DRUšTVO ZA PROUčAVANJE SREDNJOVJEKOVNE BOSANSKE HISTORIJE

--------------------------------------------------------------------------
POSEBNA I ZDANJ A
knjiga ix
KRATKE BI LJ EšKE
svezak 4
--------------------------------------------------------------------------
Esad Kurtović
Bogosalići iz Gacka – sluge i šegrti u Dubrovniku
krajem xiv i početkom xv stoljeća
sarajevo
2011
SOCIETY FOR THE STUDY OF MEDIEVAL BOSNIAN HISTORY
--------------------------------------------------------------------------
SPECI AL EDI TI ONS
volume ix
SHORT NOTI CES
issue 4
Esad Kurtović
Bogosalići from gacko as servants and apprentices in duBrovnik
at the end of the 14
th
and Beginning of the 15
th
century
--------------------------------------------------------------------------
Urednik:
Emir O. Filipović
UREDNIČKO VIJEĆE
Nedim Rabić, Semir Hambo,
Amer Dardagan, Amer Sulejmanagić, Eldin Baljević
Izdavač:
Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije
Filozofski fakultet u Sarajevu
Franje Račkog 1, 71 000 Sarajevo
www.stanak.org
Esad Kurtović
Bogosalići iz gacka - sluge i šegrti u DuBrovniku
krajem xiv i početkom xv stoljeća
Kao ishodište radne snage područje Gacka zabilježeno je u izvorima u više navrata
tokom razvijenog srednjeg vijeka. I inače blizina Dubrovnika sa razvijenim zanatstvom i
privredom uopće omogućavala je ljudima iz zaleđa da dobiju svoju egzistencijalnu šansu putem
zapošljavanja i učenja zanata. Na ovom mjestu kroz nekoliko podataka pratimo članove iste
obitelji, Bogosaliće iz Gacka, koji su bili na radu i izučavanju različitih zanata.
Početkom augusta 1395. godine Brajko Bogosalić iz Gacka obavezao se na učenje
kamenarskog zanata (pro arte petrarie capescenda) kod kamenara Tripka Bokšića u trajanju
od deset godina. Kamenar Tripko se obavezao Brajku da će mu u navedenom vremenu
obezbjediti hranu i odjeću, da će ga vjerno učiti kamenarskom zanatu dok god bude kod
njega (docere fdeliter artem meam petrarie donec stabit mecum) a na kraju služenja i učenja zanata dat
će mu potvrdu o šegrtovanju prema dubrovačkom običaju (capita artis secundum consuetudinem
Ragusii).
1
Augusta 1399. godine Vlatko Bogosalić iz Gacka obavezao se na petogodišnju službu
i izučavanje kožarskog (obućarskog) zanata kod postolara Dimitrija Milićevića. Dimitar se
obavezao da će Vlatku dati odjeću i hranu kao što se to čini i drugim slugama (condecentes
secundum eius condicionem et famullorum parium dicti Vlatchi) i da će ga učiti svome zanatu te dati
mu potvrdu o završenom šegrtovanju.
2
Na osnovu ova dva ugovora mogli bi pretpostavljati
1
“Ego Braychus Bogossallich de Gheçcha confteor quod loco me et operas meas ad standum cum magistro
Tripcho Bochsich petrario usque ad decem annos proxime futuris pro arte petrarie capescenda, promittens
eidem fdeliter seruire etc. Ut supra. Et hoc ideo quia ex aduerso ego Tripchus predictus promitto toto tempore
suprascripto dare dicto Braycho expensas victus et vestitus et in fne termini eidem dare capita artis secundum
consuetudinem Ragusii. Et debeo eum docere fdeliter artem meam petrarie donec stabit mecum” (3. augusta
1395), Državni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Diversa Cancellariae, XXXI, 164v.
2
“Ego Vlatcho Bogoslalich de Gheçcha confteor quod loco me et opera mea Dymitrio Millichieuich cerdoni
presenti et recipienti me ad standum cum eo et ipsi seruiendum et laborandum usque ad quinque annos proxime
futuros, promittens eidem fdeliter seruire et laborari et facere quemcquam michi commiserit possibilia facienda
ESAD KURTOVIć
_____________________________________________________________________________________
2
da se radi o srodnicima, naročito zbog hronološke blizine njihovog pojavljivanja u izvorima.
Ipak, na osnovu trećeg pokazatelja dolazimo do precizne potvrde o rodbinskim vezama
pominjanih Bogosalića. Juna 1403. godine, uz jemstvo braće Vlatka i Brajka Bogosalića, a
ovdje pominjanih kroz dva ranija ugovora, Bogoslav Bogosalić iz Gacka obavezao se na
šestogodišnju službu i učenje kamenarskog zanata kod dubrovačkog kamenara Antonija
Marojevića. Antonije se obavezao na već uobičajeno u ovakvim ugovorima (hrana, odjeća,
izučavanje zanata i davanje potvrde o šegrtovanju).
3

Na osnovu ova tri podatka dolazimo do saznanja o tri brata Bogosalića iz Gacka koja
su bila na službi i izučavanju zanata u Dubrovniku krajem XIV i početkom XV stoljeća. To je
iznimna situacija koju spoznajemo zahvaljujući očuvanoj građi Državnog arhiva u Dubrovniku.
Za očekivati je da im je prezime nastalo od imena njihovog oca, kao patronimik (Bogoslav –
Bogosalić). Vjerovatno je i da je porodica bila brojnija, te da je odlazak u Dubrovnik na rad
i izučavanje zanata bio prostor za investiranje u budućnost pojedinih članova i rasterećivanje
ostatka porodice i familije u Gacku. Tako je za očekivati da je Brajko bio stariji, a da su
druga dvojica braće Vlatko i Bogoslav bili mlađi. Da je Bogoslav najmlađi to bi potvrđivala
ne samo kasnija izvorna pojava u odnosu na Vlatka i Brajka, nego i stoga što su se dvojica
braće pojavila u ugovoru kao njegovi jemci. I njegovo bi ime išlo tome u prilog, ukoliko je
ponavljalo ime njegovog oca.
usque ad dictum terminum et res eius et bona fdeliter saluare et custodire et de eis non facere furtum nec fraudem
nec volenti facere consentire et ab eo non recedere sceu aufugere ante dictum terminum. Et si aufugerem etc.
Et hoc quia ex altera parte dictus Dymitrius promixit et se obligauit dare dicto Vlatcho expensas victus et
vestitus condecentes secundum eius condicionem et famullorum parium dicti Vlatchi et ipsum docere fdeliter
eius artem usque ad dictum terminum et in fne termini dare eidem capita dicte artis cerdonum secundum
consuetudinem Ragusii” (3. augusta 1399), DAD, Diversa Cancellariae, XXXIII, 149v.
3
“Ego Bogoslaus Bogossallich de Ghaçcha confteor quod ex certa mea scientia et bona voluntate
loco me et opera mea Anthonio Maroeuich petrario de Ragusio, presenti et recipienti me ad standum
cum eo et ipsum seruiendum et laborandum usque ad sex annos proxime futuros, promittens et
me obligans stare cum eo et eidem fdeliter seruire et eius mandatis hobedire et facere quemcquam
michi possibillia facienda comittet et eius res et bona fdeliter saluare et custodire et non facere nec
volenti facere consentire usque ad dictum termini et ante ipsum terminum absque eius licencia non
aufugere etc. Et hoc quia ex altera parte dictus Anthonius promixit et se obligauit dicto Bogoslauo
facere expensas victum et vestitum condecentes tam infrmo existenti quam sano et ipsum fdeliter
docere artem suam et in fne termini dare ei capita dicte artis secundum consuetudinem Ragusii. Pro
quo Bogoslauo Vlatcho et Braycho Bogossalich eius fratres constituerunt se plegios et paccatores
dicto Anthonio pro omni furto quod faceret in rebus ipsius Anthonii si quod faceret quod Deus
auertat et aufugeret ab eo. Ser Blaxius de Sorgo judex et Ruschus magistri Christofori testis” (24. juna
1403), DAD, Diversa Notariae, XI, 52. Sa strane: “Die XXVI octobris 1404, cassa de voluntate dicti
Anthonii franchatus per concordiam dictum Bogoslaum et plegium ab omnibus contentis in hoc
instrumento”, Isto.
Bogosalići iz gacka - sluge i šegrti u DuBrovniku krajem xiv i početkom xv stoljeća
_____________________________________________________________________________________
3
Ima razloga da kao četvrtog brata navedemo Boljka Bogosalića, obzirom da je i za
njega navedeno da je iz Gacka te da se hronološki skladno podudara sa vremenom življenja
trojice ranije navedenih Bogosalića. Njegova životna priča je nešto drugačija. On je bio vezan
za poljoprivredu u Gackom. Juna 1398. godine sklopio je ugovor o čuvanju stoke (dva vola
i dvije krave) sa Dubrovčaninom Radoslavom Ratkovićem. To je uobičajen ugovor koji
podrazumijeva držanje, čuvanje, tovljenje, uzgoj i rad sa stokom, pri čemu je dogovor da
korist od rada i mlijeko od krava pripadnu Boljku, a porod od krava da pripadne Radoslavu
Ratkoviću.
4
* * *
Bogosalići iz Gacka nose tipično prezime izvedeno od oca i ono je poput ostalih
prezimena njihovog vremena “jednokratno”, tj. vezano za njihovu generaciju pa je otežano
pronalaziti i prepoznavati njihove nasljednike.
5
U niže navedenim informacijama, formom
ilustrativnog materijala pogodnog i za sagledavanje podataka o Gacku uopće, pravimo
određene kombinacije pretpostavljajući da se radi o nasljednicima navedenih Bogosalića.
U ugovoru iz juna 1405. godine, kojim se Ratko Brajaković iz Gacka obavezuje na
petogodišnju službu i izučavanje kolarskog zanata,
6
otvorena je mogućnost da bi se radilo
o nasljedniku Brajka Bogosalića. Iako ne dovoljno za konačan zaključak, na to bi upućivalo
prezime Brajković i prateća hronološka skladnost.
Određene se kombinacije mogu praviti i na osnovu podatka iz maja 1429. godine.
Dubrovački kancelar Nikola Zvijezdić podigao je tužbu za pljačku novca i raznih stvari
protiv većeg broja osoba iz naselja Zarala kod Gacka (omnes de villa dicta Zarali in Gaçcho).
4
“Bolchus Bogosalich de Ghececha facit manifestum quod ipse habuit in socidam a Radoslau Ratchouich de
Ragusio duos boues aratorios et duas vacchas, que animalia dictus Bolchus promictit tenere, pascere et custodire
quam dicti partibus placuerit et quicquid percipientur de dictis bobus et vachis, scilicet, fructus, laborerii et lac
vacaris dedet esse dicti Bolchi, vituli vero debent in totum esse dicti Radoslaui, quia sic ad in vicem conuenerunt,
promittens sic quare restitueris” (8. juna 1399), DAD, Diversa Cancellariae, XXXII, 254.
5
Uporedi, Esad Kurtović, Радосалићи – примјер ‘једнократних презимена’ средњега вијека, Историјски институт,
Студије 2, Београд, 2009.
6
“Ratcho Braiachouich de Gezcha facit manifestum quod ipse locat se et opera sua Bogdano marangono usque
ad quinque annos proxime futuros, promictens et me obligans stare cum eo laborando et sibi seruiendo fdeliter
et legaliter, furtum non comitere nec volenti comitere consentire et non recedere ab eo durante dicto termino.
Et si ante dictum terminum recederem possit me conueniri facere realiter et personaliter Ragusii, Cathari et in
quolibet alio loco ubi inuentis fuero. Et hoc quia dictus Bogdan promixit et se obligauit dare dicto Ratcho victum
et vestimenta condecentes et in fne termini dare sibi capita ferramentorum artis carpentarie secundum uxum et
consuetudinem ciuitatis Ragusii. Renuntiando” (30. juna 1405), DAD, Diversa Cancellariae, XXXV, 197v.
ESAD KURTOVIć
_____________________________________________________________________________________
4
Pored ostalih, za pljačku su optuženi Vlatko Bogosalić, Radašin i Stojsav Boljaković.
7
Isti bi
mogli linijom patronimika biti nasljednici ovih Bogosalića. Vlatko Bogosalić bi mogao biti
ranije spominjani iz ugovora 1399, a mogao bi i biti sin Bogoslava Bogosalića spominjanog u
ugovoru iz 1403. godine. Radašin i Stojsav Boljaković bi mogli biti sinovi Boljka Bogosalića
spominjanog u ugovoru iz 1398. godine.
U daljem hronološkom nizu u opticaj bi se preko Ratka Brajakovića (1405) moglo
uzeti prezime Ratković povezano za Gacko kroz osobe sa takvim prezimenom (Ratković
Radelju 1436
8
i Ratković Bratulja 1468).
9
No, mora se priznati da bez dodatnih potvrda sve
to ostaje na liniji pretpostavki.
Jednokratna prezimena otežavaju preciznije uočavanje i praćenje genealoških kretanja
u srednjem vijeku. Na ovome mjestu primjerom Bogosalića iz Gacka iz kraja XIV i početka XV
stoljeća to se i potvrđuje. Hronološka i prostorna skladnost te linija patronimika omogućava
pretpostavke na osnovu kojih je moguće povezivati nekoliko generacija osoba koje se javljaju
u razvijenom srednjem vijeku u dubrovačkom zaleđu. Ove pretpostavke trebaju dodatnu
potvrdu.
7
“Nicola de Stella coram domino Rectore ser Martolo de Zamagno conqueritur supra Dobraç Iuanchum et
alios quorum nomina noscire, dixit omnes de villa dicta Zarali in Gaçcho. Eo quia acceperunt famulo suo ex
una bisaza margaritas suis perlas valoris ducatorum triginta et setam cum aliis mercibus valoris ducatorum
decem. Nomina malefactorum et robatorum sunt inscripta, videlicet, Voceta Obroeuich, Vlatchus Bogossalich,
Radassinus Bolyachouich, Bosissaus Michoeuich, Vocxa Obroeuich, Stoysaus Boliachouich” (8. maja 1429),
DAD, Lamenta de foris, VIII, 181v. Ispod: “Die XI martii 1434. Suprascriptus Nicola preco comparens coram
domino Rectore ser Natalis de Proculo dixit se reperisse duos alios ex robatoribus suprascriptis qui fuerunt una
cum suprascriptis et quorum nomina tunc dixit ignorare: Miglieuaz et Deicho”, Isto.
8
“Radeglia Ratchouich de Gazcha etatis adulte ut dixit locauit se et opera sua usque ad quatuor annos proxime
futuros cum Boglian Braicouich textore pannorum, promittens dicto tempore stare cum dicto Boglian et ab eo
non aufugere nec recedere sed ei obedire et fdeliter seruire ... doceris artem suam” (13. februara 1436), DAD,
Diversa Notariae, XX, 176v.
9
“Luchas Ruscouich sartor conduxit pro sex annis proxime futuris Radun flium Bratuglii Ratchouich de
Gazcho ibi presentis et eidem flio suo consentientis ad omnia et singulia infrascripta” (2. novembra 1468),
DAD, Diversa Notariae, LII, 69.
Bogosalići iz gacka - sluge i šegrti u DuBrovniku krajem xiv i početkom xv stoljeća
_____________________________________________________________________________________
5
(3. augusta 1399), DAD, Diversa Cancellariae, XXXIII, 149v

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful