P. 1
Hipokrat[1].ppt_-_prezentacija_HRANA_I_ZDRAVLJE_-_ZA_PRINTATI

Hipokrat[1].ppt_-_prezentacija_HRANA_I_ZDRAVLJE_-_ZA_PRINTATI

|Views: 93|Likes:
Published by nvs_rkc

More info:

Categories:Topics, Art & Design
Published by: nvs_rkc on Apr 16, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/01/2012

pdf

text

original

SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA (CIS ZABOK

)

KOLESTEROL
SEMINARSKI RAD
Nives Roki 000867 R-16 Smjer: Turisti ki menad ment Andrea imag 000868 R-16 Smjer: Turisti ki menad ment Valentina Glumpak 000307 R-16 Smjer: Menad ment doga aja i slobodnog vremena Status: Izvanredni studij CIS ZABOK 3. GODINA Kolegij: Hrana i zdravlje Mentor: Prof. dr. sc. Borislav imundi

SADR AJ
‡ KOLESTEROL ‡ LIPOPROTEINI:
± LIPOPROTEINI velike gusto e ( HDL) ± LIPOPROTEINI male gusto e ( LDL )

‡ ‡ ‡ ‡ ‡

PREPORU ENE VRIJEDNOSTI OPASAN KOLESTEROL PRAVILNA PREHRANA SAVJETI ZA SNI ENJE KOLESTEROLA ZAKLJU AK

Hipokrat ³ Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana ³

‡Kultura hranjenja i znanje o pravilnoj prehrani postaju nu nom potrebom svakog ovjeka. ‡Bolesti koje su povezane s neuravnote enom prehranom i prekomjernim unosom hrane danas su vode i uzroci smrtnosti u razvijenom zemljama.

KOLESTEROL
‡ Kolesterol je masna tvar kojeg u malim koli inama ima posvuda u tijelu. ‡ Do 80 posto potrebnog kolesterola stvara se u stanicama jetre, dok se manji dio unosi hranom, i to uglavnom iz namirnica ivotinjskog podrijetla.

KOLESTEROL
‡ Na koli inu kolesterola to ga proizvede na e tijelo utje e vrsta masno e koju jedemo i na in ivota kojim ivimo. ‡ Kolesterol se tijelom prenosi krvlju, vezan na proteine. Ta kombinacija masti i proteina naziva se lipoprotein.

LIPOPROTEINI
‡ Lipoproteini su gra eni od molekula proteina i masti, a mogu biti razli ite gusto e.

LIPOPROTEINI
mogu biti : ‡ velike gusto e - engl.high-density lipoprotein, HDL, ‡ male gusto e - engl.low density lipoprotein, LDL ili ‡ vrlo male gusto e - engl.very low density lipoprotein, VLDL.

LIPOPROTEINI male gusto e ( LDL )
‡ prenose kolesterol iz jetre krvlju do stanica. ‡ Vi ak tog kolesterola koji stanica ne mo e koristiti talo i se na stjenkama arterija kojima krv putuje od srca do mozga. ‡ Na nastale naslage kolesterola mogu se talo iti i neke druge supstancije, te se stvara plak koji s vremenom mo e uzrokovati za epljenje krvnih ila, te tada dolazi do sr anog ili mo danog udara. Upravo zbog ovog razloga LDLkolesterol se naziva Ä lo im³ kolesterolom.

LIPOPROTEINI velike gusto e ( HDL)
‡ su molekule koje cirkuliraju krvlju i uklanjaju vi ak kolesterola iz krvi i tkiva, vra aju ga u jetru odakle se opet mo e povezati u LDL koji e ga prenositi krvlju. ‡ Na ovaj na in smanjuje se vrijednost vjerojatnost gomilanja kolesterola na stjenkama krvnih ila, kao i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti., zbog ega se HDL kolesterol naziva Ä dobrim³ kolesterolom

FAKTORI koji sudjeluju u poreme aju metabolizma kolesterola: 1. prehrana i ivotni stil
2. genetski faktori 3. regulacija metabolizma i transporta kolesterola u jetri i u i 4. regulacija apsorpcije i izlu ivanja kolesterola u crijevima 5. psihi ki faktori (stres, hormoni) i dr.

Preporu ene vrijednosti kolesterola su:

‡ Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l ‡ LDL kolesterol < 3,0 mmol/l ‡ HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za mu karce / > 1,2 mmol/l za ene

KADA KOLESTEROL POSTAJE OPASAN?
‡ U organizmu svaka tvar mora biti u ravnote i , a to zna i da odre ena razina svih gradivnih i energetskih molekula, poput e era, lipida i aminokiselina, bude uravnote ena u zdravom organizmu da osigura normalan rast i funkciju. ‡ U slu aju nastanka disbalansa, odnosno da ijedna od tih tvari iz nekog razloga bude smanjena ili pove ana, dolazi do optere ivanja biokemijskih reakcija u stanicama to mo e rezultirati bole u.

OPASAN KOLESTEROL
‡ Pretjerane koli ine kolesterola optere uju stanice koje sudjeluju u njegovom transportu i metabolizmu, a najosjetljivije stanice na povi enu razinu kolesterola su stanice koje se nalaze na unutra njoj strani krvnih ila endotelne stanice. ‡ Stoga je povi en kolesterol prepoznat kao rizi ni faktor za nastajanje krvo ilnih i sr anih bolesti

TJELESNA TE INA I KRVNI TLAK
‡ prvenstveno tjelesnu te inu dovesti u idealne vrijednosti, tijelo primjereno tjelesni optere ivati, kontrolirati tlak, te prekinuti pu enje.

‡ . . . i djelomi ni uspjeh na pojedinom polju
bitan je prilog smanjenju rizika od bolesti

PRAVILNA PREHRANA
‡ naziva se jo i uravnote prehrana

ena i normalna

‡ prehranu koja svakom normalnom i bolesnom organizmu osigurava optimalnu koli inu, u odgovaraju em odnosu proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i teku ine, a s ciljem zadovoljenja potrebe organizma za gradivnim, energetskim i za titnim tvarima

OSNOVNE ZNA AJKE PRAVILNE PREHRANE
‡

DOVOLJNOST: prehrana mora osigurati dovoljno ali ne previ e nutrijenata da bi se zadovoljile potrebe organizma za rast, razvoj i obnovu stanica i tkiva URAVNOTE ENOST: birati kad god je mogu e namirnice velike nutritivne gusto e (cjelovite itarice, vo e povr e), a izbjegavati one manje nutritivne gusto e. UMJERENOST: veliku pa nju treba posvetiti da se neke namirnice ne konzumiraju u ve oj koli ini nego to je to potrebno RAZNOLOKOST:uklju ivati svakodnevno namirnice iz svih 6 glavnih skupina, te kombinirati raznoliko namirnice unutar svake skupine.

‡

‡ ‡

NAMIRNICA IZ JEDNE SKUPINE NE MO E ZAMIJENITI NAMIRNICU IZ DRUGE SKUPINE.

SAVJETI ZA SNI ENJE KOLESTEROLA
‡ ‡ Poja an unos topljivih vlakana Smanjiti unos masti na najvi e 30% od ukupnog unosa energije, unos zasi enih masti ispod 10% ukupnog unosa energije Smanjiti unos crvenog mesa, pr ene hrane, smanjiti unos hrane s visokim sadr ajem kolesterola ( umanjak jajeta, iznutrice, svinjetina i prera evine, govedina), smanjiti unos zasi enih masti iz mlijeka i mlije nih prera evina

‡

ZAKLJU AK
‡ Povi eni kolesterol je Äpovlastica³ razvijenog svijeta, odnosno prekomjerne i nepravilne prehrane. ‡ Edukacija iz podru ja nutricionizma, tjelesna aktivnost, osobna kontrola prilikom konzumiranja koli ine izuzetno su va na, te utje u na zdravstveno stanje pojedinca i dru tva uop e.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->