PRAISTORIJA JUGOSLAVENSKIH ZEMALJA II NEOLITSKO DOBA PROTONEOLIT – KULTURA LEPENSKOG VIRA (Dragoslav Srejović) Područje: sedam naselja locirano

je u Đerdapu (Alibeg, Padina, Lepenski vir, Vlasac, Razvrata, Icoana i Hajdučka vodenica), a tri nizvodno od Gvozdenih vrata (Ostrovul Banului, Schela Cladovei i Ostrovul Corbului). Kultura Lepenskog vira razvija se od finalnog paleolita (Cuina Turcului I), pa do vremena stabilizacije starijeneolitske kulture (Lepenski vir IIIa). .Vlasac – ostaci od četiri superponirana naselja (Vlasac Ia i Ib, II, III) .Lepenski vir – 7 superponiranih naselja u 3 izdvojena stratuma (Protolepenski vir, Lepenski vir I a-e, Lv II). Na njih se nastavljaju slojevi starijeg neolita (Lv IIIa i b). .Padina – dva stratuma: Padina A i Padina B (u ovoj se fazi javljaju forme starčevačke kulture). .Icoana i Schela Cladovei – na rumunjskoj obali Dunava, na svakom lokalitetu otkrivena su dva stratuma (I i II). Naselja: sva su podignuta na najnižim dunavskim terasama. Tereni su prostorno ograničeni jer ih s jedne strane presjeca Dunav, a s druge zatvaraju strma brda. Razlikuju se dva tipa naselja: stalna (bazična) i sezonska (tranzitna), a pojedina vremenom mijenjaju karakter. Tako je naselje Vlasac tokom faza Ia-b stalno naseljeno, dok ona iz mlađih perioda (II i III) imaju sezonski karakter. S druge strane, najstarije naselje na Lepenskom viru (Protolepenski vir) sezonsko je, a mlađa su stalna (Lv I a-e, dijelom i II). Naselja su grupirana, najčešće po dva ili tri na teritoriju čiji radijus nije veći od desetak kilometara (npr. Lv i Vlasac ili Icoana, Ravrata i Hajdučka vodenica). Nije slučajnost što u vrijeme dok je Vlasac stalno naselje (Vlasac I), obližnji Lepenski vir (Protolepenski vir) ima karakter sezonskog, odnosno što od trenutka podizanja stalnog naselja na Lepenskom viru, Vlasac postaje sezonsko boravište. Naselja uvijek imaju manje-više pravilan polukružni oblik, a u centru slobodan prostor, neku vrstu trga. U svim fazama grade se staništa (tlocrtno kružni isječak, elipsa ili trokut zaobljenih kuteva) šatorastog izgleda, s krovom koji direktno naliježe na osnovu. Na Vlascu Ia, iskorištena su udubljenja koje je izlokala voda Dunava, bočne strane udubljenja su zasječene da tvore neku vrstu zidova o koje se upiru nosači krovne konstrukcije, a ravan pod je načinjen od zdrobljenog, dobro nabijenog vapnenca. Unutar tih ''zemunica'' nalaze se elipsoidna vatrišta. Sljedeću fazu (Vlasac Ib, Protolepenski vir i Lv Ia) karakterizira ognjišna konstrukcija u osovini građevine. Na Vlascu su otkriveni

niski zidovi od lomljenog kamena o koje se upire krov, pa se kuće mogu graditi ina ravnom terenu. Podovi su i dalje od zdrobljenog vapnenca. .U periodu Lv I b-e i Lv II, Lepenski vir postaje veliko kulturno žarište i njegovaarhitektura ima pretežno sakralni karakter (na ostalim nalazištima je uglavnomsvjetovna i skromna). Osim toga, sada se grade i šatori, te kružne kameneplatforme (vjerojatno radionička mjesta). Mnoštvo platformi i vanjskihpravokutnih ognjišta u Vlascu II i III sugerira njegov sezonski karakter. Samastaništasvetišta u Lepenskom viru malo se formalno razlikuju od prijašnjihgrađevina, ali su solidnije građena i precizno mjerena. Dužina pročelja se prenosina bočne stranice koje se spajaju u vrhu, te se formira istostranični trokut. Zatimse začelje (vrh trokuta) skraćuje za jednu četvrtinu, a pročelje se zaobljuje (iztjemena začelja povlači se luk). Tako se dobija tloct kružnog isječka. Pravokutnoognjište je u osovini, okruženo širokim kamenim ''stolovima''. Na začelnoj stranije svetište, koje zauzima četvrtinu unutrašnjeg prostora, a u kojem se postavljajužrtvenici i skulpture od oblutaka (njihove dimenzije zavise od veličine svetišta). Svi elementi interijera zaliveni su u čvrstu vapnenačku masu poda. U kasnijimfazama (Lv I d-e, II) građevine se smanjuju, a mjerenje postaje nemarnije, a ipostepeno nestaju svetišta – sva staništa imaju jedinstven unutarnji prostor. .Najstariji objekti (''zemunice'') mogu se formalno povezati sa kolibamazemunicama iz mlađeg paleolita istočne i srednje Europe (ipak, njihove su osnoveuvijek nepravilne). Za staništa s pravokutnim ognjištima nema analogija. Samopo preciznosti, vrsti poda i brižljivo izvedenom interijeru mogu se povezati sarhitekturom protoneolitskih i predkeramičkih naselja Bliskog istoka. Sahranjivanje: u svim naseljima otkriveni su grobovi. Mrtvi su sahranjivani uokviru naselja, najčešće oko ognjišta, u staništima-svetištima, ili u njihovoj blizini ito samo pojedini članovi zajednice (uglavnom ili dojenčad ili već zrele i stareindividue). Nije poznato kako se postupalo s ostalima (vjerojatno su se izlagaliizvan naselja). Inhumacija je najuobičajenija – različiti su položaji (na leđima, naboku, sjedeći), uglavnom su polagani u prirodna udubljenja i rake, a rijetko ukonstruirane grobnice od lomljenog kamena. Orijentacija je ovisila o orjentacijiognjišta (Schela Cladovei – 20 skeleta orjentirano uz dužu stranu pravokutnogognjišta). Počevši od faze Lv Ib djeca se sahranjuju isključivo u začeljima staništa. Spaljivanje je dokumentirano jednio na Vlascu (rijetko se koristi, ali to su najstarijigrobovi spaljenih pokojnika na Balkanu – ima ih i u Protosesklu, ali su neštomlađi). .Sekundarno i parcijalno sahranjivanje je često i koristi se u svimfazama. Mrtvi su najprije izlagani izvan naselja, da bi nakon završeneekskarnacije bili preneseni u staništa u cjelini (sekundarno) ili u dijelovima(parcijalno sahranjivanje). U starijoj etapi parcijalno je češće. Najprije se posebnosahranjuju samo lubanje, a tek kasnije i neki drugi dijelovi. Sve posebnosahranjene lubanje na Vlascu i Lv pripadaju odraslim muškarcima, a svemandibule ženama. Kod sekundarnog sahranjivanja kosti se ili slažu na gomile ilise vodi računa o anatomskom sklopu skeleta. Ovaj način je vezan za mlađu etapui sahrane u svetištima. Dokumentirano je i posipanje pokojnika okerom, zatimpokapanje s alatkama od roga i kosti, lubanjom jelena, ostacima psa. .Načini sahranjivanja u kulturi Lv razlikuju se od onih u finalnom paleolitu iranom neolitu ovog područja, gdje su dokumentirani isključivo zgrčenci. Polaganje pokojnika u ispruženom i sjedećem stavu česta je praksa u lovačkimmezolitskim kulturama istočne Europe, a sekundarno i parcijalno sahranjivanje jekarakteristično za kulture sakupljanja plodova i najstarijih zemljoradnika Bliskogistoka (natufijenska kulura, Jerihon A-B). Inventar: artefakti od kamena izrađivani su tehnikom okresivanja (sve faze; strugači, svrdla, rezači – nema pravilnih geometrijskih formi) i glačanja (mlađe

etape; batovi, sjekire-obluci, glačala). Okresana oruđa slična su onima s juga ijugozapada Balkana, koja se nadovezuju na proizvode mediteranskogtardigravetijena. Glačani predmeti se vezuju za finalni paleolit, ali i zaprotoneolitske kulture Bliskog istoka. Dakle, radi se o kombinaciji ekonomike one koja se zasniva na paleolitskim tradicijama i one vezane za privredu prvihproizvođača hrane. .Artefakti od kosti proizvode se u velikom broju i vezuju se za forme finalnogpaleolita (projektili, harpuni, šiljci, bodeži, svrdla, igle, dlijeta). Od rogova sunajznačajnije alatke koje su vjerojatno služile za kopanje, sadnju i obradu drva(motike, pijuci, sjekire i sjekire-čekići). Osim što se vezuje za finalni paleolit, formalno se oruđa od kosti vezuju i za protoneolitske kulture Ukrajine (tamo setakođer nalaze veća oruđa s rupom za nasađivanje – pijuci, sjekire…). .Predmeti sakralnog karaktera: dvije vrste – kultno-magijski instrumenti inepokretni objekti kulta. 1. Kultni instrumenti izrađuju se od kosti i roga, rijetkood kamena i uvijek su bojeni ili ukrašeni graviranjem. Postoje tri vrste predmetaod kosti i roga: palice (od roga srndaća, vjerojatno ista funkcija kao i kodpaleolitskih ''komandnih štapova''), ritualni bodeži (od roga, imaju izgled dugogptičjeg kljuna, vjerojatno služili za ubijanje životinja) i spatule (od kosti, ukrašenena ivicama dubljim zarezima, a na bočnim stranama snopovima linija). Motivi sušrafirani rombovi, cik cak, trokuti, snopovi linija, mreža. U starijoj fazikarakteristične su šrafirane trake i dublji urezi, a u mlađoj mrežasti ornament iplitko urezivanje. Sakralni predmeti od kamena mogu biti obluci presvučenicrvenom bojom (oker?), zatim ukrašeni graviranim trakama i trokutima. Teško imje odrediti funkciju jer su nalaženi na raznim mjestima, ali može se pretpostavitiveza između posipanja mrtvih okerom i bojenja oblutaka – možda pripadaju kultumrtvih? Kamene pločice trokutastog ili romboidnog oblika isto su ukrašenegraviranjem (linije u formi križa, radijalnih zraka, trokuta ili kruga), kao i privjesciod kamena i kosti. Na velikim kamenim batovima urezani su složeni, iskidani znakovi, a u jednom slučaju i prikaz ribe. 2. Nepokretni objekti kulta imaju vrijednost umjetničkih spomenika. Modelirajuse iskucavanjem, a ne klesanjem, pa je reljef plitak i bez detalja. Mogu serazvrstati u tri grupe: figuralne naturalističke skulpture, skulpture s ornamentimai anikonične skulpture. Sve tri vrste pojavljuju se istovremeno u periodu Lv Ib. Određenim rasporedom u prostoru bile su povezane u cjelinu. Najstarije (Ib) figuralne skulpture prikazuju ljudsku figuru, na glavi su naznačeni obrve, nos iusta, a tijelo je neraščlanjeno. Skulpture iz Lv Ic prikazuju ili samo glavu ili glavu sribolikim tijelom; prikazuju se oči, a katkad i ornamenti koji sugeriraju kosu. Uovom periodu javljaju se i figure životinja, najčešće riba i glava jelena. Već od Idfaze počinje opadanje i nemarna izrada, a tek u vrijeme Lv II skulptura doživljavaodređeni preporod, jer tehnika klesanja potiskuje iskucavanje, pa se javlja većibroj detalja (ruke, grudi, svi detalji lica). Međutim, sada raniji naturalizamprerasta u ekspresionistički stil – lica podsjećaju na groteskne maske i djeluju kaoapotropejske predstave. Figuralne skulpture nađene su samo na Lepenskom viru. Ornamentirane skulpture u ranoj fazi imaju vijugave motive koji prekrivaju čitavupovršinu, a od vremena Lv Ie se postupno geometriziraju, pa se u fazi Lv II nalazesamo pravocrtni motivi (cik cak, meandar, snopovi linija). Dakle: figuralnaskulptura evoluira od naturalizma prema ekspresionizmu, a ornamentalna odorganskih do strogo geometrijskim motiva. Religija starije etape nije se mnogo razlikovala od ostalih lovačkih mezolitičkihzajednica Europe (bojeni obluci, gravirani instrumenti). Tek od pojavemonumentalnih kamenih skulptura religija Lv postaje srodna onoj uprotoneolitskim i starijim neolitskim kulturama Bliskog istoka (natufijen, JerihonB).

a zatim se vrši i dioba poslova. god. One suse rano suočile s porastom stanovništva. god. Datumi donešeni C14 analizom pokazuju da kultura Lepenskog vira otpočinjeoko 6300. a na području Vlasca izvršena jekultivacija divljih cerealija (to potvrđuju i alati od glačanog kamena i roga.e.. Naselja na početkukulture Lv odvajaju se od starijih nalazišta đerdapskog područja samo u novojetapi u načinu privređivanja (položaj i stalni karakter naselja.pr.e. rijeke ustaljuju svoje tokove. može se govoriti o dvije posebne kulture – kultui tipa Cuina Turcului (finalnipaleolit) i kulturi Lepenskog vira (kasni mezolit. a koliko poticajima s juga Balkana. Ipak. sezonski raseljavale. zbog nedovoljne istraženosti sjeverozapadnih dijelova Anatolije ipodručja oko Kaspijskog jezera i Crnog mora. To znači da se početak kulture Lvpribližno podudara s osnivanjem naselja u Jarmo-u ili Tell Ramadu.-5500. početkom 7 milenija. ekonomsko-kulturni preobražaj najstarijih naselja starčevačke kulture (Lepenskivir IIIa. u Hacilaru oko 7000. divlja svinja.pr. Divostin) nije izazvan prilivom novog stanovništva. Zajednice se prvo dijele na mobilnii imobilni dio. lovaca i sakupljača hrane. a na velikim prostranstvima od Ukrajinedo Panonije formira se plodno zemljište -černozem. alati od rogova). nije moguće uspostaviti vezuizmeđu Lv i postpaleolitskih naselja prednje Azije. u Tell Ramadu i Jarmo-u (Đarmo) oko 6000 god.e.n.Ekonomija. Sad postaje razumljivo zašto sepojedini članovi sahranjuju u okvirima naselja. zaobradu zemlje). god. iz Tesalije iMakedonije (M. najkasnije do 6500. Ostrovul Banului I-II i sa terase Veterani. jelen). protoneolit). Ipak.e. s obzirom da je kontinuirana kultura đerdapskog područja na početku i nakraju ovog razdoblja (od paleolita do neolita) obilježena markantnim crtama. pa su se na uskom području Đerdapapovremeno.. Tako se uspostavlja kombinirana sjedilačkomobilna ekonomija ribara. na kojima su učinjeniprvi podvizi u kultiviranju biljaka i pripitomljavanju životinja. što je identično datumu kojimse označava početak starijeneolitskih kultura u kontinentalnom području Balkana(Protostarčevo. Progres u ekonomiji kulture Lv ne zaostaje mnogo za događanjima na Bliskomistoku. nivovoda opada. stariji mezolit) koji je dokumentirannalazima iz Cuina Turcului IIa-b. Karanovo I).n. To znači da se kultura prvih izrazitozemljoradničkih zajednica (Protostarčevo) nadovezuje na mlađu. Značajno je da C14 datumiza sva nalazišta u južnom Podunavlju. što vremenom nužno dovodido specjalizacije i složenih društvenih odnosa.pr. Anzabegovo I. kao i o jednomprijelaznom periodu među njima (epipaleolit.. Gura Baciului.n. Danas još nije moguće ocijeniti koliko starčevačka kultura svojnastanak duguje kulturi Lv.pr. sudeći po C14 datiranju. Garašanin smatra da su utjecaji s jugoistoka bili odlučujući). Buduća istraživanja ćesvakako pokazati da se luk ''plodnog polumjeseca'' širi preko Crnog mora sve dojužnog Podunavlja. Najvažnija gospodarska grana sulov i ribarstvo (divlje govedo. Važno jenaglasiti da je kultura tipa Cuina Turcului (rumunjski arheolozi je zovu romaneloazilien) ustvari lokalna manifestacija mediteranskog tardigravetijena. a . Najvjerojatnijeje da je pristup neolitskoj revoluciji u Podunavlju učinjen još nešto ranije. . vrijeme od tisuću ili dvije tisuće godina – početak predkeramičkog neolita u Jerihonu pada oko 8000. Geneza i kronologija: kultura Lepenskog vira se preko nalaza sa teraseVeterani. . pa jeĐerdap i u preborealu uključen u sferu mediteranske kulture. i da se završava oko 5300. Ipak. protoneolitskufazu kulture Lv.n. društvo: prema broju stambenih objekata u početku su prvezajednice brojale dvadesetak članova (dvije do četiri biološke porodice). Moldaviji i na Krimu. U ovo vrijeme počinje ivelika migracija termofilnih biljnih zajednica s juga prema srednjoj Europi. čine homogenugrupu datiranu 6300. Prednjoazijska nalazištarazdvaja. Ostrovul Banului (sloj I-II) i iz Cuina Turcului (sloj II a-b) kronološkivezuje za kulturu finalnog paleolita đerdapskog područja.

kod fine slikanje bijelombojom: trokut. b. ograđenezidićima od gline. . . veći dio u srednjem. Na Vršniku otkrivenčetvrtast objekat ispunjen žitom – spremište. pod od nabijene zemlje. javlja se i keramika s tamno slikanimmotivima vertikalnih traka. Ipak. a ornamenti na keramici(mreža. floralni i srpasti motivi. zidovi od ćerpiča iliod kolaca sa kućnim lijepom. oštre razlike uočavaju se u umjetničkomstvaralaštvu i religioznim shvaćanjima. U Anzabegovu (I b i c) otkrivena 2 četvrtasta objekta. a isto tako u starčevačkoj kulturi nigdjenisu posvjedočene specjalizirane djelatnosti i svuda se sreću ista staništa i istevrste predmeta. Anzabegovo. Čini se da je starčevačka kultura baštinila samo ''praksu'' kultureLv. Krajem I fazejavljaju se i kapljičasti motivi. s pepelom i životinjskm kostima (kultni objekti?). koje se katkad u dnu posude spajaju. a da je u potpunosti odbacila njenu ideologiju i tradicionalno ustrojstvodruštva. c) AV II AV III AV IV Naselja: na riječnim terasama. u sredini kojihse nalazi po jedna veća jama s kostima novorođenčeta i druge jame. . isti ornamenti. u nekim slučajevima ina istom mjestu kao ona iz kulture Lv (Lepenski vir. Padina. viseći trokutiduž oboda. Tako ''zemunice'' sa najstarijih starčevačkih naselja živo podsjećaju našatoraste poluukopane objekte iz naselja kulture Lv. Kod grube keramike impresso i barbotine. viseći trokuti. mrežasti ornamenti. VršnikPočecima pripada starijem neolitu. zgrčeni stav. tamno slikanje. četvrtaste nadzemne zgrade. Rug-Bair. U I fazi: loptaste i poluloptaste posude s različito profiliranim vratom. Keramika: evolucija od svijetlih do tamnih vrsta keramike (broj tamne keramikeraste od II faze). Zelenikovo. posudena više nogu. CENTRALNOBALKANSKA ZONA (Milutin Garašanin) ANZABEGOVO –VRŠNIK Područje: Ovče polje (sjeverna Makedonija) . SchelaCladovei).U II fazi: ornament arkadnog barbotina. cik-cak ali i krivolinijski. sa zidovima od gline bezkolaca (analogija s presesklo-Magulita kulturom u Otaki Magula). Sahranjivanje: u naselju. Alibeg. šrafirane trake) gotovo su identični ranijim gravurama nakoštanim i kamenim predmetima. Ima 4 faze: AV I (etape a.starčevačka naselja su često podizana u istom ambijentu. .III faza: porast tamne keramike.

Čavdar-prijelaz između AV Ic i AV II. monococum. Ornamentika rane slikane keramike s primjenom floralnih elemenata upućuje naanatolske komponente. grašak. . kompleksu. ječam. Geneza: Balkansko-anatolski kompleks starijeg neolita – svijetla monokromna keramika.IV faza: pojavljuju se u većem broju krivolinijski motivi. Barbotine dolazi preko Starčeva na sjeveru. Lov. naročito barbotine. težnji prema bikoničnosti i novom ornamentikom). Statue s predimenzioniranim vratom(naznačen samo nos). sjedeće steatopigne figure s pred. kontinentalna shvaćanja. gruba faktura. Ovca i koza. tamni motivi. . vratom i shematiziranefigure s izduženim vratom i proširenim trupom. uglasti motivi. Nešto kasnija lokalna varijanta grupe Karanovo I. katkad s krajem u oblikukandži + primjerci vinčanskog lončarstva. na prijelazu u period srednjeg neolita. Može se zaključiti da grupa AV I vremenski pripada samom kraju Presesklo (Magulita) grupe. dok se stiliziranost plastike i pojava stubastih motivavezuju uz balkanska. ribolov. konstrukcija zgrada iz Anzabegovo I c. AV I = Presesklo (Magulita) AV II i III = Sesklo AV IV = Sesklo.Zapadnomediteranski kompleks – impresso (strano balk. Cirkummediteranski (zapadnomediteranski) kompleks – slični oblici posuda. AV II – srednji neolit – paralelno sa Karanovo II (novi kulturni kompleks sa tamnom monokromnom keramikom. Ta komponenta postajenadmoćnija – sve više se naglašava težnja prema ritmičkoj podjeli ornamenata ikorištenju tamnom bojom slikanih vertikalnih ili horizontalnih frizova. mrežasti ornamenti. impresso.-a. loptasti oblici. ali i t. tehnike utiskivanja – impresso Južnopanonsko-sjeverobalkanski kompleks (?) – gruba keramika. AV I = Karanovo I.Karanovo I u Trakiji (Bugarska) – pripada istom kompleksu – bijelo slikanje. osobito spirale imeandrasti motivi.. Dakle. Grupa AV (II-IV) prolazi kroz iste etape koje se vide i kod starčevačke grupe. tekuće spirale ispod oboda posude. AV III (prvi motivi spirale) = Starčevo IIb AV IV = Starčevo III . govedo i svinja. vertikalno bušene tunelaste drške. trokuti) – nalazište Otaki Magula. . Veza sa presesklom: ornamenti pomoću otiska školjke. sakupljanje. a možda se može povezati i sa početnim Dimini fazama (Tsangli i Arapi).-anatolskom kompleksu) – preko područja Ohridskog jezera i Pelagonije. Plastika: nije toliko zastupljena. stilizirani kruškasti idoli. AV II i III = Karanovo II AV IV = Karanovo III (noge žrtvenika s urezanim ornamentima) . ritmičnost.Tesalija – protosesklo i presesklo (ili magulita grupa – slikana keramika. spirale. a osim spirale karakteristični su i motivi kapljica. Grupa AV započinje u starijem neolitu i svojim osnovama pripada b.Veza sa Starčevom u ornamentici tamno slikane keramike. Ekonomija: naglasak na zemljoradnji – uglavnom triticum dicocum. . predstavlja završnu etapu razvoja starijeg neolita balkansko-anatolskog tipa. grupa Čavdar donosi uz bijelo i tamno slikanje. neposredno prije početka Sesklo grupe (srednji neolit).

.

. Porodin. . trake.Faze AV I-IV pokrivaju cjelokupni razvoj srednjeg neolita u istočnomakedonskompodručju. . girlande i motiv klepsidre. . VP I – kraj starijeg neolita. Dobromirske tumbe. forme bute. konični poklopci. Dakle. bijele kapljice. kompleksu starijeg neolita (u kasnoj etapi). Složenost ornamentike – crte barokizacije. .-anat. Zabilježeno je bojanje lijepa bijelom bojom. pri čemu se treća i četvrta mogu nazvati klasičnim Porodinom(tim fazama pripada naselje u Porodinu. Plastika: raznovrsna i dobro zastupljena. Pojava bikoničnih zdjela. valovite linije. da bi konačnoiščezla početkom kasnog neolita pod pritiskom došljaka iz susjednih sjevernihkrajeva. I i II faza – trokuti bez nekog određenog sistema. otvoreni i zatvoreni tip (s krovom). vratu – veza s oblikom žrtvenika sa četvrtastim recipijentom ( po dvije glave na prednjoj strani žrtvenika – tumačene kao glave zmija ili jelena).Teriomorfna – životinjske glave na predimenz. Realistička komponenta je znatno jača nego god AV grupe (statuete s izdvojenim nogama i rukama na trbuhu bliske su realističkim statuetama starijeg neolita Tesalije). a otkrivena je u porodinu i neka vrsta ukrasa u obliku akroterija. . IV) – vjerojatno dimnjak. Ornamenti oblika broja 3 ili epsilona u pravilnim nizovima. Dijeli se na 4 faze. Optičarske tumbe. ruke na trbuhu). Evolucija se završava pojavom vinčanske grupe (vjerojatno je donešenaiz južnomoravskog područja kao već formirana). . neprekidno serazvijala uz primanje utjecaja sa strane kroz čitav srednji neolit. grupa Anzabegovo-Vršniknastala je u balk. prepletom i kućnim lijepom. Ognjišta su okruglog oblika. O obredima sahranjivanja nema podataka. slobodne kombinacije. Osnova je slikanje bijelom bojom. Na jednom modelu kuće prikazan je dvoslivni krov na sredini kojeg je cilindar s prikazom lica (III. Keramika: loptaste i poluloptaste forme s niskim ili visokim ljevkastim vratom.Antropomorfna – 2 tipa: s predimenzioniranim vratom (dugi istaknuti nos.Modeli kuća – klasični Porodin. VELUŠKO-PORODINSKA GRUPA Područje: Pelagonija -okolica Bitolja . Velušina. Vlaka kod Živojna (jedina nije tumba –tel). Grgur Tumbe. Kuće su četvrtaste s kolcima. Ornamenti: barbotine kod grube keramike. VP II VP III VP IV Naselja: sva naselja su telovi (tumbe). katkad dugmasta ispupčenja na sljepoočnicama) i sjedeća steatopigna (izdvojene noge. dok su na Veluškoj tumbi utvrđene iranije faze). Žrtvenici s tri noge (slični starčevačkim) i oni sa stepenasto izrezanim nogama pojavljuju se od III faze. Trakiji i Bliskom Istoku. osim Vlake – uobičajen oblik u Tesaliji.III i IV faza – sferni trokuti. Maštvitost – žrtvenici sa životinjskim glavama i modeli kuća.

.

