GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

“INDUSTRIJA I OKOLIŠ”

ROBERT
2001/2002

VALPOTIĆ

Njemački biolog je prvi koristio pojam «ekologija» koji je tada bio vrlo šturo interpretiran, a značio je odnos između okoliša i organizma. Taj stav je prevladavao sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađeno da u prirodi postoje devastacije. Na promjenu kvalitete okoliša utjecala je industrija, promet, ekspanzija stanovništva i sl. Ekologija je vezana uz mnoge društvene i prirodne znanosti kao što su kemija, biokemija, meteorologija, genetika, ekonomija i pravo. ZAGAĐENJE su nepoželjne promjene u fizikalnim, kemijskim ili biološkim svojstvima zraka, vode ili tla, koje mogu ili će štetno djelovati na čovjeka i druge organizme i njihove uvjete života. Izvori onečišćenja su industrija, promet, energetika i sl. Dijagram toka industrijskog procesa EMISIJA ulaz SIROVINE ENERGIJA VODA OSTALO INDUSTRIJSKI PROCES izlaz POLUPROIZVODI PROIZVODI

OTPAD

OTPADNE VODE

BUKA STROJEVA

Kada se želi ocijeniti proizvodnja ili proizvod treba poći od dijagrama toka industrijskog procesa, ali se moraju uzeti u obzir i sirovina i pretvaranje sirovine u poluproizvod ili proizvod, te kako će taj proizvod djelovati na okoliš (da li je ekološki prihvatljivo njegovo zbrinjavanje). ULOGA EKOLOGIJE – kako zaustaviti degradaciju biosfere i uspostaviti ravnotežu u njoj uz ekspanziju populacije i razvoj. Hijerarhija metoda za povećanje kvalitete okoliša: 1. čiste tehnologije – to su one tehnologije koje neće dati emisiju tijekom proizvodnje 2. modifikacija procesa postojeće proizvodnje, reciklacija unutar samog procesa proizvodnje, zamjena materijala ili sirovina onima veće ekološke podobnosti, primijeniti ekološki pogodne postupke pročišćavanja zraka ili voda ili zbrinjavanja ekološki podobnog otpada. ZAGAĐENJE ZRAKA Treba poći od izvora emisije da bi utvrdili koji polutanti nastaju, kako štetno utječu na atmosferu i koliko će se dugo zadržati u atmosferi. Troposfera ide do 10 km visine i kod temperature od 20°C do 50°C će imati negativan temperaturni gradijent. Stratosfera – sa temperaturom će oko 30 km visine početi rasti, a za to je odgovoran jedan dio stratosfere i to onaj gdje su koncentracije ozona veće i on će biti uzrok apsorpcije, još se naziva i ozonosfera. Mezosfera – karakterizira ju negativni temperaturni gradijent, dolazi do vrlo naglog porasta temperature u ionosferi – temperatura gubi svoj značaj iz kinetičke teorije plinova. PODJELA ATMOSFERA PO SASTAVU:

2

-

do visine od 100 km – sastav u konstantnim granicama, naziva se još i homosfera. dio iznad 100 km visine – heterosfera u kojoj dolazi do gravitacionog razdvajanja plinske smjese. 0,00

Nadmorska visina / km

ionosfera

0,00

0,01 100 50 10 - 100 0 100 mezopauza mezosfera stratopauza stratosfera tropopauza troposfera 200 300 400 500

600

700

800

1 10 100 1000 900 1000 1100 temperatura / °C

Učestalost važnijih atmosferskih plinova PLIN Ar Ne Kr Xe N2 O2 CO2 CH4 H2 N2O CO H2S / SO2 NH3 NO / NO2 CHH2O O3 He Rn VOLUMNI UDIO 106 9300 18 1,1 0,09 78 x 104 21 x 104 315 1,1 0,4 0,25 0,1 var. var. var. var. var. var. 5,2 var. VRIJEME ZADRŽAVANJA U
TROPOSFERI

CIKLUS ne sudjeluju u ciklusima

106 godina 104 godina 15 godina 5 godina 5 godina ( ? ) 10 godina 0,2 godine dani do tjedni 10 dana 0,3 godine 107 godina 3 godine

pretežno biološki ciklus

Izvori pretežno biološki, odvodi pretežno fizikalnokemijski Pretežno fizikalno-kemijski ciklus

1. grupa su plemeniti plinovi, oni se u vremenu akumuliraju. Elementarni dušik transformacijom može preći u one oblike kao što su nitriti, nitrati koje mogu koristiti autotropni organizmi. Prelazak – FIKSACIJA – postiže se prirodna ravnoteža sastojaka plinova. Iza tih ciklusa stoji oksidacija, fotosinteza. Sudbina polutanata u atmosferi ovisi o meteorološkim parametrima.

3

temperatura zraka. Ona je meteorološki povoljna situacija za kvalitetu zraka. transformacijama i sl. 4 . su: . što znači da dio toplog zraka koji struji u vis neće se brzo ohladiti da bi postigao temperaturu okolnog zraka. .oborine.sunčevo zračenje. . .strujanje. o stvarnoj promjeni temperature zraka sa visinom.TEMPERATURA ZRAKA Da li će se neki polutanti iz izvora dizati u vis. a to je do približne vrijednosti od 7°C / km visine. slijegati uz tlo ili rasprostirati vodoravno od izvora ovisiti će o stupnju vertikalnog strujanja. topli zrak će se zbog manje gustoće dizati iznad hladnijeg i širiti će se. Temperatura zraka će padati za iznos koji je ekvivalentan radu pri ekspanziji.Meteorološki parametri koji učestvuju u reakcijama. Ekspanzija je gotovo adijabatska. visina visinska inverzija stabilna atmosfera adijabatska promjena nestabilna atmosfera prizemna temperaturna inverzija temperatura Temperaturne inverzije Kod NESTABILNE ATMOSFERE promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine. . a rad se stvara iz unutrašnje energije sustava. pa će se nastaviti dizati dalje i takvi uvjeti će biti povoljni za rasprostiranje polutanata visoko i daleko od izvora emisije. ADIJABATSKA PROMJENA – pri istom tlaku zraka. Dio toplog zraka će se dizati sve dotle dok ne postigne temperaturu okolnog zraka. što znači da ne dolazi do izmjene topline sustava sa okolinom.

dok u toku noći zemlja zrači energiju natrag u svemir. što ima za posljedicu povećanje koncentracije polutanata u određenoj zoni atmosfere. pa će se nastojati vratiti na svoj prvobitan nivo. zrak će vrlo brzo pri dizanju postati hladniji i gušći od okoline. visina topli zrak hladni zrak temperatura Stvaranje temperaturne inverzije u dolinama 5 . što dovodi do povećanja koncentracije polutanata pri tlu. U takvim situacijama vrlo često se dešava da temperatura zraka raste sa visinom. Te situacije su najnepovoljnije jer nije moguće raspršivanje polutanata već nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja. pa će inverzijski sloj nastati noću upravo radi bržeg hlađenja zemlje od zraka.Ako je temperaturni gradijent pozitivniji od adijabatske promjene dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine i manja je od 7°C / km visine i onda je ATMOSFERA STABILNA. Kad je atmosfera stabilna tada ne dolazi do vertikalnog miješanja zraka. a inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca. Takvu pojavu nazivamo TEMPERATURNA INVERZIJA. Ako temperatura zraka raste sa visinom to je visinska inverzija. Za vrijeme vedrih noći to zračenje u vidu dugovalnih IR zraka je intenzivnije i dovodi do hlađenja slojeva zraka neposredno uz površinu zemlje. te inverzije se dešavaju kada je ekstremno stabilna atmosfera. visina visina sloja topli zrak hladni zrak emperatura Temperaturna inverzija u toku noći hladni zrak inverzijskog t Tokom dana sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje. tada se atmosfera nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima. Na taj način je spriječeno raspršivanje polutanata. Postižu se koncentracije koje su štetne i za organizme i za okoliš. a polutanti koji su se emitirali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja.

čak i opasne za vrijeme maglovitih dana i ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilati i koncentrirati u cijelom tom vremenskom periodu. hladniji zrak istiskivat će topliji zrak koji odlazi u vis. hladni front topli front front topli front hladni «Frontalna» inverzija Frontalne inverzije se javljaju prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura kad hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti. stvarajući temperaturnu inverziju. te neki nizinski predio. a brzina strujanja je ovisna o udaljenosti od zemlje i zavisi od koncentracije terena jer promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca pa i brzine vjetra i do strujanja mikrorazmjera i u onim slučajevima kada su u neposrednoj blizini «tišine». a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini. pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem. Kod gradnje novih industrijskih objekata treba se paziti da se oni ne grade u područjima koja nisu pogodna. međutim češće je da frontalne inverzije nastaju i da traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija. Inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara. . Ponekad se zna dogoditi da kretanje zraka može razbiti inverziju.U kotlinama se spomenuti efekt nastajanja inverzije kombinira sa pojavom spuštanja hladnijeg zraka sa okolnih brda. Razlika tlaka na pojedinim mjestima na zemlji uvjetovat će strujanje. Zbog sve veće gustoće. nego u prizemnom sloju atmosfere i za vrijeme anticiklone vjetrovi su slabi ili ih uopće nema. pa tada treba smanjiti najveće izvore emisije. te treba obuhvatiti niz od barem 5 godina. Ovakve inverzije i ovakva analiza promjene temperature zraka sa visinom posebno su važan čimbenik ekoloških studija pri izgradnji novog objekta. Zagrijavanje je veće u gornjem. Inverzije koje nastaju pri stvaranju anticiklona (polje visokog tlaka zraka) Kada nastaju anticiklone. U tu svrhu potrebno je izraditi ružu vjetrova koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina). Brzina i strujanje vjetra bitni su parametri pri izradi ekološke studije kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta. S ekološkog aspekta posebno se analiziraju strujanje zraka more-kopno i planina-kotlina. zagrijavajući se pritom kontrakcijom (skupljanjem). Mogu dostići i prestići maksimalne dopuštene koncentracije. pa čak i adaptacije i renoviranja starog. .OBORINE 6 . Anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja.STRUJANJE ZRAKA Horizontalni transport zagađivala je funkcija vjetra zračnih turbulencija i topografije. Ove inverzije su posebno nepogodne. gornji slojevi zraka spuštaju se prema dolje.

ioni i dr. Kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) nastaju fotokemijske reakcije. Topljivo u vodi – plinovi koji su antihibridi kiselina npr. - 7 . Oborina može u smanjenju doprinijeti pomoću 2 mehanizma: 1. NO2 ispiranjem dolazi do smanjenja pH. Efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine. Ispiranje – kada oborina prolazi kroz sloj zraka ona može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka. 2. veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega.Mogu biti značajni meteorološki parametar koji može doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka. mogu pretvarati i stupati u reakcije koje zovemo fotokemijske reakcije.molekula mora apsorbirati taj foton i samo uz te uvjete se molekule. ali i povećanju zagađenosti voda. ispiranje. da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: da energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze bilo da je to energija disocijacije ili energija potrebna za bilo koju drugu vrstu kemijske reakcije. NO. iskišnjavanje. .SUNČEVO ZRAČENJE Sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela. Iskišnjavanje je proces kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu ili djeluju kao kondenzacione jezgre. SO 2. .

 prirodnog – virusi. a kada se oborina formira pri cikloni ona će prenositi polutante iz zraka. disulfidi. postupci jako onečišćuju zrak sa oksidima sumpora. Veliki globalni efekti – smanjenje emisije CO2 i plinova staklenika. NOx. na mnoge materijale. . Tekućina – sprej (veća kapljica). . Prema trajanju učinka polutanti se dijele na: . Plinovi i pare se ponašaju prema plinskim zakonima što je bitno pri utvrđivanju njihove koncentracije i pri projektiranju uređaja za pročišćavanje zraka.. nafta).sagorijevanje fosilnih goriva (ugalj. pa takve tvari onda nazivamo polutanti ili zagađivala. Mehanizmi odvoda iz atmosfere: heterogena oksidacija (direktno taloženje iz plinske faze.energetika.Prema podrijetlu polutanti mogu biti:  antropogenog – oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti. a 10% aerosoli. magla (sitnija kapljica). hidroelektrane.polutanti s lokalnim učinkom . sekundarni produkt SO3.plinove. Šljaka iz termoelektrane je jako štetna jer može doći do kumuliranja u organizmu (mlijeko). bakterije. produkt. H2SO4). Rude bakra. COS i slični spojevi koje karakterizira i vrlo neugodan miris. vjetra – vrlo dobro kod Senja. olova dolaze u prirodi kao sulfitna grupa. tzv. krutih i tekućih čestica u zraku. merkaptani. Termoelektrane su povoljnije za zagrijavanje nego kada bi se za zagrijavanje koristilo niz dimnjaka makar su i one nepogodne. Zagađivanje vodotoka može doprinijeti nepovoljnim uvjetima života organizmima koji ne podnose fluktaciju temperature.polutanti s globalnim učinkom. .SPOJEVI SUMPORA SO2 Antropogeni izvori emisije: . Polutanti se mogu podijeliti s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu na: - primarne – koji se nalaze na izvoru emisije. prašina iz pustinje. Nuklearne elektrane su ekološki povoljne ako nema ekscidencijskih situacija. sekundarne – koji će nastati iz primarnog nekom od kemijskih reakcija u atmosferi. Ako oborina pada i ispire zrak pokupiti će polutante koji su u zraku prisutni. krutih tvari ili aerosola) u atmosferi može djelovati štetno na zdravlje ljudi i ostalih organizama. nafta je bolji energent jer ima 2. Kod sulfitnog postupka karakteristični polutanti su SO 2.pare i – aerosoli. SO2 se brzo oksidira i prelazi u sekundarni polutant H2SO4 i/ili njezin anhidrid SO3.kod sulfatnog postupka prisutni su sulfidi. . Suho taloženje. polucija iz postupka pripreme energije – polutanti SOx. cinka. Polutanti se mogu podijeliti i prema konzistenciji na : . - industrija – sulfitni i sulfatni postupak proizvodnje celuloze Alternativni izvori energije: energija sunca. 90% polutanata pripada plinovima i parama. energija valova – Senj. SOx jer je potrebno jako puno energije. povijesne spomenike i prirodu uopće. krute čestice.Jedan od procesa je heterogena oksidacija i ona obuhvaća slijedeću reakciju: a) 2SO2 (g) + O2 (g) → 2SO3 (g) - 8 . a plin je najbolji energent. Proizvodi celuloze . Taj mehanizam je kompleksan i obuhvaća 3 moguća procesa: . Aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih. Ugalj je ekološki najnepovoljniji energent jer ima najveći postotak sumpora (oko 5%).3%.ZAGAĐIVALA U ATMOSFERI Povećanje koncentracije određenih specija (plinova.

nema vjetra kisele kiše pH oborina < 5 fenomen uzrokuju SO2 i NOx. o polutanti SO2 i krute čestice imaju sinergističko djelovanje. Indiji i Dalekom Istoku. Americi.Utjecaj na okoliš: . dušik (IV)-oksid NO2. Općenito se smatra da 1-10% SO2 se na sat oksidira. ali će ona biti katalizirana prisutnošću čestica čađe ili prisutnošću lebdećih čestica (čestice pepela). k) 2HO2 + M1 → O2 + H2O2 + M Koji će od ova tri mehanizma prevladati ovisiti će o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije. ali je termodinamički moguća što nam govori ΔG. niska o temperatura zraka. temperaturna inverzija. pa će reakcija biti maksimalno značajna u blizini izvora emisije gdje je i visoka koncentracija čestica. a ona nam je potrebna da bi absorbirala energiju dobivenu nastajanjem novce veze i ona na taj način stabilizira tu reakciju. Reakcija će biti ubrzana ako se čestice plina okruže sa filmom vode.OKSIDI DUŠIKA KAO POLUTANTI NO – suma oksida dušika NO i NO2 9 . g) SO2 (aq) + H2O (l) ↔ H2SO3 (aq) h) H2SO3 (aq) ↔ HSO3. o za nastajanje smoga bitni meteorološki faktori.Londonski tip smoga. produkt H2SO4 i peroksidni radikal HO2. Uz prisutnost vode dolazi do reakcije b). Sama regeneracija hidroksilnog radikala se može prikazati reakcijom f).71 kJ mol-1 SO2) Reakcija je vrlo spora. c) OH˙+ SO2 + M1 → HOSO2˙+ M Početna reakcija će kao rezultat dati hidrogensulfit radikal (HOSO2˙ ). odnosno oborinama što je razlog kiselih kiša. Reakcije će biti potencirane tamo gdje su prisutni antropogeni izvori SO2 (procesi sagorijevanja). H2O e) HOSO2 . što znači da je relativno kratko zadržavanje tog polutanta u troposferi i efikasno se može iz atmosfere izdvojiti tzv. f) HO2˙ + NO → OH˙ + NO2 - homogena oksidacija u vodenoj fazi. produkt H2SO4 (aq).(ΔG°298 = . molekula. magla. . M – neka treća tvar. To može biti ozon. mokrim taloženjem. U jako čistoj atmosferi značajna je oksidacija SO2 posredstvom hidroksilnog radikala. i) HSO3. Mehanizmi reakcija su razlogom što SO2 neće doći u stratosferu. pa nisu onda moguće ni kombinirane fotokemijske reakcije uzrokovanje SO2. d) HOSO2˙ + H2O → HOSO2 .(aq) ↔ SO32. X - . a može biti i neka kruta površina. Hidrogensulfit radikal se dalje oksidira reakcijama d) i e) do sulfatne kiseline H2SO4. odnosno do hidrolize: b) SO3 (g) + H2O (l) → H2SO4 (aq) U suhom i čistom zraku na temperaturi troposfere reakcija je polagana. ali može i drugih prijelaznih metala. H2SO4 i HNO3. - homogena oksidacija plinske faze. zatim SO3. Distribucija tog polutanta na zemlji nije jednolika i smatra se da oko 90% SO2 pripada emisiji prvenstveno u SJ.(aq) + H+ (aq) Osim vode u troposferi postoje i različite druge specije koje mogu transformirati SO 2 u sulfatnu kiselinu. Mnogo važnije je otapanje sulfata formiranih na krutoj površini i njihov transport. Europi. vodikov peroksid. H2O + O2 → H2SO4 + HO2˙ U zagađenom zraku peroksilni radikal (HO2˙ ) može reagirati sa NO i pritom se regenerira hiroksilni radikal.(aq) + H+ (aq) j) H2O2 (aq) + SO2 (aq) → H2SO4 (aq) Reakciju će prvenstveno katalizirati soli željeza.

NASTAJANJE TROPOSFERSKOG OZONA NO2 + hν (λ < 430 nm) → NO + O O + O2 + M → O3 + M b) to su reakcije koje se pripisuju mehanizmima nastajanja fotokemijskog smoga tipa Los Angeles. meteorološki uvjeti temperatura zraka > 20°C. CO se oksidira sa ½ O2. Prirodni izvori CO u atmosferi: fotokemijska oksidacija ugljikovodika.ispušni plinovi automobila. a reakcija ide uz mikroorganizme iz tla. za razliku od rugih reakcija koje se dešavaju u stratosferi i koje doprinose smanjenju koncentracije ozona. postoji 2 mehanizma: 1. stvaranje u oceanima. električna izbijanja) gdje iz elementarnog dušika pri visokim temperaturama mogu nastati oksidi dušika. hidroksil radikal. hidrogen-peroksi radikal. a reakcija ide sa elementarnim vodikom i pritom nastaje metan i voda. a) Reakcije idu prema fotodisocijaciji NO2. c) te reakcije su odgovorne za nastajanje kiselih kiša λ < 320 nm O2 H2O 2NO2 + M O3 O° 2OH M 2HNO3 . saobraćaj. Antropogeni izvori: procesi nepotpunog izgaranja fosilnog goriva i biomase (nije bilo dovoljno kisika). CO se reducira.SPOJEVI UGLJIKA Oksidi ugljika: ugljik (II)-oksid CO. 2. a produkt je CO2 CO + ½ O2 → CO2 Da bi do takve reakcije moglo doći sudjeluju bakterije iz tla.A. vlaga i čestice. Važan je za masu procesa iz grafičke industrije. energetika i promet. Ona će pridonijeti stvaranju ozona u troposferi.industrija. Industrija može doprinijeti emisiji i samih proizvodnih procesa ili pak utroškom energije.Prirodni izvori oksida dušika su: gorenje biomase (šumski požari. ugljik (IV)-oksid CO2. saniranje različitog otpada. šumski požari i vulkani. Iz primarnih polutanata (manje štetnih) nastaju sekundarni polutanti koji su više štetni. Ta reakcija je izvor povećanja koncentracije troposferskog ozona. . Jedan od osnovnih mehanizama odvoda CO iz atmosfere je reakcija adsorpcije u tlo. Anaerobni procesi mogu biti izvori amonijaka. . sunčevo zračenje. «tišina» i vrijeme maksimalne insolacije. Primarni polutanti su poznati zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi. OH H2O O2 NO2 + M M RCHO RCO˙ RCO O2˙ RCOO2 NO2 ili acil radikal peroksiacil radikal PAN peroksiacilnitrat hν H Za te reakcije su karakteristični: grafička industrija. Antropogeni izvori emisije su: . avioni. redukcija CO2 u oblacima. Unutar troposfere NOx plinovi izloženi su promjenama radi utjecaja mnogih agenasa od kojih su najvažniji ozon.sagorijevanje fosilnih goriva i biomase. organske molekule (uključujući organske peroksi radikale RO2˙ ).fotokemijski tip smoga L. CO + H2 10 . . nove specije su atomarni kisik koji će sa nekom molekulom treće vrste dati ozon.

1. što može dovesti do gubitka sposobnosti ispravnog ocjenjivanja vremena i prostora – uzrok čudnih nesreća. te neplemeniti metali i silikati koji su naneseni na neku površinu (često aluminij-oksid). sada oko 360 ppm. Iz konstante reakcije proizlazi da je afinitet CO za oko 200 puta veći u usporedbi s kisikom. može doći do kome i smrti. Štetno djelovanje tog polutanta CO ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi radi mogućnosti da se veže na hemoglobin i na taj način nastaje tzv. pa je na taj način mnogo CO2 iz zraka prešlo u magnezijevkarbonat MgCO3 i kalcijev-karbonat CaCO3 tvoreći stijene. CO + ½ O2 → CO2 2. karboksihemoglobin. Cm Hn + 2 (m + n/4) NO → (m + n/4) N2 + n/2 H2O + mCO2 5. Kada je hemoglobin dostupan CO. događao se proces da su H2O2 i CO2 otapali stijene i nastali su topljivi hidrogenkarbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. mogu se javiti glavobolje. dok se npr. prema nekim procjenama se smatra da koncentracija CO2 godišnje raste oko 0. CO + NO → ½ N2 + CO2 3.Sve vrste tla će pokazati jednu mogućnost tih reakcija.pri toj reakciji će kao produkt nastati CO 2 i atomarni vodik. Visoke koncentracije se mogu dogoditi i na prometnicama – u vrlo uskim ulicama i gužvama na semaforima. Taj proces i danas je prisutan u plitkim tropskim morima pri čemu nastaju koraljni grebeni. Za CO se smatra da je njegovo vrijeme boravka u atmosferi oko 0. Te specije su koristili morski organizmi za izgradnju svojih kostura koji su se nakon izumiranja organizama taložili na morsko dno. Prije 2 milijarde godina CO2 je bilo svega nekoliko ppm. reducira se mentalna sposobnost. Intenzitet zračenja CO2 H2O apsorpcijski maksimumi 11 . Hemoglobin u krvi je nosioc kisika i taj oblik je oksihemoglobin. Prirodni fond koncentracije CO – koncentracija polutanta na mjestima gdje nije moguće zagađenje iz antropogenog izvora je oko 0. mjestima mogu naći koncentracije koje su veće od 100 ppm. pa zato sada automobili imaju katalizatore koji veći dio NO. biološko raspadanje i oslobađanje iz oceana. CO i ugljikovodike prevode u elementarni dušik CO2 i vodu. H2 + NO → ½ N2 + H2O Kao katalizatori se još koriste i neki plemeniti metali (paladij i sl. Pušači su izloženi za vrijeme pušenja kratkotrajnim.CO2 Prirodni izvori: respiracija. ali visokim koncentracijama CO koje mogu biti i do 400 ppm. Kada se ta koncentracija poveća.4 godine. Veliki udio te koncentracije je pripisan prometu. Kada se tlo sterilizira i kada se stavi u kontakt s CO tada nema reakcije. Opisani proces se događao tijekom dugih geoloških razdoblja. promet. tako da je kod njih koncentracija karboksihemoglobina oko 10 puta veća nego kod nepušača.1 ppm (parts per million). Antropogeni izvori: energetika. u tunelima. Cm Hn + (m + n/4) O2 → mCO2 + n/2 H2O 4. Mehanizmi odvoda su: fotosinteza. H2 + ½ O2 → H2O 6.reakcija oksidacije s hidroksi radikalom OH˙ . on će radije reagirati s CO. nego sa kisikom. zbrinjavanje otpada. Koncentracija tog polutanta – treba poći od davnih vremena kada se zemlja hladila. atmosfera je bila bogata sa CO2. Normalna koncentracija karboksihemoglobina u krvi iznosi oko 0.3% što postaje zabrinjavajuće. garažama i sl. procesi sagorijevanja fosilnih goriva. upijanje u tlo. U urbanim predjelima je koncentracija od 2 – 20 ppm.). Reakcije koje se dešavaju u troposferi: . Prije početka industrijske revolucije oko 260 ppm.5%. .

.Prirodni izvori metana su: Metan nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima djelovanja na tvari biljnog ili životinjskog podrijetla – dekompozicijom organskih tvari.Jedan dio će se apsorbirati u tlo 6 – 12%. N2O. . tzv. a metan (ugljikovodici) nastaju procesima razgradnje organskih tvari. a neprozirno za zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku. Tri su glavna mehanizma odvoda metana iz atmosfere: . ne može se emitirati u svemir. a osim CO2. procesi pri korištenju i eksploataciji ugljena i nafte. vodena para neprozirna za dugovalno IR zračenja i ono ostaje zarobljeno u atmosferi.Mehanizam reakcija u troposferi 12 . plinovi staklenika su metan.procesi odlaganja otpada.Antropogeni izvori metana su: . ali je zbog polutanata kao što su CO2. Koliko će toplotnog zračenja ostati zarobljeno u atmosferi ovisiti će o sastavu atmosfere i koncentraciji polutanata. . Karakteristično je da Zemlja emitira zračenje u IR području. freoni i ozon. EFEKT STAKLENIKA – staklenik djeluje – staklo je prozirno za sunčevo zračenje. Molekule vode i CO2 apsorbiraju zračenje valnih dužina od 12000 – 20000 nm pa je atmosfera prozirna za vidljivi dio spektra. a u kojem će području valnih duljina biti najveći intenzitet emitiranog zračenja ovisi o temperaturi tijela. procesi pri uzgoju stoke. Razlika između CO2 i metana – CO2 nastaje oksidacijom. . procesi sagorijevanja biomase na vrlo niskim temperaturama. Prosječna temperatura je oko 254 K i Zemlja najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12000 nm.Jedan dio će odlaziti u stratosferu i tamo se oksidirati. .10000 20000 30000 valna duljina λ / nm Raspodjela valnih duljina zračenja što ga emitira zemljina površina i maksimumi apsorpcije infracrvenog zračenja molekula CO2 i H2O Utjecaj CO2 kao polutanta na okoliš je globalan i očituje se utjecajem na promjenu klime.UGLJIKOVODICI Metan – prvi u homolognom nizu (CH4).

5 ppm neprestano povećava i to za 1-2% godišnje. Prirodni izvori .Najvažniji mehanizam u tom procesu je reakcija metana sa hidroksilnim radikalom koja će kao krajnji rezultat dati CH3O i H2O. Čovjekovom aktivnošću. upotreba organskih otapala. . a svi takvi spojevi su obilježeni tzv. a razlog tome je reakcija ugljik (II)-oksida sa hidroksilnim radikalom. Temperatura zraka ako se gleda u dužem periodu ima trend porasta. on ima negativan globalni utjecaj na okoliš. Najčešći polutanti su: butan. djeluje na vrijeme. on bi tada išao slobodno u atmosferu i potencirao bi efekt staklenika. etil. CAS brojem i tako možemo saznati sve informacije o djelovanju određenog spoja na okoliš. utjecajem na izvore se može smanjiti udio odvoda metana pomoću te reakcije. etan. visoki (flekso) tisak – organska otapala. Procesi grafičke reprodukcije i općenito grafičke industrije su izvori onečišćenja (procesi tiska – ofset rotacije heat-set bojama. Antropogeni izvori su: promet. Karakteristično za metan je njegov dugi boravak u atmosferi (oko 3 godine). Slika: Atmosferske koncentracije glavnih plinova efekta staklenika Metan je jedan od plinova staklenika. pa on može doći i do stratosfere.DRUGI UGLJIKOVODICI U tu grupu spada oko 600 različitih specija koje mogu djelovati kao polutanti atmosfere. te u ofsetu kada se kao tekućina za vlaženje koristi ona na bazi 2-propanola. alfapinena (α-pinena). sitotisak). Najviše reaktivni bi bili spojevi grupe izoprena. duboki tisak – toulen. Važno je da se njegova koncentracija koja iznosi oko 1.oni nastaju u biološkim procesima i reaktivni su. stalno se pronalaze neki novi. od grupe aromatskih: benzen i toulen. industrija. odnosno klimu. Međutim. a kao rezultat će onda biti ugljik (IV)-oksid i elementarni vodik. Faze procesa: mjesto emisije su postupci pranja strojeva nakon tiska upotrebom sredstva za pranje. kada bi došlo do topljenja leda taj postupak bi oslobađao metan. propen. Efekti na okoliš: 13 . pa se broj stalno povećava. Metan ima mogućnost i on se ugrađuje u led u obliku spojeva koje nazivamo klatrati CH4 * n H2O (n može biti oko 6).

količina vode koja se pritom troši u odnosu na uštedu resursa. A. . . Ako se koristi takva otopina potrebno je brinuti i o tome što se događa i koliko je štetna otpadna tekućina u odnosu na zagađenje voda. ti spojevi emitiraju i nastaju njihovi polutanti ispod temperature vrelišta. odnosno da se smanji udio otopine za vlaženje. pa dolazimo do ALDEHIDA (RCHO). A.ti spojevi mogu sudjelovati u stvaranju fotokemijskog smoga tipa L. Voda za pripremu otopine za vlaženje mora biti izvanredne čistoće (ona koja se dobije metodom reversne osmoze) što uključuje kontrolu pH vrijednosti i provodljivosti. Zamjensko sredstvo koje bi imalo tehničko-tehnološke karakteristike kao 2-propanol do sada nije pronađeno. Takva tekućina za vlaženje će biti zdravstveno i sigurnosno rizična na radnom mjestu. tlak para im je manji od 10 kPa. Provodljivost daje informaciju koliko je ta voda čista (proporcionalno koncentraciji iona). digestalni sustav. Nepovoljni utjecaj na okoliš se potencira sekundarnim reakcijama stvaranjem fotokemijskog smoga tipa L. Mogu se uzeti dugolančani alkoholi kao supstitucija – polialkohol. mogu stupati u reakcije kao što je prikazano za metan s relativno velikim brojem sekundarnih polutanata koji se mogu posebno parcijalno oksidirati.MOGUĆNOST RECIKLACIJE OTOPINE ZA VLAŽENJE I PRISTUPA OPĆENITO - Kretanje reciklirane otopine za vlaženje SVJEŽA OTOPINA ZA VLAŽENJE DOZIRANJE (male količine) MEĐUSPREMNIK Kružni tok otopine za vlaženje između tiskarskog stroja i aparata za kondicioniranje Vrijeme Da li je otopina prljava? / Da li je potrebna izmjena unutar pogonskog ciklusa čišćenja NE 14 . Maksimalna dozvoljena koncentracija je ograničena na 400 ppm na radnom mjestu. To treba promatrati u odnosu na 2 utjecaja: količinu kemikalija u otpadnoj vodi i štetan utjecaj na okoliš.OTOPINA ZA VLAŽENJE U OFSETNOM TISKU Upotrebom 2-propanola u otopini za vlaženje u ofsetnom tisku dolazi do emisije polutanta koji spada u grupu VOC spojeva (ishlapljivi organski spojevi).- djelovanje globalno u kontekstu efekta staklenika. svaki veći proizvođač grafičkih strojeva pokušava pronaći neko zamjensko sredstvo koje onda dolazi pod različitim trgovačkim imenima: Heidelberg – Supstifix. organ vida. BAT u ovom slučaju znači 50 mg/l acetona u krvi ili urinu. Time se smanjuje udio 2-propanola sa 10% na 2-3%. Kod konvencionalnog ofseta se primjenjuju keramički valjci da se smanji udio 2-propanola. . Zdravstveni rizici su: utjecaj na centralni živčani sustav. Rizici opasnosti su: mogućnost da sa zrakom čini smjese koje mogu izazvati požar ili eksploziju. BAT – biološka toleranca na radnom mjestu.

Otopina za vlaženje može utjecati na kvalitetu zraka. 8. 7. 2. Spremnik otopine za vlaženje. Ako se uspije pročistiti otopina za vlaženje tako da se jedan dio može ponovno koristiti u tisku. Sustav za hlađenje.Kako mogu sastav boje i procesi sušenja otisaka utjecati na kvalitetu okoliša? KARAKTERISTIČNI POLUTANTI GLAVNIH TEHNIKA TISKA TEHNIKE TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak GRAFIČKI MATERIJAL POLUTANTI ugljikovodici toulen ugljikovodici MDK [PPM] 400 TOKSIČNO DJELOVANJE KLASA OPASNOSTI Boje Boja Boja 1 1. membranska separacija.DA DA Razdvajanje fizikalnog onečišćenja FILTRAT Kemijski još učinkovito NE OTPAD (što je moguće čvršći) Kružni tok otopine za vlaženje u ofsetnom tisku Tiskarski stroj 4 5 1 6 2 3 Papir 8 Uređaj za kondicioniranje otopine za vlaženje 7 Jedinica za reciklaciju 9 1. Temeljni cilindar. Uređaj za obojenje. filtracija poprečnog toka). na radnom mjestu i u vanjskoj atmosferi. 4. 3. 6.2 1 A III AI A III 15 . Korito tekućine za vlaženje. 5. Unutar jedinice za reciklaciju koristi se postupak pročišćavanja voda koji spada u tercijarne postupke pročišćavanja voda (membranski postupci. Uređaj za vlaženje. Tiskovni cilindar. 9. Cilindar s gumenom navlakom. onda se drugi dio ukoncentrirava i zbrinjava kao otpad. . Grubi filter.

5 – 10% aditiva. . . t/ god. - Heat-set boje se trebaju pročišćavati zbog velikog postotka mineralnih ulja s 2 aspekta: . . 110 000 81 500 3 500 10 000 2 500 EMISIJA t / god.metoksipropilacetat 50 1 cikloheksanon 20 1 butilglikol 50 1 dipropilglikol 2 testbemin Raspodjela emisije organskih otapala prema tehnikama tiska TEHNIKA TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak Fleksotisak Sitotisak POTROŠNJA GRAF. .korištenje velikog udjela derivata nafte. 31 100 14 000 1 100 3 500 1 100 Boje B B B AI AI A II AI A II A II A III A II A III A II A II A II .emisija polutanata u procesu sušenja otisaka.15 – 20% pigmenta. . .20 – 25% mineralnih ulja.5 – 10% aditiva.20 – 35% sušivih ulja.5 – 15% sušivih ulja. MAT.15 – 20% pigmenta.Fleksotisak Sitotisak etanol 1000 0 etoksipropanol 1 metoksipropanol 100 1 etilacetat 200 1 metiletilketon 200 1 50 1 metoksipropilacetat 200 1 izopropilacetat Boje na nafta 2 ksilen 100 2 bazi benzilalkohol 1 otapala diacetonalkohol * 50 1 1-metoksipropanol – 2 * 100 1 butilacetat 950 1 butilniesterglikolne 1 kiseline 50 1 1 . 25 – 35% tvrdih smola. 16 .20 – 25% tvrdih smola.Ofsetni tisak Sastav konvencionalne boje za ofsetni tisak na arke na bazi organskih otapala je slijedeći: . Heat-set boja za ofsetne rotacije sadrži: . - 25 – 40% mineralnih ulja.

iskoristiti i ponovno druge godine posaditi. odnosno svojstva emulgiranja.Flotacija je proces sljepljivanja dispergiranih čestica zagađivala na granici faza zrak-tekućina. neće doći do zagađenja zraka i destrukcije okoliša. Takva otpadna voda se mora pročišćavati. te brzinu izlaganja otisaka (sušenje otisaka). BPK od 500 – 1000 mg kisika / litri. Kada se radi o adsorpciji onda je riječ o krutom sustavu. .Adsorpcija je proces koncentriranja tvari na međufaznoj granici površina. a kada se radi o absorpciji onda je riječ o tekućem sustavu. . te se silom uzgona transportiraju na granici faza u obliku pjene i odvajanjem pjene se odvajaju i polutanti iz sustava. pH vrijednost od 7 – 8. .10 – 20% pigmenta. čestice bojila budu zahvaćene mjehurićima zraka ili nekog drugog plina. . Otpadne vode su onečišćene organske tvari i kao takve se ne mogu ispuštati u vodotoke jer bi organska tvar razgradnjom trošivog kisika vodotok pretvorila u deficitaran na kisiku.).40 – 50% vode. . oko 1 – 10 m3 na dan.koagulacija. - 15 – 35% veziva.adsorpcija. a to su one vegetabilnog – biljnog podrijetla kao što su repica. monomere. (BPK) predstavlja biološku potrošnju kisika i ako ima indeks 5 onda se odnosi na 5 dana. Imati će određenu ekološku podobnost jer neće doći do emisije otapala. To je otežavajuća okolnost za akvatične organizme koje u njemu žive.BOJE NA BAZI VODE Kemijski sastav boja na bazi vode: .BOJE KOJE SUŠE UV ZRAČENJE I SNOPOM ELEKTRONA UV boje ne sadrže organska otapala i smatraju se ekološki pogodnijima.' 70-tih godina javile su se mogućnosti smanjenja udjela derivata nafte iz boja. postaju specifički lakše. . odnosno istraživanja su ukazala na supstituciju sirovina derivata nafte sa sirovinama obnovljivog podrijetla (one koje se mogu posaditi. to će utjecati na iskoristivost pigmenta. . pa za monomere u bojama koje suše UV zračenjem je karakteristično da 17 . S obzirom na volumen otpada s obzirom na kapacitet proizvodnje mogu se uspješno primijeniti sedimentacija i filtracija. . ali njihova ekološka nepodobnost je mogućnost onečišćenja voda. Promjenom kemijskog sastava biljnog ulja (promjena broja i raspodjele dvostrukih veza) će utjecati na niz tehničko-tehnoloških karakteristika tako da je na taj način moguće mijenjati penetracije tekućih sastojaka u papir.10 – 20% alkohola. Prije donošenja odluke o zbrinjavanju treba uzeti u obzir kemijski sastav pigmenta.5 – 10% aditiva. To je postupak kojim se može odrediti količina organskog onečišćenja u otpadnoj vodi. .Koagulacija je fizikalno-kemijski proces koji potpomaže nastajanju većih čestica od destabiliziranih koloidnih čestica i tako potpomaže odjeljivanju faza u procesima sedimentacije i filtracije. Boje sadrže oligomere. a postupci pročišćavanja koji se najčešće koriste su: . fotoinicijatore. Ti uređaji su automatizirani i zauzimaju prostor od oko 5 – 10 m2. . Ne može se napraviti ekološki optimalna supstitucija jer svaka tehnika tiska diktira udio moguće zamjene sa aspekta kvalitete i mogućnosti otiskivanja zbog velikih brzina otiskivanja.sedimentacija. . a dobiveni mulj mora se dalje zgušnjavati i dalje obrađivati (metode spaljivanja). U dubokom tisku se mora koristiti uređaj za pročišćavanje jer boje sadrže puno toulena. soja i sl. Na tržištu postoje komercijalni uređaji za zbrinjavanje otpadnih voda kapaciteta 1 – 20 m3 otpadne vode na dan.flotacija. može se očekivati udjel krutih tvari od 3 – 5%. postizanje ravnotežnog stanja tiskarska boja i voda.

oni rade u boji svojstvo viskoziteta. Uz N 2 (vrlo inertan plin) i hlađenjem se može spriječiti emisija ozona. Oligomeri s višom molekularnom masom koriste se kao epoksiakrilati. Rezultati istraživanja su pokazali da na udaljenosti od 5 cm u okolini sušila doza zračenja približno iznosi 1 μSv/h. oligomer) R' R' N 2 (dušik) polimerizacija snopom O2 O2 R' R'' O2 O2 R' papir papir Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona Kod sušenja dolazi do emisije X rendgenskih zraka. benzofenon kao i derivati tih spojeva i oni će apsorbirati UV zračenje i pri takvim reakcijama su moguće emisije ozona koje mogu djelovati nadražujuće na dišne organe. a kad je dovoljno hladno i dušikovih-oksida koji bi pritom mogli nastati. odnosno polimerizaciju. ali kod ofsetnih strojeva na arke se ne može postaviti taj uređaj zbog hvataljki papira. Kao fotoinicijatori se koriste izopropiltioksanton. Mehanizam sušenja se zasniva na djelovanju energije elektrona na organske molekule pri čemu nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije.6 – heksandioldiakrilat). iritiraju sluzokožu (po kemijskom sastavu to su: alkilesteri i to 1. Polimerizacija u postupku dezintegriranja iskorištenog otiska sprječava nastajanje čestice bojila zadovoljavajuće veličine za efikasno uklanjanje u postupku deinking flotacije pri reciklaciji papira. Tiskarska boja monomer oligomer fotoinicijator oslobođeni radikal Oslobođena energija radikala uzrokuje potpuno umrežavanje. Veziva su smole sa akril i metaakril skupinama na osnovi poliestera epoksida ili uretana. 18 . poliesterakrilati ili kemijski slični spojevi koji imaju određeni zdravstveni rizik – nadražljivost u kontaktu s kožom). benzildimetilketal. kod ofsetnih rotacija sprječavanje djelovanja zračenja (rendgenskih zraka) načinjeno je oklopom od olova. boja elektrona (monomer. Akrilati će imati negativno i štetno djelovanje u kontaktu sa kožom. tis. Shematski prikaz sušenja boje pomoću UV zračenja Boje koje suše snopom elektrona ne sadrže fotoinicijatore i zbog toga se koriste kod tiska ambalaže koja se koristi za prehrambenu proizvodnju. Ekološka nepodobnost kod monomera je nadražujuće djelovanje prevenstveno u dodiru s kožom.

Svi navedeni spojevi su iz grupe teških metala. Redoslijed uzoraka prema udjelu pigmenta TEHNIKA TISKA GRAMATURA g/m2 UDJEL PIGMENTA mg kg –1 uzorka bronciranje 100 17275 bronciranje duboki tisak ofset duboki tisak ofset 240 100 100 240 240 8520 3960 2020 2000 1360 UZORAK 3 6 2 1 5 4 19 . pa se takva sekundarna sirovina mogla koristiti za proizvodnju bojila ili finijih grafičkih materijala.kompostiranje.Utjecaj brončanih tiskarskih boja (brončani prah) na kvalitetu okoliša Koncentracija pigmenta u uzorcima PAPIR / KARTON TEHNIKA TISKA TISKARSKA BOJA KONCENTRACIJA PIGMENATA U OTISCIMA Cu mg kg -1 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 ofset duboki tisak bronciranje ofset duboki tisak bronciranje Neotisnuti Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah 1550 3300 14850 1040 1640 7110 Zn mg kg -1 470 660 2425 320 360 1410 AUROCARD 240 neotisnuti g/m2 Kada bi se ti otisci trebali zbrinjavati ekološki najpovoljnije bilo bi: . Kod spaljivanja dolazi do problema da se u izlaznim plinovima nalaze čestice teških metala. .spaljivanje. Razvlaknjivanje – čestice se nisu mogle odstraniti u dovoljnoj količini. Reciklacija se radila na dva načina: . . . .reciklacija.korištenje postupka deinking flotacije. crveni su u kombinaciji s barijem. a bijeli sa cinkom.PIGMENTI KAO SASTAV BOJE I NJIHOV EKOLOŠKI ZNAČAJ Organski pigmenti sadrže bakar – plavi i zeleni pigment. dok se kobalt i mangan pojavljuju kao sikativi u ofsetnim bojama. željezo je prisutno u anorganskim pigmentima.samorazvlaknjivanje. pa je veći problem kako napraviti sustav za zbrinjavanje onečišćenog zraka.Kod sitotiska se koriste različite boje. .

a najnepovoljniji su specijalni benzini jer imaju vrlo nisko plamište (vrlo ishlapljiva sredstva). A II i A III) i ekološkom i gospodarstvenom pristupu resursima. ona neće spadati u tzv. međutim zapažene su neke karakteristike koje nisu u skladu sa dobrim tehnološkim uvjetima. Kiselinski broj – veličina koja nam može reći koliki udio masnih kiselina je ostao slobodan. te ekološki nepovoljni zbog vrlo niskog plamišta. 3 min. biti će ishlapljivi i spadaju u VOT spojeve. a u vanjskoj atmosferi će pod određenim uvjetima moći ulaziti u kemijske reakcije koje će rezultirati spojevima iz grupe fotooksidansa i dovesti će do pojava fotokemijskog smoga tipa L. VOT spojeve. A. '70-tih godina naftnom krizom se počelo razmišljati o supstituciji mineralnih supstanci iz nafte (derivata nafte) sa supstancama na bazi vegetabilnih ulja radi zdravstvene i sigurnosne rizičnosti sredstava za pranje (klase zapaljivosti A I. Kada se supstitucija počela provoditi zabilježene su promjene na površini metala (elementi strojeva) koji bi se mogli ubrojiti u kategoriju procesa korozije. Stupanj emisije različitih tekućih sredstava za čišćenje za vrijeme ručnog pranja % 100 0°C 80 60 25°C 40 20 0 150°C 0 sek. 40°C 60°C 100°C > 10 20 . Što sa otpadom nakon pranja? 30 sek.Ekološke karakteristike sredstava za pranje strojeva SREDSTVA ZA PRANJE MDK mg / m3 350 350 KATEGORIJA TOKSIČNOSTI KLASE ZAPALJIVOSTI PLAMIŠTE Specijalni benzini Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika) Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika viših plamišta) Mineralna i vegetabilna ulja 2 2 AI A II < 21°C >21 – 55°C 350 1 A III 55 – 100°C 0–1 > 100°C Većina sredstava za pranje se dobivala iz nafte. Supstitucijom ćemo dobiti sredstva koja imaju plamište veće od 100°C. U radnoj atmosferi će biti sigurnosno i zdravstveno rizični. nije došlo do esterifikacije. min.

Ako nedostaje bilo koji segment. opasan otpad se označava sa * i on se mora zbrinjavati na odličan način. te posebno temperatura zapaljivosti sredstva za pranje koje se koristi. u tabeli otpada svaki otpad ima svoj ključni broj pod kojim se vodi. Administracija počinje na mjestu nastajanja gdje mora biti ispunjen formular na kojem je vidljiva masa otpada. . Zakonska norma obavezuje tiskaru da prije postupka zbrinjavanja mora imati rezultate fizikalnokemijske analize otpada gdje je naznačena i preporuka metode zbrinjavanja. podaci o transportu. zbrinjavanje spaljivanjem Sredstvo za pranje 21 . te dokument iz kojega je vidljivo da je otpad zbrinut na identičan način kako je to vidljivo iz prijedloga institucije koja je načinila analizu.Pristup reciklacija unutar proizvodnje – povoljnija metoda Tiskarski stroj Prljavo sredstvo za pranje Sredstvo za pranje (voda) Destilacijski spremnik Odabir metode koju ćemo primijeniti za reciklaciju iskorištenog sredstva za pranje diktiraju karakteristike sredstva za pranje. potpis onoga tko je preuzeo otpad za transport i potpis onoga tko je primio otpad nakon transporta. Postoji zakonski propisi da se otpad mora administrativno pratiti od mjesta nastajanja do mjesta zbrinjavanja. inspekcija kažnjava odgovornu osobu. pa mjera zaštite na vrhu piramide je ta da što manje sredstva za pranje potrošimo. potpis odgovorne osobe. Isti postupak vrijedi i kod zbrinjavanja ostataka boje. Tu analizu može raditi samo ovlaštena institucija. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s visokom temperaturom zapaljivosti) Svježa voda Sredstvo za pranje i voda Voda Svježa sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Postupak pročišćavanja DESTILACIJA Onečišćena tekućina nakon pranja stroja OTPAD. Otpad moramo svesti na što manju moguću mjeru. a to omogućuje automatski uređaj za pranje.Otpad će se isto naći u našim normama.

. oni su netopljivi u vodi. Kod boja na bazi otapala kao sredstvo za pranje koriste se ta otapala. U drugim tehnikama tiska s obzirom da se upotrebljavaju različite boje ovisno o njoj se koriste različita sredstva za pranje. odstranjena boja OTPAD. ClO˙ (g) + O (g) → Cl˙ (g) + O2 (g) Svaki klor i oksiklor radikal može razoriti 105 molekula ozona. Reakcija se može prikazati uz pomoć atomarnog vodika ili NO2: Cl (g) + H (g) → HCl (g) ClO (g) + NO2 (g) → ClONO2 (g) 22 . Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s niskom temperaturom zapaljivosti) Svježe sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Uređaj za reciklaciju Otpad. Postupkom destilacije dobili smo dva toka i smanjili smo masu otpada za zbrinjavanje jer smo ga ukoncentrirali i dobili vrlo koristan udio koji možemo vratiti u postupak pranja (destilat).Utjecaj na okoliš: . Antropogeni izvor: neki industrijski procesi. Ta grupa spojeva je vrlo kemijski inertna. moguća je neprestana regeneracija (sa atomarnim kisikom) i opet nastaje radikal. zbrinjavanje spaljivanjem Bitan ekološki aspekt je taj što smo uspjeli ukoncentrirati i smanjiti otpad za zbrinjavanje. biološki su nerazgradivi i to doprinosi da će se vrlo dugo zadržati u atmosferi (do 20 godina nakon emisije). ali se tu javlja problem onečišćenja voda. sredstvo za pranje.Može se primijeniti samo ako radimo sa današnjim tehnologijama. Fleksoboje na bazi otapala – otapala u bojama se mogu kao takve koristiti za čišćenje elemenata strojeva. . Ti spojevi ne ulaze u složene kemijske mehanizme troposfere. kod boja na bazi vode i UV boja sredstvo za pranje je voda.Supstituirani ugljikovodici s nekim od halogenih elemenata (FREONI) Freoni – klorflour ugljikovodici.smanjenje koncentracija O3 u stratosferi hν CCl3F (g) 190 – 225 nm CCl2F (g) + Cl˙ (g) FREON 11 Cl˙ (g) + O3 (g) → ClO˙ (g) + O2 (g) Reakcija destrukcije ozona je prikazana sa klornim radikalom. prije se koristio u dezodoranima i u hladnjacima. Kategorizacija u odnosu na druge polutante je ta da nije zapažen prirodan izvor tih spojeva. ali kada se one upotrebljavaju dolazimo do mogućnosti zagađenje zraka radnog prostora (VOT spojevi).

.Utjecaj na okoliš: Smog Londonskog tipa koji ima kombinirano djelovanje. a uzrok za to se smatra da je povezan sa cikličkim promjenama vjetrova u stratosferi. . Proizvodnja cementa ima izvor čestica.Prirodni izvori emisije: prašina i pijesak iz suhih predjela. čestice maritivnog porijekla (ioni natrija.Djelovanje na klimu je takvo da smanjuje intenzitet sunčanih dana. 23 . Do povećanja prizemnih koncentracija ozona dolazi u reakcijama koje su vezane za nastajanje fotokemijskog smoga tipa L. biljaka itd.kemijskom sastavu čestice.veličini čestice – posebno se izdvaja respirabilna prašina. devastacija materijala.industrijski procesi. temperaturnu inverziju (stabilna atmosfera). A.Efekt iskišnjavanja – čestice će s oborinom doći na tlo.Mehanizam odvoda: Suho i mokro taloženje Suho taloženje je karakteristično za čestice veće dimenzije. uglavnom je pod utjecajem sile gravitacije. . . . Čestice će zajedno sa oksidima sumpora djelovati u kontekstu sinergističnosti (njihov efekt ako nisu zajedno će biti manje štetan za ljude nego kada su zajedno). čestice pepela prilikom erupcije vulkana.KRUTE ČESTICE . . što bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi (UV zračenje može uzrokovati i gubitak vida).Antropogeni izvori emisije: . Kada bi se smanjila koncentracija ozona u stratosferi onda bi do prizemnih slojeva moglo doći štetno UV zračenje. odnosno čestice koje mogu doći u donje dišne organe (pluća). situacije bez vjetra. . papirna prašina) pa se koriste pročišćivaći.Kataliziraju reakciju u atmosferi. a o tipu tla će ovisiti da li mogu djelovati i na kvalitetu podzemnih voda ili manjih jezera. a za biljke on je najgori toksikant. te da su manje koncentracije ozona u parnim godinama. ali ona je raspoređena po velikoj površini za razliku od emisije antropogenog porijekla koja je ograničena na mala područja (industrijski razvijena) velike naseljenosti. NASA je provela istraživanje i ustanovila da koncentracije O3 u stratosferi nisu uvijek iste. kalcija. . sulfata) koji uzrokuju salinizaciju tla. Nagađa se da je nastajanje stratosferskih oblaka u vezi sa zarobljavanjem zemljine topline koja je u biti u vezi sa efektom staklenika. dok će NO 2 ostati vezan kao nitratna kiselina. . . dok će se neke manje čestice uključiti u procese iskišnjavanja (čestica služi kao kondenzaciona jezgra pri procesu formiranja oborine). a i u grafičko industrija uzrokuje izvor čestica (pudranje. Ozon će djelovati na elastomere – pucanje dvostrukih veza. Tako vezan NO2 više ne može prekinuti lančane reakcije razgradnje ozona. Emisija iz prirodnih izvora je daleko veća. a pritom mogu djelovati na zagađenje tla. a oni traju 22 mjeseca.promet. Pojava je karakteristična za hladni dio godine i vezana je uz vrlo nisku temperaturu zraka. dok povećana koncentracija klor radikala uzrokuje brže razaranje ozonskog sloja. .izgaranje fosilnih goriva i biomase.Štetno djelovanje čestica na zdravlje ovisi o: .Procesi na površini ledenih kristalića stratosferskih oblaka nad Antartikom: ClONO2 + HCl → HNO3 + Cl2 ClONO2 + H2O → HNO3 + HOCl ClO + ClO → Cl2O2 Nakon prestanka antarktičke zime svjetlost će osloboditi klor radikale.

otpad (proizvod kada je iskorišten) je vrlo teško za reciklirati.Metode za pročišćavanje zraka kada su polutanti u obliku čestica Da bi odabrali pravilan postupak treba poći od veličine čestice koja se emitira. Kada proizvodi ne bi dugo stajali (do 3 mjeseca) pri reciklaciji ne bi bilo većih problema jer starenjem dolazi do problema budući da se dobije reciklirano vlakno slabije kvalitete. katranskim smolama (kod asfaltiranja) te u dimu cigarete. metoda . metoda . Za najveće čestice se koristi postupak SEDIMENTACIONE (GRAVITACIONE) KOMORE. .ČAĐA je nosač plinova posebno ekološko interesantnih policikličkih aromatskih ugljikovodika. čistim tehnologijama (tehnologija koja otpad koji nastaje može ponovno koristiti pa otpada ne bi trebalo biti). Ako se koristi benzin sa olovom on će štetno djelovati jer ima kumulativno djelovanje u organizmima (npr. metoda . odnosno iz njega dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca pa ih je teško skinuti. štetno će djelovati na kelj. Npr. U grafičkoj tehnologiji to može biti zamjena konvencionalnih tehnika sa digitalnim. Da se kod boja na bazi otapala za ofsetni tisak primjeni mogućnost supstitucije mineralnih ulja sa vegetabilnim uljima. dok noviji toneri imaju smanjenu koncentraciju nitropirena. ima ih u katranu. . metoda . 3. Korištenjem Heat-set boja štede se resursi (sirovina obnovljivog porijekla). 2. ugljen u kotlovima.da se materijali koji su ekološki nepovoljni zamijene sa povoljnijima. 4.upotrebljava se kada su sve mjere već iskorištene i kada je utvrđeno da je koncentracija polutanata na izvoru emisije veća od maksimalno dozvoljene. Međutim tekući toneri nisu povoljni za okoliš. ali se digitalna tehnologija svrstava u visoke tehnologije koje imaju napredak u odnosu na ekologiju. mrkvu.POSTUPCI PROČIŠĆAVANJA ZRAKA . krumpir ako su posađeni uz cestu). oni dolaze iz ispušnih plinova prilikom sagorijevanja. 24 .pokušati procese koji nisu ekološki povoljni zamijeniti tzv.METODE ZA POVEĆANJE KVALITETE ZRAKA Postoje metode koje su podijeljene prema slijedećoj hijerarhiji: 1.reciklacija unutar samog procesa proizvodnje Svaki transport je izvor daljnjeg zagađenja okoliša. NO2 benzo(a)piren benzo(e)piren djeluju kancerogeno nitropiren Policiklički aromatski ugljikovodici su polutanti koje ćemo naći u gradskoj atmosferi. Ako se radi o zraku prvo treba vidjeti koji su polutanti prisutni i u kojem su oni obliku. Praškasti toneri su prije sadržavali nitropiren. smanjena je emisija u samom procesu. U grafičkoj industriji primjer je reciklacija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku i zbrinjavanje otpada nakon čišćenja elemenata strojeva. Oni će se emitirati kada se loži vatra (nepravilno sagorijevanje) npr. Olovo može biti u različitim vidovima spojeva. U sitotisku koristimo metode za pročišćavanje zraka i voda i na taj način smanjujemo poluciju.

papirnu prašinu i puder u grafičkoj tehnologiji. Najviše se koriste za odvajanje većih čestica i to kada iz struje zraka treba odvojiti čestice cementne prašine.Princip rada uređaja: 25 . Čestice koje su veće od 50 μm će se izdvojiti sa efikasnošću od oko 50%. Prednosti ovakvog postupka: to je jeftin postupak.ULAZ IZLAZ Za odjeljivanje se koristi gravitacijska sila (sila teža). a ako nisu onda se odlažu na deponij. piljevinu. . a nedostaci su da će trebati relativno veliki prostor za taj uređaj i efikasnost pročišćavanja nije velika. ali nedostaci su da se male čestice dosta loše odvajaju. Te čestice se skupljaju na dnu. Prednosti ovog uređaja su relativno jednostavna konstrukcija. pumpe i sl. Za taj uređaj je potrebno dosta prostora jer struja zraka treba biti laminarna i treba biti dovoljno dugačak protok zraka kroz komoru. . u daljnjim postupcima obrade. ako su čestice štetne po okoliš zbrinjavaju se kao poseban otpad. Uređaj je malo skuplji od gravitacijske komore. male su brzine da bi se čestice mogle izdvojiti. Takvi uzorci se mogu u laboratoriju dalje obrađivati i dobiti kemijski sastav pa se može znati koliko su štetne. pepeo.CIKLONSKI SEPARATOR IZLAZ ULAZ On za odjeljivanje koristi centrifugalnu silu.IMPAKTOR kolektor I kod impaktora se uklanjaju veće čestice. . može poslužiti da bi se uklonile grube čestice iz zraka i zaštitili ventili. ali se osim pročišćavanja mogu dobiti i uzorci čestica za analizu podijeljeni u klase veličina. dobra efikasnost odvajanja većih čestica (od 50 – 90%) i niska cijena uređaja.

a čestice radi povećanja centrifugalne sile koju uvjetuje smanjenje putanje po kojoj se oni kreču napuštaju konusni dio i sakupljaju se u vrhu konusa i odlaze u spremište. a tekućina se uštrcava u taj dio. između njih je velika razlika napona (do 40000 V). Njihova prednost je da mogu pročistiti zrak sa efikasnošću od 99%. aktivna i pasivna i one su suprotnog naboja. dok se je prije koristilo mljeveno kamenje. Uređaji za pročišćavanje zraka od najsitnijih čestica zovu se ELEKTROSTATSKI PERCIPITATORI ili TALOŽNICI. Postoje još i FILTRI koji mogu biti od različitog vlaknastog materijala. a čisti plin izlazi na vrhu. a prijelazom zagađenog zraka iz valjkastog dijela ciklona u konusni dio povećava se brzina strujanja zraka. spojevi sumpora reducirajućih karakteristika – H2S. Da bi se povećala površina kontakta između zraka i tekućine. ali onda treba paziti koju ćemo tekućinu izabrati da bi ona mogla adsorbirati plinove. Odabir tekućine ovisi o karakteristikama materijala koji želimo izdvojiti (npr.Čestice kada ulaze u uređaj kružno se gibaju. a samim time i brzina kretanja čestica. lužnata otopina može izdvojiti sve što ima kiselu karakteristiku i velik broj raznih polutanata. b) centrifugalni. a sakupljene čestice se skidaju sa elektrod4e koristeći vibratore. . Aktivni ugalj. Centrifugalni uređaj radi na principu centrifugalne sile. SO2 – voda. Uređaj se može koristiti i za pročišćavanje zraka zagađenog osim sa česticama i sa plinovima. Vruće plinove treba hladiti da bi se na taj način mogli pročišćavati. . . sulfidi. a tekućina dolazi protustrujno. razrijeđena otopina crnog luga služi za adsorpciju čestica i SO2). Ovaj uređaj je manje efikasan od Venturi separatora. kapljice se sljepljuju za čestice (povećanje dimenzija) što povećava efikasnost izdvajanja. Do sakupljanja čestica dolazi na pločastoj elektrodi. Znatna količina mehaničke energije se pretvara u toplinu zbog turbulencije stvorene prilikom miješanja dvije faze.MOKRI SEPARATORI Mokri separatori predstavljaju uređaje koji omogućuju kontakt zraka i tekućine pri čemu čestice iz onečišćenog zraka prelaze u suspenziju. Kod prvog uređaja plin koji ulazi na dnu prolazi preko punjenja i dolazi u kontakt sa tekućinom. c) Venturi. Punjenje obavlja distribuciju toka plina i tekućine i osigurava veliku kontaktnu površinu. merkaptani. ali se mora biti oprezan s obzirom na temperaturu plina koji treba pročistiti jer iz toga proizlaze ograničavajuće okolnosti. a druga u obliku žice. Jedna je u obliku ploča. te ona oplahuje čestice i turbulentnim strujanjem zajedno sa česticama ulazi u divergentni dio gdje se odjeljuje suspenzija i pročišćeni zrak. Usporedbom ciklonskog separatora sa mokrim ciklonom.PROČIŠĆAVANJE ZRAKA KADA JE ON ZAGAĐEN PARAMA I PLINOVIMA 26 . a nedostatak im je veliki utrošak električne energije. disulfidi – otopina razrijeđene lužine natrijhidroksida. tekućina se posebnim uređajima dovodi u oblik kapljica. postoje dvije vrste elektroda i to tzv. Punjenje su keramički materijali. veća efikasnost postupka bila bi na strani mokrog sustava. Pri samom vrhu konusa struja zraka naglo mijenja smjer i opisujući zavojnicu napušta ciklon kroz odvod koji se nalazi na vrhu uređaja. Uređaj može biti: a) sa punjenjem kolonama. Sakupljene čestice će se dalje zbrinjavati u ovisnosti o njihovom kemijskom sastavu. one koje nisu toksične mogu se deponirati na odlagalište. čestice i H2S – otopina FeCl3. . Čestice koje su zahvaćene kapljicama tekućine nalaze se uz stjenku i ulaze i otječu zajedno sa tekućinom na dnu ciklona. Venturi uređaj se sastoji od konvergentnog i divergentnog dijela. Tako nastala energija će pridonijeti efikasnosti uređaja. te oni mogu dobro pročistiti zrak.Princip rada uređaja: Pri kontaktu čestice sa kapljicama.Princip rada uređaja: Do pročišćavanja dolazi u električnom polju. a ostale se zbrinjavaju postupcima zbrinjavanja opasnog otpada. Kada plin uđe u konvergentni dio poveća mu se brzina.

Ova metoda ima najveću primjenu kod tiska ofsetnih rotacija heat-set bojama. Takva se voda za 27 . U odluci je bitna karakteristika procesa u kojem treba pročistiti zrak. Neregenerirajuća metoda će na kraju postupka kao rezultat dati toplinu koju možemo koristiti za zagrijavanje vode i sl. Npr. a najpravilniji put kod sitotiskara je da se određenim metodama utvrde gdje su izvori emisije i kolike su koncentracije polutanata pa da se onda odabere metoda pročišćavanja. Regenerirajuća metoda može dati supstancu u relativno čistom stanju koja je bila sastojak zagađenog zraka.Pročišćavanje zraka sagorijevanjem Onečišćeni zrak će ako dolazi iz procesa sušenja biti zagrijan i ulaziti će u izmjenjivač topline. dolaziti će do molekularne difuzije. Prisutni polutanti su organska otapala. Ako izvor polucije ima karakteristiku da sadrži puno različitih specija u relativno niskim koncentracijama onda ćemo koristiti regenerirajuću metodu (npr.Postupak pročišćavanja zraka postupkom adsorpcije koja uključuje kondenzaciju To je regenerirajuća metoda. Nove generacije uređaja da bi smanjile koncentraciju CO 2 u izlaznom zraku idu prema konstrukciji rotacionog adsorbera unutar sustava koji bi dodatno povećao kvalitetu izlaznog zraka. Ovdje će zagađeni zrak prelaziti preko površine katalizatora. a kao adsorbens se najčešće koristi aktivni ugljen radi svoje velike površine. a toulen koji se dobije može se dalje koristiti (npr.NEREGENERIRAJUĆE METODE: . a u manjem broju slučajeva će rezultat biti energija. Karakteristično za ovaj proces je da postoji adsorber kroz koji prolazi onečišćen zrak. Kada se postigne zasićenost onda se adsorber mora staviti na regeneraciju (desorpcioni ciklus). kod sitotiska i fleksotiska). . nakon toga u komoru za sagorijevanje i to u njezin prvi dio gdje se može provesti još dodatno zagrijavanje koje će se provoditi u ovisnosti o koncentraciji polutanata/m3 zraka. a toplina služi za zagrijavanje ulaznog zraka. a nakon reakcije oksidacije do difuzije i desorpcije produkata reakcije. Prema sastavu zagađenog zraka koji se očekuje u grafičkoj tehnologiji poželjna temperatura sagorijevanja bi trebala biti oko 650 – 700°C. Postoji dvije vrste metoda: a) postupci koji su regenerirajući i b) postupci koji su neregenerirajući. Rezultat sagorijevanja će biti CO2 i H2O. u tvornici grafičkih boja). fleksotisku. u ofsetu se ne može koristiti katalitičko sagorijevanje kada se koristi otopina za vlaženje koja ima u svom sastavu fosfate. Odijeljena voda će sadržati oko 0. legure (platina. a CO2 je jedan od plinova staklenika. Kao katalizatori se koriste plemeniti metali. Prelazi se u tekuću fazu i na osnovu različitih gustoća polutanata i vode dolazi do odjeljivanja. Trovanje katalizatora je slučaj kada neki polutant iz smjese zagađenog zraka ima sposobnost deaktivacije katalizatora. .Na hijerarhiji metoda za pročišćavanje zraka tu metodu ćemo zadnju koristiti. pa je nastajanje CO2 nedostatak i pokušava se što više smanjiti koncentracija CO2 u izlaznom zraku. U postupku desorpcije u adsorber ulazi para koja onda veže polutant i prelazi u fazu kondenzacije. . radij). Nakon sagorijevanja zrak odlazi ponovno u izmjenjivač topline i tu mu se smanjuje temperatura. U ovakvom sustavu pročišćavanja u grafičkoj tehnologiji može se katalitičko sagorijevanje provoditi na temperaturi od 300 – 400°C što daje uštedu energije. keramički materijali.Katalitičko sagorijevanje To je novi postupak kod kojeg će se korištenjem katalizatora smanjiti utrošak energije smanjenjem energije aktivacije u reakcijama oksidacije. Katalizator je definiran temeljem svoje aktivnosti (radni sati) i one se nalazi u komori za sagorijevanje. ugljikovodici koji će se reakcijom oksidacije pretvoriti u CO2 i H2O. Pročišćeni zrak će izlaziti iz adsorbera. Takvo pročišćavanje se može koristiti u sitotisku. U sitotisku se kao katalizator koristi spinel.06% toulena pa se treba dalje pročišćavati – stripping.

Načini se desorpcija da bi se sustav regenerirao. a koncentracija otapala povećava. Protok 28 . tako da se istovremeno događaju postupci adsorpcije otapala. H2S. te nastajanje produkata razgradnje s druge strane. U ovom slučaju će se kao rezultat takve obrade dobiti toplina koja se može koristiti za zagrijavanje vode i sl. Zrak uklanja toulen iz vode. a ne više njih. Kod aerobnog pročišćavanja (sa prisutnošću kisika) organizmi uzimaju hranjive tvari iz vanjske sredine i koriste za asimilaciju. ali novije generacije uređaja imaju sustave koji smanjuju plinove na minimum. Za fleksotisak i sitotisak se koristi uređaj manjeg kapaciteta – ROTACIONI ADSORBER. a preostali dio hranjivih tvari se razgrađuje oslobađajući energiju za osnovne procese metabolizma. Za pročišćavanje takvog tipa u tisku se koriste postupci koji su poznati kao BIOISPIRANJE i BIOFILTRI. Tako ostvaruju rast i pokrivaju gubitke nastale uslijed razgradnje stanice i dio te asimilirane hrane nagomilat će se u obliku različitih rezervnih tvari. Njega vraćamo i priključujemo na početak sustava gdje onečišćeni zrak ulazi u adsorber. Tu se komponente iz zagađenog zraka nekom kemijskom reakcijom vežu za neki tekući medij nakon čega slijedi regeneracija tekućine i ponovno uključivanje u kružni tok. Kao osnova se koristi metoda neutralizacije jer neka lužnata vodena otopina može dobro apsorbirati kisele plinove (SOx. Zbog zagrijavanja se javlja CO2. Sustav će dobiti na kvaliteti kada će u zraku biti jedan polutant u većoj koncentraciji. . a odozdo struji zrak u kolonu. odnosno konverziju supstrata u konstituante protoplazme stanične stjenke. U industriji papira je moguće koristiti POSTUPAK REGENERACIJE NA BAZI APSORPCIJE. nego se daljnja obrada radi koristeći metodu termičkog zagrijavanja. Napravila ga je tvornica Heidelberg i on je namijenjen pročišćavanju zraka sa nižim koncentracijama otapala i primjenjuje se i kod postupka kaširanja. a ono se definira kao m3 onečišćenja/m2 površine ili m3 punjenja biofiltra. Princip postupka biofiltra je biološka akcija aerobnih organizama koji se razmnožavaju na površini punjenja biofiltra. ali i regeneracije adsorbensa u nekom drugom odjeljku. Optimalni protok zraka koji je onečišćen organskim specijama iz grafičkih pogona kreče se uglavnom od 30m3/satu do 300m3/satu što ovisi o topljivosti zagađivala (nekog organskog otapala) u vodi. Jedan od glavnih elemenata tehnološke prirode je opterećenje biofiltra. Adsorbens je aktivni ugljen i on se nalazi u puno međusobno odijeljenih prostora. . NOx) što su karakteristični polutanti u toj proizvodnji. a u drugom slučaju je moguća desorpcija u vrućem kod koje se protok smanjuje. vezano za mikroorganizme. Odabiranje pravilne tekućine koja će moći vezati sve polutante iz zagađenog zraka je vrlo važno. Tada otpadna voda kaplje odozgo prema dolje. Kao rezultat ovih biokemijskih procesa javlja se povećanje biomase s jedne strane . Sam rotirajući adsorbens ima dva načina rada. Prijenos supstrata i kisika događa se molekulskom difuzijom.Biološka metoda za pročišćavanje Razgrađuje se supstanca iz zraka. Ovi procesi određuju ravnotežu ukupnog metabolizma u organizmu. Supstrat i kisik ulaze ili difundiraju u biološku opnu gdje se metabolički postupcima bioloških organizama razgrađuju zagađivala što su u biti sve organske tvari.Pročišćavanje zraka postupkom adsorpcije koja uključuje termičko zagrijavanje Dolazi do adsorpcije na aktivnom ugljenu. a koji će se koristiti ovisi o vrsti otapala. koncentraciji i konstantnosti koncentracije tijekom procesa. ali nakon toga se ne ide u odjeljivanje faza i povrat otapala. tiska na aluminiju.uklanjanje otopljenog toulena iz odjeljivača dovodi u jedan spremnik i zatim se tlači pomoću pumpe u strip kolonu i to u njezin vrh. Uređaj je kontinuirani i to je glavna razlika ovog uređaja u odnosu na klasične uređaje koji se koriste tom metodom. U jednom slučaju je moguća desorpcija i kondenzacija.

tada u vodama započinje proces EUTROFIZACIJE. Ovaj princip može se koristiti za pročišćavanje traka u tiskarama gdje se koristi tehnika fleksotiska. U tlu su prisutni spojevi fosfora i dušika koji su karakteristični kao nutrienti (služe kao hranjive tvari). manje vode. Kod industrijskih voda treba razlikovati dvije vrste ili kategorije voda i to: a) procesne vode i b) vode koje služe za hlađenje.3/satu. Kada u vodotocima ima puno hranjivih sastojaka. Mikroorganizmi se nalaze u ili na pahuljici aktivnog mulja gdje se aeraciom smjesa mulja i otpadne vode dovodi u kontakt da se osigura izmjena supstrata i produkata metabolizma kao i potrebne količine kisika za život organizama. Ako imamo veliko organsko onečišćenje ono će dovesti do intenzivnog zraka mikroorganizama i neravnomjernog rasta uz sjenke po dubini. to nam ne bi uspjelo jer bi toulen ostao nerazgradiv. kad one dođu u vode npr. bioaeracionim bazenima (aeracioni . rasti i tako sve do onog trenutka dok ne nestane jedna ili obje hranjive komponente i tada počnu ugibati. Poznate su pojave da kisele kiše mogu uzrokovati promjenu sastava akvatičnih vrsta u manjim jezerima. industrija i gradske otpadne vode.zraka mora biti između 120 i 180 m3/površinu m3 h-1. akvatični organizmi se počnu brže razmnožavati. posebno je nepovoljna ako je tlo iz intenzivno kultiviranih predjela (gdje se tlo tretira sa umjetnim gnojivima). Tada padaju na dno. . Procesne vode vrlo često sadrže supstance koje 29 . iz procesa pranja (komunalnih voda). Postupak ispiranja se sastoji od apsorpcije i biološkog pročišćavanja vode i ako nam je apsorbat voda onda će se ovim postupkom moći pročistiti i razgraditi samo one specije koje su topljive u vodi. Osnovna reakcija je da će otpalo + kisik + aerobni mikroorganizam dati kao rezultat razgradnje vodu. procesom erozije tla. Što se tiče utroška vode u određenoj industriji. koncentracija zagađivala u zraku iz pogona bi trebala biti od 1 – 1. dolazi do procesa razgradnje što u vodotoku dalje troši kisik pa tada vodotoci ostanu deficitarni na kisiku i hranjivim tvarima. Povoljnija su tla sa većim puferskim kapacitetom (alkalna tla) koja će reakcijama neutralizacije spriječiti zagađenost podzemnog tla. Smatra se velikim uspjehom što se uspjelo postići da se za 1 tonu proizvoda potroši 13 m 3 vode. Atmosferske oborine mogu u takvim situacijama djelovati na kvalitetu tla jer ionskom izmjenom dolazi do zamjene mikroelementata tla sa H+ ionom. CO2 i biomasu.5 g m. Polutanti koji uzrokuju takvu pojavu mogu biti iz industrijskih pogona. tlo. a za kartone i sl. a posebno mogu lako utjecati na amfotermne specije jer vrlo mala razlika u pH vrijednosti dovodi do promjene vrste. Da bi se takvi problemi uklonili i izbjegli. Ugrožene će biti one vrste koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti.strujanje zraka i kisika u bazenu). Koliko će atmosferske oborine ugroziti podzemne vode ovisiti će o sastavu tla. Ti parametri su ključni i moraju se uzeti u obzir kod konstrukcije uređaja za svaki pojedini slučaj. a mogu se i izlučivati plinovi razgradnje kao H 2S. Takav protok bi zadovoljavao kada bi zagađivala bila dobro topljiva u vodi. Za fine vrste papira potrebno je više vode. a nakon toga slijedi industrija celuloze. NH3 čija koncentracija može porasti do tih razmjera da postane toksična za živi svijet u vodi. Analize podzemne vode su pokazale određeni trend porasta koncentracije nekih metala što može utjecati na zdravlje ljudi koji bi konzumirali vodu iz tih izvora. činjenica je da proizvodnja piva ima najveći utrošak vode po masi proizvoda. To može biti dalje kobno za druge organizme. ZAGAĐENJE VODA Izvori onečišćenja voda su atmosferske oborine. Promjenom pH vrijednosti tla može doći do promjene sastava (topljivost) oksidnih vrsta (spojevi aluminija. Biološko pročišćavanje se izvodi u tzv. Cvjetanje mora ne mora biti vezano samo uz eroziju tla.Atmosferske oborine One mogu doprinijeti onečišćenju manjih jezera ili podzemnih voda koje su izvori pitke vode svojim kemijskim sastavom ili pH vrijednošću. Osnovno je da se u bioaeracionom bazenu moraju osigurati povoljni životni uvjeti (abiotički i biotički faktori) koji su potrebni za rast i razvoj ekosustava aktivnog mulja. Ako bi htjeli pročistiti zrak od toulena. kadmija i bakra).

5 l / m2 osvijetljenog filma.4 l / m 2. kolor kolor kolor c/b c/b. kolor kolor kolor kolor c/b. dok će spojevi dušika sudjelovati u procesu eutrofizacije. denitrifikacije. bjelančevina). kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv kategorija toksičnosti 3. biološki vrlo teško razgradivo kancerogeno.su toksične i to ione teških metala (ioni Cr6. fenol). Hidrokinon se može na određen način razgraditi biološki. Svi akvatični organizmi koji ne podnose fluktuaciju kisika ne bi mogli opstati u takvom vodotoku.7 l / m2 razvijenog filma i koristeći metode redukcije se može smanjiti na 0. kategorija toksičnosti 3 toksično toksično.4diaminobenzen metanal hidroksilamin sulfat hidrokinon kalij dikromat metanol fenidon fenilen diamin PROCES c/b. on bi djelovao na smanjenje aktivnosti 30 .1 l / m2 osvijetljenog filma. a može se smanjiti na 0. šećera.Ekološka karakterizacija supstanci koje se koriste u obradi filma SUPSTANCA amonij tiosulfat EDTA benzo-o-metoksiacetanilid kromna stipsa 1.N-dietil-1. kategorija toksičnosti 3 kancerogen. 4-diaminbenzen N. Polutanti u istrošenim kupkama razvijača – osnovna supstanca je hidrokinon ili njemu kemijski slični spojevi zajedničke karakteristike da su svi reducensi. Glavni polutanti u kupkama fiksira su tiosulfatni ion. iskorištena kupka se ne smije ispuštati direktno u vodotoke i radi prisutnosti srebra koji ima biocidno djelovanje. Osnovna ekološka nepovoljnost je ta da u vodotocima smanjuje količinu otopljenog kisika i takav vodotok bi ostao deficitaran na kisiku jer bi se kisik trošio na razgradnju organskih tvari (polutanata). a može biti u koncentracijama 2 i više g / l. a ako je sulfoniran postaje biološki praktički nerazgradiv.5 – 0.8 – 1. a one imaju vrlo velike vrijednosti organskih spojeva (masti. Svaki postupak proizvodnje će imati otpadnu vodu svojih karakteristika i da bi se riješilo nešto u vezi vode potrebno je poći od izvora polucije. kolor kolor EKOLOŠKA KARAKTERIZACIJA procesi nitrifikacije / denitrifikacije biološki vrlo teško razgradiv biološki teško razgradiv kancerogena. Za volumen istrošenog razvijača predviđa se volumen od 0. Općenito je količina istrošenog fiksira oko 0. .2 – 0. Industrijske vode se nekada spajaju s komunalnim vodama (gradskim otpadnim vodama). a za tiosulfate i sulfate je karakteristično da mogu uzrokovati koroziju. amonijev ion. Otpadne vode su prisutne u pripremi tiskovnih formi u grafičkoj industriji. Kad bi ta voda došla s ostalim otpadnim komunalnim vodama na gradski uređaj za pročišćavanje voda koji je na principu biološke razgradnje. U svrhu sprječavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme procesa razvijanja (s kisikom iz zraka). Amonij iz fiksira može podlijegati reakcijama nitrifikacije. kategorija toksičnosti 2 kategorija toksičnosti 2 kancerogen. Osim ovih polutanata. biološki vrlo teško razgradiv O količini kemikalija i potrošku vode postoje različiti literaturni podaci jer svaki veći proizvođač uređaja za razvijanje ima svoj neki zaštićeni materijal i uređaj. otopina se prevodi u hidrokinon sulfit. kolor c/b kolor c/b.4 – 0. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv.

0 – 0.5 0.0 Ručno razvijanje* 0.1 – 0.12 0. ali i 31 .1 – 0. toksični metal Troše kisik.2 5.8 nema - vezivno 0. a olovo samo po sebi šteti vodi jer se ne može akumulirati.5 0. toksični metal. spojevi sumpora Organske kemikalije Fosfati UTJECAJ NA OKOLIŠ Troše kisik Toksična kemikalija Troše kisik.2 10 g/m3 10 . toksična kemikalija.4 sredstvo * otopina razvijača je razrijeđena vodom za ispiranje Pri razmatranju utjecaja otpadnih voda iz pripreme tiskovne forme za ofsetni tisak potrebno je sagledati dva aspekta: .Otpadne vode iz fotografskih procesa i njihov utjecaj na okoliš OTOPINA Razvijačka kupka Ferocijanidni izbjeljivač Dikromatni izbjeljivač Kupka fiksira SADRŽAJ Organske kemikalije Ferocijanidi Organske kemikalije – spojevi kroma Organske kemikalije – srebro.0 – 0. tiocijanati. EDTA se može vezati na gotovo sve metalne ione i činiti kompleksne spojeve.03 0.mikroorganizama koji čine razgradnju. a promjenom pH za npr.Sastav iskorištenih razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča POZITIVSKI NA BAZI VODE TVAR % silikati kao SiO3 sapuni aluminij pH alkoholi fosfati kao PO43hidroksid Strojno razvijanje 1. Istrošene kupke fiksira i razvijača se ne smije zajedno pomiješati jer bi došlo do kemijskih reakcija čiji bi produkt bili još ekološki nepovoljniji spojevi! Kod izbljeđivanja ili izbljeđivanja i fiksiranja otpadne kupke sadrže kompleksne spojeve (EDTA i njoj kemijski slični spojevi). spojevi amonija.0 – 9.0 Ručno razvijanje* 0.0 – 1.8 – 2. mogućnost nastajanja sumporovodika Troše kisik Bionutrijensi Neutralizatori Stabilizatori .0 10 g/m3 7 – 9.04 NEGATIVSKI NA BAZI VODE Strojno razvijanje* 0. nitrifikacija.koncentracija polutanata u otpadnoj vodi. Može biti vezana za olovo.2 1.9 0.0 – 0.02 – 0.8 7 0.0 – 0.2 0.5 0. .0 – 0. U tim otpadnim vodama mogu biti još prisutni i karbonati i fosfati koje treba ukloniti određenim postupcima pročišćavanja.0 – 4.0 – 0. što znači da kad se jedino ona nađe u sustavu otpadne vode ona može izlaziti iz nekih kompleksnih spojeva i opet činiti druge kompleksne spojeve u određenim uvjetima pH. magnezij.5 – 15.5 0. Takvi kompleksoni će biti gotovo biološki nerazgradivi i biti će problem na uređajima za pročišćavanje gradskih otpadnih voda.0 – 6.3 – 0.3 50 – 100 g/m3 11.

Prednost tekućine za ispiranje na bazi tetrakloretilena opravdava se činjenicom da on vrlo lako ishlapljuje tako da je vrijeme ishlapljivanja i sušenja kratko. . Za to ispiranje se upotrebljavaju tekućine koje sadrže organske spojeve različitih klasifikacija opasnosti. Od polutanata koji premašuju maksimalno dozvoljene koncentracije što je karakteristika otpadnih voda to su: aluminij. Ona se može dobro pročistiti biološkim postupcima koji su uobičajeni za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. . BPK – biološka potrošnja kisika Voda ovakvog sastava se može dosta dobro razgraditi i ona neće raditi toliko problema kao EDTA na uređajima za pročišćavanje.potrošak vode za razvijanje. Otpad iz pripreme se našao u popisu otpada kao razvijač za ofsetne ploče pod ključnim brojem 090102 i kao postupci obrade se predviđaju fizikalno-kemijske metode.Neke karakteristične tekućine za ispiranje kod pripreme tiskovne forme za visoki tisak i fleksotisak TEHNIKA Fleksotisak TEKUĆINA ZA ISPIRANJE tetrakloretilen butanol 80 : 20 alifatski i ciklički ugljikovodici n-pentanol 80 : 20 etanol voda 82 : 18 MDK 350 mg/m3 TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI KLASIFIKACIJA OTPADNIH TVARI AI 3 nije propisan A II 1 Visoki tisak 1900 mg/m3 B 0 Problem se javlja kada se fotopolimerne ploče nakon osvjetljavanja ispiru da bi se uklonio neosvijetljeni i nepolimerizirani dio. pH i to u slučaju predoslojenih pozitivskih ploča i strojnog razvijanja. veći problem bi mogao biti prilikom kompletnog ispuštanja istrošenih kupki prvenstveno kod ručnog razvijanja. U ovom slučaju ne dolazi do velikog opterećenja otpadnih voda organskom tvari. 32 . Postupci pročišćavanja koji imaju najveću opravdanost za korištenje su metoda adsorpcije i membranske separacije.. U tom slučaju veća onečišćenja su primijećena kod predoslojenih negativskih ploča. Smatra se da se pri ispiranju troši 15 – 40 l vode / m2 ploče i to je jedan od razloga da se za princip pročišćavanja koriste takve metode koje će dovoljno pročistiti vode da se one mogu vratiti u kružni tok.Biokemijske karakteristike istrošenih razvijača predoslojenih negativskih ploča PARAMETAR TOC BPK Biološka razgradivost Nakon 3 dana Nakon 6 dana Nakon 10 dana Nakon 28 dana < 10% 32% 78% 93% KOLIČINA 93 mg C / l 270 mg O2 / l TOC – ukupna koncentracija organskih spojeva.

Fe3+. Cu Prijenos i fiksiranje slike jetkanjem zagađenost zraka. Kod fleksotiska KPK i BPK 5 vrijednosti će biti još veće. želatina. emulgirane čestice masti otpadna voda. a tlak para je za faktor 20 manji od mješavine tetrakloretilena i butanola. asfaltni lak. . pH Svaki proces ima svoje specifične polutante. toulen. pigmentni papir s neosvijetljenom želatinom. Cr (VI). NaOH. pare organskih otapala. CuSO4. toulen. H2SO4. ali ta tekućina spada u organske spojeve pa ako ona dođe u vodotok trošiti će kisik i činiti će ga deficitarnim na kisiku. otpad poliranja. KPK. Moguća je vrlo niska koncentracija spojeva ugljikovodika sa halogenim koji mogu biti onečišćenja. asfaltni lak Korektura zagađenost zraka. Cu2+. Osim zdravstvene i sigurnosne rizičnosti na radnom mjestu. a tekućina se nakon ispiranja pročišćava metodom vakuum destilacije i tako pročišćena s dodatkom svježe kemikalije ponovno ulazi u kružni tok. krom. ova supstanca spada u grupu spojeva koji djeluju globalno na okoliš u kontekstu smanjenja koncentracije stratosferskog ozona. Kod knjigotiska je povoljnija situacija. mulj iz obrade vode Kromiranje otpadna kupka. Toj supstanci se još pridaje i akutna toksičnost (oštećenje jetre) i visoka zapaljivost. 33 . pH. otapala iz asflatnog laka otpad. Na2SO4. Cr (VI). S tehnološkog aspekta smanjena je brzina reakcije. a u polutantima se prepoznaje ona grupa spojeva organskog porijekla koji će razgradnjom u vodotoku trošiti kisik i činiti ga deficitarnim na kisiku. a karakteristične su i povišene KPK i BPK 5 vrijednosti.Konvencionalni bakrotisak kao izvor polucije Priprema tiskovne forme Priprema cilindra otpad. Napredak na ovom području je korištenje uređaja novih tehnologija koji uključuju i ispiranje i sušenje. FeCl3. istrošena bakrena kupka otpadna voda.pa gotovo da i ne postoji mogućnost da osvijetljeni polimer previše nabubri i tako postane osjetljiv na oštećenja u daljnjem postupku. alifatski i ciklički ugljikovodici i npentanol ishlapljuju teže. plinovi niklanja i bakrenja otpad. Ni2+. zaštitna boja. Ballardov plašt. Cr (III). Ni alternativna tekućina nije posve ekološki povoljna jer je moguće njezino djelovanje na mikroorganizme koji čine sastav aktivnog mulja pri postupku pročišćavanja vode. asfaltni lak otpadna voda. ostaci želatine. izbrusci bakra. NH3. Najveći nedostatak koji je bio razlogom da se ova tekućina ne bi smjela koristiti je moguće kancerogeno djelovanje na zdravlje. Nađena je alternativna mogućnost pa su te otopine načinjene od alifatskih i cikličkih ugljikovodika i n-pentanola u omjeru 80 : 20.

Postupak razgradnje uz pomoć aerobnih bakterija može teći i dalje i tada kao produkt mogu nastati i toksični plinovi poput hidrogensulfida. Stvarnu boju čine prave otopine. U tu grupu spada temperatura. taj metal može djelovati kao toksikant. a to pak znači da oni trebaju više kisika. ali pored njega isto stoji korektura i kromiranje pa i ono isto ima određenu ekološku nepogodnost koja je posebice izražena u kromiranju. opasni otpad kojeg treba na poseban način prikupljati. da odabirom metode uspijemo pročistiti vodu i da će koncentracija biti manja od maksimalno dozvoljene. mutnoća. pa će se one i nalaziti kao polutanti u otpadnoj vodi i povećavati će KPK i BPK 5 vrijednosti. pa onda imamo dvojaki efekt: smanjenje kisika i utjecaj toksične tvari. boja. Povećanjem topline će se smanjivati topljivost kisika u vodi pa će voda postati deficitarna na kisiku. a s druge strane. bakra i kadmija u podzemnim vodama. 34 . do povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama. a) Fizikalni pokazatelji onečišćenja vode Oni su vrlo jednostavni u smislu izvođenja mjerenja. . Otpadna kupka kromiranja prema popisu otpada spada u tzv. bakar. Kada pH vrijednost pređe granice od 6 – 8 to može biti kobno za neke vrste akvatičnih organizama koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. tada se primjenjuju tekućine koje su na bazi organskih otapala. U njoj će se nalaziti i čestice sloja. a dobiju se kao rezultat analiza vode i služe za usporedbu s maksimalno dozvoljenim koncentracijama da bi se utvrdilo koliko je zagađena neka voda. a koloidne čestice i suspendirane čestice su uzrokom tzv. kemijske i biološke. a poznata je pojava da promjenom pH dolazi do smanjenja vrsta u manjim jezerima. Usporedbom dobijemo odgovore na pitanja da li je potrebno ispuštati vodu u neki recipijent. miris. Temperatura je značajan faktor jer ona svojim rastom u slučaju prirodnih voda dovodi do povećanja brzine reakcije. veća potreba za kisikom. električna provodljivost. prividne boje. koje metode pročišćavanja bi bile dobre za korištenje i bile bi osnovni podatak za konstrukciju uređaja za pročišćavanje voda. zahtjeva za stručnošću osobe koja vrši mjerenje. a posebna nepovoljnost u ekološkom smislu će biti kada se koriste oksidansi kao npr. viskozitet. Željezo. te oni ne zahtijevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode. a prisutne su u manjim čistim jezerima. periodati koji mogu reagirati sa ostalim komponentama i pritom davati apsorbirajuće organske halogenide (AOx spojeve) i to u koncentracijama od čak 6 mg / l što je posebno nepovoljno. s jedne strane. Elektro-mehaničko graviranje je puno više ekološki povoljnije. pa onda može biti ugrožen i čovjek kao konzument. . Potrebno je razlikovati dva tipa boja vode i to: stvarna i prividna boja. PH vrijednost može utjecati i na topljivost različitih metalnih oksida i drugih tipova metalnih spojeva što dovodi do povećanja koncentracija. radioaktivnost i ukupna količina krutih tvari. gustoća.POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODE To su parametri koji spadaju u fizikalne. transportirati i zbrinjavati. posebice aluminija. Povećanjem temperature postoji. Njih ne smijemo zamijeniti sa postupcima obrade otpadne vode. Ako koncentracija metala prelazi maksimalno dozvoljenu. Ako već dolazi do postupaka obrade to znači da smo prethodnim metodama već dokazali da su koncentracije veće od maksimalno dozvoljenih. krom i nikal će u vodotoku izazivati kumulaciju koncentracija u akvatičnim organizmima koja će se dalje povećavati u stepenicama hranidbenog lanca. manje će ga biti u vodi pa može doći do ugibanja prvo onih akvatičnih organizama koji su najosjetljiviji na fluktuacije kisika (oligofilni organizmi).PRIPREMA TISKOVNE FORME U SITOTISKU Ako se tiskovna forma formira od već korištenog sita koji ima kvalitetu za ponovno korištenje.

Nju će uzrokovati ioni. NO2. Određeni uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infra-crvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom. KPK – kemijska potrošnja kisika i 3. Ukupne krute tvari – sve ono što će nam zaostati postupkom isparavanja.Miris vode može potjecati od ishlapljivih tvari koje su otopljene u vodi i od produkata anaerobnog raspada.Bakteriološko ispitivanja vode Ono se sastoji u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode. fenoli. Podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS). Određuju se još i teški metali (bakar. aniona klorida. a određuje se gravimetrijskim mjerenjem. a vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tzv. Usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće. određivanje ukupnog ugljika (TOC). b) Kemijski pokazatelji onečišćenja vode U njih nabrajamo pH. pa će ona ukazati na količinu prisutnih soli u vodi. pića. ali ne i aromatski ugljikovodici. kiselost. Određivanje pH i TOC se uvijek provodi. Koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih 35 . NH+. a ovim postupkom dobijemo informacije o ukupnoj otopljenoj anorganskoj tvari. a ona se zna pojaviti poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. Ovom metodom će se moći razgraditi i kompliciraniji organski spojevi. 2. amonijev ion NH4+. biološku potrošnju kisika (BPK 5). c) Biološki pokazatelji onečišćenja voda Oni obuhvaćaju tzv. bakteriološka i saprobiološka određivanja. KPK je metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u jednoj litri otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat. Mutnoća vode – mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane. bjelančevine). Određivanje radioaktivnosti – taj podatak se rabi za one vode koje su u blizini nuklearnih elektrana za kontrolu jer se takve vode koriste za hlađenje. polutanti koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama. Ove metode predstavljaju pouzdan izvor informacija o zagađenosti vode. BPK 5 je metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O 2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C. nitrita NO3-. Mg2+. K+. cink. tvrde vode. BPK 5 . nitrata. Ta analiza će nam dati podatak o mineralnim tvarima. ulja. sulfata. . Različiti su postupci za pročišćavanje anorganskih i organskih spojeva. TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi. Fe2+. ugljikohidrata. te podatke o nitrifikaciji i denitrifikaciji. određivanje iona (Ca2+. ioni dušika. Mn2+. Tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti.i ukupni dušik). Električna provodljivost daje više informacija. TOC – ukupni organski ugljik. Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. kadmij. kemijsku potrošnju kisika (KPK). a one su neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati netopivi talog (kamenac). pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima. masti i deterdženti). alkalnost. Indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari.biološka potrošnja kisika. piridin i heterociklički spojevi ugljika. olovo.

ali ne i H2S. merkaptani). puževi. grube plivajuće tvari. Kod grafičke industrije bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja. Prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: 1. prema stanju vodotoka koji bi trebao biti recipijent. Pokazatelji onečišćenja vode u proizvodnji papira i celuloze: BPK 5. TOC. vodozemci i ribe. 4. 36 . ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije. Zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika. . Tu se uglavnom koriste cijeđenje. larve insekata i crva i neke više vodene vrste. α-mezo saprobna – u njoj ćemo naći obilje biljnih i životinjskih vrsta koje su neosjetljive na fluktuaciju kisika. 3.POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA Cilj obrade otpadnih voda je uklanjanje suspendiranih tvari. 2. U njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode. pH.Saprobiološko ispitivanje vode Kod takve analize kao implikator služe akvatični organizmi. To su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca. pH vrijednosti i amonijaka. smanjenje količine organske tvari i uklanjanje toksičnih tvari posebice onih iz grupe teških metala. ima neugodan miris. ukupne suspendirane tvari. školjke. oligosaprobni organizmi.SEKUNDARNA OBRADA OTPADNIH VODA – to su BIOLOŠKI postupci. Tu su prisutni makrovegetacija. pa ima produkte truljenja. prema kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima analiza. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme tiskovne forme. .PRIMARNA OBRADA OTPADNIH VODA – preliminarna obrada kojom će se ukloniti suspendirane tvari. najčišća klasa – u njoj žive tzv. koagulacija. Tu ubrajamo: metodu aktivnog mulja. . pa je moguća i fluktuacija kisika. Ona se sastoji u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode. Svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama. Općenita podjela se svodi na: a) primarnu. Tu borave alge. ulje i masti. postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode. boja. U toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode. ali sa jako velikim brojem jedinki. 4. . flokulacija. Različite topljive anorganske tvari (spojevi dušika i fosfora). 3. polisaprobna – tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama.tvari. β-mezo saprobna – u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode. Način obrade se odabire prema slijedećim kriterijima: 1. kapajući filter. uvažavajući gospodarstvene efekte (cijene postrojenja i efekta pročišćavanja). Ako se radi o pitkoj vodi. 2. i ružne je zamućene boje. Tim procesom se može ukloniti 30 – 40% BPK 5 vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari. ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja. KPK. fenoli i ukupni spojevi sumpora (H2S. SO3. SO4. amonijak. flotacija i sedimentacija. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja. koliformne bakterije. prema zakonskim normama. ulja i masti. aerirane lagune i jezera (one koje imaju dovod zraka). b) sekundarnu i c) tercijarnu obradu otpadnih voda. te organske tvari uglavnom se ne uklanjaju.

a princip pročišćavanja je isti. kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon i bolje se uklanjaju obojene vode. ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive. bioaeracionim bazenima u koje se dovodi otpadna voda i kultura za pročišćavanje koja se sastoji od protozoa. Nakon toga slijedi odvajanje biomase od čistog efluenta. Trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju. Bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira. a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI). oksidacija. a najbitniji elementi su pH. Uz miješanje i dotok kisika dolazi do razgradnje organske tvari. Upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl.TERCIJARNA OBRADA OTPADNIH VODA – Karakterističnost tercijarnih postupaka je da su to skupe metode. To su uglavnom kolone sa keramičkim materijalom na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama i sličnih vrsta i preko toga se prelijeva voda.kada su velike sezonske fluktuacije vodotoka koji će primiti te vode i - kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup. Jedan dio medija aktivnog mulja se vraća na početak u bioaeracioni bazen. Određene kulture rade pročišćavanje. temperatura i koncentracija kisika. neutralizacija i dezinfekcija. Može se primijeniti gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda.kada otpadna voda sadrži veliki dio organizama nerazgradivih tvari (pesticidi ili jako obojene tvari). Prednosti te obrade pred biološkom je da nam za njih treba manje prostora. anorganske soli. bolja je kontrola procesa. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda. gljivica i mikroorganizama. a temperatura mora ostati u granicama podobnim za reakciju. Ovdje ćemo uspješno odvojiti ORGANSKU TVAR. veća je otpornost na toksične supstance. . .FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADNIH VODA Tu ubrajamo sve metode izuzev bioloških. One se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: . manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka. a mulj se isušuje i zbrinjava u ovisnosti o njegovom sastavu. . Cijeđenje 37 . a bazeni su umjetno napravljani. Aerirane lagune i jezera – kod laguna se koriste prirodni zalivi. Nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika. U njih spadaju kemijski postupci kao što su membranska separacija. Kapajući filtri se razlikuju samo u tehničkom načinu izvedbe.Metoda aktivnog mulja se radi u tzv.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful