RAZLIKOVNI RIJEČNIK IZMEĐU HRVATSKOG JEZIKA I SRPSKOG JEZIKA

HRVATSKI JEZIK SASTOJI SE OD TRI DIJALEKTA:Čakavskog dijalekta-(ikavski,ekavski,ijekavski), Kajkavskog dijalekta(ekavski,ijekavsk izgovori) i Štokavskog dijalekta-(ikavski,ekavski, ijekavski). Osnovica za službeni standard u HRVATSKOM KNJIŽEVNOM JEZIKU je Štokavski dijalekt ijekavskog izgovora oplemenjen sa fondom riječi Kajkavskog i Čakavskog dijalekta. SRPSKI JEZIK SASTOJI SE OD DVA DIJALEKTA: Štokavskog dijalekta-(ekavski,ijekavski) i Torlačkog dijalekta-(ekavski).Osnovni standard za SRPSKI KNJIŽEVNI JEZIK je štokavski dijalekt ekavskog izgovora oplemenjen Torlačkim dijalektom. Razlikovni riječnik između srpskog jezika i hrvatskog jezika:

SRPSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK

očigledan, jasan šef šef: Šef katedre…

razvidan predstojnik pročelnik: Pročelnik katedre sraz popudbina rijek učevnik podmet uljudbeni spomenik temeljnoga priroka

2,4: dva zapeta četiri, dva zarez četiri, dva koma četiri adekvatan, primeren, prikladan advokat advokatura aerodrom, vazdušna luka ajkula (tur.), morski pas akati, drndati; izakati, izdrndati akcenat: jedan dínar, dva dinára, tri dinára… àko,neka akord aktuelan aktuelnost alhemija, alhemičar alkalija, baza ambasador, ambasada analiza antene (kod insekta) aplauz,aplaudirati - aplaudiraj! apoteka

2,4: dva cijela četiri prikladan (češ. priklad = primjer) odvjetnik, odvjetnica odvjetništvo zračna luka morski pas nepažljivo rabiti akcent: jedan dínar, dva dínara, tri dínara… i neka sazvuk, sazvučje aktualan aktualnost alkemija, alkemičar lužina, baza veleposlanik, veleposlanstvo raščlana ticala (kod kukca) pljesak; pljeskati - plješći! ljekarna, ljekarnica

apotekar april apsolutno arhipelag arhiva artiljerija askurđel, sukurdov ašov, štijača atelje Atina auditorijum Australijanac autoperionica autoput avgust avijacija, vazduhoplovstvo avion, vazduhoplov azot baba marta (opis 3. meseca) baba (baka od mila) džabe bajat, star, buđav, pokvaren: Lebac se ubajatio… bajbok, bajbokana bajonet bakarni balvan, deblo bandera Banija; Banijac, Banijka; Banijski banja, kupalište banja, spa (snob.), ilidža (tur.) banjski barometar, sfigmomanometar, merač pritiska baron, baronica Barselona bašta, baštenski bata (brat od milošte) Bečlija, Bečlijka (žitelji Beča) bekstvo (Bekstvo iz Ševeningena) bela rada (poljski cvet)

ljekar, ljekarnica travanj (češki: duben) posvemašno otočje arhiv topništvo predak štihača atelijer Atena sušateljstvo Australac autopraonica autocesta kolovoz (češki: srpen) zrakoplovstvo zrakoplov dušik veljača premetača (opis 2. mjeseca) baka (baba podrugljivo) badava star, pljesnjiv: Kruh je spljesnjivio… pržun bajunet bakreni klada električni stup Banovina, Banovinac, Banovinka; Banovinski kupalište toplice kupališni tlakomjer barun, barunica Barcelona vrt, bašča; vrtni, – braco, bratac (brat od milja) Bečanin, Bečanka bijeg ivančica (poljski cvijet)

belance beleg; taksena marka beležiti; obeležiti; pribeležiti; zabeležiti; sveska, beležnica; ubeležiti; beleg beli luk beonjača (reč iz narodnog jezika) berberin: Seviljski berberin berbernica; berberska radnja berza bešika beskičmenjaci, ahordate besmisleno, nerazumno, iracionalno besnilo besparica, nemaština bespotrebno bezbednost bezmalo bezmalo beznadežan bezuslovno biber biblioteka biletarnica, blagajna (nikad kasa) biljožder biografija bioskop birokratija biti dovoljan blagodet blagosiljati, blagosiljanje blagovremeno blatnjav bledilo bliznakinje bludni, senzualni bogalj boginja boginje bogoslovlje; bogoslovija

bjelanjak biljeg bilježiti; obilježiti; pribilježiti; zabilježiti; bilježnica; ubilježiti; biljeg češnjak bjeloočnica brijač: Seviljski brijač brijačnica burza mjehur beskralježnjaci, akordati nesuvislo bjesnoća oskudica, nemaština nepotrebno sigurnost skoro malne beznadan bezuvjetno papar knjižnica prodavaonica karata, blagajna biljojed životopis kino birokracija dostajati, biti dostatan blagodat blagoslivljati, blagoslivljanje,blagoslov pravodobno blatan (blatni) bljedoća blizanke puteni bogac, bogec (kajk.) božica ospice bogoštovlje

bojim se bojiti; Ja bojim, ti bojiš...; bojadisati bokal bokser, bokserski, boksovati bolešljiv bombona bombonjera bonsek borni borovnica bova brana branilac brat (od tetke) bratanac bratanac, bratanica bre: Ej bre… breg i dolja talasa (fizika) breskva briga briga; brinuti o brigadirska kolica brijač, britvica brinuti o kome brodovi broj, cifra brojčanik brojilac (mat.) brzak brzo buba buba mara buba rus, tarakan bubašvaba bucov, klen buđav buđaveti budilnik cudnica (cro.)

strah me (je) bojati; Ja bojam, ti bojaš...; ličiti: Ja ličim… vrč boksač, boksački, boksati boležljiv bombon bombonijera pila za željezo bojni borovica plutača ustava branitelj bratić stričević nećak, nećakinja čovječe (božji) / ženo (božja) brijeg i dol vala praskva,breska skrb skrb; skrbiti o tačke, karijola britva Skrbiti o nekome brodovlje (zbirna imenica) brojka, znamenka kazalo brojnik brzica hitro, brzo kukac ovčica božja ruski žohar žohar (vic: "kukac Nijemac" C.M.) klen pljesniv pljesniviti budilica, veker (kol.),vekerica (kol.) budnica

buket buket, rukovet cveća bukvalno, biti bukvalan bukvar bunar buncati buranija, boranija bure burgija bušilica, bor-mašina čabar, kazan čabar; biti u čabru; Prdnuli smo u čabar…(metafora) garež, gar, ćale (žarg.) čamac čaršav čas, časovnik čas; časovi, nastava čašica: Voli da popije… časovi: posle časova časovničar časovnik časovnik čaura; učauriti; začauriti ćebe ćebe, ćebence celokupno, vascelo; vaskoliko, kiparis (arh.), tuja čemu: O čemu čen, česno (bijelog luka) cenovnik cenovnik centar centarfor centralni cepati čepići i štapići (oftalm.) češalj četka

puket pušlec doslovce; shvaćati doslovno početnica zdenac bulazniti mahune bačva svrdlo, borer (kol.) bušilica, svrdlo kaca, hamper, kotao gabula; biti u gabuli; U gabuli smo… čađa,čađanv, stari (žarg.) čun, čamac plahta sat, ura sat ; sati, nastava kapljica: Ljubitelj dobre kapljice… nastava: poslije nastave urar zidni sat sat (sat velikih dimenzija, zidni sat, javni sat) čahura, učahuriti, začahuriti (Debela) deka pokrivač; deka, dekica cjelokupno; svekoliko čempres čem, O čem-u češanj (luka češnjaka) koštovnik cjenik središte srednjak središnji derati, drapati čunjići i štapići (occul.) češalj kefa, četka

četkica za zube četvorougao cifra cifra, brojka cifra; dvocifreni brojevi cigara, smotka (arh.) čigra ćilibar čim: Ne treba ga buditi, čim se sam nije probudio. cimet činija faktor, faktori cinkariti cinkariti, cinkarenje cirada cirkular cirkulisati čistota čitak; čitko čiviluk, okačaljka; ofinger čkiljiti cmizdriti čorba čorbasto ćošak, ćoškast, čovek koji govori iz stomaka, crći crkva, Gen. pl. crkava crni luk crtać, crtani film crtati, Crvenkapa cucla, cuclati čukunbaba, čukundeda čulo čulo čulo

kefica za zube četverokut brojka brojka, znamenka znamenka; dvoznamenkasti brojevi cigareta zvrk jantar dok: Ne treba ga buditi, dok se sam ne probudi. cimt zdjela činitelj, čimbenik cinkati cinkati, cinkanje, prijavljivanje cerada Okružnica, okružna pila kolati, cirkulirati čistoća čitljiv; čitljivo vješalica škiljiti cendrati gusto tekuće jelo jušno ugao uglat trbuhozborac krepati crkva, Gen. pl. crkvi crveni luk crtić, crtani film risati; narisati Crvenkapica duda, dudati šukunbaba, šukundjed osjet osjetilo ćutilo

demokratija demokrata deoba.. danomice pristao mladić. osjećaj. tuka. purica.čulo mirisa.. tukac šutjeti šutjeti: Šuti!. dividend. osećaj mirisa ćurka. osećajan cvast cvećara cvekla cvetati cvetati: Voćke cvetaju.) daske datum đavo. dejstvovanje delfin delija. cvjećarna cikla cvasti. šutnja šutke šutljiv glasovit znamenit ćut. eksplicitno dečji deda.. deka (od mila) dejstvo. frajer (žarg. frajer (žarg. cvjetati cvasti: Voćke cvatu.. emocija.. divizor Demokrate su tajanstvene. ćuran ćutati ćutati: Ćuti!. deobno vreteno deobno osjet njuha pura. puran. ćutanje ćutke ćutljiv čuven čuven čuvstvo. vrag decembar decenija decidirano. momčina delimično delimično deljenik. osjetljiv cvat cvjećarnica. diobeno vreteno diobeno . tukan. dalekovidnost obdan. demokracija demokrat dioba. djelitelj Demokrati su tajanstveni... đavao.. delilac. djedica. hipermetropija danju dasa. dupin momčina djelomice djelomično. cvrčak čvrsto (agregatno ili fizičko) stanje dalekovidost. djelomice djeljenik. zrikavac kruto (agregatno ili fizičko) stanje dalekovidan. osećanje.) planjke nadnevak vrag. đavol prosinac desetljeće izričito djetinji djed. dida bojevo djelovanje pliskavica.

disati perilica posuđa krasan.. stati (nečemu) u kraj doboš. moja devojka . nadničar dokraja. dobovati dobrica Dobro veče! dobrovoljci dockan. iscrpno devojčica devojke i momci .. odžačar dinstati. dosegnuti pohrana dogoditi se. prodinstati diplomatija direkcija direktno direktor direktor dirka disajni disati diš-mašina © C. nadnica. (radnik koji radi za dnevnicu) – dnevničar do kraja doakati (nekome/nečemu) (idiom). dosegnuti . durbin dokučiti.. prekasno docniti događaj dogled. Merlocampi divan. prekasno kasniti događaj dvogled. zbiti se dešnjak potankost. propirjati diplomacija upraviteljstvo izravno ravnatelj upravitelj tipka dišni dihati. dnevnica. bubnjati dobričina Dobra večer! dragovoljci kasno. pojedinost potanko podrobno curica cure i dečki . kasan: Sad je kasno. zaptivač dijalekat.. prekrasan vlas: Ni vlas s glave neće ti pasti. kasno. narečje dimljena svinjska kolenica dimničar. moja cura . narječje buncek dimnjačar pirjati. kasan: Sad je dockan.depozit desiti se. do kraja rješiti problem bubanj. zbiti se desnoruk detalj detaljno detaljno. durbin dohvatiti. dockan: Sad je dockan…. njen momak dezert dihtung. njezin dečko desert zaptivka dijalekt. dešavanje desiti se. događanje dogoditi se. predivan dlaka: Ni dlaka s glave neće ti pasti.

dođoš dođoš dostava dostignuće dostignuće dovoljan doživotan doznaka dozvola dozvoliti drama drati drati se: Mi smo se drali… drati. dosetka došljak. odrao me živog. domaćinstvo doseg domena. oderao me živog. kričav držalo.(dom)kuća za invalide domaća životinja domaćica domaćinstvo. put. kričeći kričave boje. društvo drvara drvara drvo.( drugačije) drugamo: Idemo nekamo drugamo… cesta. drečav drška drugačije drugde: Idemo negde drugde… drum. D: drvetu dubiti. dosjetka dotepenac dotepenac isporuka doseg postignuće dostatan dosmrtan doznačnica dopuštenje dopustiti igrokaz derati derati se: Mi smo se derali… derati. drečeći drečave boje. celu noć se drala draž: Njena draž bila je u njenoj neposrednosti… drečati. D: drvu dupsti. izdubiti: Dubiti drvo… đubre ubožnica živinče kućanica kućanstvo. kućanstvo domašaj domen donedavno dopunjavati dopust. cijelu noć se derala dražest kričati. izdupsti: Dupsti drvo… smeće . udruga drvarnica drvarna drvo. G: drva. djelokrug donedavna dopunjivati dopust dosjetiti se. putna/drumska mreža drumski družina. držalja drukčije. G: drveta. cestovna mreža cestovni družba. odsustvo dosetiti se.

ibrik džigerica. dvanaesterac dvogled dvogubi. dvoumljenje džak. Đurđ dušek duvači duvan (etim. tripli. Đurica.) dvoumiti se. puceta (zbirna imenica) dugodnevnica. trostruki.. čavlić osjećajan . đubriti (fertilizovati) dud (kao biljka). dud dugonja gumb puce (lok). dvojiti.) dužica (deo oka) dužina: Dužina duži… dužiti.) dulji šarenica duljina: Duljina dužine duljiti.. dud . smetište) đubrište đubrivo (fertilizator).Jurica.đubretari. četverogubi. ginger) dupkom (pun) dalekozor đurđica Juraj. adj. Da ne dužim. duljni metar dvanaesnik dogled. Da ne duljim. smetlište smetište gnojivo. višestruki dvoipolmjesečni dvorjani dvorište. (isto i džigerice) ekser. Jur(a)e madrac puhači (puhan). dalekogled dvostruki. sugubi. vrećica vesta lončić za kavu jetra čavao. dužni metar dvanaestopalačno crevo. puhnuti dužina (geom. ekserčić emotivan smetlari. višegubi.) duži (comp. četverostruki. gnojiti murva. duhan duhanvreča puhati (duhati. dudinja (plod duda). kesa džemper džezva. duhnuti). dupli. dunuti duž (pron.. multipli… dvoipomesečni dvorani dvorište. dvorišče. dugajlija dugme dugme. avlija (tur. puhati. solsticij – (engl. od duvati) duvankesa duvati duvati. dvoumljenje dvoumiti se.( smećari. dvoumica vreća.. trogubi. đubrište. dvoumica zdvajati. sumnjati. dugmad (zbirna imenica) solsticijum đumbir dupke (pun) durbin đurđevak Đuro. kvadripli. okučnica zdvajati.

kosnuti se garsonijera plin plinsko stanje Kamo ideš? Nikamo/Nikud ne idem! genij . teksas) farmerke. falsificiran bojano jaje: Jaje bojano u lučini… traperice. farmerice fasada fazan februar feljton fijoka fil filijala. bojišnica nogomet. fizički flaša flašica foka fondacija fontana friz front front. europski. tjelesni boca bočica tuljan fundacija vodoskok ledenica. (džins. ispostava.Evropa. evropski. finansirati finansijer firma fizičko vaspitanje. (nogometna lopta) fuga časnik dužnosnik krušna peć (vrsta) gaćice dirnuti. predstavništvo finansije. financirati financijer tvrtka tjelesna kultura. europeizacija fajrunt krivotvorina krivotvoren. duboko zamrzavanje fronta bojište. (jeans. texas) traperice pročelje gnjetao veljča podlistak ladica fila podružnica financije. linija fronta fudbal fugna oficir funkcioner furuna gaće ganuti garsonjera gas gasovito stanje Gde ideš? Nigde ne idem! genije Europa. evropeizacija fajront falsifikat falsifikovan farbano jaje: Jaje farbano u lukovini… farmerice.

zgoditak gol godišnjica škakljati. grad zemljopis zamljopis. glasanje glavačke. pl. zemljopisac zemljovid gesta pajcek tjelovježba. predator grabulja. grabljice tuča . naglavačke gledati na nešto s visine glista glodari glupost. gluvost gluvonem gmizavac go nag godišnjica golicati. fiskulturnik laštiti glasovati za koga glasovati. pričati. grabulje. gospođica Gospa (velika i mala) gostoljubiv gostoljubivost gostoljublje govedska juha govedina zboriti. škakljiv. kazivati grabljivac.geografija geografija. govoriti. pl. kazivati grabežljivac grablje. guda gimnastika glancati glasati za koga glasati. glasovanje stmoglavce gledati na nešta s visoka gujavica glodavci bedastoća gluhoća gluhonijem gmaz gol. budalaština gluvilo. mapa gest gica. golicljiv gološija (vrsta kokoške) golotinja golub. škakiljav golovratka (vrst kokoši) golota golub. golubovi goluždrav gorušica gos'in (gospodin) gospođica Gospojina (velika i mala) gostoprimljiv gostoprimljivost gostoprimstvo goveđa supa goveđina govoriti. pričati. pl. dem. geograf geografska karta. golubi golušav žgaravica gospo'n (gospodin) gospodična.

kapric hirurg (hladionik). odežda (odeća) haos Hartija : Hartije od vrednosti… hemija hemikalija hiljada hir. prsni (postoji razlika imeđu muških "prsa" i i ženskih "grudi") gruda. vidokrug zborna glazba papica kršćanstvo . kolinergični. nagrudati se skupina brisalo hrušt kožuh sladokusac gustoća železnarija željezo haljetak. homologa. pogreška gripa grižnja savjesti vrućica prsa. acetilholin homologni.gramziv. izgrditi greška grip griža savesti groznica grudi. kor obzor. grudvati se. kožun gurman gustina gvožđara gvožđe haljinica. grudati se. lučba kemikalija tisuća mušica. obzorje. predsoblje holesterol holin. za(iz)špotati pogrješka. klorirana voda predvorje kolesterol kolin. gramzivost graničiti se: Srbija se graniči sa Makedonijom… grditi. frižider hladno hladovina hleb hlor. gundevalj gunj. -na. zgrudvati se grupa gumica (za brisanje) gundelj.) kaos papir: Vrijednosni papiri… kemija. gramžljivost graničiti: Hrvatska graniči s Slovenijom… špotati . homologo (pridev) hor horizont horska muzika hrana (od mila). njupa hrišćanstvo gramžljiv.-no zbor. hir kirurg hladnjak studeno hlad kruh klor. acetilholin homolog(i). holinergijski. halje (arh. hlorisana voda hol. grudni grudva.

insert iseljenje ishrana iskopavanje iskorišćavanje iskorišćavati..Hrist. ples ples. plesačica nazivnik kazalo. Christus) krizantema loviti te:. mesija) hrizantema. Bosna i Hercegovina te Makedonija. karakteristično indirektno.: . vaskrsnuti: Nešto je iskrslo… Hristos vaskrse… ismevati isplaziti (se). ispleziti (se) izglancan izglancati ispovest ispravka ispreplitani istaći: On je istakao… istorija istovremeno istrajavati: Ova struja istrajava… Krist (od lat. pojmovnik kazalo stranih pojmova znakovito neizravno inozemstvo kukac podučavatelj. uskrsnuti: Nešto je iskrsnulo… Isus uskrsnu… ismjehivati izbeljiti se. Hristos (od grč. posredno inostranstvo insekt instruktor interesovanje: Koja su Vaša interesovanja… Slušam te sa interesovanjem… interesovanje interesovati se za nešto: Mušterije se interesuju za naš novi proizvod… Interesujem se za tebe… Isaija isečak. izbekeljiti se ulašten ulaštiti ispovijed ispravak isprepletan istaknuti: On je istaknuo… povijest istodobno istrajati: Ova struja istraje… . igrač. igra igra.) indeks indeks stranih pojmova indikativno.Slovenija. Bosna i Hercegovina i Makedonija. mitronka hvatati i. iskorištavati iskrsnuti. igračica imenilac (mat.. jesenka. igrati.. plesati. instruktor zanimanje: Koja su Vaša zanimanja… Slušam te sa zanimanjem… interes. interesiranje zanimati se za… Mušterije se zanimaju za naš novi proizvod… Zanimam se za tebe… Izaija ulomak deložacija prehrana iskapanje izrabljivanje izrabljivati iskrsnuti. plesač.Slovenija. hristos = prorok.

iznimka stanoviti izvješće. očigledno jastuče.Italijani. italijanski ivica ivica ivičnjak izaći izbor izdah izdati (npr. janjci. jagnješce. jagnjenje jagorčevina januar. bespotrebno između ostalog iznad izraz izuzeće: Tražim izuzeće sudije… izuzetak (iznimak) izuzetan izuzetno. nakladnička djelatnost izderati se uzdržavati nekoga (financijski) ispušni plinovi izlika očitovati se (o nečemu) nepotrebno među ostalim. izjašnjavati se (prema nečemu) izlišno. nakladnička kuća iznajmljivanje nakladništvo. među inim ponad izričaj izuzimanje: Tražim izuzimanje suca. plastično.. iznimak izvesni izveštaj. izdavačka kuća izdavanje izdavaštvo. talijanski brid rub rubnik izići odabir izdisaj ishoditi (npr. izveštavati izvestilac izviniti se. janjetina. izgovor izjasniti se. svedočanstvo. koložeg jasno. izdavački rad izdrati se izdržavati koga (finansijski). izvješćivati izvješćivač ispričati se. izvinjavati se. ličnu kartu) Izdavač . putovnicu. jagnjiti. janjenje( jaglac siječanj zorno jastučić jazavčar postrojba jednadžba jednoliko istosmijerna struja . ispričavati se jakost (struje) janje. jastučence jazavičar (rasa kera) jedinica (u vojsci) jednačina jednolično jednosmerna struja Talijani. jaganjci. janjiti. osobnu iskaznicu) nakladnik. jagnjetina. janješce. izvinovljavati se jačina (struje) jagnje. uzdržavati se (od čegta) izduvni gasovi opravdanje. pasoš. iznimka izniman iznimno. svedodžbu.

južni Slaveni srpanj lipanj loviti što draguljar prema Ići prema nekome… (u naglašenom označavanju kretanja tj. ka: Teče ka gradu i ka selu… kačamak.. katjoni jorgan jotovanje Jov jova (vrsta drveta) jubilej jubilej.. južni Sloveni juli jun juriti za čim juvelir ka: Ići ka nekome… (u naglašenom označavanju kretanja tj. jemac jemstvo jeres Jerevan Jermenija Jermeni Jerusalim jesenji jevanđelje jevreji. anjoni. anioni. jedarce jezivo joni. jugoslovensk. radnje) = prema Ići prema nekome… ka: Prilazio je ka selu. heleni jelka jelo..jeleni (stari grci).) k: Teče gradu i k selu… žganci vješati šiltkapa kava Kavana . hebrejac) jezgra. godišnjica juče jučerašnji jugoslovenka. židov. kationi poplun jotacija Job joha obljetnica obljetnica.( hebrejci. jamac jamstvo hereza Aravan Armenija Armenci Jeruzalem jesenski evanđelje židovi. palenta kačiti kačket kafa Kafana heleni božićno drvce objed jamac jamčiti. ka: Prilazio je k selu (Prilazio je ka gradu.. radnje) k. obrok jemac jemčiti. jučašnji jugoslavenka. jevrejin jedro. jezgrica jezovito ioni. jugoslavenski. godišnjica jučer jučernji.

. pojas skorup marelica kakov. namotaji (elektronično) kalemiti. krčma kaiš. Voćke cijepimo nakon mrazova… kaljati kaljuža izračun kameniti: Kamenite staze… komorna glazba. opasač kajmak. kakva. kazetofon žličica . kapuljača karakteristika karantin karfiol karlica karton kasa (u prodavnici) kasarna kaseta. kaldrmiti kalem. konopac kancelarija kandilo kandža kap kapara kapija kapiten kapljati: Kaplje. pelcovati blatiti kaljuga kalkulacija kameni: Kamene staze… kamerna muzika. kamerni sastav kamila konopac kanap. kakovo kakati kako spada kositar. konopac ured kadionica pandža kaplja predujam vratnice. kakova.. kasetofon kašičica kavana. krčma remen. vratnica kapetan kapati: Kapa. kukuljica značajka karantena cvjetača zdjelica ljepenka blagajna vojarna kazeta. kakvo kakiti (dečja defekacija od milošte) kako valja kalaj. komorni sastav deva štrik špaga.kafana. taracati zavojnica. uzvojnica (elektroničko) cijepiti.. smetanka kajsija kakav. gostionica. kositreni otpirač taraca.. kalajni kalauz kaldrma.

kelnerica kelner kengur kenjkati kesa keva (žarg. kći.. pregača.) kesiti se. kišem.. nakeziti se.) keziti se. iskeseriti se kićanka kičica kičica. kotlarska djelatnica veliti. nakesiti se nakit. iskeziti se. kćer. kijanje. kihanje. kišeš. hordate kijati. stočna repa kelner.kašika docniti katanac katastar kavaljer kavga (zapodenuti kavgu). cacorka. iskesiti se. kćer as kuta. slikarska četkica kičma kičmena moždina kičmenjaci. kazandžijska radnja kazati: To ti kažem. bantam Kina kinjiti. keseriti se. fertun jesetra korabica. kijaš. najamnina kisik . kćerka. konobarica konobar klokan kakati vrećica stara (žarg. ćerka kec kecelja kesega keleraba. kavgadžija kavurma kazan kazandžija. Kitaj kiniti Cipar najam.. leđna moždina kralježnjaci. kordati kihati. (kin = muka) Kipar kirija kiseonik žlica kasniti. kiše… kihavica hunjavica hripavac cvergl Kina.. kijam. koraba konobar. ukras kist kist kralježnica kralježnična moždina. kći. kija… kijavica kijavica kijavica kikirez. zakasniti lokot gruntovnica kavalir tučnjava (započeti tučnjavu) crijeva kotao kotlovnik.kazati: To ti velim.

kišni.. WC šolja koautor kobajagi. brvnara. tobožnji kobasica koja ima mnogo belog luka kod kuće kod: Ići kod nekoga…(u naglašenom označavanju cilja tj. WC zahodska školjka. žetelica kišoviti. pikula podneblje kimati. klimnuti glavom klizam klizati se: prezent: ja se klizam. tobožnji češnjovka doma. ćumez kokoška. ti se klizaš. daščara. Nakon kišovitog kolovoza… klaonica njihalo glasovir kliješte. kod kuće k. ključaonica ključnjača. ključao.. kimnuti glavom kližem klizati: ja se kližem.. kokošarnik.. kovčežić kokošinjac. radnje) = prema Ići prema nekome… Gde ideš? (Kuda ideš?) kofer kofer. kondenzat kolevka koliba. objekta) ka: Ići ka nekome… (u naglašenom označavanju kretanja tj. ti se kližeš. Prelijemo vrijućom vodom. kipuć. kokoš kolekcija. Posle kišnog avgusta… klanica klatno klavir klešta kliker klima klimati. kućica Koliko košta? Koliko stoji? kolona kolosek kolosek (Pruga uskog koloseka) kolovoz kolumna. kolumnista komandant komandant kombajn. WC klozetska šolja. kolumnist zapovjednik. klješta špekula.. ključna kost klozet. Kamo ideš? (Kud ideš? Gdje ideš?) kufer kovčeg kokošinjac kokoš nakupina zipka klijet Koliko staje? stupac tračnice kolosjek kolnik stubac. (komandir do 1991) komandir vršalica .. ključanica ključnica zahod. baraka. tobože.. WC školjka suautor tobože.. kovčeg. ići k nekome. Prelijemo ključalom vodom.

drača košara koš (za otpatke). kovčežić. kotlarničar kotrljanje. jatka. suprotnost kontravezan kopredsedavajući kopredsednik. kompozitor komšija. uporaba. koraljni otoci. skladbenik susjed sredotočba usredotočiti se natječaj konzekvence kunsenzus (nakon 1991) Konstantin Porfirogenet spremnik protimba kontroverzan supredsjedatelj supredsjednik. protivrečnost. sused koncentracija koncentrisati se. pedala) = raskid veze (4) kod automobila. koralna ostrva. skladatelj. kotlovničar koturanje kovčeg. koristiti koristiti se čime drač. komisija komora kompozicija. ko-predsedavajući koral. kuferče (arh) koverat koverat kovrdža. koferče. korištenje koristiti koristiti šta korov. vijeće povjereništvo. komisija komitet. omotnica kuverta uvojak. kovčežić kuverta. kofer. kožuh . trnje korpa korpa (1) za otpatke: Baci u korpu… (2) u prodavnici: Uzmite korpu… (3) u žargonu (korpa. pl. košara (u trgovini) (1) za otpatke: Baci u koš… (2) u košarci (3) u prodavaonici: Uzmite košaru… kotarica koš (u košarci) korpica stajati: Koliko staje? košpica kotlovnica. pl.kometa kominjati (kukuruz). kufer (arh). ?. supredsjedatelj koralj. vijeće klijetka skladba. kovčeg. rudlav kožun komet komušati (kukuruz) povjerenstvo. deo kvačila (korpa i lamela) korpica koš (u košarci) košić koštati: Koliko košta? koštica. korištenje rabiti. usredsrediti se konkurs konsekvence konsenz Konstantin Porfirogenit kontejner kontradikcija. korali korišćenje. lokna. kovrdžav. jedro kotlarnica. koralji rabiti.

ljuspa krafna. krvoliptanje kubni kubni (metar) kožuh svršetak. krvariti krvavljenje. krštenje krstaš križar. ukrasiti kračica (deo svinjskog vrata) tratinčica kratkovidan kratkovidnost vapno vapnenac krema kremšnita gibati se šnita. kriška kriomice ledac Kreta krivulja krivnja krivnja: Osjećaj krivnje… krivocrtni –. krstiti se. uštipak krompir krompir krst krst. krasiti. krštenje krstarica krstaš.kožun. križarski ratovi bol u križima gomolj okrunjen krunidba. potajno kristal Krit kriva (linija) krivica krivica: Osećaj krivice… krivolinijski krljušt krofna. ukrasiti kraški vrat krasuljak kratkovid kratkovidost. krstiti se. krstaški ratovi krstobolja krtola krunisan krunisanje. krunidbena (misa) krvariti krvarenje kubični kubični (metar) . krvarenje. konac graničarska kobasica rubni resiti. ivični krasiti. krafn. uresiti. ? krvaviti. uštipak krumpir krumpir kriz križ. miopija kreč krečnjak krem krempita kretati se kriška krišom. gunj kraj krajiška kobasica krajnji.

izlapeti. kuharica kuhati četvorina četvorni četvorni metar kvaliteta kakvoća.) labudovo jezero Laku noć. kudelja kućni aparati kuglov. ishlapeti. konus kupatilo (1) kupatilo. (vam želim) lala. kube kupovina kurs. tečaj kuvar. kvantiteta germa. svetiljka lanci. kuglof kuja. utipkati: Utipkaj tipkati na pisaćem stroju psić domar (?) doma. (neka vam je). ja sam kod kuće kučina. tulipan svjetiljka lanci lani hlapiti.kubni metar kucati (na pisaćoj mašini ili tastaturi). rezultat deljenja (razlomak C. idem doma. ukucati: Ukucaj lozinku… kucati na pisaćoj mašini kuče kućepazitelj kući: idem kući. verige lane lapeti. izvetriti. kvasac močiti labuđe jezero Laka (vam) noć. slovištu).M. kuvarica kuvati kvadrat kvadratni kvadratni metar kvalitet kvalitet kvalitetan kvantitet kvasac kvasiti kvocijent. ishapio . kvaliteta kvalitetan kolikoća. kupatilo (2) kupola. izlapeo prostorni metar (?) tipkati (na pisaćem stroju ili tipkovnici. kupaona kupelj odjel kupelj kupola kupnja tečaj kuhar. kuhinja kukuruzovina kupa. ja sam doma kudjelja kućanski aparati (od kućanstvo) nabujak kuja kuhinja komušina stožac kupaonica. kučka kujina. tulipan lampa. banja kupe kupka.

varati. levak se ređe upotrebljava zbog sinonimije sa levkom = točirom ležeći Liban licitacija. gumi-lastika umivaonik lažac. nalikovati: Na koga liči? Na koga nalikuje? ličiti: Liči na nekoga. varati (se). hiniti kim . dražbovaonica nalikovati. aukcija.. laž. leska letelica levoruk. simulare. lenjost. osobno osobnost (nakon 1991. varalica hiniti . lažovčina lednik. hiniti sobom . himbenik hiniti. sličiti: Komu sliči? sličiti: Sličan je nekomu.varati koga. posebnost lift likovno vaspitanje linija. lijevak = ljevoruk na ležëćki (kajk. aukcijska kuća ličiti. hiniti.larva lasta.himbenik. decipere.) lijen. lijenčina ravnalo ljepilo (češ. ležëćke (kajk. gredica lekar lekarski lektor lenj.. ledenjačko jezero iskazati se slitina lijeha. osobnost=specifičnost. lažno prikazivati. fingere. varati se. gredica leja. lijenost. lenčuga lenjir lepak lepotica lepotica lešnik lešnik lešnikovo drvo.varati hiniti se . Iz Marulićevog rječnika: hina . ime Hrvatske novinske agencije. lično ličnost. crta linije sile .). umivaonik lažljivac lažno prikazivati. umišljati. prijevara hinac . lastavica lastiš lavabo. gredica lijeha.) dizalo likovna kultura (školski predmet) crtica silnice lažov. biti prevaren lažac ledenjak.lagati. lenština. uobražavati. hinim.. gredica liječnik liječnički jezikoispravitelj (od 1991. ležeći Libanon dražba.laž. letadlo) ljevak. fallere. ledničko jezero legitimisati se legura leja.prijevara. ličinka lastavica lastika. varka.varati se. lepidlo) krasotica krasotica lješnjak lješnjak lijeska lijetalo (češ. (lat.). lažljivac.) hina .

) ljubavnica. droban. srdžba. malterisanje manastir . rasrditi ljutnja. skladištenje mahinalno. nožice (lok. skladištar. anemija. lopuža los (jelen lopatar) loz.. maljavost. anemičan žbuka. malen. itd. srdžba. ludača. dlakav netom slabokrvnost. luđakinja lučina povećalo. kovrdža lokvanj lopta (geom. ljubavnica ljubezan. mahinacija maj majonez makaze mali. žbukanje samostan ubavni. karakteristična za pravoslavlje (Vizantija. ljuljati ljutit ljutiti se ljutiti. magacioner. litra Litvanija lizalica. maljav maločas malokrvnost. švalerka ljubazan. mort žbukati. ljubavni naložnica. skladištiti. ljubeznica.. ljubaznost ljubičica ljuljaška ljuljaška. ljubeznost ljubica ljuljačka njihaljka. Vitlejem. anemičan malter malterisati.. magacioniranje.. ljutit srditi se srditi. anemija. srditi. lupa skladište. ljuveni – vidi se novogrčka transkripcija. dlake po tijelu.mesto u Crnoj Gori) malje. malokrvan. dlakavost. skladištiti. razljutiti. magacionirati. ljubezno ljubezno. mali. srećka ludak ludak. skladištenje makinalno. skladištar. slabokrvan. lupež sob srećka luđak luđak. ludakinja lukovina lupa magacin.): Zemlja je lopta. metresa. Vavilon. skladište. bes lobanja lokna. makinacija svibanj (češki: květen) majoneza škare. ljubazno ljubazno. rasrditi ljutnja.litar. droban (Drobni pijesk . lilihip ljubak litra Litva lizaljka dražestan ljuveni. bijes lubanja uvojak lopoč kugla (geom.) maleni. Avram itd.): Zemlja je kugla. njihati srdit.

podnevnik mramor mesar mesnica. maternični materinski jezik matineja uzajamno međukat mema blagovaonica. ponegde metal metamorfoza Metod slučajnog izbora metresa. materični maternji jezik matine međusobno međusprat mekika memla menza merač pritiska. crnilo mastionica materica. manometar merdevine meridijan.) tintarnica maternica. barometar. kurtizana. marama rupčić koračnica stupati ožujak (češki: březen) stroj strojnica strojovođa strojarstvo tintani tinta (ger. mileram manira: U maniri… mantl (?) zemljovid rubac. geografska karta marama maramica marš marširati mart mašina mašinka mašinovođa mašinstvo mastiljav mastilo. podnevak mermer. vrhnje.manir: U maniru… mantil mapa. švalerka mikrotalasna rerna skorup. "lo(j/i)tra" meridijan. blagovalište tlakomjer ljestve. mesarnica mesojed mjestim(i)ce mjestimice kovina pretvorba Metoda slučajnog odabira ljubeznica mikrovalna pećnica vrhnje . kasapin mesara. kasapnica mesožder mestimično mestimično. pavlaka. mramor mesar.

sg. dečkom. puter mlada. zadah). dečki. mobilni telefon moča. vonjati (životinjski miris. dečka. dečkima. dečko. fratar. dečku. dečkom pl: dečki. dečko: momci: Devojke i momci… GEN. sg. zapadnodijalekats analog bio bi "tintanica" moguće moguće mokraćna vrećica mokraćovod molekula soboslikar. dečki. dečka. njušiti mirisati na (nešto): Napolju miriše na sneg mirišljav mirođija misterija mistrija mlaćenica. buter. tim monahinja. njušiti mirisati po (nečemu): Vani miriše po snijegu… mirisav kopar. ličilac (ličitelj?) dečki: Cure i dečki… GEN. ring) ministrica (nakon 1991) vonj. dečkima. dečku. mladci) (nakon 1991) ženik. redovnica ćudoređe pomorac . dečko. Nema dečki… NOM. Naši dečki… sg: dečko. mirisan. rinčica (od nem. dečka. nevesta. pl. monah moral moreplovac. istočnodijalekatski analog bio bi "plavica" moguće. mirisav vonjati.milion milioner milioner minđuša ministarka miris mirisa. Nema momaka… NOM. dečku. miris njuha: osjet njuha mirisan. mirišljav mirisati. dečka. mogućno mogućno. pomorac masnica. pl: menja se kao imenica momak (eventualno dečak) momčad. prženica milijun milijunaš milijunaš naušnica. nevesta mladež (kožni tumor). dečkima momčad časna sestra. etimologija – istočni dijalekti: mastilo (modre boje) = tinta. mlada. beleg mladić mladoženja. dečku. etimologija – zapadni dijalekti: modar. pl. moguće mokraćna bešika mokrovod. redovnik. Naši momci… Napomena: imenica dečko nema množinu: sg: dečko. mokraćovod molekul moler momak. mirodija misterij zidarska žlica maslac nevjesta madež mladac (pl. saft moča. nevjesta mobitel (od 1996) sok od pečenja modrica. dečke. maslac. čulo mirisa.

naboj. krov naelektrisanje. prevlaka vlasulja (biol. střecha) naboj Q (C) gol naglašivati . svirka na kraju na primer nadgledanje.) mrlja. fleka mrmot mrtvački sanduk mrtvak mrzi me da… municija muva muzičar muzički instrument muzičko vaspitanje (školski predmet) muzika.) packa svizac lijes mrtvac ne će mi se… streljivo (1992). kontrola nadmen nadoknada nadoknaditi nadražaj. hotimično pokućstvo nanašati.) hotimice. supervizija. nagoveštaj naizmenična struja naizmenično najbolje najpre najverovatnije najviše najviše nalazač: Poštenom nalazaču sledi nagrada… namerno nameštaj.naglašavam nagluv nagovestiti. nanašanje . stimulus nadstrešnica. na koncu. pokućstvo nanositi.moreuz. go naglašavati . na kraju primjerice nadzor nadut naknada naknaditi podražaj streha (češ. glazbena kultura (školski predmet) glazba na poslijetku.) ježinac mrežnica (oftalm. šarža Q (C) nag. strjeljivo (2003) muha glazbenik glazbalo glazbeni odgoj. navještaj izmjenična struja naizmjence ponajbolje ponajprije najvjerojatnije najvećma ponajviše nalaznik: Traži se pošteni nalaznik… (nakon 1991. zemljouz morska sasa morski jež mrežnjača (oftalm.naglašujem nagluh navijestiti. nanošenje tjesnac.

znanstvenik znanstvenik.. učenjak. pouka. specijalno. specijalno. prehlada. osobito napose pučki nastamba.. izvan. loza. vani. van. nastaba naslediti naslonjač nastanjivati nasumično nasumično nasuti: Naspi punu čašu. nazad. nasumice naliti: Nalij punu čašu. prehlađen Ne brini! ne seri! naoblaka naočale napadaj (nakon 1991. napolju. unatraške (gibati se) prehlada. natrag. posebno... Srednji navalni igrač… Van! van. natočiti: Natoči vina curice. prehlađen Budi bez brige! nemoj srat! . naučnik navoj. nazebao. izvan.. kijavica.. znanost znanost. nauka nauka. natočiti naučnik naučnik. uglavnom naročito. idući naročito naročito.. unatraške (kretati se) nazeb. naliti nasuti: Naspi vina devojčice. nastambeni nasljedovati (nakon 1991.) navala. znanstvenik navoj natrag. kalem nazad. vanjski. vani napon naprasan napraviti naprotiv naramak narandžast naravoučenije. posebno posebno. posebno naročito.. nauk naredni.) naslon nastavati nasum(i)ce nasumce. vani. izvana: Izvan svake sumnje… napolju... pače pinklec (lok.naoblačenje naočari napad napad (u sportu) Napolje! Van! napolje. naročito narodan naselje. učenjak.) narančast pouka idući osobito osobito poglavito napose. izvan. izvana napolju. izvana izvana vani napetost naprasit učiniti. spolja. u smislu sagraditi (napraviti konstruktivno) dapače.

nesrazmerno. nekamo (u označavanju kretanja) negdje nijekati – (neslagati se.. To će ići nešto lakše. nerazmjerno. nehotično. uzrujati se živčane stanice živčani sustav besanica nespretan. neprocenjiv nerazdvojan. .) nešta.. nehotično anorganski tik do nepoznanica nepredvidljiv neprestance nenadmašan neprijazan neprikladno nepristran neprocjenjiv nerazdvojiv.nečitak necivilizovan. To će ići nešta lakše... lok. negdar) nekoć nekuhan nemoguć nehotice. neprikladno nepristrastan neprocenljiv. uzbuđivati se nervne ćelije. živčan = nervozan nervni sistem nesanica nespretan... nehotično neizbježiv neizbježiv neizbježivo negda (kajk. plentrav nerazmjer. živcirati se. tyden) nijekanje nekud. što je nešta: Nešta bih ti dao. odricati negodovati nehaj. nemogućan nenamerno.. sekirati se. nepristojan nedelja. sedmica negacija negde negde negirati. trapav nesrazmera.. nevoljno neorganski neposredno uz nepoznata vrednost (u matematici) nepredvidiv.. neproporcionalno nešta (kol. nerazdvojno nerv. nehajno neizbežan neizbežan neizbežno nekada nekada nekuvan nemoguć. nehat. buniti se) nehat. nerazdvojivo živac uzrujavati se. nepredvidljiv neprestano neprevaziđen neprijatan neprimereno. živac nervirati se. slučajno. nečitljiv neuljudan tjedan (češ. neproporcionalno nešto nešto nešto: Nešto bih ti dao. spetljan.

