14.

POGLAVLJE: Emocionalni i socijalni razvoj u ranoj odrasloj

dobi

Eriksonova teorija: prisnost nasuprot otuđenosti

Psihološki konflikt rane odrasle dobi naziva se prisnost nasuprot otuđenosti.

Prisnost kod mladih odraslih ljudi zahtijeva da se odreknu jednog dijela
svoje novostečene nezavisnosti i redefinišu svoj identitet kako bi u njega
uključili vrijednosti i interese dvije osobe. Bez prisnosti ljudi se suočavaju sa
samoćom i zaokupljenošću samim sobom. Siguran osjećaj prisnosti očituje
se i drugim bliskim odnosima. Npr. U prijateljskim i poslovnim vezama mladi
ljudi koji su postigli prisnost saradljivi su, tolerantni i prihvataju razlike u
porijeklu i vrijednostima. Ljudi s osjećajem otuđenosti oklijevaju u
uspostavljanju bliskih osoba jer se boje gubitka vlastitiog identiteta, skloni
su natjecanju a ne saradnji, ne prihvataju razlike i lahko se osjećaju
ugroženim kad mi se drugim previše približe. Erikson je vjerovao kako
uspješno razrješenje ovog konflikta pojedina priprema za stadij srednje
odrasle dobi koji je usredotočen na generativnost (

Druge teorije psihosocijalnog razvoja odrasle dobi

Levinsonova životna doba

Levinson je posmatrao razvoj kao slijed kvalitativno različitih era. Svaka era
započinje prijelaznim razdobljem koje traje oko 5 godina i koje zaključuje
prethodnu eru i priprema osobu za sljedeću. Ključni pojam Levinsonove
teorije je životna struktura koja predstavlja temeljnu organizaciju života
neke osobe, koja se sastoji od odnosa sa značajnim pojedincima,grupama i
institucijama.

 Snovi i mentori – većina ljudi stvara san, sliku sebe u odraslome

svijetu, kojim se rukovode kada donose svoje odluke. Što je san
određeniji, izgradnja struktura pojedinca je svrhovitija. Večina
žena usmjerenih na karijeru ima „podijeljene snove“ u kojima su
istaknuti i brak i karijera. Mlade odrasle osobe također stvaraju
odnos s mentorom koji olakšava postizanje njihova sna. Mentor je
obično nekoliko godina starija i iskusnija osoba
 Prijelazno razdoblje 30-ih godina . tokom ovog razdoblja mladi
ljudi ponovo preispituju svoje životne strukture. Oni koji su bili
zaokupljeni svojom karijerom i još uvijek su samci, obično se
 fokusiraju na pronalaženje životnog partnera. Žene koje su
naglašavale brak i majčinstvo, često razvijaju ciljeve koji su više
individualistićki.
 Smirivanje nestabilnosti kod muškaraca, nastavak nestabilnosti
kod žena. Muškarci se obično „smiriju“ fokusirajući se na
određene odnose i aspiracije, a druge ostavljajući po strani. Čineći
to oni pokušavaju uspostaviti stabilnu nišu u društvu koje
odgovara njihovim vrijednostima, bez obzira je li to bogatsvo,
moć, umjetničko ili naučno postignuće ili različiti oblici učešća
porodice ili zajednice.

Vaillantovo prilagođavanje na život

Vaillantova teorija je kompatibilna s Levinsonovom. Obojica se slažu da

kvalitet odnosa s važnim ljudima oblikuje životni tok. Muškarci su se tokom
30-ih godina fokusirali na konsolidaciju karijere i to vrijedno radeći i
ostvarujući položaje u svojim zanimanjima. Tokom 40-ih godina povlačili su
se iz individualnih postignuća i postajali generativniji. Tokom 50-ih i 60-ih
godina postajali su čuvari svoje kulture. Vaillantovi nalazi sugerišu kako
žene prolaze kroz promjene koje su slične onima koje su opisane da se
odvijaju kod muškaraca.

Ograničenja Levinsonove i Vaillantove teorije

Opisan razvojni tok ne može se generalizovati kao primjenljiv na većinu ili

sve mlade ljude. Zbog toga su potrebna istraživanja novih generacija
različitog SES-a i kulturalnog porijekla.

Socijalni sat

Socijalni sat predstavlja s dobi povezana očekivanja životnih događaja :

zapošljavanje, stupanje u brak, rođenja prvog djeteta, kupnje kuće i
penzionisanje. Socijalni sat ima velik kulturalni i generacijski utjecaj na
razvoj odraslih osoba. Sva društva imaju vremenski raspored za ostvarivanje
glavnih razvojnih zadataka. Glavni izvor promjena u ličnosti tokom odrasle
dobi je konformiranje sa socijalnim satom ili udaljavanje od njega. One
ženske osobe koje su zasnovale porodice na vrijeme postale su
odgovornije , samokontroliranije, tolerantnije i brižnije, ali njihovo je
samopoštovanje opalo i kako im je život napredovao osjećale su se
ranjivijima. One koje su slijedile profesionalni vremenski raspored koji je
tipičan za muškarce postale su dominantnije, društvenije i intelektualno
efikasnije. Žene koje se nisu pridržavale socijalnog sata – koje se do dobi od
30 godina nisu udale, niti započele karijeru posebno su se loše osjećale.
Mnoge odrasle osobe kada značajno zaostaju za vremenskim rasporedom
životnih događaju doživljavaju određenu psihološku nelagodu. Stabilnost
društva zavisi od toga ima li ono ljude koji se pridržavaju obrazaca
socijalnog sata.

Bliski odnosi

Romantična ljubav

Pronalaženje partnera s kojim će osoba dijeliti život važan je zadatak

razvoja odrasle osobe, koji ima posljedice na samopoimanje i psihičku
dobrobit.

 Odabir partnera. Intimni se partneri obično upoznaju na mjestima

na kojima se kreću ljudi njihovih godina, etničke pripadnosti, SES-
a i vjere. Ljudi obično biraju partnere koji im nalikuju u stavovima,
ličnosti, inteligenciji itd. Ljubavnici međusobno nalikuju na mnogo
načina. Žene i muškarci se razlikuju u važnosti koju pridaju
određenim karakteristima pri odabiru dugoročnog partnera. Žene
preferiraju partnera iste dobi ili malo starijeg, dok muškarci
preferiraju mlađe partnerice. Žene su usmjerene na moć
zarađivanja i emocionalnu posvećenost. Muškarci traže partnericu
s osobinama koje signaliziraju mladost, zdravlje, spolni užitak i
sposobnost rađanja i brige za potomstvo. Muškarci teže tjelesnoj
prisnosti, a žene psihološkoj. Prema alternativnom gledištu
socijalnog učenja, spolne uloge u velikoj mjeri utječu na kriterije
za odabir partnera. Žene stječu njegujuća ponašanja koja
olakšavaju brigu o drugima. Muškarci pri odabiru partnerice više
cijene tjelesnu privlačnost, dok žene cijene sposobnost
zarađivanja svog partnera. Da bi romansa dovela do trajnog
partnerstva, mora se dogoditi u pravo vrijeme.
 Komponente ljubavi. Prema triangularnoj teoriji ljubavi, ljubav
ima tri komponente: prisnost, strast i obavezivanje. Prisnost je
emocionalna komponenta. Ona podrazumijeva, nježnu
komunikaciju, izražavanje brige za tuđu dobrobit i želju da i
 partner izrazi recipročne osjećaje i ponašanje. Strast, želja za
spolnim aktivnostima i romansom, tjelesna je i psihološko-
uzbuđujuća komponenta. Obavezivanje je kognitivna
komponenta koja partnere navodi na zaključak da su zaljubljeni i
na odluku da tu ljubav održe. Na početku odnosa snažna je
strastvena ljubav – intenzivna seksualna privlačnost. Postepeno
strast opada na račun prisnosti i obavezivanja , koji tvore
partnersku ljubav – tople, nježne odnose pune povjerenja i brige.
Posebno je važno kako se muškarci nose sa sukobima, jer su oni
obično manje vješti u njihovom razrješavanju nego žene, budući
da su često skloni izbjegavati rasprave o sukobu.
 Kultura i iskustvo ljubavi. Strast i prisnost, koje tvore osnovicu
romantične ljubavi postale su prevladavajući temelji za brak. Zrela
se ljubav temelji na autonomiji, uvažavanju jedinstvenih kvaliteta
partnera i intenzivnim emocijama. Perpektive istočnjačkih kultura
očekuju da osobe pri odabiru partnera razmatraju obaveze prema
drugima, naročito prema roditeljima.

Prijateljstvo

Povjerenje, prisnost i lojalnost nastavljaju biti važni u prijateljstvima

odraslih osoba. Razmjena misli osjećaja ponekad je među prijateljima veća
nego među supružnicima, iako je obavezivanje među prijateljima manje
snažno jer se oni tokom života mijenjaju.

 Prijateljstvo s osobama istog spola. Tokom cijelog života žene

imaju više intimnih prijateljstava istog spola nego muškarci. Kada
su skupa, prijateljice najviše vole samo „pričati“ , a muškarci
izjavljuju da vole „nešto raditi“, npr. baviti se sportom. Za odrasle
samce prijatelji su najdraže društvo i osobe od povjerenja.
 Prijateljstva s osobama suprotnog spola. Ova prijateljstva su
rijeđa i ne traju toliko dugo kao istospolna prijateljstva.
Visokoobrazovane, zaposlene žene imaju najveći broj
prijateljstava s osobama suprotnog spola. Kroz te odnose mlade
osobe često razvijaju osjećaj partnerstva i samopoštovanja i puno
uče o muškim i ženskim stilovima prisnosti. Spolna privlačnost u
ovakvim prijateljstvima je više regulisana nego u romantičnim
vezama. Ako intenzivni osjećaji potraju, odnos se često mijenja u
romantičnu vezu. Neki prijatelji ostaju u platonskom prijateljstvu
sa seksualnošću kao dijelom odnosa. Drugi shvate kako su
 platonski i seksualni aspekti međusobno inkompatibilni i
prijateljstvo se raspada.
 Braća i sestre kao prijatelji. Obavezivanje - spremnost na
održavanje odnosa i briga o drugome - definišuća je
karakteristika porodičnih veza. Kad se mladi ljudi ožene i manje
vrijeme ulažu u razvoj romantičnog partnerstva, sestre - posebno
one s kojima smo i prije imale pozitivne odnose- postaju češće
prijateljice nego su bile u doba adolescencije. Često se uloge
braće i sestara i prijatelja stapaju. Posebno bliski mogu biti odnosi
između braće i sestara istog spola i doprinositi psihičkoj
dobrobiti.

Usamljenost

Mlade odrasle osobe, koje u ovom periodu očekuju da će ostvariti bliske

odnose, sklone su riziku da postanu usamljene - nesretne zbog raskoraka
između socijalnih odnosa koje imaju i onih koje priželjkuju. Odrasle osobe
mogu se osjećati usamljenima jer nemaju prisnog partnera ili
zadovoljavajuće prijateljstvo. Usamljenost ima svoj vrhunac u ranim 20-im
godinama nakon čega ravnomjerno opada do 70-ih godina. Razdvojeni,
rastavljeni i udovci su usamljeniji nego njihovi vršnjaci koji su oženjeni, žive
s nekim ili su samci. To pokazuje kako usamljenost nakon gubitka intimne
veze raste. Usamljenosti doprinose i lične karakteristike, pri čemu
sramežljivi socijalno anksiozni ljudi doživljavaju jaču usamljenost. Usamljeni
ljudi sebe i druge vrednuju negativnije, skloni su biti socijalno neosjetljivi i
ne reaguju socijalnim situacijama, a sporo razvijaju intimne odnose jer
nerado drugima govore o sebi. Usamljenost, ako nije preplavljujuća, može
mlade ljude poticati da se izlože socijalnom riziku i okrenu se drugim
ljudima.

Životni ciklus porodice

Za većinu mladih ljudi potraga za prisnošću vodi u brak. Tok njihovog života
oblikuje se unutar životnog ciklusa porodice – slijeda stadija koji su
karakteristični za razvoj većine porodica cijelog svijeta. U ranoj odrasloj dobi
ljudi obično žive sami, sklapaju brak i rađaju, te odgajaju djecu. Kada
postaju sredovječni i njihova djeca napuste dom, njihove roditeljske
obaveze se smanjuju. Kasna odrasla dob donosi im penzionisanje, starenje
pa čak i smrt supružnika.

Odlazak od kuće
Odlazak iz porodičnog doma veliki je korak k preuzimanju odgovornosti
odrasle osobe. Vrijeme odlaska varira zavisno od razloga napuštanja doma.
Odlazak radi obrazovanja događa se u ranijoj dobi, a ona radi zapošljavanja
na puno radno vrijeme i ulaska u brak kasnije. Porodični stres može
uzrokovati raniji odlazak iz doma. Novije generacije mladih napuštaju dom
samo da bi bili „nezavisni“– da izraze svoj status odrasle osobe. Gotovo
polovina mladih odraslih osoba se nakon prvobitnog odlaska na kraće
vrijeme vraća kući. Kad se mladi ljudi na putu u nezavisnost susretnu s
neočekivanim nedaćama i poteškoćama, roditeljski dom postaje sigurno
gnijezdo i baza za djelovanje prilikom kretanja u život odrasle osobe. Mladi
ljudi koji su otišli od kuće zbog porodičnih sukoba, obično se vrate –
večinom jer nisu bili spremni za nezavisan život. Kada su mladi odrasli
pripremljeni za nezavisnost, odlazak od kuće povezan je s boljom
interakcijom roditelja i djece i uspješnim prelaskom u uloge odrasle osobe.

Ujedinjavanje porodica u braku

Brak se obično smatra ujedinjenjem dva pojedinca. Zapravo on zahtijeva da

se dva cijela sistema – porodice supruga i supruge - prilagode i preklope da
stvore novi sistem.

 Bračne uloge. Iako su muževi i žene po svom religijskom i

etničkom porijeklu slični, danas su „mješani“ brakovi češći nego u
prošlosti. Mnogi savremeni parovi žive zajedno i prije braka, tako
da je lazak u brak manja prekretnica u porodičnom ciklusu nego
što je bila prije. Dob ulaska u brak najdosljedniji je prediktor
bračne stabilnosti. Mladi koji stupaju u brak u tinejđerskoj dobi i u
ranim dvadesteim češće se rastavljaju od onih koji stupaju u brak
kasnije. Moguće je da oni koji rano stupaju u brak bježe od
vlastite porodice ili traže porodicu kakvu nikad nisu imali.
Tradicionalni brakovi podrazumijevaju jasnu podjelu uloga muža i
žene. Muškarac je glava porodice i njegova primarna odgovornost
je ekonomska dobrobit porodice. Žena se posvećuje o brizi o
mužu i djecu i stvaranju ugodnog i toplog doma. U egalitarnim
brakovima muž i žena se odnose kao jednaki i dijele moć i
autoritet. Oboje pokušavaju uravnotežiti vrijeme i energiju koje
posvećuju svom zanimanju djecu i svom odnosu.
 Zadovoljstvo brakom. Muškarci u većem broju od žena izjavljuju
da su sretno oženjeni. Jednostavna činjenica da su u braku
povezana je u dobicima u mentalnom i tjelesnom zdravlju
muškaraca. Na mentalno zdravlje žena veći utjecaj ima kvalitet
 odnosa. U najgorem obliku brak može postati kontekst
intenzivnog suprotstavljanja dominacije i podređenosti, te
emocionalno i tjelesnog zlostavljanja.
 Očekivanja od braka i mitovi o braku. Bračna sreća ne
pretpostavlja da u braku cijelo vrijeme „cvjetaju ruže“. Sretan se
brak temelji na uzajamnom poštovanju, uživanju i ugodi u
uzajamnom društvu i zajedničkom rješavanju problema. Raskol
među spolovima ima duboke kulturalne promjene pa utječe na
današnje brakove (superiornost i inferiornost uloga). Za
olakšavanje i adaptacije na bračni život i poboljšanje kvalitete
odnosa, efikasno može biti savjetovanje usmjereno na
pomaganje parovima da otvoreno raspavljaju o svojim željama i
koriste pozitivne strategije rješavanja problema koje poštuju
partnera.

Roditeljstvo

Efikasne metode kontracepcije omogućuju odraslima izbjegavanje da imaju

djecu. Velika većina oženjenih ljudi prihvata roditeljstvo kao iskustvo koje
nudi najveći smisao u životu.

 Odluka da se imaju djeca. Izbor roditeljstva pod utjecajem je :

financijske okolnosti, lične i vjerske vrijednosti te zdravstvenog
stanja. Žene s tradicionalnim spolnim identitom obično odlučuju
imati djecu. Žene sa zahtjevim karijerama visokog statusa rjeđe
odabiru roditeljstvo a kada ga izaberu češće ga odgađaju nego
žene koje imaju zanimanja koja su manje vremenski zahtjevna.
Većina mlađih odraslih osoba svjesna je da s djecom dolaze
dodatna opterećenja i odgovornosti, pa tako najčešće spominju
„gubitak slobode“ i „ finansijsko opterećenje“ .
 Prijelaz u razdoblje roditeljstva. Prve sedmice nakon što dijete
uđe u porodicu donose korjenite promijene : poremećeni
raspored spavanja, nove odaveze vezane uz brigu o djetetu i
kućne poslove, manje vremena da se partneri posvete jedna
drugom i dodatne financijske obaveze. Brakovi koji su
zadovoljavajući podržavajući takvi ostaju i nakon dolaska djeteta.
Ako je bila veća razlika između odgojnih odgovornosti muškarca i
žene, nakon rođenja djeteta došlo je do većeg pada u
zadovoljstvu braka, naročito kod žena- što je imalo negativne
posljedice na interakciju roditelja i djeteta. Žene s karijerom više
 potiču svoje supruge da s njima dijele kućanske poslove i brigu za
dijete.
 Daljnja rađanja djece. Na veličinu porodice utječe isti niz faktora
koji utječu na odluku da se postane roditelj. Velike porodice su
obično slabijeg financijskog stanja. Neadekvatna prehrana ,
roditelji koji su slabo obrazovani i pod stresom su faktori koji
doprinose negativnoj vezi između veličine porodice i njene
dobrobiti.
 Porodice s malom djecom. Za roditelje u ovom razdoblju glavnu
poteškoću čini traženje dobre brige za dijete. Što je dijete mlađe
to je veći osjećaj rizika i teškoće u pronalaženju potrebne pomoći.
To je dodatni pritisak na ženu jer mora ograničiti svoju karijeru,
odreći je se ili trpjeti nesretnu djecu, propuštene radne dane ...
odgoj malog djeteta je moćan izvor razvoja odrasle osobe.
Roditelji naglašavaju kako roditeljstvo širi njihove emocionalne
kapacitete i obogačuje im život.
 Porodice s adolescentima. Adolescencija donosi velike promjene
u roditeljskim ulogama. Kada adolescenti stječu autonomiju i
istražuju vrijednosti i ciljeve u svojoj potrebi za identitetom,
roditelji se često žale kako je njihov tinejdžer previše fokusiran na
vršnjake i da više ne mari za porodicu.
 Obrazovanje roditelja. Savremeni roditelji traže informacije o
odgoju djece u popularnim knjigama. Programi edukacije roditelja
mogu roditeljima pomoći da sebi objasne odgojne vrijednosti i
koriste efikasnije roditeljske strategije.

Raznolikost životnih stilova odraslih osoba

Kada je javnost počela prihvaćati različite životne stilove, pojavilo se više

izbora, a među njima su: samački život, zajednički život nevjenčanih parova
ili kohabitacija, život bez djece i rastava. Životni stil može biti nametnut od
strane društva , kao što je slučaj sa homoseksualnim parovima koji su
prisiljeni na kohabitaciju jer se ne mogu legalno oženiti. Ljudi se mogu
odlučiti za neki životni stil jer se osjećaju odgurnuti od nekog drugog stila,
na primjer kada nekome omrzne brak.

Samački život

Samački život – život bez prisnog partnera – posljednjih godina je sve

zastupljenije, naročito među mlađim odraslim osobama. Osim što se više
ljudi kasnije ženi ili se uopće ne ženi, broju samaca doprinose i rastave. S
porastom dobi sve je manje muškaraca koji imaju karakteristike koje većina
žena traži kod partnera – da su iste dobi ili stariji, jednako ili bolje
obrazovani i profesionalno uspješni. Muškaci lakše pronalaze partnerice jer
mogu birati među većim skupom mlađih neudanih žena. Samački život je
složeno iskustvo s različitim značenjima. Na jednom su kraju kontinuuma
ljudi koji ga namjerno odabiru, a na drugom ljudi koji drže da su sami ostali
zbog faktora koji su izvan njihova nadzora. Od različitih prednosti samačkog
života najčešće se spominju sloboda i pokretljivost. Samci također
prepoznaju i nedostatke - usamljenost, iscrpljenost izlascima, ograničen
spolni i društveni život, smanjeni osjećaj sigurnosti i osjećaj isključenosti iz
života oženjenih parova. Muškarci samci imaju više problema s tjelesnim i
mentalnim zdravljem nego žene koje se obično prilagode svom životnom
stilu. Muškarci koji se nikada nisu ženili češće imaju porodičnu povijest
opterećenu konfliktima i lične karakteristike koje doprinose kako samačkom
životu tako i njihovim teškoćama u prilagođavanju. Mnogi samci u kasnim
dvadesetim godinama prolaze kroz stresno razdoblje jer se tada ženi ili
udaje većina njihovih prijatelja.

Kohabitacija

Kohabitacija je životni stil nevjenčanih parova koji imaju intimnu, spolnu

vezu i zajedno žive. Nekima ona služi kao priprema za brak – vrijeme u
kojima se veza testira i navikava na zajednički život. Za druge je ona
alternativa za brak – aranžman koji omogućuje spolnu prisnost i društvo
zajedno s mogućnošću lahkog odlaska ako se zadovoljstvo njome smanji.
Važnu ulogu igra iskustvo. Kohabitatori su manje skloni ujediniti financije ili
zajednički posjedovati kuću. Budući da kohabitatori donose lošu
komunikaciju sa sobom u brak ,ona narušava bračno zadovoljstvo. Ljudi koji
kohabitiraju nakon razdvajanja ili rastave, često brižljivo testiraju novu vezu
kako bi spriječili još jedan neuspjeh, posebno kada su tu uključena i djeca.
Homoseksualni parovi izvještavaju o snažnom osjećaju obavezivanja -
jednakom onom oženjenih ljudi. Za ljude koji nisu spremni za brak, ona
omogućuje kombinaciju pogodnosti bliskog odnosa s prilikom da se dijelom
ostane slobodan.

Život bez djece

Neki ljudi nemaju djecu ne svojom voljom - zato što nisu pronašli partnera
s kojim bi dijelili roditeljstvo ili zbog toga što nisu uspjeli njihovi pokušaji
liječenja neplodnosti. Uobičajeni razlozi za nemanje djece uključuju ženinu
karijeru i ekonomsku sigurnost. Odrasli koji svojevoljno nemaju djecu
jednako su zadovoljni svojim životima kao i roditelji koji imaju tople
roditeljske odnose sa svojom djecom. Za razliku od njih odrasle osobe koje
se ne mogu pomiriti sa neplodnošću ili čija djeca imaju ozbiljnih problema,
vjerovatnije će biti nezadovoljni i depresivni. Roditeljstvo pospješuje
psihičku dobrobit osobe samo ako je odnos roditelja i djeteta pozitivan.

Razvod i novi brak

Većina rastava dogodi se unutar 7 godina braka, tako da mnogo njih

uključuje malu djecu. Rastave su također uobičajene tokom prijelaza u
srednju odraslu dob kada ljudi imaju djecu tinejđerske dobi – to je
razdoblje niskog zadovoljstva brakom.

 Faktori povezani s rastavom. Najočigledniji razlog je poremećen

odnos između muža i žene. Najsnažniji prediktori rastave bili su:
nevjera, nesmotreno trošenje novca, alkohol ili korištenje droga,
izražavanje ljubomore, iritantne navike i promjenljivost
raspoloženja. Mlađa dob pri sklapanju braka, nepohađanje
vjerskih obreda, prethodna rastava i rastava roditelja povezani su
s povećanim izgledima za rastavu, djelimično zato što su ti faktori
porijekla bili povezani s teškoćama u braku.
 Posljedice rastave. Neposredno nakon razdvajanja, muškarci i
žene su depresivni i tjeskobni, a pokazuju i impulsivno ponašanje.
Posebno je teško ženama koje su bile u tradicionalnim brakovima
i koje su svoje identitete organizirale oko svojih muževa.
Pronalaženje novog partnera najviše doprinosi zadovoljstvu
životom rastavljenih odraslih osoba. Većina rastavljenih žena
uživa u svome novom životu nego u nesretnom braku. Mali broj
žena pokazuju pad u samopoštovanju, postaju depresivne i sklone
su ponovo stvarati neuspješne veze.
 Sklapanje novog braka. Ljudi ponovo sklapaju brak unutar 4
godine nakon rastave, pri čemu se muškarci ožene nešto brže
nego što se žene udaju. Iako se ljudi često ponovo žene iz ljubavi,
u drugom braku puno veću ulogu nego u prvom imaju praktične
stvari poput financijske sigurnosti, pomoći u odgoju djece itd.
Neki ljudi prenose negativne obrasce interakcije i rješavanja
problema iz svog prvog braka u drugi. Ljudi koji već imaju neuspio
brak vjerovatnije gledaju na rastavu kao na prihvatljivo rješenje
kada se ponovo pojave bračne teškoće. Parovi koji su u novom
braku doživljavaju više stresa zbog toga što im je porodična
situacija složenija.
Različiti stilovi roditeljstva

Različiti oblici roditeljstva rezultiraju različitim stilovima roditeljstva.

 Poočimi i pomajke. Bilo da pastorčad s njima živi ili samo dolazi u

posjete, poočimi i pomajke su u teškom položaju. Prečesto
poočimi i pomajke ulaze u svoje nove uloge prebrzo. Poočimi i
pomajke često kritizikuju biološke roditelje da su previše
popustljivi. Posebno često sukobe doživljavaju pomajke. Često su
majke nakon rastave ljubomorne, nesaradljive i posesivne oko
svoje djece. Čak i kada njihovi muževi nemaju skrbništvo nad
djetetom, majke su pod stresom. Bez obzira na to koliko se
pomajka trudila da izgradi blisku vezu sa djetetom, njeni napori su
kratkoročno najvjerovatnije osuđeni na neuspjeh. Lakše je
poočimima koji imaju svoju djecu. Oni upostavljaju pozitivne
odnose sa svojim pastorcima razmjerno brzo. Kada pastorci
prepoznaju napore poočima da se poveže s njima kroz ugodne
aktivnosti, oni obično reaguju pozitivno. Za prilagođavanje
poočima i pomajke ključni su brižan odnos supružnika, saradnja
biološkog roditelja i spremnost djece da prihvate novog bračnog
partnera svoga roditelja.
 Samohrani roditelji koji nikada nisu bili u braku. Porastao je broj
djece koju rađaju majke koje imaju visokostatusna zanimanja, a
koje se do svojih tridesetih godina nisu udale. Afroamerikanke
duže odgađaju brak, a kraće rođenje djece nego što to čine žene
iz drugih američkih etničkih skupina. Ipak za žene niskog
socioekonomskog statusa roditeljstvo općenito povećava
financijske teškoće. U državama u kojima je kombinacija plaće i
nadoknade prihoda povoljna da porodicu izvuče iz bijede, djeca
imaju bolji školski uspjeh i socijalno ponašanje. Djeca majki koje
nikada nisu bile udane i kod kojih nema uključenosti oca, imaju
puno lošiji školski uspjeh i iskazuju više antisocijalnih ponašanja
nego djeca iz porodica prvi put vjenčanih roditelja niskog SES-a.
 Roditelji homoseksualne spolne orijentacije. U prošlosti, zakon
je pretpostavio kako homoseksualne osobe ne mogu biti
adekvatni roditelji,što je dovodilo do toga da je onaj ko se
rastavio od heteroseksualnog partnera izgubio i skrbništvo nad
djecom. Istraživanja o homoseksualnim roditeljima i njihovoj djeci
su malobrojna i utemeljena na malim uzorcima. Uprkos tome
 nalazi dosljedno upućuju na to da su roditelji homoseksualci i
lezbijke jednako posvećeni i djelotvorni u odgoju djece kao i
roditelji heteroseksualne spolne orijentacije. U lezbijskim
porodicaima kvalitet interakcije majke i djeteta jednako je
pozitivna kao i u heteroseksualnim porodicaima. Djeca majki
lezbijki smatraju partnerice svojih majke jednako toliko
roditeljima kao i majke. U većini slučajeva roditelji
homoseksualaca i lezbijki ne mogu izdržati trajni prekid odnosa. S
vremenom interakcija roditelja homoseksualne orijentacije i
porodica iz kojih potječu postaju sve pozitivnije i sve više
podržavajuće. Zajednička uključenost homoseksualnog para u
roditeljstvo varira zavisno o tome kako je dijete došlo u porodica.
Glavna briga roditelja homoseksualaca i lezbijki je da će njihova
djeca biti stigmatizirana spolnom orijentacijom svojih roditelja.
Razvoj karijere

Vitalno područje socijalnog razvoja u ranoj odrasloj dobi uz porodični je i

profesionalni život. Nakon odabira zanimanja, mladi ljudi morajudobro
naučiti svoje radne zadatke, slagati se sa saradnicima na poslu,

reagovati na autoritet i štititi vlastite interese.

Upostavljanje karijere

Kontinuirani razvoj karijere započeo je nakon dovršavanja formalnog

obrazovanja, a završit će penzionisanjem, dok diskontinuirani razvoj karijere
bio je prekidan ili odgađan odgojem djece ili drugim porodičnim
potrebama.Nakon razdoblja procjene i adaptacije poslu, mladi se ljudi
obično skrase na nekom radnom mjestu. Muškarci s prosječnim razinama
uspjeha u karijeri u kasnijoj dobi počinju više naglašavati uloge koje nisu
vezane za posao. Muškarci koji su jako uspješni s vremenom postaju sve
angažiraniji u svom poslu. Iako s dobi opada želja za napredovanjem, većina
ljudi još uvijek u svojim radnim ulogama traži izazove i pronalazi
zadovoljstvo. Na napredak u karijeri osim prilika utječu i lične karakteristike.
Odabir karijere i njen razvoj zavisi od osjećaja samoefikasnosti – uvjerenje u
vlastite sposobnosti da se bude uspješan. Mladi ljudi koji su vrlo tjeskobni
zbog mogućnosti da će napraviti pogrešku ili da neće uspjeti, postavljaju
svoje poslovne težnje ili previsoko ili prenisko. Kada naiđu na prepreke,
brzo zaključuju kako su poslovni zahtjevi preteški i odustaju.

Žene i etničke manjine

Žene i etiničke manjine postižu manje nego što bi inače mogle kada bi im se
omogućilo da se njihovi talenti potpuno razviju. Žene općenito su
koncentrisane u zanimanjima koja nude malo prilika za napredak. Planiranje
karijere, posebno žena koje se bave tradicionalnim ženskim zanimanjima,
često je kratkoročno i sklono izmjenama. Niska samoefikasnost žena u
odnosu na područja rada u kojima dominiraju muškarci ograničava njihove
izbore zanimanja i napredak u njima. Žene angožovane u netradicionalnim
zanimanjima obično imaju „maskuline“ osobine – jaku orijentaciju na
postignuće, samopouzdanje i vjeruju da će njihovi napori rezultirati
uspjehom. Napredak žena koje su ušle u profesiju visokog statusa
osporavaju spolni stereotipi. Žene pripadnice etiničkih manjima susreću se s
posebno teškim izazovima u realizaciji svog profesionalnog potencijala jer
moraju prevladati kombinaciju spolne i rasne diskriminacije. Mlade i
sredovječne žene koje izražavaju najveći stepen zadovoljstva životom
obično su razvile zadovoljavajuće karijere.

Kombinovanje rada i porodice

U većini slučajeva danas prevladava porodica s dvoje zaposlenih (zaposleni

su i suprug i supruga). Glavni izvori napetosti u brakovima uzrokuje
preopterećenost ulogama ili sukob među odgovornostima kući i na poslu.
Preopterećenost ulogama vezana je za psihološki stres, loše bračne odnose,
manje efikasno roditeljstvo i probleme u ponašanju djece. Preopterećenost
ulogama veća je za žene posebno one koje obavljaju niže kvalifikovane
poslove koji imaju strog radni raspored i u kojima ima malo autonomije.
Parovi koji imaju prestižne karijere imaju veću kontrolu nad oba područja,
radnim i porodičnim. Kad u jednoj porodici postoje dvije karijere to obično
znači da su određene odluke u vezi s tim složenije. Prelazak na novi posao
može značiti profesionalnu žrtvu za drugog partnera. Ispunjavajuće
zanimanje kombinovano s podržavajućim bračnim partnerom može ojačati
brak i potaknuti razvoj odrasle osobe.

15. poglavlje :Tjelesni i kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi

Tjelesne promjene

Postupne tjelesne promjene koje su započete u ranoj odrasloj dobi

nastavljaju se i u srednjoj odrasloj dobi. To pridonosi revidiranoj tjelesnoj
slici o sebi koja češće naglašava manje očekivanih dobiti , i više nedostataka
koji plaše.
Vid

Teškoće u čitanju sitnih slova je uobičajeni problem u četrdesetim

godinama. Do teškoća dolazi zbog povećanja leće u kombinaciji sa
slabljenjem mišića koji omogućava oku prilagođeno fokusiranje okolnih
objekata (akomodacije). Oko šezdesete leća gubi svoju sposobnost
prilagodbe objektima na različitim udaljenostima, što se naziva
presbiopijom (doslovno znači „stare oči“). Drugi niz promjena ograničava
sposobnost viđenja u sumrak, koja opada dvostruko brže nego vid pri
dnevnom svjetlu. Osim strukturalnih promjena oka dolazi i do neuralnih
promjena u vidnom sistemu. Postupni gubitak receptornih stanica za svjetlo
i boje na retinu i živčanih stanica vidnog živca pridonose slabljenju vida.
Odrasli su takodjer pod povećanim rizikom od glaukoma, bolesti kod koje
raste tlak unutar oka zbog lošeg odvođenja tekućine , uništavajući vidni
živac. Glaukom je vodeći razlog sljepoće u odraslih.

Sluh

Neki od poremećaja sluha pojavljuju se porodično i mogu biti nasljedni,

najveći je dio povezan sa starenjem što nazivamo prezbiakuzijom (što znači
„starački sluh“). Zbog prirodnog odumiranja stanica ili zbog smanjene
opskrbe krvlju propadaju unutarnje strukture uha koje pretvaraju
mehaničke zvukove u živčane impulse. Oštećenje se postepeno proširuje na
sve frekvencije, tako da kasnije u životu postane teško prepoznavati ljudski
govor. Sluh kod muškaraca slabi brže nego kod žena, a razlog tome je
prevelika izloženost buci kod nekih zanimanja u kojima su muškarci
dominantni. Večina sredovječnih osoba s teškoćama sluha koriste
pojačavanje zvukova pomoću slušnih pomagala. Kada je percepcija ljudskog
glasa jednom narušena, razumijevanju pomaže ako se govori strpljivo, jasno
i uz dobar kontakt očima.

Koža

Koža se sastoji od tri sloja : 1. epiderme ili vanjskog zaštitnog sloja u kojem
se stalno stvaraju nove kožne stanice, 2.derme ili srednjeg potpornog sloja
koji se sastoji od vezivnog tkiva i daje koži elatičnost, 3.hipoderme ili
unutrašnjeg masnog sloja koji pridonosi mekoći i obliku kože. S godinama
epiderma postaje manje čvrsto priljubljena uz dermu , masnoća u
hipodermi nestaje. Ove promjene dovode do boranja i labavljenja kože.
Izloženost suncu pospješuje boranje i pojavu staračkih pjega. Osobe koje
puno borave na otvorenom bez odgovorajuće zaštite izgledaju starije od
svojih vršnjaka.

Omjer mišićnog i masnog tkiva

Uobičajena je promjena povećane tjelesne mase i gubitak potporne tjelesne

mase (mišića i kostiju). Povećanje sala utječe na torzo i pojavljuje se kao
masne naslage unutar tjelesne šupljine. Također se pojavljuju i spolne
razlike u rasporedu masti. Muškarci nakupljuju više na leđima i gornjem
abdomenu , a žene oko struka i na nadlakticama. Prehrana siromašna
masnoćama, uz postpuno smanjenje unosa kalorija pomaže održavanju
stabilne i zdrave težine. Redovno vježbanje sprečava u dobivanje na težini i
gubitak mišića.

Koštani sistem

Sadržaj minerala u kostima opada tako da one postaje poroznije što dovodi
do postupnog gubitka koštane mase koja počinje u kasnim tridesetim i
ubrzava se u pedesetim, posebno kod žena. Gubitak koštane snage uzrokuje
propadanje diskova kralježnice , a posljedica toga je smanjenje visine 2 do 3
cm do šezdesete godine. Oslabljene kosti ne mogu izdržati toliku težinu pa
se lakše lome i sporije zacjeljuju. Zdrav način života koji uključuje vježbanje,
primjeren unos kalcija i vitamina D može usporiti gubitak koštane mase kod
žena. Kada je gubitak kostiju jako velik to dovodi do ograničavajućeg
poremećaja koji se naziva osteoporoza.

Reproduktivni sistem

Period sredovječnosti u kojoj opada plodnost naziva se klimakterij.

Klimakterij znači kraj reproduktivnog kapaciteta u žene, dok plodnost kod
muškaraca slabi ali je zadržana.

- Reproduktivne promjene u žena. Promjene koje se događaju kod

žena u klimakteriju, događaju se sporo, tokom 10 godina, gdje
 dolazi do smanjene proizvodnje hormona estrogena. Ciklusi
postaju neredovitiji. Klimakterij završava menopauzom, odnosno
završetkom menstrualnog ciklusa i reproduktivnog kapaciteta.
Nakon menopauze estrogen i dalje opada. Period koji dovodi do
menopauze i koje slijedi nakon nje često je praćeno tjelesnim i
spihičkim simptomima poput promjene raspoloženja i valunga –
periodičnih osjeta topline koji su praćeni porastom tjelesne
temperature , te crvenilom lica, vrata i prsa, uz znojenje. Da bi
umanjili neugodu menopauze mnogi lječnici preporučuju
hormonsku terapiju ili niske dnevne doze estrogena. Dva su tipa
hormonske terapije: 1. Samo estrogen ili estrogenska zamjenska
terapija i 2. Estrogen plus progesteron. Uzimanje estrogena
povećava rizik od dobivanja raka endometrija (obloge maternice),
a kombiniranje estrogena sa progesteronom umanjuje taj rizik.
- Reproduktivne promjene kod muškaraca. Muškarci također
doživljavaju klimakterij, ali su promjene ograničene na pad
količine sjemena i sperme nakon 40.godine. Proizvodnja
testosterona postupno opada s dobi, promjene su minimalne u
zdravih muškaraca koji nastavljuju biti seksualno aktivni, što
stimulira stanice koje oslobađaju testosteron.

Zdravlje i kondicija

Među sredovječnim odraslim koji svoje zdravlje procjenjuju nepovoljnim,

muškarci češće pate od bolesti s terminalnim ishodom, a žene od
neterminalnih ali ograničavajućih zdravstvenih problema. Na seksualnost se
gleda kao na pozitivan pokazatelj zdravlja, uz tipične negativne indikatore -
obziljne bolesti i onemoćalost.

Seksualnost

Učestalost seksualne aktivnosti kod vjenčanih parova opada u srednjoj

odrasloj dobi, ali nije povezan sa ženinim stanjem menopauze. Parovi koji
imaju češće spolne odnose u ranoj odrasloj dobi nastavljaju tako i u srednjoj
dobi. Najbolji prediktor učestalosti spolnih odnosa je bračna sreća.
Intenzitet seksualne reakcije opada u doba sredovječnosti zbog tjelesnih
promjena u klimakteriju. I muškarcima i ženama treba duže vremena da bi
se uzbudili i postigli orgazam. Znatno je više žena nego muškaraca bez
seksualnog partnera i taj se trend nastavlja u kasnoj odrasloj dobi.

Bolest i onemoćalost

Rak i kardiovaskularne bolesti su vodeći uzroci smrti u srednjoj dobi.

Nenamjerne povrede su i dalje najveća zdravstvena prijetnja. Padovi koji
rezultiraju lomove kostiju i smrću se udvostručuje od rane do srednje
odrasle dobi. Sredovječni musškarci su skloni kardiovaskularnim bolestima i
raku, odnosno muškarci su podložniji većini zdravstvenih problema nego
žene. Među sredovječnim ženama rak je vodeći uzrok smrti. Siromaštvo je
snažan prediktor lošeg zdravlja i prerane smrti u srednjoj dobi.

- Rak . stopa smrtnosti od raka se povećala od rane do srednje

odrasle dobi. Rak je u srednjoj dobi odgovoran za oko 1/3 svih
smrti. Rak se događa kada se prekine genski program stanice, što
dovodi do nekontrolisanog rasta i širenja nenormalnih stanica što
istiskuju normalna tkiva i organe. Pojava raka pridonosi složena
interakcija naslijeđa , biološkog starenja i okolinskih faktora.
Danas se većina ljudi oboljelih od raka izliječi. Godišnji pregledi
kao i razni preventivni koraci mogu smanjiti incidenciju pojave i
smrti od raka.
- Kardiovaskularne bolesti. Premda su kardiovaskularne bolesti u
opadanju posljednjih desetljeća, one ostaju glavni uzrok smrti u
srednjoj odrasloj dobi, osobito među muškarcima. Simptomi
uključuju: visok krvni tlak, visok holesterol, aterosklerozu, srčani
napad, aritmiju i anginu pektoris. Dijeta, tjelovježba uzimanje
lijekova te smanjenje stresa mogu smanjiti rizike i pomoći u
tretmanu.
- Osteoporoza. Kada je gubitak koštane mase povezan s dobi
razvija se stanje koje se zove osteoporoza. Ona pogađa većinu
ljudi oba spola iznad 70 godina. Tokom godina kostiju postaju
porozne, ali osteoporoza ne mora biti vidljiva kod ne dodje do
 loma. Glavni faktor povezan sa osteoporozom je pad estrogena u
menopauzi. Naslijeđe igra važnu ulogu. Osobe mršavog tijela i
sitnih kostiju češće obolijevaju jer u adolescenciji dostižu niži
maksimum koštane mase. Nezdrav način života tkodjer može
pridonijeti osteoporozi. Prehrana siromašna kalcijem ili tjelesna
neaktivnost smanjuju koštanu masu. Pušenje cigareta i
prekomjerna upotreba kofeina i alkohola povezani su također s
bolesti. Da bi se poremećaj liječio preporučuje se prehrana
bogata kalcijem i vitaminom D, vježbe s opterećenjem i
hormonsku terapiju ili druge lijekove koji ojačavaju kosti.

Neprijateljstvo i ljutnja

Neprijateljstvo i ljutnja mogu imati negativne zdravstvene efekte. Testirali

su tu ideju na muškarcima u dobi od 35 do 59 godina koji su pokazivali
obrazac ponašanja tipa A – ekstremnu sklonost natjecanju, ambiciji,
nestrpljivosti, provale ljutnje i osjećaj vremenske stiske. Zbog ovih rezultata
tipovi A će razviti srčane bolesti prije nego tipovi B (osobe mirnijih
karakteristika). Također se za tipove A kaže da su hostilni, odnosno skloni su
čestim ispadima ljutnje, grubo, neslagajuće ponašanje itd. Hostilnost je
prediktor zdravstvenih problema čak i nakon što se kontroliraju faktori
poput pušenja, konzumiranja alkohola, pretilosti itd. Muškarci imaju više
rezultate na mjerama hostilnosti od žena.

Upravljanje stresom

Promjene i odgovornosti mogu izazvati psihološki stres s negativnim

posljedicama na kardiovaskularni, imunološki i gastrointestinalni sistem.
Ljudi koriste dvije opće strategije suočavanja sa stresom. Kod suočavanja
usmjerenom na problem oni procjenjuju situaciju kao promjenljivu,
uočavaju teškoću i donose odluke što poduzeti u vezi s tim. Ako rješavanje
problema nije uspješno, ljudi se priklanjaju suočavanju usmjerenom na
emocije koje je usmjereno na kontrolu nelagode kada je situacija takva da u
vezi s njom malo toga možemo učiniti. Longitudinalna istraživanja pokazuju
da odrasli koji učinkovito smanjuju stres koriste kombinaciju tehnika
usmjerenih na problem i emocije ovisno o situaciji. Kontruktivni pristupi
umanjivanja ljutnje su od životne važnosti. Što se tiče suočavanja usmjeren
na problem, podučavanje ljudi da budu asertivni, a ne agresivni i da
pregovaraju, a ne da eksplodiraju, prekida fiziološke reakcije koje
interveniraju između psihološkog stresa i bolesti. Sredovječne osobe su
spretnije u predviđanju stresnih događaja te poduzimaju korake da iz
izbjegnu. Kada sredovječne osobe svladaju neki stresan događaj, često
govore o trajnim osobnim koristima.

Tjelovježba

Redovita tjelovježba ima čitav niz tjelesnih i spihičkih prednosti , između

ostalog, omogućuju odraslima da se bolje nose sa stresom. osoba koja
započinje vježbati u srednjoj odrasloj dobi mora svladati početne teškoće i
prepreke poput nedostatka vremena i energije. Samoefikasnot – vjerovanje
u mogućnost uspjeha – jednako je ključno u usvajanju, održavanju i
ustrajanju u programu vježbanja. Važan ishod tjelovježbe jeste da kod
sjedilačkih tipova dovodi do povećanja samoefikasnoti što dodatno
pospješuje tjelesnu aktivnost. Veća tjelesna kondiciji navodi sredovječne
osobe da se osjećaju bolje u vezi sa svojim tjelesnim izgledom.

Optimizam

Sposobnost da se suočimo s neizbježnim promjenama u životu ovise i o

snazi ličnosti. Istraživači su proučavali tri kvalitete ličnosti – kontrolu,
posvećenost i izazov- koje su zajedno nazvali čvrstoća. Istraživanja pokazuju
da čvrstoća utječe na stepen u kojem ljudi procjenjuju stresne situacije kao
one kojima se može upravljati. Te pozitivne procjene predviđaju
zdravstveno korisna ponašanja, tendenciju traženja socijalne podrške te
manje tjelesnih simptoma. Za osobe izražene čvrstoće vjerovatnije je da će
koristiti aktivne na problem usmjerene strategije suočavanja u situacijama
koje mogu kontrolisati. Osobe slabije čvrstoće koriste na emocije usmjerene
strategije suočavanja.

Spol i starenje : dvostruki standardi

Negativni stereotipi o starenju vode k tome da se mnoge sredovječne

osobe boje tjelesnih promjena. Ti se stereotipi više primjenjuju na žene
nego na muškarce, otkrivajući dvostruki standard. Za mnoge žene srednje
dobi kaže se da su „uzele zamah“ - osjećaju se asertivnije , pouzdanije,
fleksibilnije, te sposobne riješiti životne probleme. Ljudi ih često procjenjuju
manje atraktivnima i s više negativnih obilježja nego što procjenjuju
sredovječne muškarce. Žene preferiraju seksualne partnere iste dobi ili
nešto starije , dok muškarci perferiraju mlađe partnerice. Evolucijska teorija
upozorava na spolne razlike u reproduktivnom kapacitetu , dok teorije
socijalnog učenja naglašavaju rodne uloge. Neki nalazi upućuju na to da je
kraj ženine mogućnosti rađanja pridonosi negativnim procjenama, osobito
u muškaraca. U vrijeme naše evolucijske istorije dvostruki standardi
starenja mogli su imati prilagodbenu vrijednost. Kada mnog parovi
ograničavaju rađanje djece i posvećuju više vremena karijerama i odmoru,
to postaje irelevantno. Novije ankete pokazuju da se dvostruki standard
starenja smanjuje i da više ljudi vidi srednju dob kao vrijeme koje nosi
potencijal za aktivnost i zadovoljstvo za oba spola.

KOGNITIVNI RAZVOJ

Kristalizirana i fluidna inteligencija

Brojna istraživanja izvještavaju o svije mentalne sposobnosti. Prva od tih

sposobnosti je kristalizirana inteligencija koja se odnosi na vještine koje se
zasnivaju na akumuliranom znanju i iskustvu. One predstavljaju sposobnosti
koje su stečene jer imaju vrijednosti u kulturi u kojoj pojedinac živi. Fluidna
inteligencija ovisi o temeljnim vještinama obrade informacija, brzini kojom
možemo analizirati informacije te o kapacitetu radnog pamćenja. Fluidna
inteligencija često djeluje zajedno sa kristaliziranom inteligencijom i tako
podržava bolje rezoniranje,apstraktno mišljenje i rješavanje problema.
Mnoga su istraživanja pokazala da kristalizirana inteligencija raste tokom
srednje odrasle dobi, dok fluidna inteligencija počinje opadati u
dvadesetima.

- Seatlle longitudinalna studija K.W. Schaiea. Je pokazala

umjerene dobitke u pet mentalnih sposobnosti - verbalna
sposobnosti, induktivno rezoniranje, verbalno pamćenje,
spacijalna orijentacija i numerička sposobnost - koje su se
 zadržale do pedesetih i ranih šezdesetih godina. Šesta je
sposobnost perceptivna brzina, fluidna sposobnost kod koje
sudionici moraju u ograničenom vremenu identificirati koji je od
pet oblika istovjetan s modelom.
- Kaufmanova istraživanja verbalnog i neverbalnog praktičnog QI-
a. Alan Kaufman je ispitao transverzalne trendove u učinku na
Wechslerovu testu intelignecije za odrasle. WAIS mjeri dva
faktora menatalnih sposobnosti: verbalni koji zahvaća
kristaliziranu inteligenciju i neverbalni faktor koji se sastavljen od
zadataka neverbalnog rezoniranja i široko zahvaća fluidnu
inteligenciju. Kaufman je pronašao da je verbalni kvocijent
inteligencije na vrhuncu u srednjoj odrasloj dobi između 45. I
54.godine. Kristalizirana inteligencija se zadržava do pozne dobi,
dok je fluidna inteligencija jako podložna biološkom starenju.
- Tumačenje promjena u mentalnim sposobnostima. Neki
teoretičari vjeruju da je opće usporavanje funkcioniranja
središnjeg živčanog sistema u podlozi gotovo svakog opadanja u
kognitivnoj izvedbi povezanog s godinama. Odrasli često
pronalaze načine da kompenziraju kognitivne slabosti i to tako da
se oslanjaju na svoje kognitivne prednosti.

Individualne i grupne razlike

Odrasli koji koriste svoje mentalne sposobnosti zadržavaju ih duže.

Pojavljuje se nekoliko i spolnih razlika. U ranoj i srednjoj odrasloj dobi žene
su uspješnije od muškaraca u verbalnim zadacima i perceptivnoj brzini, dok
su muškarci uspješniji od žena u spacijalnim vještinama.

Brzina procesiranja

Prema stajalištu neuralnih mreža kada umru neuroni u mozgu nastaju

pukotine u neuralnim mrežama. Mozak se prilagođavanja stvaranju
premosnica tj.novih sinaptičkih veza koje idu oko napukline. Stajalište
gubitka informacija upućuje na to da kod starijih odraslih dolazi do većeg
gubitka informacija kako ona prolazi kroz kognitivni sistem. Kao rezultat
toga cijeli sistem mora usporiti kako bi pregledao i interpretirao
informaciju. U svakom koraku misaonog procesa informacija slabi, i što je
osoba starija taj efekat je zamjetljiviji. Vježba i iskustvo mogu kompenzirati
pogoršanja u brzini obrade.

Pažnja

Istraživanja pažnje su usmjerena na to koliko informacija mogu odrasle

osobe primiti svoj mentalni sistem, na stepen u kojem se mogu selektivno
usmjeriti ignorirajući irelevantne podražaje, te na lakoću kojom mogu
prilagoditi pažnju prebacujući se sa jednog zadatka na drugi. S dobi je
povezan i pad u sposobnostima da se obrati pažnja na relevantnu
informaciju i da se prebacuje s jedne na drugu mentalnu operaciju. Ovaj
pad pažnje može biti posljedica usporavanja obrade informacija. Smanjenja
brzina procesiranja pridonosi i nalazu koji je s time povezan. Kognitivna
inhibicija predstavlja odupiranje interferenciji irelevantnih podražaja.
Vježbom se može poboljšati sposobnost podjele pažnje na dva zadatka,
selektivnog usmjeravanja na relevantne informacije i prebacivanja pažnje s
jedne na drugu mentalnu operaciju.

Pamćenje

Od dvadesetih prema šezdesetim godinama količina informacija koje ljudi

mogu zadržati u radnoj memoriji opada. Do ovih promjena dolazi zbog pada
u korištenju strategija pamćenja na tim zadacima. Stariji pojedinci
ponavljaju manje nego mlađi i to predstavlja razliku za koju se smatra da
uzrokuje sporije mišljenje. Strategije pamćenja koje uključuju organizaciju i
elaboraciju se primjenjuju manje . Osobe traže povezivanje nadolazeće
informacije s onom već pohranjenom. Jedan razlog zbog kojeg stariji manje
koriste organizaciju i elaboraciju jest da im je iz dugoročnog pamćenja teže
pronaći informaciju koja bi im pomogla u dosjećanju. Opće faktografsko
znanje, proceduralno znanje, te znanje povezano s našim zanimanjem
ostaju nepromijenjeni ili se povećavaju u razdoblju srednje odrasle dobi.
Sredovječne osobe koje imaju teškoće s prisjećanjem često se oslanjaju na
metakognitivno znanje , jer ona ne slabi s godinama. Trijarhijska teorija
inteligencije naglašava da inteligentne osobe prilagođavaju svoje vještine
obrade informacija kako bi odgovarale njihovim osobnim potrebama i
odgovarale na zahtjeve okoline.

Rješavanje praktičnih problema i stručnost

Rješavanje praktičnih problema zahtjeva od ljudi da procijene realnu

situaciju i analiziraju kako najbolje postići ciljeve koji sa sobom nose visok
stepen nesigurnosti. Postignuće ekspertnosti ili stručnosti pomaže nam
razumjeti zašto praktično rješavanje problema doživljava zamah. Razvoj
stručnosti nastupa u ranoj odrasloj dobi,a doživljava vrhunac u srednjoj
odrasloj dobi dovodeći do efikasnih pristupa rješavanju problema. Stručnjak
koji je prepun iskustva intuitivno zna kada će neki pristup problemu donijeti
uspjeh, a kada ne. Stručnost nije područje samo visoobrazovanih. Može se
postići u bilo kojem području djelatnosti.

Kreativnost

Kreativnost dostiže svoj vrhunac u kasnim tridesetim ili ranim četrdesetim,

te potom opadaju uz određene individualne razlike. Kvaliteta kreativnosti s
dobi se može promijeniti na tri načina. Prvo, mladenačka kreativnost često
je spontana i vrlo emocionalna. Kreativni radovi koji nastaju nakon 40.su
promišljeniji. Drugo, tipično je da se stvaraoci okrenu od stvaranja
neobičnih proizvoda ka kombiniranju sirokog znanja i iskustva u jedinstvene
načine mišljenja. Treće, kreativnost u srednjoj dobi odražava prijelaz od
egocentrične okupiranosti samoizražavanjem do altruističnijih ciljeva.

Obrada informacija u kontekstu

Kognitivni dobici u srednjoj odrasloj dobi uključuju oslanjanje na iskustvo i

transformaciju znanja i vještina ovisno i situaciji. Kada su izloženi stvarnim
problemima , sredovječni odrasli su uspješniji i efikasniji u kvaliteti
razmišljanja. Do srednje odrasle dobi iskustva ljudi variraju. Mišljenje je u
srednjoj odrasloj dobi karakterizirano većom specijalizacijom, odnosno ljudi
se odlučuju za brojna usmjerenja. Da bi ispunili svoje kognitivne potencijale
sredovječna osoba mora imati priliku za stalan rast.

Profesionalni život i kognitivni razvoj

Profesionalni su uvjeti potrebni za održavanje starih vještina i učenje novih.
Ponekad u radnoj okolini postoje negativni stereotipi o rješavanju problema
u donošenju odluka u starijoj dobi, koji mogu rezultirati time da se starijim
zaposlenicima dodjeljuju manje izazovni poslovi. Osobe koje rade
intelektualno zahtjevan posao traže i stimulirajuće aktivnosti u slobodno
vrijeme, što takodjer pospješuje kognitivnu fleksibilnost. Profesionalno
iskustvo itekako utječe na kognitivnu fleksibilnost. To znači da više poslova
treba osmisliti kako bi bili intelektualno stimulirajući i izazovni. To su faktori
koji su povezani s kasnijim boljim kognitivnim funkcioniranjem.

Obilježja studenata povratnika

Žene su često motivirane životnim promjenama da se vrate na studij i one

čine većinu sve većeg broja starijih studenata. Studenti povratnici moraju se
suočiti sa nedostatkom skorašnjeg iskustva u studiranju, sa stereotipima o
starenju te sa višetrukim zahtjevima svojim raznolikih uloga. Studen s
niskim prihodima i papadnici etničkih manjina trebaju posebnu pomoć.

Podržavanje studenata povratnika

Socijalna podrška obitelji i prijatelja, te institucijske usluge koje su kreirane

tako da odgovaraju njihovim potrebama mogu pomoći tim studentima da
uspiju. Nastavak obrazovanja rezultira povećanim kompetencijama, novim
odnosima s drugima, međugeneracijskim kontaktima te promijenjenim
životnim tokom.

16. POGLAVLJE: Emocionalni i socijalni razvoj u srednjoj odrasloj dobi

Većina sredovječnih ljudi čini male promjene u svom izgledu i

svakodnevnici. Malo njih doživljava velike unutrašnje potrese i pokreće
velike promjene. Osim godina, porodične i promjene na poslu doprinose
emocionalnom i socijalnom razvoju.

Eriksonova teorija: Generativnost(stvaralaštvo) nasuprot neostvarenosti

Eriksonov konflikt u srednjoj odrasloj dobi naziva se generativnost nasuprot

neostvarenosti. Visokogenerativni ljudi doživljavaju ispunjenje kada
doprinesu društvu svojim roditeljstvom, drugim porodičnim odnosima,
radnim mjestom, dobrovoljnim aktivnostima i na mnoge druge produktivne
i kreativne načine. Na ličnoj razini, odrasli u ovoj dobi osjećaju potrebu da
budu potrebni; žele postići simboličku besmrtnost-pridonijeti na način koji
će nadživjeti njihovu smrt. Kulturalni zahtjevi i unutrašnje težnje zajednički
oblikuju generativne aktivnosti odraslih. Negativni ishod ove faze je
neostvarenost ili stagnacija.Odrasli s osjećajem stagnacije ne mogu
doprinjeti dobrobiti društva, jer vlastitu udobnost i sigurnost stavljaju iznad
izazova i žrtve(postaju okupirani sami sobom). Visokogenerativni ljudi su
posebno dobro adaptirani, otvoreniji prema različitim stajalištima, imaju
upravljačke kvalitete, brinu za dobrobit djece...Roditeljstvo pospješuje
stvaralački razvoj muškaraca.Druge teorije psihosocijalnog razvoja u
srednjoj odrasloj dobi

Levinsonova životna doba

 Tranzicija u srednjoj dobi. U dobi od oko 40 godina ljudi vrednuju

svoja postignuća u pogledu ciljeva rane odrasle dobi. Za većinu,
daljnji profesionalni napredak i osobni rast su ograničeni. Prema
Levinsonu, da bi sredovječne osobe evaluirale same sebe i svoj
odnos prema vanjskom svijetu, moraju se suočiti sa 4 razvojna
zadatka: mlad-star, destrukcija-stvaranje, maskulinost-femininost,
angažiranost-izdvojenost (moraju pomiriti 2 suprotne tendencije
u sebi).
 Promjena životne strukture: rodne sličnosti i razlike. U srednjoj
dobi odrasli se moraju odreći određenih mladenačkih kvaliteta,
prihvatiti da su stariji stvarajući, na taj način, ravnotežu između
mladosti i starosti. Žene su sklonije sebe vidjeti mlađima.
Sredovječne osobe, suočavajući se sa stvarnom ili skorom smrću
vršnjaka, postaju sve svjesnije načina na koje ljudi mogu biti
destruktivni prema roditeljima, djeci, kolegama... Suprotna toj sili
je želja da se pojaćaju pozitivni aspekti vlastitog bića, stvarajući i
ostavljajući naslijeđe budućim generacijama. Sredovječna je dob i
vrijeme kada ljudi moraju pomiriti maskuline i feminine dijelove
sebe. Muškarci postaju brižniji i empatičniji, a žene autonomnije,
asertivnije i dominantnije. Srednja dob traži i zlatnu sredinu
između uključenosti u vanjski svijet i izdvojenosti. Muškarci se
povlače od ambicije i postignuća, a žene se kreću prema većoj
uključenosti.
 Životna struktura u socijalnom kontekstu. Izgradnja životne
strukture zavisi od podržavajućeg socijalnog konteksta.
 Mogućnosti napredovanja omogućavaju ostvarenje snova rane
odrasle dobi,a li često su te mogućnosti manje dostupne.

Vaillantovo prilagođavanje na život

Prema Vaillantu, sredovječni odrasli ljudi postaju čuvari svoje kulture i u

kasnim 40-im i 50-im nose glavnu odgovornost za funkcionisanje društva.

Postoji li kriza srednjih godina?

Istraživači sugerišu da postoje velike individualne razlike u reakcijama na

sredovječnost. Smjer promjene za žene je varijabilniji nego za muškarce.
Samo manji dio populacije doživi krizu srednjih godina, u kojoj intenzivne
dvojbe i unutrašnja previranja dovode do toga da ljudi poduzimaju
drastične promjene u ličnom životu i karijeri. Sredovječnost se ponekad
doživljava kao olakšanje, a ne kao kriza. Krizu doživljavaju oni čije su
mogućnosti ostvarivanja životnih potreba i ciljeva bila ograničena njihovim
ulogama.

Pristup stadija ili pristup životnih događaja

Emocionalni i socijalni razvoj u srednjoj dobi karakterišu kontinuirane i

stepenovane promjene, Neke promjene su adaptacija na vanjske događaje,
ali su ti događaji manje povezani s dobi. Većina odraslih izvještava o razvoju
u fazama, što uključuje ne prilike koje potiču drugačije sagledavanje stvari i
nove ciljeve.

Stabilnost i promjene pojma o sebi i ličnosti

Moguće slike o sebi

Moguće slike o sebi predstavljaju vremenske dimenzije slike o sebi- onoga

čemu pojedinac teži i onoga što nastoji izbjeći. Mogući pojam o sebi može
biti značajan motivator u ovom periodu života. Tokom odrasle dobi opisi
aktuelnih slika o sebi pokazuju stabilnost. Ljudi više e očekuju da budu
najbolji i najuspješniji. Odrasli prilagođavaju svoje nade i strahove kako bi
mogli očuvati svoje mentalno zdravlje.

Samoprihvatanje, autonomija i vještina upravljanja okolinom

Odrasli u srednjoj dobi postaju skloniji introspekciji i u većem su dodiru sa

samim sobom. Samoprihvaćanje(i pozitivnih i negativnih
osobina),autonomija(manja zabrinutost za očekivanja drugih) i upravljanje
okolinom rastu i to dovodi do toga da neki ljudi srednju dob smatraju
„vrhuncem života“.

Strategije suočavanja

Strategije suočavanja postaju efikasnije, jer sredovječne osobe razvijaju

veću vjeru u svoje sposobnosti nošenja sa životnim problemima.

Rodni identitet

Rodni identitet u srednjoj odrasloj dobi postaje androginiji-što je mješavina

maskulinih i femininih osobina. Prema teoriji roditeljskog imperativa,
identifikacija s tradicionalnom rodnom ulogom se zadržava tokom godina
aktivnog roditeljstva kako bi se osiguralo preživljavanje djece. Muškarci
postaju usmjereniji ka cilju, a žene odgajateljstvu. Pad spolnih hormona
može doprinjeti androginosti koja može nastati kao rezultat složene
kombinacije socijalnih uloga i životnih okolnosti.

Individualne razlike u crtama ličnosti

Osobine ličnosti po kojima se ljudi razlikuju organizovane su u 5 temeljnih

faktora koji se nazivaju crte ličnosti „velikih 5“(neuroticizam, ekstraverzija,
otvorenost prema iskustvu, savjesnost i ugodnost). Neuroticizam,
ekstraverzija i otvorenost prema iskustvu blago opadaju do srednje odrasle
dobi dok ostale dvije crte rastu.

Odnosi s drugima u srednjoj odrasloj dobi

Faza u životnom ciklusu porodice koja podrazumijeva „puštanje djece i

nastavak dalje“ naziva se faza praznog gnijezda. Za mnoge je ljude srednja
životna dob vrijeme oslobađanja koje nudi osjećaj potpunosti i mogućnost
da se učvrste postojeće veze i stvore nove. Sredovječni se moraju adaptirati
na nove uloge uslovljenje ulaskom novih članova u porodicu.

Brak i rastava

Promjene u srednjoj dobi navode mnoge sredovječne osobe da poprave

svoj brak. Ukoliko dođe do rastave sredovječni se bolje adaptiraju od
mladih. Ratava mnogim ženama donosi znatno manji standard. Za žene
rastava braka donosi znatne poteškoće pridonoseći feminizaciji siromaštva
– trend kod kojeg žene koje se same uzdržavaju ili uzdržavaju porodicučine
većinu odrasle siromašne populacije.

Promjene odnosa roditelj-dijete

Adolescenti i mladi odrasli ljudi koji „kasne“ u razvoju-ne pokazujući

očekivane znakove nezavisnosti i postignuća- mogu postati teret
roditeljima. U ovoj dobi roditelji pružaju pomoć djeci u većoj mjeri nego je
primaju. Većina se sredovječnih roditelja dobro prilagođava fazi puštanja
djece u životnom ciklusu porodice, posebno ako su jako usmjereni na posao
i ako su kontakt i ljubav roditelja i djece sačuvani. Kad se djeca ožene i
dovedu snahe i zetove u porodičnu mrežu, sredovječni roditelji , posebno
majke postaju čuvari porodice.

Biti baka i djed

Duži očekivani životni vijek znači da će odrasli 1/3 svog života provesti u
ulozi baka i djedova.

 Značenje uloge bake i djeda. Ljudi u ovim ulogama spominju

sljedeća zadovoljstva: osjećaj cijenjenosti kao starijih, besmrtnost
postignuta kroz potomstvo, novi angažman s prošlošću,
zadovoljstvo bez odgovornosti kroz igru sa djecom.
 Odnosi baka i djedova sa unucima. Ovo zavisi od spola i od dobi i
unučadi i djedova i baka. Bliska je veza između djeda i unuka i
bake i unuke. SES i etnička pripadnost utječu na ovaj odnos. U
porodicama sa niskim životnim standardima bake i djedovi
obavljaju ključne aktivnosti. Kad djeca dožive stres promjenama u
porodici, bake i djedovi imaju bitnu ulogu u njihovim životima.
 Savremeni trendovi vezani za ulogu baka i djedova. Sve više bake
i djedovi nastupaju kao primarni skrbnici kada se porodica
susretne s ozbiljnim problemima, što rezultira porodicama s
preskočenom generacijom. U većini porodica roditelji služe kao
čuvari kontakata baka i djedova s unučadi. Nakon razvoda, baka i
djed sa strane onog roditelja koji je dobio skrbništvo, imat će više
kontakata sa unucima u odnosu na one s druge strane.

Sredovječna djeca i njihovi stariji roditelji

Duži očekivani životni vijek znači povećanu vjerovatnost da odrasla djeca i
njihovi roditelji stare zajedno.

 Učestalost i kvalitet kontakata. Ako se sele, stariji se sele bliže

rođacima, a mlađi se sele bliže svojim ostarjelim roditeljima.
Mnoga odrasla djeca počinju više cijeniti snagu i velikodušnost
svojih roditelja. Roditelji pružaju više djeci koja nisu u braku i
djecu sa invaliditetom. Odrasla djeca nude više pomoći kako im
roditelji stare iz osjećaja altruizma i porodične dužnosti.
 Briga za ostarjele roditelje. Briga za ostarjele roditelje može biti
veliki teret. Odrasle ulovljene između zahtjeva bolesnog i
onemoćalog roditelja i finansijsko zavisne djece zovemo sendvič
generacijom. Najveći teret brige za ostarjele roditelje je na
odraslim kćerima, ali učestvuju i muškarci i žene. Kako ljudi stare,
od rane do kasne srednje dobi , smanjuju se spolne razlike u brizi
za roditelje. Socijalna je podrška vrlo efikasna za olakšavanje
njegovateljskog stresa.

Braća i sestre

Kontakti i podrška među braćom i sestrama opadaju od rane do srednje

odrasle dobi, vjerovatno zbog zahtjeva različitih uloga koje ljudi srednje
dobi imaju. Većina se braće i sestara u srednjoj dobi osjeća bližima. Što je
reakcija na velike životne događaje, poput odlaska djece i njihova osnivanja
porodice, te bolesti i smrti roditelja. Veze sestara su u industrijaliziranim
zemljama prisnije, dok u neidustrijaliziranim društvima, gdje je akcenat na
funkciji porodice, veze braće i sestara su snažne.

Prijateljstva

U srednjoj je dobi prijateljstava manje, selektivnija su i više se cijene.

Muškarci su i danje manje ekspresivni sa svojim prijateljima od žena koje
imaju više bliskih prijateljstava. Percepcija supružnika kao najboljeg
prijatelja može doprinjeti braćnoj sreći.

Odnosi među generacijama

Svaka generacija ostavlja idućoj bolje nego je sama imala. Novija

istraživanja otkrivaju snažne veze podrške među generacijama u
porodicama i zajednici
 Profesionalni život

Povoljan prijelaz iz odraslog radnika spriječen je negativnim stereotipima o

starenju- netačnim vjerovanjima o ograničenim sposobnostima učenja,
sporijem donošenju odluka. Rodna diskriminacija mnogim ženama i dalje
ograničava profesionalna postignuća.

Zadovoljstvo poslom

Zadovoljstvo u poslu u ovim godinama raste u svim profesionalnim

razinama. Sagorijevanje na poslu je ozbiljan profesionalni rizik, posebno u
pomagačkim zanimanjima. Ono predstavlja stanje u kojem dugoročna
izloženost stresu na poslu dovodi do mentalne iscrpljenosti, osjećaja
gubitka lične kontrole... moguća je prevencija putem razumne količine posla
i socijalne podrške te kreiranja kvalitetnije radne okoline.

Profesionalni razvoj

Profesionalni razvoj ima vitalno značenje tokom čitavog radnog vijeka.

 Izobrazba. Stariji se rijetko uključuju zbog negativnih stereotipa u

dodatna obrazovanja. To narušava samoefikasnost , zbog
nedostatka podrške supervizora i i zbog toga im se češće
dodjeljuju rutinski zadaci.
 Rod i etničko porijeklo: Stakleni strop. Žene i etničke manjine
suočavaju se s efektom staklenog stropa –nevidljiva prepreka u
napretku na korporacijskoj ljestvici. Razlog tome je što imaju
ograničen pristup formalnom i neformalnom obrazovanju. Mnoge
žene unapređuju svoju karijeru napuštajući krporativni svijet i
pokrećući vlastiti posao.

Promjena karijere u srednjoj odrasloj dobi

Promjene nisu radikalne i uključuju napuštanje jedne vrste posla i zamjenu

nečim sličnim. Neki ljudi idu više ka opuštajućim karijerama. Kad dođe do
promjene to upućuje na osobnu krizu.

Nezaposlenost
Nezaposlenost je posebno teška za one koji su zahvaćeni ukidanjem radnih
mjesta i otpuštanjima. Socijalna je podrška vitalna da bi se smanjio stres
Savjetovanje može pomoći odraslim u ovoj dobi da pronađu alternativnu ,
zadovoljavajuću radnu ulogu.

Planiranje penzije

Planiranje odlaska u penziju je veoma bitno, jer promjene koje on donosi sa

sobom-gubitak prihoda i statusa, slobodno vrijeme- mogu biti
stresne.postoje u Americi programi pripreme za ovakve životne situacije i
cilj poslovođa je da potiču ljude da učestvuju u njima.