SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

NIVES ROKIĆ, VALENTINA GLUMPAK I ANDREA ŠIMAG

KOLESTEROL
SEMINARSKI RAD

Kolesterol

Ožujak 2009.

Ožujak 2009.

2

Kolesterol

SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

KOLESTEROL
SEMINARSKI RAD

Kolegij: Hrana i zdravlje Prof. dr. sc. Borislav Šimundić

Studenti:

Andrea Šimag Nives Rokić Valentina Glumpak

000868 R-16 000867 R-16 000307 R-16

Status:

Izvanredni studij, 3. godina, CIS Zabok

Ožujak 2009.

3

Kolesterol

Ožujak 2009. SADRŽAJ
SADRŽAJ.......................................................................................................................................4 UVOD.................................................................................................................................................5 1. KOLESTEROL...............................................................................................................................6 1. 1. LIPOPROTEINI......................................................................................................................6 1. 1. 1. LIPOPROTEINI MALE GUSTOĆE ( LDL ).................................................................6 1. 1. 2. LIPOPROTEINI VELIKE GUSTOĆE ( HDL) ............................................................6 2. TVORBA KOLESTEROLA...........................................................................................................7 3. RIZIČNI FAKTORI KOJI DOVODE DO POVIŠENOG KOLESTEROLA................................8 3. 1. MJERENJE KOLESTEROLA................................................................................................8 3. 2. RAZINA KOLESTEROLA – prema smjernicama EU..........................................................9 3. 2. 1. NORMALNA RAZINA KOLESTEROLA....................................................................9 3. 2. 2. OPASAN KOLESTEROL .............................................................................................9 3. 3. TJELESNA TEŽINA I KRVNI TLAK................................................................................10 4. PRAVILNA PREHRANA............................................................................................................10 4. 1. OSNOVNE ZNAČAJKE PRAVILNE PREHRANE ........................................................10 4. 2. MASTI U HRANI.................................................................................................................12 4. 3. DIJETA ZA SNIŽENJE KOLESTEROLA..........................................................................13 5. LIJEKOVI I KOLESTEROL........................................................................................................13 5. 1. REGULACIJA LIJEKOVIMA.............................................................................................13 5. 1. 1. STATINI.......................................................................................................................13 5. 1. 2. FIBRATI.......................................................................................................................14 5. 1. 3. SMOLE.........................................................................................................................14 5. 1. 4. NIKOTINSKA KISELINA...........................................................................................14 5. 2. LIJEČENJE PRIRODNIM PREPARATIMA......................................................................14 ZAKLJUČAK..................................................................................................................................15 LITERATURA..................................................................................................................................16

Ožujak 2009.

4

Kolesterol

UVOD
Optimalna prehrana vrlo je važna za zdravlje čovječanstva. Još su stari Egipćani proučavali djelovanje hrane na ljudsko zdravlje. Vjerovali su da su sve bolesti rezultat poremećaja unutarnje ravnoteže koja najlakše nastupa nepravilnom i neadekvatnom prehranom. Hipokrat je svojom rečenicom“ Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“ ušao u povijest i dao izuzetan doprinos popularizaciji ideje uporabe hrane kao lijeka. Kultura hranjenja i znanje o pravilnoj prehrani postaju nužnom potrebom svakog čovjeka. Bolesti koje su povezane s neuravnoteženom prehranom i prekomjernim unosom hrane danas su vodeći uzroci smrtnosti u razvijenom zemljama. Današnji suvremen čovjek najčešće obolijeva od kardiovaskularnih bolesti, cerebrovaskularnih bolesti, pretilosti, hipertonije, dijabetesa, te malignih bolesti. Jedan od glavnih uzročnika tih bolesti svakako je i kolesterol koji nastaje kao posljedica nepravilnog i preobilnog unosa hrane. Za kolesterol možemo reći da je to bolest koja ne boli, ali sigurno, polako i neprimjetno ubija. Edukacija o pravilno prehrani trebala bi započeti još u djetinjstvu jer se time stvara snažna svijest o njezinoj važnosti. Ovaj seminar želi objasniti što je kolesterol, ukazati na važnost pravilne prehrane u sprečavanju kolesterola, te najadekvatnije načine suzbijanja kolesterola. Korištene metode u ovom seminaru su metoda promatranja, uspoređivanja, istraživanja, indukcije i dedukcije.

Ožujak 2009.

5

Kolesterol

1. KOLESTEROL
Kolesterol je masna tvar tj. vrsta masnoće (lipid) kojeg u malim količinama ima posvuda u tijelu. Do 80 posto potrebnog kolesterola stvara se u stanicama jetre, dok se manji dio unosi hranom, i to uglavnom iz namirnica životinjskog podrijetla. Na količinu kolesterola što ga proizvede naše tijelo utječe vrsta masnoće koju jedemo i način života kojim živimo. Kolesterol se tijelom prenosi krvlju, vezan na proteine. Ta kombinacija masti i proteina naziva se lipoprotein. Lipoproteini su građeni od molekula proteina i masti, a mogu biti različite gustoće. Nekoliko je vrsta prijenosnika kolesterola, a posebno su zanimljivi oni male gustoće( LDL ) i velike gustoće ( HDL ).

1. 1. LIPOPROTEINI
Lipoproteini mogu biti : 1. velike gustoće - engl.high-density lipoprotein, HDL, 2. male gustoće - engl.low density lipoprotein, LDL ili 3. vrlo male gustoće - engl.very low density lipoprotein, VLDL.

1. 1. 1. LIPOPROTEINI MALE GUSTOĆE ( LDL )
Lipoproteini male gustoće ( LDL ) prenose kolesterol iz jetre krvlju do stanica. Višak tog kolesterola koji stanica ne može koristiti taloži se na stjenkama arterija kojima krv putuje od srca do mozga. Na nastale naslage kolesterola mogu se taložiti i neke druge supstancije, te se stvara plak koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila, te tada dolazi do srčanog ili moždanog udara. Upravo zbog ovog razloga LDL-kolesterol se naziva „lošim“ kolesterolom. Visoka razina ovog tipa kolesterola povećava rizik od različitih kardiovaskularnih bolesti. Najbolje bi bilo razinu LDL kolesterola u krvi održavati od 3,35 mmol/l ili manje. Graničnim vrijednostima smatraju se vrijednosti između 3,38 i 4,0 mmol/l, a razina od 4,12 mmol/l i viša smatra se vrlo rizičnom za ra razvoj kardiovaskularnih bolesti.

1. 1. 2. LIPOPROTEINI VELIKE GUSTOĆE ( HDL)
Lipoproteini velike gustoće ( HDL) su molekule koje cirkuliraju krvlju i uklanjaju višak kolesterola iz krvi i tkiva, vračaju ga u jetru odakle se opet može povezati u LDL koji će ga prenositi krvlju. Na ovaj način smanjuje se vrijednost vjerojatnost gomilanja kolesterola na stjenkama krvnih žila, kao i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti., zbog čega se HDL kolesterol naziva „ dobrim“ kolesterolom

Ožujak 2009.

6

Kolesterol

Međutim, kolesterol je ujedno i supstanca koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma. Možemo ga definirati kao vrstu masnoća koja je prisutna u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ako su vrijednosti kolesterola povišene kardiovaskularnih bolesti i za nastanak ateroskleroze. postaju rizični čimbenik za razvoj

2. TVORBA KOLESTEROLA
Tijelo bez kolesterola ne može opstati, a svoje potrebe zadovoljava endogenim i egzogenim kolesterolom. Endogeni kolesterol je onaj kolesterol koji stvara sam organizam, točnije jetra, a dnevno, organizam odrasle osobe može proizvesti oko 1 g kolesterola. To je zapravo onaj kolesterol koji unosimo hranom, i to isključivo namirnicama životinjskog podrijetla jer biljke ne sadrže kolesterol. Kolesterol nastaje u najvećoj mjeri u jetri nizom biokemijskih reakcija iz početnog spoja nazvanog acetil-koenzim A, koji nastaje razgradnjom masti ( triglicerida ), šećera i nekih aminokiselina. Zanimljivo je razmotriti činjenicu da taj isti spoj je početni spoj za sintezu masnih kiselina. Tu se očituje mudrost organizma: ukoliko postoji višak šećera u prehrani, nastaje puno acetilkoenzima A, a organizam će ga uskladištiti u obliku masti (masnih kiselina), a dio će pretvoriti u kolesterol. Kada organizmu ponestane energije, te kada zbog slabije prehrane nedostaje i kolesterola u hrani, organizam će razgraditi masne kiseline na acetil-koenzim A koji može poslužiti i kao izvor energije i kao gradivni materijal za kolesterol. Jedan od bitnih enzima na putu sinteze kolesterola je 3-hidroksi-metil-koenzim A reduktaza (HMG-CoA), koji je fino reguliran od strane organizma: u slučaju kada je kolesterola previše, organizam smanjuje njegovu aktivnost i tako se smanjuje sinteza kolesterola. Ovaj enzim nije zanimljiv samo zbog biokemijskih razloga, već i stoga jer lijekovi protiv povišenog kolesterola, takozvani statini ometaju njegovu funkciju. Drugi izvor kolesterola jest hrana, najčešće hrana životinjskog podrijetla a koja je danas prilično zastupljena na našim stolovima.

Ožujak 2009.

7

Kolesterol

3. RIZIČNI FAKTORI KOJI DOVODE DO POVIŠENOG KOLESTEROLA
Našim davnim precima, koji su sezonski unosili različite količine hrane, regulacija kolesterola je bila sasvim drugačija nego danas. Većina ljudi u modernim društvima unosi svakodnevno dovoljnu, ili čak pretjeranu količinu hrane i kolesterola. Problem nije u količini hrane, već u kvaliteti i vrsti namirnica, te u sljedećim faktorima. Više faktora sudjeluje u poremećaju metabolizma kolesterola: 1. prehrana i životni stil 2. genetski faktori 3. regulacija metabolizma i transporta kolesterola u jetri i žuči 4. regulacija apsorpcije i izlučivanja kolesterola u crijevima 5. psihički faktori (stres, hormoni) i dr. Analizom navedenih faktora nemoguće je istaknuti glavni uzrok, ali je činjenica da promjena prehrane može znatno pomoći u kontroli povišenog kolesterola. Prilikom konzumacije hrane općenito je potrebno pribjeći izbjegavanju životinjske masti, jaja, maslaca, margarina, a povećati unos nezasićenih masnih kiselina i to pogotovo omega-3 masnih kiselina. Imajući na umu kako se suvišan kolesterol gradi iz kalorične hrane, ljudi s povišenim kolesterolom moraju paziti i na mogući pretjerani unos slatkog. To pogotovo vrijedi za nagli unos većih količina slatkih namirnica.

3. 1. MJERENJE KOLESTEROLA
Kolesterol se mjeri jednostavnom krvnom pretragom i ništa se ne smije jesti 12 sati prije pretrage, tako da na ishod mjerenja ne bi utjecala hrana koju smo pojeli. Uzorak krvi može se izvaditi iglom ili štrcaljkom, ili ubodom u prest. Pretraga se može obaviti u domu zdravlja, bolnici ili u sklopu sistematskog pregleda. Kolesterol izmjeren u krvi izražava se u milimolima po litri (mmol/l) ili u mg/dL. Organizam odrasle osobe, koja je na prehrani siromašnoj kolesterolom, može dnevno proizvesti približno 1 gram kolesterola. Ovaj kolesterol putuje iz jetre, gdje se stvara, krvlju do stanica. Iz tog se razloga za mjerenje statusa kolesterola uzima uzorak krvi.

Ožujak 2009.

8

Kolesterol

3. 2. RAZINA KOLESTEROLA – prema smjernicama EU
U smjernicam EU koje su sada na snazi, navodi se da bi razina kolesterola svake osobe morala biti 5 mmol/l ili niža. U slučaju kad se smatra da pacijent ima predispoziciju za pojavu srčano-žilnih bolesti, ili ako već ima diagnosticirani dijabetes melitus, tada je ciljna vrijednost kolesterola niža. Još jedan dobar pokazatelj za procjenu rizika od srčano-žilne bolesti je omjer ukupnog kolesterola i HDL-kolesterola.

3. 2. 1. NORMALNA RAZINA KOLESTEROLA
Preporučene vrijednosti kolesterola su: • • • Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l LDL kolesterol < 3,0 mmol/l HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi laički se sumiraju kao: • Obiteljska sklonost • Nepravilna prehrana • Prekomjerna tjelesna težina Hiperlipidemije ili povećane masnoće u krvi mogu se podijeliti na nekoliko načina. S obzirom na promjene u metabolizmu masti dijele se na primarne i sekundarne. Primarne su uzrokovane prirođenim nasljednim greškama metabolizma masti u organizmu, od kojih je najvažnija obiteljska hiperkolesterolemija. Sekundarne hiperlipidemije nastaju kao popratna pojava nekih bolesti, kao posljedica uzimanja nekih lijekova, ili kao posljedica debljine i pretilosti

3. 2. 2. OPASAN KOLESTEROL
U organizmu svaka tvar mora biti u ravnoteži , a to znači da određena razina svih gradivnih i energetskih molekula, poput šećera, lipida i aminokiselina, bude uravnotežena u zdravom organizmu da osigura normalan rast i funkciju. U slučaju nastanka disbalansa, odnosno da ijedna od tih tvari iz nekog razloga bude smanjena ili povećana, dolazi do opterećivanja biokemijskih reakcija u stanicama što može rezultirati bolešću. Jednako pravilo vrijedi i za kolesterol. Pretjerane količine kolesterola opterećuju stanice koje sudjeluju u njegovom transportu i metabolizmu, a najosjetljivije stanice na povišenu razinu

Ožujak 2009.

9

Kolesterol

kolesterola su stanice koje se nalaze na unutrašnjoj strani krvnih žila - endotelne stanice. Stoga je povišen kolesterol prepoznat kao rizični faktor za nastajanje krvožilnih i srčanih bolesti

3. 3. TJELESNA TEŽINA I KRVNI TLAK
Kod povišenog kolesterola u krvi prvenstveno treba tjelesnu težinu dovesti u idealne vrijednosti, tijelo primjereno tjelesni opterećivati, kontrolirati tlak, te ako je moguće, prekinuti pušenje. Dosljednost navedenom dovesti će usput i do smanjenja vrijednosti kolesterola u krvi. S obzirom na navedeno, potrebno je napomenuti da je i djelomični uspjeh na pojedinom polju bitan prilog smanjenju rizika od bolesti koje smo spomenuli. To osobito vrijedi za tjelesnu težinu i vrijednosti kolesterola u krvi.

4. PRAVILNA PREHRANA
Pravilna prehrana naziva se još i uravnotežena i normalna prehrana. Mogli bi je definirati kao prehranu koja svakom normalnom i bolesnom organizmu osigurava optimalnu količinu, u odgovarajućem odnosu proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i tekućine, a s ciljem zadovoljenja potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima Potrebno je u organizam unositi hranu sa što većom nutritivnom vrijednošću, a što manje hrane s „ praznim“ kalorijama, tj. hrane velike energetske gustoće.

4. 1. OSNOVNE ZNAČAJKE PRAVILNE PREHRANE
Osnovne značajke pravilne prehrane u definirati sljedećim: suvremenoj ljudskoj zajednici mogle bi se

DOVOLJNOST: prehrana mora osigurati dovoljno ali ne previše nutrijenata da bi se zadovoljile potrebe organizma za rast, razvoj i obnovu stanica i tkiva URAVNOTEŽENOST: birati kad god je moguće namirnice velike nutritivne gustoće( cjelovite žitarice, voće povrće), a izbjegavati one manje nutritivne gustoće. UMJERENOST: veliku pažnju treba posvetiti da se neke namirnice ne konzumiraju u većoj količini nego što je to potrebno RAZNOLOKOST: uključivati svakodnevno namirnice iz svih 6 glavnih skupina, te kombinirati raznoliko namirnice unutar svake skupine. Važna je napomena da namirnica iz jedne skupine ne može zamijeniti namirnicu iz druge skupine. Potrebno je:

Ožujak 2009.

10

Kolesterol

• •

Smanjiti unos masti na najviše 30% od ukupnog unosa energije, unos zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije, a unos kolesterola ispod 300mg/dan. Smanjiti unos crvenog mesa, pržene hrane, smanjiti unos hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak jajeta, iznutrice, svinjetina i prerađevine, govedina), smanjiti unos zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih prerađevina (koristiti obrano mlijeko – 0,9% mliječne masti, izbjegavati maslac, slatko i kiselo vrhnje, tučeno vrhnje, punomasne sireve). Povećati unos hrane bogate prehrambenim vlaknima (proizvodi od žitarica - posebice od punog zrna), povećati dnevni unos voća i povrća – barem 4 ili 5 obroka, češće koristiti tzv. bijelo meso (piletina, puretina) i ribu. Najbolje je pripremati kuhanu ribu i meso, pečenjem na roštilju ili u posuđu koje ne zahtjeva masnoću. Ne koristiti svinjsku mast, maslac i margarine, već isključivo za pripremu jela koristiti biljna ulja ali i njih u što manjoj količini (maslinovo, suncokretovo, sojino,). Za kuhanje i pečenje rabiti, maslinovo ( ekstra djevičansko ), repičino, laneno i kikirikijevo ulje U pripravi jela koristiti se različitim izvorima proteina, npr.proizvodi na bazi leće, graha i soje Umjesto prženja hrane, prakticirati pripremanje hrane na pari, u vodi, na roštilju, te izbjegavati (polu)gotovih proizvoda Mljevene sjemenke lana, dodane hrani mogu pomoći u snižavanju LDL-kolesterola Odabir jogurta, sireva, vrhnja i obranog mlijeka s niskim sadržajem masti Pojesti dnevno šalicu neslanih badema, oraha ili lješnjaka, premda sadrže mnogo masnoća, povoljno utječu na razine kolesterola Smanjiti unos kolesterola hrane na manje od 200mg/dan. Pojačan unos topljivih vlakana - proizvodi od zobi, napose pahuljice i kašu, obilje voća i povrća, te odabir različitih vrsta integralnih žitarica i riže. Redovito vježbati Prestati pušiti

• •

• • • • • • • • •

Ožujak 2009.

11

Kolesterol

4. 2. MASTI U HRANI
U hrani nalazimo ove vrste masti:  zasićene  nezasićene, koje se dijele na :

 jednostruko nezasićene mononezasičene  višestruko nezasićene polinezasičene

Zasićene masti nalaze se uglavnom u namirnicama životinjskog podrijetla, npr. u mesu, mliječnim proizvodima, maslacu i svinjskoj masti. Nalaze se i u većini margarina, kokosovom i palminom ulju te u mnogim (polu)gotovim jelima. Zasićene masti povisuju razine kolesterola u krvi te je stoga poželjno ograničiti njihov unos i zamijeniti ih malim količinama mononezasićenih masti, radi održavanja zaštitnih razina HDL-kolesterola. Polinezasićene nalaze se u suncokretovom, kukuruznom i sojinom ulju, u polinezasićenim margrinima i u ribljem ulju. Polinezasićenim mastima mogu se sniziti razine kolesterola, a tu se ubrajaju: plava riba, avokado, orašasti plodovi i sjemenke, maslinovo, orahovo i repičino ulje, biljna ulja. Mononezanićene masti nalaze se u svim proizvodima životinjskog i biljnog podrijetla. Bogat izvor tih masti je maslinovo i repičino ulje, a ima ih i u margarinima. Zdrava prehrana upućuje na izbjegavanje namirnice koje sadrže hidrogenizirane ili zasićene masti, te ih preporuča zamijeniti s nezasićenim mastima. U tablici niže navode se različite vrste masti i u kojima se namirnice nalaze, objašnjavaju se njihovi učinci, te se savjetuje što činiti. Tablica 1. VRSTA MASTI zasićene masti UČINAK GDJE SE MOGU ŠTO NAĆI? UČINITI? povisuju ukupni kolesterol i - maslac, izbjegavati LDL-kolesterol - vrhnje, - meso, - sir, - svinjska mast, - maslo, - kokosovo ulje povisuju LDL- kolesterol i snižavaju HDL- kolesterol

trans masti

(polu)gotova izbjegavati jela (kolači, torte, tvrdi margarin) višestruko zasićene snižavaju LDL - kolesterol i - suncokretovo ulje, ograničiti masti HDL- kolesterol -riblje ulje Jednostruko mogu sniziti LDL - -maslinovo ulje, odabrati nezasićene kolesterol, a da ne utječu na -repičino ulje, masti HDL - kolesterol -orahovo ulje, -avokadovo ulje

Ožujak 2009.

12

Kolesterol

Izvor: www.hrzdravlje.net

4. 3. DIJETA ZA SNIŽENJE KOLESTEROLA
Održavanje dijete za smanjenje kolesterola srednje je težak zahvat. Dijeta se počinje tako da oboljeli pokušava dovesti tjelesnu težinu u idealne vrijednosti (prema visini i dobi) jer će pretila osoba vrlo teško smanjiti kolesterol u krvi. Vrlo je važno, paziti na masnoće te ih upotrebljavati što štedljivije (i manje masna hrana može biti vrlo ukusna). Životinjske masnoće (svinjska mast, maslac) sadrže zasićene masne kiseline, i one su mnogo škodljivije od nezasićenih koje imamo u biljnim uljima pa treba prvenstveno trošiti ove posljednje. Margarin je, doduše, napravljen od biljnih masnoća, ali kod njegove se proizvodnje te masnoće tako mijenjaju da postaju jednako štetne kao životinjske. Slično se događa i kod konzerviranih namirnica.

5. LIJEKOVI I KOLESTEROL
Promjene prehrambenih navika često su prva terapija koja se savjetuje osobama koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi. Tek nakon što se prehranom ne uspiju korigirati razine kolesterola, liječenje se nastavlja primjenom lijekova, najčešće statina, no i tada, kako bi liječenje bilo uspješno, prehrana mora prilagođena. Lijekovi koji smanjuju kolesterol vrlo su djelotvorni, samo su – kao i svi lijekovi jednim dijelom i štetni. Povišeni kolesterol drugi je udarni val kod nastanka ateroskleroze. Ako osoba ima otporne krvne žile te oštećenja nisu nastala, šteta od povišenog kolesterola u krvi neće biti izražena. Ateroskleroza govori da pacijent ima manje otporne krvne žile i da su oštećenja zida arterija već nastala te da treba spriječiti ulazak kolesterola u oštećena područja, dapače pokušati izmijeniti smjer putovanja te masnoće: iz zida u krv.

5. 1. REGULACIJA LIJEKOVIMA
5. 1. 1. STATINI
Statini su distupni u obliku tableta, a djeluju tako da usporavaju proizvodnju kolesterola u jetri. Vrlo u učinkoviti u snižavanju kolesterola napose LDL-kolesterola. Općenito se dobro podnose, te se pokazalo da produžuju život, sprečavaju pojavu srčano-žilnih događaja. Statine ne

Ožujak 2009.

13

Kolesterol

smiju uzimati osobe s aktivnom bolešću jetre, niti trudnice. U nekih bolesnika mogu prouzročiti nuspojave koje pogađaju mišiće.

5. 1. 2. FIBRATI
Fibrati su dostupni u obliku tableta i naposve su korisni u snižavanju povišenih triglicerida. Pomažu i pri normalizaciji lipida u krvi, kada su povišeni trigliceridi i kolesterol. Općenito se dobro podnose, no ne smiju ih uzimati trudnice, niti osobe s bolešću jetre ili bubrega.

5. 1. 3. SMOLE
Smole su dostupne u obliku praška i uzimaju se pomiješane s pićima ili jogurtom. Sprječavaju reapsorpciju žučnih soli u crijevu, što znači da se za njihovo nadomještanje troši više kolesterola. Nuspojave pri uzimanju smola uglavnom su povezane s nepodnošenjem u želučanocrijevnom sustavu, što može ograničiti njihovo dugotrajnije uzimanje.

5. 1. 4. NIKOTINSKA KISELINA
Nikotinska kiselina inhibira oslobađanje masnih kiselina iz masnih stanica u tijelu. Time se smanjuje proizvodnja LDL- i povećava proizvodnja HDL-kolesterola. Glavna su nuspojava valovi vrućine, no najnovijim poboljšanjem ta se poteškoča smanjila. Niacin ne smiju uzimati bolesnici s disfunkcijom jetre, s aktivnim peptičkim ulkusom ni s arterijskim krvarenjem.

5. 2. LIJEČENJE PRIRODNIM PREPARATIMA
Kao i u svemu tako i ovdje postoji odabir. Budući da je povišen kolesterol "dobar posao" u bogatim nacijama kod kojih postoje katastrofalne prehrambene navike (SAD i zapadna Europa), ali i u ne baš tako bogatim zemljama s katastrofalnim prehrambenim navikama (Hrvatska), na raspolaganju postoji obimna količina lijekova, svaki sa svojim profilom nuspojava. Premda su takvi lijekovi uspješni, promjena prehrane je, bar u početku tegoba s povišenim kolesterolom, uvijek dobrodošao način pomoći, uz redovite kontrole i savjetovanja s liječnikom. Postoji puno ljekovitih biljaka koje pomažu smanjivanje kolesterola, a svrstavamo ih u četiri klase: 1. grupa koleratičnih biljaka, tj, onih koje potiču izlučivanje žuči i time povećavaju razgradnju kolesterola ( artičoka , korijen maslačka ...), 2. biljke koje djeluju na probavni sustav ( piskavica ), 3. ulja s omega-3 kiselinama koje vraćaju balans lipidima i sprečavaju upalni proces u krvnim žilama (orah, lan, riblje ulje...), 4. biljke koje smanjuju sintezu kolesterola slično lijekovima statinima ( crvena gljivica riže ( Monascus purpureu).

Ožujak 2009.

14

Kolesterol

ZAKLJUČAK
Kolesterol je kompleksna molekula, proizvod ljudskog i životinjskog metabolizma. To je gradivni element mnogih važnih staničnih komponenti i ima veliku važnost u izgradnji stranične membrane, nekih hormona i mnogih važnih tkiva. Tijelo bez kolesterola ne može opstati, te ga u tom slučaju tijelo samo sintetizira. Povišeni kolesterol je „povlastica“ razvijenog svijeta, odnosno prekomjerne i nepravilne prehrane. Najučinkovitiji način za borbu protiv kolesterola je edukacija. S edukacijom bi trebalo započeti još u najranijem djetinjstvu, a trebalo bi je uvesti i kao nastavni predmet u škole. Veliku važnost trebalo bi dati i porijeklu namirnice jer današnji čovjek najčešće nezna pravo porijeklo namirnice, a još manje njezinu pravu nutritivnu vrijednost. Tjelesna aktivnost također je stepenica više ka zdravijem životu. Dugoročno gledano, edukacija iz područja nutricionizma, tjelesna aktivnost, osobna kontrola prilikom konzumiranja količine izuzetno su važna, te utječu na zdravstveno stanje pojedinca i društva uopće.

Ožujak 2009.

15

Kolesterol

LITERATURA
1.

Šimundić, B.: Prehrambena roba, prehrana i zdravlje, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2008.

2. Vranešić, D., Alebić, I. : Hrana pod povećalom, Zagreb: Profil International, 2006. 3. Živković, R. : Dijetetika, Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 4. Živković, R. : Dijetoterapija, Medicinska naklada, Zagreb, 2000. 5. Novartis Pharma Services Inc., “Kolesterol i prehrana“, Zagreb 6. www.hrzdravlje.net 7. www.Pliva. 8. www.Gastro.hr 9. www.vitamini.hr

Ožujak 2009.

16

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful