Professional Documents
Culture Documents
KONTINUIRANI
SERVOMOTORI
Elektricni servomotori izraduju se za napajanje istosmjernom i izmjenicnom
strujom. Ne upustajuCi se u povijesni razvoj spomenimo sarno da je prvi elektricni
motor s diskom, koji je 1831. konstruirao Michael Faradey, bio na istosmjerni
pogon. Pronalaskom jeftinijih motora na izmjenicnu struju doslo je u jednome
relativno dugom vremenskom razdoblju do prevlasti izmjenicnih motora, a tek
razvojem automatizacije i zahtjevom za specificnom vrstom tzv. servomotora,
istosmjerni su se motori ponovno afirmirali. Krupni uspjesi u tehnologiji izrade
permanentnih magneta, izolacijskih materijala i ljepila omogucili su jos i znatno
poboljsanje njihovih svojstava, tako su danas, u najvecem broju slucajeva, s njima
moguca bolja rjesenja nego s izmjenicnim servomotorima. Zbog relativno najsire
primjene u servouredajima, istosmjerne servomotore najprije cemo uzeti u razma
tranje.
S obzirom na naCin upravljanja dijelimo ih na istosmjerne servomotore uprav
ljane strujom armature (ISUA) i istosmjerne servomotore upravljane strujom
magnetiziranja (ISUM). ISUA, kao sto se iz naziva razabire, upravljani su strujom
armature, a magnetski tok, koji moze biti proizveden permanentnim magnetima
(PM) iIi elektromagnetima (EM), ostaje pri radu konstantan. Kod ISUM struja
armature ostaje konstantna, a upravlja se uz pomoc magnetskog toka statora, tj.
strujom magnetiziranja statorskih elektromagneta.
OVdje cemo najprije obraditi ISUA jer se oni, zbog mogucnosti zamjene
statorskih elektromagneta permanentnim magnetima, u suvremenim servoureda
jima najvise upotrebljavaju.
Smjer sile F odreduje se prema smjeru gibanja desnog vijka iduCi od vektora
struje I prema vektoru gustoce magnetskog toka B.
Obrnuta se pojava dogada ako se vodic duljine I giba brzinom vu magnetskom
polju gustoce B. Pri tome se na krajevima elektricnog vodica pojavljuje napon:
BuduCi da su u dobivenom izrazu svi clanovi, osim kutne brzine ill, konstante,
jednadzba (3.9) se moze pisati u obIiku:
E"" Keill . (3.10)
Ke ima dimenziju VsJrad, a naziva se naponska konstanta motora.
Na slikama 3.2. i 3.3. nalazi se izvedba s dvanaest utora u koje je smjesteno sest
radijalnih svitaka. Sa slike se vidi da ce se za jednu sestinu punog okretaja
izmijeniti smjer struje u svieima 3-3' i 6-6', ali ce uz polozaj cetkica, kako je
pokazano na sliei 3.3, smjer struje kroz vanjski krug ostati nepromijenjen. Na
dvosmjemome motom os cetkica mora s vektorom magnetskog polja cPs zatvarati
kut od 90 elektricnil1 stupnjeva, tj. podudara se s tzv. neutralnom osovinom
motora. Na jednosmjemome motom os cetkica se postavlja pod malim kutom u
odnosu prema neutralnoj osi radi postizavanja optimalne komutacije. Pri izradi
rnotora ostavlja se mogucnost maloga kutnog pomaka cetkica tako da se na gotovu
motoru moze obaviti konacno ugadanje njihova polozaja.
R,
Elf)
E(t) J
»
44 3. Kontinuirani servomotori
(3.17)
dw
a vanjski dio cine umnozak inercije optereeenja i kutno ubrzanje 10 te
dt
opteretni zakretni moment 1;:
dw
rv = 10 -
dt
+ r. (3.18)
~ ~
_1_ Ia
ta s+ Ra K.
SI.3.6. Blokovski prikaz jed
nadzbi od (3.25) do
(3.28). a kao rezultat nji
hove kombinacije blo
~ ~ ~ ~
kovski prikaz motora na 1
slici 3.7. Kr ls+O
K,
It,s! + !La 0 + lR.)s + R.O +K, K,
SI.3.7. Blokovski prikaz [SUA
(3.33)
46 3. Kontinuirani servomotori
s korijenima:
(3.34)
2
U pogledu induktivnosti zahtijeva se da bude ispunjen uvjet:
IR 2
La « a, (3.35)
4KeKy
tako da vrijednost pod korijenom u jednadzbi (3.34) ispada pozitivna, a polovi
pip uvijek su realni i negativni. Ako se uz taj uvjet preuredi vrijednost pod
kbrije~om u jednadzbi (3.34) u oblik:
Ra V1- La (3.36)
La IRa2/4KeKy
Ra = Ra (1 _2LaKe:y) . (3.38)
La La IRa
Pri tome su korijeni:
(3.39)
PI (3.40)
IRa
1:
Ra
P2 (3.41)
La
Na temelju izvrsenih aproksimacija, koje se, opet, temelje na konvencional
nim zahtjevima pri izradi suvremenih servomotora, prijenosna funkcija (3.29)
prema tome se dovoljno dobro moze aproksimirati relacijom:
G(s) = w(s) = KylILa
(3.42)
E(s) (s + ) (s + Ra)
IRa'~ L"
s polovima:
(3.43)
3.1. Istosmjerni servomotori 47
(3.44)
i pojacanjem:
Ky (3.45)
K
lLa
IIi, izrazena s vremenskim konstantama:
w(.<;)
O(s) (3.46)
E(s)
(3.48)
i:
1 La
-=- (3.49)
Pz Ra
Tu je Tm mehanicka vremenska konstanta, a Te je elektricna vremenska konstanta.
Kod suvremenih servomotora, koji moraju zadovoljavati spomenute konvencio
nalne zahtjeve u pogledu trenja i induktivnosti, njihov ce odnos biti:
Tm
> 10. (3.50)
3.1.1. ISUA S PM
l,w
Wm Wm
a rpm r b
SI.3.S. Brzinsko-momentne karakteristike:a) ISUA s elektromagnetima (EM),
b) ISUA s keramickim permanentnim magl1etima (PM)
48 3. Kontinuirani servomotori
81.3.9. Presjek istosmjernog servomotora s permanentnim magnetima (uz suglasnost tvornice Pacific
Scientific, Illinois, SAD)
3.1. Istosmjerni servomotori 49
b) kod motora sa PM
SI.3.11. Presjek diskastog servomotora (uz suglasnost tvornice PMI Motors, New York, SAD)
SI.3.12. Diskasti motor u rastavljenom stanju (uz suglasnost tvornice PMI Motors, New York, SAD)
vanom armaturom ostvaruje se dobra cirkulacija zraka oko namota, a time i dobro
hladenje. To posebno dolazi do izrazaja kod propuhivanja, pomocu kojega se
opteretivost kosarastog motora povecava i vise od 200 % njegove nazivne vrijed
nosti bez propuhivanja.
SI.3.14. Presjek kosarastog servomotora (uz suglasnost tvomice Pacific Scientific, Illinois, SAD)
(3.54)
sto za zakoceni motor, tj. kad je kutna brzina UJ (t) jednaka nuli, prelazi u:
(3.59)
Ovisni 0 brzini
Armoturni
namolaj
Koleklorski
segmenti
b) Struja kratkog spoja, kao sto se sa slike 3.17. vidi, teee kroz pripadne
namote armature za vrijeme dok ih cetkice kratko spajaju preko dvaju susjednih
segmenata komutatora. Kod prevelikih vrijednosti ocituje se iskrenjem na straz
njem dijelu eetkice. To iskrenje skraeuje vijek trajanja komutatora i ogranieava
brzinu, ako vee nije ogranieena gubicima u zeljezu. Smanjuje se postavljanjem
cetkica u neutralnu os armature.
c) Na cetkicama se pojavljuju tri vrste gubitaka: na uIjanom sloju, na ugljenu
i na zracnom jastuku.
1. Da bi se smanjilo trenje cetkica, na komutator se stavlja tanki uljani sloj.
BuduCi da je otpor ulja relativno velik, i gubici na njemu nisu zanemarivi. S
porastom brzine opterecenje se smanjuje, as njom i temperatura i otpor armatur
nog namota. A buduCi da je otpor uljanog sloja uglavnom konstantan, gubici,
koji na njemu nastaju, uz poveeanje brzine relativno rastu sa.1 R a prema relaciji:
p (3.60)
R a -.1R a
Tu je promjena otpora armature .1R a upravno proporcionalna promjeni struje
.11 a' Sto je brzina manja, bit ee veea struja armature i povrsina probojnih mjesta
zbog rasta vjerojatnosti proboja uljanog sloja. To ce uzrokovati naglo smanjenje
povrsine uljanog sloja pa i smanjenje prijelaznog otpora, a time i apsolutno
opadanje gubitaka na njemu.
2. Gubici na ugljenim eetkicama zbog negati";noga temperaturnog koeficijenta
otpora ugljena, sa smanjenjem struje i temperature, a time poveeanjem brzine,
relativno rastu prema relaciji:
56 3. Kontinuirani servomotori
p=Rc+.:lRc . (3.61)
R a .:lRa
Tu su promjena otpora cetkica .:lR c i promjena otpora armature .:lR a upravno
proporcionalne porastu brzine.
l~
a
~ 2 (1
S
b
S 81.3.18. Nas!ajanje vrtloznih
stmJa zbog pro
mjene magnetskog
toka u armaturi
(3.63)
uz konstantni tok ti su gubici upravno proporcionalni kvadratu brzine. Oni se
smanjuju povecanjem elektricne otpornosti armature jezgre. Jedan od nacina
kojima se to postize je lameliziranje jezgre i medusobna izoladja lamela, a drugi
je da se jezgra izradi od spedjalnih tvari veliko~a elektricnog otpora, poput
silikonskog zeljeza. U drugi nacin bi donekle iSlo'i rjesenje specijalnih izvedbi
poput diskastih motora kojima je jezgra od izo)acijskog materijala. Kosarastim
motorima ti su gubid eliminirani izvedbom nepomicne jezgre.
3.1. l-.tn-.m;,Arn; servomotori 57
(3.64)
sto uz konstantni magnetski tok pokazuje da su linearno proporcionalni kutnoj
brzini. Naravno, uz jezgru iz nemagnetskog materijala, kao kod diskaste izvedbe,
iIi uz nepokretnu jezgru, kao kod kosaraste izvedbe, ti su gubici jednaki nuli.
(3.67)
(3.70)
iIi:
Ke
P; = - w ro , (3.73)
Ky
izrazava izlaznu snagu motora, a ostali clanovi na desnoj strani:
(3.74)
Ky
(3.74) tad glasi:
(3.75)
Ra 1,30
Nm
Ky = 0,175
1m = 7,062 . 1O-5kg m2
3.1. ,,,tfl,,m.Arn. servomotori 59
Ts = 6,355 . 10-2 N m
T 2 =Dw+Ts , (3.78)
a struja ce prema relaciji (3.68) biti:
Dw + Ts
(3.79)
Ky
U trecem razdoblju nastaje usporavanje, pri cemu pomaZu momenti uzroko
vani trenjem, pa proizvedeni moment mora samo nadoknaditi ostatak momenta
potreban da se motor zaustavi u vremenu t3' Relacija za proizvedeni moment u
trecem razdoblju zato glasi:
(3.80)
a struja je:
(3.81 )
(3.82)
stanju, ij. pri sobnoj temperaturi od 25°C. Medutim, buduCi da se motor u radu
zagrijava, a time i otpornost bakrenih namota raste, za obradu radnog stanja valja
uzeti i otpor na radnoj temperaturi. Za suvremene servomotore, kojima se mak
simalna temperatura armature krece do oko 150°C, vrijednost radne otpornosti
dovoljno dobra se moze aproksimirati 50 % povecanom vrijednoscu otpornosti
na sobnoj temperaturi. S tako dobivenim podacima, gubici jedne periode trape
zoidnoga brzinskog profila racunaju se po relaciji:
a usporenje:
cu 190
a'2 = - =-- 4750 rad S-2 .
t3 0,04
(7,062 + 14,12) . 10-5 0,38 . 104 + 4,07 . 10-4190 + (6,355 + 19,065) . 10-2
0,175
6,50 A.
Prema jednadzbi (3.79) struja u stadiju konstantne brzine iznosi:
D . cu + (rs + rso)
12 = -----'-'=--=--=
K'I
-s
I 0,175
I
= 1,89 A.
Prema jednadzbi (3.81) struja u stadiju usporavanja
(Irn + Io)a'2 - Dcu (rs + r,o)
I} = -=--=--=--=--=----=--~--="--
K'I
Isr (
tl + t2 + t3 + t4
1
6,502 • 0,05 + 1,891 2 • 0,2 + 3,85 2 . 0,04
=( 0,05 + 0,2 + 0,04 + 0,21
)"2 = 2,62 A.
(3.84)
pri eemu je Ga toplinska vodljivost medu njima. SHeno se prijelaz snage s kuCista
na okolinu prikazuje relacijom:
(3.85)
(3.86)
P
C (3.87)
6. 6.
t Pu Ca
detAI
detA
pa je, konaeno, toplinska prijenosna funkcija:
(3.94)
s + sB + c'
pa ce biti:
i:
a Ru
01(S) = Pu(s) (3.97)
sTt + L
i:
(3.98)
ralelne grane
8i RtiPu (1 - e T; ) • (3.100)
Poslije t 2:: 4,6 1j temperatura 8i postize svoje ;ustaljeno stanje:
e iu = Rti • Pu , (3.101)
koje je, kako vidimo, jednako umnosku toplinskog otpora i ukupnih gubitaka.
66 3. Kontinuirani servomotori
Po
Po 1-----,
I
to tt
I I I
I I I
I -----f----- I
I I
I I
I I
-----i"-- SI.3.23. Isprekidani rad motora uz
I
tl t2 - t1 = T
to
(3.103)
U trenutku t1 motor se zaustavlja i gubici naglo nestaju, a temperatura pada po
izrazu:
(3.104)
Ako motor radi dovoljno dugo, tako da temperatura postize ustaljeno stanje,
izraz (3.104) moze se supstituirati u jednadzbu (3.103) i dobiva se:
(3.105)
1 e T
R'2 1 KIW t1 = 10 s
Tl = 20 S t2 = 20 s
Tz = 700s t = nt2 5h •
Za izracunavanje temperature 8 2 , koja odgovara vecoj vremenskoj konstanti,
valja uzeti u obzir da je vremenski interval t2 = 20 s mnogo manji od vremenske
konstante T2 = 700 s. Tako se primjenom jednadzbe (3.102) moze racunati sa
srednjom vrijednoscu gubitaka:
P. = P. _t_ _ 100· 10 50 W.
us u
T) - 20
ZnajuCi srednju vrijednost gubitaka, uz pomoc jednadfbe (3.101) dolazi se
do vrijednosti temperature 82 u ustaljenom stanju:
-----'-------'- =74 °C .
(3.107)
I:
(3.108)
68 3. Kontinuirani servomotori
Tl
T~
8kl = PuGa (3.109)
sT1 + 1
1:
1
8k2 = (3.110)
sT2 + 1
(3.111)
Pri tome je Rz otpornost u zagrijanom stanju, Rh otpornost u hladnom stanju,
8z temperatura u zagrijanom stanju, 811 temperatura u hladnom stanju, a If/ je
temperaturni koeficijent, koji za bakar iznosi 0,003 93 WK, a za aluminij 0,004
15 WK.
MOMENTNA I NAPONSKA KONSTANTA. S porastom temperature kuCista
smanjuje se gustoca magnetskog toka permanentnih magneta, a time, prema
jednadzbama (3.9) i (3.13), opadaju i vrijednosti momentne i naponske konstante.
Posljedice su trojake.
1. Zbog smanjenja vrijednosti momentne konstante Ky potrebna je veca
struja da bi se proizveo jednaki zakretni moment Kyfa' To ima za posljedicu rast
gubitaka fa 2R.
2. Sa smanjenjem vrijednosti Ke i Ky povecava se konstanta brzinske regula
cije B = R.lKeKy, a to uzrokuje daljnji pad brzine pri konstantnome opteretnom
momentu (s1.3.24).
3. Konacno, smanjenje Ke i Ky uzrokuje da se povecava vrijednost mehanicke
vremenske konstante Tm = RaJ/KeKy, sto izaziva daljnji porast tromosti, odnosno
opadanje gornje granicne frekvencije.
Ako je poznata nazivna vrijednost momentne konstante (na 25°C) i temperaturni
koeficijent magneta, pogonska vrijednost momentne konstante racuna se po rela
ciji:
(3.112)
(3.113)
Pri tome je faz struja armature zagrijanog motora, fa nazivna struja armature, e a
pogonska temperatura armature i!flN je temperaturni koeficijent namota. Pozna
jemo Ii struju, prema jednadzbi (3.113), i momentnu konstantu '" po jednadzbi
(3.112), zagrijanog motora, dolazimo do pogonskoga proizvedenog zakretnog mo
menta:
(3.114)
1 -!fIM8 M
(3.115)
V 1 -!fIN8. '
70 3. Kontinuirani servomolori
a odatle:
fa y 105 = 648 A.
2,5 '
Nazivni proizvedeni zakretni moment bit ce:
r faK-y = 6,48 ·0,565 = 3,66 N m .
Pri postavIjanju toplinskog modela usvojena je 'pretpostavka da su sve tocke
kutista na jednakoj temperaturi. Odatle izIazi da temperatura magneta eM odgo
vara temperaturi kuCista 8k, a nju cemo izvesti iz relacije (3.84) i ona glasi:
150 . 1,62 - 105
85,19 °C .
1,62
Odbije Ii se od 8\ vrijednost sobne temperature, rezultat ce biti:
8M =8 \ 25 = 60,19 °C .
Iednako se tako dobiva za temperaturu namota:
8 a = 150-25 = 125°C.
ZnajuCi temperaturne koefic1jente keramickih magneta i bakrenih namota, uz
primjenu jednadzbe (3.116), za trazenu pogonsku vrijednost proizvedenoga zakret
nog momenta .izIazi:
1 - 0,002 . 60,19
rz = 3,66 =3,66 . 0,715 = 2,6 N m.
VI + 0,003 93 . 125
BuduCi da se zagrijavanjem znatno smanjuje vrijednost proizvedenoga zakretnog
momenta, cesto se provjetravanjem odvodi toplina i na taj nacin se povecava
pogonska snaga motora. Za izracunavanje potrebnog provjetravanja proizvodaCi
u podacima obicno daju tzv; toplinske karakteristike, prikazane na slici 3.25.
Iz karakteristika izIazi da se snaga motora od 65 W moze povecati na 150 W
smanjenjem toplinskog otpora Rt = Rtl + Rt2 od 2 KIW na 0,87 KIW. To se
3 •
postize propuhivanjem strujom zraka od 8,2 ~ pod tlakom od 1,95 kN
s rrr:
= 1,95 kPa ..
3.1. Istosmjerni servomotori 71
lBOW
10
4 3 Z
flak zraka [kN/ml]
SI.3.25. Toplinske karakteristike
800
pf aD SmCo s
I
Sto se temperaturnog koeficijenta tice (mora biti sto manji kako bi magneti bili
sto manje osjetljivi na temperaturne promjene), kod alnico-Iegura on ima najma
nju vrijednost; sarno je nesto malo veti kod samarjj-kobaltnih legura, a kod ferita
je veti za gotovo cijeli red velicine. Vrijednosti temperaturnog koeficijenta za
pojedine magnetske tvari donekle se razlikuju od jednoga do drugog proizvodaca,
a njihove priblizne vrijednosti sadrZi tablica 3.1.
3.1. Istosmjerni servomotori 73
" ,-_-KuMte
PM
Polni nastavak
• iz mekog teljeza
Armatura
Magnelna slaza
SI.3.29. Zastita od razmagnetiziranja s pol najrnanje
nim nastavkom od mekog zeljeza reluklancije
74 3. Kontinuirani servomotori
8[T]
4,0
8=380mT
8 =360 mT
1.,5
1.,0
1,5
1.0
0.5
50
SI.3.30. Krivulje razmagnetizira
nja Sr-ferita br. 7 i bI. 8
Rjesenje:
L Uzevsi u obzir da se sedmerostruka nazivna struja moze bez opasnosti
upotrijebiti, izlazi da bi dopustena struja bila:
I d = 7 . 6,5 = 45,5 A.
U stanju mirovanja struja je ogranicena jedino otporom armature, pa bi maksi
malni napon mogao biti:
If If
1,>0 1.<0
+ +
V, (,=K,ro V, (,=K,'ro
ec = Ke' w = 0,4·50 = 20 V.
Buduci da vrijednost dopustene struje, smanjena 10% radi sigurnosti, IznOSI
45,5 ·0,9 = 41 A, napon zaustavljanja ce biti:
sustava sto se zapravo sastoji od motora i osovine koja nosi opterecenje. $to je
osovina dulja, vise ce biti izrazeno njezino torzijsko elasticno popustanje. Zbog
toga ce se trenutna brzina na jednom kraju osovine razlikovati od brzine na
drugom kraju, pa brzina motora nece biti jednaka brzini opterecenja. To dovodi
do pojave uskladistenja jednog dijela mehanicke energije i, zbog toga, do kutne
vibradje poznate pod nazivom torzijska rezonancija.
K2 (3.119)
sJ2Ul2 + D2 (Ul2 - UJ) + - (Ul2 UJ) = 0 .
s
3.1. Istosmjemi servomotori 77
+ (D + s1) W + (D 1 + ~ 1) W _ (D 1 + ~ I) WI +
(3.121)
- rg + (D + s 1) W + s J1 WI + 8 J2 W2 0, (3.123)
(Dl + ~1 (8 J1+ Dl + ~l
) W ) WI 0, (3.124)
sLa + R sKe 0 0 Ia V
-Ky s2J + sD s2J1 s2J2 8 0
(3.130)
0 sDt + Kl (S2 J1 + sDI + Kt) 0 ~ 0
0 sDz + [(2 0 - (S2 J2 + sDz + K2) B2 0
Matricni je oblik prikladan jer se iz njega lako pre{azi na sustav s dva kruta tijela.
Tako, ako se hoce izostaviti tahogenerator, dovoljno je sarno precrtati cetvrti
redak i cetvrti stupac rnatricne jednadzbe.
78 3. Kontinuirani servomotori
V V Do
(3.133)
b , =
-DI ±j V 4 KIll - Dl2
-""""'--------"--~c:=--'----'-- (3.143)
-.. 211
(3.147)
Pa uz:
(3.148)
konacno izlazi:
_ KeKy + RD
PI - - RIo . (3.149)
(3.150)
II »
s l°ll1
n.
1'1
=KeKy
-
Rl' (3.151)
a odatle se izvodi:
(3.152)
(3.153)
RD
Isl»-, (3.154)
RJ
a odatle:
IsJl» D. (3.155)
(3.156)
R
Pz =- (3.157)
La
(3.158)
(3.159)
a uvrstenjem izraza za Rb Rz i 0 1 izlazi:
[I(S2I1 + sD I + K I) + II(sD 1 + K I)] (s212 + sD2 +K2 ) O. (3.160)
Rjesenjem jednadzbe:
- Dz ± j¥ 412K2 - D~
0,4 = (3.162)
212
Iz toga se, usporedbom sa standardnim izrazom za konjugirano kompleksni par
u kompleksnom podrucju:
1'2
..., ,
dobiva neprigusena kruzna frekvencija tahogeneratora:
(3.166)
s korijenima:
DI ± j¥ 4Klle Dl 2
PS,6 = (3.167)
2Ie
i neprigusenom kruznom frekvencijom opterecenja:
82 3. Kontinuirani servomotori
Uln l = r
Kl .
Je
(3.168)
Prva nula je prema jednadzbi (3.142) negativna i realna, a druge dvije, prema
relaciji (3.143), konjugirano su kompleksne s negativnim realnim dijelom.
Pol PI je prema izrazu (3.150) realan i negativan te odgovara mehanickoj
vremenskoj konstanti, a srnjesten je na niskim frekvencijama. Drugi pol Pz je
prema jednadZbi (3.157) jednako tako realan i negativan, a odgovara elektricnoj
vremenskoj konstanti i smjesten je na visim frekvencijarna. Ostala su cetiri pola
obuhvacena dvama konjugirano kompleksnirn parovima s negativnim realnim di
jelovima. Par [>3,4 odnosi se na tahogenerator, a PS.6 na motor s vanjskim optere
cenjem.
Uzevsi u obzir da su nula Zl i pol Pz realni i negativni te da se nalaze na visim
frekvencijama, njihov utjecaj na ostale grane geometrijskog mjesta korijena bit
ce neznatan, pa se zato u prijenosnoj funkciji mogu zanernariti. Uz to zanernarenje
konacna prijenosna funkcija glasi:
G2(s) = ~ KyK2 (3.170)
V RJlz (s PI)(S - [>3)(s - P4)(S Ps)(s - P6)
[6]
It---_
0.1
0.01
(3,172)
84 3. Kontinuirani servomotori
@@ @@
,I I 81.3.35. Smjestaj permanen-
Inoga magnetskog toka
i reakcije armature u
"'' '5 ! moloru: MTS-magnet
ski tok statora, RA
reakcija armature, KU
kuCiste, AR - armatura.
C cetkice, NO - neu
tralna os
i
t- SI.3.36. Mjerenje momenta
inercije
J II (~)2 - 12 , (3.173)
tl
Mjenlo
P.M. LM.
Vu
SI.3.40. Mjerenje naponske konstante: Vu - ulazni napon pomocnog motora, PM - pomocni motor,
w brzinomjer, 1M - ispitivani motor, Vi voltmetar
(3.178)
P.M. I.M.
I
I
.-C:=P=:::r~ + IMV
I
I
'--_ _ _ _... _______ .JI
1M
-I.
os
u 1M 16
PV H Tl t--@
L
1M
5
impedancija _ _--::-_s-,:; = 2 67 m
, Ns
i
J
Ra
p,=-.
, La
pa ce biti:
E(s) Ky
R21 = -------
ILa (3.183)
_ ~ ( KeK.y _ ~)
La IRa La
Uvrste li se vrijednosti ostatka u jednadzbu (3.181), dobiva se jednadzba:
E(s) E(s)IRi E(s)K)'La
Ke Ke(IR; - KeKyLa) IR;
w( s) = - - --'-'---'----'--'--'
s
s+
94 3. Kontinuirani servomotori
(U( t) RyI
- - ( 1-e T!) (3.197)
D
i odatle derivacijom brzine izlazi ubrzanje za strujnu pobudu:
D
d~t) = a'J(t) = I(t~Ky e J t. (3.198)
(3.199)
Stirn podacima ce se za ubrzanje pri naponskoj pobudi prema izrazu (3.89) dobiti: ,l ''''I
K,K, 0.041'
--,--,-,---- 1
E(t).K.,. e JR, t = 37,2 ·0,041 5,367 . . 1,55 = 18 334 e~20,207 t ,
IRa 5,367 . 10 5 . 1,55 e
(3.203)
a za ubrzanje pri strujnoj pobudi prema jednadzbi (3.98) bit ce:
D U~I~ ./
_1_4_'_0-,-,_04_1-,.-- e --5,~-67-'10--5 t
-I
at(t) J = 18334 e-O,1261 .' (3.204)
5,367. 10-5
Iz relacija (3.203) i (3.204) izlazi da su ubrzanja u trenutku t = 0 za obe pobude
jednaka, ali se, zbog razlicitih vremenskih konstanata, neposredno nakon pokre
tanja vrlo razlicito ponasaju. To se lijepo vidi iz tablice 3.2, u koju su osim nultog
vremena unesene vrijednosti za vremena 1 ms, 10 ms, 100 ms i 1 s. Eksponenci
jalni clan ubrzanja pri strujnoj pobudi prakticki ostaje konstantan za prvih stoti
njak ms, a pri naponskoj pobudi za to isto vrijeme on spadne na 13,26 % svoje I
pocetne vrijednosti. ~*r,:...,·r.,r' .,f , •. ,."~-,,.,.
Tablica 3.2. Usporedbeni prikaz vrijednosti eksponencijalnog Clana u jednadZbama (3.203) i (3.204)
t[s] e e-r;
1 . 10- 3 0,9800 0.9999
10·10-' 0,8170 0.9987
100· 10-' 0,1326 0,9875
1 1,6758 . to-· 0,8816
ZAHTJEVIOKOLINE
Na pouzdanost i trajnost servomotora znatno utjece stanje okoline, odnosno
efikasnost zastite od njezina agresivnog utjecaja. Jedna od najvainijih mjera zastite
od utjecaja okoline je upotreba svrhovitoga zastitnog kuCista.
Ovisno 0 prirodi djelatnog agensa od kojega'se motor zastieuje, cetiri su
standardizirane izvedbe kuCista:
1. otvoreno i zastieeno od prskanja;
98 3. Kontinuirani servomotori
10
(3.205)
Pri tome je V vijek trajanja izolacije pri poviSenoj temperaturi, Vn vijek trajanja
e
izolacije na nazivnoj temperaturi, povisena temperatura i en je nazivna tempe
ratura. Vrijedno je zapaziti da prema spomenutome eksponencijalnom zakonu
vee i porast temperature od sarno 1 K iznad njezine nazivne vrijednosti smanjuje
trajnost motora oko 6,7 %. Suvremeni komercijalni motori izraduju se za inaksi
maIne temperature od 135 do 165°C, ali je moguea izrada motora s izolacijom
koja izddi i temperaturu od 200°C bez osteeenja.
I nadmorska visina utjece na ponasanje motora. S porastom nadmorske visine
zrak pbstaje sve rjedi, pa zato sve losije odvodi toplinu. U takvim okolnostirha
treba, ovisno 0 visini, upotrijebiti veee motore da ne bi nastalo pregrijavanje.
Nadmorska visina utjece i na vijek trajanja cetkica. Ustanovljeno je da se
na visini od 15 000 m on smanjuje oko pet puta.
dN
( tJ~ + N 2Jm
a nakon izjednacavanja s nulom:
/3
i odatle prijenosni omjer za maksimalno ubrzanje:
N = VJJ/31m. (3.214)
Uzme Ii se N kao zavisna nepoznanica, lr kao nezavisna nepoznanica, a /3 i 1m
kao konstante, relacija (3.214) poprima oblik:
5
i ./ ....1' J
4
V V
J I---Veliline 071'1
mot fa 08f'-.
111'
~""I-' V J"'"
j....-
Jffi
~V
V j.-J.- V
0
8
15
18 f'-.J'-,
V -""
~
~
ItH
....
ff1$ff
.;-
5 ....- ',/ " "" ./_-
./
-" ~
~" ."
,.,,., ~
I
." V
,
/ ./ .>
V
~
10-
V
Z 6
J 4 5 6 78 10
. . 1'
5 Z 3 4 5 6 78 1J)
N.ll/ll
4
f.1 °,'"
Z
1
J 4 5 6 78 10-3
Inercija opterecenja ir [kg ni']
SI.3.47. Ovisnost prijenosnog ornjera zupcanika 0 rnornentu inercije opterecenja za nekoliko standar~
dnih rnotora uz f3 = 0,8
3.1. tstosmjerni servomotori 101
Postupak:
l!~~~~EF~~~~~~
5 f--,-~+--
41-----1
t..::" 3
2
] B
g 6 lO-I~~mm~Hm
::E 5 f--,--+--t--+-++++I+- -+-.. ~~+++++1
4 f--,---+--+-+~-H~--~f--,-+-~~~
81.3.50. Ovisnost maksimalne brzine 0 opteret
nome momentu 31 234567BlO 2
Brzioa optereeenja
Brzinski profil. Posebna ee se paznja obratiti izboru motora za rad pri skokovitom
gibanju (engl. incremental motion). Pod skokovitim gibanjem razumijeva se niz
porn aka u jednom smjeru, a zatim, obicno uz veeu brzinu, pomak postavljanja
(engJ. slew). Ako se pomaci i mirovanja periodicki ponavljaju, jedan pomak s
mirovanjem naziva se radni ciklus (eng. duty cycle). Osnova proracuna u takvim
prilikama je tzv. brzinski profil (sl.3.51). On saddi podatke 0 vremenu ubrzanja,
o vremenu konstantne brzine, 0 vremenu usporavanja, i konacno, 0 vremenu
mirovanja. Pri razlicitim radnim profilima za osnovu proracuna uzima se najnepo
voljniji slucaj. Valja odmah reCi da ni tu nema neposrednog postupka po kojem
bi se jednostavnim uvrstavanjem podataka dos1c~ do jednoznacnog odgovora. Na
protiv, sarno se uzastopnim pokusajima moze 'postiei rjdenje. Pri tome je od
fundamentalne vaznosti cjelovito razumijevanje problematike, i s obzirom na
radne zahtjeve i s obzirom na utjecajne Cinioce i izvedbene moguenosti. U nastavku
104 3. Kontinuirani servomotori
Za osnovu uzimamo radni profil sa slike 3.51, po kojemu treba gibati opterecenje.
Postupak:
1. Kutna brzina. Na temelju zadane translaeijske brzine uz polumjer od r 2 em
izracunavamo kutnu brzinu:
WI vllr = 4/(2 . 10-2) 2· 102 rad/s.
2. Kutno ubrzanje. Na osnovi dobivene kutne brzine i zadanog razdoblja ubrza
vanja racunamo kutno ubrzanje:
£1'1 WI/t] = 2 . 102/(4 . 10-3) = 50 . 103 rad/s 2 .
3. Moment koji motor razvija pri ubrzavanju. Taj s~ moment sastoji od inercijskog
opterecenja ]wl, viskoznog trenja Dw, suhog trenja n i konstantnoga opteret
nog momenta rr:
3.1. "t""rn;'orni servomotori 105
f
11
...
ral lwi + DOJI + rf + rr .
4. BuduCi da motor osim vanjskog opterecenja poganja i svoje vlastito, u jed
nadzbi momenta ubrzanja treba i to opterecenje uzeti u obzir, pa zato sad
valja odabrati prikladni motor. Za poeetni pokusaj krecemo od jednadzbe
(3.214), na osnovi koje zakljueujemo da se pri neposrednoj vezi opterecenja
-.. na osovinu motora najvece ubrzanje postize kad je inercija opterecenja jednaka
inerciji motora. Taj uvjet dovoljno dobro zadovoljava motor s ugradenim
tahogeneratorom za koji podaci glasc:
inercija motora s tahogeneratorom 1m = 4,87 . 10-6 kg m 2
momentna konstanta K" = 64,26 . 10-3 N mlA
omski otpor armature i eetkica R = 0,84 !l
- konstanta viskoznog trenja D = 53 , 95 . 10-63 N mlrad S-I
- suho trenje r f = 17,66· 10- N/m
- toplinski otpor R t = 1,47 KfW
= 511,95 . 10-3 N m
I 7. Maksimalna je struja koja vuee motor u razdoblju ubrzavanja'
= 38,45 . 1O-3 Nm .
lwl 3 = 0,60 A .
2 - t3 - 4. 10-3
57,33 . 10 3 N m .
36,24 V .
21. Korijen srednje vrijednosti kvadrata struje radnog ciklusa bit ce:
--'----------;;-'--- = 5,81 A.
3.1. l"t""mi,Arni servomotori 107
WJ J
Na slici 3.52. strukturna je shema ovog motora. Da bismo njegov rad mogli opisati
linearnim relacijama iii prijenosnom funkcijom, moramo se prije svega ograniCiti
na linearni dio krivulje magnetiziranja, u kojem vrijedi relacija:
cP == Kllm . (3.227)
Tu je cP magnetski tok statora, 1m struja magnetiziranja i Kl je koeficijent smjera
linearnog dijela krivulje magnetiziranja statora. S takvom strujom magnetiziranja
ulaznu petlju motora sa slike 3.52, prema drugome Kirchoffovu zakonu, opisat
cemo relacijom:
(3.228)