You are on page 1of 40

PRAVNI FAKULTET

SVEUČILIŠTA U RIJECI

Tena Kopić

PODJELA DRUŠTVA KAPITALA

Rijeka 2009
1. SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................1
2. PRAVNI TEMELJ PODJELE DRUŠTAVA ......................................2
3. STATUSNE PROMJENE DRUŠTAVA- PODJELA DRUŠTVA......3
4. PODJELA S OSNIVANJEM ..............................................................5
4.1 PLAN PODJELE......................................................................5
4.2 OČUVANJE KAPITALA........................................................7
4.3 IZVJEŠĆE O PODJELI............................................................9
4.4 REVIZIJA PODJELE ..................................... .......................10
4.5 IZVJEŠĆE NADZORNOG, ODNOSNO
UPRAVNOG ODBORA.........................................................11
4.6 PRIPREMA I PROVOĐENJE SKUPŠTINE RADI
ODLUČIVANJA O PODJELI, TE DONOŠENJE
ODLUKE..................................................................................11
4.7 PRAVO NA PRIMJERENU OTPREMNINU.........................15
4.8 PRIJAVA I UPIS PODJELE U SUDSKI REGISTAR............17
4.9 PRAVNI UČINCI PODJELE ..................................................18
4.10 OSIGURANJE VJEROVNIKA.............................................21
5. PODJELA S PREUZIMANJEM..................................... ............................25
6. PRIMJER PODJELE S OSNIVANJEM......................................................26
PRILOG: PLAN PODJELE.................................................................28
7. ZAKLJUČAK..............................................................................................36
8. POPIS KRATICA........................................................................................37
9. POPIS LITERATURE.................................................................................38

I
1. UVOD

Izmjenom i dopunom Zakona o trgovačkim društvima1 2003. godine unesene su,


između ostalog, i odredbe o statusnim promjenama društava. Tim su odredbama
propisani postupci koje je društvo kapitala dužno provesti u slučajevima pripajanja ili
podjele, koji slijede pravna rješenja smjernica Europske zajednice, implementiranih tako
u hrvatsko zakonodavstvo.
Ja sam odlučila obraditi temu podjele društava kapitala, ukazati na razlike između
pojedinih načina na koje se ona može provesti, na uvjete njezine valjanosti te na pravne
posljedice koje pritom nastupaju. Osvrnuti ću se i na posebnosti vezane uz plaćanje
poreza na nekretnine u slučajevima prijenosa vlasništva na nekretninama ukoliko do toga
dolazi u sklopu podjele društva, kao i na slučajeve iz sudske prakse.
Moj je izbor potaknut prvenstveno mojim radom kod javnog bilježnika, u sklopu
kojeg sam se susrela s jednim zanimljivim slučajem podjele društva s osnivanjem. Kako
se radilo o poprilično složenom postupku kojeg je valjalo provesti, odlučila sam obraditi
tu temu kako bih što bolje naučila radnje koje su uvjet njegove valjanosti te razne
varijante i njihove razlike predviđene ZTD-om.
Na kraju rada izložiti ću taj slučaj i priložiti najvažniji akt koje sam sastavila radi
njegove provedbe, plan podjele društva.

1
Zakon o trgovačkim društvima, Narodne novine broj: 111/93, 34/99,52/00, 118/03, 107/07, 109/07 (u
daljnjem tekstu: ZTD)
2. PRAVNI TEMELJ PODJELE DRUŠTAVA

Novelom ZTD-a u naš je pravni sustav uveden institut podjele trgovačkog društva
kapitala. Taj je institut postojao prema Zakonu o poduzećima, da bi stupanjem na snagu
ZTD-a nestao. ZTD u materiji statusnih promjena nije uređivao institut podjele
trgovačkog društva, već samo institute pripajanja i spajanja.
Kako je u poslovnoj praksi i nadalje postojala potreba za ovakvom vrstom statusnih
promjena to se provodilo posredno, korištenjem drugih instituta i mogućnosti u skladu sa
ZTD-om. Tako se podjela najčešće provodila izdvajanjem dijela imovine jednog društva i
unošenjem u drugo društvo koje se tom prilikom osnivalo. Nakon toga bi član društva
koji se želio izdvojiti zamijenio svoje udjele u društvu majci za udjele u novoosnovanom
društvu kćeri. Na taj način se postizalo odvajanje imovine, “podjela” između imatelja
udjela, dakle, bile su ispunjene sve značajke podjele, a da se to formalno nije tako
nazivalo. ZTD uređuje u čl. 550.a do 550.r, vrlo detaljno podjelu koja je usklađena sa
šestom smjernicom EU o podjeli dioničkih društava br. 82/660 od 17. 12. 1982.
Navedenim odredbama propisuju se vrste podjele društava kapitala, postupci podjele te je
omogućena zaštita svih zainteresiranih sudionika: dioničara odnosno članova te
vjerovnika2.
Tim odredbama uređuje se podjela dioničkog društva, dok se za podjelu društva s
ograničenom odgovornošču, uz određene specifičnosti vezane uz posebnost njegove
pravne prirode, uglavnom upućuje na primjenu odredbi o podjeli dioničkog društva.

Zakonski okvir koji omogućuje podjelu društva proizlazi iz:


_ čl. 550.a do 550.r ZTD-a
_ čl. 19. i 20. Zakona o porezu na dobit (Nar.nov., br. 177/04. do 57/06.)
_ čl. 12. Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 69/97. do 153/02.)
_ čl. 13. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 79/07.)3.

2
Šimunec, Nenad, Kako podijeliti društvo kapitala, Računovodstvo, revizija I financije, br. 8/2004, str.
111.
3
Vuk, J., Računovodstvo podjele društva kapitala s osnivanjem novog društva, Računovodstvo, revizija I
financije, br. 5/2008., str. 35.

2
3. STATUSNE PROMJENE DRUŠTAVA-PODJELA DRUŠTAVA

Društva kapitala u svom poslovnom vijeku mogu doživjeti različite statusne


promjene. Česti su slučajevi pripajanja i spajanja društava jer se time okrupnjava kapital,
a društvo s novim većim sredstvima može ostvariti složenije pothvate. Nisu rijetke ni
podjele društva4.
Podjela društava kapitala naziva se statusnom promjenom društva, o kojoj je riječ
kada odlukom društva dođe do takvih pravnih promjena nakon kojih se ono s obzirom na
obilježja prije toga više ne može smatrati istim društvom5, a pritom to društvo može , ali
i ne mora više biti ista pravna osoba, jer to ovisi o vrsti statusne promjene. Statusnom se
promjenom stoga ne smatraju primjerice promjena tvrtke, sjedišta, predmeta poslovanja,
članova uprave i slično, već se mora raditi o promjenama bitnih obilježja društva koje ga
determiniraju kao takvo, dakle o pripajanju, spajanju te podjeli.
Pod statusnom se promijenom, kad govorimo o podjeli društva, podrazumijeva:
• Podjela društva razdvajanjem s osnivanjem
• Podjela društva razdvajanjem s preuzimanjem
• Podjela društva odvajanjem s osnivanjem
• Podjela društva odvajanjem s preuzimanjem

Razlika između podjele razdvajanjem i odvajanjem je ta što prilikom razdvajanja društvo


koje se dijeli podjelom prestaje, dok kod podjele odvajanjem društvo ne. Podjelom
razdvajanjem dolazi dakle do prijenosa cjelokupne imovine društva koje se dijeli, dok
podjelom odvajanjem to društvo nastavlja svoju pravnu egzistenciju, te stoga zadržava
dio svoje imovine. Pritom se u oba slučaja podjela može izvršiti ili na način da se
imovina prenese na društva koja se osnivaju radi provođenja podjele (razdvajanje ili
odvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više već postojećih društava (razdvajanje ili
odvajanje s preuzimanjem). Podjelu je dopušteno provesti i na način da se dijelovi
imovine isodobno prenesu i na nova i na već postojeća društva6.

4
Loc. Cit.
5
Barbić, J., Pravo društava, knjiga druga Društva kapitala, Zagreb, Organizator, 2005., str. 899
6
ZTD, čl.550.a, st.1., 2., 3., 4.

3
Daljnje zajedničke karakteristike oba načina podjele jesu te da na društva koja se
osnivaju radi provođenja podjele (nova društva) ili na društva koja već postoje (društvo
ili društva preuzimatelji) podjelom prelaze imovina, obveze i pravni odnosi društva koje
se dijeli, istodobno s obavljenom podjelom i to sukladno aktu koji će u slučaju podjele s
osnivanjem biti plan podjele, a u slučaju podjele razdvajanjem ugovor o podjeli.
U svim navedenim slučajevima ne provodi se likvidacija društva koje se dijeli, jer
statusne promjene nisu jedan od razloga za prestanak društva.
Nova društva odnosno društvo ili društva preuzimatelji sveopći su pravni sljednici
društva koje se dijeli. Govori se stoga o gospodarskom nastavljanju društva koje se dijeli
u jednom ili više drugih društava.

Dioničari ili imatelji poslovnih udjela u društvu koje se dijeli stječu udjele u novim
društvima ili društvima preuzimateljima razmjerno udjelima koji su im pripadali u
društvu koje se dijeli, osim ako ZTD izričito ne propisuje drugačije. Ukoliko udio nekog
člana u društvu koje se dijeli nije dovoljan za stjecanje cijelog broja dionica odnosno
najmanje jedan poslovni udio u novim društvima ili društvima preuzimateljima, tom će
članu ta društva, ili ukoliko je to predviđeno planom podjele, treće osobe, isplatiti doplatu
u novcu. Doplata može iznositi najviše jednu desetinu nominalnog iznosa udjela koje taj
član stječe u novim društvima ili društvima preuzimateljima odnosno najviše ukupno
jednu desetinu temeljnog kapitala svih novih društava ili društava preuzimatelja zajedno,
a ukoliko doplatu plaćaju treće osobe to ograničenje se ne primjenjuje7.

Osim što izričito navodi da su nova i društva preuzimatelji sveopći pravni sljednici
društva koje se dijeli, i već samim time pruža zašititu vjerovnicima tog društva, ZTD
propisuje i dodatne mjere zaštite vjerovnika, kao i drugih osoba (npr. dioničara s
posebnim pravima), te odgovornost članova uprave i nadzornog odbora.

7
ZTD, čl.550.a, st. 5., 6., 7., 8., 9.

4
4. PODJELA S OSNIVANJEM

Kod ove je statusne promjene osniva se jedno ili više novih društava kapitala
kojima se prenosi dio imovine ili sva imovina društva.
Faze podjele su:
• Aktivnosti koje prethode izradi plana podjele;
• Uprava društva koje se dijeli izrađuje plan podjele;
• Uprava društva koje se dijeli izrađuje izvješće o podjeli;
• Imenovanje revizora podjele i izrada pisanog izvješća revizora o provedenoj reviziji
plana podjele;
• Nadzorni odbor društva koje se dijeli izrađuje pisano izvješće o namjeravanoj podjeli;
• Prijava plana podjele u sudski registar;
• Objava obavijesti u glasilu društva koje se dijeli i Narodnim novinama da je podnesena
prijava plana podjele u sudski registar;
• Skupština društva može izabrati posebno povjerenstvo koje će provjeriti plan podjele i
reviziju podjele i o tome sastaviti pisano izvješće;
• Stavljanje na uvid vlasnicima udjela svih relevantnih isprava o podjeli;
• Skupština je nadležna za donošenje odluke o podjeli;
• Na početku rasprave uprava usmeno obrazlaže plan podjele i uvodi sve bitne promjene
imovine društva nakon izrade plana podjele;
• Skupština donosi odluku o odobravanju plana podjele;
• Ako je potrebno, skupština donosi odluku o smanjenju temeljnog kapitala;
• Upis podjele u sudski registar;
• Osiguranje vjerovnika8.

4.1 PLAN PODJELE

To je prva radnja koja se poduzima pri podjeli s osnivanjem a izrađuje ga uprava


društva, na način na koji donosi sve poslovne odluke, ukoliko statutom nije propisano
drugačije.

8
Žic, I., Računovodtvo, revizija I financije, Računovodstvo podjele d.o.o.-a, br. 8/2004. str 17.

5
Društvo je sukladno članku 550.b st.2. ZTD-a u planu podjele dužno navesi:
1. tvrtku i sjedište društva koje se dijeli,
2. prijedloge statuta odnosno društvenog ugovora novih društava,
3. izričitu izjavu o podjeli i prijenosu dijelova imovine na nova društva s pravnim
posljedicama sveopćeg pravnog sljedništva i uz prijenos članovima društva koje se dijeli
udjela u novim društvima u zamjenu za udjele u društvu koje se dijeli,
4. omjer zamjene udjela u društvu koje se dijeli za udjele u novim društvima (pravilo je
da udjeli koji se stječu u novim društvima moraju odgovarati vrijednosti prenesene
imovine)
5. iznos doplate u novcu u slučaju da dioničar nema dovoljno dionica odnosno cijelih
poslovnih udjela u društvima koja se osnivaju radi provođenja podjele te tvrtku i
sjedište novog društva odnosno tvrtku ili ime, prezime i prebivalište treće osobe koja će
platiti tu doplatu,
6. pojedinosti o smanjenju temeljnog kapitala u društvu koje se dijeli, ako se taj temeljni
kapital smanjuje radi podjele osnivanjem (u ovom slučaju ne moraju se primjeniti
odredbe ZTD-a o redovitom smanjenju temeljnog kapitala, a ukoliko se te odredbe ipak
primjenjuju, može se odstupiti od strogih pravila za odnos temeljnog kapitala društva
koje se dijeli i društava osnovanih zbog provođenja podjele)
7. pojedinosti o stjecanju udjela u novim društvima,
8. vrijeme od kada radnje društva koje se dijeli vrijede kao da su poduzete za račun novih
društava (dan poslovnih učinaka podjele), s kojim danom će biti sasavljene bilance
(zaključna bilanca društva koje se dijeli i početne novih društava, odnosno diobena kad je
riječ o podjeli s odvajanjem)
9. ako u društvu koje se dijeli postoje udjeli s posebnim položajem ili s posebnim
pravima, kao što su npr. dionice bez prava glasa, povlaštene dionice, zamjenjive
obveznice, užitnice, obveznice s pravom na dividendu ili poslovni udjeli s posebnim
pravima, navode o pravima koja će imateljima takvih udjela odnosno nositeljima tih
prava pripadati u novim društvima ili o primjerenoj novčanoj naknadi za takva prava,
10. posebne pogodnosti dane članovima uprave, članovima nadzornog odbora društva
koje se dijeli odnosno novog društva ili revizoru podjele,
11. precizan opis i raspored dijelova imovine i obveza odnosno pravnih odnosa koji se

6
prenose svakom pojedinom novom društvu, pri čemu je dovoljno pozvati se na isprave
kao što su godišnja financijska izvješca, zaključna bilanca društva koje se dijeli i početne
novih društava, odnosno diobena kad je riječ o podjeli s odvajanjem, inventurne
liste, ako po svom sadržaju omogučavaju raspored pojedinih dijelova imovine,
12. pojedinosti o rasporedu onih dijelova imovine koje na temelju plana podjele ne bi bilo
moguce dodijeliti niti jednom od novih društava,
13. zaključnu bilancu društva koje se dijeli, početne bilance novih društava, a kod podjele
odvajanjem diobenu bilancu iz koje je vidljivo koji dio imovine i obveza ce ostati društvu
koje se dijeli nakon provedenog odvajanja,
14. ako je dioničarima društva koje se dijeli predviđena doplata u novcu, iznos te doplate,
osim ako su se svi članovi društva koje se dijeli izričito odrekli novčane doplate
posebnom izjavom na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik9.

U privitku seminara priložila sam primjer plana podjele sa svim navedenim sastojcima
koje ZTD propisuje kao minimalno nužnima za njegovu valjanost.

Između dana s kojim su sastavljene bilance navedene u planu podjele i dana podnošenja
prijave za upis podjele u sudski registar ne smije proći više od devet mjeseci. One se ne
moraju objaviti, ali se moraju dati na uvid članovima društva koje se dijeli
suglasno odredbi ZTD-a o pripremi i provođenju skupštine radi odlučivanja o podjeli10.

4.2 OČUVANJE KAPITALA

U postupku podjele društva, mora se očuvati kapital društva koje se dijeli, on se


ne smije umanjivati, i mora se strukturirati na način da se osigura financijska stabilnost
svih društava koja sudjeluju u podjeli kakvu je prije podjele imalo društvo koje se dijeli11.
S tim ciljem, ZTD propisuje da:
• Zbroj nominalnih iznosa temeljnih kapitala novih društava nakon podjele mora
biti najmanje jednak nominalnom iznosu temeljnog kapitala društva koje se dijeli

9
Barbić, J., op. cit., str. 937-941
10
ZTD, čl.550.b, st.3
11
Barbić, J., op. cit., str. 942

7
kakav je bio prije podjele. On se pritom može i povećati, sukladno pravilima o
povećanju temeljnog kapitala, i to tako da se povećanje izvrši odlukom
donesenom istodobno s donošenjem plana podjele, ili kao njen sastavni dio.
Svaka odluka glavne skupštine protivna ovoj zakonskoj odredbi bila bi ništava, jer
bi se njome izravno išlo protiv načela zaštite vjerovnika. Naime, manji bi temeljni
kapital značio i manji ulog, pa tako i manju mogućnost namirenja vjerovnika.
• Zbroj zakonskih rezervi, statutarnih rezervi i drugih rezervi koje se suglasno
zakonu odnosno statutu ili društvenom ugovoru mogu upotrijebiti samo za
određenu svrhu svih novih društava, iskazanih u početnim bilancama novih
društava, mora biti najmanje jednak tim rezervama iskazanima u zaključnoj
bilanci društva koje se dijeli. Svrha ove odredbe je spriječavanje toga da se
podjelom promijeni namjena sredstava kakva je bila u društvu koje se dijeli, ali
kako se ovdje radi samo o uređenju unutarnje strukture kapitala društva, odnosno
o unutarnjem rasporedu sredstava koja se ulažu u nova društva, a obzirom da su
prava vjerovnika zaštićena pravilom o iznosu temeljnog kapitala, odluka glavne
skupštine protivna ovoj odredbi bila bi samo pobojna12.

Pri osnivanju novih društava primjenjuju se odredbe ZTD-a o simultanom osnivanju


dioničkog društva odnosno osnivanju društva s ograničenom odgovornošću. Ipak
postupak je znatno pojednostavljen jer, za razliku od simultanog osnivanja bez podjele,
prilikom kojeg su osnivači ujedno i prvi članovi osnovanih društava, kod simultanog
osnivanja u okviru podjele, osnivačem se smatra društvo koje se dijeli, a ne njegovi
članovi, što je važno zbog odgovornosti osnivača za radnje u fazi osnivanja. Nužno je da
osnivanje novih društava provjeri jedan ili više revizora (revizor osnivanja).
Kod podjele odvajanjem revizor osnivanja mora provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti u
pogledu temeljnog kapitala propisani ZTD-om, te pravilnu iskazanost vrijednosti
unesenih stvari ili prava. On naročito provjerava hoće li nakon podjele vrijednost imovine
nakon odbitka obveza biti najmanje jednaka iznosu temeljnog kapitala uvećanog za
rezerve koje to društvo mora imati13.

12
Ibid., str. 943
13
Ibid., str. 944

8
4.3 IZVJEŠĆE O PODJELI

Uprava društva koje se dijeli mora izraditi izvješće o podjeli nakon što primi
izvješće o reviziji osnivanja novih društava. Svrha ovog izvješća jest davanje potpune
slike dioničarima odnosno članovima o namjeravanoj podjeli, a što je i razvidno iz popisa
nužnih sastojaka koje ono mora sadržavati.
U izvješću uprava društva koje se dijeli mora detaljno obrazložiti te pravno i gospodarski
utemeljiti:
1. razloge za podjelu,
2. sadržaj plana podjele, a posebno:
3. omjer zamjene udjela (dionica koje dioničari imaju u duštvu koje se dijeli za dionice
odnosno udjele u novim društvima), osim ako u novim društvima članovi tih društava
dobivaju udjele u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli,
4. iznos doplate u novcu, ako je ta predviđena planom podjele,
5. naknadu imateljima posebnih prava (npr. dionice bez prava glasa, povlaštene dionice,
zamjenjive obveznice, užitnice, obveznice s pravom na dividendu ili poslovni udjeli s
posebnim pravima)
6. osiguranja koja se daju vjerovnicima
U izvješću o podjeli uprava mora upozoriti na teškoće, ako ih je bilo, pri utvrđivanju
vrijednosti društava koja sudjeluju u podjeli te uputiti na sadržaj revizije osnivanja novih
društava. U izvješću o podjeli ne moraju se navesti podaci koji bi sadržavali obavijesti
koje je uprava dužna dati na skupštini svakom dioničaru, odnosno članu društva14.

Izvješće o podjeli ne mora se izraditi ako svi imatelji udjela dadu izričitu izjavu
obliku javnobilježničke isprave o tome da se odriču tog izvješća. Izričitu izjavu
zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili jednoglasna odluka
skupštine društva s ograničenom odgovornošću, zabilježena u javnobilježničkom
zapisniku, o tome da se uprava oslobađa obveze izrade izvješća o podjeli, ali samo ako su

14
ZTD, čl.550.d, st.1., 2., 3.

9
na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi članovi društva koje se dijeli (ZTD, čl.
550.d, st.4).
4.4 REVIZIJA PODJELE
Revizija podjele uređena je člakom 550.e, sukladno kojem plan podjele mora
provjeriti revizor podjele. Njega imenuje nadzorni odbor društva koje se dijeli, a ako to
društvo nema nadzorni odbor, imenovat će ga sud na zahtjev uprave društva.
Njegova je dužnost sastaviti pisano izvješće o provedenoj reviziji plana podjele.
No, osim provjera koje su određene navedenom odredbom zakona, u slučaju podjele
društva revizor mora izvršiti i provjeru društva koje se dijeli, dakle društvo koje nije
izravno predmet revizije. Naime, zakonska je obveza revizora da u ovom slučaju provjeri
da li će nakon podjele stvarna vrijednost neto aktive društva koje se dijeli biti najmanje
jednaka svoti temeljnog kapitala uvečanog za rezerve koje to društvo mora imati. Time
revizor u ovome slučaju ima obvezu provjeriti i potvrditi realnost, ispravnost i visinu
iskazanog temeljnog kapitala ne samo novoga društva već i društva koje se dijeli, u
svrhu ispunjavanja načela očuvanja temeljnog kapitala15.
U slučaju da članovi društva koje se dijeli u novim društvima ne stječu udjele u istom
omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, izvješće se mora zaključiti
izjavom o tome je li primjeren omjer zamjene udjela, uzimajući u obzir doplate u novcu
predviđene planom podjele ili ponuđene od strane treće osobe. U protivnom za to nema
potrebe jer se omjer sudjelovanja u dioničkom društvu, odnosno u članstvu u društvu
preslikava u svim novim društvima uzetim kao cjelina, pa u pogledu toga nije ni došlo do
promjena16.
U izvješću treba osobito navesti:
1. kojim metodama je određen omjer zamjene udjela, njihov raspored imateljima tih
udjela te iznos doplate u novcu,
2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,
3. do kojeg bi se omjera zamjene udjela i do kakvog bi se rasporeda udjela došlo
primjenom svake od različitih metoda, ako su one primijenjene, te koji je značaj dan
pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog omjera zamjene i vrijednosti na kojoj

15
Šimunec, N., op. cit., str. 113.
16
Barbić, J., op. cit.,, str. 947.

10
ona počiva te rasporeda udjela, kao i posebne teškoće koje su se pojavile pri utvrđivanju
vrijednosti.
Revizor podjele svoje izvješće upućuje upravi društva koje se dijeli i njegovom
nadzornom odboru, ako taj postoji u društvu.
Na odgovornost revizora podjele, njegovih pomoćnika i zakonskih zastupnika društva
koje obavlja reviziju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje revizija.
Revizija podjele nije potrebna ako se toga odreknu svi dioničari odnosno članovi na način
na koji se odriču i izvješća o podjeli.

4.5 IZVJEŠĆE NADZORNOG, ODNOSNO UPRAVNOG ODBORA

Člankom 550.f uređena je obveza nadzornog odbora društva koje se dijeli, ako taj
u društvu postoji, koje je dužno provjeriti plan podjele i reviziju podjele te o
namjeravanoj podjeli izraditi pisano izvješće i uputiti ga skupštini društva.
Ono se dakle izrađuje nakon izrade plana o podjeli, izvješća uprave te izvješća revizora.
Kako je temeljna zadaća nadzornog odbora upravo nadziranje poslovanja društva, i kod
ovakvih bitnih promjena i posljedica koje iz njih nastaju, potrebno je izjašnjenje članova
nadzornog odbora te iznošenje svjeg stava o svemu sadržanom u izvješćima uprave te
revizora podjele glavnoj skupštini dioničkog društva odnosno skupštini društva s
ograničenom odgovornošću.
Ako društvo nema nadzorni odbor, uprava društva prosljeđuje skupštini društva izvješće
revizora sa svojim primjedbama, ako ih ima.
Skupština društva može izabrati posebno povjerenstvo koje će provjeriti plan podjele i
reviziju podjele i o tome sastaviti pisano izvješće. Članovi povjerenstva ne moraju biti
članovi društva.
Izvješće nije potrebno ako toga odreknu svi dioničari odnosno članovi na način na koji se
odriču i izvješća o podjeli.

4.6 PRIPREMA I PROVOĐENJE SKUPŠTINE RADI ODLUČIVANJA O


PODJELI, TE DONOŠENJE ODLUKE

11
Radi zaštite dioničara ZTD-om je propisano da se u pripremi i provođenju glavne
skupštine na kojoj se odlučuje o podjeli (odobrenju plana podjele) moraju poduzeti
određene pripremne radnje. Cilj je njihova poduzimanja da se dioničarima osigura puna
obaviještenost o predmetu odlučivanja kada je ono izvan opsega obaviještenosti koji im
je osiguran njihovim općim pravom na obaviještenost o onome što se događa u društvu17.
Dioničko društvo treba prijaviti plan podjele u sudski registar na čijem je području
sjedište društva koje se dijeli prije nego što se sazove glavna skupština koja treba odlučiti
o podjeli, a ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću tu prijavu
treba podnijeti najmanje mjesec dana prije dana kada će članovi toga društva odlučivati o
podjeli. Obavijest o tome da je podnesena ta prijava mora se objaviti u glasilu društva i
Narodnim novinama, kako bi se svaki dioničar, odnosno član društva mogao pravodobno
upoznati s planiranom podjelom.
Prema mišljenju prof.dr.sc. Zorana Paraća18, a i mišljenja koje sam dobila od sutkinje u
Trgovačkom sudu u Pazinu “prijava” plana podjele označava samo obvezu dostavljanja
plana podjele sudskom registru radi pohrane u knjigu isprava, stoga što predmet upisa u
sudski registar nije i ne može biti plan podjele, nego statusna promjena koja se provodi na
temelju tog akata za čiju je valjanost potrebno da je odobri glavna skupština dioničkog
odnosno skupšitna društva s ograničenom odgovornošću.
Upis u sudski registar i objava akata pendentne valjanosti bili bi suprotni smislu i svrsi
upisivanja podataka u sudski registar, jer ti akti sve dok ih odgovarajuće skupštine ne
odobre ne proizvode statusnopravno relevantne učinke. Smisao njihovog prijavljivanja
(radi pohrane) prije sazivanja skupštine je u tome da se osigura istovjetnost pohranjenog
teksta ugovora odnosno plana s onim koji mora biti stavljen na uvid članovima društva od
dana sazivanja skupštine i onemoguće naknaden izmjene. Za zaštititu interesa trećih
osoba (vjerovnika društva) dovoljno da u sudski registar bude upisana i potom objavljena
provedena statusna promjena, ako do nje zaista i dođe.

Istodobno s objavom sazivanja glavne skupštine dioničkog društva koja treba odlučiti
o podjeli moraju se u poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti na uvid

17
Ibid, str. 949
18
http://www.vtsrh.hr/uploads/Dokumenti/Savjetovanja/STATUSNA_PROMJENA__Podjela_drustava_ka
pitala.pdf

12
dioničarima:
1. nacrt podjele,
2. godišnja financijska izvješća društva za posljednje tri poslovne godine, a ako dan s
kojim su sastavljena posljednja godišnja financijska izvješća društva nije i dan poslovnih
učinaka podjele, mora se priložiti i zaključna bilanca društva koje se dijeli,
3. ako se zadnja godišnja financijska izvješća odnose na poslovnu godinu koja je istekla
više od šest mjeseci prije izrade plana podjele, moraju se priložiti i nova takva izvješća na
određeni dan od kojega nije proteklo više od tri mjeseca do izrade plana podjele, koja se
sastavljaju suglasno propisima koji su važili u vrijeme kad su sastavljana posljednja
godišnja financijska izvješća. Mogu se preuzeti stavke iz posljednjih godišnjih
financijskih izvješća. Pri tome se moraju uzeti u obzir otpisi i ispravke vrijednosti te sve
bitne promjene u vrijednosti imovine, koje nisu vidljive iz poslovnih knjiga do dana s
kojim su izrađena ta izvješća.
4. izvješće uprave i nadzornog odbora o podjeli, te izvješće o reviziji podjele osim ako su
se članovi društva odrekli tog izvješća19.
.
Svakom dioničaru se na njegov zahtjev a na trošak društva, mora dati preslika svih tih
isprava, a za vrijeme održavanja glavne skupštine ili skupštine društva treba im se
omogućiti uvid u njih, dok se vjerovnicima društva i zaposleničkom vijeću na njihov
zahtjev daju preslike nacrta podjele te navedenih financijskih izvješća, .
Ako je društvo koje se dijeli društvo s ograničenom odgovornošću, svim članovima
toga društva dostavlja se preslika svih gore navedenih isprava, s time da izmedu dana
otpošiljanja i dana odlučivanja o podjeli mora proteći najmanje 14 dana20.

Uprava mora na početku rasprave usmeno obrazložiti plan podjele i upoznati članove
društva sa svim bitnim promjenama imovine društva do kojih je došlo nakon izrade plana
podjele. To se pogotovo odnosi na promjene koje bi opravdavale promjenu omjera
zamjene i drukčiji raspored udjela u novim društvima.

19
ZTD, čl.550. g, st. 3
20
ZTD, čl.550. g, st. 5., 6.

13
Odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave, za što je dovoljno da je
unesena na zapisnik koji je vodio javni bilježnik, a plan podjele prilaže se odluci odnosno
zapisniku sa skupštine kao njihov sastavni dio. Ona se smatra donesenom odlukom o
odobravanju plana podjele21.
Odluka o podjeli društva donosi se na način kako je to predviđeno za donošenje odluke o
izmjeni statuta odnosno društvenog ugovora, osim ukoliko je za njeno donošenje
statutom odnosno društvenim ugovorom predviđena veća većina, ili se zahtijeva
ispunjenje kakvih dodatnih pretpostavki.
Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim
društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, odluka o
podjeli valjano je donesena samo ako su za nju dani glasovi koji predstavljaju najmanje
devet desetina temeljnog kapitala društva koje se dijeli22. Bitno je napomenuti da se
odluka o podjeli ne može pobijati samo zbog toga što udjeli u novom društvu, zajedno s
doplatom u novcu ako se takva plaća, nisu s obzirom na omjer zamjene utvrđen u planu
podjele, primjerena nadoknada za udjele u društvu koje se dijeli, ili stoga što utvrđenje
odnosno obrazloženje omjera zamjene udjela i doplate u novcu, sadržano u izvješću
uprave ili nadzornog odbora o podjeli odnosno u izvješću revizora podjele nisu u skladu s
odredbama ZTD-a23.

Ako potrebna većina nije ostvarena na skupštini, odluka će ipak biti valjano donesena,
ako članovi društva koji su glasovali protiv odluke o podjeli i članovi koji nisu
sudjelovali u glasovanju:
1.dostave društvu koje se dijeli izričitu izjavu o svojoj suglasnosti s podjelom (u obliku
javnobilježničke isprave),
2. ako zbroj danih glasova i izjava dostigne propisanu većinu,
3. ako se izjavama priloži plan podjele, što je važno da be se otklonile sumnje za što je
dioničar glasovao,
4. rok: najkasnije tri mjeseca nakon zaključenja skupštine24

21
ZTD, čl.550. g, st. 7., 8., čl.550. h., st. 1
22
ZTD, čl.550. h, st. 2., 3
23
ZTD, čl.550. k, st. 1, t. 1
24
ZTD, čl.550. h, st.3

14
Ako se podjelom pojedinim članovima društva isključuju ili umanjuju posebna prava
koja im pripadaju na temelju statuta ili društvenog ugovora za donošenje odluke o podjeli
potrebna je i suglasnost tih članova društva. ZTD posebno ističe primjeričnom listom
prava koja se odnose na:
-vođenje poslova društva,
-imenovanje članova uprave ili članova nadzornog odbora,
-u vezi s prijenosom udjela u društvu,
Iznimno neće biti potrebna njihova suglasnost, ali samo ukoliko bi im prema planu
podjele i statutu odnosno društvenom ugovoru ta ista prava pripadala i u novim
društvima.
Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a plan podjele i statut
odnosno društveni ugovor novog društva čini prijenos udjela ovisnim o ispunjenju nekih
pretpostavki, posebice ukoliko se oni vinkuliraju u korist društva, za donošenje odluke o
podjeli potrebna je suglasnost svih članova društva koje se dijeli, koja se može se dati i
pisanim putem izvan skupštine, sukladno pravilima ZTD-a25.

4.7 PRAVO NA PRIMJERENU OTPREMNINU

Radi ostvarenja pravila da podjelom društva nitko ne smije biti oštećen, u slučaju
nemogućnosti da član u novim društvima stekne točno ono što je imao u društvu koje se
dijeli, mora mu se dati doplata u novcu, a ako se ni na taj način ne može postići
zadovoljavajuće rješenje, priznaje mu se pravo na izlazak iz društva, uz primjereno
obeštećenje26:
• Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u
novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli:
svaki član društva ima pravo da od svih društava koja sudjeluju u podjeli, kao
solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na temelju podjele
pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu. Uvjet za to je

25
ZTD, čl.550.i
26
Barbić, J., op.cit., str. 952

15
da je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli (može ga na zapisnik izjaviti
i onaj član društva koje se dijeli koji je glasovao za odluku o podjeli). Nema
primjene ovog pravila ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe
udjele u istom omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.
• Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno
društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili
pojedinih članova društva: svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini
toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli (i ako je glasovao za
odluku o podjeli), može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji
bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.
• Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli: svaki član
društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio
protivljenje odluci o podjeli (neovisno o tome što je eventualno glasovao za
odluku o podjeli), može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji
bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu27.
.
ZTD predviđa iznimku od pravila da je za ostvarivanje navedenih prava potrebno izjaviti
protivljenje odluci o podjeli u korist onog člana društva koje se dijeli koji nije sudjelovao
u radu skupštine kada se odlučivalo o podjeli, ako:
-mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno,
-skupština nije bila valjano sazvana,
-predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen28.

Rokovi koji se vezuju uz postupak ostvarivanja navedenih prava, sukladno čl.550. i, st. 7
jesu:
-Krajnji rok za postavljanje zahtjeva za isplatom otpremnine jest dva mjeseca računajući
od dana objave upisa podjele u sudski registar.
-Rok za ponuditi primjerenu otpremnina je mjesec dana od dana primitka zahtjeva.
-Rok za prihvat ponude je mjesec dana.

27
ZTD, čl.550. j, st. 1., 2., 3
28
ZTD, čl.550. j, st. 5

16
-Rok za isplatu otpremnine je dva mjeseca od dana prihvata ponude.

Zajedno sa zahtjevom za isplatu otpremnine, član može tražiti i da mu društvo, odnosno


društva koja mu duguju, daju osiguranje da će mu otpremnina biti isplaćena.

Odluka o podjeli ne može se pobijati samo zbog toga što iznos nije primjeren ili zbog
toga što otpremnina nije bila ponuđena ili nije bila pravilno ponuđena.
Ukoliko se članu koji je pravodobno istaknuo zahtjev za isplatu primjerene otpremnine
zbog ZTD-om predviđenih slučajeva, ista ne ponudi ili mu se ponudi, ali ne bude
primjerena, on svoje pravo može ostvarivati pred nadležnim trgovačkim sudom do isteka
roka za prihvat ponude. Sud će tada u izvanparničnom postupku utvrditi iznos primjerene
otpremnine, dok se naplata može ostvarivati u ovršnom postupku.
ZTD propisuje i način izračunavanja iznosa primjerene otpremnine koji se utvrđuje
vodeći računa o procjeni vrijednosti društva koje se dijeli sadržanog u reviziji podjele na
temelju koje je ocijenjena primjerenost omjera zamjene i rasporeda udjela. Otpremnina se
od trenutka upisa podjele u sudski registar ukamaćuje po eskontnoj stopi Hrvatske
narodne banke uvećanoj za dva postotna poena za vrijeme do isplate dioničarima
odnosno članovima društva29.

4.8 PRIJAVA I UPIS PODJELE U SUDSKI REGISTAR

Prijavu za upis podjele u sudski registar podnose članovi uprava i predsjednici


nadzornih odbora (ukoliko društvo ima taj organ) svih društava koja sudjeluju u podjeli,
što znači da je osnivač (društvo koje se dijeli) prije podnošenja prijave već morao
imenovati članove nadzornog odbora koji su morali imenovati članove uprave, a ukoliko
novo društvo nema nadzorni odbor, tada osnivač imenuje samo članove uprave novog
društva. Navedena imenovanja mogu se izvršiti i u planu podjele30.
Prijava se podnosi registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta društva koje se
dijeli, a sukladno ZTD-u, čl. 550. l, prilažu joj se:

29
ZTD, čl.550. j st.7., 8., čl. 500. k, st. 1, t.2., 3., st.2
30
Barbić, J., op. cit., str. 954

17
1. plan podjele,
2. zapisnik sa skupštine na kojoj je donesena odluka o podjeli,
3. naknadne izjave o suglasnosti s odlukom o podjeli, ako su dane,
4. izjave o suglasnosti pojedinih članova društva s posebnim pravima, ako su takve izjave
potrebne,
5. izvješće uprave i nadzornog odbora o podjeli, te ono revizora podjele osim ako su se
članovi društva odrekli tog izvješća,
6. isprave koje je potrebno priložiti za upis novih društava u sudski registar, uz
odgovarajuću primjenu odredbi ZTD-a o osnivanju odgovarajućih društava,
7. ako je za podjelu potrebna suglasnost ili dozvola nekog državnog organa ili institucije
s javnopravnim ovlastima, takva suglasnost ili dozvola,
8. dokaz da je skupština na kojoj se odlučivalo o podjeli pripremljena i sazvana a napose
da je prije njezina sazivanja plan podjele prijavljen u sudski registar
9. ovjerena izjava treće osobe s ponudom novčane doplate
10. dokaz o danom osiguranju za isplatu primjerene otpremnine, ako je zahtjev
postavljen prije podnošenja prijave,
11. izjavu uprave društva koje se dijeli o tome
– da protiv odluke skupštine o podjeli u propisanom roku nije bila podignuta tužba za
njeno pobijanje ili da do dana podnošenja prijave nije podignuta tužba za utvrđivanje
ništavosti odluke, ili ukoliko je podignut da je pravomoćno odbijen ili da je tužba
odbačena odnosno povučena
– da su svi članovi društva dali izjavu u obliku javnobilježničke isprave kojom se odriču
prava na pobijanje odluke o podjeli ili pozivanja na ništavost ili da je umjesto toga
donesena jednoglasna odluka glavne skupštine dioničkog društva ili skupštine društva s
ograničenom odgovornošću istog sadržaja, zabilježena u javnobilježničkom zapisniku, ali
onda je uvjet za valjanost takve odluke sudjelovanje svih članova društva koje se dijeli na
skupštini tog društva.

Prijava i svi navedeni prilozi podnose se u onoliko primjeraka koliko se novih društava
osniva radi provođenja podjele uz jedan primjerak prijave i svih priloga za registarski sud
kod kojeg je upisano društvo koje se dijeli.

18
U sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta društva koje se dijeli istodobno se
upisuju podjela i osnivanje novih društava. Pri upisu novih društava upisuje se naznaka
da se ona osnivaju u postupku provođenja podjele. O upisu osnivanja novih društava taj
sud upućuje obavijest registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta pojedinog novog
društva. Zajedno s obavješću dostavlja se primjerak prijave sa svim prilozima.
Nova društva nastaju istodobno s upisom podjele društva koje se dijeli. Kod njih ne
nastaje preddruštvo31.

4.9 PRAVNI UČINCI PODJELE

Upisom podjele u sudski registar u ZTD-u, u čl. 550.n navedene su sljedeće


pravne posljedice:
1. dijelovi imovine društva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu podjele
sveopćim sljedništvom prelaze na nova društva; ta posljedica nastupa po sili zakona
danom upisa podjele u sudski registar, bez potrebe za sklapanjem pravnih poslova
prijenosa. Upravo je zato bitno precizirati u planu podjele koje poslove do upisa podjele
u sudski registar društvo koje se dijeli obavlja za račun novih društava te koje od tako
stečenih prava i preuzetih obveza prelaze na nova društva i na koja nova društva. Ukoliko
se to ne uspije utvrditi, prava i obveze ostaju društvu koje se dijeli, a naknadni prijenos na
nova društva moguć je samo pravnim poslom.
Ovo je posebno bitno kod podjele razdvajanjem, jer ona dovodi do prestanka društva koje
se dijeli, pa tako ukoliko se planom podjele ne bi obuhvatila sva prava i obveze, društvo
koje se dijeli bi i dalje imalo imovinu i obveze stečenu odnosno preuzete nakon
donošenja plana podjele, tako da bi se de facto radilo o podjeli odvajanjem jer društvo ne
može prestati ukoliko još uvijek ima imovinu i obveze bez provođenja likvidacije.
Društvo koje se dijeli bi tada moglo prenijeti kasnije stečena prava i obveze novim
društvima te nakon toga provesti likvidaciju, ili nastaviti poslovati, ili donijeti odluku o
prestanku društva te provesti likvidaciju32.

31
Ibid, 956
32
Ibid, str. 957

19
2. kod podjele razdvajanjem dolazi po sili zakona do prestanka društva koje se dijeli,
3. kod podjele odvajanjem stupaju na snagu planom podjele predviđene izmjene statuta
ili društvenog ugovora, a temeljni kapital društva koje se dijeli smatra se smanjenim, ako
je takvo smanjenje bilo predviđeno planom podjele,
4. članovi društva koje se dijeli stječu udjele u novim društvima suglasno planu podjele;
prava trećih osoba koja su postojala na udjelima u društvu koje se dijeli nastavljaju se na
udjelima u novim društvima za koje su ovi zamijenjeni i na dodatnim isplatama u novcu,
ako je takvih bilo,
5. nedostaci glede javnobilježničkog oblika odluke o podjeli te drugi nedostaci te odluke
ne utječu na valjanost upisa i na pravne posljedice podjele. Tužitelj koji je prije upisa
podjele u sudski registar podnio tužbu radi pobijanja odluke o podjeli ili utvrđenja njene
ništavosti može i bez suglasnosti tuženika preinačiti tužbeni zahtjev (što je iznimka od
pravila o preinačenju tužbenog zahtjeva propisana Zakonom o parničnom postupku) te
zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala upisom podjele u sudski registar.
6.dužnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome kojemu novome
društvu odnosno društvu koje je sudjelovalo u podjeli je prenesena njegova obveza, može
valjano ispuniti svoju obvezu bilo kojemu od njih, a isto pravilo o pružanju zaštite od
neizvjesnosti vrijedi i za vjerovnika društva koje se dijeli, koji, sve dok nije obaviješten o
tome na koje je od novih društava odnosno društava koja sudjeluju u podjeli prešla
njegova tražbina, može zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih.

Uz ove, ZTD-om izričito predviđene pravne podljedice upisa podjele, Barbić, J.


navodi i dodatne, koje proizlaze iz drugih odredbi ZTD-a ili drugih posebnih zakona:
-prenose li se podjelom društva na novoosnovana društva ili na neko od njih poduzeće ili
neki dio (pogon) poduzeća kojeg je to društvo nositelj, radni odnosi radnika koji su
zaposleni u tom poduzeću odnosno pogonu prelaze ex lege na novo društvo (prijenos svih
ugovora o radu na novo društvo, sukladno članku 129, st. 1. Zakona o radu33), a mogući
su i drugačiji dogovori društva koje se dijeli odvajanjem s radnicima koji bi trebali ostati
u radnom odnosu u tome društvu. Čanak 129, st. 12. Zakona o radu pruža i dodatnu
zaštitu radnicima društva u slučaju njegove podjele na način da predviđa za radnika, u

33
Zakon o radu, Narodne Novine br. 54/95., 64/95, 17/01., 82/01., 114/03. i 30/04, 42/03.

20
slučaju da se prenošenjem poduzeća ili njegova pogona ili inače zlonamjerno izbjegava
ispuniti obveza prema radniku, mogućnost ustajanja s tužbom, i traženja da mu društvo
koje se dijeli ispuni obveze i kad s radnikom više nema sklopljen ugovor o radu.
- Članovi uprave i nadzornog odbora, ako takav postoji, društva koje se dijeli, kao i
treće osobe koje su iskoristile svoj utjecaj u društvu, odgovaraju svim društvima koja
sudjeluju u podjeli, kao i članovima tih društava, za štetu koja im je pričinjena podjelom,
i to po pravlilima o njihovoj odgovornosti općenito.
-svaka osoba kojoj je podjelom povrijeđen neki pravni interes (npr.vjerovnici, osobe u
pravnoj zajednici s tim društvom) može od svakog od društava koje je sudjelovalo u
podjeli zahtijevati obavijesti o tome kako su raspoređeni dijelovi imovine, obveze i
pravni odnosi društva koje se dijeli. U slučaju uskrate te obavijesti, ona svoje pravo može
ostvarivati i sudskim putem, u izvanaparničnom postupku.

4.10 OSIGURANJE VJEROVNIKA

Kako društvo odgovara za obveze cjelokupnom svojom imovinom, a podjelom


dolazi do njenog preraspoređenja na druge sukbjekte, podjelom može doći do oštećenja
vjerovnika na način da društvu koje se dijeli u slučaju nastavka njegovog postojanja ne
ostane dovoljno imovine za podmirenje postojećih obveza, odnosno da se na nova
društva ne prenese iznos koji pokriva prenesene obveze. Stoga ZTD u čl. 550. o
propisuje na koji se način štite vjerovnici kako ne bi bili u lošijem položaju nakon
provođenja podjele negoli su to bili prije:
za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski
registar odgovaraju društvo na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, i sva
ostala društva koja su sudjelovala u podjeli solidarno i ograničeno, do iznosa vrijednosti
dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za
obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.
Pritom je glavni dužnik ono društvo na koje je po planu podjele obveza prešla, koji
odgovara neograničeno, svom svojom imovinom, dok su ostala društva koja su
sudjelovala u podjeli solidarni jamci. Oni odgovaraju za tuđu obvezu, obvezu glavnog
dužnika, temeljem odgovornosti koja je ograničena, oni dakle odgovaraju tek s viškom

21
vrijednosti dobivene imovine, solidarno, za obveze drugih društava koja su sudjelovala u
podjeli. O tome svjedoči i praksa Visokog trgovačkog suda RH:

Za obveze poduzeća koje je prestalo postojati uslijed podjele na dva ili više novih
poduzeća solidarno odgovaraju poduzeća koja su nastala tom statusnom promjenom.
Njihov sporazum o raspodjeli prava i obveza, trećih osoba (vjerovnika) se ne tiče.

Napomena: Prema odredbi članka 550. o Zakona o trgovačkim društvima solidarna


odgovornost svih društava koja su sudjelovala u podjeli ograničena je do vrijednosti
imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za obveze
koje su pojedinom društvu dodjeljene suglasno planu podjele.

"Žalbeni navodi tuženika da je dužnik prestao postojati kao jedinstveno poduzeće


statusnim promjenama 1992. godine. te da je osim tuženika nastalo Poduzeće P. iz
Đurđevca, koje je diobnom bilancom od 1. 04. 1992. preuzelo sva prava i obaveze bivšeg
poduzeća, su točni, ali nisu relevantni za ishod spora. Ovo iz razloga jer je do statusnih
promjena došlo nakon podnošenja tužbe, a nova poduzeća su prema članku 185. st. 2.
Zakona o poduzećima (Službeni list broj 77/88) stekla pravnu i poslovnu sposobnost u
toku postupka upisom u sudski registar. Za prava i obaveze bivšeg poduzeća u smislu
članka 187.a. st. 2. istog Zakona solidarno odgovaraju novo-nastala poduzeća, pa je
pravilno sud obavezao tuženika da plati utužene dugove. Diobna bilanca sačinjena
između novih poduzeća za tužitelja nije obavezna, pa se tuženik može uvijek za plaćene
iznose regresirati od Poduzeća P. a prema njegovoj obavezi u diobnoj bilanci34

Slijedeća presuda odnosi se na međusobni odnos (regres) između poduzeća nastala


podjelom koja solidarno odgovaraju za obveze poduzeća koje je prestalo postojati.
Regres treba riješiti u skladu s njihovim sporazumom, a ako takvog sporazuma nema na
svakog dužnika dolazi jednak dio, jer se radi o solidarnoj odgovornosti na čije se
određivanje primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima o solidarnom jamstvu (uz
jedinu bitnu razliku da društvo solidarni jamac odgovara s ograničenom odgovornošću) :

34
Privredni sud RH, Pž-2148/92 od 6. listopada 1992.

22
Napomena: uprava društva koje se dijeli mora izraditi plan podjele koji (između ostalog)
mora sadržavati I precizan opis I raspored dijelova imovine I obveza odnosno pravnih
odnosa koji se prenose svakom pojedinom novom društvu (čl. 550. b st. 2. toč. 12. Zakona
o trgovačkim društvima).

"Nesporno je između parničnih stranaka, da je od samostalne RO "A" statusnim


promjenama došlo do konstruiranja dva nova pravna subjekta, dvije nove pravne osobe
tj. parničnih stranaka. U smislu čl. 1. 187a. Zakona o poduzećima, paduzeća nastala
podjelom solidarno odgovaraju za obveze poduzeća, koje je prestalo postojati. Prema
tome solidarna odgovornost određena je zakonom, a nesporno je da je H. N. na poslu u
poduzeću koje je prestalo postojati dobila teške tjelesne ozljede, dakle pretrpila štetu koju
je tužitelj u cijelosti nadoknadio. U smislu čl. 423. st. 1. Zakona o obveznim odnosima
(NN broj 53/91, u daljnjem tekstu: ZOO), tužitelju pripada pravo zahtijevati od sudužnika
da mu nadoknadi dio obveze koja pada na njega. Kraj činjenice da stranke prilikom
statusne promjene nisu sporazumno rasporedile obveze, pravilno je sud prvog stupnja
odredio udjele stranaka na jednake dijelove što ima uporišta u čl. 208. st. 3. i 424.. st. 1.
ZOO."35

Vjerovnicima društva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje obveze,


nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli, moraju dati osiguranje, ako su
vjerovnici svoje tražbine prijavili bilo kojemu od navedenih društava u roku od 6 mjeseci
od dana objave upisa podjele u sudski registar, pa je stoga i propisana obveza upozorenja
vjerovnika o pravu da mogu tražiti osiguranje u objavi.
Pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici društva koje se dijeli čije su tražbine osigurane
u cijelosti razlučnim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog namirenja u
stečaju.
Zahtjev za davanje osiguranja za nedospjelu, uvjetnu ili neizvjesnu tražbinu
ograničava se na iznos jednak procijenjenoj vrijednosti te tražbine prema stanju u vrijeme

35
Visoki trgovački sud RH, VI Pž-2600/93 od 12. travnja 1994.

23
upisa podjele u sudski registar utvrđenoj savjesnom primjenom računovodstvenih
standarda.
Osiguranje je dužno dati ono društvo na koje je planom podjele prešla obveza (glavni
dužnik), premda se samo prijavljivanje tražbina može izvršiti prema bilo kojem od
društava koje je sudjelovalo u podjeli, a nakon primitka osiguranja, vjerovnici se
ne mogu pozivati na solidarnu odgovornost društava koja su sudjelovala u podjeli.

Imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s


pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili
pravo sudjelovanja u dobiti društva koje se dijeli, ako im u novim društvima nisu dana
jednaka takva prava ili im niti jedno od novih društava takva prava ne da naknadno,
imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za čiju isplatu odgovaraju kao solidarni
dužnici sva društva koja su sudjelovala u podjeli. Naknada se izračunava uz
odgovarajuću primjenu odredbi o osiguranju vanjskih dioničara davanjem primjerene
naknade, dakle najmanje u visini godišnjih iznosa koji bi se mogli isplatiti kao predvidiva
prosječna dividenda za pojedinu dionicu, odnosno udio uzimajući u obzir sadašnje i
buduće stanje društva i odgovarajuće okolnosti.

24
5. PODJELA S PREUZIMANJEM

Podjela s preuzimanjem je takva promjena kod koje u trenutku podjele već postoje
druga društva na koja se prenose prava, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli
(društvo preuzimatelj), a poput podjele s osnivanjem moguća je kao razdvajanje ili
odvajanje. Na nju se stoga na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZTD-a o podjeli s
osnivanjem, uz određene specifičnosti navedene u ZTD-u:
1. plan podjele nadomješta se ugovorom o podjeli i preuzimanju koji u obliku
javnobilježničke isprave sklapaju uprave društva koje se dijeli i društva preuzimatelja,
2. novo društvo nadomješta se društvom preuzimateljem
3. ako nakon izrade plana podjele, a prije dana održavanja glavne skupštine dioničkog
društva odnosno skupštine društva s ograničenom odgovornošću koje se dijeli na kojoj se
donosi odluka o podjeli, dođe do bitne promjene imovine i obveza toga društva, uprava
društva koje se dijeli mora o tome obavijestiti uprave svih društava preuzimatelja, kako bi
o toj promjeni mogle izvijestiti svoje skupštine.
4. u ugovoru o podjeli i preuzimanju mora se navesti od kada udjeli u društvima
preuzimateljima njihovim novim imateljima daju pravo na sudjelovanje u dobiti tih
društava
5. prijavu za upis podjele u sudski registar može podnijeti svako od društava sudionika
podjele36.

36
ZTD, čl. 550. r

25
6. PRIMJER PODJELE S OSNIVANJEM

U ured javnog bilježnika došli su članovi društva-osnivači AA d.o.o sa zahtjevom za


podjelom društva.
Ciljevi podjele društva s ograničenom odgovornošću mogu biti povećanje
učinkovitosti poslovanja, ograničenje odgovornosti za neku od djelatnosti društva,
podjela obiteljske imovine, promjena poslovnih interesa članova društva i njihovih
poslovnih ciljeva i sl. Ove ciljeve podjele društava s ograničenom odgovornošću može se
svrstati u skupine i definirati kao:
• podjela neto imovine i poslova između postojećih članova društva
• formiranje zajedničkog poslovnog pothvata i
• reorganizacija povezivanih društava sa svrhom restrukturiranja grupe i poslovanja u
grupi povezanih društava37

Cilj podjele ovog društva bila je podjela imovine. Društvo se naime sastoji od dva
člana D.A. i G.P. koji su u očito poremećenim odnosima. Ono je vlasnik jedne
nekretnine, koju su članovi etažirali, tako da se sastoji od 4 stana, okućnice, bazena i
kažuna. Oni su htjeli podjeliti imovinu društva kod javnog bilježnika kao nepristranog
povjerenika i zaštitnika ineresa obje strane, na način da se osnuje novo društvo, BB d.o.o.
te da se na njega prenesu dvije etaže, dok bi društvo AA d.o.o. ostalo vlasnikom
preostalih dviju etaža.
Kako su im odnosi bili poremećeni do te mjere da se nisu mogli usuglasiti oko
održavanja suvlasničkih dijelova nekretnine, javni bilježnik je prvo sastavio ovršnu
nagodbu oko načina njihova održavanja te uporabe.
Drugi korak koji je valjalo poduzeti bilo je povećanje temeljnog kapitala s 20.000,00
kuna na 40.000,00 kuna, kako podjelom društva ne bi došlo do povrede pravila o
minimalnom iznosu temeljnog kapitala.
Treći korak je uslijedio nakon upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar, a
to je bila izrada i objava plana podjele, čiji tekst slijedi u privitku. Kako društvo, osim
stjecanja vlasništva navedene nekretnine nikada nije zapravo poslovalo, stranke su se

37
Žic, I., op.cit. str 17.

26
suglasile da se odriču prava na reviziju, stoga što se zapravo ni nema što revidirati:
društvo nema dugova, obveza ni tražbina prema trećima, kao ni ikakve druge pravne
odnose koje bi valjalo urediti za slučaj podjele društva. Jedina imovina koju su uz
nekretninu stekli jest 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti koje su članovi zatražili
da se knjiže na način da se društvu AA d.o.o. proknjiži 50.000,00 eura , a društvu koje se
osniva, BB d.o.o. drugih 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti. Sada je u tijeku
čekanje na protek rokova od dana upisa plana podjele kako bi se mogla donijeti valjana
odluka o podjeli društva AA d.o.o.
Važnost podjele društva u postupku prijenosa vlasništva nekretnine nailazimo u
odredbi Zakona o porezu na promet nekretnina, članku 12., st.2:
Porez na promet nekretnina ne plaća se kada se nekretnine stječu u postupku pripajanja i
spajanja trgovačkih društava u smislu Zakona o trgovačkim društvima, te u postupku
razdvajanja trgovačkog društva u više trgovačkih društava38.
U slučaju postupka podjele društva postoji dakle iznimka od obveze plaćanja poreza
na promet nekretnina iako se radi o prijenosu vlasništva na novo društvo koje se upisuje
kao novi vlasnik u zemljišne knjige. Pravni pristup takvom shvaćanju bi bio u tome što
formalno nije došlo do prijenosa vlasništva na novog stjecatelja nego je došlo do diobe
ranijeg vlasnika, te stoga vlasništvo prelazi na pravnog sljednika, a ne na novog vlasnika.
Zemljišne knjige upisuju novog vlasnika na temelju plana podjele, koji sadrži
tabularnu izjavu, a njemu se prilažu:
-u slučaju podjele razdvajanjem: izvadak o brisanju iz sudskog registra subjekta koji se
dijeli, izvadak za novoosnovane subjekte nastale podjelom, izvadak za postojeće subjekte
-u slučaju podjele odvajanjem: izvadak za subjekt koji se dijeli, izvadak za novoosnovane
subjekte, izvadak za postojeće subjekte39.

38
Zakon o porezu na promet nekretnina, Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine', br. 69/97, 153/02
39
www.udruga-korporativnih-pravnika.hr/dld/primjena%20trg_%20prava%20u%20ZK.ppt -

27
AA d.o.o.
Pula

PLAN PODJELE DRUŠTVA

AA d.o.o.

U Puli, 29.svibnja 2009.g.

Sadržaj:

PLAN PODJELE DRUŠTVA


PRILOG 1 PRIJEDLOG DRUŠTVENOG UGOVORA NOVOG DRUŠTVA
PRILOG 2 ZAKLJUČNA BILANCA AA d.o.o.
PRILOG 3 POČETNA BILANCA BB d.o.o.
PRILOG 4 DIOBENA BILANCA
PRILOG 5 Javnobilježnički akt -IZJAVA IMATELJA UDJELA

28
Temeljem čl. 550. b. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne
novine broj: 111/93, 34/99,52/00, 118/03, 107/07, 109/07)

D.A., s prebivalištem:..., sa osobnom iskaznicom br.: ...,


, sa OIB: ..., državljanin RH
kao član Uprave – direktor AA d.o.o. za projektiranje i
putnička agencija sa sjedištem u Puli, upisan u registru
Trgovačkog sudu u Pazinu, sa MBS: ..., sa OIB: ... izradila
je dana 27.svibnja 2009.g. slijedeći:

PLAN PODJELE DRUŠTVA


AA d.o.o. za projektiranje i putnička agencija sa sjedištem
u u Puli, upisan u registru Trgovačkog sudu u Pazinu, sa
MBS: ..., sa OIB: ...

1. UVOD
AA d.o.o. za projektiranje i putnička agencija sa sjedištem
u u Puli, upisan u registru Trgovačkog sudu u Pazinu, sa
MBS: ..., sa OIB: ...(dalje u tekstu AA d.o.o.), prijenosom
više dijelova imovine AA d.o.o. kao društva koje se dijeli
i koje ne prestaje, na novo društvo koje se osniva radi
provođenja odvajanja (odvajanja s osnivanjem).

2. TVRTKA I SJEDIŠTE DRUŠTVA KOJE SE DIJELI


(čl. 550.b. st.2. toč.1. ZTD):
AA d.o.o. za projektiranje i putnička agencija sa sjedištem
u u Puli, upisan u registru Trgovačkog sudu u Pazinu, sa
MBS: ..., sa OIB: ...

3.PRIJEDLOG DRUŠTVENOG UGOVORA O OSNIVANJU NOVOG DRUŠTVA


(čl. 550.b., st.2, toč. 2. ZTD):
U Prilogu broj 1 ovog Plana podjele nalazi se Društveni
ugovor o osnivanju novog društva koje se osniva radi
provođenja odvajanja pod tvrtkom BB d.o.o. sa sjedištem u
Puli (dalje u tekstu BB d.o.o. ) a koji prijedlog
Društvenog ugovora o osnivanju Društvenog ugovora čini
sastavni dio ovog Plana podjele.

4. IZJAVA O PODJELI I PRIJENOSU DIJELOVA IMOVINE NA NOVO


DRUŠTVO
(čl. 550.b. st. 2 toč. 3.ZTD):

4.1. PODJELA AA d.o.o. provodi se odvajanjem dijelova


imovine tog društva, a da to društvo ne prestaje, na jedno

29
novo društvo, koje je po svome pravnom obliku društvo s
ograničenom odgovornošću, s pravnim posljedicama sveuopćeg
pravnog slijedništva, te uz prijenos članovima AA d.o.o.
(kao društva koje se dijeli) udjela u novom društvu u
zamjenu za udjele u AA d.o.o.

4.2. AA d.o.o. (društvo koje se dijeli) vlasnik je


slijedećeg:
- nekretnina i to:
4.2.A), B), C), D)
- k.č.br. ZGR. ...,upisano u k.o. Pula, zk.ul. ...
(identifikacijski podaci nekretnine etažirane na 4 stana)

Naprijed navedena imovina Društva koje se dijeli AA d.o.o.


uknjižena je Općinskom sudu u Puli i njeno knjigovodstveno
stanje je prikazano , odnosno obuhvaćeno i u Bilanci (za
male poduzetnike) AA d.o.o. na dan 27.05.2009.g. –
zaključna bilanca ista Prilog 2 ovom Planu podjele društva
a koja sadrži slijedeće elemente:
2. dugotrajna imovina iznos od xy kn
4. II materijalna imovina iznos od xy kn
7. kratkotrajna imovina iznos od xy kn
11.novac na računu u blagajni iznos od xy kn
14.ukupna aktiva iznos od xy kn
16. pasiva A. Kapital rezerve iznos od xy kn
17. upisani kapital iznos od xy kn
27. kratkoročne obveze iznos od xy kn
29. F. Ukupna pasiva iznos od xy kn

4.3. ODVAJANJE DIJELOVA IMOVINE PROVESTI ĆE SE NA


SLIJEDEĆI NAČIN:
a) AA d.o.o. – društvo koje se dijeli zadržava imovinu i
obveze navedene u Prilogu 4.(diobena Bilanca) ovog Plana
podjele iz točke 13.1. ovog Plana podjele.

b) na BB d.o.o. – novo društvo koje se osniva radi


provođenja odvajanja, prenosi se imovina pobliže navedena u
Prilogu 4. (diobena Bilanca) i Priloga 3.(Početna bilanca)
ovog Plana podjele iz točke 13.2. ovog Plana podjele.

5. OMJER ZAMJENE UDJELA U DRUŠTVU KOJE SE DIJELI ZA UDJELE


U NOVOM DRUŠTVU (čl. 550.b. st.2. toč.4. ZTD)

5.1. AA d.o.o. (kao društvo koje se dijeli) prije podjele


imalo je temeljni kapital u iznosu od 40.000,00 kn
(četrdesettisućakuna) uplaćen u cjelosti u novcu.
-Temeljni ulog osnivača: D.A., s prebivalištem:..., sa
osobnom iskaznicom br.: ..., , sa OIB: ..., državljanin RH

30
iznosi 10.000,00 kn (desettisućakuna)uplaćen u novcu,
odnosno poslovnog udjela od 50% (pedesetposto).
-Temeljni ulog osnivača G.P., s prebivalištem:..., sa
osobnom iskaznicom br.: ..., , sa OIB: ..., državljanin RH
iznosi 30.000,00 kn (tridesettisućakuna, uplaćen u novcu,
odnosno poslovnog udjela od 50% (pedesetposto).

5.2. U sklopu provedbe ovog Plana podjele (toč. 7.) AA


d.o.o. smanjuje temeljni kapital s iznosa od 40.000,00
kn(četrdeset-tisućakuna), za iznos od 20.000,00 kn
(dvadesettisućakuna) na iznos od 20.000,00 kn

5.3. Temeljni kapital BB d.o.o. (novog društva koje se


osniva radi provođenja odvajanja) iznositi će 20.000,00 kn
(dvadesettisućakuna), a sastojati će se od dva temeljna
uloga od jednog od 5.000,00 kn (pettisućakuna), odnosno 50%
(pedesetposto poslovnog udjela) i jednog od 15.000,00 kn
(petnaesttisućakuna) , odnosno 50% (pedesetposto) poslovnog
udjela što čini 20.000,00 kn (dvadesettisućakuna) temeljnog
kapitala društva BB d.o.o. i 100 % (stotinuposto)
poslovnog udjela društva BB d.o.o.

5.4. Uzevši u obzir naprijed navedeno članovi društva –


osnivači AA d.o.o. D.A. i G.P. za poslovne udjele AA
d.o.o. društvo koje se dijeli prije podjele, na osnovi ovog
Plana podjele stječu kako slijedi:

1. D.A.
a) u AA d.o.o. – jedan temeljni ulog osnivača u iznosu od
5.000,00 kn (pettisućakuna) odnosno jedan poslovni udio od
50% (pedesetposto) poslovnog udjela temeljnog kapitala
društva.

b) u BB d.o.o. – jedan temeljni ulog osnivača u iznosu od


5.000,00 kn (pettisućakuna) odnosno jedan poslovni udio od
50% (pedesetposto) poslovnog udjela temeljnog kapitala
društva.

2. G.P.

a) u AA d.o.o. – jedan temeljni ulog osnivača u iznosu od


15.000,00 kn (petnaesttisućakuna) odnosno jedan poslovni
udio od 50% (pedesetposto) poslovnog udjela temeljnog
kapitala društva.

b) u BB d.o.o. – jedan temeljni ulog osnivača u iznosu od


5.000,00 kn (petnaesttisućakuna) odnosno jedan poslovni

31
udio od 50% (pedesetposto) poslovnog udjela temeljnog
kapitala društva.

6. IZNOS DOPLATE U NOVCU (čl. 550.b. st.2. toč.5. ZTD)


S obzirom na to da će za temeljne uloge, odnosno poslovne
udjele AA d.o.o. (društva koje se dijeli) D.A I G.P. steći
svaki po jedan poslovni udio u BB d.o.o. (novog društva
koje se osniva radi provođenja odvajanja), te da je zbog
takvog omjera temeljnih uloga odnosno poslovnih udjela
isključena mogućnost da članovi društva steknu temeljne
uloge, odnosno poslovne udjele u novom društvu BB d.o.o.
koji nije cijeli broj, utvrđuje se da nema pravnih razloga
za doplatom u novcu.

7.POJEDINOSTI U SMANJENJU TEMELJNOG KAPITALA AA d.o.o. (kao


društva koje se dijeli čl. 550.b.st. 2, toč.6. ZTD):

7.1. Temeljni kapital društva AA d.o.o. (kao društva koje


se dijeli) smanjuje se s iznosa od 40.000,00 kn
(četrdesetisućakuna) za iznos od 20.000,00 kn
(dvadesettisućakuna) na iznos od 20.000,00 kn
(dvadesettisućakuna).

7.2. Pri smanjenju temeljnog kapitala AA d.o.o. razmjerno


su smanjeni i temeljni ulozi članova Društva D.A I G.P.
-Temeljni ulog D.A smanjen je i sada iznosi 5.000,kn
(pettisućakuna) te čini 50%(pedesetposto) poslovnog udjela
u Društvu.
- Temeljni ulog G.P. smanjen je i sada iznosi 15.000,00 kn
(petnaestitućakuna) što čini ukupno 50% (pedesetposto)
poslovnog udjela u društvu.

8. POJEDINOSTI U STJECANJU UDJELA U NOVOM DRUŠTVU (čl.


550.b.st.2.toč.7. ZTD):
8.1. Poslovni udjeli BB d.o.o. (kao novog društva)
rasporediti će se članovima društva AA d.o.o. (kao društva
koje se dijeli) D.A. I G.P. razmjerno njihovim temeljnim
ulozima koje su preuzeli od temeljnog kapitala društva AA
d.o.o.

9. VRIJEME OD KADA POSLOVNI UDJELI U NOVM DRUŠTVU DAJU


NJIHOVIM IMATELJIMA PRAVO NA SUDJELOVANJE U DOBITI TOG
DRUŠTVA (čl. 550.b. st. 2 toč.8 ZTD)

32
9.1. Imatelji poslovnih udjela u BB d.o.o. (društvo koje
se osniva radi provođenja odvajanja) stječu pravo dobiti
tog društva od 28.05.2009.
9.2. Raspored novih poslovnih udjela u BB d.o.o. (društvo
koje se osniva radi provođenja odvajanja) obaviti će uprava
BB d.o.o.

10.DAN POSLOVNIH UČINAKA PODJELE (čl. 550.b, st. 2. toč.8.


ZTD):
Kao dan poslovnih učinaka podjele određuje se dan
28.05.2009.

11.UDJELI S POSEBNIM POLOŽAJEM ILI POSEBNIM PRAVIMA (čl.


550. b. St. 2. toč.9. i 10 ZTD):
Utvrđuje se da u AA d.o.o. (kao društvu koje se dijeli) ne
postoje udjeli s posebnim položajem ili posebnim pravima.

12. POSEBNE POGODNOSTI ČLANOVIMA UPRAVE, ČLANOVIMA


NADZORNOG ODBORA I REVIZORU (čl. 550.b. st. 1 toč.10. ZTD)
Utvrđuje se da nema posebnih pogodnosti danih bilo kojem
članu Uprave, AA d.o.o. (društva koje se dijeli) i BB
d.o.o. (kao novog društva).
Društva nemaju Nadzorni odbor ni revizora.

13.OPIS I RASPORED DIJELOVA IMOVINE I OBVEZE (čl. 550.b.


st.2, toč. 11. ZTD):
13.1. AA d.o.o. (kao društvo koje se dijeli) zadržava
slijedeću imovinu i obveze:
Prilog 4. (diobena bilanca) – Imovina prema diobenoj
bilanci koju zadržava AA d.o.o. na dan 27.05.2009.g.
2. dugotrajna imovina iznos od xy kn
4. II materijalna imovina iznos od xy kn
7. kratkotrajna imovina iznos od xy kn
11.novac na računu u blagajni iznos od xy kn
14.ukupna aktiva iznos od xy kn
16. pasiva A. Kapital rezerve iznos od xy kn
17. upisani kapital iznos od xy kn
27. kratkoročne obveze iznos od xy kn
29. F. Ukupna pasiva iznos od xy kn

te sukladno knjigovodstvenoj dokumentaciji i pravo


vlasništva na slijedećim nekretninama:
Koje su upisane
- k.č.br. ZGR. ..., upisano u k.o. Pula, zk.ul...

33
13.2.Na BB d.o.o. (kao novo društvo) prenosi se slijedeća
imovina i kapital

Prilog 4.(diobena bilanca) – Imovina koja se prema


diobenoj bilanci prenosi na BB d.o.o. na dan na dan
27.05.2009.g.
2. dugotrajna imovina iznos od xy kn
4. II materijalna imovina iznos od xy kn
7. kratkotrajna imovina iznos od xy kn
11.novac na računu u blagajni iznos od xy kn
14.ukupna aktiva iznos od xy kn
16. pasiva A. Kapital rezerve iznos od xy kn
17. upisani kapital iznos od xy kn
27. kratkoročne obveze iznos od xy kn
29. F. Ukupna pasiva iznos od xy kn

te sukladno knjigovodstvenoj dokumentaciji i pravo


vlasništva na slijedećim nekretninama
koje su upisane:
D. k.č.br. ZGR. .. upisano u k.o. Pula, zk.ul. ...

Po provedbi predmetnog plana podjele, odnosno podjele


trgovačkog društva AA d.o.o. na AA d.o.o. i BB d.o.o.
Trgovačko Društvo BB d.o.o. dopušta da se trgovačkog
Društvo AA d.o.o. uknjiži kao vlasnik na nekretninama
upisanim pod točkom 13.1. ovog plana podjele u Zemljišnim
knjigama Općinskog suda u Puli bez ikakvog daljnjeg pitanja
ili odobrenja.
Trgovačko Društvo AA d.o.o. dopušta da se trgovačko
Društvo BB d.o.o. uknjiži kao vlasnik na nekretninama
upisanim pod točkom 13.2. ovog plana podjele u Zemljišnim
knjigama Općinskog suda u Puli bez ikakvog daljnjeg pitanja
ili odobrenja.

13.3. U pogledu obveza i prava proizišlih iz pravnih odnosa


uspostavljenih prije od 28.5.2009.g. a koje nisu poznate u
trenutku donošenja ovog Plana podjele, određuje se da će
svako društvo i AA d.o.o. i BB d.o.o. u njima sudjelovati
na jednake dijelove.

13.4. U pogledu postupaka (parnični, ovršni, stečajni ) u


kojima se AA d.o.o. pojavljuje bilo na aktivnoj, bilo na
psivnoj train, a koji postupci su pokrenuti prije
28.05.2009. pošto prethodno obavijeste nadležne sudove o
izvršenoj podjeli, nastaviti voditi te parnične postupke
kao suparničari na aktivnoj odnosno pasivnoj train uz
zajedničkog punomoćnika.

34
Sva prava i obveze koje bi mogli proizići iz eventualnog
uspjeha odnosno neuspjeha u tim parnicama AA d.o.o. i BB
d.o.o. snositi će na jednake dijelove.

14.RASPORED ONIH DIJELOVA IMOVINE KOJE NIJE MOGUĆE DIJELITI


NITI
JEDNOM OD DRUŠTAVA (čl. 550.b.,st.2. toč.12. ZTD)
Utvrđuje se da nema dijelova imovine koje nije moguće
dodijeliti niti jednom od društava.

15.BILANCE (čl. 550.b. st.2.toč.13. ZTD)


15.1. U prilogu broj 2 ovog Plana podjele nalazi se
zaključna bilanca AA d.o.o. (kao društva koje se dijeli)
satavljenu prema stanju na dan:27.05.2009.g.
15.2. U prilogu broj 4 ovog Plana podjele nalazi se diobena
bilanca iz koje je vidljivo koji dio imovine i obveza
ostaje AA d.o.o. (kao društvo koje se dijeli) nakon
provedenog odvajanja, sastavljena prema stanju na dan
27.05.2009.g.(kao dana poslovnog učinka podjele.
15.4.U prilogu broj 3 ovog Plana podjele nalazi se početna
bilanca društva BB d.o.o. (kao novog društva), sastavljena
prema stanju na dan (kao dana učinka podjele).

16. IZNOS NOVČANE DOPLATE (čl. 550.b.st.2.toč 14 ZTD):


Utvrđuje se da nije ispunjen uvjet iz čl. 550.a. st.8 ZTD-a
te da neće biti novčane doplate u smislu odredbi čl. 550.b.
st.2., toč. 14. ZTD.

17.REVIZIJA PODJELE (čl. 550.e.st.6.ZTD-a)


Imatelji udjela u obliku javnobilježničke izjave koja je
sastavni dio ovoga plana podjele- prilog 5, i daju
izričitu izjavu o tome da su se odrekli revizije podjele.

18.ZAVRŠNE ODREDBE
Ovaj plan podjele stupa na snagu kad ga svojom odlukom
odobri Skupština društva AA d.o.o. (kao društvo koje se
dijeli). Plan podjele prijaviti će se sudskom registru
Trgovačkog suda u Pazinu u smislu odredbre čl. 550.g.st.1
ZTD, te će se o tome objaviti obavijest u Narodnim novinama
u smislu odredbe čl. 550.g. st.2 ZTD-a.
Uprava društva AA d.o.o.
D.A.

35
7. ZAKLJUČAK

Podjela društva je postupak koji se vodi sukladno propisima o trgovačkim


društvima, ali i računovodstvenim i poreznim, radnopravnim te vlasničkopravnim, te
drugim propisima, ovisno o specifičnostima vezanim za pojedini slučaj. Upravo je ta
raznovrsnost propisa čije je poštivanje prilikom podjele potrebno, te mnogobrojni pravni
akti koje pritom valja donijeti, ono što izdvaja ovu statusnu promjenu kao složeni
postupak.
Moram napomenuti da mi je posebno složeno bilo poštivanje i primjena
računovodstvenih propisa, te snalaženje u mnogobrojnim tablicama te bilancama koje je
društvo dužno priložiti planu podjele, te je stoga, ukoliko su se stranke, kao u ovom
slučaju odrekle prava na reviziju, nužna uska suradnja pravnika te knjigovodstvenih i
računovodstvenih stručnjaka.
Uz to, od velike je važnosti poštivanje načela zaštite vjerovika, koji se ne smiju staviti u
lošiji položaj negoli su bili prije provedbe podjele, te zaštita vlasničkih interesa koja se
osigurava na temelju prethodno stečenih prava koja se prenose u podjeli ili se pak
pojedinog člana obeštećuje od strane drugih članova društva koji su preuzeli dio njegova
poslovnog udjela. Ono što svakako jamči uspješnu podjelu jest kvalitetno napravljen plan
podjele40.
Kako je gospodarsko tržište dinamično te podložno mnogobrojnim promjenama, a
i stoga što su česte razmirice te promjene interesa članova jednog društva, može se
očekivati rast slučajeva podjele društava, u bilo kojem od ZTD-om predviđenih oblika.
Nužno je stoga da pravnici u javnom bilježništvu, odvjetništvu, revizori, knjigovođe te
zemljišnoknjižni i porezni referenti budu upoznati sa svim koracima koje je nužno
poduzeti kako bi podjela bila valjana, načelima koje je pritom potrebno poštivati, te
mnogobrojnim rokovima za poduzimanje pojedinih radnji, kako ne bi došlo do
narušavanja prava trećih, prvenstveno vjerovnika društva koje se dijeli, uskrate prava
članovima tog društva, te uspostave pravne sigurnosti u poslovanju.

40
Vuk, J., op.cit., str. 40., 41.

36
8. POPIS KRATICA

čl. članak
i sl. i slijedeća (stranica)
i sl. i slično
ibid. ibidem
id. idem
itd. i tako dalje
loc. cit. locus citatum
NN Narodne novine
npr. na primjer
op. cit. opus citatum
st. stavak
str. stranica
ZTD Zakon o trgovačkim društvima

37
9. POPIS LITERATURE

a) knjige i članci:
- knjige:
Barbić, J., Pravo društava, knjiga druga Društva kapitala, Zagreb, Organizator, 2005.

- članci:
Šimunec, N., Kako podijeliti društvo kapitala, Računovodstvo, revizija I financije, br.
8/2004.
Vuk, J., Računovodstvo podjele društva kapitala s osnivanjem novog društva,
Računovodstvo, revizija I financije, br. 5/2008.
Žic, I., Računovodstvo podjele d.o.o.-a., Računovodstvo, revizija I financije, br. 8/04

b) vrela s Interneta
http://www.vtsrh.hr/index.php?page=code&index=1&article_id=199&act_id=417&lan
g=hr, 23.05.2009.
http://www.vtsrh.hr/index.php?page=code&index=1&article_id=199&act_id=419&lan
g=hr , 23.05.2009.
http://www.vtsrh.hr/uploads/Dokumenti/Savjetovanja/STATUSNA_PROMJENA__Po
djela_drustava_kapitala.pdf, 15.05.2009.
www.udruga-korporativnih pravnika.hr/dld/primjena%20trg_%20prava%20u%20
ZK.ppt -, 10.05.2009.

c) pravni akti
Zakon o porezu na dobit , Narodne Novine, br. 177/04, 57/06.
Zakon o porezu na promet nekretnina, Narodne Novine, br. 69/97, 153/02.
Zakon o radu, Narodne Novine br. 54/95, 64/95, 17/01., 82/01., 114/03 i 30/04, 42/03.
Zakon o trgovačkim društvima, Narodne novine broj: 111/93, 34/99,52/00, 118/03,
107/07, 109/07.

38