Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva

O T O P I N E KOLIKO SE MOŽE OTOPITI NEKE TVARI : otapalo SMJESA Homogena Spojevi Heterogena ČISTE TVARI Elementi + otopljena tvar otapanje kristalizacija otopina

TVARI

I.
-veličina svih čestica u otopini je manja od 1 nm.

–otopine u kojima se u određenom trenutku više tvari otapa nego što kristalizira su NEZASIĆENE OTOPINE

II.

ZASIĆENE OTOPINE su one otopine u kojima broj čestica koje se otapaju jednak broju čestica koje kristaliziraju

III.
OTAPANJE ČVRSTIH TVARI « slično se otapa u sličnom «

– otapanjem nekih tvari do zasićenja na višoj temperaturi, a zatim polaganim hlađenjem može se dobiti PREZASIĆENA OTOPINA -dobivena otopina je labilna,laganim protresanjem iskristalizirat će suvišak otopljene tvari

a)
veza

NaCl- kuhinjska sol, bijele boje, ionski kristal,ioni Na+ i Cl- ioni, ionska -vladaju elektrostatske sile -proces oslobađanja iona ( Na+ i Cl- ) iz kristalne rešetke djelovanjem polarnog otapala naziva se DISOCIJACIJA -ioni okruženi određenim brojem molekula nazivaju se HIDRATIZIRANI IONI, a sam proces naziva se hidratacijom -kolikim brojem molekula vode će biti okruženi ioni ovisi o njihovoj veličini -SOLVATIZIRANI IONI su ioni okruženi molekulama otapala koje nije voda -otopina NaCl provodi el. struju - elektrolit C12H22O11 –šećer saharoza -slabije međumolekulske sile među molekulama šećera -kinetička energija vode dovoljna da molekule šećera izbaci u vodu i razori kristalnu rešetku -nastaju dipol-dipol veze, što olakšava otapanje -otopina šećera ne provodi el. struju – neelektrolit

b)

1

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva
OSMOZA I OSMOTSKI TLAK Još jedno važno koligativno svojstvo otopina Polupropusne membrane – membrane koje imaju takvu građu

proći. Pr. -

da kroz njih neke molekule slobodno prolaze, dok druge ne mogu

kada se voda i šećer nađu u dodiru, a razdvojene su polupropusnom

membranom, voda će prodirati u otopinu i iz otopine u otapalo različitim brzinama. Broj molekula vode koje prodiru u otopinu biti će puno veći od otapala koji dolaze iz drugog (suprotnog) smjera, dok se ne uspostavi ravnotežno stanje. Ravnotežno stanje se uspostavlja kada tlak uzrokovan dodatnom visinom otopine(hidrostatski tlak) , prouzroči da se molekule otapala kreću istom brzinom u oba smjera Tlak stupca otopine, kada je postignuta ravnoteža, zove se OSMOTSKI TLAK (π ) , a pojava da otapalo spontano prolazi kroz polupropusnu membranu iz razrijeđene otopine u koncentriraniju naziva se OSMOZA

-

Ovisi o broju čestica – KOLIGATIVNO SVOJSTVO πV=nRT

Matematički izraz:

- Velika biološka važnost osmoze ( citoplazma koja obavija stijenke stanice djeluje kao polupropusna membrana, ne samo za vodu, već i za male ione; zbog osmotskog tlaka svaka otopina koja se daje

2

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva
intravenozno nekom organizmu, mora biti istog osmotskog tlaka kao otopina u organizmu)

KOLOI DNI

SUSTAVI

3

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva
-osim pravih otopina susrećemo i smjese gdje je jedna tvar raspršena u drugoj -takve sustave nazivamo DISPERZNIM SUSTAVIMA -disperzno sredstvo-tvar koje ima u suvišku -u njoj je raspršena ( dispergirana ) druga tvar -disperzna faza-tvar koja je raspršena SUSPENZIJA ILI GRUBO DISPERZNI SUSTAV -čestice disperzne faze veće od 200 nm -heterogene smjese, čestice u takvom sustavu brzo sedimentiraju -talog-disperzna faza od disperznog sredstva odvaja se filtracijom ili dekantacijom -primjer : smjesa vode i pijeska KOLOIDNI SUSTAVI -čestice disperzne faze od 1 do 200 nm -disperzna faza : nakupine iona, molekula TIPOVI KOLOIDNIH SUSTAVA PRIMJER magla dim sapunica mlijeko želatina plovučac maslac obojeno staklo DISPERZNA FAZA tekućina čvrsta tvar plin tekućina čvrsta tvar plin tekućina čvrsta tvar DISPERZNO SREDSTVO plin plin tekućina tekućina tekućina čvrsta tvar čvrsta tvar čvrsta tvar IME SUSTAVA aerosol aerosol pjena emulzija sol,gel čvrsta pjena čvrsta emulzija čvrsti sol gel KONDENZACIJA - proces skupljanja,okrupljavanja manjih čestica u čestice koloidnih dimenzija -hidrofoban sol - sol koji se ne otapa u vodi -hidrofilan sol - sol koji se otapa u vodi,a dobiven je izravnim otapanjem u vodi; ohladi li se tako dobiveni sol nastaje GEL 2.Disperzija - smanjivanje veličine čestica grubo disperznog sustava na veličinu čestica disperzne faze ( 1 do 200 nm ) u koloidnom sustavu KARAKTERISTIČNA SVOJSTVA KOLOIDNIH SUSTAVA 1.Tyndallov fenomen-jedno od najpoznatijih svojstava koloidnog sustava -pojava raspršivanja svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija -opaža se ako u zatamljenu sobu kroz pukotinu u zastoru ulazi zraka svjetlosti -u svjetlosnoj zraci vide se čestice prašine koje lebde -na česticama prašine rasipa se svijetlost i one same postaju mali izvori svjetlosti -prave otopine ne pokazuju Tyndallov fenomen jer su optički prazne 2.Koagulacija-pojava udruživanja čestica u veće nakupine MICELE ( čestice koloidnih dimenzija izgrađene od većeg broja manjih iona ili molekula ) -koloidne micele mogu biti hidrofilne ili hidrofobne -MICELE ŽELATINE – su hidrofilne koloidne micele,vole vodu - stvaraju hidratni ovoj koji sprječava njihov međusobni dodir i udruživanje -MICELE AgCl-su hidrofobne koloidne micele,ne vole vodu -na njihovu površinu vežu se ioni iz otopine ( Ag+ ) -sve koloidne čestice dobiju istoimeni naboj i zbog toga se elektrostatski odbijaju- nema koagulacije -ako u otopinu dospiju ioni koji će neutralizirati naboj na površini-odmah dolazi do koagulacije 3.Elektroforeza-pojava da se nabijene koloidne čestice gibaju u nepokretnoj tekućini djelovanjem el. polja

KAKO PRIREDITI KOLOIDNI SUSTAV 1.Metodom kondenzacije - dobivanje sola kemijskom reakcijom otopina dviju soli niskih koncentracija, pri čemu treba otopinu soli niže konc. dodavati u otopinu soli više konc. ( sol je stabilan )

4

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva
-brzina putovanja ovisi o: -veličini čestica, kiselosti tekućine, krvne plazme -naboju i jakosti el. polja -primjena: -odvajanje mol. aminokiselina,proteina,sastojci KAKO NASTAJE KEMIJSKA REAKCIJA Uvjet : - sudar čestica svaki sudar nije uspješan jer su se čestice sudarile u međusobno nepovoljnom položaju ili sudar nije bio dovoljno jak * prijelazno stanje A- - -B

4.Dijaliza-čišćenje sola od elektrolita koji zaostaje u disperznom sredstvu nakon pripreme koloidne otopine -metoda se temelji na pojavi da koloidne čestice ne mogu prolaziti kroz polupropusnu membrunu u vodi, a ioni mogu -primjena : -u medicini kod bubrežnih bolesnika Mlijeko - primjer emulzije, bijele boje, neprozirno, sadrži milijune sićušnih kuglica masti koje se ne otapaju u vodi, ali se i iz nje ne izlučuju -kuglice stalno udaraju molekule disperznog sredstva i sprječavaju sedimentaciju -kazein-sprječava izdvajanje kuglica masti-emulgator – tvar koja uzrokuje stabilnost emulzije KEMIJSKA KINETIKA Zadaće kemijske kinetike : - proučavanje brzine kemijske kinetike, uvjeta koji na nju utječu i načina kako promatrana reakcija napreduje na molekularnoj razini Brze reakcije : - reakcije iona u otopini – trenutne Ag +

A-

- -B

EP Ea

A2 + B2 reaktanti produkti 2 AB

( aq ) + Cl – ( aq )

AgCl (s)

eksplozivne reakcije – nastajanje plina praskavca - nastajanje nitroglicerina

uspješan sudar - čestice moraju imati dovoljno energije ( tkz. energije aktivacije Ea ) da bi mogle svladati « energetsko brdo» i da bi sudar bio uspješan - energetski dijagram ne vrijedi za svaku česticu u promatranom sustavu - krivulja opisuje približnu « energetsku sudbinu « prosječne čestice u uzorku

Spore reakcije : - reakcije između molekula npr: - nastajanje amonijaka N2 (g) + 3 H2 (g) temp. 2 NH3 (g) pri sobnoj

5

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva
= --------------------------* * --------------min = mol dm-3 min 2 AB A2 + C2 V (A) = brzina prirasta koncentracije sastojka A -brzina prirasta konc. reaktanta je negativna vrijednost (konc. se napredovanjem reak. smanjuje) -brzina prirasta konc. produkta je pozitivna vrijednost (konc. se napredovanjem povećava) PRIMJER : 4.1. ( str.84.) c
–1

=

-----------------Δ t

=

t2 - t1 .

2 AC A 2 + B2

OCES

ENDOTERMAN PROCES

EGZOTERMAN

ŠTO

JE BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE Δ S V = -------------Δ t DINAMIČKA RAVNOTEŽA - brzina automobila iskazuje se putem prijeđenim u određenom vremenu

tijekom kemijske reakcije konc. reaktanta se smanjuje , a brzina istjecanja vode – volumen vode istječe u konc. produkta raste određenom vremenu do uspostavljanja dinamičke ravnoteže BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE – iskazuje se prirastom brzina nastajanja produkta jednaka je brzini raspada množinske koncentracije jednog sastojka reakcijskog sustava u određenom reaktanta vremenu 2 HI H2 + I2 prirast koncentracije V (A) = ---------------------------------------------------------------- konc. H2 i I2 povećava se jednakom brzinom vrijeme u kojem je nastala ta promjena raspad HI biti će dva puta brži jer se moraju raspasti 2 mol HI da nastane 1 mol H2 i 1 mol I2 c (A) - c (A) Δ c (A)
2 1

moldm-3

Δ c (A) r = --------------

=

V(A) -----------

= mol dm-3 min

–1

6

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva
υ (A) ٠ Δ t υ (A) BROJ ČESTICA BOJ MOGUĆIH SUDARA 2 4 2 2 8 4 4 16 4

za kemijske reakcije pri kojima je volumen stalan

BRZINA REAKCIJE (r) = brzini prirasta konc. sastojka A ., podijeljena BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE RASTE S POVEĆANJEM KONCENTRACIJE njegovim stehiometrijskim koeficientom υ (A) za koji je « - « za SASTOJAKA. reaktante a « + « za produkte « 2)TEMPERATURA primjer : 2 HI H2 + I2 -dovođenjem temperature raste kinetička energija čestica -povećava se i prosječna brzina gibanja čestica -događa se više sudara čestica u jedinici vremena POVIŠENJEM TEMPERATURE ZA 10°C BRZINA MNOGIH REAKCIJA POVEĆA SE ZA OD 2 DO 3 PUTA. 3)AGREGATNO STANJE I UKUPNA POVRŠINA REAKTANTA -u plinovitom agregatnom stanju-najbrže reakcije -u tekućem agregatnom stanju-sporije -u krutom agregatnom stanju-najsporije(jer mogu reagirati samo čestice na površini krute tvari) ŠTO JE GIBANJE ČESTICA SLOBODNIJE,A DODIRNA POVRŠINA IZMEĐU ČESTICA VEĆA, VEĆA JE I BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE,JER SE POVEĆAVA BROJ USPJEŠNIH SUDARA. 4)GRAĐA MOLEKULA -najpogodniji mali kugličasti ioni, zbog jakog elektrostatskog privlačenja reakcija je vrlo brza -brzo reagiraju dvije polarne molekule (H2O + SO2) -sporije polarna i nepolarna molekula (H2O + CO2) 5)KATALIZATORI -djelovanje katalizatora povezano je s energijom aktivacije

- v ( HI ) + v ( H2 ) + v ( I2 ) r = -------------- = --------------- = ---------------2 1 1

KOJI ČIMBENICI UTJEČU NA BRZINU KEMIJSKE REAKCIJE -svi oni kojima se povećava broj uspiješnih sudara -povećava se kinetička energija čestica,a smanjuje se energija aktivacije reakcije ČIMBENICI SU: 1)KONCENTRACIJA -povećanjem koncentracija otopine,raste brojnost čestica -veća mogućnost sudara SLIKA: A B A B A O O O O O O O O B

O O O O

O O O O O O

7

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva
-dodatkom katalizatora reakcija teče drugim putem(u kojem je energija aktivacije manja)

KATALIZATORI-TVARI KOJE ULAZE U KEMIJSKU REAKCIJU, UBRZAVAJU JE, A SAMI IZ NJE IZLAZE NEPROMIJENJENI.  INHIBITORI-negativni katalizatori -povećavaju energiju aktivacije i tako usporavaju kemijske reakcije

8

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva
OSNOVNA SVOJSTVA TEKUĆINA TEKUĆINE-tvari o kojima ovisi život na zemlji -čiste tvari koje su pri sobnoj temp. u tekućem a.s. -fizikalna svojstva kao što su masa i volumen , ovise o veličini uzorka i spadaju u EKSTEZIVNA svojstva -svojstva koja ne ovise o veličini uzorka, boja, prozirnost i električna vodljivost spadaju u INTEZIVNA svojstva SVOJSTVA KARAKTERISTIČNA ZA TEKUĆINE: I. GUSTOĆA-ako se nafta razlije po moru, ona najčešće prekriva njezinu NAPETOST POVRŠINE je mjera za silu kojom bi valja djelovati na površinske površinu jer pliva na vodi molekule kako bi one pokazale jednaku silu međudjelovanja kao molekule u -zimi se voda zamrzne, možemo se klizati po njezinoj površini unutrašnjosti tekućine. -zašto? -odgovor je uvijek isti: zbog gustoće Napetost površine ovisi o:-temperaturi -gustoća je definirana omjerom mase i volumena ispitivane -prirodi tvari s kojom tekućina graniči tvari -povišenjem temp. napetost površine se smanjuje -ne ovisi o veličini uzorka, znači da je intezivno svojstvo -stalagmometar – uređaj kojim se određuje -najveću vrijednost ima pri temp. taljenja relativna napetost površine # iznimka je voda ( anomalija vode ) čija je najveća gustoća pri 4 0C Sapuni i deterdženti-površinski aktivne tvari ili TENZIDI # zbog vodikovih veza gustoća leda je manja od gustoće vode -jako smanjuju napetost površine -uređaj za određivanje gustoće je areometar -građeni su od: a) C-C-C-C-C-C-C-C - lanca ugljikovih atoma ( REP ) II. VISKOZNOST ili «unutarnje trenje» -hidrofoban dio molekule -prati brzinu istjecanja tekućine ( voda brzo istječe, med - boji se vode sporo ), zašto? b) –SO3H- - kiselinski ostatak ( GLAVA ) -ovisi o : -međumolekulskim silama u tekućini ( polarne -hidrofilan dio molekule, voli vodu molekule ) -obliku molekula ( velike, zamršene molekule ) -zbog takve građe te se molekule na vodi usmjeravaju tako da hidrofoban -temperaturi ( povišenjem temp. viskoznost se smanjuje dio molekule bježi van iz vode ( viri kao rep ) , hidrofilna skupina okrenuta jer se smanjuje međumolekulsko djelovanje zbog sve veće Ek ) prema vodi. -Ostwaldovim viskozimetrom – možemo odrediti relativnu viskoznost PRIJELAZI IZ JEDNOG AGREGATNOG STANJA U DRUGA A.S. III. NAPETOST POVRŠINE a) -u unutrašnjosti tekućine molekula je sa svih strana okružena gusto složenim molekulama -sile djelovanja su jednake u svim smjerovima Ponoviti: -taljenje,skrućivanje, isparavanje, kondenzaciju, sublimaciju, kristalizaciju -rezultanata sila jednaka je nuli -molekule na površini okružene su sa strane i prema dolje drugim molekulama -s gornje strane nalazi se malo molekula plina -rezultanta sila usmjerena je prema unutrašnjosti tekućine

b)

# na površini će ostati najmanji mogući broj čestica i površina će se ponašati kao elastična opna

9

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva
VRELIŠTE - temperatura pri kojoj se tlak para tekući izjednači s tlakom para Iznad tekućine -kad je tlak para 101325 Pa ili standardni atosferski tlak govorimo o NORMALNOM VRELIŠTI ( karakteristična konsranta za svaku tvar ). LEDIŠTE-temperatura pri kojoj su tekuća i čvrsta tvar u ravnoteži -za razliku od vrelišta ona vrlo malo ovisi o tlaku FAZNI DIJAGRAM VODE FAZA-agregatna stanje -homogeni dio jednog heterogenog sustava koji je odjeljen granicom ( krivuljom ) na kojoj dolazi do promjene a.s. TROJNA TOČKA VODE - mjesto gdje se u dinamičkoj ravnoteži nalaze sva tri a.s. - p=600 Pa, t=0,010C , temperatura i tlak su u trojnoj točki određeni za svaki sustav.

10

Otopine, kemijska kinetika, kemijska ravnoteža, tekućine i njihova svojstva

11