žurba. ma što. njenog. o čemu? -.O njemu. nevaljalac nevaspitan nevoljno nezahvalan. o tome. osmina. njuškati njuška nogostup.. neovisnost ništiti. ma šta.. četvrtinka. novčarka novčarka studeni (češki: listopad) nosnica ništica preša zahod o komu O komu. njezina (njezinog).. bilo što ništetan razina nizina: Panonska nizina. išta. njen. šesnaestina notni sistem novac (sg.. o čemu? -. njezin.. četvrtina. ništenje mušica ciljati ništa. novčana kazna.. nezamorljiv neuslovno neutaživ nevaljao. neminovnost nužnik o kome O kome. nezavisnost nipodaštavati. bilo šta ništavan nivo nizija: Panonska nizija. novčano kazniti novčanik novčanik novčanik novembar nozdrva nula nužda. globiti. išta. lisnica lisnica. nedvosmisleno nesvarljiv neumoran. tantum): Predaj sav novac. šesnaestinka crtovlje novci: Predaj sve novce. njezinomu (ovaj oblik je srpski arhaizam i skoro se potpuno izgubio iz modernog srbijanskog srpsko standarda) njuh.. njuh. oglobiti novčarka. njušiti. trotoar noša nota po dužini : polovina. globa. neblagodaran nezasitost nezavisno. njenom(e) nedvojbeno neprobavljiv neutrudiv neuvjetno neutoljiv zločest. rđav. njuškati gubica pločnik nona nota po dužini : polovinka. njušiti.O njemu.. zločestoća neodgojen nevoljko nezahvalan nezasitljivost neovisno. nipodaštavanje nišan nišaniti ništa. o tomu. osminka. .nesumnjivo.

jednak. . naći se. osramotiti se obući. blagovanje osigurati opseg: Opseg glasa… obrazložiti. odbraniti odeljenje odeljenje (1. obrazovanje obrazovanje obresti se. (soliter. neštetnim.u čemu se očituje.) naobražen. u drugim različitim institucijama. obezbediti se – staviti se van opasnosti obim. dodajem) blagovati. odgođenje odgovarajuć. obećajem (kao dodavati.o tome obaveštenje. naobrazba naobrazba naći se. isti odlika . obaveštavati obaveza. 2. prostorija u kući) odgađanje. vjeđe od milja oduvijek obrana obrana. obvezatan obvezatno (nakon 1991.. obvezno obzirati se vrtić obećavati. obrazložiti objava oblakoder. flagrantan očitovati se.. raspon: Raspon glasa… objasniti.). obećavam obedovati. obedovanje o tomu obavijest. odenuti obuhvatati očigledan očigledan... u školi. obožujem obratnica (geog..) neboder obor obožavati. od milošte od vajkada... . veđe od mila. bezbednim). izblamirati se. zateći se obratno okretaj osramotiti se odjenuti obuhvaćati zoran očit ogledati se. obavezan.u čemu se ogleda. obraniti odjel odjel odgoda sukladan značajka bezbediti (učiniti neopasnim. objasniti obznana neboder tor oboživati. na klinici. obaviješćivati obveza obveza (od 1990). zateći se obrnuto obrtaj obrukati se. obožavam obratnik obrazovan. ali obveznik obaveza. ali vojni obveznik obavezno obazirati se obdanište. očni kapci. vrtić obećavati. oduvek odbrana odbrana..

dimnjak. Juhu nije ni kušao. zrcadlo) zrcalno: Zrcalna slika… zrcaliti ogluha ogluhnuti kresivo obod ovjesiti ocean valjak za tijesto okolica okoliš okoliš okolica ovratnik okrepa (?) kukuruz okružje okružje listopad (češki: říjen) kušati. isticati se... dojenčad. dimnik ofanziva oficir ofsajd (u fudbalu). Supu nije ni okusio. odupirati se odomaćen odomaćiti se. negacijski odštampati odsustvo odsutstvo (neprisustvo) odžačar. udomaćen odozdol(a) odozgor(a) niječan niječan (niječne rečenice) otisnuti dopust izočnost (nakon 1991) dimnjačar dimnjak ofenziva časnik zeleđe (u nogometu) zrcalo (češ. prasići) opirati se udomaćen udomaćiti se. odojčad odolevati. odozdole odozgo. (odojak.. . odmatati omjer dojenče.. reflektovati oglušenje ogluveti ognjilo oivičenje.odmotavati odnos (relacija) odojče. čedo. odojci = prase. (zaleđe. odozgore odrečan odrečan (odrečne rečenice). pozadina – u vojnoj terminologiji iza linije fronta) ogledalo ogledalski: Ogledalska slika… ogledati. obod okačiti okean oklagija okolina okolina okolina okolina okovratnik okrepljenje okruniti (kukuruz) okruženje okruženje oktobar okusiti. odomaćen odozdo. dimničar odžak.

svideti. mladež . (dem.. računati) opovrgnuti ino dojmiti se koga. osovina osa osjet osjećaj ćutiti osoran. ormarić osa. ali: Na osnovu čega to tvrdite? osobina. zolja osećaj (senzacija) osećanje (emocija). odlikovanje oreol organizacija. (dem.) osnutak osnov svojstvo. opština. petlja omladina. svojstvo. omogućava (3.) ormančić. proba opklada opkladiti se opozicija. osorni oskvrnjen osnutak (nakon 1991. zlatokrug ustrojstvo izvoran ormar. predbacivati osporiti ostalo ostaviti utisak. l.. osioni oskrnavljen osnivanje osnivanje. otočić . karakteristika osporavati. čuvstvo osećati osion. općenje odličje odličje aureola. oporbeni oporbenjak isprika. općiti.. značajka spočitavati (češ. opštenje orden orden. svetokrug. proveren oprobani opseg opšti.) ormarić os. ispričnica ispričnica prokušan prokušani obuhvat opći. ostrvce uzao mladež omogućuje omogućuju opeklina pokus oklada okladiti se oporba. zasnivanje osnova. ormar.. eksperiment.omča. opštiti. prezenta) omogućavaju opekotina opit.. dopasti. ustrojstvo originalan orman. općina. opozicioni (opozicijski) opozicionar opravdanje opravdanje oproban. svideti se kome: To mi se svidelo. To me se dojmilo. ogled. osovina osa.

idejnost. raskrinkati osumnjičeni osvestiti se otadžbina. domišljatost.) otvorenje (svečano otvorenje) simo.označavati označivati. spakirati. ovlaštenje označavati označavati .) otpozadi otvaranje (svečano otvaranje) ovamo ovlašćenje. vispren. oborine poganstvo pakiranje (nakon 1991). štakorski kiši. ovamo ovlast (nakon 1991. maštovit. otopljenje otpadati u ljuskama. idejan. domovina otići. čakšire. govorno češće: odi od kuda oteklina oteklina zatopliti. otočić otočki ostvaraj (nakon 1991): Izvješće o uradcima i inim ostvarajima… raskrinkati osumnjičenik doći k svijeti domovina otići. pada snijeg kišiti sniježiti padaline. ljuštiti se (nije adkv. domisliti se. odostraga (lok. spakovati pak-papir. pacovski pada kiša pada sneg padati kiša padati sneg. papir za pakovanje palata pametan.označavam označavati. imp. (ijek. hlače panter pantljičara paor papagaj Papiga.) otiđi. papagaj otok.ostrvo. do tada ovlaštenje) označivati označivati . označuje štakor. edem otopliti. imp. Molim dva pakiranja cigareta… pakirati. Pada sneg padavine paganstvo pakovanje pakovati.). ostrvce ostrvski ostvarenje osujetiti. pantalone (franc. pada kiša sniježi. domisao hlače pantera trakavica kmet papiga Papagaj . otidi otkud otok otok. zamatati zamotni papir palača domišljat. označava pacov. zatopljenje ljuspati se straga.

pejsaž palež penjati se: Mi smo se penjali (?) mirovina mirovinski umirovljenik pepeonik paraja. Što ćeš s tim novcem? rajčica bogatun sitni komadići. poglačati (?) pokal prijamnik (od 1992) krajolik. pariska. komadići pariška kobasica perivoj šogor putovnica pastrva pastuh grah odjeljak. Karadžić. n. krajobraz. krhotine parče. kup pejdžer pejzaž peljevina.) parčence. (dem.: Grgeč ima oštru gornju peraju… hobla perec .. mileram pažnja pazuh. palež (takođe šara na psima u deskripciji) penjati se: Mi smo se peli penzija penzijski (ranije penzioni) penzioner pepeljara peraje.kobasica park pašenog pasoš pastrmka pastuv pasulj. odlomak. stavak športske šlape. paradaisaepfel). hobla pereca (vrsta peciva) papirnati novac. slatka pavlaka.. košnica pečat. špilja gljiva (pečurka = šampinjon) pediker glačalo. ispeglati pehar. gljiva pedikir pegla.papirni. parčići (oblici "parčenca" i "parčić" se ne upotrebljavaju). krhotine komadić komadić pl. papirnati para: Pun si para.pl. pozornost pazuho pčelac štambilj.: Grgeč ima oštro gornje peraje… perdaška. kao i mrkva) pasus. grah (grah upotrebljava još Vuk St.) kiselo vrhnje. Šta ćeš sa tim parama? Pare ili život! paradajz (od nem. peglati. žig pećina pečurka. komadić parčence .) parajlija paramparčad. sportske šlape. paragraf patike patrola pavlaka. miška pčelinje društvo. crveni patlidžan (arh. slatko vrhnje. glačati. tenisice ophodnja (nakan 1991. f. odsječak. Pun si novca. vrhnje pozor. žig spilja. komadić parizer.

(kol. pevac petljati se petoro petougao. razdoblje perionica perpendikularan.perika Perikle period.). kokot pačati se: Ne libim se ufat se i pačat u tlapnje i himbe. pešaka) peškir. pijetao. kokot kokot. šesterokut. bakalin piljarnica piljarnica. žnirati pješice. poj slavuja pesnica: I čvrsto mi stiskamo pesnicu…. ranč plafon plakati planeta plantaža plata plata plav plava boja pleziti se vlasulja Periklo razdoblje praonica okomit. pešice (kol. osmougao pihtija. tržnica pepeljara trgovac na malo prodavaonica voća i povrća dućan povrća i voća pipac (pl. osmerokut hladetina plac (kol. piljara. šestougao. normala peršun pertle pertle. bekeljiti se . bakalnica = minimarket pipak (pl. tržnica piksla piljar. plakati planet nasad plaća plaća modar modra boja beljiti se. pepeljara pijac. šaka (dlan nije neophodno stisnut) petao petao. pipci) riža. ručnik pesma slavuja. pijevac. šnirati perut peške. pjehe) ručnik biglisanje pest: Čvrsto mi stišćemo pest… (češ. pěst) pijevac. rižoto pisoar pižama. normalan. petero peterokut. okomica peršin vezice žniravci. pipci) pirinač. pidžama plac. rižoto pišaonik pidžama grunt strop plakati se. pijaca (ital piaza).

podgrijavati i podgrijevati podpresednik podraniti. pokraden pokvasiti pol. podstrekač.).) pelud redarstvenik . plaziti se pljosnat pljuvačka po čuvenju (znati nekoga) po principu po svaku cenu pobuđaveti počastvovati. genitalija polako: Vozi polako… polarnik polen. poderan. pobuda podstrek.pleziti se. oponašati potpora poduprijeti. poticati poticaj. uraniti podražavati. podrapan počinjati. počinje. podupirati poticaj pobuda poticaj. uprostiti poklon pokopavati pokrasti.) plosnat slina na načelu pod svaku cijenu: Htio je pod svaku cijenu… popljesniviti počastiti.) podoban (?) podgrijavati dopredsjednik uraniti imitirati. podrapati. pocepan počinjati. poticatelj. podstrekivati podstrek. poticati poticatelj pothvat podcrtati poanta izmet svjetonazor pogotovu pojednostavniti dar pokapati okrasti. počimati (lok. adekvatan podgrevati. biti počastvovan pocepati. podržavati podsticaj podsticaj. okraden smočiti. iscepati pocepati. biti počašćen poderati poderati. oponašati podrška podržati. podstrekivati podstrekivač poduhvat podvući poenta pogan. cvětni prah policajac beljiti se (lok. skvasiti spol. počinje podesan. spolovilo polagano: Vozi polagano… polarnica (geog. izmet pogled (na svet) pogotovo pojednostaviti. počima (lok. ijek. imitirati.

familija. spominjati pomoću pomorandža pompezan ponaosob ponavljanje ponjava. u usporedbi s podrijetlo porezni porezni porez porobljivanje obitelj orodica. značajan broj poprsje. spominjati s pomoću naranča pompozan poimence opetovanje prostirka ponosit ponovno iznova popločati popravak podosta poprsje narasti: Jedva čekam da narastem… porculan poredati. poređani poređenje poređenje porediti. prostirka ponosan ponovo ponovo popločiti popravka. celov. spomenuti. poreza (arh. pominjati. podosta. ljubiti. celivati polomiti.) cjelov. and is neither Serbian nor Croatian in origin. "Serbian nationalists consider the word obitelj ('family') to be a distinctive Croatism.) porobljavanje polica (osiguranja) poljodjelstvo (nakon 1991. polugodište poluostrvo poluprečnik polutka pomen pomenuti. even though the word is part of daily prayers of Orthodox monks in the Hilandar monastery.polisa (osiguranja) poljoprivreda poljubac." porodilište rodilište . poljubac potrgati. opravka poprilično. poredani poredba usporedba uspoređivati. bista porasti: Jedva čekam da porastem… porcelan poređati. priličan broj. potrgati polovina polugođe polugođe. slomiti. u poređenju sa poreklo poreski poreski porez. strgati. slomiti polovica polugodište polugodište poluotok polumjer polovica spomen spomenuti.

u potpunosti. poštovanje. skroz potrebno potvrdan (potvrdne rečenice) povišavamo povlađivati (neosnovano davati za pravo i odobravati postupke). posve potpuno. poternica poticanje potisak (negativan pritisak) potkovica potonji. izazvati: To me potaklo. navedeni dopredsjednik. tacna posluživati koga.) jesan (jesne rečenice) povisujemo . gorespomenuti. delatnik poslužavnik. postava: Stalna muzejska postavka… postaviti sto pošteda. navesti.) Portugalija porudžbina posebno. tajno potaknuti. štovanje. naročito poseta pošiljalac poslastica poslastičarnica glasnogovornik Portugal narudžba posebice posjet pošiljač slastica: Cure mi sline pri pomisli na sve te slastice… slastičarnica poslan (gpp. od poslati) (poslat i dat. ceniti. cijeniti. patronizovati postupno štovatelj štovanje poštivati štovati.portparol. poštivati potajice ponukati: To me ponukalo. da ne bi bilo poslan i dan – sinonimi sa soljeno i obdanica) poslednji poslenik. posmatrač poštar. štovanje (arh) potajno.. glasnogovornik (cro.) posvema. navedeni potpredsednik potpuno potpuno. poštedni postepeno poštovalac poštovanje poštovati poštovati.. promatrač pismonoša postav: stalni muzejski postav slat (gpp. potpunoma (lok.. od poslati) zadnji djelatnik pladanj. služiti koga posmatrati. posve posve potrebito (nakon 1991. tjeralica nukanje potlak potkova gorespomenuti.. dopredsjedatelj potpuno. golub pismonoša postavka. taca dvoriti koga promatrati.

ravnokutni trokut) pravokutan trokut luk porjak. pravocrtno (predlažem: ravnocrtno) pravomoć. odotraga zaleđe posuditi posvemašan znanac kasni kazalište pozornica požrtvovni požrtvovnost odojak. privilegovan povlastica (mesečna. pravosnažno pravougaon pravougaon pravougaon.. predbaciti ratiti koga. pravokutnik (predlažem: ravnokutnik. ofsajd (off side) pozajmiti.. pravičnost pravedan... pravednost pravo: ići (voziti) pravo: Na raskrsnici idite pravo… pravolinijski pravosnažnost. prebaciti . zajmiti pozamašan poznanik. smjer pravica (kajk. Pred 500 godina. ozlijediti. prasići prasići povlašten povlašten. privilegiran pokaz (mjesečni. bina požrtvovani požrtvovanje prase. za gradski prevoz) povodom povraćaj povraćati povreda. znanac pozni. pravica.povlašćen povlašćen. povrediti. poriluk blagdan pred: Pred 3 dana. odojci praščići slijediti koga pravac pravac. ozlijeđen ploha površina (dio ravnine omeđen pravcima) ploština straga odostraga. pravičnost ravno: ići (voziti) ravno: Na raskrižju idite ravno. slediti se nešto ređe upotrebljava zbog sinonimije sa glagolom slediti = zalediti prava (linija) pravac ("dvosmerni vektor") pravda.. pravomoćno pravokutan. predbacivati..): Ni med cvetjem nij pravic… pravičan. Pre 500 godina prebacivati. pozna jesen) pozorište pozornica. povređen površ površ (deo ravni omeđen pravim) površina pozadi pozadi: pozadina. kasni: (pozne godine. četvrtast četvrtast pravokutan. pravougaonik pravougli trougao praziluk praznik pre/prije: Pre 3 dana. za gradski prevoz) u povodu povrat bljuvati ozljeda. povlašten.

preporučujem . stolěća) predati . fah pregristi nešto (jesti na brzinu. lektura ređašnji (noviji oblik). preduzimljiv prefinjeno pregledati. preduzetnik preduzimač preduzimljivost. razjasniti preduslov preduzeće preduzeti. predavanje – nastava. šutke predaja: Prema predaji… prijašnji predati . prećutkivati prećutno.predan krajobraz predizborna šutnja prijeratni predsjedatelj pretkazanje pretkazati predvorje igrokaz predodžba (imati predodžbu o čemu) predodžba. prenastaniti prenaseljen. rětka u spisima sa današnjih ekavskih teritorija nakon 13. boravak prečnik prećutan uglaviti. predočiti preduvjet poduzeće poduzeti.predat. ćutke boravište: Promjena mjesta boravišta promjer prešutan uprešiti. odmeriti pogledom. raditi predano predeo predizborna tišina predratni predsednik predskazanje predskazati predsoblje predstava predstava (imati predstavu o čemu) predstava. zaprešiti prešutjeti.) preporučati. promatrati pretinac prigristi nešto preinaka pretpovijest prenapučiti prenapučen (koren: puk. pučanstvo) prenijeti – preneseno preobrazba poreodjenuti se prevladavati pripravak (češ. prešućivati prešutno. pogledati. prenastanjen preneti – preneto. prenešeno preobraženje preobući se preovlađivati preparat preporučivati. posmatrati pregradak. poduzimljiv profinjeno promotriti. predaja –pristanak na lišavanje slobode.prebivalište.) (nakon 1991. zaglaviti prećutati. s nogu) preinačenje praistorija. predistorija (pre pojave pisma) prenaseliti. poduzetnik poduzimač poduzimljivost. prejašnji (zastarina. preporučam redanje: Prema predanju….

prešanje prestrašiti (se) izgred izgred. prijemnik prijem. celishodno primetiti. prijam prijam. primedba princ princeza preporučam zapreka preša. ugodan Dobar tek. pridikovati: Ne pridikuj!. izgrednik izgrednik preoblaka presezanje. naročito prevaziđen prevazilaziti preživar prežvrljati. popovati prihvatati prijatan Prijatno. zabava . težnja pretiti (nekome) pretkomora pretrnuti preturiti. (za stolom). žurka prijemčiv prijemni prijemnik prikaz prilično prilika priliv ( dotok) primeren. držati prodiku prihvaćati prijazan. Doviđenja i prijatno. spaziti primetiti. pošarati razgovarati se s nekim (kol. premetnuti prevashodno. delinkvent presvlaka pretenzija. prevrnuti. posezanje prijetiti se (nekomu) pretklijetka protrnuti premetnuti poglavito nadmašen nadmašivati preživač precrtati. prešati. tulum prijamčiv prijamni prijamnik prikazba priličito zgoda dotijek prikladan prikladno opaziti zamijetiti. prijamnik domjenak. presovanje prestraviti (se) prestup prestup. zamjedba kraljević kraljevna . prestupnik prestupnik.preporučujem prepreka presa. presizanje.): Samo razgledavamo… prodika.(pozdrav na rastanku) prijem prijem. adekvatan primereno. presovati. preškrabati pričati sa nekim: Samo razgledamo pridika.

promicatelj vijak popratiti. produkt (množenja) prolećnji prosuti proliv (prolivati) prosipati promaja. progovoriti proizlaziti izradak umnožak. nazočiti posvojni pridevi. produljak prozboriti. popratni popratiti. dućan (tur. tlačiti. prisustvovati prisvojni pridevi. propratni propratiti. pritiskati. produkt (umnožavanja) proljetni proliti proljev proljevati propuh izumitelj izum pronicav pronicavost promidžbenik. dućan (tur. suglasnost pristrano nazočan. pritisak. produženje. vezati) privilegija privreda privrediti priznanica probati (hranu) prodavnica. produljenje.organizirati pripajanje prisiljavati pristajati pristaša pristanak. popratni efekt . posvojne zamjenice. produžetak progovoriti proisticati proizvod proizvod.) produžetak produžiti. pripremiti. organizovati prisajedinjenje siliti saglašivati se pristalica saglasnost pristrasno prisutan. trgovina. propratni efekat priprava prirediti. tlak. prisvojne zamenice.priprema pripremiti. stišljivost pritoka privezak (od privezati. cug pronalazač pronalazak pronicljiv pronicljivost propagator propeler propratiti.) produljak produljiti. vješati) privilegij gospodarstvo priskrbiti potvrda kušati prodavaonica. stlačivost utoka privjesak (od privjesiti.

gledaoci puknuti: Pući ću… Puknuću… puls pumpa. drum. đaci prvaci prvobitni psihopata publika. đaci prvaši prvotni psihopat gledateljstvo. klipa aci. butik. šestaci. kompjutor radnja (istraživačka). đak prvak. sedmaci i osmaci. isto i drugaci. šiba prut. izazivanje prskati prskati: Ne prskaj! prskati: prska pršljen prsluk prstenaste gliste prtljag prtljag prut prut. prvašići. propustljivost prost prota protest. proluftirati providan provokacija. trećaci. proturječnost protuha prozračiti proziran izazov. dućan radovati se čemu propusan. crpsti punomoć šalabahter cesta. prodavnica. ulica puta: Govorim ti treći puta! Navrati poneki puta… računalo. prosvjedovati protupožarni protuslovlje protuslovlje. gledatelji puknuti: Puknut ću… bilo crpka. štap prvaši. petaci. uradak krugoval trgovina. špricati špricati: Ne špricaj! prštati: pršće kralježak lajbek. propusnost jednostavan velečasni prosvjed. kompjuter rad (istrživački) radio radnja. đak prvaš. pl. pl. štap. pumpati punomoćje puškica put. dućan.propustljiv. lajbec kolutićavci prtljaga prtljaga šiba šiba klipa. prvačići). prvačići (đaci prvaci. četvrtaci. provokativnost štrcati. prodavaonica veseliti se čemu . Svrati poneki put… računar. protestovati protivpožarni protivrečnost protivrečnost protuva provetriti. izaziv. ulica put: Govorim ti treći put!.

otapati. raspolućen Raspućin raspust rastapati. otapanje ravnati ravnodnevnica.radoznalost. racionalno znatiželja. odstojanje. rastvoriti. ljutit razmera (geografska karta): Karta u razmeri jedan prema deset hiljada. razrjeđivač rastapati otopina otopina. ferije taliti. križanje (od Križ) rasol raspačivanje raspelo raspoloviti. dilanje otapalo. ekvinocij tkalački stan razbojstvo udaljenost razgledavati omeđen razlika srdit mjerilo (na zemljovidima): Zemljovid u mjerilu jedan naprama deset tisuća… omjer. raskršće (od Krst) raso rasparčavanje raspeće raspolutiti. otopiti. rastojanje razgledati razgraničen diferencija razljućen. dilovanje (droge. talište preslica raslinje talina raspačavanje. tačka topljenja rastavić rastinje rastop rasturanje. (merilo: Merilo uspeha…) razmera. rastvaranje ravnjati ravnodnevica. znatiželjan brklja: Vlak je išao tračnicama prema mjestu gdje na cesti nema brklje razrezati rastresen rasap razvrgnuti zaruke raskrižje. ekvinokcijum razboj razbojništvo razdaljina. rastvarati. razmjer raznolikost raznolik razočaranje razvedenost obale razborito . odnos raznovrsnost raznovrstan razočaranje razuđenost obale razumno. proporcija. radoznao rampa: Voz je išao šinama prema mestu gde na drumu nema rampe raseći rasejan rasejanje (svetlosti) raskinuti veridbu raskrsnica. štampe) rastvarač rastvarati rastvor rastvor. raspolovljen Rasputin praznici.

razviti. Rumuni) razmotati. patrijot rodoljuban. zarezati. razvijati razvod braka razvoj. papica) rudača kita. pećnica rešo restovani krompir rezač. ogledanje regrutovati rejon rerna. kut rošada rola rolani (rolana plećka) koturaljke ružičast rožnica papati (jesti od milja). općina. rajon pećnica. zarđati. zarezivač. razviće rđa. zahrđao redak: Pročitati između redaka… redati redatelj redati epidemija redovit. rimiran: rimirani stih plotna reskirati naroditi se: Narodil se je kralj nebeski… domoljub. domoljuban rodoskvrnjenje. predio. kitica Rumunjska. rol kuhalo restani krumpir šiljilo. (jesti od mila). ćošak rokada rolna (papira). patriota rodoljubiv: Rodoljubiva pesma… rodoskrnavljenje rogalj (prostorni ugao). alas rimovati. njupica ruda rukovet Rumunija. redovni redovno refleksija. zarezivati režiser (reditelj) ribolovac. rolšue roze rožnjača ručkiti. redoviti redovito zrcaljenje unovačiti četvrt. Rumun (pl. razvijenost hrđa. rodoskvrnik prostorni kut. Rumunj (pl. rimovan: rimovani stih ringla rizikovati roditi se rodoljub. Rumunji) . ručkati. zahrđati. rola (glumačka uloga) rolovani (rolovana plećka) rolšule. hrđav. razmatati rastava braka razvitak. zarđao red: Čitaj između redova… ređati (reditelj) režiser rediti rednja ( epidemija) redovan. rodoskvrnuće. zašiljiti redatelj ribič. ribar rimirati. rđav. papa (dem.

. sanjkati se. suglasnost pogreb. (sadržaj) saginjati se saglasnost sahrana. nasanjkati centimetar promet prometnik prometna nezgoda prometnica prometovati. sankati se. nezgoda saobraćajnica saobraćati. sumit samoubojstvo. ćuška samit samoubistvo. aula šalitra salvet salvet. sabirci šablon sabran: Sabrani radovi sabrati: Saberi dva i dva. samoubica šampita sanduče sankati se.. sahraniti šaht sajam sajamski saksija saksija. pokop. saobraćajni udes. prometovanje priopćenje. saonice saonice saonice. saopštiti saosećanje. sanke sanke sanke. saobraćanje saopštenje.). izjaviti saučešće ruho ružmarin s onu stranu pribrojnik. nasankati santimetar saobraćaj saobraćajac saobraćajka (kol. sačekati sadržilac (mat.runo ruzmarin s one strane sabirak. lončanice dvorana dvorana. (sadržaj) sagibati se suglasje. pričekati višekratnik kazalo . priopćiti sućut. salveta ubrus pljuska vrhoskup. aula salitra ubrus. servijeta šamar. pokopati šahta sajam sajmeni posuda za cvijeće lonac za cvijeće.. saksijsko cveće sala sala. samoubojica šamšnita sandučić sanjkati se.. izjaviti sućut .) sadržina. pribrojnici šablona pribran: Probrana djela zbrojiti: Zbroji dva i dva.

tajništvo seliti: I ja selim… shema. posve. ići na živce tajnik. šaptači saputnik saradnik saradnja. pasjemenik. senf.šaputati. šepirenje podoknica . šapće. pasemnik. nervirati. tajnica. potpunoma savinuti: Savini žicu… svladati svladavati suvremenik spoznaja doznati scenarij zasladiti. suradnik mrkva pantovi Šarava. u potpunosti saviti: Savij kašiku… savladati savlađivati savremenik saznanje saznati scenario šećeriti seći seći: Iseci (naseci) hleba. šematizovan semevod semnik.poteškoće sa višak želudačne kiseline) senica. posvema. potpuno. sjedećki. sjenka sjena rujan (češki: zaři) šepiriti se. šematski. šećeriti rezati rezat: Nareži kruha. sečivo sedeći sedište šegrt sekirati. sastav (ekipe) posve. šaptači suputnik suradnik suradnja. . mudo. saradnik šargarepa šarke Šarulja (ime krave) sastav sastav (momčadi) sasvim. pamudo gorušica sjenica sjena. oštrica na sjedećke. sekretarijat sekutići seliti se: I ja se selim… šema. pasemenik. sasma. ići na živce sekretar. šepurenje serenada šaptati. salčica. hladnjak senka. semenik. Šareka (ime krave) sastavak sustav. šapuće. (gorušica . sekretarica. uzbuđivati. sena septembar šepuriti se. cukoriti. uzrujati. shematski sjemenovod sjemenik. sena senka. sjedeći sjedalo naučnik uzrujavati.

asinhron šipurak. sirćetna kiselina širiti. rajngla (lok. iseckani skala (muzička) škembići –.. (posuda). prošetati:Prošetajte se… shvatati shvatati. fileke . iseckan sitno seći. nakosani kosati. anker.M. a lonac h / D > 1 C. lenger sijalica sijalica od sto vati sijati se sijati: Sunce sija. šibica žigica kotva žarulja žarulja od stotinu vata laštiti se sjati: Sunce sja.saksija. sinkron. seckati. sinhron. klatno šetati: Šetamo….. lončić klobuk klobučarnica sestrična nećak. prostirati veš širokogrud. šipak sir kačkavalj šira sirće. širokogrudo.. šišarica sistem sistem krvnih sudova sistem organa za varenje.lonac. ) šerpa. shvaćaš ti (nota solmizacije) žigica.Sunce je sjalo. širokogrudost sisar šišarka. octena kiselina sterati rublje širokogrudan. džezva šešir šeširdžinica sestra (od tetke) sestrić.) lonac. kosani ljustvica (glazbena) fileki. sestričina šetalica.. širokogrudnost sisavac šiška. siktati šimpanza simpatičan šine. kotva. sinhronizacija..... nakosati. psikati čimpanza dojmljiv tračnice sinkronizirati. asinkron šipak sir (?) mošt ocat. širokogrudno. digesativni sistem sitno isečen. sinkronizacija.šerpa (razlikuje se od lonca tako što šerpa ima: D / h > 1. nećakinja njihalo šetati: Šećemo se… prošetati: Prošećite se… shvaćati shvaćati. šišarka sustav krvožilni sustav probavni sustav kosani. shvataš si (nota solmizacije) šibica šibica sidro. tračnice sinhronizovati.ali: Sunce je sjalo. pl. sirket.

rastrgnut. tegljač slepi miš.) veselica. dovitljiv..sklanjanje. smučati. sklanjati školati se. skijati. snalaziti se. suvislo dosjetiti se skije.. smion. rospija skraćenica skrob slagač slagalica slanik slanina. polaziti školu škorpija. smučar.) snalažljivost snalažljivost. rastrgati bjelokost Slovenci. bale sliv šljunak. skije. slavenski držati: Ja držim da. slomljen. rastrgnuti. slovenski Slaveni. proslava šleper. snabdeti snaja šnala (nem. aspida. rastrgnut. potrgati.. špek slavina. smiono ? (pravac) smetati (+ GEN): Smeta me.) šoder potrgati.. slanina slavina. smjelo.. polaziti školu štipavac. smeo. škorpion. micati školovati se. pipa (kol. smisleno. razumljivo. fešta tegljač (?) šišmiš sljepoća slezena klizaljke bale. razumno. racionalno smisliti smučke. česma slavlje. škorpion kratica škrob slagar slagaljka solenka špek.. rastrgnuti. potrgan. šmrklje sutok (nakon 1991. skijati.. potrgan. smion: On je bio tako smion….. smeo: Od Vas je to bilo smelo. snlažljiv. skijaš opskrba opskrba. slovenački Sloveni. slovenski smatrati: Ja smatram da. skijaš snabdevanje snabdevanje. deklinacija sklanjati. pomerati. rastrgati slonovača Slovenci. smelo smer ("jednosmerni vektor") smetati (+ DAT): Smeta mi. šoder slomiti. veselje. opskrbiti se snaha ukosnica dovitljivost dovitljivost. dovitljivo . šišmiš slepilo slezina sličuge sline.. snalažljivo sklonidba micati.

nesti (jaja): Kokoši nesu jaja – jučer su snesle svaka po jedno…(kajk. mlakonja sopstveni. spretan . lošiji. da ne bih ovisio ni o kome. nositi (jaja): Kokoške nose jaja – juče su snele svaka po jedno… Snežana i 7 patuljaka snimak snishodljivost. prepor. udvorica. ali kasno su mu bacili pojas za spasavanje…. WC šolja šonja šonja. nepreporno sport sprat spretan spašavati: Malo je nedostajalo da ga spase. pripisivati. veza spolja spoljašnji spoljašnjost. spermatozoidi spisak. šmokljan vlastiti: Osobno skrbim za vlastitu sigurnost. popis. Španjolac/Španjolka španjolski asavati: Malo je nedostajalo da ga spasu. ali i spašavati spasti: spašću te. vlastiti: Lično brinem o sopstvenoj bezbednosti. pl. WC školjka šmokljan mlakonja. ali i spasiti spavaća soba specifičan (karakterističan) specifičnost spelovati. lista. vanjština sporečkati se sporedan. da ne bih zavisio ni od koga. nije ekvivalent) sol leća (optičko. spermiji popis spočitavati spojište izvana vanjski vanjština porječkati se nuzgredan štednjak prijeporno. inferioran šporet (češ. očno i povrtno) Sofoklo kratke čarape so (nota solmizacije) šalica. špajz spanać Španija. neosporno. spasit ću te. predbacivati. ali kasno su mu bacili pojas za spašavanje… spasiti. spořit = štedeti) sporno. 3. očno i povrtno) Sofokle sokne sol (nota solmizacije) šolja.) Snjeguljica i 7 patuljaka snimka udvornost. nesporno.) kat fletan. dodvorica (približni supstituent. prijepor. smočnica špinat Španjolska. popisivanje spočitavati. osporavati. srikati. srikanje špenadla. 3. Španac/Španjolka španski snesti. snishodljivac so sočivo (optičko. spor. preporno.sneti. špenadla spermij. zaračunavati (češ. pl = spasu (nisu uspeli svi da se spasu). pl = spasu (nisu uspjeli svi da se spase) ložnica (?) osebujan osobitost pribadača. neprijeporno šport (od 1991. pl. spelovanje. pribadača spermatozoid. spočitat = računati) spojnica.

statueta stav čak štaviše. štinge (lok. die Bahn = pruga. štamparija. čak štaviše. ne mora nužno biti u blizini "kolodvora" – dvora na kojem s ranžiraju kola. tiskati tiskanica kolodvor (kalk prema němačkom Bahnhof – nespretno prevedeno kao "dvor(ište) za kola" kolo-dvor". dapače. staviti stupanj stupanj stube. tiskara. dvori sa mnogo kolosěka na kojima se slažu vagoni. relativno srećnik sredina (životna) srednjevekovni srednjevekovni. U suštini. put. Što je s vama? stožer stajalište: autobusko stajalište štapovi: Hoda pomoću štapova… staklovina staklar staja tisak.sprovođenje sprovođenje sprud sraman Sramota me (je)… Stidim se… srazmerno. prema tome – "prugodvor" tj. atar srodnici po ženidbi ili udaji u istom stepenu srodstva Šta ima novo? šta: Šta je sa vama? štab stajalište: autobusko stajalište štake: Hoda sa štakama… staklasto telo (corpus vitreum) staklorezac štala. stajalište: Gledajući sa mog stajališta startati kip.). Da je B. staja štampa. štenge. dapače staviti. město sa koj se obavljaju polasci vozova. možda bi želěznička stanica bila nazvana "vlakodvor". stepénice stubište stanovište: Gledajući sa mog stanovišta startovati statua. naprotiv. čak. Šulek bio nešto ranije ubacio češk rěč "vlak". metnuti stepen stepen stépenice stepenište . vekovni sredovečan (muškarac) sresti (se) srez. kipić stavak pače pače. želěznica. štoviše metnuti. majur šogor. štampati štampana stvar stanica (autobuska ili železnička) provedba provedba prud sramotan Sram me (je)… Stid me (je)… razmjerno. relativno sretnik okoliš srednjovekovni srednjovjeki. šogorica Što ima novoga? Što je nova? što. kolosěk. vjeki (?) srednjovječan susresti (se) kotar.

stidljivko štikla. sramežljivac sramežljiv. striček kitica nečistoća. strahotan stršiti stric. štrčati. stravičnost. ja stišćem stol da: Drago mi je da… Sretan sam da… Tko je kriv da postoje agresivne igrice… šta: Nešta šta se šapne… (kol..) stol. stotinka (samo u sportskoj terminologiji) stotinak štrajkovati strana (u knjizi i na internetu) strastveno. štipalica štirkati stistkati. zmazanoća z(a)mazan. crkotina.). stideti se. stidljivko stidljiv. zaprljan strpljivost pas lešina.) zbiljski.stepenovanje (mat.): Deset na treći (stepen) stid. ja stiskam sto što: Drago mi je što… Srećan sam što… Ko je kriv što postoje agresivne igrice… što: Nešto što se šapne… sto. pl. visokoškolac studij studij (m.) stvaran stvarno potencije(mat. sramežljiv. stojeći stolac želudac. strahovit. stršiti stric. stidljiv..). stvaran zbilja . sg. lešina. pas strvina. trbuh stote. stojëćke (kajk. presto što? = zašto? stojeći stolica stomak. prljav strpljenje struk. leš životinje strvinari. sramiti se. trbuh stotinjka stotinjak štrajkati stranica (u knjizi i na internetu) strasno strahovitost. sramežljivac potpetica dati kvačicu (staviti oznaku ispravnosti) kvačica dati kvačicu stiskati. potpetica štiklirati (staviti oznaku ispravnosti) štipaljka. stravičan strčati. leš životinje l(j)ešinari stup sveučilištarac. čika strofa štroka. prijestolje zašto? na stojëćki(kajk. strasno: Strastveni pušač.): Deset na treću (potenciju) sram. prljavština štrokav. lešinari stub student studije studije (f. želudac. strahota.

zbilja stvarnost.) sumnjičiti dvojben sumpor. stvarno sudija sudija. zbilja sudac sudac. sudinica sudovi sudovi sudovi (krvni).) sumnjičiti. ušuljati se juha. šnajder(ka) švargla zbilja zbilja zbilja zbilja. buđola suština suviše. materija surutka sušeni svinjski vrat. žveplo (nem. jušno supruzi tvar sirutka buđola bit preveć. isuviše. prišunjati se. posvađati se Švajcarska svakidašnjica svakodnevica svakodnevni svakodnevno švalja. posvaditi se Švicarska svagdašnjica svakodnevnica. previše sušeno meso/riba svadljivac. dvojiti sumnjičavac (pron. sudovnjača šuge. tašt sujeverje. prkonjica svaditi se svaditi se. sumnjati sumnjičav (adj.) šuljati se. svagdan svagdašnji. sutkinja posuđe suđe žile (krvne). taština sujetan. podozrevati sumnjiv sumpor sunđer (tur. praznoverica sumnja. šugice (igra trčanja za kim i hvatanja) sujeta.) prezbušt . ušunjati se supa. svagdanji svagdan švelja. čorbasto supružnici supružnik supstanc(ij)a. Schwepffel) spužva (ital. prišuljati se. šnajderica (kol. previše suvo meso/riba svađalica svađati se svađati se.) šunjati se. žilnica lovice (igra trčanja za kim i lovljenja) taština tašt praznoverje dvojba. praznoverje.stvarno (prilog) stvarnost stvarnost.

takmičiti se. aula svečara. kolinje (kajk. utrkivati se također također pristojba biljeg biljeg mjera (u glazbi).) pečenka okrutan suita krijesnica navratiti navratiti: Navratite malo do nas. svekrva sveska sveska sveštenik. sveštenstvo svetlarnik sveznalica svinjokolja svinjokolja. svečari svedočanstvo svekar... svećenstvo vidnik sveznadar koljevina koljevina.svaštojed svečana sala.. tak(o)vo natjecatelj. utrka. mističan takav. tajnovit. takmac takmičenje.. navratiti svratiti: Svratite malo do nas. iznimni gosti svjedodžba svekar. koljevina svinjsko pečenje svirep. takvo takmičar. beleg takt (u muzici) taktica svejed aula svetkovina. natjecatelj natjecati se.. svinjokolje. tak(o)va. takmac natjecanje. svrsishodan svugde taban. navratiti: Navratite malo do nas. tabelarno tabla (u učionici) tačka ključanja tačka mržnjenja tačno tajanstven. stopalo tabela. svekrva bilježnica svezak svećenik. utrkivati se. misteriozan. natjecati se. takmičar takmičiti se takođe takođe taksa taksena marka taksena marka. svetkovina. takva. okrutan svita svitac svratiti. tablično ploča (u učionici) vrelište ledište točno samozatajan tak(o)v. takt taktna crta . svrhovit svagdje stopalo tablica..

tasca) punica. tečan tegla val valovit. uzbiban uzbiban. tast tastatura tavan tavanica..: tabe) teškoća. srpska “Bosanska vila” žustro je reagovala: “I opet je skočila nesita hala.) pila. (mada se do 1989. temeljno teniser. valovit talenat tanjir taraba tašna (nem. teniserski teorema teorema tepih. na kom vi tako neosnovano i šovinistički gradite svoju sadanju i buduću slavu i veličinu. ispiliti podvornica. poučak sag tava poteškoća oporuka. da svojim grabljivim kandžama zgrabi i privuče u oje opako i nesito gnijezdo još jednu našu. tečevina. velim baš našu srpsku stečevinu i ponos. žaga (lok. I opet se gao polutanski zagrebački “Vijenac” u broju da nam otme i prisvoji uza sve ostale još i našeg pskog najvećeg narodnog uzor-junaka. teorem teorem. da nam otme i pohrvati našeg Kraljevića Marka. tipovi i običaji”. tava (pers.. kao svog hrvatskog narodnog junaka prikaže. stečevina: Kada je 1892. ćilim tepsija. poručujući svojoj pozorišnoj družini da ga u Beču prilikom ove muzikalno-pozorišne izložbe. plafon (franc.-tur. hoće i on. temeljito tenisač.) tekovina. u nastavi tehničkog odgoja učio izraz "slovište") krovište strop strop strop. poteškoća testament testera testera testera. plafon. svod tečan tečno stanje: Tečni puder." tekući (mesec) telegram telepata temeljan. valovit talasast. čistačica. posljednja volja žaga pila. da i uz sve to perje.. domar (?) brzojav telepat temeljit. Tacshe) tašta. đuveč. Lijepo se i lahko braćo – a još bolje ebraćo – kititi i dičiti tuđim perjem. val talasast. tiganj. valovit darovitost tanjur plot taška (ital.talas. godine povodom bečkog izvođenja predstave “Kraljević Marko” (Srbina katolika) Petra Preradovića zagrebački “Vijenac” pisao da se u Markovoj ličnosti “zrcali hrvatski život. stečevina (nakon 1991. jer se ć polako pročišćava između nas i vas ovaj tamni i nestalni teren. tenisački poučak. tekući staklenka tečevina. plafon tavanica. pretesterisati tetkica. ali pazite. podvornik . ne ostanete golišavi. tekuća voda tečnost.. punac tipkovnica. svod tekući tekuće stanje: Tekući puder tekućina.) tavanica.

trenerica trenutno trenutno. pantljika transformacija travnjak Treba mi Vaše mišljenje… trenerka. trokutast blagovaonica trublja natruha trabunjati.teza tiganj tikva tiraž titula. istruliti. laprdati trunuti trunuti..). tratiti vrpca pretvorba tratina Trebam Vaše mišljenje… trenirka trenutačno trenutačno trijezan samosvjestan (nema adekvatnog ekvivalenta) (apstinent) trg. nogostup trotoar. takmičiti se. trokutast trpezarija truba trućanje. traćiti traka. uspavana lepotica trobojka trotinet trotoar (franc... trunuti. momentalno trezan trezven. satruliti natuknica tava tikvanja naklada naslov nasloviti. strunuti . titulirati tlo: Ispitivanje uzoraka tla… kotač kotur brus tijekom (od 1991). brus tokom topionica. satruliti truliti. trougaoni. trouglast. samosvestan trezvenjak trg trke. trokut. baljezgati truliti. trkati se Trnova Ružica.. titulirati tle. topioničar toplota toplotni: Toplotni zraci. (drobljenje) trućati. govoriti koješta. istruliti. istrunuti. talioničar toplina toplinski: Toplinske zrake. zemljište: Ispitivanje uzoraka zemljišta… točak točak tocilo. nogostup trougao. laprdati. tečajem (nakon 1991) talionica. naslov titulisati. utrkivati se Trnoružica trobojnica romobil pločnik pločnik trokut. plac utrke.

ubica ubiti.trunka. "ugodno ste me znenadili" ili "neugodan čovek – čovek sa kojim sam imao neugodnosti"). što se (čega) tiče. štto se tiče (čega).) tvoriti na dušak tuzemstvo Po srijedi je… isprva isprva glede (čega) zasigurno. udobna fotelja. učesnik učestano čestota (nakon 1991. u Srbiji U pitanju je… u početku u početku.) ugljen. tvrđa tvor. npr. sudelovati ućutati ućutkati udah udaljenost. u svakom slučaju u svezi (čega) ubojstvo. graditi. udoban ležaj. mrvica. ugoditi. tužaljka tvđava. ubojica umoriti uštrcati učahuriti ? sudionik. zasigurno u vezi sa (čim) ubistvo. osetljiv. trošinica tuča. po pitanju (čega). ugljan . bolećiv tužbalica. s početka u pogledu (čega). torac (kol. ugađati – činiti nekome ugodnosti (radnje zbog kojih će se osoba imati pozitivne emocije) udovica udruženje ugalj. utvrda utvrda. rastojanje. udobne cipele. ugodna sedišta) za razliku od – ugodnost (odnosi se na ono što godi – češće u emocionalnom smislu. činiti u dahu. na dah u našoj zemlji. usmrtiti ubrizgati učauriti ućebati se učesnik učestalo učestalost učestvovati. utopljenik ugodnost (npr: ugodna sjedala) dobnost (odnosi se na ergonomiju: npr. biti tugaljiv. na liniji (čega) u svakom slučaju. tvđava. učestanost sudjelovati zašutjeti ušutkati udisaj udaljenost doba (u glazbi) utopiti se u reci. razdaljina udar (u muzici) udaviti se u reci. udavljenik.). ugljen udova udruga (od 1991. utopljenik mrva tučnjava tući osjetljiv tužaljka tvrđa. odstojanje. tučnjava tući. utvrđenje tvor tvoriti.

biti u stanju. iluzija. rešenje križaljka križaljka. ukusno ulje..ugao. zmazan znati: Znadeš li plivati? hiniti. preminuti univerzitet kut. prematati preminuti. jedinstvenost. specifičnost uperiti.) za višu školu – veleučilište – nema logičn analoških dodira sa značenjem rěči sveučilište. himba umatati. uprti. kutni. mjesto marka govorili su biljega itd. karakterističnost. općenito uopćiti. znati: Umeš li da plivaš? umišljati. uprljan umeće. uopštavati upečatljivost. što je u korporativnoj i esnafskoj zajednici imalo javno-pravni značaj Hrvtski jezikoslovci su mislili da to znači ukupnost znanja. nutarnji tlapnja.kolegijum bliži značenju zajednice kolega – od đaka do profeso Moglo bi se dodati da novi termin (nakon 1991. suptrahend umazan. privid uopšte. tlapiti uopće.. ujutru: Ujutru dolazim po tebe… ukapljavanje ukrašavanje ukrštenica ukrštenica. unuče (rakijska flašica) unutrašnji. unutarnji uobrazilja.). Mjesto taksa kažu pristojba. ukusno. ukrštene reči. Cio svijet kaže telegram. uzorit ugljik uhititi. Kosti Ruženje jezika U tom smislu je collegue . uobražavati. uhapšenik hapšenje zatvor.. zamotavati. "ufordenica" ukupna površina ukus. umanjilac. uzoran. ukus (npr. uzoran ugljenik uhapsiti. Sve su oči bile uprte u njega… . priviđenje. maslina) ultrakratki talasi umanjenik. "fordaljka" oplošje okus (gastronom. kutomjer obodna brzina ugled. u oblačenju) ulje ultrakratki valovi umanjenik. zajednicu docenata i studenat nastavnika i đaka. uhićenje zatvor ujak ugristi: Pas me je ugrizao… ujutru: Sutra ujutru. veština umeti. tj. umrijeti sveučilište "Riječ univerzitet je ispočetka označavala “universitas”. uglomer ugaona brizna ugled. uobrazilja umotavati. uopšteno uopštiti. ujutro: Ujutro dolazim po tebe… ukapljivanje ukrašivanje. uopćavati osobenost. oni brzojav. premotavati umreti. individualnost. apsana ujak ujesti: Pas me ujeo… ujutro: Sutra ujutro. zamatati.. uhićenik uhidba. diminuend." Lazo M. ugledan. varka. zejtin (tur. umanjitelj zamazan. osebujnost uprti. Sve oči su bile uperene u njega… fraklić unutarnji. iluzija. ugaoni.

uskogrudno. usredotočen valovit. štipati. utok usedelica usidriti usidriti se usisivač ušiti. unatoč zaprljan.uskrsni uskrsni uvjet. uslovljavanje usmeriti usna. čoveka. hidrocentralu. usprkos usprkos. most. zamazan. paralela upraljan. dete. uvjetno. usne usredsrediti. štipkati . zaprljati uputnica uputa Hura! učiniti. itd) uređaj. sprava uređaj: Uređaj stana… datulja utok usidjelica ukotviti ukotviti se usisavač zašiti uskogrudan. prepasti. napraviti: Napravite taj posao brzo… napraviti: Kako da to bolje napravim… uraditi: Kako da to bolje uradim… napraviti – samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuću. usnice usredotočiti. daj da ti to ušijem. uzbiban uštipnuti. zid. prištinuti. uskogrud. zmazan (lok. sprdnju. pometnju. promašaj. preplašiti. štipati. uskogrudost uskrs . gaf. uslovno. robota. glas "h" dodali su neslovenski narodi) uraditi. kulpturu. uvjetovanost. mašinu. zmazan.vaskršnji uskršnji uslov. uštipiti. usredsređen ustalasan ustanova uštinuti. dar mar. zaprljan upravnik uprkos uprkos uprljan. isporediti uspoređivati usporednica. Strah me je da… usporediti usporediti. čudo. zaprljan upravitelj unatoč.uskršnji. štipkati. učiniti: Uradite taj posao brzo… bugačica prepasti. preokret. vaskrs . paralela zamazan. drum. sranje. uslovljenost. uvjetovanje upraviti usnica.) zamazati. Plašim se da… uporediti uporediti upoređivati uporednik. isprljan uprljati. uskogrudo. uskogrudnost uskrs .upijač uplašiti. ispljati uput uputstvo Ura! (povik kojim su preci jurišali na protivnike: "U rat!". grešku. naprava uređenje: Uređenje stana… urma ušće.

umotavati uvo. upliv.ustručavati se. pouzdati se (u nekoga). verovati (nekome): Uzdaj se u se' i u svoje kljuse… uzengija. upliv. uticajan. praviti kip cjepivo cijepljenje cijepiti bezračje (nakon 1991. utjecajan utihnuti: Buka je utihla… utičnica dojam navečer svagda uvelike… Uvelike se primenjuje u tehnici… očevid (nakon 1991. umotavati uho uvršten uvrštati: Uvršćujem… uzak ufati se (u nekoga): Ufam se u modernu Hrvatsku… Umjesto da vjerujem i ufam se u druge.uticaj. utječe. utjecati. utoliti glad uticaj. doveče uvek uveliko: Uveliko se primenjuje u tehnici… uviđaj uvijati (poklon). prouzrokovati vajar. izvajati vakcina vakcinacija vakcinisati.). svariti variti. posvojče posvojiti (dete). probaviti kuhati. posvajanje (dece) utoliti žeđ i glad utjecaj. (ekavski = ijekavski . bezvazdušni prostor vanila vanredna situacija vanredno varenje. stremen užina užinovati uzor. zrakoprazni prostor vanilija iznimna situacija izvanredno probava. uticati. imati poverenja (u nekoga). pelcovati vakuum. kuvati (dalm. uho uvršćen uvrštavati: Uvrštavam… uzan. umjesto da zdvajam… stremen gablec užinati uzor prouzročiti kipar. prezati pred nečim usvajanje (deteta).) cušpajz kuhača varav zdati se (u nekoga). model uzrokovati. bariti. kiparica ?.) utihnuti: Buka je utihnula… utikač utisak uveče. usvojeno dete usvojiti (dete). uzak: Uzane pantlone… Uzana uličica… libiti se (nečeg) posvajanje (deteta).) umatati (dar). mramornik vajati. vajarka. usvajanje (dece) utažiti žeđ. kuvati varivo varjača varljiv . utiče.

ijek. večeri. večeri. večeri. večeri. odgoj vaspitati. verenica. kosmos vaška. večerima vejati. večeri. odgojateljica odgoj odgoj odgojiti. odgojiti. večerima.kobasičice) gradić uš sajam svemir. vaseljena (starosl. vaspitačica vaspitanje vaspitanje. vijavica: Vije snijeg… vek. veriti se. večeri pl. zaručnica. veče. lisna uš odgajatelj. stoleće vekna. raskinuti veridbu veroispovest veronauka verovatnoća veš.) velelepan veličanstven veliki durski septakord (u muzici). večeri.). večeri. večerima. vejavica: Veje sneg. večeri. odgajati Vavilon vazduh veče (n): Dobro veče. svemir. večeri. svetlost dana viklovanje vile viljuška viljuškar viršle (nem.. vaspitavati. štruca (kol.. veče (neutrum). vezivanje: Vezivanje atoma… videlo: Izašlo na videlo….). dotad . večer. dominantni septakord Veliko hvala! venačne planine veridba. večerima.) hrenovke (priprema sa hrenom) .) – večer: sg: veče. gradić. večeri pl. večeri. večeri. večeri (veče). (Ranije: Izišlo djelo na vidjelo…) viklanje roglje vilica viličar (nakon 1991. lisna vaš vaspitač. odgajati Babilon zrak večer (f): Dobra večer. zaručnik. verenik. večeri. Acc i V sg. kozmos uš. varošica vaš vašar vasiona. rublje vešalice. večerima vijavica stoljeće štruca veleban veličajan dominantni septakord (u glazbi) Velika vam hvala! ulančane planine zaruke. večeri. sg: večer.stroj za pranje rublja) umjetni vezano uz: Vezano uz ovu temu… vezanje: Vezanje atoma… svjetlost dana –. ali se deklinira kao imenica ženskog roda (sem N. večeri. gnjida. gnjida. večeri. jufka (lok. ofingeri veš-mašina veštački vezano za: Vezano za ovu temu.varoš. večerima. zaručiti se.) perilica (nakon 1991. Wurstchen . razvrgnuti zaruke vjeroispovijed vjeronauk vjerojatnost rublje vješalice. aufingeri (kol.

nacion. Strikan i Netjak. světina. dogrevanje zahvatati. biološko-srodničko. primitivni seljaci 'škovacini' (đubretari). vratašca radin. vožd (starosl. tokom 1990-tih "pučanstvo" je silom prilika postalo sinonim za narod. puk. vruć vreteno vrlina vrsta ličnog / kolektivnog identitetskog dokumenta vrsta: To je vrsta guštera… Vrućina mi je!. vođ. god. raja. marljiv. slap (def. kipuć vreo. Sa njima je i Šjor Pučanstvo č je ime contradictio in adjecto – 'gospodin seljaštvo'). radin radin kipuć vruć kolovrat krepost iskaznica vrst: To je jedna vrst guštera…. etnos. marljiv marljiv. da bi se prikrila prvobitn naměra. – prvi put upotrěbio predsědnik države Tuđman. plemensko. zahvaćati . zakasniti zagovarati (1). trudoljubiv. nem.) vodik slap vodstvo vojak.više od/nego Vizantija vlakno. Vruće mi je! vulgus. patriciji vs.) životinjski miris vlak. plebs. ni etničko. CM: vodopad ima veću vertikalu od horizontale. proleter vlastela vs. soldat (ital. (Sličan priměr vrěđanja su Vlasi u TV seriji 'Velo Misto'. već feudaln klasno – plemstvo ili vlastela vs. gdě se još 1983. železnički voz vratanca vredan vredan. tkđ. fukara. industriozan vredan. i vrsta Vruće mi je! pučanstvo. prost narod. pučanstvo ili puk. i smišljeno je s naměrom da vrěđa: "hrvatski narod i srpsko pučanstvo" = srpski kmetovi ili seljaci. kmetovi itd. nacija većma od/nego Bizant nit vol poglavnik vođa vodenjak (zod. radin. zapapriti začahuriti začepiti zadaća stražnji zakasniti zagovarati (1). nit vo vođa ustaške kvislinške države vođa. puk (stara rěč sa smišljeno proměnjenim značenjem za Srpski narod (srpsko pučanstvo) u Hrvatskoj 1990. očituj stavljanje pravoslavaca u Hrvatskoj u pejorativan kontekst. stvar značenje reči nije ni demografsko. dekoncentrirati koga zagrijavanje. buržuji vs. radin vreo. zapušiti zadatak zadnji zadocniti. dogrijavanje zahvaćati zabiberiti začauriti začepiti.) vodolija (zod. zagovarati (2) zagrevanje. Međutim.) vodonik vodopad. marljiv. a slap obrnuto) vođstvo vojnik vonj voz.. narod.

vaistinu zajednički zajedno.zaista. krpiti zamenik vođe ustaške kvislinške države zamljouz. zaptivka. zagušiti (se) zar zarezati.). zaspeš. zaptivati. odista.) prosudba. krpati doglavnik prevlaka obrt. (ijek.. zapošljenje) zapovest zapovest: 10 božjih zapovesti zapravo. doista. barjak stjegonoša. zabrtviti. brtvilo. zakopčavati zakrpati. zaptiven zapušač. zastava.): Šta (zar) je već završilo? (transl. čep. zaspi. zatvarač zaštopati (se) zar. volumen zaptivati. zavisno od. zafrkavati doista uistinu skupno (nakon 1991. umotati zapaljenje. zaspe (?) stijeg. "zar" se ne koristi frekventno zašiljiti. zarezivati (olovku) žarište (fokus) infekcije zarobljavaju zaspati. svečano obećati zakletva zaključak. zanatstvo.) skupa prisegnuti (ponovo od 1991. zastava. zaspim. ocijena zakapčati (kajk. upla zapeta. barjaktar zašto? = što? Što si me udario? zatalebati se zavesa zavisiti od. obrtnik obrtnička trgovina/dućan zanemariti – zanemariv žalac zamotati. zatvarač zapušiti (se). prevlaka zanat. firange ovisiti o.. skupa zakleti se. uistinu. zaspiš. iz kajk. zapakirati upala zarez zapošljenje zapovjed zapovijed: 10 božjih zapovjedi zapravo obujam brtviti. zaptivač. uviti. stvarno. ali prihvaćeno: ovisnik o supstancama zaviti. zastavničar zašto? Zašto si me udario? zatelebati se zastor. obrtništvo. ovisno o ufrknuti. šiljiti (olovku) žarište (fokus) infekcije zarobljuju zaspati. ušrafiti (kol.) zavitlavati. zabrtviti. procena. ustvari zapremina. zarez zaposlenje. ocena zakopčavati zakrpiti. odista zaista. zanatlija zanatska radnja zanemariti – zanemarljiv žaoka zapakovati.) prisega (ponovo od 1991.). barjak zastavnik. zabrtvljen čep. šta (kol. zafrknuti zafrkavati . zaspem.

zaviti-odviti. bitan. usud zla sreća. uzvanik – pl. džbun žbunje: Krije se u žbunju… želatin. žmirkati = treptati žmurke žmurke (dečja igra) značajan. prezent: žvaćem. žmiriti = čkiljiti. žumanjčana vrećica hitati. žmirice. šaraf. žica. huda sreća zlatara. skrivača važan uskličnik zraka: sunčeva zraka se probijala škiljav. usud huda sreća zlatarnica trnci žmiriti: Žmiri!.. zrikavost. zažmureti. juvelirnica žmarci žmureti: Žmuri!. šeraf. govorno: žvaćem uzvanik – pl. žarište (u medicini) zla kob. žumancetna kesa žuriti žvakati.žvat+jem = žvaćem (C.. žvaču. fokus. žučni mjehur žumanjak žumanjčani. uzvanici vijak. zeleniš želudačni zemljak zemljotres Zevs zgrada opštine žica žičara zid (šupljeg organa ili suda) zidana (kuća) žito (u užem smislu). od značaja znak uzvika. žvačete. struna uspinjača stijenka (šupljeg organa ili posude) ozidana (kuća) pšenica perad. peradarstvo živežne namirnice žarište. škiljiti. žvačemo. živinarsvo životne namirnice žiža. žvaćeš. grm. žele zelen. zavinuti-odvinuti. zašrafiti-odšrafiti zbir. žučna kesa. škiljavost žučna vrećica. Drat). skrivečke (s mekim č) žmirice (dječja igra). šraf. žvače.. žučna bešika žumance žumance.) zvanica – pl. uzvičnik zrak: sunčev zrak se probijao zrikav.. suma grm grmlje: Skriva se u grmlju… drhtalica. fokus zla kob. Jotovanje u prezentu dolazi zbog tvorbe od glagola "žvatati" .. suma žbun. zvanice. zažmiriti skrivača.M. žuriti se žvakati: žvačem. zašerafiti-odšerafiti. uzvanici . važan.zavrtanj. zašarafiti-odšarafiti zbroj. žumančana kesa. žvačeš. želatina grincajg želučani suzavičajnik potres Zeus vjećnica drot (nem. pšenica živina.

) rod. građevinska dozvola tekovina.zviždaljka zviždati. razgođe marva šiti: Ja šijem… šiven. tanad (zbirna im. uholaža. precrtati usustaviti. vreža: Jagode se bespolno razmnožavaju pelcerima… otkačen (žarg. konjska smrt zacijeljeti (nakon 1991. tane.) rod.: vlastiti i sopstveni.) Imaš pravo. podmlađen. prigovarati. rod: Ovogodišnji rod grožđa… sapunjati . fićukati profućkati zanovijetati spačka šarati. uprt ferije (kao pluralia tantum – Ove ferije…): Na ferijama… ferij Na feriju… Unatoč purizmu. šivana. zanovetati zvrčka žvrljati. građevna dozvola (nakon 1991. zašarati. Ovaj priměr demonstrira selektivni purizam – samo u slučaju kada je potrebito izběći srpsku rěč.. general-major kapetan (oficirski čin) zastavnik uspostavljenje.) podrubnica (nakon 1991. kušnja bojnik. prežvrljati sistematizovati. urod: Ovogodišnji urod grožđa… sapunati iskušenje. šiveno pelcer. nema sinonima kao što je to slučaj sa npr. usustavljen (nakon 1991. stečevina vilin konjic zaceliti. kušnja major. ijek: zacijeliti fus nota U pravu si. stjegonoša (nije vojni čin) uspostava pomladiti se. uperen raspust pištaljka fućkati. uspostava podmladiti se. pomladiti se. konzultacija klaun u pravilu: …i imaju u pravilu teške posljedice.) vretence. tečevina. pošarati. pomlađen razgođe marha šivati: Ja šivam… šivani. dozna saznati.) zaporka (nakon 1991.) konsultovati. preuzet je germanizam jer za ovaj pojam u srpskom jeziku postoji samo jedna reč – raspust. uspostavljanje. kuršum. zviždukati proćerdati zvocati. fućnuti. konsultacija klovn po pravilu: …i imaju po pravilu teške posljedice. s ciljem prikrivanja jezičkog podrětla. general bojnik satnik (vojno-časnički čin) stožerni narednik.) zavoj (na cesti): Oštar zavoj… blinker (kol. opičen (žarg.) stečevina (nakon 1991. zarasti. šivena. zviznuti. ižvrljati. tane uprti.) konzultirati. napast.). sistematizovan lozinka krivina (na putu/drumu/cesti): Oštra krivina… mašinica (kol. pomlađen interpunkcija. Imaš pravo. mesto plurala) uperiti. šivano vriježa: Jagode se bespolno razmnažaju vriježama… puknut (žarg.

rubeola) . measles.crvenka. zatopliti šepuriti se primetiti. grešku. čoveka. raditi: Danas radimo hladetinu od škarpine i lignje na žaru… Radimo proteinski frape… U kajkavskom jeziku za oba pojma postoji samo lik "delati". sprdnju. otopliti.) slabiti. varicella (eng.. chickenpox) . promašaj. oslabiti. mašinu. čudo. narediti. slabjeti. robota. razgovarati se Natrgaćemo meso ribe… Natrgati cvijeća. pa je težnja da se prestane s razjednačavanjem praviti:raditi napraviti: Kako da to bolje napravim… (postoji pometnja oko upotrebe ovih dvaju likova) uraditi: Kako da to bolje uradim… napraviti – samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuću.velike boginje. preokret. dar mar. drum.vodene kozice (eng. požuriti se zapovijediti. smallpox) . naredba. smallpox) . measles. požuriti narediti.) štrajkaši kušnja usuglasiti stegovni: Stegovna odgovornost… nazočiti ospice: .) štrajkači iskušenje. (češće konstrukcije) štedjeti šparoga podignuti – podignuo žuriti se. three-day measles) bezosećajan biznismen kongresmen obućar: Obućarski zanat… obrazac. zapovijed. zamjetno . itd) lignja razgovarati Iscepkaćemo meso ribe… Nabrati cveća… (češće konstrukcije) štedeti. most. kušnja usaglasiti disciplinski: Disciplinska odgovornost… prisustvovati boginje: . predložak. oslabiti.fotelja (f. rubela (eng. kulpturu.. oslabjeti. hidrocentralu. variola (eng. gaf. naredba utor deponij uokolo izbornik (nakon 1991. zapovediti naređenje. varičele. chickenpox) . primetno liganj razgovarati. žljeb) deponija naokolo selektor slabiti. three-day measles) bešćutan poslovnjak (nakon 1991) kongresnik (nakon 1991) postolar: Postolarski obrt… prijedložak raditi. zapovest zazor (usek. german measles.ospice (eng. german measles. zid.variola (eng.crvenka. šablon raditi praviti: Danas pravimo pihtije od škarpine i lignje na žaru… Pravimo proteinski frape… fotelj (m. asparagus podignuti – podigao žuriti.ovčije boginje. rubeola) . morbili (eng. zatopljeti šepiriti se zamijetiti. šparati špargla.male boginje. sranje. rubeole (eng. dete. pometnju.

kožnog oboljenja) porodiljsko odsustvo (porodiljsko bolovanje) porođaj (porod = deca. jedanputa .istaknuo jedanput. tobolac zatopljeti: Sutra će zatopljeti… djelatna tvar dišni putovi (govori se: putevi) podražaj kršćanstvo uzvrat dokoljenke kratke čarape zublje.baba. nesit pansion imovinsko stanje (ukupna imovina) razvođe (hidrografsko) trščica. iver. službenici namještenici razvlaživanje oslabjeti čegrtuša želva ophodnja tobolčari. podražaj baptizam revanš dokolenice sokne grabulje (ponekad vile) kaucija ubistven. administracija isušivanje oslabiti. oslabeti zvečarka. iverak. napev istaknuti . grablje jamčevina ubojit svrbež porodiljni dopust porod tvorba spremnik ozljeda kralježnice nesit penzion imovno stanje razvodnica (hidrografska) špranja paraliziran. potomci) tvorevina rezervoar povreda kičme pelikan. čegrtuša kožna kornjača patrola torbari. okomica namesnik. paralizovan.istakao jedamput. šofer (profesionalni vozač) melodija. jedared upornjak. normala. potporni stub mosta Jangce cunami (veliki val na Japanskom) vertikala. ubitačan svrab (kao simptom npr. treska. oduzet ufordenica vozač. torba otopliti: Sutra će otopliti… aktivna supstanca disajni putevi nadražaj. potporanj Yangtze tsunami okomica nameštenik. jednom. uzet fordaljka vozač napjev istaknuti . iverje (zbirna imenica).

sukob šišarka uvrtni. omršavela usmeno predanje dodir: Izgubila dodir sa svetom… tapet m. prostorija sprud korito. šiška zavojit uglat: Uglata zagrada… tjelešce (dem.). bajagi. srušiti.: Stavljamo tapete… Na tapetama/tapetima…. od tijelo) (analog: janješce) fakin nabujak zapaliti cigaretu naočigled oděljenje. kopanj. pudrati. kopanja pripaliti cigaretu naočiglece odaja (turc.zagrevanje (u sportu) letimično. tapeta: Stavljamo tapete…. tobože. kvazi. prevejan. pseudo. smršati. spiralan uglast: Uglasta zagrada… telašce (dem. napuderisati. premazan. putarina okršaj. drveni ugalj ćumurdžija pešadija uniforma. smršavila usmena predaja doticaj: Izgubila doticaj sa svijetom… zidna obloga. napudrati ostati na životu pekarna (nakon 1991. omršaveti. napudrati ostati u životu pekara kobajagi. sipina kopanj . salenjaci crpeti obaliti. soba (turc. megdan (mejdan). nazovi. soba (turc. od telo) (analog: srdašce) gelipter./tapeta f. prostorija prud. otarasiti se urođenici omršati. mudar. lukav) Paja Patak hartije od vrednosti prečica (1). foto-tapet tapet: doći na tapet puderisati. odora drumarina. skraćenica (2) ćumur. šaner. blagorodan ratosiljati se. prefrigan (metaforički = prepreden. oboriti berićetan.). letimice ucveljen salčići. foto-tapeta tapet: doći na tapet pudrati.).) tobože prefrigan Paško Patak vrijednosni papiri kratica drveni ugljen manufakturni proizvođač drvena ugljena pješaštvo odora cestarina sraz češer. hohštapler ugrijavanje (u sportu) letimice ucviljen salenjaci crpsti porušiti – otarasiti se domoro(d)ci smršaviti.

ruda (sirovinska zemlja) imalin distinkcija ujednačavanje. rastaviti se: Oni su rastavljeni razvod braka rok trajanja gojaznost.) vojštiti. izvojštiti da se ne može tiskati jer da ne poštuje tradiciju teka. izvojevati da se ne može štampati jer ne poštuje tradiciju sveska.) pojavnica (nakon 1991. markirano).) pretilost. specijalno masovna grobnica vojevati. ujednačenje srndać bogobojažljiv prašnjav komponenta aspekt svaditi se posebice.gložiti se (stil.) ujednaka (nakon 1991. svađati se. bilježnica pajtaš objasnidba (nakon 1991.) motrište (nakon 1991. beležnica ortak definicija analiza razredni (ispit) s tim u vezi. zatomiti rastaviti se rastava braka trajnost (nakon 1991.) prašan sastavnica (nakon 1991. napose grobište (nakon 1991.) razvesti se. vezno za to rudo (na kolima). vezano s tim. gojazan: Mnogo gojaznih… prikriti.) raščlamba (nakon 1991.) razredbeni (ispit) vezano uz to ruda (na vozu) rudača (sirovinska zemlja) krema za cipele razlučnica (nakon 1991. sporiti se navlastito. posebno.) bogobojan (nakon 1991. navlastice. pretio: Mnogo pretilih… zatomiti Commissioned Officers general armije general-pukovnik general-potpukovnik general-major stožerni general general zbora general pukovnik general-bojnik .) srnjak (nakon 1991. naročito.

SINONIMI svakodnevnica ili svagdan : svakodnevica dopustiti : dozvoliti dogoditi : desiti zbivanje:dešavanje skupa:zajedno vlastiti:sopstveni doznati:saznati smočiti:pokvasiti dostupan:pristupačan zbilja:stvarno(st) . kažu da Slovaci naspram njih takođe imaju kompleks niže vrědnosti.– pukovnik potpukovnik major kapetan I klase kapetan (oficirski čin) poručnik potporučnik Non-Commissioned Officers zastavnik I klase zastavnik stariji vodnik I klase stariji vodnik vodnik I klase vodnik Enlisted Ranks mlađi vodnik desetar razvodnik – brigadni general brigadir pukovnik bojnik – satnik (vojno-časnički čin) natporučnik poručnik časnički namjesnik stožerni narednik. ne samo Česima. stjegonoša (nije vojni čin) nadnarednik narednik desetnik skupnik – razvodnik pozornik vojnik mnoga ponašanja i strěmljenja pripadnika hrvatske katoličke amalgam-nacije Česi s kojima sam razgovarao objašnjavaju kompleksom inferiornosti. u pogledu Hrvatske nacije sa njima se slažem. a smatram da je ta pojava očigledna – i to.

pretkazanje: predskazanje. papir:hartija. odabir:izbor. srušiti:oboriti. jednostavno. pitam se: kakav su naziv smislili za ženskog prometnika – prometnikinja? većina izraza (preko 50%) su sinonimi koji su u češćoj upotrebi u Srbiji. kasno:dockan. stupanj:stepen. sěme akacije i svih ostalih mahunarki nalazi se u mahuni) spoznaja:saznanje (spoznaja je unutrašnji zaključak. prisutnost:prisustvo. pekarnica. kao npr. prema tome. do 1991. svlačiona itd. grlica:gugutka. promet:saobraćaj. godine koegzistiraju i saobraćaj i promet i to kao nepotpuni sinonimi.)" Prirodno je da u svakom jeziku postoje sinonimi i srodne rěči. uměća).zapravo:ustvari dopuštenje:dozvola nakana:naměra. . godine: promet (ali ne i saobraćaj).. zatim trabunjati. više od 50% izraza sa desne strane odlika su lokalnih narodskih govora Srba na Bliskom zapadu. zadnji:poslědnji. rub:ivica. hlače.. otarasiti se:ratosiljati se.: kr ošnja:kruna. -onica pa imamo kupaonica.) (pr..: zubalo:gebis. mrkva:šargarepa. komad:parče. a hrvatski standard iz drugog dijalekta srpskog jezika (čaura-čahura). vježbaona. križ. a ne po dotadašnjem pekarna. saobraćajka (saobraćajni udes) ali nakon 1991. ali komad nije uvěk (i) parče). komad:parče (parče je komadni děo cěline. pokoriti se: povinovati se. saobraćajni fakultet. natrag:nazad. osigurati itd. a komad ne mora biti děo cěline. kasarna. otělovljenje:ovaploćenje. prvenstveno:prevashodno. dosětiti se:smisliti. varvarizma) (pr. zastrešnica:tenda. a saznanje je informacija dobijena spolja. osigurati:obezběditi. trgati:kidati. prometnik. prepasti:uplašiti. prestrašiti:prestraviti. gvožđe:želězo. streha. prednost: preimućstvo. saonice.: dobit:profit. "želudac:stomak. imenice s nastavkom -na dobile su dulji Vukov nastavak -nica.: hladan:ladan... ugljen:ugalj. parče je uvěk (i) komad. prometna ulica.. nadilaziti:prevazilaziti. a imenice sa svršetkom -ona dobile su nastavak. potpora:podrška. oprostiti:izviniti. srbijanski standard uzimao je rěči iz jednog. uvět:uslov. mahune:boranija (boranija je vrsta graha koji se jede zajedno sa svojom mahunom." siguran:bezbědan (objašnjenje u gornjoj tablici). prevrnuti:preturiti.. njihati:ljuljati. grah:pasulj. promet(ni ):saobraćaj(ni) (prometna ulica: saobraćajni fakultet). pričekati:sačekati. "dosetiti se: pasti na pamet. srušiti:obaliti. zaruke. trh).) (pr. grlica:kumrija. plesati:igrati. npr. rublje:veš. nesit:pelikan. spoznaja:saznanje.: lim:pleh. To produljivanje imenica po Vukovoj mjeri u velikoj modi je u Hrvatskoj upravo danas!" i sl. posuditi:pozajmiti. saobraćajac.: mošnja:tašna. svojedobno:svojevremeno. ) (pr. prometna saobraćajnica. kvačica:štipaljka. pomaknuti:poměriti. bit:suština. svlačionica umjesto kupaona. Srbi na Bliskom zapadu izvorno kažu i krumpir i krumpijer i stoga krumpir ne može biti ništa manje srpska rěč od rěči krompir. udova.) (pr. unutarnji:unutrašnji…) (arhaizma. slastičarna. "tjedan.) (pr. također Vukov. prometnica.. uskrsnuće:vaskrsenje. s tim što su u hrvatski ubacivani neki kajkavizmi (puran. svojstvo:osobina. informacija dobijena misaonim procesom. stražnji:zadnji..) mnoge razlike su stilističke: "drago mi je da te vidim" : "drago mi je što te vidim". spužva. Ovo je prava poslastica za brozovićevce! Ukoliko je sholastička ili administrativna terminologija razvila porodicu rěči porěklom od jednog sinonima. znati:uměti (razlika između naučenog (znanja) i uvěžbanog (věštine. pretkazanje:proročanstvo. ? fakultet. vježbaonica. krasan. odnosno Hrvatskoj. vlastiti. hrvatski jezikoslovci revnosno i bez izuzetka uzimaju onaj drugi. kao srodne rěči: prometna ulica.. (po)tući se:(po)biti se.: rugoba:ružna žena. natrag:nazad. vrećica:kesa. tablica:tabela itd. kopati po čemu:preturati. narezati:nasěći. grm. a staranje ne). pritom treba imati na umu da je prvi (Daničićev) "Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika" sačinjen prema govorima i dijalektima Srba na Bliskom zapadu.. dělovanje:dejstvo.) (pr. itd. džak:vreća. sposobnosti. brinuti se:starati se (briga je i strěpnja. na priměr: promet:saobraćaj. istorizma.

peršina/peršun. milost tvoja k njim ulize. čak i do te měre da sam varijante međusobno zaměnio. čineć toj. Gundulić: Pjesni pokorne kralja Davida …u prvom svjetlilu svijetu se kažu. kojim ja dobrovoljno davam što umijem i imam. ali su one bajke koje su u Srbiji doživěle prvo prevođenje bile sistematično preinačivane (Crvekapa:Crvenkapica. grah/pasulj. to mi je jedino preostala ovakva. a kako mi nije bila ostavljena mogućnost da budem doslědan u svojem prědlogu korišćenja slova "jat" ("ě") jer ga pretraživači tumače isto kao i obično slovo "e" usědělica = usedelica.jedan od najboljih priměra ovih naših "razlika" došla je s pojavom kompjutera/kompjutora tj.) – na tržnici (pijaci/placu). vrste cvěća). cvjetača/karfiol. a mržnja s tvara i forsira razlike! nisam koristio druge izvore. Da budem precizan i da ne bude zabune. Ognjilo:Kresivo. Ilija Garašanin . moram precizirati) samo su poslědica. a ne za druzih. i hvali ga sasvim gdi je ljudi stado." A ovo je jedan primer kako danas Zagreb tumači izraze iz Marulićevog vernakulara: dobrovoljno . rado. 1844. dozvolićete. Marulić . češnjak/beli luk. poděla je politička i da biste bili politički korektni treblo bi da ju uvažav ate. i to poslědica hrvatskog kompleksa inferiornosti prema Srbima.M. hajde. F. mahune/boranija. hvala na razuměvanju.dobrohotno. Ispolitizovane razlike u jeziku (porěklom sa hrvatske strane. ki zgor siti s nebes za nas i umriti dostoja se dobrovoljno? Ki kada te na oltar vide. korabica/keleraba. a i korisnicima ne pada na pamet da ga upotrebljavaju. druzi neka ištu što za njih čini. ča ti veliš. Jezik je isti. dobrovoljno ga prim. M. – u mesari/mesnici. Hansel i Gretel su u srpskom ostali Ivica i Marica. veoma je moguće da moj izbor sinonima nije adekvatan. cikla/cvekla. jedno je sigurno – ova tablica može koristiti onima koji požele da tekstove prebacuju iz jednog standarda u drugi standard srpskoga jezika. Držić: Svojim prijateljem Ni vi ne imate bit krivi. bilo da su ostale nepriměćene. reč "dobrovoljno" upotrebio je Marulić: Dž. dobre volje. Uspavana lepotica:Trnoružica. već su gornje razlike proizvod autorove vlastite analize.Dobri nauci Kada darkom malim dojde te darovat s ljube sarcem pravim prijatelj nebogat. jer jedino měrilo kojim sam se bio služio jeste sopstveni osěćaj. krumpir/krompir. Snežana i 7 patuljaka:Snjeguljica i 7 patuljaka. gospostvu se tvomu dobrovoljno darivaju. C. računara/računala – je li potreban komentar? Ipak. za što ste ovi da pitali za vas. milosno i rado.Načertanije: "I zato se može sigurno računati da će posao ovaj u narodu dragovoljno primljen biti i nisu potrebna desetoljetna dejstvovanja u narodu da bi on samo korist i polzu ovog samostalnog vladanja razumeti mogao. bilo da su one pretěrane ili isforsirane. Marulić . . dobrovoljno tebe slide. već iz čisto praktičnog razloga – predviđanje načina razmišljanja prosěčnog internetskog korisnika. – u školi. M. upotrebio sam ekavicu u lěvoj. – sve oko stola i na stolu. M. koji će u formular pretraživača prě upisati usedelica nego usjedjelica. praktična solucija. prijatelje sretaju. Koza i 7 jarića: Koza i 7 kozlića itd. – u bašti/vrtu (povrće: mrkva/šargarepa. kao ni da su moje sugestije varijantnosti kod određenih rěči neodgovarajuće. Najveće razlike nalazimo u slědećim situacijama: – u skolastici (prosvetarsko-naučnim krugovima) gde je pod političkim diktatom strana terminologija sistemski različito prevođena. a (i)jekavicu u desnoj koloni-stupcu bez ikakve pretenzije da ijekavicu proglašavam išta manje srpskom od ekavice.Slava Ča mi ustoj moremo ner ljubiti i hvaliti ljubav tvoju.

čitatelj. brisati žigosati Zvanje OBJEK(A)T (Nosilac/nositelj radnje) -alac. pisati. kurtalisati. mislilac. cinkati. poslužitelj pridika blagodet imetak napirlitati zatalebati -atelj gledatelj. dezinficirati -ati štimati (naštimaj) downloadati. štrajkati. sahrana itd. blogati. cinkariti. štancati. štrajkovati.ali: talac! znalac itd. RAZLIKE MEĐU UPOTREBNIM STANDARDIMA SRPSKOGA JEZIKA (do 1990. godine) Glagoli . -isati. poj slavuja). štancovati. -irati dezinfikovati.-atelj davalac. daunloud-ovati. begenisati. brisati žigosati brisati. švarcati luftati (kol. -ovati štimovati (naštimuj). bojadisati itd -irati. baldisati. blog-ovati. švercovati luftirati (provetravati) -isati – (pojati. prodika blagodat imutak naperlitati zatelebati popravka iznimka snimak popravak iznimak snimka . primalac.tuđice -ovati.– rodbinske veze. – crkva i običajni obredi: svadba. disati.) (prozračivati) -isati biglisati. gledalac.

saviti.. koliko je sati. sviti. . ali budi pokoran! krivica savinuti.. iseliti Nemačke i druge strane reči u kolokvijalnoj upotrebi štangla (čokolade) šajbna. ali povinuj se! © S. krivica savinuti. viti Oprostite. Ja ti se izvinjavam/ Izvini nevini vinovniče.. doseliti... doseliti se. iseliti se seliti. Ja ti se ispričavam.. šoferšajbna ratkapna garnišna virbla girtla gurtna šlog (moždani udar) roletna štanga (čokolade) šajba.Vin Izvinite. viti preko (kajkavskog) ustati sesti (sjesti) leći dići se razgovarati pretiti ustati se sjesti se leći se dići se razgovarati se prijetiti se i obrnuto: seliti se. Ja se izvinjavam. šoferšajba ratkapa garniša virbl girtl šlag (moždani udar) roleta .. sviti. vina. saviti.Ja se ispričavam... Izvini. K. preseliti. preseliti se. Oprosti. koliko je sati. Oprosti nedužni krivče.

. (stilski češći oblik. i funkcijski predstavljaju promenu roda. ali može i) Nemamo prevod tabulatora 88. transpoziciju u neutrum. vs. već su izrazi od mila.viršla fugna tacna ringla driker buhtla rolna. on teče. Nemamo prijevoda tabulatora 88. a deminutiv na -ence! šeširče lonče prozorče .. Kako najčešće nisu deminutivi. a u hercegovini: "Jesi li dobio batina?" Razlog za to je uticaj tzv. u tepanju... (lokalni karakter srpskog jezika) Npr: Srbi na jugu Srbije će reći: "Jesi 'dobio batine?".. nafilati luftati druker pediker startati * oblici glagola koji su u govorni jezik u Hrvatskoj stizali kroz narod imaju nastavak -ati. on se plodi. C. Kao takvi nisu prisutni u jeziku hrvatske amalgam nacije. rolica polica (osiguranja) dihtati filati..) Ovi oblici svojstveniji su jugu Srbije. nafilovati luftirati driker pedikir startovati – (hrenovka) fuga taca druker buhtl rola.M.. Slědeći izrazi nisu deminutivi.... "mali medeni" čamac = čamče. "preslatka devojka" = devojče itd. Genitiv ovih imenica zavšava na -eta. Je l' i vama nestalo struje. Ja nisam paranojan kada kažem da jezik ima više duha što ga duže što više ljudi govori… a ne kao neki koji govore kao da hodaju po jajima i za svaki treći pojam nisu načisto koju rěč da upotrebe ili im ta rěč potpuno nedostaje… C. Je l' imate zimu. rolnica polisa (osiguranja) dihtovati filovati.M... jer ona govori stranim jezikom. cvetava i rađa.. Gen. ali može i) Mi nemamo vodu. već imenice od milošte nazivaju se hipokoristici ("mali slatki" jastuk = jastuče. a koji su kroz skolastičke institucije sistema: -irati Izuzetna (iznimna) situacija: padeži: Acc. slovenskog genitiva Je l' i vama nestala struja. U Srba jezik je živ.. Mi nemamo vode... (stilski češći oblik. Je l' imate zime.

dem. bebiconer mladunče kumče Piroćanče. kanarinče. Jagodinče… poljanče bunarče džakče komšiče kanapče kapče šaranče. golubče mače pače prase. prasence ciganče devojče momče ptiče goveče golupče Hrvače Srpče bepče. prslučence džemperče .jastuče. Vranjanče. dem. Makedonče. pastrmče prsluče. kučence parče. jastučence meče sanduče. dem. dem. somče. parčence pašče papagajče. Mađarče. vrapče. Slovenče. dem. sandučence kuče. dem.

u izrazima . mačorče nedonošče ormanče peškirče papirče samo u zapadnim dijalektima: jelenče unuče luče (hipokristik od lutka) Slično i: (genitiv na -ka. oličen npr. katkad uz nepostojano a) torbak sendvičak jadničak kamičak oblutak đavolak čekićak česmak Apsolutni superlativ (javlja se i u drugim balkanskim jezicima na sličan način. dojenče piče (Iz vulgarne izreke: Najslađe je piče dok mu dlaka niče). lusterče. koji je dakle balkanizam).gunjče ekserče čamče majmunče kazanče ekranče. digitronče… klupče (od klupko) mezimče odojče. tepihče.

-inja doktorka. interpretatorka -ica doktorica.. pritiskajte stiskati – stiskam-stiskaj. pljeskajte pritiskati – pritiskam-pritiskaj. ministarka. plješćite pritiskati – pritišćem. petero. klizajte pljeskati – pljeskam-pljeskaj. matematičarka. šestero. robinja. odvjetnica. profesorka. profesorica. šećite . plješći.su(d)čeva žena) četvoro. šestoro. čistačica. srednjovekovni. pritišćite stiskati – stišćem-stišći.go – golcat.stišćite šetati-šećem-šeći. slikarka. sluškinja.. pritišći. likarica (ikavski. pun – puncat nov – novcat sam – samcit. slikarica.. stiskajte šetati-šetam-šetaj-šetajte vagati-važem-važi-važite klizati-kližem-kliži-kližite pljeskati – plješćem. srednjevekovni četvero. vagajte klizati-klizam/kližem-kizaj. lekarka. interpretatorica Specifična ženska zvanja 2 (SUBJEKAT) šefovica koleginica (preko nemačkog) sudinica šefica kolegica sudica (sutkinja . inače liječnica). samcat zdrav – zdravcit ceo – celcat sam – samcat Žensko zvanje SUBJEKAT -rka. -ica. petoro. advokat(kinja).. ministrica. srednjovjekovni Prezent i imperativ glagola: vagati-važem/vagam-vagaj.

kazetofon konzekvence konzultacija kozmos. kosmonaut hromozom. financijski .Slučaj: sufiksacija tuđica U jedinstvenom standardu trebalo bi usvojiti likove na -alno jer su latinske etimologije -uelno. kod brace Marka Slučaj glasa S/Z u tuđicama insistirati (tuđica preko latinskog). kod bata Marka striček Pero. kasetofon konsekvence konsultacija kosmos. -ijalno (-tuđica preko latinskog) aktualno vizualno manualno virtualno senzorijalno službeno konteksualno = principijelno superficijalno arteficijalno Rodbinska veza uz ime ne deklinuje se (i ne slaže se u padežu) sa imenom ukoliko stoji ispred njega čika Pera. nema stričeka Pere ujak Miki. ribozom. .ijelno (tuđica preko nemačkog) aktuelno vizuelno manuelno virtuelno senzorijelno oficijelno kontekstuelno principijelno superficijelno arteficijelno -ualno. s ujakom Mikijem bratac Marko. sa ujka Mikijem bata Marko. egzistirati kaseta. ali perzistirati. kozmonaut kromosom. polisom Slučaj glasa S/C u tuđicama finansije. nema čika Pere ujka Miki. finansijski financije. ribosom. polizom inzistirati (tuđica preko nemačkog) kazeta.

shvataš plaća toplina gustoća kipuć palača shvaćati. srećni. sretni presretan. presretni Sučaj sibilant/palatal pariski pariški . sretan. shvaćaš prihvaćati korištenje opći bašča ća proljetni korišteno oljušteno sretan. bronzani Barselona bilanca bronca. korišteno oljušćeno. sretni presrećan. shvaćaš Jotovanje/bez jotovanja ili bez jotovanja/jotovanje: Ć/T (jotovanje ili ne) plata shvatati.bilans bronza. oljušteno srećan. shvataš prihvatati korišćenje opšti bašta šta prolećnji korišćeno. presrećni plaća shvaćati. brončani Barcelona Slučaj glasa T/Ć plata toplota gustina vreo palata shvatati.

Slaganje u sufiksima: Slaganje u rodu. a u CSD–W kao sa običnom imenicom muškog roda. suradnik sugovornik suvremenik (?) (?) sućut suglasje (?) sastavak Nepostojano a / umetnuto e u stranim rěčima filtar estar filter ester (Ne)Slaganje imenice i glagola u rodu: kod imenica muškog roda koje završavaju na -a u CSD-E se glagol slaže kao sa imenicom ženskog roda.ruzmarin klizam skrob ružmarin kližem škrob (-avati / -ivati) – (-avanje/-ivanje) – (-avam/-ujem) ispupčavanje ulubljavanje naglašavanje ispupčivanje ulubljivanje naglašivanje Prefiks sa-/su- saradnja. broju i padežu: . saradnik sagovornik savremenik sapatnik sažaljenje saosećanje saglasnost sastanak sastav suradnja.

B preko latinskogj Vizantija Vavilon vivlija (isto i biblija.Ustaše su ga mučile. naši entuzijaste proklete fašiste (?). Proklete fašiste! Prokleti fašiste! Ustaše su ga mučili. prokleti fašiste. Kartaginjani Portugal. talijanski Jeruzalem Bospor Kartaga. Varvara Vartolomej Varava Valtazar Avram lavirint Jelisaveta jeres Bizant Babilnon Biblija barbar. Geografski pojmovi . Armenija.. Isto važi i za prideve i zamenice: Tradicionalno (ne)slaganje prideva. Španjolska. Vizantija.. zamenica i glagola u rodu sa imenicama muškog roda koje završavaju na "-a" u nominativu i vokativu plurala naše entuzijaste. a Udba dotukla Prokleti fašisti. četnici tukli. četnici tukli. Bizant. varvari. Sveto pismo) varvarin. barbari. Švajcarska. Španija. a Udba dotukla. Jermenija. Babilon.tuđice Portugalija. Konstantinopolis. Barbara Bartolomej Baraba Baltazar Abraham labirint Elizabeta hereza . italijanski Jerusalim Bosfor Kartagina. Rumunija. Vavilon. Švicarska. Kartažani V/B: V preko grčkog. naši entuzijasti prokleti fašisti njihovi pristaše Obojica slugu. Konstantinopolj. njihovi pristalice Obe sluge. prokleti fašisti njihove pristalice. Rumunija.

hroničar hemija. kroničar kemija. odnosno latinske transkripcije hirurgija citohrom hromatin.) Jakob (Ne)odsecanje nastavaka kod imeničkih tuđica latinskog latinskih i grčkog porekla kalijum delirijum simpozijum kolokvijum kriterijum stadijum ganglion kalij delirij simpozij kolokvij kriterij stadij ganglij Grleni K/H kao rezultat grčke.M. hronološki hronika. haotično harizma.Jadrija . jevanđelista Jevropa (arh. kromaki (chroma key) kronologija.Jadransko more Jadran) Jakov evanđelje.jevanđelje. kemizam klor kaos. karizmatičan . Evropa Jezeklj Jelena Jeleni (Grci) Jadran (Adria .).Adrija . kronično.) Hazekijah Helena Heleni Adrijan ("ne znam zašto još nije isprevljen 'srbizam' Jadran" C. kronološki kronika. evanđelist Europa (od 1990. hemizam hlor haos. kaotično karizma. hromosom hrom hromatski. harizmatičan kirurgija citokrom kromatin. hromaki (chroma key) hronologija.Jadrijansko more . hronično. kromosom krom kromatski.

tambura. algebra. odaja. hosef. mana. mangup. makadam(ska) cesta ured (B. autoput. karaula. Šulek) vlak (B. morski pas dućan (tur. ajkula. hambar.(Ne)Turcizmi i (ne)orijentalizmi ajkula (tur. bezveze pokus (B. kajgana. guba. hašiš. arsenal. behar. ortak. rusvaj. kašika. čaršaf. kula. halva. kundak. dernek. čoban. sirće. ćela. zavrzlama. top. kajmak. tepsija. jufka. jastuk. turšija. memla. basta. sapun. matirati. šuga. kazamak. gurabija. veresija. boza. pritiskati mastan put. galama. ergela.) prodavnica admiral. boja. somun. komšija. alat. šator. čizma. čarapa. Šulek) masan ( tust) cesta. avlija. kajsija. meza. bor. ćilim. ekser. đon. peškir. majmun. džep. kapak. jendek. kaldrm(a)ski put kancelarija s vezom. ćorav. Šulek) (ne)prikladan (B. jatak. ćevap. naprava. kičma. makaze. bubreg. boj češer tlak. čekić. kat. kalup. sukob šišarka pritisak. dućan. jorgan. jorgovan. čerga. zenit. sarma. marama.) (Ne)kripto-germanizmi duvati izuzetak puhati iznimka (Ne)Bohemizmi (i Šulekovo sholastičko nazivlje) i češko-srpski/hrvatski sinonimi (… u razvoju…) opit. ogled. sutlijaš. parče. durbin. kalemiti. karavan. lakrdija. barut. pirinač. pita. čelik. Šulek) suvislo. tlačiti (B. lokum. mašina (ne)priměren gas poljubac okršaj. alkohol. bakar. kafa. šerbe. ajvar. sanduk. leš. rakija. kalaj. čorba. jaruga. saksija. šegrt. ćufta. cifra. ćebe. dunum. alkemija. šah. eksperiment voz uređaj. besika. kreč. Šulek) stroj (B. dustabani. česma. duhan. limun. sevdalinka. miraz. baklava. Šulek) pusa (sleng) sraz. zanat. kapija. pekmez. hapsiti. sunđer. kafaz. kutija. pamuk. nesuvislo . kajak. Šulek) plin (B. katran. papuče. šecer. majstor. burek. juriš. autocesta.

kafandžija uštinuti sistem tesnac svađati se vindjakna zasjati čaršav jorgan buncati ogledalo sedište lepak vazduhoplov zapremina grditi natkrov sedmica jul semtembar oktobar novembar pesnica preparat disati-zadah gušobolja milošta snubiti (kol.pridobiti (zaručiti) saglasnost. pohod. Šulek) dihati-zadih hripavica milodar . pest pripravak (B. Šulek) špotati streha tjedan srpanj rujan listopad studeni šaka. krčmar uštipnuti sustav (B. suglasiti se (suglasnost) hodnja. Šulek) užina svaditi se vjetrovka ozariti plahta perina bulazniti zrcalo sjedalo ljepilo zrakoplov obujam (B. marširati mamuza mantil megdan kafana. metafora) suglasje. saglasiti se marš. pohoditi ostruga plašt boj krčma.

farbati mladoženja muva (muv) -ovati. -iram . jednokratno molo .mrlja pažnja! sok od grožđa. više puta. momenat) moma mirođija omladina miška kretati se mlada piljiti. blenuti mrljati.prljati. mrmoriti (ubiti) mučenjem ćutati blato strujonosač municija mula puta.(npr.(npr.skvrna oprez! mošt -telj/–telji jesetra zamazani užina mrkva tlačiti tama.istiskivati mrak mermer mrzi me mrmljati. jedanput kej -a. -ujem skvrniti. šira -lac/-oci moruna mrljav moreuz šargarepa stiskati. višekratno. Šulek) streljivo mula (mul. moment) divka kopar mladež pazuh gibati se (hybat se) nevjesta zuriti malati ženik muha (mouha) -irati. tmina mramor bezvoljan sam mumljati (usmrtiti) mučki šutjeti (mučati) kal dalekovod (B. mula) krat. buljiti.

nadleštvo nađubriti naglasak akcenat najem (jemac) nakapljati nakidati poškropiti nalivati nanovo naneti melodija nečistota nedeljno pestovati negde neokaljan nepažljiv verujući nevreme nepovezan nesaglasni potreban nozdrva nosilac pošempjati (majmunirati) poluotok otok mirovina kruh nabava oteklina nadihati se ured nagnojiti prizvuk naglasak najam (jamac) nakapati natrgati škropiti naljevati iznova nanesti napjev nečistoća tjedno gajiti (biljku) nekamo neoskvrnjen nepozoran pobožan nepogoda nesuvisli nesuglasni potrebiti nosnica nositelj .pomajmunisati pouostrvo ostrvo penzija hleb nabavka otok nadisati se kancalarija.

naša natiskati natpolovični umisao naušnica večer navinuti nazivnik zaporni Slavenizmi zavrtanj zbijen završnica zacopan završetak briga brinuti. naredba nasilnik začetak nasuho naš. starati se snabdeti stanica spraviti sočivo vijak zbit konačnica zateleban konac skrb skrbiti opskrbjeti postaja pripraviti leća . zemljakinja naštampati natpolovinski naum minđuša veče naviti imenilac odrečan škare. nožice zahod van naranča naraštaj naravno zapovijed.makaze toalet napolje pomorandža pokoljenje prirodno naređenje siledžija nastanak nasuvo zemljak.

posvemašno opšteno +++. različno ponosno. jezivo. – ubijstveno. ++ +++ +++ općenito različito ponosito naprasito poglavito osobito potrebito redovito strahovito darovito ubojito očito istinito izričito . potpunoma. neprevaziđen posmatrati prevashodno snishodljiv. + ++ naročito. + nadareno. – redovno. posve. slědbenik smočiti šmrklja sluškinja pristaša (Ne)Rusizmi ovaploćenje prevazići. snishodljivost neprikosnovenost preslišati. – stašno. ++ naprasno.pokvasiti slina služavka pristalica. preslišavanje otjelotvorenje nadići promatrati potpuno posvema. +++ očigledno. + potrebno.

svatko. ono mu) Pridjevski sufiksi ski/ni tj. + +++ +++ naročito znakovito jezovito razborito znamenito grčevito Veznik "sa": Sa. nekom(u). svakom(u) ikom(u) DAT tomu. nekome. to mu. – jezivo. ovomu. nitko. neko. onome kom(u). svakim(e). nikom(e). iko tko. itko (ovo su živući arhaizmi C. ikoga kome. on je sa tobom S. iznimno sa: on je s tobom (sa ispred riječi koja počima sibilantom) Particip prošli glagola na -nuti/(-aći) potakao potaknuo krivica kupovina krivnja kupnja Neodređene zamenice NOM GEN DAT ACC VOK INS LOC ko. svakom(e) ikom(e) tome. nekim(e). iznimno s. Merlocampi) koga. + razumno. ovo mu. nikim(e). nekoga. svakog(a). niko. ikom(u) kog(a). ikim(e) kom(e). svakom(u). ovome. nikom(u). nikome. nikog(a). nikoga. ikog(a) – kim(e). nikom(u).+++ značajno. nekom(e). svakoga. netko. svakome. svako. nekom(u). onomu (vs. nekog(a). ni/ski . ikome kom(u).

. -ž. -ć. ljuljem: Travnjak zasejan ljuljem. nožem mač. -dž. mišom ljulj. mačom miš.. mišem ljulj. u čega. ljuljom: Travnjak zasijan ljuljom. -nat subjekat objekat predikat projekat efekat defekat akcenat parlamenat talenat afekat -kt. putom nož.. debela deka Arhaično slovensko 'u' sa genitivom – u koga.nt subjekt objekt predikat projekt efekt defekt akcent parlament talent afekt Instrumental izvesnih imenica muškog roda koje su u srpskom izuzete od starog pravila koje se smatra arhaizmom. i -t put. -đ. mačem miš.. -nj. u modernom srpskom je napušteno obljenja kod dece kod nas je bolje bolesti u djece u nas je bolje . a završavaju na -č.magnetni jezički magnetski jezični Sufiksacija -kat/-kt -kat. nožom mač. putem nož.. -š. gunj put.

. -v.. 5 centa Ortografija .... cent . 5 vata.. 4 centa. Gen: na temelju Belostenćeva hrvatskog a rječnika Gen: Što je nov(og)a Instrumental imenica ženskog roda koje ne završavaju na -a (sa sufiksom -st..centa.centi. 5 vati.transkribuju se/zadržavaju se strana imena i reči Sastanak sa Kristoferom Vokerom Njujork. Njujorčanin Sastanak s Christopherom Walkerom New York... 5 centi. cent . Gen: na temelju Karadžićevoga srpskog rečnika (idiom sa prilogom): Šta ima novo? Gen: Nema više njegov(og)a jasn(og)a pogleda Dat: Nemoj prići njegov(om)u oštr(om)u psu. -č. -đ itd. Watt: GEN = vata. Dat: Po Jedvajev(om)u izvješću.Arhaični genitiv i dativ prisvojnih priděva ispred imenica muškog roda: Gen: Nema više njegovog jasnog pogleda Dat: Nemoj da priđeš njegovom oštrom keru. Dat: Po Jedvajevom izvještaju..) sa opasnošću sa zrelošću svojom pakošću jednom rečju s opsanosti sa zrelosti svojom pakosti jednom riječi oblik počevši uzevši počev uzev Genitiv izvesnih imenica Watt: GEN = vati 4 vata. 4 vata. New Yorčanin .

suharak . ća. proturječiti. ca Glasovi Ć/Š ćutati. (kol. bataljun igralište bajunet fundacija Brijuni gundula (etim. sveštenstvo osveštati. Gundulić) PROTIV/PROTU protivpravno protivotrov protivzakonito protiv(u)rečno. ćutnja muva uvo suv. opštiti uopšte sveštenik. suvarak šutjeti. ćutanje. protiv(u)rečje. proturječje. protiv(u)rečiti. suva. protiv(u)rečnost protupravno protuotrov protuzakonito proturječno. suvo. proturječnost Glasovna grupa ŠT/Ć opšti. suho. opština. opće) svećenik. šutnja muha uho suh. suha. svećenstvo svetiti – mladomisnik vijeće ča.O/U milion bataljon stadion bajonet fondacija Brioni gondola milijun bojna.prvosveštenik skupština šta opći. općiti uopće. općina.

zamajavati štijati.duvan duvački gruvati (ali: zgrušati) vazduh izduvni. kuvarica protuva marva jova pastrmka promaja vijoriti natruva duhan puhački gruhati zrak ispuhati. ogluhnuti. snajka kijati jevrejin kujna. puhati (ispušni) pastuh buha (buhica!) kuhati. –. gluvariti. kuhar. kujina. duvati (izdušni) pastuv buva (buvica!) kuvati. pstruh) propuh vihoriti natruha (2) Glasovi J/H snaja. kuvar. ogluveti kuvanje. ašov) sviju aždaja snaha kihati hebrejac kuhinja čoha Pečuh lijeha zamašnjak štihati. pastrha (boh. kuharica gluh. kuharica protuha blago joha pastrva. kuvarica gluv. kuhinja čoja Pečuj leja zamajac. štihača svih zmaj . ašoviti. oglušiti se kuhahnje. štijača (riljati. kuhar. kuvar.

evanđelisti Europa Egejsko more. heretički. rpa rđa. učauriti se danuti (dušom) rapav gomila. zarđati rskavica nauditi hrvanje hren arhanđel (sv. porvati se ren rđa. hrađav. jevanđelisti Jevropa Jegejsko more. Mihael) čahura. Egej (3) Glas/H rvanje ren aranđeo. zahrđao. Mihajlo) čaura. hrđati. jeres Jelini heretik. zahrđati hrskavica nahuditi (hud = zao. učahuriti se dahnuti (dušom) hrapav hrpa hrđa. rađav.jeretik. zarđao. zahrđali čavao . pohrvati se hren hrđa. zarđali ekser hrvanje. hudost = zloba) (4a) Glasovna grupa HR rvanje. hereza Heleni (2a) dodavanje glasa J (J+) Jelisaveta jevanđelje. jeretički. rđati. Jegej Elizabeta evanđelje. Aranđelovdan (sv.

kafić (kavić) kofčeg čaršaf Afganistan sfera asfalt Muška zanimanja ( zvanja) koja završavaju na -ta/-t arhitekta akrobata poliglota erudita analfabeta entuzijasta sineasta fašista nacista komunista patriota itd. . kavana. arhitekt akrobat poliglot erudit analfabet entuzijast sineast fašist nacist komunist patriot imenice koje završavaju na -t/-ta planeta minut sekund: Dolazim za sekund.(4) Glasovi F/V. Ima još 4 sekunda. kafana. kafić kovčeg čaršav Avganistan svera asvalt kava. V/F kafa. tj. Još samo 4 sekunde. planet minuta sekunda: Dolazim za sekundu.

.. stavit ću. aristokratija. Da. tehnokracija. leteće. bićeš.. letećete leteće biću. bićete.. aristokracija. oceanografija proksima centauri centaur Grčko t / latinsko c demokratija... arhiv kao ime snimka iznimka arhiv Grčko k / latinsko c okean..kvalitet koverat kometa kvalitata. / Jeste. demokracija. tehnokratija./ Jest . letjet će.) Da. letjet ćeš. sg) Je l' tata li kupio sir(a)?(3. / Jeste. Da li je puška otkočena? (3. Pravopis u futuru I kontrahovani:nekontrahovani oblik leteću... letećemo.. letjet će..sg. staviću. biće. letjet ćemo. Potvrđivanje sa (1) "da" i (2)"jeste" / "jest" i "je" u govornom jeziku. bićemo./ Jest Je. biće napraviću. napravit ću. letećeš. letjet šete. okeanografija proksima kentauri kentaur ocean. kakvoća kuverta komet imenice snimak iznimak arhiva (širi pojam). birokratija. letjet će bit ću. birokracija. Je.

podnašati. sg) Da li pratite Dnevnik? Je li limunada preslatka. Pizza za ponijeti. iskapati zakapčati prenašati. donositi zamotavati. crepare . Je / Jest/ Da. / Jeste. iskopavati zakopčavati prenositi. prematati. umotavati. prekapati. (kajk." od nem. prekopavati. Za krepati od smjeha. ja) Je. / Da.. mogu li da uđem? planirao sam potrošiti. donašati zamatati. premotavati. namotavati preznojavati umnožavati pokapati.. podnositi. umatati.. Da.. "Je. zakapati. "Da" ispred glagola/ infinitiv" planirao sam da potrošim.crći) mogu li ući? * stilska napomena: što je više u duhu jezika u slučaju glavnog glagola ostaviti u infinitivu a glavni glagol u obliku sa "da": Da li ćete umeti da izvedete sve što se od vas traži? Hoćete li znati izvesti sve što se od vas očekuje? Novo: da li ćeš da ideš na more da li su oprali kola hoćeš li ići na more jesu li oprali vozilo O/A kod kajkavizacije nesvršenih glagola pokopavati. Da. Da.Da li je bio zgodan? (3. Jeste. namatati preznajati umnažati AVATI/-IVATI označavati označivati . zakopavati.. (tal. – usvojeno kao kroatizam – (Pizza da se ponese) Da crkneš od smeha.

na koncu.. što nego nego. oliti toli uto akoli Uporaba kitnjastog stila najviše ili na kraju najbolje najpre najviše najviše često priličan broj u svakom slučaju ponajviše iliti na poslijetku. već. … uz upotrebu još nepoznatijih nego šta je ona sama… Češće nego se moglo.. u konačnici ponajbolje ponajprije najvećma ponajviše počesto podosta zasigurno .ukazazavati prikazivati Češće nego šta se moglo. do ili (a) kamoli tada ako gdjeno kadno kano štono negoli doli iliti. … uz uporabu još nepoznatijih nego je ona sama Arhaizacija gde kad kao koji.

iznad ispod tajno ponad podno potajno. promoter Poređenje Svjedodžba Promidžba. potajice "poštovanje". promovisati. (Registrovati) Primer: Dail' bi ja sad trebalo da se ubijem zbog toga? Primer: Ipak je trebalo ja to da uradim. trebam jesti. "štovanje" penjati se: Mi smo se peli drati se: Mi smo se drali… penjati se: Mi smo se penjali (verali) derati se: Mi smo se derali… Upotreba modala trebati trebalo bi da jedem (treba da jedem) trebalo bi da jedeš trebalo bi da jede trebalo bi da jedemo trebalo bi da jedete trebalo bi da jedu Primer: Da li bi trebalo da dođem u12časova? Primer: Naša registracija bi trebalo još uvek da važi. trebali bismo jesti trebate jesti. treba jesti. trebao/la bi jesti itd. promicati. trebali bi jesti Jel bih trebao doći u 12sati? Naša bi registracija trebala još uvijek vrijediti. Zbirne imenice notni sistem brodovi pruće crtovlje brodovlje šiblje Imenice sa sufiksom -ba Svedočanstvo Promocija. trebao/la bi jesti trebamo jesti. trebao/la bih jesti trebaš jesti. promicatelj (© 1992) Poredba. trebali biste jesti trebaju jesti. usporedba . (Registrirati) Je l' se ja sad trebam ubiti zbog toga? Ipak sam ja to trebao napravit.

od pola) 3 i pol stol. -a. -a. -o zadan. -a. -a. -o udan. od pola): tri i po sto. kolovoz sol. f: gola pol (skr. -a.Muzika Ženidba Jednačina Kompozicija Glazba Ženidba Jednadžba Skladba Glagolski pridevi dat. pokočiti konik. -o "Nepostojano l" so. G: golog. G: stola vol. -o zadat. G: soli so (nota solmizacije) vratnice = gol gol G: golog. G: soli sol (nota solmizacije) gol (fudbalska vrata) go (svučen). -o predan. G: stola vo. f: gola po (skr. -a. -a. -a. -o poslat. -a. -o dan. G: vola kočić. -o poslan. G: vola kolčić. pokolčiti kolnik Glagolske imenice od prijelaznih nepovratnih glagola na -ijti slepilo besnilo bledilo gluvilo sljepoća bjesnoća bljedoća gluhoća . -a. -o predat. -o udat.

lepak usisivač poništivač

ljepilo usisavač poništavač (karata)

J/V

dobijati obećavati, obećavam verovatno/vjerovatno

dobivati obećavati: obećajem vjerojatno

Razilika između ekavskog i jekavskog mimo glasa jat:

sedeti, osedeti obeležje

sjediti, posjediti obilježje

tvorba riječi

lenjost (ljenjost); Lenji ljudi... vođstvo prolećnji srećni smeša spasavati (od spasasti) prihvatanje, shvatanje

lijenost; Lijeni ljudi... vodstvo proljetni sretni smjesa spašavati (od spasiti) prihvaćanje, shvaćanje

Kada glas "jat" prolazi u ikavski "i"

hteti: Ja sam hteo... želeti: Ja sam želeo... smeti: Ja sam smeo...

htjeti: Ja sam htio... želeti: ja sam želio... smjeti: Ja sam smio...

sedeti

sjediti

Kada je glas "jat" u ijekavskom standardu "i", a u hrvatskom standardu "je"?

SRPSKI zaliv, preliv, prelivati, odliv, dolivati uticaj, uticati (utiče), uticajan poticati; potiče podsticaj, podstrek; podstrekač takmičar, trkač; nadmetanje, trka sticati, sticaj (okolnosti) preticati isticati 1; isticanje; isticati se; istaći se; istaknut; isticati 2; istakati; isteći; proisticati preticati (takmičiti) sticati tok; teći

HRVATSKI zaljev, preljev, prelijevati, odljev, dolijevati utjecaj, utjecati (utječe), utjecajan, potjecati; potječe poticaj, poticatelj natjecatelj; natjecanje, utrka stjecati, stjecaj pretjecati isticati ; isticanje; isticati se; istaći se; istaknut; istjecati ; istakati; isteći; proistjecati ; pretjecati natjecati (od nad + tjecati) stjecati tijek; teći

homonimi

meso, mesni; mesto, mesni smejati se; smeti; Ja se smejem, a ne smem

meso, mesni; mjesto, mjesni smijati se; smjeti: Ja se smijem, a ne smijem...

Razlika u rodu imenica

bol (m): Analgezija nepodnošljivog bola…; Imate li bolove? bol (f): (ređe, javlja se u lirici) splav (m): Na beogradskim splavovima

bol (f): analgezija nepodnošljive boli

splav (f): Na beogradskim splavima

-jam-/-jem-

pojam, pojmiti, pojmljiv, nepojmljiv, pojmljivost, pojmovnik

=

zajam, zajmiti, pozajmiti najam, najmiti, unajmiti, iznajmiti, iznajmljivati, najamnina predujam = kapara prijem, prijemčiv, prijemčivost, prijemnik jemac, jemčiti, jemstvo (garancija), garantovano utisak međusobno

posudba, posuditi od, posuditi = = prijam, prijamčiv, prijamčivost, prijamnik (nakon 1991.) jamac, jamčiti, jamačno; jamstvo dojam uzajamno

Srpski/Hrvatski Crkva

manastir kaluđer, monah, kaluđerica, monahinja episkop patrijarh arhiepiskop

samostan fratar, brat, časna sestra biskup papa (kardinal na nacionalnoj razini) nadbiskup

Škola

Hemija, Hemijska Hirurgija, citohrom, hromatin, hromosom Kalaj Gvožđe Gas i flaša Konzerva Mesing (m) Hor Duvači talas horna, francuski rog Jedro, jedarce, ćelija, mitohondrija, ribosom, hloroplast

Kemija, Kemijska Kirurgija, citokrom, kromatin, kromosom Kositar Željezo Plin i boca Limenka Mjed (f) Pjevački zbor Puhači val kornet, francuski rog Jezgra, jezgrica, stanica, mitohondrij, ribosom, kloroplast

esteri spužva (ital. središte 75 NPSU-16/1754 činitelj 1 U-0/70 čimbenik 2 U-1/543 čitatelj 3 N-3/914 uljudba 1 P-0/33 centar 71 DNPU-73/5758 činilac 37 NU-11/4 čitalac 24 NPSU-7/24sic! civilizacija 24 DNPU-0/324 . kreda liječnik ljekarnik ester. estri sunđer (tur. spongia).Imena Jovan Pavle Gligorije Lavrentije Mateja. Matija Andreja. Andrej (slov. Matej (slov. ploča. suengjer). kreda Neke od promjena hrvatskog standardnog jezika 1990: advokat 27 DNPU-0/16 ambasada 5 N-16/47 ambasador 21 DNU-18/89 analiza 100 NPSU-18/934 armija 94 DNPU-9/406 artiljerija 4 NU-0/10 autoput 10 N-0/9 avijacija 3 NU-0/8 avijatičar 1 S-0/4 avion 100 DNPSU-25/726 baterija (milit. Andrija Ivan Pavao Grgur Lovro Matija.) lekar (ljekar) apotekar estar.) Andrija.: 69) biblioteka 23 DNPSU-10/159 branilac 0-0/1 budžet 26 DNSU-3/125 odvjetnik 4 DP-5/1318 veleposlanstvo 0-0/831 (poslanstvo 2 DS) veleposlanik 0-0/1712 raščlamba 0-0/97 vojska 149 DNPSU-21/3236 topništvo 1 U-0/67 autocesta 3 N-0/903 zrakoplovstvo 10 NU-0/269 zrakoplovac 5 N-0/21 zrakoplov 5 PSU-2/1964 bitnica 0-0/7 knjižnica 13 NPSU-4/1135 branitelj 7 DNU-8/1938 proračun 29 NSU-5/2994 The meaning state budget of the word proračun probably was not part of the common langu after 1991.) 4 DP-1?/0 (no milit. tabla.

što se tiče građevinar 6 NU-4/71 građevinac 0-0/7 građevinarstvo 24 NU-8/76 greška 46 DNU-18/338 grupa 200 DNPSU-46/2016 hapšenje 6 DNP-10/15 hiljada 50 DNPSU-1/23 historija 43 DNPSU-1/21 historijski 45 DNPSU-1/57 izdajnik 10 DNSU-0/37 izvještaj 55 SN-21/769 izvođenje 38 NU-9/274 kancelarija 22 DNP-0/73 kandidat 49 DNPS-17/2090 kasarna 19 DNPS-2/10 klavir 15 DNPSU-0/95 komisija 75 DNPU-60/2031 strojopis 2 U-0/6 nadnevak 0-0/62 davatelj 0-0/75 izaslanstvo 0-0/1344 izaslanik 5 N-3/730 zastupnik 14 DNPSU-15/2840 razvojačenje 0-0/29 ravnatelj 1 S-0/1824 stega 4 DPS-0/68 dragovoljac 0-0/ (the frequent name of a soccer club included:) 1032 učinkovitost 0-0/145 gospodarstvo 14 DNPU-0/3548 čimbenik 2 U-1/543 obitelj 59 DNPSU-26/4442 završnica 2 NP-13/673 tvrtka 9 NPU-5/4862 bojište 5 NSU-0/85 bojišnica 0-0/92 naraštaj 5 DPS-0/347 pokoljenje 8 PS-0/15 zemljopisac 0-0/7 zemljopis 9 NPU-0/61 zemljopisni 6 PSU-0/116 glasovanje 0-0/595 (glasovati 1 P-0/inf:203) gledatelj 0-3/1758 glede 0-0/1045 graditelj 12 DNSU-6/172 graditeljstvo 0-0/236 pogreška 42 DPSU-5/1000 pogrješka 0-0/35 skupina 87 DNPSU-9/5395 uhićenje 0-0/472 tisuća 172 DNPSU-49/4411 povijest 138 DNPSU-19/3097 povijestan 68 DNSU-24/2065 izdajica 10 DNSU-1/32 izvješće 0-0/2297 izvedba 49 NU-16/951 ured 49 DNPSU-3/3546 pristupnik 0-0/6 vojarna 1 P-0/331 glasovir 0-0/139 povjerenstvo 1 P-0/1834 .:17) gledalac 48 DNPU-35/70 u pogledu.daktilografija 0-0/0 datum 16 DNPU-8/603 davalac 7 N-2/7sic! delegacija 154 NPU-46/324 delegat 91 NPU-52/148 demilitarizacija 0-0/80 direktor 95 DNP-32/4904 upravitelj 8 DNPS-3/652 disciplina 21 DNPU-7/448 dobrovoljac 3 DNP-1/56 efikasnost 10 NU-2/62 ekonomija 13 DNU-1/1011 privreda 234 NPU-74/226 faktor 125 DNPU-7/307 familija 9 DP-0/14 porodica 69 DNPSU-4/53 finale 10 DNU-19/2240 firma 7 NPU-0/196 poduzeće 157 DNPU-23/4905 fronta 49 DNPU-0?/137 front 34 DNPU-17/23 (+3 -om) generacija 40 DNPU-17/812 geograf 0-0/8 geografija 6 SU-0/24 geografski 28 DNPU-0/80 glasanje 3 P-8/35 (glasati 24 DNPS-7/inf.

IV). posjetitelj 0-1/775 dopredsjednik 0-0/449 dopredsjedatelj /3 poznavatelj 0-0/200 pratitelj 0-0/40 predsjedatelj 0-0/131 načelo 98 DNPU-16/1178 nazočiti 0-0/42 pribivati 0-0/27 nazočan 2 P-1/1376 nazočnost 1 P-2/731 promidžba (č) 1 P-0/č: 61. dž: 361 prosvjed 2 P-1/1867 prosvjedovati 0-0/430 provedba 6 NU-6(provadba?)/1339 pučanstvo 7 DU-1/491 pumpa 6 NPU-0/34 raskršće 43 DNPSU-2/3 rezerva 30 DNU-11/440 saopćenje 31 N-13/1 saopćiti 25 DNS-13/5 saradnja 20 N-0/3 sekretarica 2 DN-0/23 sekretarijat 49 N-12/29 crpka 2 U-0/201 križanje (raskrižje) 8 NU-6/237 raskrižje 1U-0/228 pričuva 0-0/239 priopćenje 0-0/2382 priopćiti 1 D-0/1589 suradnja 155 DNPU-79/4656 tajnica 0-0(tajnik6)/737 tajništvo 3 D-1/228 . 1983.kompozitor 8 NU-4/21 kvaliteta 87 DNU-20/1429 (+ kvalitet: 6 DNP-1/4) kvantiteta 2 U-1(-et)/18 muzika 78 DNPSU-13/47 naređenje 10 DNPS-1/38 obaveza 78 NPU-37/162 obrazovanje 50 NU-62/662 oficir 68 DNPS-5/103 omladina 71 DNU-27/36 opozicija 26 DNPU-9/218 organizirati 82 DNPU-36/2054 parada 9 DNPS-1/155 patrola 11 NP-0/43 pauza 72 DNPU-3/89 porijeklo 20 DNSU-11/230 posjetilac 24 DNPU-3/42 potpredsjednik 45 DN-16/1630 poznavalac 6 DNU-3/20 pratilac 12 DNSU-2/28 predsjednik 450 DNPU-178/18463 princip 57 DNSU-13/406 prisustvovati 90 DNPSU-18/331 prisutan 104 DNPSU-27/720 prisutnost 49 DNPSU-2/268 prisustvo 16 DNPSU-3/43 propaganda 19 DNSU-6/148 protest 11 DNPS-8/150 protestirati 13 DNPU-1/83 provođenje 44 NPSU-27/458 prvoborac 7 DN-0/16 skladatelj 7 NU-4/472 kakvoća 12 U-0/304 kolikoća 0-0/1 količina 149 NPU-11/1277 glazba 113 DNPSU-19/3170 naredba 10 DNP-3/204 obveza 33 NPU-0/2524 naobrazba 5 NU-0/162 izobrazba 1 N-0/116 časnik 7 DPS-0/533 mladež 8 DPSU-1/1429 oporba 2 S-0/1752 ustrojiti 0-0/85 mimohod 4 PSU-0/132 ophodnja 4 DPS-0/154 stanka 0-1/250 podrijetlo 10 DPSU-0/575 Z. Šojat uses the word podrijetlo in his introduction (Šojat.

preduzetnik lucidnost.sistem 303 DNPSU-84/306 sport 15 DNPU-19/4622 štab 28 DNPSU-13/117 general-12 DN-0/44 štampa 53 DNU-24/36 štampati 7 DNPS-1/16 staratelj 1 P-0/4 stroj za pranje -?/7 talas 63 NPS-0/5 teatar 42 DNPSU-18/886 telegram 10 DNP-2/20 telegraf 1 N-0/90 tokom 25 DNPU/53 učesnik 7 NPU-1/11 uniforma 49 DNPS-1/120 upotreba 128 DNPU-9/331 uputstvo 5 NPU-2/14 utisak 17 DNPU-2/23 vezi (92) -/u vezi 938 zakletva 9 DS-0/45 zloupotreba 6 NU-6/89 sustav 140 DPU-1/4540 šport 2 D-0/1143 stožer 3 DPS-1/960 tisak 4 DNS-0/1697 (excluded "Tisak" as the name of a company) tiskati 7 DPU-3/278 skrbnik 0-0/27 perilica 0-0/30 val 146 DNPSU-7/725 kazalište 128 DNPSU-49/2697 brzojav 24 DNP-4/85 brzojavka 2 PU-0/1 tijekom 7 SU/4787 sudionik 38 NPU-32/921 odora 14 DPS-0/239 poraba 0-0/8 uporaba 0-0/695 Z. nipodaštavanje rogobatan volšeban prěimućstvo pobornik srědokraća (geog. razboritost. pregalaštvo. dominacija aktivni pristalica. zagovornik ćudoređe . prezirati. zavistan nezasit. proždrljiv poduhvat. prezir nezgrapan. uputa 33 DNPSU-4/348 dojam 46 DNPU-17/1056 svezi (3) -/u svezi 648 prisega 4 D-0/99 zlouporaba 0-0/175 zloporaba 0-0/206 Neke riječi surevnjivost. preduzimljivost. ovaploćenje. oblaporan pregnuće.) cělomudrenost zavidan. glomazan čaroban prvenstvo. surevnjiv oblapornost. IV). vispren podozrenje. halapljiv. pregalac (vredan. ovaploćen nipodaštavati. podozriv ovaplotiti. mudrost oprezna sumnjičavost. Šojat rabi riječ uporaba u svom uvodu (Šojat 1983. uporan i hrabar čověk) visprenost. sumnjičavo predostrožan materijalizovati omalovažavati.

šlihtara. razvigorac sukladno naročito priměreno. poltron. sukob. ulizica.saobrazno prevashodno. dupelizac. dupeuvlaka trenutak sprečiti razmirica. adekvatno. nesuglasica vrsta gorskog větra . oportuno udvorica. čankoliz. prikladno. čepulja. snishodljivac magnovenje prěduprěditi trvljenje razvigor. prevashodstvo cělishodno snishodljivo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful