Ekonomske Osnove Države I Prava - Ispitna Pitanja I Odgovori

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
EKONOMSKE
OSNOVE
DRŽAVE I PRAVA
ISPITNA PITANJA I ODGOVORI
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OS NOV E DRŢAV E I PRAV A
Prvi dio
1. Ekonomija je nauka koja proučava:

a) kako pojedinci i društ va odlučuju o korištenju resursa
b) kako društva kori ste oskudne resurse da bi proizvela potrebne robe i
raspodijelila ih meĎu ljudima
c) proiz vodnju i prodaju robe
2. Prema predmetu proučavanja ekonomija se dijeli na:

a) MAKROEKONOMI JU
b) MIKROEKONOMI JU
3. Šta se od navedenih području odnosi na izučavanja makroekonomije?

a) proiz vodni sektori, poduzeća i domaćinst va
b) nivo i rast proizvodnje, raspodjela dohotka
c) ekonom ski razvoj, uvoz i izvoz roba i usluga, inflacija i nezaposlenost
d) odreĎivanje cijene proiz voda, odreĎivanje visine plaća, analiza troškova poslovanja
e) sve gora navedeno
f) ništa od gore navedenog
4. Šta od dole navedenog pripada području izučavanja mikroekonomije?

a) odreĎivanje cijena proiz voda i odreĎivanje visine plaća
b) analiza troškova poslovanja poduzeća
c) cijena kapitala, vrijednost akcija
d) sve gore navedeno
e) ništa od gore navedenog
5. Mikroekonomija proučava: pona šanje pojedninih komponenti privrede, kao što su

proizvodni sektori, poduzeća i domaćinstva
6. Makroek onomija proučava: funkcioni sanje privrede u cjelini
7. Navedite iz vore ekonomskog znanja! Fundamentalna istr., primjenjena istr.,

pronalazaštvo, razvojna istr.
8. Zadat ak fundamentalnih istraživanja: je da otkrivaju temeljne spoznaje o prirodi,

čovjeku i društvu, kao i zakonitosti koje se u tome javljaju
9. Zadat ak primjenjenih istraživanja: je da istraţe mogućnosti praktične primjene

ostvarenih rezultata fund. istr.
10. Pronalazašt vo ima za zadatak: da kreira nove proizvodne postupke ili pro. asortiman,
a usmjereno je na rješavanje praktičnih problema tehno-ekonom skog aspekta
11. Zadat ak raz vojnih istraživanja: je da kombinirajući rezultate fund. i primjenj. istr. sa
praktičnim rezultatima, pronalaze nove tehnologije, proizvode i pro. procese
12. Navedite faze naučne spoznaje! UtvrĎivanje područja i predmeta izučavanja,

formuliranje polaznih pretpostavki, izbor modela istr., izbor i prikupljanje činjenica,
analiza i sinteza, objašnjenje i konkretizacija uopćavanja, provjera rezultata i
zaključaka
13. Ekonomski proces predstavlja:

a) sistem privreĎivanja
b) sveukupni sistem proiz vodnje
c) jedinstvo P – R – Rz – Pt
14. Odnosi ljudi u P, R, Rz, i Pt nazivaju se ekonom ski odnosi.
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
15. Pravni izraz ekonomskih odnosa (kao odnosa ljudi u P-R-Rz -Pt), jeste vla sni štvo
16. Vlasništvo u pravnom smislu je skup pravnih instituta i odrebada koje reguliraju
razna prava u raspolaganju, posjedovanju i korištenju sredstava za proizvodnju i
potrošnju
17. Vlasništvo u ekonomskom smislu je ekonom sko kori štenje dobara i njihovo
prisvajanje. Ta dobra su sredstva za P i Pt.
18. Vrsta vlasništ va opredjeljuje način kori štenja sredstava za proizvodnju, ali i karakter
proizvodnih odnosa
19. Ekonomsku strukturu društ va čine odnosi ljudi u P-R-Rz-P t
20. Strukturu društ veno-ekonomske formacije čini ekonom ska osnova društva zajhedno
sa cijelom društvenom (pravcnom i političkom) nadgradnjom
21. Prepoznatljivi izrazi ili pojmovi kojima se služi ekonomija nazivaju se ekonom ske
kategorije. Navedite neke od njih! Npr. Novac, profit, dohodak, kapital...
22. Ekonomski zakoni su teorijski izraz za stalnost, uzajamnu uvjetovanost i

meĎuovisnost suštinskih svoj stava ekonom skih kategorija i nephodnih veza i
kretanja
23. Osnovna obilježja ek onomskih zakona su: trajnost, meĎuuvjetovanost, bitnost
24. Opći ekonomski zakoni su:

a) svoj stveni svim oblicima proizvodnje u razvoju ljudskog društva koji samo
povremeno mijenjaju oblike ispoljavanja
b) koji se javljaju u skupini srodnih društ veno -ekonomskih formacija
c) karakteristični za pojedine oblike proiz vodnje
25. Pojedinačni ekonomski zakoni su oni:

a) koje susrećemo samo na odreĎenoj raz vojnoj etapi u ok viru jednog načina
proiz vodnje
b) koje susrećemo samo u odreĎenoj društveno-ekonom skoj formaciji
c) karakteristični za jedan način proiz vodnje
26. Posebni ekonomski zakoni su oni:

a) koji se odvijaju u odreĎenom obliku proiz vodnje i djeluju u kratkom vremenu
b) karakteristični za odreĎene oblike proiz vodnje
c) koji se javljaju u skupini društveno-ekonom skih formacija
27. Specifični ekonomski zakoni su oni:

a) koje susrećemo samo na odreĎenoj razvojnoj etapi u okviru jednog načina
proizvodnje
b) koje susrećemo samo u odreĎenoj društ veno-ekonomskoj formaciji
c) svojst veni s vim oblicima proiz vodnje u raz voju ljudskog društ va koji samo povremeno
mijenjaju oblike ispoljavanja
28. Ekonomska aktivnost je:

a) aktivnost ljudi kojom se ostvaruju unaprijed utvrĎeni proizvodni ciljevi
b) pokazatelj uspjeha u obavljanju odreĎenih ekonomskih aktivnosti
c) sve navedeno
d) ništa od gore navedenog
WWW.BH-PRAVNICI.COM
29. Ekonomija rada je:
a) ostvarivanje proiz vodnih efekat a uz što manje trošenje tekućeg živog rada
b) ostvarivanje proiz vodnih efekata uz što manje trošenje rada koji je ranije utrošen u
sredst va kojima se koristimo
c) sve navedeno
30. Ostvarivanje ekonomske aktivnosti motivirano je ekonom skim stimulansima, a

pokazatelj uspjeha u obavljanju odreĎenih ekonomskih aktivnosti je ekonom ska
efikasnost
31. Ekonomska efikasnost iskazuje se kroz:

a) odnos živog i opredmećenog rada
b) uspjeh u obavljanju odreĎenih ekonomskih aktivnosti
c) ostvarivanje učinaka uz najveću moguć u ekonomiju rada
d) sve navedeno
32. Ekonomska racionalnost je:

a) pokazatelj uspjeha u poslovanju
b) ostvarivanje ekonomskog cilja uz minimum utroška rada
c) poticaj koji pokreće ekonomsku aktivnost
33. Princip ek onomske racionalnosti javlja se u dvije varijante: prin. max. učinka, prin. min.
utroška
34. Kategorija ekonomskog optimaliteta odnosi se na optimalno kori štenje sredstava kako
bi se postigao cilj ekonomske aktivnosti u skladu sa principima ekonomske
racionalnosti, pri čemu ek. rac. ne mora biti u potpunosti zadovoljena
35. Navedite metode provjeravanja ispravnosti ekonomskih proces a, zakona i k ategorija!

Statistička mjerenja, historij ska interpretacija, eksperimenti
36. Ekonomsko predviĎanje predstavlja:

a) prikupljanje informacija u cilju odabira rješenja o budućnosti
b) uočavanje konkretnih činjenica i dogaĎaja koji su na vidiku
c) sloţeni mi saoni proces koji zahvata širi kompleks pi tanja budućeg razvoja i
funkcioniranje ekonomskog proce sa
37. Navedite metode predviĎanja! RETROSPEKTIVNI, PROSP EKTIVNI
38. Karakteristike ekonomskog predviĎanja su: stoha stičnost, otvorenost, smanjenje

neizvjesnosti i rizika, dinamičnost, anti sipativnost, realnost
39. Suština retrospektivnog pristupa predviĎanja je što se budućnost smatra nastavkom

proščosti i sadašnjosti na osnovu utvrĎenih zakonitosti u proteklom periodu
40. Suština pros pektivnog pristupa predviĎanja jeste kori štenje podataka i informacija o
drugačijoj budućnosti od prošlosti i sadašnjosti. Ne prihvata se mehaničko
prenošenje prošlosti u budućnost, već se uključuju pretpostavke o razvojnim
faktorima i ishodu namjeravanih aktivnosti
41. Navedite greške u ekonomskom zaključivanju! Izolovanje dejstva vi še faktora,

naknadna pogreška, subjektivnost u zaključivanju, cjelina nije uvijek jednaka zbiru
njenih dijelova
42. Nesposobnost u izoliranju djelovanja ostalih faktora na ekonomsku pojavu predstavlja

skrivenu gre šku u ekonom skom zaključivanju
WWW.BH-PRAVNICI.COM
43. O naknadnoj pogrešci u ekonomskom zaključivanju govorimo ako pretpostavimo da je
jedan dogaĎaj uvjetovao pojavu drugog, jer to logično izgleda, a to ne mora uvijek
biti tačno. Npr. Ako drţava poveća poreznu stopu, logično bi bilo da joj porastu
prihodi, ali to nije tačno (poreski prihodi će pasti, jer će doći do pada prihoda
privrednih subjekata)
44. Različitost pristupa u elaboraciji odreĎenih ekonomskih procesa rez ultat je

subjektivnosti, kao jedne od greš aka u ekonomskom zaključivanju.
45. O grešci u ekonomskom zaključivanju da cjelina nije uvijek jednaka zbiru njenih dijelova
govorimokada se smatra da je ono što je istina za dio cjeline, istina i za cjelinu
46. Pozitivna ekonomija:

a) uključuje etičke propise i sudove o odreĎenim vrijednostima
b) opisuje činjenice i ponašanje u nekoj nacionalnoj privredi
c) prikuplja i sistematizira podatke koji su vezani za privredna kret anja
47. Normativa ekonomija:

a) uključuje etičke propise i sudove o odreĎenim vrijednostima
b) opisuje činjenice i ponašanje u nek oj nacionalnoj privredi
c) prikuplja i sistematizira podatke koji su vezani za privredna kret anja
48. Navedite najmanje četiri granske discipline ekonomije! Ek. his., ek. geo., ek. pol., ek.
stati stika, ekonomika, ekonometrija, nauka o finansijama, kibernetika
WWW.BH-PRAVNICI.COM
PITANJA PISMENOG TESTA – EKONOMSKE OS NOV E DRŢAV E i PRAV A
Treći dio
1. Proiz vodnja je djelatnost koja osigurava neophodna materijalna dobra na način da

ljudi organizirano i svjesno, kori steći se potrebnim sredstvima, stečenim znanjima,
iskustvima, vještinama preraĎuju materiju iz prirode prilagoĎavajući je svojim
potrebama
2. Zajedničke karakteristike u s vim raz vojnim fazama proiz vodnje su njena:

a) Tehnička strana, što znači da u svim fazama razvoja društva ljudi prilagoĎavaju
proizvode svojim potrebama
b) Ekonom ska strana, čiji je smisao u tome da se u proizvodnji vodi računa o
nuţnim utrošcima da bi se postigao odreĎeni učinak
3. Objasnite razliku izmeĎu strukture i metoda proiz vodnje! U strukturama se odlučuje šta
i koliko proizvoditi, a u metodama se odlučuje kako to proizvoditi, tj. kako
kombinirati proizvodne inpute i outpute
4. Efikasna proiz vodnja je ona koja se ost varuje na krivoj proizvodnih mogućnosti, tj. na
granici proizvodnih mogućnosti
5. Privreda proiz vodi efikasno onda kada je:

a) ispod granice proiz vodnih mogućnosti
b) iznad granice proiz vodnih mogućnosti
c) na granici proizvodnih mogućnosti
6. Kriva proz vodnih moguć nosti ima:

a) zaobljen izgled
b) udubljen izgled
c) pravolinijski izgled
7. Granica proiz vodnih mogućnosti ima krivi izgled zato što se izbor bilo koje alternative
temelji na:
a) homogenosti proiz vodnih resurs a
b) heterogenosti proizvodnih resursa
c) promatranju jednog proiz vodnog resurs a
8. Kriva proiz vodnih mogućnosti opredjeljuje način i smjer voĎenja ek. politike svake
zemlje u strukturiranju proizvodnje
9. Oportunitetni t roškovi izražavju troškove jedne ekonom ske aktivnosti mjerene

izgubljenom vrijedošću najbolje alternative toj aktivnosti, koju smo mogli obaviti a
nismo
10. Granica proiz vodnih mogućnosti predstavlja:

a) odreĎenu količinu proiz vodnje koju jedna privreda postiže
b) maksimalnu količinu proizvodnje koju privreda jedne zemlje moţe postići
c) rast proiz vodnje
11. Ako kriva proiz vodnih mogućnosti pot vrĎuje zakon oskudnosti proiz vodnih resursa, šta to
znači za privredu jedne zemlje? Da privreda nastoji osigurati najveće proizvodne
efekte i najpotpunije zadovoljiti potrebe stanovni štva a da pritom odrţi racionalan
odnos u kori štenju oskudnih faktora proizvodnje
12. U neskladu izmeĎu potreba proiz vodnje i proiz vodnih mogućnosti situiran je zak on
oskudnosti
13. Podjela proiz vodnih inputa na slobodne i ekonomske je prema tome da li se proizvodni
inputi kori ste direktno iz privrede ili su prethodno bili predmet ljudskih aktivnosti
WWW.BH-PRAVNICI.COM
14. Ako se kao kriterij podjele proiz vodnih inputa uzme uticaj inputa na proiz vodni kapacitet,
onda se dijele na: fiksne i varijabilne
15. Primarni proiz vodni inputi su: rad, zemlja, kapital
16. Iz vedeni proiz vodni inputi su: poduzetništvo, informacije
17. Proiz vodna funkcija je ovi snost količine proizvodnje Q nekog proizvoda, koja se uz
datu tehnologiju moţe ostvariti iz odreĎenih količina potrebnih proizvodnih inputa
(A,B, C)
18. Objasnite i grafički prikažite suspstitabilne kombinacije proiz vodnih inputa!
19. Objasnite i grafički prikažite komplementarne kombinacije proiz vodnih input a!
20. Objasnite šta znači Gss = Y/ X! Granična stopa supsti tabilnosti (Gss) jeste
količinski odnos meĎusobnog nadomještanja jednog (∆Y)u odnosu na drugi(∆X)
proizvodni input
21. Granična stopa supstitabilnosti pokazuje kolika količina jednog proizvodnog inputa
(npr. mašina) nadoknaĎuje manju upotrebu drugog proizvodnog inputa (npr. rada)
da bi se dobila odreĎena proizvodnja
22. Objasnite šta znači Q = f (K, R) Proizvodnja (Q) je funkcija utrošene količine rada (R)
i kapitala (K), ali i ostalih proizvodnih inputa
23. Konstantna ekonomija razmjera pokazuje:

a) konstantan rast proiz vodnih inputa bez obzira na kretanje ukupne proiz vodnje
b) brži rast proiz vodnje od rasta proiz vodnih inputa
c) povećanje proizvodnje razmjerno povećanju proizvodnih inputa
24. Zakon rastućih razmjera pokazuje:

a) da granični proiz vod raste istim intenzitetom rasta proiz vodnih inputa
b) brţi rast graničnog proizvoda od ra sta inputa
c) rast graničnog proiz voda uz smanjen rast inputa
25. Zakon opadajućih razmjera iskazuje se kroz:

a) ravnomjeran rast outputa i inputa
b) pad graničnog proizvoda uz rast proizvodnih inputa
c) pad ukupne proiz vodnje uz rast inputa
26. U analizi proiz vodnje razlikuju se tri vremenska roka: trenutačni, kratki, dugi
27. Trenutačni rok u analizi proiz vodnje je tako kratko vrijeme da se mogu / ne mogu ost variti
nikak ve promjene u proiz vodnim inputima.
28. Kratki rok je u analizi proiz vodnje je tako vremensko razdoblje u kome je moguće /
nemoguće mijenjati varijabilne inpute, dok se fiksni inputi ne mogu mijenjati.
29. Dugi rok u analizi proiz vodnje je vremensko razdoblje u k ome s e fiksni i varijabilni inputi
mijenjaju / ne mijenjau.
30. Produktivnost rada je stvaralačka moć rada da u datoj jedinici vremena proizvede
veću ili manju količinu dobara ili usluga
31. Individualna produktivnost rada je efika snost trošenja rada pojedinog proizvoĎača
odnosno pojedinca
32. Posebna produktivnost rada je ako se produktivnost rada iskazuje na nivou

preduzeća ili grane oblasti privrede
WWW.BH-PRAVNICI.COM
33. Društ vena produktivnost rada je efika snost proizvodnje na nivou nacionalne privrede
34. Navedite faktore koji utiču na rast produktivnosti rada! Stručno i radno znanje i
iskustvo radnika, razvoj nauke i tehnološka primjena njenih rezultata, razvijenost
sredstava za proizvodnju, organizacija rada, društveni odnosi i proizvodni uslovi
35. U čemu je značaj produktivnosti rada u odnosu na ek onomski rast i raz voj?
Produkti vnost rada stvara širi materijalni temelj za opstanak i razvoj društva. Nema
rasta i razvoja, niti povećanja ekonomskog blagostanja bez porasta produktivnosti
rada
36. Rad je čovjekova aktivnost prema prirodi, u smi slu da je, kori steći se
odgovarajućim sredstvima rada, prilagodi svojim potrebama proizvodeći
odgovarajuća materijalna dobra
37. U čemu se ogleda dvojako dejst vo rada? S jedne strane rad je uticaj na prirodu, koju
čovjek mijenja i prilagoĎava svojim potrebama, a s druge strane, rad istovremeno
mijenja i samog čovjeka utječući na njegove fizičke i umne sposobnosti
38. Ljudski kapital je ukupnost svih ra spoloţivih osobina (umnih i fizičkih) sa kojima
raspolaţe ljudski proizvodni input
39. Demografija je nauka koja za predmet proučavanja ima stanovni štvo
40. Nauk a koja za predmet proučavanja ima stanovništ vo naziva se demografija
41. Prirodni priraštaj čini:

a) proiz vod nataliteta i mortaliteta
b) razlika nataliteta i mortaliteta
c) zbir nataliteta i mortaliteta
42. Prema “teoriji tranzicije” stanovništ vo prolazi kroz tri raz vojne faze, i to: predtranzicijska,
demografska i posttranzicijska faza
43. Glavna karakteristika predtranzicijske faze je:

a) nizak nivo nataliteta i mortaliteta
b) vi sok nivo nataliteta i mortaliteta
c) visok nivo nataliteta i nizak nivo mortaliteta
44. Fazu demografske tranzicije čine tri podfaze, i to: Rana, srednja, kasna
45. Posttranzicijsku fazu raz voja stanovništ va karakterizira:

a) nizak nivo nataliteta i visok nivo mortaliteta
b) visok nivo nataliteta i mortaliteta
c) nizak nivo nataliteta i mortaliteta
46. Starosna struktura stanovništ va odnosi se na djecu i starce, odnosno na dio

stanovni štva koji se, radi radi starosne dobi, ne moţe uključiti u proces rada
47. Ekonomska struktura stanovništ va pokaz uje kakav je raspored zaposlenog

stanovni štva po privrednim sektorima i granam privrede
48. Primarni sektor čine slijedeće djelatnosti: agrarna proizvodnja, lov, ribolov, šumarstvo
i rudarstvo
49. Sekundarni sektor čine slijedeće djelatnosti: industrija, graĎevinarstvo, proizvodno

zanatstvo
50. Tercijarni sektor čine slijedeće djelatnosti: industrija usluga i sve ostale privredne
djelatnosti
WWW.BH-PRAVNICI.COM
51. K vartijarni i k vinarni sektor čine: informatika, astronomija, teleoptika i sl. Koji su
nadgradnja prethodna tri sektora privredna sektora
52. Znanje predstavlja ukupnost spoznaja, vještina, sposobnosti obrazovanog čovjeka

koji djeluje korištenjem visoke tehnologije i upotrebom mnogih informacija
53. Know – how u javnoj domeni je znanje i iskustvo koje je:

a) ograničeno za korištenje
b) dostupno za korištenje
c) nedostupno za korištenje
54. Apsolutno tajni know – how jesu:

a) rijetka znanja u vlas ništ vu većeg broja ljudi koja su dostupna za korišt enje
b) rijetka znanja u posjedu jednog subjekta nedostupna za korištenje
c) široka znanja sa ograničenom dostupnošću
55. Relativno tajni know – how obuhvat a znanje i iskustvo:

a) kojim raspolaţe ograničeni broj korisnika
b) nedostupno za korištenje
c) dostupno za korištenje s vima
56. Patent je:

a) izum koji je na raspolaganju već em broju korisnika
b) zaštićeni izum
c) izum ograničene upotrebe
57. Tehnološka osnova – k apacitet predstavlja sveukupnost proizvodnih inputa,

materijalnih i subjektivnih, koji su nuţna osnova za primjenu savremenih metoda
proizvodnje
58. Sa aspekta ekonomske reproduktivnosti prirodni resursi se dijele na :

a) reproduktivne, obnovljive ili regenerativne a to su biljni i ţivotinjski svijet
b) nereproduktivne, neobnovljive ili neregenerativne , a to su rudna bogatstva
59. Sirovine su predmeti rada koje čovjek proizvodi
60. Kapital je svaka vrijednost koja se ekonom skom aktivnošću moţe oploditi ili
ostvariti profit, zaradu
61. Sredst va za rad se mogu s vrstati u dvije grupe, i to:

a) Sredstava za rad u uţem smislu, a to su oruĎa za rad koja čovjek koristi
neposredno u preradi predmeta rada poput: mehaničkih sredstava (alati,
strojevi i pogonska sredstva) i sredstva za drţanje tečnosti
b) Sredstva za rad u širem smi slu, a to su, pored sredstava za rad u uţem smislu,
još i objektivni uvjeti proizvodnje (saobraćajnice, ţeljeznice, mostovi, tvornice,
električna mreţa itd)
62. Tehnika je ukupnost svih sredstava i postupaka koji se kori ste u proce su
proizvodnje, a tehnologija je spoj ţivog rada i sredstava za proizvodnju
63. Tehnički progres u už em smislu čini napredak tehnologije i tehnike , a u širem smislu to
je proces u kojem se odvijaju kvalitativne i kvantitativne promjene u proizvodnji
izraţene kroz unapreĎenje uvjeta, tehnike i metoda rada, organizacije proizvodnje,
poboljšanja postojećih i proizvodnja novih proizvoda te podizanje nivoa
efektabilnosti i konkurentne sposobnosti date proizvodnje
64. Navedite faze tehničko – tehnološkog progresa! Fze: invencije, inkubacije, inovacije,
difuzije, degradacije
WWW.BH-PRAVNICI.COM
65. Faza invencije tehničko – tehnološkog progresa pokaz uje:

a) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkriće nastalo pa do njegove primjene
b) si tuaciju u kojoj se dolazi do novih spoznaja o proizvodnim procesima
c) širenje primjene nekog izuma na više korisnika
66. Faza inkubacije tehničko – tehnološkog progresa pokazuje:

a) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkriće na stalo pa do njegove
primjene
b) konkretnu primjenu datog otkrića u praksi
c) pad životnog ciklusa tehnologije
67. Faza inovacije tehničko – tehnološkog progresa pokaz uje:

a) konkretnu primjenu datog otkrića u praksi
b) situaciju u kojoj se dolazi do novih spoznaja o proiz vodnim procesima
c) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkriće nastalo pa do njegove primjene
68. Faza difuzije tehničko – tehnološkog progresa pokazuje:

a) pad životnog ciklusa tehnologije
b) konkretnu primjenu datog otkrića u praksi
c) širenje primjene nekog izuma na više korisni ka
69. Faza degradacije tehničko – tehnološkog progresa pokaz uje:

a) vrijeme koje protekne od trenutka kada je otkriće nastalo pa do njegove primjene
b) širenje primjene nekog izuma na više korisnika
c) pad ţivotnog ciklusa tehnologije
70. Tehnički suverenit et je osposobljenost neke društvene zajednice da stvara i

primjenjuje vlastitu tehnologiju
71. Ekonomski suverenitet je posjedovanje vlasti te mogućnosti odreĎene zemlje da

kreira i provodi autentičnu strategiju društveno – ekonom skog razvoja
72. Poduzetništ vo je sposobnost da se pokrene neka akcija, da s epoduzme nešto radi

postizanja odreĎenog cilja, uz istovremenu spremnost prihvatanja pratećeg rizika i
suprotstavljanja svim preprekama i nepredvidivim teškoćama i nedaćama
73. Bitne osobine poduzetnika su inicijativa, inovativnost, dinamika, smjelost
74. Osnovne odrednice savremenog poduzetnik a su potreba za novim dostignućem i

uspjehom, kreativnsot, inicijativa, preuzimanje rizika, smjelost, vjera u sebe,
potreba za neovisnošću i autonomijom, motivacija, energija
75. Menadžer je organizator proizvodnje i prodaje, usklaĎuje rad pojedinih

organizacionih djelova preduzeća, pojedinaca te upravlja privrednim poslovima.
Odgovoran je za uspjeh ili propast preduzeća
76. Razlika izmeĎu poduzetnika i menadžera ogleda se u tome što je poduzetnik

orjentisan na budućnost, a menadţer se bavi svakodnevnim poslovima. Poduzetnik
ima ideje i zamisli koje menadţer realizira
77. Informatika, kao nauka o informacijama, bavi se oblikovanjem, regulisanjem,

obraĎivanjem, prenošenjem i korištenjem informacija
78. Informacijska ekonomija je ona privreda u kojoj informacija postaje glavni resurs i
proizvodni input
WWW.BH-PRAVNICI.COM
79. Poduzeće je organizovani skup ljudi koji kori steći se sredstvima za proizvodnju,
rukovoĎeni motivima profita, proizvode odreĎene proizvode ili obavljaju odreĎene
uloge
80. Navedite razloge zbog kojih je poduzeće uspješnije od drugih subjekata! Ma sovna
proizvodnja, osigu ranje dodatnog kapitala, prednost organizacije proizvodnog
proce sa
81. Prema kriteriju djelatnosti kojom se poduzeće bavi, poduzeća se dijele na: proizvodna i
usluţna
82. Prema veličini, poduzeća se dijele na mala, srednja i velika
83. Prema kriteriju, smještaja poduzeć a se dijele na domaća, meĎunarodna,

multinacionalna i globalna
84. Prema kriteriju vlasništ va, poduzeć a se dijele na: privatna i drţavna
85. Društ va kapitala s u poduz eća ustrojena na načelima dioničarst va, što znači
objedinjavanje većeg broja sitnih kapita la u dioničarsko društvo, čiji članovi za
obaveze društva odgovaraju samo u vi sini svog uloga
86. Državna ili javna poduzeća su ona u kojima je naglaš en javni int eres ili ona za koja
privatni kapital nema interesa
87. Članovi poduzeća sa neograničenom odgovornoš ću za s voje obaveze odgovaraju

