You are on page 1of 7

SEMINARSKI RAD

Drage studentice i studenti, buduće kolegice i kolege!

U srednjoj ste se školi, u sklopu nastave izražavanja, upoznali s


pisanjem tekstova raznovrsnih funkcionalnih stilova (izvještaj, referat,
esej). I tijekom vašeg studija susrest ćete se s izradom pismenih
radova (djela), među kojima je najčešći seminarski rad.

Seminarski rad predstavlja samostalnu stručnu obradu određene


teme (problema) iz pojedinog predmeta (kolegija). Njegovom izradom
ćete se šire i dublje upoznati s izabranom materijom, osposobljavati se
za primjenu teorijskog i praktičnog znanja u samostalnoj obradi teme
te primjene metoda znanstvenog istraživanja i ono što je vrlo važno,
stjecat ćete svoja prva iskustva u pisanju stručnih i znanstvenih djela.
Kako seminarskim radom morate dokazati vaše ovladavanje teorijskog
i praktičnog znanja te sposobnost samostalnog služenja stranom i
domaćom literaturom u pismenoj obradi teme, vrlo je važno upoznati
se s ciljevima i svrhom te strukturom seminarskog rada.

1. Svrha i cilj izrade seminarskog rada


Osnovni cilj i svrha izrade seminarskog rada sastoji se u tome da se
potpunije i opsežnije upoznate s problemima određene nastavne
discipline u sklopu nastavnog programa te da se stručno i znanstveno
osposobljavate za pisanje stručnih i znanstvenih radova, odnosno da
steknete vještinu pisanja tih radova, a prije svega, da se osposobite za
izradu diplomske radnje.

2. Struktura seminarskog rada


Svaki seminarski rad sadrži ove elemente: a) naslov rada, b) uvod, c)
središnji dio (razrada/izlaganje materije), d) zaključak, e) popis
korištene literature (bibliografija) i f) priloge.

a) Naslov rada
Naslov seminarskog rada izražava njegov osnovni sadržaj. Zato
izbjegavajte dugačak i pretenciozan naslov - naka bude kratak i jasan.

b) Sadržaj (nova stranica)


Sadržaj predstavlja svojevrsni vodič kroz seminarski rad. On se sastoji
od naslova i podnaslova pojedinih dijelova rada.

c) Uvod (nova stranica)


Ovim pristupnim dijelom seminarskog rada uvedite čitaoca u područje
tretirane teme, upoznajte ga s problemom istraživanja, ciljem i
sadržajem rada. Kao i sva stručna i znanstvena djela, uvod
seminarskog rada obično sadrži ova 4 elementa:
(1) postavljanje (definiranje) problema (istraživanja),
(2) određivanje cilja,
(3) kratak opis dijelova rada (kompoziciju) i
(4) znanstvene metode koje se koriste pri izradi rada.
Opseg uvodnog dijela: 1 - 2 stranice.

d) Razrada (nova stranica)


Ovo je najinventivniji i najopsežniji dio rada, pa se njemu mora
posvetiti osobita pozornost. Tretiranu materiju rasporedite u dijelove
(poglavlja) i niže potcjeline koje trebaju imati (pod)naslove
karakteristične za obuhvaćenu materiju. Dijelovi seminarskog rada, čiji
raspored sadrži sustavno-metodološko-formalni smisao, imaju
suštinsko značenje jer ukazuju na koncepciju seminarskog rada, na
znanstven i sustavan pristup istraživanju u obradi definiranog
problema. Oni moraju činiti jedinstvenu, uzročno-posljedičnu povezanu
cjelinu. U ovom dijelu seminarskog rada oznose se najvažniji rezultati
istražicvanja, što znači da se opisuju, objašnjavaju i obrazlažu
relevantne činjenice, dokazuje se radna hipoteza i obrazlažu postignuti
rezultati. Opseg ovog središnjeg dijela rada: 4 - 6 stranica.

e) Zaključak (nova stranica)


To je završni dio seminarskog rada koji sadrži najvažnija rješenja
postavljenog problema istraživanja, odnosno odgovore na pitanja
postavljena u uvodu. Zaključak je zapravo na koncizan način izložena

2
sinteza seminarskog rada te ne smije biti preopširan. Opseg
zaključnog dijela: 2 - 3 stranice.

f) Popis korištene literature/bibliografija (nova stranica)


Najuputnije je da literaturu koju ste koristili pri pisanju seminarskog
rada, a navodite je poslije zaključka, svrstate u nekoliko grupa.
Najčešće se svrstava u 4 grupe: (1) knjige, (2) članci, studije, (3)
nepotpisani napisi i (4) ostale izvori (npr. priručnici, konvencije, propisi
i sl.). Bibliografija mora biti uređena po abecedi.

g) Prilozi (nova stranica)


Kada je potrebno da se iza teksta seminarskog rada doda određen
prilog (npr. anketni upitnik, tablice s analitičkim podacima i sl.),
povežite na uobičajen način tekst s prilogom (npr. Cf. prilog br. "x" na
kraju rada).

3. Tehnička obrada seminarskog rada

Govorimo li o tehničkoj obradi seminarskog rada, tada prije svega


mislimo na: a) pisanje teksta, b) omotnu ili vanjsku stranicu, c)
unutrašnju stranicu i d) opseg rada.

a) Pisanje teksta
Pri pisanju teksta seminarskog rada, koji zasigurno predstavlja vrlo
težak i odgovoran posao, treba težiti ka jasnoći, konciznosti,
pravopisnoj i gramatičkoj pravilnosti. Pristupite njegovu pisanju tek
nakon što ste prethodno konzultirali i proučili literaturu o tretiranoj
materiji (problemu). Ne žurite u pisanju! Najprije pišite ono što je
najjednostavnije - u konačnoj verziji ćete povezati sve dijelove u
cjelinu. Uvod i zaključak seminarskog rada pišite nakon završetka
teksta rukopisa! Preporučamo da tekst pišete na jednoj (desnoj)
stranici papira ostavljajući dovoljno prostora na margini (rubnici) radi
ispravljanja grešaka, odnosno upotpunjavanja (poboljšavanja) teksta.

Dio teksta jesu i tzv. fusnote (podnožne napomene). One se obično


stavljaju pri dnu stranice, a u njih se unosi sve što bi otežavalo čitanje

3
i razumijevanje teksta: obične primjedbe, eksplikativne primjedbe,
polemičke primjedbe, bibliorafske reference, varijante teksta i sl.

Navodimo kratice koje se uobičajeno koriste u fusnotama:


id. (idem) - isti pisac
ibid. (ibidem) - isto mjesto, na istoj stranici
o. c. 23 - ista knjiga, druga stranica
p. - stranica, ali samo jedna
cf. - usporedi; za parafrazu gdje se u nekim elementima mišljenja
razilaze
v. vidi - potpuno preuzimanje mišljenja

Nakon što ste završili prvu verziju teksta (tzv. prvi koncept), odložite
rukopis kojemu se vratite nakon određenog vremena da biste ga
temeljito ispravili i dotjerali (čitajući rečenicu po rečenicu ispravite
pravopisne, gramatičke i stilske pogreške, kritički provjerite točnost
misli i snagu dokaza, provjerite logičnost izlaganja).

Kao pomoć u sistematizaciji građe mogu vam poslužiti 3 logička


principa:
1. sličnost - sve slične stvari na jednom mjestu
2. logički poredak - vremenske, uzročno-posljedične veze, stilistika
ne dozvoljava najprije iznošenje novosti
3. princip pravog omjera dijelova: uvod - razrada - zaključak (uvod i
zaključak otprilike jednaki, razrada veća).

Ispravljeni tekst prepišite u konačnoj varijanti. Protom pripazite na ova


pravila:

% rukopis seminarskog rada mora biti napisan kompjutorom sa


srednjim proredom na papiru formata A 4 (1800 znakova = 30 redova;
svaki red 60 slova)
% tekst mora biti u punoj mjeri jezično čist - lektoriran
% margine - 1 inč na lijevoj i 1 inč na desnoj strani
% paginacija - sredina dolje
% naslov (vanjska i unutrašnja stranica) - nenumerirana stranica

4
% tekst - prva stranica nenumerirana
% odlomci: 2 varijante - ili uvučeno ili 2 reda proreda
% citati - u kurzivu, s navodnicima; duži citati uvučeno - lijeva margina
1,5
% veličina i tipovi slova - veličina: 12, tipovi: helvetica, times
% fusnote - manjim slovima (10), odvojene crtom ispod teksta
% hijerarhija naslova - iskazuje se upotrebom slova (velika polumasna,
kurent polumasna, kurziv)

b) Model omotne ili vanjske stranice


Na omotnoj vanjskoj stranici (koricama) seminarskog rada treba pisati
ovaj tekst:

SVEUČILIŠTE U RIJECI
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI

MIRNA KLARIĆ

PLAKATI IVANA PICELJA

5
SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2007.
c) Model unutrašnje stranice
Na unutrašnjoj stranici (potkoricama) seminarskog rada treba pisati
ovaj tekst:

SVEUČILIŠTE U RIJECI
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
RIJEKA

PLAKATI IVANA PICELJA


SEMINARSKI RAD

6
Predmet: Osnove dizajna
Mentor: dr. sc. Jerica Ziherl
Student(ica): Mirna Klarić
Matični broj: 1778/2001.
Studij: Likovna pedagogija / Primjenjena umjetnost

Rijeka, 3. svibnja 2007.

d) Opseg rada
Optimalni opseg seminarskog rada iznosi od 10 - 20 stranica.