Pag.

121-136

Vol. 8(2000), No. 2(20) PROSTOR

Melita ViliËiÊ
SveuËiliπte u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, KaËiÊeva 26 Izvorni znanstveni Ëlanak • Original Scientific Paper UDK • UDC 721.021.22 72.036.76.77 Znanstvena klasifikacija • Scientific Classification PodruËje: TehniËke znanosti • Section: Technical Sciences Polje: Arhitektura i urbanizam • Field: Architecture and Urban Planning Grana • Branch: 2. 01.04 - Razvoj arh. i urb. • Architect. and Urban Development Rukopis primljen • Manuscript Received: 20. 09. 1999. »lanak prihvaÊen • Article Accepted: 29. 03. 2000.

Arhitekt i njegov nacrt u starom vijeku III. Etrurija, Rim* The Architect and his Design in the Ancient World III. Etruria, Rome*
KljuËne rijeËi • Key words arhitekt arhitektonski crteæ arhitektura starog vijeka Etrurija Rim architect architectural design ancient world architecture Etruria Rome

Saæetak • Abstract

U tekstu se obrauje iznimno zanimljiv i vaæan medij arhitektonske kulture arhitektonski nacrt, koji se veæe za osobe umjetnika arhitekata. Rad je rezultat iznimnog napora za sintezom informacija i znanja o tom mediju rasutih u mnoπtvu posebnih djela, studija i prikaza arhitektonske kulture svjetske i hrvatske literature. U treÊem nastavku obraena je etrurska i rimska antiËka arhitektura. The text deals with a very interesting and important medium of architectural culture, the architectural design, which is linked with the person of the architect. It is an outstanding effort to synthesise information and knowledge about the architectural design scattered in many books, papers and reviews on architecture in world and Croatian literature. The third instalment treats Etruscan and Roman classical architecture.

*

»lanak je dio cjelovitog teksta koji je prof. dr. sc. Melita ViliËiÊ pripremila za knjigu Arhitekt i njegov nacrt kroz vjekove (u koautorstvu s prof. emeritus dr. sc. Senom SekuliÊ-GvozdanoviÊ koja je obradila druga poglavlja). S obzirom da je rukopis do danas ostao nepubliciran, uredniπtvo PROSTORA je, cijeneÊi njegovu vrijednost, integralni tekst odluËilo objaviti u nekoliko nastavaka, kao separatne Ëlanke koji Êe biti odvojeno autorski potpisani. Rukopis je dovrπen 1980. godine, pa u bibliografskom popisu i u nekim tumaËenjima nije uzeta u obzir novija literatura. The article is part of a text written by Professor Melita ViliËiÊ for the book The Architect and his Design Through the Centuries (co-author Professor Emeritus Sena SekuliÊ-GvozdanoviÊ, who wrote the other chapters). Since this important paper was never published, the editorial board of PROSTOR decided to publish the entire text in several instalments as offprints to be separately signed by the author. The manuscript was complited in 1980, so the list of references and some interpretations do not include more recent writing on the subject.

*

121

kako su sami sebe nazivali). No. a u sljedeÊim stoljeÊima Rim proπiruje vlast nad svim etrurskim i drugim podruËjima poluotoka. Rimljanima su dali. Urna u obliku hrama FG. Za nas je osobito zanimljiv najdulji saËuvani tekst na etrurskom jeziku. Joπ je uvijek tajna kojoj skupini jezika pripada. kao i o mnogim drugim nestalim kulturama. 2. oblikovati velebne prostore. III. πto je Ëest sluËaj u ranih kultura. Urna romanizirane obitelji Publija Volumnija u obliku hrama FG. rituali pri planiranju gradova. saznajemo samo iz preostalih umjetnina. svod i kupola. Istog su karaktera i urne s pepelom umrlih (ali tijela pokapaju i u sarkofazima). Krista. 1. odakle naziv Toskana.nastanjivali su Etrurci (na latinskom jeziku Tusci. Ostao je nerazumljiv premda je pismo proËitano. Krista imali pismo. Poznati su elementi njihove religije. Urna u obliku kuÊe FG. Sve je to od njih preuzela rimska kultura. pa one. Njihovom je primjenom mogla razviti grandiozne strukture. ali je od presudnog znaËenja za razvoj arhitekture. Bili su to: luk. srednji njegov dio . stoljeÊa pr. Arhitektonske konstrukcije i strukture govore u prilog grËkoj tezi o njihovu dolasku iz Male Azije. moæda sluËajno. 1. iako su sredinom VII. Etrurija / Etruria Joπ se uvijek malo zna o “tajanstvenom narodu” Etrurcima. stoljeÊu moÊ im veÊ slabi. omotana egipatska mumija iz Aleksandrije. u V. 8(2000).. Urn shaped like a house SL. veÊinom grobnog karaktera. stoljeÊu pr. stoljeÊu pr. Podrijetlo tog naroda nije pouzdano utvreno.PROSTOR Vol. SL. 3. ispisan na komadu platna kojim je. Ekspanzijom su se najviπe proπirili u VI. iz arhitektonskih spomenika. Pag. Urn shaped like a temple SL. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. odakle naziv Tirensko more. u kojoj se oËituje æelja da pokojnik i u prekogrobnom æivotu uæiva blagodati zemaljskog svijeta. 2(20) M. Ponavljaju oblik nastambe.. Taj je tekst poznat znanosti kao liber linteus Zagrabiensis. ili pak Raseni. 121-136 1. i iz ostataka njihovih gradova. elemente konstrukcija po kojima je rimska arhitektura postala velikom. a nalazi se u zagrebaËkome Arheoloπkome muzeju. ili prenijeli. poput modela. do Apenina . Tako o njima. Krista helenski Dorani kolonizirali Siciliju i juæni dio Apeninskog poluotoka. proroËanstva. πto se vidi iz umjetnina πto su ih izvozili ili koje su ostale in situ. Kada su u VIII. Uloga Etruraca nije osobito bitna ni za opÊi razvoj europske kulture i umjetnosti. iz Lidije. Te elemente nalazimo u etrurskim grobnicama. 2.izmeu rijeka Arna i Tibera. Urn of the Romanised family Publia Volumnia shaped like a temple 122 . kako su ih nazivali Grci. prikazuju hram ili nastambu. Nepoznat im je i jezik. 3. ili Tirenci.

117. 2(20) PROSTOR 2. Horacije. U srediπnjem su dijelu najbrojniji Etrurci. pa ojaËani Rimljani ne postaju.za veliËanje ratnih uspjeha. Godine 753. amfiteatri . pr. povjesniËar Livije. Krista do 14. U istom stoljeÊu . to su Trajan (98 .forumi kao srediπta javnog æivota i trgovine. Unutraπnji sukobi. Krista osvajaju Siciliju. Rim pada. To je doba kada nakon Cezarova ubojstva i vladavine trijumvirata kao imperator zavlada Caius Octavius i 27. graanski ratovi i veliËina imperija doveli su do diobe na istoËni i zapadni dio poπto Konstantin 330. nego izgrauju imperij ratovima..osvajanjem Sirije i ©panjolske . Pobjeuje u mnogim ratovima. st. Socijalne suprotnosti robovlasniËkoga druπtvenog ureenja toliko su se razvile da izbijaju Ëeste pobune. Vol. Krista) stimulira “uvoz” grËke umjetnosti i grËkih umjetnika u Rim. 8(2000). teatri . Tada æive pjesnici Virgil. Istodobno osvajanje Makedonije i GrËke (168. g. Taj goroviti poluotok ne stvara. akvadukta. tisuÊljeÊu pr. arhitekt Vitru Vitruvije. g.). g. Ovidije. cirkusi . g. i 146. Hadrijan (117 . Krista Rimom vladaju izborni kraljevi.za prikazivanje drama. terme . slavoluci . a do 270. kasnije Konstantinopol.96. a u I. pr. Nerona (54 . Septimije Sever (192 . najprije etrurske gradove. zatim do 98. poput Grka. g. a na jugu poluotoka i na Siciliji kolonije imaju Grci. vojnih logora . U legendarno doba do 509. kao u GrËkoj. Ëije se bogatstvo temelji na osvajanjima i porobljavanju golemog dijela svijeta. i imena kasnijih vladara povezana su s velikim arhitektonskim djelima.) i Vespazijana (69 . U osvojenim krajevima vladaju rimski zakoni. pa i Britanija. OsnivaË je julijevsko-klaudijevske dinastije (vlada do 68. U to je vrijeme krπÊanstvo veÊ sluæbena religija.217.temelj dræavnog ureenja.). Malo je prirodnih luka. pr. Rim / Rome U I.za borbe gladijatora. izgrauju se trgovi . g. uvode vlastitu civilizaciju. Krista razliËiti su narodi naseljavali Apeninski poluotok. pomorci. Krista feniËka Kartaga u sjevernoj Africi postaje rimskom provincijom. PoËetni oblik vladavine nalikovao je na vladavinu u GrËkoj.305. No. godine poslije Krista postaje Augustus.138. ali postaje i ostaje duhovno srediπte nove religije . Latini to podruËje nazivaju Graecia magna. stoljeÊu pr. bazilike . pr. U III. vladaju Flavijevci. a ostavio ga je kao grad mramora”. Krista osvaja i ostali dio poluotoka.krπÊanstva. g. Meu ostalima. Krista i Egipat postaje rimskom provincijom. III. nije viπe politiËko srediπte Carstva. g. g. g. stoljeÊu pr. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. utvrda. mostova. kao i niz opÊekorisnih graevina: cesta. prenosi sjediπte Carstva u novoosnovanu Romu Novu. zatim on postaje republikom.rimski imperij obuhvaÊa podruËje od Eufrata do Atlantika. 121-136 M.). Socijalni kaos slabi snagu imperija.211. koji mora braniti vrlo duge granice od napadaja barbarskih plemena.).79. U arhitekturi se jasno odraæava socijalni æivot robovlasniËkoga druπtvenog ureenja. Karakala (211 . Gradovi su bili povezani u saveze. u II. Tita i Domicijana imperij doæivljava vrhunac moÊi. izolirane doline.za utrke. ponosnoga πto je “Rim naπao kao grad opeka. znanost i umjetnost.. Era Augusta najvaænije je razdoblje u povijesti Rima. g.). Osim Augusta. ne πire utjecaj koloniziranjem. g.Pag. vije Cezar August vlada od 30.). Ubrzo nakon osvajanja poluotoka slijede Punski ratovi. Za vjerske potrebe 123 . kada za Vespazijana. Uz domove za obiteljski æivot .za sport.castruma. g. pr.) i Dioklecijan (284 .za sudstvo i trgovinu. kupanje i druπtveni æivot. Krista Latini osnivaju grad Rim. pr.

5 m raspona) nije bilo ravnih sve do XIX. 4. dok se nisu poËele primjenjivati æeljezne konstrukcije. Dioklecijanova i Domicijanova palaËa. graditelja tih izvanrednih zdanja koja zrcale i glorificiraju imperijalnu moÊ? Premda svi nisu anonimni. ali puni razvoj doæivljava nakon utemeljenja Carstva. Za kasnorepubliËkog razdoblja razvijaju se bitna obiljeæja arhitekture. opeku i drvo kao pomoÊni materijal primjenjuje se novi “rimski beton”. Uz lokalne modifikacije jasno je naglaπen rimski biljeg arhitektonskog izraza diljem Carstva . na njemu je zasnovan gotovo sav razvoj arhitekture tijekom daljnjih tisuÊu godina. III. Nekima se znade za ime. stupovi pobjeda i grobnice kao arhitektonski spomenici posveÊeni slavi pojedinog imperatora nego i svaka javna graevina nosi ime vladara za Ëije je vladavine podignuta: slavoluk Konstantina.. u kasno doba Republike preko osvojenih podruËja upoznaju helenizam. Kulminirao je veliËanstvenim gotiËkim katedralama. No. stoljeÊa. Maksencijeva bazilika (25 m raspona) ili kupola Panteona (43. Arhitekti / Architects Kakav je bio poloæaj arhitekata. Te su elemente preuzeli od Etruraca i izvanredno ih uspjeπno dalje razvili. 2.PROSTOR Vol. Klasa graditelja nije bila cijenjena kao u Egiptu. πto je omoguÊilo izvedbu konstrukcija velikih lukova. jednaki prostorni sadræaji uz jednake teænje monumentalnosti kao odrazu veliËine i moÊi. Rimskim prostorima velikih raspona kao πto su Karakaline terme (raspon 24 m). Gradnja se opÊenito pripisuje rimskim carevima. Javne su graevine materijalni odraz rimske imperijalne snage. kao glave Panteona . bazilike Julija i Maksencija. arhitekti su izraivali modele za gradnju (Ciceron) ili su crtali planove na pergamentu. Daju ga isti osnovni graevni materijali. 121-136 SL. a nakon pobjede nad GrËkom Horacije zakljuËuje da je “svladana GrËka pobijedila napadaËa”. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. Karakaline i Dioklecijanove terme. Poloæaj vladara kao pontifexa maximusa. jednake konstrukcije. Zbog toga hramovi nemaju vaænost kao u Grka. TumaËili su nacrte na pergamentu za raznovrsna kupa- 124 . slavoluci. Ipak ima nekih zapisa i o rimskim arhitektima. Pag. Prema izvjeπtajima rimskih pisaca. Trajanov stup i stup Marka Aurelija.mramor. dio dræavne politike. Nisu samo trijumfalni lukovi. najprije u dodiru s Magnom Graeciom. Aulus Gellius piπe o sastanku nekoliko arhitekata pozvanih radi izgradnje kupaliπta. Hadrijanova vila. a drugima se Ëak zna poneπto o æivotu i radu. Svodovi utemeljeni na konstrukciji luka. 2(20) M. gdje su bili visoki dostojanstvenici i miljenici vladara. kamen. 8(2000). razvedenih u sve tri dimenzije. 4. Uz etrurske uzore.1. Titov slavoluk. Augustov i Hadrijanov mauzolej. Tlocrt rimskoga groba i kuÊe FG. osobito kriæni svod s dovoljne Ëetiri uporiπne toËke. jer je vjera dio dræavnog ureenja. od ©panjolske do Eufrata. svodova i kupola diljem Carstva.nije znak glorifikacije vjere nego Carstva.od Britanije do Sjeverne Afrike. Ground plan of a Roman grave and house eklektiËkog karaktera izgrauju se dræavni hramovi.. jednak sustav izgradnje. veÊinom ostaju nepoznati usprkos velikom znaËenju πto su ga imperatori i cijelo vladajuÊe druπtvo pridavali grandioznoj izgradnji. Rim se veÊ u doba Republike upoznaje s grËkom umjetnoπÊu. To naËelo ima veliku vaænost. oblikuje prostore razliËitih oblika. Uz osnovni graevni materijal . Zacijelo je glavno obiljeæje arhitekture tog vremena πiroka primjena betona.

na podruËju breæuljaka Palatina i Celiusa. U nekom svom traktatu Ciceron navodi da mu se svia nacrt πto ga je arhitekt Cluatius izradio za spomenik Tuli. Robovi su bili osobito traæeni nakon pobjede nad GrËkom.roba. Tacit spominje arhitekte Severusa i Celera Za vladavine Nerona i Celera. jednome od sedam rimskih breæuljaka. Arhitekt je spomenuti Rabirius. bazena. u njegovoj sluæbi izveli su razliËite graevine. 121-136 M.insule.. Vladar. Nakon Neronove smrti Trajan je zasuo nedovrπenu palaËu i na tome mjestu podigao terme. Plutarh u djelu o Krasu izvjeπtava o Ëestim poæarima u Rimu zbog tijesnih gradnja kuÊa. Neposredno nakon velikog poæara Neron je zapoËeo izgradnju svoje velebne palaËe usred Rima. s nizom otvorenih i zatvorenih prostora. Zapravo je to bio kompleks palaËa.. 125 . Ëesto bliæa specifiËnom tipu vladarske palaËe.kao domus ili privatna obiteljska kuÊa .arhitekata iz osvojenih krajeva. Prema piscu Lucanu pojedini su se arhitekti specijalizirali za odreene tipove graevina. mogao je na træiπtu robova kupiti sve πto mu treba: kuhara ili slikara. 8(2000). naziv palaËa nastao je prema imenu tog breæuljka iznad foruma. No. drugi senator). Hippias spominje kao struËnjak za terme. Rimska nastamba razvijala se u tri smjera: . poznatiji je po osnovi Domicijanove palaËe na Palatinu. no bilo je i robova . Na tim je mjestima onda znanjem robova arhitekata izgraivao stambene kuÊe. U blizini Neronove palaËe dizao se Neronov kolos. nekoÊ raskoπna Domicijanova palaËa . izvor graevnog materijala za renesansne graevine. Po temeljima se osobito istiËe saËuvana. kao i svaki drugi Rimljanin. kipara ili arhitekta. Neronove terme i Domus Aurea. Ciceron je kupio tri ili Ëetiri grËka arhitekta . najRabiriusu. Gradili su vlasnicima i kuÊe za iznajmljivanje u Rimu . sinonima ugodnog doma. vrtova. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. Vol. sve dok veliki dio Rima nije doπao u njegov posjed. Smatra se da je arhitekt tog veliËanstvenog zdanja. PoËevπi od Augusta. Ëije su stanarine donosile visoke prihode. prema negdaπnjem kolosu. III. zapoËetoga za Vespazijana.kao vila ili ladanjska kuÊa. a zatim jeftino kupovati izgorene kuÊe i jeftine susjedne kuÊe. Graevina je danas u ruπevnom stanju jer je tijekom renesanse bila “kamenolom”.Pag. Izgraivali su mu vile na mjestima za ladanje poput one u Tusculumu. bogato oblikovana. pa se. i ulica koje su se po pravilu sjekle pod pravim kutom .poznata kao palaËa Flavijevaca. SaËuvani su tragovi samo nekih. Gaudencije.insulae. Stoga je poËeo kupovati arhitekte i graditelje robove. Rimske bi legije dovodile u Rim sve “uporabivo” pokoreno stanovniπtvo. tu su svoje domove izgradili brojni rimski vladari. Kako se vladarska nastamba uvijek gradila na Palatinu. Martial pak govori o arhitektu Rabiriusu Osim drugih radova. 2(20) PROSTOR liπta. U srednjem vijeku dobila je naziv Koloseum. Najpoznatije su Macellum Augusti. bio Gaudencije moæda rob. visok 120 stopa. Spartian spominje kako je Hadrijanov arhitekt Decrianus maknuo Neronov kolos i proveo zamisao svog vladara. Vespazijan kasnije na mjestu jezera Neronove palaËe gradi amfiteatar. polja i jezera. primjerice. Arhitekti su u specifiËnim rimskim prilikama bili osobe ugledna roda i dobrog odgoja (jedan je postao konzul.kao viπekatna stambena zgrada unutar “otoka” .

5. PostuPostuArchitectus. rimsko-helenistiËkom gradu zatrpanome zajedno s Herkulaneumom 79. izmeu dvaju izlaza. IVLIATERTL. gotovo arhitektom. Ulomci “mramornog plana” FG. Fragments of a “Marble Plan” Poznati su i opisi Plinija Mlaeg u kojima s oduπevljenjem detaljno opisuje razliËite vile. ali su u kamen graevine uklesali guπtera i æabu. Taj se sustav poËeo upotrebljavati oko 80. F. U profesionalne arhitekte Ëesto ubrajaju i cara Hadrijana Vjerojatno je bar djelomiËno Hadrijana. Prema tradiciji. Punim je imenom naznaËen Julius Lacer graditelj mosta kod AlcanLacer. Plinije Stariji spominje grËke arhitekte Saurosa i Batrachosa nisu smjeli Batrachosa: staviti svoje ime na izgraeni hram. πto je omoguÊilo izgradnju golemih terma. Krista. Artorius M. stoljeÊu pr. erupcijom Vezuva. Zotikos. autor mu je G. srediπtu rimske provincije.. Holconiusa Celera. Na juænom dijelu istoËnog krila. ali je u Augustovo doba obnovljen na raËun M.u Solinu. pronaen je na podu u termama ostatak imena. Pag. zbog Ëega ga mnogi smatraju jednim od prvih poznavatelja arhitekture. Krista po uzoru na grËki teatar.PROSTOR Vol. odnosno na zidu sjevernih vrata Dioklecijanove palaËe u Splitu. bio projektant velikih graevina iz vremena svoje vladavine. Ipak postoji mnoπtvo inskripcija s imenima arhitekata. drevnoj Saloni.. Teatar je otkopan kao i mnoge druge graevine Herkulaneuma i Pompeja. Pollio Architectus Jesu li grËka imena Filot i Zotikos uklesana na bazi stupa mauzolejskog periptera. Arhitektu u dræavnoj sluæbi bilo je zabranjeno stavljati ime na svoje graevine iako su se arhitektonska djela slavila i arhitekti visoko cijenili. Veliki je teatar bio vjerojatno izgraen u V. Na naπem podruËju . Sergije Orati Sergije Orati. Architectus. L.. stoji ploËa s imenom arhitekta obnovitelja: M. pr. g. No. tara u ©panjolskoj. g.. B M Ostalo je saËuvano i ime osobe kojoj tradicija pripisuje pronalazak svojevrsnoga centralnoga grijanja prostorija toplim zrakom u kanalima poda i zidova (hipokaustum). 121-136 SL.. mius C. katastrofom koju je Plinije u pismima opisao Tacitu. moæda arhitektova: D M IVLIAE SO. Primus Architectus Poznat je i arhitekt teatra u Ahaerkulaneumu: Publije Numizije Numizije. simbole njihovih imena. 126 . 2(20) M. na ploËniku foruma u Terracini stoji: C. Holconiusa Rufusa i M. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. imena arhitekata palaËe ili barem suradnika u izgradnji? Postoji natpis i na teatru u Pompejima.. 8(2000). III. 5.

I taj je u II. u I. Stiliziran i shematski prikazan luk nalazimo na novcu tog doba. Taj je most prikazan na joπ nekim rimskim umjetniËkim djelima. daËansko selo u Sedmogradskoj. vidi se dvorana kruænog tlocrta pokraj koje piπe: (th) ERMAE (Agrip) PAE SaËuvani su ulomci plana i djelomiËno su rekonstruirani prema podacima iz doba Konstantina Velikog (Notitia urbis Regionum). te pokoreni i osvojen teritorij. 6. saËuvani su arhitektonski nacrti. 127 . narisani su tlocrti (prizemlja?) cijeloga grada na æbuci zidova Vipsanijeva portikusa na Martovu polju. Ta je jedinstvena arhitektonska snimka cijeloga grada . Na mjestu kasnije podignutog Panteona. s nizom tlocrta prosjeËnoga stambenog tipa. U to davno doba jedinstven je primjer toËno izmjeren grad Rim. VeÊi je dio pronaen u XVI. Da se povijesni dokument spasi. Krista. jednako je vaæan dio priËe. U Augustovo vrijeme. isjekao se blok s tabulom teæine 200 tona i zajedno sa oko 7 m rimskog puta podigao oko 25 m iznad leæiπta. g. a dimenzije prostorija naznaËene su brojkama. 121-136 M. mozaici i reljefi realistiËno prikazuju individualnost. koja je Ëesto harala Rimom. pr. primjerice.arhitektura. izvanredno je vaæna po zamisli i tehniËkom dostignuÊu. Na istom je reljefu prikazan most preko Dunava. upravo radi pokoravanja susjednih daËanskih plemena.60 . OvjekovjeËujuÊi rimske ratne pobjede. tlocrta ostalih otvorenih i zatvorenih prostora te foruma.. i nazvan je Tabula Traiana1.Pag. Popratni opis i danas je djelomiËno Ëitljiv. Visok 38 m. III. Trijumf Marka Aurelija _ reljef FG. stoljeÊu uniπtila vatra. koliba kruænog tlocrta i πiljatih krovova. poput stripa prikazuje pohod na DeËane. 6. Trajanov stup podignut je u Ëast careve pobjede nad DeËanima. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. stoljeÊu. Prikazano je. Iako snimka nije potpuno vjerna. izveden u pribliænom mjerilu 1 : 250. kao i brojna arhitektonska djela (architectura numismatica). SL.2. Gotovo u duhu danaπnjih nacrta. slike. Prolazi podruËjem kod Kladova u duæini veÊoj od kilometra.. Ærtve Marka Aurelija pred Jupiterovim hramom na Kapitolu _ reljef FG. 7. stoljeÊu. Planovi / Plans Osim imena arhitekata. Selo se sastoji od niza sojenica. zacijelo iz druge polovice I./54. uz najstarije Agripine terme iz 20. Kako se na tom terenu podigla hidroelektrana. Na taj se tip u Europi potpuno zaboravilo. Pozadina . Most je obnovio 328. svjedoËanstvo je tog pothvata. dok 1853. sa svrhom πto kraÊe i jasnije priËe. vjerske ceremonijale ili svagdaπnji æivot. Pod vladavinom Vespazijana izveden je drugi plan na zidovima hrama Sacrae Urbis. ovaj put na mramornim ploËama s vanjske strane hrama.. NaËin nacrta odgovara naËinu drugih saËuvanih rimskih tlocrta. Plan je poznat kao Forma urbis Romae ili mramorni plan. a zavrπetkom brane nastalo akumulacijsko jezero. st. i XX. tlocrti cijelih gradskih Ëetvrti Rima. st. tj. bila uniπtena vatrom. visoka 1. Vol. a ne tip kao u Grka. Konstantin. tlocrti grobova i kuÊa. Kao i Trajanov stup. ta bi se tabula naπla duboko u vodi. Gore u sredini prikazan je tlocrt prvog kata iste kuÊe. Sav je prikaz potpuno realistiËan. g. ovijen isklesanim reljefima u stotinu zavoja oko 200 m dugih. prapovijesnog stambenog tipa. Marcus Aurelius performing sacrifices in front of Jupiter’s Temple on the Capitol _ relief SL.urbanistiËka snimka. podigao ga je Trajanov arhitekt o kojemu Êe biti rijeËi kasnije. 2(20) PROSTOR 2. »esto su im pozadina pojedinaËna arhitektonska djela i proËelja koja se mogu identificirati. pa je plan ponovno nacrtan za Septimija Severa i Karakale. 8(2000). zatim i druge sojeniËke nastambe te tako ponovno upoznat prapovijesni tip nastambi izgraivan na vodi u obrambene svrhe. No. podignut je istodobno s cestom uz –erdapski klanac. nije istraæeno naselje na Züriπkom jezeru. dugaËka 3. Velike raspone mosta svladao je drvenim lukovima na dvadeset kamenih stupova visokih preko 15 m.75 m u litici isklesana. ostatak u XIX. realistiËno je prikazan tlocrt grobnog spomenika i pokraj njega Ëuvarova kuÊa. 7 Marcus Aurelius’s triumph _ relief 1 “Tabula Traiana”.

Ponegdje spominje konstrukcijske elemente luka i svoda. Most na Dunavu reljef s Trajanova stupa FG. 2. Vitruvije æivi u vrijeme Cezara i Augusta. The bridge across the Danube . Part of Trajan’s Bridge on the Danube shown on a Roman coin Izgled nestalih hramova takoer je saËuvan na reljefima. 121-136 SL. stoljeÊa pr. 9. Hadrijan / Vitruvius.PROSTOR Vol. Pag. g. Potonjemu i posveÊuje svoje djelo.relief on Trajan’s Column 128 . Vitruvije. i to za Augusta i nakon njega. nego po jedinome i jedinstvenom saËuvanom djelu iz antike. Krista. meu kojima je svakako najzanimljiviji “mramorni plan” cijelog Rima. a opisuje i njezinu tehniËku sastavnicu. Odreena je visina izgradnje insula i debljina zia od opeke ovisno o visini graevine. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. Preuzeli su ga i proπirili kasniji spomenuti vladari. Nisu saËuvani samo arhitektonski planovi. 2 Vitruvije. Hadrian Marcus Vitruvius Pollio nije poznat po profesionalnom radu (osim detaljno opisane bazilike za Fano. U djelu De architectura libri decem 2 pod utjecajem je naËela helenistiËkog arhitekta kasnog III. Bili su manje strogi za provincije. Apolodor. Na reljefu slavoluka Marka Aurelija jasno se ocrtava hram Jupitera Kapitolijskog. pr. veÊ je taj grad zarana dobio i svoje graevne propise. Propisi nisu bili jednaki za cijelo podruËje.prikaz na rimskom novcu FG. a u Vitruvijevo su se vrijeme uglavnom primjenjivali za opÊenamjenske graevine i kasnije omoguÊili rimskoj arhitekturi puni razvoj. preuzete od Etruraca. pisano vjerojatno oko 15.veÊ spomenutog Vitruvija Vitruvija. 8. grad blizu Kartage) sudac je morao posvjedoËiti da su opeke naËinjene pet godina prije upotrebe tako da su dovoljno suhe. no u Utici (sjeverna Afrika. koje govori o arhitekturi kao umjetnosti.. 8(2000). 1951. III. No. Krista. za kasnijih nasljednika Nerona i Trajana. Kada je uz drevni forum izgraivao prvi novi forum (Iulium) veÊ je Cezar donio zakon o urbanistiËkom razvoju grada i regulaciji Tibera Lex de urbe augenda. 9. O rimskoj arhitekturi i urbanizmu najviπe saznajemo od jednoga od dvojice najpoznatijih rimskih arhitekata . SL. 8. 2(20) M. veÊinom grËka i helenistiËka.3. danas nepoznate). jasnije prikazan nego na novcu i jasnije “opisan” nego πto je to uËinio Vitruvije. U djelu spominje sva imena klasike. Dio Trajanova mosta na Dunavu .. pisanom od struËnjaka. Apollodorus.

njihov poloæaj. koji su ugroæavali granice sjeverno od Dunava i istoËnog dijela Carstva. graevni materijali: opeka. I. Voda.. II.s kreËom i zidnim kamenom ne samo da pruæa ËvrstoÊu gradnjama. Razvoj stambene arhitekture od prapovijesti. iz Ëega se jasno vidi dijapazon djelovanja rimskog arhitekta. VII.. Vol. RazliËiti strojevi: za dizanje.. Mjesec i Sunce... IX.. uz izgradnju privatnih i javnih graevina. IV. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. pijesak.. etrurski tip hrama i razlike prema grËkome.. VI. Kao izvanredan organizator Trajan je za dvadesetak godina vladavine uËvrstio granice pobijedivπi DaËane i Parte. zdenci. V. Gradnja privatnih kuÊa.Pag... 129 . ornamenti. ekonomiËnost graenja. temelji arhitekture. terme s detaljnim opisom podnoga grijanja toplim zrakom (hipokaustum). sunËani i drugi satovi.pod grËkim nazivom embates. njih sedam. Za razliku od teoretiËara Vitruvija. vijeÊnica... Zvijezde.foruma. simetrija. stupovni redovi. Projektiranje javnih prostora . 8(2000). III. osma je posveÊena hidraulici. Postanak stupovnih redova. astronomija i astrologija. VIII. govore iskljuËivo o arhitekturi. kamen i kamenolomi. 121-136 M. tipovi zia. modul . X. najpoznatiji je arhitekt ne samo carskog vremena nego i rimskog razdoblja uopÊe. fortifikacijskih i religijskih.. zadaÊa arhitekta. drvena graa. III. prema Vitruviju. vertikalne projekcije . Trajan dolazi na vlast nakon dinastije Flavijevaca. cisterne. ima ga kod Baja i na gradskim poljima oko Vezuva. a deseta izradbi strojeva. urbanistiËki smjeπtaj pojedinih graevina s obzirom na izloæenost suncu i vjetrovima. trijemovi i πetaliπta... strane svijeta pri gradnji hramova. neki posebni arhitektonski detalji. vodovodi. drugi je najpoznatiji rimski arhitekt poznat po arhitektonskim ostvarenjima iako je i on pisao o nekim svojim radovima. bazilika. Izvedba. a “. Od cara nekoliko godina mlai Apolodor (60 . Simetrija i osnovni tipovi hramova. kreË i posebna vrsta pijeska koji “neobiËno” djeluje. Odgoj arhitekata... izbor gradiliπta za javne radove.. No. priprema i upotreba graevnog materijala.) postao je veÊ u poËetku Trajanove vladavine ne samo njegov arhitekt veÊ pratilac i savjetnik za sve tehniËke pothvate πto ih je Trajan poduzimao u miru i ratu .. 2(20) PROSTOR Navodimo sadræaje pojedinih knjiga.oko 130. kazaliπta. u doba najveÊeg procvata Rimskog Carstva.. planovi koji se sastoje od tlocrta. crpke i ratne sprave za napad i obranu. njihova izgradnja.. VeÊina knjiga.. kada se gradi u moru” (to je graevni materijal koji je omoguÊio kasnijoj rimskoj arhitekturi primjenu enormno velikih konstrukcija). nego otvrdnu i nasipi pod vodom. Apolodor iz Damaska arhitekt imperatora Trajana. Damaska. deveta izradbi satova... situirana graevina s obzirom na osunËanost.sve je to bila. palestre i luke.prikaza proËelja ili presjeka i perspektivne slike (upravo kao i danas). crpljenje vode. g. podjela arhitekture koja je u Vitruvijevo vrijeme obuhvaÊala graenja satova i strojeva. euritmija.

s razvijenim. Niz tih carskih foruma veliËanstvenom je koncepcijom nadmaπio Trajanov forum. s javnim zgradama.Poliorketika napisao je Trajanova nasljednika Hadrijana. koje je predlagao kao bræe i pokretljivije od prijaπnjih. Tu su se od davnine ukrπtavali utjecaji. PoËetkom Trajanove vladavine Ëinilo se da je izgraen sav srediπnji dio grada jer su carski forumi dopirali gotovo do padina visokog breæuljka Kvirinala. i niveliran. bazilikama. Pripisuju mu se i neke graevine iz vremena vladavine Hadrijana: Hadrijanov cirk i neki drugi. 2(20) M. Apolodoru se takoer pripisuje izgradnja Trajanovih terma. pa Vespazijan (Forum mira).). No.. Zapada i Juga. spis. Postao je to glavni reprezentativni prostor Rima. zadiruÊi velikim dijelom u breæuljak. hramovima. a vjerojatno je sudjelovao i u izgradnji rimske luke Ostije. Tom prilikom prolazi naπim danaπnjim podruËjem. Joπ za Trajana poboljπao je vatrogasne sprave. a trgovanje se premjeπta u sporedne ulice. godine usred Trajanova foruma. dodirivali umjetniËki pravci Istoka. Apolodorovo djelo na terenu veliËine 210 x 160 m. sjeverno od Dunava. Cezar uz taj najstariji trg podiæe novi Forum Iulium. SL. probija put kroz –erdap i podiæe spomenuti most (101 . kurijama. te kao helenistiËki forum u oËitoj kontradikciji sa starim. PoËetkom II. Spis o umijeÊu opsjedanja . noÊili te hranili i napajali konje. Apolodor odreuje lokacije naselja uzduæ Dunava. Naime. iskopan do 38 m dubine. Forum Romanum bio je najstariji srediπnji rimski trg.cijeli ratni pohod na DaËane. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. usporedno s izgradnjom vodovoda do Rima unapreivala se i vatrogasna sluæba.. To baπ nije vjerojatno jer je poznato da je pao u nemilost Trajanova posinka i nasljednika Hadrijana. trijumfalnoga Trajanova luka u Anconi. naæalost izgubljen.PROSTOR Vol. svoga najveÊeg djela.kako je veÊ spomenuto . 8(2000). Trajanov stup podigao je 114. III. O tome mostu kod “æeljeznih vrata” napisao je. joπ prostraniji forum podiæe August. g. te Nerva. Na stupu je prikazan . stoljeÊa Apolodor prati Trajana u sastavu njegovih legija u borbu protiv DaËana. 121-136 Apolodor je podrijetlom iz zemlje bogate kulturne baπtine . DjelomiËno je saËuvan njegov drugi spis o spravama za opsjedanje. Odeona i Gimnaziona u Rimu. prostorno neorganiziranim Forumom Romanumom. 10. 10. gotovo grËkim osjeÊajem za mjeru... rostrama. Pag. sa stupom pobjede. Bio je tipiËan arhitekt helenizma. Reliefs on Trajan’s Column 130 . o Ëemu svjedoËi navedena Trajanova tabula.Sirije. Tako se najveÊi i najraskoπniji Trajanov forum smjestio u produæetku carskih foruma kao majestetiËni niz otvorenih i zatvorenih prostora. Reljefi s Trajanova stupa FG. mjesto gdje su putujuÊi trgovci prodavali robu.102. Bio je to i veliki inæenjerski zahvat u teren.

Krista na tom je mjestu Agripa izgradio prve rimske terme. sreivaËa projekta Hadrijanova mauzoleja. 2(20) PROSTOR Rimski povjesniËar Dion Cassius izvjeπtava da je Apolodor pov-rijedio slikarsku ambiciju i taπtinu buduÊeg vladara jer se u Trajanovoj prisutnosti okomio na Hadrijana rekavπi mu da ode slikati svoje bundeve. KorMucija i neke svoje suvremenike: M. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. U tom je gradu podigao nekoliko graevina. koja se velikim dijelom realizira u duhu njegovih radova.Pag. No. Kornelija. Prema drugim izvorima. pa Ëak i najpoznatije i najsaËuvanije djelo rimske arhitekture . Plaque with inscription on the wall of the theatre in Pompei: M ARTORIUS M L PRIMUS ARCHITECTUS 131 . Taj je veliki arhitekt zacrtao liniju izgradnje kasnije rimske arhitekture. Ëija je visina jednaka promjeru tlocrta. Preostali se dio terma . grandioznu vilu u Tivoliju. Poznata su i druga imena rimskih arhitekata. Zbog tih uvreda Hadrijanovih likovnih ambicija. Cocceiusa Auctusa Auctusa. Joπ ga je viπe povrijedio drugom prilikom.sve do XIX. Svi suvremenici i ostali stari autoriteti opisuju Hadrijana kao osobu potpuno upuÊenu u znanost i umjetnost. godine aktivan u Rimu. obavjeπtava nas Diodor. Tom je prilikom Apolodor primijetio kako je prevelikima predvidio kipove unutar hrama. stoljeÊa. Ëiji raspon kupole nisu premaπila ostvarenja ni Bizanta ni renesanse ... Minidija i G. 121-136 M. osnovu Panteona izradio je arhitekt Valerije iz Ostije. Dvadesete godine pr.86. g. nekoliko godina kasnije car je dao ubiti Apolodora. pr. poznavatelja i oboæavatelja umjetnosti i velikoga graditelja Hadrijana mnogi uvrπtavaju u arhitekte i pripisuju mu gotovo sva djela njegova razdoblja: mauzolej (danas Castel Angelo) i most koji vodi do njega. divio se grËkoj umjetnosti i otpremao mnoge mlade umjetnike na studij u Atenu. jer kad bi se oni uspravili. Bio je to golemi srediπnji prostor. probili bi krov. nelija Iz drugih izvora saznajemo da je na pregraenom Augustovu hramu .gradu Puteolisu (danas katedrala S. uostalom. Vol. Bio je jedan od najsvestranijih i najzanimljivijih likova rimske povijesti. SL. Ostije Zna se ime joπ jednoga Hadrijanova arhitekta: Dekrijana navodno Dekrijana. 8(2000). 11. Aurelija P.Panteon. 11. zadræava. Procula) upisano ime arhitekta L. Apolodor je bio samo prognan i opet je 129. PloËa s natpisom na zidu kazaliπta u Pompejima: M ARTORIUS M L PRIMUS ARCHITECTUS FG. Aurelija. Krista) G. Velikog vladara i velikog putnika koji je obiπao sav svoj imperij. Prema nekim izvorima. kada mu je Hadrijan poslao nacrt (πto. potvruje da se Hadrijan doista aktivno bavio projektiranjem) za hram Venere i Rome.portik danaπnjeg Panteona. Vitruvije spominje suvremenika poznatog vojskovoe Marija (155 . mijenja mu se orijentacija i dograuje rotonda te velika kupola na kruænom tlocrtu. izgorjele oko 100. Sa svojih putovanja donosio je umjetniËka djela. III.

izgraivao Rim u mramoru: Jupiterov hram.. Dræava bi za javne zgrade naruËila od arhitekta izradbu projektnog elaborata: nacrta ili modela. 12. 400 godina kasnije izgraen je kao prvi hram na tlu GrËke.. s vanjskom kolonadom korintskih stupova (nikada potpuno dovrπen). on kaæe i ovo: “. To je vrlo vaæno jer se doista ne moæe stvoriti nijedno djelo bez poπtenja i savjesnosti. terma. mostova. Tijekom radova nadzor nad gradnjom vodili su mensores aedificium. Arhitektura se sastoji od prakse i teorije.. ali i od drugih pisaca.” “.. vjeπtina crtanja. 121-136 SL. a nakon zavrπetka radova dræavna bi komisija preuzela graevinu. Apolodor iz Damaska FG.. Praksa je sposobnost steËena trajnom vjeæbom. stoljeÊu. O rimskim arhitektima / On Roman architects ©to o radu rimskih arhitekata saznajemo iz starih izvora? Najviπe saznajemo od Vitruvija. vojnih logora. Oni nam priopÊavaju da su osim osnovnih arhitektonskih zadataka . saznajemo da je vladar Alek- 132 .” SL. 14.projektiranja i izvedbe otvorenih i zatvorenih prostora foruma.. zapoËet dorski hram Zeusa Olimpijskog ispod Akropole.. amfiteatara.Filozofija oplemenjuje arhitekta i ne dopuπta mu biti uobraæen. stambene arhitekture . Prema tome.. povijesti. a ne smije biti neznalica ni u medicini. stoljeÊu pr. Junonin i Mrtov hram.. s tehniËkim opisom i predraËunom. djela koja su uzor heleniziranja rimske arhitekture.. dakle. prije svih Kosucijevo. No. 13. izraivali planove opsada. Graenje je izvodio poduzetnik. koji bi pola svote honorara dobio unaprijed. 3. cirkusa. teatara. Marcus Vitruvius Pollio U Augustovo doba graditelj Kokcej pretvorio je Lukrinsko jezero u zaljev. poπten i bez pohlepe za novcem... prema priloæenom nacrtu rukama gradi djelo od ma kakve gradnje. Pizis Kosucijevo Za Pizistrata je 530. Apollodorus of Damascus Vitruvije zatim nabraja koja su sve znanja potrebna arhitektu. taj nauk bogat i pun tolikih razliËitih i mnogostrukih znanja.PROSTOR Vol. navodi: “. mislim da se arhitektima s pravom mogu priznati samo oni koji su se od djetinjstva penjali stepenicama razliËitih disciplina. naprotiv. Treba istaknuti grËkog arhitekta Hermodora s otoka Salamine. kad je. Car Hadrijan FG. kurija. Njome se. koji je u II. bazilika. astrologiji. hramova. 2(20) M. stoljeÊa. Poznata su imena rimskih graditelja koji djeluju u Ateni.. poruπen tijekom Mitridatova rata. poznavanje geometrije. 13. palestara. ona od njega zahtijeva da bude skroman.do arhitekture. O odgoju arhitekata najviπe saznajemo od Vitruvija U prvoj knjizi Vitruvija. pravu. Ni talent bez nauka. Pag.. cesta. Marko i Gaj Stalije obnovili su atenski Odeon. nakon zauzeÊa GrËke. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. Emperor Hadrian Ipak ne saznajemo na koji su se naËin u Vitruvijevo vrijeme obrazovali arhitekti. tako i grËki arhitekti grade u Rimu.Obrazovanje arhitekata mora se sastojati od viπe nauka i razliËitih znanja jer arhitekt treba ocjenjivati i vrijednost djela koja potiËu iz drugih vjeπtina. ali je za posao morao dati materijalno jamstvo.. Jesu li postojale πkole ili se naukovanje provodilo πegrtovanjem u arhitektonskim radionicama? Prema Lampridiju.. arhitekt mora biti i nadaren i prijemljiv za nauk. Krista. hranili se znanjima viπe nauka i vjeπtina dok se nisu popeli do najviπeg hrama . To su pismenost. radove iz djelokruga danaπnjih graevnih i vojnih inæenjera. Kao πto rimski arhitekti grade u Ateni. drenaæe. projekte ratnih sprava.. Monije Dat bio je graditelj vodovoda u Cherchellu. III. Teorija je onaj dio koji na osnovi zakona proporcije umije dokazati i rastumaËiti zakone izgraena djela. filozofije i glazbe. ni nauk bez talenta ne mogu stvoriti savrπena umjetnika. rimskom povjesniËaru iz IV. Zato oni arhitekti koji su nastojali bez znanstvenih studija postati vjeπti samo u ruËnom radu nisu mogli postiÊi priznanje za svoje napore. Primjerice.. vodovoda. a Frontin je bio graditelj vodovoda u I.. 12. 8(2000). 14.” SL. g. Marcus Vitruvius Pollio FG..

. pa tako i za arhitekturu. Vol. stoljeÊa navodi da u Rimu njegova vremena djeluje mnoπtvo arhitekata. umjetnosti i arhitekture te utro put rimskome univerzalnom izrazu . onaj iz 337. nastaju novi druπtveni odnosi. Napokon. doduπe. retorike i prava.Pag. za πto nije imao dovoljno struËnjaka.. ali viπe od uËitelja Ëitanja i aritmetike. Prema jednom Dioklecijanovu ediktu iz 301. Kao πto je helenizam izbrisao granice nacionalnih kultura. g. O istom problemu govore i dva kasnija edikta. No. 2(20) PROSTOR sandar Severus poËetkom III. kulture i umjetnosti. πto je rezultat mjera koje je uveo Konstantin.337) opisuje tog vladara kao velikog planera izgradnje. Opseæne izgradnje u Carstvu nema . III. godine æivota. stoljeÊa ustanovio neku vrstu πkola za mnoge struke. malo manje od uËitelja jezika. Stoga su u te πkole djecu mogli slati i siromaπni puËani. uËitelji arhitekture plaÊeni su. Na studij bi ih privukli izgledi za nagrade i povlastice. S razvojem uvjeta pojavljuju se novi nositelji povijesti. 121-136 M. 8(2000).barem ne u Rimu. pa tim ediktom nareuje da se i u najudaljenijim provincijama osnuju arhitektonske πkole u kojima bi se putem prakse izobraæavali studenti oko 22. U njima su uËitelji bili plaÊeni u naravi. Vegecije. i drugi iz 344. 133 .tako sada rimski izraz ne poznaje nacionalnih granica i u Europi stvara podlogu za razvoj jedinstvene umjetnosti srednjeg vijeka./V. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. g. rimski pisac iz IV. Konstantinov edikt (306 .

Leipzig 37. Novi Sad (prev. C. (1962). Wasmuths Lexicon der Bukunst. R. Maiuri. Architecture.Chipiez. (1953). Briggs. K. Tarchi. *** (1929 . J. M. Zagreb 11. A History of Architecture. Leipzig 32. Herodotova istorija. Socijalna istorija umetnosti i knjiæevnosti. Die Baustile: Etrusker-Römer. Historie de l´architecture 1. New York 36. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. 1963). (1968). GrubiπiÊ. Milano 13. Woermann. B. Paris 26. (1919). New York 29.. DobroviÊ. Hoernes. 40. . *** (1931). New York 16. Zagreb 14. Watterson.Zeichnungen. ArseniÊ) 18. Stuttgart 15. T. Anderson.. A.. (1878). T. (1919).Semrau Die Kunst der Altertums Semrau. Architektur . H. (1902). (1927).PROSTOR Vol. Biblija. Sewall. (1890). Berlin 35. (1951). London 12. Lopac) 34. Novara 22. Berlin 4. (1929). I. A. Beograd 17. Historie de l´art dans l´antiquuite. (London. A. Wien 19. Zagreb 23. (1960). Geschichte der Kunst. 2(20) M. A. (1966). S. J. Leipzig 25. Burchardt. PetroviÊ. Mauduit. (1961). W. (1935).Spiers. (1929). Pag.Garrison. 21. Gurlitt. Choisy. Strassburg . (1922). Propylaen Weltgeschichte I.000 godina moderne umjetnosti (Paris. Berlin 28. J. S. M. Stari vek. Flecher. G. Zagreb 3. Neuburger. . Art in the Western World. Hamlin. Leipzig 10. Lübke. PoËeci civilizacije. P. Geschichte der Renaissance in Italien. Ch. Robb. (1968). N. Kunstgeschichte I. MarasoviÊ. (1944). C. A. Beograd 9. (1946). (1936). Urbanizam kroz vekove. M. Zagreb 134 . (1910). C. Milano 33. Alteuropa. M. 8(2000). L. Technik des Altertums. BabiÊ. Schuchardt.. (1967).MarasoviÊ. L. A. Leben und Sitten der Römer. Perrot. Oxford 5. M. *** (1959). (1953). J.1966). Zagreb 24. Urgeschichte der Bilden Kunst in Europa. J. Leipzig 2. Arhitektura starog veka. J. Deroko. Giglioli. Hauser. Sarajevo (prev. T. TeoretiËari proporcija. A. –. No. Prag 20. Paris 7. (1877). M. L´Arte Etrusco-Romana. . Vitruvije. . D. U. Lj. New York 31. (1951).. Dioklecijanova palaËa. Q. (1899). Springer. J.Berlin 30. Architecture through the Ages. Durm. Enciklopedija likovnih umjetnosti. Wooley. Beograd 8.1937). Stuttgart 6. P. III. (1950). J. Ph. W. J. Architektur von Griechenland und Rom. (1962). Deset knjiga o arhitekturi. L´Arte Etrusca. Oblici umijeÊa. I. A History of Western Art. Geschichte der Kunst I. Beograd 27. (1905). The Architect in History. Jung (1883). Pompeji. .. (1953). 1954). *** (1959 . Bossert. 121-136 Literatura • Bibliography 1.

Constantine’s (310-337) Edict shows that this Roman emperor was a great developmental planner. knowledge of geometry. music.as about many other past cultures . Melita ViliËiÊ 135 . bridges. No. too. 121-136 M. history. and from the remains of their cities. their work. He spoke about this problem later. The Etruscans played an important role in the development of architectural structures because they used the arch. The second part of the paper gives us a brief history of the development of Rome with emphasis on how architecture with a Roman stamp developed throughout the Empire. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. preserved designs and town planning. Almost all architectural development in the next thousand years was based on that principle. the same kinds of buildings . orders and ornamentation. from Britain to North Africa. bricks and wood were supplementary building materials .their temples or houses. He wrote about educating architects. No one knows which group of languages it belongs to.Pag. Vol. today in the Archaeological Museum in Zagreb. building materials. said that Rome had many educated architects as a result of the measures started by Emperor Constantine. the same structures. This text.advanced in their splendid feats of engineering. and said that the architect must not be ignorant of medicine. We know elements of Etruscan religion. many of them already very well known. We learn most about Roman architecture and town planning from the most famous Roman architects . although their script has been read. Vaults based on the structure of the arch. drawing skills. from Spain to the Euphrates. The basic construction material was marble. a unique book from the period of Antiquity by an expert who wrote about architecture as an art.. Most of the text is about architects. Vitruvius wrote De architectura libri decem.Vitruvius.like models . The Roman writer Vegetius.all of them built on a monumental scale to reflect the greatness and might of Rome. “liber linteus Zagrabiensis”. Their language is unknown.from remaining monuments and artworks. their social position. aqueducts. There was a prevalent use of the same basic building material. In addition to basic architectural tasks architects also designed war machines for use in sieges. He did not have enough experts to bring about his ideas. prophecies and rituals during planning cities. drainage. law and astrology. building machines. building management. most of them sepulchral. 2(20) PROSTOR Summary • Saæetak The Architect and his Design in the Ancient World III. which repeated the shape of their houses. Vitruvius also emphasised the need for literacy. but architectural structures and forms support the hypothesis that they came from Asia Minor. which their successors on the Apennine Peninsula . were used to shape various kinds of structures that stretched in all three dimensions. plans. philosophy. III.the Romans . the same system of construction. education. These elements can be found in Etruscan tombs. stone. 8(2000). vault and dome. military camps. roads. development of residential architecture. We can therefore learn about the Etruscans . about columns.the Etruscans. The longest preserved text in Etruscan is on a cloth wrapped around an Egyptian mummy from Alexandria. especially the groin vault that was supported on only four points. vaults and domes throughout the Empire. types of buildings. cannot be understood although the script has been read. Etruria. They were to be attracted to studies by the promise of prizes and privileges.. astronomy and astrology. The urns in which they kept the ashes of their dead were also made to show . so he commanded in this edict that architectural schools were to be opened in even the remotest provinces to educate students of about 22 years old. Apollodorus and Hadrian. Rome We do not know the origin of the “mysterious people” .and there was also a broad use of the new “Roman concrete” that enabled the construction of immense arches. but also described its technical side. designing public spaces. the foundations of architecture. at the turn of the 4th into the 5th century.

U struËnim Ëasopisima i zbornicima objavila je niz znanstvenih i struËnih Ëlanaka. predavaËica i pedagoginja. godine.. U sklopu hrvatskog graditeljskog naslijea osobitu je pozornost pridala gradu Senju i obnovi kule Nehaj. umirovljena 1978. She is a lecturer and teacher. Autorica je desetak arhitektonskih projekata i dobitnica pet nagrada za svoje natjeËajne radove. has for many years been professor at the Faculty of Architecture in Zagreb. associate member of the Croatian Academy of Sciences and Arts. Melita ViliËiÊ. PROSTOR ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK • UDC 71/72 GOD. 2(20) STR. • VOL. She has devoted much of her scholarly interest to non-European cultures. ViliËiÊ: Arhitekt i njegov nacrt. In the Croatian architectural heritage she devoted special attention to the town of Senj and renewal of Nehaj Castle. arh. D. suraivala je u Enciklopediji likovnih umjetnosti. Melita ViliËiÊ. konzervatorica i projektantica. ing. She made several architectural designes and won five competition works. dugogodiπnja je redovita profesorica Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. an architectconservationalist.. • NO. dr. Eng. Prof. • PAG. dipl. sc. She retired in 1978. 2000.suradnica HAZU. 8(2000) BR. III. a writer and designer.. She has published many research and professional papers in professional journals and collections and is a contributor to the Encyclopaedia of Fine Arts.Biografija • Biography Prof. srpanj-prosinac • July-December M. Ëlanica . 121-288 ZAGREB. Velik dio znanstvenog interesa posvetila je izvaneuropskim kulturama. Arch. Ph.. 121-136 136 . Pag.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful