You are on page 1of 9

OPERANTNO ILI INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE

Thorndike - eksperiment s mačkom (stavio mačku u kavez i gledao kolko joj treba da otvori kavez i dođe do hrane izvan kaveza) operantno ujetovanje je proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog ponašanja na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za organizam zakon efekta: povećava se vjerovatnost javljanja ponašanja što ga prate pozitivne posljedice, a smanjuje se vjerovatnost javljanja ponašanja što ga prate negativne posljedice vrijeme

Broj pokušaja Skinner – temeljni princip učenja je potkrepljenje potkrepljivač je svaki događaj koji mjenja vjerojatnost pojavljanja nekog odgovora, ponašanja, a mogu biti pozitivni i negativni primarni potkrepljivači - njihovu potkrepljivačku ulogu ne treba učiti (hrana, voda, maženje, bol) sekundarni potkrepljivači – postaju djelotvorni uparivanjem s primarnim (ocjene, novac, pohvale, nagrade) Potkrepljenje Vrsta potkrepljivača Pozitivan Negativan Zadano Pozitivno potkrepljenje (povećava vjerojatnost odgovora) Kazna primjenom (smanjuje vjerojatnost odgovora) Uklonjeno Kazna uklanjanjem (smanjuje vjerojatnost odgovora) Negativno potkrepljenje (povećava vjerojatnost odgovora)

raspored potkrepljivanja – kontinuirano (svaki puta) i povremeno(kockari, ribari) kazna - ne dovodi do zaboravljanja neželjenog ponašanja nego je to ponašanje privremeno potisnuto, može ukloniti negativno ponašanje, ali ne pomaže pozitivnom ponašanju, izaziva strah učenje – relativno trajana promjena u ponašanju ili znanju do koje dolazi usred vježbe ili iskustva

proces nakon uvjetovanja Gašenje – postupno nestajanje uvjetovane reakcije na uvjetovani podražaj generalizacija podražaja – pojava da i slični uvjetovani podražaji uzrokuju uvjetovanu reakciju (slična zvona izazivaju lučenje sline) diskriminacija podražaja – omogućuje učenje razlike između podražaja uvjetovanje višeg reda – osnivanje novih uvjetovanih reakcija na starim uvjetovanim reakcijama zvono (UP1) --> (UR1) pljesak + zvono --> (UR) pljesak(UP2) --> (UR2) TEORIJE SOCIJALNOG UČENJA ILI UČENJE PO MODELU A.P.proces uvjetovanja zvono(UP) --> slina (UR) .P) + hrana(NP) --> slina (NR) . Skupina : model nagrađen (maksimalna uspješnost) b) 2. Skupina: model bez posljedica (srednja uspješnost) Zakonitosti učenja po modelu 1.. eksperiment sa psom.KLASIČNO UVJETOVANJE Ivan Pavlov – Nobel 1904. Skupina: model kažnjen (minimalna uspješnost) c) 3. strah od bijelih zečeva) NP – neuvjetovani podražaj NEU.P) --> nema sline zvono(NEU.Bandura – proveo učenje promatranjem model – osoba koju promatramo modeliranje – učenje pod djelu Socijalno učenje učenje po modelu imitiranje učenje promatranjem simboličko učenje način učenja model pokazuje vještinu učeniku oponašanje modela bez razumjevanja svrhe promatranjem posljedica modelovog ponašanja model opisuje ponašanje a) 1. Pažnja učenika potrebna 2. – neutralni podražaj NR – neuvjetovana reakcija UP – uvjetovani podražaj UR – uvjetovana reakcija Proces prije uvjetovanja: hrana(NP) --> luči slinu (NR) zvono (NEU. Watson – eksperiment sa malim Albertom(glasan zvuk kad bi Albert prišao zecu. Modeli: bliske osobe ili ih često susrećemo .

a 50% u srednjoj školi (Ri=0. Viši status modela – veća vjerojatnost učenja 4. faza prije uvida u rješenje Učenje uvidom (“aha efekt”) – učenje kod kojeg dolazi do (naizgled) iznenadnog shvačanja prirode problema često kao rezultat novog pristupa predmetu uvida – iznenadno. prenosivo na različite situacije transfer – prenošenje vještina za rješavanje jednog problema na druge situacije mentalni set – sklonost pristupanju novom problemu na način koji se pokazao uspješnim sa sličnim problemima Tolman – proveo eksperiment sa štakorima u labirintu prekriveno ili latentno učenje – učenje kod kojeg se naučeno ponašanje ne koristi odmah nego postoji kao mogućnost za rješavanje nekog problema kad se za to pojavi potreba kognitivna mapa – kognitivna reprezentacija (predođba) fizičke okoline i prostornih odnosa mentalna mapa – shematski opis ideje ili teme koji se sastoji od ključne riječi u sredini od koje se dalje zrakasto granaju pojmovi koji su semantički (značenjski) povezani sa središnjim pojmom INTELIGENCIJA . a za ostatak odgoj u poticajnoj okolini QI mudrost kristalizirana inteligencija – iskustvo.3. uvijek na raspolaganju. Suprotno ponašanje dvaju važnih modela dovodi do konflikta KOGNITIVNE TEORIJE UČENJA Köhler – proveo eksperiment sa čimpanzom Sultan Inkubacija – odlaganje problema. godina – najviša inteligencija QI > 130 (140) – genijalcli. akumulirane kognitivne vještine Fluidna inteligencija – brzina rješavanja problema 17 60 dob 17.7).5) -50-80% za inteligenciju je odgovorno naslješe.sposobnost uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama 70% utječe u osnovnoj školi na uspjeh (Ri=0. cisoko nadareni .

110 – 130 – iznad prosječni 90 – 110 – prosječni 70 – 90 – ispod prosječni < 70 – mentalna retadacija (70 – 55 – blaga – debili. 55 – 40 – umjerena – imbecili. 40 – 25 – teška – idioti. < 25 – vrlo teška – tupi) .

prvi test inteligencije – francuzi Binet i Simon . dovodi do većeg uspjeha (učenje jer nas to zanima. ocjena. jer to volimo. ali žuta rasa ima veću od bijelaca KREATIVNOST . znatiželja. maštovitost nekomformisti – ne prilagođavaju se mišljenju mase .Gaussova krivulja za prosječnost Ljudi % 45% 96% 3% 70 90 110 1% 130 QI 1905. ekstinzična – roditelji. nagrada – kraće traje) osobine kreativne osobe – upornost.istraživanja pokazuju da bjelci imaju veću inteligenciju od crnaca. hrabrost.muškarci: viša spacijalna (prostor) i numerička inteligencija .sposobnost nalaženja novih i drukčijih načina za snalaženje u određenoj situaciji ili rješavanja problema na nov i neobičan način Guilford – karakteristika kreativaca – divergentno mišljenje – sposobnost razmišljanja u različitim pravcima konvergentno mišljnje– nevezano uz kreativnost – mišljenje u jednom smjeru.ne postoji razlika u općoj inteligentnoj razvijenosti između muškaraca i žena.mentalna dob – određen broj zadataka za određenu dob . samo jedno riješenje točno intrinzična motivacija – unutarnja motivacija. samopouzdanje. no postoji razlika u specifičnoj inteligenciji: .kronološka dob – godine Stern: QI=MD/KDx100 .žene: viša verbalna i emocionalna inteligencija .

usmjerava prema cilju kako bismo postigli homeostazu podjela motiva: .predstavlja poticaj – želja za homeostazom (ravnotežom) – cilj kojem težimo motiv – svaka pobuda koja nas pokreće.nekad nas i sam cilj pokrene KONFLIKT MOTIVA – istovremeno se javlja više motiva. igra. afirmacija.-> frustracija FRUSTRACIJA I STRES frustracija je stanje emocionalne napetosti. intelektualni nedostaci) Tolerancija na frustraciju je urođena i stešena smosobnost da ometenost u postizanju cilja ne bude pračena frustracijom. Konflikt istovremenog odbijanja – biranje između dva neprivlačna motiva III. znatiželja… – ovise o društvu u kojem živimo . prepreka shvaćena kao izazov Stes je stanje koje nastaje kada smo suočeni sa događajima koji su prijeteći za našu dobrobit ili koji traže ulaganje dodatnih napora primarna procjena stresa – procjenjujemo događaj za našu dobrobit . izlučivanje štetnih produkata… . sviranje instrumenata… Motivacijski ciklus: --> motiv --> instrumentalno ponašanje --> barijere --> cilj(homeostaza) --> motiv (zamislite to u krugu) .socijalni ili sekundarni – uspjeh. Konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja – cilj nas i privlači i odbija IV. bavljenje sportom. Dvostruku konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja – dva cilja a oba imaju svoje + i – Konflikti motiva su unutar same osobe – izazivaju određen stupanj napetosti unutar osobe – preduga napetost . a izazvano je preprekama u ostvarenju cilja prepreke – vanjske(težak test) i unutarnje (strah. seksualni motiv (produženje ljudske vrste).MOTIVACIJA .osobni – proizlaze iz osobne preferencije.primarni ili biološki – hrana.proces koji nas pokreće prema cilju intrinzična – proizlazi iz pojedinca ekstrinzična – utjecaj izvana . konflikt istovremenog privlačenja – kada treba izabrati između dvija privlačna motiva II. nelagode. disanje. a zadovoljenje jednog isključuje zadovoljenje drugog I. tuga. kockanje.

Svakodnevni – s roditeljima. truditi se više) i neprilagođeno ( ne vodi rješenju. kontroliranjem (aktivno rješavanje problema) i odustajanjem što vodi do depresije -ključna emocija u stresu je anksioznost ili tjeskoba – neugodna emocija zabrinutosti. dečkom .jedinstvena organizacija osobina ličnosti koja određuje relativno stabilan oblik ponašanja i doživljavanja osobe PSIHOANALITIČKI PRISTUP LIČNOSTI Sigmund Freud (1856. potresi. poplave II.na stes možemo reagirati prilagođeno (naučiti bolje. Osobni – gubitak osobe .rastava braka.sekundarna – procjena naših mogućnosti suočavanja s tom situacijom – najbolje pristupiti kao izazov stresori – događaji koji izazivaju stres I. obračunavati se) . odgovarati.analiza snova .hipnoza . napetosti zbog predviđanja lošeg ishoda LIČNOST . gubitak posla III. kataklizmički – velik broj ljudi – rat.na stres možemo reagirati toleriranjem (nakupljanje).slobodne asocijacije(pacjent prizvoljno priča o nečemu) .-1939) metode: .

iracionalan – traži trenutno zadovoljenje nagona bez obzira na posljedice Eros – nagoni života. želi da funkcioniramo idealno i stvara grižnju savjest . sadrži ideale i moralne vrijednosti usvojene u ranom djetinjstvu. zadatak mu je zadovoljiti id na prihvaljiv način. 1. impulzivan. SUPEREGO(lat. a udzižemo ono što nismo – slatki . racionalizacija – cilj koji smo htjeli umanjujemo. funkcionira po načelu ugode. NAD JA) – načelo idealnog. JA) – funkcionira po načelu realiteta.ID (lat.u egu prevladava tjeskoba ili anksioznost . Pomaknuta agresija – agresija s posla donosi se doma i dere se na ukućane 3.da bi smanjili tjeskobu koristimo obrambene mehanizme = iskrivljanje realnosti : 1. ONO) – nagonski dio ličnosti. izvršni organ.EGO (lat. rezervoar cjelokupne psihičke energije.sve što nas vodi konstruktivnom libido – energija – sve aktivnost koje dovode do užitka thanatos – nagoni smrti – sve što je destruktivno 2. čine ga svi kognitivni i perceptivni procesi – održava ravnotežu između ida i superega 3.struktura ličnosti po Freudu – 1920. projekcija – okrivljujemo druge za svoje mane 2.

Negiranje – “vaše djete je ovisnik…” roditelj odgovara “to nije istina” 8. nastavljaju dok ne uspiju 7. Fiksacija – neće priznat da ne mogu. pa kupi psa 5.nedostavi – ne može se izmjeriti instrumentima – operative pojmove(ego libido…) . djetinjasto reagiranje 6. Regresija – vraćanje u djetinjstvo. ali izvana govori da ih mrzi da mu se gade Freud je ukazao na veličinu nesvjesnog i obrambene mehanizme . kiselo grožđe 4. supstitcuja – zamjena ciljeva – žena ne može imati djete.limun. Reaktivna formacija – suprotna verbalizacija – dečko je gej.