STARČEVAČKA GRUPA Područje: uža Srbija. VP I i II = AV Ic ili početak II faze (kapljice i srpasti ornamenti) VP III = AV II VP IV – organizirani barbotin u gornjim fazama vezuje grupu sa razvijenom AVgrupom (III). Tipovizemunica. smještena su na riječnim terasama ili na niskimizduženim uzvišenjima (gredama) ako su u nizini. Ne može se utvrditi da li je grupa dočekala ili čak nadživjela kraj srednjeg neolita. Relativna kratkotrajnost naselja – izmiještanje (nijedno naselje nema kompletnu evoluciju u slojevima). Samo se svojim najranijim fazama može pripisati starijem neolitu. Pavlovac. Garašanin izdvojila kao Starčevo I. Slavonija. Iznimka na lokalitetu Padina u Đerdapu: trapezoidne. nađeni su ostaci porodinskogmodela kuće i cilindra. karpatskom području Transilvanije (Gura Baciului). II a i II b. Ova se grupa.anat. kompleks starijeg neolita smonokromnom i bijelo slikanom keramikom. do početaka vinčanskegrupe. Crnokalačka bara. Vučedol. Vojvodina. vezuje i zakasnu etapu grupe AV I (Ic). U Đerdapu (Lepenski vir IIIa). grupa se može vezati uz balk. Aranđelović-Garašanin izdvojila je 3 osnovne faze: I. Import ugrupu AV (u Rug-Bairu). Krajstarčevačke grupe seže do početaka kasnog neolita. Najvećim dijelompripada srednjem neolitu i može se povezati s fazama II – IV grupe AV. dijelom ukopane – identične sa kućama ranije kulture Lepenskogvira – dakle prežitak ranijih formi. Dimitrijević dao je posljednji pokušaj periodizacije (uspoređen s Garašanin idodatkom Srejovića): Starčevo monokrom Gura Baciului ili Protostarčevo ili SI linear A (ili bijeli linear stupanj) Gura Baciului ili Protostarčevo ili SI linear B (ili tamni linear stupanj) S II a girlandoid S II b spiraloid A S III spiraloid B (Starčevo final) S III Naselje: nemaju karakter telova. poluzemunica i četvrtastih nadzemnih kuća. veći dio materijala S grupe pripada sjeverobalkansko-panonskomkompleksu s grubom keramikom s impresso i pogotovo barbotine ukrasom. okolica Vinkovaca / donji slojevi u Gornjoj Tuzli (VI a i b) Najstarija keramička neolitska grupa centralnobalkanskog područja.-a. Olteniji (Circea) i nekim nalazištima u sjevernoj Srbiji i Vojvodini (Divostin. Drenovac. u sloju koji odgovara AV II. III. DonjaBranjevina) otkrivena je grupa vezana za b. Bubanj. sjeveroistočna Bosna . S. Srejović je nazivaProtostarčevo (inače grupa Gura Baciului) i vremenski je izjednačava sa S IS druge strane. Vinča / Starčevo. uglavnom od kolaca ipruća. Polazeći od ovih nalaza D. kompleks starijeg neolita kao jedna regionalno ograničena forma. podovi od nabijene zemlje. . Postoje različite periodizacije: D. izgleda.Geneza: fuzija raznih komponenti koja je karakteristična i za AV grupu. Tomkompleksu pripadali bi nalazi koje je D. Kozluk / Sarvaš. S obziromna jako razvijenu monokromnu i slikanu keramiku.

na svakoj strani. ona iz Vinče možda predstavlja sjedeću figuru – pojava im se vezuje za susjednu Körös grupu. . cik cak i meandrasti motivi. zgrčeni stav bez posebnih pravila. .Bijelo slikanje: na obodu polulukovi (girlande).Tamno slikanje: na obodu slični motivi kao i kod bijelog slikanja. strmijeg vrata i naglašavanju prijelaza u donji dio posude što vodi do težnje prema bikoničnosti (S III). Rano se osjeća tendencija prema izdvajanju višeg. Od ovog ''friza'' teku vertikalni snopovi traka koji se spajaju u donjem dijelu posude. Na trbuhu također snopovi vertikalnih linija. Kod bijelog slikanja karakteristični su trokuti. Postoji i forma gdje se postolje sa četiri noge izdužuje u poluloptastu posudu. arkadni. . težnja ka bikoničnim formama. kod slikanja se javlja i bijelo(pretežno) i tamno. a javlja se i slikana bijelom bojom. Keramika: kroz cijelu evoluciju preteže gruba keramika.polikromno slikanje: tamnom bojom. Starčevo IIa: kod grube keramike isto. Posude bute – sa po dvije horizontalne drške jedna iznad druge. Plastično prikazan nos. Plastika: tri su osnovna tipa. kosa izvedena paralelnim urezima. niži i otvoreniji oblici (bliski formama grupe AV). kao i urezivanje. oči izvedene urezima (često po dva ureza za svako oko). Osnovni ornamenti su krivolinijski – česte su spirale. Pojava spirale. Osnovni oblici: loptast i poluloptast. vinski talog) i polikromno. mrežasti motiv. u kasnoj etapi poznato je grupno sahranjivanje (jama u zemunici u Vinči – 9 skeleta). Karanovo III). mrežasto ispunjene trake i motivi bijelih kapljica. smeđe. Javljaju se i krivolinijski. prilozi iznimno rijetki.Steatopigne statue – rijetke.Stubaste statuete – najčešće (ovaj tip se vezuje i uz AV grupu. Tipični spiralni ornamenti. Impresso prstom ili noktom je rijedak. Starčevo IIb: pretežno tamno slikanje. . specifičnost je tendencija za višom i zatvorenijom posudom nego kod npr. U finoj keramici pojavljuju se tri vrste slikanja: bijelo. U kasnijim fazama se pojavljuju i batrljci. Ornamentika: god grube keramike osnova je barbotine – organizirani. valoviti. Motiv spirale je rijedak. Žrtvenici – uglavnom na četiri noge. nabacani barbotine. obrisi izvedeni bijelom linijom. grupe AV. vratom i proširenim trupom iz grupe AV III i IV. a ukrašavanje utiskivanjem predmeta je još rjeđe. Kronologija keramike: Grupa Gura Baciului (Protostarčevo): monokromna keramika. Starčevo III: porast fine keramike. a tunelaste drške se zamjenjuju horizontalno ili vertikalno bušenim bradavičastim ispupčenjima. sa plitkim kružnim recipijentom. Od oblika -posude na cilindričnoj šupljoj nozi. cik cak linije. . nalijepljeni. Slikana keramika je nepoznata. tamno (crno. . Javlja se i cilindrična noga. uz češće tamno slikanje zastupljena je i polikromija.Sahranjivanje: u naselju. Loptasti.Statue sa zvonastim donjim dijelom tijela i naglašenim grudima – primjerci iz Starčeva (''Venera iz Starčeva'') i Pavlova presvučeni su bijelom bojom i crvenim mrežastim motivima (S IIb) – srodnost sa figurama sa predim. Sesklo. Javljaju se spirale – u različitim kombinacijama i različitih veličina. . Starčevo I: češća je gruba keramika. a javljaju se i motivi šrafiranih trokuta.

koje pokazuju povezanost sa širim. Javlja se težnja k apstrakciji i pojednostavljenju.Gubi se realistička komponenta koja vodi porijeklo iz Anatolije (djelomično se vidi i u AV grupi i VP grupi). sličnim shvaćanjima u . naročito kod stubastih figura.

U Starčevu II a i b barbotine se javlja kao potpuno formiran i bogato iskorišten(nabačeni. Ova grupa pripada najkasnijoj etapi starijeg neolita i može se preko karakterističnih motiva bijelih kapljica izjednačiti sa fazom AV Ic (iako grupa AV i otprije poznaje slikanu keramiku. Ovi principi stilizacije. AV. organizirani.balkanskom području. To dovodi do zaključka da napodručju starčevačke kulture. koja se podudara s nekim fazama grupe AnzabegovoVršnik (AV II-IV = S IIa-III) – prenošenje elemenata S grupe na jug. paralelne trake i zakrivljene linije) je preuzela starčevačka grupa od ovogkompleksa. kompleksu (Gura Baciului. koji je sekundaran u balk.Druga komponenta je mnogo važnija. Gladnica. U slikanoj keramici češća je primjena boje vinskog taloga. apstrakcije i ritmičke dekoracije ostati će karakteristični i za kasnije etape neolitana balkanu. Lov i ribolov su i dalje važne komponente. Na uobičajenim žrtvenicima s kružnim recipijentom česta je pojava ornamenta izrezanih (Kerbschnitt) trokuta. . Govedo. koji se vezuju za pojave u susjednoj Bugarskoj. polirana i monokromna keramika. U ornamentici keramike osnovni je princip ritmičnost ipovezanost forme suda sa slikanom dekoracijom. od nepečene zemlje. U Bosni nalokalitetu Obre I (faze I i II) utvrđeno je spajanje komponenti S grupe (barbotine islikanje) i impressa zapadnomediteranskog kompleksa. Sve ukazuje na kasnu fazu – S III.Prvu komponentu (grupa Gura Baciului) karakterizira fina. ovca i koza.Južnomoravsko-kosovska: Pavlovac. da bi na tim osnovama razvila specifičnu ornamentiku s tamnimgeometrijskim motivima. Magulita grupa). U fazi III dolazi doopadanja starčevačke komponente i jačanja novih elemenata protokakanjske . Barbotine nije zastupljen. vertikalno probušena (za štap kao učvršćenje). Karakteristični su meandrasti motivi i intenzivno korištenje organiziranog barbotina. Geneza: u formiranju su sigurno sudjelovale dvije komponente: prva balkanskoanatolskog kompleksa starijeg neolita i druga vezana za sjevernobalkanskopanonski kompleks s grubom impresso i barbotine keramikom. cikličko pomicanje kao i u srednjoeuropskom kompleksu sa trakastom keramikom. arkadni.Istočnobosanska: slojevi VI a i b u Gornjoj Tuzli.-anat. Rudnik. Ekonomija: naselja relativno kratkotrajna – vjerojatno ukazuje na primitivnu zemljoradnju. Monokromnu finu keramiku i slikanu ornamentiku(trokuti. nalijepljeni). Monumentalna plastika – stubasta figura pronađena u Gladnicama (S IIa) kao dio ognjišta. Žrtvenici na četiri noge sa četvrtastim recipijentom (u neku ruku preteče onih iz vinčanske grupe). Faze S II a. u vremenu koje prethodi S IIa. čiju osnovu čini gruba keramika ukrašenabarbotinom. Starčevo IIa-III = Cris I – III. Još je višesinkronizirana grupa Kremikovci u Sofijskom polju (Bugarska). a koja vremenski moraju bitiparalelna s grupom Gura Baciului (to bi bilo Starčevo I prema AranđelovićGarašanin). moraju postojatinaselja sa karakterističnom barbotine keramikom. dok je grupa GB nije poznavala – što znači da su različite grupe istog kompleksa u različito vrijeme otkrivale irazvijale slikanu keramiku). svinja. . NeaNikomedia. Varijante: .b i III pripadaju srednjem neolitu i mogu se usporediti s paralelnomevolucijom Cris (Kriš) grupe u Rumunjskoj. Karakteristični su valoviti – tremolo motivi. Nedostatak plastike. . kod koje se kasnije javlja i element bijelog slikanja.

grupe. .

Zato se kasne faze (Vinča-Pločnik) moraju shvatiti kao retardirajućapojava. Vinča. U smislu datiranja grupa AV i S. U Anzabegovu je dokazano kako vinčanska grupa u razvijenoj ranoj fazi(Vinča-Tordoš I) slijedi fazuAV IV. Mediteran i Bliski Istok) izapadnobalkanskog. Pavlovac). dok se u periodizacijizapadnobalkanske oblasti (koja je bliža srednjoj i zapadnoj Europi) ova grupauklapa u srednji (starija vinčansko-tordoška faza) i mlađi neolit (vinčanskopločnička faza). Petrovaradin. istočna Makedonija(područje AV grupe). nema telova. C. koja je još uvijek neolitskog karaktera. B1 i B2. Važna je činjenica da je u okviru kasnije faze vinčanske grupe ustanovljenopoznavanje metala. D. Mala Grabovnica. Srijem. lokaliteti S grupe u Srijemu / Vršnik i Anzabegovo / Gornja Tuzla. Pavlovac. Divostin. i Egeje. Nalazi opredjeljeni kao finalno Starčevo (kasni nalazi iz Vinče) moždaupućuju na sličnu situaciju. a postoji veza i sa područjem Transilvanije i Oltenije. Taj je period u Vinči nesumnjivo paralelan sa eneolitomu nekim susjednim oblastima (istočni Balkan i Karpati). Razlika je što suvećinom višeslojna – dugi vremenski razvoj. Ova razlika posljedica je općeg prednjačenja u evoluciji istoka ijugoistoka u odnosu na zapad. Gradac kod Zlokućana / Predionica u Prištini / Jakovo-Kormadin. Pločnik. U pravcu sjevera se širi dalje od Sgrupe: područje Aranka-Moriš-Tisa (razgraničenje Kereš i S grupe u ranijemperiodu). Ipak. Promatrano iz aspekta neolita ist. vinčansku gruputreba tretirati kao dio kasnog neolita. na granici dva područja – centralnobalkanskog (vezanog za ist. Tek od Gradačke ili VP . Crnokalačka bara. radi se češće o horizontalnom širenju. Koraj / Tordoš. Kod Garašanina je grupa podjeljena na dvijeosnovne faze: stariju (Vinča-Tordoš) i mlađu (Vinča –Pločnik) sa svojim podfazama(i mogućom tzv. vinčanskagrupa trebala bi se smatrati pojavom mlađeg neolita. Iz tog razloga. Postoji nekoliko prijedloga za kronologiju vinčanske kulture. a ne kao eneolitska kultura. Pripada mlađem kompleksu b. Najvažniji su: Milojčić – dijeli grupu na faze A. veliki dio Vojvodine. sjeveroistočna Bosna. neki znanstvenici mlađe vinčanske faze počinju gledatikao sastavni dio eneolita. Tartaria / Verbica i Rast. a nalazi sa Rudne Glave u Srbiji ukazuju i na poznavanjerudarstva. Beletinci. .-anat.Već od faze IIb i III u Starčevu je sve izraženija težnja ka bikoničnim vinčanskimformama. ali ostale kulturne iduhovne manifestacije ove grupe ne ukazuju na bitnije promjene u odnosu naranije faze. VINČANSKA GRUPA Područje: uglavnom se poklapa s prostorom koji je zauzimala starčevačkagrupa: uža Srbija s Kosovom. Med. znatan broj naselja je ipodignut na istim lokacijama (Vinča. Gradačkom fazom između njih). prisutna je cijela evolucija grupe. Vinča-Tordoš I Vinča A Vinča-Tordoš II Vinča B 1 Gradačka faza Vinča B 2 Vinča-Pločnik I Vinča-Pločnik II a Vinča B 2 i početak C Vinča C Vinča-Pločnik II b Vinča D Naselja: Ne razlikuju se po položajima od S grupe. neolita.

tako i ranije u fazi I Diminija (Tsangli grupa). U Vinči su otkriveni ostaci kalcificiranih kostiju. Vinčanska keramika po prostornoj rasprostranjenosti pokazuje nekoliko varijanti: . uklapa se u balkansko-karpatsku rudarsku oblast eneolita. Karanovo I). fragmenti monumentalnog keramičkog žrtvenika u JakovoKormadinu sa metopama ukrašenim raznim ornamentima i fragmenti lijepa ukrašenog spiralama i trakama. ne dostižu one ogromne dimenzije kuća srednjoeuropske trakaste keramike ili eneolitske zgrade ukrajine i moldavije – u njima je boravilo više porodica. ali nije sigurno da pripadaju čovjeku. Keramika: osnova je monokromna tamna keramika. Sahranjivanje u naseljima ne može se smatrati kao glavni oblik. Od zemunica su karakteristične okrugle i one podijeljene u dva dijela. bukraniji. a na nekim lokalitetima otkriveni su rovovi s palisadom. Sahranjivanje: skeletno. podignutih na brežuljcima zgodnim za obranu (npr.-anat. osobito u tehnici barbotina. starijem neolitu – AV. U Jakovo-Kormadinu je otkrivena kuća s tri odaje: u srednjoj je bila peć iznad koje se nalazio bukranion. bakrena ogrlica iz groba Gomoglavi. a karakter metalnih predmeta. kako u Larissa grupi. Kuće su četvrtaste. Utvrđenja: u Vinči otkrivena dva rova iz različitih perioda. Takvi predmeti se pojavljuju u već formiranim eneolitskim grupama kao što su Tiszapolgar i Varna. podovi od zemlje ili premaza sa podnim gredama. Bakar je sigurno bio u upotrebi od gradačke i tokom čitave VP I faze. Rudna glava u istočnoj Srbiji – utvrđeno je iskorištavanje ruda. katkad su prisutni i prilozi. a u vinči po jedna).faze nastaje novi tip naselja. s obzirom na mali broj ukopa. a oblici postaju nepravilniji (ipak. Pitanje incineracije nije riješeno. a u drugima kugle-utezi i posude. To ukazuje na mogućnost postojanja ovog običaja i u vinčanskoj grupi. Gomolava (23 groba). ali se kasnije gubi. Nekropole: Botoš kod Zrenjanina (18 grobova). U prvim fazama osjeća se tradicija S grupe. katastrofe – privremeni smještaj) i nadzemne zgrade. Skeleti su redovito u zgrčenom stavu. dobivena pečenjem uz redukciju dotoka kisika. što je osobito tipično od gradačke faze nadalje. pogotovo ako se ima u vidu genetska veza vinčanske sa Larissom. Ipak. ulomci keramičkih posuda. ogrlica od spondilus školjke i izlomljene kosti čovjeka – ritualno ukapanje. Tokom evolucije javlja se težnja prema uvećanju dimenzija zgrade. u samom naselju ili izdvojenim nekropolama. Plastika se u osnovi dijeli na valjkaste i plosnate statuete (koje mogu biti steatopigne ili ne). Poznata je jama iz Tartaria u Transilvaniji u kojoj su otkrivene tablice s urezanim slovima. O postojanju posebnih zgrada za kult nema dovoljno podataka – slučaj bojenja zidova. Javljaju se zemunice (uglavnom u vrijeme početaka nekog naselja ili vezane za veće promjene. Od VT II teži se prema spljoštenom gornjem dijelu tijela i valjkastom donjem. a utvrđeno je i u Protosesklu. Može biti polirana i dovedena do visokog metalnog sjaja. u vinčanskoj grupi nisu nastale nikakve bitne promjene u kulturi i životu. 26 idola s licem kikladskog tipa. posebno bakrenih sjekira-čekića i dlijeta. Nadzemne zgrade su četvrtaste. zidovi od kolaca sa pleterom i lijepom. Pripada vinčansko-tordoškoj I fazi. Gradac kod Zlokućana). U nekim kućama su otkriveni pitosi za čuvanje hrane. postavljane u paralelne redove (preteče u balk. Rudarstvo: U Vinči su otkrivene perle od bakra. četri ostave iz Pločnika s bakrenim i kamenim alatkama. svaka u svojoj prostoriji. Za razliku od njih. U Tesaliji je sahrana u urnama poznata.

južnomoravska. Prvo će biti opisano klasično područje: . transilvanijska i oltenijska. kosovska. istočnobosanska.

ogrlice. igle – period VP I. spiralama ili mrežastim poljima. statuete su brojnije i javljajuse primjerci izuzetno velikih figura (Predionica. Ova varijanta završava se krajem VP I faze. a na sjeveru sa sopotskolengyelskom. katkad i prikazanim ustima (lice ima karakter maske). aosobito u Gradcu kod Zlokućana u južnomoravskoj oblasti. Za VP II tipične su i statuete s ptičjim licem. gravidni tip). . . . vremenskom rasponu i nemogućnošću da se u kosovskoj utvrdigradačka faza.Južnomoravska: razlika između ove i kosovske je samo u bogatijoj plasticikosovske. veliki pitosi. Varijante: . te one u obliku kentaura. tj. U plastici su vodeće mješovite figure -batrljci ruku. bockane trakei kanelire). vezane za kompleks Bubanj – Salkuca – Krivodol. Žrtvenici na više nogu razvijaju sekroz sve faze. snopovi linija. često bez očiju. Treba spomenuti vazu u obliku ptice iz Vinče – Hyde vaza (VT II). statuete s bočnim rogovima (ovnoveglave ili frizure?). a u ovoj su karakteristični oni u obliku zoomorfne vaze. rombovi. Barbotine u gruboj keramici. U ovo doba ovdje prodiru nosiocinove bubanjskohumske grupe. vertikalni.Vinčansko-pločnička faza: veća različitost u oblicima bikoničnih posuda.Istočnobosanska: granica nešto uža nego kod S grupe (nije otkriven materijal uObrima). pehari na nozi u black-topped tehnici.. postepeno se gupe prosopomorfni poklopci. . a donji dio tijela može biti ukrašen urezanim meandrima. Pojavatraka koje se ispunjavaju ubodima. Može se izdvojiti u Supskoj. siromašna plastika (ona malobrojna je bliža butmirskoj . amforice s malim bušenim drškama na trbuhu. statuete snaglašenim trbuhom (tzv. trokuti. Važne su i četiri ostave s bakrenim i kamenim predmetima: sjekire-čekići. plastičnim nosom i urezanim očima.Kosovska: ne razlikuje se bitno od južnomoravske. Kosovska varijanta traje inakon južnomoravske. dlijeta. pehari na nozi. u većoj mjeri krivolinijski i spiralni motivi. Na jugozapadu je ova varijanta sigurno došla u kontakt s butmirskomgrupom. Na kraju je važno naglasiti i pojavu oznake vlasništva: urezani znakovi na trbuhu ili dnu posuda. šahovsko polje. Ornamentika: kanelirani motivi. Katkad je koničnoizvučena glava – dojam prikaza kape. plastičnim očima i nosom. Korištenje pastozne crvene boje nakonpečenja (crusted) primjenjuje se isključivo na žrtvenicima i plastici (tek u VPII i nanekim zdjelama). prati evoluciju klasičnog područja. Karakteristični žigosani ubodi na posudama i poklopcima: trake ispunjene žigosanim ubodima koje se raspoređuju u frizove ili metope – meandri. koje se u VP II pojednostavljuju i stapaju s prijestoljem (noge prijestolja su i noge figure). Valač). Karakteristike: statue s ptičjim licem već u VT I fazi. sa otvoromrecipijenta na glavi. Prosopomorfni poklopci (vezuju se za amfore). postepena težnjaprema zaobljavanju ramena. potiljak bušen nizom rupica. isti motivi su i kod dekoracije bockanih traka. Prvi put se pojavljujeplastika mješovitog tipa: sa spljoštenim gornjim i valjkastim donjim dijelom tijela – statuete tipa Vidovdanka s poligonalnim licem. spirale. Ornamentika: tipične su fine kanelire. Javljaju se i zdepaste statue mješovitog tipa sa urezanim prikazom kose i odijela u obliku resa. urezane linije na trupu formiraju trokutasti isječak. kikladski tip strokutastim licem. Varijanta je skromnija -uglavnomkanelirani ornamenti. U VP II se javlja i crusted tehnika crvenom ili bijelom bojom na posudama.Vinčansko-tordoška faza: osnovni oblik je bikonična zdjela.Gradačka faza: prijelazna faza između VT i VP. Postoji i veza sa istočnom Makedonijom – nalazi iz Vršnika iAnzabegova iz razvijene VT I faze (bikonične zdjele. uštinute drške. često steatopigne statue -tzv. kruškasteamfore. Javljaju se i figure na prijestolju. Plastika: valjkaste i plosnate. kosi ili prepleti. U VP fazi figure s karakterističnom frizurom i poligonalnimlicem.

s rebrastim kanelirama. svinja. Tek ćeKaranovo IV biti povezano sa fazom Vinča-Tordoš. Ritmički raspoređeni motivi S grupe razbijaju se ipokušavaju zamijeniti novim formama – to je naročito uočljivo kod keramike sažigosanim ubodima. Ekonomija: zemljoradnja – nalazi žita (t. Usporedo se javljai tamna monok. Za razliku odtransilvanijske. u odnosu na starčevačku grupu. Tako sevinčanska kultura u njegovom okviru javila relativno kasno. leća. Može se pratiti do kraja VTfaze. Zapojašnjenje pojave mlađeg balk. (K IV: bikoničnost.-anat. vratom i karakteristični žrtvenici). lov. Time se može objasniti opća srodnost svih grupa mlađeg b. kaneliranje. čini se da je oltenijska varijanta živjela vrlo dugo.Transilvanijska: javlja se rano – bikoničnost. predstavlja siromašnu. no sa znatnim lokalnim razlikama koje dijelom proističu iz stareautohtone baze.U sjevernoj Bugarskoj i dijelovima Rumunjske istom kompleksu pripadaju grupeDudešti i Bolintineanu. kompleksu. što se vidi i na relativnim kronologijama pojedinih grupa. kanelire. koje nije moralo ići paralelno s etničkim pomicanjima i migracijom ljudi nosilaca ovih pojava. a njene manifestacijeu smjeru srednje Europe još kasnije. Predstavlja perifernu. Ipak. Ugrupi Bolintineanu karakterističan je organizirani barbotin i urezana ornamentika . tj. strana b. Nestala je u istovrijeme kada i klasična. postepenom širenju novih elemenata pomicanjemzemljoradnika na sve nova i nova područja. Širenje mlađeg b. a u plastici su tipične statue s predim. često u cik cak verziji (veza saornamentikom Karanovo II). ker. U grupi Dudešti poznata je gruba keramika s impresso ukrasom(zarezi noktom) i s urezanim ornamentima spirala i meandara. Trajanje jojse poklapa s klasičnim područjem.-a. nego se radi o prenošenju elemenatakulture. ornamenti. Karanovo II vezuje se uz AV II i Sesklo grupu. razvijajući se kroz K III (Veselinovo) i K IV (bikoničnost. Osim u plastici. Karanovo III Veselinovovezuje se uz AV III (statuete s predim. . Kod životinja preteže govedo. perifernupojavu klasične vinčanske grupe. . figure s ptičjim licem. keramika). osiromašenu zonu vinčanske kulture.Oltenijska: pojavljuje se već u VT fazi. ornamentika.plastici). spirale. kao i bogatstvo plastike. koza. tamne monokromne) u potpuno novim oblicima. kako u raznim tehnikama. amforice. . ovca. gravidne figure. ribolov (ribarske alatke – udice i harpuni). monococcum – Eincorn i dicoccum). Kronološki su grupe u Trakiji starije odvinčanske. koji će se manifestirati i u kasnijimepohama. U umjetnosti vinčanske grupe opaža se bogatstvo plastike (u kvaliteti ikvantiteti). kada se u Transilvaniji prekida život vinčanske grupe (nema VP faze).Jasnija je situacija u Trakiji gdje elementi novog kompleksa počinju sa grupomKaranovo II. . kompleksa nastala je teorija o gradacionojili sukcesivnoj migraciji. grašak. Poput istočnobosanske. gdje je uočljiva izrazita težnja za prekrivanjem čitavepovršine predmeta – prvi princip horror vacui. kompleksa išlo je od jugoistoka premasjeverozapadu. vratom. tako i ukombinacijama crteža. tamna monokr. Geneza: vinčanska grupa uklapa se u balkansko-anatolski kulturni kompleksmlađeg neolita. Pojave ovog kompleksa u Anatoliji su još nejasne (postojanje nesumnjivo unalazima tipa Kum Tepe ili Bešika Tepe).-a. U njima je jaka i druga komponenta. novi elementi nisu nastupilinaglim prekidom sa starijom kulturom. oznake vlasništva). a. tipovi plastike iprosopomorfni poklopci upućuju na rane oblike VT I. kompleksa. veća slobodastvaranja javlja se i u ornamentici. Otkrivena su i spremišta za žito. Njegova osnovna karakteristika je nova tehnika izrade keramike(tzv. Nedovoljno je istražena.

kompleks + starčevo = vinča. U Panonskoj nizini badenskoj grupi prethodile bi Tiszapolgar kao starija iBodrogkeresztur kao mlađa pojava. . prvu izrazitu pojavu ovogkompleksa predstavlja Larissa grupa. Radi se vjerojatno o nosiocima badenske grupe. kao i s paralelnim razvojem Cucuteni grupe.Konačno nestajanje V kulture u klasičnom području. početkom VP I faze. i teku prema neštomlađim fazama kosova i južnomoravskog prostora. u vinčanskoj grupi ne nastajubitne izmjene u karakteru materijalne kulture ili u društvenim odnosima koje semanifestiraju u karakteru grobova Tiszapolgar grupe ili u grupi Varna u ist.Prema zapadu b. Određene promjene nastupile su relativno rano u području sjevernog Banata. U Trakiji i na cijelom istočnom Balkanu. dorumunjskog Podunavlja i Transilvanije. te u TransilvanijiPetrešti grupe.U Tesaliji. Ipak. u periodu vinčanskegradačke faze.-a. čija su kretanja u vezi s indoeuropskim pomicanjimau pravcu istok – zapad. kao ipreuzimanje nekih elemenata S grupe koji su vidljivi u VT fazi (npr. Čini se da je širenje b. a dio . . kronološkivelikim dijelom paralelna s vinčanskom. dok se i u istočnom dijelu klasične varijante. sa prelaskom na Gumelnica grupu i njenu oltenijskuvarijantu (Salkuca). koji se razvijakroz Karanovo VI do početaka brončanog doba. . može računati sa gubljenjem vinčanske grupe u klasičnomsmislu. . koja se svojim počecima može povzati safazom VT II. rumunjskom Banatu. elemenata mlađeg neolita išlo preko Trakije(zaobilazeći klasični moravski i vardarski put). kao i kasnija lengyelska grupa saregionalnim varijantama. Tu je i monokr. sa prijelazomu novu etapu Marica-grupa i Karanovo V. . gdje se postepeno šire elementi potiske neolitske grupe. barbotine). Transilvanijska varijanta V grupenije preživjela kraj VT faze. ačešća su i naselja na dominantnim položajima. koja prodire uvrijeme VP II.Relativno rana pojava elemenata ovog kompleksa kod starčevačke grupe. nastupilo je vjerojatnonasilnim putem krajem VP II faze (za brojna je naselja utvrđeno da su uništena upožaru). upućuje na određenu simbiozu iz koje je proistekla vinčanska grupa. Tada se u vinčanskoj grupi javljaju i prvi metalni predmeti. Slična je situacija i u karpatskojzoni i rumunjskoj ravnici. Dakle: b. mora se računati i na prodor etničkih elemenata. Bugarskoj (koja je starija od bubanj-hum grupe).-a. Dudešti grupa je nešto ranija od grupe Bolintineanu. kompleksa koje se kao strani elementjavljaju u ranoj fazi Dimini grupe (Dimini-Tsangli). U tome je području vinčanska evolucijaprekinuta pojavom novih elemenata bubanjsko-humske grupe. komplesku pripada sopotsko-lengyelska grupa. Bugarskoj. To je vidljivo i kronološki: vinčanskielementi najstariji su u transilvanijskoj i srbijanskoj fazi.-a.U južnomoravskoj varijanti. Sinkronizam BubanjHum Ib i II = Baden-Kostolac ukazivao bi da je klasična badenska grupa moglabiti dijelom paralelna s VP II.s motivima bodljikave žice. . vjerojatno pod pritiskomdonjopodunavskih plemena i njihovog pomicanja uz Dunav (nosioci grupaCernavoda I i Cernavoda III). oneipak ne dovode do potpune promjene u eneolit. Sjekire-čekići iz ostava u Pločniku mogu sevezati za grupu Varna u ist. kanelirana keramika. bikoničnost. krajem faze VP I dolazi do bitnih promjena (prvitragovi radionica metala u Pločniku). nastaje prijelaz u eneolit.-a. najprije iz Oltenije (kompleks Bubanj-Salkuca-Krivodol). kroz sjevernu Bugarsku.Na istoku nastaju daleko značajnije promjene. a zatim i istočne Makedonije. Iako promjene na istoku i sjeveroistoku imaju odjeke u V grupi. Ove promjene mogu se uglavnom usporediti s periodom gradačkei početka VP faze. nakon prvih pojava b. već se zadržava neolitskikarakter. Osim kulturnih.

Dakle.tis. oblici drški). te rane pojave ''ptičjeg lica'' i glava s bočnim volutama karakteristični su za južnomoravsku i kosovsku varijantu). U oblicima posuda i barbotinu još je živa tradicija iz srednjeg neolita. međutim. Tu jevjerojatno u pitanju nesigurnost C14 metode. Ludoš.. jedini poznati lokalitet je Zelenikovo. pehari na koničnim nogama. a postoje i glave s bočnim volutama (rogovi ovna ili frizura?). .-a. Bačko Gradište. lokalnu grupu b. Na taj način se može pretpostaviti paralelizam fazeVP I sa Tiszapolgar grupom (u što se uklapa i ranija paralela s Gumelnicagrupom). Deronje(sjeveroistočna Bačka) i Bač. Sličnosti s vinčanskom grupom su: kanelire.Pitanje apsolutne kronologije vinčanske grupe je još otvoreno: premapojedinim nalazima i analogijama s drugim grupama bi se datirati u 3. osnovni neolitski karater. 4. Vremenski. dalje u Mađarskoj. . ZELENIKOVO II Zelenikovo II = Vinča-Tordoš II (ili B1) = mlađi neolit Varijanta je vezana za Skopsku kotlinu.pol. kanelirani preplet. grupa je sigurno postojala tokom VT II.pr. U oblicima lica češći je ptičji tip (nos.inventara ove grupe se opet može povezati sa Tiszapolgar grupom (takođerspomenute sjekire i nakit ).pr. Plastika: steatopigne statue. dok je C14 analiza datira u1. Rumunjskoj. Bikonične posude su rijetke. Ako bi se Zelenikovo II uspredilo s vinčanskom grupom.pol.3. kompleksa mlađeg neolita. lokaliteti na području Vojvodine: Biserna obala.kr. vinčanska grupa u svom kasnijem razvoju vremenski pripada dobuformiranog eneolita u karpatskoj oblasti i na istočnom Balkanu. forme statueta (pehari. Ukrašavanje kanelirama ne postiže finoću vinčanske grupe i ne pojavljuje se ornament prepleta. što bi značilo da između vinčanske i badenske grupe (koja se saC14 datira u 2. drške ovalnog presjeka. katkad od dva dijela. amfore. tisućljeća) postoji praznina od preko 1000 godina. Keramika: karakteristični su loptasti oblici. prosopomorfni poklopci i dr. Kod grube keramike preteže barbotine. kompleks mlađeg neolita.kr. Krstur (jugozap. Prema istoku (Ovče polje) i sjeveru nalazi se u to doba vinčanska grupa.tis. bez očiju). moglo bi se u najboljem slučaju govoriti o jednoj osiromašenoj vinčanskoj kulturi koja je s druge strane obogaćena nekim elementima iz Trakije (npr. i centralnaBačka). Opravdano bi bilo Zelenikovo II izdvojiti od vinčanske grupe i odrediti kao posebnu.. .-a. pehari na šupljoj nozi. zadržavajući. bockane trake. Geneza: Zelenikovo II vezuje se za b. ili sa izdvojenim nogama. Od vinčanske grupe nedostaje: klasična monokromna tamna keramika. KÖRÖS (KEREŠ) GRUPA (Bogdan Brukner) Područje: na jugoslavenskom području u Vojvodini.

prijelaziz ranog keramikuma Grčkog u Protosesklo (Achilleion Ia). Daljnja evolucija grupe odvija se u dva pravca: prvi se odnosi na utjecaje starčevai dodire s ranom VT etapom. unutar naselja. Transilvaniji za sada su jedini dokazkontinuiteta života na prostoru koji kasnije naseljavaju zajednicetrakastolinearnog kompleksa i Kereš grupe.Kereš II – srednja faza. Starčevo I i IIa. Pojava bikoničnih posuda. Moguće je izdvojiti četiri faze Kereš grupe: . kuće u nizu – slično istovremenim grupama na Balkanu. Treba je uz oprez povezati saranokeramičkim monokromnim horizontima: Lepenski vir IIIa (donji nivo). u kućama ili jamama. U ovom periodu karakteristične su iantropomorfne posude. Sinkronizacija sa Lepenski vir IIIb. u Bačkoj i sjeverozap. kraj Protoseskla-početak Preseskla. Već od najranijih faza javlja se impresso. Obuhvaća stratum sa slikanom keramikom u Mađarskoj. . Napomena: ovakva kronologija se ne slaže u mnogim pojedinostima s onom kojuje postavio Garašanin za grupu Gura Baciului i za njen odnos prema tesalskom imakedonskom neolitu. GuraBaciului I. dobijelih spiraloidnih traka.U Panonskoj nizini formirao se kasnomezolitski stambeni horizont koji datiraizmeđu 8000 i 6000 godina pr. predstava na posudama.kr. u periodu koji odgovarapočetku vinčansko-tordoške faze. i zoomorf.Kereš I – rana faza grupe.Kereš III – kasna faza. Vjerojatno je i grupa Gura Baciului sa svojom monokromnom keramikomsudjelovala u genezi Kereš grupe. jer je poznato da se teritorij Kereš . Starčevo IIb. . Ta kasna pojava statueta može se povezati sutjecajem stilskih koncepcija mlađeg neolita. Inventar: ističu se mikroliti koji ukazuju na jednu mezolitsku tradiciju. podni premaz. te aplikacije antrop. . Kod bojane ornamenti se kreću od bijelih trokuta i točaka. Može se sinkronizirati s onim stambenim horizontimau kojima se javlja tipična kereš – impresso ornamentika: Lepenski vir IIIa. drugim riječima dovodi do formiranjastarčevačke i nešto kasnije izdvajanja Kereš grupe. Gura Baciului II. manji pehari i trbušaste zdjele. koja podsjeća na maniru crteža u stijeni. koji je i kasnijenajčešći oblik ukrašavanja. Slovačke. Ekonomija: naglašena je lovačko-ribolovno-sakupljačka komponenta + ostalotipično za neolit. Mezolitski karakter dijelainventara upućuje i na jaku autohtonu komponentu u formiranju Kereš grupe. drveni stubovi. Sahrane: u zgrčenom položaju. te se prva faza u njenom nastanku možeizdvojiti kao Protokereš. Obuhvaća period od kasnogStarčeva do formiranja razvijene vinča-tordoš faze. južno od Balatona uMađarskoj. Naselja: poluzemunice s trapezoidnom osnovom i četvrtaste nadzemne kuće. tipični sucilindrični utezi za ribarske mreže ukrašeni tehnikom štipanja i impressa. Rijetke pronađene statuete pripadaju stubasto-steatopignom tipu. Drugi je vezan za sudjelovanje u formiranju Alföld itransdanubijske grupe linearne keramike. rijetko bikonične. Odkeramike karakteristične su zdjele na više nogu. Kao neposredni prethodnici prvih neolitskihnaselja mogu se smatrati predstavnici podunavsko – tardenoazijenske faze. Tehnika urezivanja je rijetka – poznata je žanr scena lova na jelene iz DonjeBranjevine (Deronje). Geneza: Može se pretpostaviti da horizont monokromne keramike označavapočetak neolitizacije centralnog Balkana. Staništa tardenoazijenskog tipa iz jugozap. a otkrivene suuglavnom na južnoj periferiji rasprostiranja grupe.Protokereš – faza izdvajanja grupe.

Keramika: u pretklasičnom periodu (Monokrom i linear A. Nama).U spiraloid A stupnju (S III) pojavljuje se i polikromno slikanje. najgušće na tlu zapadnog Srijema i ist. . Karakteristika: isključivojamski oblik naseobinskog života! Jame i zemunice: okrugle. Slavonije. i srednjoeuropskog kompleksa kulturaranog neolita. . Naselja: topografija kao i iz drugih predjela ove kulture. na boku (Tržnica. a ornamenti su trokutasti i grozdasti. dok sunadzemne zgrade u Srbiji posljedica veza s južnobalk. Na ovom je tlu S kultura proživjela gotovo sve etape postojanja. Uornamentici dominiraju jednostavne klinaste trake. SJEVERNA ZONA (Stojan Dimitrijević) RANI NEOLIT U SJEVERNOJ ZONI STARČEVAČKA KULTURA Područje: prije navedeno područje. Karasovićev vinograd). koja ćenaposlijetku i prevladati. Plitkoukopani prostori za svakodnevne poslove.Nastupom klasične kulture (linear B ili SIIa) dolazi do masovne upotrebekaneliranog barbotina. zatim zapadnije: Nova Gradiška (Cernička Šagovina) i Ždralovi kod Bjelovara. ognjišta. Preferiranje jamskog izemuničkog tipa objekata uslovljeno je prihvaćanjem mezolitske tradicije.U girlandoidnom horizontu(S IIb) dolazi ponovno do jače upotrebe bijele.-a. Sarvaš. Pokopi: zgrčenci. ovalne. Tako se kraj života Kereš grupemože povezati sa širenjem Szakalhat grupe (protopotiska faza) i kontaminacijoms ranom VT fazom u sjevernoj Bačkoj i Banatu. Vinkovci (Ervenica. kod fine keramike javlja se bikonično oblikovanje. Oslikavaju se trokutaste kompozicije i girlandni motivi.grupe nalazi u graničnoj zoni dodira b. a u najmlađemhorizontu spiraloid B (S III) bijela se boja koristi samo za izvlačenje bordure uz . . Gura Baciului iliProtostarčevo ili SI) odsutan je klasični barbotin. Tip Ždralovi seformira pri kraju kulture. Kod slikane keramike koristi se bijela boja. Tržnica. u srednjoj Slavoniji: Našice (Ciglana). a u Hrvatskoj od ist. Pri kraju Kereš grupe počinje prodiranje trakastolinearnih zajednicasa sjevera i penetracija vinčanske grupe s juga. Vučedol (Gradac. Kod slikanja se najviše upotrebljava tamna boja. žljebljenje i fino kaneliranje. Slavonski Brod (Igrač). ali se koristi i tamna boja. . Kronologija je ista kao i kod gore opisane S kulture. tj. ukrašava se noktom i prstom. prostorom ili nasljedstva sLepenskog vira. Slavonije do Bjelovara(Ždralovi). Nama).

tamni uzorak (u ovom stupnju se teži monokromizaciji). Kao motiv javljaju sekarakteristične spirale. Tip Ždralovi: na tlu sjeverozap. Hrvatske, pojavljuje se u završnim horizontimastarčevačkog kulturnog razvoja. U gruboj keramici pokazuje ravnomjerniji odnosizmeđu kaneliranog i pravog barbotina i plastičnih aplikacija, tako da djeluje''kerešoidnije'' od starčevačke kulture. Kod finog posuđa prevladavaju bombastioblici (dodirne točke s linearnotrakastom keramikom), ali se javlja i bikonično. TipŽdralovi starčevačke kulture supstrat je linearnotrakastoj korenovskoj kulturi, paima u stratigrafskom i genetskom smislu protokorenovski, odnosno protolinearnikarakter. Ima otprilike isti onaj položaj kao i Szatmar tip Körös kulture u sjeverno-potiskompodručju. Oba ova tipa predstavljat će protolinearne horizonte u svojimoblastima, kao što će spiraloid B u slavonskosrijemskom prostoru imatiprotosopotski karakter. Kultni predmeti: malobrojni, 2 statuete (obje iz Vinkovaca, klasičnog stubastogtipa). Žrtvenici su uglavnom fragmentirani. Iz Vinkovaca: četvrtasti tip sizvučenim rubom (poput ograde), pripada linear B horizontu. U Vučedolu suklasični primjerci, ali i oni vinčanskog tipa: crni, polirani, četvrtasti i trokutasti. Geneza: dolaskom nosilaca S kulture na tlo međuriječja Dunava, Drave i Savedolazi do nastupa neolita. Dakle, neolitska revolucija je importirana ovaj prostor. No, kao i uvijek, nešto se preuzelo i od mezolitske starosjedilačke populacije: prijesvega jamski oblik stanovanja. Nagli skok od bijelog slikanja u linear A i tamnog u linear B: vjerojatno je prviformiran na prostoru Podunavlja, a drugi u južnim arealima S kulture, da bi zatimutjecao na sjevernu zonu. Vraćanje upotrebe bijele boje u girlandoid fazi trebalobi objasniti popuštanjem pritiska s juga i vraćanjem lokalnoj tradiciji. U spiraloid B horizontu javlja se bikonična monokromna keramika, odumiranjeslikarstva i usvajanje nekih vinčanskih oblika u završnom razdoblju. Dva sumoguća aspekta nastanka ovog faciesa: 1. Veže se uz vinčansku seobu – dakle, spiraloid B je refleks na vinčanskokulturno prisustvo u Podunavlju. To implicira istovremenost V A i spiraloida B. Gubitak starčevačkog srpskog prostora djelomično je bio nadoknađen prodorimaprema zapadu (Ždralovi), Transdanubiji i sj. Potisju. Iako je spir. B stupanj pod utjecajem V kulture postupno transformirana klasičnaS kultura, ovi događaji ipak nisu toliki da bi kulturna autonomija bila izgubljena. Skultura razvija određeni stupanj upornosti i konzervativnosti, koji će ostavititragove i na njene nasljednike na ovom prostoru: sopotsku populaciju. 2. Slika spir. B faze može biti i drugačije objašnjena. M. Garašanin je vezaonastanak V kulture uz prodor utjecaja iz tračko-bugarskog preko rumunjskobugarskosrpskog područja, koji su djelovali na lokalni starčevački supstrat. iz tesimbioze se rodila vinčanska kultura. Vinčanska seoba (migracija) dolinomVardara i Morave, koja je ranije bila preferirana, time bi bila isključena. ISTOČNA SLAVONIJA, ZAPADNI SRIJEM I BARANJA SREDNJI I KASNI NEOLIT UVOD

Vinčanska seoba nije bila izdvojeni događaj nego dio širih pokreta u arealimaBalkana, jer je V populacija samo jedan ogranak velike populacijske grupe koja ćeoblikovati grupu kultura pod nazivom balkansko-anatolski kompleks. Sličanproces kao u srpskom Podunavlju vidi se i u Tesaliji (odnos Sesklo III – DiminiTsangli) i u egejskoj Makedoniji (Sesklo – Late Neolithic I). Bitnu novinu kojudonose ovi horizonti čini crna, polirana, monokromna keramika s nekim novimtehnikama ukrašavanja: kaneliranje i glačanje. Karakteristike V kulture su itrakasto ukrašavanje urezivanjem i ubadanjem, prevlast bikoničnih oblika, pojavaplitkih zdjela na visokoj zvonastoj nozi, pojava trokutastih žrtvenika s protomamai masovna upotreba kultne plastike. Redukcijsko pečenje potiskuje oksidacijsko, kao i tehniku slikanja, ali će se zadržati pojedini elementi starčevačkog nasljeđa ukategoriji grubog posuđa (kanelirani barbotine) Prva posljedica vinčanskog prisustva u srpskom Podunavlju (osim potiskivanja Skulture s tla sj. Srbije) bila je djelomična transformacija S keramografije. Krajem Astupnja vinčanska se kultura nalazi već i na tlu istočnog Srijema što je uzrokovalopromjene i u Međuriječju: taj drugi val vinčanizacije starčevačke osnove proizveoje sopotsku kulturu. Sopotska kultura je matična srednjen. i kasnoneolitska kultura na tlu zap. Srijema, ist. i djelomično srednje Slavonije. Nije derivat vinčanske kulture, jer jebliža kasnostarčevačkoj osnovi. Ipak, biti će eksponent balk-anatolskog komp. (horizonta crnopolirane keramike), iako ne tako raskošan kao V kultura. Sopotska penetracija u mađarsko Podunavlje eliminirala je kasnolinearniindividualitet i u simbiozi s njim utjecala na stvaranje lengyelske iliZengövarkony-Lengyel kulture. U susjednim područjima to je opet utjecalo nastvaranje lokalnih lengyelskih kultura (zap. Slovačka, Moravska i sjeveroist. Austrija). Krajem neolita pojavljuje se na tlu hr. dijela Srijema i klasična V kultura (naprijelazu stupnja C na D1) – kada je V kultura uspjela sačuvati samo Šumadiju, Mačvu, Srijem i sjeveroist. Bosnu, to je nadoknađeno malim širenjem na zapad, do Vukovara. SOPOTSKA KULTURA Područje: od srpsko-hrvatske granice u Srijemu prema zapadu. U srednjoj fazikulture zapadna granica je na području Požeške kotline, dok se okolica Našicaiskazuje kao korenovsko-sopotska miješana zona. Krajem I b stupnja počinjeekspanzija sopotske populacije: dolazi do spuštanja ispod Save i uklapanjadijelova sj. Bosne u prostor kulture, zatim do prodora prema sjeveru, duž Dunavau podunavsku zonu Transdanubije u Mađarskoj (najsjevernije naselje je Bicske – eponim Sopot-Bicske tipa). Tada dolazi i do širenja prema zapadu gdje jeeliminirana korenovska kultura, ali se u simbiozi s njom stvara jedan regionalnitip sopotske kulture – brezovljanski tip. S nastupom III stupnja definitivno jedovršena sopotizacija ovog prostora, a zapadna granica je brdski sklopMedvednica-Kalnik. . Sopot, Vukovar (ciglana Eltz), Osijek (Hermanov vinograd), Bapska, Sarvaš, Klokočevik, Gradac kod Pleternice, Vinkovci-Ervenica, Otok; u sj. Bosni: Donji Klakar kod Bosanskog Broda, Donja Mahala kod Orašja.

Pri prvom definiranju kulture V. Milojčić je dijeli na faze I-IV i sinkronizira ih sastupnjevima vinčanske kulture (A-D). Stojan Dimitrijević kulturu dijeli na četiristupnja: Ia i Ib (rana faza), II (srednja faza) i III (kasna faza). Sinkronizacija s Vinčom ide ovako: SopotIa/ Ib = VinčaB1iB2 Sopot II = Vinča C Sopot III = Vinča D Naselja: u ranoj se fazi ne razlikuju od starčevačkih: prirodna uzvišenja uz obalerijeka i močvara. Tokom II stupnja dolazi do oblikovanja specifičnih sopotskihnaselja u močvarnim područjima, pravilnog, ovalnog oblika, s opkopom ivjerojatno palisadnim zidom. U pravilu su sve kuće nadzemne, jamski oblici suutvrđeni kao odlagališta otpada. Iz II stupnja potječe kuća u Otoku: pravokutnabrvnara kojoj su zidovi bili načinjeni od naslaganih hrastovih trupaca koje supridržavali vertikalni kolci. Imala je trobrodnu podjelu i maleni trijem, te pod odnabijene gline. Jedna kuća u Bapskoj ukazuje na apsidalni završetak. Dugotrajniju upotrebu i osobine tellova pokazuju Klokočevik, Otok, Sopot, Sarvaš, Bapska i H. Vinograd. Naselja III stupnja gotovo su isključivo na utvrđenimprostorima (wasserburgovi). Sahranjivanje je vjerojatno slično kao i kod ostalih kultura: zgrčenci, na boku. Pretpostavlja se da nije bilo uobičajeno pokapanje unutar naselja. Keramika: .Stupanj Ia (rani horizont rane faze) – zasad determiniran isključivo uKlokočeviku. Tehnologija proizvodnje uklapa se u okvir horizonta crnopoliranekeramike. Crna, sjajna prevlaka, bikonični oblici istovjetni spiraloid B stupnju Skulture. Od V elemenata uočljivi su oblici kupa na nozi. Ukrašavanje: bradavičastei rogolike aplikacije (još od kasne S kulture) i nove tehnike: duborez i rovašenje. Ornamenti: jednostavni, vertikalne rovašene linije (grupe od 2 ili 3 linije), mogubiti i prelomljene (to je osnova sopotske dekoracije kroz sve faze). .Stupanj Ib (kasni horizont rane faze) – Obogaćuje se repertoar oblika i ukrasa. Javlja se S-profilacija kod dijela bikoničnog posuđa, od V kulture dolazi još jedanpostupak: kaneliranje (pri kraju ove faze u obliku tordiranja na rubovima kupa). Složenija izrada rovašenih ukrasa (cik cak uzorak dopunjen kružnimudubljenjima), efekt glačanja (gruba imitacija vinčanske tehnike). Ipak, ukrašeniproizvodi su relativno rijetki, najviše je fine, jednostavne, neukrašene, crnopolirane keramike. .Stupanj II (srednja faza) – i dalje dominacija bikoničnih oblika, u ovoj fazi jak jeutjecaj V kulture. Od oblika lokalnog porijekla ističu se lončić s bik. trbuhom icilindričnim vratom koji će postati karakterističan za klasičnu lengyelsku kulturu. Zadržavaju se duborez i rovašenje, a cik cak ornament s kružnim udubljenjimapostaje standard. Krajem faze javljaju se oblici arhitektonske diobe prostora(vertikalne i horizontalne linije). Ukras na piriformnim (kruškolikim) posudamaiskazuje se spiralom ili meandrom, ali se slabijom izvedbom razlikuje odvinčanskog prototipa. Efekt glačanja je rijedak, kao i crveno crusted slikanje. Kaneliranje se primjenjuje u nešto većem opsegu. Javljaju se i tipični vinčanskižrtvenici. .Stupanj III (kasna faza) – podunavski dio prostora, od Iloka do Vukovara, zauzima V grupa. Gornji stratumi gotovo svih gradina-tellova pokazuju razaranjeu požaru. Oblici posuda su jednostavniji, bikonični. Mogu se zamijetiti malenejezičaste aplikacije (protolasinjski karakter). Tipični su i gore opisani lončići (tzv. lengyelskog oblika). Osim pravolinijskih javljaju se i krivolinijski motivi, valovnice. Kaneliranje je dosta često, naročito na lončićima. Češće je i crusted slikanjeisključivo crvenom bojom. Plastično ukrašavanje: bradavičaste i rogolike, zatim

Hermanov vinograd: glave ovce i jarca. ukrašenih ubadanjem i urezivanjem.Posude na više nogu i žrtvenici (starčevačke tradicije) pojavljuju se već odnajranijih faza. Često je i minijaturno posuđe. spatule. Druga je jedina koja iskazuje mogućisopotski individualitet: glava je uglata. Osim statueta trebaspomenuti ulomak posude s prikazom lica i Samatovaca. Nema dvojbe da su ovedvije kulture bile glavni pokretači u procesu stvaranja linearne keramike.Amuleti podsjećaju na vinčanske: iz Samatovaca potječu primjerci oblikastatuete sa suknjom. a česte su tokom II iIII faze. Ostale tehnike Sop.-anat. jezičaste. glačanje i trakasto ukrašavanje urezivanjem iubadanjem vinčanskog su porijekla. Slovačkoj). Posebnu kategoriju čine ljevkaste posude srupicama. osmičaste i sl.srcolike. ali dok jelinearna keramika tu tehniku ubrzo zaboravila. ukrašene nizovima zareza. fragmentirane. Iako je Sop.Čini se da zoomorfna plastika ima značajniju ulogu. aplikacije. Geneza: . ona ostaje temeljnakarakteristika sve do kraja kulture. Plastika i ostali materijal: . Individualitet naglašava i veći broj kupa na nozi sperforiranom nogom. vinograda. dekoracije nisuautohtonog porijekla – kaneliranje. kulture usljedila je na prijelazu Ib – II stupanj. koje su specifične za sopotsku kulturu. Jedna je plosnata i predstavljaulomak vinčanske statuete s ptičjim licem. Dvije sa Sopota datiraju se u III stupanj.antropomorfne figure nisu česte. kao i vertikalni ilagano zakošeni snopovi linija na neki su način starčevački refleks na vinčanskokaneliranje. . Mađ. Kao i u starčevačkoj. Nema vinčanskog bogatstva u dekoracijii plastici. . mogu se nadovezati na najjednostavnije vinčanskeidole. Motiv prepleta. Tek je drugi val sopotizacije . . zatim sa urezanom i ubodenom trakastom spiralom. poznato ih je 8. Asimilirala jesjevernobosanki prostor. Horizontu II stupnja pripadaju 3 izSamatovaca i 1 iz Bapske: jednostavne. plosnate trapezoidne sjekire. Koštani predmeti: uobičajeni. . a manifestira se kaozapadni eksponent balk. i ji. u Sop. S kultura joj jeprenijela smisao za jednostavnost (S kultura se na kraju svog životamonokromizirala pod utjecajem V kulture). dvabodeža od jelenjih parožaka (Sopot) i harpun iz H. javlja se i glačanooruđe. punog volumena. 4 Figure iz Samatovaca(svinja. a oči plastične. interpretirane kao cjedila ili vjerojatnije kadionice. dok je crusted slikanje rezultat trenda koji jenastupom kasnog neolita obuhvatio čitavu Karpatsku kotlinu. Sopotska keramička produkcija jednostavna je i statična. kultura nastala u simbiozi S i V kulture. strugala). SaSopota potječe model svinje u punom volumenu koja je ukrašena nizovimakratkih zareza. valjkaste s patrljcima.Od litičkog materijala izdvajaju se proizvodi od opsidijana. Samatovci su najvećicentar opsidijanske produkcije (opsidijan je vjerojatno dolazio iz Erdelja). ukrašene su rovašenjem na klasičnisopotski način. Kalemovi za predivo sa šest rogova(prostorno-križasti tip) najtipičniji su oblici II stupnja. Od nakita sunajznačajniji privjesci od spondilusa (ovalni ili četvrtasti). Ekspanzija Sop. S kultura kao supstrat i V kultura kao faktor preobražaja tog supstrata. ovan) nešto plosnatije forme. Osimuobičajenih cijepanih litičkih proizvoda (sječiva. Dvije iz Ervenice idu u kraj Ibfaze. kopleksa. nešto plosnatije nego one iz Ervenice. a na zapadu se stopila s korenovskom kulturom iz čegaje iznikao brezovljanski tip sopotske kulture. . i u kasnoj Kereš grupi se također javljarovašeni ukras (Szatmar-tip u si. Uočava se određeno oslobađanje odV kulturnog pritiska. kulture potječe iz istih izvora. Od II stupnja dolazi do šire primjene žrtvenika vinčanskog tipa. Prisustvo rovašenja u najranijoj fazi Sop.

Vukovar (Berendijev vinograd). ovalno probušenoj nozi. Ipak. . VINČANSKA KULTURA (KASNA FAZA) Područje: V kultura je na prijelazu C u D stupanj doživjela snažan gubitakkulturnog prostora (sve osim sjeverne Šumadije. Bapska.-anat. umađarsku Transdanubiju bio je popraćen i snažnim vinčanskim elementima (jer jeu Bačkoj egzistirala snažna V kultura). tipični lončići). funkcionirajući kao produžena ruka vinčanske manifestacije nakrajnjem zapadu njenih utjecaja. pa jeranija granica Sopot-Vinča sa Dunava oko Iloka pomaknuta do Vukovara. Klasična lengyelska (zengövarkonysko-lengyelska) kultura nastala je na SopotBicske supstratu. kulture (križasti kalemovi. pa jepredložio i prošireni naziv: Sopot-Bicske-Bina horizont. dok je butmirsko jadranskog. Srema i sjeveroist. Sopotska izengövarkonysko-lengyelska kultura završile su svoj život u isto vrijeme – naslijediti će ih identične kulturne manifestacije: ranolasinjska i ranobadenskakultura. Stvaranje lengyelskog kulturnog kompleksaosamostaljuje lengyelske kulture. To se za Potisje. koja se datira kao i Bicske tip. Bliskost kasnovinčanske. na jug zapadne Slovačke (Bina). Juraj Pavuk je protegao ovumanifestaciju i na prostor preko Dunava. nakon Kereš kulture ne može reći. kulture. U Bapskoj je otkriven objekt oblika templum in antis s dvije prostorije (megaron). Sopotska prisutnost u Transdanubijibila je ograničena samo na Podunvsku zonu – unutrašnjost je bila popunjenastarosjediocima. trbušasti lončići. ekspanzija ostvarila Bicsketip sop. Veze s potiskom kulturom na istoku nisu izražene (u Sop. Srodnosti u oblastitrakastog ukrašavanja iskazuju se više slučajno postignutim rezultatima: sop.III horizontu otkrivenje ulomak potiske čaše u Bapskoj). Jedna od osobina D faze je . Veze s istočnobosanskom varijantom V kulturesu izraženije: ova varijanta usvojila je neke sopotske oblike – kupe na punoj. . Kako ta sopotska osnova nije bila dovoljno snažna da eliminiraZseliz kulturu iz cijelog njenog zapadnopanonskog prostora. kulturnogkompleksa. iako je ono bliže vinčanskom zračenju. tj. Njen početak se datira vjerojatno u kasni horizont IIstupnja Sop. kompleksa. kulture (odnosno Sopot-Bicske kulturu). bosanskasopotska naselja su svakako morala doći u kontakt s butmirskom kulturom. kasnosopotske i kasnolengyelske kultureu još će većoj mjeri doći do izraza na prijelazu u eneolit. kada ujedinjeni supstratioblikuju novu zajedničku manifestaciju – lasinjsku kulturu. Formiranje horizonta Crusted-kultureponovno će zbližiti sve panonske i podunavske kasnoneolitske kulturnemanifestacije. Prodor prema sjeveru. Sopotska kultura imala je značajnu ulogu u širenju ideja balk. došlo je već u prvojetapi do stvaranja kompromisnih solucija – jedna takva je i lužijanska kultura(Lužianky). Bosne). tehnika kanelire i efekt glačanjastupaju u prvi plan.omogućio klasiciziranje i ovog areala (Sopot III). Keramika: bikonične zdjele. trakasto ukrašavanje je rijetko. Zselis kulturom. Tamo je Sop. ali taj kompleks svejedno ostaje panonskisektor balk. Na njenoj simbiozi sa Sopot-Bicske kulturomstvara se lengyelska kultura. dijela).-ant. Bicske tip obuhvaćaprijelaz od Ib-II i raniji II stupanj Sop. ukrašavanje je vinčanskog porijekla. . Odnos sopotske i butmirske kulture je posve neodređen. To jedjelomično nadoknadila manjim prodorom u područje Srijema (hr.

ipak je samo jedan derivat b. Granica sa Sop. Pakrac (Čimen). u kontinentalnoj Sloveniji prisutna alpskolengyelskakultura (ne smije se identificirati s alpskim faciesom lengyelske kulture. Vinčanska kultura u Srijemu završila je svoj vijek isto kao i sopotska u istočnoj Slavoniji. komp. Kaniška Iva). Nju nasljeđuje brezovljanski tip sopotske kulture. lengyelskog ili nekog drugog prostora.nedostatak vinčanskih posuda na nozi. Srednji neolit jetakođer poznat samo u istočnom prostoru. po J. sve kupe na nozi import su iz sopotskog. . kulturom se vjerojatno nalazila na Psunju. ZAPADNA ZONA SJEVERNE JUGOSLAVIJE SREDNJI I KASNI NEOLIT UVOD Obuhvaća prostor od zapadne granice Slavonije (Požeška kotlina) do austrijskojugoslavenske granice. U Podravlju je ušlakorenovska kultura znatno dublje u slavonski prostor (naselje Ražište kod Našica – kor. kompleksa. kontinentalnuSloveniju i zap. no potom se priključila linearnom kult. Na mogućnost prisustva Kkulture južnije od Save (do Karlovca?) upućuje import u naselju danilske kulture uSmilčiću kod Zadra. kompleks. kompleks).-a.-sop. Utom je horizontu. čini se. S prodorom Sop. jer se radi o eneolitskoj lasinjskoj kulturi). zatim područje Međimurja i Prekomurja. aklasična sopotska kultura prisutna je nakon ovog tipa. Određivanje zapadne granice je problematično: vjerojatnodo područja Medvednice. uključujući Hrvatsko zagorje. KORENOVSKA KULTURA (ili tip Malo Korenovo linearnotrakaste keramike) Područje: Najveća koncentracija je na bjelovarskom i moslavačkom području. dok je kulturna slika na ostalom dijelu još neizvjesna. Korošecu.-a. Lengyelski kult. ponovno dolazi u sferu b. određenju.-podunavskih manifestacija. kulture uključila u krug balk. komp. No ubrzo će se u čitavoj Transdanubiji razviti kasnoneolitska zengövarkonysko-lengyelska kultura (jedna od temeljnih manifestacija lengyelskog kompleksa). Malo Korenovo. kompleks). Bjelovar (Drljanovac). Baranja se već s prodorom kasnostarč. mješavina). kulture na prijelazu srednjeg u kasni neolit. Garešnica (Tomašica. Hrvatsku od Save do Male i Velike Kapele. unatoč svom nebalkanskom geograf. Destruktivni faktor je predstavljao dolazak nosilaca ranobadenske kulture (Boleraz-Fonyod etapa). Vrijeme V D u razvoju vinčanske kulture zapravo je već vrijeme eneolitske Vinče. Našice (Ražište). . tek od svog III stupnja. ali na ovom su području i dalje nosioci klasične vinčanske kulture. (dakle srednjoeuropskoj grupi kultura).-a. gdje egzistira korenovska kultura(linearnotr. i bilo bi ih pogrešno tretirati kao odvojene grupe kultura. U ranom neolitu istočnu oblast ovog prostora nastanjuje S kultura (b.

Javlja se i tip sa stepenastoizvedenim stranama u koje se mogla upirati krovna konstrukcija. Korenovskatehnologija je. U Kaniškoj Ivi otkriveni su tipični linearnotr. snop od tri linije).). Korenovska kultura nastala je na starčevačkom supstratu i njen vodeći oblik – zdjela S-profila – može se izvesti samo iz tog nasljeđa. a u nekimpodručjima će obje manifestacije neko vrijeme živjeti istodobno – to se dobro vidi . kulture. vremenski okvir). iako sedobija privid ''crnopolirane robe''. Malobrojno fino posuđe: zdjele S-profila i bombasti lonci sa bradavičastim aplikacijama. Tomašica / B2 -Malo Korenovo.Internu kronološku shemu kulture činile bi dvije faze: rana (A) i razvijena (kojase opet dijeli na dva stupnja: klasični stupanj B1 i kasni stupanj B2). I Malo Korenovo seiskazuje kao sklop različitih jamskih sistema. pa je time skraćen vremenski prostor. odnosno s Predzseliz horizontom i dva ranija stupnja Zseliz kulture. u principu starčevačka. zemuničniobjekti. linearni ukrasizveden jednom linijom i radijalni koncept). Korenova. . dok tamno fino posuđedaje utisak redukcijskog pečenja – ipak. Klasičnilinearnotrakasti uzorci su rijetki (npr.A stupanj: Kod grubog posuđa dominantni su bombasti ili kalotasti oblici. Rana faza K kulture nastala je na S supstratu ždralovskog faciesa. Amfore i bombasti lonci sušicama na trbuhu također se u K (kao i u drugim linearnim manifestacijama) izvode iz S ili kereškog nasljeđa. od klasičnihlinearnih oblika prisutni su bombasti lonci.Korenovska kultura nastala je na kasnoS supstratu (spiraloid B). dolaze i bikonični oblici. Znači: periodtrajanja K kulture je istovremen s V B1 i djelomično B2. dakle. naselja). Plastika: rijetka – samo figurica svinje iz M. -ukras izveden bradavičastim aplikacijama. V tiptrokutastog žrtvenika s protomama. Dominira keramika bikoničnih i blagih S-oblika. brezovljanski je facies počeo svoj život već tokomIb stupnja Sop. jerje i njih preuzela kasnoS kultura spiraloid B horizonta (bikoničnost je. sličnost s urezanim dekorom hvarske kulture. Nema tellova. Naselja su jamsko-zemuničnog tipa (kao i S naselja u ist. a nasljedio ju jebrezovljanski tip sopotske (to je. Litički materijal kao u Sop. a ne vinčanska ili sopotska. Drljanovac. A -Kaniška Iva / B1 -Malo Korenovo. trakaste girlande. Ukrašava se upravilu urezvanjem (trakasti ukrasi -snop po tri paralelne linije. avodeći oblik ukrasa su starčevoidne plastične aplikacije. U Kaniškoj Ivi: S nalazi. kakva ćese susretati u brezovljanskom horizontu. Keramika: Grubo posuđe je u pravilu oksidacijski pečeno. kukaste spirale izvedene jednom linijom). Po tome se vijek kulturekreće u relacijama horizonata koji bi odgovarali stupnjevima Ia i Ib sopotskekulture ( = Vinča B1 i B2).B1 stupanj: i dalje dominira S-profil. zatim plitke kupe i zdjele na visokimnogama (Vinča A i rani Sop. Znatan dio posuđapokazuje srodnosti sa Sop. no ostaci kolaca nisu evidentirani (kisela zemlja?). dakle. kulturi. . terase u blizini vode. kult. Grobovi zasad nisu poznati. Slavoniji i sva ranijalinearnoker. U srednjoeuropskim relacijama sinkronizira se s II i III stupnjem klasične linearnekeramike.B2 stupanj: opadanje udjela urezanih ukrasa i pojava protobrezovljanskogmrljastog ukrašavanja. Bikonični oblici su samo indirektno vinčanski. po presjeku se vidi da su posude pečeneoksidacijski. Prisutna je određena arhaičnost ukompoziciji. a tek pri kraju redukcijski (mješavina postupaka). Ipak. Motivi su pravolinijski i krivolinijski (prelomljene trake. . također podutjecajem kasnoS kulture svojstvena najranijem stupnju klasične linearnekeramike u Moravskoj i susjednim arealima). . Naselja: kao kod S kulture – uzvišenja. Ukrasi su vezani za linije ili trake (dvije paralelnelinije).

kulture (ona je bilaprijenosnik vinčanskih ideja -horizonta crnopolirane keramike). Vladimir Milojčić) predložena je sinkronizacijapočetaka ove kulture s Vinčom A. Kraj brez. proteže se sinkroniziranje K ne samo nakasnu fazu danilske kulture. već nebalkanskomsrednjoeuropskom linearnom svijetu. iako se nijepriključila sopotskom i vinčanskom (tj. odnosno A horizontom klasične lin. Batović pretpostavlja vezu dolinom Une.u Kaniškoj Ivi. Oni koji zastupaju visokukronološku poziciju (R. Zseliz.Jedan korenovski import prisutan je u Smilčiću. . u horizontu danilske kulture. lin. ker. a K je nastavila svojživot. Korenovska kultura klasičnog faciesa (stupanj B) sinkronizirana je sa Szakalhatkulturom u cjelini. Kako su neki ulomci otkriveni i ustratumu rane hvarske kulture Smilčića. BREZOVLJANSKI TIP SOPOTSKE KULTURE Prostor: kako je ovaj tip rezultat sopotizacije K kulture. kao i npr. Gornji Brezovljani (kod Žabna -općina Križevci) Vrijeme postanka se kreće negdje nakon polovine Ib stupnja Sop. Korenovo A = Starčevo spiraloid B = Vinča A2 (ili početak B stupnja) Korenovo B1 = Vinča B1 i početak B2 = Sopot Ia i početak Ib. To se desilo negdje na prijelazu IIu III stupanj Sop. odnosno A horizont. K kultura je manifestacija kompleksa linearnotrakaste keramike(Linearbandkeramik). Niska kronologija je vjerojatnija. S kultura je ubrzo odumrla. Neustupny. Korenovo B2 (ima protobrezovljanski karakter) = mlađe razdoblje Vinče B2 = Sopot IbKlasična K kultura primila je dosta utjecaja sa strane Sop. kulture (= VB2). To potvrđuje i prisutnost korenovskog importa uranohvarskom horizontu Smilčića. Geneza: . Sinkronizacija s V kulturom je prihvaćena. kulture (=Vinča C u D). a trajanje s vinčansko-tordoškim razdobljem. Tek će ekspanzija sopotske populacijedokrajčiti korenovski individualitet.-anat. te sa starijim odsjekom Zseliz kulture. pa se K može ovako sinkronizirati: Korenovo A = linearnotrakasta Ib (= Vinča A2 = Starčevo spiraloid B). Dakle: Brezovljani = Sopot Ib – II / III = Vinča B2 – C / D. U tom bi slučaju bilo: KB1 = II stupanj linearnotrakaste keramike. Dva su pristupa: visoka i niska kronologija. Š. Razvojni proces u odnosu na klasičnu linearnu keramiku je prilično spor – Kkultura očito nasljeđuje konzervativnost i statičnost S kulture na ovim prostorima. kada ganasljeđuje III stupanj klasične sopotske kulture. Na drugoj strani (E. on egzistira u istom prostoru. tipa nastupa snažnijom sopotizacijom ovog područja. gdje su u jami 6 otkriveni starčevački nalazi uz korenovske (ali ivinčanski trokutasti žrtvenik s protomama – datiranje u A stupanj V kulture ispiraloid B stupanj S kulture). balk. već i na ranu fazu hvarske. keramike sinkroniziraju sa Starčevo II. Nesporazumi se nalaze u različitom vrednovanju dvije ranije faze klas. . Već je utvrđeno da sepočetak hvarske kulture mora vezati uz vrijeme Vinče B2 – Butmira I – Danila III – Gudnje (kao kulture). . . Alföld. ali je još problematično prihvaćanjesinkronizacije K kulture s II stupnjem. keramike. Tichy) početak lin. Bükk ili Szakalhat kulture.) arealu.

koji može pokazivati i složeniju kompoziciju (cik cak. Slikana keramika je relativno malobrojna. Na leđima je imala nosač malog recipijenta (simbiozaživotinje i recipijenta poznata je kod nas u danilskoj. arhaičnih korenovskih aglomeracijabrezovljanski tip je stvorio organizirane dekorativne uzorke u pravilukrivolinijskog karaktera. Fino posuđe je mekše. suprotne načinu stanovanja usopotskoj kulturi. vjerojatno za uglavljivanjedrvene ili koštane glave. vezan za sektorsku specjalizaciju u naseobinskoj dispoziciji. Plastika: pronađena je ruka s četiri prsta jedne antropomorfne statuete kojapodsjeća na ruke moravsko-lengyelskih figura kakve se javljaju od II stupnja. koja njeguje balkanske nasobinske tradicije. kulturu. gdje je takva površina bila rezultat slabetehnologije pečenja. . vlastiti izraz ima mnogorezonanci u moravskoj oblasti. Od nenamjernih. na principu horizontalne stratigrafije. sopotski infiltrat omogućioje dalji život korenovskoj populaciji. već o radioničkom sektoru za produkciju lončarskerobe (velika gustoća ker. oslikana crusted postupkom. tj. naseobinske tradicije. Brez. Tipičanjamsko-zemunični oblik naselja koji ukazuje na nastavljanje linearnotr. pa su klasični. Knačin ukrašavanja je nestao. Keramika: kod grubog posuđa ukrašavanje je djelomično uobičajeno za područjeMeđuriječja. Ukrašavanje najvećeg dijela finog posuđa uslovljeno je tehnologijom pečenja. Keramika je pečena oksidacijskim postupkom. rovašeni i duborezni stil nije uhvatiokorjenje. To bi onda bio i prvi poznati slučaj u neolitu sj. To je moguće zbog sastava tla (kiselost -kaou Korenovu). npr. Jedna životinjska figura na mjestu vrata ima otvor. trake) štoupućuje na uobičajenu lengyelsku diobu površine. Pretežni dio izveden je dvojnim postupkom – tzv. ali su prilagođeni pod utjecajem Ksupstrata. kako u morav. Druga pretpostavka je da seradi ne o klasičnom naselju. Ornamenti su arhitektonski komponirani (horiz. Otkriveni su i ostaci spiralnedekoracije. zaobljenije bikoničnosti nego ono u Sop. porijekla. kulturi. tijesta. ubodnotrakastihkoncepcija). a tamniuzorci su ostvareni redukcijskim površinskim paljenjem (vjerojatno su nakeramiku nalijepljeni ''pokrivači'' od neke organske tvari. koja je ovdje. uvijekcrvenom bojom. Odbacivši tradicionalni dekorativni trakasti . oštro prelomljeni bikonični oblici ovdje u manjini. međutim. Crveno-crusted slikanje također pokazujesrednjoeuropske normative. i vert. Istraženo naselje u Brezovljanima dalo je brojne keramičke i litičkenalaze. Dominiraju zdjele. dok tragova ishrane nema. tip naselja nasljeđuje korenovske navike. Zabilježeno je i ukrašavanje plastičnim aplikacijama u vidu protoma. Veći dio ukrašavanja vezan je za pseudoimpresso (otisci nokta) ujednom ili više redova. Taj postupak je vjerojatno proistekao iz običnekorenovske mrljaste keramike. radioničke jame i jame zaotpatke. Pretežni dio oblika u K kulturi je Sop. organizacija ili čak oponašanje stichband. Tamna površina identična je pseudoprevlaci starčevačke ikorenovske kulture. arhitekt. nalaza). Izuzev karakterističnog mrljastog ukrašavanja. a ni Sop. a u Slovačkoj u lužijanskojkulturi). da zaustavedotok zraka). tako i uubodnotrakastoj keramici (Stichband).Naselja: klasični oblik srednjoeuropskog naselja koje se (suprotno balkanskimtellovima) prostiralo u širinu. Hr. Jedan dio izveden je uobičajenim redukcijskim pečenjem i vezuje se za Sop. Mogu se razlikovati zemunice. U vremenu kada su sve linearnokeramičke kulturebile historijski prevaziđene i osuđene na odumiranje. flekava ili mrljastakeramika (Motled Ware). a javlja sei korenovska Sprofilacija. izvedena samo na nekim djelovimaposude. zatim lonci. tj. posude na nogama. pa se osteološki materijal nije sačuvao.-lengyelskoj kulturi.

Bosni. Ona će smjeniti ikasnovinčansku kulturu u sjeveroist.. ipak morala biti istovremena i sa morav. a možda čak i sa početkom II stupnja (moravska slikana keramika MBK). . Različitosti se iskazuju kako zbog različitih supstrata. Hrvatske bitan dio lasinjske jezgre. sopotsku u srednjoj i zap. Postoje dvije mogućnostisinkronizacije: Brezovljani = Stichband II = moravsko-lengyelska I iliBrezovljani = Stichband II = protomoravski horizont (Lužianky). ali i do pojave oblikatipičnih za V D2. što znači da jedošlo do drugog vala sopotske ekspanzije. Geneza: Početak tipa pada pred kraj Sopota Ib. ne samo zbog arhitektonske slikane kompozicije iliživ. kulture. . kulture. ovalnoperforiranih nogu od kupa na nozi i klasičnog rovašenja. tako i zbog različitogintenziteta sopotske ekspanzije. Nastupom klasične Sop. Letičani i ''wasserburg'' Naraj uBedeniku. crvenoslikanje.Sopot-Bicske tip s brez. brezovljanska manifestacija se oslobodila arhaičnosti (koja se ipakprimjećuje kod nastambi – žive u jamama i zemunicama. kult. Istraženost nije ni u početnom stadiju. Znači da se vrijeme razvijene brezovljanske manifestacije poklapa s trajanjem IIstupnja klasične Sop. a traje do pojave Sopota III.Dodirne točke s moravskim prostorom: oblasti ukrašavanja grubog posuđa(Stichbandkeramik) i spomenuta ruka statuete. KLASIČNA SOPOTSKA KULTURA (III STUPANJ) -U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ Klasična sopotska kultura smijenila je brezovljanski tip iste kulture. obogaćene vinčoidnim elementima s nekim lokalnimtransdanubijskim osobinama. Slika Sop. na jedan nesuvremennačin. ali je brezovljanska manif. kako je živjela korenovska kultura). tip je imao srodnosti i s panonskim prostorom iza Dunava (Slovačka) – misli se na lužijansku kulturu. prisutnostkasnosopotske kulture na ovom tlu iskazuje je kao jednu od primarnihprotolasinjskih komponenti.-leng. Brezovljani. figure s recipijentom. tipom povezuje nekoliko osobina: mrljasta ker.Brez. Sve tri manifestacije ujedinjuje protolengyelskikarakter u jednu širu kulturnu zajednicu. Istupnjem. . Sopotsku će kulturu ovdje smijeniti lasinjska kultura . Time se kontaktiMeđuriječja i Transdanubije učvršćuju da bi nastupom eneolita i lasinjske kulturetvorili zajedništvo u kulturnom i prostornom smislu. . Bicske i Lužianky nastali su u isto vrijeme i istim povodom. III stupnja iskazuje se isključivo preko nalaza iz slavonsko-srijemskogpodručja.Utvđena naselja ovog horizonta: Tkalec. pošto je trajala tokomčitavog II stupnja Sop. Dominantnije crveno slikanjeBicske tipa ukazuje na tradiciju preuzetu od Zseliz kulture. . nego i zbog podudarnosti u oblicima keramike – umekšane bikonične S-profilacije. Ova drugasolucija se čini vjerojatnijom.. protomske aplikacije i pojedini oblici keramike.sistem. kakvi se javljaju i na samom Sopotu. kulture dolazi do pojave šupljih i punih. ali i onima brezovljanskog faciesa. Bicske tip je ujedinioelemente klasične Sop. Kako je prostor sjeverozap. Bosne. Slavoniji teu centralnom dijelu sj. lengyelsku kulturu u Transdanubiji i alpskolengyelsku u kontinentalnoj Sloveniji.

Slikanje je izvedeno pastozno. Slikanje na nekim fragmentima pokazuje horizontalne široke zoneslikane bijelom bojom ili krivolinijski svijetli uzorak na pozadini crvene boje. to je druga magistrala koja jepovezivala Jadran s kontinentom. mekane. U nalazima IV horizonta Ajdovske jame ističu se posude na visokoj. Naziv sezaista odnosi na jednu lengyelsku manifestaciju. Alpsko-lengyelska kultura je četvrta protolasinjska manifestacija. a ne na tzv. oblikovan je uduhu III stupnja MBK (moravske slikane keramike. gdje je bio jedan od važnijih . već tek za III stupanj . odnosno moravsko-lengyelskekulture). južna Metohija / 3. sopotsku i zengövarkonysko-lengyelsku kulturu čini neposrednuosnovu ranolasinjskoj kulturi. Ona uzvinčansku. u tipičnoj crusted maniri. u ovom slučaju centralnim Balkanom). Veličinomse izdvaja samo Visočko polje. nalazi Ajdovskog faciesa mogu se sinkronizirati s III stupnjem moravsko-lengyelskekulture (MBK).Prva oblast je otvorena prema Posavini i Panoniji dolinom rijeke Bosne. Prizrenska kotlina).ALPSKO-LENGYELSKA KULTURA Paola Korošec objavila je rezultate istraživanja Ajdovske Jame kod Nemške Vasi (nedaleko Krškog) i odredila najstariji horizont ovog višeslojnog špiljskog nalazištakao alpskolengyelsku kulturu: Horizont IV – alpsko-lengyelska kulturaHorizont III / dolje – lasinjska kultura (I stupanj) Horizont III / gore – Lasinja II a (raniji horizont) Horizont II – Lasinja II a (kasni horizont) Horizont I – Lasinja II b i kostolački importA. cilindričnoj išupljoj nozi. nalazi se na sredini značajne prapovijesnemagistrale koja je spajala Jadran i Panoniju). Oblast je okružena visokimplaninskim vijencima i odlikuje se zatvorenim poljima uz riječne tokove. Albaniji uljeva u Jadran (dakle. Jedan bikonični lonac. a premaJadranu dolinom Neretve (dakle. a pogodovala je razvojustočarstva koje je postalo osnovna ekonomska poluga u ovoj oblasti. Spodručja oko Kosovske Mitrovice (u dolini Ibra). Sa zapada se u ovu oblast stiže dolinom Drima koji sekod Lješa u sj. centralna Bosna (gornji tok rijeke Bosne) / 2. Ohridskojezero i južna Pelagonija. Prizrena i Suve Reke(tzv. s kojom će je povezivati direktne veze. Prema tome. .-L. . PRIJELAZNA ZONA (Alojz Benac) UVOD Prijelaznu zonu čine tri oblasti: 1. Klima je kontinentalna. . kultura je manifestacija lengyelskog duha i tvori terminološki pandanmoravsko-lengyelskoj kulturi. a taj način slikanja nijetipičan za prva dva stupnja MBK. izvijene profilacije.Druga oblast pruža se u trokutu između gradova Đakovice. alpski facieslengyelske kulture pod kojim je Josip Korošec mislio na pojavu koja jedeterminirana kao lasinjska kultura.

u centralnojBosni do sada nisu otkriveni tragovi pretkeramičkih. a dvamlađa označavaju početke i razvoj kakanjske kulture. od kojih dva starija (faza I i II) pripadaju starijem neolitu. nipodnice. Iz Ohridskog jezera izlazi Crni Drim i dolazi do Kukesa u Albaniji gdje se sastaje sBijelim Drimom. Istočno od ovih planina pruža se ravna Pelagonija. impresso vaza. na podlozi od oblutaka. Otkriveno je dosta fragmenata keramike idva ''sunčeva diska'' – jedan kameni. elementi u južnu Metohiju). ni jame za stupove. od koštanog oruđa najspecifičnije su fino uglačane spatule (tu su i uobičajenašila. Sakupljeno je samo nekoliko komada lijepa. u okvirukojeg su pronađene životinjske kosti. a išla je dolinom rijeka SemanDevoli. obluci i premaz od ilovače) i dva žrvnjištva (kamene ploče sžrvnjevima i koštanim oruđima). lako se pristupalo do sjeverneMetohije. Kulturni utjecaji s Jadrana također su dolazili dolinom Drima. dio dječje lubanje. Postrojenja oko grobova 7 i 8 neosporno upućuju na jedan posebni kult u kojemsu glavnu ulogu imale ljudske (dječje) i životinjske žrtve. Najzanimljiviji su: Grob 7 – dijete ukopano u sjedećem položaju. U početku je bila samo uglačana podnica odilovače na kojoj je trajnije ložena vatra. odakle je bilo lako doprijeti do južne Pelagonije. Imalo je dosta izdužen ovalni oblik. Treća magistrala povezivala je Jadran s Pelagonijom iunutrašnjosti. Inventar: kameno i kremeno oruđe je slabo zastupljeno (kalupasti tip sjekira). Na taj je način formiran kameni tumulus. opkoljenovećim uspravnim kamenim pločama. Na lokalitetu se razlikuju 4osnovna stratuma. Nisu ustanovljeni nikakvi sigurni tragovi nastambi. Kasnije je dio podnice pokriven kamenimpločama na kojima je nastavljeno loženje. Pogrebni ritual: otkrivena su 4 groba s dijelovima dječjih kostura u zgrčenompoložaju i 4 groba s rasutim pomiješanim dječjim i životinjskim kostima. da bi na kraju čitav prostor bioprekriven kamenim oblucima. jedan keramički. kultura Obre I. . nakit odjantara. mezolitskih ili paleolitskihlokaliteta. Od nakita najkvalitetniji je koštani torkves snazubljenim rubovima i rupicama za vezivanje. Isto tako. dvije kamene sjekire i jelenji rog. kojima se dolazilo u blizinuPrespanskog jezera.Treća oblast je od Metohije odvojena lancem planina (Šar planina i druge). Činjenica da je veća pažnja . CENTRALNA BOSNA STARČEVAČKO-IMPRESSO KULTURA Ovom periodu pripadaju samo donji stratumi Obra I. Očito je da su gradili slabije nastambe. a na jugu ih zatvaraju Ohridskoi Prespansko jezero. te su otkriveni ostaci triognjišta (kružna. Ustvari predstavlja mjestouređeno za vršenje kultnih radnji. pa dolinom Bijelog Drima do Prizrenske kotline (vjerojatno su ovimpravcem nošeni jugoist. a odgovaraju kasnim fazamaS grupe i kasnim fazama impresso grupe. Do sada se nije pronašla nikakva starijaneolitska kultura iz koje bi proizašla S-imp. Naselje: Obre I -smješteno na niskoj terasi uz rijeku Tristonicu (3 km od njenogušća u Bosnu).centara kosovske varijante vinčanske kulture. zatim sjekira od jelenjeg roga). Grob 8 – ovaj nalaz se samo uvjetno naziva grobom.

Vjerojatno se radi o kultu sunca (kasnije će istikolutovi postojati u danilskoj kulturi). da bi u vrijeme druge faze takve radnje prestale (nakon što je došlo dostabilizacije. Dokaz trgovine su nalazi morske školjke Spondylus(Jadran) i nakita od jantara (upitno porijeklo). jednostavni oblici koničnih i trbušastih posuda. žrtvenici i plastika u S kulturu. a kult sunca i nakit od Spondylusa su podutjecajem jadranske komponente). najčešće izvedenim tamnom bojom (razlikuje se od one u centralnimdijelovima S kulture. Geneza i kronologija: kako nedostaje osnovna keramička roba jadranskekomponente (gruba impresso keramika. tanjestijenke. tremolo motiv različitih varijacija (sitni. istaknut nos i izdužene oči – tipična figura S kulture. Vjerojatno su u Obrima I živjeli nosioci objekomponente (starč. duhovni život. društvo: pšenica je poznata (triticum dicoccum). Plastika je također starčevačkog tipa. Plastika: ljudska stubasta statueta. slabije nastambe. Obična gruba keramika: uglavnom veći lonci. gdje uglavnom ulazi u okvirgrube keramike. a crvenaboja ima simboliku života. nema ručki. . Nemanikakve veze sa monokromnom keramikom S kulture (pa tako ni V kulture). zabrane ženidbenih odnosa unutar istog roda.Žrtvovanje djece utvrđeno je na samom početku naseljavanja (prva četirigroba). te vjerojatnooznačava plodnost. i jadranske) što je dovelo do složenih odnosa u rodovskojorganizaciji. Spadau finu keramičku robu. Najčešći je okomiti kanelirani ornament. Dominiraju visoke konične ili zaobljene posude. ali ilova. slabije zastupljena odbarbotinske. U okviru groba 7 otkrivena su dva diska. široki. Fragment antropomorfne vaze sa nosom i očima se također uvrštava uisti krug. kružni recipijent). prestaje potreba za žrtvama). . Kako su stočari i lovci manje vezani za kuću. Ornamentiku činiuglavnom tzv. prskani inalijepljeni barbotine. Impresso keramika jadranskog tipa: brojnija od obojene keramike. Barbotinska keramika tipa Starčevo: dominantna. Od keramike je zastupljena: . presjeka. Platforma se ukrašavanizovima udubljenih trokuta. uglavnom trbušasti lonci ikonični oblici. Vršeno je vjerojatno u namjeri da se osigura dugotrajnost i prosperitetnaselja. noge trokut. većse više vezuje za jadransko područje. visoke šalice ikonične zdjele ukrašene snopovima tanjih. Slučaj groba 8 govori o dugotrajnijemodržavanju jednog kultnog postrojenja. za razliku od jadranske zone. motivi izvedeni školjkom i pravolinijski . . . rijetko bijelom). . Monokromna keramika (pojavljuje se u II fazi): zauzima važno mjesto jer seprenosi u protokakanjsku fazu.Rodovsko društveno uređenje. Posebno mjesto zauzimaju žrtvenici na četiri noge (četvrtastaplatforma. Ekonomija.poklanjana koštanom materijalu možda ukazuje na snažniji utjecaj jadranskekomponente. Žrtvenici su starčevačkog tipa. jelova grana). okomitih linija u okvirima od debljihlinija. a noge okomitim linijama (sve je ispunjeno crvenominkrustacijom. ali je zemljoradnja relativno slabo razvijena. možda su zato gradili manjetrajne. ajavlja se i poneka zvonolika noga (karakteristična za kakanjsku grupu). Ukratko: žrtvovanje djece i životinja spada pod širi balkanskiutjecaj. Bojena keramika tipa Starčevo: pehari na prstenastoj nozi. . od pečene zemlje i kamena. . Ostala gruba keramika tipa Starčevo: kao u S kulturi -površina ukrašenaurezanim linijama. Brojni nalazi životinjskih kostijupotvrđuju razvijenost stočarstva (najviše govedo-starčevačka komponenta). gdje se javljaju i krivolinijski ornamenti).

tremolo motivi pripadaju samom kraju impressa u Dalmaciji i već se miješaju sdanilskom kulturom. osim Obra I. Tri su faze razvoja kakanjske kulture: a) starija faza – Obre I (faza III). a jednostavna i ograničena u ornamentu. . jer ovdje nedostaje Spiraloid A. Također i pojedini drugi primjerci impresso keramike uObrima I odgovaraju kraju impresso kulture na Jadranu. Inventar: kameni i koštani artefakti slični su onima u prethodnoj kulturi. najstariji slojevi u Kaknju b) srednja faza – Obre I (faza IV). u Obrima I je morao postojati znatan vremenski hiatus između starč. Benac: Obre I (faza I-II) = Starčevo IIb (po D. U Arnautovićima je otkriven nadzemničetvrtasti objekt s jamama za stupove i ognjištem. Arnautovići su desetak kilometara južno. svaka komponenta zadržala je svoje osobine i tek će usrednjem neolitu doći do njihovog pretapanja u kakanjskoj kulturi. a zidovi od oblica s ilovačom. s kamenim temeljima i sa stupovima ukopanima ujame. A. S. a jedino je naselje u Tuku kod Zavidovića značajnije udaljeno prema sjeveru. Otkriveno je i 8 vanjskih ognjišta – kružnog oblika u kombinaciji oblutaka iilovače. kronologija starčevačko-impresso kulture u Obrima I danas se kreće urasponu od dvije osnovne interpretacije: 1. KAKANJSKA KULTURA Područje: poznato je 5 lokaliteta. Obre I. tamni pravolinijski motivi slikane keramike osobina su kasne fazeS kulture u Gornjoj Tuzli). Dimitrijević: Obre I = Linear B. skupne kuće?) s naslagamagara i lijepa s otiscima kolaca i pletera. poznata su tri načinaizgradnje kuća: zemunički. te žrvnjišta i radionička mjesta. Tuk c) mlađa faza – Arnautovići Naselja: Kakanj. . Svaka kuća imala je unutarnje ognjište. U tokuzajedničkog života. možda i Girlandoid. a kako su kultovi više vezani za starčevačke žrtvenike (a tuje i plastika). . Veze sa S kulturom i jadranom vide se u pregledu keramike. Kakanj. Dimitrijević: Obre I = Starčevo Linear B (eventualno Girlandoid) odnosno S IIa (po D. Sva naselja vezana su za terase rijeke Bosne.urezani ornamenti). Milojčiću). Dakle. Tri su u okolici samog Kaknja (Kakanj. Dakle. određena prednost u kulturnoj prevagi daje se starčevačkojkomponenti. 2. S. Oblici monokromnekeramike izravno se prenose u danilsku i kakanjsku kulturu. Garašanin) odnosno S III (po V.Alojz Benac: Obre I = S IIb i III (kanelirani barbotine karakterističan je za mlađefaze S kulture. Keramika je raznovrsna u formama. ali nikako dalje (prema ovojkronologiji. B i Final stupanjstarčevačke kulture). Garašanin) ili S II (po V. Obre I i Arnautovići dali su različite podatke. U Kaknju trebapretpostaviti zemunice -ostaci dugačke jame (veće. Milojčiću) = impresso/cardium III na Jadranu. Otkriveno je 5 nadzemnih četvrtastih objekata spodnicama od nabijene zemlje ili tankih kamenih ploča. Temelji kuća su odkamena. U Obrima I nema zemunica. Papratnica).impresso i kakanjske kulture.

butmirske kult. a krajem faze i zvonolikenoge koje su karakteristika sljedeće faze). pa ih je u genetskom pogledu vrlo teškovezivati za ovu grupu. tanjuri. Ipak. Recipijenti kod tesalskog i daniloidnog tipa su plitki. Javlja se veći brojcrnopolirane keramike. ovalna. šrafirane trake. Import iz Albanije (Cakran-Dunavec) ili Sicilije (Stentinello kultura) – fragment vaze s finim ornamentom sitnih ureza. tulipanske kupe. a nema ih na području gdje jeranije cvjetala starčevačka kultura. Zato je . donji dio nedostaje. Namjena ritona – J. Najznačajnija jemonokromna keramika. . koji bi trebali biti simbol sunca. zainteresirani za plodnost stoke i zemlje (kultu plodnosti može se pripisati iupotreba crvene boje i simboli sunca). dvostrukim rebrima u vidu girlandi i cik cak motiva. kulturi postati osnovni motiv na ritonima.Mlađa faza (Kakanj III): ustanovljena jedino u Arnautovićima. Nedostaju motivi tzv. već se tipološki više vezuje uz Dalmaciju (SmilčićDanilo) i Tesaliju. starčevačka i jadranska-impresso komponenta. Raste broj obične grube keramike (javljaju se zvonolike noge). ispupčene grudi. a postoji iteza da su služili kao lampe u svakodnevnom životu ili kultu. kakanjski (masivne koničnenoge). a ustanovljenisu i ostaci crvene boje (crusted) kojom su se premazivali donji dijelovi drške iposude. te unutrašnjost recipijenta.Korošec smatra da su korišteni u kultu vode. Ritoni – više varijanti: primitivan tip (savijene valjkaste noge). (viši lonci. oblici slični kao u I fazi. tesalski (niske iširoke noge). ne pripada starčevačkomkontinuitetu (stubastoj figuri). duhovni život: ekonomski aspekti slični su kao u starčevačkoimpresso kulturi. Ipak. Često je ukrašavanje okomitimplastičnim rebrima. Korisnici ritona bili su stočari i zemljoradnici.. savijene noge). Postavlja se pitanje da li su ritoni zamjena za starčevačke žrtvenike izprethodne grupe -zajedničke su im 4 noge.Starija faza (protokakanj ili Kakanj I): prskani barbotine. daniloidni (zaobljene. trokuti irombovi. trbušaste vaze s cilindričnim vratom i konične zdjele. Na jednojmasivnoj nozi ritona ornamentom bodljikave žice izvedena su dva koncentričnakruga. Monokromna keramika je najbogatija oblicima i s ritonima čini osnovnu značajkukakanjske kulture (poluloptaste i visoke šalice. dok kakanjski imadublji recipijent. Ukrašavanje jesvedeno na plastične trake i razna plastična ispupčenja. svojstvene butmirskoj kulturi (kao i fragment plastičnogspiralnog motiva). bikonične zdjele. što biupućivalo na kontinuitet između dvaju kultnih predmeta. Važno je naglasitiodređenu zoomorfnu formu ritona. bodljikave žice. Ekonomija. višestruka).Srednja faza (Kakanj II): nestaje barbotine (raskidanje sa starčevačkom bazom). Važnu ulogu je imala i crvena boja (bojaživota). Ostalo se nadovezuje na prethodne faze. Plastična ornamentika: ispupčenja(kružna. kupe sa i bez višeprstenaste noge. valjkastoj statueti. Javljajuse i ukrasi u obliku životinjskih protoma (što je često u finoj ker. koji će urazvijenoj Kak. Urezani ornament: plitak. Plastika: samo jedna statueta iz Obre I (protokakanj ili Kakanj I) – vrat i glava uobliku valjka. Dakle. trakaste drške). ritoni su po tome služili u kultevimaplodnosti. ramena naglašena. nezgodna činjenicaje da su ritoni svojstveni jadransko-egejskoj oblasti. U tim se područjima javljaju i ritoni na četiri noge. Tragovi ukopa nisu poznati.) Ustalio se kakanjski tip ritona dekoriran motivom bodljikave žice. Duhovni život se ogleda u upotrebi ritona. Geneza i kronologija: u formiranju Kakanjske kulture veliku su ulogu imaleautohtone baze. Velike drške su trokutastog presjeka. Radi se oženskoj stiliziranoj. u običnoj grubojkeramici odmah se javljaju oblici karakteristični za kakanjsku kult. te upotreba crvene boje. rjeđe trokuti ili snopovi linija. Najčešći ukras su šrafiranerake. .

Slične pojave su i u drugim oblastima: vinčanska i danilska kultura. gdje su otkrivene noge ritona zajedno s impresso. Jedna pripadapodručju ist. i vinčanske grupe: . sve se više octravaju dvije osnovne oblasti vezane za ritone.). Prva oblast je bogatija i daje utisak jednog baroknog dovršenogstila. ali se čini da ni tu nema neposrednog utjecaja jer nedostaju oblici koji su najkarakterističniji za danilskukulturu. velikakoncentracija nalaza) ili drugoj (stratigrafski prioritet u Obre I i Cakran -uslojevima koji se neposredno naslanjaju na stariji neolit). južna Metohija. Dalmacija (Š. Korkuti i Zh. koja također ulazi u široki kompleks s kultnim ritonima. keramike ijadranske imp. Kod Grčke se polazi odpostavke da je neolit Grčke najvažnija polazna točka za formiranje danilske grupe(a preko nje i kakanjske i butmirske). kronološki prioritet pripada ili prvoj oblasti (bogatstvo ukrasa. Grčka (D. Kakanjski ukras bodljikave žice na nogama ritona nije zabilježen u susjednimkulturnim grupama (određene analogije postoje s krugom volutove keramike uČeškoj. kulturi zajednički oblici preuzeti iz iste impresso baze. a sve se više razvija gruba keramika. Najčvršću vezu predstavljuju ritoni. gdje impresso kulturu zamjenjuju nove grupe s monokromnom ibojenom keramikom. i D. najbogatiji ukras i kvaliteta oblikovanja. Mnogi od tih elemenata nedostaju i u vinčanskoj varijanti u ist. U protokakanjskoj fazi (Kakanj I) nestalo je bojene starč. te zbog kronološke prednosti Grčke uopćem kulturnom razvoju neolita. Balkana(centralna Bosna. dok je u drugoj oblasti obrada ritona skromnija. keramike. Albanija (M. Ipak. nekim drugim grupama linearne keramike i Bojan kulturom. klasične trakaste ornamentike. 3. barbotinskom. Albanija) do južnog Balkana (Grčka iTesalija).Batović). dok se druga pruža od unutrašnjosti zap. Andrea). šrafirani motivi Kak. brojne varijacijepravolinijskih urezanih ukrasa koji pokrivaju čitavu vazu.neosporno da je njen razvoj vezan za ovu oblast i da se ne radi o migracijskomvalu. plastike i sl. Jadrana. Kronologija: iskristalizirala su se tri mišljenja vezana za odnos Kak. Nešto je drugačija situacija u odnosu na danilsku kulturu – mnogi oblicimonokromne keramike su dosta čvrsta veza. no tamo je ipak dominantna crnopolirana keramika.Ritoni su do sada ustanovljeni u: centralnoj Grčkoj i Tesaliji / srednjoj Albaniji(Cakran-Dunavec) / prijelaznoj zoni Jugoslavije (Kak. . ali je teškonaći posrednika za prijenos ornamenta s tih udaljenih područja. Zajednička odlika jeuporaba crusted slikanja na određenim površinama. Kasnije nestaje ibarbotine. prava bojena keramika – svega toga nema u kakanjskoj kulturi. Kakanjska grupa nema nikakvih jačih dodira s Vinčom(nema crnopolirane robe s kaneliranim ukrasima. pa je vjerojatnijeda su ga nosioci Kak. Reštani u južnojMetohiji) / istočni Jadran (Danilska kultura) / u sjevernoj i srednjoj Italiji. keramike daleko je siromašniji nego onaj u D kulturi. Srejović). keramike bliži su danilskoj negovinčanskoj ornamentici. Ornamentalni sistem Kak. jednostavni urezani. Spirale. kulture sami izmislili). Ipak. Postojetri mišljenja o izvorištu kultnih ritona: 1. Izgleda da su i u Kak. Bosni. upotreba crvene i bijeleinkrustacije. bojanom i urezanom ornamentikom. Granica izmeđukakanjske i starije vinčanske grupe kreće se oko donjeg toka Bosne. mogu se formirati 2 grupe zaključaka: 1. pripada prijelaznom periodu od ranog premasrednjem neolitu pa se također polazi od kronološkog prioriteta (iako u Cakranunisu izdvojene kronološke faze po slojevima – prema istraživačima je kulturni slojod 3m jedinstven). Monokromna roba u fazi Kakanj II doživljava svoje konačnooblikovanje. Najbolje analogije nalaze se u okviru grupe CakranDunavec u Albaniji. 2. Osnovni argument za Dalmaciju jekvantiteta. zatim u italiji. 2. grupa. Kod Albanije se polazi od činjenice da naselje uCakranu.

. Danilska i kakanjska grupa će vjerojatno imati ravnomjeran kronološki odnos: Kakanj I (Protokakanj) = Danilo I (Protodanilo) / K II = D II / K III = D III. Osim unutar objekata. početak ove grupe mora biti paralelan s kasnim Starčevom (S III po Garašanin. Nebo. Okolište. Ona je tvorila centralnu građevinu oko koje se formirao krug ostalih stambenih objekata (dakle. Milojčić). ispunjen još nepoznatom kulturnom grupom (V. D i M. Crkvina. Dimitrijević). Crkvina.1. Pronađene rupe za kolce i ostaci kućnog lijepa govore nam o tehnici gradnje zidova. Kraljevine. nego među njima leži hiatus u kojem su se razvijali spiraloid i final stilovi S kulture (S. grupom. BUTMIRSKA KULTURA Područje: početna faza locirana je u blizini samog Kaknja (Obre II).-impres. Brdo. kakanjska (i danilska grupa) starije su od vinčanske (njen razvoj počinje krajem perioda ovih grupa). Po tome bi stajalo: Kakanj I i II = za sada nepoznata kultura u centralnoj zoni / Kakanj III = Vinča A. Okolište. Mujevine Butmir III – Obre II (III faza). odnosno S IV po Milojčiću). pošto se u protokakanjskoj fazi (Kakanj I) nalazi u velikim količinama barbotinska keramika. U Obre II konstantirane su tri zone naseljavanja i stratigrafskim podacima ustanovljeno je da se butmirska kultura razvijala u tri faze: Butmir I – Obre II (I faza). 3. Brdo. dok je već u srednjem toku Bosne locirano naselje u Kraljevinama. vjerojatno i starije Kraljevine Butmir II – Obre II (II faza). Nebo. U naselju Obre II nije otkriven zemunički horizont (zdravica se sastojala od šljunkovitog nanosa pa nije bilo ni uvjeta za ukopavanje). radi se o koncentričnom tipu naselja). Po tome stoji: Kakanj I = Vinča A2 / Kakanj II = Vinča B1. u blizini izvora Bosne. a Brdo u Kiseljaku iznad rijeke Fojnice. Nebo. Mujevine. Najveći broj zemuničkih objekata otkriven je u Butmiru. Ova postavka daje sljedeću shemu: Kakanj I (Protokakanj) = Starčevo III (ili IV) = V A1 / Kakanj II = Vinča A2 i B1 / Kakanj III = Vinča B1 i B2. Dolinom Lašve. Među ostalim nađena je i dvostruka zemunica (dvije jame pokrivene zajedničkim krovom). Mujevine i Crkvina. Benac). Nebo. grupe (J. To se oslanja na uvjerenje da K kultura nema genetske veze sa star. . Ovo mišljenje počiva na tezi da između starčevačke i V kulture nema prave kulturne veza i da među njima postoji jedan ozbiljan hiatus. Butmir. I položaj naselja je nešto drukčiji – jedino je Okolište smješteno uz rijeku Bosnu. Početna faza V grupe također sadrži barbotine i mora biti paralelna s početkom Kak. prema zapadu udaljuju se Nebo. početak Kak grupe mlađi je od početka V.Lokaliteti su: Obre II. Kraljevine. 2. Raspoređene su u nekoliko grupa. Na lokalitetu Nebo donji stratum pripada zemunicama. otkriven je i veći broj vanjskih ognjišta. Butmir. A. Tri su locirana na uzvišenjima pogodnim za obranu: Brdo. Korošec. Crkvina. oko slobodnih površina (mali ''trgovi''). Naselja: upotrebljavala su se dva tipa stambenih građevina: zemunički (ili poluzemunički) i nadzemni. ostala su povučena u unutrašnjost uz pritoke. ali su naselja razvijene i kasne faze dosta udaljena od ranijeg neolitskog centra (osim Okolišta) -Butmir je smješten znatno južnije. Garašanin.

crvenkasto bojeni ornamenti i trikromna keramika. katkad s bijelom inkrustacijom. veliki bodeži s rupom za vezivanje. Pogrebni ritual: u Obrima II otkriveno je 11 dječjih kostura (novorođenčad). 2. kalupaste i sjekire-čekići s rupom). krov je slamnat ili od pruća.st. Zidovi su sagrađeni od drvene konstrukcije oblijepljeneilovačom. šrafirani trokuti i polja s bijelom inkrustacijom. Butmir I: površina grube keramike često je premazana posebnim nanosom. Kakanjske : konične zdjele na valjkastim nogama. Sporednaprostorija odijeljena tanjim zidom služila je kao spremnica ili radionica. zatimmalo žrvnjište. kamenja premazana ilovačom). Inventar: kamena i kremena oruđa su mnogo raznovrsnija – rezači. 3. noževivrhovi strelica. cik cak. Većina je položena nabok u zgrčenom položaju. Crnoglačane: dobro zastupljena i u ovoj i u klasičnoj fazi. Prostor ispred pećiznao je biti pokriven daskama. Keramika je najbrojnija roba. a podnice su tanke. U trećoj fazi Obra II dolazi do svojevrsne degeneracije. Za razliku od Butmira i Kraljevina. oblika izduženog pravokutnika. Otkriveno je7 vanjskih ognjišta (kružna ili četvrtasta. dok se slobodni prostori međunjima ispunjavaju crvenom crusted bojom iili ubodima. Butmiroidne: kasnije će bitikarakteristični za klasičnu fazu – loptaste. zaobljene i bikonične šalice. spatule. pršljenovi za tkalačke stanovevertikalnog tipa. zatimžrvnjišta. Lengyelsko-panonske: dvije poluloptaste šalice sa žutocrvenom crusted ornamentikom. kremeništa (gdje je vršeno primarno okresivanje) i radionice (gdje jevršena finalna obrada). Vrlo su pažljivo izgrađene dvodijelne kuće – u glavnojprostoriji nalazila se velika kalotna peć s ispustom za izvlačenje pepela. poredane u pravilnimredovima. Od nakita suznačajne ukrasne igle (cik cak urezi i pojačani profil glave – slične su u Lisičićima iGrapčevoj spilji). ali su otkriveni ostaci pepela ipečene zemlje. 4. za radionice iognjišta. . a podnica od premaza ilovače. ali su tamo u19. privjesci od veprovih zubi i spondylusa (jadranskog porijekla). Od pravolinijskih motiva tu su trakasti ornamenti . Fina keramika sastoji se od 5 komponenti: 1. Sve upućuje na lakšekonstrukcije. u Obrima II i Nebu nađeno je mnoštvokoštanog materijala – šila. razna koštana i kamena oruđa. C i S spiralekarakteristične za klasičnu fazu. velike posude ispunjene žitom i bute za vodu. zatimspiraloidni motivi. a u jednoj kući je pronađen i komad dekorativne oplate smotivom plastične spirale. Podovi subili od uglačane ilovače. drveta i ilovače. Drugoj fazi pripadaju jednodjelne i dvodjelne zgrade. Nisu nađeni prilozi. u tri razvojne faze: . Kuće prve faze jednodjelne su. Nisu ustanovljene rupeod stupova. 5. manje pažljivo vršena iskopavanja pa nema podataka). glačalice. rijetki ostaci ritona. Najviše podatakadalo je naselje Obre II. brusovi ižrvnjevi. Pojedini prostori među kućama ostavljeni su slobodni. već stupovi glavne konstrukcije nose zidove od prepleta pruća iligusto poredanih oblica. ni jasni rubovi kuća. što upućuje na određeni ritual. sjekire (jezičaste. Konstrukcija objekata je znatno čvršća.Nadzemne kuće vezane su za Nebo i Obre II (vjerojatno i za Butmir. građene odkamena. u večinislučaja imaju uglačanu tamnu površinu. Glavnu konstrukciju drže okomiti stupovi učvršćenikamenim oblucima. Ne koristi se kamen zaučvršćivanje. udice. Danilske: bojena keramika s ornamentima izvedenim prije pečenja – tri suvrste: Ripoli stil. cilindrične i piriformne vaze. . Bogata ornamentika: plastične iudubljene spirale. Svipripadaju I fazi B kulture i svi su locirani između građevina. mlatovičekići s rupom za nasađivanje od jelenjih rogova. vaze na nozi. . a služio je za sjedenje i spavanje. Otkrivena su vanjska ognjišta.

nemaju urezanih detalja. nisu toliko realističnekao ljudske.ispunjeni ubodima.Životinjske figure – malobrojne. Kod fine keramike nestaju kakanjski iglavni danilski elementi (ritoni. frizovi girlandi. crvene spirale s uglačanim međuprostorom. a noge su rijetko posebno naglašene. Procvatspiraloidnih motiva. vaza tipa Serra d'Alto i bojene . Katkad se urezima naglašava dugahaljina.Ljudski plastični udovi – ruke i noge većih dimenzija. ogrlice. . Frizovi šrafiranih polukrugova i šrafiranihtraka. Ripoli stil i spirale danilskog tipa). Razlikujemo tri glavne grupe: crnoglačana. omeđene trake suobično ispunjene neurednim crticama ili ubodima. piroformne vaze. polukružni šrafirani segmenti. zatim svinja. kombinacije boja: crveni prostor među spiralama. adoranti) i druga s naglašenim nosom i nadočnimlukovima (vjerojatno prikazi maski). Donji dio tijela obično se modelira valjkasto s malim proširenjem nadnu. europeidi?). Crnoglačana keramika: bikonične i zaobljene zdjele. Trgovačka razmjena najbolje je dokumentirana u Obrima II u sve tri faze(bojena keramika Ripoli tipa / školjke Spondylus. većinom su crnoglačane s urezanim detaljima. Spiralno-trakasta keramika je najizrazitijakarakteristika B kulture: loptaste vaze. Potpuno izostaju spirale. društvo: Zemljoradnja (osnova je pšenica-triticummonococum. Tri su osnovnevrste fine keramike: 1. javljaju se i brojneshematične predstave ljudi u dvije varijante –prva s uzdignutim ili na prsimaprekriženim rukama (tzv. Okomito kaneliranje jejedini ornament. U Nebu je značajan nalaz donjeg dijela jednesjedeće figure na tronu. rombovi. ukras je vezan uz plastičnu dugmad. Ornamentika je izvedena urezivanjem. vazena nozi u brojnim varijacijama. Kod većeg brojanaglašene su grudi i gluteji. također ukombinaciji s bijelom inkrustacijom i crvenom bojom). a javljaju se i motivi slova K i meandri. Jadranski tip keramike je obilno zastupljen u Obrima II. katkad u dvareda i životinjske protome. Ljudske plastične figure koje pripadaju I fazi naselja Obre II imaju grubuobradu. Tu su još trokutasti motivi irijetki meandri i šahovska polja. Figure u Butmiru (70-tak komada) potječu iz klasične faze. bijela inkrustacija. trokutastivegetabilni završeci spirala. zatim ječam i leća). . bikonične zdjele. Izrađene suvelikom pažnjom. Relativno je u velikom broju zastupljenakeramika tipa Hvar-Lisičići. Osim ovih. ovca ikoza). širokegirlande. šahovska polja. Butmir II: klasična faza. 3. a raste broj keramikejadranskog tipa. Stočarstvo (najviše govedo. Forme se podudaraju. šrafiranje. najčešće rogate (goveda). Na leđima jedne figure izvedena suplastična rebra (nazvana je ''crnkinjom''). spiralne kuke i različiti šrafirani motivi. duhovni život. Crnoglačana je izrađivana s mnogo manje pažnje. naramenice. Plastika: Lokaliteti su Obre II. pojasevi. Butmir. 2. a u ornamentalnom pogleduprevladavaju čisti lisičićki motivi (dvostruke urezane linije uz obod. . spljoštene su forme s naglašenim glutejima igrudima. pripadaju klasičnoj fazi uObrima II. kombinacije S i C motiva u jednom frizu. Ekonomija. cik cak. Paralele smlađom vinčanskom kulturnom u sjeveroistočnoj Bosni. zatim trokuti. Postoji nekoliko tipova plastike: . Kod grube keramike javljaju se zdjele na zvonolikojnozi i plitke zdjele s valovitim obodom. U Obrima II je pronađen import – vaza scrveno premazanom površinom i tamnim motivima (pripada grupi Serra d'Alto ujužnoj Italiji). Nebo. Jedan broj sačuvanih glava pokazuje osobinerealistične umjetnosti (mogu se čak izdvojiti rasni tipovi -armenoidi. cik cak urezi. Pravolinijskimotivi nastavljaju tradiciju iz I faze. Butmir III: keramika ove faze utvrđena je samo u Obrima II. . Opća degeneracijabogatog butmirskog stila. negroidi. trakasta i keramikajadranskog tipa. Oblici trakaste keramike su pojednostavljeni. dok je u Butmiru i Neburijetka: zaobljene zdjele i loptaste vaze.

poznati su i u neolitu karpatsko-podunavske oblasti). ali i danilske. jadranska komponenta (Danilo. Vidljiva je paralela sa odgovarajućim pojavama u starč. razvile su se brojne nove teze: M. kulturi. te proširivanjem znanja o V i Sop. Idući tim pravcem može se sinkronizirati i s danilskom kulturom.Korošec i Š. Formiranje novih naselja bilo je posljedica raslojavanjaprvobitne naseobinske zajednice. sa crveno obojanim rombovima. nakon otkrića drugihlokaliteta B kulture.st. . posudama i koštanim predmetima. Garašanin smatra da je B kultura jednaposebna forma V kulture. Butmirska plastika zauzimaposebno mjesto – ženske figure vjerojatno predstavljaju kult boginje plodnosti. pa ne možemo pretpostaviti kontinuitet ovakvog kulta. Jadrana i Bosne doPanonije. Do 70-tih godina. Grčkoj i na Bliskom istoku. J. Za sada u naseljima kakanjske kulture nisu otkriveni ukopi. tj. Hvar I). posude iz Gornje Tuzle). . koja je prisutna u gotovo svim kulturama Balkana. vjerojatno vezan uz simboliku vatre i sunca. S druge stranenekoliko dvodijelnih kuća s inventarom pokazuje da su pojedine porodice vodileodvojenu ekonomiku. pa je rješenje geneze vraćeno napodručje same grupe. Petreşti) i kontinentalna komponenta(lengyelski i sopotski elementi).Kult mrtvih (i to djece) u Obrima II vezan je samo uz starije doba. Nosioci butmirske kulture živjeli su na jednom kasnm stadiju rodovskogdruštvenog uređenja. Srejovićuporijeklo butmirske. Kronologija: početak butmirske paralelan je s krajem kakanjske grupe: Butmir I= Kakanj III. danilske i lengyelske kulture treba tražiti u starijem isrednjem halkolitiku Anatolije. koje . jugoistočna scrnopoliranom keramikom (Vinča. kao i vanjska ognjišta i radionice. čestaje i primjena crvene boje.Benac smatra da su osnovnu bazu činili nosioci trakaste keramike. I u naseljima danilskekulture otkriveni su slični dječji ukopi. a put širenja ide preko Grčke. razvile su se teze o donošenju već formirane butmirske kulture u centralnuBosnu. dok adoranti i figure s maskama prikazuju određene obrede. što se dobro vidi na keramičkom materijalu. U genezi su učestvovali: jaka autohtona baza (zadnja fazakakanjske kulture).Batović kao bazu navode danilsku kulturu(ali Korošec i neku drugu nedovoljno ispitanu kulturu u Bosni). Kult ritona izumire krozranu fazu B kulture. Sunčev kult nalazi potvrdu u primjerku koluta od pečenezemlje iz Obra II. teelementi iz moravsko-ukrajinskog i vinčanskog kompleksa.-imp.vaze lengyelske kulture / keramika tipa Lisičići. pojava dječjih kostura ubutmirskoj kulturi samo je posljedica pripadnosti tog naselja širemmediteranskom kulturnom krugu. po D. Turdaş. kao i u naseljima moldavsko-ukrajinskogkompleksa. Pitanje jekako je došlo do ovakve razlike u duhovnom životu između Butmira i Obre II. a sve je bilo prekriveno intenzivnimgarom. Geneza: kako su sve do polovine 20. Naposlijetku. Samostalni ljudskiudovi koji se nalaze u Obrima II vjerojatno služe kao ex voto ili prikaz božjegprisustva (inače. negdje između kolektivne i individualne ekonomike. početkenaselja. Bugarskoj. Postojale su južna koncepcija – s područja egeje (temeljem proučavanjaspiralne ornamentike) i sjeverna – s područja srednje Europe (temeljemproučavanja trakaste i linearne keramike). A. Dakle. nalazi iz Butmira bili usamljena pojava. fazi uObrima I (iako između ovih kultura postoji izuzetno velika kronološka distanca – čitav srednji neolit). u Obrima II otkrivene su dvije kamene ploče sa 16 lijepo poredanihsjekira. zbog održavanja ekonomske ravnoteže. izmeđurodovskog i porodičnog gazdinstva -skupine zemunica u Butmiru indicirajuzajednički život nekoliko rodova. a dvostruka zemunica u Nebu je služilazajedničkim potrebama. Najintenzivnija razmjena kretala se dolinom rijeke Neretve. Tek su nalazi iz Obra IIdonijeli na vidjelo početnu fazu B kulture. Objašnjenja se kreću u rasponu od kultapredaka do izazivanja plodnosti (što je i najvjerojatnije). Osim toga. To bi trebao biti dokaz kulta kamene sjekire (odgovarao bi kultu labrisa ukasnijem vremenu).

Glišić je iznio mišljenje da su nosioci danilske kulture prodrli u Prizrenskukotlinu. Sa vinčanskom kulturom kronološki odnosi teku ovako: B I = V B1 / B II = VC / B III = Vinča C-D1. Prema tome se može napraviti sinkronizacija: Reštani= Danilo III i Hvar I = Butmir I J. Kasnije se oni vraćaju i nastavljaju u Reštanima zajednički život s donositeljimadanilske komponente. poluotokom: B I = Capri IIb = Scaloria = Ripoli / B II = Serrad'Alto / B III = Diana I. Prema importu(vaza s crvenim i žutim motivima) može se uspostaviti veza i sa slovačkomvarijantom lengyelske kulture: B I = Želiezovce-Lengyel faza / B II = Lužianky Lengyel faza. rombova. 2. Preko jadranske zone i pojedinih importa lako se uspostavljakronologija s Apen. Znatno je siromašnija od vinčanske keramike(odnosno kosovske varijante) – uglavnom zaobljene i bikonične zdjele ukrašeneokomitim kanelurama. Naselje u Reštanima leži na riječnoj terasi (rijeka Topluga). šahovska polja. a rijeđe i bijela inkrustacija. redovi šrafiranih trokuta. Dalje se može sinkronizirati: B II = Hvar II = Lisičići I. U vezi s Vinčom može se odrediti i kronologija sasopotskom kulturom: B I = Sop. II-III. ubodi u obliku pšeničnog zrna. Otkrivene su i vanjske peći (dvodijelne kuće i vanske peći podsjećaju na Obre II). Kako je uHisaru sačuvan samo jedan sloj iz neolita (najstarija faza Ia – već sljedeća pripadabubanjsko-humskoj grupi). dvodijelna. ponekad se koristi crvena boja koja seotire. nadzemna. Inventar: Crnoglačana keramika – ne radi se o pravoj vinčanskoj robi. a za kasnu fazu: B III = HvarIII = Lisičići II. JUŽNA METOHIJA Do sada su otkrivena dva lokaliteta: Reštane i Hisar kod Suve Reke. Sinkronistički lanac prema centralnom. četvrtasta. istočnom i južnom Balkanu ide prekoVinče. ritoni (bez ornamenta). sve propale u požaru. a mogu se odvojiti tristambena horizonta: 1. Druga vrsta fine keramike ima odlike danilske kulture – poluloptaste posude. otkrivena samo jedna građevina. . Ib / B II = Sop. Rahmenstil(redanje ploha istih ili sličnih motiva).je kraj opet paralelan s hvarskom grupom iz čega proizlazi: B I = D III i Hvar I. o kojem će isključivoi biti govora. Dosta se upotrebljava tzv. neki trakasti motivi. možda iuglačani ritoni bez ukrasa). Repertoar oblika i ukrasa je ograničen u odnosuna D kulturu. Uornamentici se javljaju različiti urezani motivi: uvijene i polukružne sitno šrafiranetrake. već ojugoistočnim kulturnim impulsima. II / B III = Sop. 3. poluzemunice s nadzemnom konstrukcijom od pletera ilijepa. ostaci pet nadzemnih kuća. Garašanin iznio je mišljenje da nalazi u Reštanima upućuju na jednu vrlo kasnudanilsku etapu. cik cak. na područje vinčanske grupe i potjerali njene nosioce prema sjeveru. Neki ornamenti navode na paralele s butmirskom keramikom Ifaze (redovi trokuta. M. važnije je nalazište u Reštanima. vaze na zvonolikim nogama. ali svaka grupa zadržava svoje kulturne osobine. snopoviokomitih ukrštenih linija (nema spirala). Otkriven je i obrambeni rov – vjerojatno utjecaj s Jadrana (poznat je rov uSmilčiću). također od pletera i lijepa.

Geneza: učestvovale su dvije komponente: jadranska (danilo) i jugoistočna ili srednjobalkanska (neka vinčoidna grupa). . Dakle. Efekt je pojačan bogatom upotrebom crvene (široko udubljeni ukrasi) i bijele (urezani motivi. Katkad se crvena (crusted) upotrebljavala i u bojenju međuprostora.. Kod ornamentirane keramike dominiraju šrafirani trokuti u vidu uspravnih i vodoravnih redova spojenih linijom. a zatim su im se pridružili nosioci crnopolirane keramike s Jugoist. sjekire čekići s rupom za nasađivanje. kao u Reštanima.Ustie na Drim: otkriven velik broj drvenih stupova. dok najveći dio keramike otpada na monokromne. dok su međuprostori jače uglačani).OHRIDSKO JEZERO I JUŽNA PELAGONIJA Poznata su dva lokaliteta: Ustie na Drim (uz izvor Drima na Ohridskom jezeru) i Mala tumba (kod sela Trn u južnoj Pelagoniji). Prevagu je imala jadranska komponenta. . dok nalaz pintadere s bogato graviranom donjom površinom upućuje na veze s Jugoistokom. odnosno Istoka. ornamentika traka i trokuta se više približava B grupi. pa bi kronološki bili više vezani za Lisičiće. dok se kalupaste sjekire ubrajaju u tip vinčanske (i srodnih) grupa.Mala tumba u Trnu (okolina Bitole): istraživanja su obavljena u ograničenom obimu pa su naseobinski i drugi objeki ostali izvan domašaja istraživača. nedostaje ornament (rijetko okomite kanelure). odgovara fazama Butmir II = Hvar II. Keramika jadranskog tipa – odlike danilske grupe – urezani i redovno crveno inkrustrirani ornamenti. Kronologija: naselje Ustie bi moglo biti mlađe za jednu fazu od Reštana -nema više ritona. nije riječ o pravoj vinčanskoj robi. naročito trokuti) inkrustacije. . osrednje glačane tamne bikonične zdjele s izvijenim obodom (razlikuje se od monokromne danilske keramike – paralele treba tražiti na južnijem jadranskom području). Primjerak tzv. Oni su vjerojatno sačinjavali bazu. nosača drvene terase – naselje sojeničkog tipa. Koštano oruđe je specifično i poklanjana mu je veća pažnja: izvrsno obrađene udice-harpuni. nego za Danilo. a posebna osobina je primjena dvostrukog glačanja (površina motiva je slabo glačana da bi prihvatila boju. Crveno bojeni (crusted) ornamenti imaju iste motive. Keramika: vodeći oblik grube keramike su veći zaobljeni lonci. Od kamenog inventara mogu se spomenuti male i plosnate sjekire koje pripadaju jadranskom kompleksu. već o pojednostavljenoj vinčoidnoj keramici pod utjecajem Jugoistoka ili centralnog Balkana. ni ovdje. šila. koncentrični rombovi i spirale). nepravilno šrafirane. sunčevog koluta indicira čvršće duhovne veze s Jadranom. a danilski elementi su vjerojatno samo tradicija. široke trake i šrafirani trokuti. Keramika : Crnoglačana – bikonični oblici. zatim ornamenti izvedeni široko udubljenim linijama (paralelne linije. uglavnom krivolinijske.

Ovdje se ne miješaju dvije osnovne komponete kao u naselju Ustie. već će se smještanjem samog naselja među neolitskim tumbama drugog kulturnog izraza . odnosno jugoistočnim kompleksom crnopolirane keramike.Geneza: među keramičkim nalazima nema dokaza čvršćih veza s velikim srednjobalkanskim.

najprihvatljivije je staviti Malu tumbu okvirno u srednji neolit. Smilčić (Š. rata – interesantna su jedino istraživanja u Grapčevoj špilji na Hvaru.(Porodin. Vrlo je malo lokaliteta sustavno istraživano. J. Batović -sve faze neolitika). samo nedostaje prava bojenakeramika. nego o miješanju naselja različitog karaktera naistom području. prije prvog svj. između dva svj. 2. Razlikuju se tri neolitičke faze: stariji (impresso kultura). Put dolinom rijeke Seman-Devoli vodi do neolitskogkompleksa CakranDunavec (paralela u istim oblicima.Rendić-Miočević. pećina Gudnja kod Stona (S. Ipak. raditi o zoni miješanja – ali ne miješanja kulturnihelemenata u jednom naselju. U isto vrijeme donose: I faza Male tumbe = Sesklo / II faza Maletumbe = Tsangli-Elateia u Grčkoj = Cakran = S IIb u Makedoniji i Srbiji. Palagruža. Lisičići u srednjem toku Neretve. Dosadašnja istraživanja mogu se podijeliti na tri razdoblja: 1. Mirosavljević). rata – nastavak istraživanja Grapčeve špilje. jer još nemadovoljno podataka za precizniju kronološku sliku. Lastovo.) i mlađi (hvarska kult. Najznačajniji promet se odvijao morem – širenje utjecaja prema jugu uAlbaniju i Grčku (i obratno). koja je prisutna u Cakranu). Tremiti s poluotokom Garganom. slojevi od paleolita do bronce). Crvena stijena u Crnoj Gori (A. Sušac. Novak). Korošec -danilska kultura). odnosno u srednjoj Albaniji.). koji jeobuhvaćao prostor od Trsta do približno polovine Albanije. Veluška tumba). Vela špilja na Korčuli (G. 3. koja je bila i najgušće naseljena. Najbolje uvjete imala je sjevernaDalmacija. Izvorište kulture Male tumbe treba tražiti sasvim na jugu Jadrana. Korošec). Petrak). Novak -od starijeg neolita do antike). Kronologija: istraživači Male tumbe uključili su je u srednji neolit i vezali naCakran i Danilo. rata – sustavna istraživanja Grapčeve špilje (G. IMPRESSO KULTURA . Zemljoradnja je zbogsastava zemljišta bila slabije zastupljena. ali dosta slabija. Benac impresso kultura. Bolje su bili zastupljeni stočarstvo ilov. Danilo kod Šibenika (D. Pianosa. Markova špilja na Hvaru (G. Postoji i veza s Tesalijom u sličnimornamentalnim motivima. bogatoj urezanoj iudubljenoj ornamentici i bijeloj inkrustaciji. nakon drugog svj. Novak -hvarska kultura). zatim veze s Apulijom i ostatkom južne Italije. JADRANSKA ZONA (Šime Batović) UVOD Istočna obala Jadrana činila je u neolitu izdvojen i zatvoren kulturni krug. Bačić-naslage od srednjeg neolita do brončanog doba). Petrić). Najkraći i najbolji put preko Jadranaodvijao se preko otoka: Mljet. srednji (danilska kult. odnosno srednje Grčke. u prvom redu radi nabave opsidijana. Korčula. sve doLipara. Javorika na Velikom Brijunu (B. Vela špilja na Lošinju i Vaganska peć na Krku (V. Bribir (J. Nakovana na Pelješcu (N. Tako bi ovaj lokalitet mogao biti vezaizmeđu južnog Jadrana i Tesalije.

Vjerojatno je bilo i potpuno kružnih naselja (slična su zabilježena i u Apuliji). smještenom uz izvor vode. južna Istra (Vrčin. Odmutnjača u dolini Pive i Crvena stijena iznadTrebišnjice). Verudica kod Pule.Područje: cijelo istočnojadransko primorje. Posmrtni ostaci: u Smilčiću su otkriveni dječiji i kostur odrasle osobe u zgrčenim položajima i jedna lubanja pokrivena pločom. Barica kod Smilčića. južna Dalmacija (Gudnja na Pelješcu). Naselja na otvorenom obično su smještena u polju. a prvi je poslužio za bacanje otpada. Crvena stijena. Stolac). Jasniji podaci poznati su jedino u Smilčiću. Ostala nalazišta su u pećinama. Naselja: neke pećine su naseljene trajno. a na jugu pećina Spilakraj Perasta. uz rijeku ili potok. Ona smještena na uzvisinama dosad nisu poznata. Šandalja. vjerojatno predstavlja prijelazni stupanj u srednji neolit). U pećinama. . Vlaška jama. Nin. Galerijska jama). Danilo i Stolac. s ognjištima od kamene podloge oblijepljene zemljom i slamnatim krovovima. Najsjevernija su nalazišta pećine oko Trsta. a pojedine se napuštaju razvojem zemljoradnje. sjeverna Dalmacija (Nin. oko Trsta i slovensko primorje (Grotta Gialla. formiranjem stalnih naselja na otvorenom (glavna potječu iz II stupnja). Medulin. neke sezonski. osim kulturnih naslaga. Markova špilja na Hvaru). Medvedova jama. Šandalja. Bribir. često se nalaze samo vatrišta ili ognjišta. Prema istoku je granica dolina Pive (Pećina Odmutnjača kodPlužina). jama Krčina kod Klisa. Najdublje u unutrašnjosti nalazi se u Hercegovini i Crnoj Gori(Zelena pećina kraj izvora Bune. Polukružno naselje izvana obrubljuje rov širine 5 m. Danilo. Odmutnjača). Veća sustavna istraživanja izvršena su samo u Smilčiću i Danilu. Smilčić. onemogućavanja bježanja stoke ili zaštite od poplava. Jami na sredi na Cresu. Stariji neolit se razvijao kroz tri stupnja impresso kulture: I – zastupljen u Crvenoj stijeni (ovaj stupanj nalazi se isključivo u pećinama) II – u Smilčiću (najizrazitiji u naseljima na otvorenom) III – u Gudnji (još slabo poznat. Unutar polukružnog naselja Smilčića nastambe su okruživale prazan prostor namijenjen za zajedničke potrebe. Kvarnerski otoci (Vela špilja na Lošinju. Vorganska peć na Krku). polukružnog oblika veličine 100X200 m (oko 2 ha). Hercegovina (Zelena pećina. S vremenom je rov koji je okruživao naselje izgubio namjenu (možda zbog širenja naselja) pa je iskopan drugi na većoj udaljenosti. Vrsi. Barice u Benkovcu. Benkovac. Ižula kod Medulina). srednja Dalmacija (pećina Škarin samograd. Zapaža se i prostorna podjela -dvije prostorne varijante: jedna na otocima s užim obalnim pojasom idruga u zaleđu (zasad najizrazitija u Hercegovini tokom I stupnja). vjerojatno iskopan radi zaštite od životinja. slabo poznata u unutrašnjemzagorskom dijelu. građene od drveta i granja vjerojatno oblijepljenog zemljom. Verudica. Crna Gora (Spila kod Perasta. Kuće su bile nadzemne. Zapaža se da su kosti . kružne. Na otvorenomprostoru su: Vrčin. Vrsi. Krivače kod Bribira).

Vela špilja na Lošinju). u vezi s osnivanjem naselja. zatim sjekirica kampinijenskog tipa-ovalnog oblika. U Zelenoj pećini – ostaci dječje lubanje. Nema izrazitih ostataka obreda. Od kamenih proizvoda tu su noževi i strugala. Koštani proizvodi su sličnimezolitičkom razdoblju (razna šila). Markova špilja. česte na poluotoku Gargano. a .uglavnom u blizini ili uz ogradne rovove. Zelena pećina. kakvi su poznati u Obrima. što se ponavlja i u kasnijim fazama. Keramika je uglavnom grube izrade. I stupanj (Crvena stijena. Inventar: .

premazivanje posuda razrijeđenom glinom javlja se izuzetno. Nin. katkad scrvenom inkrustacijom. razvoj stočarstva?). a ukrašavala seimpresso tehnikom. Među kamenimproizvodima još nema glačanih sjekira ili drugih glačanih predmeta. Osim ovih primjera. U II stupnju se razmjena proširuje u unutrašnjostdolinom Neretve i Bosne do starčevačko-impresso kulture. . Verudica. a širi urezani iudubljeni geometrijski ukras. iz Markove špilje). Stolac. a i koštaneizrađevine su rijetke. najčešće u vodoravnim nizovima. U Zelenoj su pećini motivi mnogo gušći. Inače je keramika (naročito u I fazi) slična onojna otocima Tremiti i Apuliji. a ubadani ukrasi su najčešće kružni. Markova špilja. a rjeđe je ukrašenaudubljivanjem. Ukras otiscimanoktom nije čest. zatim monokromna. Fina monokromnakeramika je bila premazivana prije pečenja i glačana. jajolike i konične posude).). Vjerojatno je na prijelazu iz II u III stupanj došlo dovažnih promjena koje su uvjetovale napuštanje i premještanje dotadašnjih naselja(klima. Grube keramike ima najviše. Udubljeni ukras izvodio se prije pečenja i sastojao se uglavnom odpravilnih. osnivaju se naselja na otvorenom. koji jeurezivanjem imitirao motiv otiska nazubljene školjke. ni likovnih izrađevina. Rijetko se javlja drhtavi ukras (tehnika a tremolo). elipsasti i trokutasti. žitarica. nema ni krivocrtnih motiva. a tremolo i žigosanjem ukrašenakeramika. Redovno je cijela vanjska površina prekrivena ili neuredno izvedenim ukrasom. u manjem broju konične. U ovom stupnju nema cik cak motiva. Vela špilja naLošinju). Prevladava utiskivanje školjkom Cardium (najviše na Sjevernom primorju). kosim ili okomitim pojasevima. Čini se dase krajem ovog stupnja u Dalmaciju iz južne Italije proširila slikana keramika. motiv sličan klasu). Javlja se i premazivanjepovršine posuda nakon pečenja crvenom bojom koja se otire (crusted tehnika). duhovni život: u I stupnju lov je osnova. . Moguće je i daje nakit od školjaka imao određenu ulogu amuleta. govedo i svinja su rjeđi). Tehnika urezivanja je rijetka i njome se izvode kratki urezi što oponašajuimpresso motive. Iako nema sigurnih dokaza. Značajna je pojava spirale. Sve se više gubi impresso ukras. plitkih snopova ravnih crta. moguće je da su dječji kosturi vezani uz obred osnivanja naselja. pravokutna strugala kao vjerojatnodijelovi srpova) i stočarstvo (najčešće su ovca i koza. Već od I stupnja primjećena je razmjena dobara (kremena sjekira kampinijenskogtipa s Gargana. nešto finija keramika ukrašena udubljivanjem ili urezivanjem. Medulin. Javlja se impresso. širenje zemljoradnje. prstima ili raznim predmetima. zatim crno glačane posude. koja će se potpuno razvitiu srednjem neolitu. motivima iscrtkanih trokuta. Posebni obredi zapažaju se samo kod jedne lubanje prekrivene pločom izSmilčića (parcijalno sahranjivanje-kult lubanje?). iliu vodoravnim. Veliki broj posuda se ukrašava tehnikomžigosanja ili utiskivanja rubom školjaka i puževa. cikcak motiva i pojaseva koji su se obično izvodili povlačenjem poleđinom rebrastihškoljaka (Cardium). Pekla se na otvorenoj vatri ujednostavnim oblicima (poluloptaste. Forme su jajolike iloptaste. žrvnjevi. katkad i mrežastih trokuta i rombova. . plastike. a javljaju se imotivi kojih nema drugdje (polukružni. spojenim na jednomkraju (u obliku slova V). Prema ukrasnom sustavu Markovašpilja je najsiromašnija. III stupanj (pećine Gudnja i Škarin samograd. II stupanj (Smilčić. uopće nema korištenja boje. Ekonomija. Za nakit je vjerojatno služilo nekoliko komada probušenihškoljaka u Smilčiću. obrednih posuda itd. uglavnom jednostrukim otiscima. Situacija je slična kao u južnojItaliji (nema žrtvenika. zatim crte i trokuti ispunjeni ubodima. tremolo ukras na grubojkeramici. Rijetki primjerci iz Nina iSmilčića imaju crvenu inkrustaciju u impresso motivima. Javljaju se cik cak motivi. a od II stupnja razvija sezemljoradnja (ostaci slame. U III stupnju sve više prevladavaju zemljoradnja i stočarstvo. . ali katkad i dvostrukim. gdje su se izvozileškoljke Spondylus. za sada ga ne nalazimo unaseljima na otvorenom).

Dakle. Ipak. Zapaža se tako da su nosiociimpresso kulture jače djelovali na razvoj kulture u srednjoj Bosni nego obratno (toće vrijediti za čitav neolit). Tamo se onasusreće s utjecajima iz Grčke. Islam Grčki. može se reći varijanta danilske kulture. Medvedova jama. Veze sasusjednim neolitičkim kulturama uspostavljene su samo u srednjoj Bosni (najvišeu III stupnju) – tada se oblikuje starčevačko-impresso kultura. naročito u vezi s kamenim i koštanim oruđem. Škarin samograd. Jedinobi se moglo pretpostaviti da su preko Obra preuzeli crvenu inkrustaciju. Uglavnom isti raspon dobiven je i na Prednjem Istoku i u Grčkoj. Bribir. To će se sve pojaviti udanilskoj kulturi. Na Jadranu u ovoj kulturi za sada nema elemenata starčevačke kulture. te u jugozapadnoj Makedoniji. osim u Gudnji. Lisičić. I stupanj ima gotovo istasvojstva kao mezolitička faza. Najvjerojatnije se isto mora datirati i stariji neolitik na istočnojadranskoj obali. Ukrasni sistem slikane keramike stupnja Masseria la Quercia vrlo je sličan onomdanilske faze. što je važno za razvoj slikane keramike na istočnom Jadranu. Pokrivenik. starijineolitik može se u cjelini datirati od oko 6000. sjeverna Dalmacija (Privlaka. samo što se upotrebljava keramika. Zaule kraj Trsta). Ciganska jama.Što se tiče južne i dijela srednje Italije. Benkovac.e.Geneza: jednu od temeljnih uloga u razvoju imale su prethodne mezolitičkekulture. Kvarner (Vela špilja na Lošinju i Jami na Sredi na Cresu). Izraziti elementi D kulture nalaze se u srednojBosni u okviru mjesne kakanjske i butmirske kulture. oko Trsta i slovensko primorje (Grotta Gigante. dok su u III stupnju (Masseria la Quercia) razlikedosta značajne – slikane keramike kod nas u tom stupnju nema. . a III stupanj je datiran od oko 5000. Najveće su sličnosti na otocima Tremiti iGarganu (Daunija). Piramatovci). II stupanj se razvijaotokom 6. Istra (Javorika na Brijunu. ali ne pod starčevačkim utjecajem. Markova špilja na Hvaru. Vlaška jama. DANILSKA KULTURA Područje: isto kao i ono impresso kulture. Crna Gora (Spila . sadrži istu kulturu kao I stupanj impressa. sličnosti su najpotpunije u I stupnju. Smilčić. prije n. zatim u naseljima vinčanskekulture u Metohiji. u 6. Vešanska Peć na Učkoj). Caverna Caterina. ni plastiku. Jedino u kulturi Cakran (srednja Albanija) zajedno selementima impresso keramike s kraja starijeg neolita (III stupanj). nalaze sepojedine posude s barbotine ukrasom iz S kulture. god. Vela špilja na Korčuli). tisućljeće. II stupanj(Guadone) pretežno je sličan. Vrsi. tisućljeća.prije n. do 4600.e. akasnije se opažaju sve veće razlike. Pečina na Leskovcu. nisupreuzeli ni sjekire. do 4600 god. . . srednja Dalmacija (Danilo. Pretežno ista kultura otkrivena je usrednjoj Albaniji (Cakran). Kronologija: I stupanj (ili tip Crvena stijena) = Prato Don Michele II stupanj (ili tip Smilčić) = Guadone III stupanj (ili tip Gudnja) = Masseria la Quercia = Obre I = Starčevo II b I stupanj u Dauniji datiran je na prijelaz iz 7. ni slikanu keramiku. I stupanj na području Daunije (Prato Don Michele – nazvan ponalazištu na Tremitima). južna Dalmacija (Gudnja).

sva nalazišta sjeverne Dalmacije. Na otvorenom su: Zaule. Veća sustavna istraživanja vršena su samo u Danilu i Smilčiću. Hercegovina (Zelena pećina. Stolac. Crvena stijena). Danilo. Stolac). a manja u . Javorika.kraj Perasta.

. Predmeti od opsidijana vrlo su rijetki. strugala. U Danilu su nađena tri dječja kostura (zgrčenci. a dva vanjska ostacima srednjeg i mlađeg neolita. U Danilu nisu otkriveni podovi i rupe od stupova. što je očito predstavljalo ulaz u naselje. veće loptaste posude. na drugom šiljak). U pećinama se uglavnom nalaze ognjišta. ali kako su otkriveni ostaci nadzemnih kružnih kuća vezanih za stariji i mlađi neolit. Veloj špilji na Lošinju. strelice – samo u posljednjem stupnju. ili češće najobičnija vatrišta. udice.Markovoj špilji. U Smilčiću su nađena tri koncentrična rova. razne pločice. 2 kremene strelice i narukvica od Spondylusa) i dijelovi 8 lubanja. svrdla. u Javorici i Bribiru kružan (u Apuliji su u tom periodu također kružna naselja. a izrazite su za kasniju hvarsku kulturu). žrvnjevi. vjerojatno zemunične nastambe) i dio lubanje. javljaju se tek u III stupnju. te u kakanjskoj kulturi). . ukrasne igle (pojedine s glavicom u obliku stilizirane zmije ili naljepaka na nekim posudama. rijetko ukrašene šrafiranim trokutima pod . Nakit se izrađivao i od keramike (kuglice i kolutovi za niske). Zelenoj pećini. prstenja. U Smilčiću je naselje imalo približno polukružan oblik. prstenje). Gruba keramika: pečena na otvorenoj vatri. radi se o naselju sa zemunicama. . srednji (II) i kasni (III).Keramika: dijeli se na pet osnovnih vrsta: 1. Najveća i najrazvijenija naselja otkrivena su u Sjevernoj Dalmaciji. četvrtastog i nepravilnog tlocrta. Nedostaju velika oruđa za obradu zemlje. Inventar: velika raznolikost kamenih proizvoda. motike i pijuci. jajolikog. u Danilu elipsast. Naselja: u danilskoj se fazi pretežno živjelo u naseljima na otvorenom. sjekire. Crvenoj stijeni. privjesci. šila. U nekima su pronađeni ostaci vatrišta i lijepa. Glačani predmeti su malobrojni: sjekire – jezičaste i kalupaste. kamena (privjesci u obliku sjekirice. Posmrtni ostaci: u Smilčiću su otkrivena dva odrasla kostura (zgrčenci. Kulturni sloj nalazi se isključivo unutar jama ili uz njih. životinski zubi. od kojih je unutrašnji ispunjen ostacima starijeg neolita. U Smilčiću ostaci nastambi nisu otkriveni. npr. Jami na Sredi. Otkriveni su i rovovi na rubovima naselja. već isključivo razne vrste jama – kružnog. pa možemo pretpostaviti da je i kod nas taj tip uobičajen). Veloj špilji na Korčuli i Stolcu. čekići. moguće je da su neki predmeti kraj jednog od kostura bili prilozi: nož od opsidijana. Na južnoj strani naselja otkriven je prekid srednjeg rova. javljaju se samo u posljednjoj fazi – ukrasne igle se javljaju i u butmirskoj kulturi. a materijal se vjerojatno uvozio s liparskih (Eolskih) otoka. Danilska kultura razvijala se kroz tri stupnja: rani (I). Svojstva kamenih predmeta slična su kao u kakanjskoj kulturi. Vjerojatno su neke jame u Danilu služile za stanovanje (slične su otkrivene i na Brijunima. redovno različite veličine. kostiju (ukrasne igle. Javorici. a grupirane su obično po dvije ili tri. najčešće kremenih: noževi.Od školjaka (Spondylus) i puževa se izrađivao nakit. uz vanjski rub srednjeg rova. dlijeta. Dakle. nisu vezani uz rovove već uz jame.Koštani predmeti su također brojni: glačalice. a pojedine su školjke premazivane crvenom bojom (obredno značenje). instrumenti za ukrašavanje keramike (na jednom kraju štapića je lopatica. vjerojatno je da su iste postojale i u srednjem neolitu. a položaji su im isti kao i naseljima impresso kulture (neka imaju i izravan kontinuitet). sve bez rupa za nasađivanje i malih dimenzija. kružne probušene pločice).

ali glačanih površina u tamnom. Slična gruboj. uvijek u tehnici urezivanja.obodom. Bolje obrađena keramika: glavni nosilac stila D kulture. a ponekad i spiralama. crnom tonu. bikonične . Javljaju se poluloptaste i loptaste posude. 2.

u Danilu 20-tak. rombovi. ptica. Motivi su najčešće šrafirani nizovi trokuta. cik cak. Imaju sličnosti snekim likovima u Makedoniji i Grčkoj (valjkasta glava). Ljudski realistični likovi: glava i vrat su u obliku dugog valjka. Gruba slikana keramika: vezuje se uz kraj D kulture i poznata je samo u Smilčiću. 4. šrafirani trokuti.posude. te uokvirenim širokimcrvenim pojasevima. itd. Slična je finoj slikanoj. Česti su potpuno ispunjeni motivi (u finoj su češći šrafirani). Radi se o geometrijskim motivima izvedenim sivom. Stopalo je ukrašeno urezanim linijama(obuća?). meandri. ciglastapovršina je katkad premazana bijeložućkastom bojom. zaobljenim bokovima. a uBribiru 5. raličite varijante krivolinijskih i pravolinijskihmotiva (najveća raznovrsnost u III stupnju) – spirale. tanjuri. reljefni motivi i slikanjetamnosmeđom bojom. ili se loptasto proširuju. rombovi) a vrh može biti premazan crvenom bojom ucrusted tehnici. Istaknut je nos. posude na četiri noge (ritoni). 5. Posude su ukrašene udubljivanjem i crvenominkrustacijom. Plastika: dijeli se na 4 osnovna tipa: 1. Gornji puni valjkasti dio postupno se širi u šuplji zvonasti donji dio. a neki imaju i oblik falusa. Fina slikana keramika: manja količina. ali je nešto grublja. Najbogatije suukrašavani ritoni i zvonasta plastika. s kraja danilske ili iz hvarske faze. u manjoj mjeri i premazivanjem crvenom bojom (crusted). Najsličnija je keramici Ripoli I tipa iz srednjegneolitika u srednjoj Italiji. Ljudski zvonoliki ili ljevkasti likovi: u Smilčiću otkriveno 130 komada (neki su iz hvarske faze). a životinjske glave nanekima podsjećaju na obredne maske (ili predstavljaju likove predaka-toteme). zmija). 4. zvonaste zdjele i čaše. trokuti. Ornamentika je strogo geometrijska. pretežno četvrtasto sa zašiljenim ramenima -batrljcima. Ljudski udovi: pojediniprimjerci plastično oblikovanih nogu. vrpčasti ili spiralnimotivi). žaba. katkad u obliku životinjskih glava. Vjerojatno predstavljaju muške likove. Postoje i primjerci sa završetkom u obliku realistične ljudske iliživotinjske glave (govedo. a ukras se izvodio s dvije. katkad s nekoliko bradavičastihispupčenja. što se ne može opravdati. koje su ukrašene s tri vodoravne valovite ili cikcak urezane crte po trbuhu. crnom ilibijelom bojom. Radi se o peharu na stožastoj nozi i loptastimposudama s cjevastim vratom. ponekad s tri boje. Navrhu su zaobljeni. Općenitoje pravilo da su ovi realističniji primjerci mlađi. vjerojatno dolinom Une. a motivi su izvedeni tamnim nijansama. 3. Keramika tipa Malo Korenovo: u Smilčiću je nađeno nekoliko ulomaka. import izSlavonije. Ukrašavala se cijela vanjska površina. vrpce. šahovka ploča. a na zdjelama iunutrašnji gornji dio. Tijelo je plosnato. pa se smatra uvozom. Ritoni su najčešće na ručiciukrašeni jednim (obično spirale). zatimubodima i žigosanjem (njima bi se ispunjavali trokutasti. Nepoznata je namjena nalaza kockastih predmeta ili pravokutnih pločica suzdužnim kanalom. cik caklinije i pojasi. Drugavarijanta ritona javlja se pri kraju D kulture i ima niske dvije noge poput zgrčenihljudskih nogu -vjerojatno nastala po ugledu na klečeći ljudski lik. cik cak. katkad i uokvireni crvenim ilismeđim trakama. 2. boje se lakoskidaju. a po ostaloj površini drugim motivom. Životinjski likovi: dvije . siromašnijih oblika. koji je ponekadna vrhu udubljen. Obično nisu ukrašavani. šahovska ploča. sličnih pločicama na leđima životinjskih likova (vjerojatno sukorišteni u obredne svrhe). Statue su redovito ukrašene udubljivanjem i crvenom inkrustacijom (spirale. mrežasti motivi. Korošec i Benac smatraju da predstavljaju falus u vezi s obredima oko plodnosti. Radi se o obrednom ili zavjetnom proizvodu. dijelovima ritona i vrhovima zvonaste plastike. rombovi. alipojedini primjerci premazani su bijelom bojom (pogotovo lice). 3. Crvena crusted tehnika primjenjivala se naneukrašenim zonama posuda. Pri kraju faze javlja se i bijela inkrustacija. a ponekad i bademaste oči s očnim lukovima. katkad i omeđenim crnim obrubom. te ponekad izdvojenim nogama. Ručice naposudama nisu česte i uglavnom se javljaju ušice ili bradavičasta ispupčenja. što se dalje razvija i u hvarskoj fazi.

a pojedine posude u Ripoli kulturi srednjeItalije odgovaraju danilskima. koji unutarnaselja shranjuju samo poglavice i vračeve. zaštita).varijante – s posudicom na leđima (ukrašene pravocrtnim udubljenim motivima) ili pravokutnom pločicom sa uzdužnim kanalom (nisu ukrašene). Geneza: dosadašnja mišljenja kreću se u nekoliko pravaca: J. ali nigdje nisu toliko mnogobrojne. zvonastaplastika. Batović zalaže za danilsku kulturu kaoizvorište. Lov prevladavasamo u planinskim predjelima. ovdje se može naglasiti da se Š. vinčanskoj varijanti u Bosni. Životinjske figure također se mogu vezati uz obrede oko plodnosti. Kasnije je prihvatio tezu o autohtonom razvoju. Opsidijan je uvezen s Lipara. zemljoradnja (pšenica. Korošec – D kultura se nije razvila iz impresso kulture. Simboličku funkciju počele su gubiti u hvarskoj fazi (po njihovom obliku seizrađuju stožaste posude ili poklopci. smatrao je da su naselja impresso kulture propaladoseljenjem nosilaca danilske. u butmirsku i sopotsku kulturu. Zvonasti tip figura – slične se nalaze u Cakran kulturi. zatim koza iovca. pa jeopravdano pomišljati na postojanje dvospolnih obrednih simbola plodnosti. Važan je i jedan pronalazak makete kuće s bukranijem na pročelju (obredi vezaniza kuću. Amuleti – životinjski zubi. mjestimično u Grčkoj. dok sekasnija varijanta s klečećim ljudskim nogama vezuje u obrede napretka roda izajednice. raznolike i bogato ukrašene. Njihovživotinjski oblik može se povezati uz obrede oko plodnosti stoke i zemlje. M. i šire su u butmirsku ivinčansku kulturu). Čini se damedvjeđe figure nose posudicu. kakanjskoj i butmirskoj kulturi. Pojedini elementi vjerojatno su preneseni u Cakran kulturu (ritoni. ostali se ostavljaju životinjama izvannaselja). ali i žitarice. Makedoniji. te u Ripolikulturi. Ritoni – Korošec ih prvo vezuje uz obrede oko vode. npr. pločice. izvoz ritona ukakanjsku kulturu (a prenosili su se i u Metohiju). oblici keramike). S područja korenovske kulture uvezena je u Smilčićkeramika. ječam. Pojavilo se i mišljenje da se radi od svjetiljkama korištenima u obredima. Kult mrtvih – pojedini ukopi djece u Danilu (zemunice) vjerojatno su žrtveprigodom gradnje kuće ili naselja. Malobrojni kosturi odraslih u Smilčićusahranjuju se uz rovove (usporedba s Massai plemenom u Africi. Dok su likovi sposudicom dosta česti u neolitskom svijetu. Benac – prvotno zaključio da se D kultura sastojala od kontinentalne imediteranske komponente. raž) i ribarstvo. Na nekimlokalitetima su pronađene i samostalne pločice s kanalom. Crvena i bijela boja – javljaju se na različitim figurama (muškim i ženskim). već su se njeni nosiocinaselili na ovo područje. a goveđe i svinjske pločicu. Intenzivnija je trgovina uvrijeme butmirske kulture. u Lisičićima. pa svinja). naročitom krajem D kulture. Iz kakanjske kulture su sevjerojatno uvozile velike koštane gladilice. privjesci sjekirice. Već su iznesene različite teze o nastanku ritona (poglavlje o kakanjskojkulturi). a zatimuz kult falusa (zvonolike figure) i predstavlja kao ženski aspekt u kultu plodnosti. Nema dokaza o pravim i izdvojenim grobljima. ali ipak smatra da pokazuje posebnosti mjesnogpodrijetla. oni s pločicom karakteristični su za Dkulturu. . A. Garašanin – postanak D kulture nalazi dijelom u postupnoj seobi (sukcesivnamigracija) s jugoistoka. Ekonomija. . što znači da se vjerojatnonisu sahranjivali već izlagali. Trgovina se i dalje razvija: izvoz školjaka. Naknadno je pretpostavio autohtono podrijetlo ilipostanak s jugoistoka. duhovni život: najznačajniji su stočarstvo (govedo.

vjerojatno su se proširili pod utjecajem danilskekulture. najbogatijoj fazi. Cakrankultura je više vezana s Grčkom nego D kultura i predstavlja sponu između grčkei naše obale. crusted tehnika. Veze sa srednjom Italijom: fina slikana keramika je potpuno ista onoj u I faziRipoli kulture u srednjoj Italiji. za razlikuod impresso faze. Kakanjska je općenito siromašnija. Veze s južnomItalijom: sličnosti s Daunijom su jednakom gospodarstvu. na prijelazu iz Sesklo u Dimini (uperiodu danilske III faze): ritoni i poluloptaste i bikonične zdjele s tipičnimurezanim danilskim motivima. ručice uobliku život. Najbliže sličnosti su u II fazi srednjeg neolitika (Matera-Capri II) u jugozap.Veze s Cakran kulturom u Albaniji potvrđuju ritoni i brojni motivi. jer nedostaju stratigrafski podaci.Izravne veze su ustanovljene i s Korenovskom kulturom – import linearnekeramike u Smilčiću. . ranijaje od D kulture). crvena inkrustacija.D. Bosni. Kako ti elementi u južnoj Italijinemaju prethodan razvoj. zatim nizovi trokuta. treba tražiti u starijemhalkolitiku Anatolije (tj. Po tome se nameće zaključak da Grčka nije imala utjecaja najadransku obalu i da se njeni elementi nisu uspijevali širiti preko Albanije. Tada je D kultura usvojoj III. kao i na području zapadneMakedonije. kakve nema u D kulturi.U odnosu na kakanjsku kulturu ima dijelom zajedničku osnovu u impresso fazi. što se proširilo iz butmirske kulture. Odnosi prema Grčkoj nisu tako izravni. glava. Srejović – podrijetlo D. . koštanih i keramičkih predmeta. do Panonije. To nije mogućeuvjerljivo dokazati. U prelaznoj zoni na području Metohijenalaze se brojni elementi zadnje faze D kulture. . ona se datira na prijelaz iz starijeg u srednji neolit (dakle. i lengyelske kulture. Dakle. već se nalazi samo manja količina slikane keramike ranog Diministila. . U butmirskojkulturi (naročito u ranom stupnju) su izraziti danilski elementi. sahranjivanju u rovove. S obzirom na impresso keramiku i mnogo skromniji ukras u Cakrankulturi nego u D. Javlja se i inkrustacija crvenom i bijelombojom. . samo što je danilska raznolikija. Veze sasopotskom kulturom vjerojatno su vršene preko butmirske (Spondylus. impresso fazi: oblici kamenih. . pa se i ritoni smatraju produktom ove kulture. glava. cjevaste noge). Italiji. Ipak. Š. kao ni ovakvu dataciju. kao primjerci što oponašaju zvonastu plastiku i ručice u obliku život. samo su izvedenislikanjem. ali i do transformacijeD kulture u hvarsku kulturu. Batović – D kultura se razvila kontinuranim razvojem na domaćem tlu iz starijihkultura.Osnovna svojstva nalaze joj se već u prethodnoj. Izrazitiji su njeni utjecaji na Grčku. kao i u hvarskoj kulturi na istočnomJadranu. Jadrana i Bosne. ograđivanju naseljarovovima. Ti su elementi poslužili kao uzor istim motivima. posebno na Liparima i u Grotta delle Felci na Capriju kodNapulja. u keramici nema izravnih veza. a najčvršća veza su im ritoni. ona je mjesnog mediteranskog podrijetla. kao i butm. Proizlazi da D kultura sadrži neke opće elemente (uglavnom vezane za slikanukeramiku) kao i Sesklo i Dimini kulture u Grčkoj koje je preuzela pretežno prekoItalije. Danilski elementi u korenovskoj kulturi nisu poznati. u sljedećoj Serra d'Alto kulturi. Tamo se javlja malobrojna keramika ukrašena urezanim. a katkad ipoložaj naselja i obred sahranjivanja. također u postupnoj seobi s jugoistoka) – put širenja jepreko Grčke. kakvog također nema nanašoj obali. Uvoz iz Grčke može se dokazati samo uMarkovoj špilji s nalazom posude Sesklo tipa. U vinčanskoj kulturi elementi se nalaze samou ist. cik cak crta itd. isti tip. U Cakran kulturi nema nalazaSesklo tipa. a ponekad ireljefnim meandro-spiralnim motivima. U mlađem neolitu Albanije (faza Maliq-Kamnik) prevladava slikana keramika razvijenog Dimini stila. ukrašavanje urezivanjem i udubljivanjemgeometrijskim motivima. što je dovelo do jačanja trgovine.

što nije moguće stvarno uskladiti.e. da bi zatim prešla u metalno doba poddrugim imenom. Benac). Preko kakanjske i butmirske kulture jasno jeodređen odnos prema vinčanskoj i spotskoj kulturi. nakon koje slijedi kulturaSerra d'Alto vezana za hvarsku fazu. najvjerojatnije je da se spirala samostalno razvila napodručju danilske kulture . Vremenska usporedba s Ripoli kulturom usrednjoj italiji ne može se jasno odrediti . odnosno od 7 razvojnih stupnjeva D kulture. D kultura se nastavlja na starijineolit. ili CastellaroVecchio (Matera-Capri I) u ostaloj južnoj Italiji. koja sadrži slikanukeramiku sličnu hvarskoj fazi i I stupnju Butmira). II (A. UCakran kulturi još je nejasna stratigrafija. Najčvršća je kulturna veza sastarijim dijelom Matera-Capri II u ostaloj južnoj Italiji.tis.tis. 2. ali na slikanojkeramici. što donekle odgovara I stupnjukakanjske kulture (Protokakanj) ili stupnju Passo di Corvo u Dauniji. kulturom u srednjoj Bosni. Nije nastao u Bosni. 4. Isti se ukras u Grčkoj javlja na ritonima. Dimitrijević).. S obziromna sve to.n. Ne može sedokazati usporedan razvoj D i H kulture (Š. Zasad se može reći da je istovremena sI fazom Ripoli kulture. a raširila sevjerojatno iz danilske kulture jer nema ni u Italiji razvojnih stupnjeva. i prvu pol. Već tada se radi o razvijenoj.e. koji su najvjerojatnije prošireni iz danilske kulture. već je tamo uvezen u kakanjsku i butmirsku kulturu iz danilske (dokazujuizvezene posude.Različite su usporedbe s Grčkom: Sesklo i Dimini I. U Grčkoj se spirala javlja tek od I stupnja Dimini. pa se ne može ni dati kronološkaprednost. Prema tome. . Batović). što odgovara ujedno početkumlađeg neolitika.. srednji neolitik.Poseban problem predstavlja nastanak spiralnog ukrasa. vremenski odnosi su okvirno najvjerojatnijesljedeći: . Faza Scaloria bassa uDauniji određena je od 3600.e. koji prethodi D kulturi i Scaloria Alta.Izvjesnu teškoću predstavlja slabo poznavanje prijelaznog stupnja iz III stupnjastarijeg u I stupanj srednjeg neolita (Protodanilo). trajaousporedno s čitavom hvarskom kulturom. Odnos prema Grčkojnajbolje odgovara Sesklo fazi. posljednja 3 su usporedna sa starija3 stupnja hvarske kulture (T. Danilo = Kakanj = Malo Korenovo = Cakran = Sesklo = Scaloria bassa = Matera-Capri II a = Ripoli I Kraj starijeg neolita datira se oko 4600 godine pr. Dimini II-IV (V. . i J. Milojčić i S. Zato je D kultura u osnoviusporedna s Kak. kao i oponašanje danilskih posuda sa spiralnim ornamentom). U Italiji jepoznata sporadično najprije u Matera-Capri II. Posljednji (III) stupanj D kulturedodiruje se s I stupnjem butmirske. Korošec). HVARSKA KULTURA . do 3500.n.pr. Konologija: postoje dva različita mišljenja – 1. kao i na pojavu primjeraka grubo urezanih spirala još u III stupnjuimpresso faze u Gudnji. Bregant) ili je mlađi dio D kulture.n. ali je mlađim dijelom trajala usporedno sa starijim stupnjem hvarske faze. pa i danilska kultura može sedatirati okruglo u drugu polovinu 5.U Italiji vremenski odgovara stupnju Scaloria Bassa u Dauniji (ovaj stupanj stojiizmeđu Passo di Corvo. Danilska kultura smješta se u srednji neolit između impresso i hvarske kulture. IV i V faza. izobličenoj spirali sličnoj kao u hvarskoj iliSerra d'Alto fazi. . Prema tome. u tehnici udubljivanja.od.pr. od mlađeg stupnjaSesklo kulture. ili kao druga skupina (P.

Smilčić-polukružni). te zapadnu Makedoniju. Svezemunice (nepravilnog jajoliko-izduženog oblika. Crna Gora (Spila kod Perasta.Područje: isto kao i prethodne kulture. Škarin samograd. Vela špilja na Korčuli). Hercegovina (Lisičići. anaselja na otvorenom zadržavaju uglavnom isti položaj i oblik kao u danilskoj fazi(Lisičići-kružni. oko Trsta (Grotta delle Gallerie. naselja gradinskog tipa nisu poznata. pokrivene pleterom) prve fazebile su smještene oko centralnog slobodnog prostora s velikim ognjištem.) nastale su klimatskepromjene koje su dovele do raseljavanja. a J. Islam Grčki. Jami na sredi na Cresu).e.n. Smilčić. Vrčin i Gradina Makadanj kod Rovinja). Na otvorenom su: Javorika. . Crvena stijena). Makadanj. Vlaška jama. Grapčevoj spilji i Lisičićima. Neki elementi su rašireni ina Kosovo. Ustanovljeni rovovi oko naselja služili su samo za bacanje otpadaka. Bribir. Kvarner (Vela špilja na Lošinju. Javorici. Gudnja kod Stona). druge dvije s nadzemnim pravokutnim objektima. Može se računati na tri razvojna stupnja H kulture (iako ju je T. a dijelom eneolitu). što je zahvatilo čitavu Europu (od 45002500). i P. Udrugoj fazi centralno ognjište je manje. Izraziti elementi nalaze se u okvirubutmirske kulture. kao i I stupnju tzv. Veća sustavna istraživanja samo u Smilčiću. Medvedova jama. Veloj špilji na Lošinju. Terezina jama. anije otkriveno postojanje drugih jaraka za obranu. Odmutnjača. d) sjeverni Jadran. koje izjednačavaju s IV i V stupnjemdanilske kulture).Zapaža se intenzivno i trajno naseljavanje pećina. Bribir). Naselja: intenzivnija naseljenost pećina. Tinj. Na području Daunije na krajusrednjeg neolita (poč. južna Istra (Javorika na Brijunu. . Benkovac. faze Scaloria Alta. Privlaka. Benkovac. Tinj. Danilu. b) lisičićka. Zelena pećina). Kako je u vanjskom opkopu Danila otkriven imlađi materijal. Lika (Golubinjača kod Mlakve). ali se također razaznaju promjene naseljavanje pećina i osiromašenje kulture.Dosad se uočavaju četiri prostorne varijante: a) hvarska. a javlja se oko njega još 7 manjih ognjištas obilnim ostacima kostiju i keramike. oko 3500. zatim u lasinjskoj kulturi sjeverozap. Okolo su bile poredane nadzemnečetvrtaste kuće (otkrivene su rupe za . Manja sustavnau Markovoj špilji. Islam Grčki. Škocjanska jama). Kod nas nije bilo tako drastično. Zelenoj špilji i Veloj špilji na Korčuli. osiromašenja kulture i ekonomskihpromjena. nisu otkrivene konkretnenastambe već izdvojeni krugovi kulturnog sloja – ostaci kružnih nastambi sognjištima. Vrčin. Bregant podijelilana 6 stupnjeva. Gospodska ili Milaševa pećina na izvoru Cetine. kada je nastupila oceanska klima. sjeverna Dalmacija (Privlaka. alpskog faciesalengyelske kulture u Sloveniji (također s kraja neolita). Jami na sredi. srednja Dalmacija (Danilo. pr. Nalazišta su još relativno rijetka. Grad kod Nakovane i Lisičići. Lisičić. Danilo. Vela špilja na Hvaru. Smilčić. Vjerojatno je to uzrokovalootopljavanje klime i povećanje oborina. Pokrivenik. . Lisičić. c) smilčićka. U Lisičićima su ustanovljene 3faze: prva je zemunička. Korošec na 2 stupnja. Hrvatske (koja početnimdijelom pripada neolitu. U Smilčiću se naselje znatno povećalo. Crvenoj stijeni. Grapčeva i Markova špilja. zaključeno je da je naselje egzistiralo bar kraće vrijeme i uhvarskoj fazi. južna Dalmacija (Grad i Spila kod Nakovane.

Posmrtni ostaci: u Smilčiću je otkriven ulomak lubanje. U pećini Pokrivenik na Hvaru otkriveni su ostaci dva . a u Grapčevoj špiljivelika količina ljudskih kostiju. U trećoj fazi gubi secentralni prostor.stupove i ostaci lijepa). G. Prevladavaju kostiglave. razbacanih bez ikakvog reda. na njemu se grade kuće (moguće je da je zajednički prostordislociran). Novak je radi toga zaključio da pećina nije služila za stanovanje. već zaobrede i sahranjivanje.

. privjesci i školjke premazani crvenom bojom). 2. kao iu D kulturi. U Smilčiću su. jednostavanukras od vodoravnih crta). naročito u Smilčiću i na područjuHvara. tj. osim pojedinih s obrednim značenjem (kuglice. a nema niizrazitih motiva H faze (spirale. glačanje. a . . I slika nakita se zadržala iz D faze. girlandi ipolukrugova. Posebnosti su u motivu u obliku urezanestilizirane grančice. a vjerojatno su postojala i pojedinačna obredna sahranjivanja. kao u prethodnim fazama. Dalmacije u odnosu na ostalapodručja je posebno velika količina reljefnog ukrasa.Keramika: znatno se razlikuje po pojedinim područjima. Po svemu sudeći. Na području sjeverne Dalmacije keramika je u mlađem neolitu imala poseban razvoj. 1. ukrašena udubljivanjem polukrugova. iako su osnovne pojave zajedničke. cik cak i ravnih crta). crvena boja. urezivanje. Lisičići se razlikuju od obale u kamenim proizvodima: duga dlijeta. već se poštuju samo pojedinačne kosti. naročito lubanje. kombiniranje više tehnika). kao i duže i jače predaje iz Dkulture. vjerojatno preko Istre u Italiju. različitod ostatka istočnog primorja. Najznačajnija razlika sj. Slobodnije je izražavanje u izradi keramike. crusted). plastika). Na srednjodalmat. a pojedinačno u Grapčevoj iMarkovoj špilji (igle s cik cak urezima i glavama ovna i ptice) i Smilčiću (s glavomu obliku stilizirane zmije). girlandi. Najznačajnije jenaselje u Smilčiću. a u III stupnjunestaje većina oblika i motiva vezanih za danilsku kulturu i obilježavaju ga vrlooskudni elementi (gruba keramika. motiva girlandi i pojedinih oblika posuda. Uglavnom nemageometrije – prevladavaju krivolinijski motivi slobodno izvedeni slikanjem. Sjeverni Jadran: karakteristično je veliko siromaštvo keramike.kostura (dijete i odrasla osoba) položeni u posebnoj pećinskoj udubini. Inventar: kameni predmeti slični su D fazi. pa su vjerojatno od tamo i donešene u Lisičiće. česte sumonokromija i slikane grube posude. Ipak senajviše vezuje uz sj. Na hvarskim nalazištima nema oruđa odrogova i krupnog lovačkog i zemljoradničkog alata. ali i izvoz. Ovo područje imalo je izravne veze s Italijom – uvoz ilioponašanje posuda s četvrtastim obodom i pintadera iz kulture s posudamačetvrtastih oboda (a bocca quadrata). Dalmaciju. koje se najčešće javljaju uLisičićima (topuzasta. a novitipovi se nisu razvili kao na jugu.. apoznate su u Smilčiću. Pojedine nove pojave dolaze do izražajatek u II stupnju (monokromija. nedostaju neke izrazite predaje D faze (fina slikana k. poluloptaste i bikonične zdjele i čaše. otocima opaža se obilje fino glačane i slikane keramike.Koštani proizvodi: također uobičajeni. spiralnog ukrasa.bez glavice. otocima i dijelom u Lisičićima (naročito spirale. Topuzasta i ona s glavom u obliku posude tipične su zaII i III stupanj B kulture u Obrima. gdje seposebno ističu krupna oruđa i ukrasni predmeti (čekići ili pijuci od jelenjih rogova) – razlika u tipu gospodarstva. služile kao ukras. Posebno obilježje hvarske kulture su ukrasne igle. 3. Javlja se i premazivanje vrata zdjela crusted crvenom bojom. reljefni ukras i slikana keramika). girlande. U Markovoj špilji zabilježen je import sjekire kampinijenskog tipa. za razliku od Lisičića. Reljefni ukras obilježava I i II stupanj. probušene sjekire-čekići. samo sa zadebljanjem na jednom kraju / scik cak ukrasom na vratu i glavom u obliku posude s bradavičastimispupčenjima / s glavom u obliku stilizirane zmije). U jednojzemunici u Lisičićima nađena je čeljust odrasle osobe. a i općenito nakit se malo koristio na Jadranu). posebne varijantestrelica s krilcima. javlja se jednostavni ukras crta. te kombiniranje tehnika (slikanje. Slikana keramika u potpunosti je nastavak danilskog stila. ni uhvarskoj fazi nema sahrane na grobljima. a prevladavajupoluloptaste zdjele. Pojedine posude uvezene su iz kulture Malo Korenovo. Školjke su na otocima i obali uglavnom neobrađene(vjerojatno su služile samo za jelo ili zbog obilja nisu bile toliko atraktivne kao uunutrašnjosti. Po tome su veze Lisičića puno uže sbutmirskom kulturom nego sa obalom i otocima. Nedostaje slikana keramika koja obilježavahvarsku fazu na srednjodalm.

Sjeverna Dalmacija je imala slabije veze sa suprotnom obalom. S Lipara se vjerojatnouvozio opsidijan. Bosni). a potječu iz I faze. te na ručicama posuda Serra d'Altokulture u južnoj Italiji pod čijim utjecajem je vjerojatno i nastala. Slični predmeti postoje i u butmirskoj i vinčanskojkulturi. Plastika: uglavnom se nastavlja iz danilske faze. sjekire. koja nije nasljeđena iz danilske faze. Kružni ipolukružni motivi bi mogli imati simbolička svojstva sunca i mjeseca. Prevladavaju slobodno izvedeni krivocrtni motivi izvedeniurezivanjem i udubljivanjem. koštane motike u Smilčiću. buzdovani). Osnovni motivi su girlande i polukrugovi. Ekonomija. polukrugovi. spirale i meandri. Pojedini oblici i ukrasi potječu iz butmirskekulture. duhovni život: osnovna slika u gospodarstvu se nije mnogoizmijenila u odnosu na danilsku fazu: u zemljoradnji prevladavaju pšenica. na koštanoj igli Markove špilje. stabla. reljefno ukrašeni i premazanitamnim bojama koje se ne skidaju. Uzgajale su sepretežno ovce i koze. Trgovina je bila mnogo šira nego u D kulturi. . osim u funkciji ručica posuda (u D i Hkulturi). Stočarstvo je glavno na otocima. Takveglave nisu poznate na ovom području. Najviše uvezenih proizvoda nalazi se u Lisičićima. gdje je glavni lov (Lisičići -tamo je i lovačkooruđe veoma razvijeno –strelice. ali nedostaju izraziti D elementi (nedostaje I faza). a više se izvozilo nego uvozilo. zemunice. Lisičići: nedostatak slikane keramike i ritona. gdje su se proširili s Primorja. Radi se oglavi ovna sa stožastom osnovom. strelice). nađeni su žrvnjevi i kameni dijelovi srpova. ječam. Njihova retardacijaopaža se u II stupnju kada su grublje izrađeni. a preko nje i s vinčanskom i sopotskomkulturom. likoviživotinja. raž.manje urezivanjem i udubljivanjem. a isti su kao u danilskoj kulturi. Osnovni motivi: girlande. najčešće sa životinjskimmaskama na vrhu. Uvoz spodručja Gargana predstavlja kremena sjekira kampinijenskog tipa u Markovojšpilji. finaslikana keramika). Zbiljske predstave su rijetke. Pojedinačni dijelovi ljudskih nogu su također rijetki. Životinjski likovi poznati susamo u sj. U Grapčevoj špilji se nalazi najbogatijaslikana keramika. pretežno u I stupnju H kulture. Jedna samostalnooblikovana životinjska glava poznata je jedino iz Markove špilje na Hvaru ipredstavlja sasvim novu pojavu. Ljudski zvonoliki likovi sve više poprimaju stvarne oblike. Dalmaciji vjerojatno je vezana uz mnogo veću uloguzemljoradnje nego u Lisičićima i srednjodalmatinskoj obali. a samo izuzetno u III stupnju. koja je premazana crvenom bojom. Ljudski likovi s realno oblikovanim tijelomvrlo su rijetki i nalaze se samo u Smilčiću. nego oboje sa sj. kamene motike-sjekire uLisičićima. a u Italiju su se izvozile pojedine posude hvarske kulture. a jedan primjerak ima i ljudsku glavu. bodeži. U Markovoj špilji nalaze se najizrazitije predaje iz D kulture (ritoni. Možda su se u pojednostavljenom oblikupočeli upotrebljavati kao poklopci posuda (kao u Lisičićima). 4. rjeđe govedo. kao i monokromne keramike. Dalmacijom. lučne vrpce. a izvozila poluloptaste zdjele sa spiralnim ukrasom). a ukras izveden brazdanjem vezuje se za vinčansku (u ist. a slaborazvijeno u planinskom području. Veća raznolikosti količina plastike u sj. ponešto u II. ali i jače nasljeđedanilske kulture. pa im je prvotnanamjena postepeno opadala. Dalmaciji i također su jednaki onima iz D kulture. Ukras izvedenbrazdanjem vezuje se uz vinčansku kulturu (došao preko butmirske kulture iLisičića). dok je Istrarazmjenjivala robu sa sjevernim dijelom Italije (uvozila je posude s četvrtastimobodom i pintadere. Na ovompodručju nedostaje reljefni ukras (naročito spiralni). Najraznovrsnije su nađene u Smilčiću. plastika. koji su izravno trgovali s butmirskom. a rijedak je pravilangeometrijski ukras. a dioposuda sadrži jednostavne geometrizirane zbiljske prikaze (lovci i jeleni. Jače supovezani Lisičići i srednja Dalmacija. Srednja Dalmacija trgovala je s južnom Italijom.

naročito lisičićka varijanta (u I stupnju Butmira prevladava uvozproizvoda izrazitih za D kulturu). Novak. Garašanin – razvila se mjesnom evolucijom i samo se neznatno dodirivala s Dskupinom. u prethodnoj danilskoj fazi. male sjekire. što dovodi do promjena iosiromašenja kulture u cjelini. U Metohiji se nastavljaju utjecaji s Jadrana u I stupnju Hkulture. Utjecaji B na H kulturu daleko su slabiji iograničavaju se uglavnom samo na Lisičiće. Korošec – prvotno smatrao da su nosioci doselili s jugoistoka. tražio im se isti uzor. D. zbogkojih se život povlači u pećine. na područjulinearne. Bregant – osnovni činitelj u stvaranju H kulture je D kultura. Novak – otkrivač kulture. M. a elementi s početka H kulture susreću se i u zap. dijelom sa zapadnog Sredozemlja (Malta. trakaste ili lengyelske kulture (H. Plastika i ritoni imaju isto značenje kao u D kulturi. J. Makedoniji -oko . A. naročito u njenom posljednjem III stupnju. Razni koluti.Manji import posuda korenovske kulture došao je vjerojatno dolinom Une doSmilčića. A. a rijetko i na otoke (oblici strelica. spiralniukras. dakle. koja je služila kaouzor i prevladavala sve do polovine trajanja H faze. Benac – postanak tumači doseljavanjem stanovništva na početku mlađegneolita. dok se po sjevernojkoncepciji izvorno područje tog ukrasa nalazilo u srednjoj Europi. zatimmotivi krugova (sunca) i polukrugova (mjeseca) na lisičićkoj keramici. Naposljetku je otkrićem danilske kulture ustanovljen izvor spiralnog igeometrijskog ukrasa u hvarskoj kulturi. sjekire-čekići. Hvarska kultura je naslijedila danilsku. već se razvila iz starijih domaćih skupina. smanjuje se značaj zemljoradnje. kao npr. Geneza: dosadašnja mišljenja o razvoju hvarske kulture sastoje se od nekoliko gledišta: G. Benac. To su možda uvjetovale klimatske promjene. alipod drugim imenom). smatrao da je podrijetlom pretežno s istočnogSredozemlja. Keramička glava ovnaiz Markove špilje vjerojatno je imala veze s obredom oko stočarstva. Dok su bile poznate samo hvarska i butmirska kultura. . Naknadno je zaključio da je dijelom bila istovremena s D kulturom. Grbić). spirale. Naknadno je zaključio da nije stvorena seobom. školjke. Batović – H kultura se razvija mjesnom evolucijom izravno iz IIIfaze D kulture. M. S obožavanjem sunca možda se mogu povezati kuglice odspondylusa obojane crvenom bojom. neke vrste igala. naročito lubanje. . motivi zmije i ptice na glavama igala – sve to može imati simboličkoi obredno značenje. G. Najviše u Lisičićima se očituju i utjecajivinčanske kulture. pa preko Albanije sazapadnom Makedonijom i Grčkom. Eolski otoci). Srejović). Po južnoj koncepciji geometrijski i spiraloidni ukras nastao jepod egejskim utjecajem (M. Schimdt. Formirale su se južna isjeverna koncepcija. Sicilija. pokušavalo ih se objepovezati i objasniti stranim podrijetlom i seobom. a naglasak sestavlja na stočarstvo i lov. dijelom izegejskog područja. T. ali nije iz nje proizišla. i to u II i III stupnju (ukras izveden brazdanjem kao u fazama Ci D vinčanske kulture).Tek u II i III stupnju butmirske kulture šire se s Primorja elementi hvarskekulture. pojedine kruškolike i loptaste posude ukrašenenemarno urezanim motivima III stupnja). Vasić. Kako obje kulture obilježavajuslični elementi. alida nije uništila danilsku skupinu (ona je živjela dalje usporedno s hvarskom.Duhovni život: uglavnom je nasljedstvo D kulture. životinjskizubi. P. keramički kolutovi. Osnovna svojstva hvarske skupine nalaze se. Korošec i Š. Kult mrtvih je većinom vezanza pojedinačne dijelove kostura. pločice. U III stupnjuse gubi pretežan dio ranijih elemenata duhovnog života. Razmjena manjeg obima odvijala se i s Metohijom.

. jer sadrži uglavnom sve elemente kulture mlađeg Diminija (III i IVstupanj) koja je prodrla iz Tesalije i zavladala. bili jedna od osnova za razvoj bogate slikanekeramike Serra d'Alto faze u cijeloj južnoj Italiji (spiralno-meandroidni motivi). U I stupnju izrazit je izvoz na Lipare (keramika ukrašenaurezivanjem. Sa hvarskom kulturom se u južnoj Italiji tipološki. vjerojatno uzamjenu za opsidijan. a izvozila je u Ripoli kulturu keramiku s urezanim spiralama i trokutima. II Rivoli-Chiozza i III Rivoli-Castelnovo. pa do ranijeg dijelaDiminija u Grčku su se iz ovih prostora širili ritoni. zbog općeg osiromašenja kulture. Korošec je nazvao alpskim faciesom lengyelske kulture. crveni ukras) i u Pelagoniji (bojanje međuprostora urezanihmotiva). čime su prekinute uže veze Hkulture s Albanijom. Pojedini elementi su sevjerojatno širili preko B kulture (pojedine posude slikane crvenom crustedtehnikom. koja se pretežno datira u eneolit. Iz korenovske kulture zabilježen je import u Smilčiću (u Ii II stupnju H kulture). a zadržavaju se sve do Larissa faze. koja pripada završnomdijelu neolita. Dimitrijević jeobuhvatio lasinjskom kulturom) isto je tako jaka jadranska komponenta. Izravne utjecaje izGrčke predstavljaju rijetki fragmenti iz kasnog Seskla i Arapi stupnja Diminija nanašoj obali. Najuže su sličnosti s Apulijom. Može se pomišljati da su utjecaji s istočnojadranske obale. naročito s njenom varijantom usjeveroistočnom dijelu Italije. .Cakran kultura u južnoj Albaniji sadrži velik dio istih elemenata kao i I. U I stupnju slične i istovremene kulture na području Slovenije (J. vremenski odnosi okvirno sunajvjerojatnije sljedeći: Hvar I = Butmir I = Cakran III = Dimini I i II = Scaloria alta / Matera-Capri IIb = Ripoli IIa = Quinzano. Uvoze se iz Italije posude sčetvrtastim obodom i pintadere. Veze s Grčkom su više općenite – u I stupnju Diminija slikanevalovite crte. nalaze se analogni ukrasni motivi kao u H kulturi. ali se njen početni dio vezuje uz mlađi neolit. zatim Serra d'Alto i Diana. naročito keramika danilskog tipa. kojoj je ustanovljen razvoj kroz tri stupnja: IQuinzano. Najuže su bile one s kulturom posudačetvrtastog oboda (a bocca quadrata). Kronologija: prema svim usporedbama. glačane posude s crvenim crusted premazom). To sustrane pojave u Grčkoj. koji su se širili preko Like idolinom Kupe. poluloptaste i bikonične zdjeleukrašene nemarno izvedenim urezanim trokutima. a u III stupnjupojedine spirale i meandri. Manjim dijelom se keramika u toj kulturi vezuje uz I i II (Arapi) stupanj Diminikulture. .Sličnosti s Ripoli kulturom srednje Italije očituju se u motivu vrpci od nizatočaka između dvije crte. u posljednjoj Diana fazi svode na pojedine elemente.Ohrida (glačanje. koje je hvarska faza vjerojatno preuzela od nje prekoTremita. već ona spada u srednji neolit i dio mlađeg). Cakran kulturu nasljeđuje kultura Maliq-Kamnik. Još od danilske faze i Seskla. a dijelom i Liparima. manjimdijelom II stupanj hvarske kulture (tako da ne stoji datiranje Cakran kulture naprijelaz iz starijeg u srednji neolit. ali više uoblicima nego u ukrašavanju. a S. . Utjecaji se krajem neolita. u II stupnju cik cak ograničen ravnim crtama. a izvoze loptaste posude s raznim. meandrima i spiralama.Izravne veze sa sopotskom kulturom teže je ustanoviti. iz III stupnja). pa i reljefnimspiralnim ukrasom. U lasinjskoj kulturi na području sjeverozapadne Hrvatske. stilski i vremenski podudarajutri posljednje neolitičke faze ili stupnja: Scaloria Alta (Daunija) ili mlađi dioMatera-Capri II (Lipari). Veze sa sjevernom Italijom uspostavljaju se uneolitu tek u periodu hvarske kulture. S Gargana su prenijete na Hvar pojedine sjekiricekampinijenskog tipa.

Hvar III = Butmir III = Larissa = Diana = Ripoli III (Atiggio di Fabriano I) = RivoliCastelnovo = Lagozza.Hvar II = Butmir II = Maliq-Kamnik I = Dimini III i IV = Serra d'Alto = Ripoli IIb = Rivoli-Chiozza. Benac). Dimitrijević). ili sa Dimini II do Rachmani (A. . Milojčić). Može se napomenuti da kod kronološkog usklađivanja s Grčkom postoje i druga mišljenja: usporedba hvarske kulture isključivo sa Larissa i Rachmani kulturama (V. ili sa razdobljem od Larissa do ranog brončanog doba II (S.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful