Zemzem

ZEMZEM
LIST UCENIKA

GAZI HUSREV-BEGOVE MEDRESE U SARAJEVU

Godina XU- oktobar 201 O./Zul-ka'de 1431. h.g. - broj 1/169 - Cijena 2 KM, za inostranstvo 2 €

Pokretac i izdavac: Udruzen]c ucenika medrese "Gazi Husrev-bcg"

Glavni i odgovomi urednik: Bjelic Muhamed

Zamjenik gl. i odg. urednika: Hromo Medina

Lektori: Camdzic Mensur, Petie Naida, Koric Lejla

Redakcija: Camdzie Mensur, Hambo Emir, Sehie

Senad, Sljivie Sadzid, Celenka Muaz, Hromo Medina, Karavdic Kerima, Fetic Naida, Spahovic Sumejja, Koric Lejla, Husic Zejna, Sarajlic Orner, Magrdzija Haris, Mckie Emina, Sirovina Smaila,

Karadza Elmedina, Muratovic Hikmet, Mernisevic Belmin, Koric Amila, BaSie Habiba, Mehle Munir, Huseinbasic Muhamed, Mckie Merjem, Alljevic Lamija

Web: www.medresa.ba

Adresa: Redakcija !ista "Zemzcm", p.p. 271, 71000 Sarajevo

Telefon: +38733237956

GSM: +38762187455, +387 61615502

Tiraz: 1700

Skretar: Hambo Emir

Distributer: Demir Armin

DTP: Kerla Mensur

5tampa: Bemust, Sarajevo

Odlukom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporra, vlade RlF BiH br.08-30-4/96 od januara 1996. godine, Zernzem je osloboden poreza na promet.

SADRZAJ

031 Rijec urednika

041 Predstavljanje redakcije Oo l Intervlu: Edin Nurncnkcdlc 09 I Aktuelnosti

10 I lema broja

121 Duznosti: Izbori (se) 131 Odabrane zene:

Asija bint Muzahim 151 Fenomeni:

Kur' an ispred nauke i civilizacije

161 Edeb:

Izmedu zabavljanja (in) osikovcnio (out)

18 [Iskustvo

20 I Fazani: Zlvotno opredjeljenje 251 Uspjesi nosih ucenlko

271 Svjetska cudo:

Aleksandrijski svjetionik 2811z arhive "Zemzema" 291 Putovanja

30 I Zatvori: Alcatraz 31 I Zanimljivosti

321 Nevermore

341 Sport

351 Reci cu ti perom

371 Aforizmi 381 Vijugalice 391 Vicevi

RIJEC UREDNlKA

Es-Selarnu 'alejkum dragi nasi citaoci!

Stigla je, evo, tradicionalna smjena u rukovodstvu redakcije "Zemzema". Iziskivalo ju je vrijeme svojim vjecitim donosenjern neceg novog. Stara redakcija je otisla a svoje mjesto prepustila novoj. No, tu doista nema nista neobicno. Ovako je bilo i prosle godine. A i proslih. Ovako ce, na kraju, biti i u buduce. I sve to nije nista drugo do stalno i nuzno kretanje kroz vrijeme.

"Zemzem" je na svom putu prosao kroz mnoge generacije. Radao se i Zivio u mnogim srcima. I sve su te generasije nastojale obiljeziti "Zemzem" na sebi svojstven nacin. Zeljele su utisnuti svoje prste i dusu u bijelini njegovih stranica. Svaka od njih iskrila je zeljom da ga uljepsa, ukrasi, da njegov sadasnji broj ucini boljim od predhodnih.

Imajuci na umu Eliotov stay 0 tradiciji i to da se ona ne nasljeduje mi smo jos krajem prosle godine krenuli sa radom na tom polju kako bi smo je ocuvali i ocistili od tradicionalizma.

Stajuci na stazu "Zemzema", ovdje na samom pocetku pozivamo sve nase ciratelje koji su kadri drZati pero u ruci ili sjesti za racunar, da nam pisetc kritike, komentare, sugestije, pohvale ...

Sve to nam je vazno kako bi smo zajednickim snagama ovaj list ucinili rnozaicnijim i ljepsim, ami cerno to objavljivati uz nas o dgovor.

Muhamed Bjelit E-mail: bjelicmedrzilive.corn

PREDSTAVLJANJE REDAKCIJE

041 ZEMZEM 1 oktobar 2010.

B JELIC MUHAMED

Osoba koja je prosla kroz mnoge faze u medresi; pocevsi od one streberske zatim nosen nekim adrenalinom prosao je fazu nestasnog djecaka, do postanka desne ruke svima kojima je ona bila potrebna cak i profesorima. Momak koji u odredenirn momentima postaje sposoban da 0 knjizevnim djelima govori na visokom nivou, valjda zato sto ih je mnogo procitao. Na tom polju osvojio je i neke nagrade. I da naglasimo sad je u fazi postanka odgovorne i ozbiljne licnosti sposobne voditi odgovorne poslove i zato je urednik naseg lista.

CAMDZIC MEN SUR

Momak koji ove go dine debituje u redakciji pa se, uzimajuci u obzir zavidan nivo inteligencije, od njega ocekuje maksimum i sublimiranje svih do sada stecenih znanja i nadoknada svega sto je mogao uraditi u ovom listu a propustio je.

Inace, clan je debatne sekcije gdje dokazuje svoj talenat i naklonost politickom razrnisljanju i argumentovanom nadmetanju s protivnicima. Taj put ga je odveo do Ljubljane.

CELENKA MUAZ

Momak koji je olicenje odgovornosti i upornosti, momak kojeg vrijedi upoznati. Muaz zahvaljuci svojim plemenitim osobinama, komunikativnosti i ustrajnosti u radu je s velikim pravom predstavnik IV-b razreda u redakciji "Zemzema". Vjerujemo da ce svojim odgovornim pristupom prema radu, trudu i zalaganju unijeti jednu pozitivnu energiju, kojom i sam zraci, Od njega ocekujerno kvalitetne tekstove iz razlicitih oblasti.

FETIC NAIDA

PrikljuCila nam se ove godine. Odlicna, kreativna i zabavna ucenica, Redakcija "Zemzerna" je obogacena sa jednim vrijednim Clanom. Iako je na izbornoj maternatika-informatika i vee je poznata kao redovni predstavnik nase skole na barem kantonalnim takmicenjima ali to je ne ometa da is to tako bude uspjesna i u pisanju pa je ove godine cak dobila i funkciju lektora, a ono sto nam posebno daje nadu da ce nam poboljsati rad u redakciji jeste njena organiziranost i sposobnost u rna kojoj sferi zivota.

RAMBO EMIR

Navala talenta za knjizevnost ove go dine donosi nam jos jednog clana prije nego je dostigao nivo Hambe razbijaca u medresi je bio poznat po turnejama sa dramskom sekcijom. Kao i kolega iz razreda clan je debatne a i dramske sekcije. Nadamo se da ce kako knjizevnim tako i talentorn koji posjeduje za druge sfere zivota mnogo doprinjeti boljem radu redakcije.

HROMO MEDINA

U redakciji "Zemzema" vee cetiri godine, a od ove u ulozi zamjenika glavnog urednika. Odgovorna i kreativna ucenica Ciji su radovi uvijek bili rado citani. Uvjereni smo da ce i ove godine doprinjeti boljem i interesantnijem "Zemzemu" svojim idejama, te joj zelimo srecu u daljem radu i s ushicenjem iscekujemo njene nove sadrzaje.

PREDSTAVLJANJE REDAKCIJE

HUSIC ZEJNA

Redakciji se prikljucila ove godine i upotpunila ovogodisnji tim. Vedra nasmijana, komunikativna i puna ideja koje ce nam svakako dobro doci, U njen trud i uspjeh ne sumnjamo i nadamo se da ce nas Zejna ove godine prijatno iznenaditi i konacno u javnosti ispoljiti svoj talent.

Pored toga sto cemo se s njom susretati kroz tekstove lista "Zemzem", naci cemo je i u drugim aktivnostima u kojim je takoder uspjesna kao sto su sportske i dramske. Zejno, sretno.

KARAVDIC KERiMA

Jos jedan novi clan redakcije "Zemzema". Nadamo se da ce joj znanje koje je stekla na izbornoj bosanski-engleski, pornoci da "Zemzem" obogati novim sadrzajirna,

KORIC LEJLA

Od ove godine je novi clan redakcije, ali je i dosad indirektno u realizaciji lista. Njene osobine kao sto su marljivost, ozbiljnost, predanost poslu dorinijet ce jos boljem sadrzaju "Zemzema". Stoga, s pravom ocekujerno da ce zajedno sa ovogodisnjim clanovima redakcije maturanata biti osnovni stub same redakcije. Nadamo se da ce nas Lejla i u ovogodisnjim brojevima naseg casopisa pocastiti svojorn poezijom, prije svega.

SPAHOVIC SUMEJJA

Od fazanskih pa evo do maturantskih dana ona je clan redakcije "Zemzema". Ali ove godine ne sarno da ce doprinositi redakciji lista nego i ucenicirna kao zamjenik predsjednika udruzenja ucenika "Gazi Husrev-beg". Kao jako kreativna i komunikativna djevojka stalni je clan i debatne sekcije. Nadamo se da cemo i ove godine citati Sumejjine tekstove koji bi mogli biti povod mnogima da i oni svojom kreativnoscu doprinesu uredenju ovog lista.

SEHIC SENAD

Osoba koja je kroz citavo skolovanje u Medresi zraCila jednom pozitivnom energijom, te se isticala intelektualnom nadarenoscu. Nas popularni Seha je sve ove godine bio u ' Redakciji, a mnogi njegovi tekstovi su nalazili svoje mjesto u "Zemzemu". Nadamo se da ce ove godine dozivjeti punu afirmaciju, te da ce nesto od svog znanja i iskustva prenijeti na mlade clanove redakcije. Seha, uvjereni u tvoje spisateljske sposobnosti, od tebe ocekujemo zanimljive tekstove i ove godine.

SLJIVIC SADZID

Novi clan Redakcije, a ujedno i predsjednik udruzenja. To je sigurno jedan zahtjevan i odgovoran posao, ali Sadzid se u dosadasnjern skolovanju pokazao kao osoba koja se zna nositi sa izazovima, tako da mi vjerujemo da je on pravo rjesenje za ovu funkciju. Nas Sadze mnogim ucenicima moze posluziti kao primjer upornosti na putu ostvarivanja postavljenih ciljeva. Dobro nam dosao u Redakciju, od tebe ocekujerno da cd doprinjeti poboljsanju kvalitete "Zemzema".

oktobar 2010 I ZEMZEM I 05

VRIJEME JE NAJBOLJI SVJEDOK I KATALIZATOR SVEGA

Pred kraj prosle skolske godine nasa skola je imala cast da ugosti jednog od najboljih bh. likovnih umjetnika Edina Numankadica, Zapravo prostorije nase skole, Kursumli medresa i Hanikah, bili su prostor u kojem je on izlozio cetrdeset godina svoga rada. Upravo zbog toga svoju izlozbu naziva "Alhemija 1970-2010".

Izlozba je pripremljena i potpomognuta od strane Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu ARS AEVI i Gazi Husrev-begove medrese. Otvorenje ove izlozbe bilo je 27.5.2010. godine i trajala je sve do 10.6.2010. godine kada je zatvorena izlozba.

Edin Nurnankadic svojim prvim radovima javlja se pocetkom sedamdesetih i vee tada je primijetna umjetnikova potpuna zrelost bez ikakvog traga redukcionisticke evolucije koja je uocljiva u velikom broju pocetnih opusa. Medutim on je svoj jezik sasvim jasno definirao i to u kontekstu kasnog modernizma destruktivno odgovarajuCi na kliseizirane puteve.

061 ZEMZEM 1 oktobar 2010.

Ovaj svoj rani ciklus Numankadic je naslovio Boja, prostor, vrijeme. 1981. godine u Edinom slikarstvu nastaje znacajan preokret jer sada je slika sarno cin ritualnog akta u kome se oslobada energija tijela i snazno dozivljenih emocija u vidu Tragova kako se i naziva ovaj ciklus.

Sljedeca promjena u Numankadicevorn djelu je prozrokovana ratom pa on odbaacuje sliku i slikanje oblikujuci ratni svakodnevni ambijent koristeci razne predmete koje je imao uza se od stola, knjiga, pribora za jelo, novina itd. Citati se nastavljaju i u poratnim godinama, tacnije u serijama Zapisi i kutije. Duboki osjecaj tog besmisla i spoznaju da se vise nema sta reci, da je sve receno, postalo izlisno i iscezlo ostavljaju poslijeratna djela Edina Numankadica. S obzirom da smo barem malim dijelom ucestvovli u pripremanju izlozbe "Alhemija 1970-2010" iskoristili smo tu priliku da obavimo intervju sa ovim umjetnikom koji yam u cijelosti objavljujemo.

ZEMZEM: Es-Selamu 'alejkum profesore i dobro dosli,

Kroz pripremanje ove izlozbe i dosadasnje intervijue u drugim medijima vidjeli smo da su pocetci vaSeg umjetnickog djelovanja vezani za velike Iicnosti ne samo iz oblasti slikarsta vee i drugih grana umjetnosti, mozete Ii nam nesto vise reci 0 tome?

NUMANKADIC: Hvala takode zelim i varna sve najbolje. Ja sam imao srecu i privilegiju jos da kao student na filozofskom fakultetu u Sarajeyu upoznam Oskara Davica, MeSu Selimovica, Boru Co sica, Predraga Matejevica da idem na njihova predavanja, gostovanja i da ih slusam i mogu iz danasnje perspektive reci da ti susreti s tim ljudima, nekad intirnni razgovori kao sto je bilo sa Davicom pa Andricern, da su jako mnogo koristili nekom mom rnladalackorn radoznalom duhu, da upoznam i njih i njihovo djelo i da direktno razmjenjujem iskustvo sa njima. Bila je to privilegija, bilo je to veliko zadovoljstvo specijalno, bio sam kucni prijatelj recimo sa Oskarom Davicorn, to je jedan od cuvenih nadrealista iz beogradskog kruga sa utjeeajem franeuskog nadrealizma, covjek koji je velikim dijelom odredio neke moje poglede na zivot, estetske odnose sprema umjetnosti.

ZEMZEM: Kada su poceli vaSi uspjesi u slikarstvu i ko je prvi to primjetio?

NUMANKADIC: (kroz smijeh) Ja do dan danas ne znam jesu li to uspjesi. Znate danas svako lako daje sudove 0 velicinarna i uspjesima. Znate treba malo sacekati, vrijeme je najbolji svjedok i katalizator svega toga, mnoge stvari se proglasavaju jako vaznirn medutim, historija i vrijeme to smjesti na svoje mjesto. Neugodno je da ja govorim 0 sebi i da sudim 0 sebi. Imate dosta kritika pa mozete koristiti kriticka misljenja.

ZEMZEM: Da Ii ste imali i da Ii imate nekoga ko yam je bio podrska u radu od pocetka do dana danaSnjeg?

NUMANKADIC: Imam, imam kolega puno, prvo moja familija. Kad sam poceo niko nije znao sta cu ja dosegnuti, recimo moj dedo Hakija Numankadic iz ljubavi spram unuka, beskrajne ljubavi, on je imao razumijevanje i moja nena Hanifa Numankadic, imali su beskrajnu ljubav i razumijevanje za sve ono sto je moj radoznali duh, djetinjasti trazio da upije, da spozna, da artikulise i ja sam im duboko zahvalan. Od kolega, moje prijateljstvo sa Behaudinom Selmanovicem, Micom Todorovicern i Jovom Selemitom bilo je neproejenljivo. Sedamdesetih godina ti ljudi su, mali te ne, k'o ocevi, meni starije kolege savjetovali, dali dobra upustva upoznali, stirn tajnama 0 umjetnosti ...

ZEMZEM: Nas zanima ko je prvi primijetio vaS talenat u slikarstvu?

NUMANKADIC: (kroz smijeh) MoZda moja majka, ona me kao dijete vodila u Dubrovnik u galeriju Vahida Bukovea u Caftatu, ona je bila nastavnik njemaCkog jezika i knjizevnosti imala je veliku ljubav za umjetnost i trudila se da to, kao prosvjetni radnik, prenese na mene i nosen tim duhom entuzijazma, poceo sam nesto ertati i svi su u kuci s postovanjem posto sam ja bio jedino musko dijete u kuci to tretirali.

INTERVJU _

ZEMZEM: Mozete Ii nam nesto reci 0 periodizaciji vaSeg stvaranja, kako je ona tekla i sta je uticalo na tu podijelu?

NUMANKADIC: Pa ja sam, kao citava moja generaeija bio nosen onim duhom 68. god., duhom pobune protiv konveneije, protiv stereotipa, proznatog klisea i tako ... I mi kad smo pocinjali slikat, mi smo buntovnicki zeljeli da te graniee prosirimo, da donesemo jedan savremeni duh, jedan moderni duh i tu sam ja u pocetku bio vrlo radikalan i mislio sto si radikalniji - to si kvalitetniji, iz danasnje perspektive to je smijeSno.

Hrabar covjek moze biti Iud covjek pa bio najveci urn i kvalitet, medutirn tu i treba dobar balans izmedu razuma i osjecaja, izrnedu licnog iskustva i hrabrosti, izrnedu emotivnog dozivll'aja i nekih spoznaja. Tako, u mom slucaju, isao sam vr 0 radikalno na te neke savremene tendeneije kao sto je apstraktni ekspresionizam, slikarstvo bojenog polja, utjeeaj americkog apstraktnog ekspresionizma. Ali u is to vrijeme, ja sam to spajao sa nekorn lokalnom tradicijom, sa svojim identitetom, sa svojim naslijedem.

Mnogi su se u pocetku smijali i govorili da to liCi na ponjave i na cilime, Ne moze covjek od sebe pobjeci i ne treba da bjezimo i ne zelim da bjezimo. Medutim, pokusao sam sretno da stvorim tu neku sintezu lokalnu i globalnu, nesto sto je savremeni duh i sto je moje intimno kulturno naslijede.

ZEMZEM: Kako smo culi na pocetku, imali ste veliki broj izlozbi, kako samostalnih tako i kolektivih, pa gdje ste sve izlagali i da Ii yam je neka izlozba posebno ostala u sjecanjui


_ INTERVJU

NUMANKADIC: Pa za ovih cetrdeset godina napravio sam tridesetak samostalnih, ucestvovao na tristotine kolektivnih izlozbi, od Amerike do Australije, od Maroka do Skandinavije. Na mnoge od tih izlozbi nisam isao, na neke jesam. Za mene je bilo najfascinantnije '96. god., ja sam otisao na daleki istok, u Koreju. Ja sam iz knjiga znao nesto 0 kulturi dalekog istoka, 0 zembudizmu, 0 njihovoj filozofiji, poeziji i tako. Medutim, kad covjek do de i zivi petnaestak dana i upozna ljude, njihov mentalitet i navike, obicaje, kulturu, to je nesto sasvim drugo, is to tako bio sam u Kini prosle godine. Taj njihov osjecaj za vrijeme je nesto sto je za mene fanscinanto. Oni ne misle 0 kategorijama kao sto mi evropljani mislimo od danas do sutra. To su stoljeca naslagana. Kina, nap rimj er, ima pet hiljada godina civilizaciju, jedinu u kontinuitetu, to je vazno, I meni je to bilo, recimo, dragocijeno i fascinantno iskustvo.

ZEMZEM: Ono sto nas posebno zanima jeste ova posljednja izlozba, ,,Alhemija". Kako je ona nastala, zasto ste joj dali baS naziv "Alhemija" i odkud baS ovaj prostor da izaberete od Kursumli medrese i hanikjaha za ovo krunisanje vaSeg rada?

NUMANKADIC: Eh, sad si me pitao prvo koja ti je izlozba najdraza. Mozda bas ova, upravo zato sto je raspon cetrdeser godina, a s druge strane sto je jedan intimni kameni prostor u srcu mog rodnog grada, gdje sam ja kao dijete prohodao po ovim ulicama na bascarsiji, rodio se tu, malo vise stotinjak metara. Razgovori 0 ovoj izlozbi traju cetiri - pet godina sa gospodinom Zijadom Ljevakovicem, direktorom medrese. Na njegovu zelju i incijativu, ja sam evo cetiri go dine radio i pripremio ovu izlozbu sa zeljom da i medresi i Sarajevu napravim jedan mali kulturni dogadaj i tu retrospektivu mojih radova poslije cetrdeset godina. Zanimalo me kako jednom prostoru, koji odise, kako da kazern, arheologijom znanja, ovo je skola stara skoro 450 godina gdje su brojne generacije natalozile to svoje iskustvo. To je jedan divan arhitektonski ambijent i sve to zajedno bilo je veliki izazov, kako u jedan takav prostor uklopiti savremenu umjetnost, uklopiti nesto sto je duh vremena, sto je aktuelno. Stotinu puta sam ja obilazio ovaj prostor, snimao kamerom, posmatrao sve te vizure i trudio se da nadern najbolje rjeSenje. U tome mi je mnogo pomogao profesor Zvonko Makovic iz Zagreba koji je kustus ove izlozbe i to je jedna sretna simbioza svega toga i sto je najljepse, ovu izlozbu smo radili Ars Aevi i ja sa velikim entuzijazmom i sa ljubavi.

081 ZEMZEM I oktobar 2010

Nije to izlozba koja je, sarno odraditi profesionalno jedan posao to je nesto malo vise i drago mi je da smo to u takvom tonu i u takvom ambijentu uspjeli realizovati.

ZEMZEM: I za kraj, zbog dugog rada sa medresom u pripremi "Alhemije", interesuje nas kakav je utisak ostavila medresa na vas i sta imate poruciti ucenicima nase skole?

NUMANKADIC: Pa jako je dragocijeno to iskustvo ovdje, evo mjesec dana sam ja u medresi na pripremi realizacije ove izlozbe i upoznao sam mnogo ljudi i ono sto me je fasciniralo prvo da su ucenici u medresi toliko lijepo vaspitani i obrazovani, a posebno obrazovani, ja to jako cijenim. Da smo mogli fino razgovarati u tom domenu 0 umjetnosti i kulture na gotovo istoj razini razini interesa i interesovanja prepoznavali smo knjige, slike, izlozbe sve ono sto je aktuelno i to sto je dobro. To mi je najljepse iskustvo u tom smislu da mladi ljudi imaju interes, imaju znanje, imaju jednu kulturu i da rnozerno voditi jedan ravnopravan dijalog.

ZEMZEM: Profesore, hvala yam sto ste bili gost i sto ste prihvatili da date interviju za naS list.

NUMANKADIC: Hvala i varna, bilo mi je istinsko zadovoljstvo.

Razgovarali: Hambo Emir i Bjelic Muhamed IV-a

Ateista koristio Kur' an i Bibliiu kao cigarete

Australijski prafesor prava Alex Stewart koji je iscijepao stranice Kur'ana i Biblije, a zatim ih upotrijebio kao papir za cigarete, suspendovan je sa mjesta profesora na Iehnnloskom univerzitetu u Kvislendu. Video, u kojem su stranice Kur'ana i Biblije iscijepane i zapaljene, a koji je bio povufen sa You Tube, postavljen je no godisnjicu napada 11. septembra i u vrijeme dok je umeriiki pastor koji je prijetio da ce zapaliti 200 primjeraka Kur'ana na kraju odustao od te namjere. "Univerzitet je jako ruzefnrnn zbog ovog sto se dogodilo", izjavio je novinarima prorektor Peter Koaldrejke. Stjuart je pozvan na razgovor i suspendovan je sa posla. Aleks Stjuart izjavio [e da je zelio da ostvari svoje pravo na slobodu govora.

Spaniia: Diskoteka Mekka

Nakon 10 godina renoviranja, stari disko-klub u gradu Aguilas u jugozapadnoj pokrajini Murcia [e otvorio svoja vrata 18. juna pod imenom La Meco, uprkos protestima muslimanskih pojedinaca i organizacija. Anketa provedena nakon otvaranja diskoteke otkrila je ogorcenje spanskih muslimana koji akciju smatraju uvredljivom. Muhamed Ali, sef Spanskog savez islamskih vjerskih entiteta (Federacion Espanola de Entidades Religosas lshimicns - FEERI), izjavio je da je Mekka najcasnije mjesto za muslimane u cijelom svijetu. Nazivanje mjesta za plesanje i pijenje tim imenom pokazuje nebrigu za osjecaje muslimana.

SAD: Nakon spaliivania Kur' ana sarno u Vasingtonu 180 Amerikanca prihvatilo islam

Kako prenosi sajt ABNA, nakon spaljivanja Kur'ana od strane 2 nmerifka svetenikn, sarno u Vasingtonu je odjednom 180 krscana prihvatilo islam. Muhamed Nasir, direktor Islamskog centra u Vasingtonu (Washington) je izjavio:

"Nakon spaljivanja Kur'ana i ceremonije protiv izgradnje dzamije u Nju Jorku (New York), Amerikanci su se poceli interesovati jos vise za islam. I sarno u Vasingtonu 180 osoba je prihvatilo islam."

Muhamed Nasir [e izjavio da [e za 12 godina u SAD-u, sagradeno vise od 1200 dzamija (to je vise od 100 dfnmijn godisnje). Mnogi koji su prihvatili islam, poteli su odmah da pozivaju u islam druge Ijude, smntruiuf duznoscu da pruie Amerikancima istinite informacije 0 islamu, razbijajuci stereotipe koje su 0 njima plasirali mediji.


RAD, TRENING I UPORNOST

Haris Magrdzija, ufenik III razreda je u 20 godini osvojio prvo mjesto na drfnvnnm tnkmiienju iz karatea, pntvrdivsi peti put zaredom dn je najbolji karatista u BiH u kategoriji "kate",

Adna Stnmhclit, ufenicn II razreda, clanica kickbox kluba "Golden Fighters", osvojila je titulu svjetskog sampiona u kategoriji "low kick",

10 I ZEMZEM I oktobar 2010.

Jak vjernik je Allahu dradi od slabog vjernika ... (Buharija i Muslim)

U komentaru ovog hadisa dr. Jusuf el-Karadawi navodi: "Neki ljudi misle da se ovdje aludira na snagu vjerovanja, ali to ovdje nije slucaj. Jer hadis inace govori 0 vjernicima i zato kaze: "Jak vjernik je bolji od nejakog vjernika". A zatim je rekao: "A u svakom od njih je dobro", jer su obojica vjernici.

Dakle, jak vjernik ima impresivan personalitet, odlucnost, razrnisljanje, tijelo i sve vrste snage koje se od muslim ana traze, Jer islam je vjera snage, vjera dzihada, vjera ponosa i zato svojim sinovima ieli da budu

io nase naj-

sto su Peljto, Adnan

Kao izraz odusevljenja i direktor medrese Zijad je sastanak up rave skole s Adninog trenera.

TEMABROJA_

D.etalj sa. ,susretav direktnrc ~.azi Husrev-beqnve medrese, prof. Zijada ljevakuvko, sa utemnmn I njihovim trenenma

Trener Ujkan Todic je tom prilikom izjavio: "Hvala Bogu koji nam je sve ovo omoguCio. Treba imati covjeka koji se moze napraviti sampionom, pa ga onda treba znati uciniti takvim ali povrh svega je opet rad, trening i upornost. Iako mi radimo u jako losim materijalnim uslovima to nas nije sprijecilo da se sa svjetskog prvenstva vratimo sa Adninim zlatom i jos po jednom srebrnom i bronzanom medaljom (Ema i Mustafa). Jos jedan od velikih problema u nasern radu jeste podrska drzave koja redovno izostaje ali mnogo hvala kantonalnoj upravi koja brine za nas. I ono sto mi planiramo pokusati, nakon ovog uspjeha, je kandidatura Adne za sportistu go dine u BiH". Govoreci 0 utiscima iz Beograda Adna je, izmedu ostalog, navela:

"U Srbiji je bilo jako tesko jer je bilo mnogo pokusaja prevare, posebno bosanskohercegovackih takrnicara ali zbog knock-outa jos u prvoj rundi, u finalu sudije nisu mogli ni pokusati da nas prevare."

Napominjemo da se Adna u finalu borila protiv aktuelne svjetske prvakinje; ruskinje Kristine Ivanovne.

Magrdiija Haris - takmilarski profil

Haris Magrdzija, roden 17.11.1993. godine u Bugojnu, zavrsio "Prvu osnovnu skolu" u Donjem Vakufu, a sada je ucenik III razreda Gazi Husrev-begove mederese u Sarajevu. Reprezentativac Bosne i Hercegovine u karateu i nosioc smedeg pojasa, 1. kyu.

Osvajac velikog broja medalja na takmicenjima sirom BiH i susjednih drzava,

Driavna prvenstva:

- Jablanica, 2004., 3. mjesto (djeca kate)

- Gracanica, 2005., 1. mjesto (djeca kate)

- Srebrenik, 2006., 1. mjesto (djeca kate)

- Zivinice, 2007., 1. mjesto (djeca kate)

- Cazin, 2008., 1. mjesto (djeca kate)

- Travnik, 2008., 1. mjesto (kadeti kate)

- Tuzla, 2009., 1. mjesto (kadeti kate)

Kao clan reprezentacije ucesnik Balkanskog prvenstva u karateu u Grckoj, Rumuniji i Srbiji. 2008. godine osvaja 3. mjesto na Balkanskom prvenstvu u Kragujevcu, Srbiji, sto je najveci uspjeh u historiji donjovakufskog sporta.

Izbor sportiste opcine Donji Vakuf:

- Najperspektivniji sportista opcine Donji Vakuf u 2003. godini

- Najperspektivniji sportista opcine Donji Vakuf u 2005. godini

- Najuspjesniji sportista opcine Donji Vakuf u 2006. godini

- Najuspjdniji sportista opcine Donji Vakuf u 2009. godini

Opcinsko vijece Donji Vakuf, 14.09.2004. godine povodom Dana oslobodenja Donjeg Vakufa je dodijelilo zahvalnicu Magrdzija Harisu za znacajna ostvarenja i rezultate u oblasti sporta.

Informacija:

Ovu sezonu, 2010., zapoceo je ucescern na Medunarodnirn turnirima: "VogosCa open" u VogosCi i .Karateom do zdravlja - Sloga 7." u Gomjem Vakufu, na kojima je osvojio dva prva mjesta u disciplini kate juniori, a 1. mjesto je osvojio i na karate kupu ,,14. septembar - Memorijal Arif MagrdZija" u Donjem Vakufu. Svi, vee pomenuti turniri prethode Drzavnom prvenstvu u karateu za juniore koji ce se odrzati 09.10.2010. godine u Tuzli.

Adna StambolU - takmilarski profil

Adna Stambolic je rodena u Sarajevu, gdje i zivi. Trenira vee 18 mjeseci u klubu "Golden fighters". Postigla je izvanredne rezultate. Njeno prvo takmicenje odrzalo se u Brckom, 23.1.2010., gdje je osvojila prvo mjesto. Sljedece takmicenje na kojem je ucesrvovala je Drugi internacionalni kup u Ilijasu, 27.2.2010., gdje je takoder osvojila prvo mjesto.

Nakon toga slijedi titula drzavne prvakinje u disciplini full contact, 13.3.2010. godine u Ilijasu. Za nesto vise od mjesec dana, 24.4.2010. nakon prvenstva u Travniku postaje prvakinja i u disciplini "low kick". Ucesrvovala je na 8. svjetskom prvenstvu u kick-boxu odrzanorn 19.-26.9.2010. godine u Beogradu. Na prvenstvu su ucestvovale ekipe iz 70 zemalja cijelog svijeta, ukupno 1,820 takmicara. Nasa Adna se borila u kategoriji + 70kg, disciplina "low kick". Prosla je direktno u finale gdje je odmjerila snage sa aktuelnom svjetskom prvakinjom, Ruskinjom Kristinom Ivanovom. Finale je trajalo nesto duze od 3 minute, jer je Adna ponijela titulu svjetskog prvaka vee u prvoj rundi, savladavsi Ruskinju tehnickim nokautom.

Haris Magrdzija i Adna Stemholk

oktobar 2010 I ZEMZEM 111

_ DUZNOSTI

IZBORI (5E)

Pise: CamdZic Mensur, IVa

Vlodor se trebo brinuti zo ndrfuvnn]e svogo kroljevstvo vise nego li se brine bnstevon zo ofuvnn]e svoje baste, jer bnstovon posi]e li busiljnk i primjeti li do oko n[ego korov roste on smjesto plijevi krov do ne bi zouzeo mjesto mirisnom bosiljku.

Kako izabrati pravog?

Rijec "izbori" moze biti dvojako cirana, zavisno od naglaska. Mozete procitati "izbori" - i znaci proces u kojem se bira, a moze se procitati "izbori" - pa znaci naredbu da se boris.

Biraci biraju, a izabrani se bore. Posmatrano iz perspektive islama i birati i boriti se, obaveza je muslimana. 632. godine Muhammed, a.s., je kao duhovni i svjetovni voda ili autoritet preselio na Ahiret. Nije oporukom imenovao nasljednika vee ostavio muslimanima da ga izaberu. Birali su po sarno jednom kriteriju, kriteriju sposobnosti i moralnosti.

I izabrali najboljeg - Ebu Bekra. A kad su ga izabrali, on se obratio biraCima: "lzabrali ste me iako nisam najboIji izrnedu vas, slijedite me dok slijedim Allaha i Njegova poslanika, kad skrenem s tog puta opomenite me, a ako se s tog puta ne vratim smijenite me."

Ovaj vjeciti primjer ciji su akteri poslanik Muhammed, a.s., kao uzor covjecanstvu, Ebu Bekr kao covjek Ciji iman kad biste sabrali na jednu, a iman citavog ummeta na drugu stranu - njegov bi prevagnuo i ashabi, r.a., koje je Uzviseni u Kur'anu nazvao prvi i uvijek prvi, uci nas da smo obavezni birati, da smo obavezni to ciniti po kriteriju sposobnosti i moralnosti ada su izabrani obavezni slijediti jedan put i imati jedan cilj.

Put pravde i pravicnosti a cilj je zajednicko, opce dobro.

Muhammed, a.s., I'e rekao: "Obeeanje je dug". Ovaj kratki i uglavnom judima poznati hadis Ijude oporninje da ne obecavaju ono sto ne mogu ispuniti.

121 ZEMZEM 1 oktobar 2010

Odgovornost i obaveza pravednog

U posljednim sedmicama, a posljednim danima posebno slusali smo mnoga obecanja Ciji je jedini cilj osvojiti vlast. A posmatramo li s perspektive islama vlast donosi odgovornost i obavezu a ne privilegiju.

Orner ibn Abdul-Aziz - racunaju ga petim hulefa-i rasidunom u danu Arefata bio je u situaciji da su mu dosle njegove tri maloljetne kceri koje su ga molile: .Babo kupi nam nove haljine, sutra je Bajram pa da budemo svecano obucene". Pozva Orner svog riznicara i rece mu da mu isplati platu za mjesec unaprijed da mogu ispuniti zahtjeve svojih kceri, a riznicar mu rece: .Kako da ti je isplatim, a ne znam hoces li je zaraditi, ko zna hoces li biti ziv iduceg mjeseca". Orner rece kcerima da obuzdaju svoje strasti. Ne moze se u Dzennet bez odricanja. Nije Orner razumijevao vlast kao privilegiju vee se na njoj ponasao odgovorno i isao onom stazom koju je Ebu Bekr izrekao i zacrtao kad je biracirna rekao -"smijenite me ako budem licni stavio ispred opceg interesa". Halifa je pitao mudraca kakvo je stanje u drusrvu, a on mu rece: "Ti si slika stanja, 0 vladaru pravovjernih. Ako si ti pravedan i dobar i stanje u drustvu je dobro, ako si ti pokvaren i stanje u drusrvu je takvo. 0 halifa, otuda je vazno kako se ti ponasas, jer kako god je svijet sagraden na pravdi nepravda ga rusi."

A Poslanik a.s. je rekao: .Pravedni i oni koji se za pravdu bore sjedit ce na secijama od dragulja u Dzennetu".

'{Iadar~ [e bitniie. niegovo kruljevstvc, nego II vlastlto zadovollstvo

Ucio nas je uzor covjecantsva Muhamed, a.s., da je jedan sat pravde vrijedniji kod Gospodara svjetova od 70 godina ibadeta. Tako, poznati mudrac, Ibn EI-Kajs, uci jednog halifu, a i nas zajedno s njim, pa veli: .Vladar se treba brinuti za odrZavanje svoga kraljevstva vise nego li se brine bastovan za ocuvanje svoje baste, jer bastovan posije li bosiljak i primjeti li da oko njega korov raste on smjesta plijevi krov da ne bi zauzeo mjesto mirisnom bosiljku."

Poslanik, a.s., nas je naucio, ne ostavivsi oporuku ko ce ga naslijediti, da smo duzni izaci na izbore, a one na listama je naucio da imaju slijediti jedan put i pred sobom imati jedan cilj. Put pravde, a cilj neka bude opce dobro.

Doisto onimo koji kozu: "Nos gospodor je Alloh!" - i potom u tome ustrojni budu, meleki siloze: "Ne bojte se i ne tugujte! I dfennetu, koji vom je obetcn, rodujte se! Mi smo vomo prijotelji i u Zivotu ovosvjetskome i no Svijetu Onome! Vomo u dfennetu pripodo sve sto vom znfeli dusn voso, u njemu imot (ete sve ste zutrufite, pocoseeni bit (ete od Onogo Koji prnsfu, Somilosnogo!" (Fussilet, 30-32.)

Asija bint Muzahim je bila faraonova zena, zena jednog od najvecih i najpoznatijih nevjernika u povijesti islama. Sup ruga covjeka koji je za sebe govorio da je bog i gospodar.

Supruga onoga koji je tlacio narod i ubijao neduznu djecu. A ona, njegova supruga, je bila jedna od najplemenitijih zena i mnogo hadisa govori 0 njenom posebnom statusu.

Zena koja je je napustila svo bogatstvo i obilje koje je imala samo da bi bila pokorna svome Gospodaru znajuci kakva je sudbina ceka, znajuci da ce je faraon rnuciti i kazniti teskorn srnrcu samo zbog rijeci "Moj Gospodar je Allah."

Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Cetiri su zene predvodnice svih zena u Dzennetu! Merjem majka Isaova, Hatidza zena Muhammedova, Fatima kcer Muhammedova i Asija zena faraonova". (Muttefekun 'alejhi)

Ibn Dzerir navodi hadis: "Mnogo je ljudi koji su upotpunili svoju licnost, a medu zenama to su samo Merjema, kcerka Imranova, i Asija, zena faraonova."

Takoder se prenosi nekoliko hadisa koji govore da ce Merjem i Asija, radijallahu anhuma, biti jedne od Poslanikovih, s.a.v.s., zena u Dzennetu. U jednom predanju koje se vezuje za Poslanika, a.s., stoji: "Stijena Bel'tu'l-makdisa (u Jerusalemu) stoji na palmi, a ta pa ma nice iz jedne od dzennetsklh rijeka. Ispod te palme nalaze se Asija kci Muzahimova, zena Faraonova, i Merjem kci 'Imranova. Sve do Kijametskoga dana one tu vezu niti bisernih niski stanovnika Dzenneta." (Kenzu'l-ummal, br. hadisa 34407, da'if hadis, od Ibnus-Samita).

oktobar 2010 1 ZEMZEM 113

_ ODABRANE ZENE

U Kur'ani-kerimu hazreti Asija se ne spominje po imenu, vee tek kao Faraonova zena, ito na dva mjesta:

,,1 zena Faraonova rece: "On ce bid radost i meni i tebi! Ne ubijte ga, rnozda ce nam od koristi bid, a rnozerno ga i posiniti.' A oni nista ne predosjetise ... " (EI-Qasas 9.)

,,A onima koji vjeruju - Allah kao pouku navodi zenu Faraonovu, kad je rekla: "Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kucu u Dzennetu i spasi me od Faraona i mucenja njegova (dosl. aktivnosti njegove), i izbavi me od naroda nepravednog!" (Et-Tahrim, 11.)

Ko je, ustvari, bila hazreti Asija? Neki kazu da prica 0 Asiji poCinje rodenjern Musaa, a.s., kada ga je ona uzela za sina, dok drugi kazu da se tu radi 0 drugoj zeni te da njena prica pocinje ubistvom frizerke Faraonove kcerke,

S obzirom na njezin duhovni stepen, vrlo je malo predanja koja 0 njoj nesto vise govore. Uglavnom ih citamo u komentarima ili tefsirima na gornja dva ajeta.

Prema jednome, ona bijase potomak jednog od faraona iz vremena Jusufa pejgambera, a.s., sto ce reci da bijase Egipcankorn aristokratkinjom, a prema drugome veze se uz pleme Musaovo, a.s., tj. bijase Israelcankorn. Prema nekim komentatorima moguce da je bila cak Musaovom, a.s., amidzinicorn. Ono sto se zna jeste da Faraon sa njom nije imao djece.

Neste vise podataka pronalazimo u predanju u kojem se opisuje jedan od dogadaja kojeg je Alejhisselam dozivio na Mi'radzu, a bijase rijec 0 izuzetno prijatnom mirisu. Upitavsi Dzibrila, a.s., 0 porijeklu tog mirisa, on mu rece: "To je miris od frizerke (mafita) Faraonove porodice i njegove djece. Jedanput kad je ceSljala kosu njegove kceri, iz ruke joj ispade ceSalj.

Posavsi da ga digne, rece: 'Bisrnillah' ('U Ime Allaha'), na Sto je Faraonova kcer upita: 'Moga oca, jel' tako?' 'Ne, vee moga Gospodara, tvoga Gospodara i Gospodara tvoga oca,' odgovori joj ona. 'E 0 tome ima da ga obavijestim,' rece joj Faraonova kci,


Faraon je naredio da se kazni, ne bi li porekla Allaha i prihvatila njega za svog gospodara.Ona je to odbila govoreci "Moj i tvoj Gospodar i Gospodar svega sto postoji jeste Allah i sarno njega obozavam.t'Zastrasivao ju je da ce joj djecu zaklati i u kljucalo ulje baciti ne bi li napustila svoje vjerovanje.Ali ona je bila od gnih koji u svome vjerovanju ustraju i rekla mu: "Cini sto si naumio.' Pred njenim ocima je klao njenu djecu i bacao ih u kljucalo ulje, koje je meso od kostiju razdvajalo. U srcu svome je osjecala ogromnu tugu gledajuCi kako joj jedno po jedno dijete u bolovima umire. Kada je dosao red na najmlade dijete koje je jos bilo dojence njeno srce se na trenutak pokolebalo, ali je Allah dao da dusa svakog umrlog djeteta progovori rijeCima: "Strpi se, majcice, tebe kod Allaha ceka nagrada velika." Te na kraju faraon koji je imao srce tvrde od kamena ubi i posljednje dijete bez milosti i kajanja. Kada je dosao red da ubije nju ona je od njega zatraZila sarno jednu stvar a to je da nju i njenu djecu pokopa u jedan mezar, sto joj je faraon i ispunio. Ta zena se zvala Hizbil.

Tom uzasnom cinu prisustvovala je i hazreti Asija, koja je vee bila jedna od rijetkih iskrenih vjernica, koje su svoju vjeru morale kriti. Kada je Hizbil umrla dragi Allah dao je da hazreti Asija vidi kako se meleki s njezinom dusorn dizu u visine. To joj je jos vise ucvrstilo vjeru. Upravo u tom trenutku ona obznanjuje svoju vjeru Faraonu. Pomislivsi da je i nju zahvatilo ludilo, on se obraca svojoj zaovi, njezinoj majci, da je ona opameti, no bezuspjesno. 1 nju ce Faraon, u zanosu svoje povrijedene sujete, kazniti bolnom srnrcu, razapevsi je izmedu cetiri kolca na vrelom suncu i pijesku od kojeg je koza sa tijela otpadala. Na to ukazuju i rijeci Uzvisenog: Ve {iravne zll-eutad - " .. .i Faraona koji je razapinjao kofce." (El-Fedzr, 10.), sto je jedno od tumacenja ajeta. Ibn-Dzerir prenosi da je Selman rekao: "Zena Faraonova bila je po suncu kaznjavana, a kada bi ono zaslo, meleki bi je prekrili svojim krilima i tada bi gledala svoju kucu u Dzennetu koje je bila sagradena od bijelog bisera."

Ibn-Dzerir prenosi da je Ebu-Bezze rekao: "Faraonova se zena pitala ko ce pobijediti, pa joj je receno da ce to biti Gospodar Musaov i Harunov. Ona je tada rekla: 'Vjerujem u Gospodara Musaova i Harunova.' Tada je Faraon poslao po nju, govoreCi: 'Pogledajte najvecu stijenu koju nadete, pa ako ostane pri svojim rijecima, navalite tu stijenu na nju. Medutim, ako se odrekne svojih rijeci, i dalje ce mi biti zena.' Kada su dosli do nje, podigla je svoj pogled prema nebu, pa je vidjela svoju kucu u Dzennetu i os tala je pri svojim rijeCima. Dusa joj je u tom trenutku izisla, pa je stijena pala na tijelo u kojem duse vise nije bilo." ° njenim rijecima:

"Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kucu u Dzennetu", islamski znanstvenici kazu da je njima birala prvo kornsiju, a zatim kucu, Hazreti Asija je primjer zene koja je imala sva ovosvjetska bogatstva kojih se odrekla u ime istinske ljubavi prema Dragome Bogu. Bila je zasigurno materijalno najbogatija zen a svoga doba. Svega se odrekla uz spremnost na sehidsku smrt. Prva je zena u ljudskome rodu koja je dosegla najvisi moguCi stepen cistote i savrsensrva, Pa ipak, iz njena zivota tako malo znamo. Gdje je rodena, kako je odrastala, kako ju je Dragi Allah kroz zivot vodio i odgajao?

Za nas ona ostaje cistim, netaknutim i skrivenim biserom, bas kao sto je i njezina kuca u Dzennetu od bijeloga bisera.

KUR'AN ISPRED NAUKE I CIVILIZACIJE

Pise: Demir Armin, III

Uistinu! One koji ne vjeruju u ojete Nose: prfltemo ih votrom. Kod god se ispeku koie njihove zomijenit (emc ih koiomo drugim, do iskuse koznu. Uistinu! Alloh je Mocni, Mudri. (En-Niso', 56.)

Nervni zavrsed i osielai bola

Ne tako davno se vjerovalo da je cijelo tijelo osjetljivo na bol i nije bilo poznato da u tijelu postoje posebni zivci koji su receptori bola. Moderna nauka je utvrdila da postoji oko 15 centara za razlicite tipove nervnih senzacija. Medicinski strucnjaci su podijelili osjecaj bola u tri grupe: povrsinski, duboki i ~lozeni. Povrsinski je specifican za dodir, bol i toplotu. Sto se tice dubokog osjecaja, on je karakteristican za rnisice i zglobove. Anatomija je pokazala da su nervni zavrseci za bol i toplotu vrlo bliski, i da su nervni zavrseci za bol obilato prisurni u kozi. Tako je koza kao najvazniji dio covjecijeg tijela vezan za osjecaj bola, zbog postojanja brojnih nervnih zavrsetaka.

Danas je specijalistima vrlo dobro poznato da duboke opekotine unistavaju nervne zavrsetke, tako da osoba koja gori poslije toga ne osjeca nikakav bol. Kako je takva informacija mogla biti poznata u vrijeme Muhammeda a.s. kada se u to vrijeme Kur'anu pripisivalo ljudsko porijeklo? Kur' an izricito navodi da ce eovjeku biti davana "nova koza" da bi iskusio bol, povezujuci na taj nacin gubitak koze sa gubitkom nervnih zavrsetaka koji prenose intenzitet bola. ° svemu ovome Kur' an nas informise prije 1400 godina kada ljudi nisu znali nista 0 dubokim i djelimicnim opeklinama i njihovom anastezijskom efektu.

Koza je centar osjetljivosti na opekotine. Tako, ako kozu vatra potpuno sagori, onda vise nema osjetljivosti. Ovo je razlog sto ce Allah nevjernike na Sudnjem danu kaznjavati tako sto ce im s vremena na vrijeme mijenjati koze, kao sto On, Uzviseni i Slavljeni kaze u Kur'anu: "On je samo Opomena svjetovima.A sigurno cere saznati vijest njegovu nakon (izvjesnog) vremena."

FENOMENI_

Kula paukova

Pauk po nazivu "dinopis" ima razvijenu vjestinu lova. Umjesto da plete nepokretnu mrezu i da ceka na zrtvu, on isplete malu neuobicajenu mreiu, koju on bad na zrtvu. Nakon toga on cvrsto uplete zrtvu u tu mreiu. Zarobljeni insekt ne moze uciniti nista da se izvuce, Mreia je tako savrseno konstruisana, da se insekt sve vise zapetljava, sto se vise pokusava izvaditi.

Da bi uskladistio hranu, pauk obavija zrtvu sa dodatnim nitima kao da je pakuje. Kako ovaj pauk nacini tako izuzetnu mrezu po njenom dizajnu i hemijskoj strukturi? Nernoguce je za pauka da je on takvu vjestinu stekao koincidencijom, kao sto tvrde evolucionisti.

Pauk je lisen sposobnosti ucenja i pamcenja i eak nema mozga da bi izveo te stvari. Jasno, takvu sposobnost je pauku dao njegov Stvoritelj Allah dz.s, Svernocni. U nitima pauka sadriana su prava cuda, Paukova nit sa precnikom manjim od hiljaditog dijela milimetra pet puta je jab od celicne zice iste debljine. Jos jedna znacajna karakteristika ove niti je sto je izuzetno lahka. Teiina te niti, dovoljno duge da opase svijet je svega 320 grama.

Celik, koji se spedjalno proizvodi u industriji je jedan od najjaCih materijala. Ipak, pauk u svom tijelu moze proizvesti daleko jacu nit od eeliene. Dok covjek proizvodi celik, on koristi visestoljetno znanje i tehnologiju. A koje znanje i tehnologiju koristi pauk dok pravi svoju nit?

Kao sto vidimo, sva tehnicko-tehnoloska sredstva, koja su na raspolaganju covjeku, zaostaju iza pauka. Pa ipak, i nakon svega, iz perspektive covjeka paukova kuca je najslabija kuca,


14,MEDU ZABAVLJANJA (IN) I ASIKOVANJA (OUT)

Grozim se koko Ijudi nojljepsi glogol .voIjeti" (zlo)upotrebljovoju no svoki moguci ncfin ... Mislio sam do je voljeti proces, do zo to trebo vremeno ... A ne sarno dvo SMS-o iii jedon izloz do ti neko knfe

I· "

.vollm te ...

16[ ZEMZEM [oktobar 2010

Gospodar strasti, ii' rob strasti

Jedan od dokaza Allahove moci, mudrosti i milosti jeste sto je stvorio muskarca i zenu i medu njima ljubav i milost usadio.

Covjek svojim sazrijevanjem i odrastanjem pocinje osjecati osobnu naklonost i prvrzenost prema drugom spolu. Ovaj osjecaj prvzenosti i naklonosti prema suprotnom spolu jeste normalna pojava, jer Allah dz.s je covjeka stvorio i kao bice razuma i kao bice emocija i strasti.

Allahovom voljom covjek je uzdignut nad svim zemaljskim zivim bicima,

Kroz to priznanje dobio je i zapovijed da gospodari svojim strastima. Ako pak strasti zagospodare i nadvladaju covjeka onda je zivotinja bolja od njega, jer Allah dE njoj nije podario razum. A ako razum nadvlada covjekom onda je on bolji od meleka, jer Allah dz.s melekima nije podario strasti.

Dakle, insan je uvijek u sredini izmedu razuma duse i pozude tijela.

U toj pozudi tijela, nalazi se i seksualni nagon koji je vazan za odrzavanje ljudskog roda i produzetak vrste.

Ovaj nagon u sebi nosi svrhovitost plemenitog i lijepogo

Kroz njega covjek dozivljava ljubav, najljepsi Bofiji dar.

Ljubav ne poznaje granice

Osnovna svrha ljubavi je brak koji islam nareduje svim onim koji imaju uslove za to.

Mnogobrojne su prednosti braka u odnosu na cell Ono sto je u nasern drusrvu sve prisutnija pojava, gotovo i nezaobilazna, jesu tzv. predbracne veze, ~ bavljanje mladica i djevojaka, a k:oje je u suprotnosti sa 4 ..... , serijatskim propisima i islamskim moralnim nacelirna.

Zabrinjavajuca je i Cinjenica da se sve vise i muslimanske omladine koja je ucena islamskom odgoju u svojim kucama i mektebima, upusta u ove veze zabavnog karaktera, u kojima grijeh dominira na racun duhovne ljubavi.

EDEB

Za vjernika, fena je nedirnuti mirisni cvijet

S druge strane imamo mladice i djevojke koje je Allah dB pocastio islamom. Njih nadahnjuje neizmjerna vjera u Allaha dU koja im daje snage da kontroliraju

. strasti, te osjecaj odgovornosti za svoje postupke. poznanstvo, susreti, setnje, druzenje su prozeti l~l!.l"n..1lU nacelima,

~~::.;;;~tjr'''': koja cesto bude krunisana ~ ~ ~ kao serijatska veza

jer se vodi iiatskih propisa. U

U vezi zvanoj "zabavaljanje" neko mora biti igracka, asikluku rnladic u dragu djevojku, on je

najceSce su to djevojke koje u svojoj lakomislenosti na njen prijatelj i drug koji djeni njenu cast i dostojan-

pocetku bivaju zavedene, prepusrajuci se u ruke svojih stvo. On nikada nece po iziti njenu Cast da bi zadovo-

rnladica koji u njima viae korist, kroz zadovoljavanje ljio svoju pozudu, njegovi 'hagoni su pod kontrolom

svojih prljavih strasti, a ne bice koje osjeca, imana. Za njega njegova djevojka nije igracka, nego ne-

dirnuti mirisni cvijet.

Nakon sto se mladic zasiti svoje djevojke (igracke) ona

biva ostavljena i odbacena kao maramica kojom se on Ako djevojka i mladic kroz razgovor shvate da nisu

obrisao, i na kraju biva ponizena, jer ju je on ucinio po- jedno za drugo, da se njihova narav u bitnom razlikuje,

ludjevicom i bludnicom. Tjelesna ljubav uvijek, ovako te da imaju ralicite poglede na zivot, oni se razilaze, i

zavrsi, jer je ogranicena i brzo dolazi do zasicenj-':"a"':a1:k.".o .... -,_..·~ Clolazi do prekida njihove asik veze, ali bez sramote i

ne postoji duhovne komponente. Ne'rijetko u takvim nekih posljedica.

vezama hajvaniziranih insana u kojim partneri oprav-

davaju sve svoje postupke rijecima "u Ijubavi je sve do- I mislim da je najljepse kod ovakvih veza kada se preki-

zvoljeno" ili "istinska ljubav ne poznaje granice" , desi nu to sto djevojka rnoze pogledati mladica u oci bez

se da djevojka zatrudni. imalo srama, i bez griznje savjesti jer nije bila njegova igracka, nego netaknuti mirisni cvijet, u Cijem je on mirisu mogao uzivati, ali ga ni slucajno dirati.

"iena korpus, leka na abortus"

Malo takvih djevojaka se odlucuje da rodi bebu van braka, jer obicno njihovi rnladici zabave kojima su se predali u ime "ljubavi", ne priznaje to dijete kao svoje, niti mu je stalo do osjecaja djevojke koja nosi plod njegovog kratkotrajnog uzivanja,

U ovakvim slucajevima one stoje u redovima za abortus, iii kako nas jedan profesor kaze "zena korpus, ceka na abortus". "Sam cin abortusa vrlo je opasan, i moze dovesti do trajnih posljedica. Kao npr. da djevojka zbog pobacaja ostane trajno neplodna, i bude uskracena tog cestitog osjecaja majCinstava. Takoder, abortus rnoze dovesti do embolije, trovanja krvi, upale unurrasnjih organa, tumora, pa i do raka."

Mnoge djevojke su prilikom abortusa iskrvarile, dobile trovanje i umrle u strasnim mukama, dok njihove mladice nije bilo ni najmanje briga sto su njihove djevojke umrle zbog njihove sebicnosti, Takoder jedna od mnogobrojnih posljedica stupanja u nezakonite, intimne odnose prije braka, a koji su sve viselopularniji kod nase omladine, jesu i spolne bolesti, 0 kojih su i neke smrtonosne. Veze ovakvog tipa degradiraju i ugrozavaju cjelokupno ljudsko druStvo.

sStoga svako treba obavezno nauciti posljedice i dunjalucke i ahiretske, koje su namjenjene onome ko se zabavlja i igra sa ljubavlju, tim uzvisenim osjecanjern koji zivotu daje smisao.

Na nama je da izaberemo da li da budemo asici, ili razuzdani i razvratni ljubavnici koji se svojim postupcima spuStaju ispod nivoa zivotinja. Trudimo se brace i sestre da budemo moralni da bismo opstali i ostali normalni ...


_ ISKUSTVA

v

IZVJESTAJ

SA RAMAZANSKE PRAKSE

Izvijestio: Begovic Abdulmalik, IIIb

Jedna od prednosti Gazi Husrev-begove medrese je ta, sto svojim ucenicima pruza priliku da za vrijeme ramazanske prakse steknu nova poznanstva i iskustva.

Kao ucenik treceg razreda ove skole, ramazansku praksu sam obavljao u zemlji smjestenoj u srcu Evrope, zemlji koja je jedna od vodecih u svijetu po obrazovanju, tehnoloskom razvoju i privrednoj proizvodnji, Njemackoj. Boravio sam i klanjao u gradu Augsburgu, drugom najstarijem gradu u Njemackoj. Moji domacini i diematilije su me toplo primili i ugostili, i stvarni su primjer uspjesnih Bosnjaka u dijaspori.

Velika cast je bila klanjati u gradskoj diamiji i upoznati veliki broj nasih ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Dzumu namaz nam je predvodio glavni imam, Bahrudin ef. Omeragic, Posljednjih deset noci Ramazana smo proveli u ibadetu.

U noci Lejletu'l-Kadra nakon teravih-namaza i proucenog mevluda i prigodnog programa, sa svojim dornacinom i prijateljem Jahrevie Alenom, otisao sam u Miinchen gdje smo klanjali tesbih namaz.

Nakon klanjanog tesbih namaza, posjetili smo dzamiju u Penzbergu, koju je sam projektovao, Bajramske dane smo docekali i proveli u krugu porodice, prijatelja i diematlija.Moj boravak u Njemackoj je bio lijepo iskustvo i dugo cu pamtiti nase zajednicke if tare, sijela i druzenja ...

181 ZEMZEM I oktobar 2010

v

NASA

REPORTAZA

Pripremili: Ibisevic Almedin IVa i Spahovic Sumejja IV d

Pred somi kroj protekle skolske godine ufenici Gozi Husrev-begove medrese, tretih I cetvrtih rozredo, izborne grupe historijo i ,geogrofijo, predvodeni profesorimo Holimom Husicem I HOlrudinom Mesicem, te prof. gostom Ibrohimom Busotlijom, odrfnli su terensku nostovu i toko obisli nekoliko grodovo no sjeveru nose lijepe Bosne i Hercegovine.

Prodosmo Bosnom uzvodno kroz gradove

o Olovu, Kladnju, Zivinicama pa sve do Lukavca govorili su nam nasi profesori. A 0 Lukavcu nasi ljubazni dornacin gdin. Nihad Sakic. Ostaci materijalne kulture pokazuju da je ovo podrucje bilo naseljeno jos u bronzano doba.

Ime Lukavac spominje se 1728. god. Na akumulacijskom jezeru Modrac, turistickom biseru Tuzlanskog kantona, koje je bogato ribom, izgradeni su atraktivni objekti turisticke prirode.

Osim jezera Modrac, Lukavac ima i jezero Bistrac sa kristalno cistom vodom i uredenim setalistern. Ljubitelji prirode mogu se odmoriti i na izletistu Svetovac, koje je bogato izvorima i borovom sumom. Naravno, posjetili smo i naselje Puracic. Naselje Puracic se sporninje 1249.god. i jedno je od najstarijih naselja u nasoj zemlji.

Zatim, posjeti smo i taj turisticki biser Tuzlanskog kantona, akumulacijsko jezero Modrac i uvijerili smo se ... Biser je stvarno pravi.Putovanje smo nastavili ka gradu soli, T uzli. Castron de Salenes, Ad Salinas, Salinas, Salenes, Solina, Soli, Memlehatejn, Mernleha-i Zir, Tuz, TUZLA ...

Pod Tuzlom se zeleni meraja, a na meraji prostrta serdzada ... veze divna sevdalinka. Danas se u Tuzli zeleni Panonsko jezero, jedino slano jezero u Evropi. Jezero je trag Panonskog mora.

o tragu nestalog mora i minulim vremenima svjedoce Soni trg i Arheoloski park sa prethistorijskim sojenickim naseljem.

Grad na zrnu soli krase brojni kulrumo-historijski spomenici, kao i znacajne institucije kulture.

Tuzla, Gradacac, Srebrenik

Ucenici su posjetili Panonsko jezero, Arheoloski park sa predhistorijskim sojenickim naseljem, Kapiju i Rrosetali se gradom. Naravno nismo zaboravili fotogralisati najljepse i najdraze trenutke ove posjete. Zatim smo posjetili nase prijatelje u Behram-begovoj medresi, gdje smo se malo odmorili i nastavili put ka jednom od najljepsih gradova u Bosni i Hercegovini, Gradaecu.

Na putu ka Gradaccu prolazimo kroz srednjovjekovni grad Srebrenik koji je jedno vrijeme bio prijestolnica bosnaskih banova Kotromanica, Prvi put se spominje 1333.god. u Povelji ~tjepana II Kotrornanica. Na [okaIitetirna Mecave i Cehaje sacuvano je vise nekropola stecaka,

Najznacajniji historijski spomenik na ovim prostorima je srednjovjekovni grad Srebrenik, Cije su dobro ocuvane zidine i danas interesantne mnogim arheolozima i historicarima, Unutar zidina Starog grada, od 1977.god., odrzava se redovna godisnja kulturna rnanifestacija Srebrenik - otvoreni grad umjetnosti.

Grodo(O(

U blizini Srebrenika nalazi se fazanerija u kojoj se godisnje uzgoji vise hiljada fazana, sto znaci da ovaj kraj ima buducnost i u lovnom turizmu.

U Cradaccu, gradu bijelome, hair cini Husein-kapetane, hair cini bijelu dzamiju.c. Gradaeac, Gradac, Grad ... U historiji ovog mjesta najznacajniju ulogu su igrali kapetani iz porodice Gradascevica, a narocito Husejn - kapetan, Zmaj od Bosne. Iz tog perioda poticu i znacajni kulturno - historijski spomenici: Gradina sa kulom, dzamija Husejnija, kamena sahat-kula ...

Najstarija sacuvana gradevina je i jedna od najstarijih biblioteka u Bosni i Hercegovini (1839.)

Podrucje Gradacca je poznat vocarski kraj. U njemu se svake godine odrzava turisticko - privredna rnanifestacija Sajam sljive. Na izvoristima termalne vode izgraden je banjsko - IjeCilisni komplkes Ilidza. Vjestacka jezera Hazna i Vidara, bogata ribom, pruzaju velike mogucnosti za razvoj turizma. Ovdje smo bili gosti gl. imama Nusret ef Kujrakovica, koji nas je upoznao sa ljepotama ovog grada. A zatim, imali smo obezbijeden rucak u restoranu "Sibex", ljubaznim domacinima se i ovom prilikom zahvaljujemo.

ISKUSTVA_

Srebrenik

Srebrenik se u historiji prvi put pominje godine 1333. Prvi pisoni dokument 0 postojonju ovog drevnog grodo jeste poveljo Stjepono II. Kotromonico od 15.02.1333., kojom on, koo bosonski Bon, Dubrovockoj republici ustupo Ston i Rot, otvorojuci trgovinske puteve Dubrovniko so Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnico srednjevjekovne Bosne kojom su vlodoli Kotromonici, utemeliivsi njene nojprostronije gronice. Bosno se todo prostirolo od Sove no sjeveru, Zodro i Knino no zopodu i Herceg Novog no jugoistoku.

Setnja "stazom Ijubavi" i sretni povratak

Prosetali smo "stazom ljubavi" u Gradaccu, a na samom izlazu iz grada posjetili oklopni voz i putovanje nastavili ka ModriCi.

Modrica se kao naseljeno mjesto, prvi put pominje 1323. godine, u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotrornanica,

Opcina Modrica se prostire na tri posebna geografska podrucja, zahvatajuci po manji dio svakog od njih: mali dio od ravnice bosanske Posavine, sa dijelom doline rijeke Bosne, dio od podrucja masiva planine Vucjaka na lijevoj obali rijeke Bosne i dio od podrucja masiva planine Trebave na desnoj strani rijeke Bosne.

Poslije posjete Modrici uslijedio je povratak u Sarajevo. Nizvodno rijekom Bosnom prolazeci kroz Doboj, Zepce, sa predahom u Zenici, zatim Kakanj, Visoko i u kasnim satima stigli smo u glavni grad nase domovine. Prezadovoljni videnim, sretni s novim znanjem, zahvaljujemo se onima koji su omoguCili ove posjete gradevirna nase zemlje i jedva cekamo ovogodisnje terenske nastave.


v

ZrVOTNO OPREDJELJENJE

Skupljom hrobrost i snogu i polohko pokretem svoje ukefeno tijelo, dok oko mene Ijudi proloze i sve se vrti u krug. Sigurnim korokom i uz vjeru u Svevisnjeg, ulozim u svoju novu kutu, u Srednju skolu sto je sogrodi velikon, beg i gozijo, u Gozi Husrev-begovu medresu.

20 I ZEMZEM I oktobar 2010

Cijenjeni nasi citaoci, u prvom ovogodisnjern broju Zernzema predstavljamo yam ucenike i ucenice prvih razreda, Prenosimo yam njihove motive i razloge zbog kojih su dosli ovdje, ali i prve utiske koje je na njih ostavila medresa, ucenici i profesori.

.....

Ove skolske godine u prve razrede je upisan 131 ucenik i ucenica, taanije 69 uce ika i 62 ucenice, rasporedenih

u cetiti odjdjenja. )

U cilju "razbijanja" njihovog straha od novih izazova i zbunjenosti zoog ustanove u koju su dosli, ,u, cervrtak, 23.09.2010. poslije aksam namaza odrzan' je prigodan program za njih, najrnlade ucenike GHM, u reziji njihovih maturanata,

-,

Docek "fazana" i "fazanki" privukao je veliku paznju, ~ako najmladila i najs~arij~h, :ako i .ostaljh ucen~~<;l,f1~se skole. A amfiteatar Je bio lspunJen do p"OsllJednJeg mjesta. Voditelji programa su bili Almedin Ibisevic i Sumejja Spahovie.

Ucenicima se obratio Sadzid Sljivic, predsjednik Udruzenja ucenika Gazi Husrev-beg. Izmedu ostalog napomenuo iH je da budu svjesni ustanove i mjesta gdje su dosli, da odole izazovima cadije i sto uspjesnije je zavrse. Bilo je pjesme, glume, smijeha, a i pokoja suza maturanata i maturantica je B.ala-zbog priblizavanja kraja i rastanka. Program je zavrsio u jacijsko vrijeme: maturanti i maturantice zad6voljni sto je sve proslo u najboljem redu, a fazani i flzanke sretni zbog ovakog doceka napustili su amfiteata\-,

I

Nadamo se da ce im medresa donijeti ispunjenje svih njihovih zelja i namjera, a redakcija Zemzema im zeli sretnu i uspjdnu skolslm 2010/2011 godinu.

/

FAZANI _

Ucenici la

Razredni starjesina: prof. Dzevad Hrvacic

Aladiuz Ajdin, Aletic Ahmed, Basic Belmin, ~ektasevic Emir, Bilalic Mustafa, Causevic Mudzahid, Colakovic Almir, Colakovic Namir, Ceman Enes, Deraki Zadallah, Dizdar Hamza, Iseric Hamza, Fatic Samir, Cazic Malik, Hosie Ilham, Ibrahimovic Adil, Ireiz Hajrudin, Dzino Belmin, jusic Abdulvahid, Kadic Bilal, Kapo Usama, Karadza Senahid, Kavazovic Orner, Mehic Munir, Muhammed Abdullatif, Muratovic Husejn, Perce Ensar, PindzoKerim, Wehbeh Bilal, Posavljak Vahidin, Selimovic Seval, Skejic Ajdin, Skejic Said, Skrljelj Anes, Talic Ahmed i Turcinovic Dzernal,

Zasto sam upisao medresu?

Nas gospodar Allah di.s. prvo sto je objavio Muhammedu a.s., a samim tim i nama, bilo je: "Vci, citaj". Mislim da su te rijeci bile presudne u mojoj odluci da upisern medresu u Sarajevu. Za mene nije bilo boljeg mjesta na svijetu gdje bih mogao bolje da ispostujern Allahovu odredbu od nase medrese. Biti ucenik GHM-a nije malo, ta cinjenica donosi privilegije, donosi ponos.

Prvi utisci iz medrese su izrazito dobri. Bilo je situacija koje su me nasmijale, a i onih koje su me rasplakale te onih koje su me zadivile. Na jednom casu sam ostao zatecen nacinorn predavanja profesora. Nikad u iivotu nisam vidio nekog da tako dobro zna da objasni neke stvari. Ali na posljetku svega, istina se ne moze izrnisliti, istina postoji i postojat ce dok god ima iskrenih i bogobojaznih ljudi.

Laz bi bila kada bih rekao da sam se pokajao sto sam upisao medresu. Ne, nisam i nadam se da ce moje misljenje 0 medresi ostati dobro. Od svih sam u medresi dobivao savjete, od brojnih ucenika, a ponajvise od profesora i odgajatelja.

Upisao sam medresu u Sarajevu jer sam mislio da je to ispravno i dobro za mene. Nadam se da se necu pokajati.

Mehic Munir, Ia

Ucenici ln razreda Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu

oktobar 2010 I ZEMZEM 121

_ FAZANI

Ucenici Ib

Razredni starjesina: prof. Orner Dervisevic

Alispahic Ahmed, Atovic Tarik, Balta Mimes, Balta Tarik, B~ie Adin, Cajlakovic Zejd, Cavkunovic Diavid, Celebic Abdulah, Delihasanovic Muhamed, Dinarevic Adem, Ganjgo Amer, Gljiva Armin, Crahic Emin, Hodzic Ahmed, Huseinbasic Muhamed, jusufovic Amar, Kadic Faris, Memic Ahmed, Mernisevic Habib, Muhamed Emin Fattah, Mulahalilovic Adnan, Muhibic Elvedin, Muhotic Ibrahim, Novalic Ahmed, Omanovic Arif, Ramie Dzenan, Ziio Haris, Spahic Muhsin, Tabakovic Ahmed, Turkovic Sakib, Vildic Ismet, Vladavic Mustafa i Ramie Kenan.

Zasfo sam upisao medresu?

Nakon zavrsene osnovne skole, do tad nejteza odlika u mom iivotu, bila je koju cu srednju skolu upisat. Bio sam na prijemnom za neke skole koje sam cak i poloZio, ali se ipak nisam odlucio za njih.

U zadnjem casu sam odlucio upisat Gazi Husrev-begovu medresu. U najuzern izboru su bili Tursko-bosanski koledz i Gazi Husrev-begova medresa. Ali zasto medresa? Mnogi moji prijatelji su mi govorili "sta cd ti u medresu, menu efendije".

Ali moras li biti hodza ako zavrsis medresu, moras li upisat FIN, studirat teologiju ili neku drugu islamsku nauku? Ne moram, jer s medresom mogu upisat svaki fakutet.

Motivisalo me je sto sve vise ucenika medrese upisuje fakultete kao sto su pravo, ekonomija, politicke nauke, tehnicke fakultete ita.

Osim toga upisao sam medresu radi odgoja i lijepih navika koje sticern u medresi. Na pocetku je bilo tesko zbog toga sto nikog nisam znao, ali vee nakon jedne sedmice sam shvatio da sam upisao najbolju skolu.

Dinarevic Adem, Ib

Ucenici Ib rozredo Gozi Husrev-begove medrese u Sorojevu


FAZANI _

Uleniee Ie

Razredni starjesina: prof. Sabaheta Ahmetagic

Hrvacic Amina, Irnamovic Adna, Hajric Belma, Mrackic Anisa, Abazovic Adema, Hadziabdic Hadidza, Arnaut Hadzera, Spahic Meliha, Skopljak Velida, Nuhic Emina, Vukovic Zejneba, Mehanovic Dzelila, Cosovic Dzenana, Mestrovac Amira, Bdie Mejrema, Alijevic Lamija, jusic Amina, Curkic Amina, Abdelmoneni Fatima, Suleimani Asmaa, Mckie Merjem, Jasarevic Aisa, Sendic Merima, Talic Razija, Smijecanin Amina, Podzic Senada, Colakovic Amina, Fidani Neime, Kalajdiie Lamija, Cesir Merjem i Karadza Almedina.

Zaito sam upisala medresu?

Zbunjena i ukocena, u borbi sa samom sobom i svojim osjecanjima, stojim pred glavnim ulazom u Srednju skolu, sto je sagradi velikan, beg i gazija, pred Gazi Husrev-begovom medresom.

Velika je cast biti ucenik te skole, koja vee stoljecima iivi u srcu Sarajeva, na Basearsiji. I meni je to cast, ali, tesko je ponovo poceti sve ispocetka, zidati kucu iznova sve ciglu po ciglu, sticati nova prijateljstva, dokazivati se u najboljem svjetlu i izdanju, sve to me muci i buni. Nekoliko trenutaka stajah pred kapijom medrese,

ana glavi mi bijase kruna kao u princeze. Misli stadose, kao da na semaforu ugledase crveno svijetlo. Poceh recitovati pjesmicu kojoj me majka naucila kao "svog " prvacica. Glasi ovako: "]a sam mala princeza, suknjica mi od veza, cipelice od laka, zar ti nisam slatka." Onda "se upali " zeleno svijetlo. Ogrnuta bijelom, krznenom bundom, prikupljala sam paznju i poglede mnogih prvacica i njihovih majki i oceva, Zvali bi me "mali polarni medo" kada bih nosila tu bundu.

I sada bi mi dobro dosla, bas mi je hladno, i tijelu i dusi, pomislih u sebi uz drhtaj i skljocanje zuba. U Osnovnoj skoli prvi dan mi je bio sretan. Upoznala sam prijatelje i vee se nekako privikla na tu sredinu. I uciteljica mi je prisla srcu i postala mi draga, mada je bila tu sarno tri dana. Voljela me, a jednom prilikom, posto sam sjedila u prvoj klupi, ispala mi je gumica i ja sam je upitala da li mogu dohvatiti gumicu, a ona mi je umiljatim glasom rekla: "Ja cu ti je dohvatiti."

Kakvi li ce biti profesori u medresi? Da li ce biti blagi i prijateljski ili ce biti grubi i odbojni. Sve me to sada buni i uvlaci mi strah pod kozu, Skupljam hrabrost i snagu i polahko pokrecern svoje ukoceno tijelo, dok oko mene ljudi prolaze i sve se vrti u krug. Sigurnim korakom i uz vjeru u Svevisnjeg, ulazim u svoju novu kucu, u Srednju skolu sto je sagradi velikan, beg i gazija, u Gazi Husrev-begovu medresu.

Merjem Mekie, Ie

Uceni(e I( rozredo Gozi Husrev-begove medrese u Sorojevu


_ FAZANI

Ulenice Id

Razredni starjesina: prof. Dzevad Pleh

Alispahic Ahmed, Atovic Tarik, Balta Mimes, Balta Tarik, B~ic Adin, Cajlakovic Zejd, Cavkunovic Dzavid, Celebic AbduIah, Delihasanovic Muhamed, Dinarevic Adem, Ganjgo Amer, GIjiva Armin, Crahic Emin, Hodzic Ahmed, Huseinbasic Muhamed, J usufovic Amar, Kadic Faris, Memic Ahmed, Mernisevic Habib, Muhamed Emin Fattah, Mulahalilovic Adnan, Muhibic Eivedin, Muhotic Ibrahim, Novalic Ahmed, Omanovic Arif, Ramie Dzenan, Zizo Haris, Spahic Muhsin, Tabakovic Ahmed, Turkovic Sakib, Vildic Ismet, Vladavic Mustafa i Ramie Kenan.

Zasto sam upisala medresu?

List, s proljeca svijetlo zelene boje, a vremenom postaje tamniji. Za vrijeme ljetnih vrucina stupa u svoj najzreliji oblik. Sa prvim znakovima jeseni pocinje blijediti, da bi u kasnu jesen posve pozutio.

Prvi mrazevi posve osuse list i on opadne s grane. Raznose ga hladni jesenji vjetrovi, a prvi snijeg ga potpuno unisti, I sve tako do novog proljeca, sve tako u krug, kao i nasi zivoti. Po prvi put ugledas svjetlost dana i pred tvojim ocima zabljesne neko novo proljece.

Tek sto se naviknes na tople zrake sunca koje te miluju po kosi, sve se, tek tako, promijeni. Sunce postane jace.

Ponekad svojim zrakama opece, kao nehotice. Sazrijevas te postajes neko novi. Neko drugaCiji. Spoznajes nove stvari. Tada, kada ti nije svejedno kako i kuda qaIje da krenes, pred tobom se otvore razni putevi. Zivis za sekunde, minute i sate. Dan za danom provodis u nedoumici. Svi cekaju tvoju veliku odluku koja je konacno na dnevnom redu. Glasno uzvikujes: "Medresa!" To je to.

Nove brige se javIjaju: kako poloziti prijemni ispit, da li ce sve biti kao dianom od dIan ili ce trebati dosta muke i truda? Trud se na koncu i isplatio. Ponosan na sebe provodis zasluzeni raspust i sarno cekas taj prvi dan skole.

Nova sredina, novi ljudi, novo sve. Pred ocima ti slike nekadasnjih dogad:aja i tek tada uvidas da nisi dijete, vee sasvim neko drugi. Doputovao si na drugu postaju Hvota.

Nepobitni razlozi zasto si izabrao ovaj put su Ijubav prema tvojoj vjeri, trazenje samog sebe uz pornoc nekoga ko ce ti zaista na tom putu pornoci, sticanje jaceg karaktera sada ti prolaze kroz glavu. Svi razlozi koje si do sada smatrao nebitnim trenutno te opsjedaju i neki osmijeh se javija na tvom lieu.

Osmijeh zadovoljsta, jer zaista si pronasao ono sto si trazio.

Lamija AlijeviC, Id

Ucenici Id ruzredu Gozi Husrev-begove medrese u Sorojevu


USPJESI NASIH UCENlKA _

SLOBODAN

v

COVJEK,

SLOBODAN GRAD

Ucenica Mekii Emina prima nnqrudu

w~,, __ ~w~~ __ ~w~~_.

~)c &f,)c &f,)f.-.


_ USPJESI NASIH UCENlKA

"MLADO DRVO, MA KOLIKO KRIVO BILO, MOZE SE ISPRAVITI ZATO, RODITEL]I I PROFESORl, ZELIM DA

v II

VAM KAZEM ...

Ja, kao i sva ostala stabla koja su stajala gordo povih se i smotah. Mnoga od nas bila su sjecena raznim spravama i zakopavana u tlo. A onda utihnuse te sprave, hvala Bogu, pa osjetih neko olaksanje. Svi mi koji smo se tad iskrivili pod zrakama ovog novog sunca mogli smo se grijati pod njim, uspravni kao i svi ostali jer tada nije bilo iskrivljenih stabala, izglaedalo je. U to vrijeme padala je kisa, a sunce grijalo; bas onako kako je najpogodnije za nas. Ali ja sam u sebi sve vise osjecao ceinju za onim drugim suncem i onim citanjem sto me cinilo gordim i vitkim,

U jednom trnutku u sumi se pojavi neki, ocito gladan, lay i nade tigra kako jede svoju lovinu pa ga napade i otjera, a ovaj bjezeci uplasi jednog majmuna koji skoci na tanku granu pa je jako zatrese te sa nje spade zmija, a ona sva izbezumljena od straha i bez vrha repa pobjeze bas pod onaj list pod koji se bio sakrio rnis i pojede gao

Pise: Bjelic Muhamed, IVa

Kisa je i dalje padala, [ace i jace, tlo je bivalo sve plodnije ali drvece se susilo i umiralo a ostajalo pravo, sarno smo mi bili savijeni koji smo gorili od onnog starog sunca ali opet jako sretni i s osjecajern da smo visi od cijele sume. Naialost i neki od nas, ne mogavsi se oduprijeti izazovima vremena, uspravise se i osusise pa se tako prikljucise stablima koja su pod naletima veoma jakih vjertova bila bucnija nego ikad; suma je davala tako jake i prodorne zvukove kao nikad do tad, umirala je, a nikad iivlja

1Ll'..H:;Udld nije.

su se uspijeSno odupirali naletima sume ograden debelim kretao prema tom di "lU.r-.U;'ldILdJ\. i raskosno, a taj

osj

ostalo da se

ispravljalo a grane pocinjale Sarno mali broj stabala se nije ni najmanje ne narusise ovu novu iivotnu harmoniju. ~'~n'c"u iz visine dopirao je, u pocetku cudan, melodican zvuk koji zvali citanjem i za vrijeme tog citanja suma bi uranjala u tisinu, a grane polijegale po zemlji.

njih te ce tako stvo-

je rrioguca na ovom svijetu. OgrijeSi Ii se 0 bilo toga sigurno nece ostvariti srecu jer su dobro postupa-

s~~Ca neraskidivo vezani jedno za drugo i sluze jedno dru-

Cim bi citanje prestalo iivot u sumi bi nastavljao jos vecom iivoscu nego ranije.

sam isao iz medrse ka diamiji okrenuh se i pogledah medresi ali ostadoh zapanjen kada se za trenutak nadoh one sume iz koje sam poletio. OCi mi zarosise od srece, a usirna mi pocese odzvanjati ccsto ponavljane rijeCi mog babe: sinko moj, ne smatraj druge Allahu ratmim, mnogoboftvo je, velika nepravda.

A onda u jednom trenutku tiho i neocekivano granu sunce sa Zapada, hladno i zubato. Kada upravih svoj pogled ka Istoku tamo vee nije bilo sunca.


ALE KSAND RI J SKI SVJETIONIK

Pise: Celenka Orner, IVa

Dinokratova Aleksandriia

Svjetionik se nalazio u Aleksandriji, cuvenoj prijestolnici Egipta koju je osnovao Aleksandar Makedonski koja po njemu i nosi ime. Grad se pruiao na obali Nila na mjestu gdje je bilo malo egipatsko naselje Rakotis. Aleksandrija prvi grad helenistickog perioda i bila je ~V.£'ll'H" je podignuta na osnovu jedinstvenoga r.-' •• -'~"_

rodski graditelj Dinokrat. Grad je u pravokutnika, a ima opseg 15 1\.lll"I!!".U

podrucja, Dvije najvece ulice pravim uglom, a Citavom "l"llX,""'_l<JILll !i'-UlIo!l,IU.j,o:l

mramorni stupovi.

Nedugo nakon smrti preuzeo je vlast u ljenja Aleksandrije

sjaj i popularnost

Muzeon "hram tocen citav Ull.lJ~l,"~'~1\.1,,,

je bila srediste, ,qUUUj .......

stituciju je b.1'i<Jj'$rn]

700.000 <,,; .. ,>~;,r,

Bio je podignut na stijeni koja se uzdizala na istocnoj obali otocica Farosa. Prema legendi ime otocica je varijacija od imena "Faraonov otok". Otocic je pripojen kopnu nasipom od zemlje i kamenja, duzine 34 km, 285. pr.Kr. Tako se dobila i dvostruka luka (ratna i trgovacka).

Zbog raznih nanosa rijeke i mulja na dnu mora prilaz lukamaAleksandrije zahtijevao je veliku obrazovanost i iskustvo jer su i podvodne stijene ugroiavale plovidbu. Zbog svega toga bilo je potrebno izgraditi svjetionik.

Sostrat osmisliava izgled svjetlenlka

o ~~dana· dan~njeg sacuyalo e sarno irne i uspomena. Ta

nije uzalud(lSostra~""graditelj ovog' svjetionika, u ielji da ocuva svoje ime za pokoljenja koja ce doci iza njega, uklesao na mr~mornom zidu ovaj rfatpis:

•

"Sostrat, sin Dekstifona iz Knida, posvetio ovo bogovima spasiocima pomoraca."

Ovaj natpis je prekrio tankim slojem ibuke koja je bila iste boje kao i mramor, a odozgo je napisao ime cara Ptolomeja I Sotera sarno da bi ga prevario dok je u dubini duse bio uvjeren da ce se vremenom ovaj sloj ibuke skin uti i da ce citavom svijetu biti poznato ime pravog graditelja ovog velicansrvenog svjetionika.

Nije se prevario!

•

IZ ARHIVE ZEMZEMA

BUDI MI DRUG

Tekst objavila: Suada Mahmutovic, "Zemzem", 1992. Pripremio: Alija HadZic, IVa

l.Sametn je ~oljo o~ loseg ~rustvo, 0 debar drug je bolji od snmete, Dogovor ° dnhru je korisniji od sutnje, 0 sutnjo je

boljo od dogovoronj...;.;...o ....;;...o_zl;....;;..u.;._. " -----'

Prijateljstvo znali Ijubav?

I pored svih ljudi okonas sto nas okruzu, ponekad se osjecamo usamljeno. Cesto pozelimo da nas jednostavno nema, da nismo prisutni u bilo kojoj Spizodi na ovom svijetu, ovom tmurnom Zivotu. Zeljom da budemo sami, ieljom za samocorn, sami sebi nanosimo bol, bilo trenutnog ili duieg vremenskog intervala. Izbjegavamo ljudsko drustvo u namjeri d<!_ ostanemo sami svoji, sa svim onim sto posjedujemo. Cesto pozelimo da imamo sarno Boiije prijateljstvo, takvi su ljudi i najsrecniji ljudi jer takvo prijateljstvo sadrii i prijateljstvo prema ljudima, dobrim idejama, iivotinjama i svemu oko nas. Rijec prijateljstvo znaci prvenstvemo ljubav prema Bogu, covjeku, drustvu, na kraju krajeva samom sebi, prema svom ljudskom bicu kao i robu Boiijem.

Postavlja se pitanje zasto covjek toliko teii iskrenom prijateljstvu, da Ii zbog toga sto je u njemu usadena potreba za drusrvorn ili nesto drugo. I sami znamo da Allah, di.s., i Muhammed, a.s., preporucuju prijateljstvo, cak u nekim slucajevirna to i zahtijevaju ieleCi da se ljudi sto vise zblize, upoznaju.

Tako Allah, di.s., u jednoj hadis-i kudsiji kaze: "Moja ljubavy je. osigu,~ana za one koji se medusobno druze, pomazu 1 vole.

Nije slucajno podjela ljudi na narode, plemena itd. Allah di. s. je rekao da su ljudi podijeljeni zbog toga da se medusobno upoznaju, istovremeno pomazuci se u dobru. ZiveCi u ovim vremenima u iiii netrpeljivosti i rnrznje pitam se da li ima dovoljno ljudi koji vole, da li bi mogla ta ljubav pobijediti sve zle misli koje su se nadvile nad ljudski rod?

Vrste prijateljstva

ZnajuCi da su svi ljudi stvoreni od iste materije, da imaju istog Stvoritelja Allaha di. s., da ce imati isti kraj,


namece se pitanje pa zasto su ljudi toliko razliciti. Da bi izbjegli sve te razlike i netrpeljivosti ljudi pokusavaju sklopiti nova prijateljstva i poznanstva. Medu ljudima prijateljstvo ima tri motiva: prijatno, dobro i korisno pa zato imamo i tri vrste prijateljstva. Prijateljstvo iz koristi najniieg je stepena, sebicno, prolazno i sadrii isto toliko mrznje i ljubavi. Pored ova tri motiva prijateljstva imamo motiva koji su na vrijednijem stepenu, a to su: zajednica osjecanja, zajednica ideja i zajednica interesa. Uglavnom sva nasa prijateljstva sadrze bar jednu od ovih odIika.

Strah od snmefe

Kao sto je na pocetku receno da se ljudi vrlo cesto osjecaju usamljeni bez obzira na sve oko njih stoga za neke ljude je prvi i najjaCi motiv prijateljstva strah od sarnoce koji moze biti mracan, cesto pracen teskim i jezovitim snovima, moze biti uzrok i teskih bolesti pretezno na psihicko] bazi. Za vjernika strah od samoce ne treba da predstavlja veIiku opterecenost jer svaki vjernik treba imati na umu da je uz njega uvijek Allah di. s., da nije sam, tu su i meleki koji danonocno nad nama bdiju. Svijest da nismo sami, da smo u drusrvu Allaha di. s. i melekima trebamo, a i mozerno potkrijepiti ibadetom.

Muhammed, a.s., je rekao: "Samoca je bolja od loseg drustva, a dobar drug je bolji od samoce. Dogovor 0 dobru je korisniji od sutn]e, a sutnja je bolja od dogovaranja 0 zlu." Takoder je rekao: "Sa tri postupka dobicd prijateljstvo prijatelja: pozdravom kad ga sretnes, ustupanjem svog mjesta njemu kada do de u drusrvo gdje ti sjedis, obracanjem onim imenom koje mu je najdraie."

Da Ii smo nekome iskren prijatelj?

I sami znamo da je podijeljena nesreca upola manja. Kaze se da je i najjaCi covjek bez prijatelja nesiguran. Za iskrene prijatelje sve treba da bude zajednicko pa cak i opasnost po iivot jednog od njih. Cinjenica je da se najvise vole oni koji imaju iste iIi slicne osobine. Trebamo voljeti bez obzira da li ce nam ta ljubav s druge strane biti uzvracena. Ne smijemo dozvoIiti da se nas prijatelj u bilo kojem slucaju osjeti nasim duznikom ili da smatra da je u podredenom poloiaju. Poieljno je, a to je i u iivotu prirnjeceno, da mlade osobe vrlo cesto priieljkuju starije trazeci u njima iskusnije prijatelje na neki nacin i uzor. Mladima takva prijateljstvo prijaju jer ih u vecini slucajeva stite od pogrdaka. ( ... )

.Budi prijatelj sa ljudima velikih duhovnih vrijednosti, pa cd i ti uz njih naci ljepotu i postati cd dobar covjek. Tvoje druienje sa dobrim ljudima ucinit ce i tebe jednim od takvih, jer ako si pustinjski kamen iii mermer kada stignes do onoga ko ima duhovno bogato srce postat cd drugi kamen. Srce svoje ne povjeravaj, osim ljubavi onih koji imaju dobro srce, svojoj dusi daj hranu od onih koji imaju dobru dusu", rekao je Dzelaludin Rumi.

I na kraju zastanimo malo i osvrnimo se. Da Ii smo zbilja nekome iskren prijatelj i da li ga kao takvog imamo?

Naime, pribliZavajuCi se opcini Kladanj, u jednom od auto* busa je prirnjecen kvar. Nakon pauze, autobus, u kojem su bili ucenici "a" odjeljenja, je poceo da se puni dimom, koji

, je postepeno prelazio u plamen. Svi ucenici su, uspjeli izaci

'"' iz auto bus a, te niko nije povrijeden. Vatra, koja je pomalo ti-

18 njala, pretvorila se u pravi pozar, VozaCi su pokusavali ugasiti pozar, ali bezuspjesno, Kad su dosli plicijski sluzbenici vatra je vee bila zahvatila pola autobusa. Autobus je za kratko vri-

X jeme potpuno izgorio, a ucenici "a" odjeljenja su put nasta-

)Q vili rasporedeni u preostala tri autobusa. Uprkos pozaru ucenici su se u medresu vratili dobro raspolozeni.

*

~

ZATVORl

ALCATRAZ

Pise: Arnaut Ahmed, IVa

Alcatraz je otok u zaljevu San Franciska u Kaliforniji u SAD-u, povrsine 90 000 kvadratnih metara. Nosi nadimak The Rock (stijena, hrid iIi kamen).

Otok je ime dobio 1775. godine nakon sto ,. e do njega doplovio spanjolski istrazivac Juan Manue de Ayala. Smatra se da &a je ovaj Europljanin nazvao "La Isla de los Alcatraces (otok pelikana). Prema drugim izvorirna, izvorni je "alcatraces" danasnji ime otoka Yerba Buena. Misli se kako je danasnje ime dobio tek kasnije, nakon sto ga je taka nazvao nepoznati izradivac zernljopisnih lliarata.

1847. godine americka vojska je stratdku vrijednost otoka koji je mogao pomoci u obrani zapadne obale, na koju je cesto pristajalo mnogo brodova s putnicima koji su traiili zlato. 1853. zapocin]e graanja vojne utvrde i svjetionika koji ce ujedno postati i prvi svjetionik na pacitickoj obali. Otok je postao vojna baza s teskim topnistvom i tu je ulogu zadriao nekoliko desetljeca,

Zbog svog izoliranog polozaja (okruzen hladnim morem i opasnim strujama) , ubrzo je proglasen izvrsnim mjestom za smjestanje ratnih zarobljenika. Iz tog razloga Alcatraz 1868. sluzbeno postaje vojni zatvor, a 1906. na njega je premjdteno i preko stotinu civilnih zatvorenika koje je bilo potrebno preseliti iz potresom razorenog San Franciska. 1912. godine sagraden je veliki sredisnji dio sa celijama, a do 1920. gradnja je bila u potpunosti zavrsena,

Alcatraz je postao prvi vojni zatvor u kojem su se odsluzivale dugotrajne kazne. Zatvorenici su bili podijeljeni u tri razreda, ovisno 0 tezini kazne koju su izdriavali i kaznenog djela koje su pocinili,

30 I ZEMZEM I oktobar 2010

Kompleks zatvora je bio sastavljen od kuhinje, restorana, prostora za zaposlene, male bolnice, biblioteke, dvorista za vjeibanje, prostora za higijenu te A, B, C i D blokova u kojima su se cuvali zatvorenici. U zatvoru je ukupno bilo 372 celije, koje su bile opremljene malim umivaonikom s hladnom vodom, uskim lezajem i we skoljkom te 6 samica.

Jedan dan prosjecnog zatvorenika sastojao se u tome sto je ustajao u 7 ujutro te je citav dan provodio u fiziekom radu sarno sa kratkim pauzama za jelo. To bi se zavrsavalo u 21.30 kada su se gasila svjetla.

Najpoznatiji bijeg

Zabiljeieno je 14 pokusaja bijega u kojima se okusalo 36 zatvorenika (od kojih dvojica dva puta). 23 ih je uhvaceno, sestorica su ubijena za vrijeme bijega, a dvojica su se utopila. Dvojica uhvacenih su kasnije pogubljena u Drzavnorn zatvoru Kalifornija. Sluzbeno, niko nikada nije uspio pobjeci iz Alcatraza, iako su petorica jos uvijek na listi "izgubljenih", pod pretpostavkom utapanja.

27. aprila 1936. godine zabiljezen je prvi pokusaj bijega, a najpoznatiji (prema kojem je snimljen i film s Clint Eastwoodom "Bijeg iz Alcatraza"), odigrao se 11. juna 1962. godine. Tog su dana Frank Lee Morris i braca John i Clarence Anglin uspjeli pobjeci iz svojih celija. Pretpostavlja se da je cijelu operaciju organizirao cetvrti covjek Allen West, koji se nalazio u svojaj celiji i sljedeceg jutra nakon sto je bijeg otkriven.

Kasnijim istrazivanjima urvrdeno je da su se zatvorenici za taj bijeg priprem51i,<>punih 6 mjeseci. Koristili su rucno .izradena pomagala kejima su probijali rupe u zidu e se tako izvukli an.

Ka a su cuvafi zarvora saznali za taj bijeg, ubrzo su se angaiovali madnci i nacionalna garda na potrazi za njima. Ali sve sto su uspjeli naci bilo je mrtvo tijelo za koje su predpostavljali da je to neki od zatvorenika. Medutim, identifikacija nije bila moguca zbog visokog stupnja raspadanja tijela, te se trojica bjegunaca vode kao "nestali".

Ovaj otok je stoljecima bio simbol za ubistva, samoubistva i razne nesrece, Sa ovakvom mracnorn historijom, nije ni cudo sto se Alcatraz smatra jednim od "najukletijih" mjesta u Americi. Godinama su razni posjetitelji, strani cuvari, zatvorenici te osoblje nacionalnog parka prijavljivali misteriozne dogadaje.

Najpoznatija je Legenda 0 svjetioniku koja kaze da je se u maglovitim nocima stari svjetionik (sagraden 1854. godine, a srusen 1906. godine tokorn velikog zernljotresa u San Francisku) znao iznenada pojaviti pracen strasnim zvukovima te jakim treptecim svjetlom i opet, iznenada, nestati ...

Alcatraz je danas omiljeno turisticko odrediste u sklopu sireg zasticenog podrucja nacionalnog parka, odjela Golden Gate nacionalnog rekreativnog centra.

Odlukom Roberta F. Kennedyja, zatvor je u potpunosti zatvoren 21. marta 1963. godine.

1000/0 NISlJE' ZNALI DA ...

Pripremili: Muratovic Hikmet, lIa i : Memisevic Belmln, lIb

... morska voda sadrzi 32 razlicita hemijska elementa . ... zbog smanjenog utica]a Zemljine teze, na visni od 1000 metara jedan kg tefi 997 grama .

... pufu koji bi isao i dan i noc trebalo bi 14 dana da prevali jedan kilometar.

... misiCi pticijeg krila, u poredenju sa misieima ljudske

ruke, jaci su 20 puta. 1

... mis rnoze duze da izdrfi bez vode nego kamila .

... najgusee rnajcino rnljjeko piju kitovi. U jed nom litru ovog mlijeka ima 200 do 400 grama rnasnoce .

. ,. kraljica term ita dnevno polofl do 30.000 [a]a.

... covek se proteze posijle spavanja da bi u pojedinim dijelovima tijela ubrzao protok krvi.

... neki naucnici tvrde da su zene tokom sna tri puta osjetljivi]e na buku od rnuskaraca.

... pornnofite Ii 111,111.111 s 111,111.111, dobicete broj 12,345.678.987.654.321.

... ni u jed nom kasinu u Las Vegasu nema sat.

... kada [e mjesec tacno iznad vas, vasa tezina]e nesto malo rnanja nego obicno.

... totalno pornracenje sunca desava se .svakih 18

godina. 0 •

... kada covjek ispuhuje nos brzina vazduha koji izlazi pod pritiskom dostize i 160 km/h!

... 10% rnuskaraca je Ijevoruko a kod zena ih [e samo 7% .

... svaka kraljica po imenu Dzejn [e bila ubijena, zatvarana, poludjela Hi osudena na smrt.

.... kornjace mogu da disu kroz svoju straznjicu. •.. tajpan je najotrovnija zmija na svetu.

... rnusica leti brzinom od 6 km/h!

; .. .f<omarac ima 47 zubal

... ostrige mogu mjenjati pol od muskog ka zenskom!

... kada se zacrvenimo u,licu od sramote iii uzbudenja, pocrveni nam i stomak .

... kada se paukova rnreza stavi na ranu, odmah zau-

-stavlja krvarenie. . .

... prosjecna tezina mozga kod rnuskaraca iznosi 1450 grama, dok se prosjecna tezina zenskog mozga krece

aka 1300 grama. 0

... palovina Ijudske populacije zaraduje oko 5% svjet-

ozatstva? 0

ine na sjvetu bilo samo 100 TV uredaja? ribe koriste za ishranu, a ostatak [e na-

!oizvodnju sapuna, Ijepila, margari~a iii

... je kod covjeka dufina od rucnog zgloba do lakta jednaka dufini stopala?

... Meksiko Siti tone oko 25 centimetara godisnje?

... ce crv pantljicara krenuti da [ede sebe ako ne Dade drugu hranu?

... je nernoguce kihnuti otvorenih ociju?

... za jedan kilogram meda pcele rnoraju da posjete 4 miliona cvjetova i predu put 4 puta dufi od zemljinog obima?

... zvuk putu]e 3 puta brze kroz vodu nego kroz vazduh? . .. [e Madrid jedini glavni grad u Evropi koji nije stacio-:

niran na r.ijeci? . 0 ~ • -

... ako bi poredali milion dolara u novcanicarna od 1 dolar, dosegli bi visinu od 110 metara i rnasu od jedne tone?

... maciji urin svetli pod "crnirn svjetlom'T;

... [e CD razvijen od strane Filipsa i Sonija "980. godine? . .. je kravata pronalazak koji potice iz HrvatsKe?

. .. su sare na tijelu zebre isto sto i qtisci prstjju kod ljudi. Naime, ne posto]e dvije zebre na svijet~ sa istim ras-poredom i oblikorn crno-bijelih pruga. Cak ni pruge sa lijeve i desne strane [edne zebre nisu jednake.

... su cetiri minute dovoljne da se donese misljenje 0 nekoj osobi koju ranije nikada nismo~itljeli, zakljhcak

je istrazivanja arnerickih psiholo~.: .

... kada bi se 300.000 kapilara iz rwdskiij pl~ea ispruztli imali bismo duzinu od oko 2,5 k+rom,etr~-

... barakuda, riba ko]a napada i Ijude, maze da,uri zapli-

jenom kroz vodu brzinom od 72 kilometr, na sat. o •

. .. stuka, grabljiva riba sporih rijecnih to.kb1la, jedinstw 0

na je medu svim ribljim vrstama jer u1t~okQ u~a .

nim ustima ima oko 700 [akih zuba.' . 0

... buduci da coviek del<. ~o. budan neprekidno trepet., dnevno su mu 00.tsamo z~g treptanj.rzatv~ne ~o

sata. . I - oJ.

... osobe koje puse u u rganizam lftoku [e fie se -

mice oko 4QO mili nlkotina Kada bi tu Acolrfrllu

covjek uVl::ika~ u jedoorn dUhamkom ~i~u, to'

bi ga odfnah ... je n .

v

MARS MIRA 2010.

Mors miro - putem smrti do slobode, protestni je pohod otvorenog koroktero, so medunorodnim ucescem, koji se odvijo no godisnjem nivou. Odvijo se mopironom trosom slitno] onoj kojom su 1995. godine Bosnjoci iz "sigurnosne zone" Srebrenico pokusnh do, nokon njenog podo u ruke Vojske Republike Srpske, dopru do slobodne teritorije pod kontrolom 2. korupso Armije RBiH.


Pohod nosi naziv protestni, jer ima za cilj animiranje svih relevantnih aktera, na lokalnom i medunarodnom nivou, za brze hapsenje i procesuiranje osoba odgovornih za pocinjene zloCine, radi zadovoljavanja pravde kao preduslova za izgradnju trajnog mira i tolerancije medu narodima u BiH. Mars mira je trajao tri dana, od 08.07 do 10.07.2010. godine, sa isto toliko etapa. Svaka od etapa duga je izmedu 35 i 40+ kilo me tara. Kolona je posla 08.07.2010. oko 08:30h iz Nezuka, opcina Sapna. Na potezu od Nezuka - kao polazista, pa do Potocara - kao odredista, ucesnici su prolazili sljedecom rnarsutom: Nezuk - Baljkovica - ParIog - Crni Vrh - Snagovo - Liplje - josanica - Donja Kamenica - BakraCi - Glodi - Udrc - Cerska - Kaldrmica - Dugum - Mravinjci - Burnice - Kamenicko Brdo - Ravni Buljim - JagliCi - Susnjari - Budak - Potocari (Memorijalni centar).

Trasa ukljucuje tesko prohodne brdsko-planinske predjele (Udrc, 1043 m), gusto posumljene predjele sa potocima, a prolazi i kroz odreden broj povrarnickih naselja, Cije su gostoprimstvo, ove kao i ranijih godina osjetili mnogi ucesnici ovog pohoda. Na svakoj od navedenih lokacija ucesnici su bili u prilici vidjeti neko od znacajnih mjesta iz ne tako davne proslosti: mjesta na Kojima je doslo do masovnih pogubljenja zarobljenih Bosnjaka, Hi mjesta na Kojima su pronadene primarne ili sekundarne masovne grobnice.Svake godine se povecava broj ucesnika "MarSa mira". Ovogodisnjem pohodu se prikljuCilo skoro 6000 osoba, ne samo s podrucja BiH, vee i Europe. Ovim rnarsorn ucesnici salju poruku mira, cuvaju 00 zaborava stradale u genocidu u Srebrenici jula 1995. godine, te apeluju na sto brie privodenje i procesuiranje pravdi onih koji su odgovorni za pocinjeni genocid.

Crveni krii na "Marsu mira"

S obzirom na Cinjenicu da pohod "Mars mira" obuhvata veliki broj ucesnika, koji za tri dana, koliko traje isti, dozivljavaju veliki psihofizicki napor, neophodno je da neko sanitetski obezbjeduje ucesnike,

Tu ulogu, sad vee tradicionalno i veoma uspjesno, obavljaju volonteri Crvenog kriza. Dakle, i ove godine je Drustvo Crvenog krsta/kriza BiH bilo partner u realizovanju pohoda "Mad mira". Aktivnosti volontera Crvenog kriza na "Madu mira" su ove go dine prosirene, pa su pored sanitetskog obezbjedivanja volonteri imali zadatak da vrse podjelu prehrambenih proizvoda, a u toku "Mada mira 2010." je podijeljeno 42.600 komada prehrambenih proizvoda. Zbog velikog spektra aktivnosti, a radi sto uspjesnijeg djelovanja, volonteri Crvenog kriza su pripeme poceli 20.05.2010. godine, a podjelili su se u timove: logisticki tim, tim za transport i podjelu hrane i tim prve pornoci. Tim prve pornoci je bio podijeljen na pet ekipa sa po od tri do pet Clanova.

Ekipe prve pornoci su bile rasporedene duz kolone, a na mjestima prenocista su radile sa Sluzbom hitne medicinske pornoci. U toku "Marsa mira 2010." pruzeno je 4.128 sanitetskih usliga i 144 transporta. Najcdce su bile povrede nastale zbog dugog pjesacenja i neadekvatne obuce: zuljevi, uganuca skocnih zglobova, upale misica, a zabiljezena su i pogorsanja kod dijabeticara (hipoglikemija i hiperglikemija), glavobolje, opekotine od sunea, ujedi insekata i dr.

Ove godine, clanovi tima Crvenog kriza su obavili transport jednog unesrecenog helikopterom u Tuzlu, zbog sumnje na srcani udar. Ne urnanjujuci zasluge drugih timova, treba pohvaliti Clanove prvog tima prve pornoci (koji su iSH na samom kraju kolone), koji su na nepristupacnorn terenu naisli na djecaka (RP.) koji je kolaborirao, te su ga nakon ukazane prve pomoci gotovo dva kilometra nosili do mjesta gdje je terensko vozilo imalo pristup. los jednom, valja pohvaliti sve clanove tima Crvenog kriza koji su uspjesno i odlicno uradili svoj zadatak. To su volonteri koji su pokazali srcanost, izuzetnu psihofizicku spremu i zrelost daodgoyore ovakvom izazovu.

Moje iskustvo

Ove, 2010. godine, je moj treci pohod, ali za razliku od prethodna dva ucdca "Madu mira", ove godine sam imao i jednu humanu duznost, pomagati ucesnicima "Mada mira" iz domena prve pornoci, jer sam se po dolasku u Nezuk, opcina Sapna, prikljucio timu volontera Crvenog kriza Tuzlanskog kantona. Da principi Crvenog kriza, koji nas volontere vezu u jednu zajednieu, nisu sarno slovo na papiru uvjerio sam se vise puta. Tako je bilo i prilikom mog dolaska u Nezuk i u toku Citavog puta. Osobe koje sam prvi put vidio, kao i one koje sam od ranije poznavao su me docekali i u toku "Mada mira" smo se druzili i saradivali da sam imao osjecaj da ih sve jako dugo poznajem.

Hvala im jos jednom.

SPORT

JESENJI KROS

LIGA PRVAKA

Pise: Suljic Hasan, IVa

Pisu: RedZic Dervis i SHic Ensar, Ilb

Nojbolje, nojskuplje i nojotroktivnije klupsko fudbolsko tnkmilenje u Evropi je pctelo. Ligo prvoko ce nom bez sumnje i ove godine ponuditi mnogo bogotih i zonimljivih sodrzojo. U novoj sezoni se nodomo dorim igromo i nosih internnclonnlncn. Mirolem Pjonic ce zojedno so svojim Lionom pokufuti ufiniti nesto vise dok~ce Soso Peper i ove godine biti jedon od kljucnih igroco Rougerso. Zilino so Admirom Vlodovicem pokusct te do iznenodi svoje favorite .

.

Prvi i drugi rozredi (muskorci) su nostupifi u kotegoriji 1200m osvojivsi ekipno 2. mjesto od svih skuln no kontonu. Irefi i cetvrti rozredi (muskorci) istrcoli su stozu od J 500m tokode osvojivsi ekipno 2. mjesto, uz individuolni plasmon Mujokovic Hosono (IVb) koji je u cil] usno koo tretepluslruni. I zn krn] ovog izvjestojo velike pohvole nuso] predstovnici Ehlimoni Alibegovic (lie) kojo se jedino odozvolo pozivu i osvijetlilo obroz pokozovsi Ijudimo do Gozi Husrev-begovo medreso imo potencijolo i s druge strone MiIjocke (zenski dio). Zodovoljni plosmonom zojedno so prof. Dmerom Dervisevicem, nokon preuzimonjo priznonjo, tnkmiinri su se vrotili u okrilje svog .domu" do nostove s radom nndniuf se u budutnosti jos boljim rezultotimo.

ralem Pjanic, fudbaler francuskog klubu Olympique lyonnais

Dve godine ce fovorito biti koo nikodo do soda jer Inter krete u odbronu noslovo 0 Milon se so svojim novim zvijezdono nndn novoj tituli dok ce Borselono i ove godine biti jedno od najtefih protivniko. Tu nikoko ne smijemo zoboroviti engl. predstovnike Chelseo, Monchester United i Arsenal koo ni veliki minhenski Boyern. Tu je i loze Murinjo koji krete u novu ovonturu Lige prvoko. Nokon osvojonjo ovog tnkmlfen]u so Interom ovoj trofejni Portugoloc je pred novim izozovom.

Vrijedno je istoci do ove godine pobjedniko ceko 9 miliono euro sto je zo 400.000 vise u odnosu no proslu sezonu. Stogo smo uvjereni do nos i ove godine ceko uzbudljiv i interesonton nogomet.

Mujkanovic Hasan (drugi s desna) prima nagradu


v

PREDSJEDNICKI

GOVOR

20. me]

Pozdravljam sve prisutne i zaista mi je velika cast obratiti se narodu koji se kao i uvijek okupio u ovako velikom broju. Prije nego bilo sta kazern zelim da yam se izvinem sto gazda Woland nije mogao osobno doci ali on me salje s porukom da ga ja u potpunosti mogu zamijeniti. Ono sto mi je prvo proslo kroz glavu kada sam vas ovako video je detalj iz moje mladosti kada sam sa didom cuvao ovce i gde god da smo isli morali smo ih redovno brojati i to ne da bismo znali koliko cerno imati mlijeka i sira nego: koliko imamo crnih a koliko bilih ovaca. Mada nikad prije dolaska na ovu funkciju nisam shvatao deda Wolanda zasto je mliko bilo tako nevazno.

A ja sam posebno pocastvovan sto mogu da govorim na ovaj datum jer ovakav karneval imamo sarno mi; i zaista su yam maske i ovog puta divne, ana maski koju ja nosim radilo je 11 strucnjaka punih 1 mjeseci; cak po deseti put. I drago mi je da vas vidim tako nasmejane i da yam mogu jos uvecati vase veselje jer: Mi nedamo Evropi u naiu zajednicu iz jednog prostog razloga; ovako nam je bolje. Oni su jako zanimljivi jer u Evropi slavuji pjevaju na svakom uglu i to je predivno ali uvijek istu pjesmu ...

A vazno je napomenuti da mi ovdje mnogo vise zaradujemo nego u Evropi; nas standard zivota je daleko veci od evropskog. A ko zna, moZda bi nam unistila ovakav sis tern vlasti; mozda bi ministri da kradu zato jer je bolje ne rizikovati.

Cak ovako nemamo problema ni sa zlatokosom retom. Ima historicara koji tvrde da se nas historiju deset puta pretvarao u travu ali niti je bitno da n se neko po toj travi mi sad nismo trava, a molim vas ko opterecivao time da mi mozerno biti "ljudi" .

Evo upravo dolaze koju cerno yam Hvala yam na slusati me i 1111"11l1,.

- I j osse nadam da vee suvi i truli.

Dovidenja!

RECl CU TI PEROM

~ ~

NOCASCU

NAPISATI

v

NA/TUZNIJE ST HOVE

Pise: Mustafic Meris IVa

Poiinje sezona kifa, vaija iznova pod jedan kifobran stati, i u tihom muku suakidainjih kuckanja

zenskih potpetica, i

svratiti u neku zadimijenu prostoriju nenaviknuti na smog i uzgred prestraseni sasipati tiho molitue jedno drugom u usi ....

1fedok;tCivim Cine se neka daleka i tiha sumraija, no cemu zal..

Sve su me moje zeije ionako ucinile sablasno raunoduinim,

jos jednom priznati svoje ceznje i leona/no skoncati ko Serge},

nesnoso sretan u suludom Cinu samouniitenja ...

***

Izgorjet cu u plamenu tjelesnog sagorjeti do pepela u rascvjet Najjace plamtim u neaoere od nogu cu urnu po celu

iskonskog prezira, ce da Bije i Zove ... umorno »= cu. u prah

zrna brojanica ...

***

da imai cime rasjeci moj dlan,

se nad stolom i buijiti

asketskom ugledati krv,

bi cutiti, jer ni kapi nema u zbiiji ...

Moie! u nedogled sipati kiselinu u oii moje, noktima i alatima guliti kozu

sa zglobova,

sjecioom i britvom miiice sjeCi pravilnim pokretima, no krvi, nikada necei vidjeti ocima svojim ...

Suzu cu u ojecnost poslati, ta gdje bih drugo, proilost je moja ionako na redovstvo

moje kivna,

dusa moja proklinje suakidainjicu koju ziuim, jer ziuim s narocitom predanoicu ka nicemu,

Krvari utroba moja dok aveti jetru kidaju zubima, ne umijem dase pomirim

sa prolaznolcu.

Sve proile godine u vjetar cu poslati nekad, karl odluCim koraknuti u turobnije sutra.


RECl CU Tl PEROM

NAGINJU OBLICI

]EDNOJ MUHI

~.~e'ma~n da vjerujem,

't,Hl,>nr.p ... int. glavom i pjevaj tvoju radost

Pa prodimo alejom l~ip bez slutnji , prica} mi koliko si sre a i tuda

~ ne . da ti miris nat iora celo i bradu

Koliku bol pod krilima krijes svojim, cime si zasluiila svoj uzuileni J"'.'JUl"_

svoj most i mjesto kraj zida ~UH"'tU svu eeznju i sjecanja natrag da vratim te drugom

Proklinje! Ii svoj usud kao jadni.:f_ovjek( jedina prijateljice u turobnom trenu ludila ...

Zaito si bas na ruku moju spustila tijelo, zar uzvisenijeg i boijeg nije bilo ...

Mozda si svojoj duSi prisnu u meni nalla, jer i ja sam muha i smrdim, oporno ...

~""A-'H i stoljetno drvo urezivali smo emocije noktima.

po redu?

pjesnik i prije koliko godina cekao svoju ljepo-

ISCEKUJUCI SUS RET SA MNOM

na istom mostu?

Prozicale su kapi rijeke koja je davno izgubila iskonskost,

JO v onih dana kada su poplocauali njeno korito, ka enim plocama od ko zna gdje

bro ao sam kubne metre zagledan u njenu pitkost. Cekao sam da kucne tvoja stikla 0 tie,

na drvenu ogradu,

su kapi nosed sobom neciji lieni dozivljaj;

mosta i silueta na njmu,

su pod nogama mojim iste i drukci]«. Vf>n·""v sam polako i neprimijetno,

ooaaata kosa,

kapute i cipele.

se moj pogled i boralo eelo, dobijali

ciftu upravilnim intervalima. sam tvoj hod i miris.

Naginju oblici na prepad poredani u ry1klad Opet bi u prirodni red da usidre tijelo Kroz okna nutrine nauladm pogrebni pokrOffJ Na olovne kosti Ito harmoniju tjelesa prate.

I Pod nama bili su putevi predugi i slijepi

Nad nama oblaci u nedogled tmurni I koracamo pod ruku u starackom hodu Ljubeii svako po na osob nekog svog u sob{.

Krili smo vjesto sutnje osmjehom i pjesmom Zbrajajuci sjecanja, suze i slutnje za sut. Koliko smo puta lutali naiim gradom Pamteci svaki oblik, mjenjajuCi ga u nama mio

Putevi pod nama jos su duZi i tamniji

oblaci jos tmurniji nad ramenima nalim mile Koracamo pod ruku oko starackog doma Ljubeii strasno jedno drugo u sebi.

Ostalo je jos malo do susreta sa mnom mozei bez zurbe pred ogledalo da stanel i vjezbas osmijeh i treptaje uz rumen

U izmaglici na uglu iekacu da bude! spremna, nabaci na ramena kaput proljetnib boja

i uskoCi u sijokaste sandale sa perlama!

Rekoh, imai vremena da uramil oii surmom

i puderom, prekrije! pore na obrazima i ielu pa istrci na ulicu ne mijenjajuci izraz.


Morizmi su ono sto se maze na hljeb nas nasusni razurna i jede ako imas u glavi stomak.

Aforizam nije ni pjesma ni prica ni poslovica ill vic, on je sarno sve to zajedno i vise od toga.

Neki piju da zaborave, ali ne zaborave da piju. Neki piju od radosti, neki od tuge, a neki od jutra,

Kazete li jednoj zeni sarno jedanput da je lijepa, vrag ce JOJ to ponavljati deset puta na dan.

U ljubavi je jedanaest paran broj.

Ako me i ne volis, nije vazno, ja ionako mogu voljeti za dvoje.

Htjeli biste znati jesu li inteligentni muskarci dobri muzevi? Ali ... inteligentni muzevi se uopce ne zene.

Zene po~ekad,! sute ... Ali to niposto nije onda kad nemaJu sto reci

Vrhunac gluposti je kada ti rodeni otac objasnjava da si postao od majmuna.

Voljeli smo isto. Ja tebe,ti sebe

Sarno pravi muskaraci kao i dijamanti na zeninom vratu- telu, imaju pravu lepotu - vrednost

Zenski savjet nije bogzna sta, ali je glup onaj ko ga ne primi.

Nista nije istinitije od posmrtnog govora; on tacno kaze sta je sve umrli trebao biti.

Kad svi misle isto - znaci, nitko ne misli mnogo.

Medicina je roliko napredovala da prakticno vise ni jedan covjek nije zdrav.

Ne da nisi sposoban da govoris, nego si nesposoban da sutis.

Pripremio: Music Smajo IVa

AFORlZMI

Nema samoubojica - njih su ubili drugi.

Od svih muzickih instrumenata najveci utjecaj na povijest kulture imala je zvizdaljka; policijska.

Bogat sam jer imam sve sto se ne kupuje. J.,jubav je sve, al sve nije ljubav.

Zivot je nesto duzi od vremena provedenog sa pravom zenom.

Ljubav je oblik bolesti, koja se leci ljubavlju.

Biti ili ne biti pitanje je SAD-a!

Nesreca je kad ti sreca kuca na vrata, a ti nisi kod kuce!

Zavdio sam akademiju likovnih umjetnosti, pa sad mogu da se slikam!

Prije ce zarasti rana od noza, nego ran a od ruzne rijeci ...

Juce sam prvi put pobegao sa casa. Ucenik kojeg sam obono na popravni zamalo da me uhvati.

Kad kujeS svoju srecu, ne udaraj bliznje po prstima ...

Lud je sarno onaj cija se ludost ne poklapa s ludoscu vecine

Cudno je to kako nula, stavljena na kraju, povecava vrijednost.

Sa zenama je kao is fotografijama. Neka budala pobozno cuva negativ, od kojeg pametni uzimaju kopije!

Istinske prijatelje tesko nalazimo, jos teze ostavljamo, a najteze zaboravljamo.

Ja ne mislim, ja znam, ja ne glumim, ja jesam. Zena nikada ne zaboravlja muskarce koje je mogla imati, a rnuskarac nikad ne zaboravlja zene koje nije mogao imati.

Osobiro je v~zna strl?9iy?st, b~z nje za sa~o jedan sat mozemo urnsntr ono sto cemo zatim tjednima popravljati.


32

SLOGOVI OD KOJIH SE SASTOJE POJMOVI:

MAGICNI LIKOVI

KVADRAT axa

1 2 3 4 5 6 7 8
2
3
4
5
6
7
8 A, BA, BA, I, IS, KA, KA, KE, KO, KO, LE, LE, LO, ME, MI, NA, NAK, NAL, NAR, NO, NJA, 0, PI, RA, RAN, RI, SPO, TA, TA, TI, TI.

VODORAVNOIUSPRAVNO:

} <, -
9 4 i I 1. 3 19 6 I ! s .211
7 2 I I 4 7 4 ~ I 5
l - f- I
6 2
- 11 -
6 7 2 6 2
- 91 -
1 4 6 3 5
f- - ~ ~-
9 S 1 4 9 5 r
~.- I
I 9 9
I = f-o
8 I 2 7 I 3 7
3 2 l 1 t 1 6 1
....__ . ____
4 8 6
-
3 9 8
-
2 6 3
r--I \ I . __ I .,.....-
4 3 8 7 4
1 5 J 1 1·8 6
- - ,
6 I 3
31 --
6 1 2 6 4
- -
6 9 6 4 9 2
I~ f-= 14 at
2 4 7 1
f-- ~
I 1 I 7
I ~ ~ I ~ ~
9 S 2 1 9 2
I 6 1 I 3 7 [2 7 I 1 1 9
- 381 ZEMZEM 1 oktobar 2010

Pripremio: Begic Ammar, IVa

"Zasto se svi boje Cige iz 1-c odjeljenja?" - "Zato sto mu tata ide u 8-H'

Grupa sismisa na jednoj grani svi vise osim jednoga koji stoD uspravno_ Jedan od njih koji vise pita susje, da-ma sta Je ovome? Pojma nernarn. Do prije pet minuta je izgledao uredu, a onda se ortesvijestio.

Prosi Cigo na ulici, i pored njega prolazi Mujo, a Cigo ce: 'Brate, daj koju marku, nemam hljeba, da jedern" - Mujo: "Pa brate, jedi bez hljeba"

Ova policajca idu ulicof,1 i jedan od njih padne u saht. Ova] arugi mu pomogne da izade i rece: "Uh, do.broJe. da ie s~ht bio otvoren. Ne znam kako bih te mace izvukao

Zaustavio policajac plavusu: "Moram vam naplatiti 40 KM zbog pokvarenih svjetala!" - "Uh. super, oni u servisu su mi htjeli uzeti 200 KM!"

Komandant dobio obavijest da [e vojniku MUj'i umrla mati i trebao je da ga obavijesti. Napomenu i su mu da to uradi na fin riacin. Komandant postroji vojnike i viknu: "Svi koji irna]u rnajku neka iskoracel A, gdje ces ti Mu]o?"

Dosao moler u ludnicu, popeo se na ljestve i poceo kreciti plafon. Odjednom se tu nadose tri ludaka, kad ce prvi: "Hajmo g,a srusit'l" Orugi: "Haj'" Treci: "A kako cemo ga srusiti, kad se arzi cetkom za plafon!?"

Mujo na samrti, govori sinu: "Sine, je li ono majka pece baklavu? Oeder mi donesi jednu." Sin otrca, kad vraca se bez baklave: "Babo, ne da mater, kaze da [e to sutra za dzenaze."

Ulazi Mujo u prodavnicu u Francuskoj i pita zenu:

"Do you speak English??" Kaze zena .Yes, yes!"

Mujo: "MARLBORO LIGHT!"

Pripremili: Draginovic Eldin i Hajric Anel, IVa

DESET CRNOGORSKIH ZAPOVJEDI:

1. Covjek se rodi urnoran i zivi da bi se odmaro

2. Ljubi krevet svoj lea' sebe sarnoga

3. Odmaraj se danju, da nocu mofes spavat

4. Ne radi - rad ubija

5. Ako vidis nekog de se odmara - pomozi mu

6. Radi manje no sto mozes, a ono sto mozes

prebaci na drugoga

7. U "ladu je spas - od odmaranja jos niko nije crka'

8. Rad donosi bolest - ne umri mJad

9. Kad slucajno zazeJis radit, sjedi, pricekaj, videces, proci ce te

10. Kad vidis de jedu i piju - prirnakni se, lead vidis de rade - izrnakni se da ne smetas


/

fer, ova vojna! .:'. ," <',v ,,' nebo je iist'lJpadno~'jesen mnogbojna _:_"

pa sue je sjen.

Has (Grebak,

Zemzem - Br. 1/169 - Oktobar 2010. God. (Gazi Husrev-Begova Medresa - Sarajevo)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zemzem - Br. 1/169 - Oktobar 2010. God. (Gazi Husrev-Begova Medresa - Sarajevo)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Zemzem - Br. 1/169 - Oktobar 2010. God. (Gazi Husrev-Begova Medresa - Sarajevo)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zemzem - Br. 1/169 - Oktobar 2010. God. (Gazi Husrev-Begova Medresa - Sarajevo)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

﻿ZEMZEM

You might also like

ZEMZEM