You are on page 1of 11

Internacionalni univerzitet Philip Noel Baker

Predmet : Poslovne finansije

Kratkoročno finansiranje

Mentor: Doc. Dr. Dragan Kovačević


Autor: Adilagić Jusuf

Sarajevo, 17.04.2010 godine


Sadržaj

1.Uvod 3

2. Finansiranje 4

3. Kratkoročno finansiranje 5

4. Kratkoročno finansiranje s tržista novca 6

4.1. Bankarski krediti 7

5. Finansiranje kratkorolnim kreditima 9

6. Zaključak 10

2
1. Uvod

Tema mog rada jeste kratkoročno finansiranje. U ovom radu objasnio sam kratkoročno
finansiranje, a na početku rada, pisao sam općenito o finansiranju. Spomenuo sam i ostala dva
tipa finansiranja, srednjoročno i dugoročno, da bi se moglo uporediti kratkoročno finansiranje
s ova dva tipa finansiranja.

Također, u radu sam objasnio i naveo razlike između komercijalnih zapisa i


bankarskih kredita, te obradio i neke podjele finansiranja. Pojam bankarskih kredita, kao
jedan od bitnijih dijelova rada, obradio sam malo detaljnije, jer smatram da je jako važan dio.

3
2. Finansiranje

Funkcija finansiranja jeste i najvažnija i jedna od osnovnih funkcija preduzeća.


Funkcija finansiranja predstavlja posebnu poslovnu politiku kojom poduzeće odlučuje o
upravljanju i oplođivanju novčanih sredstava radi osiguranja uspješnog poslovanja. Funkcija
financiranja kod srednjih i velikih preduzeća sastoji se do donošenja tri temeljne odluke, a to
su odluka o investiranju, odluka o financiranju i odluka o dividendi. Financiranje je dinamički
proces pribavljanja i korištenja kapitala ovisan o uvjetima njihova vraćanja. Taj je kapital
najčešće u novčanom obliku, međutim može se pojaviti i u obliku stvari i prava.

Postoji više podjela financiranja, ali je najkorištenija sljedeća:

1. Podjela financiranja prema ROČNOSTI. To je podjela novca prema vremenu trajanja


posudbe novca i njihova vraćanja odnosno dospjeća. Ta podjela obuhvaća sljedece podjele
finansiranja:

• KRATKOROČNO; financiranje do godine dana.

• SREDNJOROČNO; financiranje od jedne do pet godina.

• DUGOROČNO; financiranje preko pet godina.

2. Podjela prema PORIJEKLU izvora financijskih sredstava:

• INTERNI IZVORI – ti izvori proizlaze iz poslovnog rezultata preduzeća,


amortizacije, itd...

• EKSTERNI IZVORI – ti izvori proizlaze iz raznih izvora van poduzeća kao


što su npr. financijske institucije, pravne osobe itd...

3. Podjela financiranja prema VLASNIŠTVU, odnosno prema vlasniku korištenja sredstava:

• VLASTITI IZVORI – trajni kapital

• TUĐI IZVORI – pozajmljeni kapital

4
3. Kratkoročno finansiranje

U nedostatku kratkoročnih likvidnih sredstava odnosno sredstava koje se koriste u


roku od ne dužem od godine dana, pribjegava se kratkoročnom finansiranju. Sredstva
prikupljena kratkoročnim finansiranjem najčešće se koriste radi obavljanja tekućeg poslovanja
ili pak radi podmirenja dospjelih obaveza.

Jedna od prednosti kratkoročnog finansiranja je „ lakoća „ odobravanja kredita, u


smislu što je analiza kreditne sposobnosti dužnika površinske naravi, ne ide se u dublje
ispitivanje, za razliku od dugoročnog finansiranja kod kojeg su obavezna i opsežna. Osim
toga, cijena kratkoročnog kredita, odnosno kamate je dosta manja nego kamata dugoročnog
kredita iz razloga što je ovaj potonji, u pravilu, puno većeg iznosa kredita. Međutim, kod
nekih kratkoročnih kredita plaća se viša kamatna stopa, a to se dešava kada ostali čimbenici
prevagnu nad tim čimbenikom.

Imamo veliki broj oblika kratkoročnih finansiranja. A to su :

• Trgovački krediti
• Narastajuće stavke
• Bankarski krediti
• Komercijalni papiri
• Faktoring

Trgovački krediti su oblici spontanog financiranja koje rezultira iz redovnih poslovnih


transakcija. Sa stajališta troškova financiranja mogu se podjeliti na : slobodne besplatne
trgovačke kredite i napaltne trgovačke kredite.

Narastajuće stavke su također oblici spontanog finansiranja. Ovaj način financiranja


ne izaziva troškove financiranja. Imamo 3 vrste : obračunate plate, obračunati porezi i
neraspodijeljena tekuća dobit.

Bankarski kredit je novčani dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik kredita


(obično banka) ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku
(debitoru) na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata. Karakteristike bankarskih
kredita su : dospijeće, fleksibilnost, kolateral, kompenzirajući saldo i trošak.

Komercijalni papiri su instrumenti financiranja kompanije. Kratkog su roka dospijeća,


do 270 dana. Imaju nizak stupanj likvidnosti i veliku nominalnu vrijednost. Imamo diskontne
vrijednosne papire i privatno emitirane vrijednosne papire.

Faktoring je oblik kratkoročnog fnansiranja preko specijalizirane institucije. To je


specijalizirana financijska transakcija koja se temelji na prodaji potraživanja.

5
4. Kratkoročno finansiranje s tržišta novca

Između mnogih kratkoročnih vrijednosnih papira zadržat ćemo se na samo dva,


najvažnija kratkoročna finansiranja. I to, pomoću komercijalnih zapisa i bankarskih kredita.

Komercijalni zapisi su dužnički vrednosni papiri koje izdaju preduzeća u svrhu


pribavljanja kratkoročnih sredstava, radi obezbeđenja likvidnosti u uslovima poremećaja u
prilivima i odlivima sredstava.

Po svojim karakteristikama i nameni, komercijalni zapisi su gotovo identični sa


kratkoročnim obveznicama. Kratkoročno finansiranje nesklada u tokovima gotovine (engl.
cash-flow) preduzeća mogu ostvariti:

• direktno (emisijom komercijalnih zapisa ili kratkoročnih obveznica preduzeća)


• indirektno (uzimanjem kredita od poslovnih banaka).

Rokovi na koje se te hartije emituju su najčešće 180 dana. Kamatne stope koje nose
komercijalni zapisi su na najvišem nivou od svih hartija (kod nas i kreću se između 0,5 i
3,50% na mesečnom nivou), što direktno zavisi od kredibiliteta i boniteta kompanije koja ih
izdaje.

Da bi komercijalni zapisi imali veću cijenu neke korporacije svoje komercijalne zapise
obezjbeđuju i garancijama banke. Kamatna stopa po komercijalnim zapisima je obično
znantno niža od kamatne stope na bankarske kredite, čak i one kredite koji se daju
komitentima najvišeg ranga. Izdavaoci komercijalnih zapisa su zainteresirani za što je veću
prodaju ovih zapisa, kao dokumenata u kome su se izdavale obavezuje da će imaocu
komercijalnog zapisa platiti naznačenu sumu plus kamatu na dan dospijeća.

Komercijalni zapis predstavlja neosiguranu kratkoročnu utrživu promesu koja se


prodaje na novčanom tržištu; s obzirom na to da su komercijalni zapisi neosigurani
instrumenti, oni se mogu pojaviti na novčanom tržištu s izgledima za uspješnu prodaju samo
ako iza njih stoji dobro rangirano preduzeće.

4.1. Bankarski krediti

Kredit je novčani dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik kredita (obično


banka) ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku (debitoru) na
ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata. Sama riječ kredit dolazi od francuskog,
njemačkog i talijanskog jezika, a iz latinskog dolazi samo značenje, što znači; ono što je
povjereno, zajam. U širem smislu riječi obuhvaća različite namjenske i nenamjenske kreditne
oblike poput novčanih zajmova, robnih i potrošačkih kredita, financijskih kredita, poslovnih

6
aranžmana prodaje robe, usluga i izvođenja radova uz odgođenu naplatu, dužničke
vrijednosne papire, standby sporazume, otvorene račune i dr..

Krediti se dijele prema različitim kriterijima:

• predmetu kreditiranja na robne i novčane,

• subjektima na komercijalne i bankarske,

• svrsi na proizvođačke i potrošačke, prema namjeni na kredite za obrtna sredstva i


investicijske,

• osiguranju na otvorene i pokrivene, itd..

Najčešća je podjela prema roku dospijeća i ekonomskoj funkciji na kratkoročne,


srednjoročne i dugoročne.

Kratkoročni krediti imaju rok dospijeća do jedne godine. Služe za financiranje tekuće
poslovne djelatnosti, potrošnje, odnosno za premošćenje tekuće nelikvidnosti. U tu kategoriju
ulaze; kontokorentni, eskontni, lombardni, akceptni, rambursni i avalni kredit.

Kontokorentni kredit-kratkoročan je kredit što ga banka odobrava u korist tekućega


računa komitenta. Sredstva odobrenoga kredita komitent može koristiti za promet i plaćanje,
odnosno izdavati naloge za plaćanje iznad vlastitih sredstava na računu. Iako se kredit
odobrava do iznosa najvišega utvrđenoga kreditnog limita, komitent može koristiti kredit i u
manjem iznosu od ugovorenoga. Pritom komitent plaća kamate samo na iskorišteni dio takve
„otvorene kreditne linije“, a na neiskorišteni dio plaća proviziju banci.

Eskontni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga (najčešće robne) mjenice, kojom


banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća uz istodobnu naplatu eskontna, tj.
kamata, provizije i troškova za svoje usluge. Kamata koja se pritom obračunava odnosi se na
razdoblje od dana isplate eskontnoga kredita do dana dospijeća mjenice. Eskontiranjem
mjenice robni kredit pretvara se u bankarski kredit, čime se potraživanje prema kupcu
pretvara u potraživanje prema banci.

Lombardni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili


vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasništvo zajmoprimca, ali su do trenutka otplate
u posjedu banka. Predmet lombarda najčešće se pokretne stvari poput predmeta od plemenitih
kovina, umjetnička djela, vrijednosnica (obveznica, dionica, blagajničkih zapisa) i sl..
Založeni predmeti predstavljaju instrumente osiguranja vraćanja lombardnoga kredita, pa ih
banka, ako dužnik nije u stanju vratiti kredit banci, ima pravo prodati i na taj način naplatiti
dug.

Akceptni kredit-vrsta je garantnoga kredita kojim banka stavlja na raspolaganje


komitentu svoj poslovni ugled. Odobravanjem akceptnoga kredita banka korisniku kredita ne
doznačuje novčana sredstva u iznosu na koji glasi kredit, nego preuzima na sebe obvezu
isplate mjeničnoga duga, ako izdavatelj mjenice ne iskupi mjenicu o njezinu dospijeću.
Akceptom mjenice banka postaje glavni mjenični dužnik, što zbog većega boniteta mjenice

7
omogućuje tražitelju bankovnog akcepta lakše dobivanje eskontnoga kredita kod druge
domaće ili strane banke, odnosno optjecaj takve mjenice na novčanom tržištu.

Rambursni kredit-akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje uvoza
robe uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseni. U praksi je najčešće povezan s
(neopozivim) dokumentarnim akreditivom. Uvoznik se ugovorom obvezuje izvozniku da će
plaćanje izvršiti akceptom kod rambursne banke. Izvoznik akceptiranu mjenisu u rambursnom
kreditu može eskontirati, koristiti ju za plaćanje ili pak prodati na burzi vrijednosnih papira.
Akceptiranje mjenice može izvršiti banka uvoznika, banka izvoznika ili neka treća banka.
'Avalni kredit-kratkoročni je bankovni kredit kojim banka daje aval (jamstvo) na mjenične
obveze svojega komitenta do ugovorenoga iznosa avalnog kredita. Na taj se način povećava
vrijednost i kvaliteta mjenice i ona se može jednostavnije eskontirati.

5. Financiranje kratkoročnim kreditima s tržišta novca

Komercijalni zapis je neosigurana utrživa obveznicca s rokom dospjeća do 1 godine.


Izdavatelj se obvezuje da će vlasniku komercijalnih zapisa platiti naznačenu svotu uvećanu za
kamatu na dan dospjeća.Komercijalne zapise uglavnom izdaju velika poduzeća , a prodajom
posuđuju kratkoročna sredstva na tržištu novca.

8
Glavna prednost komercijalnih zapisa što su jeftiniji od kratkoročnih kredita
komercijalnihBanaka.

Bankarski akcept je vrsta bankarske garancije dana u mjeničnoj formi

Akceptiranu mjenicu poduzeće može:

• Eskontirati
• Indosirati

6. Zaključak

Nadam se da sam u ovom radu uspio objasniti temu koju sam dobio kao zadatak. Po
mom mišljenju seminarskom nedostaje jos par stranica, međutim to je maksimum koji sam
mogao izvući iz zadane teme. Objasnio sam finansiranje, kao opsti pojam, zatim kratkoročno

9
finansiranje, kao i kratkoročno finansiranje s tržišta novca pomoću kreditnih pozajmica.
Također pisao sam i o komercijalnim zapisima i bankarskim kreditima.

LITERATURA

- Poslovne finansije ; Prof.dr. Zijad Njuhović, Prof.dr. Željko


Šain
10
- www.wikipedia.hr
- www.poslovnefinancije.com

11