neograničeno i cjelokupnom svojom imovinom (komplementor)
88. Članovi poduzeća sa ogranič enom odgovornošću za s voje obaveze odgovaraju samo do
iznosa uloţenih sredstava u preduzeće (komanditor)
89. Navedite razloge zbog kojih su mala i srednja poduzeća uspješnija od velikih! Postizanje
veće inovativnosti u radu, proizvodnja je veoma fleksibilna u odnosu na promjene
u tehnologijama, cijena radnog mjesta je niţa
90. Korporacija je akcionarsko društvo (uglavnom krupno), to je «pravna osoba», koja

moţe voditi poslove i ima trajno postojanje bez obzira koliko puta njene akcije
mijenjaju vlasnika
91. Navedite glavne karakteristike korporacije! Vlasni štvo odreĎuju oni koji drţe dionice,
akcionari kontroliraju preduzeća preko dioničarskih skupština, biraju direktore i
odlučuju o brojnim pitanjima, menadţeri i direktori su pravno ovla šteni da donose
odluke
92. Objasnite na koji način dioničari kont roliraju poduzeća u kojima imaju s voje akcije! Oni
preko dioničarskih skupština posredno kontroli šu poduzeće, u skladu sa vi sinom
svojih dionica ubiru dividende, postavljaju direktore i odlučuju o bitnim pitanjima
poslovanja (kod velikih korporacija sa milionima akcionara nema kontrole jer su
toliko brojni)
93. Organi upravljanja u korporaciji su Dioničarske skupštine, menadţeri i direktori
94. Objasnite odgovornost dioničara za loše poslovanje korporacije! Ta odgovornost je

ograničena , jer dioničari za dugove i gubitke snose rizik samo do vi sine svoje
dionice, koju zbog lošeg poslovanja mogu izgubiti
95. Sistem dvostrukog oporezivanja korporacija ispoljava se kroz plaćanje poreza na profit
korporacije i istovremeno plaćanje poreza na pojedinačni dohodak od dividendi
WWW.BH-PRAVNICI.COM
96. Objasnite u čemu se ogleda veličina korporacije! Ogleda se u njenoj trţi šnoj
vrijednosti, ostvarenim profitima i visini zarade po dionicama
97. Magnat je poslovan čovjek koji vodi jedno slobodno dioničarsko društvo. On je
najuticajniji čovjek pri donošenju odluka
98. Upravljanje poduzećem iskazuje se kroz donošenje odluka
99. Donošenje odluka sastoji se od tri faze, i to: pripremanje, donošenje, kontrole
domošenja odluka
100. Pripremanje odluke, kao jedne od tri faze donošenja odluke s adrži: prikupljanje
informacija, selekcija relevantnih podataka, sagledavanje alternativnih mogućnosti,
izbor optimalnog rješenja
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Četvrti dio
1. Ukupan Prihod – Ukupan troša k = Dobit
2. Ukupan trošak + Dobit = Ukupan prihod
3. Ukupan prihod – Dobit = Ukupan troša k
4. Oportunutetni troškovi su mjera propuštenog zbog i stovremenog obavljanja druge

aktivnosti
5. Fiksni troškovi su oni koji se:

a) mijenjaju sa promjenom obima proiz vodnje
b) ne mijenjaju bez obzira na obim proizvodnje
c) mijenjaju sa povećanjem obima proiz vodnje
d) mijenjaju sa smanjenjem obima proiz vodnje
6. Fiksni troškovi po jedinci proiz voda su tak vi troškovi koji:

a) rastu sa povećanjem obima proiz vodnje
b) padaju sa povećanjem obima proizvodnje
c) se ne mijenjaju bez obzira na obim proiz vodnje
7. Varijabilni troškovi su izdaci koji:

a) se mijenjaju u ovisnosti od promjene obima proizvodnje
b) se ne mijenjaju u ovisnosti od promjene obima proiz vodnje
c) ostaju isti bez obzira na obim proiz vodnje
8. Proprocionalni varijabilni troškovi su oni koji:

a) rastu brže od rasta obima proiz vodnje
b) rastu sporije od rasta obima proiz vodnje
c) se pomjeraju istim intenzitetom promjene obima proizvodnje
9. Progresivni varijabilni troškovi su oni koji:

a) rastu brţe od rasta obima proizvodnje
b) rastu sporije od rasta obima proiz vodnje
c) se pomjeraju istim intenzitetom promjene obima proiz vodnje
10. Degresivni varijabilni troškovi su oni koji:

a) rastu brže od rasta obima proiz vodnje
b) rastu sporije od rasta obima proizvodnje
c) se pomjeraju istim intenzitetom promjene obima proiz vodnje
11. Proporcionalni varijabilni troškovi po jedinici proiz voda su uvijek isti
12. Progresivni varijabilni troškovi po jedinici proiz voda padaju/rastu.(z aokružiti)
13. Degresivni varijabilni troškovi po jedinici proiz voda padaju/rastu.(zaokružiti)
14. Ukupne troškovi proiz vodnje čine svi troškovi koji se naprave u procesu proizvodnje
neke robe, dakle i fiksni i varijabilni zajedno
15. Granični troškovi su:

a) dio prosječnih troškova
b) troškovi koji su uvijek isti
c) dodatni troškovi izazvani porastom proizvodnje
16. Ukoliko granični troškovi rastu proporcionalno s rastom obima proiz vodnje ekonomska
efikasnost proiz vodnje se mijenja/ ne mijenja. (zaokružiti)
WWW.BH-PRAVNICI.COM
17. Do pada ekonomske efikasnosti dolazi onda kada granič ni troškovi ra stu brže od ra sta
obima proiz vodnje.
18. Princip minimiziranja t roškova podraz umijeva ostvarivanje odreĎenog nivoa

proizvodnje uz najmanje moguće troškove, a da se i stovremeno dobije maksimalni
iznos prihoda
19. Društ veno bogatst vo predstavlja:

a) zbir s vih materijalnih vrijednosti kojima ras polaže je dno društ vo
b) ljudskim radom proiz vedena dobra
c) poznata prirodna bogatstva jedne zemlje
d) sve navedeno
20. GNP je ekonom ska kategorija kojom se mjeri učinak društvene proizvodnje na
način koji isključuje vi še struko obračunavanje predmeta rada, on je zbir
amortizacije i nacionalnog dohodka
21. Amortizacija je prene sena vrijednost sredstava za rad i može biti: funkcionalna i
vremenska
22. Po metodu toka finalne proiz vodnje GNP predstavlja zbir: ra shoda za ličnu potrošnju
(LP), bruto investicije (i), drţavnog ra shoda za dobra i usluge (dr) i saldo uvoza i
izvoza (S). GNP = LP + i + DR +S
23. Po metodu toka prihoda proiz vodnih inputa GNP predstavlja zbir: Nadnice (N), kamata
(K), rente (R), indirektnih poreza (IP), amortizacije (A), profita korporacije (P) i
prihoda neinkorporiranih poduzeća (PNP).
GNP = N + K + R + IP + A + P + PNP
24. Intermedijarna dobra su:

a) dobra koja se obračunavaju u s vim fazama proiz vodnje materijalnih dobara pri
obračunu GNP
b) dobra koja se obračunavaju u pojedinim fazama proiz vodnje materijalnih dobara pri
obračunu GNP
c) dobra koja se isključuju iz obračuna GNP
25. Ukupna suma izdat aka za potrošnju (kao komponente GNP) dobije se kada se potrošna
dobra i usluge pomnože sa trţi šnom cijenom
26. Državne ras hode za dobra i usluge (kao komponente GNP ) čine: izdaci za plaće
zaposlenih drţavnih činovnika, ulaganja u izgradnju objekata od drţavnog interesa,
te kupovina raznih dobara
27. Razlika izmeĎu uvoza i izvoza je trgovinski saldo, koji može biti pozitivan i negativan.
28. Pozitivan trgovinski saldo je kada je iz voz veći od uvoza, a negativan kada je uvoz veći
od iz voza.
29. Uticaj cijena na veličinu nominalnog proiz voda može se eleiminirati postupcima:
deflacioniranja i inflacioniranja nominalnog proizvoda
30. Nominalni GNP predstavlja kretanje realnog proizvoda i kretanje cijena
31. Razlika izmeĎu nominalnog i realnog GNP je u tome što nominalni proizvod obuhvata
kretanje cijena, a realni isključuje kretanje cijena
32. Nomainalni i realni GNP mogu biti jednaki samo onda kada su cijene stabilne
WWW.BH-PRAVNICI.COM
33. Nacionalni dohodak je ekonom ska veličina koja se dobije kada se od GNP odbije
amortizacija i indirektni porezi. Zapravo, on je jednak ukupnim nadnicama,
profitima, rentama i kamatama, dakle dohocima proizvodnih inputa
34. Nivo ekonomske raz vijenosti ispoljava se kroz veličinu nacionalnog dohodka zemlje
35. GNP je jednak nacionalnom dohodku pod uvjetom da se od GNP oduzme amortizacija i
indireknti porezi
36. Nacionalni dohodak je jednak dohocima proiz vodnih inputa, koje čine: madnice, rente,
profiti i kamate
37. Nacionalni dohodak per capita se dobije kada se:

a) ukupan nacionalni dohodak pomnoži sa ukupnim brojem stanovnika neke zemlje
b) ukupan nacionalni dohodak podijeli sa ukupnim brojem stanovnika neke zemlje
c) od ukupnog nacionalnog dohodka oduzmu dohoci stanovništ va neke zemlje
38. Raspoloživi dohodak je dohodak koji stvarno ostaje domaćinstvima na raspolaganje

da ga mogu trošiti
39. NEW je veći od GNP kada:

a) obavljate odreĎenu zakonitu aktivnost, a niste je prijavili drţavi
b) obavljate odreĎenu nezakonitu aktivnost
c) u konačnom obračunu GNP se uračunavaju odreĎeni procenti neregistrirane privrede
40. NEW je veći od GNP:

a) kada imate više slobodnog vremena, a manje novca
b) uz isti novac i viš e slobodnog vremena
c) uz viš e novc a, a manje slobodnog vremena
41. NEW je veći od GNP kada:

a) imate više novca i ži vite u zagaĎenoj okolini
b) imate manje novca i ţivite u čistoj sredini
c) uz isti novac živit e u realtivno čistoj sredini
42. Društ veno računovodst vo se temelji na principu dvostrukog ili dvojnog knjigovodstva
43. Princip dvostrukog ili dvojnog knjigovodst va znači da se svaka poslovna promjena
biljeţi na dva računa, na račun primitka i račun izdatka
44. Bilans stanja čini:

a) procijenjena vrijednost imovine poduzeća ili njegovih prava
b) novac ili obveznice koje poduzeće duguje
c) razlika izmeĎu ukupne aktive i pasive
d) sve gore navedeno
45. Bilans uspjeha pokazuje:

a) ukupne prihode poduzeća
b) uspjeh u poslovanju
c) stanje kapitala
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Peti dio
1. Roba je:
a) proiz vod koji može zadovoljiti ljudsku potrebu
b) proiz vod koji je rezultat vlastite proiz vodnje
c) proizvod koji zadovoljava ljudsku potrebu na način da se do njega dolazi putem
razmjene
2. K valitativna strana robe predstavlja sve one kvalitativne osobine robe koje se mogu
kori sno upotrijebiti i tada govorimo o njenoj upotrebnoj vrijednosti.
3. K vantitativna strana robe predstavlja mogućnost razmjene (kupovanja i prodavanja)

robe za odreĎenu količinu novca, tj. drugu robu i tada govorimo o njenoj prometnoj
vrijednosti vrijednosti.
4. Suština radne teorije vrijednosti je u ideji da rad odreĎuje vrijednost robe. U svim
robama je uloţen ljudski rad i one su njegov proizvod. O tome koliko je ljudskog
rada uloţeno u proizvodnju date robe ovi si i njena vrijednost. Po ovoj teoriji rad se
javlja kao determinanta vrijednosti robe.
5. Suština subjektivne teorije vrijednosti je u tome što se u objašnjavanju vrijednosti

roba polazi od psiholoških momenata u smi slu da je subjektivna ocjena njenih
potrošača o kori snosti robe determinanta njene vrijednosti.
6. Suština teorije troškova proiz vodnje je u ideji da da su troškovi proizvodnje

determinanta vrijednosti robe. Razmijenjivati se mogu samo robe isith vrijednosti,
odnosno čiji su troškovi proizvodnje jednaki. Riječ je o troškovima proizvodnih
inputa, isključujući rentu.
7. Suština sintetske teorije vrijednosti je u ideji da na vrijednost robe djeluju dva faktora:
troškovi proizvodnje (ponuda roba), i njihova korisnost (traţnja). Ponudu robe
determiniraju ukupni troškovi (primarni koji su varijabilni, specijalni i dodajni koji
su fiksni). Traţnja je opći zakon po kome se povećava količina roba koja se traţi
ako cijene padaju i pada ako cijene rastu.
8. Prema Marxu, konkretan rad za rezultat ima st varanje upotrebne vrijednosti robe, a
apstraktan rad st vara vrijednost robe.
9. Navedite karakteristične oblike vrijednosti roba (kroz historiju ekonomskog raz voja)!
Jednostavni, razvijeni, opći i novčani oblik vrijednosti.
10. Novac je:

a) fascinantni predmet za studiranje
b) nezamjenljivo sredst vo za s ve one koji ga imaju i one koji ga nemaju
c) općeprihvaćeno sredstvo plaćanja
11. Da bi novac mogao funkcionirati kao sredst vo plaćanja mora ispunjavati sljedeće uvjete:
PRENOSIVOST (pogodan za nošenje i prijenos radi kupovina na različitim
lokacijama), TRAJNOST (fizička izdrţljivost novca pri njegovoj manipulaciji, jer mu
svako fizičko oštećenje onemogućuje obavljanje funkcije), DJELJIVOST (kako se
cijene ne podudaraju s vrijednostima novčanih jedninica, novac se mora prilagoditi
različitostima tih cijena, zbog čega mora biti djeljiv – različiti apoeni novčanica),
STANDARDI ZACIJA (novčane jedinice isith nominalnih vrijednosti se ne smiju
razlikovati ni po obliku ni po kvalitetu, i smao takve mogu sluţiti kao opće sredstva
plaćanja), PREP OZNATLJIVOST (novčanice se trebaju prepoznati, jer se u
suprotnom mogu falsi ficirati )
12. Glavni monetarni agregati koji čine novč anu masu jedne zemlje su: transakcij ski novac
M1 i nočana masa u širem smi slu M2
WWW.BH-PRAVNICI.COM
13. Trans akcijski novac M1 obuhvata:
a) cash i bankarski novac
b) kovani novac i papirne novčanic e
c) novč ane depozite
14. Novč ana masa u širem smislu M2 obuhvata

a) M1 i depozite
b) depozite po kreditima i depozite na štednim računima graĎana
c) depozite za stambeno-komunalnu izgradnju
15. Inflacija, kao rezultat nestabilne privrede, usljed veće od potrebne količne novca na
tržištu dovodi do veće traţnje za robama, što uvjetuje ra st cijena.
16. Deflacija, kao rezultat nestabilne privrede, usljed manje od potrebne količine novca na
tržištu dovodi do manje traţnje za robama, što uvjetuje pad cijena.
17. Navedite funkcije novc a! Mjera vrijednosti, sredstvo prometa, stvaranje blaga,
sredstvo izraţavanja odgoĎenih plaćanja, svjetski novac.
18. Izražavanje strane valute u domaćoj naziva se devizni kurs.
19. Novac zamjenjiv za s vjetski priznat e valute naziva se konvertibilan novac.
20. Fluktuirajući devizni kurs formira se na osnovu:

a) slobodnog djelovanja ponude i traţnje na deviznom trţištu
b) fiksnog odnosa dvije valute, uz doz voljeno odstupanje do 1%
c) fiksnog odnosa dvije valute, uz odstupanje od 2 -3%
23. Navedite faktore koji djeluju na količinu novca u opticaju! --Monetarna traţnja koja se
iskazuje kroz ukupnu traţnju za robama koje se razmjenjuju u vremenu u kome se
utvrĎuje količina novca, --brzina opticaja novca u prometu, --sume cijena onih roba
koje su date na kredit, --suma dospjelih plaćanja, --suma uzajamnih prebijanja u
plaćanju.
24. Uticaj države na reguliranje količine novca u opticaju ost varuje se preko monetarne i
kreditne politike.
25. Mjerama monetarno-kreditne politike centralna banka utiče na novčani opticaj, a time i
na stabilnost društvene reprodukcije .
26. Eskontna stopa je procent koji poslovne (depozitne) banke plaćaju centralnoj banci
za kratkoročno kreditiranje.
27. Objasnite šta znači operacija “ot vorenog tržišta”! Preko operacije "otvorenog trţi šta"
kupovinom i prodajom kratkoročnih hartija od vrijednosti koje emituje drţava
najdirektnije se utiče na količinu novca u opticaju.
28. Navedite osnovne funkcije centralne banke! --Centralizacija i kontrola emisije novca, --
odreĎivanje eskontne stope, --propi si vanje obveznih rezervi likvidnosti banaka.
29. Bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmodavac nazivaju se aktivni
bankarski poslovi.
30. Bankarski poslovi u kojima se banka pojavljue kao zajmoprimac nazivaju se pa sivni
bankarski poslovi.
31. Neut ralni bankarski poslovi su oni u kojima banka nije ni duţnik ni povjerilac. To su
poslovi koje banka obavlja za svoje komitente, naročito u sferi domaćeg i
meĎunarodnog platnog prometa, kada svojim aktivnostima olakšava plaćanje roba
i usluga svojih komitenata.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
32. Profit banke čini razlika izmeĎu više kamatne stope, po kojoj banke daju kredite, i
niţe kamatne stope koju ona plaća komitentima koji svoja sredstva drţe u banci.
33. Multiplikator novčane ponude predstavlja omjer ukupog zbira novokreiranih depozita i
zbira novokreiranih rezervi.
34. Tržište je:

a) mjesto na kome se vrši razmjena roba
b) ekonom ski prostor na kome se susreću ponuda i traţnja roba
c) prostor na kome se sureću ponuĎač i tražioc
35. Navedite tržišne mehanizme! --Ponuda, --traţnja, --cijena, --konkurencija
36. Cijene su novčani izraz vrijednosti robe , čijim povećanjem pada traţnja, a raste
ponuda roba.
37. Ponuda i tražnja na tržišti djeluju putem konkurencije, koja objašnjava kolebanje
trţišnih cijena oko vrijednosti robe.
38. Podjela tržišta na uže (tržište koje se odnosi na samo jednu vrstu robe ) i šire (trţi šta
sredstava za proizvodnju ţivotnih sredstava i radne snage ) je izvršena prema kriteriju
robe koja je predmet kupovine i prodaje.
39. Podjela tržišta na s vjetsko, meĎunarodno, nacionlano, regionalno i loklano iz vršena je

prema kriteriju geografskog područja.
40. Sa stanovišta količine robe kojom se trguje, tržišta se mogu podijeliti na: trţi šta na veliko
(en gros) i trţi šta na malo (en detail).
41. Tražnja predstavlja:

a) mogućnost kupca da na odreĎenom tržištu, u odreĎeno vrijeme kupi robu po
odreĎenim cijenama
b) količinu robe koju ponuĎač ima namjeru kupiti na odreĎenom tržištu, u odreĎeno
vrijeme i po odreĎenim cijenama
c) spremnost kupca da kupi odreĎene količine robe na odreĎenom trţištu, u
odreĎeno vrijeme po odreĎenim cijenama
42. Zakon tražnje pokaz uje da:

a) rastom cijena pada traţnja
b) padom cijena pada tražnja
c) rastom cijena raste tražnja
43. Garfički prikažite krivu tražnje i navedite faktore koji utiču na njen intenzitet!
44. Reagiranje tražnje na promjene faktora tražnje nazivamo elastičnost traţnje.
45. Reagiranje tražnje na promjenu dohotka predstavlja dohodovna elastičnost.
46. Reagiranje tražnje na promjenu cijena predstavlja cjenovna elastičnost.
47. Elastična tražnja je ona koja:

a) reagira srazmjerno promjeni cijena
b) reagira na promjenu cijena odreĎene robe
c) kod koje je odnos izmeĎu relativnog pomjeranja traţnje i relativnog pomjeranja
cijena veći od 1
48. Neelastična tražnja je ona koja:

a) sporije reagira od promjene cijena
b) ne reagira na promjenu cijena jedne robe
c) ima koeficijent elastičnosti veći od 1
WWW.BH-PRAVNICI.COM
49. Jedinična elastična tražnja pokazuje da je intenzitet promjene tražnje:
a) veći od 1
b) manji od 1
c) jednak intenzitetu promjene cijena
50. Grafički prikažite i objasnite ekstremne slučajeve elastičnosti tražnje!
51. Navedite faktore koji utiču na intenzitet elasticiteta tražnje! --Neophodnost

zadovoljavanja potreba odreĎenim dobrom, --stupanj dostupnosti supsti tuta nekog
proizvoda, --vrijeme koje stoji na ra spolaganju potrošaču da reagira na promjenu
cijene.
52. Ponuda predstavlja:

a) mogućnost ponuĎača da na odreĎenom tržištu, u odreĎeno vrijeme proda robu po
odreĎenim cijenama
b) količinu robe koju kupac ima namjeru ponuditi na odreĎenom tržištu, u odreĎeno
vrijeme i po odreĎenim cijenama
c) spremnost ponuĎača da proda odreĎene količine robe na odreĎenom trţištu, u
odreĎeno vrijeme po odreĎenim cijenama
53. Zakon ponude pokazuje da:

a) rastom cijena pada količina robe koja se nudi
b) padom cijena pada količina robe koja se nudi
c) rastom cijena raste količina robe koja se nudi
54. Garfički prikažite krivu ponude i navedite faktore koji utiču na njen intenzitet!
55. Reagiranje ponuĎene količine robe na promjenu njene cijene nazivamo elastičnost
ponude.
56. Elastična ponuda je ona koja:

a) neznatno reagira na promjene cijena
b) kod koje ponuda prati promjenu cijena
c) kod koje je se ponuda pomjera brţe od cijena
57. Neelastična ponuda je ona koja:

a) brže reagira od promjene cijena
b) ne reagira na promjenu cijena jedne robe
c) ima koeficijent elastičnosti manji od 1
58. Jedinična elastična ponuda pok azuje da je intenzitet promjene ponude:

a) veći od 1
b) manji od 1
c) srazmjeran promjeni cijena
59. Grafički prikažite i objasnite ekstremne slučajeve elastičnosti ponude!
60. Tržišna ravnoteža je tak vo stanje na tržištu na kome je:

a) ponuĎena količina robe veća od tražene
b) ponuĎena količina robe manja od tražene
c) ponuĎena količina robe jednaka traţenoj
61. Ekvilibrijska cijena je ona kojom su zadovoljni i kupci i prodavci roba.
62. Grafički prikažite i objas nite tržišnu neravnotežu usljed smanjene ponude i smanjene
tražnje!
63. Grafički prikažite i objas nite tržišnu neravnotežu usljed smanjene ponude i povećane
tražnje!
WWW.BH-PRAVNICI.COM
64. Grafički prikažite i objas nite tržišnu neravnotežu usljed povećane ponude i smanjene
tražnje!
65. Grafički prikažite i objas nite tržišnu neravnotežu usljed povećane ponude i povećane
tražnje!
66. Kod prilagoĎavanja ponude pri povećanoj tražnji u različitim vremenskim periodima
razlikuju se tri razdoblja:
a) Vrlo kratko u kome se ponuda moţe prilagoditi povećanoj traţnji samo na način
da iz postojećih zaliha roba dodatno reagira na povećane zahtjeve traţnje.
b) Kratko razdoblje u kome se ponuda prilagoĎava trţi štu ta ko da se povećava

postojeća proizvodnja, ali samo putem boljeg korištenja raspoloţivih
kapaciteta, a ne širenjem proizvodnje.
c) Dugo razdoblje koje omogućuje ponudi da se prilagoĎava trţištu proširenjem

proizvodnje putem izgradnje novih, kao i proširenjem postojećih kapaciteta.
Agregatna ponuda ukupna količina dobara i usluga koje ekonomija jedne zemlje
moţe proizvesti i ponuditi u odreĎenom vremenu i ovisi od nivoa cijena dobara,
proizvodnih kapaciteta kojim raspolaţe privreda i nivoa ostvarenih troškova
Grafički prikažite!
Agregatna tražnja je suma trošenja svih potrošača u jednoj zemlji koje čine različiti
sektori privrede i pojedinačni potrošači.
Grafički prikažite!
67. Navedite determinante agregatne tražnje! –Lična potrošnja, --inve sticiona potrošnja, -
-javna potrošnja, --neto izvoz.
68. Navedite determinant e agregatne ponude! --Nivo potencijalnog proizvoda, --nivo

troškova proizvodnja.
69. Država se miješa u zakone poude i tražnje putem: --Neposrednog reguliranja cijena
gotovih proizvoda na trţištu (plafoniranje cijena), --indirektnim uticajem na cijene
gotovih proizvoda kroz odreĎivanje cijena proizvodnih inputa.
70. Direktna državna intervencija na tržištu na reguliranje cijena gotovih proiz voda ogleda se
u plafoniranju cijena, na način da vlade zakonom odreĎ uju maksimalnu cijenu onih
proiz voda koji su od vitalnog značaja za ekonomiju te zemlje.
71. Indirektno reguliranje cijena gotovih proiz voda odnosi se na ut vrĎivanje cijene putem
odreĎivanja cijena proizvodnih inputa (utvrĎivanje granica minimalnih nadnica,
kontrolom vi sine stanarina, plafoniranjem kamatnih stopa)
72. Potpuna konkurencija je ona u kojoj djeluje:

a) veliki broj kupaca i prodavac a sa neograničenim mogućnostima u meĎusobnoj
konkurenciji
b) veliki broj k upaca i prodavaca koji mogu uticati na promjenu cijena prema promjeni
ponude
c) veliki broj kupaca i prodavaca čija je ekonomska moć izjednačena tako da ne
mogu uticati na promjene cijena
73. Navedite uvjete pod kojima potpuna konkurencija djeluje na strani ponude! –Veliki broj
poduzeća koja meĎusobno konkuriraju, --vi sok stupanj pokretljivosti poduzeća,
potpuna informiranost svakog poduzeća o djelatnosti drugih poduzeća i njihovoj
profitnoj stopi u grani u kojoj posluju.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
74. Navedite uvjete pod kojima potpuna konkurencija djeluje na strani tražnje! –Veliki broj
kupaca od kojih ni jedan ne moţe presudno uticati na cijene koje bi uvjetovale
promjenu obima proizvodnje, --informiranost kupaca o cijenama roba koju ţele
kupiti na svim drugim trţištima, --nepostojanje teškoća ili troškova transporta koji
bi onemogućili kupce da i skori ste povoljnost razlika u cijeni roba koje se javljaju
na drugim trţištima, --homogenost tj. kupci prihvataju proizvod bilo kojeg
poduzeća kao supsti tut bilo kojeg drugog poduzeća.
75. Objasnite institut “Price taker”! Svijet potpune konkurencije je svijet prihvatanja date
cijene (price taker). To znači da je na strani ponude jako puno poduzeća koja su
pojedinačno toliko mala da ne mogu utjecati na trţi šne cijene. Zato oni jedino
mogu poslovati u smi slu da iznose više ili manje robe na trţište i tako se
prilagoĎavaju cijeni kao datoj veličini koju oni prihvataju (price taker – onaj koji
uzima, prihvata cijenu).
76. Granični troškovi proiz vodnje determiniraju i splativost proizvodnje na način da granični
troškovi po jedinici proiz voda budu manji od tržišne cijene.
77. U uvjetima slobodne konkurencije poduzeće će maksimizirati profit onda kada svoju
proizvodnju pode si na onaj nivo na kome su granični troškovi po jedinici proizvoda
jednaki trţišnoj cijeni.
78. Objasnite pojam “granična korsinost”! Granična kori snost nekog proizvoda je pora st
kori snosti dodajnog proizvoda u odnosu na prethodni.
79. Za monopolističku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude stoji samo

jedan ponuĎač - monopolist, a na strani tražnje samo jedan kupac – monopsoni st.
80. Osnovna karakteristika monopola je da može slobodno odrediti cijenu robe koju
prodaje, bez obzira na količinu koju nudi ili potraţuje.
81. Stvaranje monopola je rezultat procesa koncentracije i centralizacije kapitala.
82. Koncentracija kapit ala je proce s okrupnjavanja kapitala putem akumulacije koji se
ostvaruje pod kontrolom jednog ili više vlasnika.
83. Cent ralizacija kapitala je dobrovoljno ili nasilno spajanje većeg broja kapitala u
jedan.
84. Ako monopolističke organizacije nastaju povezivanjem raznih privrednih djelatnosti koje
imaju istu proiz vodnu os novu riječ je o horizontalnoj kombinaciji.
85. Ako monopolističke organizacije nastaju povezivanjem niza uzastopnih djelat nosti koje
čine proiz vodni proces riječ je o vertikalnoj kombinaciji.
86. Ako monopolističke organizacije nastaju povezivanjem horizontalne i vertikalne

kombinacije u jednu cjelinu riječ je o kombinaciji kombinacija.
87. Karteli su takav oblik monopolističkog udruživanja u kome udruž ena poduzeća:
a) zadrţavaju ekonomsku samostalnost
b) gube ekonomsku samostalnost
c) zadržavaju samo finansijsku samostalnost
88. Trustovi su oblik monopolističkog udruživanja u kome se udružena poduzeća:

a) organiziraju u akcionarska društva i gube svoju pravnu samostalnost
b) utapaju u jedinstveno poduzeće sa jednim organom uprave
c) organiziraju u akcionarska društva i gube svoju finansij sku samostalnost
WWW.BH-PRAVNICI.COM
89. Holding kompanije su:
a) d.d. u kojima poduzeća zadrţavaju pravnu i ekonom sku samostalnost, a
većinsko vla sni štvo nad kapitalom ima zajednička firma
b) čista d.d.
c) d.d. u kojima poduzeća zadržavaju pravnu samostalnost i većinu kapitala
90. Koncerni su:

a) poduzeća jedne grane proiz vodnje pod vodst vom jednog vlasnika kapitala
b) poduzeća jedne grane proiz vodnje pod vodst vom grupe moćnih vlasnika
c) poduzeća raznih grana proizvodnje pod vodstvom jednog vl a snika kapitala ili
grupe moćnih vlasnika
91. Korner je takav oblik monopolističkog udruživanja u kome se poduzeća

sporazumijevaju o povlačenju većih količina svojih proizvoda s trţi šta, stvarajući
vještačke nesta šice, kako bi time povećali cijene i maksimalno ovladali trţištem
92. Pul je takav oblik monopolističkog udruživanja u kome poduzeća stupaju u interesnu
zajednicu radi usklaĎivanja proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustva,
zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti itd. zadrţavajući pri tom svoju
ekonom sku i pravnu samostalnost.
93. Ring je takav oblik monopolističkog udruživanja u kome se poduzeća dogovaraju o

zajedničkom nastupanju na trţištu, s tim da svaki pojedinac i dalje kupuje i prodaje
za svoj vlastiti račun.
94. Finansijski kapital nastaje povezivanjem dvije vrste kapit ala: Bankovnog i industrij skog.
95. Finansijsku oligrahiju čini skupina vodećih magnata koji kontroliraju goleme količine
kapitala, i na toj osnovi, vladaju ekonomskim i političkim ţivotom zemalja u kojim
djeluju.
96. Monoplist će maksimizirati s voj profit tako što će podešavati količinu proizvodnje na
onaj nivo cijena na kome su granični troškovi niţi ili jednaki s graničnim prihodima.
97. Monopolska k onkurencija postoji u situacijama kada proiz vodu monopola konkuriraju
brojni proizvoĎači supstituta monopolovog proizvoda.
98. Navedite oblike monopolske konkurencije! Namjerna i nenamjerna.
99. Navedite četiri načina diferenciranja proiz voda, kao pos ebnih oblika monopolske
konkurencije! –Promjena sa stava proizvoda, --dodajne kori sti pri nabavci proizvoda,
--promjena vanjskog izgleda proizvoda, --specifična obiljeţja proizvoda.
100. Antimonopolsku politiku vode vlade trţišnih privreda, usmjeravajući je u dva pravca:
--Donošenje konkretnih zakona kojima se zabranjuju odreĎene radnje na jačanju
monopola, --novi pri stup antitrustovskoj politici poslije 1980. godine.
101. Suština antitrustovskih zakona u politici cijena ogleda se kroz: Ograničavanje i

zabranu odreĎenih ilegalnih postupaka koje poduzimaju monopoli, te odredbama o
veličini poduzeća.
102. Nova antitrustovska politika ogleda se u ukidanju antitrustovskih zakona ali i

zabrani svih sporazuma kojim se ograničava konkurencija. Zapravo se nastoji
podrţati onaj koji je efikasan.
103. Prijelazni oblici ograničene konkurencije iskazuju se k roz djelovanje: Duopola i

oligopola
WWW.BH-PRAVNICI.COM
104. Duopol je stanje kada se na tržištu javljaju dva ponuĎača, odnosno dva traţioca
proizvoda.
105. Oligopol je stanja kada se na tržištu javlja vi še ponuĎača, odnosno vi še traţioca

proizvoda.
106. Oligopolisti se u odnosu na druge oligopoliste mogu ponašati dvojako: --sa tim
drugim prave odreĎene sporazume (tajen ili javne) o zajedničkom djelovanju, ili --
samostalno poduzimaju mjere bez dogovaranja sa drugim što ovisi od njihove
ekonom ske snage
107. Obzirom na nivo uključenosti nacionalnih ekonomija u meĎunarodne trgovinske

tokove postoje dva tipa privrede, i to: Autarhična i otvorena privreda.
108. Navedite osnovne razloge zbog kojih zemlje stupaju u meĎunarodnu robnu razmjenu!
--Različitost uvjeta proizvodnje, --opadajući troškovi proizvodnje, --preferencije
potrošača.
109. U sljedećem primjeru objas nite koja zemlja ima komparativnu prednost u proiz vodnji
koje robe i zašto!
110. Objasnite teoriju komparativnih prednosti! Prema ovoj teoriji, ostvarivanje

obostrane kori sti od razmjene moguće je ako se svaka zemlja specijalizirala za
proizvodnju i izvoz robe u kojoj najmanje relativno zaostaje (ima komparativnu
prednost), a uvozi robu u čijoj proizvodnji najviše relativno zaostaje (ima
komparativno zaostajanje)
111. Carina je:

a) kontrola uvoza robe
b) porez koji se plaća na uvoz robe
c) ograničenje količine uvoza robe
112. K vota je:

a) ograničenje količine uvoza robe
b) podsticajni faktor za uvoz robe
c) zabrana uvoz a robe
113. Prohibitivne carine su one koje:

a) imaju stupanj ograničenja uvoz a robe
b) sprječavaju bilo kakav uvoz robe
c) sprječavaju iz voz
114. Prohibitivne k vote su one koje:

a) imaju stupanj ograničenja iz voza robe
b) sprječavaju iz voz robe
c) sprječavaju bilo kakav uvoz
Razlika izmeĎu carina i k vota ogleda se u t ome da carine donose prihod drţavi s kojim
ona moţe uticati na privredne tokove (smanjivati poreze, investira ti u razvoj), dok
kvote omogućuju pri svajanje profita koji nastaje kao razlika izmeĎu domaće i
uvozne cijene, samo od strane uvoznika zaštićene robe ukoliko drţava nije donijela
drugačiju odluku.
115. Rezident je fizičko ili pravno lice čije je sjedište u zemlji, a nerezident je fizičko ili
pravno lice čije sjedište nije u zemlji.
116. Prikaz novčanih transkacija izmeĎu rezidenta i nerezident a iskazuje se u platnoj

bilanci, i to kao kredit i kao debit.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
117. U platnoj bilanci kredit predstavlja obaveza nerezidenta prema rezidentu (to je
priliv sredstava u zemlju).
118. U platnoj bilanci debit predstavlja obaveza rezidenta prema nerezidentu (to je odliv
sredstava iz zemlje)
119. Platna bilanca se sastoji iz: Bilance tekućih transakcija i bilance kapitalnih
transakcija
Bilanca tekućih transkacija u platnoj bilanci obuhvata tekuća plaćanja u meĎunarodnoj

razmjeni i čine je tri podbilance: --Bilanca uvoza i izvoza roba, --bilanca uvoza i
izvoza usluga, --bilanca jednostranih transfera
120. Kapitalne transakcije u platnoj bilanci obuhvataju promjene imovine rezidenata u

inostranstvu i nerezidenata u zemlji i mogu se iskazati kao: --Direktne investicije i --
portfolio investicije
121. Direktne investicije iskazane u platnoj bilanci predstavljaju dugoročno

meĎunarodno kretanje kapitala sa ciljem sticanja vlasni štva i ostvarenja profita.
122. Portfolio investicije u platnoj bilanci imaju za cilj ostvarivanje profita bez sticanja
vlasni štva.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Šesti dio
21. Raspodjela se može definirati kao aktivnost pomoću koje se odreĎuju kvantitativni
udjeli (srazmjere) pojedinaca, privrednih subjekata, drţavnih organa i drugih
učesnika u diobi novostvorene vrijednosti, odnosno dohotka.
22. Raspodjela dohotka na dohotke proiz vodnih inputa naziva se funkcionalna raspodjela.
23. Raspodjela dohotka meĎu pojedincima je personalna raspodjela.
24. Lorencova funkcija izražava odnos izmeĎu procenta stanovni štva i procenta dohotka
koji mu pripada.
25. Potpuna jednakost u raspodjeli dohotka podrzaumijeva da istom procentu stanovni štva
pripada isti procent dohotka.
26. U društ vu s niskim stupnjem raz voja u kome dominira naturalna privreda raspodjela je
direktna, što znači da se od ukupno ostvarenih rezultata proizvodnje prvo podmiruju
lične potrebe ("prema običaju i potrebi") za sve članove domaćinstva, zatim se
odvaja dio potreban za daljnja ulaganja u proizvodnju (novo oruĎe, sjeme i sl.), a
jedan dio se ostavlja kao rezerva za nuţdu.
27. Na višem stupnju raz voja robne proiz vodnje raspodjela se odvija indirektno (putem
trţišta), što znači da dio društvenog bogatstva koji pripada pojedinim društvenim
grupama i pojedincima ostvaruje se na način da proizvoĎači prvo iznesu svoje
proizvode na trţište, prodaju ih i tek na taj način ostvaruju prihode koje mogu
raspodjeljivati. U ovom slučaju je ispoljen uticaj trţišta na prihode, bilo da ih
smanjuje ili povećava, čime indirektno utiče na kvantitativne i kvalitativne odnose u
raspodjeli.
28. Politika dohotka predstavlja si stem odgovarajućih mjera i instrumenata ekonomske

politike, na koji način se sputava potpuno i slobodno djelovanje trţišta, pa prema
tome i uspostavljanje odnosa u raspodjeli koji su determinirani trţištem.
29. Mješoviti mehanizam raspodjele podrazumijeva: pored drţavnog uticaja na sistem

raspodjele, i uticaj planiranja na raspodjelu putem koga se, u dobroj mjeri, korigira
trţišno djelovanje na sistem raspodjele.
30. Plaćanje radnika može biti (sa kraćim objašnjenjima): --Plaćanje po vremenu
(nadoknada radnicima za rad utrošen u proizvodnji za odreĎeno vrijeme – sat, dan,
sedmica, mjesec), --Plaćanje po učinku (ili akordni si stem, je u stvari plaćanje
radniku po svakom proizvedenom komadu, metru, kilogramu robe – dnevna
nadnica ovisi od količine proizvedene robe)
31. Navedite razloge za i protiv plaćanja po vremenu i po učinku sa stanovišta vlasnika

kapitala! ZA:–Briga o kvalitetu proizvoda se prenosi na radnike, --smanjuje nadzora
nad proce som proizvodnje, --radnici proširuju svoje kvalifikacije, --razvija se
konkurencija meĎu radnicima, smanjuje se potraţnja za novim radnicima. PROTIV:
--Ovaj način plaćanja je teško primjenjiv u savremenoj industriji, tamo gdje jeste
moguć, dešava se da radnici prisvajaju rezultate rasta produktivnosti
32. U sljedećem primjeru objas nite nominalnu plaću radnika u januaru i u februaru, a zatim
izračunajt e iznos realne plaće u februaru!
Plaća radnika u januaru = ……, u februaru = …….
Cijene životnih namirnica u januaru = ……, u februaru = …….
Realna cijena se računa ovako: nominalna plaća/indeks troškova ţivotaX100
33. Nominalna plaća je iznos novca koji radnik prima za svoj rad.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
34. Realna plać a je ekonom ska kategorija koja izraţava kupovnu snagu radnika tj. to je
nominalna plaća povećana u skladu sa porastom cijene ţivotnih namirnica
35. Determinante koje opredjeljuju visinu realnih plaća su: --Kretanje nominalne plaće, --
promjena u kretanju indeksa troškova ţivota
36. Nivo plaća, u uvjetima slobodne konkurencije, odreĎuje njena granična produktivnost,
tj. da će plaća svakog zaposlenog radnika biti samo na nivou najniţeg graničnog
proizvoda posljednjeg radnika.
37. Ponuda rada neke zemlje predstavlja ukupan broj raspoloţivih radnih sati koje moţe
ponuditi stanovni štvo te zemlje.
38. Zakonitost koja je uspostavlja u odnosu ponude rada i nivoa plaća ( meĎuovisnosti i
uvjet ovanosti ponude rada i nivoa plaća) izražava se činjenici da povećane plaće utiču
na povećanje ponude rada, ali samo do odreĎene granice, kada počinje da se
smanjuje ponuda rada, bez obzira što su plaće visoke.
39. Grafički prikažite i objasnite efekat supstitucije i efekat dohotka u ponudi rada!
40. Navedite razlike u plaćama (uz kraća objašnjenja)! –Kvalitet poslova (neki poslovi ni su
interesantni za radnike, i zato se moraju vi še platiti sa tzv. kompenzirajućim
dodatkom, da bi ih neko obavljao), --Kvalitet ljudi (ljudi se razlikuju po mentalnim i
tjelesnim sposobnostima, pa shodno tome neki budu bolje plaćeni jer su npr.
ulagali u svoje obrazovanje, jer su sposobniji itd.), --Lična slava (mnogi imaju jako
vi soke plaće zbog specifičnih poslova kojim se bave npr. istaknuti sporti sti,
estradne zvijezde, umjetnici itd.), --Segmentiranost trţi šta na nekonkurentne grupe
zanimanja (razne profesije čine posebne segmente trţi šta i pojedinci tih profe sija
se te ško mogu prebacivati iz jedne u drugu profe siju, pa svaka profe sija mora
dijeliti sudbinu ponude i traţnje unutar svog okvira i na toj osnovi diferencirati
plaće)
41. Grafički prikažite i objasnite opću ravnotežu na tržištu rada!
42. Društ veno-ekonomske organizacije radnika nazivaju se si ndikat i s obzirom na ulogu

koju ove organizacije imaju u društ veno -političkom životu dijele se na neovi sne i ovi sne
sindi kate.
43. Neovisni sindikati su oni:

a) u kojima je članst vo radnika dobrovoljno
b) koji su samostalni i neovisni u odnosu na poslodavce i državni aparat
c) koji se bore za ekonomska prava i interese radnika
d) sve navedeno
44. Dominatni oblici organiziranja sindikat a su (uz kraća objašnjenja): --S trukovni sindikati
(u kojim su organizirani radnici odreĎenih struka), --Industrij ski si ndikati (koji
okupljaju radnike odreĎene privredne grane), --Opći/Generalni sindikati (svi radnici
bez obzira na struku ili privrednu granu u kojoj rade)
45. Ugovor o radnim odnosima sadrži dva paketa mjera, i to: ekonomski paket mjera i
pravila rada
46. Ekonomskim paketom mjera u ugovoru o radu reguliraju se sljedeća pitanja: --Vi sina
nadnice, --naknada za prekovremeni rad, --pravila za kori štenje praznika i pauza za
rad, --odredbe o ostalim beneficijama, --klauzula o usklaĎivanju visine nadnica s
vi sinom troškova u uvjetima djelovanja inflacije
WWW.BH-PRAVNICI.COM
47. Pravila rada kojima se reguliraju obavez e na poslu obuhvataju sljedeća pitanja: --Otkaz
na poslu, --postupak ţalbi za rješavanje sporova, --potrebni broj radnika na
odreĎenom poslu
48. Podizanje nadnica iznad konkurencijskog nivoa sindikati mogu ost variti primjenom
sljedećih metoda: --Ograničavanje nivoa ponude rada, --ugovaranje viših
standardnih plaća, --povećanje traţnje za radom, --borba protiv monopsoni stičke
moći poduzeća.
49. Objasnite metod ograničene ponude rada koji koriste sindikati u borbi za rast nadnica!
Sindikati poduzimaju razne mjere kojim izazivaju vještačku ne sta šicu rada na
trţištu i tako utiču na restrikciju njegove ponude (uvoĎenje barijere za osiguranje
imigrantskih radnika, zakonsko reguliranje maksimalnog radnog vremena, dugo
izučavanje zanata, ograničenje prijema novih članova u sindikat, zabrana
zapošljavanja radnicima koji nisu članovi sindikata).
50. Objasnite metod ugovaranja viših standardnih plaća koji koriste sindikati u borbi za rast
nadnica! Većina sindi kalnih pregovora ne ograničavaju ponudu rada direktno već
nastoje natjerati poslodavce da plate standardnu nadnicu koja bi bila iznad
preovlaĎujučih nadnica na trţištu tako što blokiraju alternativnu ponudu rada.
51. Objasnite metod poveć anja t ražnje z a radom koji k oriste sindikati u borbi za rast nadnica!
Sindikati plaće mogu povećati provodeći politiku povećanja traţnje za radom
različitim mjerama poput: povećanjem produkti vnosti (jer tada pada cijena
proizvoda i raste traţnja za njim, a samim tim i za radom), reklamama,
propagandom, zaštitnim carinama, monopolskim cijenama itd.
52. Objasnite metod borbe protiv monopsonističke moći poduzeća koji koriste sindikati u
borbi za rast nadnica! Monopsoni sti su monopoli sti na strani kupovine roba. Neki od
njih doĎu u poziciju da diktiraju uslove na trţištu rada i nastoje maksimizirati svoj
profit ni skim nivoom plaća. Tada sindikat na stupa kao pandan poslodavcu
monopsoni stu i pregovara sa njim o povećanju plaća do nivoa izjednačenja
graničnog prihoda sa vi sinom plaća.
53. Pokretač svih ekonomskih aktivnosti je ostvarenje profita, koji se osigurava

posjedovanjem kapitala.
54. Navedite determinante koje opredjeljuju visinu profita! –Uloţeni kapital u proizvodnju, --
poslovni rizik i inovacija u proizvodnji, --poloţaj na trţištu.
55. Objasnite kako uloženi kapital u proiz vodnju utiče na visinu profita! Profit vlasni ka
kapitala je nagrada za uloţeni kapital u proizvodnju i za vlastiti rad u njoj.
56. Objasnite kako poslovni rizik i inovacija u proiz vodnji utiče na visinu profita! Profit je i
nagrada za neizvjesnost, za preuzeti rizik u poslovanju i za svaku uspje šnu
inovaciju.
57. Objasnite kako položaj na tržištu utiče na visinu profita! Profit je nagrada za
monopolistički poloţaj na trţištu.
58. Profit na stopa je pokazatelj uspješnosti pla siranja kapitala i izražava se po obrascu
Pf1=Pf/Kx100; Pf1-profitna stopa, Pf-profit, K-kapital
59. U slučaju da je poduzetnik pored vlastitog kapit ala angažirao i tuĎi kapital, profit na stopa
se računa uzimajući u obzir i pozajmljeni kapital, što se izražava po obrascu
Pf1=Pf+k/K+ Zkx100; Pf1-profitna stopa, Pf-profit, K-kapital, k-kamata, Zk-zajmovni
kapital
WWW.BH-PRAVNICI.COM
60. Navedite determinante efikasnosti uloženog kapitala! –Brzina obrtanja kapitala, --
Struktura proizvodnih inputa, --Minimiziranje fiksnog i cirkulirajućeg kapitala, --
Kvalitet proizvedenih dobara.
61. Objasnite kak o brzina obrta kapitala utiče na veličinu profita i profitne stope! Kapital se
oploĎuje kroz proce s kretanja iz prometne faze (proce s kupovine proizvodnih
inputa) i proizvodne faze (proces sjedinjavanja proizvodnih inputa) i iz proizvodne
ponovo u prometnu. Takav ekonom ski krug jeste obrt kapitala i svaki obrt donosi
odreĎeni profit, i što ih je više profit je veći.
62. Objasnite kako struktura proiz vodnih inputa utiče na veličinu profit a i profitne stope! Pod
strukturom proizvodnih inputa podrazumijeva se relativni odnos izmeĎu kapitala
uloţenog u sredstva za proizvodnju i kapitala uloţenog u rad. Ulaganjem u
moderniju tehnologiju i izborom jeftinijih proizvodnih inputa postiţe se veća
efikasnost kapitala i niţi troškovi proizvodnje, što znači veći profit.
63. Objasnite kako minimiziranje fiksnog i cirkulirajućeg kapitala utiče na veličinu profit a i
profitne stope! Za efika snost uloţenog kapitala veoma je bitno vrijeme zadrţavanja
kapitala u pojedinim fazama ekonomskog procesa, pa postoji tzv. fiksni i
cirkulirajući kapital. Fiksni je onaj kapital koji se zadrţava duţe u ekonom skom
proce su, kori sti se u vi še navrata i kao takav se postepeno troši u proce su
reprodukcije. Cirkulirajući kapital se troši jednokratno u proizvodnom ciklusu.
Efika snost fiksnog kapitala se povećava ako se bolje koristi u ekonom skom
proce su i kraće u njemu zadrţava, a kod cirkulirajućeg kapitala za efikasnost je
značajno vrijeme njegovog zadrţavanja u proizvodnom procesu sve sti na
minimum. Odrţavanjem efikasnosti kapitala postiţe se veći profit.
64. Objasnite kako k valitet proiz vedenih dobara utiče na veličinu profita i profitne stope! Škart
u proizvodnji umanjuje efikasnost kapitala jer povećava troškove proizvodnje, i
cijenu proizvoda. S druge strane kupac ţeli samo najkvalitetnije proizvode i okreće
se robi sa najvi šim stepenom kvaliteta i višegodi šnjom garancijom trajnosti i
otpornosti proizvoda. Pridobijanjem takve naklonosti velikog broja kupaca znači i
povećani profit u odnosu na konkurente.
65. Trgovački kapital je kapital uloţen u trgovinu.
66. Proiz voĎači ustupaju dio s vog profita trgovcima iz sljedećih razloga: --S kraćuje se
vrijeme pometa, --trgovački kapital oslobaĎa industrijski kapital od obaveze
čuvanja suvi šnih robnih i novčanih rezervi.
67. Trgovački profit je zahvatanje proizvodnog profita od strane t rgovca, kao naknada za
obavljeni posao, na način da trgovac robu kupuje jeftinije i prodaje je skuplje.
68. U sljedećem primjeru izrač unajte prosječnu profitnu stopu!

Industrijski kapital ki = ….; Trgovački kapital kt = ….; Profitna stopa = ……
Prosječna profitna stopa se računa ovako:Ppf'=Pf/ (ki+kt)x100
69. Krajnji rezultata selenja kapitala je ujednačavanje profitnih stopa u svim obla stima
privrede koje se iskazuje kroz prosječnu profi tnu stopu privrede u cjelini.
70. S vi troškovi koji prate proces kupoprodaje robe nazivaju se prometni troškovi, i dijele se
na : produktivne i neproduktivne (či ste) troškove prometa.
71. Produktivne troškove prometa čine: troškovi transporta, čuvanja i skladištenja robe.
72. Čiste prometne troškove čine: troškovi koji proizilaze iz same prirode trgovanja
(troškovi odrţavanja i funkcioniranja trgovačke mreţe, reklamiranja, knjigovodstva,
plaćanja uposlenicima, odrţavanja itd.). Ovi troškovi se ne pokrivaju iz profi ta
trgovca već se tretiraju kao gubitak za kapital u cjelini.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
73. Zajmovni kapital je onaj kapital koji se daje na korištenje drugom uz odreĎenu naknadu
koja se naziva kamata. Kretanje zajmovnog kapitala iskazuje se kroz kredit.
74. Kreditom se st vara odnos izmeĎu zajmodavca i zajmoprimca, čije se obaveze ogledaju
u tome da je zajmodavac obavezan pozajmiti novac ili robu zajmoprimcu, a
zajmoprimac je obavezan tu robu ili novac vratiti u ugovorenom vremenskom roku
uz uvjete koji su utvrĎeni.
75. Krediti doprinos e unapreĎenju ekonomije putem (uz kraća objašnjenja): --Brţa
cirkulacija kapitala (zahvaljujući kreditima kapital se brţe seli iz grane u granu jer
se prevazilaze teškoće poput nedostatka kapitala, neprilagodljivosti postojećih
kapaciteta u odnosu na nove proizvodne procese itd.), --Ubrzava proces razmjene
(manjom sumom novca se moţe ostvariti veći broj robnih razmjena, time se
povećava broj obrta i proširuje proizvodnje, a sve to znači veći profit), --Baza za
stvaranje velikih korporacija (krediti pospje šuju centralizaciju i koncentraciju
kapitala, kapital raste u cjelini što je povoljno za razvoj privrede)
76. U ovisnosti da li je zajmoprimac država ili privatno lice krediti se dijele na: javne i
privatne kredite.
77. Prema vijek u trajanja krediti se dijele na (navesti vrijeme trajanja): kratkoročne (do
godinu dana, sluţe osiguranju dodatnih obrtnih sredstava) i dugoročne (duţi od
godine dana, sluţe za kupovinu sredstava za rad)
78. U ovisnosti da li je predmet kredita novac ili roba, krediti se dijele na (uz kraća
objašnjenja): komercijalne (prodaja robe kupcu koju on ne plaća odmah) i bankovne
(pozajmljivanje novca koji vrše banke) kredite.
79. Mjenica je pi smeni dokument kojim se kupac obavezuje da će po isteku odreĎenog

roka kupljenu robu platiti prodavcu.
80. Najvažniji iz vori zajmovnog kapit ala su: Amortizacija, akumulacija, fond plata, fond
osiguranja, rezervni fond, profit itd.
81. Ako je povjerilac dao u zajam dužniku iznos kredita od …… KM i za godni dana naplatio
kamatu od ….. KM, po kojoj kamatnoj stopi je duž nik uzeo kredit? k'=k/gx100 k'-
kamatna stopa, g-glavnica, k-kamata
82. Ako je povjerilac dao u zajam duž niku iznos kredita od ….. KM, po kamatnoj stopi od
……%, koliko je povjerilac naplatio kamate za godinu dana? k=gxk'/ 100 k'-kamatna
stopa, g-glavnica, k-kamata
83. Kamata je naknada za pozajmljeni kapital, tj. kamata je cijena kapitala kao robe.
84. Preduzimačka dobit je ostatak profita koji ostaje proizvodnom vlasniku kapitala.
85. Objasnite gornju ili prirodnu granicu kamat ne stope! To je ona granica koja dostiţe
vi sinu prosječne profitne stope u trenutku zaključivanja ugovora o kreditu -zajmu.
86. Objasnite donju granicu kamatne stope! Ona nije egzaktno odrediva, što zavi si od
brojnih okolnosti (stepen rizika, solventnost i afirmacija zajmoprimca, stepen
osiguranja povrata zajma i sl.)
87. Grafički prikažite i objasnite utjecaj ponude i tražnje na visinu kamatne stope!
88. Dividenda je dobit koju donosi akcija kao pravna potvrda o suvla sni štvu u
akcionarskom društvu.
89. Akcija je vrijednosni papir, zapravo potvrda kojom se dokazuje vlasni štvo nad
kapitalom koji je uloţen u akcionarsko društvo.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
90. Navedite sličnosti i razlike izmeĎu dividende i k amate! SLI ČNOSTI: obje predstavljaju
dohodak od svojine; RAZLIKE: stupanj izvjesnosti (vi sina dividende se, za razliku
od kamate, unaprijed ne zna), učešće u profitu (dividenda nije dio profita
akcionarskog društva, za razliku od kamate, koja je uvijek dio industrij skog
profita), rizik (dividenda je rizičan oblik dohotka, i za razliku od kamate, potpuno je
prepušten riziku trţišnog poslovanja).
91. Akcijski kapital nastaje udruţivanjem individualnih kapitala u jedinstveni kapital, tj. to
je zapravo spajanje većeg broja manjih kapitala, s ciljem stvaranja i snaţenja
krupnih kapitala.
92. Obične dionice su one dionice koje jednim dioničarima osiguravaju pravo
upravljanja u skupštini dioničara, a drugim se to pravo uskraćuje.
93. Privilegirane dionice su one dionice koje njenim vlasnicima unaprijed garantuju
vi sinu dividende koja će im pripasti bez obzira da li je dioničarsko društvo ostvarilo
profit ili ne.
94. U sljedećem primjeru izrač unajte kolika je dividenda!

Temeljni kapital društ va Tk = … KM; dividendna stopa d’ = ….% D=Tkxd'/100
D-dividenda, d'-dividendna stopa, Tk-temeljni kapital društva
95. U sljedećem primjeru izrač unajte kolika je vrijednost akcije!

Nominalna cijena akcije N = …KM; dividendna stopa d = …%; kamatna stopa k = … %
D=Tkxd'/100 D-dividenda, d'-dividendna stopa, Tk-temeljni kapital društva
96. Specifičnost ulaganja novčanog kapitala u kupovinu akcija ogleda se u tome da akcionar
vi še nije u mogućnosti da uloţeni kapital povrati u svoje vlasni štvo na način da
povuče svoj novac iz akcionarskog društva.
97. Berza predstavlja tržište hartija od vrijednosti - akcija, čija kupovina i prodaja se vrši po
sistemu aukcija, koja predstavlja takvu kupovinu po kojoj najvi ša cijena akcije koju
kupac ponudi ima prednost nad niţim cijenama, a najniţa cijena akcije koju
prodavac ponudi ima prednost nad vi šim ponudam a.
98. Berzanski posrednici u kupovini i prodaji akcija nazivaju se brokeri.
99. Nominalna vrijednost akcije je vrijednost po kojoj bi se akcija prodavala da nema

utjecaja trţišta tj. vi sine dividende koja opredjeljuje cijenu akcije u smislu d aona
moţe biti viša ili niţa od nominalne.
100. Navedite determinante cijene akcije! Nominalna vrijednost akcije, visina dividende
(dividendna stopa), vi sina kamatne stope.
101. Ulaganje kapitala u kupovinu zemlje ne predstavlja proiz vodno ulaganje, nego
stjecanje privatnog vlasni štva nad zemljom, koje njenom vlasniku, samo po tom
osnovu, donosi prihod.
102. U raspodjeli novost vorene vrijednosti u poljoprivredi učest vuju:

a) Poljoprivredni radnici koji ostvaruju plaće
b) Zakupac zemlje koji ostvaruje profit
c) Vlasnik zemlje koji ostvaruje rentu
103. Zakupnina je odnos izmeĎu zakupca zemlje i njenog vlasnika i sastoji se od: --
rente kao naknade za ustupljeno zemljište, --amortizacije kapitala investiranog u
zakupljeno zemljište, --kamate na uloţeni kapital.
104. Rent a koja se naplaćuje i za najlošije parcele zemlje naziva se apsolutna renta.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
105. Diferencijalna renta je ekstra dobit koju pris vaja vla snik zemlje, a javlja se kao
razlika izmeĎu niţih individualnih troškova proizvodnje i troškova koji se priznaju
na trţištu poljoprivrednih proizvoda.
106. Diferencijalna renta I nastaje zbog razlika u plodnosti pojedinih parcela zemljišta i
razlika u poloţaju poljoprivrednih površina u odnosu na trţište.
107. Diferencijalna renta II s e pojavljuje kao rezultat nejednakih prinosa od zemljišta

koji su uzrokovani dodatnim izlaganjem kapitala u to zemljište.
108. Monopolska renta je rezultat monopol ske cijene izuzetno rijetkih proizvoda,
poput specijalnih vina, rane i kasne isporuke voća i povrća itd.
109. U sljedećem primjeru izrač unajte koliko košta parcela zemljišta!

Godišnja renta r = …KM; kamatna stopa k’ = …% Cz=rx100/k' Cz-cijena zemlje, r-
renta, k'-kamatna stopa
110. Ukoliko je godišnja renta niž a od kamat e vlasnik kapitala bi se opredijelio na:
d) kupovinu zemlje
e) ulaganje u proizvodnju
f) pozajmljivanje kapitala
111. Potrošnja domaćinst va je zapravo potrošnja finalnih dobara i usluga s ciljem

zadovoljavanja ličnih porodičnih potreba.
112. Štednja domaćinst va je dio dohotka koji nije utrošen na potrošnju.
113. U sljedećem primjeru izrač unajte iznos potroš nje i funkciju štednje!
Dohodak D = …KM; Štednja Š = …KM. D=P+Š, FP=P/Dx100
114. U sljedećem primjeru izrač unajte iznos štednje i funkciju potrošnje!

Dohodak D = …KM; Potrošnja P = …KM. D=P+Š, FP=P/Dx100
115. Funkcija potrošnje pokazuje odnos izmeĎu nivoa potrošnje i nivoa raspoloţivog
dohotka i iskazuje se po obrascu FP=P/Dx100
116. Funkcija štednje pokazuje odnos izmeĎu nivoa štednje i dohotka i iskazuje se po
obrascu FŠ=Š/Dx100
117. Grafički prikažite i objasnite funkciju potroš nje!
118. Grafički prikažite i objasnite funkciju štednje!
119. Granična sklonost potrošnji je dio svake dodajne jedinice dohotka koji ide na
potrošnju
120. Granična sklonost štednji je dio dodajnog dohotka koji se kori sti za dodatnu
štednju
121. Objasnite kako se ponašaju potrošnja i štednja domaćinst va s obzirom na promjenu

dohodka! Ra stom dohotka pada granična sklonost potrošnji uz istovremeni rast
granične sklonosti štednji i obrnuto. Dakle, što dohoci brţe rastu, vi še se izdvaja za
štednju, manje za potrošnju i obratno.
122. Navedite odrednice nivoa potrošnje i štednje! Nacionalni dohodak, imetak, vi sina
kamatne stope, kvalitet socijalnog snabdijevanja stanovni štva, borba za prestiţ itd.
123. Nejednakost u raspodjeli proiz vodnih učinaka manifestira se pojavom: siroma štva i
bogatstva.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
124. Minimalni egzistencijalni dohodak se dobije kad a se ukupan troša k za hranu
pomnoţi sa tri.
125. Navedite uzroke pojave bogatstva i siromašt va! Nejednakost u dohocima od rad i
nejednakost u dohocima od vlasni štva
126. Nejednakost u dohocima od rada (kao jedan od uz roka bogatst va i siromašt va) se
manifestira k roz razlike u sposobnostima, razlike u intenzitetu rada, razlike meĎu
zanimanjima, razlike nivoa naobrazbe i sl.
127. Nejednakost u dohocima od vlasništ va (kao jedan od uzroka bogatst va i siromašt va)
se manifestira kroz razlike u naslijeĎenom ili stečenom bogatstvu, štednji i riziku.
WWW.BH-PRAVNICI.COM

Sedmi dio
1. Ekonomski raz voj definira se kao dinamički proce s povećanja stepena zadovoljavanja
ljudskih potreba, a izražava se kroz rast realnog nacionalnog dohotka .
2. Brzina ekonomskog raz voja mjeri se stopama rasta realnog nacionalnog dohotka.
3. Raz vojni pokaz atelj, kao mjerilo životnog standarda stanovništ va (us vojen od UN) naziva
se indeks humanog razvoja (human development index).
4. U mjerenju brzine ekonomskog raz voja problem predstavlja vrijeme u kome se iskazuje,
na način da s e moţe desiti da neka zemlja u kratkom roku ostvari visoku stopu
rasta nacionalnog dohotka, ali da to ne utječe na dugoročni razvoj, jer je ta zemlja i
dalje nerazvijena. Zato se mjerenje ekonomskog razvoja najčešće uzima za duţi
rok, koji opet nije do kraja precizno odreĎen.
5. Razlika izmeĎu ek onomskog raz voja i rasta ogleda se u Ekonom ski ra st je samo jedan
dio ekonom skog razvoja, on je njegova kvantitativna strana. Preko ekonomskog
rasta mi ne vidimo kakve su kvalitativne promjene nastale u ekonomskom proce su.
6. Navedite faktore ekonomskog raz voja (uz kraća objašnjenja)! –Ljudski kapital (ponuda
rada, obrazovanju, radna disciplina i radna motivacija ), --Prirodni resursi (zemlište,
rude, goriva, klima), --Kapital (novac, strojevi, tvornice, ceste), --Tehnologija
(nauka, inţinjering, upravljanje, poduzetništvo), i drugi poput –veličine zemlje, --
društveno-ekonom skog ureĎenja, --struktura privrede, --struktura investicija, --
uvjeti meĎunarodne razmjene itd.
7. Ekonomski raz voj iskazuje se kroz rast realnog nacionalnog dohodka, kao funkcije rada
(R), kapitala (K) i tehnologije (L), što se izražava po obrascu RND=f(R,K)xL
8. Investicije obuhvataju sva moguća ulaganja u proizvodnju.
9. Navedite iz vore ulaganja (investicija)!Akumulacija, amortizacija, pozajmljena sredstva.
10. Akumulacija predstavlja izdvajanje djela nacionalnog dohotka za nabavku dodajnih

faktora razvoja i ovisi od (navesti): vi sine nacionalnog dohotka i raspodjele
nacionalnog dohotka.
11. Objasnite k ako veličina nacionalnog dohodka determinira mogućnost izdvajanja za

akumulaciju! Ako je nacionalni dohodak manji, mogućnost izdvajanja za
akumulaciju je suţena i obrnuto.
12. Objasnite kako raspodjela nacionalnog dohodk a utiče na nivo akumulacije! Ako se veći
dio dohotka izdvaja za potrošnju, manji dio preostaj e za akumulaciju i obrnuto.
13. Novč ana akumulacija je dio nacionalnog dohotka izdvojen za razvoj.
14. Stvarna akumulacija je akumulacija koja je stvarno uloţena u proces proizvodnje tj.
u nabavku novih sredstava i radne snage.
15. Stopa akumulacije izražava se po obrascu Ap= A/NDx100 (Ap-stopa akumulacije, A-

akumulacija, ND-nacionalni dohodak ) i pokazuje procentualno učešće akumulacije
u nacionalnom dohotku.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
16. Sa stanovišta obuhvatnosti investicije se dijele na (uz kraća objašnjenja): --Bruto
investicije (ukupna izdvajanja iz proizvodnih učinaka za potrebe reprodukcije), --
Neto inve sticije (ulaganja namijenjena za proširenje proizvodnje), --Nove inve sticije
(potpuno nova ulaganja u fiksne i obrtne fondove i njihovu fizičku veličinu i
sposobnost uče stvovanja u procesu proizvodnje)
17. S obzirom na vrstu ulaganja investicije mogu biti (uz kraća objašnjenja): --Inve sticije u
fiksne fondove (ulaganje u kapacitete duţeg vremenskog trajanja), --Inve sticije u
obrtne fondove (ulaganja u povećanje vrijednosti obrtnih sredstava), a po ovom
kriteriju mogu se dijeliti i na –Privredne (ulaganje u stalne i obrtne fondove u
privredi) i –Neprivredne (ulaganja u vanprivredne djelatnosti).
18. S obzirom na iz vore sredstava investicije mogu biti (uz kraća objašnjenja): --Iz domaćih
izvora (amortizacija i akumulacija) i –Iz stranih izvora (izvan okvira ekonomije jedne
zemlje)
19. U ovisnosti od toga ko donosi investicione odluk e investicije se dijele na (uz kraća
objašnjenja): --Individualne (odluke o investiranju donosi odreĎeno individualno
poduzeće), --Krupnih korporacija (odluke o inve stiranju donosi odgovarajući organ
upravljanja nekog akcionarskog društva), --Javne (odluke o investiranju donosi
odgovarajući drţavni organi),
20. S obzirom na motivaciju nosilaca investicionih odluka, investicije se dijele na (uz kraća
objašnjenja): --Inducirane (direktno motivirane povećanom traţnjom za
odgovarajućom robom na trţi štu) i –Autonomne (motivirane potrebom da se putem
investicija stvore uvjeti za normalno funkcioniranje privrede).
21. Navedite odrednice investicija! Inve sticioni učinci, troškovi investicija, predviĎanja
budućih kretanja u privredi.
22. Izbor odgovarajuće strategije raz voja ovisi od: postavljenih ciljeva i raspoloţivih
mogućnosti – faktora razvoja (prema funkciji s= f(c,fr) gdje je s-strategija razvoja, c-
postavljeni ciljevi i fr-faktori razvoja)
23. Grafički prikažite i objasnite karakteristike K vadranta I u izboru koncept a raz voja!
24. Grafički prikažite i objasnite karakteristike K vadranta II u izboru koncepta raz voja!
25. Grafički prikažite i objasnite karakteristike K vadranta III u izboru koncepta raz voja!
26. Grafički prikažite i objasnite karakteristike K vadranta IV u izboru koncepta raz voja!
Globalizacija kao proces obuhvata meĎunarodno kretanje trgovine, finansija i

informacija na svjetskom tržištu, a javlja se i u drugim s ferama života kao što su kul tura,
politika, rat, demografija, zaštita okoliša i sl.
27. Osnovne karakteristike globalizacije mogu se iskazati k roz: Snaţno djelovanje

transnacionalnih kompanija na svjetskoj ekonom skoj sceni, dinamično kretanje
meĎunarodnog kapitala na svjetskom trţi štu, snaţna komunikacijska i informatička
integracija svjetskog ekonom skog prostora, snaţni razvoj univerzalnog
potrošačkog društva.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
28. Navedite najvažnije institucije globalizacije (uz kraća objašnjenja)! –Svjetska trgovinska
organizacija (WTO – World Trade Organisation, globalna meĎunarodna organizacija
koja radi na uspostavljanju, praćenju, ispitivanju i unapreĎenju pravila trgovine
meĎu zemljama članicama), --MeĎunarodni monetarni fond (IMF – International
Monetary Fund, globalna meĎunarodna organizacija koja djeluje u sferi
meĎunarodnih finansijskih odnosa), --MeĎunarodna banka za obnovu i razvoj
(IBRD – International Bank for Reconstruction and Development, druga svjetska
meĎunarodna finansijska institucija koja putem kredita, ekonomskih savjeta i
preporuka pomaţe manje razvijenim i nerazvijenim zemljama)
29. Ciljevi W TO (S vjetska trgovinska organizacija) su: Trgovina bez diskriminacije, veći
stepen slobodne trgovine, porats meĎunarodne trgovine, značajnije učešće
zemalja u razvoju, fer konkurencija,
30. Ciljevi IMF (MeĎunarodni monetarni fond) su: UnapreĎenje meĎunarodne kooperacije,
postizanje ekspanzije i uravnoteţenog rasta meĎunarodne trgovine, unapreĎenje
stabilnosti deviznih kurse va, odrţavanje deviznih aranţmana, izbjegavanje
konkurentskih devalvacija, uspostavljanje multilateralnog si stema plaćanja za
tekuće transakcije, eliminacija deviznih restrikcija, pruţanje mogućnosti zemljama
da koriguju platnobilansnu neravnoteţu.
31. Opredjeljenje IBRD (MeĎunarodne banke z a obnovu i raz voj) je da putem kredita,
ekonom skih sa vjeta i preporuka pomaţe manje razvijenim i nerazvijenim zemljama
na suzbijanju siroma štva i podizanja nivoa i kvaliteta ţivotnog standarda
stanovni štva tih zemalja.
32. Konjunkturni ciklusi su zaokreti (pad, ra st, stagnacija) u ukupnim rezultatima

poslovanja ekonomije jedne zemlje , a nazivaju se i ekonomskim krizama.
33. Konjunkturni ciklusi su rezultat nemirnih uvjeta poslovanja i poremećaja koji se tim
povodom javljaju.
34. Konjunkturni ciklusi predstavljaju fluktaciju u zaposlenosti, ukupnoj proizvodnji i

realnom nacionalnom dohotku i prate se kroz kretanje pojedinih ekonomskih
kategorija, kao što su: cijene, profit, dobit, krediti, proizvodnja i sl.
35. Suvremeni ekonomisti konjunkturne cikluse dijele na četiri faze, od k ojih su najznačajnije
dvije (uz kraća objašnjenja): --Ekspanzija (svi pokazatelji privredne aktivnosti ra stu,
ekspanziona faza dolazi do svoje na jvi še prijelomne tačke - vrhunca), --Kontrakcija
(nakon dostizanja vrhunca u ekspanzionoj fazi sada svi pokazatelji privredne
aktivnosti padaju - depresija)
36. Prema vremenu trajanja konjunkturni ciklusi se dijele na velike i male cikluse.
37. Eksterne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa objašnjavaju fluktuacijom faktora koji
djeluju van privrednog si stema (politička dogaĎanja, ratovi, sunčeve pjege,
tehnološke inovacije i sl.)
38. Interne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa objašnjavaju samopokretačkim

mehanizmom koji djeluje u okviru privrednog si stema i utječu na cikličko kretanje
privrede (npr. Privredni ciklusi zavise od vijeka trajanja mašina i ostalih kapitalnih
dobara unutar same privrede)
39. Monetarne teorije uzroke konjunkturnih ciklusa p repoznaju u ekspanziji i kontrakciji

novca i kredita , a zagovornici realnog konjunkturnog ciklusa uzrok e fluktuacije vide u
promjenama produktivnosti rada.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
40. Inovacijska teorija privredne cikluse objašnjava naglim nastankom i uvoĎenjem
pronalazaka i uopće inovacija, a teorija ravnomjernog konjunkturnog ciklusa uzroke
fluktuacije vidi u pogre šnom shvaćanju u kretanju cijena i nadnica, zbog čega se ili
previše ili premalo nudi rada, što se naneposrednije odraţava na ciklična kretanja
outputa.
41. Model multiplikatora (u konkunkturnim ciklusima) objašnjava da eksterne šokove

pojačava multiplikator investicija, čime se stvaraju cikličke fluktuacije outputa , a
političke teorije konjunkturnih ciklusa uzroke fluktuacije vide u političarima koji
manipuliraju fiskalnom i monetarnom politikom kako bi dobili na izborima.
42. Ekonomske funkcije države su one funkcije koje drţava obavlja u sferi privrednih
aktivnosti s namjerom da ostvari odreĎene društvene ciljeve.
43. Navedite četiri grupe ekonomskih funkcija države! UtvrĎivanje zakonskih okvira trţišne
privrede, utjecaj na alokaciju resursa radi podizanja i pospješi vanja efikasnosti
privreĎivanja, unapreĎenje raspodjele dohotka, stabiliziranje privrede mjerama
makroekonom ske politike.
44. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju drža ve “Ut vrĎivanje zakonskog ok vira tržišne
privrede”! Definiranje trţišnih pravila podrazumijeva zakonsko reguliranje vlasničkih
odnosa, donošenje zakona o ugovorima, o poslovanju i stečaju poduzeća,
reguliranju radnih obaveza i ostalih ekonomskih odnosa u društvu.
45. Ukratko objasnit e ekonomsku funkciju države “Uticaj na alok aciju resursa radi podizanja i
pospješivanja efikasnosti privreĎivanja”! Drţava se pojavljuje u funkciji otklanjanja
trţišnih manjkavosti kroz obuzdavanja monopolske moći, izdvajanju za ja vna dobra
i uvoĎenjem različitih poreskih stopa.
46. Ukratko objasnite ekonomsku funkciju države “UnapreĎenje raspodjele dohotka”! Drţava
se pojavljuje u funkciji otklanjanja trţišnih manjkavosti koja se manifestuje kroz
nejednaku raspodjelu dohotka, na način da drţava uzima dio (višak) dohotka od
bogatih i prerasporeĎuje ga si stemom transfernih plaćanja siromašnim.
47. Ukratko objasnite ek onomsku funkciju države “Stabiliziranje privrede mjerama

makroek onomske politike”! Da bi se ublaţili privredni ciklusi i sp rječila
nezaposlenost, suzbila inflacija, otklonila privredna stagnacija, podstakao razvoj,
drţava uvodi različite mjere i primjenjuje različite instrumente ekonomske politike.
Navedite Stiglerova pravila! –Drţava ne moţe ništa uraditi brzo, --Kada drţava provodi
pojedine ekonomske mjere, odgovorna politička tijela ne mogu kontrolirati način na
koji se te mjere provode, --Demokratska drţava nastoji postupati sa svim graĎanima
jednako, --Idealna javna politika, sa stajališta drţave, jeste ona s poznatim kori snicima,
od kojih je svaki osjetno potpomognut na račun velikog broja nepoznatih osoba od
kojih ipak nijedna nije mnogo oštećena, --Drţava nikad ne zna gdje treba stati.

Ekonomske Osnove Države I Prava - Ispitna Pitanja I Odgovori

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ekonomske Osnove Države I Prava - Ispitna Pitanja I Odgovori

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

1. Ekonomija je nauka koja proučava:

2. Prema predmetu proučavanja ekonomija se dijeli na:

3. Šta se od navedenih području odnosi na izučavanja makroekonomije?

4. Šta od dole navedenog pripada području izučavanja mikroekonomije?

5. Mikroekonomija proučava: pona šanje pojedninih komponenti privrede, kao što su

6. Makroek onomija proučava: funkcioni sanje privrede u cjelini

7. Navedite iz vore ekonomskog znanja! Fundamentalna istr., primjenjena istr.,

8. Zadat ak fundamentalnih istraživanja: je da otkrivaju temeljne spoznaje o prirodi,

9. Zadat ak primjenjenih istraživanja: je da istraţe mogućnosti praktične primjene

12. Navedite faze naučne spoznaje! UtvrĎivanje područja i predmeta izučavanja,

13. Ekonomski proces predstavlja:

14. Odnosi ljudi u P, R, Rz, i Pt nazivaju se ekonom ski odnosi.

19. Ekonomsku strukturu društ va čine odnosi ljudi u P-R-Rz-P t

22. Ekonomski zakoni su teorijski izraz za stalnost, uzajamnu uvjetovanost i

23. Osnovna obilježja ek onomskih zakona su: trajnost, meĎuuvjetovanost, bitnost

24. Opći ekonomski zakoni su:

25. Pojedinačni ekonomski zakoni su oni:

26. Posebni ekonomski zakoni su oni:

27. Specifični ekonomski zakoni su oni:

28. Ekonomska aktivnost je:

30. Ostvarivanje ekonomske aktivnosti motivirano je ekonom skim stimulansima, a

31. Ekonomska efikasnost iskazuje se kroz:

32. Ekonomska racionalnost je:

35. Navedite metode provjeravanja ispravnosti ekonomskih proces a, zakona i k ategorija!

36. Ekonomsko predviĎanje predstavlja:

37. Navedite metode predviĎanja! RETROSPEKTIVNI, PROSP EKTIVNI

38. Karakteristike ekonomskog predviĎanja su: stoha stičnost, otvorenost, smanjenje

39. Suština retrospektivnog pristupa predviĎanja je što se budućnost smatra nastavkom

41. Navedite greške u ekonomskom zaključivanju! Izolovanje dejstva vi še faktora,

42. Nesposobnost u izoliranju djelovanja ostalih faktora na ekonomsku pojavu predstavlja

44. Različitost pristupa u elaboraciji odreĎenih ekonomskih procesa rez ultat je

46. Pozitivna ekonomija:

47. Normativa ekonomija:

1. Proiz vodnja je djelatnost koja osigurava neophodna materijalna dobra na način da

2. Zajedničke karakteristike u s vim raz vojnim fazama proiz vodnje su njena:

5. Privreda proiz vodi efikasno onda kada je:

6. Kriva proz vodnih moguć nosti ima:

9. Oportunitetni t roškovi izražavju troškove jedne ekonom ske aktivnosti mjerene

10. Granica proiz vodnih mogućnosti predstavlja:

15. Primarni proiz vodni inputi su: rad, zemlja, kapital

16. Iz vedeni proiz vodni inputi su: poduzetništvo, informacije

18. Objasnite i grafički prikažite suspstitabilne kombinacije proiz vodnih inputa!

19. Objasnite i grafički prikažite komplementarne kombinacije proiz vodnih input a!

23. Konstantna ekonomija razmjera pokazuje:

24. Zakon rastućih razmjera pokazuje:

25. Zakon opadajućih razmjera iskazuje se kroz:

32. Posebna produktivnost rada je ako se produktivnost rada iskazuje na nivou

39. Demografija je nauka koja za predmet proučavanja ima stanovni štvo

40. Nauk a koja za predmet proučavanja ima stanovništ vo naziva se demografija

41. Prirodni priraštaj čini:

43. Glavna karakteristika predtranzicijske faze je:

45. Posttranzicijsku fazu raz voja stanovništ va karakterizira:

46. Starosna struktura stanovništ va odnosi se na djecu i starce, odnosno na dio

47. Ekonomska struktura stanovništ va pokaz uje kakav je raspored zaposlenog

49. Sekundarni sektor čine slijedeće djelatnosti: industrija, graĎevinarstvo, proizvodno

52. Znanje predstavlja ukupnost spoznaja, vještina, sposobnosti obrazovanog čovjeka

53. Know – how u javnoj domeni je znanje i iskustvo koje je:

54. Apsolutno tajni know – how jesu:

55. Relativno tajni know – how obuhvat a znanje i iskustvo:

56. Patent je:

57. Tehnološka osnova – k apacitet predstavlja sveukupnost proizvodnih inputa,

58. Sa aspekta ekonomske reproduktivnosti prirodni resursi se dijele na :