoriti dovoljno prostora za pobunjenike da se organiziraju i uspostave svoju legitimnu vladu. Ali, vrlo je neizvjesno da li }e se to uskoro dogoditi. U najboljem slu~aju, za nadati se da }e Gadafi pristati da se pokori odlukama Ujedinjenih naroda, ali izvjestan strah od njegovih prijetnji oru`jem za masovno uni{tenje tako|er je prisutan. Libija je prije gotovo deset godina priznala da posjeduje oru`je za masovno uni{tavanje, ali je ujedno najavila da }e ga ukloniti i prekinuti programe njegova razvoja. Ova je zemlja, ina~e, donedavno sama namjeravala da uni{ti preostale zalihe - do polovine ovog mjeseca, trebalo je biti uni{tena polovina preostalog arsenala (kanistera sa iperitom) koji je libijska vlada otkrila 2004. godine, kada se odrekla oru`ja za masovno uni{tenje. Ovaj je proces, me|utim, zaustavljen u februaru, zbog kvara na sistemu za hla|enje u mobilnoj hemijskoj fabrici, smje{tenoj pored gara`e, gde je iperit trebalo da bude uni{ten. Iako napade hemijskim naoru`anjem ameri~ki zvani~nici ne smatraju o~ekivanim, navodi ovih dana Washington Post, neki biv{i libijski zvani~nici i evropski lideri izra`avaju zabrinutost da bi nepredvidljivi Gadafi

Kao i u Iraku i Afganistanu, zapadna koalicija nema izlaznu strategiju ni za Libiju
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

53

ZRA^NI UDAR ME\UNARODNE KOALICIJE NA LIBIJU
mogao upotrijebiti ovaj gas za terorisanje Bengazija.

NEMA SLOGE U EU PO PITANJU LIBIJE
I dok se naveliko govori o eventualnim posljedicama ve} zapo~ete vojne intervencije, me|u ~lanicama EU-a postoji veliko neslaganje o tome kakvog bi ona trebala biti karaktera. Ministri vanjskih poslova zemalja ~lanica EU-a jesu se usuglasili, po~etkom sedmice, oko sankcija protiv Gadafijevog re`ima, pro{irili su popis osoba iz Libije kojima se ne dopu{ta ulazak u EU i zamrzava imovina te donijeli sli~ne mjere protiv ljudi iz okru`enja biv{eg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, ali me|u zemljama ~lanicama nema suglasnosti oko cilja rezolucije - je li to za{tita civila, zadr`avanje statusa quo ili uklanjanje Gadafija. Od evropskih zemalja uz Britaniju i Francusku stale su Belgija, Danska, Italija, Gr~ka, Nizozemska i [panija. Dio zemalja ~lanica EU-a tra`ilo je da NATO preuzme vodstvo u vojnoj intervenciji u Libiji ({to se i desilo uo~i odlaska ovog broja SB u {tampu), a to je ideja kojoj se prvobitno protivila Francuska smatraju}i da bi se tako arapske zemlje mogle okrenuti protiv Zapada. U me|uvremenu, Francuska, Velika Britanija i SAD su se dogovorile

UDARAC BH. PRIVREDI
Povla~enjem 17 bh. firmi, BiH bi mogla izgubiti milijardu eura; gubitak libijskog tr`i{ta od svih doma}ih kompanija najvi{e bi mogao pogoditi sarajevski “Energoinvest“

}e dugo trajati ova borba, zato treba u~initi sve kako bi se zaustavio dotok novca u ruke diktatora”, kazao je Westerwelle. U Britaniji, koja je uz Francusku evropska predvodnica operacije, prema jednom istra`ivanju javnog mnijenja, 43 posto Britanaca protivi se akciji, dok je 22 posto ispitanih neodlu~no. Pou~eni lo{im iskustvima iz ratova u Iraku i Afganistanu, Britanci koje je intervjuirao Reuters ka`u da ne `ele da se zemlja uvu~e u jo{ jedan dugotrajan

me|unarodni sukob. Svi intervjuirani stanovnici Londona rekli su da bi libijskog vo|u Moamera el-Gadafija trebalo svrgnuti s vlasti, ali ne bombardiranjem Libije. Telegraph izvje{tava da je ministar oru`anih snaga Velike Britanije Nick Harvey priznao kako vlada nema izlaznu strategiju za Libiju u kojoj se, prema posljednjim vijestima, naj`e{}e borbe izme|u pobunjenika i Gadafijevih snaga vode u Misrati, gradu na zapadu Libije kojeg dr`e pobunjenici. U

LIBIJA U HAOSU
Vjeruje se da }e Gadafijeve snage poku{ati u}i u pobunjeni~ke gradove koji tro{e zadnje zalihe hrane, vode i `ive u potpunom snajperskom i tenkovskom okru`enju njegove vojske

kako }e SAD predati komandu NATO-u, a francuski ministar vanjskih poslova izjavio je kako NATO ne}e imati politi~ko vodstvo, ve} }e preuzeti planiranje i operativnu funkciju. Za razliku od Francuske koja je prakti~no predvodila udare, Njema~ka ne odobrava vojnu operaciju u Libiji, smatraju}i je rizi~nom i iz tog razloga u njoj nije `eljela ni u~estvovati. Njema~ka, koja se suzdr`ala prilikom izglasavanja rezolucije u Vije}u sigurnosti, predlo`ila je uvo|enje dodatnih kaznenih mjera protiv Gadafijevog re`ima. Njema~ki ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle kazao je da ne mo`e biti da se na jednoj strani odr`ava vojna akcija, a na drugoj strani jo{ uvijek nije isklju~ena mogu}nost trgovanja naftom ili plinom s Gadafijevim re`imom. “Niko ne zna koliko N
54

BITKA ZA REGIONALNU PODR[KU

Zapadna koalicija bori se za podršku arapskih zemalja
Va`nost arapske podr{ke ovoj intervenciji je ne{to na ~emu su posebno insistirali i ameri~ki i evropski zvani~nici, a izjave pojedinih turskih du`nosnika, nekih afri~kih vo|a i djela dr`ava ~lanica Arapske lige bile su donekle protivrje~ne. Amr Moussa, ~elnik Arapske lige, kazao je prije nekoliko dana da Arapi, kada su pozvali na uspostavu zone zabrane leta nad Libijom, nisu htjeli zra~ne udare zapadnih sila u kojima stradaju civili. Turska, koja se generalno protivi intervenciji (a glasala je i protiv toga da vodstvo operacije preuzme NATO), ponudila je podmornicu i vojne brodove, koji bi trebali pomo}i u uspostavljanju embarga na oru`je Libiji. Turski predsjednik Abdullah Gul je rekao kako je za Tursku va`no da situacija u Libiji zavr{i bez daljnjeg prolijevanja krvi. U me|uvremenu su Kuvajt i Jordan izjavili kako }e pru`iti logisti~ku podr{ku me|unarodnoj akciji.

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

VOJNA INTERVENCIJA KOJA JE PODIJELILA SVIJET
ZA I PROTIV INTERVENCIJE jskom tr`i{tu, 100 miliona KM planiranih poslova ne}e biti u mogu}nosti da realizuje, a propalo je i 40 miliona KM koji su bili pred ugovaranjem. Prema rije~ima direktora Energoinvesta D`emaila Vlahovljaka, ova firma je morala da otpusti 70 radnika odmah nakon njihovog povratka u BiH. Tako|e, neizvjesna je sudbina oko 1.500 na{ih radnika koliko ih je prije sukoba radilo u toj zemlji.

Zemlje koje se protive zračnim udarima u Libiji
Turska ne}e biti me|u zemljama koje sudjeluju u udarima multinacionalnih snaga u Libiji, ali bi mogla doprinijeti humanitarnim operacijama. ”Nezamislivo je da na{i lovci izbacuju bombe na libijski narod” kazao je premijer Recep Tayyip Erdogan za list Hurriyet. Bugarski premijer Bojko Borisov nazvao je zra~ne udare zapadnog saveza u Libiji uz UN-ov mandat “pustolovinom” iza koje stoje naftni interesi. ”Nafta i budu}e iskori{tavanje libijske nafte jesu glavni razlozi koji stoje iza te operacije. U mnogim afri~kim zemljama, gdje traju neredi, ubijaju se stotine hiljada ljudi, ali ondje nema operacija”, izjavio je Borisov za medije u Bugarskoj. Rusija je izrazila `aljenje zbog oru`ane intervencije u Libiji, „pokrenute u okviru rezolucije 1973 Ujedinjenih naroda koja je prihva}ena u `urbi”, navedeno je u saop{tenju ruskog ministarstva vanjskih poslova. Kina je tako|er jedna od zemalja koje ne podr`avaju vojnu intervenciju u Libiji. Peking po{tuje “suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet dr`ava”, navedeno je u saop}enju. Kina i Rusija, kao stalne ~lanice Vije}a sigurnosti UNa, bile su suzdr`ane, ali nisu koristile pravo veta kako bi blokirale izglasavanje rezolucije. Kineski dr`avni mediji, javljaju agencije, izvje{tavaju da je napad na Libiju samo paravan zapadnim silama da bi se domogle nafte i “dominacije u svijetu”. I Indija je, u saop{tenju svog ministarstva vanjskih poslova, “izrazila `aljenje” zbog udara me|unarodne koalicije na Libiju.

BH. KOMPANIJE ^EKAJU PODR[KU DR@AVE
“Ako ne bude neke pomo}i od strane dr`ave, gubitkom libijskog tr`i{ta, trebat }e nam najmanje tri do ~etiri godine da stanemo na noge - prona|emo neko zamjensko tr`i{te i da stabiliziramo probleme u koje smo u{li gubitkom libijskog. [to se ti~e pomo}i na{ih vlasti, na`alost niko me nije ni pitao, a pretpostavljam ni druge direktore kompanija, kako mo`emo da vam pomognemo itd. O~ekujem da }e do nekih kontakata sa predstavnicima vlasti do}i u narednoj sedmici“, ka`e D `email Vlahovljak, generalni direktor Energoinvesta, za na{ list. On smatra da dr`ava ima na~ina da pomogne bh. kompanijama pogo|enim de{avanjima u Libiji - njima je pomo} potrebna, a u slu~aju Energoinvesta

njemu, kao i u gradu Zintanu, vlada potpuni haos. Vojni analiti~ari vjeruju da }e

va u Libiji. Sarajevska Hidrogradnja, je ve} 41 godinu prisutna u Libiji, gdje ima i

Gadafijeve snage svakako poku{ati u}i u te gradove koje tro{e zadnje zalihe hrane, vode i medicinskog materijala, kako bi izbjegle zra~ne napade.

POVLA^ENJE BH. KOMPANIJA
Zbog dramati~ne situacije u Libiji 17 bh. firmi bilo je prisiljeno prekinuti poslove u toj zemlji vrijedne vi{e od milijardu eura. Vanjskotrgovinska komora BiH je posredstvom Ambasade BiH u Tripoliju uputila pismo Privrednoj komori Libije u kojem je izra`en interes bh. kompanija da i dalje posluju na podru~ju Libije i da nakon smirivanja stanja u toj zemlji nastave sa ve} ugovorenim poslovima. Pisma su poslata i Vije}u ministara BiH kao i entitetskim vladama kojim se sugerira da se pomognu kompanije koje su morale obustaviti poslo24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

odre|enu imovinu. Prema njenom direktoru Seminu Ma{i}u, u BiH se vratilo njihovih 120 radnika. Kompanija [irbegovi} iz Gra~anice ima ugovorene poslove u Libiji vrijedne 100 miliona eura koje izvode na 13 gradili{ta. Kompanija [irbegovi} ima dosta opreme na tim gradili{tima, koja je povjerena na ~uvanje njihovim poslovnim partnerima. Trebinjsko Neimarstvo moralo je prekinuti izgradnju stambenog kompleksa od 1.000 stanova u Sirtu, gradu koji je bio na meti udara savezni~kih snaga, u vrijednosti 110 miliona eura, te pedijatrijske klinike u vrijednosti 25 miliona eura. Bez posla je ostalo 600 bh. radnika. Eksperti procjenjuju da bi gubitak libijskog tr`i{ta najvi{e mogao pogoditi sarajevski Energoinvest, koji u ovom trenutku potra`uje oko 11,5 miliona eura na libi-

i stav ve}inskog vlasnika, odnosno dr`ave Vlade FBiH. Ova je kompanija u Libiji prisutna preko 40 godina i tamo je bila prisutnija nego na doma}em tr`i{tu. Gubitak sa kojim se sada suo~avaju je ogroman, a kako smo ve} naveli, u sli~noj situaciji su jo{ neke doma}e kompanije. “Ne `elim praviti pore|enje sa Irakom, ali prije intervencije u toj zemlji mnoge bh. kompanije, uklju~uju}i Energoinvest, bile su tamo prisutne, a danas ih nema. Bojim se i u Libiji, kad se situacija smiri, da to vi{e ne}e biti tr`i{te za bh. kompanije, ve} za neke druge“, ka`e Vlahovljak. On dodaje da onog trenutka kad se stvore uslovi da se otputuje u Libiju on biti prvi koji }u oti}i u ovu zemlju, te da }e Energoinvest sve uraditi da se vrati na libijsko tr`i{te gdje su decenijama u`ivali odli~nu reputaciju.
55

DANKO PLEVNIK

INTERVIEW

Dr. Danko Plevnik

novinar, analitičar, informatičar, otac legologije

U bivšoj Jugoslaviji optuživali su ga da je protiv Tita i da “podriva sistem“, tekstove i kolumne objavljivao je u svim najvažnijim listovima na ovim prostorima, prvi je diplomirani doktor informatičkih nauka i novinar godine 1992. u Hrvatskoj; karlovački publicista DANKO PLEVNIK, kolumnist “Slobodne Dalmacije“, za “SB“ govori o političkim odnosima na relaciji Srbija - Hrvatska BiH, ulozi međunarodne zajednice i američkoj vanjskoj politici, važnosti čitanja kao spoznaje o sebi i duhu vremena, internet-forumima i Facebook revolucijama...

Kad Dodik ka`e da ovakva Bosna ne mo`e postojati, to je istina on je za to najve}i krivac!
Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

K

arlova~ki novinar i publicista Danko Plevnik, kolumnist Slobodne Dalmacije, jedan je od najboljih poznavalaca dru{tvenih i politi~kih prilika na ovim prostorima. Novinarstvom se po~eo baviti u Ve~ernjem listu 1977., nastavio u listu Komunist polovinom 80-ih godina kao novinar i urednik kulturne rubrike, a svoje komentare, kritike i kolumne objavljivao je u brojnim medijima sa prostora cijele biv{e dr`ave, me|u kojima su Danas, Delo, Oslobo|enje, Borba, NIN, Ljiljan, Mladina, Vjesnik... Sa Dankom Plevnikom razgovarali smo u Bo{nja~kom institutu u Sarajevu, gdje je do{ao dvostrukim povodom: prvi je bila promocija ElHidrove knjige pisca Ned`ada Ibri{imovi}a, a drugi osnivanje prvog Legolo{kog udru`enja u BiH. Upravo je Plevnik jo{ davne 1978. godine uveo pojam nauke o ~itanju — legologije — u svjetsku nau~nu i knji`evnu praksu. Jedan od povoda Va{e posjete Sarajevu je i osnivanje prvog Legolo{kog udru`enja u BiH. Jednom ste rekli da je “~itanje oblik obra}enja, molitva za suvisliji identitet“. [ta to zna~i u kontekstu odnosa
56

na prostoru biv{e Jugoslavije danas, posebno u smislu kreiranja identiteta? Pro{le godine objavio sam knjigu Tko je va{ najbolji ~italac i zavr{io sam je jednom izjavom J.D. Salingera: “Volim pisati. Ali pi{em samo za sebe i svoj u`itak.“ Izgleda da je najbolji ~italac sam pisac, autor djela. Mislim da je osnivanje Legolo{kog udru`enja u BiH do{lo u pravo vrijeme, s obzirom da je, prema statistikama, razina ~itanja niska. Ovo udru`enje bi trebalo poti-

MILOŠEVIĆEVO NASLIJEÐE: U Srbiji nikada nije postojao interes za tom “develikosrbizacijom“ državne politike, osim u civilnom društvu. Ona je kao mimikrija, dobrim dijelom se koristi i za izbore, jer se glasovi uvijek mogu pridobiti na temama Kosova, RS-a i slično

cati potrebu za ~itanjem kao jednom vrstom osvje{}enja, u smislu one primarne pismenosti. Novi mediji i informati~ka pismenost jednostavno udaljavaju ljude od potrebe za ~itanjem. Vrijednost knjige je u njenoj linearnosti koja oblikuje na{ ~itala~ki mozak i omogu}ava nam da shvatimo neke stvari. To vam je isto kao {to se sada u nekim zemljama zabranjuje da se djeci, dok gledaju televiziju, emisije u~estalo prekidaju reklamama, jer onda ne mogu dobiti kontinuitet, odnosno spoznaju. Mene najvi{e zanima za{to se kroz ~itanje mijenjamo, zanima me taj duh i spoznaja koja se ostvaruje kroz ~itanje. Vjerujem da je knjiga i dalje nezamjenjiva po svojoj strukturi, jer taj digitalni mozak koji nam prijeti sve pretvara u partikularno, u alternativno... Vi{e se ne mo`emo ni za {to “uhvatiti“, ve} samo prelazimo s jednog linka na drugi. Sada, u 21. stolje}u, moramo odlu~iti ho}emo li prekinuti sve veze sa tom tradicijom koja nas je formirala i prihvatiti izazove ne~ega {to bi moglo biti korisno u komunikacijskom smislu, ali ne i u onom kognitivnom, epistemolo{kom.

INTERNETSKI POPULIZAM
Prvi ste u biv{oj Jugoslaviji, 1986., stekli zvanje doktora informati~kih nauka. To je bilo vrijeme kada je informati~ka tehnologija na ovim prostorima
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

PISATI ZA SEBE I DRUGE

Milo{evi}evo, kao ni Tu|manovo politi~ko naslije|e vi{e ne mo`e predstavljati ozbiljnu platformu, smatra dr. Plevnik

REVIZIJA ISTORIJE

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

57

DANKO PLEVNIK
prakti~no bila u za~etku, a sada su tu internet-forumi, revolucije nastaju preko Facebooka, postoji cijela ta jedna virtuelna opozicija... Ako govorimo o internet-forumima, oni su kod nas na veoma niskoj komunikacijskoj razini i vrlo vulgarni. Za razliku, recimo, od Guardiana, gdje se jednom novinaru koji prati ekonomiju na forumu javljaju nobelovci, najve}i eksperti iz te oblasti. I nije lako biti novinar ako ima{ takvu publiku. Kod nas se ti komentari uglavnom svode na vrije|anja na nekoj seksisti~koj ili nacionalnoj osnovi, i to je po mom mi{ljenju gubljenje vremena. Umberto Eco je govorio o tom internetskom populizmu, uskim grupama koje smatraju da imaju pravo da name}u svoje mi{ljenje civilnom dru{tvu. To su nekada radile revolucionarne }elije ili partijske organizacije. Te partikularne grupe mogu biti interesantne u smislu otvaranja nekih novih tema, ali one ne mogu zamije-

^ITANJE I PISANJE KAO SAMOSPOZNAJA

Ned`ad Ibri{imovi} ii Danko Ned`ad Ibri{imovi} Danko Plevnik na promociji Ibri{imovi}eve Plevnik na promociji Ibri{imovi}eve El-Hidrove knjige El-Hidrove knjige

DIGITALNI MOZAK: Internet vam dozvoljava sve, ali pitanje je šta znači takva sloboda ako za nju niste ni osposobljeni, ni spremni. Takva komunikacija je upravo dokaz nedostatka čitanja
niti potrebu za univerzalno{}u na{e komunikacije i interesa. Ipak, nije li ta vulgarnost, nacionalisti~ki i drugi ispadi koje ste spomenuli zapravo stvarni odraz stanja dru{tva, s obzirom da anonimnost na forumima omogu}ava i iskrenost kakvu sebi ~esto ne dozvoljavamo u realnom `ivotu? Internet vam dozvoljava sve, ali pitanje je {ta zna~i takva sloboda ako za nju niste ni osposobljeni, ni spremni. Takva komunikacija je upravo dokaz nedostatka ~itanja. Rekli ste u intervjuu za jedne ovda{nje novine 2002. kako je “najbitnije da se stvara jedna filozofija ukidanja srbokracije u Republici Srpskoj“. Deset godina kasnije, ta je “srbokracija“, oli~ena u Miloradu Dodiku ali i podr{ci zvani~ne Srbije, ~ini se, ja~a nego ikada? Da, ali za to je kriva me|unarodna zajednica. Moraju postojati granice do kojih se ne{to mo`e tolerirati i mora se znati kakve nam promjene trebaju. Danas imate sustav koji sve vi{e vodi ka nezadovoljstvu

me|u ljudima i to je evidentno. [to se ti~e Milorada Dodika, mislim da grije{e oni koji smatraju da ne treba pridavati zna~aj njegovim izjavama. Naprotiv - treba. Kad Dodik ka`e da ovakva Bosna ne mo`e postojati, to je istina, jer ne mo`e postojati radi njega. Iako on ne shva}a da je to {to govori zapravo autokritika. Kako ocjenjujete aktuelne odnose u regiji, prije svega na relaciji Srbija Hrvatska - BiH? Osnovni problem je {to se promjene doga|aju toliko sporo da dolazi do revizionizma i paljenja starih strasti. Opet imate jednu agresivnu reviziju ratova koja dolazi iz Srbije - da nije bilo tako kao {to se to do`ivljavalo u Bosni i Hrvatskoj - opet se velikosrpstvo stvara na drugi na~in, kroz

RAT PRI@ELJKIVANIH MEMORIJA
Kako gledate na aktuelnu politi~ku scenu u Bosni i Hercegovini — odnos izme|u Federacije i RS-a, ulogu me|unarodne zajednice...? Dayton je napravljen da prekine rat, ali nije mogao napraviti jedan kreativniji mir i mislim da je to o~igledno jo{ od ‘95. Proglasiti Republiku Srpsku, koja je nastala na bazi ratnog zlo~ina i etni~koga ~i{}enja, pa je jo{ uz to nazvati “republikom“ — po mom mi{ljenju, to je u startu onemogu}ilo trasiranje puta slobode, prije svega dru{tvene i gra|anske slobode, koja je neophodna za BiH. Volio bih vidjeti da se Bosna ugleda na iskustvo [vicarske, ali opet, [vicarska je svoju demokraciju gradila 700 godina. Ovi temelji na kojima se Bosna gradi od ‘95. do danas vode u }orsokak, vi{e ne mo`ete ~uti narod da svi uglas ka`u: “Mi smo Bosanci“. Biti Bosanac danas zna~i spadati u red “ostalih“, na`alost.
58

NOMINACIJE ZA KR[ENJE VJERSKIH PRAVA

“Crkvi uvijek treba više katolika, jer ove Srbe u Hrvatskoj naprosto ne možeš potamaniti“
Katoli~ki tjednik Glas koncila nedavno Vas je uvrstio me|u kandidate za godi{nje “nagrade“ za kr{enje vjerskih prava u Hrvatskoj, zajedno sa Miljenkom Jergovi}em, Ljubom Jur~i}em, Juricom Pavi~i}em... ^ime ste to zaslu`ili? Tema koju Crkva stalno pote`e je slab natalitet, pa sam ja onda rekao da ima 20 tisu}a sve}enika i ~asnih sestara koji bi trebali odbaciti celibat i raditi na tom natalitetu. Jo{ sam istaknuo da Crkvi uvijek treba vi{e katolika, jer ove Srbe u Hrvatskoj naprosto ne mo`e{ potamaniti, sve ih je vi{e i vi{e. Zato se trebamo boriti za natalitet! Dakle, to je bilo jedno ironiziranje s moje strane, ali oni su to, ~ini se, shvatili bez imalo duha... Op}enito, mislim da je uloga Crkve i vjerskih zajednica danas da se bave nekretninama, one su potpuno materijalizirane, u njima nema duha, grade se na sve strane crkve, d`amije, hramovi, ali vi{e ne osje}amo tu kriti~nu masu dobrote koju bi religija trebala promovirati.

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

PISATI ZA SEBE I DRUGE
optu`be `rtava i onih koji su se branili u ratu, kao {to ste mogli vidjeti na primjeru Tihomira Purde i sada sa Jovanom Divjakom. Vrijeme sve pretvara u krivo sje}anje i onda imamo taj rat pri`eljkivanih memorija, iz kojih se, s vremena na vrijeme, uzima samo onaj dio koji u datom momentu odgovara odre|enoj politici i sredini. Zna~i li to da Milo{evi}eva politika zapravo nikada nije ni oti{la iz Srbije? To~no. U Srbiji, jednostavno, nikada nije postojao interes za tom “develikosrbizacijom“ dr`avne politike, osim u civilnom dru{tvu. Ona je kao mimikrija, dobrim dijelom se koristi i za izbore, jer se glasovi uvijek mogu pridobiti na temama Kosova, Republike Srpske i sli~no. U Hrvatskoj se tu|manizam tako|er zadr`ao vi{e-manje kao nekakav politi~ki model za izbore, ali ga nema u stvarnosti. Ivo Sanader je uspio “detu|manizirati“ Hrvatsku, i to je dobro. Me|utim, uprkos svim nastojanjima, mislim da Milo{evi}evo, kao ni Tu|manovo politi~ko naslije|e vi{e ne mo`e predstavljati ozbiljnu platformu. BILO JE ^ASNO @IVJETI S PARTIJOM

“Prvo sam bio praksisovac i antititoist, pa onda komunjara“
Polovinom 70-ih godina, zbog dru`enja sa Ivanom Zvonimirom ^i~kom, zavr{ili ste u kaznenom puku JNA u Gospi}u, pod optu`bom da ste hrvatski nacionalista... Pa, to je bilo logi~no, ~im se dru`i{ sa nekim nacionalistima, zna~i da si i ti nacionalista. Rekli su da sam praksisovac, anititoist i sli~no, UDBA je to sve fino “nakalemila“. Nekoliko godina kasnije, kle~ao sam na koljenima i molio da me prime u list Komunist. To je bilo 1984., poslije Titove smrti. I kad su me primili, rekao sam `eni: E, sad }e za par godina propasti Partija, pa }e onda svi re}i za sve je kriv onaj Plevnik komunjara... (smijeh). I tako je i bilo.

IMPERIJALNA SLIKA
Napisali ste u jednoj Va{oj kolumni za Ivu Sanadera da niko, osim Tu|mana, nije toliko volio politi~ku vlast u Hrvatskoj. Koliko je Sanaderovo hap{enje uticalo na politi~ku sliku Hrvatske? U velikoj mjeri. Mislim da je time dokazano da na{im zemljama ipak na neki na~in vladaju strukture iz inozemstva. Sanaderu je vjerojatno bilo pri{apnuto da se makne, jer ga ina~e niko, kao ni Tu|mana, druga~ije ne bi mogao maknuti sa vlasti. Onda je krenulo sa tom borbom protiv korupcije i Hrvatska je sa ciljem pribli`avanja Europskoj uniji morala napraviti za vrlo kratko vrijeme ne{to {to bi se ina~e radilo idu}ih deset godina. Politi~ka vlast u Hrvatskoj je zapravo formirala pravnu strukturu i logi~no je da u takvim uvjetima - kadija te tu`i, kadija ti sudi - nije ni moglo biti borbe protiv korupcije. Kao novinar pratili ste nekoliko puta predsjedni~ke izbore u SAD-u, bili ste 1992. i u izbornom sto`eru Billa Clintona... Clintona ste tada nazvali “novim Kennedyjem“ — {ta bi onda bio Barack Obama i koliko se ameri~ka politika prema Balkanu mijenjala od Clintona, preko Busha, do Obame? Politika je uglavnom ostala ista, s obzirom da je Hillary Clinton sada na poziciji dr`avnog sekretara i O bama umnogome slijedi Clintonovu politiku. S druge strane, vanjska politika Amerike je geopolitika, a geopoliti~ki interesi su dvostrana~ki, tako da je Obama naslijedio i Bushovu geopolitiku koja je bila mnogo
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

POD PRITISKOM SISTEMA

“^im se dru`i{ sa nekim nacionalistima, zna~i da si i ti nacionalista”

`e{}a od Clintonove. Uglavnom, nema velikih promjena na me|unarodnom planu i ne bih rekao da }e Nobelova nagrada

Obami imalo pacificirati to ameri~ko imperijalno vi|enje sebe kao eti~kog subjekta.

Shopping u Istanbulu
Turkish Airlines vas vodi na uzbudljivi “Istanbul Shopping Fest’’ koji zapo~inje 18. marta 2011. godine, a koji }e ugostiti tisu}e ljudi u 40 dana svog trajanja. Ovaj grandiozni festival, koji }e trajati sve do 26. aprila 2010. godine, dodatno }e potvrditi da Istanbul zaista zaslu`uje titulu “grada koji nikada ne spava’’. Turkish Airlines vam osigurava najbr`i i najudobniji prijevoz do veli~anstvenog Istanbula gdje }ete na “Istanbul Shopping Festu’’ mo}i u`ivati u shoppingu 24 sata dnevno! Za vi{e informacija molimo vas da posjetite www.istanbulshoppingfest.org
59

SAJAM KNJIGE U LEIPZIGU
@IVA ATMOSFERA NA BH. [TANDU

Brojni prevodioci, pisci, izdava~i, studenti i drugi zainteresovani posjetioci razgledali su najnovija knji`evna izdanja iz na{e zemlje

KNJI@EVNI TRENDOVI ZA OVU SEZONU
Sajam knjige u Leipzigu, jedna od najvećih evropskih književnih smotri, održan je ove godine od 17. do 20. marta i protekao je u atmosferi oduševljenja knjigom, interesa za autore iz jugoistočne Evrope, kulturne razmjene i saradnje, ali i nekoliko političkih kontroverzi
Pi{e: ADISA BA[I] (Leipzig)

N

a sajmu knjiga u Leipzigu u ~etiri dana odr`ano je preko ~etiristo knji`evnih manifestacija: ~itanja, promocija knjiga, intervjua sa piscima, koncerata... Najzanimljivije u tome jeste to {to je skoro svaki kulturni doga|aj bio dupke pun, a svaka raspolo`iva stolica zauzeta, bilo da se ~italo u salama sa tridesetak ili sa preko pet stotina mjesta. Leipzig ~ita naslov je sajamskog programa u kojem se ve} godinama gra|anima ovog njema~kog grada predstavljaju pisci iz raznih zemalja: Leipzig me|utim zaista ~ita, ~itaju tinejd`eri u javnom prevozu, ~itaju penzionerke u kafeima, ~itaju mladi roditelji koji djecu odmalena dovode u knji`are i navikavaju ih na atmosferu koja tamo vlada. Na Sajmu koji je ove godine odr`an od 17. do 20. marta najbrojniji posjetioci bila su upravo djeca iz srednjih i osnovnih {kola.

^etiri sajamske hale, {ezdeset hiljada posjetilaca dnevno, 2.150 izdava~a iz 36 zemalja: ovo su samo brojevi koji te{ko mogu iskazati zna~aj i `ivopisnu atmosferu lajpci{kog Sajma knjiga.

^UDOVI[TA RAZNIH OBLI^JA I VRSTA
Po{to se odr`ava u karnevalskim danima, Sajam je i prava parada desetina hiljada najrazli~itijih kostima koje ovda{nji {kolarci nose: naj~e{}e izgledaju kao likovi iz vrlo popularnih japanskih mangi (jedna hala bila je posve}ena samo ovim stripovima), ali sajamskim {tandovima su paradirale i gej{e, likovi iz Ratova zvijezda, sobarice, d`inovske vo}ke i povr}ke, dvorske dame u rasko{nim baroknim haljinama, te ~udovi{ta raznih obli~ja i vrsta. Pisci iz Bosne i Hercegovine se kao gosti na {tandovima drugih zemalja pojavljuju ve} ~etiri godine, a pro{le godine po prvi put je na{a zemlja imala samostalni {tand na kojem je predstavljeno sedam autora (Tatjana Bijeli}, Ranko Risojevi}, T

Tek povezivanjem cijele regije književnost Balkana postaje vidljiva svijetu
60
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

EVROPA ^ITA
ODVA@ITI SE NA SJE]ANJE

Bh. pisci u zborniku književnosti iz jugoistočne Evrope
U Leipzigu je promovisan i novi broj uglednog ~asopisa za knji`evnost, umjetnost i kritiku Die Horen koji izlazi ve} pedeset i pet godina i kojem je ovaj put tema broja Odva`iti se na sje}anje: glasovi iz jugoisto~ne Evrope. Na promociji ~asopisa Mile Stoji} govorio je o tome kako je sje}anje ne{to najnje`nije, ljep{e i dragocjenije, ali da ponekad sje}anja postaju izvor bola i patnje, a pro{lost postaje teret koji `elimo ostaviti iza sebe. U ovom broju ~asopisa Die Horen objavljena je njegova pjesma Snijeg: Bio je jedan grad u srcu svijeta/ Njegove ulice `amorile su glazbom svakodnevice/ Njegovi drvoredi {umorili dahom ljubavnika/ Njegova jutra mirisala na prva izdanja novina i svje` kruh/ Njegove gospo|e {minkale lijepa lica, ~e{ljale plave kose/ tra`e}i da svaki dan bude spomenik njihovoj ljepoti/ Njegovi pjesnici patili su za njegovim gospo|ama/ (tako je to u svim gradovima)... U ~asopisu je objavljena i pripovijetka knji`evnika Faruka [ehi}a Slijepe mrlje koja govori o stvarima namjerno zaboravljenim, izbrisanim, potisnutim. Jedna epizoda u pri~i govori o seljanki ”srednjih godina, krupnoj i zdravo debeloj, obraza rumenih kao dvije jabuke ispod zavezane marame”: ona pozdravlja vojnike koji ulaze u njeno selo nesvjesna da to nije njena vojska i da }e je koji tren kasnije pokositi rafal onih kojima se obradovala. U ~asopis Die Horen uvr{ten je i tekst o pjesniku Izetu Sarajli}u i prevod na njema~ki jezik dvanaest njegovih pjesama. Interesantno je da se u ~asopisu nalazi i tekst turske savremene knji`evnice Asli Erdogan (njene dvije knjige ^udesni mandarin i Grad u crvenoj pelerini objavljene su u BiH) pod nazivom Sarajevo, koji govori o atmosferi grada u kojem se `ivot samo naizgled nastavlja normalno, a u kojem su jo{ koliko ju~er granate komadale ljude.

Knji`evnik Mile Stoji} (prvi desno) u~estvovao je na promociji uglednog ~asopisa Die Horen u kojem je objavljeno nekoliko tekstova bh. autora

U EVROPSKOM DRU[TVU

LEIPZIG JE ZALJUBLJEN U KNJIGU
Ovdje ~itaju tinejd`eri u javnom prevozu, penzionerke u kafeima, mladi roditelji koji djecu odmalena dovode u knji`are i navikavaju ih na atmosferu koja tamo vlada

Radomir Mitri}, Mile Stoji}, Faruk [ehi}, Had`em Hajdarevi} i Bekim Sejranovi}). Ove godine u Leipzigu su gostovali Mirsad Sijari}, Mile Stoji}, Suzana Lovri}, Stevan Tonti} i autorica ovog teksta. Sijari} je govorio o svom romanu Jo{ jedna pjesma o ljubavi i ratu za koji postoji interes njema~kih izdava~a. “U ovom romanu glavni lik zasnovan je na biografiji Radovana Karad`i}a, ali on tako|er ima osobine i iskustva mene i mojih prijatelja
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

koji su bili u ratu“, rekao je Sijari} njema~koj publici okupljenoj na panelu Ratni zlo~ini na Balkanu u djelima mladih pisaca koja je bila vrlo zainteresovana za njegovog junaka. @enska bh. lirika predstavljena je na vrlo uspje{noj i jako dobro posje}enoj knji`evnoj ve~eri Balkan je zakon odr`anoj pred petstotinjak posjetilaca u `ivopisnom ambijentu starog kina UT Connewitz. U subotu 19. marta na istom mjestu je odr`ana Balkanska no}, tako|er

izvanredno dobro posje}ena. Zainteresovana i fokusirana njema~ka publika pratila je skoro ~etiri sata programa, a od bh. pisaca te no}i u~estvovao je Mile Stoji}, ve} dobro znan i rado vi|en gost u Leipzigu. Ovoj ve~eri koja se smatra jednim od najzanimljivijih sajamskih doga|aja prisustvovao je i direktor Sajma Oliver Zille, koji je Stoji}u ~estitao na nastupu. Na bh. {tandu predstavljena su izdanja doma}ih autora prevedena na njema~ki
61

SAJAM KNJIGE U LEIPZIGU
jezik, zatim zbornik bh. proze na njema~kom jeziku, te najnovija bh. izdanja iz protekle godine. Vizuelno rje{enje {tanda djelo je Filipa Andronika a tema je pedeseta godi{njica dodjele Nobelove nagrade Ivi Andri}u, kao i nova knji`evna produkcija koja se naslanja na tradiciju kojoj pripada i Andri}. Gostovanje bh. pisaca organizovali su i koordinirali dvoje mladih vrlo marljivih ljudi, Hana Stoji} i Sa{a Gavri}, koji su ponajvi{e i zaslu`ni za to {to se bh. knji`evnost uz pomo} prevodila~ke mre`e Traduki (i niza zaslu`nih organizacija) i pojavljuje u Leipzigu. Oni su neumorno prevodili, upoznavali posjetioce sa bh. knji`evnom produkcijom, govorili o aktuelnoj knji`evnoj sceni i bili istinski kulturni ambasadori zemlje. ALIDA BREMER, PREVODITELJICA I KNJI@EVNICA

Žena koja povezuje književni Balkan
Prevoditeljica i knji`evnica Alida Bremer ro|ena je u Splitu, `ivjela i studirala u Beogradu, a ve} dvije decenije `ivi u Njema~koj. Iako su joj planovi i ambicije nekada bili druga~iji, danas je postala jedna od vode}ih osoba za predstavljanje knji`evnosti jugoisto~ne Evrope njema~kom govornom podru~ju. Ove godine ona je koordinirala program Jugoisto~na Evropa u `ari{tu, zajedni~ki projekat prevodila~ke mre`e Traduki, fondacije Robert Bosch i lajpci{kog Sajma. Jo{ prije ~etiri godine po~eli su Va{i napori na predstavljanju knji`evnosti sa Balkana njema~koj publici. Koliko ste zadovoljni postignutim? Prvi put sam 2008. godine radila predstavljanje Hrvatske koja je tada bila zemlja u fokusu Sajma. Moja ideja je bila da na hrvatski {tand pozovem i pisce iz regije, me|u njima i pisce iz BiH, a direkciji Sajma se to jako dopalo. Ta tendencija uvezivanja i umre`avanja se nastavila, ove godine jugoisto~na Evropa je dobila i svoj forum na kojem su pisci na raznim panelima imali priliku govoriti o `ivotu i knji`evnoj sceni u svojim zemljama. To je va`no jer autori predstave sebe i svoj rad, izdava~i se zainteresuju za prevode, ali se ~uje i za zemlju, kulturu, turizam... Takvi nastupi se itekako dobro isplate, mnoge zemlje to znaju i zato i jesu tu. Srbija i Hrvatska su prepoznale zna~aj ovakvih manifestacija, imaju osmi{ljene nastupe u koje je ulo`eno mnogo novca. Bosna i Hercegovina se tek po~ela pojavljivati, prili~no skromno, ali {ta na bh. knji`evnoj sceni smatrate najzanimljivijim i vrijednim predstavljanja? Bosna i Hercegovina ima vrlo zanimljivu umjetni~ku scenu, uspjesi u filmu su najpoznatiji ali i u knji`evnosti se tu mnogo toga de{ava. Bosna ima zna~ajnu pripovjeda~ku tradiciju, na kraju krajeva, ove godine se obilje`ava pedeset godina od dodjeljivanja Nobelove nagrade za knji`evnost piscu koji je iz Bosne, Ivi Andri}u. Jergovi} je ve} dobro poznat u Njema~koj, a ima tu jo{ dosta dobrih, manje poznatih pisaca. Zanimljiva povijest, i dalja i najbli`a svakako daje materijal za dobru i zapa`enu knji`evnosti. Kako komentari{ete odvajanje {tanda Republike Srpske? Nesretno je {to su se kolege na tako nespretan na~in povukle iz zajedni~ke prezentacije, posebno kad znamo da smo pro{le godine na inicijativu kolega iz Sarajeva imali zajedni~ki nastup koji je ovdje bio jako dobro primljen, zbog toga je i ove godine BiH dobila jako povoljne uslove nastupa. To se de{ava uprkos na{im naporima da ujedinimo cijelu regiju, ne samo biv{u Jugoslaviju, nego i Rumuniju, Bugarsku, Albaniju... Mi svi imamo zajedni~ki forum a oni se odvajaju i od svoje zemlje i od sviju ostalih {to {alje vrlo ru`nu poruku. Jedina sre}a je u tome {to je {tand RS-a u njema~koj javnosti pro{ao sasvim nezapa`eno pa {teta nije velika. Etni~ke podjele nikako nisu koncept koji bi danas Njema~ka podr`avala, upravo zato jer su se na tome u sopstvenoj pro{losti Nijemci itekako opekli.

SRBIJA U FOKUSU
Ovogodi{nja zemlja u fokusu Sajma bila je Srbija koja je ulo`ila veliki napor i preko 220.000 eura da se prika`e u {to pozitivnijem svjetlu. Za ovu prigodu na njema~ki je prevedeno i objavljeno ~ak trideset knjiga srbijanskih autora! Me|u ~etrdeset pisaca koji su se predstavili na srbijanskom {tandu bili su Vladimir Pi{talo, Dragan Veliki}, Sreten Ugri~i}, Vladan Matijevi}, Vladimir Arsenijevi}, Ljubica Arsi}, Vladislav Bajac... Posebnu pa`nju njema~ka javnost posvetila je Davidu Albahariju koji je gostovao na plavoj sofi: to je mjesto rezervisano za najuglednije autore s kojima se na sajmu vodi javni intervju uz prenos njema~ke televizije. Srbija je dosta pa`nje posvetila `enskom pismu, organizovana je i panel diskusija o ovoj temi, a me|u svoje knji`evne favorite uvrstila je mladu liri~arku Draganu Mladenovi} koja pi{e zanimljivu, inventivnu poeziju sa elementima naracije i drame: u svojoj najnovijoj knjizi koja je prevedena i na njema~ki Dragana opisuje sudbine Bo{njaka i Srba ~iji su `ivoti na razli~ite na~ine razoreni i obilje`eni ratom. “Pi{em o `eni koja ostavlja sve da bi u Hagu pratila su|enje zlo~incu koji joj je uni{tio `ivot. Useljava se kod svoje ro|ake koja je na po~etku nevoljko do~ekuje, ali koja se vremenom prema njoj menja. Ja sa Bosnom i Hercegovinom nisam povezana ni rodbinski ni na koji sli~an na~in privatno, ali sam na internetu istra`ivala i jako mnogo ~itala o stvarima koje su ljudi tamo pre`iveli“, ka`e za na{ list Dragana. Iako su brojni pisci koji su predstavljali Srbiju izazvali zavidan interes publike, prave ovacije ipak je izazvao ~arobni frula{ Boro Dugi}, koji je svojim izvedbama odu{evio i balkansku i njema~ku publiku. Najdirljiviji trenutak bio je kada je na svom nastupu u okviru Balkanske no}i ovaj umjetnik zasvirao zajedno sa albanskim bendom Akustika jednu makedonsku i
62

ALIDA BREMER ZA “SB”

Bosna ima vrlo zanimljivu umjetni~ku scenu i pripovjeda~ku tradiciju kojoj pripada i knji`evnik Ivo Andri} nagra|en Nobelovom nagradom prije pedeset godina

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

EVROPA ^ITA
u tom slu~aju Sajam bio optu`en za oduzimanje prava na slobodnu mi{ljenja i slobodu {tampe. Dru{tvo za ugro`ene narode na kraju je kao odgovor na ovu promociju i samo organizovalo tribinu o Srebrenici. Me|u neprijatnije doga|aje na Sajmu (na kojem je ina~e preovladavala atmosfera regionalnog povezivanja) spadala je i pojava odvojenog {tanda Republike Srpske na kojem je bio prisutan jedino Nikola Vukoli}, direktor zadu`bine “Petar Ko~i}“. “Odvojili smo se jer niko od autora iz RS-a nije bio pozvan da govori na panelima o ratu. A uostalom bilo je prilika kad je naprimjer Istra imala {tand odvojen od Hrvatske pa to nikom nije smetalo“, rekao je za na{ list Vukoli}. Bez autora koji su nastupali, bez ~itanja i u~e{}a na tribinama, ovaj {tand je ostao samotan i udaljen od me|unarodnih {tandova, gdje su tik jedni

KARNEVALSKA ATMOSFERA KARNEVALSKA ATMOSFERA

Sajamskim {tandovima paradirale su gej{e, likovi iz Ratova zvijezda, sobarice, d`inovske Sajamskim {tandovima paradirale su gej{e, likovi iz Ratova zvijezda, sobarice, d`inovske vo}ke ii povr}ke, dvorske dame u rasko{nim baroknim haljinama, te ~udovi{ta raznih obli~ja vo}ke povr}ke, dvorske dame u rasko{nim baroknim haljinama, te ~udovi{ta raznih obli~ja

jednu kosovsku pjesmu. Bio je to jedan od uistinu svijetlih trenutaka kada je pokazana prava kohezivna mo} umjetnosti, pa makar ~arolija trajala samo te no}i. Duh pomirenja, ponovnog povezivanja i regionalne saradnje preovladavao je ovogodi{njim Sajmom: ako je suditi po trendovima sa ove knji`evne smotre, ove sezone se definitivno nosi integracija u svim kombinacijama, a Balkan je neizostavan (modni) dodatak. Najzapa`enije kreacije ove vrste ponudili su srbijanski i kosovski pisci sa dvjema antologijama kratkih pri~a Beogradu s ljubavlju i Pri{tini s ljubavlju, a u sli~nom tonu je bio i panel BeogradZagreb-Express. Mrlju na ovogodi{njem Sajmu i kontrast pomenutom raspolo`enju svakako predstavlja promocija knjige Srebrenica: kako je zapravo bilo u kojoj austrijski autori Peter Priskil i Alexander Dorin iznose tendenciozne tvrdnje da je genocid nad Bo{njacima samo zapadnja~ka propaganda protiv Srba koji su bili pravi stradalnici u ovoj regiji. Dru{tvo za ugro`ene

SPAJANJE I RAZDVAJANJE: Najljepši trenuci na Sajmu bili su zajednički nastupi pisaca te spontano scensko ujedinjavanje albanskog benda Akustika i srbijanskog čarobnog frulaša Bore Dugića, ali na Sajmu je bilo i nekoliko neprijatnih događaja
narode o{tro se usprotivilo promociji ovakve knjige koja negira genocid na tako uglednom sajmu kakav je lajpci{ki, smatraju}i da direkcija sajma “ovom promocijom i promocijom jo{ tri knjige (o su|enju Slobodanu Milo{evi}u, op. a.) daje javnu pozornicu na raspolaganje onima koji pori~u genocid u Bosni i Hercegovini, ubistvo preko osam hiljada mu{karaca i mladi}a u Srebrenici, postojanje koncentracionih logora i logora za silovanje, koji negiraju ~etverogodi{nja bombardovanja bosanskih gradova“. Na apel da se ove promocije zabrane, direktor sajma Oliver Zille je ponudio pomalo anemi~an odgovor da bi
pored drugih bili {tandovi Srbije, Bosne i Hercegovine (Federacije BiH) i Hrvatske. Jedan od najzna~ajnijih doga|aja na Sajmu svakako je bila dodjela Nagrade lajpci{kog sajma. Ovogodi{nji dobitnici u tri kategorije (beletristika, publicistika i najbolji prevod) su dvadeset osmogodi{nji Clemens J. Setz iz Graza za zbirku pri~a Die Liebe zur Zeit des Mahlstädter Kindes, zatim Hennig Ritter za Bilje{ke koje je godinama vodio rade}i u novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung (zli jezici ka`u da mu je dobre kritike donijelo uglavnom dugogodi{nje prijateljstvo sa uglednim knji`evnim kriti~arima), te Barbara Conrad koja je na~inila novi prevod Tolstojevog romana Rat i mir na njema~ki jezik. Prije tri godine dobitnik ove ugledne nagrade koja ga je lansirala me|u njema~ke knji`evne zvijezde bio je pisac Clemens Meyer, koji je u maju pro{le godine boravio u Sarajevu (tom prilikom SB je objavila intervju sa njim) i koji je za vrijeme ovogodi{njeg Sajma tako|er posjetio bosanskohercegova~ki {tand. Bh. {tand su posjetili i dobitnik NiN-ove nagrade i Sarajlija po ro|enju Vladimir Pi{talo, zatim splitska knji`evnica Olja Savi~evi}, prevodilac na njema~ki jezik Klaus Detlef Olof, selektor i koordinator srbijanskog {tanda Zoran Hamovi}, te brojni drugi pisci, izdava~i, profesori, prevodioci kao i gra|ani Njema~ke, ali i Bosanci i Hercegovci koji su se po`eljeli informisati o bh. knji`evnim novitetima.
63

SRBIJANSKI [TAND U LEIPZIGU
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Za promovisanje svoje kulture i svojih pisaca na ovom sajmu Srbija je potro{ila preko 220.000 eura

TAJNE CHOPINA I BIJELOG ZECA
SVJETSKA SENZACIJA SVJETSKA SENZACIJA

Naomi Dru{ki} klavir je po~ela Naomi Dru{ki} klavir je po~ela svirati prije {est godina, a danas je svirati prije {est godina, a danas je jedan od najve}ih svjetskih talenata jedan od najve}ih svjetskih talenata

NAOMI DRU[KI], ^UDO OD DJE
Posljednje u dugom nizu nagrada i priznanja najtalentovanija bosanskohercegovačka pijanistica NAOMI DRUŠKIĆ osvojila je na takmičenju American Protégé “International Music Talent Competition 2011” u New Yorku; klavir svira tek nešto više od šest godina, o njenom talentu i fascinantnim izvedbama za jednu dvanaestogodišnjakinju u superlativima pišu ugledni svjetski kompozitori, pijanisti i kritičari, svira u “Carnegie Hallu” i želi da upiše Konzervatorij “Čajkovski” u Moskvi
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

T
64

e{ko je, zaista, i upratiti, a pogotovo prebrojati sve uspjehe najpoznatije mlade bosanskohercegova~ke pijanistice, dvanae sto godi{nje Naomi Dru{ki}. Posljednja informacija o njenom internacionalnom podvigu pristigla je u na{ redakcijski inbox pro{le sedmice, i to iz ~uvenog Carnegie Halla u New Yorku, u kojem je osvojila zlatnu medalju. A prije tri mjeseca i iz Singapura, gdje je takmi~enje u

izvo|enju Chopinove muzike zavr{ila na drugom mjestu, kada je stru~ni `iri najboljim sudionicima dodijeljivao isklju~ivo po jednu nagradu. Ogroman je uspjeh i u}i u naju`u konkurenciju za plasman na tom takmi~enju, a nakon {to aplicirate zajedno sa jo{ stotinama kandidata i pro|ete kompleksan kvalifikacioni program. No, vratimo se samo malo unatrag, recimo, na po~etak 2009. godine.

