MI I I GLAVE POTKO NI MI I I GLAVE - bez jasnih granica i razli ito razvijeni kod pojedinih osoba - jedini m.

buccinator je obavijen sa fascia buccopharyngealis, svi ostali nemaju fascije - imaju izvesne zajedni ke odlike: - pripoj (svi imaju bar jedan ko ni pripoj, a drugi ko tani ili hrskavi avi) - inervacija (svi su inervisani granama n.facialis-a) - dejstvo (mimi ni mi i i lica) MI I I SVODA LOBANJE ( m. epicranius ) 1. M. OCCIPITOFRONTALIS - parni,dvotrbu ni mi i , koga ine venter frontalis et occipitalis et galea aponeurotica a) venter frontalis Pripoj: dole na dubokoj strani ko e glabellae i obrve gore na prednjoj ivici galea aponeurotica b) venter occipitalis Pripoj: dole linea nuchalis suprema gore donja zadnja ivica galea aponeurotica c) galea aponeurotica - umetnuta izme u venter frontalis et occipitalis - vrsto spojena fibroznim snopi ima za duboku stranu ko e, sa kojom ini poglavinu - labavo spojena sa pokosnicom calvariae, to skalpiranje ini lakim Inervacija: n.facialis Dejstvo: venter frontalis podi e obrvu i obrazuje popre ne nabore na elu venter occipitalis fiksira galea aponeurotica oba trbuha zate u galea aponeurotica MI I I SPOLJA NJEG UHA Pripoj: prostiru se u vidu zrakastih plo a od hrskavice u ne koljke do sus ednog skeleta lobanje ili aponeuroza - tri parna mala zakr ljala mi i a: a) m.auricularis anterior b) m.auricularis superior c) m. auricularis posterior Inervacija: zavr ne grane n.facialis Dejstvo: ili nemaju nikakvog dejstva ili neznatno pomeraju u nu koljku

1

MI I I O NIH KAPAKA I OBRVE 1. M. ORBICULARIS OCULI a) pars orbitalis Pripoj: spolja vlakna kontinuirana bez prekida unutra crista lacrimalis anterior processus frontalis maxillae, lig.palpebrale mediale b) pars palpebralis Pripoj: spolja raphe palpebralis lateralis unutra lig.palpebrale mediale c) pars lacrimalis Pripoj: crista lacrimalis posterior ossis lacrimalis, saccus lacrimalis (zadnja i unutra nja strana) Inervacija: rr.temporales et rr.zygomatici n.facialis Dejstvo: pars palpebralis blago zatvara kapak, i u estvuje pri treptanju pars lacrimalis stiska saccus lacrimalis pars orbitalis + pars palpebralis zatvaraju o ne kapke 2. M. CORRUGATOR SUPERCILII Pripoj: unutra arcus superciliaris (unutra nja strana) spolja duboka strana ko e srednjeg dela obrve Inervacija: rr.temporales n.facialis Dejstvo: povla i nani e i unutra unutra nji deo obrve, i pribli ava ih me usobno, obrazuju i uspravni ko ni nabor. 3. M. DEPRESSOR SUPERCILLI Pripoj: unutra nastaje od uspravnih snopi a unutra njeg ugla m.orbicularis oculi pars orbitalis spolja duboka strana ko e unutra njeg dela obrve (glave obrve) Inervacija: rr.temporales n.facialis Dejstvo: deluje sa m.corrugator supercilii u spu tanju unutra njeg dela obrve. MI I I SPOLJA NJEG NOSA 1. M. PROCERUS Pripoj: gore duboka strana ko e koja prekriva glabellu, od vlakana m.occipitofrontalis venter frontalis dole os nasale Inervacija: n.facialis Dejstvo: stvara popre ne ko ne nabore na korenu nosa i spu ta ko u glabele 2. M. NASALIS a) pars transversa Pripoj: - fossa canina (facies anterior maxillae) - dorsum nasi (spaja se sa svojim parnjakom suprotne strane) b) pars alaris Pripoj: spolja facies anterior maxillae
2

unutra duboka strana ko e alae nasi Inervacija: rr.buccales n. facialis Dejstvo: pars transversa iri i/ili su ava nozdrvu pars alaris iri nozdrvu 3. M. DEPRESSOR SEPTI Pripoj: gore na dubokoj strani ko e pars membranacea septum nasi dole facies anterior maxillae (iznad prvog sekuti a) * predstavlja unutra nje snopi e m.nasalis pars alaris Inervacija: rr.buccales n.facialis Dejstvo: obara pokretni deo nosne pregrade (pars mobilis septi nasi), u estvuje u irenju nozdrve MI I I USANA OBRAZA I BRADE ( ine ih 12 mi i a) 1. M. ORBICULARIS ORIS a) pars labialis Pripoj: - od sluzoko e jedne commissura labiorum do ko e commissura labiorum suprotne strane (grade ga sopstvena polukru na vlakna koja u potpunosti okru uju rima oris, i slobodne ivice gornje i donje usne) b) pars marginalis Pripoj: okru uju pars labialis (izgra uju ga vlakna susednih potko nih mi i a usana,obraza i brade) Inervacija: - rr.buccales n.facialis - r.marginalis mandibulae n.facialis Dejstvo: zatvara usta,deluje pri sisanju,prihvatanju i vakanju, izgovoru samoglasnika (o,u) i pri zvi danju 2. M.DEPRESSOR ANGULI ORIS Pripoj: gore duboka strana ko e commissura labiorum dole corpus mandibulae (ispod linea obliqua) Inervacija: rr.buccales n.facialis Dejstvo: povla i commissura labiorum nani e i upolje (obara usnog ugla) 3. M. TRANSVERSUS MENTI Pripoj: odvaja se od unutra nje ivice m.depressor anguli oris, prelazi ispod ko e brade i paja se sa parnjakom suprotne strane 4. M. RISORIUS Pripoj: napred duboka strana ko e commissura labiorum nazad fascia masseterica Inervacija: rr.buccales n.facialis Dejstvo: povla i ugao usana navi e 5. M. ZYGOMATICUS MAJOR
3

Pripoj: gore facies lateralis ossis zygomatici dole duboka strana ko e commissura labiorum (ulazi i u sastav m.orbicularis oris) Inervacija: rr.zygomatici n.facialis Dejstvo: povla i usni ugao i gornju usnu navi e i upolje, ire i usni otvor, u sadejstvu sa slede im. . M. ZYGOMATICUS MINOR Pripoj: gore facies lateralis ossis zygomatici dole duboka strana ko e gornje usne Inervacija: rr.zygomatici n.facialis Dejstvo: povla i usni ugao i gornju usnu navi e i upolje, ire i usni otvor, u sadejstvu sa prethodnim. 7. M. LEVATOR LABII SUPERIORIS Pripoj: gore neposredno ispod margo infraorbitalis maxillae dole duboka strana ko e spolja nje polovine usne Inervacija: rr.zygomatici n.facialis Dejstvo: podi e i povla i napred gornju usnu 8. M. LEVATOR LABII SUPERIORIS ALAEQUE NASI Pripoj: gore processus frontalis maxillae (spolja nja strana) dole duboka strana ko e unutra nje polovine gornje usne i susednog dela alae nasi Inervacija: rr.zygomatici n.facialis Dejstvo: podi e gornju usnu i nosno krilce ire i nozdrvu 9. M. DEPRESSOR LABII INFERIORIS Pripoj: gore duboka strana ko e donje usne dole linea obliqua mandibulae Inervacija: r.marginalis mandibulae n.facialis Dejstvo: povla i donju usnu nani e i upolje 10. M. LEVATOR ANGULI ORIS Pripoj: gore facies anterior maxillae (ispod foramen infraorbitale, iznad fossa canina) dole duboka strana ko e commissura labiorum (ulazi u sastav m.orbicularis oris) Inervacija: rr.buccales n.facialis Dejstvo: povla i gornju usnu i commissura labiorum navi e .belimantil.info11. M. BUCCINATOR Pripoj: nazad processus alveolaris maxillae (spolja nja strana, iznad poslednja 3 kutnjaka) sulcus buccinatorius raphe pterygomandibularis (prednja ivica) napred na dubokoj strani ko e i sluzoko e commissura labiorum, i ko e gornjei donje usne (ulazi u sastav m.orbicularis oris pars marginalis) Odnosi: oblo en sa fascia buccopharingealis povr inska strana ukr taju je a. et v. facialis i zavr ne grane n.facialis prekrivaju je ramus mandibulae et corpus adiposum buccae, m.zygomaticus minor et major, m.depressor anguli oris, m.risorius
4

probijaju ga ductus parotideus n.buccalis (grana n.mandibularis) duboka strana odgovara gl. buccales i oblo ena je sluzoko om obraza Inervacija: rr.buccales n.facialis Dejstvo: - povla i commissura labiorum unazad i upolje - potiskuje sadr aj usne duplje unapred i unazad (kad je rastegnut) - potiskuje hranu iz vestibulum oris u cavitas oris - u estvuje u vakanju,sisanju,sviranju duva kih instrumenata - svojim tonusom zate e sluzoko u obraza i titi je pri vakanju 12. M. MENTALIS Pripoj: gore duboka strana ko e brade dole - corpus mandibulae (spolja nja strana, ispod korenova sekuti a) Inervacija: r.marginalis mandibulae Dejstvo: - povla i ko u brade navi e - zate e njene meke delove - kod nekih osoba formira «rupicu na bradi» MASTIKATORNI MI I I - svi se pripajaju jednim krajem na skeletu lobanje, a drugim za ramus mandibulae - svi su inervisani granama n.mandibularis - svi podi u gornju vilicu izuze m.pterygoideus lateralis koji je spu ta 1. M. MASSETER a) povr inski deo (vlakna upravljena koso, nani e i unazad) Pripoj: gore processus temporalis ossis zygomatici (donja ivica) dole tuberositas masseterica (spolja nja strana ramus et angulus mandibulae) b) duboki deo (vlakna uspravna) Pripoj: gore arcus zygomaticus (donja ivica) dole iznad pripoja povr inskog dela Odnosi: - povr na strana prekrivena sa fascia masseterica ductus parotideus a.transversa faciei a.v. et n. facialis - duboka strana pokriva ramus mandibulae izme u prednjeg dela ove strane i povr ine m.buccinator -a umetnuto corpus adiposum buccae Inervacija: n.massetericus (grana n.mandibularis) Dejstvo: - podi e donju vilicu - izolovana kontrakcija povr inskog dela u estvuje u propulsio 2. M.TEMPORALIS Pripoj: gore linea temporalis inferior duboka strana fascia temporalis
5

crista infratemporalis dole processus coronoideus mandibulae (spolja nja,unutra nja strana i vrh) Odnosi: - nalazi se u fossa temporalis, i prekriven je sa fascia temporalis. Inervacija: nn.temporales profundi (grana n.mandibularis) Dejstvo: - prednja i srednja vlakna podi u vilicu - zadnja vlakna vr e retropulsio 3. M. PTERYGOIDEUS LATERALIS a) gornji snop Pripoj: unutra crista infratemporalis ossis sphenoidalis facies infratemporalis alae majoris ossis sphenoidalis spolja discus articularis art.temporomandibularis (prednja ivica) collum mandibulae fovea pterygoidea b) donji snop Pripoj: unutra lamina lateralis processus pterygoidei spolja collum mandibulae fovea pterygoidea (ispod pripoja gornjeg snopa) Odnosi: - prednje-spolja nja strana m.masseter m.temporalis processus coronoideus mandibulae - zadnje-unutra nja strana m.pterygoideus medialis - izme u gornjeg i donjeg snopa prolazi a.maxillaris Inervacija: n.pterygoideus lateralis (grana n.mandibularis) Dejstvo: (uvek ima svoju nepokretnu ta ku oslonca na unutra njem pripoju,a pokretna ta ka na spolja njem) - spu tanje donje vilice i propulsio (obostra na kontrakcija) - rotacija mandibulae (pri jednostranoj naizmeni noj kontrakciji) 4. M. PTERYGOIDEUS MEDIALIS Pripoj: gore fossa pterygoidea ossis sphenoidalis dole tuberositas pterygoidea ( unutra nja strana ramus et angulus mandibulae) Odnosi: - spolja nja strana m.pterygoideus lateralis - unutra nja strana odgovara gornjem delu pharynx-a - izme u spolja nje strane et ramus mandibulae prolaze: - n.lingualis - n. et a. alveolaris inferior Inervacija: n.pterygoideus medialis (grana n.mandibularis) Dejstvo: sna no podi e donju vilicu MI I I VRATA

6

MI I I PREDNJE STRANE VRATA - le e ispred vratnog dela ki menog stuba - posmatrano u frontalnoj ravni, od spolja ka unutra raspore eni u 4 sloja: - potko ni - povr inski - srednji - duboki - svi su oblo eni sa odgovaraju im slojevima fasciae cervicalis MI I I POTKO NOG SLOJA 1. PLATYSMA Pripoj: od donjeg dela obraza i donje ivice mandibulae do duboke strane ko e grudnog ko a Inervacija: n.facialis r.colli Dejstvo: - odi e,zate e i uzdu no nabira ko u prednje i bo ne strane vrata - spu ta donju vilicu MI I I POVR NOG SLOJA 1. M. STERNOCLEIDOMASTOIDEUS Pripoj: dole margo posterior claviculae (extremitas sternalis) manubrium sterni (prednja strana, gornji deo) gore processus mastoideus (spolja nja strana) linea nuchalis superior (spolja) Odnosi: - povr inska strana: - prekrivena sa fascia superficialis fasciae cervicalis,platysma, i ko om - u odnosu sa v.jugularis externa, n.transverssus colli, n.auricularis magnus - duboka strana: -pokriva a.carotis communis, v.jugularis interna, n.vagus - regio cervicalis anterior trouglasti prostor koji bo no ograni avaju prednje ivice m.sternocleidomastoideus dexter et sinister, gore bazu basis mandibulae, a vrh dole, gornja ivica manubrium sterni. - regio cervicalis lateralis trouglasti prostor, koga napred ograni ava zadnja ivica ovog mi i a, nazad prednja ivica m.trapezius, bazu okrenutu nani e ini clavicula, iznad koje se nalazi fossa supraclavicularis major. - fossa supraclavicularis minor trougaona pukotina ograni ena bo no sternalnim i klavikularnim pripojem ovog mi i a, a bazu ini art.sternoclavicularis. Inervacija: dvojna: - n.accessorius r.externus - grana plexus cervicalis (druga vratna anastomoti na zamka C2-C3) Dejstvo: - t.o grudni ko : flexio glave (obostrana kontrakcija), lateroflexio (jednostrana kontrakcija), obr e glavu na suprotnu stranu (jednostrana kontrakcija) - t.o glava : podi e sternum,clavicuale,pomo ni inspirator

7

MI I I SREDNJEG SLOJA MM. SUPRAHYOIDEI 1. M. DIGASTRICUS a) venter anterior Pripoj: - fossa digastrica - me utrbu na tetiva b) venter posterior Pripoj: - incisura mastoidea ossis temporalis - me utrbu na tetiva c) me utrbu na tetiva Pripoj: corpus ossis hyoidei Odnosi: - trigonum submandibulare krake gradi venter anterior et posterior, bazu basis mandibulae, a dno m.mylohyoideus i m.hypoglossus. Ispunjava ga gl.submandibularis i n.hypoglossus. - trigonum linguale anterius napred: m.mylohyoideus (zadnja ivica) gore: n.hypoglossus dole: m.digastricus (me utrbu na tetiva) - trigonum linguale posterius nazad: m.hypoglossus (zadnja ivica) gore: m.digastricus venter posterior dole: os hyoideum cornu majus Inervacija: venter anterior n.mylohyoideus (grana n.alveolaris inferior koji je od n.mandibularis) venter posterior n.facialis r.digastricus Dejstvo: t.o glava podi e os hyoideum pri govoru i gutanju t.o os hyoideum povla i donju vilicu i otvara usta 2. STYLOHYOIDEUS Pripoj: gore-pozadi . processus styloideus ossis temporalis dole-napred: corpus ossis hyoidei Inervacija: n.facialis r.digastricus r.stylohyoideus Dejstvo: podi e os hyoideum pri govoru i gutanju 3. M. MYLOHYOIDEUS Pripoj: gore linea mylohyoidea mandibulae dole prednja i srednja vlakna raphe m.mylohyoidei zadnja vlakna corpus ossis hyoidei (prednja strana) Odnosi: gornja strana m.geniohyoideus, glandula sublingualis donja strana m.digastricus venter anterior, glandula submandibularis mi i ni pod usne duplje izgra uje m.mylohyoideus, m.digastricus, m.geniohyoideus Inervacija: n.mylohyoideus (grana n.alveolaris inferior) Dejstvo: t.o mandibula podi e os hyoideum pri gutanju i govoru, fiksira i podi e pod usne duplje i jezik
8

t.o os hyoideum spu ta donju vilicu 4. M. GENIOHYOIDEUS Pripoj: napred spina mentalis mandibulae nazad: corpus ossis hyoidei (prednja strana) Odnosi: le i desno i levo od sredi nje linije usne duplje, na gornjoj strani m.mylohyoideus, a ispod m.genioglossus Inervacija: n.hypoglossus Dejstvo: t.o mandibula podi e os hyoideum pri govoru i gutanju t.o os hyoideum spu ta donju vilicu MM. INFRAHYOIDEI Inervacija: svi su inervisani od grana koje poti u iz plexus cervicalis, i to uglavnom preko vratne zamke (ansa cervicalis). Izuzetak je m. thyrohyoideus koga inervi e r.thyrohyoideus iz radix superior. * Ansa cervicalis obrazuju je radix superior (C1,C2) et radix inferior (C2,C3) POVR NI SLOJ 1. M. STERNOHYOIDEUS Pripoj: dole manubrium sterni (zadnja strana) gore corpus ossis hyoidei (donja ivica) Dejstvo: povla i os hyoideum nani e i fiksira je. 2. OMOHYOIDEUS a) venter inferior Pripoj: dole - margo superior scapulae (pored incisura scapulae) gore me utrbu na tetiva b) venter superior Pripoj: dole me utrbu na tetiva gore corpus ossis hyoidei (donja ivica,pored m.sternohyoideus) Odnosi: venter inferior prelazi ispred mm.scaleni donji deo prekriven sa m.trapezius, claviculom, platysmom i ko om gornji deo prekriven sa m.sternocleidomastoideus venter superior pokriven je sa platysmom i ko om i povr an je pokriva m.tyrohyoideus trigonum omoclaviculare predstavlja donji deo regio cervicalis lateralis i ograni en je: napred: m.sternocleidomastoideus (zadnja ivica) nazad: m.omohyoideus venter inferior (prednja ivica) dole: clavicula trigonum caroticum napred: m.omohyoideus venter superior (zadnja ivica) nazad: m.sternocleidomastoideus (prednja ivica) gore: m.digastricus venter posterior Dejstvo: - povla i nani e i fiksira os hyoideum
9

- zate e lamina pretrachealis fasciae cervicalis (koji je razapet izme u ovih mi i a dex.et sin.) DUBOKI SLOJ 3. M. STERNOTHYROIDEUS Pripoj: dole - manubrium sterni (zadnja strana, ispod pripoja m.sternohyoideus) gore linea obliqua cartilago thyroidea laryngis Dejstvo: - povla i nani e tiroidnu hrskavicu grkljana i fiksira grkljan 4. M. THYROHYOIDEUS Pripoj: dole linea obliqua cartilago thyroidea laryngis gore cornu majus ossis hyoidei (donja strana), corpus ossis hyoidei (donja ivica) Dejstvo: t.o linea obliqua cartilago thyroidea laryngis obara os hyoideum t.o os hyoideum podi e larynx i linea obliqu a cartilago thyroidea laryngis pri gutanju MI I I DUBOKOG SLOJA PRETKI MENI MI I I - le e ispred vratnog dela ki menog stuba a pru aju se nani e do 3. gurdnog pr ljena - parni su i simetri no raspore eni desno i levo od sredi nje linije ki menog stuba - inervi u ih r.ventrales nervi cervicales 1. M. RECTUS CAPITIS ANTERIOR Pripoj: gore pars basilaris ossis occipitalis dole processus transversus atlantis Dejstvo: flexio glave i lateroflexio na svoju stranu 2. M. LONGUS CAPITIS Pripoj: gore pars basilaris ossis occipitalis dole processus transversi vertebrae cervicales III-VI Dejstvo: felxio glave i obr e glavu na svoju stranu 3. M. LONGUS COLLI - sastavljen iz 3 grupe snopova: - unutra nji-uspravni - spolja nji-kosi-gornji deo - spolja nji-kosi-donji deo - pru a se od arcus anterior atlantis do 3.grudnog pr ljena Dejstvo: flexio glave MM. SCALENI Inervacija: svi su inervisani sa r.ventrales nervi cervicales Dejstvo: t.o 1. i 2. rebro bo no savijaju vrat na svoju stranu i obr u ga na suprotnu t.o na pr ljenovima podi u 1. i 2. rebro i deluju kao pomo ni inspiratori. 1. M. SCALENUS ANTERIOR Pripoj: gore - tuberculum anterius processus transversi vertebrae cervicalis 3-6 dole tuberculum m.scaleni costae I Odnosi: - donji deo mi i a sa zadnjo ivicom m.sternocleidomastoideus formira prednji skalenski otvor kroz koji prolazi v.subclavia

10

- m.scalenus anterior et medius formiraju zadnji skalenski otvor kroz koji prolazi a.subclavia i grane plexus brachialis - preko prednje strane ovog mi i a silazi n.phrenicus 2. M. SCALENUS MEDIUS Pripoj: gore processus transversi vertebrae cervicalis 2-7 (izme u tuberculum anterius et posterius) dole costa I (iza pripoja m.scalenus anterior), margo superior costae II 3. M. SCALENUS INFERIOR Pripoj: gore tuberculum posterius processus transversi vertebrae cervicalis 5,6,7. dole costa II (ponekad i na costa I) 4. M. SCALENUS MINIMUS (nestalni mi i ,koji se izdvaja od m.scalenus anterior, naj e e zamenjen fibroznom vezom koja ulazi u sastav membrana suprapleuralis) Pripoj: gore tuberculum anterius processus transversi vertebrae cervicalis 6. et 7. dole cupula pleurae, margo posterior costae I Dejstvo: zate e i fiksira cupula pleurae za apertura thoracis superior MI I I ZADNJE STRANE VRATA MI I I PRVOG SLOJA (POVR NOG) 1. M. TRAPEZIUS MI I I DRUGOG SLOJA 1. M. SPLENIUS CAPITIS 2. M. SPLENIUS CERVICIS 3. M. LEVATOR SCAPULAE MI I I TRE EG SLOJA 1. M. SPINALIS CERVICIS 2. M. SPINALIS CAPITIS 3. M. SEMISPINALIS CAPITIS 4. M. LONGISSIMUS CAPITIS 5. M. LONGISSIMUS CERVICIS 6. M. ILIOCOSTALIS CERVICIS MI I I ETVRTOG SLOJA (DUBOKI) - u ovom sloju nalazi se 8 parnih mi i a od kojih se 4 nalaze u gornjem delu i formiraju Arnoldov trougao, iji vrh odgovara processus transverus atlantis, a baza sredi njoj liniji vrata. U donjem delu postoje tako e 4 mi i a koji se nastavljaju u istoimene duboke mi i e le a. Inervacija: gornja 4 mi i a to grade Arnoldov trougao inervi e n.suboccipitalis
11

1. M. RECTUS CAPITIS POSTERIOR MINOR Pripoj: gore - squama occipitalis (ispod unutr a nje tre ine linea nuchalis inferior) dole tuberculum posterius atlantis Dejstvo: extensor glave 2. M. RECTUS CAPITIS POSTERIOR MAJOR Pripoj: gore squama occipitalis (ispod spolja nje polovine linea nuchalis inferior) dole processus spinosus axis Dejstvo: extensor glave (obostrana kontrakcija) i savija i obr u glavu na svoju stranu (jednostrana) 3. M. OBLIQUUS CAPITIS SUPERIOR Pripoj: gore linea nuchalis inferior (spolja nja tre ina) dole processus transversus atlantis Dejstvo: extensor glave (obostrana kontrakcija), obr e glavu na suprotnu stranu (jednostrana) 4. M. OBLIQUUS CAPITIS INFERIOR Pripoj: gore processus transversus atlantis dole processus spinosus axis Dejstvo: obr e glavu na svoju stranu 5. MM. INTERSPINALES CERVICIS Parni, mi i i koji spajaju processus spinosus dva susedna vratna pr ljena. Inervacija: n.cervicales zadnje grane Dejstvo: slabi extensori vrata i ki me 6. M. TRANSVERSOSPINALIS Slo en mi i koji se pru a du cele ki me, od os sacrum do os occipitale, levo i des no od processus spinosus Svojim pripojem spajaju processus spinosus et transversus. U odnosu na du inu, odnosno broj presko enih pr ljenova dele se na: - m.semispinalis - m. multifidus - mm.rotatores Inervacija: n.cervicales zadnje grane Dejstvo: slabi extensori vrata i ki me 7. MM. INTERTRANSVERSARII Parni mi i i koji spajaju processus transversus dva susedna pr ljena. U grudnom delu su zakr ljali i ne postoje, a u vratnom i slabinskom su dobro razvijeni i izra eni. U vratnom delu se sa svake strane nalaze pod 2 mala: mm.intertransversarii anteriores et posteriores Inervacija: n.cervicales prednje i zadnje grane Dejstvo: neznatna uloga, u estvuju u bo nom savijanju vratnog dela ki me 8. M. RECTUS CAPITIS LATERALIS
12

Predstavlja najvi i m.intertransversarius Pripoj: processus transversus atlantis pars lateralis ossis occipitalis Inervacija: r.ventralis nervi cervicalis Dejstvo: savija glavu bo no na svoju stranu ZGLOBOVI GLAVE I VRATA I ZGLOBOVI GLAVE NEPOKRETNI ZGLOBOVI 1. Suturae cranii spajaju me usobno kosti lobanje i gornjeg dela lica pomo u tankog sloja vezivnog tkiva Mogu biti razli ite konfiguracije: - sutura serrata - sutura squamosa - sutura plana - gomphosis 2. Synchondroses cranii hraskavi avi spojevi koji mogu biti do ivotno hrskavi avi (synchondrosis sphenopetrosa, synchondorsis petrooccipitalis), ili privremeno (synchondrosis sphenooccipitalis) koje kasnije oko tavaju i postaju synostosis. 3. Syndesmoses ossis hyoidei pomo u ovih vezivnih spojeva je os hyoideum povezana sa processus styloideus ossis temporalis i sa larynx-om. Processus styloideus ossis temporalis: - lig.stylohyoideum Larynx: - membrana thyrohyoidea - lig. hyoepiglotticum POKRETNI ZGLOBOVI ARTICULATIO TEMPOROMANDIBULARIS - jedini pokretni zglob glave - paran je (dexter et sinister) Facies articulares: - caput mandibulae (podeljen popre nim grebenom na prednji -zlogbni deo i zadnji nezglobni deo) - fossa mandibularis (podeljena pomo u fissura petrotympanica na prednji skvamozni,zglobni deo i zadnji-timpani ni,nezglobni deo) - discus articularis (meniskus) fibrozno-hrskavi avi kotur,oblika elipti nog bikonkavnog so iva, umetnut izme u caput mandibulae i fossa mandibularis.Predstavlja zglobnu povr inu koja prati zglobu svim pokretima,i na iju se obodnu ivicu pripaja me mbrana fibrosa capsulae articularis. Capsula articularis: - membrana fibrosa : - mandibula: oko facies articularis na prednjoj strani, a nazad i na collum mandibulae.
13

- os temporale: napred: prednja ivica tuberculum articulare nazad: prednja usna fissura petrotympanica spolja: du donje ivice processus zygomaticus unutra: spina ossis sphenoidalis - discus articularis: du obodne ivice, pa je njime cavum articulare podeljen na gornji i donji deo. - membrana synovialis obla e unutra nju povr inu membrana fibrosa i sve ko tane delove zgloba, i lu i synovia. Zglobne veze: 1) glavne utkane su u membrana fibrosa capsulae articularis i predstavljaju njeno poja anje s bo nih strana. a) lig. laterale - tuberculum articulare collum mandibulae b) lig. collaterale mediale spina ossis sphenoidalis, fissura petrotympanica collum mandibulae 2) sporedne (udaljene,fascijalne) predstavljaju fibrozna zadebljanja susednih fascija i ograni avaju prekomerne pokrete u zglobu, spre avaju i i a enje i povredu krvnih i iv anih elemenata u predelu foramen mandibulae. a) raphe pterygomadnibularis (fascia buccopharyngea) hamulus pterygoideus trigonum retromolare-crus mediale. - na prednu ivicu se pripaja: m.buccinator - na zadnju ivicu se pripaja: m.constrictor pharyngis superior pars buccopharyngea * gradi sluzoko ni nabor plica pterygomandibularis b) lig. sphenomandibulare (fascia interpterygoidea) spina ossis sphenoidalis lingula mandibulae * postavljena je izme u m.pterygoideus medialis et lateralis c) lig. stylomandibulare (fascia masseterica) processus styloideus angulus mandibulae Pokreti: 1) pokret spu tanja (depressio) obavljaju: m. pterygoideus lateralis m. digastricus venter anterior m. mylohyoideus m. geniohyoideus 2) pokret podizanja (elevatio) obavljaju: m.temporalis m. masseter m. pterygoideus medialis 3) pokret unapred (propulsio) obavlja: m. pterygoideus lateralis, m.masseter 4) pokret unazad (retropulsio) obavlja: m. temporalis (zadnjim vlaknima) 5) pokreti rotacije (diductio) pri ovim pokretima art.temporomandibularis dexter et sinister imaju razli ito i naizmeni no dejstvo. pokrete obavlja m. pterygoideus lateralis
14

ZGLOBOVI GLAVE SA VRATOM 1. ARTICULATIO ATLANTOOCCIPITALIS (gornji zglob glave) - paran je (dexter et sinister) - pokretni spoj izme u os occipitale i atlas-a Fasices articulares: - condylus occipitalis - fovea articularis superior atlantis Capsula articularis: uglavnom je pri vr ena du obodnih ivica zglobnih povr ina Zglobne veze: - predstavljene su pomo u dve fibrozn e opne. 1) membrana atlantooccipitalis anterior na donjoj str. pars basilaris ossis occipitalis ispred foramen magnum celom du inom gornje ivice arcus anterior atlantis 2) membrana atlantooccipitalis posterior na spolja njoj str. sqama occipitalis iza ivice foramen magnum-a celom du inom gornje ivice arcus posterior atlantis * bo no ima sa svake strane otvor kojim u lobanju ulazi a.vertebralis a izlazi iz ki menog kanala n.cervicalis I 2. DONJI ZGLOB GLAVE - ine ga 3 zgloba: art.atlantoaxialis mediana artt. atlantoaxiales laterales (dexter et sinister) ARTICULATIO ATLANTOAXIALIS MEDIANA Sastoji se iz 2 manja zgloba: 1) art.dentis anterior 2) art. dentis posterior Facies articulares: - facies articularis anterior et posterior dentis - fovea dentis (axis) - lig. transversum atlantis (prednji,srednji deo) Capsula articularis: uglavnom je pri vr ena du obodnih ivica zglobnih povr ina ARTICULATIO ATLANTOAXIALIS LATERALIS Facies articulares: - fovea articularis inferior atlantis - facies articularis superior (axis) Capsula articularis: uglavnom je pri vr ena du obodnih ivica zglobnih povr ina SYNDESMOSIS ATLANTOAXIALIS - vlaknasti spoj izme u atlasa i axisa, koji gradi dve fibrozne opne, koje popunjavaju napred prostor izme u arcus anterior atlantis i corpus axis a pozadi izme u lukova oba pr ljena. 1) membrana atlantoaxialis anterior arcus anterior atlantis prednja strana corpus axis-a (sredinom ove veze prelazi lig.longitudinale anterius) 2) membrana atlantoaxialis posterior arcus posterior atlantis gornja ivica lukova axis-a (ona stvarno predstavlja ligg.flava izme u vertebrae II i II, i ima otvor sa svake strane za prolaz n.cervicalis II)
15

3. SYNDESMOSIS OCCIPITOEPISTROPHICA - prestavljaju kratke sna ne veze izme u os occipitale i axis -a. - priljubljene su uz prednji zid ki menog kanala, ispred dura mater spinalis - raspore ene su u 3 dubinska sloja, posmatrano u frontalnoj ravni Prednji sloj 1) lig. apicis dentis (neparna) prednja ivica foramen magnum apex dentis (zakr ljali discus intervertebralis) 2) ligg. alaria (parne) unutra nja strana condylus occipitalis bo na strana dens-a Srednji sloj 1) lig. cruciforme atlantis ima oblik krsta jer ima svoj popre ni i uspravni krak. a) popre ni krak lig.transversum atlantis izme u tuberculum transversum atlantis dexter et sinister b) uspravni krak formiraju fasciculi longitudinales - fasciculus longitudinalis superior : prednja ivica foramen magnum gornja ivica lig.transversum atlantis - fasciculus longitudinalis inferior: donja ivica lig.tra nsversum atlantis zadnja strana corpus axis Zadnji sloj 1) membrana tectoria predstavlja produ etak lig.longitudinale posterius, a pripaja se na donjoj tre ini clivusa i na donjoj ivici corpus axis, prekrivaju i potpuno lig.cruciforme atlantis, a sama je prekrivena sa dura mater spinalis. 4. LIGAMENTUM NUCHAE Trouglasta opna bazom okrenuta navi e a vrhom nani e. Bazom se pripaja na crista occipitalis externa, a vrhom na processus spinosus vertebrae VII Prednja ivica se pripaja na processus spinosus vertebrae II-VII Zadnja ivica je slobodna i debela. FIZIOLOGIJA ZGLOBOVA GLAVE SA VRATOM Pokreti se izvode u 6 malih zglobova. 1) pokreti flexije i extenzije obavljaju se uglavnom u gornjem zglobu glave i iznose oko 20 30 o pokrete flexije obavljaju: - m.rectus capitis anterior - m.longus capitis - m.rectus capitis lateralis - m.sternocleidomastoideus (dexter et sinister) pokrete extenzije obavljaju: mi i i zadnje strane vrata 2) pokreti bo nog savijanja glave obavljaju se u gornjem i u donjem zglobu gl ave i iznose oko 15-20 o

16

pokrete obavljaju: pri jednostranoj kontrakciji m.sternocleidomastoideus i svi mi i i zadnje strane vrata 3) pokreti rotacije obavljaju se isklju ivo u donjem zglobu glave,pri emu glava le i nepomi no na atlasu i iznose oko 30-40 o pokrete obavljaju: - na svoju stranu: - m.splenius capitis - m.splenius cervicis - m.rectus capitis posterior major - m.obliquus capitis inferior - na suprotnu stranu: - m.sternocleidomastoideus - m.trapezius FIZIOLOGIJA OPNI I VEZA PRIDODATIH ZGLOBOVIMA GLAVE SA VRATOM -one ograni avaju prekomerne pokrete glave i tite ki menu mo dinu od povreda. 1)membrana atlantooccipitalis anterior ograni ava extenziju 2)membrana atlantooccipitalis posterior ograni ava flexiju, i rotaciju 3)ligg.alaria i lig.cruciforme atlantis i membrana tectoria spre avaju i a enje dens axis-a 4) ligg.alaria i membrana tectoria ograni avaju bo no savijanje i rotaciju glave 5)lig.nuchae u estvuje u odr avanju ravnote e glave i vrata i slu i kao pripojna povr ina mi i ima vrata. ARTERIJE GLAVE I VRATA A. CAROTIS COMMUNIS Granice: a.carotis communis dextra et sinistra imaju razli it po etak, a isti zavr etak. - a.carotis communis dexter: odvaja se iz truncus brachiocephalicus sa a.subclavia dextra, iza art.sternoclavicularis dexter. - a.carotis communis sinister: odvaja se direktno iz arcus aortae - a. carotis commuunis dex. et sin.: odlivaju se u a.carotis interna et externa iznad gornje ivice cartilago thyroidea laringis.U ovom delu nalazi se pro irenje, sinus caroticus, koji se esto produ uje navi e u a.carotis interna. Put i odnosi: celom du inom obe imaju iste odnose, a odvojene su me usobno organima prednje strane a) u donjem delu: prekrivena ih: - lamina superficialis et pretrachealis fasciae cervicalis - m.sternocleidomastoideus - m.omohyoideus b) u gornjem delu: - le e u trigonum caroticum,ograni enim napred: m.omohyoideus nazad: m.sternocleidomastoideus gore: m.digastricus venter posterior - le e na: - lamina prevertebralis fasciae cervicalis - tuberculi anteriores processus costotransversarii vertebrae cervicales - a.thyroidea inferior (u visini tuberculum caroticum - asenjakova kvrga)
17

- a.vertebralis (i iza a.thyroidea inferior) - glomus caroticum (u nivou same ra ve a.carotis communis) - spolja: n.vagus et v.jugularis interna (zajedno sa arterijom u vagina carotica) - unutra: - larynx - pharynx - trachea - esophagus - glandula thyroidea A. CAROTIS EXTERNA Granice: odliva se iz a.carotis communis iznad gornje ivice tiroidne hrskavice grkljana, a zavr ava se u visini collum mandibulae, u gornjem delu parotidne lo e. Put i odnosi: a) u vratu: u po etnom delu le i unutra i napred od a.carotis interna, ali u visini angulus mandibulae se savija i prelazi spolja od nje.Najve im delom le i u trigonum caroticum gde je u odnosu sa: - napred: - lamina superficialis fasciae cervicalis - zajedni kim venskim stablom v.thyroidea superior, v.lingualis, v.facialis - n.hypoglossus - m.digastricus venter posterior et m.stylohyoideus (gornje zadnji ugao) - nazad: - a.carotis interna - unutra: - pharynx b) u parotidnoj lo i: prati zadnju ivicu ramus mandibulae, okru ena je tkivom gl.parotis, a spolja od nje se nalaze v.jugularis externa i grane n.facialis-a. Bo ne grane: ima 6 bo nih grana od kojih prvih 5 nastaju u vratnom delu,a samo jedna, a.auricularis posterior nastaje u parotidnoj lo i. Prve 3 bo ne grane naj e se zasebno izdvajaju, a.thyroidea inferior,a.lingualis,a.facialis. Neretko truncus linguofacialis Znatno re e truncus truncus thyrolingualis Sasvim izuzetno truncus thyrolinguofacialis 1) A. THYROIDEA SUPERIOR (vaskularizuje titnu lezdu i larynx) Put i odnosi: nastaje kao prva bo na grana,na prednjoj strani i ide nani e bo nom stranom larynx-a da bi se na gornjem kraju gl.thyroideae zavr ila. Bo ne grane: - a.laryngea superior (probija membrana thyroidea i ulazi u larynx) - r. cricothyroideus (probija lig.cricothyroideum i ulazi u donji deo larynx -a) Zavr ne grane: - r.anterior (silazi niz prednju stranu gl.thyroidea) - r. posterior (silazi niz zadnju stranu gl .thyroidea) 2) A. LINGUALIS (vaskularizuje jezik i podjezi ni predeo)
18

Put i odnosi: nastaje kao druga bo na grana, na zadnjoj strani, ne to iznad cornu majus ossis hyoidei.Pru a se napred, gde je od prednje ivice m.hyoglossus isti mi i i prekriva i odvaja od n.hypoglossus, v.comitans n.hypoglossi i od glandula submandibularis. Bo ne grane: - rr.dorsales linguae (vaskularizuju koren jezika, nep ani krajnik i epiglotis) Zavr ne grane: - a.sublingualis (vaskularizuje gl.sublingualis i pod usne duplje, a pru a se izme u m.genioglossus et m.geniohyoideus koji su unutra od arterije) - a.profunda linguae (vaskularizuje telo i vrh jezika, jer ulazi u njega idu i izme u m.genioglossus et m.longitudinalis inferior) 3) A. FACIALIS Put i odnosi: skoro celom du inom je prati v.facialis, koja je pozadi od nje.Donjom ivicom mandibulae podljena je na donji-vratni i gornji-facijalni deo. a) u vratu: po etni deo prekiven je sa m.digastricus -venter posterior, m.stylohyoideus, n.hypoglossus, zatim oko zadnjeg kraja gl.submandibularis obrazuje prvu krivinu, pa ispod donje ivice mandibulae drugu krivinu. a) na licu: u po etnom delu nalazi se na spolja njoj strani mandibuale, pa prelaze i preko m.buccinator dolazi do angulus oris, gde obrazuje tr u krivinu i nastavlja se potko no,s polja njom ivicom nosa navi e,kao a.angularis. Bo ne grane: ima 5 bo nih grana, od kjih su prve 3 iz vratnog a zadnje 2 iz dela lica. 1) a.palatina ascendens: - r.tonsillaris (vaskularizuje tonsila palatina) 2) a.submentalis (anastomozuje sa istoimenom arterijom suprotne strane, na sredi njoj liniji) 3) rr.glandulares (vaskularizuju glandula submandibularis) 4) a.labialis inferior (vaskularizuje donju usnu,i anastomozira sa istoimenom arterijom suprotne strane) 5) a.labialis superior (vaskularizuje gornju u snu,i anastomozira sa istoimenom arterijom suprotne strane) * poslednje dve arterije sa istoimenim arterijama suprotne strane formiraju ovalni arterijski prsten usana Zavr ne grane: 1) a.angularis (nastavlja se spolja njom stranom nosa do gornje-unutra njeg ugla orbitae gde anastomozira se a.dorsalis nasi (zavr na gr.a.ophtalmica), tj gradi anstomozu izme u a.carotis interna et externa) 4) A. PHARYNGEA ASCENDENS Bo ne grane: - rr.pharyngei - a.tympanica inferior Zavr ne grane: - a.meningea posterior (kroz foramen jugulare) 5) A. OCCIPITALIS Bo ne grane: - rr.sternocleidomastoidei
19

- r.mastoideus - r.auricularis - r.descendens Zavr ne grane: - rr.occipitales 6) A. AURICULARIS POSTERIOR (vaskularizuje u nu koljku i ko u potilja nog predela) Bo ne grane: - a.stylomastoidea (foramen stylomastoideum) - a.tympanica posterior Zavr ne grane: - r.auricularis - r. occipitalis Zavr ne grane a.carotis externae: 1) A. TEMPORALIS SUPERFICIALIS Puti odnosi : nastavlja put a.carotis externa od collum mandibulae navi e, gde njen po etni deo le i u parotidnoj lo i, okru ena tkivom parotidne lezde.Arteriju prate vv.temporales superficiales et n.auriculotemporalis. Iznad arcus zygomaticus daje 2 zavr ne grane, koje le e na fascia et musculus temporalis. Bo ne grane: - a.transversa facialis - rr.parotidei - rr.auriculares anteriores - a.zygomaticoorbitalis - a.temporalis media (probija fascia et musculus temporalis, i nastavlja se uz kost) Zavr ne grane: - r.frontalis - parietalis 2) A. MAXILLARIS Put: nastaje u visini collum mandibulae, i pru a se kros fossa infratemporalis et pterygopalatina,gde se i zavr ava svojom zavr nom granom a.sphenopalatina. Odnosi: tri topografska dela a) po etni (vili ni) deo na prednjem zidu parotidne lo e, sa unutra nje strane collum mandibulae, gde prolazi kroz osteofibrozni otvor, zajedno sa n.auriculotemporalis ,koji formira lig.sphenomandibulare sa mandibulom. b) srednji (pterigoidni) deo po to u e u fossa infratemporalis, obilazi donju ivicu m.pterygoideus lateralis (koji je i njen pratilac) i prelazi na njegovu spolja nju stranu, prislanja se na tuber maxillae, i ulazi u fosa pterygopalatina kroz fissura pterygomaxillaris. c) zavr ni (pterigopalatinski) deo le i u gornjem delu fossa pterygopalatina gde je u odnosu sa n.maxillaris i sa ganglion pterygopalatinum. Bo ne grane: u svakom od 3 topografska dela, daje po 4 bo ne grane. 1) a. auricularis profunda (vaskularizuje art.temporomandibularis i u ni kanal)
20

2) a.tympanica anterior (prolazi kroz fissura petrotympanica i ulazi u bubnu duplju) 3) a.alveolaris inferior prolazi kroz foramen mandibulae i ulazi u canalis mandibulae bo ne grane: - r.mylohyoideus (vask. m.mylohyoideus) - rr.dentales (vask. donje zube, ko tano tkivo i desni, osim sekuti a) zavr ne grane: - a.mentalis (napu ta canalis mandibulae kroz foramen mentale) - a.incisiva (vask. donje sekuti e,ko tano tkivo i deo desni) 4) a.meningea media ulazi u fossa cranii media kroz foramen spinosum, i predstavlja glavni sud dura mater. zavr ne grane: - r.frontalis - r.parietalis: - a.tympanica superior - r.petrosus 5) a.masseterica 6) aa.temporales profundae 7) rr.pterygoidei 8) a.buccalis 9) a.alveolaris superior posterior priljubljena uz tuber maxillae bo ne grane: - spolja nje (vaskularizuju pokosnicui desni gornje vilice, sluzoko u obraza i m.buccinator) - unutra nje: - rr.dentales (ulaze kroz foramina alveolaria na tuber maxillae i vaskularizuju kutnjake i prekutnjake.) 10) a.infraorbitalis prolazi kroz fissura orbitalis inferior, pa kroz sulcus infraorbitalis, pa poniru u canalis infraorbitalis, i izlazi kroz foramen infraorbitale. bo ne grane: - aa.alveolares superiores anteriores: - rr.dentales (vask. sekuti a i o njaka) zavr ne grane (vaskularizuju donji kapak,susedne mi i e, ko u obraza i nosa) 11) a.canalis pterygoidei 12) a.palatina descendens silazi kroz canalis palatinus major, kao a.palatina major, i izlazi na donji deo palatum osseum kroz foramen palatinum majus, pa zatim ide spolja njim sulcus paltinus do fossa incisiva gde anastomozuje sa isotimenom arterijom suprotne strane.Daje aa.palatinae minores, unutar canalis palatinus major. Zavr na grana: a.sphenopalatina napu ta fossa pterygopalatina kroz foramen sphenopalatinum, ulazi u cavitas nasi, gde daje aa.nasales posteriores laterales i rr.septales posteriores. A. CAROTIS INTERNA Put i krivine: nastaje iznad cartilago thyroidea laringis, i nastavlja put navi e u po etku spolja od a.carotis externa, pa u visini angulus mandibulae formira svoju prvu krivinu i prelazi unutra od a.carotis externa, prolazi kroz laterofaringealni prostor do baze lobanje gde
21

ulazi kroz apertura externa canalis carotici u canilis caoricus, formiraju i svoju drugu krivinu. U canalis caroticus prvo ide vertikalno, pa formira tre u krivinu i nastavlja horizontalno, i izlazi kroz apertur a interna canalis carotici na apex partis petrosae, i ulazi u fossa cranii media u sulcus caroticus.Prolazi kroz sinus cavernosus u kom formira etvrtu krivinu.Probija dura mater na krovu sinus cavernosus gde formira petu krivinu. Odnosi: a) u vratu ispred: - m.styloglossus - m. stylopharyngeus iza: - processus costotransversarii vertebrae cervicale - pretki meni mi i i unutra: - pharynx spolja: - v.jugularis interna - n.vagus - laterofaringealni prostor: penje se kroz retrostiloidni deo, zajedno sa n.glossopharyngeus, n.vagus, n.accessorius, n.hypoglossus. b) canalis caroticus - okru en sa: - plexus venosus caroticus internus - plexus sympathicus caroticus internus c) fossa cranii media sme tena u sinus cavernosus zajedno sa n.abducens, a spolja od od njih se u duplikaturi dura mater nalazi respektivno: n.oculomotorius, n.trochlearis, n.ophtalmicus, n.maxillaris. d) po izlasku iz sinus cavernosus nalazi se spolja od n.opticus, a unutra od processus clinoideus anterior Bo ne grane: 1) A. OPHTALMICA Put i odnosi: odvaja se od a.carotis interna odmah po njenom izlasku iz sinus cavernosus, i ulazi u canalis opticus, zajedno sa n.opticus, oko koga se spiralno obavija, najpre odole,pa leteralno i onda dolazi na njegovu gornju stranu.Ispod paries superior orbitae, u gornje unutra njem uglu daje zavr nu granu a.dorsalis nasi. Bo ne grane: (uglavnom vaskularizuju organ vida) 1) a.centralis retinae (probija omota e i ulazi u sam n.opticus, pa zajedno sa njim ulazi u mre nja u) 2) a.lacrimalis (probija i ulazi u glandula lacrimalis) 3) aa.ciliares posteriores breves (ima ih 10-15, probijaju beonja u i ulaze u sudovnja u) 4) aa.ciliares posteriores longae (probijaju beonja u, po jedna sa svake strane n.opticus -a i vaskularizuju iris i corpus ciliare) 5) aa.ciliares anteriores (ima ih 5-6) 6) a.supraorbitalis (napu ta orbitu kroz incisura/foramen supraorbitale i zavr ava se sa 2-3 gran ice)
22

7) a.ethmoidalis posterior (foramen ethmoidale posterius, vaskularizuje dura mater i bulbus olfactorius) 8) a. ethmoidalis anterior (foramen ethmoidale anterius, vaskularizuje dura mater ) 9) aa.palpebrales mediales 10) a. supratrochlearis (napu ta orbitu kroz incisura/foramen frontale) 11) a.communicans posterior (anastomozuje sa a.cerebri posterior granom a.basilaris) 12) a.choroidea anterior (ulazi u ventriculus lateralis velikog mozga) Zavr na grana: 1) a.dorsalis nasi (anastomozuje sa a.angularis anast. izme u a.carotis interna et externa) Zavr ne grane a.carotis internae: 1) a.cerebri anterior (anastomozuje sa istoimenom arterijom preko a.communicans anterior) 2) a.cerebri media (ulazi u fossa lateralis na donjoj strani mozga) * Circulus arteriosus cerebri Willsov arterijski prsten formiraju ga: - a.cerebri anterior - a.communicans posterior - a.cerebri posterior (grana a.basilaris) predstavlja: - anastomoza izme u leve i desne polovine mozga - anastomoza izme u karotidnog i vertebralnog arterijskog sistema A.SUBCLAVIA Granice: a.subclavia dextra et sinistra imaju razli it po etak, a isti zavr etak. - a.subclavia dextra nastaje zajedno sa a.carotis communis dextra iz truncus brachiocephalicus, iza art.sternoclavicularis dexter. - a.subclavia sinistra nastaje direktno iz arcus aortae - zavr etak obe subclaviae je u iza odgovaraju e claviculae,gde se nastavljaju u a.axillaris Put: - a.subclavia dextra celim svojim putem le i na apertura thoracis superior pokrivaju i cupula pleurae i costa I. - a.subclavia sinistra u po etnom delu le u u mediastinum superius a dalje ima isti put kao i desna. Odnosi: u odnosu na skalenske mi i e imaju 3 topografska dela a) preskalenski deo pru a se do unutra nje ivice m.scalenus anterior - pokriva ih: - clavicula - m.sternocleidomastoideus - m.sternohyoideus - m.sternothyroideus - v.subclavia - angulus venosus - splet ivaca (u ovom pogledu desna i leva imaju razli ite odnose) - a.subclavia dex.- n.vagus - n.laryngealis recurrens
23

- n. phrenicus - ansa subclavia - a.subclavia sin.-nije u odnosu napred ni sa jednim od prethodno navedenih nerava, samo iza nale e na ganglion stellatumi na processus costotransversarius vertebrae cervicalis VII. - unutra: - a.carotis communis - spolja: - le i na cupula pleurae b) me uskalenski deo pru a se izme u donjih krajeva m.scaleni anterior et medius - napred: - m.scalenus anterior - nazad: - m.scalenus medius - pelxus brachialis - gore: - grane plexus brachialis - dole: - cupula pleurae - sulcus a.subclaviae (costa I) c) vanskalenski deo prvo se pru a iznad claviculae a onda se podvla i pod nju i nastavlja sa a.axillaris - iznad claviculae: - ispred: - platysma - lamina superficialis fasciae cervicalis - lamina pretrachealis fasciae cervicalis - v.subclavia - iza i iznad: - plexus brachialis - dole: - costa I Bo ne grane: daje 5 bo nih grana, koje skoro sve polaze sa gornje strane, i iz preskalensk og dela,a samo jedna, a.transversa cervicis polazi iz me uskalenskog dela ili vanskalenskog dela. 1) A. VERTEBRALIS (pars prevertebralis,transversaria,atlantica,intracranialis) Put i odnosi: u predelu tuberculum caroticum njenu zadnju stranu ukr ta a.thyro idea inferior, nakon ega ona ulazi u foramen transversarium processus costotransversarii vertebrae cervicalis VI i nastavlja put navi e kroz foramina transversaria svih vi ih pr ljenova, da bi nakon prolaska kroz foramen transversarium atlantis, pre la preko sulcus arteriae vertebralis na arcus posterior atlantis.Zatim probija membrana atlantooccipitalis posterior i dura mater i ulazi kroz foramen magnum u lobanju, gde se penje du clivus -a i spaja se sa istoimenom arterijom suprotne strane formiraju i a.basilaris. Bo ne grane: a) u vratu daje nekolino rr.musculares i 4 -5 rr.spinales za vaskularizaciju ki mene mo dine. b) u lobanji 1) a.spinalis posterior (izlazi kroz foramen magnum) 2) a.spinalis anterior (prvo se spaja sa istoimenom arterijom i kao je dna napu ta lobanju kroz foramen magnum, i spu ta se ni fissura mediana anterior medullae spinalis) 3) a.inferior posterior cerebelli (vaskularizuje donju stranu cerebelluma)
24

Zavr na grana: - a.basilaris (koja ima svoje bo ne i zavr ne grane) bo ne grane: 1) a.inferior anterior cerebelli 2) a.labyrinthi 3) aa.pontis 4) a.superior cerebelli zavr ne grane: 1) a.cerebri posterior (dexter et sinister) 2) A. THORACICA INTERNA 3) TRUNCUS COSTOCERVICALIS a) a.cervicalis profunda (ide izme u tr eg i etvrtog sloja mi i a zadnje strane vrata) b) a.intercostalis suprema (vaskularizuje prva 3 me urebarna prostora) 4) TRUNCUS THYROCERVICALIS a) a.thyroidea inferior: - a.laryngea superior et inferior b) a.cervicalis ascendens c) a.cervicalis superficialis d) a.suprascapularis 5) A. TRANSVERSA CERVICIS Zavr ne grane: - r.superficialis - r.profundus VENE GLAVE I VRATA Pripadaju sistemu v.cava superior koja nastaje u mediastinum superius spajanjem v.brachiocephalica dextra et sinistra koje formiraju v.jugularis interna et v.subclavia odgovaraju e strane. Vensku krv iz glave odvode sedam parnih venskih stabala: 1) v.jugularis inerna 2) v.jugularis externa 3) v.jugularis anterior 4) v.subclavia 5) v.vertebralis 6) v.thyroidea inferior 7) v.cervicalis profunda 1. V. JUGULARIS INTERNA Granice: po inje u predelu foramen jugulare u kom se nalazi bulbus superior venae jugularis koji predstavlja nastavak na sinus sigmoideus, zatim se vena pru a do art.sternoclavicularis, iza koga se spaja sa v.subclavia i formira angulus venosus. U ovom delu se nalazi i bulbus inferior venae jugularis. Put i odnosi: gornji deo se nalazi u laterofaringealnom prostoru a donji u regio cervicalis anterior a) laterofaringealni prostor silazi kroz retrostiloidni deo, pozadi pa spolja od a.caro tis interna, gde oba
25

krvna suda imaju odnos sa kranijalnim ivcim IX,X,XI,XII. b) regio cervicalis anterior napre spolja od a.carotis interna, pa spolja od a.carotis communis, sa kojima je obavijena sa vagina carotica u kojoj se jo nalazi i n.vagus Po etne grane: v.jugularis interna produ uje sinus sigmoideus,pa njene po etne grane zapravo predstavljaju sinusi tvrde mo danice (sinus durae matris) Sinus durae matris Ove sinuse gradi dura mater encephali koja je u predelu sinusa izgra ena od 2 fibrozna lis ta izme u kojih se zapravo nalazi venska krv sinusa.Ovi zidovi sinusa nemaju mi i ni sloj, pa se pri povredama ovih krvnih sudova krvarenje ne mo e zaustaviti klasi nom retrakcijom njegovih zidova ve je neophodna hiru ka intervencija. upljina odre enih sinusa (npr.sinus sagittalis superior) pokazuje bo na pro irenja tj. lacunae laterales u koje prodiru granulationes arachnoideales od arachnoidea encephali, i omogu avaju na taj na in evakuaciju cerebrospinalne te nosti u venski krvotok sinusa. Sinus durae matris se dele u dve grupe: 1) grupa kavernoznog sinusa (prednje-donja) 2) grupa u a sinusa (zadnje-donja) Svaka od ovih grupa ima svoj sredi nji sinus i njegove dovodne i odvodne sinuse. 1) Sinus cavernosus paran sinus koji le i u sulcus caroticus i p rostire se od unutra njeg kraja fissura orbitalis superior do apex partis petrosae. Odnosi : gornji zid pokrivaju processus clinoideus ossis sphenoidalis, n.oculomotorius donji zid le i u sulcus caroticus koji ga odvoaja od sinus sphenoidalis spolja nji zid probijaju n.oculomotorius, n.trochelaris, n.ophtalmicus, n.maxillaris unutra nji zid u odnosu sa sella turcica, i sa hypophysis kroz sinus prolaze a.carotis interna i n.abducens Dovodni sinusi: - sinus intercavernosi (prednji i zadnji) - sinus sphenoparietalis (desni i levi) Odvodni sinusi: - sinus petrosus superior (sulcus sinus petrosi superioris margo superior partis petrosae) - sinus petrosus inferior (sulcus sinus petrosi inferioris margo posterior partis petrosae et par basilaris ossis occipitalis) - plexus basilaris 2) Confluens sinuum neparan sinus sme ten u predelu protuberantia occipitalis interna, na mestu spoja
26

tentorium cerebelli, falx cerebri i falx cerebelli. Dovodni sinusi : - sinus sagittalis superior (sme ten u duplikaturi gornje ivice falx cerebri du sulcus sinus sagittalis superioris.uliva se u sonfulens sinuum ili u sinus transversus, naj e e desni.) - sinus rectus (formira ga sinus sagittalis inferior i v.magna cerebri, a sme ten je u duplikaturi donje ivice falx cerebri,na gornjoj strani tentorium cerebelli.uliva se u confluens sinuum ili u sinus transversus, naj e e levi) Odvodni sinusi: - sinus occipitalis (sme ten je u duplikaturi zadnje ivice falx cerebelli i pru a se du crista occipitalis interna, do zadnje ivice foramen magnum gde se odliva u sinus sigmoideus) - sinus transversus (sme ten je u duplikaturi zadnje ivice tentorium cerebelli du sulcus sinus transversi, a produ uje se direktno odgovaraju im sinus sigmoideus) Venske pritoke sinus durae matris: - vene o ne duplje (v.oftalmica superior et inferior) - vene unutra njeg uha (vv.labyrinthi) - venae diploicae ( skupljaju krv iz sun erastog tkiva kostiju krova lobanje i spajaju povr inske vanlobanjske vene sa sinusima tvrde mo danice) - venae emissariae (kao i diploi ne uspostavljaju komunikaciju izme u povr inskih vanlobanjskih vena i sinusa tvrde mo danice) - vene tvrde mo danice (vv.meningeae mediae) - venae cerebri : - povr inske (uglavnom prate arterijska stabla) - duboke (prikupljaju krv iz unutra nj osti mozga, a galvno sabirno stablo je v.magna cerebri koja nastaje spajanjem vv.internae cerebri) Bo ne pritoke v.jugularis internae 1) vv.pharyngeales 2) v.facialis 3) v.retromandibularis (vv.temporales superficiales + vv.maxillares plexus venosus pterygoideus) 4) v.lingualis (nastaje spajanjem vv.dorsales linguae, v.commitans n.hypoglossi, v.profunda linguae) 5) v.thyroidea superior 6) vv.thyroideae mediae 2. V. JUGULARIS EXTERNA Granice: po inje u parotidnoj lo i ispred u ne koljke na 2 na ina u zavi snosti od ja ine njene anastomoze sa v.retromandibularis. a) slabog klaibra onda ima povr inski po etak i nastaje na prednjoj ivici m.sternocleidomastoideus spajanjem v.occipitalis i v.auricularis posterior.
27

b) jakog kalibra onda ima dubok po etak i nastaje u tkivu glanduale parotis spajanjem vv.temporales superficiales i vv.maxillares - v.jugularis externa se zavr ava iza odgovaraju eg art.sternoclavicularis ulivanjem u angulus venosus Put i odnosi: nakon po etnog dela vena silazi niz regio cervicalis lateralis gde postaje dublja probijaju i lamina superficialis et pretrachealis fasciae cervicalis, i zavr ni deo se podvla i pod m.sternocleidomastoideus Po etne grane: - v.occipitalis - v.auricularis posterior - vv.temporales superficiales - vv.maxillares Bo ne pritoke: - v.suprascapularis - v.transversae cervicis Anastomoza sa: - v.jugularis anterior - v.facialis - v.cephalica 3. V.JUGULARIS ANTERIOR 4. V.SUBCLAVIA 5. VERTEBRALIS 6. V.CERVICALIS PROFUNDA 7. V. THYROIDEA INFERIOR IVCI GLAVE I VRATA ivci glave i vrata pripadaju systema nervosum periphericum i systema nervosum autonomicum. Od systema nervosum periphericum u inervaciji glave i vrata u estvuju mo dani i vratni ivci. I NN. CRANIALES Svi izlaze iz truncus cerebri i to sa njegove prednje i bo n e strane, jedino je izuzetak n.trochelaris koji izlazi sa zadnje strane mesencephalon-a. U funkcionalnom pogledu mogu biti motorni, senzitivni i me oviti. a) Motorni imaju svoj stvarni po etak u jedrima u mo danom stablu (truncus cerebri) i stvarni zavr etak u popre noprugastim mi i ima na periferiji koje inervi u.Sprovode nadra aj u centrifugalnom (nishodnom) pravcu, tako da su eferentni.Njihova vlakna predstavljena su dugim aksonskim produ etcima sme tenim u motornim jedrima.Tractus corticonuclearis spaja mo danu koru sa ovim jedrima. Njima pripadaju: - n. oculomotorius (III)
28

- n. trochelaris (IV) - n. abducens (VI) - n. accessorius (XI) - n. hypoglossus (XII) b) Me oviti sastoje se iz motornih i senzitivnih vlakana. Motorna vlakna odgovaraju motornim ivcima. Senzitivna vlakna prihvataju sa periferije razli ite nadra aje preko vlakana koje grade periferni nastavci pseudounipolarnih ganglijskih elija,sme tenih u ganglionima, do kojih se ovaj nadra aj prenosi. elije unutar ovih gangliona pre dstavljaju stvarni po etak senzitivnih vlakana, a njihov stvarni zavr etak je u u senzitivnim jedrima mozga. - n. trigeminus (V) - n. facialis (VII) - n. glossopharyngeus (IX) - n. vagus (X) c) Senzorijelni prihvataju razli ite nadra aje u perifernim delovima i prenose ih do odgovaraju ih pridodatih gangliona,koji predstavljaju njihov stvarni po etak, a odatle se centripetalno (ushodno) pru aju ka odgovaraju im jedrima u mozgu koja predstavljaju njihov stvarni zavr etak, tako da su ona aferentna. - nn. olfactorii (I) - n. opticus (II) - n. vestibulocochlearis (VIII) * Neki motorni (n.oculomotorius III) i me oviti (VII,IX,X) sadr e u svom stablu i parasimpati ka vlakna, koja su eferentna (nishodna) i inervi u glatke mi i e i lezde. I NN. OLFACTORII Put : po inju od bipolarnih elija regio olfactoria na krovu cavitas nasi i gornjem delu septum nasi.Vlakna bez mijelinskog omota a, prolaze kroz lamina cribrosa ossis ethmoidalis ulaze i u fossa cranii anterior, da bi se zavr ila na donjoj strani bulbus olfactor ius koja pripada rhinencephalon. II N. OPTICUS Put i odnosi: polazi od papilla n.optici na mre nja i, probija sudovnja u i beonja u i ulazi u cavitas orbitale, potom u njega ulazi a.centralis retinae.U predelu vrha orbite prolazi kroz canalis opticus, zajedno sa a.ophtalmica i ulazi u fossa cranii media, gde le i u sulcus praechiasmaticus medijalno od a.carotis interna, i zavr ava se na prednje-spolja njem uglu chiasma opticum koja pripada diencephalon-u. Omota i: obmotan je sa 2 omota a koja grade mo dane opne.
29

a) vagina externa n.optici obrazuje je dura mater encephali b) vagina interna n.optici obrazuje je arachnoidea encephali i pia mater encephali Izme u arachnoidea encephali i pia mater nalazi se spatia intervaginalia koja predstavlja prednji produ etak cavum subarachnoideale, i ovaj prostor ispunjen je sa liquor cerebrospinalis. * u chiasma opticum ukr taju se samo vlakna sa pars nasalis n.optici ali ne i sa pars temporalis III N. OCULOMOTORIUS Put i odnosi: polazi iz nucleus n.oculomotorii et nucleus oculomotorius accessorius u mesencephalon-u, koga napu ta sa prednje strane i pru a se koso,napred i upolje, kroz fossa cranii posterior provla e i se izme u a.cerebri posterior et a.superior cerebelli.Prolazi kroz fossa cranii media prvo preko gornjeg zida sinus cavernosus pa onda kroz duplikaturu njegovog spolja njeg zida, koga probija i ulazi u orbitu kroz fissura orbitalis superior. Zavr ne grane: - r.superior (inervi e m.rectus superior i m.levator palpebrae superioris) - r.inferior ( inervi e m.rectus medialis, m.rectus inferior i m. obliquus inferior) * sadr i parasimpati ka vlakna koja ulaze u radix oculomotoria pa preko njega u ganglion ciliare (pridodat n.ophtalmicus-u), odakle polaze postganglijska parasimpati ka vlakna preko nn.ciliares breves za inervaciju m.sphincter pupillae et m.ciliaris. Inervacija: sve popre noprugaste mi i e oka izuzev m.obliquus superior i m. rectus lateralis IV N. TROCHLEARIS Put i odnosi: polazi iz nucleus n.trochlearis, neposredno iza colliculus inferior sa zadn je strane mesencephalon-a, i nakon to pre e preko crus cerebri dolazi na donju stranu mozga.Zatim probija dura mater i prolazi kroz spolja nji zid sinus cavernosus, a nakon to probije njegov spolja nji zid prolazi kroz fissura orbitalis superior i ulazi u orbitu gde se zavr ava na zadnjem kraju m.obliquus superior. Inervacija: m.obliquus superior V N. TRIGEMINUS Put i odnosi: polazi izme u prednje i bo ne strane pons -a pomo u dva korena radix motoria i radix sensoria. Radix-u sensoria pridodat je i ganglion trigeminale Gasseri. Oba korena priljubljena su jedan uz drugi, tako da radix motoria prelazi ispod radix sensoria, oba se nalaze u cavum trigeminaleMeckeli,koja predstavlja fibroznu lo u koju gradi duplikatura dura mater a le i na facies anterior
30

partis petrosae unutar impressio trigeminale. Ganglion trigeminale s. semilunare prima ceo radix sensoria svojom konkavnom ivicom, a od njegove konveksne ivice se odvajaju tri zavr ne grane n .trigeminusa Zavr ne grane: - n.ophtalmicus (senzitivan) - n. maxillaris (senzitivan) - n. mandibularis (me ovit, njemu se u potpunosti priklju uje radix motoria) * sve tri zavr ne grane imaju pridodat po jedan ganglion V1 N. OPHTALMICUS Put i odnosi: probija spolja nji zid sinus cavernosus i prolazi kroz fissura orbitalis superior gde se deli na svoje tri zavr ne grane koje ulaze u cavitas orbitale. Bo ne grane: - r. tentorii (inervi e tentorium cerebelli) Zavr ne grane: 1) n. lacrimalis pru a se ka gornje-spolja njem uglu orbitae gde se pre gl.lacrimalis deli u vi e malih gran ica od koje se neke zavr avaju u gl.lacrimalis a neke u spolja njem delu gornjeg kapka.Pre gl.lacrimalis daje r.communicans cum n.zygomatico. 2) n. frontalis pru a se iznad m.levator palpebrae superioris, a iza gornje ivice aditus orbite daje zavr ne grane. - zavr ne grane: - n. supraorbitalis (inervi e ko u ela i gornjeg o nog kapka) - r.lateralis ( prolazi kroz foramen supraorbitale) - r.medialis (prolazi kroz foramen frontale) - n.supratrochlearis (inervi e ko u korena nosa i gornjeg o nog kapka) 3) n. nasociliaris pru a se koso unapred i unutra, preko gornje strane n.opticus -a do foramen ethmoidale anterius gde se deli u dve zavr ne grane. - bo ne grane: - r.communicans cum ganglione ciliari (ulaze u ganglion ciliare) - nn. ciliares longi (inervi u beonja u i sudovnja u) - n.ethmoidalis posterior (prolazi kroz foramen ethmoidale posterius,fossa cranii anterior, lamina cribrosa ossis ethmoidalis,cavitas nasi i inervi e sluzoko u cellulae ethmoidales posteriores i sinus sphenoidalis-a) - zavr ne grane: - n.ethmoidalis anterior (inervi e sluzoko u prednjeg dela cavitas nasi) - n. infratrochlearis (ide ispod spina trochlearis ka unutra njem uglu orbitae i inervi e ko u unutra njih delova gornjeg i donjeg o nog kapka, saccus lacrimalis i tunica conjunctiva) Anastomoze: parasimpati ka sekretorna vlakna poti u iz n.facialis i dolaze preko njegove grane do ganglion

31

pterygopalatinum odakle se nastavljaju preko n.maxillaris-a , pa zatim preko n.zygomaticus do r.communicans cum n. zygomatico koja ansomozira sa n.lacrimalis i time inervi e gl.lacrimalis Ganglion ciliare Polo aj: pridodat je n.ophtalmicus -u i le i na spolja njoj strani n.opticus -a unutar orbitae. Dovodna (preganglijska) vlakna: - r.communicans cum ganglione ciliare (dovodi senzitivn a i simpati ka vlakna poreklom iz plexus sympathicus caroticus internus koji anast. sa n.ophtalmicus) - radix oculomotoria (dovodi parasimpati ka vlakna iz n.oculomotorius -a koja se u njemu prekidaju) - r.sympathicus ad ganglione ciliare (dovodi simpati ka vlakna iz plexus sympathicus caroticus internus koja se u njemu ne prekidaju) Odvodna (postganglijska) vlakna: - nn.ciliares breves (nose senzitivna,para i simpati ka vlakna) simpati ka inervi u m.dilatator pupillae parasimpati ka inervi u m.ciliaris i m.sphincter pupillae) senzitivna fibroznu i sudovnu opnu o ne jabu ice V2 N.MAXILLARIS Put i odnosi: pru a se kroz spolja nji, duralni, zid sinus cavernosus i nakon to ga probije prolazi kroz foramen rotundum kojim napu ta fossa cranii media i ulazi u fossa pterygopalatina,kojom se pru a koso napred i upolje i napu ta je kroz fissura pterygomaxillaris i ulazi u fossa infratemporalis.Zati se savija navi e i prolazi kroz fissura orbitalis inferior i ulazi u cavitas orbitale gde daje svoju zavr nu granu. Bo ne grane: a) fossa cranii media: 1) r.meningeus (inervi e srednji deo dura mater) b) fossa pterygopalatina: 2) n.zygomaticus put i donosi: prolazi kroz gornji deo fissura pterygomaxillaris i ulazi u fossa infratemporalis , odakle prolazi kroz fissura orbitalis inferior i ulazi u orbitu idu i njenim spolja njim zidom ulazi kroz foramen zygomaticoorbitale u canalis zygomaticus gde se deli na zavr ne grane. zavr ne grane: - r. zygomaticofacialis (izlazi kroz foramen zygomaticofaciale na facies anterior maxillae) - r.zygomaticotemporalis (izlazi kroz foramen zygomatico temporale) 3) nn. pterygopalatini put i odnosi: odvajaju se u fossa pterygopalatina gde su u odnosu sa prednjom stranom ganglion
32

pterygopalatinum. bo ne grane: 1) grane za cavitas nasi: - rr.nasales posteriores superiores laterales (sluzoko a conchae nasalis superior et media) - rr.nasales posteriores superiores mediales (septum nasi) - n.nasopalatinus (pru a se preko septum nasi i ulazi u canalis incisivus, gde anast. sa istoimenim ivcem suprotne strane i sa n.palatinus major) 2) grane za tvrdo nepce: - n.palatinus major: - rr.nasales posteriores inferiores laterales - nn.palatini minores (sluzoko u palatum molle i tonsilla palatina) c) fossa infratemporalis 4) rr. alveolares superiores posteriores put i odnosi: odvajaju se u fossa infratemporalis i prolaze kroz foramina alveolaria ulaze i u canales alveolares gde anastomozuju sa ostalim zubnim granama grade i plexus dentalis superior. Zavr na grana: 1) n.infraorbitalis put i odnosi: odvaja se u fossa infratemporalis i prolazi kroz fissura orbitalis inferior,nakon ega ulazi u sulcus infraorbitalis pa ponire u canalis infraorbitalis u kom daje bo ne grane, da bi iza ao kroz foramen infraorbitale na facies anterior maxillae gde daje zavr ne grane. bo ne grane: - r.alveolaris superior medius ( inervi u pretkutnjake) - rr.alveolares superiores anteriores (inervi u o njak i sekuti e) * rr.alveolares superiores posteriores,anteriores et medius se spajaju i obrazuju plexus dentalis superior iz kog se izdvajaju rr.dentales superiores i rr.gingivales superiores * zavr ne grane: - rr.nasales externi ( inervi u ko u bo ne strane nosa) - rr.nasales interni (inervi u prednji opnasti deo septum nasi) - rr.labiales superiores (inervi u gornju usnu) - rr.palpebrales inferiores (inervi u donji kapak) Ganglion pterygopalatinum Polo aj: pridodat je n.maxillaris -u i sme ten je na zadnjem zidu fossa pterygopalatina u prednjem otvoru canalis pterygoideus Vidius, tako da le i ispod i unutra od od n.maxillaris. Dovodna (preganglijska vlakna): - nn.pterygopalatini (donose senzitivna vlakna iz n.maxillaris) - n.petrosus major (parasimpati ka vlakna koja se u njemu prekidaju) - n.petrosus profundus (simpati ka vlakna koja samo prolaze kroz ganglion) * n.petrosus major et profundus probijaju fibrocartilago basilaris na foramen lacerum i spajaju se formiraju i n.canlis

33

pterygoidei, koji prolazi kroz canalis pterygoideus i dospeva u gagnlion pterygopalatinum,dovode i mu simpati ka i parasimpati ka vlakna * Odvodna (postganglijska) vlakna: odlaze preko nn.pterygopalatini koji sadr e i odvodna vlakna, u: - n. zygomaticus (pa preko r.communicans cum n.zygomatico u n.lacrimalis) - rr.nasales posteriores superiores laterales - rr.nasales posteriores superiores mediales - n.palatinus major - nn.palatini minores V3 N. MANDIBULARIS Put i odnosi: nakon to se odvoji iz ganglion trigeminale priklju uje mu se potpuno radix motoria i nastavlja put preko facies cerebralis alae majoris ossis sphenoidalis, da bi napustio fossa cranii media kroz foramen ovale.Pri prolasku kroz foramen ovale je u odnosu sa plexus venosus foraminis ovalis, i ulazi u fossa infratemporalis gde se spu ta niz unutra nju stranu m.pterygoideus lateralis, a uz njegovu unutra nju stranu priljubljen je ganglion oticum. Bo ne grane: - r.meningeus (prolazi kroz foramen spinosum u fossa cranii media i o iv ava deo dura mater) Zavr ne grane: a) prednja zavr na grana (prete no motorna) motorne grane 1) nn.temporales profundi - (odlaze u fossa temporalis i inervi u m.temporalis) - n.temporalis profundus anterior (daje n.pterygoideus lateralis) - n.temporalis profundus medius - n.temporalis profundus posterior 2) n.massetericus nastaje zajedni kim stablom sa n.temporalis profundus posterior (inervi e m.masseter) senzitivne grane 3) n.buccalis nastaje iz zajedni kog stabla sa n.temporalis profundus anterior i provla i se izme u gornjeg i donjeg snopa m.pterygoideus lateralis pa preko spolja nje strane m.buccinator koga i probija ali ne o iv ava. - spolja nje grane inervi u ko u obraza - unutra nje grane inervi u sluzoko u obraza i zadnji deo spolja nje strane desni madnibulae b) zadnja zavr na grana (prete no senzitivna) motorne grane (nastaju iz zajeni kog stabla)
34

4) n. pterygoideus medialis (inervi e m.pterygoideus medialis) 5) n.tensoris veli palatini (inervi e m.tensor veli palatini) 6) n.tensoris tympani (inervi e m.tensor tympani) senzitivne grane 7) n.auriculotemporalis put i odnosi: polazi pomo u dva mala korena koja obuhvataju a.meningea media i spajaju se iza nje u zajedni ko stablo, i prolazi kroz osteofibroznu lo u koju obrazuje lig.sphenomandibulare sa ramus mandibulae zajedno sa a.maxillaris, pa zatim iza collum mandibulae prelaze i u parotidnu lo u odakle ulazi u leb izme u tragusa u ne koljke i art.temporomandibularis, gde se nalazi i a. et vv. temporales superficiales. bo ne grane: - rr.communicantes cum n.faciali - rr.parotidei (dovode parasimpati ka vlakna poreklom iz n.glossopharyngeus -a) - r.membrane tympani (inervi e ko u membranae tympani) - nn.auriculares anteriores (inervi u ko u tragusa i prednjeg dela u ne koljke) - n.meatus acustici externi (inervi e ko u ovog kanala) zavr ne grane: - rr.temporales superficiales (za ko u temporalnog predela) 8) n. lingualis put i odnosi: silazi niz fo ssa infratemporalis zajedno sa n.alveolaris inferior od kog se nalazi ispred i unutra, i tu je u odnosu sa chorda tympani, zatim se pru a horizontalno idu i napred lebom izme u jezika i desni pokriven sluzoko om poda usne duplje.Prvo se pru a iznad gl.submandibularis pa onda iznad gl.sublingualis na ijoj unutra njoj strani daje svoje zavr ne grane. bo ne grane: - rr.isthmi faucium (inervi u sluzoko u bo nog zida drelnog su enja i nep ani krajnik) - n.sublingualis (inervi e gl.sublingualis i sluzoko u pod jezi nog predela) - gran ice za unutra nju stranu desni mandibulae zavr ne grane: - rr.linguales (inervi u sluzoko u prednje jezika) anastomoze: - u fossa infratemporalis sa chorda tympani od n.facialis-a preko koje prima nishodna parasimpati ka vlakna n.facialis-a za inervaciju gl.sumandibularis i gl.sublingualis - ista anastomoza omogu ava da ushodna gustoreceptorna vlakna iz gustativnih papila (papillae fungiformes) prenose nadra aj ukusa. - pridodat mu je ganglion submandibulare me ovita grana 9) n.alveolaris inferior put i odnosi: spu ta se kroz fossa infratemporalis izme u m.pterygoideus lateralis et medialis, pa ni e izme u m.pterygoideus medialis i unutra nje strane ramus mandibulae, a sa njim paralelno ide i n.lingualis.Oko sredine ramus mandibula e zajedno sa a.alveolaris inferior
35

prolazi kroz foramen mandibulae i ulazi u canalis mandibulae u kom daje svoje bo ne grane a u predelu foramen mentale daje i zavr ne grane. bo ne grane: - n.mylohyoideus (senzitivna grana,inervi e m.mylohyoideus i m.digastricus venter ant.) - rr.dentales inferiores (zajedno sa istoimenim granama n.incisivus-a obrazuju plexus dentalis inferior iz kog se izdvajaju grane za inervaciju zuba mandibulae,alveola,ko tanog tkiva i desni rr.gignivales inferiores) zavr ne grane: - n.mentalis (prolazi kroz foramen mentale i inervi e meke delove brade, donju usnu) - n.incisivus (ostaje u mandibuli i prolazi kroz canalis incisivus i daje rr.dentales inferiores koje u estvuju u izgradnji plexus dentalis inferior) Ganglion oticum Polo aj: prislonjen uz unutra nju stranu n.mandibularis neposredno iznad foramen mandibulae. Dovodna (preganglijska) vlakna: - n.petrosus minor (predstavlja zavr nu granu n.tympanicus-a koji odvodi parasimpati ka vlakna iz plexus tympanicus u ovaj ganglion,kome parasimpati ka vlakna dolaze iz n.glossopharyngeus) - radix sympathica ganglii otici (dolazi iz susednog simpati kog spleta plexus meningeus medius, koji prolazi izme u a.meningeae mediae i anastomoti ne zamke koju formira oko nje n.auriculotemporalis,pa ulazi kroz foramen spinosum) - senzitivni koren (dolazi iz senzitivnih gran ica n.mandibularis -a) Odvodna (postganglijska) vlakna: - r.communicans cum n.auriculotemporali (preko ove anastomoti ne grane parasimpati ka sekretorna vlakna iz n.glossopharyngeus-a dospevaju u n .auriculotemporalis pa preko njega do gl.parotidea) Ganglion submandibulare Polo aj: nalazi se iznad gl.submandibularis a ispred n.lingualis Dovodna (preganglijska) vlakna: - rr.communicantes cum n.linguali (senzitivni koren) - chorda tympani (parasimpati ka vlakna koja sa senzitivnim dolaze do gangliona preko prethodne-grane i u njemu se prekidaju) - radix sympathicus ad ganglione submandibulare (simpati ka vlakna iz plexus facialis ne prekidaju se u ganglionu) Odvodna (postganglijska) vlakna: - rr.glandulares (odlaze u gl.submandibularis et sublingualis) VI N. ABDUCENS Put i odnosi: polazi iz nucleus abducentis koje se nalazi u ponsu, a izlazi iz mozga na prednjoj strani mo danog stabla, odnosno u predelu fossa postpontina na granici izme u pons-a i medulla
36

oblongata. Pru a se napred i upolje izme u pons -a i clivus-a, gde probija dura mater i ulazi u zadnji kraj sinus cavernosus, kroz koji prolazi laterlano od a.carotis interna.Nakon to napusti sinus cavernosus, prolazi kroz fissura orbitalis superior i zavr ava se u orbiti na zadnjem kraju m.rectus lateralis. Inervacija: m.rectus lateralis (povla i o nu jabu icu upolje) * n.abducens, n.trochelaris i n.oculomotorius predstavljaju grupu okulogirnih ivaca koji inervi u mi i e pokreta e oka * Gradenigoov sindrom zapaljenje koje naj e e zahvata istovremeno n.abducens i n.trigeminus VII N. FACIALIS Put i odnosi: n.facialis et n.intermedius zaejdno sa n.vestibulocochlearis izlaze u predelu fossa postpontina, pru aju se horizontalno,napred i upolje, i ulaze u meatus acusticus internus, kroz koji sva tri ivca prolaze zajedno do fundus meatus acustici interni gde se razdvajaju.Vlakna n.facialis i n.intermedius ulaze kroz area vestibularis superior na fundus meatus acustici interni u canalis facialis, kojim se pru aju prvo horizontalno,napred i upolje izme u cochlea et vestibulum gde dospevaju do geniculum canalis facialis.U prvom kolenu nalazi se ganglion geniculi pridodat n.intermedius-u.Odavde se oba ivca spajaju i nastavljaju put horizont alno,nazad i upolje preko paries labyrinthicus i promontorium fenestrae vestibuli, gde prouzrokuje prominentia canalis facialis. Ispod aditus ad antrum canalis facialis obrazuje svoj drugi geniculum odakle se vlakna ivca spu taju vertikalno,unazad iza paries mastoideus cavitas tympani, a ispred antrum mastoideum et cellulae mastoideae, da bi iza ao kroz foramen stylomastoideum.Po izlasku iz lobanje ulazi u parotidnu lo u gde prelazi preko processus styloideus pa ulazi u prostor izme u pars superficialis et profunda gl.parotideae, i nakon izlaska odatle dolazi na lateralnu stranu v.retromandibularis tj. v.jugularis externa gde daje svoje zavr ne grane. Bo ne grane: dele se na intrapetrozne i vanlobanjske a) intrapetrozne bo ne grane 1) n.petrosus major put i odnosi: parasimpati ka grana koja nastaje u predelu geniculum canalis facialis (I), i napu ta pars petrosa kroz hiatus canalis n.petrosi majoris, pa nastavlja kroz sulcus n.petrosi majoris da bi napustio lobanju na apex partis petrosae kroz foramen lacerum probijaju i fibrocartilago basilaris nakon ega se spaja sa n.petrosus profundus i formira n.canalis pterygoidei koji prolazi istoimenim kanalom ulaze i na kraju u ganglion pterygopalatinum kome donosi parasimpati ka vlakna poreklom iz nucleus sali vatorius superior za inervaciju gl.lacrimalis i lezda u sluzoko i nosa i nepca. 2) r.communicans cum plexu tympanico (predstavlja anastomozu sa plexus tympanicus)
37

3) n.stapedius (odvaja se iz nishodnog dela, pars petrosae i inervi e m.stapedius) 4) chorda tympani put i odnosi: nastaje iz nishodnog dela canalis facialis, i ulazi kroz svoj poseban ko tani kanali u cavitas tympanica, pa izlazi odatle preko fissura petrotympanica ulaze i u fossa infratemporalis kojom silazi unutra od n.alveolaris inferior et a.meningea media da bi se zavr ila kod n.lingualisa sa kojim se i spaja. vlakna: - nishodna parasimpati ka vlakna koja preko n.lignualis dospevaju u ganglion submandibulare za inervaciju gl.submandibularis et gl.sublingualis - ushodna gustoreceptorna vlakna koja preko n.lingualis prenose nadra aj ukusa iz papillae fungiformes do ganglion geniculum u n.intermedius b) vanlobanjkse bo ne grane (odvajaju se u parotidnoj lo i) 5) n.auricularis posterior (inervi e potko ne mi i e spolja njeg uha i m.occipitofront alisventer occipitalis) 6) r.digastricus (inervi e venter posterior m.digastrici) : - r.stylohyoideus (inervi e m.stylohyoideus) Zavr ne grane: - gornje i donje stablo koja su me usobno spojena i obrazuju plexus parotideus iz kog se izdvajaju: 1) rr.temporales (inervi u mi i e oka i u ne koljke i m.occipitofrontalis venter frontalis) 2) rr.zygomatici (inervi u m.zygomaticus major et minor i m.orbicularis oculi) 3) rr.buccales ( inervi u m.buccinator) 4) r.marginalis mandibulae (inervi e potko ne mi i e donje usne i brade) 5) r.colli (inervi e platysma i anastomozira sa n.transversus colli rr.superiores) VIII N. VESTIBULOCOCHLEARIS Put i odnosi: sastoji se iz radix vestibularis et radix cochlearis koji su odvojeni na periferiji i u mozgu a izme u su spojeni u zajedni ko stablo n.vestibulocochlearis. a) radix vestibularis po inje vlaknima u tremu koja formiraju n.utricularis n.ampullaris anterior i n.ampullaris lateralis, koja zajedno formiraju n.utriculoampullaris koji prolazi kroz macula cribrosa superior pa kroz area vestibularis superior (fundus meatus acustici interni). Od macula sacculi polazi n.saccularis koji prolazi kroz area vestibularis inferior, a od crista ampullaris polazi n.ampullaris posterior koji napu ta trem kroz macula cribrosa inferior i prolazi kroz foramen singulare (area vestibularis inferior).Sva tri nerva nakon to pro u kroz ganglion vestibulare formiraju radix vestibularis. b) radix cochlearis po inje vlaknima sme tenim oko i u organum cochleare-Cortii, koja se pru aju do ganglion spirale, gde se nalazi njihov stvarni po etak, pa nastavljaju kroz canalis spiralis modioli, pa kroz canales longitudinales modioli da bi na kraju pro la kroz tractus spiralis foraminosus na area cochleae.
38

c) n.vestibulocochlearis nakon to oba korena pro u kroz fundus meatus acustici interni spajaju se u zajedni ko stablo koje nastavlja kroz meatus acusticus internus zajedno sa n.facialis i n.intermedius (VII bis ), i prolazi kroz porus acusticus internus kad ulazi u fossa cranii posterior gde se pru a unazad,unutra i nani e da bi pro ao kroz fossa postpontina unutra od n.facialis et n.abducens i zavr io se u medulla oblongata. * radix cochlearis prenosi akusti ke nadra aje a radix vestibularis nadra aje iz stati kog dela unutra njeg uha. IX N. GLOSSOPHARYNGEUS Put i odnosi: izlazi iz sulcus lateralis posterior medullae oblongatae, iznad mesta izlaska n.vagus-a, i zajedno sa n.vagus i n.accessorius prelazi preko pars lateralis ossis occipitalis iza tuberculum jugulare i napu ta fossa cranii posterior kroz pars nervina foramen jugulare.Spu ta se kroz retrostiloidni deo laterofaringealnog prostora zajedno sa n.vagus, n.accessorius, n.hypoglossus.Zatim nastavlja put horizontalno unapred izme u m.stylopharyngeus et m.styloglossus i ulazi u prestiloidni deo laterofaringealnog prostora gde se ispod sluzoko e korena jezika deli u zavr ne grane. Bo ne grane: 1) n.tympanicus Jacobson (parasimpati ka grana namenjena inervaciji gl.parotidea) put i odnosi: odvaja se ispod foramen jugulare, odakle se pru a preko facies inferior partis petrosae gde ulazi u fossula petrosa u canaliculus tympanicus pa preko njega u cavitas tympanica, gde se penje kroz sulcus promontorii do promontoriuma gde zajedno sa nn.caroticotympanici (iz plexus sympathicus caroticus internus) izgra uje plexus tympanicus, koji prima jo i r.communicans cum plexo tympanico od n.facialis-a. * plexus tympanicus iz njegovog gornjeg dela izdvaja se n.petrosus minor koji po to pro e kroz hiatus canalis n.petrosi minoris nastavlja put du sulcus n.petrosi minoris , pa prolazi kroz fissura sphenopetrosa i napu ta fossa cranii media.U fossa infratemporalis se zavr ava u ganglion oticum kome donosi parasimpati ka vlakna koja se iz ovog gangliona preko n.auriculotemporalis prenose u gl.parotidea. 2) r.sinus carotici (predstavljaju ushodna viscerosenzitivna vlakna koja slu e za obaranje arterijskog pritiska, jer silaze niz stablo a.carotis internae pa niz a.carotis communis da bi se zavr ila u zidu sinus caroticus i glomus caroticum.

39

* kod pove anog pritiska receptori u zidu sinus caroticus-a prenose impuls preko ove grane do medulla oblongata gde se nalazi vazomotorni centar. 3) rr.pharyngei (anastomozuju sa n.vagus-rr.pharyngei i sa rr.laryngopharyngei vratnog simpatikusa i formiraju zajedno plexus pharyngeus) 4) ramus m.stylopharyngei (inervi e m.stylopharyngeus) 5) rr.tonsillares (inevi u sluzoko u isthmus faucium i tonsila palatina) Zavr ne grane: 1) rr.linguales ( inervi u zadnju 1/3 sluzoko e jezika iza sulcus terminalis, do epigllotis -a, a ujedno nose gustoreceptorna vlakna iz papillae vallate et papillae foliate) X N. VAGUS Me ovit ivac sadr i motorna vlakna (po inju kao i parasimpati ka u nucl.ambiguus i nucl.dorsalis n.vagi), senzitivna vlakna (kojima su pridodati ganglion superius et inferiu s, u kojima je stvarni po etak senzitivnih vlakana, a stvarni zavr etak u nucl.solitarius i nucl.spinalis n.trigeminalis) i parasimpati ka vlakna. Put i odnosi: polazi kao i IX,XI iz sulcus lateralis posterior medullae oblongatae i prelazi preko pars lateralis ossis occipitalis iza tuberculum jugulare, da bi iza ao iz fossa crani posterior kroz foramen jugulare-pars nervina. Silazi niz retrostiloidni deo laterofaringealnog prostora iza v.jugularis interna.Iznad ganglion inferius mu prilazi r.internus n.accessorii, koji mu donosi motorna vlakna.Silazi niz vrat sme ten u vagina carotica u kojoj se nalazi u lebu izme u a.carotis interna (a.carotis communis) i v.jugularis interna, i tako prolazi ispred odgovaraju e a.subclaviae i ulazi u thorax preko apertura thoracis superior, pa zatim zajedno sa esophagus-om prolazi kroz dijafragmu kroz hiatus esophageus (levi ispred, a desni iza esophagus -a) i zavr ava se u abdomenu, gde daje vlakna za sve organe i za creva do flexura coli sinistra. Bo ne grane : 1) r.meningeus (odvaja se iz ganglion superius, i vra a se kroz foramen jugulare u fossa cranii posterior gde inervi e dura mater encephali) 2) r.auricularis (odvaja se iz ganglion superius i prolazi kroz fissura tympanomastoidea a zatim inervi e ko u u ne koljke i meatus acusticus externus-a) 3) rr.pharyngei (zajedno sa rr.pharyngei n.glossopharyngeii i rr.laryngopharyngei vratnog simpatikusa izgra uju plexus pharyngeus, a ujedno primaju r.internus n.accessorii) 4) n.laryngeus superior (me ovita grana) put i odnosi: u visini cornu majus ossis hyoidei na bo nom zidu drela daje zavr ne grane
40

zavr ne grane: - r.externus ( inervi e m.cricothyroideus i daje senzitivne ogranke za sluzoko u donjeg infragloti nog sprata grkljana) - r.internus (probija membrana thyrohyoidea i daje isto senzitivne grane za inervaciju sluzoko e gornjeg i srednjeg sprata grkljana, a pre toga i gran ice za inervaciju sluzoko e donjeg dela korena jezika i grkljanskog dela drela) 5) rr.cardiaci cervicales (ima ih naj e e 2 i pru aju se du a.carotis communis a u thorax-u obrazuju sa ostalim granama vagus-a za srce, plexus cardiacus) 6) n.laryngeus recurrens put i odnosi: (ima razli it po etak, put i odnose na desnoj i levoj strani) desni odvaja se u visini perskalenskog dela a.subclaviae pa ide ispod i iza stabla ove arterije, vra aju i se lebom izme u tracheae i espohagusa do donjeg kraja gl.thyroidea levi odvaja se u visini arcus aortae obrazuju i luk oko njega i penje se levom ivicom esophagus-a do donjeg dela levog re nja gl.thyroideae. oba stabla u visini donjeg dela gl.thyroideae su u odnosu sa a.thyroidea inferior, a zavr ni deo nazvan je n.laryngeus inferior, i ulazi u donji deo larynxa ispod ije sluzoko e daje zavr ne grane. bo ne grane: - rr.tracheales - rr.esophagei zavr ne grane: - grane za inervaciju m.constrictor pharyngis inferior - grane koje inervi u celokupnu muskulaturu larynxa osim m.cricothyroideus XI N. ACCESSORIUS Put i odnosi: po inje iz lobanjskih i ki menih korenova. a) radices craniales 4-5 izlaze iz nucleus ambiguus iz medulla oblongata kroz sulcus lateralis posterior b) radices spinales izlaze iz gornjeg dela vratnog segmenta medula spinalis kroz funiculus lateralis, i penju se kroz canalis vertebralis pa prolaze kroz foramen magnum, gde se spajaju sa radices craniales. c) n.accessorius nastavlja preko pars lateralis ossis occipitalis iza tuberculum jugulare, da napu ta fossa cranii posterior, kroz foramen jugulare-pars nervina, i spu ta se kroz retrostiloidni deo laterofaringealnog prostora, gde se deli na zavr ne grane. Zavr ne grane: 1) r. externus ulazi s duboke strane u gornji deo m.sternocleidomastoideus koga inervi e i ukom anastomozira sa 2. i 3. n.cervicalis, a zatim izlazi iz mi i a i prelazi preko regio cervicalis lateralis gde se oko njega grupi u duboki limfni vorovi, pa ulazi s duboke strane u
41

m.trapezius koga inervi e i gde anastomozira sa 3. i 4. n.cervicalis. 2) r.internus odmah nakon odvajanja prilazi i anastomozira sa n.vagus, kome donosi motorna vlakna za inervaciju popre noprugastih mi i a larynx-a, pharynxa i mekog nepca. XII N. HYPOGLOSSUS Put i odnosi: po inje u nucleus n.hypoglossi i napu ta medulla oblongata kroz sulcus lateralis anterior, sa 1012 korenova, koji nastavljaju put napred i upolje do canalis hypoglossi u kome s e spajaju u jedinstveno stablo koje napu ta lobanju ulaze i u retrostiloidni deo laterofaringealnog prostora, kojim silazi nani e do po etka a.occipitalis gde skre e horizontalno napred, ukr taju i najpre lateralnu stranu a.carotis externa, pa medijalnu stranu venter posterior m.digastrici i m.stylohyoideus. Zajedno sa v.comitans n.hypoglossi prelazi preko spolja nje strane m.hyoglossus gde je pokriva gl.submandibularis, i nastavlja napred da bi zajedno sa ductus submandibularis pro la izme u prednje ivice m.hyoglossus i zadnje ivice m.mylohyoideus, i u la u sublingvalnu lo u gde daje svoje zavr ne grane. Zavr ne grane: - rr.linguales (le e na spolja njoj strani m.genioglossus a inervi u sve mi i e jezika i m.geniohyoideus. II NN. CERVICALES Ima ih 8 pari i izlaze i medulla spinalis kroz foramen intervertebrale gde se dele u: r.ventralis - r.dorsalis - r. meningeus - rr.communicantes RR. VENTRALES NN.CERVICALIUM Prednje grane pru aju se (izuzev n.cervicalis I) izme u mm.intertransversarii anteriores et posteriores cervicis. Preko rr.communicantes su povezani sa odgovaraju im ganglion truncus sympathicus -a vratnog dela. rr.ventrales nn.cervicalium C1-C4 ganglion cervicale superius rr.ventrales nn.cervicalium C5 i C6 ganglion cervicale medium rr.ventrales nn.cervicalium C7 i C8 ganglion cervicothoracicum s.stellatum Prednje grane su povezane preko rr.interganglionares me usobno i obrazuju plexus -e C1-C4 plexus cervicalis C5-C8 + Th1 plexus brachialis PLEXUS CERVICALIS Obrazuju ga rr.ventrales nn.cervicalium C1-C4 koje se spajaju preko 3 anastomoti ne zamke. Anastomoti ne zamke se obrazuju tako to se svaka prednja grana od svakog ivca, podeli na ushodnu i
42

nishodnu, pa tako anastomozuju da se nishodna grana vi eg spaja sa ushodnom granom ni eg. Plexus cervicalis daje vi e motornih i senzitivnih grana koje uglavnom inervi u ko u glave vrata i thorax-a. Senzitivne grane (prvobitno le e u dubljem sloju pokrivene sa m.sternocleidomastoideus, a posle probijaju lamina superficialis fasciae cervicalis iznad sredine zadnje ivice ovog mi i a punctum nervosum colli i postaju povr ne) 1) n.occipitalis minor (inervi e ko u potiljka) 2) n.auricularis magnus r.anterior (inervi e ko u parotidnog dela) - r. posterior (inervi e ko u zadnjeg dela u ne koljke i mastoidnog nastavka) 3) n.transversus colli rr.superiores (inervi e ko u u trigonum submandibulare i anast. sa n.facialis r.colli) 4) nn.supraclaviculares (dele se na unutra nje,srednje i spolja nje i inervi u ko u gornje prednjeg dela thoraxa i ramena) Motorne grane 1) grane za pretki mene mi i e 2) grane za skalenske mi i e 3) grana za m.sternocleidomastoideus (izvaja se iz druge vratne anastomoti ne zamke C2-C3, anastomozuje sa r.externus n.accessori) 4) grana za m.trapezius (izvaja se iz tre e vratne anastomoti ne zamke C3-C4, anastomozuje sa r.externus n.accessori) 5) ansa cervicalis - nastaje od radix superior, koji vodi poreklo od rr.ventrales C1 -C2, i radix inferior, koji vode poreklo od rr.ventrales C2-C3.Ova dva korena se spajaju na lateralnoj strani v.jugularis interna. - inervi e m.sternohyoideus, m.omohyoideus, m.sternothyroideus - iz radix superior se izdvaja r.thyrohyoideus koji posebno inervi e m.thyrohyoideus 6) n.phrenicus (inervi e diaphragma) me ovita grana RR.DORSALES NN.CERVICALIUM Namenjene su inervaciji mi i a i ko e zadnje strane vrata. rr.dorsales prvih 5 nn.cervicales se pona aju kao i svi ostale, ali prva tri ivca imaju posebne karakteristike. 1) rr.dorsalis n.cervicalis I n.suboccipitalis (isklju ivo motorna grana) - pru a se unazad izme u arcus posterior atlantis i os occipitale i probija membrana atlantooccipitalis posterior nakon ega ulazi u Arnoldov trougao. - inervi e mi i e Arnoldovog trougla 2) rr.dorsalis n.cervicalis II (me ovita grana)
43

- pru a se izme u arcus posterior atlantis i arcus vertebrae axis, pa kod m.obliquus capitis inferior daje spolja nju i unutra nju granu. - r.externus (motorna) inervi e duboke mi i e zadnje strane vrata - r.internus (senzitivna) n.occipitalis major inervi e ko u potiljka 3) rr.dorsalis n.cervicalis III - r.externus (motorna) - r.internus (senzitivna) n.occipitalis tertius inervi e ko u potilja nog predela III AUTONOMNI NERVNI SISTEM (systema nervosum autonomicum) ine ga pars sympathica systematis nervosi autonomici i pars parasympathica systematis nervosi autonomici. PARS SYMPATHICA SYSTEMATIS NERVOSI AUTONOMICI Deli se na simpatikus glave i simpatikus vrata. SIMPATIKUS GLAVE (pars cephalica partis sympathicae) PLEXUS CAROTICUS INTERNUS Po etak: predstavlja produ etak simpatikusa vrata, a nastaje od n.caroticus internus,koji se odvaja iz ganglion cervicale superius ,ra va se na 2 grane koje kad udju u pars petrosa ossis temporalis daju sitne gran ice koje me usobno anastomozuju i grad plexus sympathicus caroticus internus. Put: nakon to napusti canalis caroticus, ulazi u fossa cranii media gde prelazi preko fibrocartilago basilaris koja zatvara foramen lacerum i prolazi kroz upljinu sinus cavernosus, da bi po izlasku iz njega dao sekundarne zavr ne spletove, koji prate a.ophtalmica i ostale bo ne grane a.carotis internae. Grane: 1) nn.caroticotympanici (ulaze u cavitas tympanica gde sa n.tympanicus i obrazuju plexus tympanicus) 2) n.petrosus profundus (nakon prolaska kroz foramen lacerum spaja se sa n.petrosus major i obrazuje n.canalis pterygoidei koji donosi simpati ka i parasimpati ka vlakna u ganglion pterygoplatinum) 3) r.sympathicus ad ganglion ciliare (odvaja se ispred sinus cavernosus i u orbiti ulazi u ganglion ciliare)

44

PLEXUS CAROTICUS EXTERNUS Po etak: obrazuju ga nn.carotici externi koji se izdvajaju iz ganglion cervicale superius i okru uju a.carotis externa. Put: sekundarno se grana u manje spletove oko bo nih i zavr nih grana a.carotis externa. Grane: 1) za ganglion submandibulare (oko a.facialis) 2) za ganglion oticum (oko a.menigeae mediae) SIMPATIKUS VRATA (pars cervicalis partis sympathicae) Vratni deo truncus sympathicus-a le i u duplikaturi laminae praevertebralis fasciae cervicalis ispred odgovaraju ih popre nih nastavaka vratnih pr ljenova. Stablo se navi e nastavlja u simpatikus glave preko n.caroticus internus, a nani e u grudni deo truncus sympathicus -a. Pars cervicalis partis sympathicae ine tri vratna gangliona i rr.interganglionares koje ih povezuju. Vratni ganglioni 1) ganglion cervicale superius ima oblik vretena i le i ispred 2. i 3. popre nog nastvka u visini angulus mandibulae.Od njegovog gornjeg kraja odvaja se n.caroticus internus. 2) ganglion cervicale medium najmanji je i nalazi se ispred 6. popre nog nastavka. 3) ganglion cervicothoracicum s.stellatum zvezdastog je oblika i le i izme u 1.rebra i 7.popre nog nastavka,gde je u odnosu sa zadnjom stranom preskalenskog dela a.subclavia sin. Me uganglijske grane (rr.interganglionares) Spajaju me usobno vratne ganglione i mogu biti je dnostruke i dvostruke. Dvostruka je izme u ganglion cervicale medium et stellatum gde obuhvata a.subclavia dextra grade i oko nje ansa subclavia. Grane vratnog simpatikusa (odvajaju se od njegova tri gangliona) Grane ganglion cervicale superius 1) n.caroticus internus(prati a.carotis interna i obrazuje plexus caroticus internus) 2) nn.carotici externi (silaze niz stablo a.carotis interna, pa preko a.carotis communis do bifurcatio carotica, pa se vra aju uz stablo a.carotis externa obrazuju i plexus caroticu s externus) *oko a.carotis communis daju i grane koje zajedno sa granama srednjeg gangliona obrazuju plexus caroticus communis 3) grane za glomus caroticum (silaze niz stablo a.carotis internae) 4) rr.laryngopharyngei (zajedno sa rr.pharyngei n.glossopharyngeii et n.vagi obrazuje plexus pharyngeus)

45

5) n.cardiacus cervicalis superior (odvaja se iz donjeg dela i zajedno sa ostalim simpati kim granama i parasimpati kim granama n.vagus-a obrazuje plexus cardiacus) Grane ganglion cervicale medium 1) n.cardiacus cervicalis medius (u estvuje u izgradnji plexus cardiacus) 2) grane za plexus caroticus communis 3) grane za glandula thyroidea Grane ganglion cervicothoracicum s. stellatum 1) grane za plexus subclavius i plexus vertebralis 2) n.cardiacus cervicalis inferior (u estvuje u izgradnji plexus cardiacus) PARS PARASYMPATHICA SYSTEMATIS NERVOSI AUTONOMICI Predstavlja samo funkcionalnu, ali ne i morfolo ku celinu, jer nema svoja sopstvena iv ana stabla, ve ide zajedno sa odre enim lobanjskim ivcima (III,VII,IX,X ) Parasimpati ka preganglijska vlakna polaze iz odgovaraju ih jedara u mesencephalon-u (III) i rhombencephalon-u (VII,IX,X), odakle se pru aju do odgovaraju ih gangliona odakle se nastavljaju kao postganglijska vlakna do lezda,organa i glatke muskulature koje inervi u. Vlakna n.occulomotorius-a (III) - ganglion ciliare m.sphincter pupillae i m.ciliaris Vlakna n.facialis-a (VII) ganglion pterygopalatinum gl.lacrimalis i lezde nosne duplje i nepca - ganglion submandibulare gl.sublingualis et gl.subm andibularis i male pljuva ne lezde u zidovima usne duplje Vlakna n.glossopharyngeus-a (IX) ganglion oticum gl.parotidea Vlakna n.vagus-a (X) sudeluju u inervaciji organa vrata,thoraxa i abdomena. ORGANI PRIBORA ZA DISANJE NOS I PARANAZALNI SINUSI Nos se mo e podeliti na nasus externus i cavitas nasi kojoj su pridodati sinus paranasales I NASUS EXTERNUS Opis: pri vr en je svojom obodnom ivicom oko apertura piriformis, i ima oblik uspravno postavljene piramide tako da mu se opisuje: 1) apex nasi okrenut nani e i napred 2) donja strana trouglasta horizontalna sa dva otvora, nares koji su odvojeni pomo u pars membranacea septi nasi. 3) bo ne strane mogu se podeliti na: - gornji (ve i,nepokretan) deo - donji (manji pokretan) deo -alae nasi 4) dorsum nasi greben koji odgovara spoju leve i desne bo ne strane 5) radix nasi spaja nos sa elom 6) vestibulum nasi parna upljina koja se nalazi ispred i ispod cavitas nasi.
46

* vestibulum nasi zidovi: - spolja nji: alae nasi - unutra nji: pars membranacea septi nasi otvori: - prednji: otvara se u spolja nju sredinu - zadnji: otvara se u cavitas nasi granica: limen nasi (lu no ispup enje prouzrokovano sa cartilago nasi lateralis) sastav: oblo en je ko om u kojoj se nalaze znojne,lojne lezde sme ten e uz dlake-vibrissae Sastav: ine ga skelet nosa i hrskavice nosa 1) skelet nosa: - ossa nasalia - processus frontalis maxillae (dexter et sinister) 2) cartilagines nasi a) cartilago septi nasi (neparna, oblik etvorougla) prednje-gornja ivica odgovara dorsum nasi, od ossa nasalia do apex nasi prednje donja ivica prostire se od apex nasi do spina nasalis anterior zadnje-gornja ivica spaja se sa lamina perpendicularis ossis ethmoidalis zadnje-donja ivica spaja se sa vomer-om b) cartilago nasi lateralis parna,trouglasta le i u bo noj strani nosa,izme u ossa nasalia i cartilago alaris majoris c) cartilago alaris majoris parna,oblik slova U,okrenutog nazad, delimi no okru uje nares.Na ovoj hrskavici se razlikuju crus laterale et crus mediale. II CAVITAS NASI Parna upljina koja se pru a od vestibulum nasi do choanae.Odvojene su me usobno sa septum nasi, a le e ispod fossa cranii anterior et media, iznad cavitas oris i izme u orbita. Otvori nosne duplje 1) prednji otvor uska pukotina koju spolja ini limen nasi a unutra septum nasi, veza sa spolja . sredinom 2) zadnji otvor ine choanae odvojene me usobno sa crista choanalis vomeris, veza sa epipharynx-om Zidovi i odnosi Opisuje se 4 zida i formacije na tim zidovima 1) gornji zid-krov obrazuje ossa nasalia, lamina cribrosa ossis ethmoidalis, facies anterior et inferior corpus ossis sphenodialis.Preko ovih ko tanih elemenata prevu ena je sluzoko a koja gradi izme u horizontalno postavljene laminae cribrosae ossis ethmoidalis i vertikalno postavl jene facies anterior corpus ossis sphenoidalis recessus sphenoethmoidalis, gde se otvara sinus sphenoidalis. 2) donji zid-pod obrazuje palatum osseum preko koga se prevla i sluzoko a.U prednjem delu je levkasto udubljenje koje odgovara gornjem otvoru can alis incisivus.
47

3) spolja nji zid - obrazuju processus frontalis maxillae, os lacrimale, facies nasalis maxillae, labyrinthus ethmoidalis (concha nasalis superior et media), concha nasalis inferior, lamina medialis processus pterygoidei, facies nasalis laminae perpendicularis ossis palatini.Preko svega ovoga je prevu ena sluzoko a na kojoj se nalaze posebne sluzoko ne tvorevine i reljefi: a) limen nasi lu no ispup enje izazvano sa cartilago nasi lateralis, granica izme u vestibulum i cavitas. b) agger nasi ispup enje prekriveno sluzoko om koje sadr i 1 -2 cellulae ethmoidales anteriores. c) concha nasalis inferior meatus nasalis inferior u kom se otvara ductus nasolacrimalis d) concha nasalis media meatus nasalis medius u kom se nalazi hiatus semiluna ris (ograni en napred sa processus uncinatus a nazad sa bulla ethmoidalis) u ijem se prednjem kraju na infundibulum ethmoidale otvara sinus frontalis i cellulae ethmoidales anteriores, a u zadnjem kraju sinus maxillaris. e) concha nasalis superior meatus nasalis superius u kom se otvaraju cellulae ethmoidales posteriores. f) meatus nasopharyngeus koji ima foramen sphenopalatinum i u koga se otvara sinus sphenoidalis. 4) unutra nji zid ini septum nasi na kom se razlikuju tri dela: a) pars ossea koga gradi: gore-napred: lamina perpendicularis ossis ethmoidalis dole-nazad: vomer b) pars cartilaginea (cartilago septi nasi) opisana ranije sa nasus externus-sastavcartilagines nasi-a) c) pars membranacea uglavnom ga sa injava debela ko a, ali u prednjem gornjem delu u visini concha nasalis media postoji ispup enje usled nagomilanih sluzoko nih lezda -tuberculum septi nasi.Ova kvr ica sa konveksnom stranom conchae obrazuje fissura olfactoria, a deo iznad njedo krova je sulcus olfactorius. Tunica mucosa nasi Nastavlja se napred i dole ko om vestibulum nasi, a pozadi sluzoko om pharynxa.S obzirom na gra u deli se na dva dela: 1) regio respiratoria predstavlja znatno ve i donji deo, ija je sluzoko a izgra ena od vi eslojnog epitela sastavljenog od cilindri nih trepljastih elija.Obla e ceo donji zid i bo ne zidove do concha nasalis media, kao i unutra nji zid do fissura olfactoria.Ovaj tip sluzoko e predstavlja respiratornu sluzoko u koja ima ulogu da ovla i,zagreje i pre isti vazduh.Ona sadr i i glandulae nasales naro ito brojne u predelu conchae nasalis mediae i tuberculum
48

septi nasi.Uvla i se i u upljine paranazalnih sinusa. 2) regio olfactoria predstavlja manji gornji deo, ija sluzoko a je u kaste boje i pripada ulu mirisa.Ona prekriva krov, bo ne zidova do concha nasalis superior i deo septum nasi iznad fissura olfactoria. Sudovi 1) arterije a.sphenopalatina (zavr na grana a.maxillaris) a.palatina descendens (bo na grana a.maxillaris) a.ethmoidalis anterior (bo na grana a.ophtalmica) locus Kieselbachi mre a arterijica na prednje kraju cartilago septi nasi (krvarenje iz nosa) 2) vene ve i deo se odliva u plexus pterygoideus a manji u v.ophtalmica superior i v.facialis 3) limfa nodi lymphatici cervicales profundi et retropharyngeales Inervacija: 1) senzitivni ivci - rr.nasales (grane n.ethmoidalis anterior) - rr.nasales posteriores superiores laterales (grane nn.pterygopalatini) - rr.nasales posteriores superiores mediales (grane nn.pterygopalatini): - n.nasopalatinus - rr.nasales posteriores inferiores laterales (grana n.palatinus major) 2) sekretorni ivci - iz ganglion pterygopalatinum preko nn.pterygopalatini 3) ulni ivci - nn.olfactorii CAVITAS ORIS Predstavlja po etni deo kanala za varenje,a u estvuje u rezonanciji glasa i artikulaciji, i njoj je sme teno ulo ukusa. Nepravilnog je oblika otvorena napred (prema spoljnoj sredini) preko rima oris a nazad (prema pharynx-u) preko isthmus faucium. Podeljena je pomo u processus alveolaris maxillae, pars alveolaris mandibulae i den tes superiores et inferiores na vestibulum oris et cavitas oris propria.. I VESTIBULUM ORIS Oblika je potkovice otvorene prema nazad, a ograni en: - napred i bo no: labia oris i bucca - nazad: arcus dentalis superior et inferior + gingivaes - gore: fornix vestibuli superior - dole: fornix vestibuli inferior * na fornix vestibuli superior et inferior nalazi se sluzoko ni nabor koji spaja odgovaraju u usnu sa desnima, frenulum labi superioris et inferioris.

49

* u fornix vestibuli superior u delu drugog gornjeg kutnjaka otvara se ductus parotideus sa papilla parotidea Opisuju se labia oris, bucca, gingivae i dentes, kao i komunikacioni prostori sa cavitas oris propria a) Labia oris (labium superius et inferius) Opis: opisuju se dve strane i slobodna ivica - prednja strana: pokrivena je ko om i prostire se navi e do sulcus nasolabialis, a nani e do sulcus mentolabialis,a iznad labium superius i nosa vidi se philtrum) - zadnja strana: oblo ena je sluzoko om i gradi prednji zid vestibulum oris - slobodna ivica: ispup ena,debela i ru i aste boje.Obe ivice grade rima oris tako to se spajaju na istanjenim krajevima formiraju i napre angulus oris, a lateralno i comissura labiorum Sastav: sastoje se iz 5 slojeva - ko a: rumene boje, sadr i znojne, lojne lezde i dlake, a li ena je pigmenta - potko ni sloj - mi i ni sloj: ine ga mimi ni mi i i usana,brade i obraza, a jednio m.orbicularis oris zatvara usta. - podsluzoko ni sloj: rastresito vezivno tkivo i glandulae labiales. - sluzoko a: prekriva zadnju stranu Sudovi: - arterije: a.labialis superior et inferior (bo na grana a.facialis) - vene: pritoke v.facialis - limfa: nodi lymphatici submandibulares et submentales ( esto se ukr taju leva i desna polovina usne) - ivci: motorni n.facialis ; senzitivni-n.infraorbitalis (gornja usna) i n.mentalis (donja usna) b) Bucca Opis: opisuju se 2 strane i 4 spolja nje granice (ivice) i 2 unutra nje granice - spolja nja strana-ko na - unutra nja strana-sluzoko na - gornja-spolja nja granica: arcus zygomaticus - donja-spolja nja granica: basis mandibulae - prednja-spolja nja granica: angulus oris - zadnja-spolja nja granica: m.masseter (prednja ivica) - gornja-unutra nja granica: fornix vestibuli superior - donja-unutra nja ganica: fornix vestibuli inferior Sastav: sastoji se iz 5 slojeva - ko a - potko ni sloj: vezivni snopi i izme u kojih je corpus adiposum buccae obavijeno posebnom opnom i odvojeno od ostalog masnog tkiva obraza (zadnje -povr inska strana m.masseter)

50

- mi i ni sloj: uglavnom m.buccinator oblo en fascijom kog a probija ductus parotideus i n.buccalis - podsluzoko ni sloj: glandulae buccales, glandulae molares (oko papilla parotidea) - sluzoko ni sloj: pokriva unutra nju stranu, i ima otvore izvodnih kanala gll. buccales et molares. Sudovi: - arterije: a.buccalis, a.transversa facialis, a.facialis, a.infraorbitalis, a.alveolaris inferior - vene: pritoke v.facialis i v.transversae facialis - limfa: nodi lymphatici submentales,submandibulares et parotidei - ivci: motorni-n.facialis; senzitivni-n.buccalis i n.infrao rbitalis c) Gingivae Opis: opisuju se 2 strane i jedna slobodna ivica - spolja nja strana: prelazi u sluzoko u usana i obraza i gradi zadnji zid vestibulum oris - unnutra nja strana: prelazi u sluzoko u palatum durum, i regio sublingualis i gradi prednji zid cavitas oris propria. - slobodna ivica: nazup ena je sa papillae interdentales koje ispunjavaju dijasteme Sastav: nema nikakvih lezda, bogata je krvnim sudovim i vezivnim vlaknom. Sudovi: - arterije: a.alveolaris superior, a.infraorbitalis, a.palatina major, a.alveolaris inferior, a.facialis, a.sublingualis - vene: pritoke vv.maxillares et v.facialis - limfa: nodi lymphatici submandibulares - ivci: gornja vilica: - rr.gingivales superiores (plexus dentalis sup.), n.nasoplatinus, n.palatinus major donja vilica: rr.gingivales inferiores (plexus dentalis inf.) n.buccalis, n.mentalis, n.lingualis d) Dentes Uloga zuba je da seku i mrve zalogaj i pri izgovaranju odre enih suglasnika. Zubi su usadjeni u alveoli dentales na processus alveolaris maxillae koji i ma oblik polumeseca i u pars alveolaris mandibulae koji ima oblik parabole. Podela prema obliku i ulozi (odnosi se na broj zuba u obe vilice) Tip / denticija dentes decidui dentes permanentes dentes incisivi 8 8 dentes canini 4 4 dentes premolares - 8 dentes molares 8 8 dentes serotines - 4 = 20 = 32 U mle noj (prvoj) denticiji (dentes decidui), izbijaju izme u 6. -8. meseca a zavr ava se izme u 20.-30. meseca.
51

Po inje izbijanjem prvog (mezijalnog) donjeg sekuti a, a zavr ava se izbijanjem drugih mle nih kutnjaka. U stalnoj (drugoj) denticiji (dentes permanentes), izbijaju izme u 6. i 7. godine a zavr ava se izme u 7.-12. godine, s izuzetkom dens serotinus koji ni e oko 18. godine a mo e i do 30. Po inje izbijanjem donjeg kutnjaka, pa zatim ni e odovaraju i z ub u gornjoj vilici antagonista. Morfologija Na zubu se opsuju corona dentis, collum dentis, radix dentis, apex dentis, cavitas dentis i canalis radicis dentis. a) corona dentis vidljivi beli asti deo zuba na kome se razlikuje 5 povr ina: - facies masticatoria (povr ina kojom se va e, kod sekuti a i o njaka je to se ivna ivica, a kod prekutnjaka i kutnjaka je neravana usled prisustva tuberculae dentis) - facies labialis (spolja nja povr ina) - facies lingualis (unutra nja povr ina) - facies contactus : - mezijalna - distalna b) collum dentis normalno pokriven desnima c) radix dentis usa en u alveola dentalis, dok sam broj korenova varirai zavisi od vrste zuba. Zub I1 I2 C Pm1 Pm2 M1 M2 Gornja vilica 1 1 1 2 1 3 3 Donja vilica 1 1 1 1 1 2 2 Broj korenova kod umnjaka (dens serotinus) je veoma varijabilan 4 -5. d) apex radicis dentis odgovara dnu alveola dentalis e) cavitas dentis zubna upljina u predelu corona dentis f) canalis radicis dentis upljina-kanal u predelu radix dentis, otvara se pomo u foramen apicis dentis Fiksacija Zubi su fiksirani u alveoli dentales pomo u gingivae i peridontium -a. a) gingiva okru uje collum dentis oko koga gradi sluzoko ni prsten b) peridontium alveolarna pokosnica, bogata kolagenim snopi ima(Sharpeyevim vlaknima), krvnim i limfnim sudovima i ivcima, koja se nalazi izme u radix dentis i zida alveole. Sharpeyeva vlakna izlaze iz zida zubne alveole i pru aju se radijalno ka korenu zuba. Sastav zuba Opisuju se dva dela: - spolja nji (tvrd) koji ini dentin,gl e i cement - unutra nji (mekan) koji ini pulpa a) dentinum sivo u kasta supstanca organskog i neorganskog sastava koja ini najve i deo zuba. b) enamelum (gle ) prozra na naj vr a supstanca neorganskog sastava (Ca3PO4), pokriva itavu coronu.
52

c) cementum pokriva dentin u predelu radix dentis e) pulpa dentis pihtijasta,crvenkasta supstanca sastavljena od rastresitog veziva,ondoblasta,krvnih sudova i ivaca koja ispunjava cavitas dentis i canalis radicis dentis. II CAVITAS ORIS PROPRIA Oblika je spljo tenog ovoida ograni ena: - napred i bo no: processus alveolaris maxillae et mandibulae,dentes + gingivae - gore: palatum durum et palatum molle - dole: lingua et regio sublingualis a) Palatum durum Opis: oblika konkavnog svoda ograni eno: - napred i bo no: gingivae maxillae - nazad: prednja ivica palatum molle - du sredi nje linije ima raphe palati, na ijem se prednjem kraju nalazi papilla incisiva koja pokriva fossa incisiva, a od nje polaze koso unazad plicae palatinae transversae. Sastav: a) sluzoko a b) podsluzoko ni sloj dobro razvijen samo u zadnjem delu gde pored masnog tkiva sadr i i gl.palatine koje ne postoje u prednjem delu c) ko tani sloj platum osseum koga ine processus platinus maxillae i lamina horizontalis ossis palatini Sudovi: - arterije: a.palatina major - vene: pritoke plexus pterygoideus - ivci: n.palatinus major, n.nasopalatinus (grana od rr.nasales superiores posteriores mediales) Palatum molle Opis: opisuju se 2 strane i 4 ivice: - donja strana: gleda nani e i napred pri mirovanju i ima raphe palati - gornja strana: gleda navi e i nazad prema upljini pharynx -a - zadnja ivica: slobodna je i u njenom srednjem delu je mi i no sluzoko ni produ etak, uvula.Sa svake strane od nje spu ta se arcus palatoglossus i arcus palatopharyngeus. - bo ne ivice: odgovaraju unutra njoj strani lamina medialis processus pterygoidei - prednja ivica: predstavlja granicu izme u palatum durum et palatum molle Sastav: ima 4 sloja a) sluzoko a sa gornje strane predstavljena je plo asto-sojevitim epitelom, a sa donje stranje cilindri notrepljastim epitelom dok zadnja ivica predstavlja prelaznu granicu.

53

b) podsluzoko ni sloj vezivno tkivo, naro ito rastresito u predelu uvulae, sadr i glandulae palatinae c) fibrozni sloj predstavljena je tankom fibroznom plo om, aponeurosis palatina koju najve im delom izgra uju vlakna m.tensor veli palatini i koja je prisutna samou prednjem delu palatum molle dok pozadi postepeno i ezava. d) mi i ni sloj ine ga 5 parnih mi i a (musculi palatum et faucium) 1) m.tensor veli palatini pripoj: fossa scaphoidea sulcus hamuli pterygoidei aponeurosis palatina inervacija: n.tensoris veli palatini (zadnja zavr na gr. n.mandibularis) dejstvo: zate e nepce, otvara Eustahijevu trubu 2) m.levator veli palatini pripoj: facies inferior partis petrosae tuba auditiva aponeurosis palatina dejstvo: podi e nepce 3) m.uvulae pripoj: spina nasalis posterior duboka strana sluzoko e vrha uvulae dejstvo: podi e i skra uje resicu 4) m.palatoglossus pripoj: aponeurosis palatina du margo linguae do apex linguae dejstvo: su ava isthmus faucium, podi e jezik i potiskuje zalogaj pri gutanju 5) m.palatopharyngeus pripoj: palatum osseum aponeurosis palatina raphe pharyngis cartilago thyroidea dejstvo: su ava isthum faucium Inervacija: plexus pharyngeus (n.glossopharyngeus + n.vagus + vratni sympathicus) Senzitivna inervacija: nn.palatini minores (nose i vegetativna vlakna za gl.palatinae) Lingua Organ koji u estvuje u vakanju, gutanju,sisanju, i fonaciji a slu i i za prijem ula ukusa. Opis: na njemu se razlikuju corpus linguae i radix linguae a) corpus linguae pokretni deo jezika postavljen u horizontalnoj ravni prekriven sluzoko om, na njemu se razlikuju: - dorsum linguae: gornja strana prekrivena sluzoko om kadifastog izgleda, na usled prisustva papillae linguales.Na zadnjem kraju se vidi sulcus terminalis ijim kracima odgovara arcus palatoglossus a temenu foramen caecum linguae od kog se du sredi nje linije prostire sulcus medianus linguae. - facies inferior linguae: donja strana pokrivena tankom sluzoko om ispod koje se providi v.sublingualis (nastavlja se na v.comitans n.hypoglossi).Du sredi nje linije vidi se frenulum linguae koji spaja jezik i regio sublingualis a bo no od njega su dva udubljenja.Lateralno se vid e male resice
54

plicae fimbriatae. - apex linguae - margo linguae b) radix linguae predstavlja zadnji nepokretni deo jezika, postavljen u vertikalnoj ravni iza sulcus terminalis.na gornjoj strani ovog dela se razlikuju: - folliculi linguales ispup enja prouzrokovana limfnim vorovima koja grade tonsila lingualis. - plicae glossoepiglotticae tri uzdu na nabora prouzrokovana lig.glossoepiglotticum koji povezuje koren jezika i epiglottis.Pa razlikujemo plica glossoepiglottica mediana et laterales (dextra et sinistra). - valleculae epiglotticae mala udubljena koje ograni avaju plicae glossoepiglotticae. Sastav: jezik ine sluzoko a, fibrozni skelet i mi i i jezika. a) tunica mucosa linguae: -corpus lignuae: odlikuje se prisustvom papillae linguales od koji h je zastupljno 5 vrsta: - papillae vallatae (op an ene)-ispred sulcus terminalis - papillae foliatae (listaste)- na zadnjem delu margo linguae - papillae fungiformes (pe urkaste)-najbrojnije na vrhu jezika - papillae filiformes (kon aste) po itavoj pole ini jezika - papillae conicae posebna vrsta papillae filiformes - papillae vallatae,foliatae et fungiformes slu e za prijem gustoreceptornih dra i i predstavljaju gustativne papile jer sadr e caliculus gustatorius. - papillae filiformes et conicae slu e za prijem povr inskog senzibiliteta - radix linguae: neravna usled prisustva folliculi linguales koji sadr e limfne vori e koji obrazuju tonsilla lingualis, a limfoidno tkivo ve u prvim godinama ivota i ezava. - glandualae linguales: pripadaju grupi malih pljuva nih lezda jer se sastoje uglavnom iz jednog re nji a.One se otvaraju preko malih izvodnih kanali a na povr ini sluzoko e, a mogu se prema polo aju podeliti na prednje,bo ne i zadnje. - gl.lingualis anterior parna, le i ispid apex linguae - gll.linguales laterales dex.et sin.le e ispod papillae foliate - gll. linguales posteriores le e ispod papillae vallate b) fibrozni skelet jezika daje vrstinu jeziku i slu i za pripoj njegove muskulature, ine ga: - aponeurosis linguae vrst zadebljani podsluzoko ni sloj - glosohioidna opna produ uje unazad aponeurosis linguae, i le i ispod korena jezika - septum linguae le i u sredi noj ravni postavljena sagitalno i razdvaja desne i leve mi i e slu e i im i za pripoj.
55

c) musculi linguae dele se na spolja nje i unutra nje - spolja nji ( est parnih mi i a koji su svi inervisani od n.hypoglossus osim m.palatoglossus i m.constrictor pharyngis superior koje inervi u grane iz plexus pharyngeus) 1) m. palatoglossus pripoj: palatum molle lingua 2) m.constrictor pharyngis superior pars glossopharyngea pripoj: pharynx lingua 3) m.genioglossus pripoj: spina mentalis aponeurosis et septum linguae-glosohioidna opna -os hyoideum dejstvo: - obostranom kontrakcijom spljo tava jezik i povla i ga unutra - prednja vlakna-uvla e jezik; srednja -isturaju jezik; zadnja -podi u os hyoideum; 4) m.hyoglossus pripoj: corpus ossis hyoidei cornu majus ossis hyoidei-aponeurosis linguae (bo na ivica) dejstvo: povla i jezik unazad i dole 5) m.chondroglossus (predstavlja izdvojeni deo m.hyoglossus) pripoj: cornu minus ossis hyoidei i ezava me u vlaknima drugih mi i a dejstvo: kao i m.hyoglossus 6) m.styloglossus pripoj: processus styloideus uzdu ni snop ide ivicom jezika do apex linguae - popre ni snop iri se lepezasto i pripaja na septum linguae dejstvo: povla i jezik navi e i unazad - unutra nji (obrazuju u jeziku tri mi i na sistema: popre ni, uzdu ni i uspravni, pripajaju se na fibroznom skeletu jezika i sve ih inervi e n.hypoglossus) 1) m.longitudinalis superior (jedini neparan) dejstvo: skra uje jezik i vu e vrh navi e i nazad 2) m.longitudinalis inferior dejstvo: skra uje jezik i vu e vrh nani e i nazad 3) m.transversus linguae dejstvo: skra uje popre ni pre nik,a pove ava uzdu ni (rolnica) 4) m.verticalis linguae dejstvo: spljo tava jezik Sudovi: - arterije: a.lingualis: - rr.dorsales linguae - a.profunda linguae - vene: v.lingualis - limfa: - najve i deo u nodi lymphatici cervicales laterales (du v.jugularis interna) * posebno u nodus jugulodi gastricus et juguloomohyoideus - manji deo iz apex linguae u nodi lymphatici submandibulares et submentales Inervacija: - motorna vlakna: n.hypoglossus i grane iz plexus pharyngeus - senzitivna vlakna: - za povr inski senzibilitet: n.lingualis rr.linguales (za sluzoko u do sulcus terminalis)
56

n.glossopharyngeus (sluzoko a od sulcus terminalis do epiglottis -a) n.laryngeus superior r.internus (od n.vagus-a) (radix linguae + vallecula epiglottica) - gustativni ivci: n.glossopharyngeus (o iv ava papillae vallate et foliate) n.intermedius (n.facialis) (o iv ava papillae fungiformes) d) Regio sublingualis Opis: podjezi ni predeo potpuno je pokriven tankom sluzoko om koja ga odvaja od sublingvalne lo e. Du sredi nje linije nalazi se frenulum linguae koji vezuje jezik za pod usne duplje, a levo i desno od njega postoje mala sluzoko na ispup enja tj. carunculae sublinguales, od kojih se horizontalno,unazad i upolje pru a plica sublingualis prouzrokovana sa gl.sublingualis. Na vrhu caruncula sublingualis otvaraju se ductus sublingualis major i ductus submandibularis a du plica sublingualis ductus sublinguales minores. e) Glandulae oris Pljuva ne lezde pridodate usnoj duplji u koju izlu uju svoj sekret tj. salivu Prema tipu elija i vrsti pljuva ne sekrecije dele se na: - serozne - mukozne - me ovite Prema dimenzijama na: male i velike 1) Male pljuva ne lezde le e u potsluzoko nom sloju i svoj sekret izlu uju na povr inu sluzoko e - gl.labiales - gl. linguales - gl.lingualis anterior - gl.palatinae - gl.buccales: - gl.molares 2) Velike pljuva ne lezde le e izvan zidova usne duplje ali svoj sekret preko izvodnih kanala izlu uju u nju. a) Glandula sublingualis Me ovita, prete no mukozna, najmanjih dimenzija, oblika spljo tene masline Opis: le i u sublingvalnoj lo i ograni ena: - gore: sluzoko om regio sublingualis plica sublingualis - dole: m.mylohyoideus - spolja: fovea sublingualis - unutra: m.genioglossus - napred: caruncula lingualis - nazad: donji 2 kutnjak u odnosu je sa: - unutra: n.lingualis, n.hypoglossus, ductus submandibularis
57

- napred: prednji kraj istoimene lezde suprotne strane - nazad: prednji produ etak gl.submandibularis Izvodni kanali: - ductus sublingualis major (otvara se na caruncula lingualis) - ductus sublinguales minores 12-15 (otvaraju se du plica sublingualis) Sudovi: - arterije: a.sublingualis - vene: v.sublingualis, v.profunda linguae - limfa: nodi lymphatici submandibulares Inervacija: ganglion submandibulare ( dovodna chorda tympani radix sympathicus ad ganglione submandibulare rr.communicantes cum n.linguali odvodna rr.glandulares) b) Glandula submandibularis Me ovita,srednjih dimenzija, nepravilnog oblika sa tri strane i dva kraja. Opis i odnosi: - gornje-spolja nja strana: fovea submandibularis - donje-spolja nja strana: v.facialis lamina superficialis fasciae cervicalis nodi lymphatici submandibulares platysma ko a - unutra nja strana: n.hypoglossus v.comitans n.hypoglossi venter posterior m.digastrici (+ me utrbu na tetiva) m.hyoglossus m.mylohyoideus - prednji kraj: daje prednji produ etak koji prolazi kroz pukotinu izme u m.hyoglossus i m.mylohyoideus i u odnosu je sa zadnjim krajem gl.sublingualis. - zadnji kraj: angulus mandibulae tractus angularis a.facialis (unutra nja strana) Izvodni kanali: - ductus submandibularis Whartonov (polazi sa unutra nje strane i prolazi kroz pukotinu sa prednjim produ etkom gde je sa unutra nje strane gl.sublingualis iznad n.hypoglossus i a.sublingualis, a zavr ava se na vrhu caruncula sublingualis zajedno sa ductus sublingualis major) Sudovi: - arterije: a.facialis - vene: v.facialis, v.comitans n.hypoglossi - limfa: nodi lymphatici submandibulares Inervacija: ganglion submandibulare c) Glandula parotis
58

Serozna,najve ih dimenzija, ima oblik parotidne lo e (parotitis epi demica-zau ke) Opis i odnosi: sastoji se iz pars superficialis et pars profunda koji su me usobno spojeni sa isthmus, a izme u ova dva dela se nalazi sloj elijskomasnog tkiva kojim se pru a n.facialis.Odnosi se prema tome mogu podeliti na spolja nje i unu tra nje. - spolja nji: - spolja nja strana: fascia parotidea ko a daje prednji produ etak, preko m.masseter-a - prednje-unutra nja: ramus mandibulae m.masseter m.pterygoideus medialis - zadnje-unutra nja: m.sternocleidomastoideus (prednja ivica) venter posterior m.digastrici processus mastoideus processus styloideus m.stylohyoideus m.styloglossus m.stylopharyngeus lig.stylomandibulare lig.stylohyoideum - gornji kraj: meatus acusticus externus art.temporomandibularis - donji kraj: tractus angularis - unutra nji: a.carotis externa (utiskuje leb i kanal, do collum mandibulae) v.jugularis externa (nastaje u visini collum mandibulae a napu ta je u visini angulusa) n.auriculotemporalis (probija se kroz gornji deo) n.facialis (ulazi na zadnje-unutra njem delu do later. str. v.jugularis ext. gde se ra va) Izvodni kanali: - ductus parotideus Stenonov (nastaje u unutra njosti lezde spajanjem 2 manja kanala i izdvaja se iz prednjeg-maseterilnog produ etka,gde nastavlja preko m.masseter, pa preko corpus adiposum buccae pa preko m.buccinator koga probija i otvara se na papillae parotidea na fornix vestibuli superior u visini 2 gornjeg kutnjaka) * projektuje se na liniji koja spaja tragus sa commissura labiorum ili sredinom labium superius Sudovi: - arterije: a.auricularis posterior ( bo na grana a.carotis externa) a.temporalis superficialias rr.parotidei - a.transversa facialis - vene: v.jugularis externa - limfa: nodi lymphatici parotidei
59

Inervacija: - senzitivni vlakna: n.auricularis magnus (bo na grana plexus cervicalis) n.auriculotemporalis (zadnja zavr na grana n.mandibularis) - sekretorna vlakna: n.auriculotemporalis (preko r.communicans cum n.auriculotemporali koja dovodi parasimpati ka vlakna iz ganglion oticum poreklom i iz n.glosopharyngeus) ISTHMUS FAUCIUM Predstavlja zadnji otvor cavitas oris propria prema pharynx-u.Nepravilnog je i promenljivog oblika. Ograni eno je: - gore: platum molle (zadnja ivica) - dole: dorsum linguae - bo no: arcus palatoglossus i arcus palatopharyngeus * arcus palatoglossus parni sluzoko ni nabor koga prouzrokuje m.palatoglossus, a spu ta se od zadnje ivice palatum molle do zadnjeg dela margo linguae. * arcus palatopharyngeus parni sluzoko ni nabor, iza arcus palatoglossus, koga prouzrokuje m.palatopharyngeus, a spu ta se od zadnje ivice palatum molle do bo nog zida drela. Tonsilla palatina Nep ani krajnik je parni limfoidno -epitelni organ, koji le i izme u arcus palatoglossus et palatopharyngeus u fossa tonsillaris, koju ograni avaju ova dva arcus-a a dole je ograni ava zadnji kraj margo linguae. Na njemu razlikujemo 2 strane: a) spolja nja strana prekrivena je sa tela submucosa koja predstavlja njegovu fibroznu ahuru.Prislonjen je uz unutra nju stranu m.constrictor pharyngis superior -pars buccopharyngea, preko koga je u odnosu sa prestilodnim delom laterofaringealnog prostora i sa a.carotis externa et interna i sa a.facialis i a.palatina ascendens. b) unutra nja strana okrenuta je prema cavitas pharyngis,a njen donji deo je prekriven sa plica triangularis.Cela strana je neravna usled prisustva fossulae tonsillares. Sudovi: - arterije: a.palatina ascendens rr.tonsilares (bo na grana a.facialis) a.pharyngea ascendes (bo na grana a.carotis externae) a.lingualis rr.dorsales linguae (bo na grana a.carotis externae) aa.palatinae minores (bo ne grane a.palatina major) - vene: vv.pharyngeales (pritoke v.jugularis interna) plexus pterygoideus v.palatina externa - limfa: nodi lymphatici submandibulares nodi lymphatici cervicales laterales (oko v.jugularis interna) Inervacija: n.glossopharyngeus rr.tonsillares n.lingualis rr.isthmi faucium (,zadnja zavr na grana n.mandibularis)
60

nn.palatini minores (od nn.pterygopalatini) PHARYNX Predstavlja mi i no-sluzoko ni organ koji pripada i organima za disanje i organima za varenje, pa predstavlja ujedno i aerodigestivnu raskrsnicu. Opis i odnosi: ima oblik uspravno postavljene prese ene cevi, koja je zatvorena od napred jedino u donjem delu a u gornjem otvorena prema nosnoj i usnoj duplji i deimi no prema larynx -u.Polazi od baze lobanje ispred prvih 6 vratnih pr ljenova, do cartilago cricoidea laryngis gde se nastavlja u esophagus. Na njemu se opisuju 3 zida, 2 zadnja bo na ugla, 2 prednje ivice i 2 kraja. a) zadnji zid odgovara prednjim stranama prvih 6 vratnih pr ljenova i pretki menim mi i ima pokrivenim sa lamina prevertebralis fasciae cervicalis od kojih ga odvaja retrofaringealniprostor. b) bo ni zidovi odgovaraju laterofaringealnom prostoru i njegovom sadr aju (a.carotis interna, v.jugularis interna, n.glossopharyngeus, n.vagus, n.accessorius i n.hypoglossus), a u donjem delu je u odnosu sa vagina carotica i njenim sadr ajem. c) zadnji bo ni uglovi sa svakog od njih polaze po 2 fascijalne opne: 1) septum longitudinale (spaja sa lamina prevertebralis fasciae cervicalis) 2) fascia stylopharyngea (spaja sa processus styloideus i m.stylopharyngeus) d) prednje ivice predstavljaju pripojne ivice kojima je pharynx pri vr en za bazu lobanje, os hyoideum i cartilagines laryngis, preko mi i a konstriktora. e) gornji kraj (svod) odgovara bazi lobanje na koju je drelo pri vr eno du pripojne linije koja se prostire lu no na obe strane po ev i od tuberculum pharyngeum, preko facies inferior partis petrosae (ispred apertura externa canalis carotici) i tubae auditivae do odgovaraju e choanae.Ova pripojna linija je u celini konkavna prema napred. f) donji kraj produ uje se u esophagus CAVITAS PHARYNGIS Olu asta upljina naj ireg dijametra pri sredini a su ena u gornjem i donjem kraju.Prema organima koji se nalaze ispred mo e se podeliti na tri dela: 1) PARS NASALIS (epipharynx, nasopharynx) predstavlja gornji deo koji se nalazi iza cavitas nasi sa kojom komunicira preko choana dexter et sinister. Granice: - napred: leva i desna choana - dole: zadnja ivica palatum molle Opis: opisuje se poput kocke kojoj nedostaje prednji zid, koji predstavlja komunikaciju sa cavitas nasi

61

a) gornji zid (fornix pharyngis) odgovara donjoj strani pars basilaris ossis occipitalis i donjoj strani corpus ossis sphenoidalis.Nosi na sebi tonsil la pharyngea. * Tonsilla pharyngea predstavlja neparan limfoidno-epitelni organ koji sadr i mno tvo limfnih vori a a u doba svog punog razvoja odgovara predelu izme u tuberculum pharyngeum i choanae.Na njegovoj povr ini uo avaju se fossulae tonsillares koje vode u cryptae tonsillares. Ovaj drelni krajnik i ezava oko 25. godine. b) zadnji zid nastavlja se bez jasne granice nani e od fornix pharyngis, tako da odgovara arcus anterior atlantis i prednjoj strani corpus axis. c) bo ni zidovi pokazuju bitne sluzoko ne tvorevine od kojih opisujemo: * Ostium pharyngeum tubae auditivae koji predstavlja prednji unutra nji otvor Eustahijeve trube u prednjem donjem uglu epifarinksa u visini concha nasalis inferior.Ima oblik trougla pa se opisuju tri ivice: - prednja - zadnja ispup ena u torus tubarius koga izaziva cartilago tubae auditivae, a od njega se nani e pru a plica salpingopharyngea koju prouzrokuje m.salpingopharyngeus a koja i ezava na bo nom zidu oropharynx-a. - donja ispup ena u torus levatorius koga izaziva m.tensor veli palatini * Recessus pharyngeus predstavlja sluzoko no udubljenje iza torus tubarius * Tonsilla tubaria predstavlja limfno tkivo oko ostium pharyngeum tubae auditivae.u Epipharynx-u se nalazi i Waldeyerov limfati ni prsten koga formiraju 6 krajnika. (tonsilla pharyngea et lingualis i tonsillae tubariae et palatinae) d) donji zid je nepotpun jer postoji samo u toku deglutacije kad se normalno vertikalna zadnja ivica palatum molle uzdi e u horizontalni polo aj pri emu dolaz i i do stvaranja Passavantovog sluzoko nog ispup enja, koje prouzrokuje m.constrictor pharyngis superior.Ove dve strukture onemogu avaju prolaz hrane i te nosti pri gutanju u cavitas nasi. 2) PARS ORALIS (buccopharynx, oropharynx) predstavlja srednji deo koji se nalazi iza cavitas oris propria sa kojom komunicira preko isthmus faucium.U ovom delu se nalazi aerodigestivna raskrsnica. Granice: - gore: palatum molle i Passavantovo ispup enje - dole: kovencionalnom horizontalnom ravni koja prolazi kroz gornju ivicu uzdignutog epiglottis-a. - napred: isthmus faucium Opis: opisuju mu se tri zida:

62

a) zadnji zid odgovara prednjim stranama 2. i 3. vratnog pr ljena i pokriven je mnogobrojnim ispup enjima prouzrokovanim limfnim vori ima. b) bo ni zidovi nastavljaju se bo nim zidovima epipharynxa ali nose recessus pharyngeus. 3) PARS LARYNGEA (laryngopharynx, hypopharynx) predstavlja donji deo koji se nalazi iza larynxa a sa njimkomunicira preko aditus laryngis. Granice: - gore: kovencionalnom horizontalnom ravn i koja prolazi kroz gornju ivicu uzdignutog epiglottis-a - dole: cratilago cricoidea laryngis Opis: jedini deo koji je od napred zatvoren pa se na njemu opisuju 4 zida. a) prednji zid odgovara zadnjoj strani larynx-a tako da je u gornjem delu otvoren preko aditus laryngis prema larynxu, a u donjem delu zatvoren pomo u cartilago arytenoidea et lamina cartilaginis cricoideae, koje prekriva sluzoko a i mi i i pharynxa obrazuju i prominentia laryngea pharyngis. b) zadnji zid odgovara prednjoj strani tela 4.,5.,6. vratnog pr ljena i pretki menim mi i ima. c) bo ni zidovi du spoja bo nih zidova sa prednjim zidom nalazi se sa svake strane sluzoko no udubljenje recessus piriformis prouzrokovan uvla enjem sluzoko e u prostor izme u cartilago thyroidea et arytenoidea.Du njega se uzdi e i plica nervi laryngei superioris koju prouzrokuje n.laryngeus superior. SASTAV PHARYNX-A (grade ga etiri sloja) 1) TUNICA MUCOSA sastavljena je iz epitela i krzna i u potpunosti obla e cavitas pharyngis.U krznu se pored mnogobrojnih limfnih vori a nalaze i grozdaste,me ovite glandulae pharyngeae. Zastupljena su dva tipa epitela: 1) vi eslojan,cilindri an sa trepljama (fornix pharyngis i bo ni zidovi epipharynx -a) 2) plo asto-slojevit (na zadnjem zidu epipharynx -a i na svim zidovima ostalih delova) 2) TUNICA FIBROSA nalazi se izme u tunica mucosa et muscularis, s tim to u gornjem delu neposredno ispred baze lobanje nedostaje mi i ni sloj pa tunica fibrosa direktno nale e na tunica adventitia obrazuju i fascia pharyngobasilaris kojom se pharynx vezuje za bazu lobanje. Isto tako tunica fibrosa du zadnje sredi nje linije obrazuje beli astu traku koja slu i za pripoj mi i ima - raphe pharyngis. 3) TUNICA MUSCULARIS PHARYNGIS ine parni popre noprugasti mi i i koji se dele na mi i e konstriktore i mi i e podiza e drela. a) Mi i i konstriktori drela ( ine povr ni sloj muskulature) 1) m.constrictor pharyngis superior pripoj: - nazad: raphe pharyngis
63

- napred: se deli u 4 snopa: - pars pterygopharyngea (lamina medialis processus pterygoidei) - pars buccopharyngea (raphe pterygomandibularis zadnja ivica) - pars mylopharyngea (linea mylohyoidea mandibulae) - pars glossopharyngea ( margo linguae zadnji deo) 2) m.constrictor pharyngis medius pripoj: - nazad : raphe pharyngis - napred: se deli u 2 snopa: - pars chondropharyngea (cornu minus ossis hyoidei) - pars ceratopharyngea (cornu majus ossis hyoidei) 3) m.constrictor pharyngis inferior pripoj: - nazad: raphe pharyngis - napred: se deli u 2 snopa: - pars thyropharyngea (line obliqua cartilago thyroidea laryngis) - pars cricopharyngea (arcus cartilaginis cricoideae) Inervacija: plexus pharyngeus (m.constrictor pharyngis superior et medius) n.laryngeus inferior (bo na grana n.vagus) (m.constrictor pharyngis inferior) Dejstvo: su avaju pre nike pharynx-a * m.constrictor pharyngis superior obrazuje i Passavantovo ispup enje Odnosi: 1) je najdublje postavljen a 3) najpovr nije.Izme u ivica 1) i 2) se provla i m.stylopharyngeus a preko 3) prelazi n.laryngeus inferior i podvla i se pod njegovu donju ivicu. b) Mi i i podiza i drela ( ine duboki sloj muskulature) 1) m.palatopharyngeus (nalazi se ispod vlakana m.constrictor pharyngis superior) pripoj: palatum osseum aponeurosis palatina raphe pharyngis cartilago thyroidea laryngis inervacija: plexus pharyngeus dejstvo: podiza drela i su ava isthums faucium 2) m.stylopharyngeus (nalazi se na spolja njoj strani m.constrictor pharyngis superior) pripoj: processus styloideus ossis temporalis tunica fibrosa pharyngis cartilago epiglottica cartilago thyroidea inervacija: r.musculi stylopharyngei (bo na grana n.glossopharyngeus-a) dejstvo: podi e pharynx i larynx prilikom gutanja 4) TUNICA ADVENTITIA predstavlja tanku opnu izgra enu od vezivnog tkiva, koja u potpunosti obmotava povr insku stranu tunica muscularis osim u gornjem delu. Sudovi: - arterije: - nosni deo: a.maxillaris - usni i grkljanski deo: a.pharyngea ascendes (bo na grana a.carotis externae) a.palatina ascendes (bo na grana a.facialis) a.thyroidea inferior (nastaje iz truncus thyrocervicalis od a.subclavia) - vene: vv.pharyngeales (pritoke v.jugularis internae) - limfa: nodi lymphatici retropharyngeales nodi lymphatici cervicales laterales (du v.jugularis interna)
64

Inervacija: - motorni ivci: plexus pharyngeus (rr.phray ngei n.glossopharyngei et n.vagi + vratni sympathicus) n.glossopharyngeius - r.musculi stylopharyngei n.laryngeus inferior (bo na grana n.vagus) - senzitivni ivci: plexus pharyngeus LARYNX Predstavlja po etni deo donjih disajnih puteva, a ujedno i organ z a stvaranje glasa. Opis i odnosi: oko njega se nalaze: - iznad: os hyoideum - ispod: trachea - bo no: glandula thyroidea - iza: pars laryngea phayingis (projektuje se od C4 do C6) - ispred: prominentia laryngea (Adamova jabu ica-pomum Adamii) Sastav: opisujemo hrskavice, spojeve hrskavica, mi i e, fibroelasti nu opnu, i sluzoko u grkljana. 1) Cartilagines laryngis ine 16 hrskavica od kojih je 6 parnih i 4 neparne. Dele se na velike i male, stalne i nestalne , hijaline i elasti ne. Velike hrskavice su stalne (4), a male su nestalne i nemaju neki funkcionalni zna aj osim cartilago cuneiformis i cartilago corniculata. Elasti ne hrskavice NE podle u oko tavanju dok hijaline oko tavaju od 20. godine. Velike hrskavice a) cartilago thyroidea (neparna, hijalina) Opis: sastoji se iz 2 etvrtaste plo ice, a opisuju joj se 2 strane i 3 ivice: - lamina dextra et snistra se spajaju du sredi ne linije grade i angulus cartilaginis thyroideae, koji prouzrokuje na povr ini ko e prominentia laryngea. - spolja nja strana: na njoj se vidi linea obliqua koja se prostire od zadnjeg gornjeg ugla koso,nani e i unutra do sredine donje ivice.Na njoj se pripaja: - m.sternothyroideus - m. thyrohyoideus - m.constrictor phrayngis inferior pars thyropharyngea - unutra nja strana: oblo ena sluzoko om odgovara cavitas laryngis - gornja ivica: nosi u sredini incisura thyroidea superior - donja ivica: nosi incisura thyroidea inferior - zadnja ivica (leva i desna) se produ uje : - gore u cornu superius (dva puta du i od cornu inferius) - dole u cornu inferius (nosi facies articularis cricoidea) b) cartilago cricoidea (neparna, hijalina)
65

Opis: ima oblik prstena pa se na njoj opisuje prednji, luk i zadnja, plo a krikoidne hrskavice. - arcus cartilaginis cricoideae - na spolja njem delu n alazi se parna facies articularis thyroidea, a unutra nja povr ina odgovara cavitas laryngis. - lamina cartilaginis cricoideae prednja strana plo e je glatka prekrivena sluzoko om i u estvuje u izgradnji cavitas laryngis. - zadnja strana ima du e sredi nje linije vertikalno postavljen greben od koga se bo no nalaze udubljenja u kojima se pripaja m.cricoarytenoideus posterior. - gornja ivica nosi na bo nim krajevima facies articularis arytenoidea. c) cartilago epiglottica ( neparna, elasti na ) Opis: oblika lista na kojem se opisuju 2 kraja, 2 strane, i bo ne ivice - gornji kraj: iri kraj koji gradi hrskavi avu podlogu epiglottis -a i zatvara aditus laryngis - donji kraj (petiolus epiglottidis) : su eni kraj pri vr en za unutra nju stranu angulus cartilaginis thyroideae pomo u lig.thyroepiglotticum. - prednja strana: prekrivena je sluzoko om samo u gornjem delu i naslanja se na: - radix linguae - corpus ossis hyoidei - membrana thyrohyoidea - cartilago thyroidea (unutra nja strana) - zadnja strana: pokrivena je u celosti sluzoko om d) cartilago arytenoidea ( parna, hijalina, osim processus vocalis koji je od elsti ne hrskavice) Opis: ima oblik trostrane piramide pa se opisuju baza, vrh i 3 strane. - basis cartilaginis arytenoideae: ima oblik trougla na kom se nalazi facies articularis za zglobljavanje sa facies articularis arytenoidea cartilaginis cricoideae, a od nje se i odvajaju: - processus vocalis (na njemu se pripaja lig.vocale et m.vocalis) - processus muscularis (m.cricoarytenoideus posterior et lateralis) - apex cartilaginis arytenoideae: usa ena cartilago corniculata - facies anterolateralis: nosi colliculus na kom se pripaja lig.vestibulare - facies medialis: okrenuta prema istoimenoj hrskavici suprotne strane - facies posterior: nosi udubljenje na kom se pripaja m.arytenoideus transversus Male hrskavice a) cartilago corniculata (parna, elasti na) zglobljena nepokretno za apex cartilaginis arytenoideae b) cartilago cuneiformis (parna, elasti na) sadr ana unutar sluzoko e plica aryepiglottica 2) Me usobni spojevi hrskavica Predstavljaju veze izme u hrskavica grkljana koje se dele na zglobove i na vlaknaste veze. Zglobovi
66

a) art.cricothyroidea (paran) Facies articulares: - facies articularis thyroidea (arcus cartilaginis cricoideae) - facies articularis cricoidea (cornu inferius cartilaginis thyroideae) Capsula articularis postoji i oja ana je zglobnim vezama. Pokreti: obavljaju se pokreti primicanja i odmicanja prednjih krajeva hrskavica pri emu zadnji krajevi imaju antagonisti ko kretanje prednjim.Primicanje prednjih delova izaziva zatezanje plica vocalis, a odmicanje opu tanje plica vocalis. b) art.cricoarytenoidea (paran) Facies articulares: - facies articularis arytenoidea cartilaginis cricoideae - facies articularis cartilaginis arytenoideae Capsula articularis postoji i oja ana je zglobnim vezama, naro ito pozadi. Pokreti: obavljaju se pokreti kli enja i obrtanja. Pri pokretu kli enja processus vocalis ne menja pravac, a pri pokretu obrtanja processu vocalis menja pravac. Vlaknaste veze a) lig.thyroepiglotticum spaja petiolus epiglottidis i angulus cartilaginis thyroideae (unutra nju stranu) b) lig.cricothyroideum spaja arcus cartilaginis cricoideae (gornju ivicu) i donju ivicu cartilago thyroidea c) lig.vestibulare (parna) spaja colliculus cartilaginis arytenoideae i angulus cartilaginis thyroideae (unutra nju stranu), a uz to prouzrokuje plica vestibularis d) lig.vocale (parna) spaja processus vocalis cartilaginis arytenoideae i angulus cartilaginis thyroideae (unutra nju stranu), a uz to prouzrokuje plica vocalis 3) Spojevi hrskavica sa susednim organima a) lig.glossoepiglotticum spaja prednju stranu cartilago epiglottica sa radix linguae (podsluzoko a), a podeljena je u tri kraka koja prouzrokuju plica glossoepiglottic a mediana et lateralis. b) lig.hyoepiglotticum spaja corpus ossis hyoidei sa prednjom stranom cartilago epiglottica c) membrana thyrohyoidea fibroelasti na opna koja spaja cartilago thyroidea (gornja ivica) i corpus ossis hyoidei (gornja ivica) i cornu majus ossis hyoidei (donja ivica).Sa svake strane ima po jedan otvor kojim ulaze a.laryngea superior et n.laryngeus superior - r.internus d) lig.cricotracheale spaja cartilago cricoidea (donja ivica) sa cartilago trachealis I 4) Musculi laryngis ine ih popre noprugasti mi i i koji se pripajaju na hrskavicama grkljana i u estvuju pri fonaciji i respiraciji
67

tako to deluju na glasne ice i na ulazni otvor grkljana. Svi su inervisani od n.laryngeus inferior (zavr na grana n.laryngeus recurrens) izuzev m.cricothyroideus koga inervi e n.laryngeus superior r.externus Na osnovu dejstva mogu se podeliti u 5 grupa: Zateza i glasnih ica 1. m.vocalis pripoj: angulus cartilaginis thyroideae (unutra nja strana) processus vocalis cartilaginis arytenoideae dejstvo: direktni zateza glasne ice, pove ava debljinu glasne ice skra ivanjem 2. m.cricothyroideus pripoj: arcus cartilaginis cricoideae (spolja nja strana) cartilago thyroidea (donja ivica) dejstvo: indirektni zateza glasne ice, primi e prednje delove h rskavica a odim e zadnje Primica i glasnih ica 3. m.cricoarytenoideus lateralis pripoj: arcus cartilaginis cricoideae processus muscularis cartilaginis arytenoideae dejstvo: primi e glasne ice i su ava rima glottidis tako to rotira processus vocalis cartilaginis arytenoideae ka unutra. 4. m.arytenoideus obliquus pripoj: processus muscularis cartilaginis arytenoideae apex cartilaginis arytenoideae (suprotne strane). dejstvo: primi e glasne ice, primicanjem cartilago arytenoidea * povr inska vlakna ovog mi i a produ uju navi e i ulaze u sastav m.aryepiglotticus 5. m.arytenoideus transversus (jedini neparan) pripoj: facies posterior cartilaginis arytenoideae - facies posterior cartilaginis arytenoideae(suprotne str.) dejstvo: deluje zajedno sa m.cricoarytenoideus obliquus kao primica glasnih ica 6. m.thyroarytenoideus (najdeblji i naj iri mi i ) pripoj: angulus cartilaginis thyroideae (unutra nja strana) spolja nja vlakna: facies anterolateralis cartialginis arytenoideae unutra nja vlakna: processus vocalis et facies anterolateralis dejstvo: obr e processus vocalis cartilaginis arytenoideae unutra i primi e glasne ice. * u sastav spolja njeg snopa ulazi m.thyroepiglotticus a unutra nja ine m.vocalis Odmica glasne ice 7. m.cricoarytenoideus posterior ( postikus ) respiratorni mi i grkljana pripoj: lamina cartilaginis cricoideae (zadnja strana) - processus muscularis cartilaginis arytenoideae dejstvo: odmi e glasne ice tako to obr e processus vocalis upolje i iri rima glottidis. Otvara ulaznog otvora grkljana 8. m.thyroepiglotticus
68

pripoj: predstavlja odvojeni deo m.thyroarytenoideus sa pripojem na bo noj ivici epiglottisa dejstvo: povla i epiglottis navi e unapred i time otvara aditus laryngis Zatvara ulaznog otvora grkljana 9. m. aryepiglotticus pripoj: apex cartilaginis arytenoideae bo na ivica epiglottisa (u njegov sastav ulazi i m.arytenoideus obliquus. dejstvo: povla i epiglottis nani e unazad i time zatvara aditus laryngis 5) Membrana fibroelastica laryngis Predstavlja opnu koja je umetnuta izme u hrskavica i sluzoko e,zapravo predstavlja potsluzoko ni sloj, koji je podeljen na tri dela: a) gornji deo (membrana quadrangularis) ima oblik nepravilnog etvorougla koji obla e unutra nje povr ine cartilago thyroiodea,arytenoidea et cricoidea, a pokriven je sluzoko om vestibulum laryngis.Svojom gornjom zadebljalom ivicom gradi plica aryepiglottica a donjom lig.vestibulare. b) srednji deo nalazi se izme u lig.vestibulare i lig.vocale c) donji deo (conus elasticus) pru a se od lig.vocale do donje ivice cartilago cricoidea i pripada cavitas infraglottica. Svojom gornjom zadebljalom ivicom formira lig.vocale a srednji deo predstavlja lig.cricothyroideum. 6) Tunica mucosa Obla e izunutra membrana fibroelastica laryngis.Kod aditus laryngis se nastavlja navi e u sluzoko u radix linguae, a nani e se nastavlja u sluzoko u tracheae. U sluzoko i larynxa se nalaze glandulae laryngeae koje su naro ito brojne u vestibulum laryngis i plica vestibularis , a u plica vocalis ih NEMA.One svojim sekretom vl a e glasne ice. Sluzoko a pokriva i ograni ava cavitas laryngis i ini je vi eslojan cilindri an,trepljast epitel, koji na glasnim icama (plicae vocales) i aditus laryngis prelazi u plo asto slojevit epitel. Cavitas laryngis se pru a od aditus laryngis do ulaska u du nik i podeljena je na tri sprata: a) gornji sprat (vestibulum laryngis) granice: - gore: aditus laryngis - dole: plica vestibularis Aditus laryngis gornji otvor vestibulum laryngis postavljen gotovo u vertikalnoj ravni, koji uspostavlja komunikaciju sa laryngopharynx-om, a ograni en je sa: - napred i gore: epiglottis - bo no: plica aryepiglottica - nazad i dole: incisura interarytenoidea

69

Epiglottis hrskavi avo-sluzoko na plo ica koju ini cartilago epiglottica pokrivena spreda sluzoko om radix linguae, a od pozadi sluzoko om larynx-a. Plica aryepiglottica paran sluzoko ni nabor koji nastaje prebacivanjem sluzoko e preko gornje zadebljane ivice membranae quadrangularis.U zadnjem delu nabora se nalaze cartilago cuneiformis et cartilago corniculata, koje prouzrokuju tuberculum cuneiforme et corniculatum. Incisura interarytenoidea usek u naboru koji se nalazi izme u tuberculum corniculatum dexter et sinister. b) srednji sprat (ventriculus laryngis) granice: - gore: plica vestibularis - dole: plica vocalis - srednji sprat je bo no pro iren u ventriculus laryngis koji omogu uje nesmetano treperenje glasnih ica i rezonanciju glasa, a sekretom svojih lezda vla i glasne ice. Plica vestibularis, prouzrokovana je sa lig.vestibulare i sadr i m nogobrojne gll.laryngeae koje vla e glasne ice.Unutra nje slobodne ivice lig.vestibulare ograni avaju rima vestibuli kojom komuniciraju vestibulum laryngis et ventriculus laryngis. Plica vocalis, sadr i lig.vocale, processus vocalis i m.vocalis.Ona NE sadr i glandulae laryngeae.Glasne ice svojim treperenjem stvaraju glas i me usobno ograni avaju rima glottidis kojim komuniciraju ventriculus laryngis i cavitas infraglottica. Rima glottidis se mo e podeliti na dva dela: 1) spatium intermembrancea (prednji deo izme u lig.vocale) 2) spatium intercartilaginea (zadnji deo izme u processus vocalis) Glottis pretstavlja organ za stvaranje glasa i njega ine rima glottidis i obe plicae vocales. c) donji sprat (cavitas infraglottica) prostire se nani e od glasnih ica do ulaska u trachea Sudovi: - arterije: - a.laryngea superior ( bo na grana a.thyroidea superior) - r.cricothyroideus (bo na grana a.thyroidea superior) - a.laryngea inferior (bo na grana a.thyroidea inferior od truncus thyrocervicalis) - vene: - v.thyroidea superior - v.thyroidea inferior - limfa: podru je drena e je podeljeno glotisom na dva dela: 1) gornji deo : - nodi lymphatici cervicales laterales profundi (du v.jugularis interna) 2) donji deo: - najve im delom u nodi lymph. praetracheales i du v.jugularis interna - manjim delom direktno u nodi lymphatici paratracheales. Inervacija: - motorna: - n.laryngeus inferior (cela muskulatura osim m.cricothyroideus) - n.laryngeus superior (m.cricothyroideus)
70

- senzitivna: - n.laryngeus superior (bo na grana n.vagus) ORGANI ENDOKRINOG SISTEMA Organi koji pripadaju endokrinom sistemu glave i vrata su gll.thyroideae et parathyroideae, hypophysis et thymus, glomus caroticum. 1) Glandula thyroidea Predstavlja najve u endokrinu lezdu koja pored tiroksina lu i i druge hormone koji uti u na vegetativni sistem,metabolizam i rastenje. Opis i odnosi: ima oblik slova H, tj. na njoj se opisuju lobus dexter et sinister i isthmus glandulae thyroideae.Obavijena je sa capsula fibrosa, koja daje uvrate koji lobus dele n a lobuluse, a preko ove capsulae fibrosae je fascijalni omota poreklom od lamina praetrachealis fasciae cervicalis, koji je od nje odvojen slojem elijskomasnog tkiva.Re njevi imaju oblik trostrane piramide,pa se na njima opisuje baza,vrh i 3 strane: - basis: okrnuta nani e u visini 5.i 6. cartilago trachealis. - apex: okrenut navi e, dopire do sredine lamina cartilaginis thyroideae - facies anterolateralis: pokrivena je sa: - m.sternothyroideus - m.sternohyoideus - m.sternocleidomastoideus - facies medialis: nale e na bo nu stranu cartilagines tracheales, cartilago thyroidea et cricoidea - facies posterior: pokriva a.carotis communis a izme u capsula fibrosa i fascijalnog omota a nalaze se i gll.parathyroideae. - isthmus glandulae thyroideae: nale e na prednju stranu tracheae u visni 2. i 3. cartilago trachealis, a prekiven je sa lamina superficialis fasciae cervicalis. Sudovi: - arterije: - a.thyroidea superior (bo na grana a.carotis externa) - a.thyroidea inferior (bo na grana truncus thyrocervicali s od a.subclaviae) - vene: - v.thyroidea superior (pritoka v.jugularis interna) - vv.thyroideae mediae (pritoke v.jugalris interna) - v.thyroidea inferior (pritoka v.brachiocephalica sinistra) - limfa: - nodi lymphatici cervicales profundi - nodi lymphatici mediastinales anteriores Inervacija: - n.laryngeus superior (bo na grana n.vagusa) - n.laryngeus recurrens (bo na grana n.vagusa) - truncus sympathicus pars cervicalis
71

2) Glandualae parathyroideae Predstavljaju epitelne endokrine lezde koje lu e parathormon, koji ima glavnu ulogu u metabolizmu kalcijuma i fosfora, a u estvuje i u stvaranju vitamina -D i u razvoju kostiju i zuba. Opis i odnosi: to su mala tela ca oblika so iva, u kastobraon boje, i obi no ih ima 4. Dva gornja i 2 donja.Nalaze se izme u capsulae fibrosae i fascijalnog omota a gl.thyroideae. - gll. parathyroideae superiores nalaze se iza odgovaraju eg re nja gl.thyroideae u visini arcus cartilaginis cricoideae , upolje od n.laryngeus recurrens. - gll.parathyroideae inferiores nalaze se iza basis gl.thyroideae u visini zavr ne ra ve a.thyroidea inferior, upolje od n.laryngeus recurrens. Sudovi: - arterije: - a.thyroidea inferior (njene zavr ne gran ice) - vene: iste kao i za gl.thyroidea - limfa: isto kao i za gl. thyroidea Inervacija: isto kao i za gl.thyoridea 3) Glomus caroticum Predstavlja malo spljo teno tela ce, koje pripada paraganglionima tj. hromafinom sistemu.Ono predstavlja poseban receptorni organ koji ima hemoreceptore koji registruju pove anu koncentraciju ugljendioksida u krvi.Nalazi se sa zadnje strane bifurcatio carotica. Inervacija: dobija viscerosenzitivna vlakna od n.glossopharyngeus -r.sinus carotici koja odvode nadra aj do medulla oblongata gde se nalazi refleksni centar za disanje. ULNI ORGANI (organa sensum) 1. ulni organi op teg senzibiliteta a) povr ni eksteroceptivni senzibilitet sme teni su u ko i celog tela i slu e za prijem dra i poput bola, pritiska i temperature. b) duboki proprioceptivni senzibilitet sme teni su u pokosnici,tetivama mi i a i zglobnim aurama . 2. ulni organi posebnog senzibiliteta a) organum visus b) organum vestibulocochleare c) organum olfactus d) organum gustus I ORGAN VIDA (organum visus)
72

Predstavlja parni ulni organ posebnog senzibiliteta, koga ine: - n.opticus - bulbus oculi - organa oculi accessoria BULBUS OCULI O na jabu ica koja je sme tena u prednjem delu orbitae gde je okru uju mi i i pokreta i o ne jabu ice i corpus adiposum orbitae. Opis: ima oblik nepravilne lopte, sa ve im uzdu nim dijametrom (24mm) od popre nog (23mm), a na njoj se opisuju: 1) polus anterior najispup enija ta ka prednje polovine, na temenu corneae tj. na vertex corneae. 2) polus posterior najispup enija ta ka zadnje polovine na sclera 4mm temporalno od n.opticus-a 3) equator linija koja deli bulbus oculi, prolaze i na polovini rastojanja izme u polus anterior et posterior 4) meridiani krugovi koji spajaju uzdu no polus anterior et posterior 5) axis opticus linija koja prolazi kroz sredi te bulbus oculi, spajaju i polus anterior et posterior, a postoje dve razli ite osovine: - axis bulbi externus (spaja spaja spolja nje povr ine polova, 24mm) - axis bulbi internus (spaja unutra nju stranu corneae sa retinom, 21.5mm) 6) linea visus prolazi napred kroz cornea, medijalno od polus anterior, pa kroz i u so iva, a nazad kroz fovea centralis, na 0.10mm temporalno od axis bulbi internus. Omota i: predstavljeni su sa tri tanke opne I Tunica fibrosa bulbi: 1) cornea 2) sclera II Tunica vasculosa bulbi: 1)iris 2) corpus ciliare 3) choroidea III Tunica interna bulbi: 1) stratum pigmenti: a) stratum pigmenti iridis b) stratum pigmenti corporis ciliaris c) stratum pigmenti retinae 2) retina: a) pars caeca retinae: - pars iridis retinae - pars ciliaris retinae b) pars optica retinae * Tunica interna bulbi podela prema Nomina Anatomica Tunica interna bulbi = Retina: 1) pars caeca retinae: a) pars iridica retinae b) pars ciliaris retinae 2) ora serrata
73

3) pars optica retinae Klini ka podela bulbus oculi: 1) segmentum anterius providan i ini prednju 1/6 2) segmentum posterius opalescentan (zamu en) i ini zadnjih 5/6 Granica izme u ova dva segmenta je zadnja strana capsula lentis i zadnja povr ina zonula ciliaris Sadr aj: 1) Humor aquosus : - camerae bulbi: - camerae anterior bulbi - camera posterior bulbi 2) Lens 3) Corpus vitreum I TUNICA FIBROSA BULBI 1. Cornea Uloga: slu i za prolaz svetlosti i ima ulogu konveksno -konkavnog so iva Opis: ini prednju 1/5 fibrozne opne i ima oblik odse ka lopte pa se na njoj opisuju: 1) facies anterior prednja konveksna strana iji je najispup eniji deo vortex corneae i ovla ena je suzama.Krivina nije ista u svim meridijanim ve je ja e izra ena u vertikalnom pravcu. * pojava da je krivina ro nja e vi e izra ena u vertikalnom nego u horizontalnom pravcu naziva se fiziolo ki astigmatizam, dok nepravilna iskrivljenost uzrokuje patolo ki astigmatizam * 2) facies posterior zadnja konkavna strana odgovara camera anterior bulbi i vla i je humor aquosus. 3) limbus corneae periferna ivica koja se uvla i u rima cornealis sclerae sa kojom je srasla. Sastav: ini je 5 slojeva opisuju i od napred ka nazad 1) epithelium anterius corneae sastavljen iz vi e slojeva izme u kojih se granaju senzitivna, amijelniska nervna vlakna.Odlikuje se velikom regenerativnom sposobno u. 2) lamina limitans anterior tanka i otporna i nema sposobnost regeneracije 3) substantia propria corneae najdeblji sloj ro nja e sastavljen iz fibroznih vlakana,zvezdastih vezivnih elija, limfocita i amijelinskih nervnih vlakana.Sadr i pukotinaste pros tore veoma bitne za ishranu corneae. 4) lamina limitans posterior vrsta i elasti na opna 5) endothelium camerae anterioris sastavljen je iz jednog sloja elija koji se prebacuje naprednju str. iris-a. Sudovi: NEMA NI KRVNIH NI LIMFNIH SUDOVA ! * Dobija hranljive materije preko perikornealnog arterijskog spleta koji se nalazi oko limbus corneae, a materije poti u iz pukotinastih prostora substantia propria corneae. *
74

Inervacija: - osnovni iv ani splet ro nja e od njega polaze vlakna koja grade 2 mala sekundarna spleta iz kojih se izdvajaju ne ni ogranci koji se slobodno zavr avaju UNUTAR epithelium anterius corneae, i NE DOSPEVAJU do njegove spolja jne povr ine.Ovakvo grananje ro nja u ini osetljivom na bol i eroziju,ali ne i na dodir. - osnovni iv ani splet ro nja e formiraju anastomoze amijelinskih vlakana unutar substantia propria corneae, koja se prethodno izdvajaju iz perikornealnog iv anog spleta koga oko limbus corneae grade nn.ciliares longi. 2. Sclera Uloga: - pru a otpor intraokularnom pritisku - slu i za pripoj mi i a pokreta a oka - daje oblik o noj jabu ici Opis: ini zadnje 4/5 fibrozne opne, i ima oblik vrste,nerastegljive,beli aste, neprozra ne lopte, prese ene na prednjem kraju. 1) spolja nja strana konveksna, pokrivena je sa fascia bulbi, a napred jo i sa tunica conjunctiva bulbi 2) unutra nja strana konkavna, i odgovara sudovnja i (choroidea) Otvori na beonja i: 1) rima cornealis scleare predstavlja prednji veliki otvor u koji se uvla i limbus corneae 2) aa.ciliares anteriores 5-6 manjih otvora koji le e u prednjem delu, u predelu limbus corneae 3) vv.vorticosae obi no ih ima 4 i le e u predelu equator -a 4) lamina cribrosa sclerae rupi asti otvori kroz koje prolazi n.opticus, najslabije mesto sclerae 5) aa.ciliares posteriores breves + nn.ciliares breves - ima ih 15-20 oko otvora za n.opticus 6) aa.ciliares posteriores longe + nn.ciliares longi oko otvora za n.opticus 7) sinus venosus sclerae (canalis Schlemmi) nalazi se u prednjem delu sclerae, oko limbus corneae ta nije unutar sulcus sclerae: - unutra nji zid: u odnosu sa camera anterior bulbi - spolja nji zid: odgovara tkivu sclerae - zadnja ivica: zadebljala, odgovara skleralnom grebenu, na kom se pripaja lig.pectinatum anguli iridocornealis i m.ciliaris - fibrae meridionales * na unutra njem zidu se nalaze spatia anguli iridocornealis kroz koje oti e humor aquosus u lemov kanal,

75

pa iz njega polaze zrakasto transskleralne vene koje se pru aju kroz tkivo sclerae do vena m.ciliaris-a odakle se humor aquosus odliva u op ti venski krvotok.Naziv sinus venosus sclerae ne odgovara ovom kanalu jer unutar njega nema nikad krvnih zrnaca.* Sastav: sastoji se iz 3 sloja 1) lamina episcleralis 2) substantia propria sclerae 3) lamina fusca sclerae Sudovi: - arterije: - aa.ciliares anteriores - aa.ciliares posteriores breves - vene: pritoke vv.vorticosae - limfa: NE POSTOJE LIMFNI SUDOVI ! Inervacija: nn.ciliares breves II TUNICA VASCULOSA BULBI 1. Iris Uloga: reguli e koli inu svetlosti koja ulazi kroz pupillu u unutra njo st oka Opis: ima oblik tanke kru ne plo e postavljene u frontalnoj ravni, ispred lens -a. .Na njoj se opisuju: 1) pupilla kru ni otvor u centru iris-a kroz koji prolazi svetlost veoma promenjivog dijametra (1,5-8mm) * pod dejstvom m.sphicter pupillae i m.ciliaris usled jakog osvetljenja dolazi do konvergencije i akomodacije oka, tj. do su avanja zenice (miosis).A pod dejstvom m.dilatator pupillae usled slabog osvetljenja i usled nekih afektivnih stanja koja su pra ena nadra ajem P -Sy dolazi do irenja zenica (mydriasis). * 2) facies anterior ini zadnji zid camera anterior bulbi, i neravna je usled plicae iridis koje slu e za oticanje humor aquosus.Ja e izra en kru ni nabor koji prolazi na oko 1 mm od pupillae deli iris na: - anulus iridis minor (izme u n abora i margo pupillaris) - anulus iridis major (izme u nabora i margo ciliaris) 3) facies posterior: priljubljena je uz prednju stranu lens -a i neravna. 4) margo pupilaris ona je crne boje i nale e na prednju stranu lens -a, a okru uje pupillu 5) margo ciliaris predstavlja perifernu ivicu irisa, koja odgovara corpus ciliare, i ujedno najslabiju ta ku oka gde dolazi do iridodyalisis, tj. odvajanje iris -a od corpus ciliare. Sastav: sastavljena je od 3 sloja 1) endothelium camere anterioris sastavljen je iz pljosnatih elija i obla e itavu camera anterior bulbi
76

2) stroma iridis najdeblji sloj iris-a u kom se nalazi pigment koji daje boju o ima,pa ljudi sa mnogo pigmenta imaju crne,sa malo zelene a bez pigmenta plave o i.Kod albino osoba nema pimgenta ni u stratum pigmenti pa je njihov iris crvenkaste boje zbog porvidnosti krvnih sudova. a) vezivno tkivo b) krvni sudovi i ivci c) glatki mi i i iris-a: - m.sphincter pupillae le i uz margo pupillaris inervacija: P-Sy-n.oculomotorius ganglion ciliare nn.ciliares breves dejstvo: miosis - m.dilatator pupillae le i od m.sphincter pupillae upolje sve do margo ciliaris inervacija: Sy-centrum ciliospinale (Budge) Th1 ganglion ciliare dejstvo: mydriasis 3) stratum pigmenti iridis prekriva zadnju stranu iris-a i predstavlja prednji deo stratum pigmenti tunicae internae bulbi. 2. Corpus ciliare Uloga: - u estvuje u akomodaciji oka - stvara humor aquosus Opis: predstavlja srednji najdeblji sloj tunica vasculosa i nalazi se izme u iris et choroidea.Ima oblik trostrano prizmati nog prstena te mu se opisuju tri strane: 1) prednja strana odgovara perifernom delu iris-a sa kojim je spojen 2) spolja nja strana glatka i nale e na sclera 3) unutra nja strana neravna usled prisustva brojnih processus ciliares (70-80) iji skup gradi corona ciliaris .Processus ciliares su me usobno odvojeni pomo u spatia zonularia od kojih polaze zonulae ciliares koje se pripajaju na lens -u.Ova strana je u odnosu napred sa camera posterior bulbi a pozadi sa corpus vitreum. * zadnji deo orbiculus ciliaris se pru a do choroideae i od nje je odvojen pomo u ora serrata Sastav: 1) m.ciliaris - fibrae meridionales (nalaze se spolja du meridiana i pripajaju se na skleralnom grebenu) - fibrae circulares (le e unutra u vidu prstena) Inervacija: P-Sy-n.oculomotorius ganglion ciliare nn.ciliares breves Dejstvo: - u estvuje u akomodaciji oka pri kontrakciji opu ta zonulae ciliares (za gledanje na blizinu) - pri relaksaciji zate e zonulae ciliares (za gledanja na daljinu) - pri kontrakciji prouzrokuje irenje canalis Schlemmi i olak ava oticanje humor aquosus
77

2) stratum vasculosum 3) lamina basalis 4) stratum pigmenti corporis ciliaris 3. Choroidea Opis: ima oblik kugle koja se pru a od ora serrata unazad i na njoj se opisuju: 1) spolja nja strana konveksna i neravna 2) unutra nja strana konkavna i glatka, prirasla za stratum pigmenti retinae 3) otvor za n.opticus nalazi se na zadnjem polu Satav: sastoji se iz 4 sloja koja sadr e veoma gustu mre u krvnih sudova 1) lamina suprachoroidea 2) lamina vasculosa najdeblji sloj 3) lamina choriocapillaris 4) lamina basalis * kroz nju prolaze aa.ciliares posteriores breves et longe koje bogato anastomozuju unutar nje, zajedno sa nn.ciliares breves et longi * Sudovi tunicae vasculosae bulbi: Arterije: 1) aa.ciliares posteriores breves vaskularizuju zadnji deo beonja e i sudovnja u 2) aa.ciliares posteriores longe vaskularizuju corpus ciliare i anastomozuju sa aa.ciliares anteriores ime obrazuju u predelu margo ciliaris circulus arteriosus iridis major od koga male grane polaze i formiraju oko margo pupillaris circulus arteriosus iridis minor. 3) aa.ciliares anteriores aa.conjunctivales anteriores (vaskularizuju tunica conjunctiva) - aa.episclerales (vaskularizuju prednji deo be onja e) * nakon probijanja beonja e daju ogranke za vaskularizaciju corpus ciliare i za circulus a.major * aa.conjnuctivales anteriores anast. sa arterijama koje vode poreklom iz arcus palpebralis superior et inferior i formiraju perikornealni arterijski s plet za ishranu ro nja e Vene: krv se odliva iz 4 zvezdasta venska spleta u vv.vorticosae odakle se odliva u oftalmi ne vene, najve im delom u vv.ophtalmicae superiores Limfa: NE POSTOJE LIMFNI SUDOVI ! Inervacija: - nn.ciliares breves (odvodna vlakna ganglion ciliare) - nn.ciliares (bo ne grane n.nasociliaris) III TUNICA INTERNA BULBI 1. Stratum pigmenti Opis: obla e unutra nju stranu sva 3 dela tunica vasculosa bulbi pa se na njemu opisuju tako e 3 dela: 1) stratum pigmenti iridis 2) stratum pigmenti corporis ciliaris 3) stratum pigmenti retinae

78

* stratum pigmenti je ja e vezan za tunica vasculosa bulbi nego za retinu, tako da kod ablatio retinae kad dolazi do odlubljivanja mre nja e stratum pigmenti ostaje vezan za nju * Sastav: sastoji se iz jednoslojnog epitela ije su elije ispunjene mrkim pigmentom u vidu iglica. 2. Retina Opis: 1) spolja nja povr ina odgovara tunica vasculosa bulbi, od koje je odvaja stratum pigmenti 2) unutra nja povr ina odgovara prozra nom sadr aju bulbus oculi ine je 3 dela: 1) pars iridica retinae obla e zadnju stranu iris-a 2) pars ciliaris retinae pokriva unutra nju stranu corpus ciliare 3) pars optica retinae odgovara choroidei Pars caeca retinae ine pars iridica et ciliaris retinae jer one nemaju mogu nost prijema svetlosnih nadra aja, a odvojeni su od pars optica retinae pomo u ora serrata koja nastaje redukcijom slojeva pars optica retinae.Ova linija se nalazti ispred equator-a a iza limbus corneae. Na tunica vasculosa bulbi ova linija predstavlja granicu izme u corpus ciliare et choroidea. * Pars optica retinae Opis: ima oblik kugle pa se na njemu opisuju: 1) spolja na povr ina koveksna i pokrivena sa stratum pigmenti retinae 2) unutra nja povr ina konkavna i u odnosu sa corpus vitreum a) papillae n.optici nalazi se 4mm nazalno od polus posterior i ima oblik plo ice koja pokazuje lako udubljenje, excavatio papillae, koja je li ena neuroepitelijalnih elija za prijem svetlosnih nadra aja ,pa se naziva i slepa mrlja macula caeca retinae.U predelu papillae n.opticus napu ta kroz svoje otvore bulbus oculi. b) macula jeste u kasti deo (macula lutea- uta mrlja) koji se nalazi 4mm temporalno od papilla n.optici i sastavljena je isklju ivo od epi a u kojima se nalazi rodopsin.Njen sredi nji deo udubljen je u fo vea centralis koja predstavlja ta ku jasnog vida kroz koju prolazi linea visus. Sastav: pars optica retinae zajedno sa stratum pigmenti ima ukupno 10 slojeva koji nisu svi sastavljeni iz razli itih elemenata, pa se generalno opisuju 3 glavna sloja: 1) stratum neuroepitheliale ovaj sloj ine tapi i i epi i - tapi i ima ih oko 100 miliona, sadr e rodopsin i odgovorni su za no ni vid - epi i ima ih oko 7 miliona a najbrojniji su u predelu fovea centralis, sadr e fotokolornu hemijsku supstancu odgovornu za dnevni vid i kolorni vid.
79

2) stratum ganglionare retinae ini sloj bipolarnih nervnih elija 3) stratum ganglionare n.optici ini jedan red krupnih ganglijskih elija iji su aksoni vlakna n.opticus-a Krvni sudovi retinae: Arterije: pars caeca retinae i povr ni slojevi pars optica retinae dobijaju sudove iz stratum pigmenti, a ostale delove vaskularizuje a.centralis retinae koja se u predelu papillae deli na gornju i donju grane od kojih polaze: - arteriola temporalis retinae superior et inferior (spolja nji deo retinae izuzev maculae) - arteriola nasalis retinae superior et inferior (unutra nji deo retinae) - arteriola macularis superior et inferior (odvajaju se od arteriolae temporales i hrane prednji deo maculae izuzev fovea centralis , koja nema krvnih sudova) * ovo su sve terminalni krvni sudovi, a za epljenje a.centralis retinae dovodi do slepila. Vene: imaju znatno ve i kalibar od arterijskih sudova, i skupljaju se u v.centralis retinae koja se odliva oftalmi ne vene. SADR AJ O NE JABU ICE Predstavljaju prozra ni delovi o ne jabu ice Uloga: - propu taju i prelamaju svetlosne zrake - odr avaju stalnost intraokularnog pritiska I CAMERA BULBI ANTERIOR Opis: predstavlja prednju o nu komoru, koja je ispunjena sa humor aquosus, i komunicira sa camera bulbi posterior preko pupillae.Ograni avaju je: - napred: cornea - nazad: lens et iris - oblo ena sa: endothelium camerae bulbi anterioris Njen centralni deo je prostran i dubok, dok je priferni su en i predstavlja angulus iridocornealis, koji je ograni en: - napred: limbus corneae - nazad: iris - ispunjen sa: lig.pectinatum anguli iridocornealis - trabeculum spatia anguli iridocornealis II CAMERA BULBI POSTERIOR Opis: predstavlja zadnju o nu komoru, ispunjenu sa humor aquosus.Ima oblik etvorouglog prstena pa je stoga ograni avaju: - napred: iris (facies posterior) - nazad: corpus vitreum - unutra: lens - spolja: corpus ciliare et processus ciliares Od processus ciliares polaze zonulae ciliares prema lens-u i dele zadnju komoru na:
80

- prezonularni deo - prednji - zonularni prostor (spatia zonularia) srednji - retrozonularni deo (spatium retrozonulare) - zadnji III HUMOR AQUOSUS O na vodica ispunjava prednju i zadnju o nnu komoru, odr ava stalan intraokularni pritisak Stvaranje, put i oticanje humor aquosus: 1. Stvaranje i put: processus ciliares camera bulbi posterior pukotina izme u lens -a i iris-a pupilla prednja o na 2. Oticanje a) angulus iridocornealis spatia anguli iridocornealis sinus venosus sclerae transskleralne vene vv.vorticosae vv.ophtalmicae b) kripte i somate irisa stroma iridis venska cirkulacija irisa IV LENS (phakos) Uloga: - prelama svetlost - u estvuje u akomodaciji za gledanje bliskih predmeta Redukovano oko: - ukupna prelomna mo sistema so iva oka je 59D, a najve u prelomnu mo ima cornea - prelomna mo lensa je 20D, mada mo e da se menja, kod mla ih osoba, i do 34D, tako da ukupna akomodacija iznosi 14D Opis: ima izgled bikonveksnog prozra nog so iva, pa mu se opisuju: 1) facies anterior nale e na prednju stranu irisa a najispup enija ta ka je polus anterior lentis, ina e je manje ispup ena od facies posterior ali pri akomodaciji mo e vi e da se ispup i. 2) facies posterior le i na corpus vitreum u fossa hyaloidea, a najispup enija ta ka je polus posterior lentis 3) equator lentis periferna nazup ena ivica na koju se pripajaju fibrae zonulares. 4) axis lentis spaja polus anterior et posterior lentis i promenjive je du ine. Sastav: 1) capsula lentis homogena, tanka opna koja titi lens od prodiranja humor aquosus i ima ulogu u metabolizmu so iva.Ona je elasti na iako nema elasti nih vlakana. * pri perforacijama capsulae dolazi do traumatskog zamu enja usled ega dolazi do katarakte* 2) epithelium lentis na prednjoj strani so iva ispod capsulae lenti s 3) fibrae lentis izgra uju supstantia lentis, koja se u pogledu konzistencije sastoji iz dva dela: - cortex lentis periferni, mek i i elasti niji deo - nucleus lentis sredi nji,tvr i deo, koji NE postoji kod dece.
81

* posle 45.god dolazi do porasta nucleus lentis pa so ivo gubi prozirnost i elasti nost, a time opada i akomodaciona sposobnost, pa dolazi do prezbiopije* Sudovi: NEMA KRVNIH NI LIMFNIH SUDOVA (ishranjuje se preko capsula lentis) Inervacija: NEMA IVACA V CORPUS VITREUM Uloga: - odr ava stalan intraokularni pritisak - priljubljuje retinu za choroideau i time spre ava njeno nabiranje i obezbe uje ishranu - propu ta i prelama svetlosne zrake Opis: polute na prozra na masa, koja ima oblik lopte udubljene na prednjem kraju u fossa hylaoidea, a sredinom prolazi canalis hyaloideus (embrionalna struktura kojom u toku intrauterinog ivota prolazi arterija a posle nema funkcionalni zna aj). 1) prednji pljosnati deo ini zadnji zid camera bulbi posterior 2) zadnji sferi ni deo nale e na retinu Sastav: 1) membrana vitrea 2) stroma vitreum 3) humor vitreus ORGANA OCULI ACCESSORIA 1. Musculi bulbi Pravi mi i i o ne jabu ice 1) m.rectus lateralis 2) m.rectus medialis 3) m.rectus superior 4) m.rectus inferior Pripoj: nazad anulus tendineus communis (fibrozni prsten oko canalis opticus) napred pripajaju se du spiralne linije na sclera ISPRED equator -a o ne jabu ice Inervacija: svi su inervisani od n.oculomotorius, izuzev m.rectus lateralis koga inervi e n.abducens Dejstvo: m.rectus lateralis et medialis prema imenu m.rectus superior et inferior prema imenu i unutra Kosi mi i i o ne jabu ice 1) m.obliquus superior (prolazi kroz fibrozno -hrskavi av prsten trochlea) pripoj: vrh orbitae anulus tendineus communis sclera IZA equator-a na gornje-spolja njem kvadrantu inervacija: n.trochelaris 2) m.obliquus inferior pripoj: pod orbitae na prednje-unutra njem uglu sclera IZA equator-a na donje-spolja njem kvadrantu
82

inervacija: n.oculomotorius Dejstvo: obrnuto od imena i upolje 2. Fasciae orbitales 1) Fascia bulbi Tenonova fascia Uloga: - predstavlja nepokretnu zglobnu povr inu u kojoj se okre e o na jabu ica - spre ava kretanje o ne jabu ice unazad pri kontrakciji njenih mi i a Opis: obmotava zadnje 4/5 bulbus oculi tj. sclerae, po ev i od n.opticus-a do limbus corneae, pa na njoj razlikujemo: 1) unutra nja povr ina konkavna, okrenuta ka sclera, od koje je odvojena sa spatium episclerale 2) spolja nja povr ina konveksna, pokrivena sa corpus adiposum orbitae,fascijalnim produ ecima vezana za periorbitu. 2) Fasciae musculares Opis: obla u sve mi i e o ne jabu ice + m.levator palpebrae superioris, a napred se spajaju sa fascia bulbi 3) Septum orbitale Opis: predstavlja etvrtastu fibroznu plo u, koja spreda nepotpuno zatvara aditus orbit ae pripajaju i se na obodnim ivicama aditus-a a sredi njim delom na tarsus superior et inferior, sa kojima ulazi u fibrozni sloj o nih kapaka. 3. Periorbita Opis: predstavlja pokosnicu o ne duplje koja prekriva njene ko tane zidove.Zatvara delimi no fissura orbitalis superior (spolja nji deo), i potpuno fissura orbitalis inferior, gde je u nju utkan m.orbitalis. m.orbitalis (glatki mi i ) inervacija: grane sympathicus-a dejstvo: potiskuje o nu jabu icu prema napred 4. Corpus adiposum orbitae Opis: predstavlja polute no masno tkivo koje ispunjava itav prazan prostor izme u struktura unutar orbitae. 5. Palpebrae Uloga: - pokrivaju ulazni otvor orbitae - tite sadr aj orbitae - treptanjem raspore uju suze Opis: predstavljaju mi i no-sluzoko ne plo ice (palpebra superior et inferior) koje me usobno ograni avaju
83

rima palpebrarum, pa se na njima opisuju: 1) facies anterior palpebrarum oblo ena ko om i ima: - sredi nji deo ( vrst i nesavitljiv,sadr i tarsus) - periferni deo (mekan i savitljiv) 2) facies posterior pokrivena je sluzoko om koju ini tunica conjunctiva palpebrarum 3) slobodna ivica ograni ava kapa nu pukotinu (rima palpebrarum), koja se zavr ava sa angulus oculi lateralis et medialis. - svaka ivica je podeljena sa papilla lacrimalis na kojoj se nalazi punctum lacrimale na: 1) spolja nji deo ve i,sadr i cilia i gl.tarsales (u gor. 30-40 a u donjem 20 -30) 2) unutra nji deo-manji, ne sadr i cilia Sastav: 1) ko a pokriva prednju stranu, obrasla ne nim dlakama, a na obodnoj ivici sadr i: - ciliae - glandulae ciliares (znojne lezde) - glandulae sebaceae (lojne lezde,upalom nastaje hordiolum externus spolja nji mi ak) 2) potko ni sloj rastresito vezivno tkivo 3) sloj popre noprugastih mi i a - m.orbicularis oculi (inervacija: n.facialis) - m.levator palpebrae superioris pripoj: vrh orbitae (iznad canalis opticus) na dubokoj strani ko e i na prednjoj strani tarsus -a inervacija: n.oculomotorius dejstvo: povla i gornji kapak navi e 4) fibrozni sloj - septum orbitale - tarsus superior et inferior fibrozne plo e u kojima su sme tene gll.tarsales (lojne, hordiolum int.) - lig.palpebrale mediale et laterale 5) sloj glatkih mi i a - m.tarsalis superior et inferior inervacija: grane sympathicus-a; dejstvo: odr avaju normalnu irinu rima palpe brarum 6) sluzoko ni sloj obla e unutra nju stranu kapka i predstavljen je sa tunica conjunctiva palpebrarum Sudovi: - arterije: - aa.palpebrales laterales (bo ne grana a.lacrimalis) - aa.palpebrales mediales (bo ne grane a.ophtalmicae) * me usobno anastomozuju u kapcima obrazuju i arcus palpebralis superior et inferior * - vene: (nisu pratilje arterija) v.angularis - vv.temporales superficiales - vv.ophtalmicae superiores et inferiores - limfa: nodi lymphatici parotidei et submandibulares
84

Inervacija: - motorni ivci: - n.oculomotorius - n.facialis - gran ice sympathicus-a (za glatke mi i e) - senzitivni ivci: - n.lacrimalis (zavr na grana n.ophtalmicus-a) - n.supraorbitalis (zavr na grana n.frontalis-a) - n.supratrochelaris (zavr na grana n.frontalis-a) - n.infratrochelaris (zavr na grana n.nasociliaris) - n.infraorbitalis (zavr na grana n.maxillaris-a) 6. Tunica conjunctiva Opis: predstavlja glatku,sjajnu i providnu sluzoko nu opnu koja obla e i me usobno vezuje zadnju stranu kapaka i prednju stranu sclerae. Pa se na njoj mogu razlikovati: 1) tunica conjunctiva palpebrarum 2) tunica conjunctiva bulbi obla e prednji deo sclerae do limbus corneae gde se nastavlja sa epithelium anterius corneae.Oko limbus corneae zajedno sa Tenonovom fascijom obrazuje anulus conjunctivae oko corneae u kom se nalazi perikornealni arterijski splet. 3) fornix conjunctivae superior et inferior sluzoko ni pag koji se formira kad se 1) prebacuje na 2) Tvorevine: 1) plica semilunaris conjunctivae zajedno sa unutra njim delovima slobodne ivice kapaka ograni ava lacus lacrimalis. 2) caruncula lacrimalis le i na dnu lacus lacrimalis Svi opisani delovi tunicae conjunctivae zajedno sa facies anterior corneae pri zatvorenim palpebrae obrazuju saccus conjunctivae. 7. Apparatus lacrimalis Glandula lacrimalis Uloga: - lu i suze koje ispiraju i vla e cornea Opis: pomo u zavr ne tetive m.levator palpebrae superioris je podeljena na 2 dela: 1) pars orbitalis ve i i kompaktniji, sme ten u fossa glandulae lacrimalis i nepristupa an pregledu 2) pars palpebralis sastavljen iz 15-30 povezanih re nji a iza spolja njeg dela gornjeg kapka, dostupan 3) ductuli excretorii 8-12 otvaraju se u fornix conjunctivae superior i izlivaju suze. Sudovi: - aterija: a.lacrimalis - vene: pritoke v.ophtalmica superior - limfa: nodi lymphoidei parotidei

85

Inervacija: n.facialis n.petrosus major ganglion pterygopalatinum n.zygomaticus r.communicans cum n.zygomatico n.lacrimalis (Pa-Sy ) Odvodni organi suza Uloga: - sprovode suze iz saccus lacrimalis u meatus nasalis inferior Put suza: saccus conjunctivae

n.maxillaris

lacus lacrimalis (ograni eo gore i dole: slobodne ivice kapaka; spolja: plica semilunaris conjunctivae unutra: angulus oculi medialis) papilla lacrimalis (le i na spoju unutra njeg i spolja njeg dela slobodne ivice o nog kapka) punctum lacrimale (popre na pukotina na vrhu suzne bradavice) canaliculus lacrimalis (superior et inferior, koji svaki ima svoj vertikalni pa horizontalni deo) saccus lacrimalis (le i u fossa sacci lacrimalis a odgore je zasveden sa fornix sacci lacrimalis) ductus nasolacrimalis (prolazi kroz canalis nasolacrimalis i na donjem otvoru ima plica lacrimalis zalistak) meatus nasalis inferior

86

II ORGAN SLUHA I RAVNOTE E (organum vestibulocochleare) Uho se deli na: I AURIS EXTERNA 1. Auricula 2. Meatus acusticus externus 3. Membrana tympani (membrana tympanica) II AURIS MEDIA 1.Cavitas tympanica: - ossicula auditus - artt.ossiculorum auditus - ligg.ossiculorum auditus - mm.ossiculorum auditus 2. Tuba auditiva 3. upljine unutar processus mastoideus: - aditus ad antrum - antrum mastoideum - cellulae mastoideae III AURIS INTERNA 1. Labyrinthus osseus: - cochlea - vestibulum - canales semicirculares 2. Labyrinthus membranaceus: - labyrinthus cochlearis - labyrinthus vestibularis I AURIS EXTERNA 1. Auricula Opis: predstavlja ko no-hrskavi avi organ na bo noj strani lobanje, na kome se razlikuju 2 strane. a) spolja nja strana u celini konkavna i nosi na sebi: - concha auriculae - tragus - antitragus - incisura intertragica - helix - antihelix - scapha - lobus auriculae b) unutra nja strana ucelini konveksna sa mnogobrojnim ispup enjima i udubljenjima, manje bitnih Sastav: a) ko a sadr i retke dla ice spolja, a iza tragusa su one guste, vrste i duge i nazivaju se tragi b) cartilago auriculae elasti ne je prirode, ini podlogu itave auriculae, osim u predelu lobus auriculae, i nastavlja se na cartilago meatus acustici
87

c) ligg.auricularia d) mm.auriculares mali zakr ljali mi i i samog uha + mm.auriculares anterior,superior et posterior. 2. Meatus acustici externi Opis: hrskavi avo-ko tani kanal du ine oko 25mm, koji sprovodi zvuk i koji ima 3 dela. a) meatus acusticus externus cartilagineus (spolja nja 1/3, ide navi e,unazad i unutra) b) porus acusticus externus c) meatus acusticus externus osseus (unutra nje 2/3, ide nani e,unapred i unutra) Sastav: a) meatus acusticus externus cartilagineus: - prednji i donji zid gradi cartilago meatus acustici - zadnji i gornji zid gradi fibrozna opna b) meatus acusticus externus osseus: - prednji i donji zid gradi pars tympanica ossis temporalis - zadnji i gornji zid gradi pars squamosa ossis temporalis - spolja nji otvor porus acusticus externus - unutra nji otvor sulcus tympanicus pripaja se pars tensa M.T - incisura tympanica pripaj se pars flaccida M.T c) ko a vrsto je srasla za podlogu i sadr i: - glandulae sebaceae (lojne lezde) - glandulae ceruminosae (znojne lezde) - lanugo (dlake) * sekret lojnih i znojnih lezda pome an sa deskvamiranim elijama i dlakama obrazuje cerumen 3. Membrana tympani Opis: predstavlja ko no-fibrozno-sluzoko nu plo icu na dnu meatus acusticus externus koja ujedno predstavlja i granicu izme u auris externa et auris media.Ona ima pars flaccida et pars tensa iu obliku je levka, tako da je nagnuta prema prednjem i donjem zidu pod uglom od 45 o Na njoj razlikujemo: a) spolja nja strana pokrivena je ko om i tankim slojem cerumena i na sebi ima: - umbo membranae tympani (prouzrokovano sa manubrium mallei) - stria mallearis (prouzrokovana itavim manubrium mallei) - prominentia mallearis (prozurokovano sa processus lateralis mallei) * deo iznad prominentiae mallearis pripada pars flaccida - spolja nja strana je ina e podeljena pomo u jedne ravni k oja prolazi kroz stria mallearis i druge ravni koja prolazi pod pravim uglom u odnosu na prvu tj. kroz umbo membranae tympani, na 4 kvadranta, dva gornja i dva donja. Prednje-donji je svetlosni trougao,ili kupa, a zadnje -donji je hiru ki pristupni put.
88

b) unutra nja strana pokrivena je sluzoko om i nosi na sebi plica chordae tympani. * plica chordae tympani je ustvari plica mallearis anterior et plica mallearis posterior. - plica mallearis anterior ispod je processus anterior mallei , lig.mallei anteri us, a.tympanica anterior i chorda tympani i svi ovi elementi prolaze kroz fissura petrotympanica. - plica mallearis posterior ispod sadr i samo chorda tympani Sastav: pars tesna ine sva tri sloja, dok pars flaccida ine samo ko ni i sluzoko ni sloj. a) stratum cutaneum epidermis izrazito velike regenerativne sposobnosti b) lamina propria membranae tympani postoji samo u pars tensa i u ovom sloju je fibroznim vlaknima utkana manubrium mallei i processus lateralis mallei. c) tunica mucosa obla e unutra nju stranu i pokriva manubrium mallei i chorda tympani. II AURIS MEDIA 1. Cavitas tympanica Opis: ko tano-opnasta upljina, koja predstavlja sredi nji deo srednjeg uha, i ima oblik bikonkavnog so iva te joj se opisuju 6 zidova: 1) paries membranaceus (spolja nji) ve i deo obrazuje membrana tympani - manji, donj ideo obrazuje pars squamosa ossis temporalis 2) paries labyrinthicus (unutra nji) ini tanka ko tana plo ica koja odvaja srednje od unutra njeg uha i nosi brojne tvorevine: a) promontorium ima sulcus promontorii (prolazi n.tympanicus) b) fenestra vestibuli ovalni otvor kojim komuniciraju cavitas tympanica i scala vestibuli, i u koji se uvla i basis stapedis. c) fenestra cochleae otvor kojim komuniciraju cavitas tympanica i scala tympani, a zatvoren sa membrana tympani secundaria d) prominentia canalis facialis ispup enje koje prouzrokuje canalis facialis svojim drugim horizontalnim delom, i pru a se do aditus ad antrum. 3) paries caroticus (prednji) odgovara zidu canalis caroticus, pa i nosi izbo enje ovog kanala i pored toga nosi: a) ostium tympanicum tubae auditivae b) fissura petrotympanica 4) paries mastoideus (zadnji) odgovara processus mastoideus-u i njegovim upljinama a nosi: a) aditus ad antrum komunikacija antrum mastoideum sa cavitas tympanica. b) eminentia pyramidalis mala, uplja ko tana bodlja koja sadr i m.stapedius 5) paries tegmentalis (gornji) ini horizontalno postavljena plo ica koja gradi tegmen tympani

89

6) paries jugularis (donji) predstavlja dno cavitas tympanica i odgovara fossa jugularis i njenom sadr aju. Cavitas tympanica se mo e u topografskom i klini kom pogledu podeliti na tri sprata: 1) recessus epitympanicus (gornji) sadr i: - aditus ad antrum, caput mallei, corpus incudis 2) mesotympanum (srednji) sadr i: stapes, malleus (osim caput mallei) i incus (osim corpus incudis) 3) recessus hypotympanicus (donji) Ossicula auditus - Predstavljaju 3 slu ne ko ice sme tene u cavum tympani, i imaju ulogu da prenose zvu ne talase od membranae tympani do paries labyrinthicus. 1) Malleus ( eki ) najlateralnija ko ica, utkana u fibrozni sloj membranae tympani, a ine je slede i delovi: - caput mallei - collum mallei - manubrium mallei (utkana) - processus lateralis (utkan) - processus anterior 2) Incus (nakovanj) sastoji se iz: - corpus incudis - crus longum (njegov zavr etak je processus lenticularis) - crus breve 3) Stapes (uzengija) sastoji se iz: - caput stapedis - crus anterius - crus posterius - basis stapedis (uglavljena u fenestra vestibuli) Articulationes ossiculorum auditus 1) art.incudomallearis (minimalni pokreti, gotovo nepokretan) 2) art.incudostapedialis (pokretan) Ligamenta ossiculorum auditus 1) lig.mallei anterius, superius, laterale 2) lig.incudis superius et posterius 3) membrana stapedialis 4) lig.anulare stapedialis Musculi ossiculorum auditus 1) m.tensor tympani (popre noprugast) pripoj: semicanalis musculi tensoris tympani, tuba auditiva collum mallei inervacija: n.tensoris tympani (grana n.mandibularis-a) dejstvo: zate e membrana tympani i uvla i basis stapedis u fenestra vestibuli 2) m.stapedius (najmanji popre noprugasti mi i u telu) pripoj: sme ten u upljini eminentia pyramidalis (processus pyramidalis) caput stapedis inervacija: n.stapedius (intrapetrozna grana n.facialis-a)
90

dejstvo: izvla i basis stapedis iz fenestra vestibuli pagovi bubne duplje recessus membranae tympani superior (Prussakov pag) sluzoko ni pag unutra pars flaccida membrane t. 2. Tuba auditiva Uloga: izjedna ava pritisak unutar cavitas tympanica sa atmosferskim pritiskom Opis: predstavlja ko tano-opnasto-hrskavi avu cev koja spaja cavitas tympanica i nasopharynx, i pru a se koso,nani e i unutra.oblo ena je sluzoko om respiratornog tipa, i sastoji se iz: 1) ostium tympanicum tubae auditivae ovalni ko tani otvor na prednjem zidu (paries caroticus) cavitas tympanica. 2) pars ossea tubae auditivae ini zadnje-spolja nju 1/3 i obrazuje semicanalis tubae auditivae, koji se nalazi u pars petrosa i pars tympanica ossis temporalis. 3) pars cartilaginea tubae auditivae ini prednje-unutra nje 2/3 i sastoji se iz: a) cartilago tubae auditivae gradi unutra nji i gornji zid trube, i pri vr en je za bazu lobanje od spina ossis sphenoidalis do lamina medialis processus pterygoidei. b) lamina membranacea gradi spolja nji i donji zid trube 4) ositum pharyngeum tubae auditivae otvor na bo nom zidu nasopharynx -a Mi i i tubae auditivae 1) m.tensor veli palatini pripoj: fossa scaphoidea, aponeurosis palati tuba auditiva (spolja nji zid) inervacija: n.tensoris veli palatini (grana n.mandibularis-a) dejstvo: dilatator tubae auditivae 2) m.levator veli palatini pripoj: facies inferior partis petrosae tuba auditiva (donji zid) inervacija: plexus pharyngeus 3) m.slapingopharyngeus (predstavlja deo m.palatophar yngeus-a) Dejstvo: generalno svi mi i i otvaraju trubu, pri gutanju, zevanju ili govoru. 3. upljine unutar processus mastoideus 1) Aditus ad antrum Opis: predstavlja ko tani trostranoprizmati an kanal koji predstavlja ulaz u antrum mastoideum, a time i komunikaciju izme u cavitas tympanica i antrum mastoideum. Ispod aditus ad antrum le i drugo koleno canalis facialis-a 2) Antrum mastoideum

91

Opis: predstavlja najve u upljinu u processus mastoideus, koja je veli ine zrna pasulja i ima oblik uplje nepravilne kocke sa 6 zidova: a) prednji zid u gornjem delu aditus ad antrum, a u donjem canalis facialis (drugo koleno i nishodni deo) b) zadnji zid u odnosu sa sinus sigmoideus c) gornji zid u odnosu sa fossa cranii media preko tegmen tympani. d) donji zid cellulae mastoideae e) spolja nji zid spolja nja strana processus mastoideus f) unutra nji zid fossa cranii posterior et cerebellum 3) Cellulae mastoideae Opis: predstavljaju male ko tane upljine ispunjene vazduhom i sme tene oko antrum mastoideum, sa kojim komuniciraju.Oblo ene su sluzoko om koja predstavlja produ etak sluzoko e cavitas tympanica. III AURIS INTERNA U njemu se nalaze receptori ula sluha i ravnote e i predstavlja najslo eniji deo uha zbog ega se i naziva labirint.Ono se nalazi unutar pars petrosa ossis temporalis i mo e se podeliti na: I) Labyrinthus osseus: - cochlea - vestibulum - canales semicirculares - meatus acusticus internus II) Labyrinthus membranaceus: a) labyrinthus cochlearis: - ductus cochlearis b) labyrinthus vestibularis: - sacculus - utriculus - ductus utriculosaccularis - ductus reuniens - ductus semicirculares - ductus endolymphaticus - saccus endolymphaticus - spatium perilymphaticum I) Labyrinthus osseus 1. Cochlea (ko tani pu ) Opis: ima oblik ku ice ba tenskog pu a iji je u i kraj (cupula cochleae) okrenut napred i dole, a iri kraj (basis cochleae) okrenut nazad i gore i odgovara fundus meatus acustici interni.U njemu je sme ten akusti ki deo membranoznog labirinta. Sastavni delovi:
92

a) modiolus predstavlja sredi nji deo,osovinu, koja ima oblik uplje kupe, a ija baza odgovara area cochleae na fundus meatus acustici interni, a na spolja njoj povr ini se nalaze spiralno raspore eni otvori, tractus spiralis foraminosus, od kojih polaze canales longitudinales modioli, koji se zajedno ulivaju u canalis spiralis modioli u kom le i ganglion spirale. b) canalis spiralis cochleae predstavlja savijenu ko tanu cev koja se uvija oko spolja nje povr ine modiolus-a obrazuju i oko dve i po vijuge (bazalnu,sredi nju i kupu larnu).Bazalna vijuga prouzrokuje promontorium na paries labyrinthicus cavum tympani, i otvara se u vestibulumu. c) lamina spiralis ossea tanka ko tana plo ica,spiralno pri vr ena za spolja nju povr inu modiolusa. ine je: - dva dela: 1) pu ni (spiralni) deo 2) tremni (pravi) deo ulazi u vestibulum - dve ivice: 1) unutra nja (pripojna) pripojena za modiolus 2) spolja nja (slobodna) za nju pripojen ductus cochlearis - dve strane: 1) gornja ini deo scala vestibuli 2) donja ini deo scala tympani Canalis spiralis cochleae je pomo u lamina spiralis ossea i ductus cochlearis podeljena na dva sprata: 1) scala vestibuli (gornji sprat) 2) scala tympani (donji sprat) 2. Vestibulum (trem) Opis: deo ko tanog labirinta koji le i ispred canales semicirculares ossei a iza cochleae, i ima oblik uplje prizme na kojoj se opisuju 6 zidova: a) prednji zid nosi otvor canalis spiralis cochleae b) zadnji zid otvor ampulla ossea posterior c) gornji zid pokazuje 4 otvora: 1) ampulla ossea anterior prednje-unutra nji ugao 2) ampulla ossea lateralis prednje-spolja nji ugao 3) crus osseum commune zadnje-unutra nji ugao 4) curs osseum simplex zadnje-spolja nji ugao d) donji zid predstavljen uskim lebom e) spolja nji zid odgovara zadnjem delu paries labyrinthicus cavum tympani i nosi na sebi: - fenestra vestibuli - fenestra cochleae - lamina spiralis secundaria f) unutra nji zid gradi zadnju polovinu fundus meatus acustici interni i na njemu razlikujemo slede e: Unutra nji zid Labyrinthus membranaceus
93

Maculae cribrosae Nerv Fundus meatus acustici interni recessus ellipticus utriculus macula cribrosa superior n.utriculoampullaris area vestibularis superior recessus sphericus sacculus macula cribrosa media n.saccularis area vestibularis inferior recessus cochlearis caecum vestibulare - - ampulla ossea posterior - macula cribrosa inferior n.ampullaris posterior foramen singulare (area vestibularis inferior) apertura interna aqueductus vestibuli ductus endolymphaticus Vestibulum je pomo u lamina spiralis ossea, lamina spiralis secundaria i caecum vestibulare podeljen na: 1. scala vestibuli (gornji sprat) u vezi sa cavitas tympanica preko fenestra vestibuli 2. scala tympani (donji sprat) u vezi sa cavitas tympanica preko fenestra cochleae 3. Canales semicirculares ossei (ko tani polukru ni kanali) Opis: predstavljaju tri polukru na kanala, koja imaju oblik cilindri ne cevi, savijene u obliku potkovice i postavljene u sve tri ravni prostora (forntalnoj,sagitalnoj i horizontalnoj).Svaki kanal ima pro ireni kraj (ampulla) i jednostavni kraj (crus). 1) canalis semicircularis anterior (sagitalna ravan) prouzrokuje eminentia arcuata ampulla ossea anterior otvara se u prednje-unutra njem uglu gornjeg zida vestibulum-a crus osseum commune ( ine crus anterior et posterior) otvara se u zadnje-unutra njem uglu krova 2) canalis semicircularis posterior (frontalna ravan) ampulla ossea posterior otvara se na zadnjem zidu vestibulum-a
94

crus osseum commune otvara se na zadnje-unutra njem uglu gornjeg zida vestibulum-a 3) canalis semicircularis lateralis (horizontalna ravan) gradi unutra nji zid aditus ad antrum ampulla ossea lateralis otvara se u prednje-spolja njem uglu gornjeg zida vestibulum -a crus osseum simplex otvara se na zadnje-spolja njem uglu gornjeg zida vestibulum-a II) Labyrinthus membranaceus 1. Labyrinthus cochlearis a) Ductus cochlearis (opnasti pu ) Opis: predstavlja spiralno savijenu trostranoprizmati nu cev zatvorenu sa oba kraja u kojoj su sme teni receptori ula sluha.Ima 2 dela: 1) deo u canalis spiralis cochleae obrazuje dve i po vijuge i nalazi se izme u spolja nje ivice lamina spiralis ossea i zida canalis spiralis cochleae tako da gradi lamina spiralis membranacea.Razlikuju se 3 zida: a) paries externus ductus cochlearis srastao sa periostom canalis spiralis cochleae b) paries vestibularis ductus cochlearis razdvaja scala vestibuli i scala media c) paries tympanicus (membrana spiralis) razdvaja scala tympani i scala media i na njemu le i organum spirale Cortii sa auditivnim elijama * ovaj deo ductus cochlearis zajedno sa lamina spiralis cochleae deli canalis spiralis cochleae na scala vestibuli (perilimfa), scala tympani (perilimfa) i scala media (endolimfa), a helicotrema predstavlja komunikacioni otvor na cupula cochleae, izme u scala tympani et scala vestibuli. 2) deo u vestibulumu (slepo zatvoren) caecum vestibulare tako e u estvuje u izgradnji ko tano-opnaste pregrade vestibulum-a, koja ga deli na scala vestibuli et scala tympani 2. Labyrinthus vestibularis a) Sacculus (kesica) Opis: mala,loptasta vre ica koja le i na unutra njem zidu vestibuluma u recessus sphericus ispred i ispod utriculus-a a iza i iznad caecum vestibulare. Komunikacija: komunicira preko ductus reuniens sa caecum vestibulare i preko du ctus utriculosaccularis sa utriculusom i sa ductus endolymphaticusom. Stati ka mrlja macula sacculi: - nalazi se na unutra njoj povr ini prednje -spolja njeg zida - sadr i neuroepitelijalne elije od kojih polazi n.saccularis b) Utriculus (me nica) Opis: uplja,opnasta kesa, oblika izdu enog jajeta koja le i na unutra njem zidu vestibuluma u recessus ellipticus iznad i iza sacculusa a ispred ductus semicirculares. Komunikacija: komunicira preko ductus utriculosaccularis sa sacculusom i sa ductus endolymphaticus i
95

sadr i 5 otvora za ductus semicirculares. Stati ka mrlja macula utriculi: - nalazi se na unutra njoj povr ini prednje -spolja njeg zida - sadr i neuroepitelijalne elije od kojih polazi n.utricularis c) Ductus semicirculares (opnasti polukru ni kanali) Opis:predstavljaju tri polukru na kanala sme tena u ko tanim polukru nim kanalima, koja se otvaraju pomo u 5 otvora u utriculus. Svaki od kanala ima svoj pro iren deo (ampulla membranacea ) i opnasti krak (crus membranaceus) 1) ductus semicircularis anterior ampulla membranacea anterior crus membranaceus commune 2) ductus semicircularis posterior ampulla membranacea posterior crus membranaceus communae 3) ductus semicircularis lateralis ampulla membranacea lateralis crus membranaceus simplex Na unutra njoj povr ini svake ampullae se nalazi crista ampullaris koja je presvu ena neuroepitelijalnim elijama od kojih polazi n.ampullaris posterior i ampularni deo n.utriculoampullaris -a. d) Ductus utriculosaccularis Opis: predstavlja komunikacioni kanal izme u utriculusa, sacculusa i ductus endolymphaticusa i ima 2 dela, koja se spajaju pod o trim uglom, od kog polazi ductus endolymphaticus. 1) ductus utricularis 2) ductus saccularis e) Ductus reuniens Opis: predstavlja komunikacioni kanal izme u caecum vestibulare i sacculus-a f) Ductus et saccus endolymphaticus Uloga: regulisanje pritiska endolimfe, koja predstavlja te nost koja ispunjava delove opnastog labirinta Opis: polazi od temena ductus utriculosaccularis i napu ta vestibulum kroz apertura interna aqueductus vestibuli, na unutra njem zidu vestibulum -a. Zavr ava se slepo u saccus endolymphaticus koja predstavlja kesicu unutar duplikature dura mater koja se nalazi na facies posterior partis petrosae u apertura externa aqueductus vestibuli. g) Spatium perilymphaticum

96

Opis: predstavlja pukotinasti prostor izme u labyrinthus osseus et labyrinthus membranaceus koji ispunjava bezbojna te nost perilympha. Spatium perilymphaticum komunicira sa cavum subarachnoideale koji je ispunjen sa liquor cerebrospinali s. Krvni sudovi auris internae Arterije: - a.labyrinthi (bo na grana a.basilaris) Vene: - vv.labyrinthi u sinus petrosus inferior - v.canaliculi cochleae Limfa: - endolimfa i perilimfa imaju ulogu limfnih puteva Nervi: - n.vestibulocochlearis

97

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful