OPERANTNO ILI INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE

Thorndike - eksperiment s mačkom (stavio mačku u kavez i gledao kolko joj treba da otvori kavez i dođe
do hrane izvan kaveza)
operantno ujetovanje je proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog ponašanja na
osnovi posljedica koje taj odgovor ima za organizam
zakon efekta: povećava se vjerovatnost javljanja ponašanja što ga prate pozitivne posljedice, a smanjuje
se vjerovatnost javljanja ponašanja što ga prate negativne posljedice

vrijeme

Broj pokušaja
Skinner – temeljni princip učenja je potkrepljenje
potkrepljivač je svaki događaj koji mjenja vjerojatnost pojavljanja nekog odgovora, ponašanja, a mogu
biti pozitivni i negativni
primarni potkrepljivači - njihovu potkrepljivačku ulogu ne treba učiti (hrana, voda, maženje, bol)
sekundarni potkrepljivači – postaju djelotvorni uparivanjem s primarnim (ocjene, novac, pohvale,
nagrade)

Potkrepljenje
Vrsta Zadano Uklonjeno
potkrepljivača
Pozitivan Pozitivno potkrepljenje (povećava Kazna uklanjanjem (smanjuje
vjerojatnost odgovora) vjerojatnost odgovora)
Negativan Kazna primjenom (smanjuje vjerojatnost Negativno potkrepljenje (povećava
odgovora) vjerojatnost odgovora)

raspored potkrepljivanja – kontinuirano (svaki puta) i povremeno(kockari, ribari)

kazna - ne dovodi do zaboravljanja neželjenog ponašanja nego je to ponašanje privremeno potisnuto,
može ukloniti negativno ponašanje, ali ne pomaže pozitivnom ponašanju, izaziva strah

učenje – relativno trajana promjena u ponašanju ili znanju do koje dolazi usred vježbe ili iskustva
KLASIČNO UVJETOVANJE
Ivan Pavlov – Nobel 1904.; eksperiment sa psom; Watson – eksperiment sa malim Albertom(glasan zvuk
kad bi Albert prišao zecu, strah od bijelih zečeva)
NP – neuvjetovani podražaj
NEU.P. – neutralni podražaj
NR – neuvjetovana reakcija
UP – uvjetovani podražaj
UR – uvjetovana reakcija

Proces prije uvjetovanja:

hrana(NP) --> luči slinu (NR)
zvono (NEU.P) --> nema sline
zvono(NEU.P) + hrana(NP) --> slina (NR) - proces uvjetovanja
zvono(UP) --> slina (UR) - proces nakon uvjetovanja

Gašenje – postupno nestajanje uvjetovane reakcije na uvjetovani podražaj

generalizacija podražaja – pojava da i slični uvjetovani podražaji uzrokuju uvjetovanu reakciju (slična
zvona izazivaju lučenje sline)
diskriminacija podražaja – omogućuje učenje razlike između podražaja
uvjetovanje višeg reda – osnivanje novih uvjetovanih reakcija na starim uvjetovanim reakcijama
zvono (UP1) --> (UR1)
pljesak + zvono --> (UR)
pljesak(UP2) --> (UR2)

TEORIJE SOCIJALNOG UČENJA ILI UČENJE PO MODELU

A.Bandura – proveo učenje promatranjem
model – osoba koju promatramo
modeliranje – učenje pod djelu

Socijalno učenje način učenja

učenje po modelu model pokazuje vještinu učeniku
imitiranje oponašanje modela bez razumjevanja svrhe
učenje promatranjem promatranjem posljedica modelovog ponašanja
simboličko učenje model opisuje ponašanje

a) 1. Skupina : model nagrađen (maksimalna uspješnost)

b) 2. Skupina: model kažnjen (minimalna uspješnost)
c) 3. Skupina: model bez posljedica (srednja uspješnost)

Zakonitosti učenja po modelu

1. Pažnja učenika potrebna
2. Modeli: bliske osobe ili ih često susrećemo
3. Viši status modela – veća vjerojatnost učenja
4. Suprotno ponašanje dvaju važnih modela dovodi do konflikta

KOGNITIVNE TEORIJE UČENJA

Köhler – proveo eksperiment sa čimpanzom Sultan
Inkubacija – odlaganje problema, faza prije uvida u rješenje
Učenje uvidom (“aha efekt”) – učenje kod kojeg dolazi do (naizgled) iznenadnog shvačanja prirode
problema često kao rezultat novog pristupa predmetu uvida – iznenadno, uvijek na raspolaganju,
prenosivo na različite situacije
transfer – prenošenje vještina za rješavanje jednog problema na druge situacije
mentalni set – sklonost pristupanju novom problemu na način koji se pokazao uspješnim sa sličnim
problemima

Tolman – proveo eksperiment sa štakorima u labirintu

prekriveno ili latentno učenje – učenje kod kojeg se naučeno ponašanje ne koristi odmah nego postoji
kao mogućnost za rješavanje nekog problema kad se za to pojavi potreba
kognitivna mapa – kognitivna reprezentacija (predođba) fizičke okoline i prostornih odnosa
mentalna mapa – shematski opis ideje ili teme koji se sastoji od ključne riječi u sredini od koje se dalje
zrakasto granaju pojmovi koji su semantički (značenjski) povezani sa središnjim pojmom

INTELIGENCIJA
- sposobnost uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama
70% utječe u osnovnoj školi na uspjeh (R i=0.7), a 50% u srednjoj školi (Ri=0.5)
-50-80% za inteligenciju je odgovorno naslješe, a za ostatak odgoj u poticajnoj okolini

QI kristalizirana inteligencija – iskustvo, mudrost

akumulirane kognitivne vještine

Fluidna inteligencija – brzina rješavanja problema

17 60 dob

17. godina – najviša inteligencija

QI
> 130 (140) – genijalcli, cisoko nadareni
110 – 130 – iznad prosječni
90 – 110 – prosječni
70 – 90 – ispod prosječni
< 70 – mentalna retadacija (70 – 55 – blaga – debili; 55 – 40 – umjerena – imbecili; 40 – 25 – teška –
idioti; < 25 – vrlo teška – tupi)
Gaussova krivulja za prosječnost

Ljudi %

45%

96%

3% 1%

70 90 110 130 QI

1905. prvi test inteligencije – francuzi Binet i Simon

- mentalna dob – određen broj zadataka za određenu dob
- kronološka dob – godine
Stern: QI=MD/KDx100

- ne postoji razlika u općoj inteligentnoj razvijenosti između muškaraca i žena, no postoji razlika u
specifičnoj inteligenciji:
- muškarci: viša spacijalna (prostor) i numerička inteligencija
- žene: viša verbalna i emocionalna inteligencija
- istraživanja pokazuju da bjelci imaju veću inteligenciju od crnaca, ali žuta rasa ima veću od bijelaca

KREATIVNOST
- sposobnost nalaženja novih i drukčijih načina za snalaženje u određenoj situaciji ili rješavanja problema
na nov i neobičan način
Guilford – karakteristika kreativaca – divergentno mišljenje – sposobnost razmišljanja u različitim
pravcima
konvergentno mišljnje– nevezano uz kreativnost – mišljenje u jednom smjeru, samo jedno riješenje
točno
intrinzična motivacija – unutarnja motivacija, dovodi do većeg uspjeha (učenje jer nas to zanima, jer to
volimo; ekstinzična – roditelji, ocjena, nagrada – kraće traje)
osobine kreativne osobe – upornost, znatiželja, hrabrost, samopouzdanje, maštovitost
nekomformisti – ne prilagođavaju se mišljenju mase
MOTIVACIJA
- proces koji nas pokreće prema cilju
intrinzična – proizlazi iz pojedinca
ekstrinzična – utjecaj izvana
- predstavlja poticaj – želja za homeostazom (ravnotežom) – cilj kojem težimo
motiv – svaka pobuda koja nas pokreće, usmjerava prema cilju kako bismo postigli homeostazu
podjela motiva:
- primarni ili biološki – hrana, disanje, seksualni motiv (produženje ljudske vrste), izlučivanje štetnih
produkata…
- socijalni ili sekundarni – uspjeh, igra, afirmacija, znatiželja… – ovise o društvu u kojem živimo
- osobni – proizlaze iz osobne preferencije, bavljenje sportom, kockanje, sviranje instrumenata…

Motivacijski ciklus:
--> motiv --> instrumentalno ponašanje --> barijere --> cilj(homeostaza) --> motiv (zamislite to u krugu)
- nekad nas i sam cilj pokrene

KONFLIKT MOTIVA – istovremeno se javlja više motiva, a zadovoljenje jednog isključuje zadovoljenje
drugog
I. konflikt istovremenog privlačenja – kada treba izabrati između dvija privlačna motiva
II. Konflikt istovremenog odbijanja – biranje između dva neprivlačna motiva
III. Konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja – cilj nas i privlači i odbija
IV. Dvostruku konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja – dva cilja a oba imaju svoje + i –

Konflikti motiva su unutar same osobe – izazivaju određen stupanj napetosti unutar osobe – preduga
napetost - -> frustracija

FRUSTRACIJA I STRES
frustracija je stanje emocionalne napetosti, nelagode, a izazvano je preprekama u ostvarenju cilja
prepreke – vanjske(težak test) i unutarnje (strah, tuga, intelektualni nedostaci) Tolerancija na
frustraciju je urođena i stešena smosobnost da ometenost u postizanju cilja ne bude pračena
frustracijom, prepreka shvaćena kao izazov

Stes je stanje koje nastaje kada smo suočeni sa događajima koji su prijeteći za našu dobrobit ili koji traže
ulaganje dodatnih napora
primarna procjena stresa – procjenjujemo događaj za našu dobrobit
sekundarna – procjena naših mogućnosti suočavanja s tom situacijom – najbolje pristupiti kao izazov

stresori – događaji koji izazivaju stres

I. kataklizmički – velik broj ljudi – rat, potresi, poplave
II. Osobni – gubitak osobe ,rastava braka, gubitak posla
III. Svakodnevni – s roditeljima, dečkom
- na stes možemo reagirati prilagođeno (naučiti bolje, truditi se više) i neprilagođeno ( ne vodi rješenju,
odgovarati, obračunavati se)
- na stres možemo reagirati toleriranjem (nakupljanje), kontroliranjem (aktivno rješavanje problema) i
odustajanjem što vodi do depresije

-ključna emocija u stresu je anksioznost ili tjeskoba – neugodna emocija zabrinutosti, napetosti zbog
predviđanja lošeg ishoda

LIČNOST
- jedinstvena organizacija osobina ličnosti koja određuje relativno stabilan oblik ponašanja i doživljavanja
osobe
PSIHOANALITIČKI PRISTUP LIČNOSTI
Sigmund Freud (1856.-1939)
metode:
- slobodne asocijacije(pacjent prizvoljno priča o nečemu)
- analiza snova
- hipnoza

struktura ličnosti po Freudu – 1920.

1.ID (lat. ONO) – nagonski dio ličnosti, funkcionira po načelu ugode, rezervoar cjelokupne psihičke
energije, impulzivan, iracionalan – traži trenutno zadovoljenje nagona bez obzira na posljedice
 Eros – nagoni života- sve što nas vodi konstruktivnom
libido – energija – sve aktivnost koje dovode do užitka
thanatos – nagoni smrti – sve što je destruktivno

2.EGO (lat. JA) – funkcionira po načelu realiteta, zadatak mu je zadovoljiti id na prihvaljiv način, izvršni
organ, čine ga svi kognitivni i perceptivni procesi – održava ravnotežu između ida i superega

3. SUPEREGO(lat. NAD JA) – načelo idealnog, sadrži ideale i moralne vrijednosti usvojene u ranom
djetinjstvu, želi da funkcioniramo idealno i stvara grižnju savjest

- u egu prevladava tjeskoba ili anksioznost

- da bi smanjili tjeskobu koristimo obrambene mehanizme = iskrivljanje realnosti :
1. projekcija – okrivljujemo druge za svoje mane
2. Pomaknuta agresija – agresija s posla donosi se doma i dere se na ukućane
3. racionalizacija – cilj koji smo htjeli umanjujemo, a udzižemo ono što nismo – slatki limun, kiselo grožđe
4. supstitcuja – zamjena ciljeva – žena ne može imati djete, pa kupi psa
5. Regresija – vraćanje u djetinjstvo, djetinjasto reagiranje
6. Fiksacija – neće priznat da ne mogu, nastavljaju dok ne uspiju
7. Negiranje – “vaše djete je ovisnik…” roditelj odgovara “to nije istina”
8. Reaktivna formacija – suprotna verbalizacija – dečko je gej, ali izvana govori da ih mrzi da mu se gade

Freud je ukazao na veličinu nesvjesnog i obrambene mehanizme

- nedostavi – ne može se izmjeriti instrumentima – operative pojmove(ego libido…)