You are on page 1of 33

SKI FAKU

AN LT
ER
UNIVERZITET ”DŽEMAL BIJEDIĆ”- MOSTAR
IT

ET
AGROMED

-MO
AGROMEDITERANSKI FAKULTET

STAR

Mašinski elementi

1
Mehanizacija u poljoprivredi
Uloga i podjela mašinskih elemenata

Mašinskim elementima nazivamo one dijelove mašina i uređaja koji se ne mogu


dalje rastavljati na prostije dijelove. Mašinske elemente možemo podijeliti u dvije
osnovne grupe:
A. Opšta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupčanici, vratila... )
B. Posebna grupa (klipovi, klipnjače, ventili...)

Opšta grupa mašinskih elemenata dijeli se na:


1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, čivije, osovinice...)
2. Elemente za kružno kretanje (osovine, vratila, spojnice, ležajeve...)
3. Elemente za prenos snage (frikcioni točkovi, zupčanci, remeni i lančani prenosnici...)
4. Elementi za provođenje tečnosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarači...)

2
Mehanizacija u poljoprivredi
1. Mašinski elementi za spajanje
1.1.Mašinski elementi za čvrste - nerazdvojive veze koji se ostvaruju:
1.1.1. Zakovicama
1.1.2. Zavarivanjem
1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem

1.2. Mašinski elementi za čvrste- razdvojive veze:


1.2.1. Klinovi (uzdužni i poprečni)
1.2.2. Vijci
1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke
1.2.2.2. Podložne pločice
1.2.2.3. Osigurači navojnih veza
1.2.2.4. Ključevi

1.3. Mašinski elementi za elastične spojeve:


1.3.1. Opruge
1.4. Mašinski elementi za pokretne spojeve:
1.4.1. Osovinice
3
Mehanizacija u poljoprivredi
1.1.1. Zakovice i spojevi zakovicama

Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja. Danas se ostali osnovni vid
čvrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum), kao i u avioindustriji. Dijelimo
ih na sitne (sa prečnikom do 10 mm) i krupne (sa prečnikom od 10 do 37 mm)

4
Mehanizacija u poljoprivredi
Prema obliku glave, sitne zakovice mogu biti:
a) Sa poluokruglom glavom
b) Sa upuštenom glavom
c) Sa sočivastom glavom
d) Sa pljosnatom glavom
e) Sa trapeznom glavom

5
Mehanizacija u poljoprivredi
Vrste zakovanih spojeva
• Prema položaju limova: sučeoni (sa podmetačima) i preklopni
• Prema broju redova zakovica: jednoredni i višeredni
• Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom
• Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosječni i višesječni

6
Mehanizacija u poljoprivredi
1.1.2. Zavareni spojevi
Prednosti:
• Lakši od livenih i zakovanih konstrukcija
• Dijelovi se mogu sklapati sučeono i ugaono
• Zaverene konstrukcije su jeftinije
• Nema buke pri radu
Nedostaci:
• Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode
• Pojava zaostalih napona i deformacija
• Slabljenje mehaničkih osobina materijala

7
Mehanizacija u poljoprivredi
1.1.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi
Spajanje se vrši primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks, borat,
bromid). Spojevi treba da su opterećni na smicanje.
Lijepljenim spojevima postiže se smanjenje površine. Imaju ograničenu čvrstoću na
povišenu temperaturu.

8
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2. Mašinski elementi za čvrste-razdvojive veze
1.2.1. Klinovi
Materijal za klinove je tvrdi čelik zatezne čvrstoće 600 N/mm2.

1. Klin
2. Vratilo
3. Glavčina

9
Mehanizacija u poljoprivredi
Oznake i nazivi za klin

l-dužina, b-širina, h-visina klina, 1-prednja strana, 2-zadnja strana, 3-


unutrašnja strana, 4-spoljašnja strana, 5-bočne strane

10
Mehanizacija u poljoprivredi
Uzdužni klinovi: Razdvojiva veza
vratila sa glavčinom zupčanika,
kaišnika i sl.
Klinovi sa kukom, klin bez kuke,
zaobljeni klin, segmentni klin
Klin sa nagibom i bez nagiba

Veza uzdužnim klinom bez nagiba

Poprečni klinovi: Nastavljanje dva


mašinska dijela koji prenose aksijalna
opterećenja.

Veza poprečnim klinom

11
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2. Vijci (zavrtnji)

Zavrtnji i navrtke, kao klinovi vezuju mašinske dijelove koji se, ako je
potrebno lako mogu razdvojiti, a da se ne oštete ni oni ni zavrtnji.
Zavrtnji u sklopu sa navrtkama služe sem toga za pretvaranje kružnog u
pravolinijsko kretanje pri čemu se obrtni moment pretvara u aksijalnu
silu ili istezanje

12
Mehanizacija u poljoprivredi
Navoji mogu biti unutrašnji i vanjski. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni i
lijevi. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti, pravougli, trapezni...

Metrička zavojnica-ISO 13
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2.1 Zavrtnji i navrtke

Zavrtanj i navrtka
1-stablo zavrtnja, 2-dio sa
zavojnicom, 3-glava zavrtnja,
4-navrtka

Prikazivanje i označavanje navoja:


a-unutrašnji navoj, b-spoljni navoj,
c-označavanje metričkog
normalnog navoja, d-obilježavanje
metričkog finog navoja

Šestougaona navrtka

14
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2.2. Podložne pločice

Zadatak:
• Da povećaju dodirnu površinu između konstruktivnog dijela i navrtke
• Da zaštite dodirne površine od habanja
• Da prilagode površinu nalijeganja normalno na osu vijka
15
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2.3. Osiguranje navojnih spojeva

16
Mehanizacija u poljoprivredi
1.2.2.4. Ključevi

17
Mehanizacija u poljoprivredi
1.3. Opruge
Opruge se pod dejstvom sila deformišu, a nakon prestanka dejstva vraćaju se u prvobitni oblik.
Akumulacija energije (časovnik), amortizacija udara (amortizer), merenje sila (dinamometar), prinudno kretanje
(opruge ventila), ograničenje pritiska (ventili sigurnosti).

Podjela opruga:
Fleksione: (a-proste lisnate, b-gibnjeve, c-spiralne, d-zavojne e-tanjiraste)
18
Torzione-zavojne (a-zatezne, b-pritisne, c-pužaste)
Mehanizacija u poljoprivredi
Opruge

Pritisne opruge

Zatezne opruge

Torzijske opruge

19
Mehanizacija u poljoprivredi
1.4. Osovinice (svornjaci)
To su mašinski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti
zglavkastu vezu za oscilatorno, odnosno kružno kretanje (npr. veza klipnjače i
klipa). Izrađuju se kao pune i šuplje, sa i bez naslona

Prstenasti uskočnik
(Segerov prsten)

20
Mehanizacija u poljoprivredi
2.1. Osovine
To su mašinski elementi za kružno kretanje i služe kao nosači drugih mašinskih
dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Mogu
biti: pokretne i nepokretne, pune i šuplje
1-rukavac, 2-ojačani dio

Radi smanjenja mase i uštede materijala osovine se proizvode kao stepenaste.


Osovine se izrađuju od žilavih konstrukcionih čelika.

21
Mehanizacija u poljoprivredi
2.2. Vratila
To su mašinski elementi za kružno kretanje, pri čemu prenose obrtne momente-
snagu. Za razliku od osovine, vratila su izložena uvijanju i uvijek se okreću.

Vratila dijelimo na:


• Čvrsta • Savitljiva
• Prava (ravna i stepenasta) • Zglavkasta
• Koljenasta (prosta i složena) • Gipka

22
Mehanizacija u poljoprivredi
2.3. Rukavci
To su dijelovi vratila i osovina koji se obrću u ležaju.

23
Mehanizacija u poljoprivredi
2.4.Ležaji (Ležišta)
Zavisno od pravca djelovanja sile, ležaji mogu biti:
• Aksijalni (uzdužni), kod kojih sila djeluje u pravcu ose ležaja
• Radijalni (poprečni), kod kojih sila djeluje normalno na osu ležaja
• Kombinovani, kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu ležaja
Po konstrukciji ležaji se dijele na:
• Klizne
• Kotrljajne

24
Mehanizacija u poljoprivredi
2.5.Spojnice
(To su mašinski elementi koji služe za spajanje krajeva dva ili više vratila u jednu cjelinu)

Prema načinu prenošenja snage kao kriterij grupisanja, spojnice se dijele:


• Mehaničke
• Elektromagnetne
• Pneumatske
• Hidrauličke
• Turbohidrauličke
• Specijalne

Mehaničke spojnice se dijele:


• Krute (sa naglavkom, oklopna, kolutna)
• Pomične (aksijalno-pomične, elastične i zglavkaste)
• Isključno-uključne (kandžasta isključna, frikciona)

25
Mehanizacija u poljoprivredi
Kandžasta spojnica

Zglavkaste spojnice

26
Mehanizacija u poljoprivredi
Isključno-uključne spojnice

Spojnica motornog vozila (kvačilo)

27
Mehanizacija u poljoprivredi
1. Zamajac
2. Pomični naglavak
3. Opruga
4. Radilica
5. Vratilo
6. Aksijalno ležište
7. Obloga
8. Prsten
9. Pedala 28
Mehanizacija u poljoprivredi
Elementi za prenos snage
3.1.Prenos kaišem

Prema obliku poprečnog presjeka


remena razlikujemo:
• Pljosnati remen
• Klinasti (trapezni) remen
• Okrugli remen i dr.

Djelovanje klinastog i zupčastog remena


29
Mehanizacija u poljoprivredi
3.2.Prenos lancima
Kod većih udarnih opterećenja, kod poljoprivrednih mašina i sl., primjenuju se lanci koji se
mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Evartovi lanci. Lanac se sastoji iz karika i kuka.

Lančani prenosnik: 1-pogonski točak,


2-pogonjeni točak, 3-lanac

30
Mehanizacija u poljoprivredi
3.3.Zupčasti i pužni prenos
Zupčanici su mašinski elementi koji međusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca
prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo

Kada su ose vratila međusobno


paralelne, prenos se ostvaruje
cilindričnim zupčanicima. Prema
obliku zubaca, ovi zupčanici mogu
biti sa pravim (a), kosim (c),
strelastim (d) zupcima. Mogu biti
kao spoljašnji (a) i unutrašnji
cilindrični (b) par.

Cilindrični zupčanik i zupčasta letva


31
Mehanizacija u poljoprivredi
Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom, prenos se ostvaruje koničnim
zupčanicima koji mogu biti sa: a-pravim, b-kosim, c-krivolinijskim zupcima

Za prenos obrtnog kretanja između vratila čije se ose mimoilaze, upotrebljavaju se


hiperboloidni zupčati parovi, i to: a-cilindrični zupčanici sa zavojnim zupcima, b-hipoidni
zupčanici (konični zupčanici sa spiralnim zupcima), c-pužni par

32
Mehanizacija u poljoprivredi
4.1.Cijevi i cijevni zatvarači
To su elementi koji se upotrebljavaju za provođenje fluida i sitnog čvrstog materijala.

Oblici završetka cijevi i cijevni priključci: a-pravougla račva, b-kosougla račva, c-


jednostrani luk, d-luk, e-koljeno, f-reducir, g-T-račva
Prema konstrukciji cijevnih zatvarača razlikujemo: a-ventil, b-zasun, c-priklopac,
d-slavina

33
Mehanizacija u poljoprivredi