DVANAEST PREDMETA, DVANAEST PETICA
Tada je Naomi imala deset godina i bila u~enica ~etvrtog razreda Osnovne muzi~ke

i baletske {kole Novo Sarajevo. Povod da pi{emo o sarajevskom ~udu od djeteta dobili smo nakon {to je, u izuzetno jakoj konkurenciji: klavir solo - A kategorija, sa 99,70 bodova osvojila 1. mjesto na Internacionalnom takmi~enju mladih pijanista Davorin Jenko u Beogradu. Na takmi~enju su u~estvovali mladi muzi~ari iz Rusije, Kine, Austrije, [vicarske, Bugarske, Rumunije, Slovenije, Srbije, Makedonije, Hrvatske... a Naomi je tada bila jedini bosanskohercegova~ki predstavnik. I jo{ je, od svih svojih konkurenata, imala najte`i program za izvo|enje: djela Beethovena i Chopina. Do tada je u
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

MLADA SARAJEVSKA PIJANISTICA I DALJE ODU[EVLJAVA SVIJET
UGLEDNA PROFESORICA I NADARENA U^ENICA
Vera Verbi~ ii Naomi Dru{ki} Vera Verbi~ Naomi Dru{ki}

EVOJ^ICE
Kritičar singapurskog “The Straits Timesa” napisao je: “Naomi Druškić je pokazala čudesnu nježnost i dokazala da, uistinu, razumije gorko-slatki patos Chopinove muzike”
njenu biografiju bilo zapisano da je odsvirala zapa`en solisti~ki koncert u Domu Armije kada je imala samo osam godina, potom koncert u Svjetskoj banci u Washingtonu 2009., te da je imala niz nastupa u {koli i na van{kolskim manifestacijama. Kao i da je osvojila dvije prve nagrade na federalnom takmi~enju, i to prvu za kamernu muziku - klavir ~etveroru~no, i drugu - klavir solo. Tako|er je osvojila prvu i specijalnu nagradu za izvo|enje Chopina 2010., na me|unarodnom takmi~enju Banjalu~ko bijenale. U~ila je od vrhunskih pijanista-pedagoga kao {to su dr. Sa{a Toperi}, magistri Aleksandra Romani}, Juri Kot, Jokut Mihailovi}, Dragan Opan~i} i profesorica Farida Mu{anovi}. A sve je po~elo prije ne{to vi{e od {est godina. “Prvo je i{la na balet. Jedne ve~eri moj sin je imao izlo`bu u Centru za kulturu
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

U^ENJE UZ RODITELJSKU PA@NJU
Branka Dru{ki}, Branka Dru{ki}, majka mlade majka mlade sarajevske sarajevske umjetnice umjetnice

u Jeli}evoj ulici u Sarajevu, a Naomi, koja je tada imala pet i pol godina, trebala je da otple{e neku malu koreografiju. Bile su tu i cure iz muzi~ke {kole koje su je pratile. Poslije nastupa Naomi je, jednostavno, sjela za klavir i... To je zvu~alo! Svira dijete sa dvije ruke, a prvi put je dohvatilo klavirske tipke. Nakon pet, {est mjeseci odvela sam je na testiranje u Osnovnu muzi~ku i baletsku {kolu Novo Sarajevo. Nastavnice su me tada pitale koliko ve} dugo ona vje`ba. Odgovorila sam im da moje dijete nikada nije vje`balo, ~ak je samo jednom u `ivotu sjelo za klavir. Tako su je sa {est godina primili u ni`u muzi~ku {kolu”, prisje}a se mama na{e umjetnice, Branka Dru{ki}. Danas je Naomi odli~na u~enica prvog razreda Srednje muzi~ke {kole u Sarajevu, u klasi profesorice Vere Verbi~. Me|utim...
65

TAJNE CHOPINA I BIJELOG ZECA

“Molim vas, veoma mi je va`no ovo napomenuti. Naomi ide u sedmi razred Osnovne {kole Vladislav Skari}. Oni se ljute {to ih nikada niko ne spominje. Vjerujte da ih ja uvijek spominjem, ali novinari samo napi{u da Naomi poha|a prvi razred Srednje muzi~ke {kole. [to je ta~no, ali je ta~no i da vanredno pola`e sedmi razred u toj osnovnoj {koli. Ve} je polo`ila dvanaest predmeta i dobila dvanaest petica. Ostali su joj jo{ samo hemija i matematika”, veli Branka Dru{ki}.

U PERSPEKTIVI VIOLINA, PA ONDA JOŠ I HARFA: Naomi kaže da joj klavir nikada ne može dosaditi, pa vjerovatno i zbog toga još želi svirati harfu i violinu, a usput i komponuje; mlada pijanistica svijet fascinira upravo zato što sa dvanaest godina može zrelo da reproducira
Naravno, taj broj je uvijek bio manji u odnosu na broj upisanih. Ali, svi se trude i svi zavr{e {kolovanje. Neki se upi{u na muzi~ku akademiju, a neki {kolovanje nastave na nekom od drugih fakulteta. A ono {to sam odmah prepoznala kod Naomi jeste njezin pristup radu. Dakle, ono {to donosi i tehni~ke i muzi~ke rezultate. I mogu re}i da svaki put ne{to novo otkrijem. Naomi }e, u godinama koje dolaze, jo{ puno napredovati, jer repertoar je sve bogatiji i zahtjevniji, a ona vrijedna i muzi~ki iznimno nadarena.” Nakon njenog nastupa u Singapuru kriti~ar tamo{njeg The Straits Timesa je, izme|u ostalog, napisao: Naomi je pokazala ~udesnu nje`nost i dokazala da, uistinu, razumije gorko-slatki patos Chopinove

SIGURNOST NA SCENI
Sad smo dosta toga pojasnili, pa je do{lo i vrijeme da ~ekiramo karte i odletimo u New York. U ve} spomenutom Carnegie Hallu, koji ove godine proslavlja stotinu i dvadeset godina postojanja, odr`an je: American Protégé International Music Talent Competition 2011, takmi~enje na kojem su sudjelovali neki od najve}ih svjetskih muzi~kih talenata, ali i oni umjetnici koje su organizatori svrstali u kategoriju odrasli. Srednjo{kolci su osvojili osam prvih, a “odrasli” pet nagrada. U New York su do{li iz nekoliko saveznih ameri~kih dr`ava, te iz Kine, Singapura, Kanade, Kostarike... I, naravno, iz Bosne i Hercegovine. Laureati imaju izme|u 7 i 37 godina, a svi zajedno nastupili su i na zavr{nom Koncertu pobjednika, koji je u Carnegie Hallu , gdje je i odr`ano takmi~enje, organizovan 12. marta u kategorijama: piano, piano duo, viola, violina, violon~elo, flauta i sopran. Naomi Dru{ki} je, ne}emo to zaboraviti, dobila i specijalno priznanje `irija za klavir solo. Profesorica Vera Verbi~ od 1975. predaje u sarajevskoj Srednjoj muzi~koj {koli. “Danas sam razmi{ljala koliko je u mojoj pedago{koj karijeri bilo talentovane djece.
66

ZLATNA STAZA

“Svjedoci smo jednog od najvećih razvoja upravo pred našim očima”
Argentinski pijanista i kompozitor Efrain Garcia pogledao je neke od nastupa Naomi Dru{ki} na You Tubeu, i napisao: Za mene, a i za sve plemenite ljude, dobro je da smo `ivi i da mo`emo biti svjedoci jednog od najve}ih razvoja upravo pred na{im o~ima. Mi smo ba{ poput onih koji su bili prisutni na kongregaciji u crkvi gdje je Bach nastupao kao orgulja{. Ti si ljudi bili dovoljno sretni da iz prve ruke budu svjedoci takve veli~ine, ba{ kao {to sam i ja, gledaju}i ovaj video uradak. Njena zlatna staza je u svakom slu~aju osigurana. Samo neka nastavi tako, donose}i i pru`aju}i radost ljudima u godinama koje dolaze. Garcia je ponudio Naomi da svira i njegove kompozicije, neke ~ak i premijerno. A kriti~ar Thomas Goss iz Australije obratio joj se direktno: Ti ima{ jednu od bitnih stvari za mladog umjetnika, a to je li~nost. Nije dovoljno imati samo tehniku i talenat, mora postojati i izra`aj. A taj tvoj izra`aj tebi pripada u potpunosti. Snimljen je i dokumentarni film o Emmy Noether, ~uvenoj matemati~arki, a jedna od muzi~kih podloga je i Chopinov Nokturno u b-molu, snimak kompozicije koju je Naomi Dru{ki} izvela u Singapuru.

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

MLADA SARAJEVSKA PIJANISTICA I DALJE ODU[EVLJAVA SVIJET
KLAVIR KAO KLAVIR KAO INSTRUMENT I INSTRUMENT I KAO NAGRADA KAO NAGRADA

Naomi u prosjeku vje`ba Naomi u prosjeku vje`ba dva sata dnevno na dva sata dnevno na koncertnom klaviru u koncertnom klaviru u dnevnom boravku dnevnom boravku stana obitelji Dru{ki} stana obitelji Dru{ki}

muzike. “A da bi djeca, uzmimo do ~etrnaest godina, izvodila Chopinova djela moraju ih zaista i razumjeti. Naomi je, dakle, pokazala veliku smirenost i sigurnost na sceni”, tvrdi Vera Verbi~: “S ponosom mogu re}i da je Naomi pokazala muzi~ki talenat i dostojanstveno predstavila na{u zemlju. Njene ruke, jo{ nalik na dje~ije, kao i ona sama, u stanju su da izvedu muziku koja izvire iz samog njenog bi}a. Dio njene umjetni~ke li~nosti formira {kola, a mo`da i ranije radoznalost, `elja za prikazivanjem, za isticanjem, pohvalno karakteristi~na za djecu. Sti`e na jo{ jedan vrlo zahtjevan program, a sa muzikom je tako - mora stalno da se vje`ba i u~i, i to po nekoliko sati. Svakog dana.”

slovo o sebi niti vidjela svoju fotografiju u novinama. Po povratku iz SAD-a drugarice su joj donijele novine kako bi joj pokazale tekstove koji su napisani o njoj. Nije htjela ni da pogleda. I kada dogovorimo snimanje za televiziju, ekipe dolaze u na{u ku}u. Njoj nikada nije ni palo na pamet da ide u studio. Samo mi ka`e: Mama, ja ne}u! I kada sam joj kazala da }ete vi do}i, zamolila me da ni{ta ne pri~a”, ka`e Branka Dru{ki}. Ipak, pone{to smo uspjeli saznati i od same Naomi. Obo`ava muziku Chopina i Griega, i izvo|enja Ive Pogoreli}a, Lang Langa i jednog od najpopularnijih pijanista dana{njice, Rusa Evgenija Kissina, kojeg je imala priliku gledati prilikom nedavnog boravka u New Yorku. Kada smo je pitali

{ta najvi{e voli kod Kissina, odgovorila je: “Kosu!” Vje`ba u prosjeku dva sata dnevno, voli `ivotinje pa na balkonu ima bijelog zeca, priprema se za solisti~ki koncert u Sarajevu u julu ove godine, u decembru }e ponovo svirati u Carnegie Hallu, mogu}a je i saradnja sa simfonijskim orkestrom, na adresu Dru{ki}evih sti`u ponude za njene nastupe {irom svijeta “ali sada je to neizvedivo jer {kola je prioritet”, klavir joj nikada ne mo`e dosaditi, pa vjerovatno i zbog toga jo{ `eli svirati harfu i violinu, usput i komponuje, a voljela bi studirati na konzervatoriju ^ajkovski u Moskvi. [to je i realno, jer svijet i fascinira, do{li smo do zaklju~ka, upravo to {to Naomi Dru{ki} sa dvanaest godina mo`e zrelo da reproducira. E, da, voli i Facebook.

CHOPIN I GRIEG, POGORELI] I KISSIN
Za takmi~enje American Protégé International Music Talent Competition 2011, pak, predlo`io ju je piano agent iz Los Angelesa, koji je CD sa njenog nastupa u Singapuru poslao organizatorima njujor{kog takmi~enja. Obitelj Dru{ki} posebnu zavalnost za odlazak Naomi u New York duguje ministru obrazovanja i nauke u Vladi Kantona Sarajevo Emiru Suljagi}u, dok }e je na dan kada ovaj broj Slobodne Bosne bude u prodaji zvani~no ugostiti ministar kulture i sporta KS-a Ivica [ari}. Svakako smo, kao i brojni drugi bosanskohercegova~ki mediji, javnost izvje{tavali o svakom uspjehu koji je u prethodnih nekoliko godina ostvarila Naomi Dru{ki}. Ipak, pitamo Branku Dru{ki}, koliko velika medijska pa`nja mo`e na{koditi djetetu koje se jo{ treba muzi~ki razvijati i stasavati: “To nju uop}e ne zanima. Vjerujte mi da ona nikada nije pro~itala ~lanak, ma ni
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

67

BUBNJAR BUBNJARA

Prije desetak dana ovaj svijet napustio je jedan od najvećih bubnjara svih vremena JOE MORELLO, nekada član slavnog “Dave Brubeck Quarteta”; naš saradnik piše o umjetniku čiji će elegantni, delikatni i supervirtuozni zvuk bubnjeva zauvijek ostati “zapisan” u svim relevantnim jazz antologijama

HEY JOE
LEGENDA NA UDARALJKAMA
Joe Morello, umjetnik sa palicama u rukama

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

renimo zaobilaznim putem, u `elji da budemo {to pristupa~niji i jasniji. Za Brucea Springsteena sigurno znate, ne{to manje za njegov sjajni prate}i sastav E Street Band. E, osim onoga ogromnog saksofoniste Clarencea Clemonsa, osnovni zvuk tog sastava formira nitko drugi doli bubnjar Max Weinburg sakriven iza osnovnog jazz seta ~iji su neprikosnoveni
68

K

drive i ritmi~ka preciznost odredili definitivan oblik nekih od najva`nijih “The Bossovih” pjesama. No, tko je njega u~io svirati? Pa, nitko drugi doli Joe Morello, jedan od velikih jazz bubnjara, li~nost koja je u~estvovala u nekim od povijesnih transformacija u modernom jazzu. A koji nas je zauvijek napustio 12. marta ove godine.

NEOBI^NE RITMI^KE STRUKTURE
Ukratko: Morello je bio ~lan jedne od antologijskih grupa, modernog jazz-kvarteta koga je godinama vodio pijanista i kom-

pozitor Dave Brubeck, i to u prijelomnim godinama od 1956. do 1967. Tko poznaje povijest jazza zna da su se upravo u tom periodu u jazzu pojavile nove inicijative i istorijske promjene; nakon be-bopa dolazi cool, jazzisti eksperimentiraju sa upotrebom evropske klasi~ne tradicije i etni~kih glazbi iz cijeloga svijeta. No, krenimo redom. Ro|en u Springfieldu, dr`ava Massachusetts 1928., odakle je i veliki alt saksofonist Phil Woods, on u mladosti u~i violinu, jer je zbog problema sa vidom rijetko izlazio napolje. Pa na nekom koncertu sre}e u 15. godini velikog Jaschu Heifetza i odmah donosi odluku da pre|e na neki drugi instrument. Koji je bio, naravno, bubanj. Svira u {kolskom sastavu, u njemu su ve} pominjani Phil Woods i gitarist Sal Salvador, onda studira udaraljke u Bostonu, pa se 1952. seli u New York. U kome je bebop revolucija bila na vrhuncu i gdje su djelovali vrhunski orkestri i mali sastavi. Ve} je bio glasovit po sjajnoj tehnici, ritmi~koj konzistentnosti i stilskoj fleksibilnosti, pa prolazi kroz nekoliko va`nih big bandova, da bi potom postao ~lan trija engleske pijanistice Marian McPartland, koja je u SAD oti{la 1945., udav{i se za kornetistu Jimmyja McPartlanda, ro|ena u Engleskoj 1920. i jo{ uvijek aktivna, donedavno vodila popularni radijski show Piano Jazz u klubu Hickory House, koji biva progla{en po~etkom 50-tih najbolji malim sastavom u reviji Metronome, dok u Down Beatu biva progla{avan za najboljeg nadolaze}eg bubnjara. Ve} je tada va`io za tra`enog bubnjara i snima redovito i mnogo, posebno jer je znao sjajno upotrebljavati metlice i bio je upotrebljiv u nadolaze}im stilisti~kim promjenama u kojima je zvuk postajao delikatan, tih i organiziran ~esto po na~elima evropske klasi~ne tradicije. Na drugoj strani je bio Dave Brubeck (l920.), odrastao koliko u tradiciji klasi~nog i suvremenog jazza, toliko i u dodiru sa evropskom klasi~nom muzi~kom tradicijom. Ideja mu je bila da ih spoji u jedno, ali kada }e po~etkom pedesetih godina na jednoj od svojih turneja koje je tada pripremao State Department, te }e tih godina u na{e krajeve tako|er dovesti po prvi puta neke velikane jazza poput Dizzyja Gillespieja i Louisa Armstronga, posjetiti i Tursku, na ulici }e slu{ati svira~e koji su koristili neobi~ne, za njegovo uho, ritmi~ke strukSLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

JOE MORELLO (1928. - 2011.)
ture - odds time signature poput 5/4, 7/8, 9/8 ili 11/8, ono {to mi dobro znamo kao temeljan dio makedonske, bugarske i jo{ koje folklorne muzike sa Balkana. ZBOGOM, PRIJATELJU

Morello nas je zauvijek Morello nas je zauvijek napustio 12. marta ove godine napustio 12. marta ove godine

EASTWOODOV “PIANO BLUES”
Sklon eksperimentiranju odmah se sprema da na~ini fuziju tih razlomljenih ritmova i modernog jazza - on pi{e Blue Rondo a la Turk, njegov alt saksofonista Paul Desmond donosi na snimanje skladbu Take Five , eksperimentira sa elementima klasi~ne muzike, neobi~nim blokovima akorada, fugalnim kontrapunktom i tako redom. Problem je bio samo jedan: skoro svi bubnjari su “bje`ali” od rada na toj te{koj, intelektualnoj muzici sa njim i Brubeck je bio skoro razo~aran, dok mu jednog dana upravo Desmond nije doveo nikoga drugo doli Joea Morella, jo{ jednog od glazbenika {kolovanih na klasi~noj

Sa Daveom Brubeckom je Joe Morello snimio više od šezdeset albuma i otvorio neka nova vrata u pristupu jazz bubnjevima
muzi~koj tradiciji. Trebalo je na}i jo{ samo kontrabasistu, koji }e se u takav komorni sastav uklopiti na najbolji na~in. Netko dovodi Eugenea Wrighta, sjajnog crna~kog kontrabasistu, koji se istog trena razumije sa Morellom i sa njim tvori jednu od najboljih ritam sekcija koje je jazz uop}e imao. Brubeck je ve} imao skladbe na top listama i plo~e prodavao u velikim tira`ima, bio prvi jazz glazbenik ~ija se slika pojavila na naslovnici tjednika Time, a onda }e ovako formiran kvartet, koji }e se nakon po~etnih nesporazuma izgraditi u krajnje koherentnu ekipu, u}i u studio i 1959. snimiti album Time Out. Na kome su neke od nezaboravnih skladbi Davea Brubecka, ali i Take Five, u kojoj }e Morello odsvirati solo koji ulazi u antologiju. Rafinirani, komorni zvuk grupe, delikatna ritam sekcija, vijugave melodije alt saksofona i izvanredne, ali pomalo za to vrijeme neobi~ne skladbe donose im izvanrednu popularnost i album postaje prva jazz plo~a koja je oti{la u vi{e od milion primjeraka. Heroji su studentske populacije, sviraju velike koncerte po campusima i tu nastaju prve zavrzlame. Brubeck je znao da bez ovakve fleksibilne ritam sekcije, koje je disala kao jedno tijelo, nema njegove muzike i usprkos otporima organizatora {to na sceni sviraju sa jednim crncem ({ezdesete godine, kada je rasna segregacija jo{ bila jaka), on nije dao da ga zamijeni netko drugi. Wright je svirao negdje u pozadini, u tami, a kada je mlada intelektualna
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

ANTOLOGIJA JAZZA
Dave Brubeck Quartet

publika skoro u deliriju prihvatala njihovu muziku, on je mogao iza}i u prvi plan i nakloniti se. Tu potresnu pri~u ispri~ao je Brubeck re`iseru Clintu Eastwoodu, velikom pokloniku jazza ~iji je sin Kyle vrhunski jazz basista i kompozitor, u filmu Piano Blues, iz sjajne serije o bluesu koju je producirao Martin Scorsese. Sa Brubeckom }e Morello pro}i svijet, snimiti vi{e od 60 albuma i otvoriti neka nova vrata u pristupu jazz bubnjevima. Neka njegova sola odsvirana samo sa palicama ostaju trajno u sje}anju, rad sa metlicama do danas neprevazi|en kao i virtuozna tehni~ka sprema. No, o~ni vid mu po~inje slabiti i on 1967. definitvno napu{ta kvartet, odlazi sa `enom u San Francisco i razvija {iroku djelatnost kao jedan od najtra`enijih u~itelja sviranja na bubnjevima, pi{e brojne knjige i odr`ava radionice diljem svijeta, zastupaju}i prvo Ludwig Company, a onda i 90-tih DW Drums. Autor je brojnih stru~nih tekstova u

~asopisu Modern Drummer, objavljuje va`ne knjige za razumijevanje modernog jazz bubnjanja, neke od njih su u posjedu nekolicine sarajevskih bubnjara, odgaja neke od najva`nijih bubnjara na suvremenoj jazz i rock sceni. Onaj Max Weinburg sa po~etka pri~e je samo jedan od poznatih - tu su, recimo, Danny Gottlieb iz grupe gitariste Pata Methenyja, i drugi. Tako|er se pojavljuje i kao autor instruktivnih DVD-a. No, nakon prestanka sa radom u Dave Brubeck Quartetu on }e i dalje snimati i nastupati, posebno nakon {to se 1970. vratio na Istok, u New Jersey (otuda mu u {koli Max Weinburg), pa je redovit u raznim jazz klubovima i u studijima, a devedesetih vodi odli~an mali sastav sa saksofonistom Ralphom Lalamom, dok }e u pro{lom desetlje}u svirati sa trijom u kome su bili pijanista Doreen Gray i Nate Leindhard. Plo~e na kojima je on svirao sa Daveom Brubeckom smo u licencnim programima nekada{njih diskografskih ku}a dobijali smo i kod nas, pa nam njegov elegantni, delikatni, supervirtuozni zvuk bubnjeva nije uop}e bio stran. Dave }e Brubeck, iako pre{ao 90 godina ali jo{ uvijek aktivan, na vijest o smrti svog najdra`eg bubnjara i suradnika re}i samo ovo: “Mnogi smatraju da je ritam sekcija Eugene Wright i Joe Morello u mom kvartetu bila jedna od najkonzistentnijih i najswinguju}ih u jazzu. A njegov bubnjarski solo u Take Five se jo{ slu{a diljem svijeta.”
69

KULT MARKET
ROBERT WALSER

KNJI@EVNA KRITIKA Zbirka priča Gorana Simića ”Neko mi je rekao da je Tito umro” (Dobra knjiga, Sarajevo, 2010.)

Djeca Tannerovih
[vicarski knji`evnik Robert Walser pisao je na njema~kom jeziku i bio savremenik Franza Kafke koji ga je iznimno cijenio. U romanu Djeca Tannerovih (Connectum, Sarajevo, 2010.) koji je nedavno objavljen u prevodu profesorice Mire \or|evi}, Walserov glavni junak je Simon Tanner, mladi} koji odbija da `ivi po krutim konzervativnim pravilima dru{tva, koji odbija uklapanje i konvencije, a `udi za slobodom i istinskim vrijednostima. Cijena je 21 KM.

Tito, to smo mi
narodi i vojnici koji, kako pisac sugeri{e, vode sasvim besmislene i jalove sukobe, to su ljudi koji ginu i ubijaju zbog isprazne simbolike. Takve pri~e su i najuspjelije jer u njima sva pi{~eva razigrana imaginacija ima krajnji smisao izvrgavanja ruglu militantnog jednoumlja i uskogrudosti. Na sli~an na~in pisac ironizira i ljudsku po`rtvovanu borbu za neku sasvim apstraktnu odbranu obraza i ~asti. U pri~i Moj djed Tito tako se naprimjer rje{ava misterija ~ovjeka koji je zauvijek nestao poku{avaju}i da dopliva do nekih nepristupa~nih ostrva: skrivena istina je da je on `iv i zdrav, ali da je izgubio ga}e pa se zbog tako banalne sramote ustru~ava vratiti domu. Ponekad je tema Simi}evih pri~a ljubav (obi~no tu`na na neki i{~a{en na~in, poput ljubavi ~ovjeka ~ija se `ena pretvara u ma~ku), nekad porodi~ni odnosi ili emigrantske sudbine. Ali svaku od ovih tema pisac obra|uje nepredvidivo i ponekad prili~no uznemiruju}e: sitna izmu~ena izbjeglica postaje neman koja tamani ljude, o~evi mu~e sinove dok ih ne pretvore u svoje kopije, a bra}a `ive ujedinjena svojom zlo~ina~kom prirodom. Ova knjiga suptilno upozorava na opasnost od kolektivnog duha, ona se ruga slijepom patriotizmu, povodljivosti i utapanju u zavodljivu anonimnost gomile. (A. Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. Todd Burpo: Heaven is for Real 2. Rob Bell: Love Wins 3. Joshua Foer: Moonwalking with Einstein 4. Laura Hillenbrand: Unbroken 5. Rebecca Skloot: The Immortal Life of Henrietta Lacks

EMMANUEL GUIBERT

Fotograf
”Ne znam koliko }e trajati ovaj rat, no znam da {to du`e traje, to vi{e istrebljuje, uni{tava i unakazuje djecu i to }e biti te`e iza}i iz njega”, ka`e pripovjeda~ u neobi~noj knjizi Fotograf (Fibra, Zagreb, 2010.) koja spaja strip i fotografiju, a govori o sovjetskoj okupaciji Afganistana i odluci francuskog fotografa Didiera Lefevrea da 1986. ode u Afganistan i upozna rat na strani slabih i o~ajnih. Cijena je 80 KM.

^UDACI ZAPLETENI U BIZARNE OKOLNOSTI
Najtragi~niji Simi}evi junaci su zava|eni narodi i vojnici koji, kako pisac sugeri{e, vode sasvim besmislene i jalove sukobe

NIHAD MAMELED@IJA

Moj kuhar
Kuhar poznat sa televizijskih ekrana Nihad Mameled`ija objavio je ovih dana i knjigu recepata Moj kuhar (Connectum, Sarajevo, 2011.). Prema autorovim rije~ima, `elja mu je bila da probere najzanimljivije recepte iz evropske i svjetske kuhinje ta da ih prilagodi na{em podneblju i namirnicama i za~inima koji se kod nas mogu na}i. Cijena je 59 KM.

Nova zbirka pri~a Gorana Simi}a Neko mi je rekao da je Tito umro ima naslov na osnovu kojeg bismo o~ekivali nostalgi~ne pri~e o `ivotu u eri kada najve}i drug svih naroda nestaje sa historijske pozornice. Me|utim, naslov je mala Simi}eva pjesni~ka igra, mamac za ~itaoca da u|e u njegov pripovjeda~ki svijet, u kojem }e ga sa~ekati razne sasvim nepredvidive stvari. Ova zbirka sastoji se od pri~a koje vrve od ma{tovitih zapleta, fantastike, apsurda i preokreta dostojnih Danila Harmsa. U svakoj pri~i pojavljuje se barem jedan junak koji se zove Tito (nekada glavni a nekad sasvim uzgredan, u nekoj epizodi) a mjesta radnje razmje{tena su diljem svijeta. Tito je tako kubanski dje~ak koji vr{njake brani od stra{nih nemani, Tito je nasmrt bolesni flamanski detektiv u odjelu za samoubistva, Tito je sudija na su|enju kanadskom mladi}u koji je majku utukao vre}om javorovog li{}a... Simi}evi likovi su ~udaci zapleteni u bizarne okolnosti iz kojih skoro da nema izlaza. Najtragi~niji me|u njima su zava|eni

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Kultura Banja Luka)
1. Mario Vargas Llosa: Avanture nevaljale djevoj~ice 2. Ivo Andri}: Beogradske pri~e 3. Khaled Hosseini: Hiljadu sjajnih sunaca 4. Miljenko Jergovi}: Srda pjeva, u sumrak, na Duhove 5. Vedrana Rudan: Dabogda te majka rodila
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

70

KULT MARKET
LIFESTYLE Lupati nekog stolicom do mile volje ili gaziti po njemu - u crtanim filmovima sve je dozvoljeno
SAD

Pod no`
Prema podacima Ameri~kog dru{tva plasti~nih hirurga (ASPS), u pro{loj godini 1,1 milion mu{karaca u SAD-u se podvrglo ovakvim operacijama, {to je u prosjeku dva posto vi{e nego u 2009. godini. Me|u mu{karcima u 50-tim i 60tim godinama `ivota najpopularnije je zatezanje lica, a procenat ovih zahvata je za 14 posto pove}an tokom prethodne godine. Popularne su i operacije uha, koje su u pro{loj godini porasle za 11 posto, te pumpanje usnica i botoks, liposukcija, smanjenje grudi...

“Štetni“ crtići

BRAZIL

Beauty candy
JUNACI POD ISTRAGOM
Predstavljen kao “nula kalorija slatki bombon“, koji pove}ava nivo energije, pobolj{ava zdravlje, usporava proces starenja i pobolj{ava ten, u Brazilu o~ekuju da }e novi slatki{ postati hit na tr`i{tu. Beauty candy sadr`i nula masno}a, konzervansa, {e}era i natrija, ima vrlo malo kalorija, a pakiran je s kolagenom i vitaminima da se brine “za ljepotu iznutra prema van“. Bombona je ve} u prodaji u Brazilu, a uskoro }e se na}i i na tr`i{tu Velike Britanije.

Mogu li likovi iz crtanih Mogu li likovi iz crtanih filmova biti odgovorni filmova biti odgovorni za agresivno pona{anje za agresivno pona{anje kod djece kod djece

Posljednjih godina u svijetu su ra|ene brojne analize o uticaju crtanih filmova na psihu djeteta. No, na “meti“ nisu samo moderni crti}i, koji se ~esto povezuju sa agresivnim video-igricama. Pojedini nau~nici sada tvrde da i junaci klasi~nih crtanih fimova sa kojima su odrastale brojne generacije, poput Toma i Jerryja, mogu negativno uticati na djecu. Stru~njaci su saglasni da crtani filmovi u mnogo ve}oj mjeri negativno uti~u na dje~ake nego {to se to do sada smatralo. Dje~aci koji redovno gledaju crti}e u dobi od dvije do pet godina u opasnosti su da u kasnijim godinama postanu agresivniji i netolerantniji od svojih vr{njaka koji su odrastali bez junaka iz crti}a. Veliki broj roditelja smatra crti}e sasvim bezopasnim i vickastim - oni ionako nemaju nikakve veze sa stvarno{}u. Me|utim, ~injenica da crtani junaci mogu do mile volje svog druga da lupaju stolicom u glavu ili gaze po njemu, a da zbog toga nikome ne pola`u ra~une, mali{anima stvara pogre{nu sliku o vrednovanju nasilja u stvarnom `ivotu. Pri tome ne treba smetnuti s uma ~injenicu da je na djecu tog uzrasta lako djelovati, bilo da se radi o lo{em ili dobrom uticaju.
24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Zanimljiva je tvrdnja autora ameri~ke studije da se djevoj~ice koje u istoj dobi gledaju iste filmove u kasnijem `ivotu ne pona{aju asocijalno. ^ak se tvrdi da “agresivni“ crti}i, poput Pokemona i sli~nih formata, na djecu djeluju potpuno isto kao i najagresivnije igrice na mlade. Naravno, treba napraviti i razliku izme|u umjerenog gledanja crtanih filmova i neodgovorne varijante, kada roditelji idu linijom manjeg otpora i stavljaju djecu ispred televizora jer nemaju vremena da se bave njima, ili im je jednostavno tako lak{e. U moru ponude na savremenom tr`i{tu, roditeljima svakako nije lako odrediti granice i kriterije koji su crtani filmovi dobri za njihovu djecu, a koji mogu izazvati kontraefekat. Ali, tako im i treba kad su crti}e prepustili djeci. “Animirani filmovi prvobitno nisu bili ni planirani za djecu. Tom i Jerry su pravljeni za odrasle, koji su ih gledali prije davanja filma u bioskopu. Radilo se o nekoj vrsti satiri~nog uvoda u ozbiljnu filmsku radnju. Priprema za ozbiljnije teme“, ka`e Floriaj [veder, stru~njak za Mikija, D`erija i kompaniju. (Priredila: M. Radevi})

AUSTRALIJA

Eutanazija
Istra`ivanje organizacije Alzheimer’s Australia pokazuje da bi 42% od 2.025 ispitanika podr`alo eutanaziju kada bi postala legalna u toj zemlji. Zakoni u zemljama u kojima je eutanazija legalna predvi|aju i odre|ene ograde: u Holandiji, recimo, pacijent mora biti trajno bolestan i patiti od velikih bolova, te mora sam i dobrovoljno izraziti `elju da umre. Ne smije postojati niti jedna mogu}nost za lije~enje koja nije primijenjena, a uzimaju se najmanje dva ljekarska mi{ljenja.

71

KULT MARKET
JEDNOM ]EMO TO NADVLADATI

KINO KRITIKA Film “Boksač” (SAD, 2010.) u režiji Davida O. Russela

Kuzuyuki Izutsu
Kroz pri~u o bratu i sestri iz korejske obitelji koja `ivi u Tokiju 1974., film ocrtava probleme korejske manjine u nimalo im naklonjenom japanskom dru{tvu. Skupina japanskih srednjo{kolaca do|e u korejsku ~etvrt stvarati nevolje i izazove incident nakon kojeg zarate lokalne japanske i korejske srednje {kole. Ocjena: 5

Patnje mladog Veltera

UDARCI IZVAN RINGA

Genijalan nije, ali Genijalan nije, ali Boksa~ zanimljiv jeste Boksa~ zanimljiv jeste

HIRO[IMA, LJUBAVI MOJA

Alain Resnais
Ekranizacija istoimenog romana Marguerite Duras o ljubavnoj vezi mlade Francuskinje i japanskog arhitekta. Ona dolazi u Hiro{imu da bi snimila film o miru te upoznaje mu{karca koji je podsjeti na prvu ljubav. Iako su oboje u braku, provedu zajedno strastvenu no} nakon koje je on pozove da ostane u Hiro{imi. Ocjena: 5

POBUNA

Masaki Kobayashi

Toshiro Mifune glumi japanskog ma~evaoca iz 18. stolje}a koji je prisiljen birati izme|u odanosti svojoj obitelji i gospodaru svoga klana... Ocjena: 5

Boksa~ je obiteljsko-sportska drama, snimljena za 33 dana u radni~kom gradi}u Lowellu (Massachusetts). Rije~ je o istinitoj pri~i, ne samo o neo~ekivanom uspjehu ve} i o bratskim i obiteljskim odnosima, ljubavi, ljudskim odnosima, svladavanju te{ko}a. Najvi{e “udaraca” u ovom filmu se, zapravo, desi izvan ringa, kroz dramati~ne obiteljske i ljubavne situacije. Ne radi se o “klasi~nom” filmu o boksu u kojem se nose balvani, tr~i dugim stepenicama i sli~no, “ameri~ki” folira punu du`inu pjesme predodre|ene da bude hit. Obitelj unutar koje se sve de{ava je jako zanimljiva. Nju ~ine obespravljeni otac, dominantna majka, mnogo sestara i dva polubrata boksa~a, stariji Dicky (Christian Bale) i mla|i C Mickey (Mark Wahlberg). Koliko je Mark M bio posve}en ulozi govori ~injenica da je za nju trenirao nekoliko godina. Dicky je ponos gradi}a Lowella. Svojevremeno se borio sa Sugarom Rayom Leonardom. No, trenutno prolazi kroz te`ak period svog `ivota u kojem veliku ulogu ima crack. Istodobno, njegov polubrat Mickey je na po~etku svoje karijere, koju vodi njegova majka Elice. Iako ima sna`an lijevi aperkat, Mickey, koji se bori u velter kategoriji, gubi me~eve. Tim porazima kumuje i lo{e dogovaranje me~eva kojima rukovodi majka i stariji Dickey. To Mickeya dovodi do toga da, bore}i se s ja~im i mnogo te`im od sebe, skoro i pogine u ringu. No, ljubav je tu da preokrene stvari nabolje. Njegova djevojka Charlene, vidjev{i ga cijelog izudaranog, nagovara patrijarhalnog i porodici vjernog Mickeya da u~ini preokret: da krene u samostalnu karijeru, bez suradnje s nepromi{ljenom majkom, kojoj je cilj samo

novac od borbe, i drogiranim bratom, koji je dobronamjeran no neracionalan. Pozitivac je i otac koji ne mo`e mnogo, jer je majka dominantna, ali je Mickeyevoj strani. On uskoro po~inje napredovati i dolazi do prilike da se bori za naslov svjetskog prvaka. Iako je prema mnogima ostvario ulogu karijere, Mark Wahlberg ove godine ipak nije zaradio nominaciju za Oscara, dok su Christian Bale i Melissa Leo osvojili zlatne kipi}e za najbolju mu{ku i `ensku sporednu ulogu. Interesantno je da u boksa~kom filmu veliku ulogu igraju `ene - majka, sestre, djevojka. Boksa~ nije genijalan film, no veoma zanimljiv jeste. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Limitless (Neil Burger) 2. Rango (Gore Verbinski) 3. Battle: Los Angeles (Jonathan Liebesman) 4. The Lincoln Lawyer (Brad Furman) 5. Paul (Greg Mottola)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Lovac na jelene (Michael Cimino, EMI Films, Universal Pictures/Discovery Film) 2. Bilo jednom u Americi (Sergio Leone, Warner Bros. Pictures/Continental Film) 3. Odlasci (Yojiro Takita, Amuse Soft Entertainment/ Discovery Film) 4. Bambi (David Hand, James Algar, Samuel Armstrong, Walt Disney Pictures/Continental Film) 5. Ravnica u plamenu (Guillermo Arriaga, 2929 Productions/Blitz)
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

72

KULT MARKET
CRVENI FENJER Bizarna strana svjetskog turizma
ARGENTINA

Victoria Alvarez

Gradovi poroka

Argentinski model snimila je jedan od svojih prvih fotosessiona, a kako izgleda, na nove slike ne}emo dugo ~ekati.

SAD
PLANETARNI HIT
Dubai je posljednjih godina postao ozbiljna konkurencija Bangkoku

Rihanna
Portoriko, a mnoge s ljetovanja dovedu mu`a. Evropljanke se opredjeljuju za Tunis, gdje ih do~ekuju momci kojima je {arm viza za neku od dr`ava EU-a. Ukoliko ne uspiju da ih nagovore na brak, trude se da im izvuku dosta novca i poklona. Najpopularnija destinacija i, bez ikakve dileme, seks centar svijeta je Tajland, gdje turisti za nekoliko dolara mogu da ostvare svoje seksualne prohtjeve. Raskala{eni gosti zaboravljaju da se iza provoda i zadovoljenja niskih strasti kriju krajnje siroma{tvo, zlostavljanje i organizirani kriminal. S ovakvih putovanja turisti, umjesto suvenira, ~esto donesu kakvu spolnu bolest. Bangkok i ljetovali{te Pataja posebno su ozlogla{eni, a sli~na je pri~a i u Kambod`i, Vijetnamu, Indoneziji i na Filipinima. U posljednje vrijeme omiljene destinacije su Bugarska, Ma|arska i ^e{ka. Bugarska se polako probija u vrh popularnih seks destinacija. Naro~ito je omiljen paket all inclusive gdje za 200 eura klijenti mogu dobiti seksualno-turisti~ki vodi~, smje{taj, hranu i opro{tajni suvenir. Budimpe{ta se proslavila kao centar porno-industrije, a Prag je popularan kao vikend destinacija Britancima, zbog velikog broja jeftinih avionskih letova. Kona~no, elitna seks destinacija posljednjih godina postao je Dubai. Prostitucija se krije iza takozvanih agencija za modele i manekenke. Veliki broj “manekenki“ vrbuje se iz isto~ne Evrope, pa i iz zemalja nastalih raspadom nekada{nje Jugoslavije. Cijene su visoke, a klijenti su uglavnom bogati Arapi. (Priredio N. Hasi})

Seks turizam je posljednjih godina pravi planetarni hit. U ovom poslu obr}u se milijarde eura, pa ne ~udi {to se mnoge zemlje ne stide zbog epiteta seks destinacije. ^ak je isti~u, nekada direktno, a nekada prikriveno, u namjeri da privuku goste. Seks turizam najvi{e praktikuju `itelji Sjeverne Amerike i zapadne Evrope. Neko se dosjetio da je mnogo isplativije, ali i sigurnije, da klijenti do|u na noge prostitutkama nego da ih {vercuju kao bijelo roblje. U posljednje vrijeme sve vi{e takvih gostiju dolazi i u Beograd. Sa djevojkama stranci stupaju u kontakt preko posrednika ili direktno u no}nim klubovima i na splavovima. Na internet-forumima seks turisti konstatiraju da Beograd ipak zaostaje za mnogim isto~noevropskim gradovima, prije svega zbog slabije organizirane ponude, skupih hotela, ali i nedostatka jeftinih i ~arter letova. Seks turizam nije rezervisan samo za mu{karce. Vi{e od 600.000 `ena svake godine pre|e hiljade kilometara u `elji da provede “nezaboravne trenutke“ s mladi}ima. Amerikanke tradicionalno posje}uju Jamajku, Dominikansku Republiku i

Nakon {to je poharala muzi~ke ljestvice, pop atrakcija je na{la vremena za slikanje za naslovnu stranu slavnog modnog magazina Vogue.

BRAZIL

Guisela Rhein
Brazilski supermodel je snimila kampanju u Salinas kupa}im kostimima. Dosad se pojavila u brojnim reklamnim kampanjama, me|u kojima je i ona za Dior.

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

73

KULT MARKET
LAKE OF TEARS

MUZIKA “Angles”, četvrti studijski album grupe ”The Strokes”

Illwill
Ovi su predstavnici skandinavskog metalur{kog fronta simpati~ni. Zovu se Lake of Tears, iz [vedske su i sviraju dark metal. Njihov izdava~ AFM Records za 29. april najavljuje novo izdanje Lake Of Tearsa koje se zove Illwill i ima deset pjesama. Posljednji studijski album objavili su prije ~etiri godine.

Pogled sa Maču Pikčua

EDDIE VEDDER

Ukulele Songs
Pjeva~ Pearl Jama Eddie Vedder samostalni studijski album promovisa}e 30. maja ove godine. Prva plo~a koju je javnosti predstavio, a nije bila vezana za njegov mati~ni bend, jeste soundtrack filma Into the Wild Seanna Penna. Ova nova zove se Ukulele Songs, uz koju }e se prodavati i live DVD Water on the Road.

ODLI^NO OSTVARENJE

Grupa The Strokes iz New Yorka objavila je svoj ~etvrti studijski album

SEASICK STEVE

You Can’t Teach An Old Dog New Tricks
Istog dana }e novi album na preslu{avanje poklonicima bluesa ”dostaviti” Seasick Steve iz Oaklanda. Albumu je dao dugi naziv: You Can’t Teach An Old Dog New Tricks, a odlu~io se na njega uvrstiti deset pjesama. To }e biti Steveov {esti studijski album. Peti je objavio pro{le godine, pa bi ga zbog po`rtvovanosti trebalo i ispo{tovati.

Dobili smo i nove The Strokese. Njihov ~etvrti studijski album Angles. Deset godina nakon {to su se planeti zemlji predstavili svojim prvijencem Is This It. Vrhunskim nastupnim albumom, sa izvrsnim komadi}ima muzike kao {to su Someday, The Modern Age ili, pak, Hard to Explain. Brzo je i prili~no veselo bilo to osvje`avaju}e rockersko izdanje, slatko i pitko, ba{ onako po{teno, nekad i sa vi{kom energije. [ta se promijenilo u ovih deset godina? Objavili su jo{ dva albuma, kvalitetno pobrali plodove svoga rada, stekli nove simpatije, s tim da sada vole malo i filozofirati, kontemplirati, oti}i u psihodeliju. Ali, nekako su se i te ”tamne i mutne” sli~ice uklopile u album koji se zove Angles. Takve su, naprimjer, pjesme Metabolism i Call Me Back. Za ulazne informacije - gitare, interpretaciju, skoro i kompletnu strukturu - koji izviru iz ove kvalitetne kompozicije i dolaze u va{e slu{ne organe ipak budite malo vedrijeg raspolo`enja. A

Angles otvara Machu Picchu. Blago distorzi~ne, a nekad i picikatom odsvirane gitarske konture pretvaraju se u melodi~an, ~vrsti i zarazan refren, dok nakon ove pjesme slijedi Under Cover of Darkness: ritmi~na fuzija plesnih taktova i pomalo haoti~nog aran`mana. Tre}u po redu, Two Kinds of Happiness, nosi jednostavna i ravna, no kvalitetno isproducirana ritam sekcija, sa gitarskim poigravanjima u dubini du{e te pjesme, a You’re So Right... Niste valjda mislili da }emo pisati o svih deset pjesama? Ma, preslu{ajte Angles, odli~an je! A The Strokes dokaz da je ta ”nezavisna, ali pomalo nesretna kovanica” indie rock jo{ uvijek fri{ka i po~esto zasja kao zvijezde na svodu nebeskom... (D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Nero: Me & You 2. Radiohead: Lotus Flower 3. Lykke Li: I follow rivers 4. Magnetic Man feat. John Legend: Getting Nowhere 5. Caro Emerald: A night like this 6. Cut Copy: Take me over 7. David Lynch: Good Day Today 8. Claire Nicolson & Yelowhammer: You and I 9. Cee Lo Green: Bright Lights Big City 10. Yasmin: On My Own
SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

74

KULT MARKET
SPORT Propast borca za prava nogometaša
AUTOMOBILI

Renault 5
JEAN-MARC BOSMAN

Od heroja do alkoholičara
Zaboravljeni borac za pravdu

Francuski proizvo|a~ navodno planira tr`i{tu ponuditi novi premium gradski model koji }e biti inspiriran originalnim modelom Renault 5. Rije~ je o modelu koji bi se suprotstavio Citroenu DS3, Fiatu 500, Miniju i sli~nim automobilima.

MOTOCIKLI

Ducati
Jean-Marc Bosman je belgijski nogometa{ ~ija je borba za pravdu iznjedrila poznato Bosmanovo pravilo po kojem igra~i danas mogu nesmetano da napuste klub po isteku ugovora, {to prije njegovog slu~aja nisu mogli bez odre|ene naknade. Me|utim, igra~ ~ije se ime u tom kontekstu vrlo ~esto pominje vi{e od decenije, danas je lije~eni alkoholi~ar, izdr`ava porodicu od socijalne pomo}i i jedva krpi kraj s krajem. @ivi u selu pokraj Liegea u ku}i koja mu je sve {to ima od imovine, jer, kako ka`e, tokom petogodi{njeg ~uvenog procesa, on je bio taj koji je samo pla}ao. Dobitnik velike pravne bitke koja je promijenila svijet nogometa od tada je do`ivljavao te{ke trenutke u karijeri i privatnom `ivotu. “Bilo je te{ko. Dobio sam proces na sudu, ali sam zapravo ja bio gubitnik, jer sam imao ogromne tro{kove koje sam morao da platim“, ka`e Bosman, koji se promijenio do neprepoznatljivosti poslije godina i godina lo{eg `ivota, stresa, pi}a, poraza... Bosman je u `i`u dospio 1990. godine kada je, po{to mu je istekao ugovor, `elio da napusti Standard iz Liegea i pre|e u francuski Dunkirk. Zbog odluke da pravdu na|e na sudu, klub ga je kaznio oduzimanjem 60 posto plate, {to je bio prvi veliki udarac za njega. Iako je dobio sudsku bitku, uslijedili su te{ki trenuci u njegovom `ivotu. Razveo se od prve supruge sa kojom ima 21-godi{nju k}erku, jedno vrijeme `ivio je kod roditelja u adaptiranoj gara`i, a posljednja plata koju je zara|ivao kao igra~ Charleroixa iznosila je hiljadu eura. Finansijski kolaps natjerao ga je da se iseli iz stana u Liegeu i ode u obli`nje selo, gde trenutno `ivi. Dugi niz godina pati od depresije i poku{ava da ostavi alkohol. Ote`avaju}u okolnost predstavlja i ~injenica da ne `ivi sa nevjen~anom suprugom i dva sina, dvogodi{njim Martinom i tek ro|enim Samuelom, zbog bojazni da ne ostanu bez socijalne pomo}i. I majka njegovih sinova je socijalni slu~aj. Njegovo zdravstveno stanje u jednom trenutku se toliko pogor{alo da je, kako su mu doktori rekli, nekoliko ~a{a alkohola nedostajalo da bespovratno uni{ti jetru. I poslije svega, Bosman ka`e da nije ljubomoran na dana{nje igra~e koji zahvaljuju}i upravo njemu potpisuju unosne ugovore, ali priznaje da bi volio kada bi mnogi vi{e cijenili njegovu borbu zbog koje je izgubio gotovo sve. Na kraju zaklju~uje: “Ja sam vjerovatno najpoznatiji belgijski fudbaler, ali za koga niko ne zna.“ (Priredio N. Hasi})
U znak pobjede Grega Tracyja na Pikes Peak brdskoj trci, Ducati je predstavio specijalnu seriju Multistrade - 1200S Pikes Peak. Specijalna serija se isti~e po posebnim dodacima orijentiranim isklju~ivo ka pobolj{anju performansi i ciklistike. Pikes Peak serija u prodajne salone sti`e krajem prolje}a.

DESIGN

Mercedes
Mercedes ozbiljno planira da pro{iri liniju modela B Class, pa je po~eo testiranja te{ko maskiranog probnog modela uhva}enog na slikama. Na slikama su snimljene budu}e varijante modela Mercedes A i B Class, koji }e koristiti istu MIP platformu kao osnovu.

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Hrvatski audiovizualni centar odlu~io je podr`ati snimanje tre}eg igranog filma Jasmile @bani}, ~iji je radni naziv Otok ljubavi. “Dobili smo finansijsku podr{ku HAVC-a na javnom pozivu za audiovizualno stvarala{tvo 2010. u iznosu od 3.100.000 kuna - oko 820.000 KM”, saop{tili su iz producentske ku}e Deblokada.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

KENAN BAJRIĆ, predsjednik Udruženja za opću kulturu i sportsku rekreaciju “Trijumf 2010” Han Ploča, Kiseljak

Afirmacija sporta i op}e kulture
va~koj skup{tini su postavljeni osnovni ciljevi Udru`enja: razvoj kulturnosportskih i rekreacijskih sadr`aja i stvaranje pretpostavki za organizovano zadovoljavanje potreba za o~uvanje, pobolj{anje i unapre|enje psihofizi~kih sposobnosti i zdravlja gra|ana, a posebno djece, zalaganje za sve aktivnosti koje afirmi{u op}u kulturu, rad na upoznavanju {ire zajednice o {tetnosti droge i alkohola, a afirmaciju koristi sporta, zalaganje za izgradnju novih terena za sportsku rekreaciju i odr`avanje postoje}ih, te osnivanje sekcije za djecu i odrasle, koja }e imati za cilj afirmaciju sporta i op}e kulture. Koji je va{ prioritetni zadatak u ovom trenutku? Zavr{etak projekta stadiona. To podrazumijeva izgradnju monta`nih tribina sa 300 sjede}ih mjesta. Stolice ve} imamo, samo nam jo{ nedostaju `eljezne ili betonske konstrukcije.

Opera za mlade zove se Je`eva ku}a, reditelj je Ferid Karajica, dirigent Dario Vu~i}, premijera je zakazana za 25. mart, mjesto doga|aja je Narodno pozori{te Sarajevo, a vrijeme u 19.30 sati. Je`eva ku}a je u NPS-u prvi put odigrana 29. septembra 1963. godine. Ulogu je`a ovaj put igraju i pjevaju Marko Kalajanovi} i Denis Isakovi}.

Sarajevski pijanista Vlado Podany koncert u Banjoj Luci }e odr`ati 26. marta, u Banskom dvoru. Na repertoaru }e biti pjesme koje je ovaj muzi~ar uvrstio na svoj Piano album, koji je objavljen u decembru 2009. godine. Do kraja 2011. Vlado Podany planira nastupe i u Zenici, Tuzli i u Mostaru.

Sredinom pro{le sedmice internet stranica: www.trijumf2010.com imala je hiljaditog posjetioca. [ta je to Trijumf 2010? Udru`enje za op}u kulturu i sportsku rekreaciju Trijumf 2010 sa sjedi{tem na Han Plo~i, op}ina Kiseljak, koje je osnovano 17. juna 2010., kao odgovor na sve ve}i deficit kulturnosportskih sadr`aja, kako u na{oj op}ini tako i u cijeloj Federaciji BiH. Na osni-

U sve~anoj sali Katoli~kog {kolskog centra u Sarajevu 29. marta premijerno }e biti odigrana predstava Kraljevina gurabija, u produkciji Akademskog teatra ART Club. Ovaj dramski komad napisan je po motivima teksta Plava boja snijega, autora Grigora Viteza. Reditelji su Doris Zubac i Adis Omerovi}.

ALETA RAJIČ, autorica animiranog filma “Jorgovan”
“Crtani film Jorgovan ura|en je za sedam mjeseci i traje oko 4 minute”

ALETA RAJI^

Agencija Gramofon, a nakon uspje{nog nastupa Arsena i Matije Dedi}a 8. marta, u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu organizuje i koncert Ramba Amadeusa. Datum je 5. april, a Svjetski megacar ka`e da }e to biti “koncert za sjedenje i slu{anje”. Ulaznice su u prodaji od 21. marta, na blagajni BKC-a.

Izlo`ba savremene bosanskohercegova~ke umjetnosti bi}e otvorena 13. aprila u galeriji ArtPoint u Be~u, a u saradnji sa KulturKontaktom Austria. “Presjek poslijeratne umjetnosti bit }e predstavljen radovima Edina Numankadi}a, Vese Sovilja, Ive Sim~i}, Radenka Milaka i Mladena Miljanovi}a”.

76

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

VLADIMIR MIĆKOVIĆ, član dua “Arkul” iz Mostara

Slijedimo svoje osje}aje
Mo`ete li, na{im ~itaocima koji nisu imali priliku slu{ati Arkul, predstaviti ono {to (re)produkujete sa Va{im kolegom, gitaristom Atillom Aksojem? Najbolji savjet je da se poslu{a na{ prvi album Il Bastidor. Svako }e ga do`ivjeti na drugi na~in. Jer, bojim se da na~in na koji ga ja do`ivljavam ne mo`e biti opisan rije~ima. Me|utim, bitno je dodati da smo htjeli o`ivjeti jednu kulturu, koja se, mo`da, nije zaboravila, ali koja se sigurno po~ela zanemarivati. Te{ko je opisati i ono {to mi reprodukujemo. Ja bih, zapravo, rekao da ne reprodukujemo, jer nastojimo u svakoj od pjesama unijeti dio sebe i svojih osje}anja. Da nije tako, te{ko da bismo se uop}e odlu~ili da se toliko unesemo i sviramo sefardsku muziku. Kako ste uop{te sa~inili repertoar od mnogobrojnih sefardskih pjesama, od kojih je, valjda, svaka lijepa? Slijedili smo, jednostavno, svoje osje}aje. Probali smo svirati i pjevati mnoge pjesme, ali smo se odlu~ili upravo za one koje su u nama pobudile posebne osje}aje i gdje smo osjetili da zajedno mo`emo dobiti ne{to posebno. Pjesme smo nalazili na starim kasetama, ali i na internetu. [ta }e Sarajlije mo}i slu{ati na koncertu u Bosanskom kulturnom centru, 7. maja? Na ovom koncertu }emo svirati pjesme sa na{eg prvog albuma, ali i neke od pjesama koje pripremamo za novi album. Izme|u ostalih, odsvira}emo Anderleto, Purim, Il Bastidor, Ken ez esto, L’ amor, Noches, noches, Madre Mia... Da li }e Il Bastidor uskoro dobiti nasljednika? Da, uskoro. U toku je snimanje na{eg drugog albuma.

Mostar ne mo`e ostaviti ravnodu{nim ni jednog kreativca
Jorgovan je prvi animirani film mlade autorice iz Neuma Alete Raji~. Premijerno je prikazan pro{log petka, u HKD Herceg Stjepan Kosa~a. Ovo ostvarenje realizovano je zahvaljuju}i podr{ci Ministarstva kulture i sporta FBiH i Fondacije za kinematografiju. “Crtani film Jorgovan ura|en je za sedam mjeseci i traje oko 4 minute. Kompletno je ura|en ru~no, tj. ru~nim koloriranjem i klasi~nom 2D animacijom. Napravljeno je oko 80 akvarel scenografija i vi{e od 2.500 crte`a. Ideja za film se uobli~ila mojim dolaskom na studij u Mostar. Slu{aju}i pri~e o nekada{njem Mostaru, a vidjev{i stvarnost, u meni se probudila neka tuga i revolt. Rezultat toga je moj film Jorgovan”, ka`e Aleta Raji~. Ro|ena je 19. oktobra 1990. u ^apljini. Student je druge godine engleskog jezika i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Rad na crtanom filmu zapo~ela je u Studio Neumu, jo{ dok je poha|ala osnovnu {kolu. Uspje{an je polaznik
pet kampova animiranog filma u Neumu i u Mostaru. Trenutno je ~lan {kole crtanog filma Kosa~a. Kao scenograf i animator radila je na filmovima: Zima, Mostarski leta~i, Moja mala vala, Emina, Na{a posla. “Ovo je tre}i film koji je Studio Neum uradio o Mostaru, te mislimo da je ovo polako odmicanje od ratnih tema vezanih za ovaj prekrasan i jedinstven grad. Toliko raznolike ljepote na jednom mjestu ne mo`e ostaviti ravnodu{nim ni jednog kreativca. On je jednostavno inspirativan za svakoga ko se bavi umjetno{}u. Ve} postoje tri teme o kojima razmi{ljam, a vezane su za moj novi projekt. Uskoro }u se odlu~iti, a mogu vam re}i samo to da se radi o poznatim knji`evnim djelima bosanskohercegova~kih autora”, veli na{a sagovornica. Jorgovan je ve} poslala na festivale u Zlin i u Beograd, a namjerava ga poslati i selektorima filmskih smotri u Sarajevu, Banjoj Luci, Budimpe{ti...

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

Zlatna mlade`
Djeca srpskih politi~ara, biznismena, sporta{a, glumaca i mnogih drugih poznatih osoba iz javnog `ivota nerijetko su u “sva|i sa zakonom”, a neki od njih postali su i lica s me|unarodnih potjernica. Unato~ tome {to `ive s onu stranu zakona, kad se na|u na udaru pravosudnih organa djeca politi~ara i drugih uticajnih osoba u Srbiji nerijetko se vrlo brzo na|u na slobodi ili se pak sudski postupci protiv njih razvla~e godinama. Trenutno najtra`eniji tatin sin je Luka Bojovi}, sin direktora beogradskog ZOO vrta Vuka Bojovi}a. Njega srbijansko tu`iteljstvo za organizirani kriminal sumnji~i za vi{e ubistava i poku{aja ubistava u kriminalnim krugovima. Sumnja se i da je davao potporu i dirigirao ~lanovima zemunskog klana s kojima je, po tvrdnji tu`iteljstva, po~inio brojna nedjela. Luki Bojovi}u se od ljeta pro{le godine izgubio svaki trag te za njim sada traga Interpol. S optu`bom za te{ko ubistvo suo~io se i Ra{id, sin pjeva~a Sinana Saki}a. On je ve} kao maloljetnik bio privo|en zbog nasilni~kog pona{anja, nano{enja te{kih ozljeda, napada, poku{aja ubistva i iznude novca. Saki}ev sin sada ~eka odluku Apelacijskog suda u Beogradu zbog ubistva Dragoljuba Despotovi}a, budu}i da mu je ranija presuda na 15 godina zatvora ukinuta. Vi{egodi{nju zatvorsku kaznu zbog ubistva koje je po~inio krajem ’90-ih odle`ao je i sin ko{arka{a Zorana Moke Slavni}a, Zvezdan. On je prije dvije godine ponovo zavr{io u pritvoru zbog trgovine drogom, zbog ~ega je osu|en na dvije godine i 10 mjeseci zatvora te na slobodi ~eka pravovaljanost presude. Me|u licima s me|unarodnih potjernica su i sin i k}i Slobodana Milo{evi}a, Marko i Marija, uz ~ija se imena ve`e niz optu`bi za organizirani kriminal, {verc duhana, nasilje i pucanje iz vatrenog oru`ja. Oboje su nakon pada re`ima svog oca napustili Srbiju te Marija sada `ivi u Crnoj Gori, a Marko Milo{evi} je uto~i{te na{ao u Rusiji, gdje je dobio status azilanta. Pred sudom se ve} nekoliko puta na{ao i sin biv{eg predsjednika Jugoslavije Zorana Lili}a, Darko Lili}, kojega se sumnji~i za poku{aj iznude oko 100.000 eura od poznanice svoje majke. Njegov je advokat izjavio da se Lili}a tereti za kazneno djelo prinude, a ne iznude, jer se ne radi o reketu, ve} o zahtjevu za povrat novca koji je njegova majka navodno posudila poznanici. Ve} je ~etiri godine u bijegu i sin poznatog srbijanskog glumca Bate @ivojinovi}a. Za advokatom Miljkom @ivojinovi}em je raspisana Interpolova potjernica. Sumnji~i ga se za umije{anost u malverzacije takozvane ste~ajne mafije. Specijalno srbijansko tu`iteljstvo optu`ilo ga je za plja~ku milion eura te zatra`ilo pritvor, nakon ~ega je @ivojinovi} pobjegao u Francusku. U sukobu sa zakonom na{ao se i sin nekada{njeg na~elnika Sektora javne sigurnosti i zamjenika ministra policije Radovana

Stoji~i}a Bad`e, koji je 1997. ubijen u beogradskom restoranu Mama mia. Vojislav Stoji~i} je dovo|en u vezu sa raznim kriminalnim djelima jo{ u vrijeme kada je njegov otac bio na ~elu srbijanske policije, a 2002. je osu|en na osam mjeseci uvjetne kazne zbog nelegalnog posjedovanja pi{tolja. Krajem pro{le godine pravomo}no je na godinu dana zatvora zbog izazivanja prometne nesre}e osu|en i sin srpskog tajkuna Sretena Kari}a, Stefan. BMW kojim je upravljao Kari} mla|i pri velikoj je brzini udario u betonski stub na Dedinju, pri ~emu je kroz vjetrobransko staklo izletjela plesa~ica Stanislava Pavlovi}. Djevojka je u nesre}i zadobila frakturu lubanje i brojne unutra{nje ozljede.

78

SLOBODNA BOSNA I 24.3.2011.

PATINASTA KUTIJA

Besmrtni Barbera i Hanna
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

WILLIAM UZ JOSEPHA
Tom i Jerry i danas odu{evljavaju brojne generacije {irom svijeta; Hanna i Barbera samo su u periodu od 1940. do 1957. napisali i producirali 114 filmova ~iji su junaci plavi ma~ak i sme|i mi{
Za Hannu i Barberu saznali smo onda kada smo i nau~ili ~itati. Jer, svi smo gledali, (a ko ih i sada ne gleda?) legendarne crtane filmove sa predivnim i presmije{nim Tomom i Jerryjem kao glavnim likovima, a u najavnoj {pici neizostavno je bilo i ono ~uveno: Directed by Hanna and Barbera. Prvi se zvao William, a drugi Joseph. Ovog mjeseca fanovi crtanog filma Tom i Jerry, ali i mnogih drugih animiranih ostvarenja koja su producirana u studiju HannaBarbera obilje`avaju stotinu godina od ro|enja Josepha Barbere (24. mart 1911.) i desetogodi{njicu smrti Williama Hanne (22. mart 2001.), velikih majstora animacije, re`ije i produkcije. Prvo su radili za Metro Goldwin Mayer i otvorili studio H-B Enterprises. MGM je potom zatvorio svoj odjel za animacije, a William i Joseph 1959. naziv vlastitog “proizvodnog pogona” mijenjaju u HannaBarbera Studios. Aktivno su djelovali ne{to vi{e od trideset godina i za to vrijeme svijetu, me|u ostalim, darovali i Flintstonese i Jetsonse, i ScoobyDooa, i Pixieja & Dixieja, Yogija i Boo Booa i, razumije se, [trumpfove. A ako budemo imali ambiciju da nabrajamo {ta je sve ovaj dvojac producirao u karijeri, ne}emo se zaustaviti do na{eg narednog broja. Zato... Velika fotografija koju imate priliku vidjeti na ovoj stranici snimljena je 28. augusta 1988. u Pasadeni, u Californiji, nakon {to su nagra|eni Emmyjem za `ivotno djelo. Joseph Barbera preminuo je osamnaest godina kasnije.

STRIP ARTIST

24.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

79

REAGIRANJA
Emira D`idi} - Uredni{tvu Amer Had`i} - Uredni{tvu

Ambasador Matić kukavički je ostavio građane BiH na cjedilu
(“Moj Japane, Japane, jarani smo mi; kritika ~istog ne-uma”, SB, br. 747) U vezi s uvodnikom urednika S. Avdi}a od 17.3.2011. kao prilog za eti~ki i moralni profil ambasadora BiH u Japanu P. Mati}a ~itaoce va{eg cijenjenog lista `elim upoznati sa slijede}im. Slu`beno se nalazim u Tokiju u svojstvu supruge savjetnika u Ambasadi BiH. U vrijeme zemljotresa, dok je moj mu` po ranijoj suglasnosti MVP-a boravio u Sarajevu, ostala sam sama u na{em stanu na 16 spratu. Stra{no je bilo iskusiti tako razoran zemljotres od 8,9 stepeni. Strah, panika, u`as... najbla`i su izrazi koji opisuju to iskustvo. O~ekivala sam poslije tako sna`nog zemljotresa da }u dobiti poziv od ambasadora Mati}a da makar upita da li sam `iva i da li mi ne{to treba. Jer, i ja sam sama, na kraju krajeva, dio misije koju bi on trebao da za{titi, pomogne... u trenucima krize i potrebe... Na`alost, nije uslijedio niti jedan o~ekivani poziv. Ali, zato su zvali na{i brojni gra|ani, isto tako o~ajni~ki tra`e}i pomo}, savjet i ohrabrenje... Oni su mi prenijeli vijest da je ambasador utekao i ostavio, na`alost, ambasadu zaklju~anu... Ovom prigodom zahvaljujem svima iz malobrojne bh. zajednice koji su zvali i na koje sam se kako-tako ipak, mogla osloniti. Oni su sa~uvali na{ dignitet u ovoj divnoj zemlji. Tako|er, zahvalna sam ljudima iz MVP-a BiH koji su zvali i izrazili svoju podr{ku u ovim kriti~nim trenucima. Ova tragedija u Japanu neponovljivo je iskustvo hrabrosti Japanaca. Ali, ova tragedija, tako|er, neponovljiv je podsjetnik na karakter nekih ljudi poput P. Mati}a. Nemogu}e je ikada vi{e pouzdati se u takve ljude koji nas ostave na cjedilu u najva`nijim trenucima. Emira D`idi} Tokio
80

Pitanje “Liderove nagrade“ nije pitanje za mene, nego za tadašnje vođstvo Kampa ili nekoga od tada aktuelnih nosilaca vlasti
(“Neka Amer Had`i} ka`e gdje je nestalo milion dolara koje su bh. djeca dobila od Gadafija“; SB br, 747)

drugo, naime, o~ito skriboman \ulbi}, kao mjeru po{tenja i nepodmitljivosti uzima sebe, {to je njegovo li~no pravo, ali mu savjetujem da, kada cijeni mene, ni na koji na~in ne uzima sebe kao mjeru vrijednosti i po{tenja. Skriboman \ulbi} o~ito brka pojmove. Treba razdvojiti dvije stvari, najprije, akciju odlaska djece iz BiH, u ratnim godinama u Libiju i ono {to se de{avalo nakon {to je profesor Konakovi} objavio svoju knjigu. Hiljadu djece iz BiH je trebalo biti izmje{teno u Libiju i to su trebala biti djeca iz Sarajeva, opkoljenog i terorisanog grada. Me|utim, upravo zbog toga {to je Sarajevo bilo opkoljeno, akciju sa tom namjerom nije bilo mogu}e izvesti, pa je u zadnji ~as, (koliko je meni poznato) odlu~eno da se u Libiju izmjesti 1000 djece iz Breze, Kaknja i Zenice. Po povratku iz Libije, pogubile su se veze izme|u djece koja su boravila u Libiji, pa je tek objavom knjige prof. Konakovi}a pokrenuta aktivnost da se te veze i izme|u djece i sa Libijom obnove, pa je organizovan odlazak jednog punog aviona nekada{njih {ti}enika (uslovno upotrijebljen termin Kampa Garabuli), kada se i rodila, a ne{to kasnije i o`ivotvorila ideja da se formira fondacija - udru`enje gra|ana, ~iji bi ~lanovi izvorno bili nekada{nji “{ti}enici“ Kampa Garabuli. U svom ranijem obra}anju javnosti dao sam detaljan obja{njenja o tome i ne}u se ponavljati. Kona~no, nije mi jasno odakle skriboman \ulbi} izvla~i, iz mog obra}anja, putem Va{eg lista, da je Liga-Udru`enje formirano u slavu Gadafija. Mi smo odali priznanje narodu Libije, ali naravno ne mogu se pore}i zasluge libijskog aktuelnog vo|e Gadafija, kao ~ovjeka koji je i odobrio prijem 1000 bosanske djece iz ratom zahva}ene Bosne. Tu svakako treba strogo razdvajati postupak Muamera Gadafija 1992. godine prema 1000 bosanske djece i postupak Muamera Gadafija danas, kada brani svoju vlast, na na~in na koju je brani i izme|u te dvije kategorije nikada nisam stavio znak jednakosti. Pitanje da li postojim ili ne postojim je glupo i ono je samo izuzetak op{teg pravila da ne postoji glupo pitanje, nego mo`e postojati samo glup odgovor. Svoju duhovnu prazninu i neskrivenu zlobu skriboman \ulbi} je pokazao upravo postavljaju}i izuzetak, postavljaju}i glupo pitanje. Po{to imam mnogo va`nijih i pametnijih obaveza, ne}u se vi{e zamla}ivati pisanijama zlobom i pizmom optere}enog ~ovjeka i
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

Povodom mog istupa u jednom od Va{ih brojeva, reagovao je izvjesni Mirsad \ulbi}, tekstom, koji sam po sebi ne bi zavre|ivao nikakavu pa`nju, zbog o~igledne duhovne pusto{i njegovog autora i ni~im sakrivene zlobe, ali, zbog javnosti moram da se obratim slijede}im: Najprije ne vidim razlog zbog kojeg bih izvjesnom Mirsadu \ulbi}u trebao polagati ra~une da li sam 1992./1994. godine, sa grupom od 1000 bosanske djece u Garabuliju, bio u Libiji. U principu, to se nikoga, pa ni Mirsada \ulbi}a ne ti~e, ali da napomenem da sam, u grupi iz Zenice bio i ja i da smo Zenicu i BiH napustili u decembru 1992. godine, a vratili se 18 mjeseci kasnije. Na{ boravak je ina~e trebao da traje 6 mjeseci, ali je neplanirano produ`en zbog toga {to je u me|uvremenu izbio sukob izme|u AR BiH i HVO-a, pa se nije bilo mogu}e vratiti brodom “Garnata’’ kojim smo ina~e oti{li, u Plo~e, a odatle u Kakanj, Brezu i Zenicu. Pitanje “Liderove nagrade’’ koju je dobio Kamp bosanske djece u Garabuliju od milion dolara, nije pitanje za mene, nego za tada{nje vo|stvo Kampa i, mogu}e je, nekoga od tada aktuelnih nosilaca vlasti. ^injenica je da je ~ek na milion dolara uru~en, javno pokazan, a da li je realizovan i gdje je novac zavr{io, to ne znam, niti je mene li~no to zanimalo, a moj li~ni stav oko toga je slijede}i: Ako je taj novac utro{en za odbranu BiH od agresije, ne zamjerim onome ko ga je potro{io u tu namjenu, a ako je ukraden, onaj ili oni koji su ga ukrali, ako nisu do`ivjeli pravdu od doma}ih sudova, svakako }e odgovarati negdje i nekome drugom, a novac }e zavr{iti po principu “sa |avolom do{lo, sa |avolom oti{lo’’. Opaska skribomana \ulbi}a da su me kupili tim ili nekim drugim novcem ne bi bila vrijedna pa`nje da nije u pitanju ne{to

REAGIRANJA
time }u svaki dijalog sa skribomanom \ulbi}em zavr{iti ovim obra}anjem. Amer Had`i}

Jaki{a Stan~i} - Uredni{tvu

Zekerijah Mulamustafi} Uredni{tvu

Nisam bio uključen u organizaciju ili finansiranje tzv. Mitinga istine u Sarajevu
(“Neprijatelji iz prvih safova“, SB, br. 747) Obra}am Vam se nakon {to sam u Slobodnoj Bosni broj 747 od 10. marta ove godine, u tekstu pod imenom “Neprijatelji iz prvih safova“, autora Mirsada Fazli}a, pro~itao neistine o mojoj ulozi u organiziranju tzv. Mitinga istine u Sarajevu. Pri tome ste vrlo grubo povrijedili moju li~nost, s obzirom da apsolutno nisam znao za organizaciju toga skupa, a samim tim nisam mogao biti uklju~en u njegovu organizaciju ili finansiranje, {to ste u spornom tekstu naveli. Ne `elim da vjerujem da ste sa bilo kakvim ciljem, odnosno zadnjim namjerama, iznijeli niz neistina, ali moram kazati da ste objavljivanjem ovoga teksta pokazali da ne po{tujete osnovni postulat novinarske profesije AUDIATUR ET ALTERA PARS. @elim biti u uvjerenju da se radilo o gre{ci. Uvjeren sam da ste na isti na~in na koji ste saznali moje ime, mogli do}i i do broja mog telefona ili e-mail adrese, te dobiti potpunu informaciju. Moram naglasiti da sam za organizaciju skupa saznao upravo od prijatelja koji su to pro~itali u Slobodnoj Bosni, i to u tekstu u kojem Va{ novinar navodi da sam uklju~en u njegovu organizaciju. @ao mi je {to se u doma}im medijima i dalje sa predrasudama pristupa ocjenjivanju uloge, karaktera i pozicije ljudi samo po tome {to nose bradu. @ivim u Austriji, ugledni sam gra|anin Be~a, poduzetnik sam i nemam nikakav sumnjivi dosije. Stoga Vas molim da prestanete svojim neistinama naru{avati moj ugled. Nakon ovoga teksta ne}u tra`iti satisfakciju kod nadle`nih sudova jer, ponavljam, `elim vjerovati da se radi o nenamjernom propustu. Sa druge strane, uvjeren sam da }ete u skladu sa Zakonom objaviti moje reagiranje i cijenjenim ~itaocima Va{e Revije omogu}iti da saznaju potpunu istinu. Zekerijah Mulamustafi}, Be~
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA

Možda bi ambasadora Matića trebalo staviti na kakav spisak Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe, dati mu financijsku potporu
(“Moj Japane, Japane, jarani smo mi; kritika ~istog ne-uma”, SB, br. 747) Drago mi vam se javiti, a posebice stoga {to ne moram demantirati ne{to {to ste napisali o meni osobno. Kao recimo, ne{to sam ru`no radio, ukrao (zdipio, gepio, zamra~io, maznuo, otu|io, sna{ao se, lijeva ruka desni d`ep, pravo bogatstvo i raznovrsnost rije~i za lopovluk, a i to ne{to govori), reketario, uzeo masnu proviziju, namjestio rodijaku i partijskom drugu dobar posao, zaposlio sve do {estog koljena ili omogu}io poticaje. I da ne nabrajam dalje. Pa onda tra`im da vi to demantirate, objavite na istom mjestu i u istom obliku i opremi, a usput vas naru`im {to kao pravi novinari niste upitali i drugu stranu, pa da vam ja (sa velikim ja) ka`em pravu istinu, a ne da slu{ate tamo neke. A ako ne}ete, ja }u se tako du{evno razboljeti i patiti, da }e mi jedva pomo}i oblozi od papiri}a sa likom Nobelovca. Sad vi ka`ete: Bo`e, {to je ovaj naporan, bolan ne bio, o tomu si nam pisao i pro{li put. A ja ka`em: `ivi i zdravi bili, pa {to }u kad se i ovi {to vam pi{u stalno ponavljaju. Stalno ih boli, intenzivno pate i stra{no ih sekira {to ru`no pi{ete o njima, a oni se jadni slomi{e od silnoga napora da nama bude dobro. Mi kakvi smo, nezahvalni, ne znamo to cijeniti, ba{ nas briga {to njih zaboli za nas. Ovih dana bili su u stalnim pregovorima kako da nam bude {to bolje. I stalno nas stavljaju u dileme i trileme, ho}e li se vlast praviti po tomu tko ima parlamentarnu ve}inu, ili }e se morati po{tovati princip kako vlast mogu dijeliti samo “pravi Hrvati“, “pravi Bo{njaci“ i “pravi Srbi“. Ove hibridne, kojima su glas dali “va{i“ i “njihovi“ (daleko im ku}a), ne treba priznati. A ako ovi prvi ipak urade {to su naumili, ne damo im klju~e i hara~e, pa neka se sastaju na ledini, tamo im i jeste mjesto. Jadni narod nikako ne mo`e ukapirati tko je u pravu, prvi drugi, tre}i ili ~ak ~etvrti? Pa popunjavanje Vlade FBiH i Vije}a ministara do{lo zanimljivije od Premijer lige i doga|anja u NSBiH. I kladioni~ari do{li na svoje, kvote se mijenjaju iz dana u dan, a najte`e je odrediti doma}e i goste, jer ovu na{u dr`avu svi svojataju i ubi{e se od brige za njeno dobro.

[to je najcrnje, tko god zasjeo, crno nam se pi{e. Sve liste i spiskovi kandidata pune biv{ih i budu}ih lopova, karijerista i du{evnih bolesnika (~ast izuzecima i neka se odmah zna, tko me god misli tu`iti, njega sam svrstao u ovu grupu). Dokaz dosljednosti i kvaliteta kadrovske politike, ~iji smo proteklih dana bili taoci, svakako je epizoda (bila bi smije{na da nije `alosna), odnosno vapaj na{eg “vadite me odavde“ veleposlanika u Japanu, kome su istinska tragedija nama prijateljskog naroda i `ivoti bh. dr`avljana u toj zemlji, zadnja rupa na svirali. Ne{to razmi{ljam, ne bi li doti~nog trebalo staviti na kakav spisak Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe, dati mu financijsku potporu, napraviti kakvu ku}u o dr`avnom tro{ku, jer ~ovjek je na{a najve}a briga, posebice ovakve “gromade od ~ovjeka“. Kada budete ~itali ovo moje pismo, stvari }e mo`da biti druga~ije, znat }e se mnogo toga. I tko }e gdje zasjesti i ~ija }e supruga biti “gospo|a ministarka“, ali se u su{tini ni{ta ne}e promijeniti. Halid je samo djelomi~no u pravu kad ka`e “sve isto je ko nekada, ali ni{ta isto nije“. Jer mada svi znamo kako je sada prolje}e (kalendarsko), u sve se uselila mutna jesen i sprema nam se o{tra zima. I bit }e tako, sve dok se ne probudimo iz zimskog sna! Do skorog bu|enja! Jaki{a Stan~i}, Mostar

81

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful