P. 1
Zeleni Alati Za Odrzivu Revoluciju

Zeleni Alati Za Odrzivu Revoluciju

|Views: 547|Likes:
Published by Sad Floute

More info:

Published by: Sad Floute on May 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/23/2013

pdf

text

original

Sadržaj
Uvod Ekološki o t i s a k - k a k o g a z i m o p l a n e t ? H r v a t s k a - m a l a z e m l j a za preveliki o t i s a k Permakultura - trajna revolucija Pazi, h r a n a p a d a P r a k t i č n i savjeti z a s t v a r a n j e p e r m a k u l t u r n o g v r t a Permakluturni dizajn Izumiranje naftnog dinosaura Zelena energija Energija sunca E n e r g i j a vjetra Transport Energija b i o m a s e Graditeljstvo Održivo graditeljstvo Otpad Voda Organizacija K a k o h o d a t i nježnije - gradske priče Prema p r a k t i č n i m stazama održivosti Literatura 5 8 15 22 26 33 57 66 76 79 94 104 107 127 1 32 153 162 174 1 82 191 202

2

3

UVOD
Najbolje Slijedeće vrijeme bilo je za prije posaditi deset vrijeme je stablo godina. sad. najbolje

Kineska

poslovica

U redu, najbolje vrijeme za objaviti ovakvu knjigu bilo je prije deset g o d i n a . Ali što da se radi. Prije deset godina smo brijali na pank, klupice u parku, gutali fanzine i šivali prišivke do zauvijek. Lagali bi kad bismo rekli da n a m je žao. U o s t a l o m , najljepša i najjača iskrica koja nas je zapalila za a n a r h o p a n k uradi s a m kultura - d a n a s je zaista prišivena na našim srcima. I što ćeš normalnije nego da mi nakon deset godina napišemo ovakvu knjigu. Z a t o jer je sad slijedeće najbolje vrijeme. Prije četiri godine smo krenuli u stvaranje Recikliranog i m a n j a , našeg o d s a n j a n o g životnog prostora, ali i otvorenog edukacijskog centra. N o , osim otvorenih srca i brda energije nismo imali previše znanja i vještina kako izgraditi jednu takvu priču. Stvarno smo bili nabrijani dripci i dripice koje ništa nije m o g l o zaustaviti da krenemo na to zajedničko putovanje. Jedna ovakva knjiga bi n a m sigurno olakšala put. No kao što je i do tada bilo sasvim ok da nemaš p o j m a svirati, a ipak uzmeš gitaru ili bubanj i kao sviraš, tako smo i m i , premda nismo znali izmjeriti dužinu kuće i hvatati energiju sunca, krenuli stvarati naš mali raj. T i j e k o m putovanja upoznali smo ljude sa sličnim vizijama i željama i kod svih se pojavljivao problem manjka znanja i vještina kako nešto praktično napraviti. Polako se počelo s nabavkom literature, m e đ u s o b n i m kontaktima, razmjenom iskustva i p o m a g a n j e m . Bio je to super osjećaj. Z n a o si da kada g o d padneš, uvijek su blizu ruke da te pridignu. Kada smo došli do radionica, to je bilo t o . Radionica je super riječ. Označava da se nešto radi. I zabavno je. Trenutak kada nekome možeš pokloniti dio sebe je nešto najljepše na svijetu. I ova knjiga je plod svega t o g a . Nekoliko je važnih stvari vezanih za knjigu. Glavni cilj n a m je bio prikazati što je više m o g u ć e praktičnih rješenja za održivi život. Premda i sami pišemo o razvoju obnovljivih izvora energije, s m a t r a m o kako je u o v o m trenutku važnije pokazati kako se na primjer gradi solarni kolektor za t o p l u vodu. Premda i

4

5

Uz žličicu osmijeha što to sve radite sa svojim prijateljima i ljudima koje volite. U stvarnosti gotovo sva održiva rješenja provlače se kroz nekoliko područja. 6 7 . prirodno. s m a t r a m o kako je najvažniji oblik aktivizma o n a j koji će nas naučiti konkretnim t e h n i k a m a i strategijama za borbu protiv neoliberalnog kapitalizma. trud i ulaganje energije. m a l i m . Sigurno ćemo pobijediti. imat ćete modele koji su blizu. Ovdje treba naglasiti kako je ovakvoj podjeli razlog preglednost i lakše praćenje knjige. osjećamo nedostatak knjige na našem jeziku sa primjerima iz naše regije. ZMAG-ov projekt stvaranja otvorenog edukacijskog c e n ­ tra na V u k o m e r i č k i m Goricama u selu Vukomerić. odnosno koliko n a m je zemljine površine potrebno da zadovoljimo sve naše potrebe. Nismo htjeli navoditi lijepe priče iz svijeta koje za nas ovdje postoje samo na slikama. a niti znanje o t o m e kako funkcionira proces kompostiranja organske biomase nije n a o d m e t . niti puno novaca niti samoproglašene vođe. povezan je s n a š o m ž e l j o m da s m a n j u j e m o o t p a d te da recikliramo. Napravili smo pregled o n o g a što smo mi naučili ili saznali u posljednjih nekoliko g o d i n a . 20-tak kilometara južno od Zagreba. Ukoliko vas zanima literatura iz nekih od područja koje ć e m o spominjati. Kao što smo već rekli. treba otvoreno reći kako je neoliberalni sistem dobio svog partnera u zelenom kapitalizmu gdje sve što je eko. Te lijepe slike već postoje u literaturi na stranom jeziku i dostupne su preko M a l e Alternativne Knjižnice ( M A K ) koju vodi naša udruga . Jedan od osnovnih principa p e r m a k u l t u r e jest da s m o svjesni povezanosti različitih f u n k c i j a i elemenata. ratove za naftu i druge resurse. Slično.sami pišemo o biodizelu. ali ga ne m o ž e m o shvatiti izdvojeno od energije. Ipak. Stoga je i to nekakva poruka da budete uporni i ne odustajete. Dva su t e m e l j n a p o j m a oko kojih se vrte t e m e u knjizi. M a n j e nas dakle zanimaju high-tech rješenja ili iščekivanje i lamentiranje o n e k o m novom i neotkrivenom resursu koji će spasiti svijet. H o d a m o polako. Ne zanimaju nas komplicirane i skupe tehnologije koje bi navodno trebale biti alternativa "utrci prema d n u " koju vode političke i ekonomske elite. Većina od predstavljenih znanja i vještina stvara se ovdje u Hrvatskoj ili šire u regiji. organski. Z a t o smo se i trudili knjigu ispuniti s jednostavnim i praktičnim receptima kako proizvesti. Toliko je toga ispred nas. napraviti i primijeniti neku od inspirativnih mogućnosti za održivi život. Govorit ć e m o i o organizacijskim strukturama i m e đ u l j u d s k i m o d n o s i m a . A mi mladi i puni energije. Do m n o g i h lijepih rješenja došli smo n a k o n brojnih grešaka i padova. zahtijeva i svijest o potrebi za štednjom pitke vode. onaj koji će nas učiti kako stvarati drugačije svjetove. a ukoliko želite nešto slično probati. M o g l i bismo reći kako su socijalna pravda i održivost naš cilj. već prikazati kretanja prema održivosti u našim zajednicama i susjedstvu. Praktična rješenja podijelit ć e m o u nekoliko cjelina koje predstavljaju i glavni fokus naše udruge: hrana. Ovo nije jedino vrijedno što ljudi danas rade kako bi učinili ovaj svijet boljim mjestom za život. Ukoliko sami znate ili poznajete nekoga tko ima sličan praktični savjet ili recept. možete nas kontaktirati. Za kraj naglašavamo kako n a m nije namjera glumiti velike i prepametne stručnjake. bez obzira g d j e živimo. Od lijepih slika malo koristi u praksi ako ih ne m o ž e m o preslikati u stvarnost. Nekoliko je razloga za t o . U permakulturnim priručnicima i knjigama za dizajniranje. Rješenja o kojima govorimo m o g u se primjenjivati svugdje. Mi sami i m a m o još m n o g o žganaca za popapati i toga smo i više nego svjesni. Ekološki otisak je izvrstan alat za opisati socijalnu nepravdu i ekološku neodrživost naših društava. Ovo nije konačna suma održivih rješenja. samostalno proizvesti gorivo na bazi ulja. ali u p o r n i m koracima po praktičnim stazama održivosti. zeleno ili slično ima nevjerojatno visoku cijenu. V i d i m o se t a m o . bio. i na toj duzi postoji mjesta za još m n o g o boja. Naša poruka je da v a m za održivi život nisu potrebni niti opaki stručnjaci. a ne čekati da se biodizel pojavi na benzinskim crpkama. energiji ili gimnasticiranju. neovisno da li govorimo o hrani. Neka vas njen sadržaj još više n a p u n i . Kako li je s a m o ekipica nanjušila lovu. U knjizi ć e m o se zbog iznimne važnosti posebno osvrnuti na o t p a d i očuvanje vode. p a s i v n o s o l a r n o g r a d i t e l j s t v o stavili s m o p o d p o g l a v l j e O d r ž i v o graditeljstvo. Stoga ć e m o p e r m a k u l t u r n i dizajn pokazati uz p o m o ć stvarnog m o d e l a . Drugi p o j a m je permakultura kao sistem dizajniranja našeg okoliša učenjem od prirode. a permakultura sredstvo za postizanje t o g cilja. T i m e su od ekološke priče učinili elitistički hram za bogate novcem i odabrane d u h o m . T a k o će v a m biti i lakše povezivanje sa svim t i m pričama i projektima. a to je Reciklirano imanje. uz ponovno dizanje. uglavnom su prikazani idealni i imaginarni modeli kakve rijetko tko od nas susreće u stvarnosti. m o ž e m o s a m o zaključiti kako nije li to baš lijepo em prekrasno. Ukoliko želite u vašim životima primijeniti neku od predstavljenih priča kontaktirajte nas da se zajedno p u n i m o . U knjizi ć e m o vidjeti kako n a m sve p e r m a k u l t u r a p o m a ž e smanjiti ekološki otisak koji ostaje iza nas. za izgradnju k o m p o s t n o g wc-a potrebno je imati znanja iz graditeljstva. Doduše. slobodno nas kontaktirajte i uvrstit ć e m o to u slijedećim izdanjima. s m a t r a m o kako je važnije naučiti kako. ovdje i sada. mišljenja smo kako i to m a l o što z n a m o vrijedi doći do što više ljudi i rezultat je pred v a m a . S obzirom na sve veće siromaštvo i uništavanje prirode. U knjizi su sakupljena znanja i vještine koje smo sami usvojili i danas ih prakticiramo. jer je to najvažnije područje na kojem danas t r e b a m o raditi. Prvi je ekološki otisak koji n a m opisuje koliko jako pritišćemo našu planetu. Od naše prve frustracije kako n e m a m o dovoljno za pročitati u dostupnoj literaturi o t e m a m a koje nas zanimaju do danas kada i m a m o knjigu p u n u primjera iz naših života. To je druga stvar koju želimo istaknuti. energija i graditeljstvo.Zelena mreža aktivističkih grupa ( Z M A G ) . Primjerice. kozmetici. Ovo je knjiga za ljude koji imaju energije. Na kraju ć e m o prikazati kako si olakšati život i u u r b a n i m prostorima.

Ekološki otisak . Ekološke katastrofe i saniranje istih uzrokovat će porast BDP-ja. ističe se kako je ekološki otisak je u razdoblju 1 9 6 1 . Izgleda kako je sveprisutno zaklinjanje u održivi razvoj. parkirališta. Kada o d u z m e m o ekološki otisak od nosivog kapaciteta nekog područja d o b i j e m o "ekološki d u g " ili ekološki minus. M o ž e m o reći da globalni "ekološki d u g " iznosi 2 0 % . te je izveze. sreći ili zadovoljstvu sa životom.8 ha. Dakle. Najmoćnije globalne institucije poput Svjetske banke i MMF-a zadovoljne su i šalju pohvale takvim zemljama.kako gazimo planet? Do d a n a s je b r u t o društveni proizvod (BDP) o s t a o najprihvaćeniji f a k t o r određivanja uspjeha i razvoja neke zemlje.5.) te bioraznoliko područje koje akumulira C 0 2 i osigurava d o m brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Nadalje. ali se smanjuje kvaliteta života stanovnika na koje se BDP odnosi. Izvan njegova dosega ostaju pitka voda. ceste. Od konferencije u Riju pa do o n e u Johannesburgu ekološki otisak 27 najbogatijih zemalja je porastao za 8% po stanovniku. postalo model amortiziranja kritike koja im se upućuje. 1999). No.9 ha. a više o kvaliteti života stanovnika neke zemlje. T a k o je prosječnom stanovniku SAD-a da bi zadovoljio sve svoje potrebe potrebna površina od 9 . d o g a đ a se da BDP raste. Ekološki otisak se izražava prvenstveno u hektarima (1 ha = 10 0 0 0 m 2 ) zemljine površine potrebne da ostvari nečiji životni stil. 2 Vidjeti Living Planet R e p o r t 2 0 0 4 n a U R L : h t t p : / / w w w . površina potrebna za proizvodnju energije. U razdoblju od 1970. more. na svjetskom nivou biokapacitet je smanjen za 12%. No. potrošnju i odlaganje o t p a d a . Po BDP-u bismo zaključili kako je stanovništvu bolje. 1 8 Ekološki otisak je kvantitativna mjera koja n a m govori koliko jako svojim n a č i n o m života pritišćemo zemlju. premda je očito da BDP ne daje potpune rezultate i vrlo često iskrivljuje sliku o stanju u nekoj zemlji. a posredno i na zdravlje ljudi. Kao što smo naveli. U razdoblju 1 9 9 1 . BDP na kriminal. trenutno raspoloživi resursi zahtijevaju da zadovoljimo sve svoje potrebe na svega 1.2 0 0 0 porastao za 150%. trošimo više nego što i m a m o . Prosječan ekološki otisak stanovnika planete Z e m l j e je 2. Index o f S u s t a i n a b l e E c o n o m i c W e l f a r e . Na taj način m o ž e m o izračunati živimo li održivo ili neodrživo. ali i međuljudskih odnosa jest ekološki otisak. U izvještaju Ecological Footprint of Nations 2 0 0 4 koji radi Redefining Progress. 5 7 ha. i u kojoj mjeri.. varira i njihov ekološki otisak. ljudi sigurno neće osjećati zadovoljstvo ili sreću zbog t o g a . rad u kući. polja.. prirodne ljepote i bioraznolikost. Budući da ljudi u različitim dijelovima svijeta ne žive na isti način. Realniji pokazatelj kvalitete života na Zemlji i našeg odnosa prema prirodi. Drugi p o j a m je bliži mjerenju nečijeg osjećaja o stupnju opće dobrobiti u društvu. već za otplatu nepravednih dugova (Douthwaite. BDP ne uključuje oblike rada ili transakcije ukoliko nisu novčane. njen BDP po stanovniku će porasti. Dapače. računanje nečije razvijenosti po BDP-u može dati iskrivljenu sliku ukoliko želimo saznati m a n j e o ekonomiji. jer BDP raste. To znači da sada živimo preko granica održivosti. pašnjaci). p r e m d a su zapravo prilično različiti. površina p o t r e b n a za razvoj (zgrade. . gotovo uvijek kod izvoza drvne građe radi se o zemljama u razvoju koje zaradu od tog izvoza ne koriste za razvoj svojih društava. Ekološki otisak računa koliko n a m određeni prostor može podržati našu proizvodnju. 1999). d o k prosječan stanovnik Hrvatske svoje potrebe zadovoljava na 2.6 Velika Britanija od 3. godine do 2 0 0 0 . G e n u i n e Progress I n d i c a t o r (GPI) i b r o j n i d r u g i . rastave. pa se smanjila i količina raspoloživih resursa koje m o ž e m o iskorištavati za održavanje našeg životnog stila. Prvi p o j a m je tehničkog karaktera i označava "stopu trošenja kupljenih roba i usluga po glavi stanovnika" (Douhtwaite. premda bi to ostavilo katastrofalne posljedice u prirodi. ukoliko neka zemlja posiječe sva svoja stabla i preradi ih u drvnu g r a đ u . čisti zrak.H D I . 2 Unutar te analize dobiva se Living Planet Index (LPI) koji prati stanje biljnih i životinjskih vrsta. o r g ( 0 8 . Najveća ekološka organizacija na svijetu WWF objavila je godišnji Living Planet Report 2 0 0 4 . Kada r a č u n a m o bruto društveni proizvod m j e r i m o samo stvari koje se kupuju i prodaju novcem. a istovremeno u ostatku svijeta se smanjio za 8%. sudske presude i d r u g e oblike socijalnih problema gleda kao na ekonomsku korist. Tu se misli na Zemljine resurse . p n n d n . N o . 2 0 0 5 . te ga m o ž e m o shvatiti i kao indikator svjetske bioraznolikosti. BDP ne uključuje iskorištavanje prirode u proizvodnji i pružanju usluga.H u m a n D e v e l o p m e n t Index . To znači da m o r a m o moći zadovoljiti sve naše potrebe na sve m a n j o j površini. 0 8 . godine LPI je o p a o za 4 0 % .2 ha. 9 .2 0 0 1 . kao i liječenje opasnih bolesti poput raka. međuljudski odnosi. O p a d a n j e bioraznolikosti je u direktnoj vezi sa našim ekološkim otiskom. Z a t o nas m o g u zbunjivati pojmovi kao što su "životni standard" i "kvaliteta života" koji se često koriste kao istovjetni p o j m o v i . ' D r u g i b o l j i p o k a z a t e l j i kvalitete života o d BDP-ja s u : U N . Situacija postaje tragičnija pošto je upravo to razdoblje obilježeno brojnim konferencijama i sporazumima o održivom razvoju. 3 SAD imaju ekološki d u g od 3. Pojasnimo. slobodno vrijeme i brojne d r u g e kategorije važne za naš osjećaj o kvaliteti života. ) .tlo (šume. posebno kada govorimo o vodećim političkim i ekonomskim elitama.

Ista računica ukoliko na primjer. godine povećao za gotovo 7 0 0 % . regija. a l i ne i e k o l o š k i m i n u s . Rekli smo prije kako na raspolaganju i m a m o 1. n j e n e m o g u ć n o s t i su u s i l a z n o j p u t a n j i .8 hektara po stanovniku. c r / r i o / f o c u s / r e p o r t / e n g l i s h / f o o t p r i n t / P o t r e b n o se prisjetiti k a k o u t i h l . Kanada i zemlje Z a p a d n e Europe imaju veći otisak od ostatka svijeta zajedno. jer su većinu svojih odavno iskrčili.org (08. a EU (prije proširenja 2 0 0 4 . Najveći utjecaj na ekološki otisak i m a iskorištavanje i potrošnja fosilnih goriva koja utječu sa 4 7 % na kasniji rezultat.5 m r d . S obzirom da se energetski otisak od 1 9 6 1 . ribarstvo 6%. Poljoprivreda i pašnjaci utječu sa slijedećih 2 9 % . Priroda se sve više uništava. Zamislite situaciju da se sa sve m a n j o m t o r t o m pokušavate sve više prežderavati.05. a Italija 2.6ha ekološki otisak SAD-a 88% = 1. zemlja prekrivena razvojem (ceste. u z m e m o u obzir kineski otisak bila bi 7. a ne o b r n u t o . Jasno je kako će netko da osigura svoj neodrživi način života. Po regijama ekološki otisak je: X 9. Ekološki otisak n a m savršeno opisuje kako su b o g a t i organizirali svijet tako da ih siromašni opskrbljuju resursima. jer svoju troše previše.footprintnetwork.). Siromašni sudjeluju u globalnoj trgovini s resursima i sirovinama koje i m a j u kako bi otplatili vanjski d u g . uz sve veće vlastito siromaštvo.4. Sto se d o g a đ a kada neka zemlja. T o n a r a v n o . ljudi 12. T i m e dolazimo do ključnog značenja ekološkog otiska. 8 h a d o z v o l j e n i h za s v a k o g a od nas ulaze i n e . 4 poželjan i ostvariv! SAD. M o ž e m o nizati u nedogled. krenuti u p l j a č k u d r u g d j e . 5 To doslovno znači da kada bismo svi htjeli živjeti kao stanovnici SAD-a trebalo bi n a m 5 planeta. zgrade.). To računamo: 12.. a SAD je broj jedan sa čak 9. do 2 0 0 1 .Ukoliko bi svi prihvatili prehranu kakva je najprisutnija u SAD-u. trebao bi n a m urod žitarica četiri puta veći nego što je sada ukupna svjetska godišnja proizvodnja.9 milijarde ljudi. krče tropske kišne šume.. I s t o v r e m e n o se naš m a h n i t i konzumerizam kontinuirano povećava.N j e m a č k a i Japan 3.57 ha po stanovniku. 09. Brazil). SAD i EU i m a j u najveće otiske na planeti. Praktički financiraju vlastito osiromašenje uz sve g o r u situaciju u okolišu. Resursa je sve manje. 2005. godine) 5. 3 10 11 .l j u d s k e vrste. O d n o s prema š u m a m a slijedećih 9%. Problem današnjeg svijeta je što Kina ide prema otisku SAD-a. V i d j e t i c i j e l u t a b l i c u na U R L : h t t p : / / w w w .2 milijarde ljudi. o p e t n e znači k a k o n j i h o v e k o l o š k i otisak nije prevelik. jer su b o g a t e resursima (npr. grad ili skupina ljudi troše više nego što i m a j u resursa na p o d r u č j u g d j e žive? K r e n u u agresiju na Irak izmišljajući kao razlog oružje za masovno uništenje. Životni stil kakav imaju SAD bio bi dovoljan za svega 1. Idiotski je da se takav životni stil n a m e ć e cijelom svijetu kao 3 N e k e z e m l j e i m a j u veliki otisak. a c .2 m r d . A ranking. URL:http://www.1 hektar.6 ha ekološkog otiska (SAD) x 8 8 % ( 1 2 % ostavlja se za druge vrste) = 1. Ekološki otisak po regijama dovoljno n a m govori o moći i nejednakosti u svijetu.2005. e c o u n c i l . 5 7 hektara.5 milijarde ha na planeti / 9. U SAD-u se troši trostruko više Izvor: LPR 2 0 0 4 .) 5% i nuklearna te hidroenergija 4 % . parkirališta. posebno u ekonomski b o g a t i m z e m l j a m a . ne t r e b a m o previše razmišljati što znači gotovo 50%-tni utjecaj fosilnih goriva na u k u p a n otisak.2 milijarde ljudi.htm (20. ha na planeti To je posljedica dvostrukog napada na Z e m l j u . a preostale pretvorile u zaštićene parkove i rezervate. Prosječna osoba SAD-a troši 9 .9 ha po stanovniku. ukoliko n e m a dovoljno resursa u vlastitoj okolini. privatiziraju izvore pitke vode u siromašnim zemljama. a dugovi su sve veći.

Najbolje je naš odnos prema prirodi opisao francuski diplo­ m a t Vicomte de Chateaubriand: "Sume dolaze prije civilizacija. and Wackernagel.12 ha po osobi. ali emisija s u m p o r n o g dioksida ( S 0 2 ) nije zabilježena u ekološkom otisku. način na koji ti ljudi žive. godine stopa je pala s 0. uništavanje biljnih i životinjskih vrsta. ekološki otisak istovremeno ističe kako je m a n j e važna kvantiteta ljudi na n e k o m području. 7 U skladu s t i m smanjuje su stopa dostupne količine poljoprivrednog zemljišta po osobi.8 p u t a p r o d u k t i v n i j a od p r o s j e k a . pretjerana ispaša i loše poljoprivredne metode. plodna zemlja je 2. jer se ne uzimaju svi oblici zagađenja u izračun. Na p r i m j e r . održiva znanja i tehnike te pravedna raspodjela su p u n o bolje m e t o d e za smanjivanje ekološkog otiska od brojanja gladnih usta. W o r l d w a t c h Institute. u Brazilu t r e ć i n a s e o s k o g stanovništva p o s j e d u j e m a n j e o d 1 % u k u p n i h p o l j o p r i v r e d n i h z e m l j i š t a . godine pasti će na 0. ) . jer je potrebna preciznost i transparentnost p o d a t a k a . Sume uništavamo u prosjeku 1 1 do 15 milijuna ha svake godine. C. o r g ističe k a k o se e k o l o š k i otisak m o ž e s m a n j i t i : s m a n j i v a n j e m svjetske p o p u l a c i j e . Simmons.08%. 2 0 0 5 . Najpotrebnija je želja za dijeljenjem podataka. Dakle. 2 0 0 4 ) . ekološki otisak ne uzima u obzir apsolutno sve intervencije u prirodi te m o ž e m o zaključiti kako je zapravo još i veći. N a i m e . Uništavanje voda. 2 0 0 3 ) . Prosječna šuma godišnje po hektaru upije 1. 2 0 0 4 : 41). «što d o d a t n o j a č a s i r o m a š t v o . a ne obrnuto. Po autorima ekološkog otiska takvi oblici otpada trebali bi biti izbačeni iz upotrebe ili ukoliko bi ih se koristilo ne bi smjele ulaziti u biološko kruženje.4% produktivniji od prosjeka. a najčešću uzroci d e g r a d a c i j e su: deforesterizacija. 12 13 . CFC). no i morski ekosustavi su pod o g r o m n i m stopalom zagađivanja i izlova. a Britanija o s a m puta (Girardet. 7 p o j e d i n i m d i j e l o v i m a svijeta. I sami a u t o r i ekološkog otiska priznaju neke njegove manjkavosti (Wackernagel. IPCC procjenjuje kako bi se 12-15% predviđene emisije C 0 2 do 2 0 5 0 . N. Autori koji promoviraju i razvijaju ekološki otisak ističu kako n e m a smisla uspoređivati utjecaj na planet koji imaju raspadajući elementi. a više kvaliteta života. a m o g u ć e su zloupotrebe i u p o d a c i m a kod samih država i državnih agencija koje ih šalju. Ipak. 6 London ima 125 puta veći otisak od svoje površine. Po n a m a najveća m a n a ekološkog otiska jest određena nedosljednost. Stoga ponekad za određena područja n e m a dovoljno točnih p o d a t a k a . f o o t p r i n t n e t w o r k . Jasno je da "vrijednost" prirode prelazi iskorištavanje dobara i usluga samo za ljude. nego što n a m sada brojke pokazuju. pustinje dolaze poslije" (Chamber. razvoj zaraznih bolesti te smanjivanje izvora pitke vode.. Ne želimo reći kako u o d r e đ e n i m područjima svijeta problem populacije ne postoji. Sto se tiče ekološkog otiska za m e đ u n a r o d n u trgovinu. Edukacija. Ukoliko se ne zaustave gore spomenuti destruktivni trendovi do 2 0 3 0 . et al. Isti je slučaj i s uništavanjem biljnih i životinjskih vrsta. Pritom se 9 0 % svog ribarstva odvija u svega 8% morskih površina. Pašnjaci su samo 0. godine m o g l o anulirati usporavanjem deforesterizacije i održivim gospodarenjem š u m a m a . Jasno je da ne možemo uspoređivati v r i j e d n o s t r a z l i č i t i h vrsta k o r i š t e n j a zemlje. ponekad su podaci UN-a ili drugih velikih institucija o istoj temi drugačiji u različitim publikacijama. C 0 2 se r a č u n a . Isto vrijedi i za ekološki otisak. spojevi ili proizvodi s o n i m a koji ostaju u prirodi po nekoliko stotina. a m n o g e države to ne žele. tako da utjecaj kiselih kiša nije uključen. T i m e se javlja opasnost da se izvoznoj zemlji dodijeli m a n j i ekološki otisak nego što bi trebala imati s obzirom na utjecaj određene proizvodnje na prirodu. a proda te koristi u Francuskoj. Svi pokazatelji u p u ć u j u da krivo u p r a v l j a m o t i m p o v r š i n a m a . kako bi prikrile svoj stvarni utjecaj na planet. jer priroda n e m a dovoljno kapaciteta i sposobnosti apsorpcije. Ekološki otisak nije lako mjeriti.. širenje pustinja. To je oružje za m a s o v n o uništenje! Jasno je iz ovih rezultata kako konzumerizam bogatih uništava mogućnosti i budućnost siromašnih. PCB. ali uvijek je potrebno naglasiti kako siromaštvo prethodi velikom broju stanovnika. Od 1950 do 1997. To sve uzrokuje daljnje osiromašivanje zemalja. ukoliko se na primjer auto proizvodi u N j e m a č k o j . 0 4 .. M.8 tona ugljika. ekološki otisak će se računati za Francusku. w Q r l d w a t c h . Utjecaj turista računa se s a m o za zemlju koja dobiva turiste. M o ž e m o reći kako je izračunati ekološki otisak manji od realnog. Na primjer. Ista stvar je i s t u r i z m o m . Nadalje. o r g ( 0 2 . kako s m o vidjeli n a m n o g i m d r u g i m m j e s t i m a p r o b l e m p o p u l a c i j e stavlja s e nezasluženo visoko mjesto. otprilike za veličinu Grčke. a ne za N j e m a č k u . Deforesterizacija je odgovorna za petinu ukupne emisije C 0 2 u jednoj godini. Na primjer.hrane i drvnih prerađevina nego što je g l o b a l n i prosjek. Na primjer. a ne i za zemlju od kuda turisti dolaze i vrlo često svojim neodrživim n a č i n o m života ostavlja ju otisak u zemlji gdje su došli. Važno je spomenuti kako oceani upijaju 3 5 % emisije C 0 2 . deforesterizacija i širenje pustinja također nisu uključene u ekološki otisak. L j R L J i t t p : v A v w . s m a n j i v a n j e m k o n z u m e r i z m a i i m p l e m e n t i r a n j e m efikasnijih tehnologija za uslužne i proizvodne djelatnosti. ne uzimaju se u izračun neobnovljivi oblici o t p a d a koji su d u g o t r a j n i ili trajni u svom zagađivanju (radioaktivni o t p a d . čak i tisuća g o d i n a . T a k o se i u izvještaju LPR 2 0 0 4 i na Internet stanici w w w .23 ha na 0. Danas se na svijetu proizvede i više 6 D o b a r izvor o r a t o v i m a za resurse predstavlja k n j i g a M i c h a e l a R e n n e r a ( 2 0 0 2 ) The Anatomy O v d j e ne s m i j e m o ne s p o m e n u t i i o g r o m n u n e j e d n a k o s t u vlasništvu n a d z e m l j o m u of Resource Wars.

a n a p o m e n u l i smo kako n a m je u o v o m trenutku na raspolaganju tek 1. Ovdje treba naglasiti kako je u najnovijoj knjizi o ekološkom otisku (Chamber. To znači: kada bi cijeli svijet preuzeo naš životni stil bilo bi potrebno 2. N. ceste i sl. Svi ovi nedostaci ekološkog otiska ne u m a n j u j u njegovu u k u p n u vrijednost koju n a m daje kao metoda otkrivanja stvarnog utjecaja na prirodu.78 ha šume 0. Sada ć e m o na primjeru Hrvatske nabrojati kategorije koje se uzimaju u obzir prilikom računanja ekološkog otiska.37 ha pašnjaci 0. Siromaštvo je proizvod društva. a skoro svaka druga osoba na svijetu živi u siromaštvu. njih 5 1 4 ima status ugroženih. Gotovo 4 5 % k o p n e n o g dijela Hrvatske su 14 15 . energija. tlo na kojem su građevine.9 ha po osobi.8 ha po osobi na globalnoj razini. kruže održivo. Živimo u svijetu obilja gdje je normalnije baciti hranu nego nahraniti gladna čovjeka. srednje bogate i siromašne zemlje Hrvatska je stavljena u srednju skupinu. posebno u odnosu na veličinu i broj stanovnika. u podjeli zemalja na bogate. Dakle. čiji je ekološki otisak 3. Kao što je izračunao globalni ekološki otisak. već veličinu stopa koje ostavljaju. Izračun od 2.8ha.od dovoljno hrane da svi ljudi b u d u siti. Sto se tiče izračuna za Living Planet Index (LPI) koji prati ugroženost biljnih i životinjskih vrsta. dok sve ostale susjedne zemlje imaju veći otisak od Hrvatske. T a k o bismo na planeti ostavljali m a n j i otisak koji nas ne bi vodio (samo)uništenju. Kao što smo rekli obuhvaća se: iskoristiva površina zemlje i m o r a . Sam izvještaj LPR 2 0 0 4 ističe kako je ekološki otisak u razdoblju 1 9 6 1 2 0 0 1 rastao brže od broja stanovništva te se ističe kako je dokazan pad rasta p o p u l a c i j e u p o d r u č j i m a g d j e se ž e n a m a o m o g u ć a v a e d u k a c i j a . U to su uključeni: poljoprivreda/hrana 0. a pogotovo računa ekološki otisak.9 ha po osobi. područje koje t r e b a m o jače pritiskati. Ekološki otisak je najbolji odraz našeg odnosa istovremeno prema planetu i jednih prema d r u g i m a . tako da smo u o v o m trenutku prisiljeni služiti se Living Planet Reportom.0 ha ribe 0. Konzumerizam bogatih najviše uništava ovu planetu.. Ekološki otisak nas upozorava kako je najvažnije da kvaliteta života napreduje. a da se proizvodnja.mala zemlja za preveliki otisak Hrvatska se nalazi u skupini srednje pozicioniranih zemalja s ekološkim otiskom od 2. Živimo u svijetu u kojem je najvažnije da kapitalizam napreduje i da se novci okreću. Hrvatska . M.. Nije n a m poznat podatak da se u Hrvatskoj na državnom. a opet i m a m o preko 8 0 0 milijuna gladni. boljim upravljanjem resursima i jačanjem zdravlja u ekosistemima. To je dakle. i d a p a č e proizvodi siromaštvo siromašnih. . WWF daje i izračun za svaku pojedinu zemlju. a ne škrte prirode. M a l a smo zemlja bogata resursima. m o ž e m o reći kako u Hrvatskoj više od 10% u k u p n i h biljnih i životinjskih vrsta. površina za upijanje C 0 2 te biokapacitet određenog područja. Naš otisak za tlo i m o r e je 1. M o r a m o uvijek imati na u m u kako se nosivi kapacitet može povećati g l o b a l n i m širenjem proizvodnih površina.9 ha po osobi m a n j i je od prosjeka Centralne i Istočne Europe gdje je Hrvatska svrstana. a ne planet. Nas u o v o m trenutku od velikog ekološkog minusa spašava bogati biokapacite.06 ha Hrvatska je jedna od biološki raznolikijih zemalja na svijetu. Kao i siromaštvo i ekološki otisak je posljedica političkih odluka.24 ha. 2 0 0 4 ) istaknut cilj ekološkog otiska da ne mjeri glave. potrošnja i odlaganje otpada. a n d Wackernagel. N o . Od zemalja s kojima Hrvatska dijeli granice i m a m o otisak veći samo od Bosne i Hercegovine. vlastita ekonomska nezavisnost i zdravstvena zaštita. to i dalje ne znači da s njima d o b r o i p a m e t n o upravljamo. Simmons.9 ha po osobi dobiven je od strane WWF-a u njihovom Living Planet Report 2 0 0 4 . Ekološki otisak od 2. C. županijskom i lokalnom nivou koristi. odnosno iskorištavanje resursa.

hranu b a c a m o . Z a g r e b izgubi 40 posto pitke vode zbog dotrajalih cijevi koje puštaju. 1 % o d u k u p n e energetske potrošnje u Hrvatskoj. Prema studiji A g r o n o m s k o g fakulteta. i naši seljaci vole se pozicionirati u n u t a r subvencioniranog sektora pšenice ili kukuruza. Živimo u zemlji koja bi m o g l a proizvoditi hrane za izvoz. Jasno je kako se u konvencionalnoj poljoprivredi koja prevladava obilno koriste razna sintetička kemijska sredstva koja osim što loše utječu na zdravlje ljudi.57 ha d r v o za o g r j e v i kuhanje 0. Hrvatska je na s a m o m svjetskom d n u . Za otisak unutar ove skupine koriste se: C O ? od fosilnih goriva 1. godine kada Hrvatska nije koristila struju iz NE Krško. 6 h a . Od u k u p n i h poljoprivrednih površina proizvodnja hrane zauzima 5 1 . a vrlo m a l o kreću prema proizvodnji voća i povrća. siječnja 2 0 0 2 . H i d r o e l e k t r a n e o s i g u r a v a j u Hrvatskoj preko 2 0 % energije (točni godišnji podaci variraju s obzirom na količinu vode). T i m e sve naše priče o č i s t o m i n e z a g a đ e n o m t l u . a zauzvrat dobili skuplju v o d u i neučinkovitije upravljanje vodoopskrbom. Budući da n a j m o ć n i j e korporacije u kontroli vode dolaze iz EU. zdravoj d o m a ć o j hrani te o č u v a n o m okolišu i biološkoj raznolikosti dobivaju gorak okus. Nulta suma u rubrici koja izračunava korištenje pašnjaka dovoljno n a m govori o p r o b l e m i m a na koje se ponekad nailazi u računanju ekološkog otiska. Ipak. Također.00 ha hidro 0. Z n a č j . Živimo u zemlji gdje zakoni koji spriječavaju profit i nečije interese nisu baš sveta krava. Za pretpostaviti je kako nema relevantnih ili znanstveno utemeljenih podataka koliko iskorištavamo pašnjake. p r e m d a im je projekt komisija Gradskog poglavarstva ocijenila neprimjerenim. dolazilo je i do p o m o r a ribe i rakova. Kod ovog dijela izračuna ekološkog otiska. a od toga je čak 9 5 % prirodnog sastava što uvjetuje biološku raznolikost. A i m i r n o s m o odšutjeli otkriće glavnog državnog inspektora u 2 0 0 3 . 5 % . a livade jedna trećina. Podataka za povlačenje vode i za izvore pitke vode također n e m a . ali za to ne postoje tako lake d o m a ć e subvencije. a procjene govore kako će taj broj do 2 0 3 0 . 2005).00 ha Za energetski dio ekološkog otiska Hrvatske treba još naglasiti kako su kod izračuna LPR-a 2 0 0 4 korišteni rezultati iz 2 0 0 1 . godini da jedna od najbeskrupuloznijih korporacija na svijetu Bechtel. godine voda je u Z a g r e b u poskupjela za 40%. To preuzimanje jednog od najvrednijih sektora u društvu gotovo uvijek se d o g a đ a pod paskom Svjetske banke ili Europske banke za o b n o v u i razvoj. često se niti mi sami ne m o ž e m o previše pohvaliti da cijenimo obilje pitke vode nad k o j o m se krećemo. T i m e s m o m a k a r privremeno zaštićeni od sudbine m n o g i h gradova u svijetu koji su predali upravljanje v o d o m g l o b a l n i m k o r p o r a c i j a m a . Energetski otisak Hrvatske je veći od svjetskog prosjeka i prelazi dobivene rezultate za srednje razvijene zemlje te iznosi l .šume. Za sada i m a m o sreću što je na snazi zakon koji sprječava rasprodaju vodovoda sve do 2 0 1 8 . d o d a t n o osiromašuju tlo i d u g o r o č n o ga čine n e p l o d n i m . a zahtijeva i veći rad. što nikako nije zanemariv podatak posebno a k o u z m e m o u obzir da se radi o više od polovice proizvedene struje u Hrvatskoj. a njemačka korporacija RWE je već osvojila izgradnju pročistača o t p a d n i h voda u Z a g r e b u . a ne s a m o počesto z a t v o r e n i m z n a n s t v e n i m k r u g o v i m a . godine. I p o č e t k o m 2 0 0 6 . a travnate površine zauzimaju 4 8 . godine pasti na oko 2 0 % . n a k o n negativne ocjene komisije odobrilo projekt RVVE-u. a kao i načina proizvodnje s naglašeno m a n j i m ekološkim otiskom. a na osnovi kvalitete zemljišta. i m a m o iskustvo s Bechtelom. Samo u Z a g r e b u se godišnje baci između 8 i 10 tisuća tona hrane. Gradsko je poglavarstvo razumljivo.4 milijarde dolara. Bechtel je krađu vode platio g r a d n j o m autoceste i zaštitom d o b r o potkoženih d o m a ć i h lobista. godine ističe s e kako n u k l e a r n a energija osigurava 4 . 8 % od ukupnih energetskih potreba. Sto se tiče razvoja ekološke poljoprivrede kao mjere održivog razvoja. m o ž e m o izraziti čuđenje što nisu dobiveni rezultati za iskorištavanje energije p o m o ć u vode. a opet 2 0 0 4 . kao i većina zemalja u svijetu i Hrvatska će postajati sve ranjivija zbog ovisnOG mm 16 17 . Hrvatska bi m o g l a hraniti 27 milijuna ljudi (Lay. Eh. Vrlo je vjerojatno da o t p a d odlažu upravo ljudi koji i piju vodu iz tih vodocrpilišta. krade vodu iz rijeka Like i Gacke. od čega su dvije trećine pašnjaci. a u Europi je samo ispred Albanije. No kao što smo rekli. zanimljivo je primijetiti kako je otisak za konzumiranje ribe manji čak od prosječnog otiska siromašnih zemalja. U o s t a l o m . ne bi nas trebao iznenaditi pritisak da se zakon olabavi. No i tu m o ž e m o postaviti pitanje jesmo li svjesni važnosti pitke vode za budući svijet koji se kreira već danas. premda je to danas slučaj. jer su to poznati podaci i samoj javnosti. jer žive u t o m području. M o ž e m o prilično sigurno pretpostaviti kako će vode i šume biti slijedeće u n a p a d u privatizacije.9ha). godine smo uvezli hrane u iznosu od 1. U Z a g r e b u se gubi gotovo 4 0 % vode zbog loših i dotrajalih cijevi. Uvozimo čak i sijeno. te m o ž e m o pratiti osvajanje vodoopskrbe u susjedstvu.03 ha nuklearna 0. a z n a m o kako se lako zakoni i mijenjaju. Uslijed njihove krađe vode. To je šteta budući da s m o zemlja koja obiluje izvorima pitke vode kojoj m n o g i predviđaju budućnost kakvu danas ima nafta. U Hrvatskoj nije rijetkost da se stvaraju divlja odlagališta smeća uz vodocrpilišta. sve je jasnije kako se seljak odavde neće moći nositi s visoko subvencioniranom r o b o m iz EU. U Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša koju je donio i prihvatio Hrvatski sabor 2 5 . Ovdje je p o t r e b n o spomenuti kako sami proizvodimo 5 2 . Proizvodimo svega sedam proizvoda dovoljno za naše potrebe. 5 % . Korišteni hektari za proizvodnju hrane i iskorištavanje šuma po stanovniku su nešto viši od svjetskog prosjeka (0. Istodobno s približavanjem EU. H r a n u uvozimo.

00 0. U kombinaciji s edukacijom ova tehnologija bi mogla n a p o k o n zaživjeti. N e m a veze.00 10. a pristupanjem EU ć e m o biti obavezni o k o 5% goriva za transport proizvoditi od obnovljivih resursa.8 m i l i j u n a h e k t a r a o b r a d i v o g z e m l j i š t a (Lay. U t o m kontekstu zabrinjavajući je podatak kako solarni izvori energije u Hrvatskoj čine svega 0 . godine i nedavno izgrađena pored Šibenika. 0 6 . bar z n a m o uvoziti. a nije dorađen niti zakon koji bi regulirao o t k u p tako dobivene struje.00 36.1)0 0. ) . Iz državnog Povjerenstva nadležnog za provedbu projekta uvođenja biodizela u Hrvatsku istaknuli su kako će tek 2 0 0 7 . Nevjerojatno je da tako malo iskorištavamo resurse kao što su vjetar i sunce. Nevjerojatno je kako Hrvatska nema jasnu strategiju. što ć e m o pokazati u slijedećim poglavljima.7 Korištenje 0. a bio-dizel nije reguliran. Šibeniku. ljudi koji znaju koristiti osnovne stolarske alate bez većih teškoća se m o g u upustiti u gradnju vlastitog solarnog sustava. Kada se g o d spomene nestašica struje u Hrvatskoj. T e k nekoliko većih takvih sustava i m a m o u hotelima u Visu. godine (Gordana Petrovčić. i dalje se g r a d e energetski neefikasne zgrade. G o d .36 14. N a i m e . 2 0 0 5 . p r e m d a b i najviše energije m o g l i jednostavno sačuvati i uštediti. glavni doprinos u k u p n o m ekološkom otisku daje korištenje fosilnih goriva. 0 2 . Čak i kuće koje u većoj ili m a n j o j mjeri i m a j u instalirane solarne m o d u l e . 2 0 0 2 ) .8 74.6 118. U n a m a susjednoj Sloveniji proizvodnja solarnih kolektora se subvencionira od strane države. U n a t o č t o m e . Solarni kolektori za t o p l u vodu se počinju stidljivo pojavljivati u Dalmaciji. U Energetskom institutu Hrvoje Požar ističu kako su tu i najveće mogućnosti uštede energije.01 14. No višegodišnje natezanje s birokracijom dovoljno govori o odnosu prema obnovljivim izvorima energije u državnoj vlasti. Struktura korištenja fosilnih goriva može se vidjeti na sljedećoj slici (Duić. Situaciju donekle popravlja vjetroelektrana na Pagu.38 22.8 250. T a k o đ e r se ističe kako čak 8 3 % zgrada Iz priloženog grafikona vidljivo je kako i u Hrvatskoj udio fosilnih goriva prednjači za potrebe grijanja i t r a n s p o r t a . premda bi ih se m o g l o koristiti i drugdje u Hrvatskoj s obzirom na povoljan položaj. godine biti proizvedene prve veće količine biodizela u Hrvatskoj. 2 0 0 5 ) . u g l a v n o m n u k l e a r n e . Ili 19 . Želimo štediti energiju. prvo se počinju spominjati nove e l e k t r a n e . a primjerice. u: D r u š t v e n a istraživanja 7 7 . 0 1 % energetske proizvodnje (Potočnik i Lay. što je u slučaju Hrvatske i više nego očito. U Hrvatskoj se svugdje navode obnovljivi izvori energije kao naš interes.00 2. a poticaji za investiranje u zelenu energiju su neznatni. Kao što je već rečeno. 2 0 0 7 ? To je sedam godina nakon što je osnovana radna skupina pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. U prosjeku se u Hrvatskoj u z g r a d a m a na prozore i vanjske zidove izgubi 7 0 % toplinske energije. Ekološki proizvođači hrane bi trebali pokretati i svoju mehanizaciju na ekološki način da dobiju certifikat.38 ne zadovoljava toplinske propise niti iz daleke 1987. već četiri godine č a m i u ladici. Drugi način da se zaobiđe prob­ lem skupoće je samogradnja solarne o p r e m e . 1 9 9 9 ) : Vjetar Sunce Biomasa i otpad Geotermalni M a l e hidrocentrale Ukupno Velike hidrocentrale Sveukupno Izvor: Lay.5 217. Vjesnik. Tablica iskorištavanja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj: Vrsta izvora Potencijal (Peta Jul) 12. I to sve u trenutku kada n a m neobrađeno stoji 3 6 8 8 1 7 h e k t a r a 1 . Na n a m a je da se i u Hrvatskoj izborimo za poticaje na kupnju solarne o p r e m e . nikako da privole ekološki svjesni HEP da im otkupljuje struju kada je i m a j u previše za vlastitu potrošnju. Na taj način može se uštedjeti g o l e m a količina novca. V. Istri i na o t o c i m a . a izrađena o p r e m a ne m o r a nužno biti lošija od komercijalne. viziju pa čak niti vidljivu 1 H r v a t s k a i m a više od 1. kuće od balirane slame nisu dozvoljene. Situacija s korištenjem energije vjetra još je poraznija.9 32. U z g r a d a m a se troši 4 0 % od ukupne energije. postavljena 2 0 0 4 . 14.o centraliziranim fosilnim gorivima.01 0. a Nacionalni p r o g r a m za proizvodnju bio-dizela koji pokriva sve proizvodne i pravne aspekte. ( 2 0 0 5 ) I n t e g r a l n a održivost i u č e n j e . Puli i kraj Z a d r a . b r . 3 : 3 6 9 .

Hrvatska se nalazi u prosjeku srednje razvijenih zemalja s 0. obnavljaju se znanja iz tradicijskog graditeljstva 20 21 . ali smo povećali ekološki otisak za 6%. struju p l a ć a m o skuplje od ljudi koji žive u Londonu ili M o n a k u .1 ha. Ukoliko bi počeli povećavati ekološki otisak uz smanjivanje b i o k a p a c i t e t a . može značiti i kvalitetniji otisak na našim životima? Zaključak je kako "ponašanje socijalnih aktera vitalnih za projektiranje i ostvarivanje održivog razvoja pokazuje da je održivi razvoj danas još marginalna preokupacija upravljačkih elita u Hrvatskoj (Lay.želju da počne iskorištavati obnovljive izvore energije kojima obiluje (sunce. Taj broj je sigurno danas veći pošto graditeljstvo (uglavnom ružno) i cestogradnja predstavljaju rastući sektor u Hrvatskoj. godine da se od bacanja u smeće spasi hrana iz supermarketa i pekara d o k je još uvijek dobra za konzumiranje.09ha po stanovniku. v o d a . brzo je u t i h n u o bez da je ostavio d u b l j i t r a g .. vjetar. Hvale vrijedni pokušaj u Samoboru 2 0 0 2 .83 ha pašnjaci 0. Iz dobivenih rezultata za totalni biokapacitet i ekološki otisak Hrvatske dobiva se ekološki deficit Hrvatske koji iznosi 0. kakvog danas predvode SAD i ostale ekonomski najjače zemlje. biomasa. značilo bi da smo prihvatili neodrživi koncept neoliberalnog kapitalizma. što na obali što u velikim gradovima. M o g l i bismo reći kako se odnos prema hrani može preslikati i na odnos prema energiji. Za računanje totalnog biokapaciteta koriste se: Zanimljivo je kako je unutar razdoblja 1991-2001 biokapacitet Hrvatske poljoprivreda/hrana 0. N o . T i m e Hrvatska neopisivo kaska za Europskom U n i j o m . a najviše od svih tranzicijskih zemalja. U p o j e d i n i m n a p r e d n i m z e m l j a m a i r e g i j a m a EU-a proizvodnja e n e r g i j e iz obnovljivih izvora doseže i do 2 0 % od ukupne proizvodnje energije. Sto se tiče zemlje koja je iskorištena za razvoj. dok je svjetski prosjek 0. Ipak. T o t a l n i biokapacitet Hrvatske iznosi 2. Finskoj ili Australiji.1 ha po osobi.27 ha koje također ostavlja manji otisak od tako popularnih betonskih zdanja. premda je polovinu t o g razdoblja obilježilo ratno stanje kada je pritisak na iskorištavanje resursa p u n o manji. i dalje je premalo upravo te konkretnosti.33 ha šume l. u kojoj je iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora shvaćeno ne samo kao deklarativna podrška održivom razvoju. g r a d Koprivnica sa svojim p r o g r a m o m biciklističkih staza može poslužiti kao primjer (posebno Zagrebu) kako smanjiti ekološki otisak od transporta. već i kao konkretan i stvaran program razvoja. O n e k i m p r o g r a m i m a ili p r o j e k t i m a kakve ć e m o u p o z n a t i u poglavljima o energiji ili graditeljstvu. zgrade i građevine te ceste. pa neke poput Bernarde Orehovec iz Čakovca i hrane vrtiće. Dakle. M o ž e m o istaknuti i dobre primjere: organske f a r m e su sve više okrenute školskim i inim posjetima.4. M a l i ekološki deficit i b o g a t b i o k a p a c i t e t n u d i Hrvatskoj šansu da uz određene konkretne programe i projekte krene p u t e m održivije budućnosti. ostao stabilan.28ha riblji fond 0.8ha po osobi. još ć e m o uvijek čitati u novinama pod rubrikom d o g o d i l o su u svijetu. Gubici u distribuciji energije iznose 153 0 % . Hrvatska je u m i n u s u za 0.). Ipak postavljamo pitanje: koliko d u g o će n a m trebati okrenuti se oko sebe ili baciti pogled preko plota i vidjeti kako nježniji otisak na planet. 2 0 0 1 : 35)..

M o ž e m o reći kako bi značila "preuzimanje prirodnog ekosistema kao modela za naše. uzgajamo hranu itd. drvnu g r a đ u . a Permakultura 2 dvije g o d i n e kasnije. uništenja okoliša i potlačenosti žena sade što više 22 23 . raznolik i stabilan ekosustav. Proširena knjiga Permakultura 1 je izašla 1978. zašto ne reći još. Njih dvoje je i stvorilo riječ permakultura kao izvedenicu od dvije riječi: Kasnijim razvojem permakulture u ' 8 0 . pružaju n a m hladovinu i divno mjesto za o d m o r . godine dobila Wangari M a a t h a i . a da ne pokažete u praksi kako primjenjujete znanja iz gore nabrojenih dimenzija. nije n a m namjera tvrditi kako u drugim pravcima n e m a svijesti ili prakse o ovome. U o s t a l o m . Simbol permakulture je stablo. Dakle. Jedan od važnih kriterija koji se uzima u obzir u ocjenjivanju uspješnosti permakulturnih projekata je upravo ekološki otisak. Naravno. anarhističkih. ljudske životne prostore" (Whitefield. N e m a štrebanja iz nejasnih knjiga niti polaganja ispita kod nezainteresiranih profesora. rezervoari su pitke vode. 1996: 9). 2 0 0 4 : 3 ) . očuvanja vodenih resursa. otvara n a m se čitav niz m e t o d a i tehnika koje m o ž e m o primijeniti u našim društvenim okolišima. Stoga je stvorio temelje za t r a j n u poljoprivredu. godine pokrenula Green Belt M o v e m e n t kako bi potaknula siromašne žene da kao borbu protiv siromaštva. Permakultura . Nebrojene su funkcije koje jedno stablo pruža. dizajn. altermedijskih i ekoloških organizacija. ali u permakulturi je to njen integralni d i o . mirovnih. permakultura je u stvari sredstvo kojim je m o g u ć e doći do cilja . kultiviranje naše okoline. a to se posebice očituje u t o m e kako koristimo resurse. pružaju d o m milijunima biljnih i životinjskih vrsta te potiču bioraznolikost. a pogotovo postoje brojni stavovi o permakulturi s obzirom na nečije osobne osjećaje i povezanost s n j o m . Jasan i zaokružen sustav razradio je p o č e t k o m '70-ih zajedno s D a v i d o m H o l m g r e n o m . energetike. a posebno u r b a n i m dijelom priče. Stoga nije č u d n o da se u permakulturi naglašava važnost šuma i sadnja stabala. j a s n o j e d a l j u d s k a k u l t u r a n e m o ž e p o s t o j a t i bez uravnotežene i održive proizvodnje hrane te etičke osnove u odnosu prema resursima. Stvaranje je prva. K a o aktivisti i aktivistkinje iz antiratnih. papir. g r a d i m o kuće. To podrazumijeva reorganizaciju sadašnjeg načina života. D o d a t n i je m a m a c bila i činjenica da se permakultura ne veže za bilo kakvu i d e o l o g i j u ili d u h o v n u prosvijetljenost. e k o n o m i j e i još svašta čega. Stablo u š u m a m a n a m daje h r a n u i piće. štite nas od vjetrova i upijaju C 0 2 . Rekli smo da permakultura stvara uravnoteženi ljudski okoliš.PERMAnentna a g r i K U L T U R A . to opraktičavanje održivosti. Mollison je između ostalih. s t i m stavljanjem naglaska na praksu i na praktičnu primjenu određenih principa i etike. N a m a kao m l a d c i m a i m l a d i c a m a iz urbane aktivističke scene to je sve f i n o leglo. jer predstavlja iznimno bogat. opažati. N a č i n na koji funkcioniraju šume ideal je u permakulturi. Sire rečeno simbol je šuma. a imati sve d r u g e d i m e n z i j e naših života n e o d r ž i v i m a . T r e b a m o osluškivati. Najbolja učiteljica i za stvaranje i za balans je priroda. arhitekture i graditeljstva. M a a t h a i je 1977. ispod stabla se super i c m a k a t i ! U većini logoa i simbola permakulturnih projekata. Ekosustavi u prirodi su održivi i to je ključna riječ za kojom t r a g a m o dok se bavimo p e r m a k u l t u r o m . shvaćati sve te silne procese i kruženja u prirodi te primijeniti stečeno znanje za dizajniranje našeg ljudskog okoliša kako bismo dobili još više. Dvije su ključne riječi ovdje. Permakultura n a m pomaže stvarati trajne sustave kojima je cilj da ne narušavaju balans niti u prirodi niti između ljudi. T a d a je stvorena i jedna od prvih definicija permakulture k a o načina stvaranja uravnoteženog ljudskog okoliša (Mollison. gospodarenja o t p a d o m . organizacija i udruženja stoji stablo oko kojeg vidimo i kruženje ciklusa i procesa u prirodi. već tada uviđao kako je konvencionalna proizvodnja hrane destruktivna u d u g o r o č n o m pogledu i prema n a m a s a m i m a i prema prirodi. proizvodnje hrane. I to je n a m a super. Permakultura ima m n o g e definicije. dizajniranje sustava koji će n a m osiguravati hranu bez opasnosti za budućnost. gorivo. Druga važna riječ je ravnoteža ili balans. način na koji trošimo energiju. I zašto ne reći. Ukoliko p r o m a t r a m o i u č i m o od ekosistema kako živjeti održivo.trajna revolucija P e r m a k u l t u r a je n a č i n d i z a j n i r a n j a l j u d s k i h p r o s t o r a s c i l j e m s t v a r a n j a uravnoteženih i održivih sustava. M o g u ć e je imati eko-markicu i proizvoditi organsku h r a n u . hrabra žena iz Kenije. p e r m a k u l t u r u se sve više shvaćalo kao ideju i način rada koji nadilazi granice poljoprivredu.održivog načina života. Dobro. mirisati. iz m n o g i h stablašica d o b i v a m o lijekove. godine.i m a . sprječavaju eroziju i lišćem malčiraju tlo. N e m o g u ć e j e stvoriti f u n k c i o n a l a n permakulturni projekt. Ne kaže se bez razloga kako je permakultura d o b r o promišljeni d ž u m b u s sakupljenih znanja iz biologije. Permakulturu je prvi počeo osmišljavati Bili Mollison na N o v o m Z e l a n d u . Svima n a m se srce usplahiliro od sreće kada je Nobelovu n a g r a d u za mir 2 0 0 4 . te je izvedenica postala sinonim za stvaranje permanentne k u l t u r e . Znači permakultura podrazumijeva akciju. k o n a č n o smo dobili alat kako neke od snova trajno ostvariti.

to je borba koja i dalje traje. i ovdje n a m je potrebna ravnoteža na korist svima. Aktivistkinje Green Belt M o v e m e n t a posadile su do danas preko 30 milijuna stabala. ali ne i za svu našu p o h l e p u " (Burnett. ali svi permakulturnjaci malčiraju. M o g l i bismo reći da svi koji malčiraju nisu permakulturnjaci. U tradicionalnom načinu života možemo osim energetske efikasnosti naći i m n o g e druge zamjerke. ali i novih znanja te p r i m j e n j i v i h t e h n o l o g i j a bez obzira g o v o r i m o li o v r t u . na staro se sigurno ne želimo vratiti. već i svijest o važnosti ovog planeta. borbe protiv siromaštva i za ženska prava. O v i m e ne želimo reći kako su sva znanja i pravila iz prošlosti korisna i prihvaćena u permakulturi. T a k o n a m je na najljepši način pokazana povezanost između ekološkog aktivizma. a da t o g a nisu svjesni ili ih t a k o ne nazivaju. o d n o s n o prekrivanje tla organskim materijalima. O d n o s prema ženama u prošlosti je bio užasan. Bez svijesti o potrebi za p r a v e d n o m raspodjelom resursa naša briga za Z e m l j u i ljude ostaje na plitkoj razini. Shvaćanju prirodnih procesa d o d a j e m o usvajanje novih znanja i tehnologija te revitaliziranje t r a d i c i o n a l n i h održivih vještina. ali ih je uvelike popularizirala i proširila. O n a su vrlo često plod d u g o t r a j n o g iskustva i promišljanja te su jednostavna za primjenu. a što staro? Permakultura je skup starih metoda i tehnika. ali danas je nezamisliv p e r m a k u l t u r n i vrt bez m a l č i r a n j a . U permakulturi i m a m o tri prekrasna etička principa koji bi nas trebali voditi: briga za Z e m l j u . graditeljstvu ili n e č e m u t r e ć e m . sprječavaju eroziju i donose velike prinose. Na primjer patrijarhat. T i m e smo došli do klasične dileme: što je novo u permakulturi. Također. No. Jedna od takvih je i malčiranje (često u literaturi kod nas nazivano i nastiranjem).stabala. Na primjer. Sume n a m najbolje oslikavaju procese kruženja i održivosti u p r i r o d i .energetski je neefikasno jer smo u prošlosti bili okruženi obiljem šuma i druge biomase pa se ljudi nisu previše osvrtali na količinu drveta koje se koristi za zagrijavanje kuća. To se odnosi i na m n o g e d r u g e tehnike i m e t o d e koje nisu nikakvo vlasništvo permakulture. ali je permakultura bez njih n e m o g u ć a . Briga za ljude naglašava solidarnost i m e đ u s o b n o p o m a g a n j e . Netko je lijepo rekao: "Ima dovoljno za sve naše potrebe. Sustavi su održivi bez velikog unosa energije. Također m o ž e m o reći i za dio tradicionalnog graditeljstva . M n o g i ljudi koriste permakulturne metode i tehnike. Tradicionalno kuhanje na otvorenoj vatri je prilično neefikasno trošenje energije. jer je etiketiranje m a n j e važno. Kao i m n o g o puta. s p o m e n i m o par riječi za svakoga od n j i h . 2 0 0 4 ) . 24 25 . i premda je danas bolje. Na primjer. C h a g g a narod sa sjevera Tanzanije i stanovnici Kandv regije na Sri Lanci od davnina stvaraju permakulturne šumske vrtove (Whitefield. tradicionalne drvene kuće imale su zidove od svega 7 cm tvrdog drveta koje je bilo prekriveno t a n k i m slojem trske i glinene žbuke. 2 0 0 4 : 1 7 ) . Premda su ovi etički principi u neku ruku razumljivi sami po sebi. Permakultura usvaja m n o g a rješenja iz prošlosti. Općenito tradicionalni pristup kuhanju hrane ima svega 5-15% iskoristivosti energije biomase. stabla. a smanjimo ekološki otisak. međusobno se pomažući hranjenjem i zaštitom od nametnika. briga za ljude i pravedna raspodjela. Treći princip m o ž e m o shvatiti kao most između brige za Z e m l j u i ljude. Ona u k l j u č u j e i organizacijske i e k o n o m s k e o b l i k e koji počivaju na suradnji i razumijevanju drugih. Briga za pravednom raspodjelom resursa najbliža je težnji da zadržimo kvalitetu života. To je u redu. Toplina kroz ovakav zid prolazi čak deset puta brže nego kroz zid neke održive niskoenergetske ili pasivne kuće. Zajedno rastu trajnice. Briga za Z e m l j u sadržava ne s a m o sva znanja i vještine k o j i m a p o j a č a v a m o održivost našeg načina življenja. voćke i grmolike biljke. Malčiranje se koristilo m n o g o prije početka '70-ih i nastanka permakulture. m n o g a znanja i vještine nije stvorila permakultura.

pesticida i ostalog. te je t i m e uništena sposobnost zemlje da dalje proizvodi hranu bez sve većeg i većeg unosa sintetičkih kemijskih gnojiva. Kako ne bi ovisili o g l o b a l n o m tržištu hrane koje proizvodi siromaštvo. Jasno je zašto započinjemo s h r a n o m . Korištenjem sintetičkih kemijskih gnojiva i pesticida. Prirodni ekosustavi se s ovim tvarima ne m o g u nositi. te smanjilo bioraznolikost. u g l a v n o m u siromašnim z e m l j a m a . posljedicama koje takva proizvodnja ostavlja za s o b o m . Održiva poljoprivreda d u g o r o č n o poboljšava kvalitetu tla i čini ga sve plodnijim iz godine u g o d i n u . a pored svog obilja kojeg proizvodimo kao ljudska rasa. zagovornici zdravog životnog stila počeli su tražiti bolje načine uzgoja hrane. Po podacima C o l u m b i a n H u m a n Rihgts Commitreea dvije trećine tih radnika ima zdravstvene probleme zbog svog posla. 2 0 0 0 ) . od čega više od 2 0 0 0 0 0 umre. U konvencionalnom smislu mi se zaista često p o n a š a m o kao da hrana pada s neba. ne samo ekološke. D a n a š n j a k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a u z r o k u j e : eroziju t l a . kojim inače zdrava zemlja buja. e k o n o m s k o m i ekološkom smislu. hrana pada Ovo je super naziv f i l m a u kojem n a m Mollison predstavlja osnovne principe permakulture. U SAD-u su u posljednjih 40 godina izgubili 20 cm humusa zbog ispiranja najkvalitetnijih površinskih dijelova tla. Stoljećima su se koristili razni pripravci. pretjerano korištenje umjetnih gnojiva i kemijskih pesticida. g u a n o (izmet šišmiša i nekih ptica). a u većem djelu svijeta ova praksa se nastavlja. Pri k r a j u D r u g o g svjetskog rata d e s t r u k t i v n i m o d e l k o n v e n c i o n a l n e poljoprivrede počeo se masovno primjenjivati. studija koja je provedena na radnicima na plantažama cvijeća u Kolumbiji otkrila je kako su izloženi 127 vrsti pesticida. zagadilo zemlju i vodene tokove. Pokret koji je nastao k a o tendencija da se izbjegnu negativne posljedice sintetičke poljoprivrede. ubijanje života u zemlji. morska trava itd. Samo svaka t o n a umjetnog gnojiva proizvede 5 tona C 0 2 . u g l a v n o m ekstremno koncentrirane prirodne kemikalije ili p o t p u n o sintetske tvari. Istovremeno s najjačim g l o b a l n i m širenjem "zelene revolucije". g u b i t a k p l o d n o g tla. Korištenje teške mehanizacije i ovisnost o n a f t i te o g r o m n o iskorištavanje e n e r g i j e . k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a p r o u z r o k o v a l a j e s m a n j e n j e bioraznolikosti. a prirodni ekosustavi i m a j u ugrađeni m e h a n i z a m kako da se nose sa tvarima koje sami proizvedu. Održiva poljoprivreda Općenito. radije su počele svoje proizvode prodavati poljoprivrednicima i tako započele. u permakulturnom smislu m o ž e m o reći kako stvaramo trajno održive sustave gdje u našim vrtovima. i dalje kaskamo u izražavanju obilja u solidarnosti i m e đ u s o b n o j p o m o ć i . Osim t o g a . Konvencionalna poljoprivreda i m a sve više problema sa proizvodnjom uz daljnje uništavanje prirode i p o j a č a v a n j e širenja klimatskih p r o m j e n a . Našli su poljoprivredne tehnike p o m o ć u kojih je m o g u ć e g o d i n a m a uzgajati kvalitetnu h r a n u na istoj parceli s visokim prinosima bez iscrpljivanja tla. S druge strane. široko z a g a đ e n j e tla i p o d z e m n i h v o d a . N a žalost. Iz Kolumbije dolazi dvije trećine cvijeća koje se koristi u SAD te tako pesticidi nalaze svoj put nazad (French. M e đ u t i m . izgubile su veliko tržište. z a j e d n o sa s k u p o m m a š i n e r i j o m (proizvođači tenkova i k a m i o n a također nisu htjeli ostati bez posla) nastala je nova poljoprivredna metoda koja je davala vrlo visoke prinose. Korištenje kemijskih sredstava i GMO-a d o d a t n o je ugrozilo podzemne pitke vode. pa i m a m o stotine milijuna g l a d n i h i milijarde siromašnih.Pazi. tako se smanjila i kvaliteta hrane koju k o n z u m i r a m o . W H O procjenjuje kako je barem tri milijuna ljudi godišnje otrovano pesticidima. kako su je kasnije nazvale "zelenu revoluciju". Prije nego krenemo dalje. Rijetko se kad p i t a m o o n a č i n u uzgoja naše hrane. hrana ima toliko utjecaja na naše živote. M e đ u t i m ove tvari su prirodne. herbicida i slično. Mi ga ovdje m o ž e m o shvatiti dvostruko. Velike ekološke štete su učinjene. Nove kemikalije su tvorevine čovjeka. Korporacije koje su proizvodile sintetičke kemikalije za vojne potrebe. biodizelu. posebno u našim šumskim vrtovima zaista m o r a m o paziti na glavurdu . Umjesto da ostanu bez posla. Bez unosa energije i u naše organizme m a l o će n a m koristiti znanja o npr. već i socijalne i ekonomske. na održivu poljoprivredu ne smijemo gledati samo kao na tehnološki postupak koji bi trebao zamijeniti postojeću praksu. održiva poljoprivreda je m e t o d a proizvodnje hrane uz p o m o ć zdrave zajednice biljaka i zemlje bez upotrebe gnojiva i pesticida sintetskog porijekla. stvrdnjavanje tla i smanjenje biološke aktivnosti u t l u . već kao na dio šireg društvenog pokreta koji će poboljšati kvalitetu života čitavog društva u socijalnom. 26 27 . permakultura nas uči kako osigurati na m a l o m prostoru obilje hrane. kao što su kameni fosfati.n e č e m u što se ugrubo može definirati kao održiva poljoprivreda.jer hrana doslovce pada. od kojih je 2 0 % zabranjeno za korištenje u SAD-u. spomenimo neke druge vrijedne ekološke pristupe u proizvodnji h r a n e . Poljoprivrednicima korištenje kemijskih gnojiva nije bilo ništa novo. razvio se u pokret prema n e č e m u što je ekološki prihvatljivo . Pogled u prošlost o m o g u ć i o im je da posude i usvoje znanja i tehnike iz razdoblja prije sintetskih kemikalija. glad i uništavanje prirode. č i n j e n i c e su koje konvencionalnu poljoprivredu čine neodrživom. Na primjer. Jasno.

Činjenica da neka hrana zadovoljava ovaj pravilnik manje n a m govori o t o m e da li je hrana uzgojena u plasteniku/stakleniku. pritom koristeći s a m o jednu trećinu do jednu desetinu vode. zagovornik ove metode. U ekološku poljoprivredu spadaju i metode kao što je hidroponija .uzgoj biljaka u plastenicima bez zemlje. počinje upotreba zemlje. zajedno sa d o d a t n i h četiri. & Other Crops T h a n You Ever T h o u g h t Possible on Less Land T h a n You Can Imagine. ali još uvijek se koristi m n o g o umjetnih materijala. Zabranjeno je korištenje svih sintetskih gnojiva. O b u h v a ć a povrtnjake. U pravilniku ćete u g l a v n o m naći koja kemijska sredstva i tehnološki postupci nisu dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi. M n o g i fundamentalni principi organske poljoprivrede stari su koliko i najstariji oblici poljoprivrede. Kako se krećemo dalje prema prirodnijim m e t o d a m a povećava se korištenje organskih materijala (slama. Jednostavno rečeno. pripravaka i hrane. a nadgleda se i liječenje životinja. jezera. m a l č i r a n j a . da li se zemlja ore ili prirodno održava rahlom. u u m j e t n o m mediju pod u m j e t n i m svjetlom i kontroliranim klimatskim uvjetima. sijeno. oranice. Steiner je vjerovao da zemlja kao supstanca sadrži esenciju života i da je treba tretirati raznim preparatima da bi se obogatila životna snaga i pobudila mikrobiološka aktivnost te da bi se stvorili idealni uvjeti za rast biljaka. a treću g o d i n u se o d m a r a te se život u njemu obnavlja. godine. pesticida. a smatra se križancem između biodinamike i intenzivne komercijalne poljoprivrede koja se koristila 1900-te u okolici Pariza. organska poljoprivreda (u Hrvatskoj se koristi termin "ekološka poljoprivreda") je uzgoj hrane bez upotrebe sintetskih i umjetnih kemikalija. Tlo se obrađuje kroz dvije godine. Naglasak je na azijskoj filozofiji prema kojoj čovjek uči od prirode. Ovih osam lekcija. a primjenjuju se u m a l i m količinama na kompost. najčešće fermentirani. uključujući i popularnu knjigu H o w to Grow M o r e Vegetables A n d Fruits. Biodinamika koketira s mističnim te pokušava naći ravnotežu između fizičkog i metafizičkog aspekta. S p e c i f i č n o za b i o d i n a m i k u je korištenje devet pripravaka. Karakterističan mu je miroljubiv odnos prema životinjama. ponekad čak mistificirajući način.. Ova m e t o d a daje dva do deset p u t a veće urode po jedinici površine u o d n o s u na klasičnu poljoprivredu. Na primjer. životinjsko gnojivo. Pripravci su m i n e r a l n o g . Najvažniji pripravak je miks mikroorganizama koji aktiviraju ključne mikrobiološke procese vezane za zemlju i rast biljaka. lišće. japanski filozof koji se prvi na t o m području zauzimao za izbjegavanje kemikalija u poljoprivredi. koju je napisao Lord Northbourne 1940. Dvije g o d i n e kasnije objavljeno je prvo izdanje knjige " O r g a n i c Gardening a n d F r a m n i g " (Organsko povrtlarstvo i poljoprivreda).1 9 5 0 ) . Bitno je shvatiti da je termin "ekološka ili organska poljoprivreda" vrlo širok i u stvari n a m m a l o govori o t o m e kako je hrana u stvari uzgojena. Biointenzivna poljoprivreda Ova m e t o d a također je poznata pod i m e n o m "francuska intenzivna m e t o d a " . Steiner je 1924. Na potpuno suprotnoj strani nalaze se m e t o d e uzgoja hrane koje p o t p u n o nadilaze oranje tla. Na životinje se gleda kao na prijatelje koje se ne iskorištava ili ubija. Berries. miješanja kultura i d r u g e organske tehnike. Utemeljitelj ove m e t o d e je M o k i c h i O k i d a ( 1 8 8 2 . U n u t a r ove definicije postoji širok spektar poljoprivrednih metoda i tehnika. voćnjake. Grains. Ova metoda bazira se na gusto zasađenim dvostruko prekopanim visokim g r e d i c a m a . m o r a biti zadovoljen pravilnik o ekološkoj poljoprivredi. D a p a č e . kao što je primjerice m e t o d a M a s a n o b u Fukuoke iz Japana. gnojiva. biljnog i životinjskog porijekla. 28 29 . Mjesečevi i astrološki ciklusi imaju ključnu u l o g u pri vremenskom rasporedu sadnje. Nuts. objavljeno je pod naslovom "Duhovni temelji za obnovu poljoprivrede". Razvio ju je A l a n Chadwick ( 1 9 0 9 .. premda je malčiranje prirodnim pokrovima puno korisnije i efikasnije. gnojenje i plijevljenje. Da bi neka hrana bila ekološki uzgojena. zemlju ili direktno na biljke. Kako se u d a l j a v a m o od ovog ekstrema. kompostiranju i miješanim kulturama. š u m e i p a š n j a k e . Biodinamika Biodinamika je poljoprivredna m e t o d a koju je razvio austrijski znanstvenikfilozof Rudolf Steiner ( 1 8 6 1 . U biodinamici se uzima u obzir i utjecaj planetarnih i kozmičkih sila na rast biljaka. Osim pripravaka u biodinamici važnu ulogu zauzimaju tehnike k o m p o s t i r a n j a .Organska poljoprivreda Termin "organsko povrtlarstvo" prvi se put pojavio u knjizi "Look to the L a n d " (Pogled prema zemlji). Podrazumijeva se izbjegavanje GMO-a. mnogi koriste plastične crne folije kao malč. sjemena. ne koriste se kao gnojiva niti stajski g n o j . koji se pripremaju na poseban. godine održao niz od osam lekcija poljskim poljoprivrednicima u blizini Wroclawa. Prirodna poljoprivreda (Nature farming) Prirodno poljodjelstvo je slično biodinamici u t o m e što se također bazira na upotrebi pripravaka. napisao je nekoliko knjiga o ovoj metodi. Biodinamika promovira ideju o samoodrživosti u smislu proizvodnje vlastitog Miroljubiva zemljoradnja Pokret prisutan najvidljivije u Njemačkoj.) te je na okoliš ukupni utjecaj neke m e t o d e manji.1 9 2 5 ) . John Jeavons. u kojoj mjeri se koristi mehanizacija itd.1 9 8 0 ) .

grmlje (drvenaste biljke kao npr. Obrazloženje za ovakvu praksu je to što d o d a v a n j e gnojiva remeti cikluse bakterija koje su ključne za život tla. radio je kao znanstvenik na pitanjima tla.". Tu je počeo s eksperimentiranjem i razvijanjem vlastite metode. Kroz 30 godina razvio je vlastitu m e t o d u "nečinjenja" u poljoprivredi. T e k kada mladice riže izbiju iz zemlje. njezine gredice iz godine u g o d i n u su sve plodnije. ljekovito bilje. Kako sama kaže: "Ja istinski vjerujem da dok ne uspostavimo m i r sa z e m l j o m . vertikalne biljke (biljke penjačice) 6. pa i većima od prinosa u konvencionalnoj poljoprivredi. odbijanje nepoželjnih kukaca i životinja. pokrovni sloj (puzavci ne viši od 15 c m ) 7. Kao mikrobiolog. gdje je polako iz godine u godine ostavljao sve više samoj prirodi i prirodnim p r o c e s i m a d a r a d e z a n j e g a . malč. Kreiranje šumskih vrtova bazira se na uspostavi sedmeroslojne vegetacije. koji je temelj plodnosti tla. godine u m a l o m selu na otoku Shikoku na j u g u Japana. Fukuoka je proizvodio hranu sa prinosima j e d n a k i m a . njezina m e t o d a je kroz eksperimentiranje evoluirala u sasvim novi princip koji ima potencijalnu vrijednost u komercijalnoj proizvodnji povrća i ljekovitog bilja. Ova m e t o d a postala je vrlo raširena m e đ u p o k l o n i c i m a p e r m a k u l t u r e . Umjesto da gnoji tlo. To na primjer znači. Hazelip je praktičnost svoje m e t o d e dokazala u najmanje tri različite države. fiksiranje i akumuliranje hranjivih tvari u t l u . n e ć e m o m o ć i uspostaviti niti m i r iznad površine tla.. Sva slama od ječma vraća se na polje te tako d o d a t n o štiti zemlju od isušivanja i sabijanja. ljekovitim biljem i zaklonom. stelja i drvo za ogrjev. Dok se Fukuokina m e t o d a u g l a v n o m bavi voćnjacima i uzgojem žitarica.. fokus ove metode je uzgoj povrća i ljekovitog bilja. ulja. Emilia Hazelip je razvila m e t o d u uzgoja ljekovitog bilja i povrća koju je nazvala sinergijska poljoprivreda. Umjesto kopanja tlo se održava rahlim i redovitim o b i l n i m m a l č i r a n j e m te zelenom g n o j i d b o m . Cilj je stvoriti profitabilne povrtnjake uz m i n i m a l n o ulaganje energije. vlakna. Bez o k o p a v a n j a z e m l j e . kupine) 4. s u p r o t n o uvriježenom mišljenju da su biljke te koje iscrpe tlo. lako se u početku svog rada oslanjala na m e t o d e Fukuoke.o n e su k o n s t a n t n o zasađene. Njegova m e t o d a se bazira na usporednom uzgoju žitarica . Slama pogoduje f o r m i r a n j u stabilnog sloja humusa. T i j e k o m 1960-ih. Njezini vrtovi svjesno su dizajnirani tako da potpomažu razvoj dinamičnog života u t l u . b i l o g n o j i v a i kompostiranja. da se riža sije u polje ječma koji još nije sasvim zreo. orašasti plodovi) 3. nisko drveće (npr. privlačenje poželjnih kukaca i životinja. plijevljenja korova i dodavanja pripravaka. patuljaste voćke. žanje se j e č a m . postao je svjetski poznat model na kojem se bazira šumska poljoprivreda. Šumski vrt se sastoji od sedam slojeva: 1. veličine samo 5 0 0 m 2 . o d j e ć o m . U sinergijskoj poljoprivredi ne koriste se gnojiva. više nikad ne prekopavaju (niti d u b o k o niti plitko). Robert H a r t je u okolici Shropshirea (Engleska) počeo eksperimentirati sa kreiranjem p o t p u n o integriranih šuma i šumskih vrtova. Bonfilsa i Ruth Stout. trošeći više nego što doprinosimo. Tu spadaju hrana. a specijalizirao se za biljnu patologiju. a da se pritom ne razori život u t l u . O s i m toga slama zajedno Sinergijska poljoprivreda U p e r i o d u od gotovo 40 g o d i n a . "divljeg t l a " . Dokle g o d o p r a v d a v a m o iskorištavanje bilo kojeg živog organizma. puno više se cijene šumasti vrtovi koji izgledaju p o m a l o divljasto. rizosfera (korijenjaste biljke) Hart je objavio detalje o svojim eksperimentima u kratkom priručniku T h e Forest Garden (Šumski vrt). a biljke su o d a b r a n e tako da imaju najmanje jednu praktičnu primjenu. p o m a l o džunglasto. Budući da je djetelina leguminoza ona obogaćuje tlo dušikom. bilo jestivim k u l t u r a m a bilo pokrovom za zelenu g n o j i d b u . Hazelip nikad ne dopušta da njene gredice b u d u prazne jer to dovodi do sabijanja tla . Kasnije je od t o g priručnika nastala detaljna knjiga Forest G a r d e n i n g : C u l t i v a t i n g a n Edible L a n d s c a p e (Šumsko vrtlarstvo: kultiviranje jestivog krajolika). Sama metoda se temelji na visokim gredicama koje se. Na taj način polje nikada ne ostaje prazno i na taj način n e m a šanse da se zemlja sabije i stvrdne. O n o što je revolucionarno kod ove metode je otkriće da je o r a n j e u stvari glavni krivac za osiromašenje t l a . krošnja (visoko drveće) 2. Z a t o nas ne t r e b a č u d i t i što p r e m d a se i u permakulturi koriste vrtovi s jasnim i odijeljenim gredicama. M e t o d a Emilie Hazelip bazira se na poticanju i kreiranju tzv. Hazelip radije potiče prirodnu plodnost tla i uistinu. Fukuoka metoda Japanski znanstvenik-filozof-poljoprivrednik M a s a n o b u Fukuoka rođen je 1914. njegov šumski vrt.riže i ječma zajedno sa bijelom djetelinom. Trideset godina kasnije. boje. počeo je preispitivati sebe i imati dvojbe o " č u d i m a m o d e r n e poljoprivrede". U doba kada je navršio 25 godina života. ostat ć e m o paraziti. 30 31 . zeljaste biljke (trajnice) 5. Kompost se koristi samo za presadnice. nakon što se prve godine pripreme za sjetvu. D a o je otkaz i vratio se na očevu f a r m u na otoku Shikoku. Osim toga Fukuoka sije slijedeću generaciju žitarica u polje na kojem prethodna generacija još raste. pritom uzdržavajući obitelj p r o d a j o m povrća koje je uzgojila.Šumski vrtovi Šume su ljude tisućljećima opskrbljivale h r a n o m .

a radi se o dušiku. 2 0 0 4 : 2 2 5 ) . od biljaka i organskih materijala b) Mineralni hranjivi sastojci. jer voda ne ispire zemlju. U permakulturi ne o d r e đ u j e m o plodnost tla tako da ga uništavamo kemikalijama.upiti vodu i polako je t o k o m dužeg vremena otpuštati za biljke. vodik i kisik su potrebni u velikim količinama i dolaze od C 0 2 u zraku.s bijelom djetelinom sačinjava pokrov koji ne dozvoljava korovu da se probije. U konvencionalnoj poljoprivredi plodnost tla određuje se unosom kemijskim sastojaka. Pore u tlu stvaraju mreže linija koje osiguravaju biljci v o d u . • Kapacitet za zadržavanje hranjivih elemenata znači činjenicu da plodno tlo kao i vodu ima dovoljno snage zadržati hranjive elemente. glistama ili n e č e m u trećem. fosforu. Praktični savjeti za stvaranje permakulturnog vrta Za p e r m a k u l t u r u bi se najbolje m o g l a primijeniti stara izreka: "Živi kao da ti je sutra zadnji d a n . Neutralnu vrijednost i m a m o kod pH7. kaliju i d r u g i m e l e m e n t i m a . • Prozračnost tla je važna jer tlo treba disati. • Stabilnost označava dobro plodno tlo koje odolijeva eroziji. Tlo koje slabo propušta vodu trebati će više vremena da se ugrije na proljeće. Osim u uzgoju žitarica. ali obrađuj zemlju kao da ćeš živjeti zauvijek" (Whitefield. neovisno govorimo li o m i k r o o r g a n i z m i m a . plodno tlo treba biti kao spužva . premda ih treba manje. znači da je ekstremno kiselo. • T e m p e r a t u r a je povezana sa zadržavanjem vode. od vode. Ako n a m je tlo pHO. Zrak treba i životu u tlu. Fukuoka je velike uspjehe postigao u voćarstvu. Jednostavno. Propusnost tla je povezana sa prozračnošću. U plitkom t l u vrlo brzo će nestati hranjivi sastojci i voda. Plodna zemlja ima dobru strukturu na površini da voda prolazi kroz pore. biljke će patiti. također su važni. Na plodnost ili kvalitetu tla utječe m n o g o faktora: • Dubina tla je važna zato što u dubljoj zemlji biljke lakše rastu. • Kiselost i lužnatost tla. i dobru strukturu ispod da voda dalje prolazi. o n d a je ekstremno lužnato. T o m e će doprinijeti i stalni g u b i t a k vode koje biljke imaju kroz listove. • Sadržaj hranjivih elemenata dijelimo u dvije grupe: a) Ugljik. • Kapacitet za zadržavanje vode ne treba brkati s d o b r o m propusnošću vode. a ako je p H 1 4 . 32 33 . posebice uzgoju citrusa. Ukoliko voda odlazi prebrzo. hranjive sastojke i zrak. • Struktura tla znači kako su dijelovi tla m e đ u s o b n o povezani.

ali se razlikuju u veličini čestica. Dosta je nevjerojatna činjenica da je glina u stvari tvar koja se sastoji od vrlo finih mineralnih čestica. pjeskovitim tlima. glina može biti najzahvalnije tlo. Propusnost Vrlo propusno. H u ­ mus se najčešće nalazi u površinskom sloju zemlje. pjeskovito tla i m a j u problem gubitka i vode i hranjivih elemenata. jer o n a veže hranjive elemente. ilovasto i glinasto. Tu zemlju navlažimo i g n j e č i m o d o k ne stvorimo lopticu. Loše bez d o b r e strukture. a u m a n j u j e nedostatke je tlo kojem težimo (Whitefield. biti će i naše tlo kvalitetnije. elemenata Zadržavanje hranjivih Nema. S p o r o se u g r i j e u proljeće. Jako sklo­ no blokiranju vode. pa t a k o pjeskovito tlo ima najkrupnije čestice a glinasto najfinije. Glinasto Treba strukturu. Što i m a m o više h u m u s a . ali se ne stvaraju g r u m e n i . dre­ naža obično d o b r a . Izvor: W h i t e f i e l d . Obično zadržava elemenata zadržavanja pH O b i č n o kiselo. ukoliko stvorimo dobru strukturu. m n o g i od nas znaju kako je teško raditi sa 34 35 . Tlo koje je d o b r a kombinacije svog troje te okuplja prednosti svake varijacije tla. Testiranje našeg tla m o ž e m o provesti jednostavnim p o s t u p k o m . a sastoji se od celuloznih vlakana i drugih organskih tvari koje se konstantno raspadaju. Važno je da svako tlo i m a gline. Glina često varira od ljepljive navlažene mase do gotovo pa tvrdih c e m e n t n o i d n i h blokova. ali bez dovoljne količine gline u sebi. Iz dijela vrta koji nas zanima u z m e m o šaku zemlje te ju očistimo od kamenčića. N o . suši. Sklona zbijenosti. nasuprot teškim tlima kako nazivamo ilovasta i glinasta tla. Glinasti tendiraju grumena dijelovi stvaranju zemlje. korijena ili druge neistruljene organske materije. M n o g i vrtlari i vrtlarke preferiraju pjeskovito tlo. S p o r o se u g r i j e u proljeće. Dobro. D r u g u k o m p o n e n t u tla sačinjava organski materijal u tlu. Vrlo loša bez d o b r e strukture. East M e o n : P e r m a n e n t P u b l i c a t i o n s : 4 1 . N o . k r u p n o pjeskovito manje. spora. Sadržaj hranjivih Loš. N e m a zbijenosti. n o eroziji. lužnato. Sklona zbijenosti. O n a m o g u biti vrlo plodna. Pjeskovito. Problem vlage. ( 2 0 0 4 ) T h e Earth C a r e M a n u a l . Ovisi. M o ž e biti visok. To se najviše odnosi na humus.U g r u b o rečeno. Zadržavanje vode O b i č n o loše. pretjerano glinastim t l o m . Z a t i m pratimo slijed naših odgovora: Karakteristike tla Pjeskovito Struktura M a n j e važna u Ilovasto T r e b a strukturu. Stoga ga se i zove lakim t l o m . O t p o r n o eroziji samo ako je dobro strukturirano. Loš. ovisi o vrsti g l i n e . P . Problem Loša bez d o b r e strukture. Drenaža natopljivanja. Vrlo loše bez d o b r e strukture. Nema. Ova klasifikacija bazira se na veličini čestica mineralne k o m p o n e n t e tla. Temperatura Brzo se u g r i j e u proljeće. Prozračnost Vrlo d o b r a . 2 0 0 4 ) . zna biti pretjerana. U svakom tlu ima m a l o od svo troje. Stabilnost Fino pjeskovito sklo­ S k l o n o eroziji. ilovasto i glinasto tlo u stvari imaju isti mineralni sastav. S k l o n o P r e t j e r a n o . Ilovasto tlo je po veličini čestica negdje između pijeska i gline. Dobro vlagu. U tablici što slijedi m o ž e m o vidjeti karakteristike faktora koji utječu na plodnost tla za svaku od tih vrsta. najčešće s p o m i n j e m o tri vrste tla: pjeskovito. s njima je teško raditi i sklona su lošoj strukturi. jer se s njim lako radi. N o .

poluzreo k o m post. U g l a v n o m . Jedna kalifornijska glista u j e d n o m d a n u proizvede humusa kolika je njena težina. U prosjeku n a m treba svega 3. limuni. jer su gliste na to vrlo osjetljive. Sloj kojim počinjemo hraniti gliste mora dobro zadržavati vlagu i dozvoljavati prolazak zraka. Kompostište sa glistama nije dobro staviti na mjesto gdje cijeli d a n piči sunce. suhu travu ili neki drugi materijal b o g a t celulozom.Upozorenje: visok sastav organskih tvari u mineralnoj zemlji može utjecati na osjete koje o n a pruža. travu i lišće. Općenito je za hranjenje glista najbolje koristiti zreli stajnjak. Najljepše im je šljakati u tlu koje ima pH vrijednost veću od 5. M o r a m o im osigurati stalni dotok organskog materijala kojim se hrane i vuku dublje u tlo. ali važno je znati kako ih se još više ubija preoravanjem i prevrtanjem zemlje (Whitefield. pri č e m u d o b i j e m o 4 0 0 . Humus d o b i j e m o na d n u kompostišta i t a m n o smeđe ili crne je boje.. N a j b o l j e je to r a d i t i u r a n o proljeće ili kasnu jesen. ali ne natopljeno v o d o m . i sprječavaju nastanak patogena. T a d a je dobro. jer razgrađuju o r g a n s k i m a t e r i j a l u h u m u s . Isto vrijedi i za korov. poboljšavamo i sve ostale karakteristike. Stoga koristimo stajnjak s većim udjelom slame.) te ostatke od jako začinjene hrane. Stajnjak ne bi smio biti svježi. osim otpatke voćki koje se jako praše pesticidima (naranče. Geotekstil p o d u p r e m o drvenim kolčićima. vrtni korov. proizvode tzv. o s i g u r a v a j u b i l j k a m a m i n e r a l n e elemente..). a gliste sele u gornje dijelove gdje ima h r a n e . brže se r a z m n o ž a v a j u i ne s m e t a im g u s t o ć a u staništu. lišće. T o k o m ljeta kompostište ne smije ostati presuho. staru slamu.. Poboljšavanjem organskog sloja tla. posebno ako nećemo duži period n a d g l e d a t i k o m p o s t i š t e . v a d i m o ga ručno. Vrlo je korisno napraviti kompostište s kalifornijskim glistama koje će n a m proizvesti visoko kvalitetan humus. Gliste ili gujavice su naši najbolji vrtni prijatelji. v r i j e d i i s t o k a o i za uobičajeno kompostiranje. p a p i r i slično. Najvažnije za kompostište je da bude dovoljno vlažno. u blizini ceste). 2 0 0 3 ) . jer ih kemikalije ubijaju. kalifornijske gliste bolje podnose hladnoću pa su dulje aktivne. Podloga za kompostište sa g l i s t a m a t r e b a biti v o d o p r o p u s n o pa je n a j b o l j i m a t e r i j a l n e t k a n i tekstil (geotekstil). Gliste su p u n o brojnije u organskim vrtovima. Premda su i one manje aktivne t i j e k o m zime. Visoki sastav vapna može imati isti utjecaj. Za tlo su n a m važni mikroorganizmi (bakterije.. M o ž e m o dodavati i sav zeleni o t p a d iz kuhinje. prekriti ga n a v l a ž e n i m k a r t o n o m . čineći ilovaču m a n j e ljepljivom i pijesak m a n j e muljevitim.6 0 0 litara čistog humusa. najbolje na 40 cm visine t a k o da nastane " b a z e n " za gliste. mokri karton. jer bi gliste m o g l e uginuti. Ako ih i d o d a j e m o svježe. ljepilo koje drži zemlju skupa. dijelove otrovnih biljaka (oleander. Ovisno o veličini kompostišta prvi humus vadimo nakon godinu do dvije godine (Mandek.5cm organskog sloja. Razlikujemo je od uobičajene kišne gliste po izrazitom crvenom tijelu i ž u t o m ispruganom repicu. gljive. Jedno leglo je u stanju godišnje preraditi 8 0 0 . 8 0 % mikroba živi u gornjih 5% tla. da ima pH vrijednost što bliže n e u t r a l n o m te da ga t o k o m ekstremnih temperaturalnih vremenskih uvjeta štitimo debljim slojem na vrhu. otkos. jer bi gliste m o g l e uginuti. a niti na mjesto gdje se osjeća podrhtavanje tla (npr. 2 0 0 4 ) . treba ih balansirati sa suhim materijalima.1 0 0 0 kg organskog materijala. alge i protozoe). Permakultura u uzgoju hrane daje Vađenje humusa 36 37 . Na d n o geotekstila stavimo karton. Najaktivniji su nekih tri milimetara od korijena biljke prema dolje. U j e d n o m leglu kada ga rasprostremo na 2 m 2 i m a m o 1 0 0 0 0 0 glista u različitim razvojnim stadijima.

kopanje je g u b i t a k vremena. T i m e održivom m e t o d o m č i n i m o n e p o t r e b n i m korištenje herbicida i ostalih sintetičkih proizvoda te s m a n j u j e m o količine vode potrebne za naš vrt. pospješuje biološke aktivnosti u tlu i obogaćuje tlo. S obzirom da je u vrtu bez motike najvažnija priprema. Ako je zemlja zaista tvrda proces će ići sporo i d o b r o ga ja ubrzati zelenom g n o j i d b o m . uvijek ju je dobro imati pokrivenu. odnosno malčiranu. uštedi se 1 1. i korov i zbijenost tla se m o g u spriječiti i prijateljskijim m e t o d a m a . a ne smijemo zaboraviti koliko oranje uništava gujavice koje su n a m iznimno važne. upravo jer " o r u " umjesto nas. ne hrane i o b o g a ć u j u tlo. voluharice i d r u g e životinjice kojima mlade biljke predstavljaju slastan zalogaj. energije i kvalitete tla. Organski materijal koji d o d a j e m o tlu preuzimaju gujavice i odnose u dublje slojeve t l a . N a r u š a v a m o strukturu tla. Novine se trebaju preklapati 20 c m . 38 39 . Dakle. a debljina im treba biti 1520 listova. Sađenjem trajnica najviše surađujemo s p r i r o d o m . jer je malč ponekad dobro sklonište za puževe. sinergijska poljoprivreda. Logična posljedica nekopanja je orijentiranost na stvaranje trajnih sustava o k o kojih i m a m o m a n j e posla. Kako g o d ga koristili i od kojih g o d materijala d o b r o je ostaviti prostor oko korijena biljke slobodnim da zrak može cirkulirati. u permakulturi ć e m o preferirati malčiranje organskim materijalima. Dobro je i malčirati prije zime kako bi štitili tlo od teškog smrzavanja. Ukoliko i odlučimo preorati zemlju t r e b a m o paziti kako na teškim tlima to nije d o b r o raditi kada je površina mokra ili za vrijeme mrazeva. Naravno. jer n a m trajnice osiguravaju najbolju pokrivenost tla. erozije i kako bi stvorili topli d o m gujavicama. te drugi koji ističe kako t i m e narušavamo prirodnu plodnost tla. šumski vrtovi. U kontekstu pokrivenosti tla nije slučajno da je simbol permakulture stablo. 2 0 0 4 ) . a kao prvi pokrov često stavljamo karton ili stare novine koje su otisnute po mogućnosti u crno-bijeloj tehnici. M n o g i tada predlažu micanje na o k o tjedan dva u proljeće kako bi se tlo brže zagrijalo i kako bi se spriječilo gomilanje puževa. Kao i kod drugih rješenja i ovdje ne r o b u j e m o d o g m a m a . A k o i k o p a m o zemlju. Nekopanje ili "vrtove bez motike" Najčešći razlog koji se navodi za oranje je borba protiv korova i zbijenosti tla. tu se ne radi o svetom pravilu kojeg nikada ne smijemo kršiti. plastičnim f o l i j a m a koje ukoliko i jesu u nekim slučajevima razgradive. Malčiranje može uzrokovati problem s o d v o d n j o m vode ukoliko padne previše kiše. posebno crvena. T a d a se povećava i mogućnost za gljivična oboljenja. K a k o je već r e č e n o . postoje biljke koje će sigurno teško rasti u k o m p a k t n i m tlima. jer je t i m e više štitimo. U istraživanju C o l o r a d o State University i saveznog Agricultural Research Servicea nakon 12 godina proučavanja prinosa dobili su rezultate kako poljoprivreda bez oranja donosi veće prinose. jer blage ljetne kiše će se za vrijeme sparnih dana teško probiti kroz debeli sloj malča do naših biljaka. Ponekad ć e m o na izrazito k o m p a k t n i m i teškim tla. biljkama koje i m a j u d u b o k o korijenje kao što je djetelina ili raž. čuva vlažnost tla. Na proljeće je d o b r o m a k n u t i malč kako bi se zemlja dovoljno ugrijala. M a l č i r a m o u nekoliko slojeva.). a z n a m o koliko je to danas važno. p o p u t malčiranja i zelenom g n o j i d b o m . a ne t a m n i m Voluharice su česte u vrtovima za koje se ne brinemo. Ali nakon uspostavljanja održivog sustava. mikroorganizme i gujavice važne za kvalitetu života u t l u . II. već niz praktičnih m e t o d a i tehnika za održiviji način života. I to je svakome tko je makar malo radio u vrtu dovoljno dobar razlog. itd. Permakultura ne smije biti d o g m a . Neki niti ne savjetuju direktno sijanje u tlo sjemenjem.3% od ukupne energije rada u vrtu. a nisu se u mogućnosti obraniti. te ostavljamo tlo otvoreno č i m e se olakšava erozija i g u b i t a k najkvalitetnijeg dijela tla. tada n a m permakultura savjetuje da tako i u č i n i m o . kao što je primjerice mrkva. Za to se navode bar dva razloga: prvi koji ističe kako je potrebno p u n o energije za dići 7 0 0 0 t o n a zemlje koliko u prosjeku iskopamo po j e d n o m hektaru. Malčiranje M a l č je bilo koji m a t e r i j a l k o j i m p r e k r i v a m o t l o . Dakle. Ipak. 5 % (Whitefield. jer to gujavicama pruža d o d a t n u zaštitu od iznenadnog mraza ili prehladnog vremena. Na primjer. posebno se izbjegava d u b o k o oranje. Ljetno malčiranje je d o b r o raditi na vlažnom ili m o k r o m tlu. u p e r m a k u l t u r n o m vrtu prakticiramo: I. povećava bioraznolikost i smanjuje eroziju tla. U permakulturi se naglašava korist i prednosti neokopavanja vrta. Dobro je malčirati. te u situacijama kada višegodišnje livade želimo pretvoriti u plodne vrtove biti primorani za prvu sadnju j e d n o m prekopati zemlju. ali fosilnih goriva se uštedi čak 8 8 . Druge boje m o g u biti otrovne. M a l č se koristi jer: sprječava rast korova. Zaoravamo u zelenoj gnojidbi a k o se radi o biljkama koje i m a j u d u b o k korijen. a k o i m a m o mogućnost ne kopati. Sigurno će se povećati broj g u j a v i c a d o d a v a n j e m o r g a n s k o g materijala tlu.prednost m e t o d a m a kojima se postižu visoki prinosi s m i n i m a l n i m u l a g a n j e m energije i resursa (Fukuoka m e t o d a . ali ako je ima u m a n j i m količinama neće se ništa loše dogoditi.

Smanjivanje genetske različitosti biljaka možemo pratiti od pojave zelene revolucije. č i m e sjeme izlazi iz muzejsko-sterilnih uvjeta i postaje dio živog svijeta. produktivniji i održiviji ukoliko je utemeljen na principima raznolikosti. c) Ekološka raznolikost koja se odnosi na u k u p a n broj različitih biljnih i životinjskih vrsta koje su dio našeg sustava. Razmjenjujući sjeme sa d r u g i m ljudima širimo i svoju vlastitu zbirku. Kao p o m o ć pri stvaranju raznolikih vrtova n u d i m o v a m tablicu dobrih i loših susjeda. banke sjemena na o t v o r e n o m . Alelopatija je svaki proces gdje biljke utječu jedna na d r u g u kemijskim procesima.III. visoki g r a h . Države također otežavaju genetsku raznolikost strogim i skupim pravilima za registriranje novih sorti. Danas postoje tzv. jasno n a m je kako je najbolji način čuvanja genetske raznolikosti praksa. dok je u Francuskoj četiri puta skuplje (Whitefield. niski peršin g r a h . k u k u r u z . a ne m o n o k u l t u r n o j s a d n j i . a jedino je pravilo da se dio vlastitog sjemena kojeg s m o sakupili nakon sezone. Z a t o je p u n o bolje i Ijudskije kada sami sakupljamo sjeme i stvaramo tzv.a . radič. genetske banke koje čuvaju velik broj raznih kultura i bioraznolikost. a r o m u i okus biljaka zbog m e đ u s o b n o g djelovanja jednih na druge. Kod raznolikosti u permakulturi naglašavamo četiri aspekta: a) Raznolikost vrsta kao usmjerenje prema sadnji više kultura zajedno. što je t a k o đ e r naše b o g a t s t v o . niski g r a h . d) Kulturna raznolikost koja se odnosi na bogatstvo naših kultura i uključuje socijalni ili društveni a s p e k t raznolikosti. Ljudi sve više uništavaju biljne i životinjske vrste. baš kao i ni priroda. b ) G e n e t s k a r a z n o l i k o s t k a o s a đ e n j e više v a r i j a c i j a iste vrste č i m e v r t n e š p a r o g e . 2 0 0 4 ) . To n a m o s i g u r a v a veće prinose. Z a t o n a m je danas iznimno važno čuvati različite varijacije iste kulture. kupusnjače tikvice-cukete. rajčica. tikva luk. intenzivnim poljima koja zahtijevaju rad teške mehanizacije. Miguel Altieri je radio po cijelom svijetu eksperimente uspoređujući prinose monokulturnih i polikulturnih nasada. Pravila EU-a nalažu da ne smijete legalno prodavati svoje sjeme ukoliko nije službeno registrirano. Iz poglavlja o ekološkom otisku vidjeli s m o koliko se uništava bioraznolikost naše planete. b o l j e iskorištavanje prostora. vrati u zbirku kako bi se stvorio dovoljno veliki f o n d za nove organske vrtlare i vrtlarke. kopar. Polikulture je teže imati na velikim. Takav odnos obeshrabruje m n o g e .Pušća pored Zagreba vrtne šparoge m l a d a salata veće prinose u miješanim nasadima. a t i m e n a r u š a v a j u i stabilnost naših ekosustava. Koristite ovu t a b l i c u pri d i z a j n i r a n j u vrtova sa m j e š o v i t i m kulturama. R a z n o l i k o s t Raznolikost se smatra s a m i m srcem permakulture. u Britaniji je potrebno izdvojiti 7 0 0 0 funti ako hoćete registrirati bolju i rodniju varijantu određene kulture. No. Najljepše je što se sjeme razmjenjuje besplatno. anis blitva m r k v a . DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI rana salata. rotkva. bolji rast. premda je korisno takvo očuvanje vrsta. jer štite jedna d r u g u . Z a j e d n o sadimo biljke koje imaju povoljan učinak jedna na d r u g u ili se m e đ u s o b n o štite. Dobio je ne s a m o povećavamo genetsku raznolikost. crni korijen. već su se prinosi povećavali s većim brojem zasađenih kultura. Posljednjih godina glavna opasnost dolazi od biotehnološkog sektora i tiranije G M O . d r a g o l j u b . radič. Označio je taj odnos k a o Land Equivalent Ratio što je područje potrebno m o n o k u l t u r i da dobije istu količinu hrane po hektaru k a o i polikultura. cikla 40 41 . Učeći od prirode z n a m o kako će naš sustav biti zdraviji. ovdje je potrebno naglasiti kako miješana sadnja zahtijeva dobar dizajn i poznavanja međusobnih odnosa između biljaka. Naravno. što je t e n d e n c i j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i . rabarbara. kao i m a n j u izloženost bolestima i n a m e t n i c i m a . cikla. T a k o na primjer. salata u glavicama. Permakultura ne trpi rasizam. kopar luk LOSI SUSJEDI Odličan primjer malčiranog vrta s miješanim kulturama Blanke Motik . Lijep primjer iz Hrvatske m o ž e m o vidjeti kroz rad udruge Rustica koja skuplja sjeme iz svih dijelova Hrvatske te služi kao prostor razmjene vrijednih sakupljača i sakupljačica. odnosno sadnja u našim vrtovima.

kopar šparoge. m r k v a . krastavci. k o m o r a č . špinat. luk. krastavci. m a t o v i l a c . peršin. visoki g r a h . rajčica. visoki g r a h peršin metvica poriluk matovilac. endivija. kupusnjače radič rana salata. visoki g r a h . matovilac. grašak. suncokret. niski g r a h . kopar. rajčica. mrkva. anis. češnjak. blitva. crvena rotkvica. špinat. kadifica cikla. salata. blitva. rotkvice niski g r a h r a n a salata. niski g r a h . čubar. krastavci. m r k v a . cikla. rajčica. ljiljani. niski g r a h . crni korijen. niski g r a h . poriluk. cikla. salata u g l a v i c a m a . koraba. rajčica. niski g r a h . mrkva blitva. ruže. matovilac. rabarbara. niski g r a h . rabarbara. kupusnjače. krumpir. grah kupusnjače. špinat. grašak. lubenica. salata u glavicama. vlasac cikla k r u m p i r . k u p u s n j a č e . cikorija. krumpir. kupusnjače luk. poriluk hren koraba krumpir. g r a h . maline luk. salata u glavicama repa r a n a s a l a t a . visoki g r a h . kopar. visoki g r a h . voćke. rajčica. b o b . vrtne jagode. peršin. tikvice. hren. celer. kukuruz. crvena rotkvica. koraba. rabarbara. krastavci. rotkva. grašak. celer r a n a salata. radič. m r k v a . cikla. blitva. matovilac. krastavac h r e n . rotkva. peršin špinat koraba. grašak. radiČ grašak. češnjak. tikve. kim mrkva. kopar. rotkva. niski visoki g r a h . crni korijen. m e t v i c a . poriluk š p a r o g e . visoki g r a h . salata u g l a v i c a m a . kupusnjače. salata u glavicama. komorač krastavci peršin luk. niski g r a h . luk. cikla. kupusnjače vlasac kopar. luk. rajčica. mrkva. rana salata luk. poriluk. niski g r a h . cikla. k o p a r . grašak. rajčica. salata u g l a v i c a m a . salata u g l a v i c a m a . metvica. ružmarin. poriluk. voćke šparoge. mrkva. rajčica. kupusnjače grašak. k u k u r u z . špinat LOSI SUSJEDI tikvice-cukete. u glavicama. niski grah grašak salata u g l a v i c a m a . kupusnjače grašak. radič. špinat. salata u g l a v i c a m a . špinat šparoge. š p i n a t češnjak. cikla. kadulja. cikorija. poriluk. krumpir kukuruz salata u glavicama. poriluk. cikla. celer češnjak mrkva. češnjak. niski g r a h . jagode rabarbara r a n a s a l a t a . pastrnjak jagode r a n a salata. matovilac. krumpir. cikla. cikla. tikvice. dragoljub. krastavci. krumpir. k o p a r . celer. poriluk. poriluk. m r k v a . vrtne j a g o d e . češnjak. visoki g r a h kim krumpir. rotkva. češnjak. kukuruz. celer. blitva. grašak. k o r a b a poriluk. m a t o v i l a c . g r a š a k . matovilac. crni korijen. salata u g l a v i c a m a . korijander. mrkva. g r a š a k . visoki g r a h . rabarbara. radič. vrtne jagode. rotkva. kupusnjače krumpir. bundeve rajčica. grašak. radič. m r k v a . cikla. korijander. češnjak. k o r a b a . poriluk. luk. koraba krastavci. češnjak. k u p u s n j a č e . krastavci. rotkva salata u glavicama š p a r o g e . celer peršin rajčica paprika blitva. krastavci. kupusnjače voćke soja koraba. luk. salata u glavicama. k o r a b a . koraba. k o p a r . niski g r a h . radič. radič. m a l i n a .DOBRI SUSJEDI cikorija visoki luk NA ISTOJ GREDICI salata u glavicama. rotkva salata u glavicama. poriluk. vrtne grah. peršin. rotkva. rajčica. m e t v i c a . mrkva. peršin. salata češnjak. poriluk. rajčica. anis. k u k u r u z . visoki g r a h . mrkva. radič. rajčica. kopar. visoki g r a h . crni k o r i j e n . k r u m p i r . niski g r a h . cikla. k o p a r . anis. krastavci. špinat. špinat visoki grah rana salata. luk. repa. kim. rajčica crni korijen. m a t o v i l a c . mrkva. rajčica. rajčica. k o m o r a č . vrtne jagode grašak. rajčica. celer. komorač krastavci. celer. radič. crni korijen endivija rana salata. k u p u s n j a č e cikla 42 43 . špinat. rabarbara. g r a š a k . niski g r a h . s a l a t a u g l a v i c a m a . t u l i p a n grašak. rotkva. grah LOSI SUSJEDI DOBRI SUSJEDI crvena rotkvica NA ISTOJ GREDICI r a n a salata. matovilac. luk. rajčica. celer luk. mrkva. niski g r a h . krastavci cikla šparoge. metvica.

kim. cikla. neovisno da li smo je ostavili otvorenu ili ogradili. a proizvod tog procesa h u m u s o m . niski g r a h . takvih primjera ima još. n e p r o z r a č e n i h t a l a . endivija. Proces raspadanja organskih materijala i izdvajanja hranjivih tvari u tlo zovemo mineralizacijom. Kompostnu hrpu. crvena rotkvica. cikla krastavac Za ovu tablicu d u g u j e m o n a p o m e n u : tablicu smo napravili koristeći tri iskusna izvora te iz vlastitih saznanja. jagoda. Problem nastaje kad ih pokušate usporediti i naiđete na različite podatke. cikla. rotkva. grašak. pod celer kao dobre susjede smo stavili i rajčicu i kamilicu. šparoga. visoki g r a h . salata u glavicama. a uključuje kukuruz. To je posebno važno danas k a d a o g r o m n e količine zelenog o t p a d a završavaju na velikim odlagalištima. k r u m p i r kupusnjače r a n a salata. a u M o j bio-vrt se kao d o b a r susjed ističe salata općenito. krastavci. tikve. L. kadulja. Nadalje. u p e r m a k u l t u r i j e d n a od najdražih k o m b i n a c i j a u m j e š o v i t i m kulturama je ona pokupljena iz indijanske prakse. a neki kao loše susjede. pelin. salata u glavicama. kupusnjače. jer smo do sada sadili samo celer u listu. Pravljenje komposta smanjuje i emisiju m e t a n a . Jednostavno n e m a m o dovoljno vlastitog iskustva s t i m k o m b i n a c i j a m a da bi odredili svoj stav jasnije. grah. a slobodni ste je n a d o p u n j a v a t i . rotkva. Primjerice. krumpir. Svi se organski materijali i ostaci raspadaju i stvaraju humus. u Britaniji 2 0 % od ukupne emisije m e t a n a dolazi od sporog a n a e r o b n o g truljenja biorazgradivog otpada na odlagalištima. luk. ali ipak ć e m o ih spomenuti kako bi bili svjesni da ćete dio znanja pronaći u vlastitom iskustvu. rotkva. celer salata u glavicama. cikorija. krastavci. blitva. dok se u Slušaj kako zemlja diše salata u glavicama navodi kao d o b a r susjed. Komes i dr. grašak. jer predstavlja najplodniji dio. visoki g r a h . vrtne j a g o d e . T i h razlika je m a l o . jer se priče s mješovitim kulturama razvijaju novim iskustvima. luk. radič. premda se od toga oboje spominje Miješanne kulture . koraba. komorač. Mi smo ostavili salatu u glavicama kao d o b r o g susjeda. celer. kupusnjače. korijander. kopar. koraba. Kreuter ( 2 0 0 2 ) Bio-vrt. metvica češnjak. niski g r a h . matovilac. endivija. rajčica. grašak. rabarbara. poriluk. grah koji se penje po njemu i bundeve sa strane. i M-L. Pored našeg iskustva izvori koje smo koristili su: M. najvažnijim dijelom tla. Osim t o g a regulira strukturu zemlje. U ove tri knjige samo smo u Biovrtu pronašli ovu k o m b i n a c i j u . poriluk. špinat. premda autorica dijeli različite vrste salata. radič kopar. u Bio-vrtu se kao loš susjed celeru navodi salata u glavicama. celer. č u b a r LOSI SUSJEDI češnjak. čime g u b i m o vrijedan resurs. Primjerice. k o m o r a č samo u Bio-vrtu. salata u g l a v i c a m a . kamilica. radič. m a t o v i l a c . krastavac. češnjak endivija. voćke komorač anis luk. Ova tablica neka b u d e početni orijentir. Mi r a d i m o istu stvar kompostiranjem organskih otpadaka koji ostaju iza nas.DOBRI SUSJEDI visoki g r a h NA ISTOJ GREDICI tikvice-cukete. Premda više kao iznimke. kim. p o g o t o v o k o d teških. rajčica crni korijen. Kompostiranje Kompost n a m osigurava dugotrajniji dotok hranjivih sastojaka biljkama. O m a h e n ( 1 9 8 4 ) M o j Bio-vrt. što je u neku ruku i n o r m a l n o . Još j e d a n primjer n e o d g o v o r n o g odnosa prema energiji. Slično je i s j a g o d a m a i kupusnjačama koje neki stavljaju kao dobre. (1996) Slušaj kako zemlja diše. poriluk. rajčica kukuruz. Komostiranje je proces gdje g l u m i m o prirodu. O k o 5 0 % o t p a d a koji završi na k o m u n a l n i m odlagalištima je organski/zeleni otpad i papir/karton koji se također lako kompostira. slažemo 44 45 . Dalje. krastavci. rajčica krumpir lisnata / kovrčava salata suncokret kopar. vrtne jagode. a rajčica bez kamilice u M o j bio-vrtu. jer se ipak na dva mjesta tako spominje. gorušica kadulja jagodičastvo povrće.luk i mrkva odlično pašu IV.

) osiguravaju prozračnost hrpi i bogati su ugljikom. n e k o m p o s t i r a n i nivoi lišća i otkosa veliki. zaštititi o d kiše središte je s u h o i n e m a k o m p o s t i r a n j a p r e o k r e n u t i h r p u . lijekove. 47 . i m a t ć e m o m a n j a k zraka. djelomično u sjeni. uvelo cvijeće i drugi. Materijali bogati dušikom su: ostaci voća i povrća. kosti. C:N omjer. K o m p o s t n a hrpa m o r a istovremeno biti vlažna (ako kada je stisnemo voda p o č n e curiti o n d a je premokra). kore a g r u m a (mirisom odbijaju korisne organizme. lakove. 46 Izvor: Gershuny. Kompost je zreo nakon devet mjeseci do g o d i n u d a n a i t a d a ga t r e b a m o prosijati. Zeleni (životinjski izmet. cigarete i d u h a n . metale. gaveza. tzv. A k o je hrpa premokra. pokošena trava. stabljika biljaka i slično. 2 0 0 4 ) . masti. Kompostna hrpa ne smije biti niti prevelika niti premala. odoljena. Smeđi (papir. Dobar kompost miriše po šumskoj zemlji. slamu ili druge biljne otpatke (Komes i dr. Kod C:N omjera važno je znati kako sve što je djelomično kompostirano. o d m a k n u t i n e k o m posti rane dijelove i iskoristiti ih za n o v u h r p u Izvor: Gershuny. M a l a hrpa će prije izgubiti toplinu potrebnu da započne i da se održi proces k o m posti ran ja. nego to isto svježe. to nazivamo Savjeti za kompost Problem m o k a r i zagušen. smeđe i zelene materijale. 2 0 0 4 ) .. D o d a m o 10 cm nezrelog stajnjaka ili nasjeckane koprive. a m b a l a ž u (tetrapak. pelene). (1993) Start with the Soil. kamilice. M a l o to skupimo i pritisnemo lagano. Kompost može biti kao otvorena hrpa.u slojevima. Emmaus: Rodale Press: 79. C:N omjer raznih materijala (oni koji i m a j u veći odnos od 30:1 smatraju se visokima u ugljiku. a kada to uspije velike su šanse da pregrije. O n d a slijedi sloj usitnjenih o t p a d a k a kao što su karton ili papir pa sve to izmiješamo. bolesne dijelove biljaka. ostatke boja. karton. prekriti s n e č i m v o d o n e p r o p u s n i m da se zadrži vlaga h r p a je v l a ž n a i t o p l a s a m o u sredini h r p a je v l a ž n a . usitnjeno suho granje. ali se ne zagrijava m u t a n . ostaci od obrezivanja voćaka i vinove loze. a smeđe suhima. jer privlače gujavice. Prevelika će trebati d u g o da se zagrije. n e u g o d n a mirisa Rješenje preokrenuti hrpu. piljevina. higijenske proizvode te otpatke iz usisavača (Bagarić. otkos trave. slama i sijeno. (1993) Start with the Soil. talog kave i čaja. a oni koji i m a j u manje smatraju se visokima u dušiku) Materijal Ostaci od povrća Otkos lucerne Morska trava lzmet.truo Jabučna komina Ljuske leguminoza (grašak. Posebno su korisne ljuske od crvenog luka. Bez njih k o m p o s t će vrlo brzo postati ljigavast i smrdljiv. 1996). n e k o m p o s t i r a n i dijelovi povećati količinu materijala na hrpi. kao na primjer stara hrpa ili piljevina ima m a n j i C:N omjer. nego jednu veliku. hoblovina i piljevina. Za d o b a r kompost najvažniji je balans ugljika i dušika. kožu. Pospemo u 2 c m prosijane vrtne zemlje ili još bolje zrelog komposta. preokrenuti hrpu presložiti nivoe razmaknuti te nivoe vilama. drvni otpaci.. a možemo ga proizvoditi i u stanu u kutiji sa gujavicama. stolisnika i drugih ljekovitih biljaka u t a n k o m sloju. T r e b a m o paziti na nekoliko stvari. 2 0 0 3 ) . plastiku. iglice četinjača i drugi. U kompost ne bismo trebali stavljati: meso i ribu. a djelomično na suncu. Dobro je dodavati i aktivatore u kompost koji pospješuju proces raspadanja. i s m r d u c k a v a . ulja. Emmaus: Rodale Press: 78. Zelene još zovemo i vlažnim materijalima. korov i ostaci biljaka iz vrta. Dobro je preokretati kompostnu hrpu (Whitefield. izmet pasa i mačaka. jesenje lišće. kuhinjski otpaci. G. novine u boji. a često su i prepuni pesticida). navlažiti dodati materijale bogate dušikom. Na kraju stavimo sijeno. suho Otpaci šećerne trske Kukuruzovina Otkos od zobi Pljeva i ljuske od raznih žitarica Slama Sijeno mačjeg repa (vrsta trave) Vlakna šećerne trske Piljevina C:N omjer 12 1 13 1 19 1 20 1 21 1 30 1 50 1 50 1 60 1 74 1 80 1 80 1 80 1 200 1 400 1 Materijali bogati ugljikom su: lišće. Prvo ide o k o 10 cm sloj grubih i većih otpadaka od grančica. Veće k o m a d e koji su eventualno ostali treba ponovno vratiti na kompostnu hrpu. ali ne i natopljena. Kada našu kompostnu hrpu ostavimo bez daljnjeg nadzora i rada s n j o m . m o ž e m o napraviti drvene kutije. soja) Lišće. jer onda zrak teže prolazi. Bolje je a k o i m a m o više materijala imati dvije uobičajene kompostne hrpe. M o ž e m o posuti v a p n o m . a k o je presuha mikroorganizmi neće i m a t i dovoljno vode.. jer ne smijemo zgnječiti i spriječiti dovod zraka. navlažiti svaki dio k a k o se preokreće. dodati materijale bogate u g l j i k o m . urin. M o ž e m o ih podijeliti i na tzv. perje) su bogati dušikom. slama. G. staklo. Dobro je da bude u zavjetrini. sve vrste kemikalija. U prevelikoj će teže zrak strujati kroz hrpu. o b o j e n o ili lakirano drvo. Najbolje ga je dodavati u proljeće i jesen ( Z m e r g o . Održavanje dobrog C:N balansa je velik k o m a d puta prema d o b r o m kompostu. gavez.

c) pokrivanje ranije iskopanom zemljom.4 m (unutarnji. a sastojao se od grana. Zelena gnojidba . humusne šumske zemlje i krupnijih " b i o o t p a d a k a " . Zemlja je odložena o d m a h pored rovova. 5 m do 2. vraća se ranije iskopana zemlja. zemljani prostor gredica iznosi oko 1 m ) . Toplinu d o b i v a m o tako što u gredicu stavljamo ostatke iz kuhinje ili iz vrta. Rekli s m o kako su terase korisne na kosom terenu. grožđanog tropa i grožđanih ostataka nakon cijeđenja. išlo se u pripremu zemljišta. gorušica. konjskog gnojiva i sitnijeg organskog materijala.2 kvadratna metra. Jedan od najljepših primjera smo vidjeli u selu Bataji pokraj M o t o v u n a . jer će biti potrebna za predzadnji sloj u g r e d i c a m a . Zelenu gnojidbu izvodimo tako da na nekoj površini zemlje jednu sezonu u z g o j i m o s a m o kulturu kojom želimo poboljšati svojstva t l a . Napravljeno je 5 redova gredica s u k u p n o 50 izdignutih kvadratnih površina (od kojih su dvije pokrivene staklom. Prekrasni p e r m a k u l t u r n i vrt s terasama plod je vrijednog rada Miroslava i Karmele Kiš. spriječivši time iseljavanje u gradove (Anderson.2 m ) . ali se m o g u koristiti i inače kao mali h u m c i . Visoke gredice su super. pa ih možemo koristiti već od ranog proljeća. S t i m e su završeni zemljani radovi. proces kompostiranja će se usporiti i neće se postići potrebna t e m p e r a t u r a . izolirane i služe kao izdignute tople gredice). odnosno pokošena trava. a stavlja se do 30 cm debljine (nakon mjesec-dva se stanji na 10 c m ) ."lijenim k o m p o s t o m " (Gershuny. a u k u p n o ima oko 100 kvadratnih metara iskoristive vrtne površine. Može se pripremiti na više načina. humusa. gdje je t i m p u t e m budućnost sebi osiguralo 4 5 0 0 0 poljoprivrednika. kao pretposljednji sloj u lijehama. Nakon t o g a . 48 49 . a najbolje je započeti s r a d o m na jesen da se ostaci do proljeća slegnu. Zelena gnojidba Pored kompostiranja za kvalitetno tlo vrlo su n a m korisne biljke koje fiksiraju dušik iz zraka i kroz svoje korijenje ga inkorporiraju u tlo. N a k o n toga polagan je prvi sloj biomase u gredice. O n a služi za povezivanje biljaka V. Posljednji sloj je malč. jer se u njima stvara toplina. 5 m ) . a između gredica je ostavljan prolaz od oko 80 c m . s p o j e d i n a č n o m iskoristivom z e m l j a n o m površinom od 1. neosjemenjena trava. a zatim su povezane drvenim letvama na vrhu. bio-otpaci i si. b) polaganje ranije pripremljene bio mase u nekoliko slojeva (npr. Visoke gredice radimo. jer je na njima lakše raditi bez saginjanja. Reciklirane krovne grede izrezane su na potrebnu duljinu (od l . Letve koje su zabodene u zemlju (pričavlane za okvire od greda) i letvama spojene na vrhovima sada se isprepliću p a l j e n o m žicom po horizontalama i vertikalama (po želji). 1993). Slična iskustva m o ž e m o pratiti i u Gvatemali i Hondurasu. Radimo ih po pravcu sjever-jug. Gredice su postavljane u rovove samostalno ili dvije po dvije. Nakon planiranja broja i rasporeda gredica. te druge leguminoze kao što su soja. lišće. Pored leguminoza kao zelena gnojidba m o g u se koristiti uljana repica. Bukovi opiljci rezani na duljine do 60 cm služili su kao okomiti potpornji za grede. prema ranije isplaniranom rasporednu gredica u skladu s reljefom. a i manje je korova. Jednostavno. duljine do 40 m i m e đ u s o b n o razmaknuti oko 80 c m .5 do 2.). Visoke gredice U vrtovima još koristimo i visoke gredice ili lijehe posebno ukoliko n a m padine i nagibi prevladavaju na mjestu gdje želimo proizvoditi hranu. grančice. nešto pokošene trave. 2 2 3 0 0 0 poljoprivrednika iz južnog Brazila koriste zeleno gnojivo č i m e su povećali urod kukuruza i pšenice za četiri do pet t o n a po hektaru. a osnovne radnje jesu: a) iskopavanje površinskog dijela zemlje (20-30 c m ) i stavljanje na stranu. 1999). grančica u raznim stupnjevima raspadanja. pa čak i neke žitarice. Oni su d u g o t r a j n o biognojivo. Iskopani su rovovi širine 140 c m . Dragi Kiševi su n a m ispričali korake u stvaranju visokih gredica. Na kraju sezone kultura se zaore u tlo i biljna biomasa ostaje u površinskom sloju tla i na taj način služi kao prihrana tlu te poboljšava strukturu na isti način kao i kompost. granje. N a k o n dovršetka sastavljanja "drvenih s a n d u k a " u kutove su zabijene letve (8x4cm duljine 2 .obitelj Feranda pokraj Pule M n o g o je primjera iz cijelog svijeta o koristi zelene gnojidbe. najčešće različite vrste djeteline. U tu svrhu se koriste leguminoze. Drugi sloj sastojao se od lišća.djetelina raste između vinove loze . VI. jer im je vrijeme raspadanja sporije.4 metra i širine od 1. Grede su spajane u kvadrate vanjske duljine do 2. grašak i si.

graha) ili za biljke penjačica (visoki grah. b a m b u s p a l m a . D o d a t n o si p o m a ž e m o što u visoke gredice zbog njihove topline možemo ranije početi sa s a d n j o m dok još nisu velike vrućine. vizualno je posložen u kvadrate. jer su planirane za nisko povrće (mrkva. Žica je preplitana t a k o da ne smeta u radu sa z e m l j o m . Također m o g u micati spore plijesni i ostale štetne mikrobe iz zraka. Za osiguravanje ranije sadnje jako će n a m p o m o ć i klijališta. O b i č n o koristimo stara prozorska stakla i iskorištene daske za napraviti d o b r o klijalište. A k o i izraste. Sve je na dohvat ruke i ne treba se p u n o saginjati. vjerujemo u kvalitetu. mogli bismo razmišljati i o nabavi većeg plastenika ili staklenika.). Za proizvodnju hrane dobro je kada m o ž e m o iskoristiti i unutrašnje prostore. 50 51 . Plodored je naizmjenična sadnja biljaka na istoj površini. pa je ljeti bilo potrebno više zalijevanja. Dio gredica ostaje bez gornjih okvira i bez žice. Kiševi ističu iskustvo nakon tri godine: Prednosti: Najizraženija p o g o d n o s t za biljke. t o k o m ljeta (dodatno uklanja korov. a ne djeluje na d r u g e zagađivače pa to treba imati na u m u .(paradajza. M o ž e m o u tu svrhu upotrijebiti i naše prozorske daske i balkone. Kiševi su pronašli s a m o jednu m a n u s njihovim visokim gredicama. N a i m e . a d o b r o malčirana gredica privlači gliste i ostale životinjice u stvarno velikom broju (što ćete i sami primijetiti kad u proljeće na njih navale kosovi i rasture malč). vježbamo i uživamo na svježem zraku. Nadalje što se tiče vrta. pa korijenje uvijek ima dovoljno elemenata iz zraka. vrtni dnevnik. b) možete sjesti na gredicu i o d m a r a t i se radeći. a s o n i m u g r e d i c a m a možete o d a h n u t i . sadnji. zemlja u visokim l i j e h a m a brže se i lakše isušivala. Bostonska paprat odlično miče f o r m a l d e h i d kao najčešći onečišćivač u u n u t r a š n j i m p r o s t o r i m a . berbi).terase . čuva vlagu). N a k o n tri godine malčiranja zemlja se pretvorila u humus. ali lakše za uzgojiti su: areka p a l m a . imati crtež vrta i numerirane gredice. dok druge hrane tlo kao što je slučaj s biljkama koje Visoke gredice . Ukoliko želimo produžiti sezonu hrani koju proizvodimo ili za to i m a m o ekonomski interes. Pri t o m e pazimo da na istu površinu sadimo drugačije biljke kako ne bi iscrpili tlo i olakšali nakupljanje n a m e t n i k a i bolesti. bila je i jest prozračivanje vrtne zemlje. fikus. o s i g u r a v a m o različitost p r e h r a n e . O p ć e n i t o sadnja biljaka u kontejnerima zahtijeva više vode nego biljke posađene u otvorenoj zemlji. što s m o znali i ranije.obitelj Kiš pored Motovuna Malčiranje se obavlja dva do tri puta godišnje: ujesen (ako stignete). nije ju lako uzgojiti. u proljeće (obavezno). Nije potrebno za prekopavanje. Na primjer gljive se m o g u uzgajati i u p o d r u m i m a . Biljke vraćaju vlažnost u naše prostorije. obični bršljan. Nije svejedno kakav n a m je redoslijed sadnje biljaka. budući da žive od hranjivog materijala. pri č e m u uspijevamo najekonomičnije iskoristiti tu površinu. posebno u zimskim d a n i m a kada radi grijanje (posebno kod centralnog grijanja). Pogodnosti za ljude: a) korov je pod k o n t r o l o m . osobito u t o p l i j i m ili vjetrovitijim predjelima. Klice također u b r a j a m o u vrste koje je d o b r o uzgajati u zatvorenim prostorima. jer neke biljke su veliki potrošači i u hranjivim elementima i u vodi. a ne od fotosinteze. Posebno n a m je vođenje vrtnog dnevnika važno zbog praćenja plodoreda. Druge biljke koje su gotovo jednako djelotvorne. Znači potrebno je pojačati malčiranje i problem isušivanja će biti riješen. i druge (VVhitefield. organskog supstrata u koji ih stavljamo. 2 0 0 4 ) . N o . osiguravamo budućnost i r a d i m o na jačanju zajednice. cupkanju korova. K o r o v s a staza i z m e đ u g r e d i c a s a s v i m j e d o v o l j a n z a p e r m a k u l t u r n u koegzistenciju biljaka. c) planiranje vrta je veliko zadovoljstvo. Hranu je super uzgajati jer: i m a m o često svježe hrane. grašak itd. korisno je zapisivati sve promjene u vrtu i voditi tzv. Nikad ne smijemo zaboraviti skupljati naše vlastito sjeme i dijeliti ga s d r u g i m a kako bismo otežali posao biotehnološkim korporacijama koje nas žele učiniti ovisnima o patentiranom sjemenu koje traje samo jednu sezonu. čak ni zasijecanje zemlje posebnim a l a t i m a za prozračivanje. ne miješa se s korovom po stazama i n e m a t e osjećaj da je cijeli vrt obrastao. Z i m a je uvijek d o b r o razrahlila zemlju u uzdignutim g r e d i c a m a . rasadnici i staklenici u kojima ranije d o b i v a m o sadnice. O p ć e n i t o je super saditi biljke u prostorima u kojima živimo: vlažnost u m n o g i m k u ć a m a i stanovima je ispod zadovoljavajućeg m i n i m u m a za ljudsko zdravlje. patuljasta datulja. luk).

M a n e su: ponekad prevelike količine fosfata i kalija. aloa i druge.). 1. Prednosti su izbjegavanje kompeticije (npr. četiri puta produktivnija od i m a n j a koja idu preko 15 hektara (Whitefield. plodova. U Francuskoj je Mare Bonfils eksperimentirao sa Fukuokinom m e t o d o m . Stoga uz p o m o ć mjesečevog kalendara m o ž e m o znati kada saditi biljke iz porodice listova. nametnika gotovo n e m a . Ipak i permakultura pokušava odgovoriti na izazove većih poljoprivrednih površina. pojava puževa u nekim slučajevima. ako se ipak pojave korovi n e m o g u ć e ih je m a k n u t i ekološkim m e t o d a m a . Permakulturu je dakle. To je posebno važno a k o z n a m o da se p e r m a k u l t u r n i m principima i m e t o d a m a na svega 2 5 0 . M o ž e m o saznati i za sve druge radove u vrtu. uštede vremena. vratić. Poljoprivredni znanstvenik Wes Jackson iz Kansasa najdalje je otišao s testiranjem ove m e t o d e u okviru svog Land Insti­ tute of Salina. U Hrvatskoj se mjesečev sjetveni kalendar može dobiti od udruge Duga iz M e đ i m u r j a . Raznolikost je lakše stvarati i povećavati ako r a d i m o na m a n j e m sustavu. To je d u g o r o č a n projekt i oni sami ističu kako će im trebati 50 do 100 godina da uspiju pronaći zadovoljavajuće varijacija žitarica koje će moći postati trajnice unutar ove m e t o d e . Druge biljke sadimo kao glavne kulture. listovi rajčice. a druga kultura koja obogaćuje tlo. smanjeno je i pojavljivanje plijesni. rotkvice. k r u m p i r . visok broj gujavica brzo reciklira ostatke prethodne kulture. no za naše europsko područje proučavao ih je i usavršio Robert Hart. pritom m o r a m o paziti i na sadnju biljaka koje si pomažu i koje su dobri susjedi. Jedna od vizija permakulture i je da se m o ž e m o bolje i efikasnije prehraniti od vrtova nego od velikih f a r m i . Ipak. puno teže primijeniti na velikim nepreglednim poljima na kojima u g l a v n o m i m a m o posađenu s a m o jednu kulturu. Dublje korijene stablašica osigurava proces koji nazivamo 53 52 . osiguravamo dodatni izbor hrane. nabijeni vrtovi. pa se ova metoda jasno ne može na isti način primijeniti u Europi.Također. prinosi u žitaricama. tikve i b u ć e . jer n e m a bolesti.koristimo u zelenoj gnojidbi. kako bi se smanjila erozija tla. Primjerice slave se m a l i . U permakulturi prevladava misao m a l o je lijepo. d o b r a drenaža i ne previsok p H . pelin.. intenzivni. Pri sadnji koristimo i p o m o ć mjesečevog sjetvenog kalendara. Sadnjom trajnica i m a m o m a n j e posla. a samim t i m e nestaje i potreba za herbicidima. korijena ili iz porodice cvijeća. nekopanje i d r u g o . nego na velikim ekstenzivnim poljima i f a r m a m a . štitimo i o b o g a ć u j e m o tlo. On koristi m e t o d u istovremenog sijanja dvije kultura od kojih je jedna glavna p r e h r a m b e n a vrsta (riža. Slijede neke od m e t o d a koji se p r a k t i c i r a j u na v e ć i m p o v r š i n a m a uz zadovoljavanje nekih od osnovnih principa i metoda u permakulturi. problem infekcije korijena djeteline (rješenje u sađenju više vrsta djeteline). a biljke n a m m a n j e podliježu bolestima i štetočinama. paprat. Premda je šumski vrt za m n o g e permakulturnjake ideal. jer se bore za vodu s bijelom djetelinom. kamilica. lakog ubiranja plodova.. Treba paziti i na dužinu dozrijevanja biljaka. patlidžani i druge). slojeve. pa plodnost raste g o d i n a m a . korova praktički nema. 2. Za voćke je najvažnije kvalitetno tlo. 2 0 0 4 ) . Prinosi su n a m u m a n j e m sustavu m n o g o veći nego na velikim m o n o k u l t u r n i m poljima. u o v o m slučaju bijela djetelina. n e m a korištenja kemikalija. T i m e se također približavamo p e r m a k u l t u r n o m idealu. Ideal je da se postigne prekrivenost prerija nekadašnjim kulturama žitarica. zelena salata. Krajnji cilj je stvoriti sustav u k o j e m je najveći posao skupljati plodove. FAO ističe kako su imanja koja imaju pola do šest hektara veličine. potrebno je više znanja.lješnjak počinje listati dok je ozima pšenica već u p o o d m a k l o m stadiju tako da i jedni i drugi imaju dovoljno prostora za fotosintezu). Domaća prerija Ova m e t o d a se bazira na sadnji žitarica kao trajnica u miješanim kulturama. gavez. Fukuokua je svoju m e t o d u razvio za klimatsko podneblje sjevernog Japana. lješnjak i ozima pšenica . i ovdje ne t r e b a m o robovati t o m e i d o b r o je zapitati se koliko n a m je potreban šumski vrt i koliko smo dorasli takvom dizajnu. Jasno je da u m a l i m vrtovima nećemo imati prostora za pravi šumski vrt. jer i m a j u d u ž u v e g e t a c i j u (rajčica. jer taj pratitelj naše planete utječe i na različite dijelove biljaka. korištenje fosilnih goriva je manje za 5 0 % od konvencionalne farme. kako bi dobili kvalitetnije drvo za gradnju ili ogrjev. Ova m e t o d a se koristi i u povrtlarstvu. Prednost malih vrtova nalazimo u mogućnosti intenzivne sadnje. Kako približiti f a r m e permakulturnim principima? M n o g e f a r m e koriste miješane kulture. p a p r i k a . jer neke i m a j u kratku vegetaciju pa ih m o ž e m o koristiti kao međukulture (npr. gdje se na n a j m a n j e m m o g u ć e m prostoru dobije najveći mogući prinos. Dvoredno sijanje (bicroping) S o v o m m e t o d o m se proslavio M a s a n o b u Fukuoka čija m e t o d a počiva na poljima bez oranja. Po VVhitefieldu bicrop m e t o d a i m a prednosti: n e m a micanja tla. m o g u ć i su šumski vrtovi i u gradovima kao Naturewise u sjevernom L o n d o n u . ječam. nema nedostatka dušika. Također se efektivnije koriste voda i hranjivi minerali. biljne juhe koje d o b i v a m o od vrsti sa zaštitnim svojstvima kao što su kopriva. M n o g i principi permakulture se lakše primjenjuju na m a n j i m p o d r u č j i m a . Agrošumarstvo Podrazumijeva istovremeno sađenje stabala i prehrambenih biljaka na istom mjestu. preslica. kupus. gdje se koriste m a n j e intenzivne vrste djeteline. sa životinjama ili kada je dobar d a n za primjerice rušenje stabala. također može n a m biti prioritet sezonska godišnja hrana pa n a m šumski vrt neće biti previše atraktivan. U m n o g i m tropskim p o d r u č j i m a šumski vrtovi nisu nepoznanica. prilagođavajući je europskoj klimi. 3.3 7 0 m 2 m o g u p o t p u n o nahraniti dvoje ljudi. špinat i d r u g e ) . opći rast bioraznolikosti. D o d a t n o n a m za zaštitu služe pripravci ili tzv. Najvažniji je dizajn. nema erozije tla.

treba paziti da zaštitimo stabla kako ih životinje ne bi uništile. Ipak. Životinje u SAD-u pojedu žitarica koje bi direktnim p u t e m m o g l e n a h r a n i t i 2 m i l i j a r d e l j u d i . sprječava se erozija. Sigurno ste primijetili kako pišemo o proizvodnji hrane. problemi se g o m i l a j u . i to onda prilično zna zakomplicirati život. Mi probali. Sijanje u alejama (Alley Croping) Sađenje stabla u redovima između usjeva u polju. Prvi su goveda. i dijeljenjem mikorize. pa s izgradnje cisterne za vodu na kupus. Preporuča se da učenje p o č n e m o na ne više od 9 m 2 . ne m o ž e m o pisati o t o m e . u p o č e t k u n e m a istu e k o n o m s k u korist za poljoprivrednike koji su ovisni o tržištu. stablašice budući da duže žive. a pojavljuju se m a n j i i novi). Whitefield ih svrstava u nekonkurentne životinje. Pošto ljudi ne m o g u . a) početi s m a l i m vrtom Logično. mi smo na našem imanju krenuli od vrta ko da ć e m o sutra na Dolcu prodavati. Ekološki otisak osobe koje jede meso biti će puno veći od one koja ne jede meso. To dijeljenje hranjivih sastojaka događa se kroz tri oblika: preko lišća koje pada sa stabla na tlo. Permakultura u svojoj tradiciji ne isključuje uzgoj životinja za hranu. Industrija mesa jedna je od najneekološkihijih stvari koje danas č i n i m o . Rekli smo kako se ova knjiga temelji na našem iskustvu. Svinje i kokoši to ne m o g u i direktna su n a m konkurencija u prehrani. baš kao što prakticirate permakulturu t a m o gdje jeste. Povećava se bioraznolikost i a n a l o g n o t o m e smanjuju se problemi s nametnicima. kojih se d o b r o držati u prvim koracima. Mollison je stvorio ideal male održive f a r m e gdje je svo meso kontroliranog porijekla. a ne s p o m i n j e m o previše uzgoj životinja. Whitefield ističe kako su eksperimentalni pokušaji u Britaniji dali m a n j e rezultate nego kombinacija s pašnjacima. jer zbog stabala raste broj korisnih kukaca. Poboljšano zdravlje životinja. jer da drvo zamijeni g u b i t a k od prodaje g o d i š n j i h b i l j a k a t r e b a o d r e đ e n o v r i j e m e r a s t a . 2 0 0 4 ) . To je razlika između preživača i nepreživača. M i k o r i z a je životna z a j e d n i c a i z m e đ u k o r i j e n a biljaka i gljivica koja i m a sposobnost biti istovremeno povezana s korijenjem više biljaka. vjerujte n a m ! Pašnjaci sa stablašicama Kombinacija korištenja životinja koje v o d i m o na ispašu sa sadnjom stablašica. ne funkcionira. barem o n o g iz masovne industrijske proizvodnje. i m a j u bolju m o g u ć n o s t stvarati mikorize koje su važne za raspodjelu fosfora. 2 0 0 4 ) . Ne samo da u n i š t a v a m o p r i r o d u . k a o što j e sađenje. A k o je ovo najbolji a r g u m e n t m a l o je klimav. Samo da postoje prioriteti. kao što je slučaj s n a m a koji još uvijek g r a d i m o imanje. ovce i koze koje m o g u probavljati celulozu iz trave i lišća. pa s postavljanja vjetrenjače na klijalište. Također. a to znači nedostatak znanja za primjenu agrošumarstva. već je masovna industrija mesa jedan od uzročnika problema gladi. a i povećavamo apsorpciju C 0 2 na našem i m a n j u . koje se hrane žitaricama i t i m e su n a m direktna konkurencija u proizvodnji hrane i životinja koje pasu travu. On pravi razliku između životinja 54 55 . Polikultura u životinjama je isto tako korisna kao i polikultura u biljkama (Whitefield. sve t o d o b i c i o d agrošumarstva nadmašuju (Whitefield. N e ć e m o v a m sad o v d j e p r o p a g i r a t i vegetarijanstvo. Mi to z n a m o ."hidrauličkim l i f t o m " gdje svojim korijenima prebacuju vodu iz dubljih dijelova tla u plitkije i t i m e ostalim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode. Za kraj sumirajmo zlatna pravila za početak vrtlarenja. dakle da vlastiti vrt m o ž e m o vidjeti iz našeg kuhinjskog prozora. D o b i v a m o i građevno drvo na v l a s t i t o m i m a n j u . Nametnika je manje. od manjeg prema većem. Z b o g stabala žitarice i m a j u i veću zaštitu od vjetra. zar ne? A k o nešto tek učiš. Koliko g o d možete. O v i m e ne želimo reći kako ljudi n e m a j u super vrtove u svojim vikendicama ili dalje od mjesta življenja. Ovo još nazivamo i pravilom kuhinjskog prozora. preko konstantnog preokretanja korijena (stariji korijeni umiru. V e l i k d i o poslova o k o s t a b l a š i c a . povećanje posla za poljoprivrednike u vidu težeg m a n e v r i r a n j a na p o l j u . Proizvodnja mesa zahtijeva više prostora (2 do 4 puta) i energije od proizvodnje biljaka. A k o kraj vrta još nije i kuća u kojoj živiš. ideš polako od jednostavnijeg prema kompleksnijem. a to u g l a v n o m m o ž e m o naći u svojoj najbližoj okolici. Prilično je teško skakati s pokrivanja krovišta na pomidore. podrezivanje grana i slično radi se u periodu kada nas vrt s godišnjim biljkama ne treba. a budući da n e m a m o iskustva u držanju životinja kao buduće hrane. Pravila su stvorena upravo kako bi n a m olakšala korake stvaranja permakulturnog vrta i m o ž e m o reći kako su međupovezana. ali potrošeno je previše energije i vremena da n a u č i m o neke stvari. Mi se protivimo uzgoju životinja kao naše hrane ne samo iz etičkih razloga prema njima. jer se nismo pridržavali niti jednoga. Pozitivno je što s m o sada na vlastitim greškama učili. Prepreke za bolji razvoj agrošumarstva su: odijeljenost poljoprivrede i šumarstva u k o n v e n c i o n a l n o m pristupu. T i m e dolazimo do d r u g o g pravila: b) najbliže/najlakše mjesto Sadite t a m o gdje jeste. Eksperimentira se u Britaniji i Sjevernoj Irskoj. Da ne s p o m i n j e m o kako uopće nije fora tegliti niz i uz brijeg kanistere s v o d o m za zalijevanje vrta. Tako kao preko mosta hranjivi elementi poput dušika m o g u preći s biljke koja ih veže na o n u kojoj trebaju. vrtovima i poljima. U našem kontekstu dok je imanje tek u izgradnji bilo bi efikasnije proizvoditi h r a n u na našim b a l k o n i m a ili t e r a s a m a . ali iz ovih razloga apeliramo da makar smanjite potrošnju mesa. Whitefield ističe kako su n a m d o m a ć e životinje korisne za održavanje tla p l o d n i m . No.

Sto drugo reći. T a k o danas na primjer postoje kvartovi u kojima se skuplja kišnica. d) budite nježni prema sebi Stvari se u prirodi odvijaju polako. Živjeli! Permakulturni dizajn projekt Reciklirano imanje Već s m o rekli da je p e r m a k u l t u r a u stvari skup znanja. bilo da se radi o i m a n j u . Ovaj dizajn su stvorili ljudi koji će živjeti na Recikliranom i m a n j u ili su do tada p o m a g a l i u njegovoj izgradnji. Pronađite svoj stil koji će razumljivo biti odraz vašeg t e m p e r a m e n t a .c) pronađi svoj stil Vrlo često ć e m o sretati pametnjakoviće koji nisu došli da nešto podijele ili razmijene s n a m a . Radi se o dizajnu za Reciklirano imanje. U tu svrhu radio se intervju s korisnicima Recikliranog i m a n j a . Ne treba očekivati da ć e m o za g o d i n u . On je glavna okosnica permakulture . Dizajn je nastao na tečaju permakulture koji se održao 2 0 0 4 . kad me najjače. jer z n a m o da na njih m o ž e m o računati u izgradnji i životu i m a n j a . u parkovima proizvodi hrana.on je proizvod proučavanja. GRUPA RECIKLIRANO IMANJE .I o d e m na vrt. I tak d u g o k o p a m i glava me prestane boleti! Sve me prestane boleti. planiranja i pažljivog kombiniranja različitih e l e m e n a t a . U zemljama kao što su Danska i Njemačka već danas i m a m o vrlo uspješne primjere cijelih naselja pri čijem planiranju su se koristila neka permakulturna načela. Budući da su neke stvari iz intervjua intimne. bio je već spominjani Tony Anderson iz Danske s Euro­ pean Institute of Permaculture. a mi u č i m o od prirode. Ispada da jedino njihove m e t o d e i tehnike uspijevaju i da su baš one najbolje. rekli bi stari. osim lijepe misli jedne drage tete: "Ja na primjer. M e n t o r i učitelj permakulture te kasnije potpisnik certifikata. s t a m b e n o m bloku ili čak cijelom naselju. Ž e l i m o v a m bogate vrtove i puno slavlja. Krovove ovih zgrada krasi zelenilo isprepleteno sa solarnim kolektorima i m a l i m staklenicima. Sada ć e m o predstaviti primjer permakulturnog dizajna. energije i vremena te svega što v a m je važno. stavova.VUKOMERIĆ Pod brojem jedan se identificiraju osobe koje su vezane za priču. P e r m a k u l t u r n i dizajn se najčešće izrađuje za vlastito životno okruženje. I onda se naslonim na motiku i popijem si pivicu" (Komes i dr. neovisno o tečaju permakulture i certifikatima. Bitno je da šljakamo. koliko je bitno da se krećemo jasnim i konkretnim koracima. Idem na vrt i b u m kopala! . različitih tehnika i tehnologija kojima raspolažemo. dvije imati luda permakulturna i m a n j a . Dijelimo ih u nekoliko g r u p a : osobe koje će živjeti na i m a n j u . estetskih vrijednosti. želja i namjera onoga za koga se sustav stvara. Vi možete ponoviti ove korake za vaše priče. osobe koje 56 57 . permakulturni dizajn počinje s istraživanjem potreba. Nije bitno koliko smo brzi. O n o što te različite elemente povezuje u jednu cjelinu je permakulturni dizajn. ovdje ih n e ć e m o prikazati. sav organski materijal se kompostira na licu mjesta. učenja.Ne buš me b o g m e bolela. već da n a m propovijedaju. već ć e m o samo naznačiti kakva su sva pitanja dio intervjua: 1. u Lubenicama na o t o k u Cresu. Ili nas možete pozvati da v a m p o m o g n e m o . 1 9 9 6 : 7 6 ) . Pošaljite ih vrit. Te osobe su važne. Kao i svako planiranje. o n d a mislim . boli glava.. a u p o d r u m i m a zgrada se proizvodi vlastita električna energija i t o p l i n a korištenjem obnovljivih izvora energije poput biomase.

Još k o r a k d a l j e je da d i j e l i m o proizvode i usluge i u k i n e m o novac u smislu uobičajenih valuta. 4. ŽIVOTNI STILOVI Svaka osoba iznosi svoj životni stil.ne m o ž e m o ga dovesti u fazu da je zadovoljavajuće za živjeti dok mu se ne posvetimo više. 3.. 7. godišnja količina sunca. pošto je vrlo često korov indikator t l a . kada i gdje su najjači mrazevi. radnim. Jedna od mogućnosti je i da sami proizvodimo.. Danas je puno više ljudi uključeno u priču imanja. Važno je upoznati se i s lokalnom f l o r o m i f a u n o m . 2. Različite su strategije da novac ostavimo o n i m a koji ga najviše trebaju. 8.. Kao što u permakulturi postoje opći etički principi. Kako bi n a m sustav bio održiv potrebno je povezati različite dijelove u n j e m u . Takvi sistemi se zovu LETS . Druga je da kupujemo proizvode i usluge od ljudi koje cijenimo i koji su n a m d r a g i . posebnostima i kontekstu. U našem slučaju se isprepliću potrebe za stanovanjem. MEĐUSOBNI ODNOSI Naš najvažniji međusobni odnos je prijateljstvo. Poznavanje naše mikroklime je jako važno: od kuda pušu vjetrovi i koliko su česti. To je neka vrsta " f a i r t r a d e a " ili poštene trgovine. uvijek se trebamo vraćati i na ljepotu poklanjanja. Neki od nas su se izjasnili da im je životni stil sporedna tema te da se n e m a j u potrebu izjasniti. za sada se f i n a n c i r a iz privatnih izvora te d j e l o m i č n o preko projekata. osluškujemo i upoznajemo našu okolinu. radionice (edukacija). EKONOMIJA: PITANJE FINANCIRANJA I ODRŽIVOSTI Danas je ekonomija često ta koja n a m određuje živote. Kao v o d u na primjer. ključan je čimbenik za planiranje uspješnog permakulturnog projekta. O n o što je važno naglasiti je kako n a m praktične staze održivosti. te osobe koje nemaju namjeru ni u kojem obliku nastaniti se na i m a n j u . Kad dizajniramo u permakulturi. potrebno ga je staviti u kruženje. AKTIVNOSTI Izgradnja i m a n j a . posjete te slične susrete. Ž E U E I POTREBE: TRENUTNE I DUGOROČNE Ovdje svaka osoba uključena u projekt iznosi svoja očekivanja. nedovoljno vremena da se imanju potpuno p o s v e t i m o d o k t a m o ne živimo .. T a k o đ e r u permakulturi svaki element treba imati nekoliko funkcija. Fokus pri svakom ekološkom dizajniranju m o r a biti na utrošku svih vrsta energije. M a n j e n a m je bilo drago čuti kako tlo nije kvalitetno te kako ć e m o morati unositi u m j e t n a gnojiva da mu poboljšamo kvalitetu.. Stoga.. umrežavanje. 5.namjeravaju povremeno boraviti na i m a n j u . . gdje smo sigurni kakav proizvod k u p u j e m o i da f i n a n c i r a m o direktnog proizvođača. N a m a je bilo jako korisno saznati od lokalnih ljudi kako su tuče vrlo rijetke na V u k o m e r i ć u . financiranje.Local Exchange T r a d i n g Sys­ t e m ( L o k a l n i sistem trgovinske r a z m j e n e ) . razmještaj. plus još nekoliko koji su u potrazi za novim s t a m b e n i m objektima (postojećim ili za izgraditi) te se žele priključiti cijeloj priči. pa je ovaj dio potrebno ponovno proći. ali pomažu projekt u izgradnji i simpatizeri su cijele priče. podržavanje. dizajnom moraju biti vrhunski osmišljeni. t e m p e r a t u r e i vlaga. T a k o štedimo i na utrošenoj energiji. izdavaštvo. Naš životni stil je često o g l e d a l o naših stavova i preko njih se izražavamo. T i m e izbjegavamo da smo ranjivi na špekuliranje neoliberalnog kapitalizma. 2 0 0 1 ) . M a l i obični ljudi ne kontroliraju e k o n o m i j u koja upravlja njihovim životima i zato je d a n a š n j a ekonomija opasna. to s m o shvatili kao izazov više. krećemo s izlaskom na teren s olovkom i papirom. Dobro je za vrt uočiti koji korovi prevladavaju na našem t l u . Ne smijemo zaboraviti na običaje i tradiciju određenog kraja. s a m o su neki f a k t o r i koji u p e m a k u l t u r n i m sustavu. nude i smanjivanje financijskih troškova. Usklađivanje. DUHOVNOST Duhovnost je privatna stvar i n e m a organiziranog upražnjavana vjerskih obreda. pored zaštite okoliša. radionice. u ovakvim projektima treba ostaviti što više novaca u zajednici. K a o što s m o r e k l i . No dobro. Težnja je da se u budućnosti što više proizvodi te da imanje što manje ovisi o vanjskom unosu novca. Kvalitetan dizajn kojim se dovode u skladan suodnos svi elementi i resursi kojima raspolažemo. gdje se ljudske sudbine brišu kao da su kreda na ploči. Klasična kvaka 22 i zato su česti osjećaji da se projekt nedovoljno brzo razvija. . Naravno. koja ne samo da se ne smije g u b i t i . tako je iznimno važno prilagoditi svaki dizajn lokalnim uvjetima. 6. D a n a s u svijetu postoji 2 5 0 0 k o m p l e m e n t a r n i h e k o n o m s k i h sistema (Lietaer. već se m o r a stvarati i njeno neprekidno kruženje m o r a biti o m o g u ć e n o . N a k o n što smo obavili intervju. a o u t p u t n a m je veći. j e r o njemu uvelike ovisi i dizajniranje cijelog prostora. višestruke f u n k c i j e . Sto se tiče našeg projekta. nedostatak novca. bitnija 58 59 . Mi smo tada iskristalizirali šestero ljudi koji će živjeti na imanju. Dio ljudi je u ljubavnom ili bračno-ljubavnom odnosu. zabavnim i kulturnim prostorom sa željom da cijelo imanje bude otvoreno za edukacije. HENDIKEPI Hendikepi su vjerojatno slični kao i kod m n o g i h drugih koji se upuštaju ili će se tek upustiti u nešto slično: nemanje zadovoljavajućeg životnog prostora dok je projekt u izgradnji. prije n e g o k r e n e m o u o b r a đ i v a n j e naše z e m l j e .

Sa sjevera ga štiti pedesetogodišnja šuma bukve i hrasta. hladni džepovi. Analizom se utvrđuju: smjerovi i intenziteti vjetrova. Takve vode su nepredvidljive. a mjestimično je primijećeno i tlo s m a n j i m udjelom pijeska. Staklenik koji je dio pasivnog solarnog dizajna pored grijanja osigurava još i druge funkcije: dodatni prostor za uzgajanje hrane. geološka struktura podloge. niti ima izvora. Jedine prirodne vode su slivne vode koje se pojavljuju u periodima većih oborina. Svaki element i m a dvije ili više funkcija.. Permakultura inzistira na umrežavanju različitih elemenata.3 0 0 m) postoji neuređen izvor koji bi se m o g a o osposobiti. negoli njihova količina. jer služi kao dodatna toplinska izolacija ljeti Nakon toga krećemo u analizu pet elemenata na imanju. mjerenjem i praćenjem prirodnih utjecaja kroz idealan period od jedne godine. TLO Na zemljištu prevladava glineno tlo. šumske jagode i paprat). prilaza. voćnjak i oranica. S a m i m i m a n j e m ne prolazi nikakav potok. z a p a d a j e b r i j e g koji o n e m o g u ć u j e zapadni vjetar. Proučavanjem na terenu utvrđeno je da će vjetra biti dovoljno za pogon manjih vjetrenjača koje su dizajni intenziteta. voćnjaka. a na temelju tih podataka dizajnom predjela smišljamo položaj za izgradnju domova. a pruža i energetsku funkciju.ima estetsku funkciju.n a m je m e đ u s o b n a povezanost elemenata u sustavu. Proljetni mrazevi i m a g l e su redovito p r o b l e m a t i č n e u dolini ispod i m a n j a . efikasnim pećima i solarnim kolektorima.. jer se time povećava njihova efikasnost. Parcele su p r i m a r n o klasificirane kao šuma. pogodnosti strana svijeta. prostor u kojem možemo boraviti zimi. VODA Zeleni krov osigurava nekoliko funkcija . Tlo je kiselo (indikatori: kupine. VJETAR Imanje je p o t p u n o zaštićeno od vjetrova. Pozitivni aspekti zaklona od vjetra su t e m p e r a t u r n e konstante. Primjer funkciju grijanja možemo zadovoljiti na nekoliko načina: d o b r o m izolacijom stambenih objekata. skupljanjem kišnice sa krovova v o d o m i stvoriti sustav u kojem će te voc 60 61 . N a i m a n j u ć e m o k o p a n j e m bunara. Analizom prirodnih elemenata dolazi se do svih ključnih informacija za projekt.. U blizini ( 2 0 0 . mjesto je za odmor i druženje. sunčane klopke. prostor za o d m o r i drugo. s istoka i juga dvadesetogodišnja šuma bagrema. same nalaze putove u desecima kanala i kao takve ne predstavljaju značajniji resurs. a s Voda je element kojeg na s a m o m i m a n j u nedostaje u p r i r o d n o m o b l i k u ... snježnim zapusima). gospodarskih objekata. solarnim pasivnim dizajnom. neizloženost snažnijim provalama vjetra (npr. Svaka funkcija p o t p o m o g n u t a je s više elemenata. vrtova. sunčeva klopka. Analiza se obavlja p r o m a t r a n j e m . zimske i ljetne putanje sunca. Zemljište je smješteno na jugozapadnoj padini s koje je prisutna površinska erozija h u m u s n o g sloja. Negativni aspekti ove situacije su n e d o s t a t a k vjetra za vjetrenjače. sporija izmjena zraka (sparina) i otežano oprašivanje biljaka v j e t r o m .

olakšava n a m se povezivanje različitih cjelina našeg i m a n j a . U njima se održivim obitavanjem reducira potrošnja energije korištenjem sunčeve energije. M a n j i kućni vrtovi.zajednička kuća Tradicionalna drvena gradnja s elementima pasivne solarne arhitekture. godine lijepo zaključio kako i m a m o tri kože. Također. Energiju ć e m o stvarati korištenjem biomase (ogrjevno drvo u m a s i v n i m zidanim p e ć i m a ) . permakultura dijeli u pet zona svaki naš p r o s t o r u k o j e m s t v a r a m o . smjerovi kretanja energije. Ljudi tu i m a j u i m a l e životinje. Odluke se donose konsenzusom. putovi i staze. kompostište. solarna kuhala) te vjetra (mala vjetrenjača) te proizvodnjom biodiezel goriva za generatore i vozila. koje o d r e đ u j e m o u odnosu na naše prisustvo u n j i m a . OBJEKT. t e h n i k a m a ekološke renovacije pretvaramo j u održivi objekt. Treća koža je objekt u kojem živimo. Svrha takvog zoniranja je da objekte/funkcije koje n a m t r e b a j u na svakodnevnom nivou smjestimo bliže kako bi trošili što manje energije. Da bismo što manje energije gubili. neovisno nalazi li se on u ruralnim područjima ili u g r a d u . K a k o bi se o l a k š a o d i z a j n . M a t e r i j a l n u manifestaciju sektora predstavljaju glavne ceste. Zona 0 Z o n a 0 je stambeni objekt. što je jedan od glavnih ciljeva p e r m a k u l t u r n o g dizajna. OBJEKT . balkoni. staklenik. ORGANIZACIJA Sudionici Recikliranog imanja orga­ nizirani su u nevladinu udrugu Z M A G pod č i j i m pokroviteljstvom se projekt izvodi. rasadnik. terase.. 2. Na našem i m a n j u to je šira okućnica. vanjska krušna peć.. 62 63 . 1. Jan M a r t i n Bang je na predavanju o ekološkom graditeljstvu u Z a g r e b u 2 0 0 5 . sunca (pasivna solarna arhitektura. I m a n j e još n e m a s t a l n i h stanovnika. vjetra. vodeni tokovi. Jedna je o n a na n a m a . reciklažom sivih i crnih voda. solarni k o l e k t o r i za t o p l u v o d u i f o t o n a p o n s k e ćelije za struju. komunikacijski protoci i t d . Druga je naša odjeća. Tu su smješteni elementi koji zahtijevaju svakodnevnu brigu ili se svakodnevno koriste. Zemljište i kuća ugovorno su dani udruzi na korištenje na 49 godina i dio imanja je zajednički te se s njima tako i upravlja. naš d i z a j n d i j e l i m o u z o n e .ENERGIJA Imperativ ovog projekta je da bude e n e r g e t s k i n e o v i s a n . d o m . SEKTORI Kad se govori o sektorima u p e r m a kulturnom sustavu riječ je o razmatranju odnosa svih energija koje se kreću i koje će se k r e t a t i s u s t a v o m .obiteljska kuća Klasično građena kuća. Zona 1 Prva zona je najbliži dio oko kuće gdje najviše obitavamo. N u d i m o v a m primjer zoniranja na Recikliranom i m a n j u . skupljanjem kišnice. Sto se tiče vrta ovdje su kulture koje t r e b a m o svaki d a n ili o n e same zahtijevaju češću brigu. Permakulturni dizajner.

a manje brige.. ali sada to nije slučaj. Radi se o livadama ili š u m a m a gdje je većina biljaka tu prirodno. nije potrebno izmišljati zone isključivo da zadovoljite f o r m u . igrališta. O n d a n e ć e m o vikati po i m a n j u . 64 65 . Kod nekih dizajna čak se i isključuje prisutnost ljudi. rijetko bilje i slično).. voćnjaci.. a ne od nas zasađeno. Zona 3 Z o n a tri je zona gdje i m a m o polja za žitarice i pašnjake ukoliko držimo životinje. ili prirodnih staništa zona pet se stvara. ali je n a k o n toga u njoj najvažnije ostaviti biljke i životinje na m i r u . I dalje je to zona gdje smo često prisutni. Zona 5 Z o n a 5 je potpuna divljina čiji resursi ne pripadaju direktno čovjeku. Svrha ove zone je edukativne naravi. kompostišta. pašnjake za ispašu životinja. veća jezerca. a reko mi Mollison da u nju ne i d e m . koji samo promatraju i uče.. jezerca i bazeni. u njoj se priroda isključivo promatra.. To su veći nasadi. Tu se zbivaju i z r a z i t o v r i j e d n i p r i r o d n i p r o c e s i (život d i v l j i h ž i v o t i n j a . Z o n a pet je zona bez intervencije. Na Recikliranom i m a n j u namijenjena je za sustave koji se većim djelom sami održavaju i u koje nije potrebno ulaziti češće od j e d n o m na tjedan. Ponekad se naziva i divljom z o n o m .. To je područje koje obuhvaća šume (ogrjevno i građevinsko drvo). Z n a č i . joj joj gori mi zona pet. područja za skupljanje samoniklog jestivog bilja i gljiva. O s i m u slučaju požara naravno. Z n a m o da ć e m o sigurno imati zonu četiri kada p o č n e m o živjeti na i m a n j u i kada se p o č n e m o širiti.. Tu se m o g u nalaziti i voćnjaci.Zona 2 Z o n a dva je zona s vrtom gdje su kulture koje zahtijevaju više prostora. U ovoj zoni smo eventualno posjetioci. Sad se može ići graditi.. permakulturni projekti podržavaju projekte zaštite šuma u njihovoj blizini. Na Recikliranom i m a n j u t r e n u t n o n e m a m o zonu 4 s obzirom na konfiguraciju terena i našu sadašnju aktivnost na i m a n j u . U zemljama gdje više n e m a netaknute prirode. proizvodni staklenici. Sve ovo doprinosi bioraznolikosti i održavanju tako potrebne prirodne ravnoteže. U g r a d o v i m a g d j e je m a l a šansa za z o n u 5. Mi na imanju i m a m o jedno idealno mjesto koje n a m je već g o d i n a m a zona pet. šumski vrtovi. Zona 4 U zoni četiri naše su aktivnosti osjetno smanjenje. Mjesto za životinje koje trebaju svakodnevnu brigu.. razmnožavanje kukaca. odnosno z o n o m bez ljudskog uplitanja. r i j e t k i h p t i c a . osim za vrijeme sezonskih radova.

godine povećati za 5 0 . Što se tiče n a f t e . No i tu i m a m o problem njihove dugotrajnosti. Pretjerana ovisnost i k o n z u m e r i z a m fosilnih goriva ostavljaju g l o b a l n e posljedice na k l i m u . Najznačajniji dio m e t a n a dolazi od goveđeg izmeta. koje se bezbroj godina tkalo kako bi nas štitilo. godine potreba za električnom energijom povećat će se za dvostruko u svijetu. EU procjenjuje kako će unutar Unije do 2 0 1 0 . C 0 2 se zadržava u atmosferi do 100 g o d i n a . Posebno će sukobi i imperijalni ratovi doći do izražaja s obzirom da se približavamo vrhuncu iskorištavanja nafte i plina. Naš je svijet obilježen ratovima za resurse . Kada j e d e m o svoj obrok vrlo rijetko se p i t a m o koliko je bilo potrebno energije da jelo d o đ e na stol. Premda se zadržava u atmosferi svega 10 g o d i n a . Kada u p a l i m o običnu žarulju. M e t a n u stakleničkim plinovima sudjeluje s 15%. nafta i drugi resursi postaju temelj za ratove i lošu energiju.6 0 % . Jedino se Saudijska Arabija grčevito drži verbalnog o p t i m i z m a . kao nikad prije. na koji način koristimo energiju. CFC i HCFC su odgovorni za 15% od u k u p n i h stakleničkih plinova. Energija je svuda oko nas. Z a t o je. a emitira se uvijek kada se organski materijal stavi u anaerobne uvjete. nego u otkrivanje novih naftnih polja kojima toliko tepaju. za nekih sto puta (Whitefield. sprejeva. najviše u zemljama u razvoju i to u kućanstvima. C 0 2 u stakleničkim plinovima sudjeluje s 5 0 6 0 % . T a k o đ e r je potentniji od molekule C 0 2 . Zemlje OPEC-a kukaju kako im je sve teže održavati ovu suludu glad za n a f t o m . Saudijska Arabija za vađenje 8 milijuna barela na d a n . d o d a t n i pritisak kako bi se nafta crpila. o n d a je jedna molekula CFC-a jača nekoliko tisuća puta. staklenički utjecaj molekule nekoliko je puta jača od molekule C 0 2 . Do 2 0 3 0 . Danas se manje koriste zbog izbacivanja iz hladnjaka. Oni svi sada lebde iznad nas mijenjajući sastav zaštitnog tkiva u atmosferi. 2 0 0 2 ) . ne računajući poljoprivredu (EC. Jedna trećina dolazi od deforesterizacije i gubitka organskog materijala tla. Već smo naučili koliko naš ekološki otisak ovisi o potrošnji energije. Venecuela i Norveška. Između ostalih tu su: SAD. od čega čak dvije trećine dolazi od izgaranja fosilnih goriva. O n o što z n a m o i što je činjenica jest da od 23 najveće zemlje proizvođačice nafte. koliko je i kako trošimo. mora upumpavati između 15 i 18 milijuna barela vode na d a n . Transport će sudjelovati sa slijedećih 2 5 % u ukupnoj emisiji C 0 2 . Simmons je došao do zaključka kako vlast Saudijske Arabije laže o sposobnosti naftnih polja na svom teritoriju da zadovolje potrebe sve gladnijih zahtjeva našeg svijeta. važno kakvu energiju koristimo za zadovoljavanje svojih potreba. M a t t h e w Simmons jedan je od najcjenjenijih energetskih analitičara koji je g o d i n a m a proučavao stotine službenih d o k u m e n a t a o produktivnosti glavnih naftnih polja u svijetu. Vodeća naftna korporacija Exxon i dalje pjeva ode u čast predsjednika Busha. Fosilna goriva sudjeluju u globalnoj potrošnji goriva s 8 0 % . rijetko kada se z a p i t a m o je li energija za nju dobivena o g r o m n i m destruktivnim hidroelektranama ili možda o n i m a koje rade na ugljen i uzrokuju klimatske promjene. Najveće n a f t n e korporacije poput Chevron Texaca ili ConocoPhillipsa. čime ih održavaju visokima. godine proizvodnja struje iz elektrana sudjelovati sa čak 4 6 % u ukupnoj emisiji C 0 2 . već ih je 15 dosegnulo vrhunac iskorištavanja nafte na svom teritoriju. Trendovi sadašnjih ratova za resurse i n a f t u nastavit će se sve d o k ti resursi upravljaju našim životima. Našim životnim stilovima nagomilali smo prevelike količine stakleničkih plinova u atmosferi. Vremenske razlike u najavljivanju vrhunca crpljenja nafte između nezavisnih 1 P o d n c i se o d n o s e na EU s 15 č l a n i c a prije proširenja 2 0 0 4 . Razlog je starost najplodnijih nalazišta kojima je potrebna d o d a t n a snaga. Kada govorimo o smanjenju crpljenja i zaliha nafte mislimo na tzv. Na naftu o t p a d a više od trećine u k u p n e potrošnje energije. g o d i n e . u d u b i n a m a m o r a i sličnim udaljenim područjima za koja je potrebna sofisticiranija tehnologija te bi crpljenje bilo p u n o skuplje. Vrlo često nas naftoljupci pokušavaju umiriti nalazištima nafte u arktičkim i ledenim područjima. rudače. a u transportu čak 9 0 % . A k o nastavimo sadašnjim neodrživim p u t e m loše n a m se piše. A k o je jedna molekula m e t a n a 1 1 puta jača od molekule C 0 2 . počele su priznavati kako su im rezerve sve plićih razina. 66 67 . Cesto s m o nesvjesni te činjenice. klimatizacijskih uređaja i drugdje. Pronašao je kako čak i pri sadašnjoj nedovoljnoj proizvodnji nafte. posebno fosilnih goriva. a Shell je čak i kažnjen zbog n a m j e r n o g laganja o vlastitim rezervama koje su prikazivali većima nego što jesu. koja je lako dostupna i jeftina. jedna molekula m e t a n a vrijedila bi kao 1 1 molekula C 0 2 . 2 0 0 4 ) . U stotinu g o d i n u . više se ne pišu h i m n e z l a t n o m sjaju c r n o g zlata.voda.Izumiranje naftnog dinosaura Način na koji se o d n o s i m o prema energiji najviše će odrediti budućnost svijeta. laku n a f t u . Velika Britanija. M e đ u n a r o d n a agencija za energiju (IEA) ističe kako će se globalna potrošnja energije do 2 0 3 0 . ' Bilo koji pokušaj smanjivanja ekološkog otiska koji ne bi uključivao smanjivanje korištenja fosilnih goriva bio bi unaprijed osuđen na neuspjeh. no m o r a se priznati kao su i sami počeli više ulagati u kupovinu vlastitih dionica. a posebno u Saudijskoj Arabiji gdje se najviše proizvodi i gdje su najveće svjetske rezerve. Ostaje u atmosferi oko 50 godina. u g l a v n o m od poljoprivrednih aktivnosti. a neke p o p u t Indonezije priznaju kako proizvode m a n j e nego ikada. Dušikov dioksid ( N 0 2 ) sudjeluje s pet posto.

nitko više ne negira činjenicu kako će se vrhunac dogoditi. EU također puno troši i ovisna je o nafti. To su: vjetar. Smatraju kako n a m se pred nosom odvija nova velika revolucija u proizvodnji. Lester Brown ( 2 0 0 1 ) .stručnjaka i zaduženih korporativno-vladinih konzultanata i agencija sve je tanja. godine ti izvori osiguravat će 4 5 % globalnih potreba za energijom. Bush je to lijepo objasnio kako "američki način života nije za pregovaranje". siromaštvo i g l a d . U poglavlju o ekološkom otisku naznačili smo donekle mogućnosti koje n a m m o g u pružiti obnovljivi izvori energije. No postoje i tehnike održivog šumarstva. a ne resursom koji je neograničena potrošna r o b a " ( 1 9 9 9 : 9 ) . smatra kako je d u g o r o č n o neodrživa ekonomija n e m o g u ć a . stoljeća. ali ove g o d i n e ju je prestigla solarna energija. a predviđanja ističu kako će ubrzo koštati manje i od energije iz nuklearnih elektrana. a solarni moduli 15 puta više prije 25 godina. D a n a s svjedočimo p r a v o m p r o c v a t u u n u t a r sektora obnovljivih izvora energije. Pritom n a m m o r a biti jasno kako i neodgovorno korištenje obnovljivih izvora energije može dovesti do njihovog iscrpljivanja.4 Izvor energije Prirodni plin Nuklearna energija Ugljen Godišnji rast u postocima +2. direktor Earth Policy Institute ističe kako je d a n a š n j a e k o n o m i j a neodrživa. naučili smo u poglavlju o ekološkom otisku. e k o n o m s k o g . Dapače. Šume danas u g l a v n o m koristimo na neobnovljiv način i uništavamo pluća planeta. Lovins. sjeverna njemačka pokrajina SchlesvvigHolstein 19%. ugljen i plin. obrazovnog. Simmons ispravno ističe kako idemo prema stanju gdje sa 7 0 % manje nafte pokušavamo zadovoljiti 150% veće potrebe. jer su ga uništili u prošlosti ili ga još uvijek podređuju financijskom. već će se dosegnuti vrhunac proizvodnje nakon koje slijedi p a d . Što to znači. jer prirodni kapital je ekonomski neprocjenjiv. Lovins i L. Danska dobiva 15% svoje energije od vjetra. ali vjeruje kako je m o g u ć a e k o n o m i j a koja respektira principe ekologije. Te profesije su inženjeri 69 . a španjolska pokrajina Navarra 22%. ali prije svega o n a je n e m o g u ć a bez r e k o n c e p t u a l i z a c i j e sustava ( p o l i t i č k o g . stara polja se polako gase. Obnovljivi izvori energije unatoč svim otporima fosilnih lobija zauzimaju sve veće mjesto u našim životima i to je trend koji će se nastaviti.H. gdje šuma ne nestaje već se iskorištava o n o m brzinom kojom se i obnavlja. Još p o č e t k o m stoljeća električna energija dobivena energijom vjetra postala je jeftinija od električne energije dobivene iskorištavanjem ugljena. biomasa (drvo i ostale biljke).org Ovakvi podaci nesumnjivo govore u korist obnovljivih izvora energije kada g l e d a m o prema sutra. To je navuklo m n o g e da objave kako se bliži d o b a eko-efikasne industrije. pogotovo kada bi se u njih više ulagalo u odnosu na fosilna goriva..B. Neovisno da li ć e m o prihvatiti stavove prve skupine koja vrhunac smješta u nadolazeće godine t r e n u t n o g desetljeća ili druge skupine koja taj d o g a đ a j vidi za 20 do 30 g o d i n a . U t o m smislu m o g u nas ohrabriti podaci o kretanju trendova u korištenju izvora energije: Trendovi u korištenju energije.) po čijim pravilima proizvodimo i živimo. Ovi su autori u istoimenoj knjizi istaknuli naznake pojavljivanja kapitalizma koji prirodne resurse i okoliš uzima kao temelj održavanja ukupne ekonomije. mi je sve više koristimo. Ovdje je važno n a p o m e n u t i kako se pod vrhuncem crpljenja ne misli da će nafte nestati. 1995-2001 Izvor energije Vjetar Solarni m o d u l i Geotermalna energija Hidroelektrane Nafta 68 Godišnji rast u postocima +32 +21 +4 +0. Energija vjetra koštala je 10 puta više prije 20 godine. imati će velika ograničenja na budući ekonomski razvoj. a s nadolazećom K i n o m i Indijom potrošnja nafte raste. A. kada su ga išli gnjaviti s m i n o r n i m Kyoto p r o t o k o l o m . Slično misle i kreatori p o j m a "prirodni kapitalizam" Paul Hawken. Obnovljivi izvori energije su svi oni koji se m o g u obnoviti. geotermalna energija i ostalo. gdje s obzirom na razvoj. Dok bi vas samo prije koju g o d i n u za najavu vrhunca crpljenja nafte optužili kako ste protivnik t e h n o l o g i j e i ljudske civilizacije. A k o se zadrži sadašnji t r e n d rasta korištenja solarnih m o d u l a i vjetrenjača. lokalne sukobe i širenje globalnih ratova.earth-policy.. Nadalje ističu kako oni koji neće moći u budućnosti koristiti prirodni kapital. Solarne ćelije su efikasnije za 6 0 % nego prije 20 g o d i n a . Dodatni problem pored pojave samog vrhunca crpljenja nafte. Lester Brown ( 2 0 0 1 : 9 1 ) čak ističe kako m o ž e m o početi s obrazovanjem za profesije 2 1 .6 +0. a sve im ide na ruku da b u d u još i hitoidniji u budućnosti. nalazimo i u činjenici kako u trenutku kada je nafte sve manje.7 + 1. do 2 0 2 0 . Naše generacije će ga sigurno doživjeti. U Španjolskoj je donesen zakon koji nalaže kako se sve nove zgrade moraju opremiti solarnim kolektorima.3 Izvor: URL:http://www. Kad to kažemo mislimo na goriva koja danas najviše koristimo: nafta. Nafta će postajati sve skuplja i ukoliko se ne pripremimo to će uzrokovati socijalne nemire neviđenih razmjera. sunce.3 -0. voda. Jasno n a m je kako će i to radikalno promijeniti naše živote s obzirom koliko ovisimo o nafti. a bogatih nalazišta je sve m a n j e . Proizvodnja vjetrenjača je donedavno bila najbrže rastuća energetska tehnologija. ulaganja i nadolazeće potrebe neće biti nezaposlenih. Obnovljivi izvori energije danas su hit. danas se gore spomenute strane jedino razlikuju u godini za koju predviđaju t a j vrhunac.

Prema p o d a c i m a M e đ u n a r o d n e agencije za energiju (IEA) u proizvodnji energije sudjeluju: nafta 34. jer nema d r u g o g razloga da se u obnovljive izvore energije ne investira p u n o više. 2 0 0 5 ) .B. sadašnja nafta ima i naziv laka nafta u smislu da je lako doći do nje. na ledom okovanim područjima i slično. I tako i m a m o jeftinu n a f t u . a ekološki troškovi su 45 dolara po barelu nafte. No nigdje se ne kaže kako se radi o jako s k u p o m biznisu. porastu u proizvodnji a u t o m o b i l a te jednokratnim proizvodima.8%. 5 % i plin 2 1 . N o r t o n & C o m p a n y Inc. . a 5 5 % iz elektrana na ugljen. nekontroliranoj sječi š u m a . a 1. Bitumen čistimo od zemlje. Naime. Naftu do koje je teže d o ć i . akvakulturni veterinari. 4 Vidjeti C h r i s t o p h e r Plant & J u d i t h Plant ( 1 9 9 1 ) G r e e n Bussiness . Kao što s m o rekli. Pri t o m s e d a k l e r j e đ e postavlja p i t a n j e zašto i h i m a m o t a k o m a l o ? Z a p o d a t a k vidjeti D a v i d G o o d s t e i n ( 2 0 0 4 ) O u t o f G a s . u z i m a m o od nekoga d r u g o g a . ali d a ' U WWF-US su izradili s t u d i j u u kojoj su pokazali k a k o bi p r i h v a ć a n j e Kyoto p r o t o k o l a i p r e b a c i v a n j e p r o i z v o d n j e e n e r g i j e s u g l j e n a i n a f t e na o b n o v l j i v e izvore e n e r g i j e m o g l o rezultirati sa 7 5 0 0 0 0 n o v i h r a d n i h m j e s t a do 2 0 1 0 . n u k l e a r n i m e l e k t r a n a m a . Lovins i L.8%. čak 8 0 % energije se i dalje dobiva od fosilnih goriva. ekološki ekonomisti i arhitekti. 2 0 0 3 ) . To ide do te mjere da se Kanada čija pokrajina Alberta obiluje katranskim pijeskom proglašava novom n a f t o n o s n o m silom (Driessen. 2 Po Brownu ( 2 0 0 1 : 89) ukoliko se prihvate principi eko-ekonomije možemo sa zadovoljstvom početi mahati jedno veliko z b o g o m kopanju ugljena.H. T r e b a m o znati d e m i s t i f i c i r a t i česta o p r a v d a n j a k a k o obnovljivi izvori energije nisu konkurentni o n i m a koji nemjerljivo više zagađuju okoliš. Obnovljivi izvori energije (bez velikih hidrocentrala) zajedno zauzimaju svega 4% od ukupne proizvodnje energije ( R E N 2 1 . geotermalni geolozi. jer nije problem u bolje. Katranski pijesak p u n bitumena trebao bi nas uvjeriti kako jeftine nafte ima t a m o gdje je i n e m a . g o d i n e . ima i m e Dick Cheney. d a n a s i m a m o s o l a r n i h m o d u l a d a p o k r i j u svega 1 0 č e t v o r n i h k i l o m e t a r a .' 1 T i m e se sva nadanja o eko-efikasnosti kao m a g i č n o m štapiću koji će riješiti naše današnje ekološke probleme rasplinu u trajanju jedne fejk reklame gdje plavetni kitovi plivaju na krilima naftnih kompanija ili gdje gladna djeca slažu nasmiješene figurice G M O h r a n o m . Lovins. pri č e m u se dakle inzistira da ekonomija nije (dugoročno) efikasna ukoliko ne usvaja ekološke principe po Brownu ili ukoliko ne shvaća i prihvaća neprocjenjivu vrijednost prirodnog kapitala po H a w k e n u . Čini se da je "business as usual" m a n t r a još uvijek jaka. Kao gotovo i svi najveći problemi u svijetu i ovo je pitanje političke volje i odluke. Prema p o d a c i m a Worldwatch Institutea potrebno je svega 6 6 0 milijuna dolara da se solarna energija učini p o t p u n o k o n k u r e n t n o m energiji dobivenoj od iskorištavanja fosilnih goriva. 2 0 0 5 ) . n a p u m p a n e sanjivim n a d a m a dok t a p k a m o u mjestu. nazivamo teškom n a f t o m . Zanimljivo je da se od toga gotovo pola (44%). D e v o n : G r e e n Books: 8. Pogledajmo sada koja n a m sve rješenja nude tehno-fix spasitelji: Još nafte. Ističe se da ukoliko " u z i m a m o više nego li n a m treba. da ne s p o m i n j e m o užasne posljedice po okoliš prilikom same proizvodnje. već u manje. Kao najveći potrošač SAD dobiva 2 2 % struje iz nuklearnih elektrana. To znači da SAD godišnje više plati vojsci da čuva osvojena naftna polja. N e w York: W . 70 71 . nego što su godišnja ulaganja u sve obnovljive izvore energije. inženjeri turbina za vjetrenjače i metereolozi specijalizirani za vjetrove. a ne ekonomije ili efikasnosti. 3 Po McBurnevu ( 1 9 9 8 : 5) biznis juri pravocrtnom linijom nemajući se vremena ni osvrnuti i pogledati kakve posljedice ostavlja.3 m i l i j u n a do 2 0 2 0 . od budućnosti ili od okoliša i drugih vrsta".recikliranja. pa i zamjena sadašnjoj potrošnji lake nafte. Vječito lažno pitanje: "Koji će energent zamijeniti naftu?" samo nas i dalje ostavlja nagomilanih krmelja. što je svega 0 . odnosi na zemlje u razvoju.4 m i l i j u n a novih r a d n i h m j e s t a uz 5 0 % s m a n j e n j a z a g a đ e n j a k o j e d o v o d i do klimatskih promjena (NRDC. s o g r o m n i m ulaganjima energije. W .Hope or Hoax. t r e b a m o biti svjesni kako je procvat obnovljivih izvora energije još uvijek m a l o g i ograničenog dosega. jer je u d u b i n a m a . A. 5 % ulaganja naftnih korporacija u istraživanja i proizvodnju krajem '90-ih. Jedno od tih spasonosnih rješenja trebao bi biti i katranski pijesak. To je dakle temelj te nove m a g i č n e riječi eko-efikasnost. hidrolozi. Teška nafta pokušava se prikazati kao dovoljna podrška. 1 % . Korištenje vjetra za energiju čini svega 1 % ukupne potrošnje energije. uporno se pokušava stvoriti d o j a m kako nafte ima u nedogled. inženjeri šumarstva te stručnjaci za planiranje o b i t e l j i . To je sve nevjerojatnije budući da i dosadašnji izvori sve više štekaju pred pretjeranim iskorištavanjem. Troše se plahte i plahte papira kako bi se ovakav oblik iskorištavanja nafte proglasio spasonosnim rješenjem. Ovdje se ne vjeruje kako je eko-efikasnost uopće realan t e r m i n . Konkurencija je teška riječ kada vlade u svijetu godišnje subvencioniraju naftnu industriju i industriju nuklearne energije s oko 3 0 0 milijardi dolara. iskorištavanju n a f t e . sve se vraća i kao međupovezano čini jedan sistem koji teži ravnoteži. a u prirodi je sve ciklično. ugljen 2 3 . i o d v a j a m o ' Kritika č e s t o ističe k a k o b i n a m b i l o p o t r e b n o postaviti s o l a r n e m o d u l e n a 2 0 0 0 0 0 č e t v o r n i h k i l o m e t a r a a k o b i s m o htjeli d o b i t i istu e n e r g i j u k a k v u d a n a s d o b i v a m o o d fosilnih g o r i v a . Do sličnih rezultata došli su i u R e d i f i n i n g Progressu s 1. mehaničari bicikala.T h e End o f t h e A g e o f O i l . makar i teške nafte Premda se danas gotovo svi relevantni subjekti slažu kako će d o b r a n o prije polovice ovog stoljeća iscrpljivanje nafte dosegnuti svoj vrhunac. Ipak. Troškovi vojnog osiguranja naftnih nalazišta u stranim zemljama koštaju SAD-a 57 milijardi dolara poreznog novca godišnje. U k u p n a svjetska ulaganja u obnovljive izvore energije su svega 20 milijardi dolara. Na nuklearnu energiju o t p a d a slijedećih 6. a u SAD-u m a n j e od 1 %. a ne nekakvo očuvanje i štednja energije. N a f t n e korporacije dobiju porezne olakšice za još 4 milijarde dolara. Osoba koja se proslavila izjavom da će energetski p r o b l e m riješiti nova nalazišta n a f t e i iskorištavanje na Aljaski.

Pritom je opasan ne s a m o za one koji ga iskapaju. kako bi se zadovoljili ekološki standardi do 2 0 0 2 . Problem je što jedan izotop vodika treba zagrijati na sto milijuna stupnjeva celzijusa kako bi se dobila tzv. Prema studiji organizacije New Economics Foundation. godine 9 0 % svih novoizgrađenih elektrana bilo je na plin. 2 0 0 5 ) . 2 0 0 5 ) . Lobi koji zagovara nuklearne elektrane često zaboravlja spomenuti nekoliko činjenica. struja dobivena iz njih nije skupa. cijena plina također raste. U SAD-u sudjeluju u ukupnoj proizvodnji energije sa 2 2 % . T a k o da će kao zamjena i od industrije i politike hvaljeni LNG (liquid natural gas . N a i m e . kako m o ž e m o govoriti o nepostojanju emisije stakleničkih plinova za vrijeme rada elektrane. Sličnog statusa je i nafta koja se dobiva iz škriljevca sa svim b l a g o d a t i m a miniranja. Premda t o k o m rada nuklearnih elektrana. Kaže Camarta i krene n a m prodavati to što je rekao. Proizvodnja plina u SAD-u pada za 5% godišnje. Procjene za plin ističu kako na globalnoj razini još 20 do 30 godina neće doći do pada proizvodnje. to se nikako ne može tvrditi za u k u p n o potrošenu energiju p o t r e b n u da se iskopa. Plin Premda je plin kao fosilno gorivo čišći od nafte i ugljena. Za to je potrebno uskladištiti plin visokom t e h n o l o g i j o m . o r g / g e n / n e w s _ m i r a g e a n d o a s i s . ) . pa se tu kriju vjerojatno sulude tvrdnje kako se radi o ekološkoj energiji. specijalizirane za proizvodnju nafte iz katranskog pijeska: "Ova nafta je sranje" (Hali. Na svjetskoj razini proizvode 6. a s p x ( 1 3 . M a l i problem je što još uvijek nismo niti blizu stvaranja takve energije u stabilnom obliku. Pojedine zemlje poput Francuske većinu svoje struje dobivaju iz nuklearnih elektrana. procesuira te distribuira gorivo za nuklearnu elektranu. 1 2 . No t i m e nije ništa više prihvatljiviji za korištenje. Nuklearna fuzija N u k l e a r n a fuzija je sveti Gral t e h n o l o š k i h rješenja za d a n a š n j i p r o b l e m energetskih resursa. a čak je i donedavni direktor Exxona Lee Raymond na Reuters En­ ergy Sumitu u lipnju 2 0 0 5 . problem je u t o m e što je plin najpogodniji za regionalnu ili nacionalnu upotrebu. Najbolje je iskreno opisao ovaj slučaj Neil Camarta. što sve poskupljuje njegovu cijenu. 2 0 0 5 . taj postotak raste pa više od 7 0 % novih stambenih zgrada ima grijanje na plin.8 litara). Takva energija bi bila nevjerojatno efikasna i jeftina. S obzirom na cinizam najmoćnijih korporacija m o ž e m o izraziti čuđenje što već neka od grupacija za širenje nuklearne energije nije prijavila takav postupak kao doprinos održivom razvoju . ali da zadnja istraživanja opovrgavaju ta nadanja. Paul M o b b s autor knjige Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) ističe kako se d o n e d a v n o smatralo kako su zalihe urana neograničene u smislu potreba nuklearne industrije. godine priznao kako je proizvodnja plina u SAD-u dosegnula svoj vrhunac.sektor recikliranje. Ne treba nas čuditi što. velikih energetskih troškova. a potrebno je prilagoditi i luke za prihvat i daljnju distribuciju takvog plina. a u budućnosti i održavanja sigurnosti. Sadašnje tehnike vađenja nafte iz škriljevca emitiraju četiri puta više stakleničkih plinova od vađenja lake nafte. Plin se p u n o teže i skuplje transportira bordovima preko oceana. S t i m će se posebno sresti najveći potrošač. osim a k o kao rješenje ne prihvatimo pretvaranje t o g otpada u b o m b e s osiromašenim u r a n o m što siju smrt po svijetu od bivše Jugoslavije do Iraka. a to su SAD. plazma.od dušika i sumpora kroz zahtjevan proces ubacivanja velikih količina vode i vodika. u o v o m trenutku svega je četiri luke u SAD-u koje su sposobne obaviti prihvat i distribuciju takvog plina. M n o g i zastupnici nuklearnog lobija kriju podatak. premda u sjeni nafte. 5 Vidjeti U R L : h t t p : / / w w w . 72 73 . Pored termoelektrana na ugljen. T r e n u t n o se s Ugljen Trenutno se ne nalazi na listi ugroženih energetskih vrsta.tekući prirodni plin) ostati još s a m o j e d n o p r e n a p u h a n o tehnološko rješenje. Ostaje vječiti problem radioaktivnog o t p a d a ostaje kao nerješiv problem u svijetu sa 4 0 0 0 reaktora. Nuklearna energija Nuklearna energija je dobila svoj z a m a h n a k o n pojave naftnih šokova u ' 7 0 ima.8% električne energije. o d n o s n o najjeftinije ga je distribuirati k o p n e n i m p u t e m kroz plinovode. širi oblici korištenja najavljeni su za 50-ak godina. žive u blizini odlagališta otpada od njegove proizvodnje. u računicu nikada nisu uključeni o g r o m n i troškovi izgradnje takvih postrojenja. u č e m u najveće iskustvo imaju Njemačka i Južna Afrika. D a p a č e . n e w e c o n o m i c s . potpredsjednik Shellove podružnice u Kanadi. Također se o g r o m n e količine tla miniraju i "raščišćavanju". sve se češće spominje i njegov vrhunac proizvodnje. 5 Također. Dvije t o n e zemlje se minira kako bi se dobio svega jedan barel nafte (158.A. ne treba previše razglabati. Do kraja desetljeća očekivani rast u u k u p n o m udjelu LPG-a neće doseći niti 6% (Pfeiffer. dodavanja vode i vodika te o g r o m n i h količina kancerogenog o t p a d a . godine pokrivao je svega 2% dnevne potrošnje u SAD-u. postupci proizvodnje nafte iz ugljena. Ovakve elektrane ne u b r a j a m o u one čiji rad doprinosi klimatskim p r o m j e n a m a . Čak a k o projekt i uspije. T a k o dopremljen plin 2 0 0 3 . Nuklearna fuzija je još uvijek slatki sanak koji košta puno novaca uz rezultate koji su daleko od bilo kakve primjene. Sto to znači u trenutku kada se 6 0 % kućanstva u SAD-u grije na plin. već i za cijeli svijet. Da ironija bude veća. ali koja ima izrazito neuhvatljiv karakter.. No. sve su češći i eksperimentiranjem najdalje otišlo unutar projekta ITER (International Ther­ monuclear Experimental Reactor) koji je vrijedan šest milijardi dolara. jer njegovo izgaranje emitira najveću količinu zagađenja. D. Radi se o najprljavijem obliku fosilnih goriva. upravo zbog državnih i drugih subvencija nuklearnoj industriji cijena kasnije struje je m a n j a od realne.

premda velike hidrocentrale uzrokuju nemali broj ekoloških i socijalnih problema. u ekološkim krugovima se podržavaju male brane. žena i djece koji su preseljeni zbog projekata f i n a n c i r a n i h od strane Svjetske b a n k e " bez ikakve d i r e k t n e koristi od t i h projekata. i aktivni seljaci i seljanke. Od ljudi ljudima. a još m a n j e nekorisnima znanstvena istraživanja i tehnološke inovacije. M o ž e m o zaključiti kako sva ta preokupacija da p r o n a đ e m o neki novi i spasonosni izvor energije zapravo i i m a cilj da nas ostavi zatvorene u svijetu neodržive potrošnje. Ukoliko n a m je zaista stalo do održivosti. Vrijeme je da u p o z n a m o priču uradi sam zeleno. Do danas je zbog izgradnje velikih brana iseljeno nekoliko desetaka milijuna ljudi. Pasivnim č e k a n j e m da netko drugi otkrije novi energetski resurs koji će riješiti sve naše probleme preko noći. Samo zbog velikih hidrocentrala koje je financirala Svjetska banka iseljeno je više od 10 milijuna ljudi. Prema m e đ u n a r o d n o j komisiji za svjetske brane (ICOLD). što i nije veliki broj u o d n o s u na u k u p n i . jer biljke trule pod naplavljenom v o d o m u a n a e r o b n i m uvjetima. Ukoliko se ne pazi na t o . ali velike hidroelektrane ne predstavljaju održiv i ekološki način proizvodnje energije. Ovdje isto naglašavamo kako i o n e neovisno o svojoj malenkosti trebaju biti pažljivo smještene u prostor u odnosu sa p r i r o d o m i u dogovoru s lokalnom zajednicom s obzirom na njihove potrebe i način življenja. Hidroelektrane se vrlo često želi utrpati u obnovljive izvore energije. 74 75 . a i m a j u rezervoar veći od 3 milijuna m 3 . zbog krčenja šuma i poplavljivanja dolina. hvaliti se kako iz godine u g o d i n u povećava svoja ulaganja u obnovljive izvore energije. i m a l e brane m o g u imati negativne socijalne i ekološke učinke kao što je uvijek slučaj s velikim b r a n a m a . 2 0 0 4 ) .Velike hidroelektrane Energija vode je obnovljiv izvor energije. No s d r u g e strane. 2 0 0 2 ) . Istraživanja su pokazala kako se prilikom izgradnje velikih brana oslobađaju velike količine C 0 2 . Trenutno se u svijetu dobiva 5. a ne aktivni građani i građanke. M o ž e m o reći i kako su velike brane one koje imaju snagu veću od 10 M W . no traženjem rješenja problema energetske krize izvan nas samih najobičnije je zavaravanje. S d r u g e strane. To je poruka kako je zapravo sve u redu. Istovremeno neće reći kako se od tih projekata čak 6 0 % odnosi na financiranje gradnje velikih brana. Dapače. U SAD-u se tijekom '90-ih započelo s m i c a n j e m nekoliko stotina brana. ali predstavlja t r e n d koji je u porastu (WWI. Pardon. ostajemo tupi potrošači.7% energije od hidroelektrana. vodenice i potočare. Naravno. nikada ne smijemo zanemariti socijalne posljedice određenog djelovanja. Istovremeno će Svjetska banka u reklamiranju svoje politike ekološki svjesnom i zelenom. O v i m e n a r a v n o ne ž e l i m o reći kako s m a t r a m o nepotrebnima. država i z n a n s t v e n i k a . I m a m o aktivizam koji stvara energiju. kako m o ž e m o i dalje b a h a t o koristiti n a f t u . Također se emitira i m e t a n . jer će se i o n a k o p r o n a ć i z a m j e n a p r e d a n i m i n e s e b i č n i m r a d o m k o r p o r a c i j a . godine Resettlement a n d Development ističe pogoršanje ekonomskog stanja za "veliku većinu muškaraca. odlična je vijest što upravo u n a m a s a m i m a i m a m o znanje i vještine kako proizvesti i koristiti energiju p o m o ć u obnovljivih izvora. Energija za raju. brana se smatra velikom ako ima 15 m od temelja. već zato što ih trošimo neefikasno i rastrošno. Dodatno se uništava bioraznolikost i čitavi ekosustavi. A k o su brane visoke između 5 i 15 metara. Da se te ljude shvaća kolateralnim štetama lažnog progresa govori i podatak kako sama Svjetska banka u svom izvještaju iz 1994. Svo ovo p r o p a g a n d n o p u m p a n j e tehnoloških rješenja za današnji energetski problem zanemaruje prvotni uzrok t o g p r o b l e m a . također ih klasificiramo kao velike brane ( M i r a l e m . Današnja energetska kriza nije nastala jer koristimo neefikasne resurse. u b o g a t i m z e m l j a m a primjećuje se trend dekomisije ili micanja velikih brana zbog njihovih negativnih ekoloških utjecaja.

25 0. M o ž e m o izraziti strah kako će se t i m e rast ekoloških alternativa usporiti. g o d i n e povećanje poreza na o t k u p električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije.1 0. ali ne zaboravimo kako n a m je isto t a k o bilo n e m o g u ć e do prije svega nekoliko g o d i n a da netko patentira stoljećima prisutne biljke i njihova ljekovita ili korisna djelovanja. M n o g i strahuju kako se upravo korporacije iz n a f t n o g .u p u n o skloniji jednostavnijim energetskih sustavima. svjedoci smo kako korporacije koje kontroliraju tržište fosilnih goriva počinju kontrolirati i tržište obnovljivih izvora energije. energetskog i drugih sektora koji ne doprinose zaštiti okoliša. RWE Schott Solar i druge. prirodna sveprisutnost sunca postaje u m j e t n o ograničena. I sve OK. Ukoliko neka korporacija kontrolira solarnu elektranu k o j o m d o b i v a m o struju.0. N o . svuda i za sve. Obnovljivi izvori energije su upravo rješenje zato što predstavljaju Zelena energija Kada v a m netko spomene obnovljive izvore energije. sve d o k fosilna goriva donose profit. T i m e im je kroz W T O otvoren put prema privatizaciji Fosilna goriva (zamjena) Etanol C 0 2 apsorpcija (šume) zamjena biomasom Hidro-elektrane (prosjek) niži tok visoke Solarni kolektori Solarni moduli Vjetar Izvor: Wackernaegel & Rees. vrlo je vjerojatno da ćete prvo pomisliti na nizove velikih vjetroelektrana.67 0.0025 0. ali kroz kontrolu znanja i tehnologije koje o m o g u ć u j u njeno pretvaranje u iskoristivu energiju. dakle uz malo novaca i ponešto znanja m o g u ć e je da ih svatko primijeni.a kada općenito g o v o r i m o o obnovljivim izvorima energije. S a m i m t i m e smo v a m dužni dati i poziciju Z M A G . stoga nas ne treba čuditi što postoji mogućnost da i određene sektore obnovljivih izvora energije gurnu u t o m smjeru.2 . Mitshubishi Electric. M o r a m o biti svjesni kako je m o g u ć e da se ograniči i monopolizira korištenje i obnovljivih izvora energije. Shell Solar. Takvi sustavi zovu se primjenjivim t e h n o l o g i j a m a . Jasno je da u t r e n u t k u kada n a m je svijet obilježen sukobima i ratovima za neobnovljive resurse. To znači da hektar prosječne šume može godišnje upiti emisiju C 0 2 jednaku 100 gigadžula fosilnog goriva.0 1. solarne elektrane ili benzinske p u m p e koje prodaju biodizel. No.1 0. No već je i sad jasno kako s m o u Z M A G . Bilo bi zaista loše zaključuju Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 : 2 0 7 ) kada bi umjesto podržavanja lokalne samoodrživosti i neovisnosti. Dapače. U o v o m t r e n u t k u m e đ u prvih deset najvećih korporacija solarne o p r e m e nalazimo i takve miroljubive i zelene firme kao što su BP Solar. može biti jedno od najboljih alata za smanjivanje ekološkog otiska.0067 0. solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i postali sredstvo centraliziranih sistema. Biti ovisan o solarnim m o d u l i m a koje kontrolira BP ili Shell nije alternativa ovisnosti o nafti koju kontroliraju BP ili Shell. spremno stvorile teren zelenog kapitalizma.008 Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) navode kako je na primjer Clinton podržavao više od Busha starijeg investiranje u obnovljive izvore energije. možemo slobodno zaključiti kako gotovo svi obnovljivi izvori energije i m a j u manji ekološki otisak 76 77 . posebno solarnih kolektora i vjetrenjača. Pored ekoloških pitanja. ekološki otisak je u o v o m trenutku najrealniji pokazatelj k a k o se o d n o s i m o p r e m a p r i r o d i i jedni p r e m a d r u g i m a . č i m e bi se takvi sistemi m a n j e isplatili. Mi vas ipak želimo odvesti korak dalje i naučiti kako da sami napravite većinu tih stvari. 1996: 69. U biti tih korporacija je profit i kontrola na tržištu.od bilo kojeg izvora fosilnih goriva. U o v o m trenutku n a m se čini kako bi bilo zaista suludo i n e m o g u ć e da netko ograniči ili patentira energiju sunca ili vjetra. D o v o l j n o n a m j e p o g l e d a t i t a b l i c u e k o l o š k o g otiska različitih energetskih resursa: Izvor energije Produktivnost (u gigadžulima po ha u godinu dana) Otisak za 100 gigadžula u godinu dana u ha decentralizirane sisteme i gotovo svugdje prisutne besplatne resurse. Kao što smo već n a p o m e n u l i .25 1. jako su važni i odnosi m o ć i i kontrole. Iz ovih izračuna jasno je kako upravo korištenje obnovljivih izvora energije. Koliko je njima stalo do razvoja obnovljivih izvora energije d o v o l j n o govori p o d a t a k da su najjače energetske korporacije u Kaliforniji predložile 2 0 0 3 . 80 100 80 1000 150-500 15000 do 40000 1000 12500 1. ali se radilo o subvencijama velikim energetskim k o r p o r a c i j a m a . Danas biotehnološke korporacije gdje g o d stignu patentiraju čitave biljke ili njihova korisna svojstva. odnosi moći ostaju nepromijenjeni. t r e b a m o podržati svaki p o m a k p r e m a većem korištenju obnovljivih izvora energije. istovremeno ekološki otisak n a m nudi i odgovore k a m o i kako krenuti da ga s m a n j i m o . Energija sunca možda je slobodna.

godine konstruiran prvi parni stroj pogonjen energijom sunca.) za paljenje vatre koristile konične m e t a l n e plitice kojima su reflektirale sunčeve zrake u jednu t o č k u . Bechtel je dobio i pravo na vodu iz bunara. unaprijedimo ih i učinimo konkurentnima.5 konjske snage. budući da je t a m o 8 0 % k a p a c i t e t a za proizvodnju vjetra u r u k a m a individualnih poljoprivrednika i poljoprivrednih kooperativa.8 m 2 u čijem se fokusu nalazio parni kotao. stoljeća. pa je o n d a logično da se plati za to skupljanje. U Plutarhovim spisima može se naći podatak da su vestalinke u vrijeme N a u m e Pompilija (714-671 g.i m a su se počeli primjenjivati u smjeru u k o j e m ih d a n a s koristimo i razvijamo. N e k i m a u većoj m j e r i . ženska. U SAD-u je 1868. trebati (iz)boriti i za pravo na obnovljive izvore energije. stoljeća. Ista tehnologija se danas koristi kod solarnih kuhala. godine sagrađen sličan uređaj koji je bio sposoban razviti snagu od 2. Organizirajmo festivale stvaralaštva! Dijelimo slobodno! Energija sunca Korištenje sunčeve energije. ali č a k i u najsjevernijim krajevima koje naseljavaju ljudi insolacija je dovoljna da bi se trebalo razmišljati o t o m e kako iskoristiti ovaj oblik energije. voda je vraćena u ruke onih kojima i pripada ljudi. Solarni fotonaponski moduli su se počeli koristiti već u drugoj polovici 19. godine prije Krista. Dobivena para je pokretala parni stroj koji je bio spojen s tiskarskim strojem. obrazovanje. na svaki kvadratni metar osunčane površine prosječno pristiže energija 78 79 . Tek n a k o n velikih prosvjeda. Sastojao se od velikog paraboličnog zrcala površine 3. kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu. Na žalost. T r e b a m o biti svjesni kako ćemo se kao i za ljudska. Bechtel je dobio pravo na kišu(?!). kroz zadruge i gradska vijeća. Stoga n a m se i ovdje ponavlja najvažnija potreba za edukacijom. inicijative odozdo i aktivističke organizacije. radnička i druga prava. K. Potrebno je da zajedno s našim susjedima. U Parizu je 1882. Za vrijeme sunčanog dana. zdravstvo i drugi) postaju sve više privilegirani za bogatu elitu i tretiraju se kao najobičnija roba.znanja koja su ljudi stoljećima prenosili iz generacije u generaciju na korist svima. Danska n a m ovdje može biti svijetli primjer. N o . Na primjer. Korištenje s o l a r n i h k o l e k t o r a p o č e l o je još k r a j e m 19. još uvijek se smatra alternativnim n a č i n o m proizvodnje energije. a ne ljudsko pravo svake osobe na planeti. a s udaljenosti od 39 m m o g l o se taliti olovo. ovisno o k l i m a t s k o m p o d n e b l j u . za A r h i m e d a se tvrdi da je 2 1 4 . Već 1699. Ovo su samo neki od m n o g o b r o j n i h primjera kako su ljudi kroz povijest pokušavali iskoristiti tu silnu količinu energije. uz p o m o ć zrcala i sunca zapalio neprijateljske brodove. pojavom jeftinih fosilnih goriva pažnja se usmjeruje prema neobnovljivim izvorima energije i solarna energija gotovo da pada u zaborav. Danas je savršen trenutak da se o k r e n e m o prema "alternativnim" t e h n o l o g i j a m a . p. Sunčeva energija je resurs koji je dostupan svim ljudima. T a k o đ e r su konstruirani uređaji s kojima se mogla zapaliti hrpa drveta sa udaljenosti od 60 m. iako je u porastu. a n e k i m a u m a n j o j . godine na Francuskoj akademiji znanosti eksperimentiralo se sa sabirnim staklima promjera od 80 cm koja su se koristila za taljenje keramičkih masa i raznih metala. a potencijal koji predstavlja iskorišten je u toliko maloj mjeri da je to s r a m o t n o ! Paradoksalna je činjenica da je tehnologija za korištenje solarne energije poznata već tisućljećima. razmjenom znanja i vještina te m e đ u s o b n i m p o m a g a n j e m . Korporacija Bechtel koja se bavi e n e r g e t i k o m i graditeljstvom je u bolivijskom g r a d u C o c h a b a m b a dobila pravo na pitku vodu i vodoopskrbu grada. Neoliberalni kapitalizam je ušao u svoju najbrutalniju fazu kada nas se polako i perfidno navikava da resursi i usluge koji su prije bili dostupni svima (voda. a u ' 5 0 . Objašnjenje je bilo kako bi ta voda završila u vodoopskrbnom sustavu da je ne pokupe bunari. stvorimo uvjete za primjenu obnovljivih izvora energije na l o k a l n o m nivou.

poliranog metala. cijevi. 2 0 0 4 ) . zatim transportirati. udaraju o stjenke komore koje su crne da bi se povećala apsorpcija te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje zarobljena ispod stakla. transport.sustavi za toplu vodu Ova tehnologija je u posljednjih dvadesetak godina već postala uobičajena u zemljama p o p u t Cipra. T e r m i n "emergy" dolazi od spajanja riječi " e m b o d i e d energy" . U Austriji država iznimno p o m a ž e instaliranje solarnih kolektora. Kod nas se stidljivo počinju koristiti. zatim uskladištiti i na kraju koristiti.1 5 minuta okrenuti kuhalo prema suncu. Kao reflektirajuća površina m o g u se koristiti razni materijali .6 0 % .. a koristi se za zagrijavanje vodene pare koja se koristi za kuhanje.od obične kuhinjske aluminijske folije. osim što se opet m o r a paziti na kut sunca. O n a se s a m o može pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Z A K O N Energija se ne stvara niti uništava. spremnika topline i ostale opreme ( p u m p e . Pritom se dakle javlja svijest o t o m e kako pojedinu energiju treba iscrpiti/uzeti. termostati."energije koja je utjelovljena". Već p o m o ć u manjeg kuhala. č i m e n a m solarno kuhalo zaista postaje jako jeftini i jednostavni proizvod. Staklena strana se okrene prema suncu te se na taj način postiže efekt staklenika zrake svjetlosti prolaze kroz staklo. u ekogradu Auroville.). premda i m a j u m a n j e sunčanih dana od nas. Sva ta četiri nivoa vezana za energiju uspoređuju se s o n i m kada r a č u n a m o koliko n a m određena vrsta energije donosi. To je ukupna količina energije i materijala koji se koriste tijekom životnog ciklusa određenog proizvoda ili usluge. Ključni e l e m e n t solarnog kuhala je zrcalo paraboličnog oblika. pogotovo u južnijim dijelovima Hrvatske gdje je m n o g o sunčanih d a n a godišnje. Pod životnim ciklusom misli se na proizvodnju. Solarna kuhala se m o g u koristiti za kuhanje. komadića zrcala. 2.. (Whitefield. O k o zrcala se o b i č n o izradi konstrukcija Solarni kolektori . Z A K O N Kada se energija pretvara. Sam solarni kolektor u stvari je izolirana kutija s j e d n o m prozirnom stranicom 80 81 . odnosno koliko s m o energije dobili za korištenje. O n o ima svojstvo da kada se okrene prema suncu reflektira sunčeve zrake u jednu t o č k u . ovisno o snazi koju želimo postići. Izraela i d r u g i h . Komora se koristi kao klasična pećnica. Emergy nas uči da ne z a n e m a r u j e m o trošenje energije koje ne vidimo g o l i m o k o m potrošača. koja o m o g u ć a v a okretanje uređaja prema suncu. bitno je za vrijeme kuhanja svakih 1 0 . ograničavaju nas dva zakona termodinamike: 1.fokus. Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se od solarnog kolektora. dok u krajevima s m a n j e sunčanih dana m o ž e m o ostvariti 5 0 . Korištenje solarne pećnice je t a k o đ e r vrlo jednostavno. pa čak i prženje hrane. raznoraznih samoljepivih zrcalnih folija. Da bi se povećala efikasnost i brzina zagrijavanja oko staklene površine d o d a j u se zrcala koja služe kako bi se zahvatila veća količina sunčevog zračenja.od 1000 W. skladištenje i odlaganje. promjera 50 do 100 cm m o ž e m o skuhati manje količine hrane. Solarne pećnice bez problema m o g u razviti temperature veće od 200§C što je dovoljno za pečenje kruha. Drugi princip korištenja sunčeve energije za pripremanje hrane predstavljaju solarne pećnice. Budući da se kut sunca mijenja. Sunce šalje energiju veću od svih zaliha fosilnih goriva. Najveće solarno kuhalo na svijetu promjera 15 metara nalazi se u Indiji. T o t a l n o je super pobrati hranu iz vrta i spremiti nešto fino na solarnom kuhalu. Po s u n č a n o m vremenu ovo kuhalo je sposobno kuhati za preko 1000 ljudi. Veličina kuhala nije n i č i m o g r a n i č e n a . Kada govorimo o energiji u fizikalnom smislu. Veličina solarnog kuhala može varirati. uvijek se mijenja iz efikasnije u manje efikasnu. Solarna kuhala i pećnice Jedan od najjednostavnijih načina da se energija sunca iskoristi pruža n a m ova p r a k t i č n a t e h n o l o g i j a . pa do posrebrenih ili kromiranih metalnih površina.lonac se stavi na stalak i cijelo se kuhalo okrene prema suncu. sa stalkom za lonac koji se nalazi u fokusu zrcala. Pećnica se sastoji od izolirane komore čija je jedna stjenka staklena. Korištenje je vrlo jednostavno . Mi u g l a v n o m volimo misliti kako postoji samo ovo posljednje. U takvim krajevima m o g u ć e je dobiti energije za t o p l u vodu do 8 0 % pa čak i više. Također je m o g u ć e kao parabolu koristiti odbačene satelitske antene. Princip rada solarnih pećnica bitno je drukčiji od kuhala.

m o ć i ć e m o iz kupljenih materijala izvući m a k s i m u m . 5 mm 1 x Staklena ploča (idealno je kaljeno staklo) ili polikarbonatna ploča s dvostrukom stjenkom 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 4 m m 83 Samograclnja solarnih kolektora A k o u z m e m o u obzir trenutne cijene fosilnih goriva i električne energije. N A P O M E N A : Najčešće nismo u mogućnosti kupiti materijale točno zadanih veličina. cijevni vakumski kolektori). Sto je sustav veći i bolji. n e m a razloga zašto solarni sustavi ne bi trajali i puno duže od 20 g o d i n a . Pritom se lim zagrijava. Dizajn je prilagodljiv i uz p o m o ć m a l o računanja. Samo ć e m o spomenuti da se u Sloveniji dobivaju veliki poticaji za ugradnju solarne opreme. primjetit ć e m o da će se SVAKO novčano ulaganje u u g r a d n j u solarne opreme isplatiti. Na taj način sunčevo svjetlo ulazi kroz prozirnu stranicu i udara o crnu limenu površinu te se pretvara u toplinsku energiju. 82 . Krilca su u jeftinijoj i manje efikasnijoj varijanti od aluminija. I iznimno važno. Sve dok n a m je temperatura u kolektoru toplija nego temperatura koja dolazi u kolektor i m a m o uštedu energije. Na primjer aluminijski limovi m o g u varirati u veličini od dobavljača do dobavljača. m o g u biti jednako efikasni kao i neki jeftiniji modeli kupljenih kolektora. A što je najvažnije. zašto nije više rasprostranjena? Najveća prepreka je razmjerno veliko p o č e t n o n o v č a n o ulaganje. Zagrijana voda se zatim odvodi u spremnik gdje se energija akumulira. ali efikasnijoj varijanti od bakra. Izrada pločastog solarnog kolektora Postoje brojni načini kako se može u kućnoj radinosti izraditi solarni kolektor. Također pri kupnji materijala želimo paziti da n a m na kraju ostane što m a n j e o t p a d a . Z M A G je zajedno sa Z e l e n o m akcijom krenuo raditi prvi put takav sustav 2 0 0 4 . Z a t o u postupku izrade kolektora nismo dali fiksne mjere i veličine pojedinih komponenti. godine. pa do skupljih i vrlo efikasnih (npr. a kada je o b l a č n o i hladno 10-15sC (Zelena akcija. To znači da ako i m a m o period povrata investicije od 10 g o d i n a . Kada je uobičajeni ljetni dan temperatura u kolektoru dosegne 60-80§C. Pitat ć e t e se. rok povrata investicije će se još smanjivati.u kojoj se nalaze cijevi kroz koje prolazi voda. pa je najbolje o d m a h kupiti materijale za izradu svih planiranih kolektora. lako su kolektori samo jedna od k o m p o n e n a t a u solarnom sustavu. s m a t r a m o da je postupak izrade prilično jednostavan i prikladan za početnike. A k o u z m e m o u obzir poskupljenje energenata koje nas čeka u bližoj budućnosti. M e đ u t i m . zagrijavaju se i same cijevi. a Zelena akcija ga je od tada obnavljala i poboljšavala. u Hrvatskoj sluha za ovakvu praksu nema i još vjerojatno d u g o neće biti. T a k a v sustav može i zimi akumulirati dovoljno energije da se može spojiti na centralno grijanje te na taj način smanjiti račun za grijanje. Najjednostavniji termosifonski sustav je jednostavno za napraviti. grijući tako vodu koja prolazi kroz njih. Isto vrijedi i za polikarbonatne ploče. Kolektor i m a površinu od 2 m 2 . kada je toplo. da ćemo slijedećih 10 godina energiju dobivati besplatno. što je još uvijek prilično p u n o za prosječnog građanina. m o g u se izgraditi uz pomoć jednostavnih ručnih alata. a u Austriji je čak m o g u ć e na ulici dobiti kupon s kojim možete ostvariti subvenciju od čak 5 0 % za ugradnju solarne opreme! M e đ u t i m . ali oblačno 20-30§C. a ostatak o p r e m e k u p i m o . ako se d o b r o izvedu. Mi ć e m o v a m ovdje pokazati dizajn koji smo preuzeli od centra CAT (Centre For Alternative Technology) iz Walesa. ali sunčanog zimskog d a n a dosegne 50-65§C. Važno je da n a m spremnik bude d o b r o izoliran ili na t o p l o m mjestu. lako dizajn nije savršen te s m o sami uvidjeli m n o g e mogućnosti za unapređenje. Izrađeni kolektori. 2 0 0 5 ) . Rok povrata investicije će najvjerojatnije biti 8 do 12 godina. obični pločasti kolektori). Na cijevima se nalaze limena krilca koja su obojana u crnu boju. Za potrebe jednog kućanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2 do 6 m 2 površine kolektora i spremnika za vodu od o k o 2 0 0 do 3 0 0 litara. N a j b o l j e je na p o č e t k u na j e d n o mjesto sakupiti sve p o t r e b n e materijale i alate. ili u skupljoj. tuširanje itd. jeftino ga je napraviti. Pokušat ć e m o v a m prenijeti dio iskustva u gradnji solarnih kolektora. M e đ u t i m isplati se instalirati i veći sustav od npr. Ali budući da se radi o tako jednostavnoj tehnologiji. U o v o m trenutku se na tržištu nude razni tipovi kolektora i solarnih sustava. rublja. Precizne mjere je potrebno izračunati u skladu s materijalima koje smo u mogućnosti nabaviti. a kako je fizički spojen s cijevima. n a j m a n j i i n a j j e d n o s t a v n i j i solarni sustav i m a cijenu od n e k i h dvadesetak tisuća kuna. Cijenom variraju od jeftinijih i m a n j e efikasnijih (npr. m o ž e m o ostvariti veliku novčanu uštedu ako kolektore izradimo sami. 10 do 12 m 2 površine kolektora sa s p r e m n i k o m od 7 5 0 do 1000 litara. a k o je ova t e h n o l o g i j a t o l i k o isplativa. Ako izrađujete kolektore za upotrebu u kućanstvu najvjerojatnije će v a m ih trebati 2 ili 3. Ovakav način grijanja zovemo aktivnim solarnim grijanjem. Jedan od načina da se doskoči o v o m p r o b l e m u je da se sami p o k u š a m o upustiti u s a m o g r a d n j u solarnih kolektora. Topla voda zagrijana u kolektoru koristi se u kućanstvima za pranje posuđa. za vrijeme h l a d n o g . Proizvođači solarne o p r e m e najčešće daju garanciju na svoju o p r e m u do 20 godina. jer tako s m a n j u j e m o gubitak energije. naravno i cijena je p u n o veća. MATERIJALI: 2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 0 x 2 0 mm 3 x Drvo 1000x 100x20 mm 3 x Drvo 2 0 0 0 x 3 0 x 7 mm 2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 x 1 0 mm 2 x Aluminijski lim 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 0 .

promjera 15 mm 1900 mm 8 x Bakreni fitinzi T 22/15/22 mm 2 x Bakreni fitinzi Knee/L 22/22 mm 2 x Bakreni fitinzi . G u m e n i čekić 12. eksperimentirajte s ostacima bakrenih cijevi i pokušavajte d o k ne dobijete spoj koji ne pušta. potrebno je provjeriti da li rešetka negdje pušta.apsorbera. bilo bi dobro da naučite lotati uz nekog t k o i m a iskustva (npr. Boreri za drvo = 3. N e m o j t e prelaziti p l a m e n o m direktno preko budućeg spoja jer će se pasta spaliti. i ona se grije. A k o n e m a t e tu m o g u ć n o s t . Škare za lim 10. sunčeve zrake udaraju u t a m n u površinu apsorbera i griju g a . Slijedeći korak je izrada a l u m i n i j s k i h 84 85 . Prvi korak R e z a č e m izrežite b a k r e n e cijevi prema mjerenjima. Ručna pila za drvo ili manja električna 3. vodoinstalateri). Alat za zakovice 16. Čekić 1 1. Izvijači. bit će dovoljno zagrijavati otprilike m a n j e od jedne m i n u t e . Pastom za lotanje namažite očišćene spojeve. Brener za lemljenje 8. Rukavice 17. Brenerom grijte cijev koju treba zalotati. 2 k o m a d a 1 x Silikon 1 tuba 1 x Ljepilo za drvo 7 5 0 g 1 x Žica za lotanje (vodoinstalaterska) 1 rola 1 x Pasta za lotanje (vodoinstalaterska) 1 tuba ALATI: 1. N a stolu^ ili p o d u složite b a k r e n u rešetku. Kistovi 1 3.redukcija 22/15 mm 20 x Vijci za drvo 8 0 x 6 mm 100 x Vijci za drvo20x4 mm 1 x Mineralna vuna 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 5 0 mm 1 x Crna m a t boja za metal 7 5 0 ml 1 x Boja za zaštitu drveta 7 5 0 ml 2 x Plastični držač za cijev. N e m o j t e škrtariti na pasti u početku jer premala količina paste može dovesti do spojeva koji puštaju. Rezač za bakrene cijevi ili pila za metal 14. M o r a t e izrezati 5 k o m a d a "15 mm i 10 k o m a d a "22 m m . Lotanje: 1. promjera 22 mm 2 0 0 0 mm 5 x Bakrene cijevi. Žicu za lotanje prislonite uz spoj. a da se ne rasipate pastom bez veze. A k o imate mogućnosti. Ž i c o m za čišćenje bakrenih cijevi očistite sve spojeve i f i t i n g e . Apsorber je ključni dio kolektora i na n j e m u se odvija pretvorba sunčeve svjetlosne energije u toplinsku. D r u g i m riječima. Ugasite brener i odložite g a . križni i plosnati 2. Ovisno o vanjskoj temperaturi. Metar Alati i materijali na broju? Spremni smo za akciju! Gradnju solarnog kolektora započinjemo izradom samog srca kolektora . 2. Borer za metal = 4 mm 5. 7. Izlazna i ulazna cijev ( " 2 2 m m ) t r e b a j u biti du^e od ostalih t a k o da izlaze 10 cm van iz kutije kolektora. Umjesto toga plamen usmjerite tik do spoja. 3. Ovo je početnicima vjerojatno najteži dio izrade kolektora. Apsorber se sastoji od bakrene rešetke i aluminijskih krilaca. Žica za čišćenje bakrenih spojeva 9. Z a t i m možete početi s lotanjem. Brusni papir 7. Nalijte vodu u rešetku i provjerite sve spojeve. a budući da je fizički spojen s cijevima kroz koje prolazi voda. Skalpel 1 5.1 x Aluminijska folija 2 0 0 0 x 1 0 0 0 mm 1 x Bakrene cijevi. 22 mm 6. Kada zalotate sve spojeve. A k o je cijev ispravno zagrijana žica će se rastaliti i ući u pore između bakrenih cijevi.5. Sa vremenom ćete skužiti koliko paste je dovoljno. Bušilica 4. promjera 22 m m .

A l a t se sastoji o d : 1. na koji je vijcima pričvršćena bakrena cijev punjena pijeskom. Slijedeći korak je izrada drvenog okvira. Savijanje je prilično jednostavno . Trebate 15 k o m a d a . Kada ste izračunali izrežite ih. Kada je alat složen. Bojimo gornju stranu apsorbera (ona na kojoj nisu zakovice). Utore na krilcima ć e m o načiniti p o m o ć u posebnog alata koji ćete izraditi posebno za ovu funkciju. Aluminijsko krilce: Slaganje aluminijskih krilca na bakrenu rešetku: S o b z i r o m na d i m e n z i j e bakrene rešetke. Apsorber je još m a l o pa gotov! Potrebno ga je samo još obojiti c r n o m m a t b o j o m .utor. Bit će potrebna dva nanosa boje da bi se u p o t p u n o s t i p r e k r i l a r e f l e k s n a p o v r š i n a aluminija. Na taj način trebamo zakovati sva krilca na bakrenu rešetku kao na slici 6. Postolja: Postolje se sastoji od 2 željezna U profila koji su postavljeni na udaljenost od 16 mm i fiksno spojeni u toj poziciji ( m o g u se zavariti ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu p o d l o g u ) . možete ga koristiti nebrojeno puta. Boja mora biti otporna na visoke temperature. Trakice ne m o r a j u biti veće od 2 x 6 c m . Uz rubove je potrebno probušiti rupe za ulaznu i izlaznu cijev. Na lim stavite k o m a d za nabijanje (cijev prema dolje) i g u m e n i m čekićem udarajte d o k se u limu ne stvori otisak bakrene cijevi . Trebate izraditi drveni okvir kao na slici: Spojeve je najbolje spojiti i ljepilom za drvo i vijcima. To radimo p o m o ć u malih aluminijskih trakica izrezanih od ostataka lima. može biti i m a l o duže. Postolje je d u g a č k o koliko i krilca. morate izračunati dimenzije alu krilca. T r e b a m o ih 30 k o m a d a . Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog lima s u t o r o m u sredini. naravno po cijeloj površini. spremni ste za izradu utora na alu krilcima. Spajamo ih zakovicama kao na slici (donja strana): Zakovice se umeću tako što se p o m o ć u borera za metal u oba lima najprije napravi rupica. K o m a d a za nabijanje (presjek): Aluminijska krilca treba pričvrstiti na bakrenu rešetku. Z a t i m se izreže trokutasti k o m a d drveta tako da nesmetano m o ž e m o umetnuti apsorber u K o m a d za nabijanje se sastoji od k o m a d a tvrdog drveta dužine krilca.krilca. 2.izrezani k o m a d lima položite na postolje. Jednom kada ste izradili alat za savijanje krilca. Krilca se slažu na bakrenu rešetku tako da u t o r o m prianjaju uz bakrene cijevi. Z a t i m se u rupicu u m e t n e zakovica te se p o m o ć u alata za zakivanje pritisne tako da se zakovica raširi i čvrsto spoji s l i m o m . Pazite da utor bude točno na sredini lima! 86 87 .po dvije za svako alu krilce..

No a k o spremnik stavite na višu poziciju od tuša. ćelije koriste fotoelektrični efekt kojeg je još 1 8 3 9 . tako da ploča lako " u p a d a " u unutrašnjost okvira. najbolje je da ju prepustite profesionalcima. Prilažemo v a m skicu p o m o ć u koje možete sami izraditi jednostavan sustav za skladištenje solarne topline. Najprije ga treba o b o j i t i b o j o m za zaštitu drveta. Z a t i m je sa stražnje strane p o t r e b n o staviti p o l e đ i n u aluminijski l i m .kutiju: Kada je apsorber u kutiji trokutasti k o m a d i drveta se nazad zalijepi i pričvrsti vijkom tako da asporber ne može ispasti iz kutije. Kod svemirskih brodova i satelita ovo je jedini 88 89 . D r u g a m o g u ć n o s t je n a p r a v i t i i ostatak sustava po uradi-sam principu. Praktično iskorištavanje ovog postupka je tek novijeg d o b a . Važno je n a p o m e n u t i da u ovakvom sustavu n e m a tlaka koji n o r m a l n o imate u vodenim instalacijama. Letve se također m o r a j u zaštititi zaštitnom b o j o m za drvo. T e k tada apsorber možete u m e t n u t i u okvir i zapečatiti t r o k u t a s t i m k o m a d i ­ m a . D u g o g o d i n a se ovaj efekt koristio s a m o u fotografiji pri mjerenju osvjetljenja. s u n u t r a š n j e strane je potrebno staviti letvice kojima se podupire prozirna ploča: Rubovi se m o r a j u d o b r o zatvoriti silikonom. K a k o se apsorber ne bi klimao unutar okvira. Aluminijsku foliju pričvrstite k l a m e r i c o m . A k o ste sve d o b r o izračunali vanjske dimenzije prozirne ploče bi trebale odgovarati unutrašnjim dimenzijama drvenog okvira. Kako ploča ne bi stvarno u p a l a u okvir. Preokret je nastao 50-tih godina p o j a č a n i m razvojem svemirske industrije. potrebno je na okviru d o d a t i još neke stvari. Preko vune se stavlja aluminijska folija koja će služiti kao fizička barijera između apsorbera i mineralne vune. N o . godine otkrio Alexandre Edmond Becquerel pri eksperimentiranju s galvanskim e l e m e n t i m a . To znači da će voda na tušu izlaziti prilično sporo. potrebno ga je d o d a t n o učvrstiti plastičnim držačima za cijevi koji se vijcima spajaju na drveni okvir. On se također lijepi ljepilom za drvo i d o d a t n o učvršćuje m a l i m vijcima za drvo. Z a t i m se u okvir u b a c u j e toplinska izolacija m i n e r a l n a v u n a d e b l j i n e 5 c m . Solarni fotonaponski moduli Solarni m o d u l i se sastoje od niza f o t o n a p o n s k i h ćelija koje su m e đ u s o b n o spojene u seriju. a spojevi između letvi i prozirne ploče također se trebaju zabrtviti silikonom. osim a k o ste vrlo vješti sa instalacijama. Čestitamo! Vaš prvi solarni kolektor je gotov! Spajanje kolektora sa s p r e m n i k o m je dosta komplicirana stvar i. prije umetanja apsorbera. Z a t i m se preko rubova stavljaju drvene letve koje će držati da prozirna ploča ne može ispasti iz okvira. Posljednji korak izrade solarnog kolektora je stavljanje staklene ili polikarbonatne ploče. U tu svrhu će poslužiti lak za č a m c e ili neki drugi lak koji je o t p o r a n na a t m o s f e r s k e utjecaje. pogotovo ako spremnik i ostalu o p r e m u kupite. voda će poteći dovoljno velikim t l a k o m da se možete istuširati. te će reflektirati dio t o p l i n e nazad na apsorber. Da bi proizvele električno strujanje elektrona.

Solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i se s m a t r a j u n a j m a n j e efikasnim o b l i k o m iskorištavanja sunčeve energije. Kako su ćelije spojene u seriju dovoljno je da sjena pada na samo jednu ćeliju pa da cijeli m o d u l prestane raditi. ako g l e d a m o samo sa stajališta o t p a d a . Pojedini moduli sadrže kadmij koji je toksičan. lako ih je m o g u ć e reciklirati. o n e će prije ili kasnije postati o t p a d . d o b r o ih je izbjeći. m a n j i emergv od monokristalnog tipa. kao i oni koji uništavaju ozon. baterije daju istosmjernu struju. Solarni moduli n a m pružaju mogućnost da na jednostavan i prilično pouzdan način generiramo električnu energiju.pretvarač izmjenične u istosmjernu struju. I m a m o četiri tipa solarnih fotonaponskih ćelija: a) monokristalne . M o g u ostaviti toksične elemente a k o ih se razbije ili ako ih se nepropisno odloži. Glavni materijal današnjih solarnih modula je silicij. cijena spajanja na mrežu bit će nekoliko puta veća od cijene baterija i pripadajuće opreme. postoji i d r u g a solucija. količina energije koju će moduli generirati ovisit će o insolaciji. Princip rada je jednostavan. Da bismo mogli ovu energiju iskoristiti m o r a m o imati trošila koja su predviđena za ovakvu struju. jer nisu predviđeni za duboko pražnjenje. potreban n a m je inverter ili pretvarač. d) s t a n k o m m e m b r a n o m . Čak i p o t p u n o pražnjenje. da bi radio. Logično. Naravno. te razni elektronički uređaji koji su predviđeni za korištenje u a u t o m o b i l u . samo će joj malo smanjiti kapacitet. 2 0 0 4 ) . ako je ikako m o g u ć e . uređaj koji istosmjernu struju pretvara u izmjeničnu. uređaj p o m o ć u kojega možemo očitati kakvo je stanje u bateriji. Kroz unutarnje električno polje naboji se razdvoje i time nastaje područje viška elektrona (negativan naboj) i područje manjka elektrona (pozitivan naboj). kako ih je n e m o g u ć e proizvesti u vlastitom aranžmanu te kako se prilikom proizvodnje solarnih modula ispuštaju kancerogeni elementi. 1 Opet pitanje je koliko je uopće fer uspoređivati različite tipove iskorištavanja sunčeve energije. pa i u p e r m a k u l t u r n o m svijetu. a n a p o n pretvara u 2 2 0 V . M e đ u t i m korištenje baterija t a k o đ e r i m a svoje prednosti ostajemo neovisni. vrlo čvrsti m o d u l i . To su baterije koje se m o g u isprazniti i do 5 0 % i neće se oštetiti. Niti jedan tip solarnih m o d u l a ne ispušta dovoljno toksičnih materijala da prouzroče ikakvu značajniju štetu prilikom instaliranja i održavanja. jer ih ne koristimo za iste stvari. 90 91 . neće uništiti bateriju. U nekim zemljama je to tehnički riješeno tako da se brojilo za potrošnju struje jednostavno okreće unazad kada solarni sustav stvara višak energije i vraća je u mrežu. nastaje napon istosmjerne struje od oko 0. M o g u ć e je naći uređaje koji rade na 12V. skloni odbaciti solarne m o d u l e kao sredstvo iskorištavanja obnovljivog izvora energije. jer i on sam troši nešto dragocjene energije. Kada bi se s a m o na 1 U p o s l j e d n j e v r i j e m e sve se č e š ć e s p o m i n j e n a n o t e h n o l o g i j a k a o rješenje za e f i k a s n o s t s o l a r n i h m o d u l a . 2 0 0 3 ) . Ističe se kako su solarni moduli preskupi s obzirom na iskoristivost i efikasnost. Osim solarnih modula i baterija solarni sustav uključuje još neke elektroničke sklopove. generiraju li moduli energiju ili miruju i još m n o g o drugih informacija. Nekoliko p o t p u n i h pražnjenja automobilskog a k u m u l a t o r a oštetit će ga te će izgubiti većinu kapaciteta. pa se m o g u koristiti i u zatvorenom prostoru i u njih se ne treba nadolijevati destilirana voda. to se ne preporučuje. ne plaća proizvođačima. a k o već ne posjedujemo električni priključak. Protivnici korištenja obnovljivih izvora energije često navode kako bi se velike površine t r e b a l e prekriti s o l a r n i m m o d u l i m a ili vjetrenjačama kako bi bili u stanju proizvesti istu količinu energije kao elektrane pogonjene fosilnim gorivima (Driessen. jako mali emergy.6 volti po ćeliji. HEP p r e m d a u par slučajeva i prima takvu struju. Ovaj uređaj je vrlo praktičan.najefikasniji na dovoljno osunčanim prostorima. a to je spojiti solarni sustav na mrežu i generiranu energiju prodavati kompaniji koja nas inače snabdijeva električnom energijom. Kod solarnih sustava je najbolje koristiti baterije koje su predviđene upravo za ovu svrhu.najefikasniji na prostorima s m a l o svjetla. Osim toga baterije za solarne sustave su hermetički zatvorene i prilikom punjenja ne stvaraju zapaljivi plin. U Hrvatskoj zbog m o n o p o l a . već zato što n e m a novaca i potrebne infrastrukture za proizvodnju solarnih m o d u l a . Ovako generirana energija najčešće se skladišti p o m o ć u baterija pa se koristi p r e m a p o t r e b i . inverter je bolje izbjeći. jer b i s e n a z n a č a j n o m a n j o j površini d o b i l a veća iskoristivost sunčeve e n e r g i j e . primjerice rasvjeta (prodavači solarne o p r e m e najvjerojatnije prodaju i štedne žarulje na 12V).efikasni na prostorima s malo svjetla. m o d u l ne smije biti u sjeni. M n o g i ističu kako i poslije procesa proizvodnje ostaje otrovni otpad (Leeb and Leeb. a n a p o n na polovima iznosi 12V. M n o g i su. b) polikristalne . Osim t o g a . koja se nalaze na poluvodiču. a ignorira se mogućnost instaliranja na krovove i terase zgrada. iako nije preporučljivo. lako je m o g u ć e u tu svrhu koristiti a u t o m o b i l s k e a k u m u l a t o r e . najekološkiji t i p . Treba biti okrenut prema jugu. To je u o v o m trenutku n e m o g u ć e ne zato što n e m a prostora. M e đ u t i m .m o g u ć i način snabdijevanja električnom energijom kroz duži period. Za sva druga trošila. Pritom se solarne ploče stavlja na mjesto n a p a d a č a prirodnih područja. Na prvom mjestu tu je kontrolor punjenja. c) s d e b e l o m m e m b r a n o m .dosta d o b r o efikasni na svjetlu. T i m e dolazi do stvaranja pozitivnih i negativnih naboja. za razliku od automobilskih baterija koje se ne smiju puniti u zatvorenom prostoru! Budući da baterije i m a j u ograničen rok trajanja. Važna je i dobra pozicija solamog m o d u l a . ako sunčeva svjetlost padne na poluvodič u njemu se oslobode elektroni. a električnu energiju m o ž e m o koristiti bilo kada i bilo gdje. Na o b a kontakta. te za naše podneblje pod kutom od 30 do 45 stupnjeva u odnosu na horizont. ovisno o t o m e koliko je kontrolor punjenja sofisticiran. jer većina električnih trošila koja već i m a m o rade na ovom n a p o n u . A k o je korisnik već spojen na mrežu. Naime. Z a t i m je tu još i inverter .

Solarne ćelije na Recikliranom imanju . što je danas gotovo pravilo poslovnog sektora. David H o l m g r e n . Mi s m o u Z M A G . ali n a m daje veliku korist tijekom svog rada. m a k n e a u t o s ceste ili ne vozi 2 0 0 0 0 kilometara (WWI. a sadašnji ukupni kapacitet proizvodnje struje u SAD-u je 9 5 0 0 0 0 megavata (Carlstrom. Dapače. p r e m d a se i to sve više mijenja i cijena im iz g o d i n e u g o d i n u p a d a . Također. Lijep primjer kod nas je vikend naselje Selce kraj sela Veleševca blizu Velike Gorice gdje većina stanovnika dobiva struju od sunčeve energije. Z M A G je kroz 2 0 0 4 / 5 instalirao 10 održivih energetskih sustava po cijeloj Hrvatskoj za društvene aktere koje s m o gore nabrojali. u isticanju kako solarni moduli tijekom svog rada jedva uspiju vratiti utrošenu energiju u njegovoj proizvodnji. Da nije bilo te podrške nikada ne bismo imali projekte gdje p o k l a n j a m o održive energetske sustave lokalnim partnerima: ekološkim udrugama. za sve Z M A G . prema na proizvođači u su odnosu spojeni postaviti u p i t n i m da li se išta mijenja pretjeranoj solarne potrošnji energije kod potrošača koji velike elektrane ili vjetroelektrane te su i dalje u m o g u ć n o s t i trošiti k a k o i koliko ih volja tipkanjem na prekidač ili uključivanjem aparata. u z e m l j a m a gdje se na obnovljive izvore energije ne gleda kao na mrtvo slovo na papiru. z g r a d u . zanemaruje se činjenica da solarni m o d u l ne proizvodi samo zelenu energiju tijekom svog rada. već n a m osigurava i manji ekološki otisak. Na to se nadovezuje stav kako solarni m o d u l i tijekom svog rada jedva uspiju vratiti količinu fosilnih goriva koju potrošimo za proizvodnju j e d n o g m o d u l a . 2004).o v e projekte koji i m a j u socijalni i ekološki karakter.krovove u SAD-u postavili solarni m o d u l i . u samo jednoj g o d i n i . u ZMAG-u sami više ohrabrujemo ljude da sami preuzmu odgovornost i ili blizu instaliraju življenja. je osnovan 1999. Dapače daju n a m energiju sljedećih 30 g o d i n a uz gotovo nikakve troškove održavanja. 2 0 0 5 ) . jer ne koristimo fosilna goriva. školama. To nas vodi i do slijedećeg zaključka: solarna energija je m n o g o efikasnija kada se s n j o m e upravlja decentralizirano. 16 ih ima solarne m o d u l e na krovovima pa je cijelo naselje dobilo naziv solarno selo. godine. upravo zbog nikakve podrške od države i ne postojanja subvencija za instaliranje solarne opreme. Entropija bi bila prevelika (Whitefiled.o. Našim o d a b i r o m mi s m o kao dio aktivističke civilne scene o d l u č i l i p o d r ž a t i l o k a l n u p r o i z v o d n j u i zapošljavanje.u za naš energetski p r o g r a m dobili veliku podršku od firme Solaris iz Novigrada koja je proizvođač solarnih m o d u l a i pripadajuće opreme. Stoga bismo kao najveći p r o b l e m solarnih m o d u l a izdvojili što su još uvijek preskupi za ljude sa prosječnim p r i m a n j i m a . Već smo rekli kako je p r o b l e m efikasnosti obnovljivih izvora energije prob­ lem političke odluke da su u njih investira i p o m o g n e njihov razvoj. Premda u Hrvatskoj prodaja raste. po kućanstvu se sačuva C 0 2 kao da je posađeno 8 ha šume. Solarisovi proizvodi su i dalje skupi za većinu stanovnika u Hrvatskoj. Solaris d. imanje. Imali su 50 zaposlenih 2 0 0 4 . Velika Britanija bi instalacijom solarnih m o d u l a na svega pola svojih krovova namirila svoju sadašnju potrošnju. umjesto postanu Možemo solarne sustave na svojim k u ć a m a mjesta O h r a b r u j e m o ljude da pasivnih konzumenata energije. Nikada nas nisu obvezali da ih reklamiramo niti su tražili potpisivanje nekakvog sporazuma ili d o k u m e n t a koji bi nas odveo u t o m smjeru. osjetno m a n j u cijenu od tržišne. a ne n a f t n e korporacije koje sve više ulaze na tržište obnovljivih izvora energije kako bi umanjile kritike p r e m a sebi i zagospodarile znanjem o resursima koji su im alternativa. godine u Novigradu. ili kvart. istaknuo je d o b r o kako solarne m o d u l e m o ž e m o smatrati proizvodom za kojeg je još uvijek potrebno potrošiti dosta energije. Korištenjem obnovljivih izvora energije u SAD-u. Solarna energija ne može osigurati visoko koncentriranu energiju (kao što može nafta) u količinama na koje s m o mi navikli. U trenutku kada s m o i p r o i z v o đ a č i e n e r g i j e puno se odgovornije odnosimo prema njoj i samim t i m radimo m a n j u štetu i za okoliš i za ljude. Dakle. gdje je i danas sjedište te tvornica. 9 0 % proizvoda Solarisa odlazi u izvoz. to bi bilo dovoljno za proizvodnju 7 1 0 0 0 0 m e g a v a t a . turističkim zajednicama. potrebno isto toliko fosilnih goriva kao i za izgradnju jednog SUV (sport utility vehicle . na predavanju tijekom 7. podupire se kupovina solarnih sustava sa subvencijama ili oslobođenjem od plaćanja poreza. godine. N a i m e . Pri t o m e se ipak zaboravlja da SUV itekako zagađuje Z e m l j u i nakon proizvodnje dok se za module to ne može reći. jedan od utemeljitelja permakulture. T i m e su pokazali veću d o b r u volju i širu viziju i od m n o g i h državnih institucija kojima stoji u opisu posla podražavanje korištenja obnovljivih izvora energije.kod nas poznatiji kao "terenci") vozila. 2 0 0 4 ) .na vrhu krova je mala vjetrenjača 92 93 .o. za jednu kuću. U Solarisu su pristali osigurati posebnu. Svjetskog permakulturnog kongresa u M o t o v u n u 2 0 0 5 . Proizvodnja solarnih m o d u l a kritizira se i sa stavom kako je za komplet m o d u l a potrebnih da se zadovolji potrošnja jedne kuće. volonterskim k a m p o v i m a i d r u g i m a . Od 25 kuća.

pa se vjetrenjača i solarni moduli odlično n a d o p u n j a v a j u . ima više sunčanih d a n a . dok u vjetrovitijem dijelu godine i m a manje sunčanih d a n a . vjetrenjače građene u Europi koristile su se za p u m p a n j e vode. Buka je t a k o đ e r sve manji problem poboljšavanjem rada vjetrenjača. O ukusima se ne raspravlja. a ne m a n j i tipovi v j e t r e n j a č a . naspram sveprisutnosti znanja. a pretpostavlja se da su ovu tehnologiju donijeli križari sa svojih pohoda po Bliskom Istoku. prevelika buka i estetska vrijednost. danas je taj problem i kod graditelja vjetrenjača osviješten i uspješno ga se izbjegava. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj. Poznati koridori za ptice m o g u se izbjeći suradnjom s udruženjima koja se brinu za sigurnost ptica te vjerojatno ne postoji veći napori u bilo kojem građevinskom sektoru kao u o n o m od vjetrenjača da se ovaj problem riješi. M a l e vjetrenjače se danas najčešće koriste za punjenje baterija na mjestima do kojih električna mreža nije doprla. stoljeću. Koliko energije će vjetrenjača proizvesti ovisi o veličini lopatica. Kada Z e m l j a ne bi rotirala t o p a o zrak bi jednostavno samo došao do polova. posebice u područjima uz m o r e . O n e zauzimaju m a l o prostora i ne smetaju d r u g i m živim bićima. Budući da Zemlja rotira. 94 95 . koristeći isključivo energiju vjetra za pokretanje. h o r i z o n t a l n i m o k r e t a n j e m . Detaljnija i k o m p l e t n a istraživanja pokazala su kako je broj poginulih ptica od vjetrenjača daleko m a n j i od bilo koje druge velike građevine ili nebodera. koji su već u 7. No. vještina i tehnologija kako ih koristiti. i ovdje m o ž e m o spomenuti premalo korištenje s obzirom na mogućnosti. onda stvarno ne z n a m o . Ljudi su energiju vjetra najprije počeli koristiti za pokretanje čamaca s jedrima koji su se kasnije razvili u jedrenjake.ohladio se. Z a p a d n a Europa m o g l a bi se cijela opskrbiti koristeći energiju vjetra sa svojih obala. Kao i u slučaju solarnih m o d u l a . Jasno je s obzirom na slijed knjige kako se i ovdje može pojaviti problem obnovljivog izvora energije koji je centraliziran i kontroliran. Vjetrenjača za proizvodnju struje pretvara kinetičku energiju vjetra direktno u električnu energiju. T e m p e r a t u r n a razlika stvara razliku u tlakovima što uzrokuje pomicanje zračnih masa. 1 Z a t o je važno vjetrenjaču instalirati na mjestu gdje su prosječne brzine vjetra dovoljno velike da se investicija isplati. na vjetar utječe i koriolisova sila. i energija vjetra se suočava sa m n o g i m protivnicima i vrlo često bedastim kritikama. tri vjetrom najbogatije savezne države (Sjeverna Dakota. Iz permakulturnih krugova im se pak upućuje kritika kako se previše energije potroši u samoj proizvodnji. Već s m o i s t a k n u l i k a k o e n e r g i j a vjetra p o s t a j e sve konkurentnija u odnosu na t e r m o i nuklearne elektrane. p o t o n u o i krenuo nazad prema ekvatoru. kao i za sunce. Premda se na početku razvoja korištenja energije vjetra za proizvodnju struje. Izgradnjom vjetrenjača prvi su ovladali stanovnici Perzije. m o g l o govoriti o neopreznom postavljanju vjetrenjača na uobičajene koridore ptica. a prema p o d a c i m a Ministarstva energije SAD-a. D a n a s s u protesti k a k o v j e t r e n j a č e u b i j a j u ptice u g l a v n o m prenaglašeni. U g l a v n o m su se kritike kretale o k o tri glavne t e m e : opasnost za ptice. p o s t o j e i A e r o g e n e r a t o r v j e t r e n j a č e . i ovdje puno više podržavamo korištenje malih vjetrenjača s izlaznom s n a g o m od nekoliko stotina vata. Tijekom stoljeća vjetrenjače su evoluirale u sofisticirane i efikasne uređaje za proizvodnju električne energije. No. v j e t r e n j a č e s tzv. Što se tiče estetike. Čest je slučaj da u periodu godine kad su vjetrovi slabiji. gustoći zraka i brzini vjetra. Kanzas i Texas) m o g l e bi zadovoljiti potrošnju struje cijelog SAD-a. Prekooceanska putovanja su ostvarena p o m o ć u jedrenjaka. Ovakve vjetrenjače se često kombiniraju sa solarnim fotonaponskim modulima čineći tako odličnu kombinaciju tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. to jest površini rotora. 1 P r e m d a r j e đ e . Naravno. Prve vjetrenjače u Europi pojavile su se tek u 12. mlaćenje žita i kao p o g o n za m e h a n i č k o piljenje drveta. e pa a k o su n e k o m ljepši stupovi za mobitele od prelijepih elisa koje se okreću. Kina bi od vjetra m o g l a udvostručiti svoju sadašnju proizvodnju električne energije. O s i m t o g a svojom su c i j e n o m pristupačne prosječnom k u p c u . Stoga je Z M A G u sezoni 2 0 0 4 / 2 0 0 5 kroz projekte "Vjetar i sunce prijatelji prirode i čovjeka" te " M l a d i razvijaju alternative - Energija vjetra Iskorištavanje energije vjetra za električnu energiju bazira se na poznatoj i j e f t i n o j t e h n o l o g i j i . stoljeću gradili vrlo jednostavne m e h a n i z m e s vertikalnom osi koji su se koristili za mljevenje žita. nečujne su. Zanimljiva je činjenica da se do pojave n a f t e sav m o r s k i t r a n s p o r t t e m e l j i o n a v j e t r u k a o j e d i n o m e n e r g e n t u . Njih je m o g u ć e koristiti i na mjestima gdje vjetra n e m a toliko p u n o . jer ih pokreće i slabiji vjetar. Osim za mljevenje žita. Sve do sada nabrojane kritike koje su se upućivale vjetrenjačama tiču se velikih vjetroelektrana. Ponovno se javlja problem sveprisutnosti obnovljivih izvora energije. i prije su ovdje p r o b l e m bile s a m o velike vjetroelektrane. Topli zrak zagrijan oko ekvatora diže se u visinu sve do o k o 10 k m . ali vjetrenjače su fakat lijepe. Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazi zbog razlike u temperaturama između jače zagrijanih dijelova na Zemlji (ekvator) i slabije zagrijanih dijelova (polovi). a t a k o đ e r nije tendencija da ih se gradi u naseljenim područjima. a jednako lijepe. a istovremeno putuje prema polovima.

Tehnoelektro proizvodi samo m a n j e tipove takvih od 6 0 W . Okretni zglob unutar vjetrenjače p o m o ć u kojeg se vrši prijenos električne energije smješten je u n u t a r tijela vjetrenjače kako ne bi došao u kontakt s kišom.6 metara. Osim ako ne instaliramo e n o r m n u količinu solarnih m o d u l a i baterija. Najbolja su otvorena mjesta. Što očekivati od malog kombiniranog sustava vjetar+solarno? Osnovna konstrukcija je lijevani aluminij kako bi se povećala otpornost na sol.15 metara. Sto se tiče malih vjetrenjača. o . rashladnih uređaja te peći na struju vrlo je neučinkovit način korištenja energije. Vjetrenjača ima u m o t o r u Nivo p o t r o š n j e električne energije p r o s j e č n o g kućanstva d a l e k o je izvan domašaja m a l i h solarnih sustava. T o s u tzv. jer se potrošnja lako može s m a n j i t i . A i u t o m slučaju cijena solarnog sustava bi bila toliko visoka da si to gotovo nitko ne bi m o g a o priuštiti. beskontaktni generatori koji traju duže. grijaćih tijela. o . O g r o m n a količina energije se troši vrlo neučinkovito. Ali to nije p r o b l e m . Naravno i jača vjetrenjača će d o b r o raditi na 6 metara visine ako se nalazi na otvorenom polju ili uz o b a l u i n e m a zapreka u blizini. vjetrenjača mora biti postavljena na visini većoj od najviše krošnje u radijusu od najmanje 30 metara. Ali kao neko općenito pravilo može se reći da što je vjetrenjača više. Tehnoelektro vjetrenjača od 120W se sastoji o d : ugrađeni regulator punjenja kako bi se zaštitilo baterije od p r e k o m j e r n o g punjenja ili previsokog napona.Zelena energija" upravo i instalirao održive energetske sustave koji su se sastojali od male vjetrenjače i solarnog modula uz pripadajuću o p r e m u . Lagani rep usmjerava vjetrenjaču uvijek prema smjeru vjetra. za vjetrenjače. Za n a j m a n j u vjetrenjaču od oko stotinjak vati bit će dovoljna visina stupa od 5 . Također je važno vjetrenjaču postaviti dovoljno visoko. 120W i 240W. o . Ako na terenu ima drveća. o . dok bi za jače uređaje bilo bolje podići stup od 1 2 . Kuhati je bolje k o m b i n i r a n j e m 96 97 . gotovo bez održavanja. Na primjer. a lopatice su od otporne i čvrste plastike kako bi im se pojačala otpornost na jake vjetrove. a svim ovim trošilima može se naći alternativa. korištenje električnih kuhala. Partneri u t i m p r o j e k t i m a su bili već s p o m e n u t i Solaris d . nikad n e ć e m o moći električnu energiju trošiti na način na koji smo navikli. to bolje. bez zapreka koje bi m o g l e vjetar pretvoriti u turbulencije. Prilikom postavljanja vjetrenjače važno je odabrati dobru lokaciju. Isto vrijedi i za zgrade i za zapreke bilo koje druge vrste. U m o t o r u vjetrenjače n e m a četkica ili kliznih kolutova. pećnica. i T e h n o e l e k t r o d . već radi n a p r i n c i p u e l e k t r o m a g n e t s k i h p o l j a što j e p u n o bolje.

kuhinjska pomagala. 1 sat dnevno ( 8 0 x 1 = 80 Wh) . danas postoje energetski efikasni strojevi za pranje rublja koji vrlo m a l o troše. trošila će najvjerojatnije biti različiti električni i elektronički uređaji. Tu spadaju rasvjeta (štedne žarulje). mikrovalne.5 A. k o j i z a centrifugi ran je traži puno struje. Za Hrvatsku m o ž e m o uzeti podatke iz slijedeće tablice: vršnih sati dnevno prosinac 2 2.solarni štedljivi hladnjak od 58 VV. Snaga nekog električnog uređaja najvjerojatnije piše na poleđini uređaja ili uputstvima za upotrebu ili ambalaži koju ste dobili pri kupnji uređaja. Npr.4 Nekoliko savjeta za korisnike malih održivih energetskih sustava Kako bismo p o m o g l i ljudima koji razmišljaju o f o t o n a p o n s k o m sustavu sastavili smo kratak n a p u t a k o t o m e kako pravilno dimenzionirati vlastiti solarni sustav. Kako bilo. Da bismo znali koliko je opterećenje. bušilica.sunca i biomase.5 3. a imati u rezervi plinski štednjak. INSOLACIJA Insolacija ili osunčanje se izražava u vršnim satima. hladnjaci itd.A) o n d a m o r a t e tu vrijednost pomnožiti sa n a p o n o m ( 2 2 0 V). Količina vat-sati (Wh) 99 . No u energetski efikasnoj kući koja koristi zelenu energiju m o g u ć e je zadovoljiti sve potrebe sa 2-3 kW. U nekim slučajevima snaga je umjesto u vatima izražena u volt-amperima (VA). 98 sjever centar jug gorje Izvor: tvrtka Solaris Paneli imaju nazivni kapacitet.ručnu bušilicu od 5 0 0 W. TV. 5 sati dnevno ( 5 x 2 1 x 5 = 5 2 5 VVh) . O n o što kao trošilo predstavlja najveći problem kod solarnih sustava je stroj za pranje rublja. rješenje bi m o g l o biti korištenje generatora (agregata) koji troši fosilna ili biogoriva. to jest p o t r e b a m a za električnom energijom. Budući da stroj grije vodu koju koristi za pranje rublja troši veliku k o l i č i n u e n e r g i j e .6 4. grijanje bazena i slične proizvode koji troše p u n o električne energije. o količini sunca koje obasjava našu lokaciju to jest insolaciji klimatski pojas OPTEREĆENJE ILI POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Opterećenje se definira kao količina električne energije koju troši instalirana snaga trošila u o d r e đ e n o m vremenu. U Hrvatskoj se uobičajeno navodi kako bi po kućanstvu bilo dovoljno 4-5 kW. m o g u se koristiti i električni alati.6 6. 5 sati dnevno ( 5 8 x 5 = 2 9 0 VVh) U k u p n o opterećenje bit će: 1 166. a k o želimo koristiti: . izražen u vatima (W). a nisu n a m p o t r e b n i .083 sati) dnevno ( 5 0 0 x 0 .stolno računalo sa LCD m o n i t o r o m od 100 W. najbolje govori činjenica da se u SAD-u u nekim knjigama o korištenju energije sunca navode sustavi sa 7 kW i više. Naposljetku m o r a t e odlučiti koliko sati dnevno (u prosjeku) će se svako trošilo koristiti. Definiranje opterećenja bi trebalo biti što preciznije kako solarni sustav ne bi bio prevelik ili premalen.5 VVh dnevno. a k o kupite električni mikser na kojem ne piše snaga nego samo 2.4 prosječna godišnja vrijednost 3. pa čak i miješalica za beton itd. Solarni sustavi su idealni za elektroničke uređaje niske potrošnje. za sustave koji su potpuno neovisni. 0 8 3 = 4 1 . lako je rješenje daleko od idealnog.1 5. Veličina i cijena fotonaponskog sustava ovisit će o dva faktora: 1. najprije m o r a m o znati koja trošila želimo koristiti. 7 sati dnevno ( 1 0 0 x 7 = 7 0 0 VVh) . gdje sunca i m a u obilju. Snaga se izražava u vatima (W). rasvjeta i slično. Cilj im je da sustav podržava električna vrata od garaže. Potrošnja je još i veća ukoliko i m a m o ugrađenu sušilicu.televizor od 80 VV. U nekim slučajevima. a računa se na slijedeći način: opterećenje za svako pojedino trošilo = snaga trošila x vrijeme u upotrebi prosječno dnevno opterećenje = zbroj opterećenja svih trošila Npr. o opterećenju. o n d a taj mikser ima snagu 2.4 4.3 vršnih sati dnevno srpanj 5. telekomunikacijski uređaji. Zaokružit ć e m o ovu brojku na 1200 Wh dnevno.5 3.4 7.5 x 2 2 0 = 5 5 0 VV. koju definiraju trošila i njihova snaga i 2. 5 VVh) . električna pila. O t o m e kako se neefikasno troši energija te kako je to uvjetovano našom kulturološkom razmaženošću. računala (laptopi imaju prednost zbog male potrošnje). D r u g i veliki p o t r o š a č j e e l e k t r o m o t o r . A k o je na uređaju specificirana samo jakost struje (u a m p e r i m a . To je dnevno očekivani broj sati d n e v n o za v r i j e m e kojih će s o l a r n i m o d u l raditi svojim p u n i m kapacitetom. Slijedeći korak je utvrditi snagu svakog zasebnog trošila. klima uređaje. a ne m o r a m o prati rublje na ruke. a u d i o uređaji.7 5. A k o fotonaponski sustav želimo koristiti za potrebe kućanstva. Prosječno dnevno opterećenje izražava se u vat-satima (VVh) ili kilovat-satima (kWh). U d r u g o m slučaju i dalje o s t a j e m o u d o m e n i obnovljivih izvora energije.5 štednih sijalica od 21 VV. 5 m i n (0. kako bismo utvrdili snagu u vatima. što je jednako kao da je izražena u vatima (jer je snaga jednaka u m n o š k u napona i jakosti struje). Samo m o r a m o biti sigurni da snaga stroja ne premašuje sposobnosti invertera. pa čak i manje. npr.

2)/352. također je važno da sustav ne bude premalen jer bi se m o g l o desiti da potrebe premašuju mogućnosti sustava. ako ovisimo isključivo o solarnoj energiji kao j e d i n o m energentu. Npr. Samobor. a ne u vat-satima (Wh). Npr.7 = 3 5 2 . Kapacitet baterija se najčešće izražava u amper-satima (Ah). a to je 12 V. a k o i m a m o prosječno dnevno opterećenje od 1200 Wh i želimo imati rezervu od 4 d a n a . broj potrebnih panela bit će ( 1 2 0 0 x l. KOLIČINA BATERIJA Da bismo utvrdili koliko n a m je potrebno baterija. i m a m o panele od 75 W i živimo u centralnoj Hrvatskoj. pri n a p o n u od 12 V.koje će panel dnevno proizvesti izračunat ć e m o t a k o da nazivni kapacitet panela p o m n o ž i m o sa brojem vršnih sati za naše podneblje. m o r a m o odlučiti koliko d a n a rezerve želimo i m a t i .2 4 0 i više 200-240 240-300 3 6 0 i više Izvor: Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (2003): Primjena energije vjetra i sunca za potrebe navodnjavanja poljodjelskih površina. 100 101 .5 = 4 .2/snaga koju svaki panel može dnevno proizvesti Npr. ENERGIJA VJETRA Tablica približno prosječno dobivene električne energije vjetrenjače po d a n u u Wh (vat satima) . brojku izraženu u amper-satima m o r a m o pomnožiti sa n a p o n o m baterije. jesen zima VELIČINA SUSTAVA Budući da baterije i ostala pripadajuća elektronika (najviše inverter) također troše nešto električne energije.tablica je rađena na temelju iskustva dosadašnjih korisnika vjetrenjača tvrtke Tehnoelektro d. Kupovina prevelikog sustava je direktan gubitak novca jer jedan dio kapaciteta o p r e m e stoji neiskorišten. Naravno. Baterije m o r a j u biti sposobne davati električnu energiju i za vrijeme perioda u kojima n e m a ili ima vrlo m a l o sunca. . jesen zima 30-45 45-60 60-75 90-105 105-120 120-150 150-200 200-240 240-300 Jadran ljeto proljeće. 0 8 . a živimo u centralnoj Hrvatskoj. a k o i m a m o bateriju od 100 A h . broj baterija se lako izračunava na slijedeći n a č i n : broj baterija = (prosječno dnevno opterećenje x broj d a n a rezerve)/kapacitet pojedine baterije Npr. 5 Wh dnevno. o n a i m a kapacitet od 1200 W h . Da bismo utvrdili broj vat-sati. U t o m slučaju mogli bismo se naći u m r a k u na nekoliko d a n a . J e d n o m kad z n a m o kapacitet baterija. dakle 4. Dimenzioniranje solarnog sustava trebalo bi biti što preciznije kako naš sustav ne bi bio prevelik ili p r e m a l e n . a k o koristimo solarne panele od 75 W. m u d r o je sustav dimenzionirati t a k o da ukupni kapacitet bude najmanje 2 0 % veći od p r o r a č u n a t o g .9 0 i više 105-120 120-150 1 5 0 . jesen zima 45-60 60-75 7 5 . Također m o r a m o utvrditi kapacitet pojedine baterije.Samobor Snaga (W) nizinski krajevi 1 j e i o 15-30 30-45 45-60 60-90 90-105 105-120 120-150 150-200 200-240 proljeće.o. svaki će prosječno proizvesti 75 x 4.o. potrebni broj baterija bit će ( 1 2 0 0 x 4 ) / l 2 0 0 = 4 baterije. Dobra stvar kod solarnih sustava je to što ih se uvijek VT-30 VT-60 VT-120 gorski krajevi ljeto proljeće. Broj panela se dakle računa ovako: prosječno dnevno opterećenje x 1. Budući da je električna energija dobivena f o t o n a p o n s k o m t e h n o l o g i j o m još uvijek prilično skupa ne bismo smjeli dopustiti da dođe do rasipanja radi nesmotrenog dizajna sustava. ako n a m je prosječno dnevno opterećenje 1200 W h .

Opet. Posebno je bilo n e u g o d n o na Lastovu kada je za vrijeme jedne oluje vjetrenjača pala. osim m o d u l a . Rotacioni dijelovi su dobro podmazani tako da oko njih uglavnom nije potrebno voditi posebnu brigu.može vrlo lako nadograditi.bez sušenja . Općenito je važno da znate kako je p u n o teže brinuti se za vjetrenjaču. imaju velik broj ciklusa pražnjenja. N o . p r o m e t n i m znakovima i ostalome kada dosegne veliku snagu. Poslije se to sve popravilo i vratilo na svoje mjesto. Već s m o imali loših iskustva (na jadranskim otocima) da se nešto loše desi vjetrenjači kada zapušu orkanske bure. Ukoliko saznate da dolazi orkanska bura spustite konstrukciju vjetrenjače. jer je oluja kidala sve pred s o b o m . p r e m d a ju je trebalo spustiti. pisaći stroj fen za kosu 5 50 200 1500 W 30 30 30 55 15 5 5 30 100 20 100 400 1200 1800 5750 900 1500 55 100 45 25 35 900 Tehnoelektro vjetrenjača je testirana na zaista jakim vjetrovima. Općenito.m o n i t o r 1 7 " LCD laptop printer .sa sušenjem mikrovalna pećnica . Vjetrenjača je puno osjetljivija na vremenske nepogode (ekstremno jak vjetar. mraz. njena korist pa i estetska ljepota vrijedni su vašeg t r u d a . Bateriju je dobro imati u prostorijama gdje temperatura ne pada ispod 0 °C. Snaga/potrošnja nekih tipičnih trošila u kućanstvima TROŠILO hladnjaci .laser fax .noviji . već gel.DC p o t o p n a p u m p a bušilica u b o d n a pila cirkular kutna brusilica TV ( 2 7 " ) TV ( 1 9 " ) TV(12"C/B) 500 200 58 350 700 1450 700 1500 1200 400 1200 100 120 500 750 1000 60 50 600 500 1000 800 170 80 16 W TROŠILO video rekorder satelitski sistem CD player linija AC linija DC bežični telefon mobitel el. Bilo n a m je užasno neugodno. a ne 102 103 . znamo što vjetar zna učiniti krovovima. stablima.monitor 17" . ali bolje je spriječiti nego liječiti. Solarisovi moduli imaju radni vijek preko 30 g o d i n a .). sadrže kiselinu.1/3 hp l m 3 / h AC . Također je d o b r o maknuti vjetrenjaču ukoliko odlazimo na duže od mjesta gdje smo je postavili da ne bi dobila noge. orgulje gitarsko pojačalo štedna žarulja obična žarulja el. pokrivač pegla perilica za rublje sušilica za rublje usisivač klima uređaj kompjutor . Baterije rade osam do deset g o d i n a .p o t o p n a 112 hp AC . aparat za kavu sokovnik toste r mlinac za kavu mikser blender p u m p e za vodu . U zimskim mjesecima ako padne snijeg ili se nakupi led na lopaticama vjetrenjače potrebno ga je skinuti kako bi se m o g l e ponovno slobodno i bez otpora vrtiti ukoliko zapuše vjetar. a garanciju na 25 g o d i n a .stariji .. Također za razliku od automobilskih a k u m u l a t o r a .manje zapremine .. Hermetički zatvorene baterije Solarisa p o g o d n e su za držanje u kući.standby .veće zapremine el.DC p u m p a .štedljivi (solarni) zamrzivač perilica za posuđe . Solaris ima vrhunsku i pripadajuću o p r e m u koja ima dugi vijek trajanja i garanciju.d o k printa el.ink jet . nego za solarne m o d u l e .

. vodik nije izvor energije! Vodik je samo sredstvo skladištenja energije! Dakle. To znači da ulaganjem električne energije nastaju vodik i kisik. 2 0 0 4 . Danas se vodik kao gorivo dobiva upravo od fosilnih goriva ili kao nus proizvod od petrokemijskih procesa. T i j e k o m rada vozila na vodik sagorijevaju efikasnije od fosilnih goriva i ne proizvode nikakvo zagađenje. M e đ u t i m najveća zabluda u vezi vodika je u t o m e što. Rekli smo kako nafta sudjeluje u osiguravanju goriva za transport sa čak 9 0 % . Magazin Science je istaknuo kako će dobivanje vodika p o m o ć u sunca ili vjetra biti još uvijek skupo u narednim godina (Tanja Rudež. onda je ta energija čista. a jedini produkt izgaranja je vodena para. Čak bi bilo ekološkije voziti a u t o m o b i l e na plin. da 2 Z b o g G a l l o n o v o g teksta p r o t e s t i r a l e s u n e k e e k o l o š k e u d r u g e . g o r i v e ćelije koje se koriste za d i r e k t n u p r e t v o r b u v o d i k a u e l e k t r i č n u e n e n e r g i j u . (pogledajte tablicu na sljedećoj stranici) T a k o đ e r . gdje se prilikom kočenja energija vraća u baterije i puni ih. To iziskuje d o d a t n e troškove i d o d a t n o korištenje energije. 2 0 0 3 ) . Paralelni hibridni sustavi prisutni su u g l a v n o m kod većih vozila kao što su k a m i o n i . Vodik Vodik se često i u znanstvenim krugovima i u m e d i j i m a predstavlja kao najbolja buduća zamjena za transportno gorivo. 1 0 . m e đ u n j i m a n a j p o z n a t i j i b i s e proizvele z a h t i j e v a j u m a t e r i j a l e p o p u t p l a t i n e .). radi se zapravo o daljnjem korištenju fosilnih goriva iz d r u g o g plana. 2 0 0 3 ) . Kao što s m o rekli. p r o g r a m proizvodnje a u t o m o b i l a na vodik niti smanjuje emisiju stakleničkih plinova niti smanjuje zagađenje. pitamo se u č e m u je uopće prednost njegovog korištenja? Korištenje obnovljivih izvora energije ne može zadovoljiti "neuhvatljivi" vodik. M e đ u t i m . ali kao i p r e t h o d n o m dijelu o proizvodnji struje i ovdje i m a m o brojna rješenja za obnovljiviji transport. U regenerativnom kočenju i leži bit efikasnosti hibridnih vozila. a sljedećih 2 0 % vadi se iz ugljena (Morris. u Španjolskoj se ističe kako više od 5 0 % potrošenih fosilnih goriva odlazi na transport. jer n a m se velik dio energije koji inače nestane. Ne treba nas čuditi što je poznati ekolog George W. autobusi i d r u g i . Gotovo 5 0 % vodika koji se danas prodaje dolazi od prirodnog plina. 2 Bush je istovremeno smanjio financiranje projekata energetske efikasnosti. vrati i pohrani u bateriju.7 milijardi dolara (Gallon. Koristi se i tzv. Rade na dva različita principa. N a i m e . I ovdje n a m je prioritet smanjiti potrošnju. Najpoznatije hibridno vozilo Toyota Prius i m a brojne uštede i prednosti u usporedbi s vozilima koja voze isključivo na fosilna goriva. a uobičajeni motor sve iznad t o g a . on se skladišti i može se koristiti kao gorivo. Navest ć e m o sada neke od mogućnosti za proizvodnju goriva. i električni m o t o r pokriva energiju potrebnu za n o r m a l n u vožnju. pa onda iskorištavati vodik kao gorivo samo još više povećava emisiju stakleničkih plinova. Bush 2 0 0 3 donio plan razvoja vodika kao goriva sa 1. U Britaniji 35%. ali kada g o v o r i m o o vodiku u okviru obnovljivih izvora energije. Ovdje o b a m o t o r a rade cijelo vrijeme. 1 Hibridna vozila/vozila na struju Slijedeće velike nade polažu se u tzv. vodik bi se trebao proizvoditi elektrolizom vode. koje se nude kao alternativa nafti. 1 M e đ u t i m . U osobnim a u t o m o b i l i m a i m a m o serijski hibridni sustav gdje u g l a v n o m radi uobičajeni motor. Reklamiraju se kao ekološka vozila pa im prodaja raste i do 2 0 0 3 . bolja varijanta. ali bez j a k i h k o n t r a a r g u m e n a t a u n a j h i t n i j i m z a m j e r k a m a a u t o m o b i l a n a h i d r o g e n k o j e j e iznio G a l l o n . suprotno mišljenju laika. Posljednjih g o d i n a t o s e p o k u š a v a riješiti z a m j e n o m k a t a l i z a t o r a o d n i k l a . pa bi bile potrebne nove nuklearke ili elektrane na ugljen kako bi seta separacija mogla nesmetano odvijati. 2 0 0 4 ) . Jutarnji list. hibridna vozila. Budući da je vodik zapaljiv. ključno pitanje jest: odakle dolazi energija koja se u prvom redu koristi za proizvodnju vodika? A k o je ta energija dobivena iz nekog održivog izvora. a a k o govorimo o sadašnjoj proizvodnji.. ) . naglo ubrzanje. 1 0 . a k o za proizvodnju vodika koristimo energiju iz termoelektrana na ugljen ili plin. dok električni motor radi samo u nekim slučajevima (vožnja uzbrdo. 104 105 . kako nastaje vodik? Nekoliko je načina proizvodnje vodika. jer vaditi iz plina vodik. W o r l d w a t c h Institute. godine oko 1 5 0 0 0 0 ljudi je kupilo hibridne a u t o m o b i l e . nazvana tako jer m o g u raditi i na fosilno gorivo u spremniku i na električnu energiju pohranjenu u baterijama. Prilikom sagorijevanja ponovno se spaja s kisikom te se oslobađa energija. Z b o g čistog sagorijevanja vodik je d o b i o etiketu zelenog goriva.Transport Jasno je da od ukupne energetske potrošnje velik dio odlazi na transport. izdvajanja vodika iz vode još je uvijek skupa ili iznimno energetski zahtjevna. regenerativno kočenje. Problem je što je vodik prilično nestabilan element i za njegovo skladištenje t r e b a m o posebne uvjete i visoku t e h n o l o g i j u . k o j i h n e m a m o u izobilju ( L e b b a n d L e b b . Uobičajeni motor se može čak i p o t p u n o isključiti kad ne vozimo brzo kao što je često u gradu pa su ova vozila dobra za gradsku vožnju.

N a p i s a n o kemijskom f o r m u l o m to izgleda ovako: 6C09+6H O 2 2 1863.2005.org (10.5 452 U$D Emisija C02 Emisija CO Emisija N02 Emisija HC 1980. a to je spriječilo uspostavu nove vegetacije. Evidentno je da su hibridna vozila efikasnija od klasičnih vozila. koliko efikasnija? N a i m e po g o r n j i m tablicama m o ž e m o zaključiti da Toyota Prius troši 4.1 Izvor: URL:http://www.environmentaldefense.09. Ovaj princip su poznavali još pećinski ljudi. Na taj način biljke u stvari djeluju kao solarni kolektori. U stvari do pojave ugljena i nafte sva potrošnja energije na Zemlji bila je zasnovana na obnovljivom izvoru energije . Proces fotosinteze je o n o što o m o g u ć u j e biljci da raste i živi. što je uzrokovalo eroziju tla i ispiranje sve zemlje u more.25 litre benzina na prijeđenih 100 kilometara.).biomasi drveta.5 2. Kroz stoljeća o n o se koristilo za grijanje životnog prostora. pripremanje hrane. taljenje metala. osnovno pogonsko gorivo i dalje ostaje neki od derivata nafte.5 3. Poznato je da već najmanje 20 godina postoje klasična vozila (obično dizelaši) koji troše isto toliko ili m a l o više.8 2 Energija biomase Biogoriva Sve zelene biljke i m a j u s p o s o b n o s t d a e n e r g i j u s u n c a p o m o ć u procesa fotosinteze pretvaraju u kemijsku energiju te je na taj način uskladište u obliku kemijskih spojeva. inače ovaj sustav nije održiv. + 6 0 „ 6 12 6 2 N a j p r i m i t i v n i j i i najstariji n a č i n korištenja energije b i o m a s e je u p r a v o sagorijevanje drveta. U drvetu je većina sunčeve energije pohranjena u obliku celuloze . Po sastavu celuloza je zapravo dugački lanac molekula glukoze nastalih fotosintezom.kemijskog spoja koji sačinjava većinu ukupne mase suhog drveta. Dok je biljka izložena svjetlosti ona apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere i v o d u iz tla te sintetizira šećer g l u k o z u .9 3. Za proces fotosinteze potrebni su: svjetlosna energija. Dakle kada g o v o r i m o o biomasi kao obnovljivom izvoru energije uvijek m o r a m o imati u vidu da se sva potrošena biomasa mora nadoknaditi novim uzgojem. voda i ugljični dioksid. Kao rezultat takvog neodgovornog ponašanja p r e m a prirodnim resursima danas i m a m o dvije najveće pustinje na svijetu .U godinu dana po kilogramima Potrošnja Godišnji benzina troškovi (godišnje prijeđenih 20000km) Toyota Prius 2004 Toyota Camry 2004 850. klorofil (spoj koji se nalazi u zelenim dijelovima biljke). proizvodnja je postala neodrživa. a ispušta višak kisika. Fotosinteza se odvija u svim zelenim dijelovima biljke. u slučaju šuma pošumljavanjem. z b o g p r e t j e r a n o g nivoa potrošnje. -> C H l v O .5 952 U$D 4343 139.Saharu i australsku pustinju.8 94. proizvodnju v a p n a za graditeljstvo i t d . ova nekad intenzivno pošumljena područja ostala su ogoljena uslijed čovjekove aktivnosti. Pitanje je da li se uopće isplati ulaganje u dvostruki pogon motora i svu tu visoku tehnologiju za mizernu razliku u potrošnji? Nadalje. Već t a d a . dakle najviše u lišću te u stabljici kod zeljastih biljaka. Kada drvo sagorijeva 106 107 . pa o hibridnim vozilima uopće ne m o ž e m o govoriti kao o ekološkim vozilima. jer smo počeli trošiti više drveta nego što ga je uspijevalo ponovno izrasti prirodnim procesima. M e đ u t i m postavlja se pitanje. paljenje keramike. N a i m e .

d o r e c e p a t a k a k o i h s a m i proizvesti m o ž e s e n a ć i n a I n t e r n e t u . Etanol/alkohol Etanol je o d l i č n o zamjensko gorivo za benzinske m o t o r e . jer ne m o r a j u kupovati benzin. zaštite i vode (Murray. već samo jedno od m o g u ć i h rješenja koje će se p o k a z a t i o d r ž i v i m u s p e c i f i č n o j situaciji za zadovoljavanje specifičnih potreba. Na primjer. Neće biti dovoljno prijašnje fosilno gorivo samo zamijeniti biogorivom. godine ova tehnologija je na ovaj način prvi p u t upotrijebljena 1 8 8 0 . J e d n a s t r a n i c a k o j u s v a k a k o t r e b a izdvojiti je: www. Sve više ljudi posvuda sakuplja o t p a d n o jestivo ulje iz restorana i koristi ga za proizvodnju biogoriva koje koriste za vlastite potrebe. kao zamjena za fosilna goriva u m o t o r i m a s unutrašnjim izgaranjem. No kod materijala koji su bogati celulozom. Efikasnije je koristiti gorivo od stabla nego od jednogodišnjih biljaka. kao što su žitarice ili krumpir. M o g u ć e ga je proizvesti i od drugih kultura b o g a t i h šećerom. g o d i n e . I gradski promet će morati proći kroz velike promjene. Čak i korištenje laganih m o p e d a predstavlja korak prema smanjenju potrošnje goriva. lako je postupak rasplinjanja poznat već od 1800. U svakom slučaju biogoriva nisu nadomjestak fosilnim. kako bi se smanjile gradske gužve i nesmotreno rasipanje energije u obliku gradskog automobilističkog prometa. Osim toga neovisni su. Još je bolje koristiti celulozne kulture. prvi put se tada koristio kao pogonsko gorivo za motor s unutrašnjim izgaranjem. a električna energija nije dostupna ili korisnik želi koristiti obnovljive izvore. Gorivo proizvedeno od poljoprivrednih kultura morat ćemo trošiti vrlo racionalno i efikasno. koji je pogonio generator električne energije. najčešće za pogon vozila ili za proizvodnju električne energije p o m o ć u agregata. Uslijed zagrijavanja na visokoj temperaturi kruto gorivo počinje ispuštati zapaljive plinove koji ne sagorijevaju zbog n e d o s t a t k a kisika. Na taj način m o g u se proizvesti vrlo jeftina i ekonomski isplativa goriva. kao što su otpaci od stabla. Nužno je ulaganje u bolju infrastrukturu i kvalitetu javnog prijevoza i biciklističkog prometa. Z a t i m su tu još i razne uljane kulture koje energiju pohranjuju u obliku biljnih ulja kojima obiluju njihove sjemenke. Dakako. U nekim slučajevima kao glavna sirovina za proizvodnju biogoriva može poslužiti neki o t p a d n i materijal. biljke m o g u energiju skladištiti i u obliku drugih kemijskih spojeva. pogotovo kad se u njemu vozi s a m o jedna osoba. a zahtijeva m a n j e gnojiva. ugljični monoksid (20%) i m e t a n (3%).dolazi do kemijske reakcije koja je upravo suprotna fotosintezi. Osim ova tri plina nastaju i dušik i ugljični dioksid koji nisu zapaljivi. 2 0 0 5 ) . kao što je šećerna repa i šećerna trska. slama od pšenice i rižine vlati. u Europi je sagrađeno nekih milijun generatora drvenog plina koji su koristili u g l a v n o m civili. trave i slično. M e đ u t i m . kao što su o t p a d n i papir ili drveni otpaci. g o d i n e ova t e h n o l o g i j a pada u zaborav. uz oslobađanje energije koja je bila zarobljena u ovim spojevima u obliku vatre. Plin koji je nastao rasplinjanjem drveta (wood gas). Sagorijevanjem se troši kisik iz atmosfere. Najbolja je trava p a n i c u m virgatum koja i m a najveću iskoristivost. No m a n j e je poznata činjenica da se drvo može upotrijebiti i kao pogonsko gorivo za vozila. a i naše navike kako trošimo energente će se morati drastično promijeniti. a njihovo gorivo je obnovljivo i ne pridonosi efektu staklenika i g l o b a l n o m zagrijavanju. Proizvodnja električne energije od biomase na ovaj način i dan danas predstavlja vrlo zanimljivu alternativu na mjestima gdje drvene ili druge biomase ima u obilju. na primjer u obliku škroba koji se nalazi u zrnu žitarica i g o m o l j u krumpira. dok je benzin bio strogo čuvan za vojsku. Za početak će biti nužno smanjiti u k u p n u količinu transporta koja se d o g a đ a na planeti. Biogoriva su tekuća goriva proizvedena od biljne biomase koja se koriste M n o g o više d e t a l j a o b i o g o r i v i m a . Dapače. a i m a j u veću efikasnost od uobičajenih kultura koje se koriste za proizvodnju etanola. Dakle p o m o ć u ovog postupka m o g u ć e je od drveta ili nekog d r u g o g oblika biomase proizvesti plin koji se može koristiti kao pogonsko gorivo za m o t o r e s unutrašnjim izgaranjem.hlml 108 109 . u Švedskoj se na državnoj razini provode projekti poticanja poljoprivrednika da svoju mehanizaciju p o g o n e upravo na ovaj način. U d r u g i m pak slučajevima sirovinu je potrebno uzgojiti odgovarajućim poljoprivrednim postupkom. toliko jednostavnoj da se čak pojedinci širom svijeta upuštaju u proizvodnju vlastitih biogoriva u kućnoj radinosti. o d e k o n o m s k e isplativosti. Kada govorimo o biogorivima potrebno je naglasiti da se radi o vrlo jednostavnoj tehnologiji. Neka od njih u o v o m t r e n u t k u predstavljaju vrlo izglednu alternativu koja bi m o g l a zamijeniti b a r e m jedan dio fosilnih goriva. 1 Rasplinjanje Rasplinjanje je u stvari jedan oblik n e p o t p u n o g sagorijevanja krutog goriva.org/biofuel.journeytoforever. Etanol (isto što i medicinski alkohol C H ^ H ^ O H ) se najčešće proizvodi od poljoprivrednih kultura bogatih škrobom. potreban n a m je kompliciraniji sustav proizvodnje. zahvaljujući nedostupnosti drugih energenata. vrlo često su kukuruzovina. a nastaje ugljični dioksid. U Brazilu je kao odgovor na prvu naftnu krizu 1975. Traktori sa u g r a đ e n i m generatorima plina poljoprivrednicima m o g u ostvariti znatnu uštedu. Pojavom plinovoda 1 9 3 0 . Rasplinjanjem drveta nastaje mješavina sljedećih zapaljivih plinova: vodik (20%). Energija uskladištena u drvetu najčešće se koristi za zagrijavanje životnog prostora i za zagrijavanje vode. otpaci koji se ne iskorištavaju. godine započeo pro1 Tekuća biogoriva Osim u obliku celuloze. Danas se interes za proces rasplinjanja i proizvodnju drvnog plina ponovo pojavljuje. U stvari sve je bolje od a u t o m o b i l a . ne mislimo na parnu lokomotivu. Kako raste cijena nafte morat ć e m o pribjeći svim raspoloživim alternativama. za vrijeme Drugog svjetskog rata.

lako je potrošnja etanola u benzinskom motoru nešto veća od potrošnje benzina. M a n j e od 1% novo prodanih vozila u SADu i m a dizel motore. Njegov stroj je bio toliko m o ć a n i robustan da je m o g a o bez problema kao gorivo koristiti čisto jestivo ulje. To je i zemlja koja ga najviše proizvodi. U Brazilu korisnici etanola najčešće imaju vozila koja m o g u voziti i na benzin i na etanol ili na njihovu mješavinu u bilo kojim proporcijama. jer n a m nije jasno gdje oni vide zemlju za tih 5 0 % . Danas se već može kupiti na benzinskim postajama. Inzistiranje SAD-a na proizvodnji etanola od kukuruza nije č u d n o s obzirom da je 3 4 % kukuruznih usjeva genetski modificirano. Očito IEA očekuje da do tog d a t u m a koloniziramo neki planet Etanolium na kojem bi stvorili uvjete i samo uzgajali kukuruz. Na taj način dio ili svu svoju mehanizaciju pogone ovim obnovljivim gorivom. U slijedećoj tablici m o ž e m o vidjeti prosječne prinose nekoliko vrsta uljarica: Prosječna proizvodnja za uljarice Biljka palma (palmino ulje) kokos jatropa maslina uljana repica kikiriki kg ulja po hektaru 5000 2260 1590 1019 1000 890 litara ulja po ha 5950 2689 1892 1212 1 190 1059 Izvor: URL:http://www. Možda najveća m a n a ove tehnologije je u t o m e što je za destilaciju potrebno uložiti veliku količinu energije.25 3515. a goriva na bazi ulja svega 5% (WWI.earthpolicy. No s kukuruzom. ovaj koncept i nije toliko nov. pesticida i herbicida. 2 0 0 5 ) . To su najčešće poljoprivrednici koji se ionako bave uzgojem kultura p o g o d n i h za proizvodnju etanola. Razlog je vrlo loša kvaliteta dizelskog goriva u SAD-u koje se smatra j e d n i m od najgorih u svijetu. čime zapravo iskorištavaju o t p a d . godine u Parizu je predstavio svoj novi motor koji je radio na čisto ulje kikirikija. Spoznaja o smanjivanju viskoziteta jestivog ulja p o m o ć u kemijskog procesa počela se javljati '70-ih godina da bi se negdje p o č e t k o m '90-ih počela sve više koristiti. SAD i agro-biotehnološke korporacije podupiru masovnu proizvodnju koja zahtijeva veliki unos sintetičkih gnojiva. U SAD-u se općenito manje koriste dizel vozila.15 3823. U svijetu se proizvodi etanola dovoljno da zamijeni svega 3% u k u p n e potrošnje benzina. U t o m kontekstu ne treba nas čuditi što u ovom trenutku od svih biogoriva na etanol o t p a d a 9 5 % . U SAD-u se z b o g n e p r a v e d n i h p o l j o p r i v r e d n i h subvencija p o d u p i r e i proizvodnja etanola od kukuruza. Rudolf Diesel je 1985. 2 0 0 3 ) .g r a m proizvodnje goriva na bazi alkohola ProAlcool.6 3301. N a i m e dr. a slijede SAD sa 3 1 % . M e đ u n a r o d n a agencija za energiju (IEA) procjenjuje kako bi do 2 0 5 0 . Ali Dieselova n a d a n j a i želje uništila je n a f t n a i automobilska industrija.05 2583. Brazil zauzima od ukupne proizvodnje etanola u svijetu 37%. Kada govorimo o industriji biogoriva jasno je kako tu važnu ulogu imaju i državne subvencije. a već 1900.htm 110 111 . fermentacije te destilacije. Uz p o m o ć odgovarajuće o p r e m e etanol je m o g u ć e proizvesti u kućnoj radinosti. Kada bi cijeli SAD htio zadovoljiti svoju potrošnju goriva. da bi se ova tehnologija počela detaljnije istraživati. No i taj problem bi se m o g a o riješiti korištenjem solarne energije za potrebe destilacije. korporacija Archer Daniels M i d l a n d . a cijena naftnog benzina je već gotovo dvostruko veća od cijene etanola. Kasnije je najavljivao svoju viziju razvoja lokalnih poljoprivreda kroz proizvodnju vlastitih goriva ( T i c k e l l . proizvodnjom alkohola od kukuruza trebalo bi zasijati 9 7 % njihovog teritorija. Direktno je zaposleno 7 0 0 0 0 0 ljudi. u Brazilu iskorištavaju i stabljike od šećerne trske.05 6173. godine razvio svoj motor. O k o 4 0 % goriva koje se proda u Brazilu je etanol. pa ga tako danas i poznajemo više po j e d n o m od naftnih derivata. Prinosi različitih kultura dani su u tablici dolje: Biljka šećerna repa (Francuska) šećerna trska (Brazil) tapioka (Nigerija) slatki sijerak (Indija) kukuruz (SAD) pšenica (Francuska) litara goriva po hektaru 6658. Najveći korisnik državnih subvencija za proizvodnju etanola je najveći proizvođač žitarica na svijetu. šećerna repa i šećerna trska m o g u na istoj površini dati duple prinose za proizvodnju etanola od kukuruza. Biogoriva na bazi biljnog ulja lako se jestivo ulje tek u posljednjih desetak godina počelo koristiti za proizvodnju biogoriva. Etanol k a o gorivo proizvode i p o j e d i n c i širom svijeta. a ne po njegovoj ukupnoj viziji i radu. Da bi vozilo m o g l o etanol koristiti kao gorivo potrebno je napraviti manje preinake na vozilu. Proizvodnja goriva na bazi ulja ima velike mogućnosti upravo zbog širokih m o g u ć n o s t i lokalne proizvodnje goriva. d o k je broj onih koji indirektno sudjeluju u cijelom poslu tri do četiri puta veći.03 Također. godine etanol m o g a o sudjelovati kao g l o b a l n o transportno gorivo sa čak 5 0 % (WWI. i nekoliko naftnih kriza. te je i danas ta zemlja prva u korištenju t o g alternativnog izvora kao gorivo. kuhanja. kupcima se još uvijek isplati kupovati etanol za potrebe transporta. U Brazilu se već nekih tridesetak godina uzgaja šećerna trska od koje se na industrijskoj razini proizvodi etanol. Razlog više da pređu na biodizel jer je čišće gorivo. Postupak proizvodnje se sastoji od usitnjavanja materijala. Od tada je moralo proći čitavo stoljeće. što je neefikasniji oblik dobivanja etanola.org/Books/PB7pb2ch2_table2. 2 0 0 5 ) . Na primjer.

Podsjećamo da je to svega 1/60-ina od godišnje neiskorištene zemlje u SAD-u (Tickell. britansko Ministarstvo okoliša ističe kako bi po hektaru uljane repice dobili 1450 kg ulja. ističe kako je razlog sporog širenja proizvodnje goriva od algi. također opasnu kemikaliju vrlo nagrizajućih svojstava. a od t o g a Njemačka sama proizvodi više od pola. Molekula masti je triglicerid. Njih o d a b i r e m o s obzirom na uvjete. što je o k o 3% njihove u k u p n e potrošnje ( N a t i o n a l Geographic Hrvatska. dovela je do problema evaporacije ( 2 0 0 4 ) .org/biodiesel_yield. Premda ljudi stavljaju i čisto jestivo ulje u svoje motore. 1.5 0 % . Znanstvenici na N a t i o n a l Renewable Energy Laboratory (NREL) proveli su istraživanje i dobili rezultat kako bi svega 4 0 0 0 0 0 hektara bazena s a l g a m a bilo dovoljno da zadovolje sve potrebe SAD-a. lako je Rudolf Diesel u svoj dizel m o t o r t r p a o čisto ulje kikirikija. Kada za proizvodnju biogoriva koristimo već korišteno biljno ulje vrlo je važno dobro ga profiltrirati kako bi se sve krute čestice hrane odstranile iz goriva. U Njemačkoj postoji široka mreža 1900 benzinskih p u m p i na kojima je m o g u ć e napuniti biodizel. Po istraživanju koje je provodilo američko Ministarstvo energetike ističe se kako bi alge m o g l e zadovoljiti sve potrebe SAD-a u gorivu. u ovom slučaju staro iskorišteno biljno ulje čak pokazuje neke bolje karakteristike od novog ulja. P o t r e b n o j e n a g l a s i t i d a j e m e t a n o l izuzetno o p a s n a kemikalija koja. ako se proguta. Bitno je naglasiti da biljno ulje ne mora biti novo.journeytoforever. Od u k u p n o proizvedenog biodizela.7 milijardi litara biodizela godišnje. za hladnijeg se vremena viskozitet još i povećava što uzrokuje p r o b l e m e s paljenjem. A l g a m a najviše pogoduje t o p l o i suho vrijeme. ali Tickell zaključuju kako je to super. za proizvodnju biodizela u g l a v n o m se koristi m e t a n o l . jer osigurava s t a b i l n i j u reakciju p o t r e b n u za proizvodnju biodizela. klimu i vozilo koje koristimo. i m e n u j e m o ga m e t i l n i m esterom. obično se savjetuje to raditi u m a n j i m količinama. posebno s obzirom na o g r o m n e koristi. Procesom transesterifikacije lanci masnih kiselina se odvajaju od molekule glicerola i vežu se s m e t a n o l o m . 2 0 0 3 ) .html Naravno. a u SAD-u od soje.5%-tni. Izvor: URL:http://www. Logično je da biljke koje žive u toplijim krajevima i m a j u i veću produktivnost u ulju zbog više sunca. koristi bi bile višestruko uvećane. d o b i t ć e m o tri molekule alkilnog estera kako općenito nazivamo biodizel. Primjerice. a pri radu je t a k o đ e r obavezno nositi g u m e n e rukavice i zaštitnu odjeću. potreba da se bazeni rade na sunčanim i klimatski suhim mjestima. dakle vrlo visoke čistoće jer voda smeta procesu t r a n s e s t e r i f i k a c i j e . Također. Cilj kemijskog postupka proizvodnje biodizela je razbiti m o l e k u l u masti te na taj način smanjiti viskozitet ulju. viskozitet će se dovoljno smanjiti da većina dizelskih m o t o r a neće imati p r o b l e m a s ovim gorivom. poznavajući naše podneblje znamo koje kulture najbolje uspijevaju u krajevima gdje živimo. POMIJEŠATI UUE S PETR0DIZEL0M Ako u biljno ulje d o d a m o određenu količinu običnog petrodizela. današnji dizelski m o t o r i su nešto drugačiji. 2. M o g u ć e ih je kombinirati i koristiti ovisno od prilike do prilike. p r e m d a bi ovakav t i p proizvodnje goriva na početku zahtijevao veća ulaganja. Biljno ulje i dizel se miješaju najčešće u o m j e r u 5 0 . Na mjesto glicerola dolazi m e t a n o l . Cisto jestivo biljno ulje ima previsok viskozitet 2 112 113 . Michael Briggs s University of New Hampshire. a u većim količinama je i smrtonosna. Odsjek za fiziku. a niti zaštitne naočale nisu n a o d m e t . što znači da se sastoji od tri lanca masnih kiselina (estera) koje su povezane sa m o l e k u l o m glicerola. Najdalje je otišla N j e m a č k a koja godišnje troši 1. N a O H . na Europu odlazi gotovo 9 0 % . Ostaje n a m k a o t a j n a zašto se k u l t u r a koja n a m najviše može d a t i u proizvodnji goriva se najmanje koristi. Dakle. Ipak. 2 0 0 5 ) . Glicerol tone na d n o . O č i t o je ipak kako u d o g l e d n o vrijeme ostajemo ostavljeni na korištenje poljoprivrednih kultura bogatih uljem. M e t a n o l treba biti 99. Kako bismo uopće razbili molekulu triglicerida. Osim toga. jer se bazene može stavljati u nenaseljena pustinjska područja. Bazen od 1 0 0 0 m m o g a o bi godišnje proizvesti čak preko 7. Taj se postupak naziva transesterifikacija. d o d a j e m o katalizator N a O H . Ukoliko želimo naglasiti s kakvom vrstom alkohola (u o v o m slučaju m e t a n o l o m ) smo radili biodizel. dapače. Briggs smatra da su to sve rješivi p r o b l e m i . Da bi prevladali ove zapreke m o ž e m o izabrati između tri različita načina proizvodnje goriva na bazi biljnog ulja. čineći nusprodukt glicerin. KEMIJSKI MODIFICIRATI UUE (BIODIZEL) Gorivo koje se proizvodi od novog ili rabljenog biljnog ulja uz p o m o ć kemijske modifikacije zove se biodizel. Većina biodizela u EU dobiva se od uljane repice. poznat još i p o d Iznosi su p r o s j e č n i na g l o b a l n o m n i v o u i m o g u varirati od regije d o r e g i j e i o d v a r i j a c i j a iste k u l t u r e . Od jedne molekule triglicerida. može izazvati sljepilo.6 t o n a ulja. To su alge. Kod nekih robusnijih strojeva m o g u ć e je koristiti č a k 7 0 % biljnog ulja pomiješanog sa 3 0 % petrodizela.Biljka suncokret gorušica lan soja konoplja kukuruz kg ulja po hektaru 800 481 402 375 305 145 litara ulja po ha 952 572 478 446 363 172 da bi se koristilo bez ikakvih modifikacija. Z a t o je izrazito važno paziti da ne udišemo pare metanola i da ga naravno ne p r o g u t a m o . korištenje slane vode n a k o n čega bi se sol nagomilavala u spojevima. M o g u ć e je u nekim slučajevima umjesto m e t a n o l a koristiti etanol.

Pomiješati 10 ml izopropil alkohola (tj. m o r a m o ga zagrijati na 100 C. Tkanina za zavjese se lako pere. Soda m o r a biti suha bez kontakta s v o d o m . To znači da ako r a d i m o sa 100 litara ulja. Izmjeriti 1 ml otopine N a O H i izliti u o t o p i n u ulja. Izvagati p o t r e b n u količinu kaustične sode. Ponovo izmjeriti pH otopine.5 + 2 = 5. kositrom i bakrom. poluprozirne HDPE kanistere ili bačvice kako bismo mogli vidjeti što se dešava u n u t a r posude. U najgorem slučaju može n a m se desiti da umjesto biodizela proizvedemo bačvu gela.5 g + onoliko g r a m a koliko smo mililitara otopine N a O H dodali tijekom titracije Na primjer: A k o smo u procesu tiracije 2 puta morali dodati po 1 ml vodene otopine N a O H . T r e b a m o v o d o m koju i m a m o Procedura proizvodnje biodizela: 1. a k o bi titracijom odredili da n a m je potrebno 5. pa t r e b a m o izbjegavati koristiti te materijale pri proizvodnji biodizela. pH će najvjerojatnije biti oko 5. Priprema natrij-metoksida Izmjeriti potrebnu količinu m e t a n o l a . a vrlo dobro filtrira mrvice hrane jer je gusto pletena. Cilj je postići pH oko 8 do 9 i tada je titracija završena. p o s e b i c e za h l a d n i j e g vremena. za količinu od 100 litara ulja t r e b a m o izvagati 5 5 0 g kaustične sode. Soda se mora potpuno rastopiti (označimo to kao 0. ali neupotrebljiv za korištenje. P r a k t i č n o je koristiti bijele.1%-tna N a O H otopina). Posudu u kojoj p r i p r e m a m o natrij-metoksid treba dobro protresti ili još bolje miksati 15tak minuta uz p o m o ć bušilice i nastavka za miješanje boje. Postupak titracije Ovo je najteži i najkritičniji dio postupka. Z a t i m otopinu ostavimo da odstoji najmanje 24 h da bismo bili sigurni da je sva kaustična soda otopljena u metanolu. Titracija: Pomiješati 1 g kaustične sode s 1 I destilirane vode. 2. jer toplo ulje teče p u n o brže. ili filteri za kakvu kakvi se k o r i s t e u r e s t o r a n i m a . e m a j l i r a n e ili p o s u d e o d nehrđajućeg čelika. NEMOJTE nastaviti s postupkom dok se sva s o d a ne o t o p i . ukupna potrebna količina N a O H će biti: 3.nazivom kaustična soda je izrazito toksična kemikalija koja može oštetiti kožu. izmjerite pH otopine ulja u izopropanolu. a n a m a se iz iskustva pokazalo da je još bolje koristiti gusto pletenu sintetičku t k a n i n u za zavjese. kako bi isparila. Budite uporniji od sode! OPREZ!!! A k o dodir s kožom primijetimo. Zagrijavanje ulja će u velikoj mjeri olakšati filtriranje.5 g r a m a po litri ulja. A k o u o t p a d n o m ulju ima puno vode. Za vrijeme miješanja natrij-metoksida treba imati zaštitnu opremu i po mogućnosti ne piti crno 114 115 . Trebali bismo biti što točniji. voda smeta procesu transesterifikacije jer se veže sa kaustičnom s o d o m i pretvara ulje u sapun. K o r i s t i t e p l a s t i č n e p o l i e t i l e n s k e . potrebno n a m je 20 litara m e t a n o l a . P o m o ć u lakmus papira ili još bolje elektroničkog mjerača p H . A k o i nakon 24 h na d n u posude vidimo nerastopljene kristaliće kaustične sode. proces titracije n a m daje odgovor koliko kaustične sode trebamo za proces. Dakle potrebna količina N a O H za p o t p u n u transesterifikaciju jest: 3. O t o p i n u l a g a n o zagrijati i miješati dok se svo ulje ne rastopi u izopropanolu. N a i m e . Potrebna količina je 2 0 % od količine ulja. Dodavati po 1 ml otopine N a O H i nakon svakog dodavanja izmjeriti pH otopine ulja. Treba kupiti N a O H 96%-tne čistoće. Na primjer. Važno je zapamtiti koliko smo u k u p n o mililitara otopine N a O H dodali u otopinu ulja. Kaustičnu sodu usipati u m e t a n o l . kako bi se kaustična soda otopila u m e t a n o l u . oči i pluća. Miješanjem N a O H i metanola nastat će natrij-metoksid. 3. a može biti i smrtonosna ako je p r o g u t a m o .5 g 4. Soda reagira s a l u m i n i j e m . koji je po sastavu sapun. P o n e k a d se. jer hitno oprati s natrij-metoksid dođe u spalit će je bez da i ubija živce. s t a k l e n e . izopropanola) s 1 ml iskorištenog ulja od kojeg r a d i m o gorivo. kaustična soda tvrdoglavo ne želi rastopiti u metanolu. Uklanjanje vode Kao što smo već rekli. Filtriranje Iskorišteno ulje uvijek m o r a m o zagrijati i filtrirati kako bi uklonili krute ostatke od prženja. U tu svrhu se najčešće koristi gaza u dva sloja.

Ovdje je važno naglasiti kako to nije najhitnija stvar koju trebate napraviti o d m a h već više nešto što d u g o r o č n o treba imati na u m u . Da ne bismo morali stajati iznad bačve sat vremena s bušilicom u ruci. napravili ste svoje prvo biodizel gorivo. jer glicerin može začepiti filter za gorivo u vašem vozilu. Potrebno ih je zamijeniti sintetičkima. Tijekom zime. Također. Miješanje obično traje oko sat vremena. t r e b a m o s a g r a d i t i m e t a l n i stalak n a k o j e m ć e b u š i l i c a b i t i čvrsto p r i č v r š ć e n a . Ipak. To se može napraviti kod a u t o m e h a n i č a r a i nije skupo. Cetanski broj biodizela je veći od o b i č n o g dizela. biodizel se može početi gelirati na različitim t e m p e r a t u r a m a . Sto se tiče proizvodnje.spremnu za svaki slučaj. P r o m a t r a j t e ponašanje vašeg vozila. bolje je koristiti prvotno nabrojana ulja. ali se preporuča provjeriti svako vozilo zasebno. 6. Cetanski broj označava kvalitetu dizelskog goriva. Još neki savjeti Za p o č e t a k je bolje početi s m a n j i m k o l i č i n a m a b i o g o r i v a . I ratovima za n a f t u ! Sada je samo preostalo da ga izvadite biodizel iz bačve i natočite u svojeg dizelaša. Pazite da prilikom prelijevanja ne povučete m a l o glicerina zajedno s biodizelom. kokosovo ulje. o d n o s n o b a k t e r i j a k o j o j p o g o d u j u takvi uvjeti. n a t r i j . (pogledati tablicu na sljedećoj stranici. Glicerin će pasti na d n o . Konačno biodizel! Čestitamo.m e t o k s i d izlijemo u ulje. Prvo krenite sa učenjem s a m o g procesa. Rjeđi slučaj. Jedan od načina je koristiti veliko plinsko kuhalo s većim loncem u kojem dio ulja zagrijemo na oko 100°C i zagrijano ulje p o m i j e š a m o s o s t a t k o m . korištenje bilo koje vrste biogoriva za kretanje vozila u Hrvatskoj još uvijek nije regulirano. No. Dobro je da proizvedeni Na dnu se treba odvojiti tamniji dio glicerin motor e. Da bi r e a k c i j a bila u s p j e š n a . veće količine ostavite za kasnije kad ćete imati više iskustva i znanja. jer r a d i t e n a v a š e m p r i v a t n o m vlasništvu. Nije niti dozvoljeno. Taloženje i separacija Dakle. U tablici koja slijedi d a j e m o vam razine geliranja. ali nije niti zabranjeno. n a j m a n j e 8 sati pustit ćemo mješavinu da odleži. Njeno odstranjivanje je također m o g u ć e sredstvima koja se m o g u kupiti u d u ć a n i m a koji prodaju a u t o o p r e m u . U t o m slučaju bolje je koristiti suncokretovo ulje. jer imaju veći cetanski broj. Sto je cetanski broj veći. Ukoliko koristimo 100%-tni biodizel savjetuje se p r o m j e n a svih g u m e n i h dijelova u vozilu kroz koje prolazi gorivo. D o b r o je ugraditi mali prozirni predfilter za gorivo. repičino ili sojino ulje. m o g u ć e je da vas kazne ukoliko vas ulove kako se vozite na biodizel. Teoretski biste m o g l i biodizelom pokretati i vašu poljoprivrednu mehanizaciju na vašem polju. VAŽNO: za razliku od m n o g i h zemalja EU-a i svijeta. ponovo koristeći ručnu bušilicu s nastavkom za miješanje boje. zakašnjenja u paljenju su m a n j a . 5.i h . odnosno sposobnost samozapaljenja goriva kada pokrenemo vozilo. ali također m o g u ć je da se u iznimno vrućim i suhim p o d r u č j i m a pojavi na biodizelu zelenkasta sluz. jer n e m a z a k o n a koji t o r e g u l i r a . T r e n u t n o je situacija negdje između neba i zemlje pa levitirate iznad rupa u zakonu. mast). Recite doviđenja naftnoj industriji. T a k o će n a m on uvijek pokazivati koliko n a m je kvalitetno naše gorivo. to ne smijete raditi po zakonu bez dozvole. korodira boje pa t r e b a m o paziti u kakvoj posudi r a d i m o biogorivo. a svjetliji. d o b i v e n u m j e š a v i n u j e potrebno d o b r o izmiješati.) ZMAG-ov biodizel generator za struju biodizel odstoji oko t j e d a n d a n a kako bi bili sigurni da se glicerin d o b r o nataložio. U g l a v n o m se radi o vozilima starijima od polovice ' 9 0 . N a k o n što se mješavina miješala 1 h. Još jedna važna stvar je geliranje i smrzavanje biodizela. Vrijedi isto i za kaustičnu sodu. Ispod tih razina ulje se počinje gelirati do smrzavanja te ga ne m o ž e m o koristiti kao gorivo. A k o jest. prozirni biodizel će ostati iznad. Z a t o a k o smo u hladnijim krajevima ili gorivo koristimo zimi t r e b a m o paziti s uljima koja su sklonija geliranju ( p a l m i n o ulje. ako imate p r o b l e m s paljenjem. Predfilter je također koristan i zbog sklonosti biodizela da pokupi sa s o b o m prljavštine iz rezervoara koje su se nataložile od običnog dizela ili radi korozije rezervoara. biodizel će kao kiselije gorivo od običnog dizela nagristi te dijelove. a k o smo u toplijoj klimi ili koristimo biogorivo t o k o m ljeta. Ovisno o vrsti ulja. Grijanje i miješanje A k o je ulje prehladno. Ukoliko to ne napravite. m o r a m o ga zagrijati na n a j m a n j e 20°C. Ne biste trebali imati problema ukoliko koristite biogoriva za pokretanje generatora za struju. odnosno razina kada ulje prelazi iz čvrstog stanja u tekuće.. 7.. Još j e d n o m provjeravamo da li je sva kaustična soda otopljena u m e t a n o l u . Nafta iz Iraka je regulirana. č e k a m o narednih 8 h da se na d n u bačve nataloži nastali glicerin. m o g u se koristiti uobičajeni aditive za dizelske 116 117 .

Princip je da članovi zadruge ulažu u sakupljanje. Najbolji su iz korporacije Kia gdje kažu kako zaista ne vide zašto njihova vozila ne bi išla na biodizel. Stoga v a m se može d o g o d i t i da naiđete na k o n t r a d i k t o r n e p o d a t k e . Zadruga proizvođača biogoriva u Velikoj Britaniji Biopower UK 4 razvila je svoj vlastiti način proizvodnje istoimenog goriva. Svako vozilo je moguće prebaciti na biogoriva ukoliko to želimo. Hyundai. Uvijek je bolje ostaviti sirovo jestivo ulje za prehranu. Grupacija Volkswagen (VW. Potrebno je s a m o znati da lažu i imati vjeru u naše sposobnosti da sami proizvedemo biogorivo.eij. ali da oni ne daju g a r a n c i j u . Televizijska kuća Channel 4 u svojoj anketi koju je provodila na ljeto 2 0 0 4 . 2 Vidjeti r e z u l t a t e na U R L : h t t p : / / w w w . g o d i n e dobila je slijedeće odgovore a u t o korporacija.p o w e r .Tip ulja Razina geliranja u stupnjevima C čisto jestivo ulje/ SVO repičino suncokret ovo maslinovo soji no kukuruzno kokosovo palmino -5 -18 -12 12 -5 + 20 do24 + 3 0 do 38 metil-ester (biodizel etil-ester (biodizel s s metanolom) etanolom) -10 -12 -6 -10 -10 -9 14 -12 -14 -8 -12 -12 -6 10 Izvor: URL:http://www. Land Rover. Na p u m p a m a se (dakle legalno i provjereno) prodaje biodizel. Peugeot ističe kako su svi dizel modeli kompatibilni da voze na biodizel. ali su poslije promijenili tu odluku zbog osjetljivosti novog sistema za ubrizgavanje goriva. Isto ga m o ž e m o miješati s o b i č n i m d i z e l o m u o m j e r i m a koje ž e l i m o . M a z d a . O biodizelu n e m a j u nikakav stav ili nisu provodili istraživanje o ponašanju biodizela u svojim vozilima te ne daju nikakvu garanciju i ne preporučaju korištenje biodizela uopće: Crvsler/ Jeep. KEMIJSKI MODIFICIRATI GORIVO (BI0P0WER) Osim transesterifikacije postoji i jednostavniji način da se ulje kemijski izmijeni i pretvori u biogorivo. proizveden nakon 2 0 0 1 . Na d r u g o m pak mjestu pronašli smo kako u N j e m a č k o j gdje se prodaje 100%-tni biodizel na benzinskim p u m p a m a samo VW i Opel preporučuju korištenje biodizela. znanjem i tehnologijom a u t o korporacije nude udio biodizela od 5% kao jedino sigurno rješenje. Takvo ulje se najčešće može dobiti besplatno ili vrlo jeftino u svakom restoranu. godine garantirala da njihova vozila m o g u ići na biodizel. Također.). Ne t r e b a m o se brinuti niti za rad motora. Ford.2005. Volvo savjetuje konzultiranje oko modela vozila. Samo t o . Oni djeluju na području čitave Velike Britanije. Skoda. Seat) je do polovine 2 0 0 4 . S a m o do 5% biodizela u svojim a u t o m o b i l i m a preporučuju: Alfa Romeo. a savjetuje v a m se od korporacija čije aute vozite da to ne koristite. Naglašavaju kako garantiraju biodizel koji zadovoljava sve propisane standarde koji vrijede i za obični dizel. čak i pri vrlo niskim t e m p e r a t u r a m a . 118 119 . Citroen. 3 Ukoliko ste obični potrošač dovedeni ste u šizofrenu situaciju.). biodizel je pouzdano gorivo koje se lako može koristiti bez ikakvih preinaka u svim dizelskim vozilima. Mitsubishi.11. Osim na području Velike Britanije mreža proizvođača biopower goriva je sve razgranatija i ima članove diljem svijeta. do 5% biodizela kako bi se n a f t n o m dizelu digla kvaliteta. 2 0 0 5 .2005. za što nazad dobivaju kanistere pune biogoriva. u k ( 1 4 . u svim uvjetima. Renault. 4 Vidjeti na U R L : h t t p : / / w w w . Ipak. H o n d a . ali ističe da u većim tipovima proizvedenim nedavno m o g u ići i veće količine biodizela.g u i d e / ( a q / b i o f u e l s / b i o f u e l s Vidjeti LJRL:hHp://www. c o . menzi ili pečenjari koja koristi fritezu. Promijenili su odluku i odredili samo 5% biodizela kao dozvoljenog. Volvo također priznaje granicu od 5%. Toyota. ali eto niti aktivno ohrabruju pa je sve na n a m a . Biodizel možemo direktno sipati u naš rezervoar bez straha da će stvoriti ikakve probleme u našem vozilu. c o m / 4 c a r / b u y i n g . b i o . Zanimljivo je da auto proizvođači i m a j u prilično neprijateljski odnos prema biodizelu i po t o m e je jasno kako su im veze s n a f t n i m korporacijama još uvijek jake.html JOJitml (12. Fiat. g o d i n e ide bez p r o b l e m a na b i o d i z e l .12. neovisno što n a m kažu iz auto korporacija. BMW u Njemačkoj osigurava kompletnu o p r e m u za biodizel koja se može naručiti pri kupnji a u t o m o b i l a . a koristiti iskorišteno ulje kada god m o ž e m o . Većina proizvođača a u t o m o b i l a će upozoriti kako za ubacivanje više od 5% biodizela ( 9 5 % obični dizel. Već smo rekli kako u proizvodnji biogoriva na bazi biljnog ulja velik potencijal predstavlja ulje koje je već iskorišteno za prženje hrane. Reakcije su različite i kod istog proizvođača u različitim zemljama ovisno kakva je institucionalna podrška biodizelu u pojedinoj zemlji. Mercedes (osim jedan dio proizvodnje koji ide direktno za taxi službu u Njemačkoj). Austrijski institut za biogoriva pak tvrdi kako Nissan Primera. potrošnju ili brzinu. 5% biodizel) u spremnik auta ne daju garanciju. 2a.journeytoforever. i Vauxhall/Opel. U Nissanu N j e m a č k a kažu kako "oni aktivno ne o b e s h r a b r u j u " korištenje biodizela. c h a n n e l 4 . proizvodnju i rad zadruge. Daihatsu/lsuzu. ) . A k o se radi o 2 biodizelu slabije kvalitete. Deavvoo. A u d i . U Francuskoj se već ubacuje u običan dizel. Suzuki.org/ Unatoč nekim negativnim aspektima ove metode. Ovo je stvarno lijep primjer organiziranja više ljudi u proizvodnji biogoriva. Biopower zadruga koristi upravo takvo ulje. 3 (11. Saab. U t r e n u t k u kada ljudi na svakojakim vozilima širom svijeta rade promjene kako bi ih vozili na čisto jestivo ulje (SVO) prava je sramota da n a m prebogate novcem.int/energu_transport/atlas/htrnlu/lbeucomp. 1 2 . na način da posvuda sakupljaju iskorišteno jestivo ulje te ga prerađuju u biopower gorivo. HDI m o d e l i bi m o g l i i m a t i p r o b l e m a . i MG Rover.europa.

uljni razrjeđivači. Vauxhallu. tekućina za hlađenje motora zagrijava biljno ulje koje se nalazi u d r u g o m spremniku. Škoda. jer su zasićene masnoće preguste. mogućnost potpuno ekološkog goriva. vozili na biopower gorivo. Pod ovim o p ć i m pitanjem sažeto je nekoliko m a n j i h . što je od velike važnosti. No biopower gorivo nije idealno za hladnija podneblja. U literaturi ć e m o najčešće naići na pojmove "straight vegetable o i l " (SVO). te nema potrebe za promjenama u vozilu. Naravno. 120 121 . To znači da a u t o koji i m a rezervoar od 45 litara s jednim punjenjem emitira 1 17 kg C O r A k o m j e s e č n o potrošite dva rezervoara to znači da g o d i š n j e s a m o s korištenjem vašeg a u t o m o b i l a emitirate 2 tone i 8 0 8 kg C 0 2 . ali j e d n o m kad je o p r e m a instalirana u vozilo. M a n e su m u : poželjno je izvršiti promjene na a u t u ukoliko živimo u hladnijim p o d r u č j i m a . Pet minuta prije gašenja motora potrebno je ponovno prebaciti na prvi spremnik da bi se cijevi i motor "očistili" od o b i č n o g ulja. Koliku korist biogoriva čine za zaštitu prirode i klimu? M o g u li biogoriva u potpunosti zamijeniti naftu? Koliki je emergy biogoriva? Koliko bi prosječnoj obitelji bilo potrebno zemlje da zadovolji svoje potrebe biogorivima? To su pitanja na koja ć e m o sada pokušati odgovoriti. m o r a m o ga d o b r o profiltrirati da bi se uklonile bilo kakve krute čestice. Nakon toga se metode razlikuju. M o ž e m o reći kako su prednosti jednoga m a n e d r u g o g i obrnuto. vrlo je praktična pri s a m o m korištenju. u gorivo se d o d a j u 1 aditivi koji poboljšavaju kakvoću goriva. Većina nas potroši i više od dva puta mjesečno. N a i m e . Biodizel biznismeni vrlo često se vole reklamirati kao proizvođači goriva u kojem se uopće nisu koristila fosilna goriva. Prvi korak s uklanjanjem krutih čestica je isti. za proizvodnju goriva se koristi samo prozirno. Land Rover. ako koristimo korišteno ulje. Jako su dobri i Renault. ali kompliciranija m e t o d a . Trebate znati kako su dizel motori s direktnim ubrizgavanjem goriva (TDI. kad se motor zagrije. nezasićeno ulje. Svaka od ovih metoda (biodizel i biopower) ima svoje prednosti i m a n e .Princip proizvodnje biopower goriva jednostavniji je od proizvodnje biodizela. Z a t i m se ono jednostavno razrijedi d o d a t k o m otapala. Nakon što se ulje kroz o d r e đ e n i vremenski period (oko šest t j e d a n a . kao što su korištenje toksičnih kemikalija fosilnog porijekla i nastajanje glicerina kao nusprodukta. white spirit. a to je modifikacija vozila. Kod nekih vozila to se provodi p o m o ć u električnih grijača. ovisno 0 t o m e u kojoj mjeri želimo da naše gorivo bude prirodnog porijekla. VW i BMW. smanjuju d i m . o p ć e n i t o j e o s j e t l j i v i j e n a h l a d n i j a p o d r u č j a . ovdje nije uključena potrebna energija pa o n d a i emisija od fosilnih goriva koja su n a m potrebna da uopće izvadimo. primjerice parafinsko ulje. Po iskustvu ljudi iz biopower mreže najboljim vozilima za njihovo biogorivo do sada su se pokazali: Mercedes. prebacimo sklopku na k o m a d n o j ploči ili negdje blizu i motor počne vući zagrijano biljno ulje iz d r u g o g spremnika. bez gubitaka i proizvodnje o t p a d a . Biopower m e t o d a ima prednosti jer: nema kemikalija. osiguravaju bolje paljenje. održavaju dijelove čistima i drugo. O g r o m n e su uštede emisije C 0 2 koje ostvarimo vozeći naša vozila na biodizel. Biopower gorivo može imati problema kod temperatura nižih od 8 °C. a kada bi izračunali u k u p n u bila bi još i veća. Z b o g korištenja metanola koji je fosilnog porijekla. ne treba lagati. Volvo. Toyota i drugi. kerozin. Osim kemijskom p r e i n a k o m .6 kg C 0 2 (Tickell. Posebno s obzirom da je biopower m e t o d a i jeftinija. GM i Morrisu (BioPower. Kad se vozilo pokrene prvih 5 m i n u t a vuče gorivo iz prvog spremnika u kojem je biodizel ili petrodizel. A u d i . 2 0 0 3 ) . dvije su mogućnosti: ili je biodizel industrijalac ili nema pojima. ali stabilniji i bolje podnosi h l a d n o ć u . Članovi biopower mreže razvili su posebne procesore p o m o ć u kojih se iz iskorištenog jestivog ulja lako separiraju nezasićene masnoće od zasićenih. dobiveno gorivo bit će 100% proizvod prirodnog porijekla. Korištenje čistog jestivog ulja je najekološkija metoda korištenja biogoriva. je u vozilo ugraditi još jedan spremnik za gorivo. kako bi se m o t o r m o g a o upaliti sljedećeg dana kad se m o t o r i gorivo ohlade. pa predlažu i intervencije na vozilu u Fordu. To je znači direktna emisija iz našeg a u t a . 2 0 0 5 ) . Ukoliko n e m a m o izmjenjivač topline preporučuje se smanjenje količine biopower goriva i dodavanje običnog dizela ili ubrizgavanje spreja koji će olakšati zapaljenje u cijev za zrak motora. Ulje nije potrebno kemijski modificirati. Najviše problema su imali. Kao otapala m o g u se koristiti različita sredstva. Kad se n a k o n 5 m i n u t a ulje u d r u g o m spremniku zagrije. Za svaku litru benzina u našem a u t o m o b i l u emitira se 2. Bilo bi najbolje kada bismo za vrijeme toplijih mjeseci kakvih je većina. Nissan. te se na taj način postiže smanjenje viskoziteta. jednostavan proces proizvodnje. Ovo je prilično komplicirana metoda. Na primjer ako kao aditiv koristimo terpentinsko ulje. 3. Biodizel j e : kompliciraniji i opasniji za proizvodnju. pruža n a m treća mogućnost. a tijekom hladnijih mjeseci na biodizel. Postoje raznorazni načini da se biljno ulje u rezervoaru zagrije. Z a t o članovi biopower-a preporučuju da se u vozilo ugradi mali izmjenjivač topline kojim se gorivo pri dovodu u motor zagrijava p o m o ć u vruće tekućine za hlađenje motora. CDI ili CRD. Peugeot. MODIFICIRATI VOZILO Način da se prevladaju negativni aspekti biodizela. Osim otapala za smanjenje viskoziteta. Z a t i m . običan dizel. Uz odgovarajuće preinake na vozilu m o g u ć e je direktno u rezervoar točiti neprerađeno jestivo ulje. pretvorimo i transportiramo sirovu naftu kao gorivo. Ukoliko nas neko ide uvjeravati u t o . biodizel nije p o t p u n o obnovljivo gorivo. Premda je biodizel o g r o m a n korak u odnosu na naftu. Koliko su zelena biogoriva? Na kraju krajeva ovo je i najvažnije pitanje. te se na taj način gorivu dodatno smanjuje viskozitet. b i l j n o m ulju se viskozitet može smanjiti i zagrijavanjem na 70°C. terpentinsko ulje. U SAD-u se godišnje u prosjeku napravi čak više od 2 0 0 0 0 km godišnje. PDI ili PD) manje prijemčivi za SVO. a može se koristiti i novo i rabljeno jestivo ulje. ovisi o kvaliteti) rasloji. Bolja.

K a o i kod d r u g i h izvora energije i ovdje se p i t a m o o ukupno utrošenoj energiji potrebnoj da neki izvor energije p o č n e m o koristiti. zbog tzv. C 0 2 z a m k a je pojava kruženja C 0 2 u ciklusu proizvodnje i potrošnje biogoriva. ) . 2 0 0 5 . S t i m se posebno "proslavio" profesor David Pimentel s Cornell Universityja koji je u dva navrata proglasio etanol c r n o m r u p o m energije.2 dvije jedinice energije.pdf (11. 0 9 . Usporedba emisije biodizela s konvencionalnim dizelom prema Ministarstvu okoliša SAD-a (EPA) Tip emisije Regulirane ukupni nesagorjeli ugljikovodici CO onečišćujuće čestice dušični oksidi -67% -48% -47% + 10 -20% -12% -12% + 2% profesora sa sveučilišta Berkeley Teda Patzeka. Ugljikovodici i sitne čestice su uzročnici lokalnog onečišćenja zraka te zbog njih nastaju astmatična oboljenja te kancerogene bolesti dišnih sustava.5% -15.us/Ethanol/ balance.09.oxg ( 1 3 .843 1. ) . N a i m e sav C 0 2 koji se ispusti u a t m o s f e r u t o k o m sagorijevanja. V i d j e t i URL:http_j^v¥W.Ukoliko se vozimo na 100-tni biodizel emisija C 0 2 je za čak 7 8 . CO je izrazito otrovan.2005.html 7 Početkom 2 0 0 6 .oxg/ ( 1 9 .nbb. što je kako smo već rekli najneefikasniji resurs za proizvodnju goriva. Ipak. ali i poljoprivrednoj kulturi od koje smo dobili naše ulje. Ističe se kako je povećanoj emisiji N O x uzrok veći cetanski broj kod biodizela. za razliku od trošenja fosilnih goriva. ali kod biodizela pomaže nedostatak sulfata. Emisija N 0 2 ovisi o vrsti vozila.state.gov/docs/legosti/fy98/24089. a posebno etanol dobivali su od zaduženih krugova. 122 123 . Na taj način ne d o v o d i m o novi C 0 2 u sustav. kritike kako je u k u p n a energija potrebna da ih se proizvede veća od one koju d a j u . slijedeća generacija biljaka ponovno apsorbira. od kojih izdvajamo onu od Davida Morrisa s Institute for Local Self-Reliancea. Dušični oksidi kojih jedino ima više također stvaraju s m o g .). T i m e su i oni d e m a n t i r a l i kako se radi o energetski neefikasnom gorivu.2 jedinice fosilnih goriva. smrtonosan plin. Čisti energetski d o b i t a k (net energy g a i n ) n a m je iznimno važna vrijednost kada govorimo o energiji.mda. već dolazi do kruženja. Stoga. 6 Energetski prinos n a m označava odnos između jedinice energije koju s m o dobili i jedinice energije u fosilnim gorivima potrebne za dobivanje određene energije. Ministarstvo energije zajedno s Ministarstvom poljoprivrede izradilo je analizu iskoristivosti biodizela.2005. p r e m d a će to smanjiti snagu m o t o r a . Pimmentalova upornost je zanimljiva pošto je nemali broj puta d o b i o ozbiljne kritike i neodgovorena pitanja zašto koristi krive i zastarjele podatke? P i m m e n t a l je d o b i o 2 0 0 5 . I biodizel. Da se proizvede jedinica naftnog dizela p o t r e b n o je 1.).7% 34% 220% Izvor: URL: http://www. g o d i n e u časopisu Science ( N o .805 0.nrel.pdf (13. Kao i Pimmental prije i ovaj put su dobili kritike od m n o g i h organizacija i institucija. S obzirom na uloženo.20 Ukupni gubitak ili dobitak energije -19. n a URL:http://www. biodizel daje 3. 2 0 0 5 . Vidjeti URi:http://v¥wwJ)iodiesel. 1 2 . Biodizel ima veću u k u p n u energetsku iskoristivost od dizela za čak 2 8 0 % . 6 ' Vidjeti i s t u d i j u U S D A a n d US DoE ( 1 9 9 8 ) Life Cycle Inventory of Biodiesel a n d P e t r o l e u m Diesel for Use i n a n U r b a n Bus. danas su na tržištu aditivi koji smanjuju emisiju N O x pri korištenju biodizela. 3 1 1 ) objavljena je studija s k u p i n e z n a n s t v e n i k a sa Sveučilišta u Berkeleyu na č e l u s e n e r g e t s k i m stručnjakom Alexom Farrellom. URL: http://www. Ovdje je važno n a p o m e n u t i kako se radi o proizvodnji etanola od kukuruza. O n i su izračunali kako etanol daje 2 0 % veću energiju od utrošene. Također.ilsr. gdje su ponovili svoje teze o etanolu te zaključili slično kada je riječ i o biodizelu. PAHovi i nPAH-ovi su potencijalni uzročnici raka.12.mn. 5 Morris je napisao posebnu studiju u kojoj je sumirao sve rezultate o emergyju biogoriva te je izložio zanimljive rezultate kako ne samo da su biogoriva energetski pozitivna već i donose više od naftnih goriva.org/pdf_files/fuelfactsheets/emissions.34 3. što se vidi u slijedećoj tablici: B100 (100%-tni biodizel) B20 (20% biodizela) Neregulirane sulfati P A H (policiklički aromatski ugljikovodici) n P A H (dušični PAH-ovi) specifični ugljikovodici koji stvaraju s m o g -100% -80% -90% -50% -20% -13% -50% -10% Gorivo Benzin Dizel Etanol Biodizel Energetski prinos 0. gdje su dobili kako za svaku jedinicu utrošene energije fosilnog goriva. g o d i n e podršku od 5 Izvor: Minnesota Department of Agriculture. etanol je 8 1 % efikasnije gorivo od benzina. u svom su istraživanju istaknuli kako je ušteda C 0 2 korištenjem etanola svega 13% s o b z i r o m na C 0 2 koji se emitira prilikom proizvodnje. Ponudili su kao rješenje ulaganje u nuklearnu industriju. dobro je usporiti zapaljenje i t a k o smanjiti emisiju N 0 2 . 5 % m a n j a od emisije vozila koje vozi na dizel. zatvorenog kruga ili C 0 2 zamke. Označava razliku između energije potrebne da ulovimo/uberemo određeni resurs energije i energije koju n a m taj resurs nakon t o g a daje.

većina biodizela u SAD-u je od G M O soje. premda i za to postoje prepreke. kada govorimo o odnosu biogoriva i gladi treba reći da vrlo često kritičari od stabla ne vide šumu.Hrvatska. Prilično je licemjerno optuživati biogoriva za mogući utjecaj na porast gladi u svijetu. m o g l i bismo od jednog hektara dobiti oko 1000 litara biodizela. Drugdje se ističe kako bi mogli dostići 2% (CAT. Svega tri desetine od 1 % američkog izvoza završi kao direktna hrana za gladne u najsiromašnijim zemljama. poslije pšenice i riže.3 milijardi iskorištenog ulja iz restorana pokrio bi 5% u k u p n e potrošnje. Za pokretanje svih svjetskih vozila biogorivom. 2 0 0 4 ) . no koliko zaista i m a m o biogoriva? O d m a h na početku da kažemo kako ga n e m a m o dovoljno.org/story/2006/1/25/173315/103?source=daily (01.6 n o g o m e t n i h igrališta da z a d o v o l j i svoje g o d i š n j e p o t r e b e za b e n z i n o m u k o l i k o bi ga d o b i v a o o d k u k u r u z a . korištenjem iskorištenog ulja i neiskorištene zemlje SAD bi m o g l e zadovoljiti više od 15% od svoje potrošnje (Tickell. 10 Vidjeti U R L h t t p ^ Z f o o d p r D d u r t i a n d d f y (12. No ovdje ponovno dolazimo do politike i biznisa. što je o k o 10% potrošnje SAD-a. vrlo često podebljana nepravednim poljoprivrednim subvencijama bogatih SAD-a i EU-a.gristmill.Ali je zato vezan za masovnu industrijsku proizvodnju SAD-a i to je cijela priča s inzistiranjem na kukuruzu kao g l a v n o m resursu za proizvodnju goriva u SADu. trebali bismo trošiti i manje u određenim mjesecima u godini kada uglavnom boravimo u mjestu gdje radimo. što j e isto previše i neodrživo. već za hranu životinjama koje o n d a pretvaramo u meso. bilo bi joj potrebno 2 5 . u svojoj knjizi Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) ističe kako prosječnoj obitelji godišnje treba 0. 9 Ž i v o t i n j s k e m a s t i se t a k o đ e r m o g u koristiti u p r o i z v o d n j i te se g o d i š n j e proizvede 3 . 2 0 0 5 ) .3 milijarde litara iskorištenog ulja. K a d a bi Britanija poželjela zamijeniti svu svoju potrošnju u t r a n s p o r t u biodizelom. Svake g o d i n e 24 milijuna hektara zemlje ostane neobrađeno u SAD-u. 9 Iznos od 1 1. 2 0 0 3 ) .u . Doduše. P o energetskom prinosu biodizel je energetski najefikasnije gorivo. Sadnjom uljane repice dobilo bi se dodatnih 23 milijarde ulja. koje opet gotovo sav taj uvoz koriste za prehranu životinja. berbu i korištenje se b a c i . Svega 2 0 % kukuruza proizvedenog u SAD-u odlazi u izvoz. Kukuruz je treća po važnosti kultura u svijetu. U SAD-u s a m o fast-food restorani proizvedu 1 1. no to m a n j e govori o biogorivima. Ukoliko kao omjer u z m e m o uljanu repicu ili suncokret kao kulture koje uspijevaju u Hrvatskoj. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) u toj je zemlji 7 5 % soje genetski modificirano.7 milijuna hektara. Joshua Tickell je u svojoj knjizi probao izraditi računicu o mogućnostima korištenja biodizela. a ne zbog nedostatka hrane ili prenapučenosti. 9 milijuna hektara zemlje.85 do 1 hektar neke uljane kulture da zadovolje svoje godišnje potrebe za gorivom. soje pa p a l m i n o g ulja. Ponekad se stavlja na pladanj aktivističkih rasprava dilema hrana ili goriva? George M o n b i o t ( 2 0 0 4 ) je eventualno globalno prihvaćanje biogoriva s obzirom na sadašnju potrošnju nazvao " h u m a n i t a r n o m i e k o l o š k o m k a t a s t r o f o m " . M o n b i o t je svojim kritičkim tekstom htio istaknuti kako ne bismo smjeli hraniti a u t o m o b i l e . jer već danas mi proizvodimo dovoljno hrane za sve ljude na planeti. Vidjeti:http://www. Čak 7 6 % kukuruza koja se proizvede u SAD-u ode na prehranu životinja koje postaju meso.grist. Velika Britanija bi od recikliranja iskorištenog ulja m o g l a zadovoljiti tek 1/380 svojih potreba za potrošnju samo u transportu ( M o n b i o t . Također. No opet naglašavamo. Pa super o n d a .2005. O d r e p i c e b i t r e b a l a 3 . Danas je veliki broj ljudi g l a d n o .05. a od toga dvije trećine odlazi u najbogatije zemlje. U svijetu se najviše proizvodi ulje kikirikija. 9 n o g o m e t n i h igrališta. U Britaniji je t r e n u t n o 5. problem je u pretjeranoj ovisnosti o a u t o m o b i l i m a u SAD-u. prvo kao hrana. dok su n a m ljudi gladni. što je za većinu a u t o m o b i l a dva t a n k a n j a mjesečno. Svake godine SAD potroše 4 7 5 milijarde litara benzina i 2 2 8 milijardi litara dizela. 2 0 0 5 ) . U ovom trenutku n e m a m o dovoljno obradivih površina za proizvodnju biogoriva s obzirom na pretjeranu potrošnju. Dapače. Ponajmanje zbog proizvodnje biogoriva.). jer se upravo osnovne kulture ne proizvode za prehranu. Iz U t o m k o n t e k s t u m o ž e m o istaknti k a k o b i p r o s j e č n o m s t a n o v n i k u SAD-a bilo p o t r e b n o č a k 1 1. Tri desetine od jedan posto? Netko je s p o m e n u o b i o g o r i v i m a k a o k o n k u r e n c i j u h r a n i za siromašne? Više kukuruza o d e u p r o i z v o d n j u a l k o h o l n i h p i ć a u S A D . a ne direktno za potrebe ljudi. a više 0 našem suludom konzumerizmu. Posebno je bila otežavajuća optužba kako se kod proizvodnje etanola javlja problem velikih površina koja pretvaramo u tvornice goriva umjesto da se proizvodi hrana za ljude. 8 U Velikoj Britaniji Central Science Laboratory istaknuo je kako etanol dobiven o d žitarica i m a 6 5 % m a n j e emisije s t a k l e n i č k i h plinova o d benzina. Ljudi umiru od gladi zato što su žrtve nepravednog sustava. Kao i u slučaju kukuruza i ovo je postao zeleni poligon za brojne korporacije koje si umivaju imidž r e k l a m a m a kako proizvode biogoriva od GM usjeva. 2 0 0 3 ) . a ne s a m o pasivni potrošači koji čekaju da se biodizel pojavi na p u m p a m a . Ne t r e b a m o smetnuti s u m a kako se masovna proizvodnja biodizela bazira na sađenju m o n o k u l t u r a . Dakle. trebalo bi udvostručiti obradive površine (National Geographic . Jedan od problema je u t o m e što se danas visoko hranjive biljke proizvode za životinje. N a p o m e n u l i smo 8 kako je biodizel najbolje gorivo. Konzultant za okoliš Paul M o b b s . jer ć e m o sigurno trošiti više t o k o m ljetnih mjeseci kada p u t u j e m o . 8 m i l i j a r d i životinjske m a s t i ( T i c k e l l . a onda kao gorivo.2006. Ponovno dolazimo do trenutka kada je jasno da su n a m potrebniji proizvođači biodizela. To n a m pokazuje rezultate pri maksimaliziranju proizvodnje. n e g o što o d e k a o h r a n a z a 2 5 najsiromašnijih zemalja zajedno. 124 125 .11. Bilo bi p u n o efikasnije i ekološki prijateljskije pa i manje sklono širenju siromaštva da se taj kukuruz direktno konzumira. Suncokret je drugo po redu ulje koje se koristi u prehrani u svijetu. Mobbsova računica vrijedi samo ukoliko uspijemo postići potrošnju m a n j u oko 90 litara mjesečno.). Prema istraživanju University of Arizona u 10 SAD-u 40 do 5 0 % hrane spremne za žetvu.

Odnos hrane i goriva n a m zapravo d o b r o daje na znanje potrebu povezivanja različitih dimenzija u našem aktivizmu i životu. Pojavom industrijskih građevinskih materijala gradnja postaje uniformirana. c e m e n t je treći uzročnik emisije C 0 2 poslije transporta i proizvodnje energije te je industrija c e m e n t a odgovorna za 10% ukupne emisije CO. Ta industrija je sve veći prob­ lem. Kroz stoljeća ljudi su razvili vrlo raznolike tipove građevina. otporu ratovima za n a f t u i fosilna goriva. Nepotrebno trošimo fosilna goriva i z a g a đ u j e m o okoliš. transportu. Na primjer. posebno kada su već korištena. ulja su dobra i za mazanje vaših vozila. Materijali koji se koriste u m o d e r n i m građevinama svugdje su isti. čija funkcionalnost i estetika ne zadovoljavaju naše potrebe. m o r a m o uzeti u obziri utjecaj na okoliš. Prema nekim 126 127 . dokazano je da mikrovlakna koja ovi materijali ispuštaju m o g u biti vrlo štetna za čovjeka ako dospiju u pluća. s m a n j e n j u ovisnosti o a u t o m o b i l i m a i promoviranju te poboljšavanju javnog prijevoza i biciklističkih staza. Nerijetko se d o g a đ a čak i da je zdravlje korisnika ugroženo. k l i m a t s k i m p r o m j e n a m a .stanovnici koji duže vrijeme žive u blizini cementare često razviju bolesti dišnog sustava. S aspekta o t p a d a . što povećava količinu nepotrebnog transporta. u svijetu. Kao rezultat ovakve prakse čest je slučaj da živimo u n e h u m a n i m . Graditeljstvo Ljudi su oduvijek imali potrebu za izgradnjom neke vrste skloništa. m o d e r n o graditeljstvo je vrlo neučinkovito. boja i lakova također d u g o r o č n o m o g u štetno utjecati na zdravlje ukućana. tek nakon d u g o g niza godina korištenja staklene i kamene vune kao toplinske izolacije. T a k o se. Isparavanja od raznoraznih umjetnih materijala. raspoloživim prirodnim resursima i ljudskim p o t r e b a m a . a to je kako ć e m o vidjeti jako često. jer se približi rok isteka trajanja ili se pokvari. Skloništa su se pretvorila u nastambe i kuće. Na globalnoj dimenziji. u proizvodnji c e m e n t a troši g o l e m a količina energije koje dolazi iz fosilnih goriva. jer za vrijeme same izgradnje dolazi do proizvodnje velike količine o t p a d a . Načini izgradnje kroz povijest su varirali ovisno o klimatskim uvjetima.samih kućanstava u SAD-u se baci 15% već kupljene hrane. Nekorištenjem lokalno raspoloživih građevinskih materijala prisiljeni smo građevinski materijal dovoziti iz drugih krajeva. A što se tiče naših dragih ulja. na primjer. Cementare su i ekološka katastrofa na lokalnoj razini . energiji. Razmišljamo zaokruženo o hrani. Z a t o se t r e b a m o truditi smanjiti korištenje c e m e n t a kad g o d je to m o g u ć e i kad i m a m o dobre alternative. sada znate da pored mazanja tijela. Neki od njih su se do danas dokazali kao vrlo funkcionalni za specifično podneblje i klimatske uvjete. i generatora. energetski neefikasnim kućama/ zgradama.. o t p a d u . bez obzira na klimatske uvjete i na raspoloživost prirodnih resursa. jer godišnje raste proizvodnja za 5%. Osim toga. T i j e k o m vremena načini izgradnje postali su sve sofisticiraniji. a proizvodnja materijala sve kompleksnija. Proizvodnja industrijskih građevinskih materijala također često uzrokuje onečišćenje.

jer se često nalazimo u situaciji da n e m a m o dovoljno informacija kako iskoristiti efikasne ekološke materijale. osim što dugoročno smanjuje čovjekov negativan utjecaj na okoliš. Važan je i izbor materijala koji trebaju biti lokalno dostupni. struju. Nadalje.. 3. prilikom planiranja ekološke građevine. dvije su najvažnije pretpostavke za energetski efikasnu kuću: visok nivo izolacije i solarni pasivni dizajn. To je broj jedan. t a k o i kasnije uštedom energije. nego srušiti staru i ponovno izgraditi novu. ima manji negativni utjecaj na okoliš. To je danas puno teže kupiti. (2005) Ecovillages . Stoga bismo se t r e b a l i t r u d i t i g r a d i t i i izolirati naše s t a m b e n e o b j e k t e sa p r i r o d n i m materijalima koje po mogućnosti m o ž e m o nabaviti lokalno. J. Dobra izolacija ima najveći faktor u smanjivanju emisije CO. Ukoliko usporedimo potrebnu energiju za proizvodnju. čitava je skala različitih pozicija materijala s obzirom na u k u p n u energiju potrebnu da ih se proizvede.. Dobra izolacija i pasivni solarni dizajn osiguravaju n a m ne samo uštedu energije. Vrlo često niti n e m a m o troškova. Kao i kod korištenja energije ili odnosa prema hrani i ovdje je najbolje koristiti materijale koji su n a m najbliži. koji najčešće završi na odlagalištima i vrlo mali dio se može ponovno iskoristi u procesu gradnje. kako prilikom izgradnje. Prvi izbor n a m dakle trebaju biti materijali prirodnog porijekla. N a i m e . e n e r g i j a k o j u k o r i s t i m o t i j e k o m življenja u s t a m b e n o m objektu p u n o veća od one koju smo potrošili za izgradnju objekta. U t o m kontekstu jasno je i kako je bolje obnoviti staru kuću. Emergy -od drveta koje ima najmanji do aluminija koji i m a najveći. lož ulje ili biomasu.statistikama. a ne biti primitivac? A eto. U permakulturi pokušavamo oboje smanjiti. Uzimanje svih ovih aspekata u obzir. distribuira i n a k o n upotrebe propisno odloži. Prednost se naravno daje prirodnim materijalima ili što m a n j e izmijenjenim prirodnim sirovinama. ploče od konoplje. Najefikasniji oblik grijanja je d o b r o izolirana kuća. rušenjem nastaje velika količina n e u p o t r e b l j i v o g materijala. a n a k o n t o g a pasivno solarno grijanje. Kako se dobro izolirati. Tu u b r a j a m o ovčju v u n u .ovdje se stvar malo komplicira. nastaje oko 3 t o n e otpada. n e ć e m o uvoziti slamu ukoliko i m a m o druge prirodne materijale nadohvat ruke.A Practical Guide to Sustainable Communities: 106. t a k o da je uložena energija što m a n j a .M. u obzir treba uzeti energetsku efikasnost. uštedu na potrošnji resursa. baš zato jer pomaže ljudima i prirodi. 2. priznajemo kako je toplinska izolacija jedina izolacija koju podržavamo. Kao što smo rekli. U idealnim okolnostima. Z a t o što je to lako kupiti. već i osjetno kvalitetnije prostore za život. a da pritom n e m a j u štetan utjecaj na zdravlje korisnika i na okoliš. posljednjih g o d i n a sve veću popularnost dobivaju razni oblici ekološkog graditeljstva. celulozu u p l o č a m a ili nasjeckanu. Na primjer. Trajnost . pri č e m u naglašavamo kako je redoslijed tih faktora važan: 1 . A jasno je kako su zidovi i granice između ljudi dobre s a m o da ih rušimo! K o d s t a m b e n i h o b j e k a t a e n e r g i j u t r o š i m o n a dva n a č i n a : u k u p n o m energijom koja n a m je bila potrebna da izgradimo objekt i energijom koju koristimo za vrijeme života u o d r e đ e n o m s t a m b e n o m objektu.novca. jer što materijal duže traje. Čak 2 0 % odlagališta o t p a d a sačinjava građevinski otpad. emergy se povećava čak i do sedam puta. a sveto rezultira d u g o r o č n o m uštedom onoga čega i m a m o n a j m a n j e . Efikasnost materijala . Danas je s obzirom na naš preveliki k o n z u m e r i z a m . p u n o je češća situacija da efikasni materijali koji se nude na tržištu nisu prirodnog porijekla. Z b o g svih ovih razloga. Graditeljstvo n a m je najvažnije područje kojim štedimo energiju uz razmjerno mala financijska ulaganja. kada se ovakav o b j e k t prestane koristiti. ploče od pluta te ploče od 128 129 . prilikom izgradnje stambenog objekta od 120 m2 od Veća je za otprilike pet do deset puta L prvih 25 g o d i n a života u o d r e đ e n o m s t a m b e n o m prostoru. koja će biti usko povezana sa l o k a l n i m k l i m a t s k i m p r i l i k a m a .povezano s u k u p n i m utjecajem na okoliš. već je potreban bolji dizajn i efikasniji načini gradnje. A što je s potrošnjom energije za vrijeme korištenja neke zgrade ili kuće? Tržište nas je naučilo da k u p u j e m o "novije. U t o m smislu ako drvo uvozimo. bez obzira što ima izvrsna izolacijska svojstva. Pod ovim p o j m o m postoji cijela zbrka oko t o g a što ekološko graditeljstvo zapravo jest. može vlasniku donijeti značajnu uštedu novca. Izvor: Bang. lanene ploče i role. o b r a d u i transport određenog građevinskog materijala d o b i v a m o ovakve rezultate: Materijal drvo cigla cement plastika staklo čelik aluminij kWh po toni 580 2320 2900 3480 8120 13920 73080 konvencionalnih materijala. Kada razmišljamo o građevinskim materijalima odabir vršimo s obzirom na tri važna faktora. kvalitetnije i bolje" sustave za grijanje na plin.

1 Neki od njih su izrazito toksični pri rukovanju (npr.slame. Sto je vrijednost U(k) m a n j a . k a m e n u vunu i ploče od pjenostakla.pdf (20. tijekom proizvodnje se emitiraju toksične tvari.hr/hgl(/fileovi/4174. Trenutačni građevinski propisi zahtijevaju da ova vrijednost ne prelazi 0.25. Slijedeću skupinu izolacijskih materijala čine oni koji su prirodnog porijekla.greenspec. Jednostavnije rečeno ovaj koeficijent n a m govori koliko t o p l i n e neki materijal propušta. Treću skupinu sačinjavaju izolacijski materijali koji su dobiveni isključivo iz fosilnih goriva te ih ne m o ž e m o naći u prirodi. to je izolaciono svojstvo materijala veće. daju n a m d o b r a izolacijska svojstva. ) . sigurni za rukovanje i nisu toksični. Svojstvo toplinske izolacije nekog materijala mjeri se kao količina topline koju materijal propušta po jedinici površine po jedinici temperaturne razlike između vanjske i unutarnje temperature. Ovdje i m a m o polistiren (stiropor). pa još uvijek m o ž e m o naići na obje oznake.35.2005. te su prilikom rudarenja česta degradiranja tla i okoliša. Najčešće se označava kao vrijednost U. Svi ovi materijali imaju visok emergy. 2 0 0 6 . ploče i pjenu od poliuretana i ploče od fenolne pjene. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0.co. Tu ubrajamo staklenu vunu. Također. Stoga bi ih trebali izbjegavati.). Ovi materijali ne emitiraju toksične tvari i nisu opasni za rukovanje. 130 131 . ali ih prilikom proizvodnog procesa izlažemo b r o j n i m industrijskim postupcima koji ih čine m a n j e prihvatljivima u ekološkom graditeljstvu. Detaljnije pogledali na:URL:http//www. Slijedeća tablica n a m pokazuje usporedbe između različitih izolacijskih m a t e r i j a l a u k o l i k o želimo d o b i t i s t a m b e n i o b j e k t s visokom e n e r g e t s k o m efikasnošću. 0 1 . ali također i m a j u relativno visok emergy prilikom proizvodnje. Mjerna jedinica je W/m K. Materijal mineralna vuna ekspandirani polistiren (stiropor) ovčja vuna balirana slama celulozna vlakna Debljina (cm) 30 3I 32 35 32 2 Materijal pluto ekspandirana glina iverica drvo šuplja opeka betonski blokovi puna opeka Debljina (i 35 55 86 97 325 355 415 Izvor: http://hgk. Svi i m a j u visok emergy i ne m o g u se razgraditi.biznet.01. Vrijednost U(k) n a m daje koeficijent prolaska topline. dok se prije koristila oznaka k. U ovu skupinu još ubrajamo i kuglice e k s p a n d i r a n o g perlita.uk ( 1 2 . spadaju u obnovljive resurse te i m a j u mali emergy a k o ih nabavljamo iz lokalnih izvora. nerazgradivi su i ne m o g u se reciklirati. To je količina topline koju zgrada/kuća gubi u 1 sekundi po m 2 površine kod razlike temperature od 1 K. a treba paziti i prilikom instaliranja da ne d o đ u u dodir s kožom ili dišnim putevima. Svakako bi ih trebali izbjegavati. poliuretanska pjena). e k s p a n d i r a n i v e r m i k u l i t i e k s p a n d i r a n u g l i n u . Svi materijali iz ove skupine su reciklirajući.

Pasivni solarni dizajn je posebno 132 133 . tako da je cijela duža stranica građevine izložena suncu koje dolazi s juga (ili sjevera ako se nalazimo u južnoj Zemljinoj hemisferi). Korištenje svih ovih materijala uvelike smanjuje u k u p n u količinu otpada u s a m o m procesu gradnje. Ovakve građevine dizajniraju se u skladu s lokalnim klimatskim prilikama te se pri gradnji m u d r o koriste lokalni resursi. danas se pri gradnji. Ukupni energetski troškovi. različiti oblici gradnje g l i n o m . jer bit pasivne solarne arhitekture leži u d o b r o m planiranju. Pasivna solarna arhitektura temelji se na nekoliko jednostavnih načela: 1. VELIKE STAKLENE POVRŠINE NA OSUNČANOJ STRANI A k o želimo maksimalno iskoristiti potencijal sunca m o r a m o mu o m o g u ć i t i da u maksimalnoj količini prodre u unutrašnjost građevine. ali zahtijevaju više fizičkog rada od konvencionalnih kuća. Kako putanja sunca nije ista svugdje na Z e m l j i . a umjesto betona prednost se daje cigli i kamenu. prilagođeni m o d e r n i m p o t r e b a m a . Velika pažnja se pridaje štednji energije i vode. t e r m a l n a m a s a ) . a putanja ljetnog sunca visoka. jablan. sustave za s a k u p l j a n j e kišnice i pročišćavanje o t p a d n i h voda te energetski sustav koji koristi obnovljive izvore energije. sve češće koriste ekološki materijali. 2. vrba. eukaliptus i drugi trebaju biti dalje od kuće. d e b l j a izolacija. zapadne i sjeverne strane m o g u se postaviti manji prozori koji služe isključivo da osiguraju dnevnu svjetlost. duža stranica mora biti okrenuta uzduž osi istok-zapad. zimi ogole i propuštaju svjetlost Pasivna solarna arhitektura Ovaj t e r m i n ne odnosi se toliko na materijale koji se koriste u gradnji već na dizajn. ali stabla kao što su jasen. Neki principi tradicionalnog graditeljstva. 3. efikasan jer u n j e m u n e m a pomičnih elemenata niti posebne skupe opreme. Voćke nisu problem. Strukturalni elementi su od drveta. Pred v a m a se nalazi pregled nekih graditeljskih tehnika koje se baziraju na s p o m e n u t i m načelima. a kada građevina prestane biti u funkciji. Građevina g r a đ e n a prema pasivnim solarnim načelima ne m o r a biti skuplja od klasične. Cesto se za istu svrhu na južnoj strani kuće sade stabla. Da bi se smanjio gubitak topline kroz staklene površine koriste se izo-stakla ili termo-stakla. materijali se s l a k o ć o m m o g u ponovno iskoristiti ili su biorazgradivi. a ne u korištenju nekih hi-tech materijala i tehnologije. Da bismo to spriječili iskoristit ć e m o činjenicu da je putanja zimskog sunca vrlo niska. Dužina strehe mora biti t o č n o proračunata t a k o da u periodu kada korisnicima više nije potrebno zagrijavanje. kako bi ih posadili dovoljno daleko da ne oštete temelje kuće. neke od ovih tehnika m o g l e bi biti vrlo dobro primjenjive upravo za naše okolnosti. Posebno mjesto u ovakvom obliku graditeljstva zauzima ponovno korištenje otpadnih materijala. tako da je jedna stranica duža od druge. Masivni zidovi od iskorištenih automobilskih g u m a punjenih zemljom predstavljaju izvrsne nosive zidove. PRAVILNA ORIJENTACIJA OBJEKTA S OBZIROM NA STRANE SVIJETA Pasivne solarne građevine najčešće imaju tlocrt u obliku pravokutnika. također su primjenjivi kao npr.Održivo graditeljstvo Održivo graditeljstvo se temelji na korištenju materijala koji štite ljude i okoliš. Stvar je samo u d o b r o m dizajnu! Radi se o maksimiziranju snage sunčeve energije koja ulazi u k u ć u . pa ne povećavaju količinu o t p a d a na planeti. Pasivne solarne građevine su one koje su građene tako da same djeluju ujedno kao solarni kolektor i spremnik topline. streha blokira prodiranje sunca kroz prozore. Rezultat ovakve gradnje može biti smanjenje potrebe za d r u g i m gorivima u svrhu grijanja čak i do 9 0 % . potrebno je znati o dužini i prodornosti korijena. Da bi se m a k s i m a l n o iskoristio utjecaj sunca. tako da ovakav tip građevina često ima pasivna solarna svojstva (velike staklene površine sa sunčane strane kuće. lako još uvijek iznimka. Dobro je koristiti p o m i č n e zatvarače kojima se noću prekrivaju stakla da bi se smanjio gubitak topline. a za izgradnju pregradnih zidova m o g u se upotrijebiti stare limenke ili staklene boce. Sa istočne. STREHA KOJA SPRIJEČAVA DA UETI SVJETLOST PRODRE U UNUTRAŠNJOST KUĆE V e l i k e s t a k l e n e površine m o g u u t o p l i j e m d i j e l u g o d i n e p r o u z r o k o v a t i pregrijavanje prostora. lako u Hrvatskoj još n e m a m o m n o g o primjera ovakve gradnje. t a k o ć e m o i dužinu ove strehe izračunati ovisno o geografskoj širini na kojoj g r a d i m o objekt. pogotovo stambenih objekata. Kad se ožbukaju. Staklene površine ne smiju biti niti prevelike i tu m o r a m o paziti jer se tijekom noći i oblačnih dana toplina najviše gubi upravo kroz prozore. kad kažemo stabla mislimo na listopadna bjelogorična stabla koja se za razliku od crnogoričnih stabala. emergy i ekološki otisak u ovakvim kućama jako su niski. Naravno. ovakvi zidovi p o t p u n o zadovoljavaju funkcionalne i estetske potrebe korisnika. To se postiže na taj način da se većina prozora i staklenih površina postavi na južnoj strani. slamnati krovovi i slično. Kad sadimo stabla na južnoj strani kuće (ili na bilo kojoj uostalom). Z a t o dok ih gradite uvijek možete pozvati prijatelje i prijateljice i organizirati fešte.

Rekli smo kako u Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0. Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje. Jedina m a n a ovakvih kuća je to što jednom već izgrađena građevina. Starije objekte je lakše d o b r o izolirati nego pretvoriti u solarno pasivne objekte. Drvo za ovu svrhu ne koristimo jer n e m a sposobnost skladištenja topline. a ono što smo dobili je vrlo vrijedna kombinacija izolacionih i statičkih svojstava. Zato je prikupljenu toplinu potrebno a k u m u l i r a t i . zbog visokog toplinskog kapaciteta vode. kad bi ova asocijacija imala veze s realnošću. Slama neprimjetno ostaje m e đ u slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje. a u nekim slučajevima i od metala ili a r m i r a n o g betona. pa nije rijetkost da se tonski Kuće od balirane slame Prva asocijacija kada s nekim pričamo o k u ć a m a od slame je naravno priča o tri praščića u kojoj vuk otpuše cijelu slamnatu kuću. ova tehnika gradnje ne bi opstala toliko d u g o . a nerijetko se koriste i vodeni zidovi. Z b o g toga se u p e r m a k u l t u r n i m krugovima veća prednost daje dobroj izolaciji.35. To može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca . 4. Osim t o g a . Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas toliko p o p u l a r n a je v j e r o j a t n o u e k o n o m s k o j r a č u n i c i . može se u poljoprivrednim krajevima nabaviti po relativno niskim cijenama. Cementna žbuka je p o t p u n o neprikladna za korištenje u kombinaciji sa s l a m o m . 2. slama pruža m o g u ć n o s t i i z g r a d n j e n e p r a v i l n i h . kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 c m ) ima ovaj koeficijent oko 0.u kuću. Dakle. Važno je po noći dozvoliti h l a d n o m zraku da ohladi termalnu masu i ponese sa sobom toplinu a k u m u l i r a n u d a n j u . ENERGETSKA EFIKASNOST I IZOLACIJSKA SVOJSTVA Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da U(k) vrijednost ne prelazi 0. nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli. DOVOUNA KOLIČINA TERMALNE MASE U pasivnoj solarnoj građevini za vrijeme zimskog sunčanog dana dovoljno je toplo da ne treba paliti d o d a t n o grijanje. ZVUČNA IZOLACIJA Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija. Zid od balirane 134 135 . T e r m a l n a masa je važna i po ljeti jer " u p i j a " toplinu iz prostora.1 3 W7 m 2 K. gdje se strukturalni elementi objekta grade najčešće od drveta. a u slučaju vinove loze d o b i v a m o i voćno osvježenje. Dakako. 5. a k o nije u s a m o m procesu gradnje građena u skladu s pasivnim s o l a r n i m n a č e l i m a . 3. dobili bismo izuzetno energetski efikasan objekt. kada ne bi bilo akumulacije topline. M e đ u t i m . č i m sunce zađe. što rezultira truljenjem slame. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna. ODRŽIVOST Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine. ako korisnik to više preferira. Toplina se akumulira p o m o ć u termalne mase. k o j a je nusproizvod poljoprivrede. glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu. a praščić ostane bez krova nad glavom i mora pobjeći kod drugog praščića koji ima kuću od cigle. kuća od slame može biti izvedena t a k o d a p o t p u n o izgleda k a o o b j e k t g r a đ e n k o n v e n c i o n a l n i m materijalima. što naravno rezultira smanjenjem emisije C 0 2 u atmosferu. zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. čineći ga tako hladnijim. Naravno. a gdje je to m o g u ć e . Tajna je u t o m e što praščić nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukati isto kao i bilo koji drugi zid. kada objekt prestane biti u funkciji slama se i n a k o n d u g o g niza g o d i n a može k o m p o s t i r a t i ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. ponekad čak i trostruko više nego u klasičnoj arhitekturi. o r g a n s k i h o b l i k a koji n e r i j e t k o završavaju više kao umjetničko djelo.obnovljivog izvora energije. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od materijala s visokim toplinskim kapacitetom. TOPLINSKA IZOLACIJA Da bi se usporio proces hlađenja prostora u pasivnim solarnim građevinama se koriste obilne količine toplinske izolacije.25. sok ili vino. slame je m o g u ć e koristiti kao nosivi element. Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala. zašto se uopće upuštati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavni razlozi: 1. dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i m n o g o niži od trenutnih građevinskih propisa. dakle ne nastaje o t p a d . N a i m e s l a m a . To su najčešće betonski. jer tvori paronepropusni sloj i zid ne diše. Na taj način i tijekom noći i za vrijeme oblačnih d a n a t e r m a l n a masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme sunčanih d a n a . jer nju možemo instalirati na bilo kakvoj građevini. Slamnati zidovi se obavezno m o r a j u ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. kameni ili cigleni (puna cigla) e l e m e n t i . a to je nekoliko stotina g o d i n a . n i k a k o ili t e š k o m o ž e p o s t a t i p a s i v n o m s o l a r n o m g r a đ e v i n o m . Ali izbjegavanjem ce­ menta koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu p o t p u n o rješavamo p r o b l e m . Češće se slama koristi kao ispuna. gdje se konstrukcija krovišta sidri direktno na zidove. Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime. M o ž e m o na jugu posaditi i neke biljke penjačice koje će n a m osigurati sjenu i hlad. Mogućnosti koje pruža ova tehnika gotovo su neograničene.

studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće. Još jedna prednost je to što se prilikom glasnog vođenja ljubavi ne morate suzdržavati i brinuti o t o m e da li vas možda čuju susjedi. 4. NIZAK RIZIK OD POŽARA Ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Pokušaj da se zapali bala slame m o g a o bi se usporediti sa pokušajem da se zapali telefonski imenik, lako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, n e m o g u ć e ju je zapaliti. Isto je i sa balama slame. A k o pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana k o n o p c i m a , iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame d o d a m o žbuku, rizika od požara n e m a . To je i potvrđeno b r o j n i m ispitivanjima na zapaljivost. 5. NISKI TROŠKOVI IZGRADNJE U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za n j o m . Uglavnom je se smatra o t p a d n i m materijalom. Kod nas se cijena slame kreće od oko 2,5 do 10 kn po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m 2 ugrubo m o ž e m o reći da n a m treba oko 4 0 0 bala slame. A k o uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove ć e m o potrošiti 4 0 0 0 kn, što je p u n o jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova. O s i m toga na zidove od cigle ili blokova je potrebno postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor) što vrlo poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujući jednostavnosti izgradnje s l a m o m , m o g u ć e je ostvariti d o d a t n a smanjenja troškova tako da se u izgradnju uključe neprofesionalni radnici. Cesto su budući vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji. Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje g l i n o m . Ako živimo u takvom podneblju da i m a m o pristup većoj količini gline, možemo npr. iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće. Na taj način se d o d a t n o štedi na građevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno, č i m e bismo inače žbukali. Iskustvo sa žbukanjem naše kućice/bungalova od balirane slame nas je naučilo par stvari. Jako je važno da bale slažete ravno i da v a m zid ne visi prema van ili unutra. Uz tvrdo balirane bale, koje je još dobro površinski proći s t r i m e r o m po strani gdje ćete žbukati, to će v a m zaista olakšati žbukanju. Nećete morati gubiti puno vremena zapunjavanjem rupa između bala ili između bala i drvenih dijelova, a i žbuka će se bolje primati. Također je iznimno važno da u smjesi za žbukanje ne štedite na pijesku i nasjeckanoj slami. Ž b u k a u kojoj je previše gline će se previše raspucati. Smjesa mora biti žitka i laka za raditi. A k o n a m je potrebna prevelika snaga da pređemo žbukom po zidu, znači da ima previše gline.

Prvi korak - gacanje miješavine za žbukanje - glina, pijesak, nasjeckana slama i voda

Da li biste ovog čovjeka pustili u svoju kuću?

6. STRUKTURALNA STABILNOST Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi. Bale slame su prošla laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se p o g o d n i m a za izgradnju najmanje dvokatnica. A k o se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene - mogli bi graditi i nebodere. 7. ZDRAVO ŽIVOTNO OKRUŽENJE S l a m a p r e d s t a v l j a izrazito z d r a v u a l t e r n a t i v u m o d e r n i m g r a đ e v i n s k i m materijalima. Slama je prirodan materijal i n e m a štetnih utjecaja. Ne uzrokuje alergije, jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća). Kvaliteta zraka u k u ć a m a od slame je bitno bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim t o g a , za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama. 8. IZGRADNJA JE OSNAŽUJUĆA I ZABAVNA Z b o g jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na

136

obične, nestručne ljude koji i m a j u m a l o ili nikakvog iskustva sa g r a d n j o m . Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz t o g procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku. N a i m e , u patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje, u g l a v n o m pod izgovorom da je gradnja " m u š k i " posao zbog količine fizičkog rada. Neprofitna mreža W o m e n Build Houses upravo se i bavi p o v e ć a n j e m d o s t u p n o s t i g r a d i t e l j s k i h vještina i z n a n j a ž e n a m a te p r o m o c i j o m održivog graditeljstva. 1

toplinska izolacija. Tradicionalno se u svrhu d o d a t n e toplinske izolacije koristio tanki sloj trske, koji se žbukao gilnom ili žbukom na bazi vapna. Ovakve prostorije su tijekom zime bile grijane pećima na drva, što u doba kada je drva za ogrjev bilo u izobilju nije predstavljalo problem. Situacija je nešto bolja kod tradicionalne gradnje gdje su zidovi umjesto od planjki građeni od nepiljenih, samo tesanih okruglih t r u p a c a čineći tako nešto deblje zidove. N o , danas ovakav zid ne bi zadovoljio niti najniže građevinske propise. A k o u z m e m o u obzir da bi ekološko graditeljstvo trebalo voditi brigu o energetskoj efikasnosti objekta, o n d a smo još dalje od rješenja. Cesti su slučajevi da ljudi koji se odluče na o b n o v u tradicionalnog drvenog objekta m o r a j u kao toplinsku izolaciju koristiti umjetne materijale, kao stiropor ili staklenu/kamenu v u n u . Danas se u hrvatskom selu često može naići na tradicionalne drvene kuće, na kojima su rupe između planjki zabrtvljene poliuretanskom p j e n o m , koja isparava kemikalije otrovne za čovjeka i okoliš. Da li to znači da za drvene kuće n e m a mjesta u ekološkom graditeljstvu? Apsolutno ne. Objekti koji već postoje i građeni su na ovaj način, relativno jednostavno se m o g u obnoviti i pretvoriti u prelijepe i funkcionalne ekološke građevine. Za brtvljenje se m o g u koristiti razni materijali kao npr. vapnena žbuka pomiješana s m o k r o m piljevinom. U svrhu toplinske izolacije može se koristiti balirana slama, piljevina, ovčja vuna, celuloza od recikliranog papira, ekspandirana glina itd. Naravno za svaki od ovih materijala potrebno je imati znanje kako ga koristiti i koliko ga je potrebno da bismo postigli zadovoljavajući efekt. A k o se, m e đ u t i m , o d l u č i m o graditi novu k u ć u , a želimo da drvo bude primaran građevinski materijal, jer na primjer posjedujemo š u m u ili živimo u kraju gdje se drvo može nabaviti vrlo povoljno, m o r a m o se zapitati postoji li drugi način da se to ostvari efikasnije, uz ulaganje m a n j e resursa, a da krajnji cilj b u d e energetski efikasniji o b j e k t . T o n a m o m o g u ć a v a nešto m l a đ a tradicionalna graditeljska tehnika, stara tek nešto više od stotinjak g o d i n a , za čije se porijeklo dvoji - postoje indicije da su prve ovakve građevine građene u Švedskoj, dok drugi zapisi pokazuju tradiciju ovakve gradnje u K a n a d i . Gradnja zidova od drvenih cjepanica je tradicionalna tehnika gradnje gdje se zidovi zidaju od cjepanica, položenih o k o m i t o na ravninu zida slično kao kad se drvo za ogrjev n a k o n piljenja slaže uz zid kuće. U literaturi na engleskom ova tehnika naziva se "cordwood building". Cjepanice su međusobno učvršćene m o r t o m , najčešće vapnenim. Na ovaj način nastaju zidovi čiju većinu volumena tvori drvo, a prednost pred gore s p o m e n u t i m t e h n i k a m a gradnje drvetom su brojne: - nije potrebo koristiti skupocjeno tvrdo drvo, pogodnije je m e k o drvo slabije kvalitete ( d a p a č e g r a d n j a t v r d i m d r v e t o m na ovaj način može prouzročiti komplikacije). - nije potrebno imati pravilne, dugačke trupce - može se graditi od drveta

Drvene cjepanice
Kako širom svijeta, tako i u Hrvatskoj razni tipovi drvenih građevina postoje već stoljećima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje je nekad drveta bilo u izobilju, oduvijek se g r a d i l o d r v e t o m . Brojni su slučajevi g d j e se drvo koristilo vrlo e k o n o m i č n o - samo kao konstrukcija, a kao ispuna se koristio neki dostupniji materijal (npr. glina pomiješana sa s l a m o m ili opeka). No vrlo su česti slučajevi gdje se drvo koristilo izrazito neefikasno - za izgradnju čitavih zidova. U t o m slučaju količina drveta utrošenog za jedan objekt je g o l e m a . Nadalje, ovakva drvena građa morala je biti piljena, kako bi se elementi (planjke) mogli slagati jedan na drugi, čineći tako kontinuiranu površinu - zid. U doba prije automatiziranih pilana to bi značilo da je u izgradnju ovakvog objekta potrebno ugraditi o g r o m n u količinu stručnog ljudskog, fizički zahtjevnog rada. Danas taj posao za nas obavljaju strojevi, ali koriste fosilna goriva, pri č e m u zagađuju. D o d a t n o ograničenje ovakve gradnje je to što drvo mora biti izuzetno kvalitetno i prema t o m e skupo. Obično se koristi hrastovina ili neko d r u g o tvrdo drvo. A konačan rezultat ovakve gradnje su relativno tanki zidovi, u g l a v n o m ne deblji od 8 c m , od materijala koji i nije najpogodniji kao

Više o o v o j g r u p i m o ž e t e n a ć i n a URL:http://www. i m o g e g y p s y . c o m / w b h w b h . h t m ( i 5 . 1 2 . 2 0 0 5 ) .

138

139

bilo kojeg o b l i k a ili d u l j i n e , d a k l e m o g u ć e je iskoristiti i drvo d o b i v e n o prorjeđivanjem šume, pa čak i nepravilne grane. - na ovaj način m o g u se graditi zidovi bilo koje debljine. A k o su zidovi dovoljno masivni ujedno služe i kao toplinska izolacija. - m o g u ć e je graditi zidove nepravilnih oblika - zaobljene i zakrivljene strukture nisu rijetkost u ovom tipu gradnje što može povećati estetsku vrijednost objekata. Z b o g svih n a v e d e n i h r a z l o g a , ova g r a d i t e l j s k a t e h n i k a p o s t a j e sve popularnija, naročito s obzirom na rastući trend gradnje prirodnim materijalima.

gdje gline i m a u obilju. Pa krenimo r e d o m : Zidovi od sabijene zemlje Tehnologija kojom je građen kineski zid, pokazala se kao vrlo efikasno i trajno rješenje za izgradnju zidova. Primjere ovakvih građevina možemo naći širom cijelog svijeta, gdje god ima zemlje koja sadrži odgovarajući omjer gline i pijeska, a n a m a najbliži su u Slavoniji i Mađarskoj. Tehnika je vrlo jednostavna - u drvene kalupe, koji podsjećaju na šalung za betoniranje, ubacuje se zemlja i sabija. A l a t za sabijanje može biti vrlo jeftin i jednostavan, izrađen od drveta, a m o g u se koristiti i skupi strojevi za sabijanje. Kad se kalup p o t p u n o ispuni sabijenom z e m l j o m , on se rastavlja i diže za sloj više, te ponovo zapunjava zemljom i sabija. Na taj način m o ž e m o graditi zidove bilo koje visine, dokle god pazimo da debljina zidova bude dostatna. U tradicionalnim s t a m b e n i m objektima u kontinentalnim krajevima debljina zida nerijetko prelazi 40 c m , pa sve do 60 c m . U kombinaciji sa zidanim pećima na drva, ovakvi zidovi predstavljaju odličan omjer izolacije i t e r m a l n e mase. M a n a ove tehnike je u t o m e što je zahtijeva o g r o m n u količinu m a n u a l n o g , fizički zahtjevnog rada. Nepečena opeka Od odgovarajuće smjese gline i pijeska m o g u se izrađivati opeke koje se ne peku, već se s a m o suše na suncu. Nepečene opeke se zatim zidaju na isti način kao i klasični zidovi, osim što se za povezivanje ne koristi cementni mort, nego smjesa gline i pijeska (ista o n a od koje su izrađene opeke). Veličina opeka, ovisno o tradiciji, prilično varira. T a k o se na bliskom istoku koriste nepečene opeke veličine 20 x 20 x 5 c m , d o k na primjer u Meksiku m o ž e m o naći velike, masivne, nepečene opeke dimenzija čak 40 x 30 x 30 c m . I smjesa materijala od kojih se opeke izrađuju može prilično varirati. Na primjer, na području Balkana tradicionalno se izrađuju nepečene opeke (u ovima krajevima se nazivaju čerpići), koje sadrže određenu količinu celuloznog materijala koji služi da bi se smjesa bolje povezala te se smanjuje raspucavanje tijekom sušenja. U tu svrhu se u smjesu najčešće dodaje pljeva od žitarica ili sitno sjeckana slama. T a k o đ e r se može koristiti prethodno n a m o č e n a piljevina. Udio slame može varirati od vrlo visokog do simboličnog. Osim vanjskih zidova, od nepečene opeke m o g u se graditi i unutrašnji, pregradni zidovi, pogodne su za izgradnju zidanih peći, a ponekad se koriste i za popločavanje podova, ali ne kao završni sloj. Na Bliskom Istoku, posebice u Iranu, i m a m o primjere gdje su čak i krovovi građeni od ovog materijala. Kupole i svodovi od nepečene opeke o m o g u ć a v a j u da cijela građevina bude izgrađena od ovog materijala, što je ekonomski vrlo isplativo ako i m a m o pristup velikoj količini gline.

Glina/zemlja
Tradicionalno, glina je pored kamena najrašireniji građevinski materijal na našoj planeti. Vjerojatno je i najstariji - mravi ga koriste već milijunima godina za izgradnju mravinjaka. U izgradnji ljudskih skloništa, glina se koristi od pamtivijeka na najrazličitije načine, ovisno o podneblju i vrsti tla. Procjenjuje se da d a n danas oko jedne trećine u k u p n o g stanovništva naše planete živi u n a s t a m b a m a g r a đ e n i m od zemlje. Desetine tisuća gradova i sela su doslovno p o d i g n u t a iz zemlje na kojoj počivaju. K a o supstanca, glina je jedinstveni materijal, jer ima specifična svojstva, osim za g r a d n j u , pogodna je i za rast biljaka. Sto je u stvari glina? Glina se sastoji od vrlo sitnih čestica minerala koje su nastale glacijalnom erozijom. Dakle tijekom milijardi godina, ciklus smrzavanja i o d m r z a v a n j a djelovao je na k a m e n , čineći ga sve sitnijim i sitnijim. Od komadića k a m e n a nastao je pijesak, a daljnjim djelovanjem glacijalne erozije nastale su najsitnije čestice - glina. O n o što je za glinu specifično je upravo veličina čestica - čestice su toliko sitne d a , kad se pomiješa s v o d o m , svaka čestica gline biva okružena polarnim molekulama vode, čineći tako konzistentnu materiju. Upravo ovo svojstvo glini daje plastičnost i mogućnosti oblikovanja koja se koristi u keramici. Sušenjem voda isparava, a oblikovani predmet se stvrdnjava i trajno zadržava željeni oblik. Spaljivanjem glinenih predmeta dolazi do kemijske reakcije pri kojoj nastaje keramika (u graditeljstvu je to opeka). Ali to je zasebna t e m a , ovdje ć e m o se baviti s a m o nepečenom, sušenom g l i n o m kao građevinskim materijalom. Pokušajima da na što jednostavniji način, uz što efikasnije iskorištenje upotrebljenih resursa izgrade što funkcionalnije i trajnije kuće, ljudi su razvili niz različitih građevinskih tehnika, gdje koriste glinu kao glavni građevinski materijal. T a k o se na bazi gline m o g u graditi vanjski zidovi, unutrašnji - pregradni zidovi, podovi, pa čak i krovovi, u obliku kupola ili svodova. Glina se osim toga koristi i za žbukanje u kombinaciji sa d r u g i m graditeljskim tehnikama, kao kod zidova od balirane slame. Tehnike obrađene u ovom tekstu su u g l a v n o m tradicionalne ili se baziraju na tradicionalnim načinima gradnje. Ali sve su primjenjive i danas u područjima

140

141

a ponajviše sunca. sameljemo i pomiješamo s nekim vezivom.koristeći lokalno iskopanu zemlju i vreće proizvedene na Z e m l j i . lako se koriste vreće . treba dosta dugo vremena da se osuše. N a i m e . najvjerojatnije je najstarija metoda gradnje s l a m o m . Za mljevenje papirne kaše koristi se veliki mikser. Od ovog materijala m o g u se formirati čitavi zidovi. Negativna strana ove tehnike je to što zidovima. N a i m e . Kao nož se može iskoristiti nož za kosilicu. pa čak i duže ako g r a d i m o u vlažnom p o d n e b l j u . Potrebno je dodati što više slame. Z a t o se ovi zidovi ž b u k a j u te na taj n a č i n plastika ostaje zaštićena od atmosferskih utjecaja. vreće bi se jednostavno ispraznile. ali papir se može koristiti kao bazični materijal za izgradnju zidova. ali sva slama m o r a biti prekrivena t a n k i m slojem tekuće gline. č i m e se smanjuje utrošeni rad. ova graditeljska tehnika o m o g u ć u j e vrlo jeftinu izgradnju na mjestima gdje je nemoguće koristiti lokalne prirodne resurse. Da bi se povećalo trenje m e đ u slojevima vreća. što je često najskuplji dio građevine. nastaje materijal koji se vrlo lako može oblikovati. Interes za gradnju vrećama pokazala je i NASA. Vreće Već stoljećima. Od ove smjese m o g u se lijevati cigle bilo kojih veličina i oblika. U našim krajevima ovaj materijal se je koristio s a m o za izgradnju pregradnih zidova. čak do g o d i n u d a n a . U koritu je najprije potrebno napraviti žitku smjesu zasićenu g l i n o m . g o m i l a ih se sve više i više. Najčešće se koristi u kombinaciji s n e k o m vrstom konstrukcije koja nosi krovište. dobit ć e m o građevinske blokove izuzetnih statičkih svojstava. M l a d i c e zatim probijaju kroz zid te ubrzavaju sušenje transpiracijom. Isparavanjem vode u nastaloj strukturi ostaju milijuni mjehurića zraka te nastaje materijal izuzetnih termoizolacijskih svojstava. u smjesu se može dodati i određeni udio pijeska. A k o zid treba imati i svojstvo nosivosti. Naravno u završenoj građevini. dobit ć e m o smjesu koja se može lijevati u kalupe. ovaj način gradnje ponovo privlači pažnju. već se prerađuju u neke druge proizvode. mladice se t a k o đ e r osuše i ne predstavljaju nikakvu opasnost od truljenja. između svakog sloja se postavlja bodljikava žica koja sprječava klizanje slojeva. Između stupova konstrukcije ispleo bi se pleter od šiblja. Smjesu je m o g u ć e lijevati i direktno u šalung. U literaturi na engleskom ovu tehniku ć e m o naći pod p o j m o m "cob building". M a n j e više svi i m a m o a u t o m o b i l e . kao što su brane ili zaštitni zidovi. Na mjestima gdje slame i gline ima u izobilju. G u m e se u g l a v n o m spaljuju i pritom onečišćuju zrak ili ih se baca po š u m a m a . Ova graditeljska tehnika. koje će se kasnije koristiti za zidanje. Zanimljiva pojava za vrijeme sušenja je da ako u slami ostane ponešto sjemena. Plastika od koje su vreće Automobilske gume Automobilske g u m e su sveprisutan o t p a d . a djeluju i kao dodatna armatura. a k o su debeli. a motor može biti električni. što sprječava da se papir n a m o č i i istruli. Papir Kuće od papira!? Sto je slijedeće? Kuće od čokolade? Kula od karata? lako zvuči nevjerojatno. n a m o č i m o ga u obilnoj količini vode. N a k o n toga se dodaje slama. Postoje zapisi da se već u dvanaestom stoljeću gradilo na ovaj način širom Europe. žitarica će proklijati u zidu. Kao vezivo se najčešće koristi cement. Z a t i m se smjesa koristi tako da se slaže u šalung ili se nabacuje na pleter. č i m e zid postaje teži i čvršći. jer ih jednostavno n e m a ili nisu zadovoljavajuće strukture. ali postoje i uspješni primjeri gdje je kao vezivo korišteno vapno ili čak glina. vreće punjene pijeskom se koriste za izgradnju privremenih struktura. Kad reciklaža 142 143 . i d a n danas može biti vrlo e k o n o m s k i isplativo koristiti ovu graditeljsku t e h n i k u . N a k o n što je struktura odslužila svoju privremenu funkciju. samo nekoliko stotina puta veće zapremine. prve svemirske stanice koje će biti izgrađene na Marsu i Mjesecu mogle bi biti izgrađene upravo na ovaj način . Na taj način se izbjegava potreba za krovištem. nego samo kao vezivno sredstvo sa s l a m o m . Ali a k o takvo tlo. vreće se često koriste za izgradnju temelja za neke d r u g e zidove. Dobro je smjesu prije korištenja ostaviti 12 sati da odstoji.industrijski proizvedeni materijal. koja i sama provodi ispitivanja na vrećama. na primjer od starog stroja za rublje. U novije vrijeme. kako vanjski tako i pregradni.Mješavina gline i slame Kada glinu ne koristimo kao primaran materijal. U slučaju vanjskih zidova. najčešće izrađen u kućnoj radinosti. slamnate. Mješavina se može pripremiti u većem koritu ili rupi iskopanoj u zemlji. zidovi su zaštićeni krovištem. Budući da su potrošan materijal. a g u m e su potrošan materijal. Kao mort za povezivanje koristi se ista ova smjesa. kamenja i ponešto gline. Kada se zid p o t p u n o osuši. a na njega bi se nabacivala mješavina gline i slame. ali ipak slabija nego čista balirana slama. a česti su primjeri gdje se na ovaj način grade čak i kupole i svodovi. brojna su mjesta na svijetu gdje tlo ne sadrži dovoljno gline da bi se zemlja m o g l a formirati i držati skupa. n a p u n i m o u plastične vreće. Z i d a n j e m ovih blokova nastaju masivni zidovi. proizvedene brzo bi degradirala pod utjecajem kiše i vjetra. zbog visokog udjela slame ovakva građevina ima odlična izolaciona svojstva. koje će se vjerojatno sastojati većinom od pijeska. koji po dizajnu podsjeća na običan kuhinjski blender. U novije vrijeme se recikliraju. A k o u z m e m o stari papir (ne isključivo novinski). Zidovi su često debeli čak i do 60 c m . npr. Osim za kompletne građevine. ali nije ih m o g u ć e reciklirati za proizvodnju novih g u m a . U t o m slučaju plastika obavlja i funkciju horizontalne hidroizolacije te sprječava penjanje vlage sa tla.

zakaže, u p r o b l e m a t i k u uskaču raznorazne m e t o d e ponovnog iskorištenja o t p a d a . Jedan od načina kako se a u t o - g u m e m o g u ponovno iskoristiti je da se koriste kao građevinski materijal. Gradnja zidova od bačenih automobilskih g u m a u stvari je križanac između dvije već spomenute metode, a to su zidovi od sabijene zemlje i zidovi od vreća. Dakle, a u t o - g u m e se pune zemljom koja se zatim sabija, kako bi u svaku g u m u stalo što više materijala, čineći g u m u što težom i čvršćom. G u m e se, poput cigli, slažu sloj po sloj i na licu mjesta pune zemljom. Prednost ove metode pred zidovima od sabijene zemlje je u t o m e što g u m e služe kao trajna a r m a t u r a i šalung te tako o m o g u ć u j u izgradnju i na mjestima gdje je zemlja sipka i ne obiluje g l i n o m . Prednost pred vrećama je očita - vreće je potrebno proizvesti i kupiti, a a k o odete kod lokalnog vulkanizera i tražite ga da vam

pokloni par stotina starih g u m a , bit će više nego sretan da v a m izađe u susret. Vjerojatno će vas počastiti i p i ć e m , jer ste mu uštedjeli novac koji bi on m o r a o dati za zbrinjavanje ovog o t p a d a . Ovakvim o b l i k o m gradnje nastaju masivni, gotovo neuništivi zidovi koji se m o g u koristiti za izgradnju stambenih objekata. U t o m slučaju zidovi se žbukaju (najčešće g l i n e n o m žbukom) i od ružnog otpada pretvaraju u prelijepe f o r m e koje će zadovoljiti i najzahtjevnije estetske kriterije. G u m a , ako je između slojeva žbuke zaštićena od vanjskih utjecaja, se ponaša kao inertan materijal te ne ispušta nikakve nepoželjne kemijske spojeve u prostor korisnika kuće. Osim za izgradnju stambenih objekata, ovakvi zidovi su vrlo pogodni za terasiranje kosih terena, čineći t a k o barijere koje sprečavaju klizanje terena i eroziju tla. Najpoznatiji oblik gradnje a u t o m o b i l s k i m g u m a m a je "earthship" koncept. Pokušajima arhitekata da izgrade kuću koja će biti u mogućnosti opskrbiti svoje stanovnike energijom, v o d o m , m a n j i m dijelom hrane te koja će moći pročistiti vlastite o t p a d n e vode, nastala je kuća koja uistinu svojim izgledom podsjeća na prizemljeni svemirski brod, a odatle i naziv "earthship". Troškovi padaju na nekih 4 0 - 7 0 % konvencionalne kuće. U kombinaciji sa solarnim pasivnim dizajnom diže se skoro do 100%. M n o g i vlasnici eartship kuća se hvale kako u takvim objektima uopće n e m a j u troškove za grijanje. Osim što su energetski efikasne jer se redovito grade u skladu sa pasivnim solarnim načelima, gotovo uvijek se kombiniraju sa sustavima za sakupljanje kišnice, pročišćavanjem o t p a d n i h voda i neovisnim sustavima za električnu energiju (najčešće sunce i vjetar, u m a n j o j mjeri biomasa). Budući da se sa sunčane strane nalaze velike staklene površine unutar ovih kuća ima m n o g o prostora za uzgoj jestivih biljaka, koje najčešće istovremeno koriste hranjive tvari iz otpadnih voda kućanstva. Naposljetku, izgradnjom ovakvog prizemljenog svemirskog broda smanjit ć e m o količinu o t p a d a koji pritišće planetu jer se, osim automobilskih g u m a , u svrhu izgradnje koriste i drugi otpadni materijali kao što su npr. limenke i staklenke. Još jedna specifičnost earthshipova su interijeri, koji svojim o r g a n s k i m zakrivljenim f o r m a m a i inovativnim n a č i n i m a korištenja otpadnih materijala redovito podsjećaju na radove Hundertwassera u kombinaciji sa tradicionalnim graditeljstvom.

Krovovi
Kada g r a d i m o k u ć u v j e r o j a t n o n a j s k u p l j i d i o k u ć e predstavlja krovište. Prvenstveno zato što je za izgradnju krovišta potrebno kupiti prilično veliku količinu piljene drvene građe. A k o n a m je cilj koristiti prirodne materijale, za pokrivanje krova ć e m o najvjerojatnije odabrati glineni crijep koji je često skup. Na primjer, često je skuplji od nekih umjetnih materijala kao što su npr. šindra
Primjer gradnje automobilskim gumama na Recikliranom imanju. Prikazan je proces od slaganja gumu do zapunjavanja i konačnog izgleda terasa.

ili valovite ploče koje sadrže azbest, tzv. "Salonit" ploče.

144

145

Jedan od načina da se pojeftini izgradnja krovišta je da se izbjegne g r a đ a piljena u pilani. Velik dio krovišta se može sagraditi od oble, neobrađene drvene građe. A k o drvo nabavite lokalno, smanjit ćete troškove na transportu. Još a k o ga sami osušite i uz p o m o ć bolje motorne pile izrežete na odgovarajuću dužinu, uštedjet ćete dosta novca. Osim t o g a , velike su šanse da će drvo pripremljeno na ovaj način biti m n o g o kvalitetnije od o n o g koje bismo kupili u pilani.

tech m e t o d a koje koriste sedmeroslojne podloge, pa do jednostavnih krovova koji i m a j u samo jednu m e m b r a n u . U o v o m d r u g o m slučaju kao m e m b r a n a može poslužiti bitumenska Ijepenka, g u m e n a m e m b r a n a ili PVC folija. Koji g o d od ovih materijala koristili, m o r a m o paziti da površina bude kontinuirana, bez mjesta kroz koja bi m o g l a proći voda, te da m e m b r a n a posvuda bude zaštićena od sunčeve svjetlosti. M a n j e više svi umjetni materijali degradiraju pod utjecajem UV zraka. PVC je u zelenom graditeljstvu nepoželjan jer dolazi do zagađenja prilikom njegove proizvodnje, a sagorijevanjem PVC-a nastaje otrovan plin dioksin. Prikladan materijal kao m e m b r a n a je bitumenska Ijepenka, jer nije pretjerano skupa, a uz p o m o ć plinskog plamenika se lako može spajati zavarivanjem. Bitumensku Ijepenku je potrebno zaštititi d o d a t n i m slojem protiv m e h a n i č k o g oštećenja. Mi s m o na V u k o m e r i ć u nakon Ijepenke stavili sloj nepropusne g u m e n e m e m b r a n e (guttabeta) koja na sebi ima utore za vodu. N a m e m b r a n u dolazi v o d o p r o p u s n i sloj g e o t e k s t i l a . T i m e s e o m o g u ć u j e biljkama da se korijenima zapetljaju kroz geotekstil te d o đ u do utora g u m e n e m e m b r a n e , gdje se zadržava voda. Naš zeleni krov je stvarno lijep i super je na njemu sjediti i uživati u pogledu i još koječemu.

Tradicionalni krovovi
Jedan od n a č i n a da p o k u š a m o smanjiti troškove izgradnje krovišta je da koristimo lokalne, prirodne resurse kao što se to tradicionalno radilo stoljećima. Slamnati krovovi i krovovi od trske predstavljaju odličan način da se iskoriste lokalni materijali koji se m o g u dobiti gotovo besplatno. Drvena šindra je također način da se iskoristi lokalno drvo. Na mjestima koja obiluju pločastim k a m e n o m , logično bi ga bilo iskoristiti za pokrivanje krova. M e đ u t i m ove metode od osobe koja izvodi radove zahtijevaju veliku stručnost. N e k a d su se ova znanja i vještine prenosile s koljena na koljeno, a danas su rijetki majstori koji još znaju tajne zanata. Z b o g t o g a majstori skupo naplaćuju svoj rad, pa se na koncu može desiti da ovakvo krovište bude i skuplje nego klasično, č a k i a k o materijal nabavimo besplatno. No ako ste osoba koja je spretna s alatima i graditeljstvom, možda se možete sami upustiti u gradnju nekog jednostavnijeg, manjeg primjera slamnatog krova ili krova pokrivenog drvenom sindrom. Danas postoji i literatura koja u detalje opisuje kako graditi ovakve krovove.

Zeleni krov
Zeleni krovovi su odličan način da se izbjegne korištenje skupog crijepa. Osim t o g a , a k o je dobro izveden, zeleni krov d o d a t n o djeluje kao toplinska izolacija s vanjske strane kuće. Ovakvi krovovi su uvijek estetski privlačni, a kuće sa zelenim krovom m a n j e d o m i n i r a j u nad okolišem - one se stapaju sa krajolikom. O n o na što uvijek treba paziti sa zelenim krovovima je težina, postoje raznorazni tipovi zelenih krovova, od o n i h gdje je sloj zemlje debeo čak pola metra (intenzivni), pa sve do onih sa vrlo t a n k i m slojem zemlje i komposta (ekstenzivni). Zeleni krovovi variraju od pravih vrtova do travnjaka i raznih vrsti žednjaka koji uopće ne trebaju previše zemlje. U t o m smislu i m a m o ekstenzivne (nosivost 6 0 - 1 5 0 kg/m ), poluintenzivne te intenzivne ( 2 0 0 - 5 0 0 kg/m ) tipove zelenih krovova. O klimatskom p o d n e b l j u ovisi i kakve ć e m o biljke saditi. Logično je da t a m o gdje prevladava suha klima, nećemo saditi biljke koje zahtijevaju p u n o kiše. Krovište mora biti dovoljno čvrsto da nosi teret zelenog krova, zajedno s m a k s i m a l n i m m o g u ć i m t e r e t o m snijega koji se u o d r e đ e n o m podneblju može očekivati. Druga stvar na k o j u t r e b a paziti je da podloga bude savršeno vodonepropusna. U protivnom bi se m o g l o dogoditi da krov počne prokišnjavati. Sto se tiče podloge koju koristimo opet postoje raznorazne varijante, od high2 2

Zeleni krov - Reciklirano imanje

Sadnja na zelenom krovu

Travnate krovove s m a t r a m o lakšima ako imaju 5 do 15 cm zemlje, t a k o da n a m g o t o v o nikad neće biti potrebno d o d a t n o pojačanje krovne konstrukcije. Također n a m nije potrebno zalijevanje, jer i m a m o biljke i pokrov koji je naviknut rasti u m a l o zemlje, s plitkim korijenjem i bez previše vode. Posebno zanimljiv t i p zelenog krova je jedan sistem gradnje koji su razvili članovi neprofitne organizacije ArchiBio iz Q u e b e c a . O n i umjesto debelog sloja zemlje na krovište stavljaju baliranu s l a m u . Na slamu se stavlja tek t a n a k sloj zemlje i komposta ili gnojiva te se u njega sade biljke. Posebno p o g o d n e biljke za ovakav t i p krova su jagode, jer i m a j u plitko korijenje koje učvršćuje površinski sloj. Krovište obavezno mora biti n a g n u t o da bi se osiguralo otjecanje vode. Kutovi nagiba najčešće su mali, svega nekoliko stupnjeva, ali m o g u biti i strmiji, do 33 stupnja. Na krovovima s kosinom v e ć o m od 20 stupnjeva, potrebo je

146

147

ugraditi i pregrade

(drvene ili metalne) kako bi držale slojeve sa zemljom i

biljkama. U slučaju strmijeg krovišta između vodonepropusne m e m b r a n e može se staviti sloj starih tepiha ili geotekstila da bi se spriječilo klizanje slame i organskog materijala niz kosinu. Z a t i m se jednostavno na m e m b r a n u (ili tepihe) slaže balirana slama. Uz rubove krovišta potrebno je postaviti barijere koje sprječavaju da slama i organski materijal padne s krova. U tu svrhu se m o g u koristiti daske slabije kvalitete ili okrajci iz pilane. M o r a m o paziti i na d o b r u drenažu da se voda ne zadržava na krovu. N a k o n što d o d a m o t a n a k sloj zemlje, komposta i/ ili gnojiva, m o ž e m o zasaditi bilje po izboru. Prednost se dakako daje biljkama koje i m a j u plitko korijenje. Jedina biljka koja se nikako ne smije naći na zelenom krovu bilo kojeg tipa je čičak, jer ima vrlo snažan korijen, koji p o p u t svrdla probija sve, čak i ako naiđe na dasku. Ovako izgrađeni krov je p u n o lakši od zelenog krova koji se sastoji s a m o od debelog sloja zemlje, ali je još uvijek dosta teži od klasičnog, oko 5 0 0 kg po m 2 . Z a t o prilikom izgradnje konstrukcije treba ovu cifru uzeti u obzir, a treba joj pribrojiti i maksimalnu težinu snijega za određeno podneblje. Premda ne kao zidovi, i zeleni krov je d o d a t n i izolator našeg objekta. Zimi sprječava g u b i t a k topline, a ljeti osvježava naš stambeni objekt. T a k o đ e r n a m služi i kao zvučni izolator. Posebno su korisni vrtovi na krovovima zgrada u gradovima zbog zagađenja zraka. Naravno m o g u poslužiti kao d o d a t a n izvor hrane, da ne spominjemo ljepotu takvih prostora. Ipak, savjetujemo prije nego se odlučite za takav projekt, provjeriti statiku podnožja na kojem planirate stvoriti vrt. Problem znaju biti i vjetrovi, a potrebno je pojačano zalijevanje, ali ukoliko ne postoji drugi prostor oko naše zgrade, zeleni krovovi kao vrtovi su nešto najljepše. Za istu svrhu u gradovima m o ž e m o koristiti i naše terase i balkone.

loza i ukrasna pavitina se obavijaju oko pergola i potpornja. Sličnu p o m o ć trebaju i glicinija, hmelj, kozja krv, ruže i kupine penjačice. Kada d o đ u do krova biti će p o t r e b n o u o b i č a j e n o n a d g l e d a n j e žlijeba, ali će t a d a početi djelovanje zelenog krova. Trajnice su najbolje na sjevernom dijelu kuće, a ponekad i na z a p a d n o m a k o n a m dolaze hladni vjetrovi ili kiše s te strane. Jestive biljke se sade na južnoj strani kuće.

Podovi
Za pod je najbolje drvo iz kontroliranog gospodarenja. U obzir dolaze i lino­ leum, pluto ili lokalni k a m e n . Ukoliko ne m o ž e m o doći do ovih materijala drugi izbor je keramika, g u m a i reciklirana g u m a . Trebali bismo izbjegavati PVC ili proizvode koji ga sadrže p o p u t l a m i n a t a . Kao mogućnost ne treba odbaciti niti zemljane podove jer ih je m o g u ć e izvesti tako da b u d u vrlo uredni i praktični. Impregnacijom se postiže dodatna otpornost na habanje te otpornost na tekućine.

Boja
Za bojanje naših zidova najbolje je koristiti boje na bazi lana s p r i r o d n i m p i g m e n t i m a . Ukoliko ne m o ž e m o doći do takvih boja koristimo o n e koje se baziraju na d r u g i m biljkama ili na kazeinu. Ovdje m o ž e m o ubrojiti i korištenje vapna ili boje na bazi gline. Boje sintetičkog porijekla sadrže f o r m a l d e h i d , glikol eter, poliuretan, vinil klorid i druge otrovne kemikalije. Treba ih izbjegavati, posebno za unutrašnje farbanje.

Grijanje
Bilo bi d o b r o ne grijati se na fosilna goriva. U tu svrhu najbolje je koristiti drvo. Ali isto t a k o važno je izbjegavati neefikasne metalne peći kakvih je p u n o naše tržište, jer će n a m onda grijanje na drva biti izvor frustracija i financijski teret. N e ć e m o i m a t i r a v n o m j e r n u t o p l i n u po cijeloj kući i u z i m a t će n a m p u n o vremena. Grijanje na drva najefikasnije je masivnim zidanim pećima. Neovisno što su te peći efikasne same po sebi, d o b r o se nadopunjuju sa solarnim pasivnim dizajnom, jer djeluju kao termalna masa. Imati efikasne peći iznimno je važno danas kada čak 2,4 milijardi ljudi (gotovo 4 0 % ) još uvijek za svoje grijanje i kuhanje ovisi o drvetu, drvenom ugljenu i životinjskom izmetu. Biomasa čini 3 8 % osnovne energije u zemljama u razvoju, a u nekima čak i 90%. Uz korištenje održivih tehnika za kuhanje, uštede koje ovdje m o ž e m o napraviti su velike, a jeftine. Konvencionalne peći u g l a v n o m su neefikasne, jer su od lijevanog željeza te drvo izgara na relativno niskim t e m p e r a t u r a m a . Ovakvim izgaranjem drvo

Zeleni zidovi
M o g u osigurati hladniju t e m p e r a t u r u u prostorijama t o k o m ljeta, i zadržati toplinu t o k o m zime. Također može poslužiti kao prostor za ptice. Bilo koja penjačica biti će n a m zahvalna za ovaj tip očuvanja energije u našim stambenim objektima, a neke poput vinove loze m o g u poslužiti i kao izvor hrane i pićenca. U ljetnom periodu hlađenje se odvija kroz tri m o g u ć a t i p a : sjena, transpiracija i evaporacija s listova, te prirodnom izolacijom zadržavanjem ohlađenog zraka između biljke i zida. Penjačice trajnice m o g u n a m p o m o ć i i t o k o m zime. Vrlo često se vjeruje kako penjačice m o g u oštetiti zid, no ukoliko je zid u d o b r o m stanju prije njihovog penjanja i prianjanja to se neće d o g o d i t i . Kako bilo, uvijek n a m je d o b r o staviti pergole ili neku sličnu potporu za biljke penjačice, na nekih 10-40 c m , a tako ć e m o povećati i prostor za protok zraka i veću izolaciju. Bršljan, hortenzija penjačica i lozika se penju bez ikakvog potpornja. Vinova

148

149

Budući da plinovi ne sagore. Pritom prašina. Da bi se izbjegao gubitak uložene topline treba o n e m o g u ć i t i izlaženje zraka iz objekta. Odgovor je izolacija takvih površina što donosi i dodatnu korist sprečavanja toplinskih gubitaka objekta. jer je drugačiji princip funkcioniranja. Izolirana nastanjena kuća može sadržavati veliku količinu vlage u zraku nastale aktivnostima poput kuhanja. Također. nisu vruće pa ne dolazi do izgaranja prašine i formiranja otrova. Z i d a n peći. Primjer završene zidane masivne peći u mađarskom ekoselu Gyurufu sagorijeva nepotpuno te se oslobađaju zapaljivi plinovi u kojima je sadržano u k u p n o 5 0 % energetske vrijednosti drveta. 2 0 0 4 ) . Cesto se ovakve peći ugrađuju u pregradne zidove između soba. m o ž e m o reći da energiju doslovce b a c a m o . prašina koja padne na tu površinu će izgoriti.previše je vlage u unutrašnjem zraku (potrebna je bolja ventilacija u kuhinji ili kupaoni). nego samo čisti negorivi minerali iz drveta. nego odlaze kroz dimnjak. No. Z i d a n e peći m o g u biti z i d a n e u svim o b l i c i m a i veličinama te ugrađene bilo gdje.unutrašnja strana vanjskog zida je hladnija od unutrašnjeg zraka. ne ispuštaju nikakve k a n c e r o g e n e tvari k o j e se i n a č e m o g u n a ć i u d i m u otvorenog plamena ili metalnih peći. već su u g o d n o tople.potrebna je bolja izolacija. Efikasnost zidanih masivnih peći uspijeva doseći 70 do 9 0 % . tuširanja. Masa peći akumulira ovu t o p l i n u te je tijekom d a n a polako otpušta u životni prostor. a hladni spušta.unutrašnja temperatura je premala u sobi gdje se javlja kondenzacija (često kod nekorištenih soba) . Izgaranjem prašine m o g u nastati otrovi poput u r e u m a koji je loš za pluća. Važno je i to da zidane peći. . m a d a je jasno kako ih je lakše ugraditi u nove kuće. Z i d a n e peći m o g u biti obložene i glaziranim p l o č a m a (kaljevima). čak do 1000C. Kondenzacija se javlja kada vlažan topli zrak dolazi do hladne površine. grinje i ostali nadraživači cirkuliraju prostorijom. Budući da drvo sagorijeva izuzetno brzo. D i m koji izlazi iz zidane peći gotovo je h l a d a n . pa je način na koji d o ž i v l j a v a m o t o p l i n u sličan k a o k a d a s m o o b a s j a n i sunčevim zrakama. To se često d o g a đ a na loše izoliranim prozorima. ali to povećava problem unutrašnjeg onečišćenja. ne treba brkati masivne zidane peći i uobičajene kaljeve peći kakve se koriste kod nas. Peć u središtu kuće će najmanje gubiti masivne zidane peći energiju (Whitefield.prenosi p u t e m infra crvenih zraka. t a k o da je jedan kraj peći u jednoj. Kod grijanja se uvijek topli zrak diže. Kuća bi m o g l a biti hermetički zatvorena. Klima koju stvara zidana peć je vrlo u g o d n a jer peć energiju 150 151 . Ako u prostoriji postoji m e t a l n a peć sa vrućom površinom. Z b o g visoke t e m p e r a t u r e u drvetu izgara apsolutno sve što može izgoriti. važno je i d o b r o N D Č j n r a t l a pozicioniranje peći. a pažnju treba posebno obratiti na prozore i vrata. Kada dolazi do kondenzacije na zidovima tri su m o g u ć a uzroka: . kupanja i disanja. a u sagorenom drvetu n e m a ugljena. D o d a n a efikasnost se postiže t i m e što se d i m odvodi spletom kanala pri č e m u se sva toplina prenese na stjenke peći. To je znak ili loše izolacije ili toplinskih mostova. a drugi kraj u drugoj sobi. Kuća treba biti dobro zabrtvljena. budući da je sagorijevanje vrlo efikasno. za razliku od d i m a iz metalnih peći koji je vruć. U masivnim zidanim pećima drvo sagorijeva na p u n o višim t e m p e r a t u r a m a . u zidanim pećima se u k r a t k o m periodu oslobodi velika količina energije. Površine zidanih peći nisu vruće i opasne kao kod metalnih. kao što smo već rekli. pa se toplina direktno gubi kroz d i m n j a k . . Efikasnost ovakvih peći je 45 do 6 0 % . T a m o gdje ova vlaga d o đ e u dodir s hladnijim površinama o n a se kondenzira stvarajući vodu. Kroz dimnjak uglavnom izlaze samo C 0 2 i vodena para. Ovako visoka t e m p e r a t u r a vrlo brzo bi uništila bilo koju m e t a l n u peć.

bukva. Ali što sa svim TV uređajima koji su zastarjeli ili više ne rade. Nešto m a n j e vrijednost i m a j u : bor. goriva i hranu iz cijelog svijeta. Kod nas su poznata pod nazivom izo-stakla. javor. rijeke. crna joha. O t p a d je p o t p u n o ljudski izum. Ukoliko se grijemo na lož ulje/naftu. 2 0 0 1 ) . kvaliteta je porasla. Filipinima. 2 0 0 2 ) . Najbolje drvo za ogrjev s obzirom na kaloričnu vrijednost kW po k u b n o m metru je: oskoruša. smreka i siva joha (Bang. a sami Amerikanci svake godine bace 100 milijardu vrećica. dok jednostruko staklo ima k = 6. Otpad U m o d e r n o j civilizaciji većina nas živi na takav način da ovisimo o neizmjernoj upotrebi prirodnih resursa.čini se suludim da m a l o po m a l o b a c a m o naš svijet u smeće. Sjeverna Amerika i EU koriste 80 % svih plastičnih vrećica. jezera. na primjer. Po p o d a c i m a UN-a svega 2% ljudskih izmeta i industrijskog otpada se na neki način tretira. pretvarajući ih u o t p a d . Dizajn se je promijenio.Ne smijemo zaboraviti kako su i dvostruka prozorska stakla oblik izolacije. mi k o r i s t i m o materijale. a cijene su toliko pale da si ga gotovo svatko može priuštiti. mi ih rasipamo. ova razlika znači 201 lože po m 2 prozora. Postoji m o g u ć n o s t da svi ovi uređaji b u d u rastavljeni. Ukoliko umjesto zraka između dvije staklene površine i m a m o plin s m a l o m provod I jivošću kao što je primjerice argon. l a k o živimo u Hrvatskoj. SAD sa 4% ukupne svjetske populacije proizvodi čak dvije trećine otpada (Feffer. naše grijanje će ovisi i o vrsti drva koje m o ž e m o najbliže nabaviti. ali nismo stvorili sustav koji bi to ostvario.94 W/m 2 K. Irskoj. vrba (iva). od čega je samo 0. K a n a d i . Ona konstantno stvara i p o t o m iskorištava nusproizvode različitih procesa. breza i drugi. potoke i podzemne vode te okoliš općenito (de Rivero. U m n o g i m zemljama žele s k u p i m c i j e n a m a o b e s h r a b r i t i korištenje plastičnih vrećica te su n a j j a č e k a m p a n j e .8 w/m 2 K. Na isti način kontejner pun otpada u stvari je kontejner krivo upotrebljenih resursa. Najveći udio otpada koji b a c a m o u kontejnere u stvari su dragocjeni i na neki način korisni materijali . jasen. a proces završava velikom h r p o m smeća. Naravno. hrast. Uštede su velike samo zbog naše odluke da kupimo efikasnija stakla. što od civilnog sektora što od vlada u Južnoj Africi. televizor. Ljudi i m a j u tendenciju da umjesto kružnih procesa stvaraju linearne.1-1. 152 153 .23 W/m 2 K. jasika. Jednom smo pročitali da je korov samo biljka na krivom mjestu. U z m i m o . ali današnji nivo potrošnje utječe na naše zdravlje i zdravlje p l a n e t a na k o j e m živimo. O t p a d ne nastaje prirodnim procesima. 2 0 0 4 ) . ostalo sve odlazi i truje naša mora. Indiji. Neki od njih b u d u popravljeni. Izo-staklo punjeno suhim zrakom ima k = 2. N o v o m Z e l a n d u . pogotovo što je iznimno invazivna vrsta. Ljudi u g l a v n o m ne koriste nusproizvode. a materijali ponovno stavljeni u postupak proizvodnje. Ova tehnologija je znatno uznapredovala u posljednjih pedeset g o d i n a .6 % m o g u ć e reciklirati. Priroda je uređena tako da materija kruži. 2 0 0 5 ) . ali naposljetku apsolutno svi televizori završe na n e k o m od milijuna deponija širom svijeta. onda n a m U(k) vrijednost može pasti na razine 1. T a j v a n u i Velikoj Britaniji (Worldwatch Institute. jer samo mi stvaramo stvari koje ne bivaju pojedene ili se ne raspadaju ili ne b u d u iskorištene u neku d r u g u svrhu. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske dobar je i bagrem. Australiji. U t o m procesu mi ne samo da koristimo ove dragocjene resurse.

koliko bi v r e m e n a prošlo prije n e g o što b i s m o se našli p o t p u n o zatrpani otpadom? Sada ć e m o pokušat dati pregled nekoliko koncepata koji se pokušavaju Krušna peć napravljena od otpada (stare cigle. te se na taj način građani sami brinu za svoj o t p a d . Uvijek kad razmišljamo o o t p a d u t r e b a m o se voditi za "četiri R". a masa još i više. Koliko crnih vreća ili kontejnera o t p a d a tjedno odveze kamion? Možete li zamisliti koliko mjesta to zauzima? I što bi se dogodilo da služba za odvoz smeća zakaže.reciklirati Organski otpad Organski o t p a d smo već spominjali. Procesom kompostiranja volumen otpada se smanjuje čak deseterostruko. protiv kojih se građani bune jer ovakva postrojenja šire neugodne mirise. Od svih tipova otpada organski otpad je najmanje prikladno nazivati o t p a d o m . K o m p o s t i š t a s e sastoje o d drvenog rotirajućeg bubnja. uglavnom zeleni otpaci s javnih površina. te ne postoji infrastruktura koja bi o m o g u ć i l a organizirano kompostiranje. Neki od njih su primjenjivi u vrlo kratkom roku. a rotacija proces kompostiranja čini vrlo brzim i efikasnim.popraviti "reuse" . na osobnoj razini. no i tada se to obavlja u velikim centraliziranim k o m p o s t a n a m a . dok drugi zahtijevaju temeljitiji i dugotrajniji rad koji bi obuhvaćao znanstvena istraživanja i pritisak na donosioce odluka kako bi došlo do promjene na bolje. na primjer. novine. Kombol Oblikovanje krušne peći Završena krušna peć Dobar nam tek 154 155 . postoji inicijativa da svaka zgrada ili blok zgrada posjeduje svoje malo rotirajuće kompostište.Razmislite o količini smeća koju proizvodi vaše kućanstvo. s t i m da nisu slučajno rangirani s obzirom na utrošak energije: " r e d u c e " . gdje o t p a d i nastaje.Reciklirano imanje uhvatiti u koštac s ovim p r o b l e m i m a . Kuhinjski otpad i otpaci iz vrta sadrže vrlo vrijedne hranjive tvari koje bi trebalo vratiti natrag zemlji. T a k o bi se postupak kompostiranja izvršio na licu mjesta. č i m e nastaje d o d a t n o zagađenje zbog transporta. U Danskoj. Još jedna m a n a ovakvog sustava je to što je organski o t p a d . Dio o t p a d a .ponovno koristiti "recycle" . dok je još vlažan i pun vode. decentra lizi rana kompostišta u koja bi g r a đ a n i m o g l i odnositi svoj organski o t p a d . Razlog t o m e je što ne postoji organizirana separacija organskog otpada od ostalog. Apsurdan je podatak da o k o 3 0 % volumena prosječne kante za smeće zauzima upravo organski o t p a d .k o m posti ra njem. Jedno od m o g u ć i h rješenja bila bi m a n j a . ipak završe i kao kompost. unatoč činjenici da se ovog tipa o t p a d a vrlo jednostavno m o ž e m o riješiti . željezo.smanjiti "repair" . karton i jutene vreća plus prirodni materijal glina) . Na taj način bi se uštedjela velika količina energije potrebne za transport. potrebno transportirati do postrojenja. osobito za vrijeme ljetnih mjeseci.

Zadovoljavamo se stopom reciklaže od nekih 3550%. Na taj način ne s a m o da se s m a n j u j e u k u p n a k o l i č i n a o t p a d a .Proizvedeni kompost se o d m a h može koristiti na javnim površinama. Kako se o n d a m o ž e m o . reciklaža je t r e n u t a č n o najrealniji način da se velike količine o t p a d n o g materijala ponovno vrate u proizvodni proces. Ideja da se nastajanje o t p a d a izbjegne pažljivijim dizajniranjem je dramatična promjena načina na koji rješavamo pitanje otpada. Ona već sada osigurava velik udio potreba za materijalima. Jednostavna istina o recikliranju je da ono s a m o pokušava riješiti simptome pojave o t p a d a . Koncept "Nula otpada" (Zero Waste) Zagađenje podzemnih voda uzrokovano o d l a g a n j e m otpada na deponije i toksično zagađenje zraka koje nastaje spaljivanjem krutog otpada dovode nas d o p o t r e b e pronalaženje alternativa n a č i n u kako g o s p o d a r i m o o t p a d o m . Recikliranje je svakako važno. Dodatni faktor je što su ograničenja reciklaže kao m o g u ć e g rješenja pitanja otpada postala vidljiva. o r g i D a n i e l M. Danas se efikasnost reciklaže za većinu iskorištenih metala kreće oko 3 0 % .ukidanje otpada Već više od desetljeća svi naši napori vezani za smanjenje krutog o t p a d a usko su fokusirani na recikliranje. zadovoljiti polovičnim rješenjima? O n o što n a m je u o v o m trenutku potrebno je promjena načina na ' V i d j e t i na U R L : / / w w w . Ipak. Recikliranje Cesto se k a o odgovor na pitanje o t p a d a navodi reciklaža. ne treba zaboraviti da i reciklaža podliježe d r u g o m zakonu t e r m o d i n a m i k e . Politics and the Struggle for Solar Economy. trebali bismo svoje resurse usmjeriti eliminiranju o t p a d a . gladi i bolesti padne na n u l u .p o l i c y . kad pitanje otpada u z m e m o u obzir. Ovaj relativno nov koncept postao je ubrzo n a k o n pojavljivanja poznat pod nazivom " N u l a o t p a d a " (Zero Waste). Okoliš bismo trebali tretirati kao knjižnicu . proces. Slične stvari m o ž e m o primijetiti i s kontejnerima za staklo i plastičnu a m b a l a ž u . jedan njezin dio je neizbježno i nepovratno izgubljen. Povećanjem efikasnosti štedimo novac.nastoji spriječiti nastajanje o t p a d a umjesto da se bavi gospodarenjem otpadom . Strategija Nula o t p a d a : . O t p a d nije high-tech p r o b l e m . provodi li se reciklaža u Hrvatskoj? lako kod nas već duže vrijeme postoji praksa sakupljanja starog papira. Druga m o g u ć n o s t je da svako kućanstvo i m a svoje mini kompostište. No bismo li se zadovoljili s 50%-tnom stopom nezaposlenosti ili siromaštva ili na primjer 50%-tnim smanjenjem gladi i bolesti? Svi bismo voljeli težiti t o m e da stopa nezaposlenosti. Svaki put kad se određena količina nekog materijala reciklira. Princip N u l a o t p a d a je nova vizija za novi milenij.posuđujući resurse i odgovorno ih koristeći. Osim toga reciklaža stvara d o d a t n o zagađenje i zahtijeva ulaganje velike količine energije da bi se o t p a d n i materijal sakupio. to smo efikasniji. ako nešto ne m o ž e m o 156 157 . u prosječnoj kanti za smeće može se naći čak 3 0 % papira. Ukratko. već se i p o j e f t i n j u j e proizvodnja. Ovdje ne samo da se radi o reciklaži i zaobilaženju deponija i spalionica.simulira prirodne sustave u kojima sva materija kruži. transportirao i preradio.nerijetko možemo vidjeti prenatrpane kontejnere koji d a n i m a čekaju da b u d u odvezeni. pogotovo kod materijala koji se lako recikliraju. dizajnu i boljoj inform i ranosti Korak dalje od reciklaže . a ne biva potrošena O t p a d je materijalni dokaz neefikasnosti nekog proizvodnog procesa. Sva t e h n o l o g i j a p o t r e b n a za ostvarenje koncepta N u l a o t p a d a već je poznata i uobičajena. na nivou javnosti i na industrijskom nivou. siromaštva. lako i m a svoje m a n e . materijale i energiju i naravno. koji postupamo s o t p a d o m .o t p a d je rezultat lošeg dizajna i donošenja pogrešnih o d l u k a . Sto manje otpada proizvodimo. On je cilj. O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) W h o O w n s t h e Sun? People. motivacija građana da u svoje ruke preuzmu odgovornost za otpad koji stvaraju. Kada bi u cijelom svijetu bilo tako. A uzrok leži na stolovima dizajnera. ali i načina kako g l e d a m o na prirodne resurse. umjesto da ukloni njen uzrok. U N j e m a č k o j se 72 % sirovine u proizvodnji papira dolazi od reciklaže. e a r t h . on je lovv-tech p r o b l e m . način razmišljanja koji korjenito mijenja naš pristup resursima i proizvodnji. Jedan od njih je činjenica da je sustav za odvoz starog papira nepraktičan i neefikasan . ovdje se radi o restrukturiranju sustava proizvodnje i distribucije kako bi se spriječilo da o t p a d uopće bude proizveden. već o boljoj organizaciji. O s i m t o g a . Unatoč činjenici da su milijuni ljudi širom svijeta prihvatili koncept recikliranja. dakle nije ga potrebno transportirati. Uvijek smo podrazumijevali da je o t p a d neizbježan. Umjesto da se bavimo zbrinjavanjem otpada.podržava e k o n o m i j u koja ne potkrada budućnost . B e r m a n & J o h n T. Prirodne resurse koristimo kao da je majka priroda objavila generalnu rasprodaju. o t v a r a m o radna mjesta. V e r m o n t : Chelsea G r e e n . još uvijek je vrlo niska.pretvara odbačene materijale u radna mjesta umjesto u smeće . sjeća drveća opala bi za trećinu. godišnja količina otpada koji završi u spalionicama ili na deponijima svake godine sve je veća. što nije t o č n o . 1 M e đ u t i m . Razloga je više. no ipak predstavlja samo djelomično rješenje problema o t p a d a i energetskih p r o b l e m a . Ne radi se o č a r o b n i m strojevima.

STVARANJE RADNIH MJESTA Rasipanje materijala kroz deponije i spalionice otpada dovodi i do rasipanja radnih mjesta.dakle proizvod se dizajnira za okoliš. proizvođači to ne bi trebali niti proizvoditi. obuhvaća m o d u l a r n e k o m p o n e n t e . ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA. Umjesto toga ovaj novac bi se m o g a o iskoristiti za izgradnju infrastrukture koja bi o m o g u ć i l a efikasnije provođenje reciklaže. kompatibilan s 2 1 . a pojedini materijali lako reciklirati ili ponovo iskoristiti u proizvodnji. A kad bismo još izumili skupu tehnologiju koja će naše izlučevine dovesti do te vode. USKRAĆIVANJE SUBVENCIJA INDUSTRIJSKIM POSTROJENJIMA KOJA PUNO ZAGAĐUJU ILI STVARAJU OTPAD Zagađenje. sortiranje otpada. klokoče i nestaje zajedno s urinom ili fekalijama. ponovno korištenje ili kompostiranje proizvoda . N e š t o što na p r i v a t n o j razni s m a t r a m o a p s u r d o m . Proizvođači su ti koji bi trebali ulagati u bolji dizajn i povećanje efikasnosti proizvodnog procesa. šume. Irskoj. Neki izvještaji u p u ć u j u na to da proizvođači recikliranog papira i recikliranih plastičnih proizvoda zapošljavaju 60 puta više radnika nego spalionice i deponiji. Novi Zeland ima cilj postati prvom državom na svijetu bez o t p a d a . koje nepravilnim odlaganjem m o g u prouzročiti zagađenje podzemnih voda i kontaminaciju hrane ukoliko se ispušta na polja. umjesto da potrebe namire iz reciklaže. 2. t a k o da se može lako nadograditi. a ne za smetlište. sakupljanje zelenog o t p a d a iz kućanstava i si. D o b a r dizajn znači v e ć u t r a j n o s t p r o i z v o d a . a živeći u sve turbulentnijim klimatskim uvjetima vrijeme je da i o t o m e p o č n e m o voditi brigu. Kad pritisnemo polugu ili povučemo špagu u wc-u. T r e b a m o bolji industrijski dizajn. Osim u navedenim primjerima p o m a c i se primjećuju u Londonu. Stoga će n a m priča o kompostiranju našeg izmeta dati dobar uvod u poglavlje o vodi. Ovaj termin se prvi put pojavio u Australiji u Canberri. Kanadi. A k o v a m sve oko skupa zvuči previše utopijski i neostvarivo. već sada više nalikuje na a e r o d r o m nego na deponij. Pet litara pitke vode utrošeno je da bi se n e u g o d a n miris i izgled isprali iz naše kuće ili stana i zapravo tu p r o b l e m tek počinje. INVESTIRANJE U INFRASTRUKTURU UMJESTO U DEPONIJE I SPALIONICE Porezni novac se koristi za izgradnju novih deponija i spalionica o t p a d a . nakon čega se voda ispušta u najbližu rijeku. potrošnja energije i destrukcija okoliša započinju na s a m o m početku procesa proizvodnje . Umjesto da svoju odgovornost prebacuju na potrošača. Cilj im je do 2 0 1 0 . Naša navika da se ne obaziremo na posljedice svojih djela o m o g u ć a v a n a m da ovaj sustav i dalje podržavamo. budite svjesni da se ova inicijativa već provodi na različitim lokacijama širom svijeta. ulaganjem g o l e m e količine novca i inžinjerskog posla. Strategija Nula otpada sastoji se od pet bazičnih postavki: 1. pročišćava i v o d o v o d o m d o v o d i u d o m o v e . Otpadne vode Kada bismo pokušali obaviti nuždu u jedinu kantu pitke vode koju i m a m o . Nije neshvatljivo da bi nas neki psihijatar upitao zašto smo uopće morali upropastiti jedinu kantu pitke vodu koju i m a m o . godine potpuno prestati puniti deponije o t p a d o m . 5.u trenutku iskorištenja sirovih prirodnih resursa. Zahvaljujući subvencijama koje primaju. A k o pogledate dizajn njihovog deponija. 3. Nuždu vršimo u z a h o d . u potoke itd. Priči o p u t u naših ekskremenata ovdje nije kraj. Dodatan porezni novac troši se za odlaganje i spaljivanje o t p a d a . iz kojeg se otpad sustavom odvodnje odvodi u postrojenje koje bi navodno trebalo o t p a d n e vode pročistiti. Postrojenja za sortiranje i reciklažu otpada m o g u o m o g u ć i t i i do deset puta više radnih mjesta nego spalionice i deponiji. Dobar dizajn također osigurava da se proizvod lako može rastaviti. 158 159 . proizvođači bi trebali preuzeti odgovornost za otpad i štetu koju njihov proizvod uzrokuje. 4. dok u ruralnim sredinama ljudi pribjegavaju raznim m e t o d a m a : od ispuštanja fekalija i o t p a d n i h voda u bunare do gradnje o g r o m n i h septičkih j a m a koje se prazne na polja. REDIZAJN PROIZVODA I PAKIRANJA Planiranje proizvodnje nekog proizvoda t a k o da se unaprijed ograniči potrošnja prirodnih resursa. jer nas k o m u n a l n o poduzeće rješava neugodne zadaće čišćenja septičkih jama. Canberra je usvojila strategiju " N u l a o t p a d a " već 1996.reciklirati. Jedan od najvećih izazova u tretiranju o t p a d a je ljudski izmet. jer ne koriste vodu i time je štede. Iz te iste rijeke voda se crpi. U t o m e n a m pomažu kompostni wc-i koji se nazivaju i suhim wc-ima. proizvođačima se često više isplati sirovine crpiti iz prirode. Dva okruga u Kaliforniji također su usvojila ova načela. g l e d a m o kako najmanje 5 litara pitke vode bućka. Poplave znatno povećavaju rizik od kontaminacije podzemnih voda. postaje javno prihvaćeno kao jedini m o g u ć i način. i kasnije t o m istom v o d o m pokušali utažiti žeđ. O g r o m n e količine pitke vode pretvaraju se u rasadnike opasnih bolesti. U u r b a n i m sredinama gdje su kanalizacijski sistemi izgrađeni to je manje uočljivo. ponovno iskoristiti ili kompostirati. o m o g u ć a v a lake p o p r a v k e . godine. najvjerojatnije bi nas smatrali luđacima. smanji toksičnost i otpad koji će proizvod stvoriti nakon korištenja te da se o m o g u ć i što lakša reciklaža. stoljećem. pa zatim izumili još skuplju tehnologiju koja će odvojiti pitku vodu od fekalija. smatrali bi nas još luđima.

godine rekao je k a k o se r a z m a ž e n i ljudi najteže o d r i č u svoja dva k o m o d i t e t a : a u t o m o b i l a i wc-školjke s ispiranjem. Dakle jedan mit koji o d m a h treba razbiti je da kompostni wc. a odvodi se n e u g o d a n miris. Svakih godinu-dvije kompostna k o m o r a se prazni. a nisu ni zdrave. volumen se smanjuje i do deset puta zbog dehidracije. a od fekalija kompost. koja nudi trenutna i necjelovita rješenja. Kompostni wc je vrlo jednostavan sustav. m o g u prouzročiti zarazne bolesti. Na Internetu se m o g u naći jednostavni nacrti i primjeri samogradnje kompostnog wc-a. H u m u s je posebno p o g o d a n za voćarstvo. pa je već m o g u ć e kupiti gotov sustav i ugraditi ga u kuću. zašto trošiti novac i kupovati wc školjke i sjedalice koje se lome svake g o d i n e i b a c a j u na smetlište? Zašto ne bismo sjeli van na sunce i promatrali ptice. primjerice američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) savjetuje da ne koristite ponovno humus. M e đ u t i m . 0 0 0 litara opasnog otpada koji bi nastao plavljenjem wc školjke i miješanjem sa sivim v o d a m a . ako je dobro dizajniran i proizveden. Kao i kod energije i ovdje naše kulturne vrednote dolaze do izražaja. kompostne k o m o r e i sustava za ventilaciju. Ovaj sustav je dizajniran tako da biomasu koju proizvode ljudi vraća t a m o gdje joj je i mjesto . na taj način od urina d o b i v a m o visokovrijedno dušično gnojivo. N o . Dakle. 160 161 . O n o što nastaje kao proizvod k o m p o s t n o g wc-a vrijedan je h u m u s . kad ih u prirodi ispuste životinje. bez mirisa.5 I fekalija sada i m a m o na tisuće litara zagađene vode koje se m o r a m o riješiti. tijekom predavanja u M o t o v u n u 2 0 0 5 ..U o s t a l o m . kako to one rade. kad bi se o t p a d bacio d i r e k t n o na z e m l j u . Za hrvatski standard ovi su sustavi još uvijek skupi. Umjesto problema. Mogućnost samogradnje kompostnog wc-a samo dokazuje jednostavnost ovog sustava. Z a p r a v o je to d o b r o izventilirana kenjarkompostara. Sve veću popularnost u svijetu eko tehnologija zauzimaju kompostni wc-i. Piljevina će upiti ostatak vlage i ostavljati mjesta za prozračivanje i p o m o ć i kompostnoj hrpi da se izbalansira C-N omjer. koji je zajedno sa svojom ž e n o m Trish napravio raj na Rain­ bow Farm na N o v o m Zelandu. fekalije se posipaju sa četiri do pet šaka piljevine. ljudski otpad sadrži velike količine patogenih m i k r o o r g a n i z a m a koji. naspram 9 0 . Usporedimo to sa našim navikama: dnevno 5 I vode + 1 / 2 1 fekalija = 5. uslijed kompostiranja biomasa gubi na volumenu čakdeseterostruko i pretvara se u suhu tvar zvanu humus. NE širi n e u g o d n e mirise. N a k o n obavljanja velike nužde. Efektivna količina kompostiranih fekalija tročlane obitelji je oko 15 litara kvalitetnog komposta. Fekalije. slijevaju se u iste cijevi sa t o m smjesom i umjesto 5. koji se sastoji od školjke. U nekim zemljama postoje proizvođači kompostnih wc-a. Dehidrirane fekalije n e m a j u miris i ne pružaju raj za ličinke raznih m u h a . zečeve. vidjet ć e m o da nakon dva tri dana umjesto fekalija ostaje samo sitna hrpica materije slične zemlji.. koju ć e m o nabavljati od najbliže pilane. Proces koji ubija ove mikroorganizme je već dobro n a m poznato aerobno kompostiranje. već kako se humus dobiven kompostnim WC-om mora zapaliti ili propisno uskladištiti. Tako.5 I smrada dnevno kojeg se t r e b a m o riješiti. Osim toga. pa će se entuzijasti upustiti u gradnju vlastitog kompostnog wc-a. nisu u g o d n e o k u . ako ih p r o m a t r a m o kroz neki period.na zemlju. U ovom procesu temperatura kompostne biomase se diže dovoljno visoko da patogeni mikroorganizmi ne m o g u preživjeti. U permakulturi naš je zadatak zatvoriti krug. mačke. Joe Palachier. Vode koje koristimo u kuhinji i u kupaonici za pranje. U kompostnoj komori biomasa se prozračuje uslijed čega se dovodi kisik nužan za proces kompostiranja. To je 'flush and discharge' (isplahni i odstrani) ili 'drop and store' (baci i gomilaj) kultura.

hrani i liječi tlo te općenito podiže kvalitetu tla. Upravo na taj način bi biljni pročistači mogli steći veću popularnost u Hrvatskoj. U trenutku kada. problem rješavamo na taj način da ne dozvolimo da crne vode uopće nastanu. O v i m procesom uspijevamo iz vode ukloniti organske tvari. Kako se septička j a m a puni. gdje kućanstva nisu spojena na kanalizaciju. Dakle. Biljni pročistač je uređaj koji koristi prirodno svojstvo nekih biljaka močvarica da iz vode apsorbiraju otpadne tvari i ugrađuju ih u svoju biomasu. s druge strane. dakle voda iz umivaonika. Ali pritom ne mislimo samo na zatvaranje slavine dok p e r e m o zube. biljni pročistači m o g u se koristiti i za tretiranje crnih voda. a stanovnici siromašnih zemalja imaju svega nekoliko litara dnevno za sve svoje potrebe. Koliko su n a m k o m p o s t n i wc-i i/li biljni pročistači važni dovoljno govori podatak o potrošnji vode u našim k u ć a n s t v i m a : wc 3 3 % . ispiranje wc-Školjke. Velike korporacije kupuju prirodne izvore vode širom svijeta. Malčiranje n a m tijekom vrućih ljetnih dana može smanjiti potrebe za zalijevanjem čak za polovinu (Whitefield. a u nekim krajevima se može i piti. pripremajući se tako na nestašicu pitke vode koja n a m uskoro slijedi. a može biti i toliko čista da se bez problema može piti. Princip rada je vrlo jednostavan.kao i bilo koju drugu biomasu. U vrtu štedimo vodu malčiranjem. iako je i to kvalitetna navika. šaš. pranje odjeće 12. H u m u s poboljšava sposobnost tla da zadrži vodu. Obavezno t r e b a m o sakupljati kišnicu. s a m o onda sustav treba prilagoditi sustav. u Velikoj Britaniji 2 0 0 litara. biopročistači m o g u varirati od vrlo m a l e n i h (nekoliko m 2 ) za m a n j a kućanstva. Zašto uopće dozvoliti da nastane tvar koju nazivamo o t p a d n o m v o d o m . amonijak. 1 K o l e r a k o j a g o d i š n j e u b i j e o k o 3 m i l i j u n a ljudi i m a u 9 0 % slučajeva uzrok u n e č i s t o j p i t k o j v o d i . u permakulturnim vrtovima štedimo vodu. 2 0 0 4 ) . već danas u većini europskih zemalja voda iz slavine više nije pitka.5%. Zahvaljujući lošem gospodarenju v o d o m . Dakle. kišnicu možemo koristiti za kuhanje. miješanim k u l t u r a m a i efikasnijim oblicima navodnjavanja kao što je kap po kap ili direktno dodavanje vode u korijen biljke. pitka voda postaje sve dragocjeniji resurs. Prema veličini i kapacitetu. čest slučaj da se preljev septičke j a m e ispušta direktno u prirodu. Iz tehnološke perspektive. jer je ona najbolja za zalijevanje biljaka. dodavanjem humusa. Cilj je vodu što duže zadržati u zoni korijenja. jer je u ruralnim krajevima. tuširanje. sadnjom trajnica. rogoz i druge. postao je trend piti flaširanu v o d u . Sive vode su sve ostale otpadne. Kao što smo naučili. Biljni pročistač nije ništa drugo nego bazenčić dubine do 60 cm napunjen šljunkom iz kojeg rastu biljke močvarice. Bez obzira što je na planeti manje od 1 % vode p o g o d n o za piće i to bi bilo dovoljno za potrebe svih stanovnika kad bi imali pravedniju raspodjelu. pa i do nekoliko tisuća m 2 za tretiranje velikih količina o t p a d n i h voda. Ponekad su pročistači izvedeni u k a s k a d a m a . Malč sprječava evaporaciju tla i isušivanje. Još je gore što u m n o g i m zemljama gdje je vode iz slavine apsolutno zdrava i pitka. Z a š t i t a od vjetra t a k o đ e r s m a n j u j e evaporaciju t l a i transpiraciju s lišća biljaka. u SAD-u se u prosjeku po osobi potroši 5 0 0 litara dnevno. Još j e d n a važna praksa koja u permakulturi o m o g u ć u j e da se o g r o m n a količina vode vrati u upotrebu je odvajanje crnih voda od sivih. A k o s m o u situaciji da miješanje sivih voda sa crnima ne možemo izbjeći. a to su u našim krajevima trska. Kako biljke rastu. jer nas reklama krivo uvjeravaju kako je ta voda zdravija. Primjerice. 162 163 . Pročišćena voda je dovoljno čista da se p o n o v n o može koristiti za pranje. U svijetu na žalost sve više postaje problem i uzrok sukoba i ratova. nitrate i fosfate. piće i hrana 18%. na preljevu. Preljev zatim završava u biljnom pročistaču i rješava ostatak zagađenja. tako biljke i m a j u više vode za sebe. Sadržaj sivih voda uglavnom se svodi na nešto organske materije pomiješane sa s a p u n o m ili d e t e r d ž e n t o m . a fekalije kompostirati. Crnim v o d a m a nazivamo vodu koja je zagađena fekalijama. z b o g zagađenja podzemnih voda. kade itd. Korištenjem već ranije spomenutog kompostnog wc-a. Za rješavanje sivih v o d a k o r i s t i m o b i l j n e pročistače. isto kao i kod hrane. onda se ispred biljnog pročistača stavlja septička j a m a s k o m o r a m a i preljevom. rješenje je vrlo jednostavno. Trajnice osiguravaju bolju prohodnost vode svojim d u b o k i m k o r i j e n j e m . s jedne strane ulazi siva voda. M a l a r i j a k o j a g o d i š n j e u b i j e o k o 2 m i l i j u n a l j u d i u 9 0 % slučajeva i m a uzrok u k r č e n j u š u m a č i m e s e stvara p l o d n o t l o z a m n o ž e n j e k o m a r a c a m a r a l i č a r a . izlazi već djelomično pročišćena voda. Idealno bi bilo pitku vodu zadržati pitkom. pranje suđa 8. tuširanje i kupanje 2 5 % . stvarno je obijesno ispirati zahodsku školjku pitkom v o d o m . Tu se apsorbiraju organske tvari i ostaci sredstava za pranje te se koriste za vegetativni rast. Dobra stvar kod sivih voda je što se može vrlo lako pročistiti. korjenčići biljaka se isprepliću oko šljunka.5%. pranje Potrošnja vode u stambenim objektima Voda Voda je život. sudopera. Dapače. 1 7 0 % vode na planeti ode na navodnjavanje. V o d u treba štedjeti. prolazi kroz zonu korijenja i s druge strane izlazi kao čista voda.

Prva bačva. ali čak i ako koristimo ovakva sredstva za pranje. nepropusna m e m b r a n a se može izraditi od ferocementa. K o m a d i zemlje se pritisnu t a k o da cijela površina bačve bude zatvorena.lijeva nije prosa kroz pročistač. Zaista je tragično da n a m u kućanstvima najviše vode ode na wc kojeg ispiremo p i t k o m v o d o m . T a k o pročišćena voda predat će se na analizu. neke korake m o ž e m o poduzeti o d m a h . Bazeni su izolirani PVC folijom i punjeni šljunkom te su zasađene vrbe. te utvrditi efekt pročišćavanja. U k a s n i m jesenskim mjesecima biljni pokrov se reže i stavlja na kompostiranje (vrbe se skraćuju). Korisno je imati kotliće za ispiranje koji imaju mogućnost reguliranja količine vode koju ć e m o ispustiti. Na zemlju se m o g u posaditi razne ukrasne vodene biljke. šaš. Biljke se m o g u saditi tako da se grube i veće biljke sade u prvom bazenu. M e đ u t i m . isto rade i naši biljni pročistači. a nježne i osjetljivije u zadnji b a z e n . U proljeće se biljni pokrov sam obnavlja i proces kreće ispočetka. Z a t i m je preostalih pola volumena napunjeno k o m p a k t n o m zemljom. Druga bačva se m o t e puniti krupnim đ l j u n k o m . Naravno. Lijep primjer biljnog pročistača za jedno kućanstvo i m a m o kod obitelji Lesar iz pitoresknog međimurskog seoceta Zasedbreg. najvećeg kalibra 30 m m . Kao alternativa PVC foliji. tako da može sedimentirati prije prelaska u sljedeau fazu pročiđaavanja. pazeći da ne oštetite prilikom iskapanja ostale biljke. Bačve su korištene ranije u tekstilnoj industriji i nabavljene po vrlo povoljnoj cijeni. S druge strane druge bačve pri vrhu izlazi cijev. dubine oko 1 me- Stavljanje nepropusne membrane i zasipavanje kamenjem i šljunkom Razlika u vodi iz stroja za pranje rublja . U većim razmjerima u Hrvatskoj trenutno postoje biljni pročistači na otocima Cresu (Osor) i Krku ( k a m p Glavotok). jer voda koja ulazi u bačvu mora proći kroz zemlju koja ima ulogu filtera. kako bi se izbjeglo truljenje biljne materije unutar bazena. Toksičnost deterdženata može se izbjeći korištenjem biorazgradivih sapuna i deterdženata. Biljnim pročistačima o p o n a š a m o prirodne procese. Na taj način problem rješavamo b a r e m djelomice. g d j e je v o d a već visoko pročišćena. Beton ne smije biti napravljen sa šljunkom nego s pijeskom. a desna je Gotov biopročistač 164 165 . Rekli su n a m kako su učinili slijedeće. neovisno govorimo li o močvarama ili m o r i m a . K a o što se i sve vode. Z a d a t a k druge bačve je usporiti tok vode. metvica. sive vode ne smijemo pustiti direktno u prirodu jer bi to m o g l o dovesti do neravnoteže u ekosustavu. na Jakuševcu u Z a g r e b u i za gradić Z m i n j koji ima kapacitet za 7 0 0 ljudi. Iz trećeg bazena pročišćena voda kroz cijev u obliku lepeze izlazi u stepeničasti pročistač koji se sastoji od osam stepenica iskopanih unutar zemlje. Bilje koje koristite možete nabaviti na proljeće na močvarnim područjima. u koju direktno kroz cijev u gornji dio ulazi siva voda. Na njihovo se mjesto može zasijati raž ili druge žitarice otporne na zimu. izoliran d u p l o m pvc folijom i punjen raznim granulatima kamenja. koja se spaja na vrh prvog od tri bazena promjera 2 metra i d u b o k a 1/2 metara. Pročišćena voda sakupljat će se u jezercu promjera oko 6 metara. Iz bačve pri d n u izlazi cijev i ulazi u gornji dio druge bačve koja je do vrha ukopana u zemlju i njezin gornji dio je m a l o viši od dna prve bačve. Pročistač se sastoji u prvom stupnju pročišćavanja od dviju plastičnih bačvi od 150 litara. Ljuska od ferocementa se izrađuje t a k o da se na tlo postavi rabit mreža (gusto pletena metalna mrežica) te se na nju nabacuje beton u sloju od 3 do 5 c m . trska. Bitno je da se vrbe drže p o d k o n t r o l o m rezanjem. do polovine je punjena k a m e n j e m veličine do 50 mm koje je d o b r o prekriveno t k a n i n o m (stari ručnici ili slično). brane polaganim čišćenjem od zagađenja. T u s e d o g a đ a zadnje pročišćavanje aerobnim i anaerobnim procesima mikroorganizama i korijenjem šaša i trske. Šaš i trska i m a j u o g r o m a n podzemni sustav korijenja i potreban je dobar alat za njegovo iskapanje. Biljni pročistači počeli su se prvo koristiti 60-ih godina u N j e m a č k o j .auta i vrta 3%. Igor i Marijana su radili svoj biljni pročistač uz pomoć dizajnera Jordija Puiga Roče iz Katalonije (Španjolska). nisu svi u mogućnosti naglavačke prevrnuti infrastrukturu koju koriste za o t p a d n e vode. perunike i d r u g i m m o č v a r n i m biljem.

U tu skupinu spadaju: maslinovo ulje. O kombinaciji ulja ovisit će i količina lužine koja je potrebna za potpunu saponifikaciju (kemijski proces nastajanja sapuna). Pritom često koristimo raznorazna kemijska sredstva. U ispravno napravljenom sapunu. dakle onečišćuje vodu u koju dospije. etiketa "eko proizvod" često se zlorabi kao marketinški trik za postizanje više cijene. sojino. Deterdžent je kemikalija koja se dobiva od petroleja. sezamovo. i ovdje i m a m o prijatelje da p o m o g n u . ali je savršeno za izradu sapuna. Za razliku od deterdženta. 166 167 . ricinusovo. Kaustična soda reagira s m a s t i m a i pretvara se u sapun. A k o želimo do kraja ostati vjerni ekološkim načelima. koji je dovoljno odstajao. što je dovoljno za efektno pročišćavanje sivih voda i nadmašuje kriterij od najmanje 2 2. i kakao maslac. Neki od njih se proizvode na bazi sapuna. osim za piće. Samo neka ulja imaju zadovoljavajuće karakteristike da bi se od njih napravio tvrdi sapun. zahtijeva naporniji fizički rad. rafinirana. Zato s m a t r a m o da takvo jeftino ulje nije baš kvalitetno za prehranu. a može se proizvesti uglavnom od prirodnih sirovina. Većina sredstava za pranje koja m o ž e m o kupiti u o b i č n i m d u ć a n i m a proizvode se na bazi deterdženata. Masnoća Sapun je teoretski m o g u ć e napraviti od gotovo bilo koje masnoće. pri č e m u se g u b i hranjiva vrijednost ulja. Čišćenje pročistača vrši se otprilike svakih pet do sedam godina. To je izrazito lužnata kemikalija vrlo nagrizajućih svojstava.5 . o b r u b l j e n o korisnim i ukrasnim močvarnim biljkama. n u d i m o direktnu alternativu j e d n o m segmentu potrošačkog društva i dovodimo u pitanje potrebu za postojanjem cijele jedne grane industrije oko koje se vrti o g r o m n a količina novca. Nije razgradiv. suncokretovo. sapun je potpuno razgradiva supstanca. Opisani pročistač ima površinu 14. kad ih se većina može vrlo jednostavno napraviti kod kuće uz m i n i m a l a n trošak. Ali kao i kod gradnje baliranom s l a m o m . Sapun Osnovni sastojci za izradu bilo kojeg sapuna su: masnoća. lužina i voda. laneno. Jezerce je oblika cvijeta i izolirano PVC f o l i j o m . U većoj ili manjoj mjeri su biološki razgradivi.3 m površine pročistača po osobi. rijetko se obazirući na štetu koju će prouzročiti nakon što v o d o v o d o m izađu iz područja našeg d o m a . Prodaje se u obliku kristalića. Teren na kojem je pročistač izgrađen je blago nagnut i u blizini jezera se nalazi odvodni kanal za slučaj da jezerce dobije previše vode.tra. smjesa se zagrijava na visoke temperature. N a O H ) . repičino i ulje pšeničnih klica. Takav pročistač je isplativ i neštetan za okoliš. hladno prešana ulja. U kućanstvu se koristi najčešće za odštopavanjezačepljenih odvoda. to jest ulja. n e m a više kaustične sode. Preferiramo korištenje masnoća biljnog porijekla. vađenjem šljunka i njegovim ispiranjem te vraćanjem u bazene. Dapače. zašto plaćati sve ove proizvode. u velikim količinama koristimo u kućanstvu za kuhanje. Svako od ovih ulja ima svoj specifičan faktor saponifikacije o kojem ovisi količina potrebne lužine. NAPOMENA: za izradu sapuna nemojte kupovati skupa djevičanska. Ostala ulja se m o g u dodati u m a n j i m količinama (maksimalno 2 5 % ukupne količine ulja). Izradom vlastitih sapuna i sredstava za pranje. N e k a d se u tu svrhu koristio životinjski loj. kokosovo ulje Izrada eko-sapuna 2. toplo prešana ulja. Tvrdoća k o n a č n o g sapuna ovisit će o kombinaciji ulja koje smo izabrali. V o d u . te biljkama kojima je potrebno m n o g o vode za rast. Osim t o g a . Lužina Većina ljudi koji se odluče na izradu vlastitog sapuna kao lužinu koristit će već spominjanu kaustičnu sodu (natrij-hidroksid. za sam proces saponifikacije čak su pogodnija jeftinija. kukuruzno. pranje posuđa. 1. p a l m i n o ulje. koje će služiti za zalijevanje i kupanje. M e đ u t i m . Takvo ulje se proizvodi od komine maslina koje su već j e d n o m hladno prešane.5 m 2 za 3 člana kućanstva. Danas na tržištu postoje različiti proizvodi koji se deklariraju kao " e k o " proizvodi. Da bi se iz t o g tropa dobilo ulje. U tu skupinu spadaju: bademovo. pranje rublja i tuširanje.

com/homepages/paul_norman_3/soapmake. Ocat. A k o se u n a t o č svim m j e r a m a ipak desi da kaustična soda dospije na kožu.plastični kalupi . Dobivena tekućina je otopina kalij-hidroksida ( K O H ) u vodi. U posudu s kaustičnom sodom ulijte destiliranu vodu.htm (12. što znači da količina otopljenih minerala m o r a biti m i n i m a l n a . Voda Voda m o r a biti m e k a n a . Z a t i m ostavite smjesu da se ohladi na 38 C.ručni mikser . Za držanje kaustične sode preporučujemo plastične posude.html 168 169 .compuserve. Zamiješajte tako da se svi kristalići rastope. Pri dodiru s v o d o m vrlo burno reagira i zagrijava se na oko 90 C. Kad dobivena vodena otopina kaustične sode prestane biti vruća. Druga opcija je kišnica. U k u p n o vrijeme miješanja trebalo bi biti između 15 i 20 m i n . A k o koristite ulje u k r u t o m obliku (npr.drvena ili plastična žlica ili kuhača za miješanje .. izvažite t o č n u količinu koja piše u receptu. OPREZ!!! Kaustična soda je izuzetno opasna kemikalija. cijelo vrijeme miješajući. Najprije na kožu nanesite obilnu količinu octa. Ako dođe u dodir s kožom. i gusta. Miješanje kaustične sode i destilirane vode 2.plastična posuda u kojoj ćete pomiješati kaustičnu sodu s destiliranom vodom . nemojte je pokušavati s kože isprati v o d o m . pa zato nemojte koristiti aluminijske posude ili žlice.t e r m o m e t a r za tekućine . kao kiselina. Voda iz vodovoda je p o t p u n o neprikladna za izradu sapuna jer je vrlo tvrda.). Savjetujemo da za početak savladate tehniku izrade sapuna s kaustičnom sodom. O p r e z n o ulijte vodu s kaustičnom s o d o m u toplo ulje. Z a t i m isperite s v o d o m . U posudu sipajte kaustičnu sodu.N e k a d se umjesto kaustične sode za izradu sapuna koristio lug. Kaustična soda reagira s a l u m i n i j e m . httpj//JQurneytoforever. Poklopite i stavite negdje sa strane da se ohladi.12. Miješajte još nekoliko m i n u t a t a k o da se sve d o b r o pomiješa. Kalibrirajte je t a k o da pokazuje nulu. Zagrijte ulje na t e m p e r a t u r u od 38 C. Z a t i m počnite miješati mikserom.deka ili poplun Postupak: 1. 3. Najjednostavnije je koristiti destiliranu vodu.). Upotreba g u m e n i h rukavica.org/biodiesel_ashlye. Naizmjence miješajte ručno i mikserom sve dok smjesa ne postane neprozirna 2 Ova m e t o d a je detaljno objašnjena na slijedećim w e b stranicama: http://ourworld. Pribor . a sapun je najbolje kuhati u emajliranim posudama ili posudama od nehrđajućeg čelika (rostfrei. spaja se sa v l a g o m iz kože i izaziva jake opekline. Pripazite da ne udahnete paru koja će se dizati iz posude. eksperimentirajte s l u g o m dobivenim od pepela.vaga koja se može kalibri rati .lonac (emajl ili nehrđajući čelik) . 2 3.. p a l m i n o ulje ili kakao maslac) najprije ga otopite na višoj temperaturi t a k o da postane tekuće. Kaustična soda će se otopiti u vodi pri č e m u će se smjesa zagrijati na 90 C. Lug je tekućina koja se dobije kad voda (obično kišnica) kaplje kroz pepeo koji je nastao g o r e n j e m tvrdog drveta (hrast. pa treba biti vrlo oprezan dok radimo s n j o m ! Vrijedi sve kao i kod proizvodnje biodizela. Z b o g t o g a se moraju poduzeti sve mjere zaštite. Isto vrijedi i za limene posude. Stavite plastičnu posudu na v a g u .2005. N e m o j t e miksati duže od 10 sekundi o d j e d n o m .. nego samo topla (idealno bi bilo 38 C) u lonac ulijte potrebu količinu ulja. Za miješanje je najbolje koristiti drvene ili plastične žlice. zaštitnih naočala i zaštitne odjeće je obavezna. inox.). bukva.. neutralizirat će kaustičnu sodu. pa zatim a k o želite napraviti sapun 100% prirodnog porijekla.

cQm/infQ/sQQpjecipes.com/oilsapval. Druga m e t o d a je dodavanje eteričnog ulja u gotovi sapun u kojem n e m a više kaustične sode. Promjena vrste ulja u receptu zahtjeva i p r o m j e n u količine kaustične sode. Ulijte sapun u kalupe. Izlijte u kalupe i pustite da se sapun potpuno ohladi i stvrdne. II.es. Nemojte se previše opterećivati ako u smjesi ostane nekoliko nerastopljenih g r u d i c a . Vrlo je važno da se sapun ne ohladi prenaglo. A k o se desi da se sapun nakon d u g o vremena ne stvrdne to znači da se prebrzo ohladio. Sapun od maslinovog ulja 1 I maslinovog ulja 127 g kaustične sode 2. Prije upotrebe pričekajte još n a j m a n j e 3 tjedna.com/soapcalc/free. Napomena Sapun koji nije dovoljno odstajao sadrži male količine kaustične sode. 3 N a i n t e r n e t u s e m o ž e n a ć i m n o g o w e b stranica s a r e c e p t i m a z a r a z n e s a p u n e .lJberty-natural. Smjesu polagano zagrijati na najmanjoj vatri povremeno miješajući (ne prečesto. I. pa količine u receptima treba uzeti provizorno i prilagoditi o s o b n o m ukusu. Pazite da v a m se sapun ne uhvati za posudu i zagori.tlcsoaps.5 dl destilirane vode Ovo je vrlo jednostavan sapun koji može ispasti dosta jeftin ako n a đ e m o jeftino maslinovo ulje (npr. Ako nema peckanja prislonite jezik na sapun.com/ny2/SoapersCorner/SoapingRecip.angelfire.5 dl destilirane vode. Skinite s vatre i nastavite miješati. od komine maslina).htm http://www.colebrothers. Sapun od biljnih ulja 2 2 7 g maslinovog ulja 136 g kokosovog ulja 91 g p a l m i n o g ulja 170 g destilirane vode 62 g kaustične sode DODAVANJE MIRISA Mirisi se u sapun d o d a j u u obliku esencijalnih i eteričnih ulja.htm Sredstva za pranje SREDSTVO ZA PRANJE RUBUA 2 0 0 g sapuna od maslinovog ulja ili nekog d r u g o g sapuna koji se ne pjeni 3/4 šalice k r i s t a l n e sode ( n a t r i j karbonat. Isti postupak primijenite ako sapun n a k o n d u g o vremena još uvijek sadrži kaustičnu sodu. Zbog toga je vrlo važno da odstoji dovoljno d u g o . Intenzitet eteričnih ulja varira od proizvođača do proizvođača. Smjesu ponovo zagrijte na 38 C. Korištenje nekih egzotičnijih ulja (npr. izvadite ga (rukavice!) i stavite na prozračno mjesto da se osuši. Z b o g toga nemojte otvarati poplun prvih 1 2 sati.tlcsoaps.htm http://www.to je sredstvo koje 170 171 . istestirajte ga tako da operete ruke. K a d se sapun m a l o o h l a d i (oko 66 do 71 C) dodajte eterična ulja. ulijte u kalupe i zamotajte. Ako je smjesa presuha. kada se dovoljno stvrdne. Izvodi se na slijedeći način: Napraviti osnovni sapun bez d o d a n i h mirisa. Poklopite poklopcima i sve skupa zamotajte u deku ili p o p l u n . u sapun se m o g u dodati razni aditivi kao npr. Obično je dovoljno oko tri tjedna stajanja n a k o n čega je sapun spreman za sigurnu upotrebu. n e m o j t e ih samo zamijeniti u receptima. kokosovo ulje) dosta poskupljuje konačan proizvod. Sapun će se p o t p u n o rastopiti kroz sat vremena. N a 2 C 0 3 . U smjesu se dodaju tik prije lijevanja u kalupe. dodajte malo vode. Ako se niti tada ne pojavi peckanje to znači da je sapun spreman za u p o t r e b u . N a k o n što odstoji.4. mirise. O v o s u n e k e od njih: Jittpj//www. naribati ga i staviti u lonac za kuhanje sapuna.com/recipgs. Kad se sapun nakon nekoliko dana stvrdne dovoljno da se može izvaditi iz kalupa. Na svakih 5 0 0 g sapuna dodati 3. da se ne napravi previše sapunice).html A k o p l a n i r a t e smišljati vlastite r e c e p t e p r e p o r u č u j e m o d a d e t a l j n o p r o u č i t e slijedeće w e b stranice: http://www. boje ili bilo kakve druge aditive. RECEPTI 3 Napomena: Vrlo je važno da se precizno držite zadanih količina! A k o želite raditi sapune s nekim d r u g i m uljima. N a k o n 3-4 d a n a .html http://www. A k o osjetite lagano peckanje to znači da treba još stajati. Tijekom prvih 12 sati sapun će se još zagrijati zbog kemijske reakcije koja se odvija. gel aloe vere (ljekovita svojstva) ili zobene pahuljice (abrazivna svojstva). Osim eteričnih i esencijalnih ulja.

u litri tople vode rastopite 1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja i dodajte sok od jednog limuna 3. vode i octa. D o b r o promijeđajte. Za detaljno ribanje koristite sodubikarbonu. četiri žlice sode-bikarbone rastopite u 1 I vode 2. Ostavite da se ohladi. Dok se smjesa hladi trebala bi se zgusnuti u rijetku želatinu. PRANJE PROZORA 1 I vode 1/2 šalice alkoholnog octa 1 žlica limunovog soka 2 žlice etilnog alkohola UNIVERZALNA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE 1. SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (PRANJE U STROJU) 1/2 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja 1 šalica vode 1 žličica limunovog soka 3 kapi eteričnog ulja čajevca 1/4 šalice prozirnog octa Rastopite sapun i dodajte preostale sastojke. Dodajte glicerin i eterično ulje i ostavite da se ohladi.se koristi za o b r a d u drvenih bačava u vinarstvu) Naribajte sapun i stavite u posudu za kuhanje sapuna. u 7 litara tople vode rastopite 1/8 šalice kristalne sode. 1/4 šalice octa i 1/2 šalice naribanog sapuna 172 173 . Isperite. Dodajte kristalnu sodu i 3 šalice vode. PRANJE WC ŠKOUKE Koristite mješavinu sode-bikarbone. Smjesu izlijte u veliku p o s u d u i d o d a j t e 5 I t o p l e v o d e . ČIŠĆENJE PEĆNICE Na zakorena mjesta sipajte sol. N a H C 0 3 ) SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (RUČNO PRANJE) 1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja 2 šalice tople vode 1/4 šalice glicerina nekoliko kapi eteričnog ulja limuna Rastopite sapun u vodi. Koristite 1/2 do 1 šalicu ove tekućine za jedno pranje. Promiješajte i kuhajte dok se sapun i kristalna soda ne rastope. SKIDANJE KAMENCA O c a t ili v o d e n a o t o p i n a l i m u n s k e kiseline (može se nabaviti na veliko u poljoprivrednim d u ć a n i m a ) . Omekšivač za rublje: 1 šalica octa + 1/4 šalice sode-bikarbone (natrijhidrogen-karbonat.

harmoniziramo naše odnose kroz zajedničke akcije. konflikte između članova i članica određenih inicijativa. Dakle. 3. Kvaliteta balansa . permakultura nas educira i osnažuje da radimo održiva poboljšanja u svakom od tih pet područja. ali se vrlo često u trenucima konflikta i m o g u ć e g sukoba pojavljuju kao dobar vodič za izlaz iz te situacije. Ukoliko n e m a m o dobre odnose u samoj organizaciji. Organizacija je najvažniji element u našoj analizi. ali m o g u se baviti i specifičnim potrebama i dimenzijama naše zajednice: kako zarađivati i dijeliti novac. Tehnološka dostignuća su posljedica na ovakvim pričama. Ukoliko naša priča ima ove četiri kvalitete. Pored koraka koje ć e m o poduzimati da ostvarimo našu zajedničku viziju. način na koji su organizirana naša društva koja uzdižu do neba nasilje. ali neodrživost loših međuljudskih odnosa koji su dio iste skupine. ali život je u svakodnevnim p r o m j e n a m a i ukoliko ne idemo u korak s njim dolazi do rascjepa. uspjeti ostvariti održivost organizacije. Permakulturni dizajner Jan M a r t i n Bang ( 2 0 0 5 ) ih smatra podjednako važnima. susrete.Organizacija U permakulturi učenje počinje s analizom pet područja u kojima s m o kao čovječanstvo stvorili probleme i t i m e ugrozili budućnost. već su njihovi m e đ u s o b n i odnosi postali prilično šugavi.da bismo mogli kvalitetno komunicirati sa ljudima oko nas m o r a m o znati slušati. S p o r a z u m i m o g u biti od o p ć e g z n a č e n j a . te ističe da u nedostatku samo jedne ne možemo ići dalje. vlasništvo nad zemljom 174 175 . život. a ne zbog neimanja vjetrenjača za struju ili kuća od balirane slame. T i m e n a m se i pokazuje koliko je važna o n a p r i m a r n a energija. ali da rijetko kada pomisle koliko su ona plod njihove međusobne sinergije i suradnje. Z o n e o kojima ć e m o govoriti u poglavlju o dizajniranju se nižu s obzirom na naše prisustvo u njima. energija i z m e đ u ljudi. k o m p o s t n i m wc-ima i sličnim. Način na koji v o d i m o krute organizacije podređenih i onih koji naređuju. Često mislimo da se stvari podrazumijevaju. jer su ljudi imali šugav vrt. gdje pokušavamo ostvariti svoje najdraže snove. kako raspodijeliti zaduženja i poslove. Da naša g r u p a može ostvariti svoje ciljeve i vizije potrebne su n a m četiri vrste kvalitete. U j e d n o m ekoselu su lijepo rekli kako se ljudi u g l a v n o m fasciniraju tehničkim dostignućima koja su postigli. Kada krećemo u stvaranje ovakvih životnih projekata d o b r o je imati viziju z a j e d n i c e kakvu ž e l i m o ostvariti. N o . Čak ni nedostatak novca nije glavni uzrok. organizacije. Ovakvi dogovori n a m se čine nebitnima ili nepotrebnima u t r e n u c i m a kada sve štima. Sve to posebno dolazi do izražaja jer se vrlo često radi o životnim pričama. planete kad t a d će doći na n a p l a t u . kućni red. Z a t o je i količina energije koja frca m e đ u ljudima uključenima u takve priče vrlo jaka. p o m a g a n j u i suradnji. voda. gdje d a j e m o cijeloga i cijelu sebe. Rekli smo u poglavlju o permakulturi kako naš dizajn počinje od zone gdje stanujemo koju označavamo kao nultu zonu ili zonu 0. potrebne su n a m : 1. Od toga 9 0 % k a o razlog ima ljudski faktor. vrlo je teško za povjerovati kako ć e m o zajedno biti u stanju stvoriti dobre vrtove ili dobre energetske sustave. jer su njihove pozicije i njihovi međusobni odnosi i najvažniji. način na koji uspostavljamo naše međusobne odnose temeljene na sebičnosti i opsesivnom natjecanju uzrokuje bolesno stanje i u ostalim e l e m e n t i m a . vrlo je vjerojatno kako ć e m o unatoč svim n e d a ć a m a i problemima koji se d o g a đ a j u . Kvaliteta organizacije . umjesto izolacije naglašavamo promjene i spremnost na improvizaciju. 4. 2. problemi i loši odnosi unutar jednog područja uzrokuju i probleme i loše odnose i u svim d r u g i m a . Daje odgovor na pitanje postoje li dovoljno jaki kapaciteti u našoj grupi da ostvarimo ciljeve i vizije. t r a n s p a r e n t n i odnosi odgovornosti. već da i z g r a đ u j e m o i n j e g u j e m o i l j u d s k e o d n o s e koji se b a z i r a j u na m e đ u s o b n o m povjerenju.f o k u s i r a n j e g r u p e . Dobro je zapisati dogovore na papir kako bi ih svi vidjeli i s vremena na vrijeme se podsjetili na njihovo značenje i svrhu. To je područje organizacije. prekrasnim vrtovima. Ipak. Z a t o je iznimno važno da se ne zanosimo samo održivim energetskim sistemima. Takvi dogovori ili sporazumi trebaju biti doneseni od strane svih pripadnika i pripadnica zajednice (direktna d e m o k r a c i j a ) na transparentan način. upravo kako bi se naglasila važnost ljudi i njihovih odnosa. Vrlo je mali broj ekosela ili sličnih priča koja zaista zazive s obzirom na veliki broj onih koja krenu u taj proces. a ljudi su ono što prethodi. odnosno ljudski faktor. T a k v a vizija n a m olakšava p r i p r e m u i provođenje malih koraka do ostvarenja cilja te n a m je jasniji redoslijed prioriteta. To su tlo. To može i trajati j e d n o vrijeme.sposobnost stvaranja aktivnog odnosa prema društvu u kojem djelujemo. Lijepe priče ne propadaju. Kvaliteta fleksibilnosti . sve se češće spominje zona 00 . zrak/klimatske promjene i organizacija. uspoređujući to sa četiri kotača vozila. Gotovo 7 5 % takvih inicijativa propadne u prve četiri g o d i n e . Kvaliteta slušanja . energija/ resursi. Istovremeno. Ljudi koji žive na p e r m a k u l t u r n i m i m a n j i m a ili su dio permakulturnih projekata označavamo Z o n o m 0 0 . jer se problemi u njoj prelijevaju na druge elemente. d o b r o je stvoriti listu zajednički prihvaćenih dogovora koji su jasni i jednostavni.

u komuniciranju sa d r u g i m a uvijek t r e b a m o biti sigurni da je osoba kojoj se o b r a ć a m o primila informaciju onako kako smo htjeli. sa d r u g i m ž i v i m b i ć i m a i sa Z e m l j o m " . T r e b a m o naučiti prihvaćati ljude s njihovom iskustvom i prošlošću te odvajati njihovo ponašanje od njih s a m i h . počnu opanjkavanja i ogovaranja i tako se " n o r m a l n o " funkcionira. 6. Inače kada u đ e m o s n e k i m u konflikt. g d j e su veze i z m e đ u l j u d i i o s j e ć a j o d g o v o r n o s t i p r e m a z a j e d n i c i p u n o izraženiji i j a č i . Isto tako. Ponekad na osobnoj razini proizlazi iz naših vlastitih nesigurnosti. i g d j e je najmanje jedna osoba od njih d u b o k o potresena t o m situacijom" (Borio a n d Candela. Kako bi se izbjegli ozbiljniji sukobi svaka osoba u zajednici mora preuzeti odgovornost za vlastito zadovoljstvo i sreću. baš zbog toga jer smo zbog neiskustva. nešto nas zbilja plaši ili ljuti oko stavova d r u g e osobe. Teški ljudi . Ukoliko s m o g n e m o snage suočiti se s t i m .u smo već imali iskustva s ovim stvarima. U g l a v n o m su češći slučajevi da povezujemo osobu s njenim stavovima i ponašanjem te uvlačimo osobnost u međuodnos. neovisno da li se radi 0 našem ego-tripu. kao i pravo drugih na t o . 1 Ljudi smo 1 skloni s m o k o n f l i k t i m a . ljudi počinju zauzimati strane u sukobu. Svatko treba imati svoj prostor. s v e o b u h v a t n e z a j e d n i c e . t r e b a m o naučiti kako ih prepoznati na vrijeme i upravljati njima da se ne pretvore u ozbiljne sukobe. H i l d u r i Svensson ( 2 0 0 2 : 10) ističu k a k o su " e k o s e l a z a j e d n i c e ljudi koji teže v o d i t i održivi životni stil u h a r m o n j i j e d n i s d r u g i m a . njihova određena ponašanja ili stavove ne i o t o m e raspravljamo. Ljude prihvaćamo. t r a u m a . 5. jer nas od m a l e n a uče da se m o r a m o natjecati.najrjeđi oblik. Nije d o b r o samo pretpostavljati da se to desilo. u Z M A G . jer nas one čine bogatijima. Prvo ć e m o o d m a h naglasiti kako ne smijemo pristati na nasilje kvazi mira. Borba za m o ć . Vrlo često se sukobljavamo zbog glupih razloga. Nedostatak resursa: premda n a m je jasniji kao sukob na globalnoj razini. Neprihvaćanje . postoji i socijalna. trenutnoj razdraženosti ili jednostavno nesimpatiziranju nekoga. ukoliko su te pukotine prevelike. odnosno manje zbog samog sadržaja. Dapače. M o ž e m o dati i definiciju konflikta kako ga vidi Laird Shaub: "Konflikt okuplja najmanje dvoje ljudi koji i m a j u različito mišljenje o nečemu. Konflikt ne treba brkati s različitostima. Javlja se strah da ć e m o izgubiti svoj identitet. Kada nastane konflikt uvijek o b r a ć a m o pažnju na dva aspekta: problem 1 (sadržaj) i proces (tko i kako je ušao u konflikt). Ovo ne znači da ć e m o tolerirati preobražaj kretenskog ponašanja u kretena. osobnih taština i slabosti.ili d r u g o . Konflikte je teško izbjeći. često smo nesvjesni kako smo i u našim životima osjetljivi na to pitanje. Pored ekološke održivosti. p r e s t a n e m o komunicirati s t o m o s o b o m . No isto tako. 4. i u r b a n e i r u r a l n e . a umanjivati trud i rad drugih. godine istaknula je kako ne t r e b a m o očekivati da se konflikti ne pojavljuju. Najčešći razlozi konflikta su: 1. neznanja kako riješiti neke Po R o b e r t u G i l m a n u " e k o s e l a su ljudska staništa. 176 177 . 3. pospremanje problema i neslaganja pod tepih ili u i m e svete istine stvaranje lažne slike o jedinstvu. nevidljivi i nevažni za d r u g u osobu. a ljudski je ne željeti osjećati strah. Kada se neslaganje u stavovima počne povezivati s d o t i č n o m o s o b o m . Sukobljavamo se. bolje je da se ljudi u miru raziđu i m a k n u jedni od drugih te nastave stvarati svoje priče negdje drugdje sa d r u g i m ljudima koji ima više odgovaraju. 2. neiživljenih osjećaja i ostalog što nas gura prema konfliktu sa drugima. 2 0 0 4 ) . jer je iluzorno očekivati da će ostati samo na dvije osobe. javljaju se podjele i grupe ili se sve gura pod tepih kako bi se nasilno održala idila zajednice. Konflikt je posebno opasan u zajednicama. ali ulazimo u kvalitetni dio odrastanja i razvoja samih sebe kao osoba. Premda smo m l a d i i kao ljudi i kao grupa. potrebno im je pristupiti s posebnom pažnjom i b r i g o m . To je puno bolje nego da takvo stanje teče unedogled. Tada se osjećamo loše zbog t o g kontrasta. institucionalnoj edukaciji i c j e l o k u p n o m sustavu i uređenju. Lucilla Borio. koji su k o n c e p t sela vadili iz G a n d h i j e v e ideje m i r o l j u b i v i h i održivih seoskih r e p u b l i k a . P r e m d a j e n a prvi p o g l e d č u d n o što i u r b a n i održivi prostori u o v o m k o n t e k s t u s p a d a j u p o d naziv e k o s e l a .jedan od najgorih osjećaja koje m o ž e m o osjećati je da smo neprihvaćeni. utjecaji i posljedice m o g u stvoriti velike sukobe i ljutnju. razlog t o m u j e u t j e c a j m i r o v n o g p o k r e t a n a prve p o k r e t a č e i p o k r e t a č i c e ekosela. Takve osobe uglavnom napuštaju zajednice pod n e f o r m a l n i m pritiskom ostalih. Iskrivljene informacije . Drugačiji sistem računanja: često s m o skloni naša činjenja za druge kvalificirati kao vrijedna i važna. U zimu 2 0 0 3 . vrlo često na kraju o d u iz priče pod pritiskom ostalih. n e o d g o v o r n i ljudi koje nije briga za posljedice njihovog ponašanja. Težnja za zajedničkom edukacijom pomaže n a m izvući se iz vlastite čahure i suočiti se s potrebama i stavovima drugih. kao članica odbora International Institute for Fa­ cilitation a n d Consensus. ali to su iznimne i radikalizirane situacije. z n a m o kako se grupe i međuljudski vrlo često raspadaju zbog nesporazuma ili sitnica koji se ne rješavaju o d m a h . jer se plodno tlo za njihovo nastajanje nalazi u našem o d g o j u . već se gomilaju i postaju "nepremostivi" p r o b l e m i . sve do sada rečeno i ono što slijedi pomaže n a m da u o č i m o na vrijeme m o g u ć e pukotine u našoj grupi kako se ona ne bi raspala. 2 0 0 4 ) . ulazimo u e m o c i o n a l n o zahtjevan i težak rad na sebi. na tečaju o ekoselima u Z a g r e b u 2 0 0 4 . teških iskustava. godine bili smo blizu raspada. k o j e su p r i j a t e l j s k i i n t e g r i r a n e u p r i r o d n i o k o l i š i i m a j u s p o s o b n o s t u s p j e š n o se o d r ž a v a t i i u b u d u ć n o s t i " ( B o r i o a n d C a n d e l a . Premda nas neko često t a k o kvalificira nesvjesno. a više zbog f o r m e . Konflikt nastaje kada razlike vidimo kao kontraste i p r i d o d a m o im emocije.uče nas o d m a l e n a da se t r e b a m o boriti za prevlast jedni na d r u g i m a i pozicionirati se. a ne surađivati.

O p e t m n o g e k o m u n e i slične priče u prošlosti su otišle u d r u g u krajnost i ukinule ikakav osjećaj privatnosti. osjećaj za h u m o r i ljubav prema grupi kao cjelini. jer oni koji su većina će uvijek imati sigurnost da će njihove želje i stavovi biti prihvaćeni. Grupa Vukomerić donosi svoje odluke konsenzusom i p r e m d a s m o kod rasprave o stakleniku pomislili kako se nikad n e ć e m o iskobeljati iz t o g čvora. On ne daje odgovore. M o ž e m o reći da je to umjetnost p o m a g a n j a zajednici ili grupi da d o đ u do zadovoljavajućeg rješenje i nastave sa r a d o m . On je vodič i ne sudjeluje u raspravi. netko tko je zainteresiran za proces odlučivanja. Kao što smo rekli to je sve gotovo rezultiralo našim raspadom. U zajednicama kod načina donošenja dogovora i općenito donošenja odluka d o b r o je k r e n u t i p u t e m f a c i l i t a c i j e i k o n s e n z u s a . Održavati fokus i energiju g r u p e . A k o će se t o g posla prihvatiti netko iz same zajednice. koja radi na projektu Reciklirano i m a n j e . Mi t a d a nismo znali kako to izbjeći. u k o j e m živi spomenuta Lucilla. Osoba koja je facilitator treba biti nepristrana u procesu konflikta. pazitelj na atmosferu . Paziti na ravnotežu u participaciji.probleme.promatrač procesa. udahnuli zraka i ipak dogovorili rješenje koje nas sve zadovoljava. i m a m o veće šanse da izbjegnemo ovakve situacije. a 5 0 % gdje ljudi imaju svoje vlastite stanove i pripadajuću intimu. svi ljudi u zajednici trebaju proći edukaciju i trening. ali i ne m o r a j u . Glasamo konsenzusom da bismo dobili konsenzus kao rezultat. a ne rezultat. pripremni t i m . Ovako smo m a l o pričekali. održavatelji mira. jasna agenda ili p r o g r a m rada 5. U talijanskom gradiću Torri Superioreu. Pripremiti i izdvojiti m o g u ć e aktivnosti koje slijede. Ne biste vjerovali. Zapravo. Sve je počelo s diskusijom kakav staklenik treba nadograditi na drvenu kuću. osigurao si dovoljan broj glasova i ta opcija bi pobijedila. Stvarati atmosferu povjerenja i sigurnosti. ali i jako veliki dio u kojem borave isključivo ljudi iz kolektiva Torri Superiorea. V a d i t i sukobe na površinu i p r e d l a g a t i m o g u ć a rješenja. To funkcionira izvrsno i svatko uživa i u društvenosti i u vlastitom miru kako kome u kojem trenutku odgovara. Takav n a č i n o d l u č i v a n j a je i inkluzivan. bili smo dosta mladi i naši egići su pupali ko sijaset narcisa u proljeće. Predlagati zaključke. skoro ste ostali bez ove knjige. Jako važne uloge pored facilitatora su: osoba koja zapisuje sve važno i osoba koja pazi na vrijeme. gdje je na primjer knjižica ili gdje se jede. Dobar facilitator može grupi uštedjeti i vrijeme i energiju. a diskusija prelazi na osobni nivo i često se počinje s ubacivanjem stavova i mišljenja koje uopće n e m a j u veze s p o č e t n o m t e m o m razgovora. Potreban n a m je balans između t o g dvoje. već postavlja pitanja kako bi održao ravnotežu participacije: Da li još itko i m a nešto za dodati? Da li smo sada svi spremni krenuti dalje? Ima li itko neku drugu ideju? Za d o b r o g facilitatora ili facilitatoricu mora se imati strpljenja. U Torriju postoji veliki dio za goste. Inače bi netko tko ima veću m o ć . efikasna facilitacija 178 179 . jer se nikako nismo mogli dogovoriti kakav staklenik n a m treba. Ostale funkcije koje je d o b r o imati pokrivene. Poraženi bi otišli iz grupe s obzirom na uskovitlale emocije. I n a m a se desilo da drugi članovi i članice g r u p e počinju gubiti interes za s a m u t e m u i sudjelovanje u raspravi kako ona postaje bojno polje za osobne nesporazume. naišli s m o na odlično rješenje međuljudskih odnosa. Sakupljati dogovore i pozivati na konsenzus. Preživjeli s m o tu z i m u samo zahvaljujući nebrojenim razgovorima. to mora biti osoba koja je u stanju o d m a k n u t i se od t e m e i osoba kojoj svi vjeruju. Na kraju ispadne da se m a n j e priča o s a m o m sadržaju. Da bi konsenzus uspio m o r a biti zadovoljeno pet esencijalnih e l e m e n a t a : 1. pretvorili vlastita neslaganja u nemogućnost bivanja na istom mjestu. To ovisi o s a m i m članovima i č l a n i c a m a zajednice. Konsenzus je i m e t o d a i rezultat. Također se štitimo i od nezainteresiranosti za zajednicu. T a k o đ e r treba imati sposobnost gledanja na potrebe grupe kao cjeline. danas s m o svjesni kako nas je to spasilo. a posebno konsenzusa kao metode odlučivanja. Te treba biti veliki da u njemu i m a p u n o prostora te ne smije biti veliki da ne gubi previše energije po noći. T a k o je 5 0 % vlasništva u r u k a m a kolektiva. Biti dobar facilitator ili facilitatorica nije lako. snage i sposobnosti ostati m i r n i m ili m i r n o m u t r e n u c i m a m o g u ć e g konflikta. Ukoliko smo svjesni do sada rečenog. Jasno je kako nas današnji neoliberalni sustav sve više pretvara u individualne usamljene egoiste. Eto. Jasno je kako se za korištenje facilitacije. "Konsenzus je proces odlučivanja u kojem težimo nenasilnom donošenju odluka ili rješenju sukoba te kooperativnom razvoju odlučivanja kojeg svi m o g u podržati" (Borio and Candela. problemi su počeli u grupi Vukomerić. T i m e izbjegavamo podjele u zajednici u odnosu na većina/ m a n j i n a odnos. pristanak da se odlučuje konsenzusom 3. te treba biti uz kuću te ne tako nego treba ići više prema van u prostor. Facilitator je čuvar konsenzusa. prevoditelj. dobru m e m o r i j u . Dobro je da je netko izvan grupe. O n o na što još t r e b a m o paziti je o m j e r privatnog i kolektivnog. želja da se dijeli moć 2. veliki dio za društvene aktivnosti. Facilitatori se m o g u mijenjati ovisno o t e m i i o d l u k a m a grupe. zajednička svrha i cilj 4. 2 0 0 4 : 2 1 ) . ali nisu toliko presudne su: osoba koja pazi na vrata da se stalno ne ulazi izlazi. te ovo stablo će smetati zimskom suncu da uđe u kuću te neće smetati i tako unedogled. animozitete i sukobe. o d n o s n o otvoreno daje do znanja svim članovima i članicama neke zajednice kako je svačije mišljenje važno te kako se svakog cijeni. preispitivanjem vlastitih stavova pa na kraju preispitivanjem i što značimo jedni d r u g i m a i što je n a m a Reciklirano imanje. ali uzrok nije bila neka epohalna razlika u našim svjetonazorima ili o g r o m n i sukob u mišljenjima. što je kao što smo rekli često znalo i doći glave ovakvim projektima. planer dnevnog reda. koji se često pretvara u odnos vladajući/oni kojima se vlada. ali se logično prelila na cijeli Z M A G .

zbog čega divna energija frca između nas i što n a m pomaže da prebrodimo teške trenutke. grupe ili zajednice. Rangova t r e b a m o biti svjesni i umjesto sukoba onih " g o r e " i onih " d o l e " . Ova metoda ističe da ukoliko netko izglasa veto. svi zajedno u zajednici trebaju raditi na t o m e da osobe s višim rangovima pozitivno usmjeravaju svoju poziciju. povjerenje. uključivanje. aktivna p a r t i c i p a c i j a . kreativnost. jer to o n d a znači da zapravo n e m a m o dovoljnu veliku podršku od većine ljudi u grupi. Uvijek smijemo nekoga delegirati da zastupa naš stav i donese odluku u naše ime. trebaju se svi zapitati je li ta osoba u pravoj grupi. Delegat n e m a pravo mijenjati našu odluku zbog tijeka rasprave. ali svi m o r a j u biti obaviješteni za sastanak. Vrijednosti koje t r e b a m o za konsenzus su: poštivanje. diskusija i donošenje odluke. ohrabruju druge da preuzmu odgovornost. postoje rangovi. 2 0 0 2 ) . sukobi i konflikti oko donošenja određene odluke kako bi je svi m o g l i podržati. iskrenost. također n e m a j u pravo na veto. dijeljenje odgovornosti za djelovanje grupe. odluka se odgađa i nema djelovanja. Ukoliko se ne pojavimo n e m a m o pravo na žalbu. T a k o đ e r je potrebno vidjeti zašto je netko u niskom rangu te p o m o ć i t i m o s o b a m a da se jasnije i bolje izraze. dobra volja. ali samo onakvu kako smo donijeli sami. Ovo su dva polariteta. T a k o u č i m o da grupa može bez nas i da nismo sveti. ali n e m a m o ništa protiv da to netko drugi uradi/ili jednostavno nismo z a i n t e r e s i r a n i za k o n k r e t a n slučaj ili o d l u k u . Članovi i članice kojih nije briga za rezultat neke odluke ili nisu spremni suočiti se s t i m rezultatima. Vještine s u : strpljivost. Bit je da osoba koja ima nešto za reći odlazi u centar kruga/foruma č i m e postaje središte pažnje te je sigurna da će je svi čuti. O v e d r u g e m o g u ć n o s t i u konsenzusu ne smije biti previše. Presingom za brzim d o n o š e n j e m o d l u k a stvaramo prostor za manipulaciju. 4. "ljepilo zajednice". Veto se ne može donijeti kao kraj diskusije. U k o l i k o p r a t i m o ova jednostavna pravila. dotična osoba mora biti spremna uključiti vlastiti doprinos i vrijeme da se pronađe novi k o m p r o m i s i rješenje. suradnja.to je situacija u kojoj n e m a problema. već samo kao početak traženja eventualnog novog rješenja. U konsenzusu n e m a kvoruma. Z b o g jedne osobe se ne o d g a đ a sastanak.Ključno uvjerenje je da svaka osoba ima jednak dio istine. i k o n s e n z u s i f o r u m su n e m o g u ć i bez velike p r e d a n o s t i i odgovornosti za zajednicu svih njenih članova. Tri su nivoa u procesu odlučivanja: predstavljanje problema. Veto izražavamo kad s m a t r a m o da neki čin ili akcija. M o ž e m o se suzdržati i to je vrlo često odluka . No Lučila nas je učila kako se rangova ne treba sramiti niti ih ignorirati. o n o nešto što nas drži skupa. t r e b a m o težiti konsenzusu. U Sieben Lindenu naglašavaju kako se ova m e t o d a primjenjuje samo kod odluka koje su presudne za cijelu zajednicu te odlučuju o njenoj budućnosti (Jackson a n d Svensson. Treća mogućnost je blokiranje ili veto. K o d d o n o š e n j a o d l u k e i m a m o t r i m o g u ć n o s t i . 3. Najvažnije je da i m a m o tzv. M o ž e m o s e složiti s prijedlogom/dati pristanak . U n j e m a č k o m ekoselu Sieben Linden donijeli su četiri pravila kako bi proces donošenja odluka konsenzusom bio efikasniji: 1. gdje se svi stanovnici i stanovnice Z e g g a okupe i međusobno slušaju kako bi se bolje razumjeli i surađivali jedni s d r u g i m a . nenasilje. odnosno donošenje odluka. Članovi i članice koje ne sudjeluju na plenarnim/općim sastancima gdje se priprema rješavanje nekog p r o b l e m a . A k o netko stalno i u p o r n o blokira odluke. zajednica ima pravo ignorirati veto. Rangovi ili privilegije se javljaju jer je netko iskusniji ili duže u zajednici. Cilj je da se nenasilno riješe sve brige i oprezi. 180 181 . A k o ne donesemo konsenzus. zajednice i priče koje n e m a j u to ljepilo vrlo teško opstaju. A k o netko donese veto. različitost. zajedno. radi ili ostvari. što za m n o g e predstavlja t a b u t e m u . direktno proturječi glavnim motivima i ciljevima naše inicijative. Osobe koje i m a j u niski rang uglavnom i m a j u suprotne osobine. koji d o n o s i m o kada se zaista ne slažemo s n e k o m o d l u k o m i ne m o ž e m o podnijeti da je itko drugi obavi. jer su n o r m a l n i i sveprisutni. Uvijek a k o želimo d u g o r o č n o zadovoljstvo u našoj g r u p i ili z a j e d n i c i . d i s c i p l i n i r a n o slušanje i g o v o r e n j e . te nakon tjedan d a n a n e m a nikakvog p o m a k a i niti ijedna druga osoba u zajednici p o d u p r e ovakvu ekstremnu poziciju. samopouzdana osoba i sklona liderstvu. želja za eksperimentiranjem i rješavanje problema. n e m a j u pravo na veto. M e t o d a "konsenzus minus j e d a n " preuzeta od permakulturnog ekosela Crystal Watersa u Australiji.znači ne želimo osobno sudjelovati u n e č e m u . 2. Čak i u egalitarnim zajednicama kakva većina ekosela jest. N a r a v n o . Inicijative. u g l a v n o m n e m a problema sa zajedničkim d o n o š e n j e m odluka. i postoji čitav niz kretanja i pozicija na skali. U n j e m a č k o m ekoselu Zegg prakticira se tehnika Forum. glasniji i ekstrovertiraniji.

ekološki otisak n a m ostavlja čitavu lepezu konkretnih i održivijih načina proizvodnje. T i m e n a m je važno naglasiti kako praktične staze održivosti ne vidimo samo u izoliranim oazama daleko od gradova. a gradovi sve više postaju prenaseljena brda zagađenja i siromaštva. Svim vozilima koja se voze centrom grada u vrijeme najvećih gužvi. već n a m objašnjava kako živimo.T r a n s p o r t . U Nizozemskoj na bicikliranje o t p a d a 2 9 % svih putovanja. a 6 0 % svih putovanja odvija se na biciklima. godine izvještaj gdje se ističe kako otrov iz dizela godišnje ubije 2 1 0 0 0 ljudi u SAD-u.gradske priče Kao što s m o rekli. Daljina koju prelaze a u t o m o b i l i u SAD-u veća je od svih industrijaliziranih zemalja zajedno (Worldwatch Institute. E n v i r o n m e n t a n d society i n t h e Twenty-first C e n t u r y . a u Nizozemskoj 2 7 % . m a n j e od 1% p r o m e t a odnosi se na bicikle. Neoliberalni poredak to dvoje vidi u sukobu što rezultira da se ljudi iseljavaju iz ruralnih područja. Ipak. ne vidimo ih u ničemu izoliranom. Upravo se najveća proizvodnja. L o n d o n : Pluto Press. Većina kućanstava ima dva ili više a u t o m o b i l a . 182 183 . jer održivost ljudi ne postoji bez socijalne dimenzije. a u A m s t e r d a m u 3 5 % . selo i grad postoje jedno kraj d r u g o g a u suradnji i m e đ u s o b n o m nadopunjavanju. U zadnjih 20 godina N j e m a č k a je utrostručila svoje biciklističke staze. 5 0 % više nego a u t o u N j e m a č k o j i 2 0 0 % više nego a u t o u J a p a n u . U K o p e n h a g e n u se 3 2 % prijevoza odvija na biciklima. Prvi d a n provođenja t o g zakona promet je smanjen za četvrtinu. Organizacija Clean Air Task Force objavila je krajem 2 0 0 4 . Prosječan auto u SAD-u odvozi 10% više nego auto u Velikoj Britaniji. zgradama. potrošnje i odnosa prema o t p a d u . Na svu sreću postoji obilje gradova koji n a m m o g u biti inspiracija. U A m s t e r d a m u ako niste naviknuti doslovno se izgubite na posebnim kružnim tokovima za bicikle. jer im se iz ekonomskih i socijalnih razloga čine manje privlačnima. U Stockholmu je čak uveden porez na gradsku gužvu. Dapače. upravo zbog svoje jasnoće i sve veće preciznosti podataka kojim se računa. 2 0 0 5 ) . g d j e je infrastruktura m a n j e razgranata i sigurna. kamere snime broj registarskih pločica i automatski šalju podatak u registar Državne službe za ceste koja naplaćuje porez (Alert.' W H O procjenjuje kako 3 milijuna ljudi u m r e svake godine od z a g a đ e n o g zraka. Znanstvenici s UCLAe su istražili i otkrili kako smog utječe i na nerođene bebe.Kako hodati nježnije . Gotovo sva održiva rješenja koja ljudi uobičajeno vežu sa ruralne predjele ili samostalne kuće m o g u ć e je primijeniti i u u r b a n i m područjima.9 0 % gradskog zagađenja u industrijski razvijenim zemljama. Ovdje je ključni problem u kontekstu našeg rada što svijet ne s a m o da je ovisan o nafti. Bez reforme korištenja prostora u gradovima i poboljšavanja javnog prijevoza te razvoja Ulice namijenje pješacima i biciklistima u Kopenhagenu prije (lijevo) i nakon (desno) promjena drugih alternativa a u t o m o b i l i m a neće nas spasiti nikakva tehnologija. Stanovnici Stockholma će u rujnu ove godine izaći na referendum kako bi trajno prihvatili ili odbacili ovaj zakon. već nije niti pripremljen niti se priprema živjeti bez nje. Sada ć e m o se upoznati s nekim lijepim u r b a n i m primjerima kako hodati nježnije. Nizozemski grad Delft izgradio je pravu mrežu biciklističkih puteva s mostovima. Radi se s a m o o različitim dimenzijama. pa tako sada ima više privatnih a u t o m o b i l a nego ljudi koji uopće imaju dozvolu. Najveći gradski problem u g l a v n o m je transport. U Danskoj 3 0 % obitelji uopće nema osobni auto. SAD je d o m četvrtine svih proizvedenih automobila na svijetu. 2 0 0 4 ) . u SAD i m a četiri puta više s m r t n i h slučajeva na b i c i k l i m a po k i l o m e t r u n e g o u Njemačkoj ili Nizozemskoj. ekološki otisak ne govori n a m ništa o budućnosti. t u n e l i m a i d v o s m j e r n i m t r a k a m a . Dizel je u Kaliforniji odgovoran za 7 0 % oboljenja od raka kojima je uzrok zagađen zrak. dapače trebaju nas ozbiljno zabrinuti. A u t o m o b i l i uzrokuju 6 0 . Tu se europski i drugi gradovi daleko u prednosti ispred SAD-a gdje život ljudi uvelike ovisi o a u t o m o b i l i m a i gdje se m a n j e ulaže u javni prijevoz ili biciklističke staze. N o . I trenutni rezultati nisu razlog za slavlje. kvartovima. U permakulturi i d r u g i m ekološkim i socijalno osjetljivim idejama. još dok su u maternici. U M u n c h e n u se biciklom odvija 3 6 % svih putovanja. U cijeloj Njemačkoj biciklom se obavi 12% svog p r o m e t a . potrošnja i gomilanje otpada d o g a đ a u i oko najvećih gradova na svijetu pa su tu promjene vrlo često i potrebnije nego u ruralnim područjima. U SAD-u. U nizozemskom Groningenu 4 8 % stanovnika ide na posao s biciklom. a na početku '90-ih u više od 30 nizozemskih gradova 1 O d l i č n u s t u d i j u o u t j e c a j u p r e v l a d a v a j u ć e g k o n c e p t a u t r a n s p o r t u vidjeti J o h n W h i t e l e g g ( 1 9 9 7 ) Critical M a s s .

U Kanadi 7%. 2 0 0 3 ) . godine provedena u 75 grada u SAD-u pokazala je kako sveprisutni zastoji u p r o m e t u koštaju vozače i vozačice o k o 8 milijardi dolara godišnje u izgubljenom benzinu uz izgubljenih 3. Sve je to Curitiba postigla uz sve m a n j u saveznu financijsku p o m o ć . Urban Mobility Reportu koji je izdao Texas Transportation Institute. godine kupili su z a g r a d s k e p o t r e b e 3 0 h i b r i d n i h a u t o m o b i l a T o y o t a Priusa. Kineski otok Gulangyu na k o j e m živi 2 0 0 0 0 ljudi je mjesto na kojem uopće n e m a a u t o m o b i l a . O t o k je premrežen t u n e l i m a i žičarom. osim nekoliko na električni p o g o n za dežurne službe. Bogota je postala širom svijeta poznata po svojem razvijanju javnog prijevoza. Zauzvrat dobivaju a u t o b u s n e karte. 12% gradske energije dolazi od obnovljivih izvora. godine imala 2. troškovi zastoja u prometu povećali za d o d a t n i h 3 0 % . Curitiba ima m a n j e zagađenje i nižu stopu kriminala od bilo kojeg grada u Brazilu. 2 0 0 4 ) . Ulaganjem u javni prijevoz od 1990.zajedničko korištenje ili dijeljenje a u t o m o b i l a . a sistem njihovih brzih cesta naziva se "površinskim m e t r o o m " (Girardet. ove godine je u m n o g i m velegradovima SAD-a poskupio javni prijevoz te su ukinute autobusne linije. Grad je stvorio fondaciju za financiranje projekata energetske efikasnosti i korištenja zelene energije. Stopa recikliranja je na 5 3 % .The 2 0 0 5 . Američki grad Portland jedan je najpredanijih u smanjivanju C 0 2 i podršci Kyoto protokolu. Jednostavno.5 milijarde sati na čekanje u nepreglednim redovima (WWI. i vrijedili 1. 184 185 .stanovnici su odlučili izbaciti a u t o m o b i l e iz središta grada (Worldwatch Insti­ tute. T a k o državnim z a k o n o m AB 2 1 0 9 subvencioniraju se poslodavci koji 2 Vidjeti na URL:http://www. Istovremeno.). Smanjenje vožnje a u t o m o b i l o m za četvrtinu. U Santa M o n i c i 10% ekološkog otiska dolazi od korištenja nafte u transportu te grad poduzima afirmativne mjere da se smanji broj vozača koji se voze sami na posao. I u s a m o m SAD-u sve više gradova ide u suprotnom smjeru od političke i ekonomske elite te zemlje. postiglo se inovativnim razvojem autobusnih linija. U Bologni 4 0 % svih putovanja odvija se na biciklima. donosi zaključak kako bi se bez javnog prijevoza. smanjenje otpada i recikliranje. godine te su smanjili u k u p n u potrošnju struje u g r a d u za 3%. a škole d o b i v a j u prijenosna računala za učenike. Gotovo 9 2 % stanovnika Tokija vozi se javnim prevozom. a negdje su takve grupe organizirane od samih gradskih vlasti kao u Edinburghu. a veći stupanj obrazovanja. uštedjevši račun za struju za 2 6 5 0 0 0 dolara godišnje. Portland kao grad od pola milijuna stanovnika i m a emisiju C 0 2 za 0 . što se ubrzo proširilo na sljedećih 25 gradova. Sve je razvijenije i dijeljenje a u t a . Čak 7 0 % kućanstava sudjeluje u p r o g r a m u sakupljanja i recikliranja o t p a d a . g o d i n e (LeCompte. Ljudi u zapadnoj Europi koriste javni transport u 10% svojih prevoza. Ne samo to. g r a d je zamijenio sve žarulje u svojim z g r a d a m a 2 0 0 1 . 1997). Negdje je to organizirano od samih ljudi. 7 % veću od one koju je imao 1 9 9 0 . a u SAD-u samo 2%. potrošače i kućevlasnike kako bi dobili znanje o održivim i praktičnim rješenjima.2 0 1 2 te smanjenje emisije za 10%. godine postali su prvi grad u SAD-u koji je istaknuo predanost borbi protiv klimatskih promjena. Pripremili su pro­ g r a m za prihvaćanje Kyoto protokola u razdoblju 2 0 0 8 . 2 Još 1993. Čak svaka četvrta osoba koja svakodnevno koristi gradski prijevoz ima vlastiti auto. Nekadašnji k a m e n o l o m je danas Free University of Environment koji daje besplatne savjete i edukaciju za građevinare. a svega 5 5 % prometa u zemlji odvija se a u t o m o b i l i m a . 2 0 0 5 ) i s t i m e izražavaju veliko nezadovoljstvo te daljni rad da ga smanje. 2 0 0 2 .1 milijardu sati (Paulson. Sa svojih šesnaest parkova i 52 kvadratna metra zelenila po stanovniku. godine broj stanovnika koji se voze javnim prijevozom porastao je za 7 5 % . Samo od papira svaki d a n se sačuva 1200 stabala. Danas preko 20 gradova u Brazilu pokušava ponoviti ovaj model gradskog prijevoza.3 milijuna stanovnika. bicikliranje i sadnju stabala. Praktični primjeri iz održivosti razvijaju se i u d r u g i m sektorima. Jedan od najljepših primjera je grad od preko dva milijuna stanovnika. godine proglasio Curitibu najekološkijim g r a d o m u svijetu. Jedan od najprogresivnijih gradova u prihvaćanju ekološkog otiska je Santa M o n i c a u Kaliforniji. a svoj sistem autobusnih linija učinila je za svega 5% od potrebne svote novaca za izgradnju podzemne željeznice.12. Curitiba je mjesto bez premca na svijetu. ne treba i m . Curitiba je 1997. Konvencionalno gradsko planiranje kaže kako je g r a d u preko milijun stanovnika potrebna podzemna željeznica za n o r m a l n o funkcioniranje prometa. S d r u g e strane studija iz 2 0 0 4 . a s a m g r a d j e sudjelovao u izgradnji 4 0 z g r a d a p o p r i n c i p i m a e k o l o š k o g graditeljstva. Bremen je p o č e t k o m '90-ih postao prvi grad u Njemačkoj s car-free z o n o m . Curitiba u Brazilu. što rijetko kada gradovi i u b o g a t i m zapadnim društvima dostignu. Na njihovom primjeru može se vidjeti nekoliko koraka koje bilo koje mjesto ili g r a d m o g u o d m a h učiniti na p u t u prema m a n j e m ekološkom otisku: a) " c a r p o o l i n g " . uključujući četiri izgrađene m i k r o t u r b i n e na bioplin. Sva gradska vozila koriste B20 mješavinu ( 8 0 % dizela. u Z a g r e b u se smanjenje gradskih gužvi rješava najviše g r a d n j o m novih garaža. godine u g r a d u je posađeno 7 5 0 0 0 0 stabala. Od 1996. Izgradili su 1200 kilometara biciklističkih staza. 2 0 % biodizela). Velike zasluge za to idu g r a d o n a č e l n i k u Jaimeu Lerneru i njegovoj ekipi koja je od početka '70-ih započela s ovim revolucionarnim koracima. 2 0 0 5 ) . Na stranicama s a m o g grada stanovnike se potiče na štednju energije.2005. Također je grad sufinancirao vožnju a u t o b u s o m ili dijeljenje a u t o m o b i l a . U Curitibi se 7 5 % građana vozi gradskim a u t o b u s i m a . UN je 1 9 9 2 . Ideal po UN bi bio 48 metara kvadratnih. D o d a t n o j e osigurana financijska i tehnička p o m o ć za sve koji kreću sa g r a d n j o m kuća kako bi zadovoljili standarde ekološkog graditeljstva i energetske efikasnosti. 2 0 0 5 ) .sustainabJfipD^ancLQrg (15. a sljedećih 3 0 % odlazi na javni promet (Whitelegg. najviša u SAD-u.

jedan od najboljih u ovoj regiji.org (09. pri č e m u se najčešće odabire prijevoz a u t o m o b i l o m .). C o m m u n i t y Gardening Association je organizacija koja 4 5 P r e m d a o r g a n s k a p o l j o p r i v r e d a u g l a v n o m t r e b a veće površine od k o n v e n c i o n a l n e za isti Vidjeti URL:http:www.05. Dobri poligoni m o g u biti i škole: i m a j u prostora. Općenito. Sa svim programima i odlukama u t o m smjeru smanjila je svoj otisak u razdoblju 1990-2000. premda ne previše. kalifornijske gliste kompostiraju sav organski o t p a d . D e v o n : G r e e n Books. U Havani postoji 6 0 0 0 0 urbanih vrtova.ecofootnetwork. c) p r o g r a m zelenog d o b i v a n j a . korištenja obnovljivih izvora energije. Stoga se takvi stanovnici d o d a t n o oporezuju za što također postoji državni zakon u Kaliforniji. Letak nazvan Ecovovageurs je distribuiran na 5 0 0 0 osnovnih i srednjih škola u Kanadi. upravo zbog svoje socijalne dimenzije. 1 9 9 9 . dvorišta. Od 2 0 0 2 . a drugo. jer isključuje k o r i š t e n j e k e m i j s k i h p r o i z v o d a . godine može se na Internetu izračunati vlastiti ekološki otisak. vrlo često zdraviji se zanemaruju ili uslijed ne fer konkurencije propadaju. zbog m a n j e g utjecaja na okoliš (Gallivan. smanjivanja otpada i drugih važnih područja. osiguravajući prosječno 6 0 % ukupnih prehrambenih potreba stanovnika (Moskovv. UN je u studiji State of the World Population 2001 ukalkulirao ekološki otisak. Dobri p o d a c i o održivim u r b a n i m prjektima m o g u se naći u Herbert Girardet ( 2 0 0 3 ) Creating S u s t a i n a b l e Cities. od čega ih 72 dobiva podršku od gradske uprave. može nas zadovoljiti istraživanje koje je provođeno u SAD-u i Rusiji. gdje su rezultati pokazali kako je zagađenje na zelenim krovovima m a n j e za devet desetina od hrane dobivene konvencionalnim m e t o d a m a koja se prodaje na tržnicama. a 5 0 % konstrukcije došlo je s odlagališta o t p a d a . 186 187 . Nizozemska. 2 0 0 4 ) . 3 Od 1 9 9 9 .zbog naravi neoliberalnog kapitalizma hrana do našeg stola prelazi sulude i nepotrebne kilometre podržavajući t i m e daljnje osiromašivanje siromašnih i klimatske promjene. uspjele su smanjiti vlastiti ekološki otisak na prijelazu u novo tisućljeće. Sličnim p u t e m kreće i gradić A l m a d a blizu Lisabona. Naravno. 2 0 0 3 ) . osvjetljavanje i slično. F. što se tiče urbanih vrtova ne treba pretjerano strahovati.kuće koje se g r a d e na slabije naseljenim mjestima i udaljene od grada zahtijevaju veće i skuplje investicije u infrastrukturi i logistici.8 metara i iz vlastitog iskustva uvjerenje u kvalitetu hrane. Santa M o n i c a je jedan od prvih gradova koji je prihvatio provođenje t o g zakona. Neki gradovi U Kaliforniji i m a j u obavezu kupovati proizvode dobivene recikliranjem ukoliko su oni dostupni na tržištu. Neke škole u Kaliforniji t a k o promoviraju program osiguravanja hrane od lokalnih farmi koje proizvode p o m o ć u metoda organske poljoprivrede.pronađu zaposlenike voljne umjesto parkirališnog mjesta dobiti novac u gotovini. krovovi i balkoni. terase. U nekim pokrajinama u N j e m a č k o j obavezno je na novosagrađene industrijske komplekse staviti zelene krovove.2005. T i m e se ekološki otisak dvostruko s m a n j u j e : prvo z b o g m a n j e prijeđenih kilometara i m a n j e emisije C 0 2 . U SAD-u u prosjeku hrana putuje preko oko 2 0 0 0 kilometara dok ju potrošači p o č n u konzumirati. D. Sangaj proizvodi 8 0 % svojih potreba za hranom u prigradskoj okolici. ukoliko je riječ o organskim f a r m a m a . godine Santa M o n i c a u Kaliforniji je prvi grad u SAD-u koji svu svoju gradsku struju nabavlja od obnovljivih izvora energije (Worldwatch Institute. sve ovisi o pojedinoj situaciji i potrebno je imati konkretne podatke. Neke europske zemlje (Danska. Smanjivanjem ekološkog otiska ovi gradovi su sigurno povećali kvalitetu života ljudi koji u njima žive. biciklom ili pješice. a povećavaju se i troškovi transporta. javnim prijevozom.). Europski parlament je tiskao studiju za vlade koja im treba posluži kao alat za izračunavanja ekološkog otiska. San Diego je prihvatio taj model za sve nove ili obnavljane gradske zgrade te je primjerice 3 5 % nove knjižnice izgrađeno s recikliranim materijalima. d) p r o g r a m i zelenog graditeljstva . e) Program f a r m e za škole . U projekt je uključeno preko 1 0 0 0 0 ljudi. Na posao dolaze dijeljenjem a u t a . U SAD-u je izračunato kako pokretanje vrtova zajednice dođe svega desetinu financijskih sredstava potrebnih da se pokrene novi park iste veličine. 26 f i r m i u Santa M o n i c i sudjeluje u p r o g r a m u . Vrlo često se to povezuje s kompostiranjem zelenog o t p a d a . O k o 100 vrtova je rašireno u 26 gradskih kvartova. T a k o đ e r je sve veća primjena ekološkog otiska. Seabrook. U n a m a susjednoj BiH također postoji divljenja vrijedan projekt..gradovi ohrabruju građevinske firme ili bilo koga t k o kreće u izgradnju objekta da koriste reciklirane materijale ili prirodne materijale dobivene održivim upravljanjem. a 2 0 % njihovih zaposlenika je odustalo od vlastitih parkirališnih mjesta i uzelo novac. b) porez na udaljenost . Jedna od najboljih mogućnosti za povećanje kvalitete života nekog grada jesu i gradski vrtovi.. S. javne površine. H a a g je uzeo ekološki 3 otisak kao osnovnu mjeru računanja svoje održivosti. a vrlo često profesore i profesorice koji žele pokretati školske vrtove. Također se zahtijeva da novo izgrađene zgrade vode računa o smanjivanju energije potrebne za njihovo zagrijavanje. 5 Polovicom '90-ih godina gradski vrtovi doprinosili su u k u p n o j svjetskoj proizvodnji hrane s 15%. 4 Svi ovi primjeri n a m pokazuju kako se u gradovima uspješno razvijaju znanja iz energetske učinkovitosti. Takvi gradovi postaju proizvođači hrane na mjestima kao što su predgrađa. Montreal ima jedan od najrazvijenijih sistema urbanih vrtova u svijetu.. U n u t a r t o g p r o g r a m a zaposleno je nekoliko tisuća ljudi. hlađenje. 2 0 0 5 ) . T a k o primjerice u Rosariu. and Chazan. Mintier.g r a d o v i sami podržavaju recikliranje k u p o v i n o m dobivenih proizvoda ili materijala za vlastite potrebe. i m a d a l e k o m a n j i e k o l o š k i otisak z b o g u k u p n o g p o z i t i v n o g u t j e c a j a n a p r i r o d u i o k o l i š . Premda prvo d o č e k a n sa skepsom. p r i n o s . Austrija.. Whitefield ( 2 0 0 4 . Santa M o n i c a ima poseban p r o g r a m prihvaćanja ekološkog otiska kao mjere razvoja. Godišnje uštedi energije u vrijednosti od 8 0 0 0 0 dolara. Lokalni izvori hrane. ) predlaže zelenu o g r a d u od visine 1. t r e ć e m po veličini g r a d u u Argentini. Od zagađenja koje postoji u gradovima.

oboljelima od PTSP-a do organizacija žena (Tuzla). Jim Staklenik u predgrađu Sarajeva kroz stvaranje urbanih vrtova ili kako sami kažu biobašti. Gabriola Island: New Society Publishers: 27. Razlozi uspjeha Kerale: visok status žena . g o d i n e predsjednik Kostarike proglasio je zabranu iskorištavanja nafte i ruda u njegovoj zemlji. a vlada kroz nacionalni p r o g r a m zdravlja dijeli besplatno k o n d o m e i proizvodi jeftine generičke lijekove. Važno je da z n a m o kako se ovakve lijepe priče ne nalaze samo u gradovima. N o . 2 0 0 2 .small footprint on a finite Earth. penzionera pa čak i zatvorenika (zatvor Kula blizu Sarajeva). V e ć 1 4 g o d i n a živi s a s a m o 5 0 0 0 d o l a r a g o d i š n j e .u g d j e živi. Posebno je važno istaknuti da se kroz gradnju vrtova pazi i na širenje mira i tolerancije te su u projekt uključeni ljudi svih nacionalnosti u B i H . Od 2 0 0 0 .) Broj r o đ e n i h na 1 0 0 0 Stopa smrtnosti Životna d o b .069 29 65 63 63 44% 460$ Izvor: Jim Merkel (2003) Radical Simplicity . već i na širim područjima. resocijalizira ljude te o m o g u ć a v a l j u d i m a da i žive od proizvedenog. Ohrabrujuće su neke zaista fantastične priče.za Keralu su karakteristični slobodni i pravedni izbori 6 M e k e l je f a s c i n i r a n s l i č n i m p r i m j e r i m a k a o što je K e r a l i n . Demokracija odozdo .voda i šuma. U Kerali su na cijeni drugačije vrijednosti. Tvornica za proizvodnju k o n d o m a u Brazilu istovremeno će spriječiti širenje AIDS-a u toj zemlji. djece. te imaju zadovoljavajući pristup zdravstvenim uslugama i hrani. jer imaju m a n j e mogućnosti i šanse za uspjeh u životu sindrom je siromaštva. te predanost očuvanju energije budućnosti . g o d i n e živio s n e š t o Urbani vrt u Tuzli više o d 1 0 0 0 d o l a r a g o d i š n j e u z s m a n j e n i e k o l o š k i o t i s a k i z a d o v o l j a v a j u ć u k v a l i t e t u ž i v o t a . Ekvador je donio zabranu širenja iskorištavanja nafte na nova područja u t o j zemlji. do 1 9 9 3 . ovim p r o g r a m o m se štite pluća svijeta od daljnje deforesterizacije pošto će se latex dobivati od lokalnih stabala čime će se šume zaštiti od daljnje nekontrolirane sječe. T a k o siromašni ljudi sami proizvode hranu za sebe. CGA radi terapiju kroz vrtlarstvo. g o d i n e kada su počeli u Sarajevu posadili su po čitavoj BiH 13 vrtova u gradovima i prigradskim naseljima na površini od 7. uz daleko manji ekološki otisak.povratnika (Gradiška) pa preko osoba s fizičkim (Tuzla) i m e n t a l n i m oboljenjima (Doboj). nezaposlenih."fatalni sindrom kćeri" t a k o karakterističan za Indiju pri č e m u se ženske bebe ubijaju.muškarci Životna d o b . patrijarhalnih vrijednosti i nemogućnosti žena da se educiraju. o d l u č i o p o k u š a t i sličnu stvar u S A D .8 17 12 68 74 91% 566$ Indija 1.5 ha.žene Stopa pismenosti BDP po stanovniku Merkel je istraživao uspjeh indijske pokrajine Kerale koja unatoč višestruko m a n j e m BDP-u od SAD-a ima gotovo iste uspjehe u kvaliteti života. Premda i m a m o još dosta primjera navest ć e m o jedan koji je izniman. a vrijednost proizvedenog povrća je bila oko 1 0 0 0 0 0 dolara. AIDS je jedan od najvećih problema u Brazilu.260$ Kerala 31. Osobe s kojima se radi idu nevjerojatno široko od izbjeglica i raseljenih osoba. Broj s t a n o v n i k a (u mil. 188 189 . Inspirirao g a j e C h a r l e s G r a y koji j e stvorio W o r l d Equity W a g e ( W E W ) i u E u g e n u ( O r e g o n ) je od 1 9 7 9 . CGA je jedna od najljepših aktivističkih priča na Balkanu. a svi znamo kako cijeli Balkan vapi za projektima slične poruke. 6 SAD 292 16 7 74 80 96% 34.

1 9 9 8 . jer smo mali i sami i ništa ne m o ž e m o učiniti. m a l o mogućnosti za educiranu populaciju. spori ekonomski rast. KORAK 1. Jasna socijalna agenda . godine. promjene odozgo. 2 0 0 1 ) . ali je još veći prioritet promjena nas samih. jer se radi o pretežno seoskom području (Merkel. sa z a j a m č e n o m p r a v e d n o m plaćom (Merkel. Na edukaciju i zdravstvo odlazi 6 5 % troškova regije. Jednostavno. 3/4 moći odlučivanja prebačeno je na lokalne nivoe. T r e b a m o smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima. Važno je n a p o m e n u t i kako je postotak ljudi koji vjeruje političarima osjetno veći u Kerali. Ne opterećujte se da spasite svijet preko noći. Gašenje struje kad je ne koristimo čini n a m se m a l i m č i n o m . nego neće moći biti iskorištavanje obnovljivih izvora energije tako da zadovolje našu sadašnju potrošnju. Svako selo u Kerali ima knjižnicu. Jedni od najvažnijih poteza bili su reforma zemlje i eliminacija kasti. Od 1969. 2 0 0 3 ) . Sindikati p o s t o j e . No kao što smo vidjeli negdje se radili o inicijativama s vrha č i m e su još i zanimljivije za istraživanje. jer se više fasciniramo s plantažom velikih vjetrenjača. Stazama koje će smanjiti naš ekološki otisak i širiti područja mira i slobode. m o g l a smanjiti svoju potrošnju energije za trećinu bez ikakvih d o d a t n i h troškova. Da. ali ih r a d i m o sa d r a g i m ljudima i m e đ u s o b n o se ohrabrujemo i p o m a ž e m o . Intelektualci iz Kerale priznaju probleme s kojima se suočava ova regija nezaposlenost od 2 5 % . 2 0 0 3 ) . Energent budućnosti je štednja.najvažnije p r e h r a m b e n e sirovine imaju fiksirane cijene kako bi ih mogli kupiti i najsiromašniji. godine 2. Ipak. Više od 9 0 % ljudi izlazi na izbore. gotovo simboličkog karaktera. Čak jedna trećina stanovništva aktivna je u nekoj od društvenih organizacija.još od kraja 50-ih godina. a slijedeća trećina bi se m o g l a smanjiti uz neznatna financijska ulaganja. d a p a č e odlična vijest je da danas postoje prijedlozi i istraživanja koja realnim pokazateljima ističu kako bi primjerice Velika Britanija. ali upornih koraka. loša vijest za nas je da n e m a izvora koji bi m o g a o zamijeniti n a f t u na način kako je mi danas trošimo. ne postoji takav izvor energije. a manje s d o b r o m izolacijom stambenih objekata. Smanjenje potrošnje naše energije najčešće ne ovisi o novim skupim 190 191 . Dakle.5 milijuna seljaka bez zemlje dobili su zemlju na korištenje. Kada bi se sve video-rekordere. Kerala i m a više knjižnica n e g o cijela Indija zajedno. hi-fi uređaje i televizore u Britaniji gasili kad ih ne koriste sačuvale bi se dvije elektrane (Whitefield. Neke od njih nije lako zakoračiti. Ovdje nije potrebno da se snebivamo nad svojom s u d b i n o m . č i m e je Kerala postala najjača demokracija s aktivnom participacijom građana na planeti. Prema praktičnim stazama održivosti Sada smo spremni za par koraka po praktičnim stazama održivosti. a stupanj korupcije je n a j m a n j i (Franke and Chasin. Franke. Prva stvar je da s m a n j i m o potrošnju energije. M n o g e priče iz ovog poglavlja dio su iznimnog t r u d a i ljubavi gradskih aktivista i stanovnika. taj model n a m pokazuje kako je m o g u ć e živjeti kvalitetno i održivo.Smanjiti potrošnju energije Najčešće pitanje koje se postavlja u našim medijima je koji energent će zamijeniti naftu? To pitanje je p o t p u n o krivo. Posebne p o g o d n o s t i postoje za m a l e p o d u z e t n i k e . No d o b r a . O n o što je važno da istaknemo kao zaključak da se p o m a c i d o g a đ a j u gotovo uvijek nakon zahtjeva i pritiska samih ljudi. 2 0 0 4 ) . . Promjene se ne d o g a đ a j u same od sebe. nego u d r u g i m dijelovima Indije pa i svijeta. U zadnje vrijeme je sve jači pritisak i izvana da se "Keralin model razvoja" uništi. Isto tako veseli i da smo mogli pisati o pričama koje m o ž e m o svesti pod misao pritisak odozdo. Kasnije 1987. Ovo prvo daje bolji spektakl. Pitanje s početka puno više govori o n a m a ljudima. prioritet je promjena energije. Energent budućnosti je efikasnije dizajniranje i organiziranje naših životnih prostora. Pletite mrežu malih. Naš prvi prioritet danas ne da ne smije.

uštedit ć e m o t o k o m njenog rada 2 2 5 kilograma ugljena (National Geographic . a svega 10% na svjetlo.Hrvatska. Čak se 4 5 % svih letova u EU odvija na udaljenostima m a n j i m od 5 0 0 kilometara (WWI. što je ondje slučaj u više od 5 0 % . koji u svojoj posljednjoj knjizi najavljuje " d u g o t r a j n o izvanredno stanje". Lovins i L. a vrlo brzo će se u m n i ljudi koji vode energetsku politiku sjetiti da je i plin fosilno gorivo i kao takav potrošiv. Kao što s m o naveli u poglavlju o energiji. motore. Prosječno. S obzirom da se i druge cijene baziraju na cijeni nafte. avio-promet je odgovoran za pola emisije C 0 2 na sjevernom dijelu zemaljske kugle. odgovorna je za 4 2 % . otkriće svih otkrića koje će nas spasiti. parkirališta i garaže. Danas je 7 0 0 milijuna a u t o m o b i l a u svijetu s t e n d e n c i j o m rasta. tehnološko č u d o . na svijetu je preko milijardu vozila koje koriste n a f t u . svaki kWh emitira k i l o g r a m C 0 2 . Energija potrebna za proizvodnju jednog a u t o m o b i l a je 4 1 0 0 . dobar je korak naprijed. jer pored grijanja služi kao glavni resurs za transport. i mi smo se te t e m e već dotakli. p o n e k a d i s i m p a t i č n i h . troše trećinu energije i traju gotovo deset puta duže od običnih žarulja. K o m e n t a r i . Čak i autori koji su razradili pojam "prirodni kapitalizam" priznaju da eko-efikasnost. svaki a u t o m o b i l godišnje emitira 5 4 4 3 . 192 193 . a to je danas prerijedak slučaj. Već i najlakša odluka da koristimo efikasne štedljive žarulje. Porast prijevoza avionom još je više zabrinjavajuć ako z n a m o da se često d o g a đ a na udaljenostima koje su blizu. a više s p r o m e t n i m gužvama i zakrčenim u l i c a m a . i m a m o i čitavu plejadu zanesenjaka.H. t a k o đ e r sadrže živu te ih t r e b a odložiti na p o s e b n a o d l a g a l i š t a . jer trošimo previše. potrošnja energije za svjetlo u SAD-u smanjila bi se za p o l a . A. jer zajedno možete napraviti p u n o više. Z a m i j e n i t i n e e f i k a s n e ž a r u l j e š t e d l j i v i m a nije t e ž a k izbor. Vožnja avionom je jedna od najneekološkijih stvari koju m o ž e m o učiniti. Ugljen bi svakako trebali izbjeći. 2 0 0 5 ) . Posebno s obzirom da je nafta i dalje sirovina koja najviše sudjeluje u globalnoj energetskoj proizvodnji s 3 7 % . Nafta je problem. već p u n o više o boljoj organizaciji i pridržavanju principa održivosti u našem životu. ovdje nas se umiruje kako se i dalje m o ž e m o baviti jedinim z a n i m a n j e m koje n a m je neoliberalni kapitalizam ostavio . a za emisiju C 0 2 najvećeg uzroka efekta staklenika. koji nagovješćuju novi resurs. ukoliko se istovremeno ne radi na društvu u kojem se smanjuje potreba za a u t o m o b i l i m a . rekli bi kako nismo zaslužili da nas nešto neočekivano spasi. Potrebno je 4 0 0 0 0 0 litara vode za proizvesti jedan a u t o m o b i l . Jedna od najprisutnijih dilema u svjetskim medijima. p r e m d a m a n j e . Rekli bi kako zaista t r e b a m o iz t e m e l j a preispitati svoje ponašanje i način života. A k o je električna energija koja se koristi u kućanstvu dobivena od iskorištavanja ugljena. Nijedan alternativni resurs to ne može zamijeniti. 2 0 0 5 ) . stavovi i p r e d v i đ a n j a se nižu u v e l i k i m k r a j n o s t i m a . T o m u se i pridružujemo. Troje proslavljenih vizionara naglašavaju ( H a w k e n . ovisno o tipu a u t o m o b i l a . A k o i i m a m o auto d o b r o je da smo dio već spominjanih grupa gdje se auto dijeli ili više ljudi ide zajedno na posao jednim a u t o m .od a u t o m o b i l a i četiri puta više od vlaka (Whitefield. Ti socijalni troškovi u SADu godišnje dosegnu osminu BDP-a". SUV vozila koja su najneefikasnija emitiraju 2.da b u d e m o potrošači. Udružite se s d r u g i m ljudima. Žarulje koje čuvaju energiju daju istu količinu svjetla. Lovins. P r i t o m naglašavamo kako je odabir da težimo imati što održiviji životni stil važan. Svjesni s m o kako će mnogi ljudi g a d n o nadrapati ukoliko se ne p r i p r e m i m o za život kada nafta neće biti gospodar svih burzi. Trebali bismo kad g o d možemo izbjegavati vožnju avionom. Kada bi se u kućanstvima zamijenile neefikasne žarulje s efikasnima. č a m c e . a m a n j e o našoj potrebi za posjetom baki u Australiji ili neutaživoj žeđi da se kulturno uzdižemo posjećivanjem Portugala. N e m o j t e se zaustaviti samo na o s o b n o m zadovoljstvu što kupujete etičke proizvode. S d r u g e strane stoje svi oni slijepi pohlepnici. Ukoliko t o m e pribrojimo sva vozila: brodove.7 5 0 0 litara nafte. Dušik i sumpor dioksid koji avion emitira s obzirom na visinu leta ima tri puta jači efekt staklenika nego da je emitiran sa Zemlje.ulaganjima i trošenju novaca. 1 Na osvjetljenje u SAD-u odlazi 3 4 % sve proizvedene električne energije. U g r a d u se puno bolje voziti biciklom ili javnim prijevozom. no još uvijek tinja nada kako za to ne m o r a m o proći kroz sudnji d a n . 27 tona otpada ostane nakon proizvodnje jednog prosječnog a u t a . Etički konzumerizam nije dovoljan da se stvari promijene. Naše sadašnje šume su u stanju apsorbirati svega 1 % od ukupne količine C 0 2 koju emitiramo (Whitefield. Stoga bismo kao prvi korak trebali razmisliti i o načinu našeg transporta. 0 8 tona C 0 2 . 2 0 0 4 ) . stručnim krugovima pa i najširoj javnosti jest koliko još ima nafte. jer im 9 0 % energije odlazi na t o p l i n u . avione. kosilice i ostalo. A to p u n o više govori o n a m a i našoj razmaženosti. A u t a k v o m svijetu ne želimo živjeti. I m a m o a p o k a l i p t i č n i h predviđanja "svih protiv svih" svijeta kod Jamesa H o w a r d a Kunstlera. sve m a n j e prostora za druge aktivnosti.5 puta više C 0 2 . A k o z a m i j e n i m o običnu žarulju sa štednom. 2 0 0 4 ) . Po nekim istraživanjima. ali samo prvi korak. Svake godine na odlagalištima u SAD-u završi 1 1 milijuna a u t o m o b i l a . p r o m e t n i m nesrećama. Ugljen i plin nas u g l a v n o m griju pa n a m tu stoji široka lepeza alternativa koje smo navodili u poglavlju o graditeljstvu. nafta i plin. a sve više za ceste. krpelji naših života koji n a m sisaju energiju filajući nas svojim proizvodima koji štete okolišu i ljudima. Negdje kao d o b r u alternativu pesimizmu Kunstlera stoji već spominjani 1 Štedljive žarulje. Ovdje bismo radi fer igre dodali možda? Možda n a m zaista iz budućnosti dođe kapetanica Janeway s Voyagerom i izruči n a m f i n o upakirane paketiće dilitija? M o ž d a zaista? Doduše.B. 1 9 9 9 : 4 1 ) "kako m n o g i socijalni troškovi vožnje a u t o m o b i l i m a i m a j u m a n j e veze s gorivom. Uobičajene žarulje su totalni gubitak. Avion po putniku pusti dva puta više C O . nepokretljivošću ljudi. Kada govorimo o smanjenju potrošnje fosilnih goriva mislimo na cio tercet: ugljen. oni m e đ u n a m a koji su kritičniji na ljudsku rasu zbog svega što č i n i m o jedni d r u g i m a i planeti. kada na primjer govorimo o proizvodnji štedljivih a u t o m o b i l a n e m a nikakve svrhe.

Neovisno o opće plodonosnoj godini koju su im donijeli globalni ratovi i sukobi za naftu. Prehrambeni sistem u SAD-u troši kao i cijela Francuska za svoju u k u p n u energetsku potrošnju. Neće biti lako s obzirom na silu i brutalnost ubilačkog stroja koji n a m stoji nasuprot. no za njih to predstavlja rast zarade od 9 0 % u odnos na isto razdoblje lani. 16% transport. da ne spominjemo sve veći broj ljudi koji umiru zbog ratova za naftu. I o n d a o n e još više zarađuju. 5 % sušenje usjeva. Shell se za isto razdoblje pohvalio s 9 milijardi dolara zarade. jer ostavlja g l a d n i m a stotine milijuna ljudi uz obilje hrane. E x x o n M o b i l e . i vodik i plin) odvajati 5. 2 0 0 5 ) . sve veća potrošnja sve manje nafte i posljedice razornih uragana uslijed sve češćih klimatskih promjena. W H O procjenjuje kako 1 6 0 0 0 0 ljudi svake g o d i n e u m r e o d posljedica u z r o k o v a n i h k l i m a t s k i m p r o m j e n a m a (WWI. najveća n a f t n a korporacija na svijetu. godine kako je u t r e ć e m kvartalu te godine ostvarila rekordnu zaradu od 9.Paul M o b b s koji ističe kako i m a m o šanse. U knjizi i m a m o priče o o n i m a koji su se već počeli pripremiti ili dobre recepte kako da mi to učinimo. z a razliku o d u o b i č a j e n i h futurističkih vizija. Samo u Iraku ubijeno je preko 1 0 0 0 0 0 ljudi. 2 U SAD-u se za proizvodnju •' D e t a l j n i j i prikaz d a j e Pfeiffer ( 2 0 0 4 ) : p o t r o š n j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i u S A D . To je svega 12. što znači da će od ukupnih investicija BP za obnovljive izvore energije (gdje su lukavo utrpali i sunce i vjetar. a koje je najveći uzročnik g l o b a l n i h klimatskih p r o m j e n a . Čak 3 4 % odlazi na gorivo za mehanizaciju koja sije ili obavlja žetvu na polju. 2 0 0 5 ) . p o p u t Kunstlera u p o z o r a v a j u k a k o će. . Mi i m a m o izbor i on treba ići prema korištenju znanja i tehnologija koje svijet vuku prema više pravde i mira. 194 195 . skladištenje.5 milijuna litara nafte dnevno da pokrene svu svoju ratnu mašineriju. A mi pjevušimo na Dan planete Zemlje i baš s m o ono sretni kad BP primjerice objavi da će povećati ulaganja u obnovljive izvore energije. Zalije BP slavlje zbog zarade i objavi kako će slijedećih 10 godina uložiti u obnovljive izvore energije do 8 milijardi dolara. između koje spada i sve veći broj uragana. osim kao statistiku u vijestima. dijele i stvaraju.Prestati jesti naftu N e k i . M n o g i pripadnici i pripadnice alterglobalističkog i mirovnog pokreta osjećaju se često p o m a l o bespomoćno kad uvide da ih sistem protiv kojeg prosvjeduju drži u z a m c i . I to je kao normalno. ChevronTexaco je objavio zaradu od 3. teška mehanizacija i nepotrebno o g r o m n i troškovi za transport). Svijet je povezano mjesto kao nikada do sad.3%. a k o se p r i m i m o posla sada.9 milijardi dolara što znači rast od 5 3 % u odnosu na isto razdoblje lani.9 milijardi dolara. pesticidi. Od 2 0 0 2 . To njima predstavlja porast od 6 8 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. špekulacije na burzama. 4 6 . KORAK 2. godine cijena nafte porasla za 148%. Z a m i s l i m o si samo što znači činjenica kako će 5 0 % svih rudnika zlata u sljedećih 20 godina iz kojih će se vaditi zlato biti na zemlji koju nastanjuju urođenički narodi.. A sada z n a m o i kako mu odvidati šarafe i slomiti koji dio. n e k o m a s n o broji p a r e . T a k o dolazimo do d r u g o g koraka. herbicidi.bilo koja rješenja za značajan utjecaj moraju biti inicirana deset godina u n a p r i j e d " (PM N o . O n o što je zaista uzbuđujuće što danas pored prosvjednog urlika Ne ratu za naftu. Prema t o m e .3% od zarade BP-ja samo u trećem kvartalu 2 0 0 5 . iz godine u g o d i n u . godine. Jedan od razloga za tu neumornost jest i činjenica kako naše odluke i postupci utječu na druge ljude. što je 2 5 % više u odnosu na isto razdoblje lani. Današnja konvencionalna poljoprivreda koja ovisi o velikom n a f t n o m unosu (umjetna goriva. 2 0 0 5 : 5 7 ) . Samo u Iraku američka vojska troši gotovo 6. M o ž e m o urliknuti g a d o v i m a Ne t r e b a m o vas. A to onda više i nije t a k o loše i apokaliptično. već je i energetski neefikasan. M o b b s smatra kako n a m je za održiviji način života potrebno smanjenje/efikasnije korištenje energije oko 6 0 % i korištenje obnovljivih izvora energije oko 40%. jer kontrolira sve resurse koje k o r i s t i m o . objavila je krajem listopada 2 0 0 5 . transport i prodaju prehrambenih proizvoda. navika na sve veće cijene nafte. Naftne korporacije proizvode gorivo na kojem gomilaju svoje bogatstvo. Zanimljivo je kako nas se polako. . 13% n a v o d n j a v a n j e . ljude koje nikad nećemo upoznati. Mi smo jedaći i jedačice nafte. BP godišnje investira u naftu i plin 150 milijardi dolara. I tu ć e m o biti neumorni i n e u m o r n e . Danas n a m je sasvim n o r m a l n o da je barel nafte preko 60 dolara.u je o v a k o raspoređena: 3 1 % proizvodnja umjetnih gnojiva. a Conoco Phillips se zadovoljio s tričavih 3. panike na tržištima zbog važnih problema kao što je prehlada ovog ili o n o g iz kraljevske svite Saudijske Arabije. bez tako velikog unosa nesposobna je da nas sve nahrani. pakiranje. 5 % p r o i z v o d n j a pesticida i 3 % r a z n o . I onda uslijed razaranja uragana diže se cijena goriva kojeg dotične korporacije kontroliraju i proizvode. Z n a n j a i vještine u ovoj knjizi n a m m o g u p o m o ć i da to ostvarimo. uglavnom na područjima gdje se već vode ratovi ili postoje sukobi zbog resursa. Dok se sve o v o d o g a đ a . ma cijelog njega. mi i m a m o dovoljno znanja i vještina urliknuti Ne nafti za rat. a 2 8 % odlazi na proizvodnju u m j e t n i h gnojiva (Murray. osnovna g r a n a b u d u ć n o s t i biti p o n o v n o poljoprivreda. O n d a uslijed klimatskih promjena i m a m o sve veće nestabilnosti u vremenskim uvjetima. ali z n a m o kako i svaki stroj i m a svoj vijek trajanja. 19% rad mehanizacije. BP je istaknuo zaradu od 6. Kako se 9 0 % prirodnih rezervi nafte i 6 0 % plina nalazi na teritoriju zemalja u razvoju.53 milijarde dolara. jer i m a m o sve.8 milijardi dolara. 8 % u z g o j stoke. Čak četiri petine od toga odlazi na procesiranje. što je nevjerojatnih 7 4 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Ovo potonje je zaista savršeni cinizam. Uz o g r o m n u n a p o m e n u kako su ona s a m o djelić bogatstva kreativnosti i sposobnosti koje milijuni ljudi na planeti i m a j u . naš sistem proizvodnje hrane ne s a m o da je nepravedan. Hirschov izvještaj r a đ e n za p o t r e b e a m e r i č k o g Ministarstva energetike ističe kako "dosezanje vrhunca iskorištavanja nafte suočava SAD i svijet s nečuvenim rizikom.

T a d a svaka obitelj ili pojedinac odlučuje koliko su spremni uložiti s obzirom na svoje p o t r e b e i m o g u ć n o s t i . Zato je važno da podržimo u našoj blizini o n e koji proizvode hranu. vrlo brzo se dođe do osjećaja kako potrošači isto kao i proizvođači skrbe za d o b r o b i t i o p s t a n a k f a r m e . No. kreće se u slijedeći krug dok se taj iznos ne postigne. Bio bi veliki korak da m a k a r smanjite konzumiranje mesa.Korištenje obnovljivih izvora energije Samo kad su sve opcije za smanjenje energije istražene. "box scheme". Konvencionalna je prejeftina zbog subvencija i neuključivanja eksternih troškova. površine na kojima se organski uzgaja hrana čine svega 3% od ukupnih poljoprivrednih površina. Vrlo često nismo svjesni koliko su vrijedni svi ti placevi. u CSA priči nikada nije trebalo više od dva kruga da se predloženi iznos ne dobije. Tanke su nijanse u razlikama između metode pretplate i CSA. gdje o n d a pojedinačni potrošači dolaze po svoje namirnice. 2 0 0 4 ) . jer se to sve vraća zajednici.org. U k o l i k o se n a k o n t o g a ne d o b i j e s u m a k o j u su poljoprivrednici predložili kao potrebnu da se zadovolji proizvodnja.uk ( 1 9 . na p o č e t k u trećeg mjeseca poljoprivrednici istaknu što se očekuje i kolika ulaganja su potrebna. a ne obrnuto. T i m e se stvara p o j a č a n a ili d o d a t n a podrška poljoprivrednicima. Sistem se razvio u SAD-u i trenutno postoji 1000 f a r m i koje rade po o v o m principu. Često ljudi ispred svoje kuće izvjese natpis sa proizvodima koje nude. Potrošači unaprijed plate sve svoje buduće n a m i r n i c e koje će dobivati. 2 0 0 4 ) .umjetnih gnojiva od lipnja 2 0 0 1 . Dugogodišnja istraživanja na Cornell Universityju i Rodal Instituteu daju prednost o r g a n s k o j poljoprivredi. 3 Dobra vijest je da prodaja organski uzgojene hrane raste 20-25% godišnje. pijace i tržnice koje i m a m o . CSA je pojačana metoda pretplate. N o . sami ljudi. jer ih čuva od bankarskih kredita i otplaćivanja. m o ž e m o krenuti u potragu za izvorima koji će n a m omogućiti trošenje energije. posebno one koji je proizvode na ekološki način. ali je vrlo vjerojatno kako si neće veliki broj ljudi to moći organizirati s obzirom na poslove i t e m p o života. Na organskim f a r m a m a troši se 6 5 % manje energije. čak i u u r o d u . 0 9 . odnosno podupire f a r m e u kojima je proizvodnja hrane zaista održiva i n e m a korištenja fosilnih goriva. vrlo je vjerojatno da će n a m uštedu pojesti povećan konzumerizam. Slijedeća mogućnost je C o m m u n i t y Supported Agriculture . Sistem pretplate je korak dalje. jer ovime on pristupa potrošačima. u g l a v n o m zbog nekorištenja umjetnih gnojiva (Whitefield. . u prehrani m e s o m postoji i veliki ekološki problem. godine do lipnja 2 0 0 2 . T a k o se oni koji i m a j u dionice u hrani koju su platili na početku sezone brinu i za druge aktivnosti na f a r m i kako bi ona što bolje stvarala i živjela. a ne samo puka nakupina potrošača koji žele zdravo jesti. t a m o gdje se stvaraju jače i svjesnije veze. Rekli smo kako v a m nećemo propagirati vegetarijanstvo. pa uključivanje u život f a r m e ljudi koji jedu hranu proizvedenu na njoj nije ništa č u d n o . Nekoliko je načina na koje podupiremo lokalne proizvođače hrane. Prehrana bazirana na mesu doprinosi emisiji stakleničkih plinova za devet puta više nego prehrana bazirana na biljkama i biljnim prerađevinama koje se lokalno proizvode.poljoprivreda koju podržava zajednica. 196 197 . a ne smanjimo potrošnju. To je u neku r u k u isto njihova f a r m a . U N j e m a č k o j se u posljednje vrijeme razvija Integrated Renewable Energy Farm (IREF) sistem koji u proizvodnju hrane uključuje i energetsku dimenziju. M o ž e m o organizirati p r e h r a m b e n e kooperative organizirane o d strane potrošača. jer o d m a h prije sezone barataju o d r e đ e n o m svotom novaca koja im je potrebna za ulaganja u proizvodnju. Organska hrana nije skupa. Velika većina CSA f a r m i u SAD-u su biodinamičke f a r m e . Posebno je ovakav pristup koristan za m a n j e bogate poljoprivrednike. Već smo u uvodu istaknuli perfidnu igru zelenog kapitalizma u stvaranja elitnog i skupog životnog stila. To nije č u d n o jer ljudi koji prakticiraju b i o d i n a m i k u vide f a r m e kao živi organizam. hrana se dostavlja na nekoliko dogovorenih lokacija koje su najbliže svima. Polja u američkoj saveznoj državi lowi troše energiju jednaku 4 0 0 0 b o m b i bačenih na Nagasaki (Manning. ali trebate biti svjesni kako pored etičkog problema. brigu za bioraznolikost i etički pristup prema zemlji. Stoga ti ljudi trebaju našu podršku. Koriste se i posjeti f a r m a m a koje su otvorene za organizirane potrošače koji ih podržavaju. Još je veći korak a k o počnete i sami proizvoditi hranu za sebe. Pri korištenju obnovljivih izvora energije potrebno je paziti koje vrste obnovljivih izvora m o ž e m o najbolje iskoristiti u 1 Vdijeti c j e l o k u p n o istraživanje na URL. 2 0 0 4 ) . Biljke i tlo koje se ne uništavaju konvencionalnom poljoprivredom d o d a t n o su uspješnije t o k o m sušnih godina. ) . Postoje i tzv. Pošto vlade podržavaju velike m o n o k u l t u r n e farme. Na s a s t a n c i m a pred p o č e t a k sezone. Ne treba n a m biti žao čak niti a k o potrošimo par kuna više na njih. T a k o d o b i v a m o poljoprivredu koju podržava zajednica. U gotovo svim k n j i g a m a koje dolaze iz anglosaksonskog svijeta zagovara se otvaranje d u ć a n a samih poljoprivrednika i specijaliziranih sajmova. Dobro je objavljivati listu d o m a ć i h proizvođača i proizvoda koje nude kako bi javnost bila informirana. sama zajednica preuzima stvar u svoje ruke i podržava male poljoprivrednike koji osiguravaju dobru hranu. Do sada. sistem u kojem svaki potrošač dobiva svoju kutiju sezonskih proizvoda koja mu se t j e d n o dostavlja. Ukoliko povećamo energetsku efikasnost. Često se lažno tvrdi kako organska hrana ne bi m o g l a nahraniti svijet. KORAK 3.http://i-sis. godine potrošilo više od 16 milijardi litara dizela (Pfeiffer. N a k o n godina suradnje između potrošača i proizvođača. K a k o bi se rasteretilo proizvođača. 2 0 0 5 . to ne treba brkati s p o t r e b o m da podržimo ljude koji pored nas proizvode i stvaraju. gdje također još uvijek ima dosta ljudi koji prodaju svoju h r a n u .

Premda smo ih stavili u poglavlje o graditeljstvu. ali u svakom slučaju je d o b r o štediti vodu kod ispiranja wc školjke i pranja naših tjelesa te suđa. premda u zemljama kao što je Švedska i to postaje n o r m a l n o za stambene zgrade. Jasno je da s obzirom na vašu specifičnu situaciju nećete moći o d m a h ili nećete moći koristiti sva ova održiva rješenja. poštivanjem rotacije usjeva i plodoreda te znanjem iz organske poljoprivrede. Sto se tiče biogoriva. Naravno. Obnovljivi izvori energije imaju sigurnu budućnost. Kroz knjigu smo se trudili pokazati kako n a m obnovljivi izvori energije m o g u zadovoljiti sve potrebe. Sve je povezano. Korištenje o t p a d n o g ulja. 2 5 % potrošnja tople vode. posebno onih na bazi ulja. mirovni i antiratni pokret. a za plantaže palmi se sijeku šume koje su najvrijedniji resurs na planeti. Nasuprot t o m e . Kakve g o d uređaje koristimo d o b r o je da b u d u A ili čak A+ klase.6 m i l i j a r d i l j u d i ) na svijetu n e m a e l e k t r i č n u e n e r g i j u u s v o j e m domaćinstvu. Tko koristi obične žarulje. Kažu genijalci. T o p l u vodu. naruče sendvič s b u đ o l o m i odu do kioska po cigare sa svojim l i m e n i m l j u b i m c e m na n a f t u . Premda kao što smo naveli nafta kao benzin i kao dizel ima m a n j i energetski prinos i od etanola. Pogledajmo potrošnju energije u kućanstvima prema p o d a c i m a Energetskog instituta Hrvoje Požar: 5 7 % grijanje. drage ljude na večeru. N a k o n što s m o uspostavili našu m r e ž u . biodizel v a m n e m a nikakvog smisla ako ne smanjite svoju vožnju a u t o m o b i l o m . sigurno će n a m isto biti toplije. prava manjinskih skupina. A k o se tu i t a m o m a l o p o č a p a m o . Uslijed klimatskih promjena sve su češći slučajevi nestabilnog vremena i ekstremnih uvjeta. a pogotovo od biodizela. danas se u EU uvozi biodizel iz Malezije koji se dobiva od p a l m i n o g ulja. U Hrvatskoj je ugrađeno klima uređaja koji troše kao jedna nova elektrana. O n a koja uništavaju zapravo su prljavi biznis zaogrnut u zelene pakete. selo i g r a d . o t p a d i druge važne stvari. o potrebi smanjenja potrošnje. ne treba smetnuti s u m a kako su i pasivni solarni dizajn ili dobra ekološka izolacija obnovljivi izvori energije. A nismo ni spomenuli h r a n u . Cjelina je veća od zbroja. ženska prava. slijedi povezivanje sa d r u g i m a k t i v i s t i m a i a k t i v i s t k i n j a m a koji šire prostore s l o b o d e u d r u g i m v a ž n i m područjima: ljudska prava. Kompostne wc-e ć e m o teško ugrađivati u g r a d u . A kako mi uobičajeno rješavamo probleme? Čovjek je koristio previše fosilnih goriva i stvorio klimatske promjene. Bez t o g a . svih zelenih alata koje smo spominjali u knjizi. biogoriva m o g u biti snaga lokalnih zajednica za većom nezavisnošću od industrije nafte. pogotovo na struju. 1 1% rasvjeta i uređaji. a opet je svi u z i m a m o zdravo za gotovo. a ne štedne. čak ako i ne živimo na m o r u . jer je pozitivno da radite u skladu sa svojim mogućnostima i pozicijom. Od njih m o ž e m o p u n o naučiti. KORAK 4 .našoj lokalnoj zajednici i uvijek ih je d o b r o kombinirati.Kad se male ruke slože Permakultura nas uči kako se plete mreža povezanih funkcija i elemenata. I onda ć e m o zaključiti kako su ljeta još nesnosnija. Već ta mala najjednostavnija odluka znači nešto za zaštitu okoliša i zdravlje ljudi. Ukoliko spojimo sustav masivnih zidanih peći plus solarni kolektori dobili smo efikasno grijanje i našeg prostora i tople vode. znači energetski efikasni. O n d a si europski kvazi-eko fićfirići umišljaju kako se voze na održivo gorivo. Netko i s m a n j e elemenata može imati efikasniji i održiviji sustav. Samo je ovdje problem što t i m e uzrok činimo još većim i nerješivijim.korištenje takvih izvora zahtijeva od nas i da p r o m i j e n i m o način na koji g l e d a m o na energiju i da postanemo odgovorniji u odnosu na odnos proizvodnja/potrošnja energije. Svatko može učiniti nešto. zazelenimo gradove i p o č n e m o graditi energetski efikasnije stambene objekte. U t o m smislu je m a n j e važno koliko i m a m o elemenata od toga kako su oni povezani. I tako u začarani krug kratkotrajnih površinskih rješenja. Nafta nije alternativa. nemojte da vas obeshrabre pametnjakovići kojima je jedini k o m e n t a r na biogoriva kako ih n e m a m o dovoljno da zadovoljimo sadašnju potrošnju nafte. Rješavamo posljedicu. Pozovite si ponekad prijatelje i prijateljice. d o b r o je dogrijavati solarnim kolektorima koji su zaista jednostavni za u p o t r e b u . A d u g o r o č n o se i ekonomski isplati. Elektrana p o g o n j e n a fosilnim gorivima. vrlo teško ćete imati 198 199 . mi smo počeli ugrađivati klima uređaje. Već s m o prešli 50 posto potrošnje energije. Kuhati je najneefikasnije za jednu osobu. Pa će se netko p a m e t a n sjetiti da n a m treba još klima uređaja. a ljudi su zaključili kako su vrućine nesnosne. Uz n a p o m e n u koju nikad nije n a o d m e t nekoliko puta ponoviti . Primjerice. uz stalno podsjećanje na korak 1. te 7% kuhanje. A n a p o m i n j e m o opet kako to čak niti nisu sve niti koje ljudi na o v o m planetu pletu kako bi n a m bilo bolje. jer je ovako zbilja neizdrživo. a ne uzrok. G r i j a n j e s r e đ u j e m o pasivnim s o l a r n i m d i z a j n o m . ali nedajte da vas to obeshrabri. već samo one koje smo mi sami upoznali. d o b r o m i z o l a c i j o m i efikasnim aktivnim grijanjem. Ovdje se najbolje vidi kako se plete mreža održivih niti. taj je stvarno pravi t u d u m . Sjetimo se sada svih održivih rješenja. No isto tako. podražavamo njihovo korištenje od recikliranog ulja ili ulja dobivenog organskim uzgojem. Z a t o v a m se potrebno udružiti i podržati ekološke udruge koje zagovaraju i bore se za biciklističke staze i kvalitetniji gradski prijevoz. novi mediji i virtualni svijet. Mi probali i pržekali t e m p e h . U Z M A G u podržavamo biogoriva koja ne uništavaju bioraznolikost. Čak svaka četvrta osoba ( o k o 1. I ego-baraba. Umjesto da smanjimo potrošnju fosilnih goriva. Koja stvaraju klimatske promjene. Kuhanje? Kao i kod kompostnog wc-a i ovdje ć e m o teško naći da netko na vrhu stambene zgrade friga jajca na solarnom kuhalu. Biodizel ne može zamijeniti uobičajenu naftnu potrošnju prosječne obitelji. Biogoriva m o g u ostaviti lokalne resurse na korištenje ljudima i osigurati im radna mjesta. lokalno i globalno. radnička prava. Ali i to je m o g u ć e . rješenja koja to nisu. Tako su i ljeta sve toplija.

raditi i graditi? Pa se onda otić okupati na sedre divne Kupe. na energiju između ljudi.održivu vožnju biodizelom. nije li lijepo sa svima ovima učiti. 2 0 0 2 : 2 1 3 .. već aktivizam. nije samo važno doći do dućana s organskom h r a n o m . Važno je da se ne osjećamo krivima zbog želje za u d o b n i m i u g o d n i m životom. nekoliko puta shvatili kako ukoliko ne postoji ona iskra.2 1 6 ) . unatoč našoj mladosti. U Z M A G . kontaktirajte nas i uvrstit ć e m o ta znanja u slijedećem izdanju ili će o d m a h završiti na našoj Internet stranici. n e m a n j u love i svim o n i m lošim energijama oko nas. Slično. Bez toga n e m a održivosti. I nije li lijepo poslije nazdraviti rakijicom. Od toga do danas nismo odustajali.. a o n o već se krčka vegan bućkuriš na solarnom kuhalu. Poruka knjige je da su ta rješenja t u . čekati zoru da se pozdravi sunce? Nije li? V i d i m o se t a m o . Rješenja za održiviji način života treba ispreplesti sa socijalnom pravdom i širenjem mira. Z a t o smo se u svim našim radionicama o solarnim k u h a l i m a . Ne sva. Postoji nešto ljepše između dviju krajnosti .. o n o a u t o g u m e za zidove i t o . Nije n a m potreban asketizam. I to je tako dobar osjećaj. Mi smo sami imali puno problema u vlastitoj edukaciji . upijati njegove sokove. biti vrckavi gdje treba i pecnuti gdje paše.u smo. i kao ljudi i kao grupe. solarnim kolektorima.. sposobni su za čudesne priče. P r o b l e m koji se često javlja je n e d o s t a t a k z n a n j a . fina energija između ljudi. Ponavljamo opet. Kretanje prema t a k v o m svijetu je p u n o uzbuđujuće i veselo. n e m a smisla previše razglabati o solarnim m o d u l i m a ili sličnome. To je zapravo najvažnija poruka u knjizi. čudno da se takvog radikalizma nisu sjetili u Microsoftu ili Coca Coli. nego što je cmizdriti za starim navikama. u n a t o č svim p o g r e š k a m a i t e š k o ć a m a . d o m a ć i m sirom i srknuti fair trade kavu ili d o m a ć i čaj? Pa se zaputit u vrt naberati hrane za ručak. pa zapjevati koju staru i m l a d u . usidriti se i čekati mlaz. jer i m a m o radionicu izrade solarnih kolektora. a sunce već grije dnevni boravak kroz naš staklenik? Nije li onda baš lijepo složiti fini sendvič s d i m l j e n o m sejtančinom. Kada se ljudi udruže. Jedan od najvećih ekonomskih stručnjaka danas. Ž e l i m o uživati u životu. već je važno i kako se odnose prema radnicima i radnicama u t i m d u ć a n i m a . pokoji prdac od sejtančine. O. T a k o se eko-etička korporacija za kozmetiku i njegu tijela Body Shop smatra " s n a g o m za socijalnu p r o m j e n u " . svuda oko nas. p r i l i k o m instaliranja m a l i h vjetrenjača i solarnih m o d u l a po Hrvatskoj kretali u mislima s te dvije potrebe: znanja i vještine m o r a j u biti dostupne i primjenjive te radionice ne smiju koštati skupo kako novac ne bi određivao ljude s kojima surađujemo.ili jednostavno nemaš koga pitati kako nešto napraviti i koristiti ili osobe koje to znaju traže o g r o m n e svote novaca. pa čak i m a j u i kolonjsku vodu za muškarce koja se zove Aktivist. Sve se svodi na suradnju. sladiti se sočnim detaljima i sitnicama. Pa nakon toga skupit ekipu i dovesti ih. ali njihovo širenje je z a m a m n o . Ma nije li samo lijepo otići po ekipu k o m b i j e m koji ide na ulje i pri t o m stati u šumarku? Ma ne t o . uz poštivanje prirode i urođeničkog znanja. Energija između ljudi. Inzistiraju da su im svi proizvodi dobiveni bez korištenja umjetnih sastojaka. zašto ne reći ukoliko ne postoji eros u životu. smijati se do bola i od bola ići prema smijehu. eko-jacuzzi. ukoliko sami imate neku sličnu priču.egomanijaka koji bez osvrtanja gaze sve pred sobom d o k i njih ne opali po tintari i novovjekovnih izabranih koji bježeći od svijeta nude sebe kao njegovo spasenje. Bernard Lietaer nazvao je to "održivim o b i l j e m " ( 2 0 0 1 ) . jer na ručak stiže brdo ekipe. 200 . spremiti noć u džep i spremiti sebe u ples. onaj zanos. nego se ide skupit smeće što ga ljudi ostavljaju. prirodna masaža. I što vam još reći za kraj? Nije li lijepo probuditi se u prvoj zoni. Z a t o i cijenimo neizmjerno ljude koji su nas naučili ili su n a m p o m o g l i da se sami e d u c i r a m o o proizvodnji i/ili korištenju zelene energije. O p e t uuuuu. bio-gorivima. ma nek se mjehurići roje. Lijepa je stvar znati kako m o ž e m o imati lijep život bez da ikoga zajebavamo. Istovremeno kao snaga za socijalnu p r o m j e n u smatraju kako su "preradikalni za sindikate" (Thomas Frank. Ti bokca. informacija i komunikacije te širenja i dijeljenja zelenih alata za održiviji način života..

( 2 0 0 3 ) Creating Sustainable Cities. 0 5 . URL: http://powerlab. M.2004. Politics and the Struggle for Solar Economy.com/databases/storybuilder. S. a n d Lovins. J.chss. C. Berman. Larsen. L o n d o n : Earthscan.The Story of Kerala Dinesh Beedi. Ventimiglia: Torri Superiore.Learning f r o m D o i n g .sfgate. L. Gallivan. N o r t o n & C o m p a n y Inc. (2004) Sharing Nature's Interest . a n d Candela. Norton & Co. R. London: Earthscan. Centar za kompost Osijek (2003) Priroda ne poznaje o t p a d Kompostiranje Sto?Zašto?Kako?. India. ( 2 0 0 4 ) Ecovillage Creation and M a n a g e ­ ment. C. ( 2 0 0 3 ) The Principles of Sustainability.2005.Work Time. Gellatley. ( 1 9 9 9 ) Sharing the Work. ( 2 0 0 2 ) T h e Earth Policy Reader.praktični koraci za stvaranje samoodrživog svijeta.T. ( 2 0 0 2 ) Put permakulture . Z a g r e b : Zelena akcija. Vermont: Chelsea Green.uvod u prirodno poljodjelstvo. Brown. H a l t e a d . R.edu/ bcas/oiherart7frankeJJ]lm ( 1 1 . ( 1 9 9 9 ) Genetic Engineering. Washington DC: Island Press: 5 2 . G. Fukooka.montclair. G. M. ( 2 0 0 1 ) Kako postati. Butler. u Speth.eyworld. 2 0 0 5 .. S. Cres: Poduzetništvo Jakić. G o l d e m b e r g . EC: Belgium. & Ecology.. J. Centar za kompost Osijek: Osijek. H a l l . S. 2 0 0 5 . W. Franke. a n d Chazan. URL:http://csf.G. biti i ostati vegeterijanac ili vegan?. ) . Consumption. B. Carlstrom. N. P.org ( 0 5 .W. Franke.2005. Driessen.T h e European Union and the environment. Glavač. W . a n d Chasin. Devon: Green Books.hr/ OsnoveEnergetike/l 999/oe 1 p.G. N.Duić. R. S. 0 7 . H a w k e n . ( 1 9 9 9 ) Energetika nakon Kyoto. ( 2 0 0 4 ) O u t of Gas . A. and W a c k e r n a g e l . Girardet. Worlds A p a r t . ( 2 0 0 3 ) Eco-lmperialism .T h e End of the A g e of Oil. Bellevue: Free Enterprise Press. ( 2 0 0 1 ) Eco-Economy: Building an Economy for the Earth. Goodstein. ) .Green Power. Brown.energybulletin. ( 2 0 0 5 ) Hydroelectric power's dirty secret revealed. 0 5 . T. Emmaus: Rodale Press.A.org/ZMag/articles/feb98kerala. Black Death. L. C A T ( 2 0 0 5 ) Clean State N o 5 8 . Briggs. ( 2 0 0 4 ) Permakultura . V. A.12.). URL: http:// azceritraLcom ( 0 5 . Do it ourselves . T.//www. ( 2 0 0 3 ) Hydrogen-Fueled Car W r o n g Decision. URL:http://www. M.& M c H e n r y .05.colorqdo.fsb. 1 2 . G. URL: http://w_ww. ( 2 0 0 3 ) Kompostiranje.htm ( 1 1 . J. ( 2 0 0 3 ) Measuring Sustainability . ( 1 9 9 5 ) Revolucija jedne slamke . 0 5 . Borio. Bell. a n d Morse. H. R. ( 1 9 9 7 ) Democracy at Work in an Indian Industrial Coop­ erative . P. London: Earthscan.1 8 5 .03. ( 1 9 9 9 ) Uvod u globalnu ekologiju. F. ( 2 0 0 0 ) Food not Bombs.htm (1 1. ( 1 9 9 9 ) Natural Capitalism The Next Industrial Revolution. D. M. URL: http:// www. M o n t r e a l : Potato's People. L. J a n d Fischlowitz-Roberts. Gershuny.Ecological Footprints as an Indicator of Sustainability. EC ( 2 0 0 2 ) Choices for a greener future . has plans f o r C a n a d a oil sands. Dresner.redefiningprogress. W. ( 2 0 0 3 ) An Introduction to Sustainable Development. ( 2 0 0 5 ) Steps to Sustainability: Five Things Your City Can Do to Reduce its Ecological Footprint. Franke. K. G. 0 3 . Bell. Elliott. M. 2 0 0 5 . 202 203 . Zagreb: Udruga "Prijatelji životinja". Lovins.S. B. D.6 5 .cfm?storyid=494 ( 0 1 . ) . M a c h y n l l e t h : CAT. London: Earthscan. and our Environment Bagarić. H. G a l l o n . D. 0 5 . 0 5 . ( 2 0 0 5 ) U. Mintier. Burnett. H a y d e n .unK (11. London: Z e d Books.html ( 0 8 . L o n d o n : Earthscan Publications.Globalization a n d Enviroment. B. J. ( 2 0 0 3 ) Energy and Sustainable Development.W. New York: W . A Brief Guide. ( 1 9 9 3 ) Start with the Soil. Chambers. New York: W. Simmons. 2 0 0 4 . & O'Connor.A guide to petroleum and war free vegetable fuel mak­ ing. Routledge. J. Devon: Green Books. URL: http://www. URL:http// www.zmag.vodič za početnike. Graham-Rowe. Food. u: Kevin Danaher ( 1 9 9 6 ) Corporations Are Gonna Get Your Mama. Its Future Gets Brighter. ( 2 0 0 4 ) Widescale Biodiesel Production f r o m Algae. London LITERATURA Anderson L. L.edu/anthro/fuelinggrowth. ( 1 9 9 6 ) Who Owns the Sun? People.). M o n r o e : C o m m o n Courage Press: 1 8 1 . 2 0 0 4 .). ( 2 0 0 5 ) As Solar Gets Smaller. ) . 2 0 0 5 ) .com ( 2 5 . URL: http:// www. Z a g r e b : Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka. D. A Better Way to Measure t h e Economy.net (1 1. Zagreb: D U Z Z P O i Hrvatske šume. K.H.. ( 1 9 9 8 ) Power to the (Malayalee) People URL: http. P. ) . Tuscon: Sea Sharp Press. ) . Sto čitaš i Z M A G . Sharing the Planet . ( 2 0 0 1 ) Fueling Economic Growth Through Democratic Participation: Three Lessons from Kerala. M.

com ( 1 3 . ( 0 7 . URL:http//www. ( 2 0 0 5 ) Ethanol's Potential: Looking Beyond Corn. C. ( 2 0 0 5 ) The Energy Crunch to Come. B. O t t a w a : IDRC: 7 7 .uk.www. and Surrounding Communities: The Case of Havana. ( 2 0 0 5 ) Oil a n d Food: A New Security Challenge.frQW.700. V. Z a g r e b : M Z O P U . 0 7 . ( 2 0 0 3 ) Radical Simplicity . & Plant.nrdc. Velika Gorica: Z M A G . Their Households.csmonitQLCom (25. (eds.com ( 0 2 .) For Hunger-Proof Cities Sustainable Urban Food Systems. 0 9 .3: str. 2 0 0 5 . Gabriola Island: New Society Publishers. M a n d e r .America's Inner-City Gardeness. London: Century. Plant. ( 2 0 0 4 ) Rijeka bez povratka . ( 2 0 0 2 ) Bio Vrt. URL. (eds. W. 3 5 3 . 0 3 . 2 0 0 5 .A.). Speth. U R l i h t t p j / /earltkpoJicy. ( 2 0 0 2 ) EcovHIage Living . 14. O t t a w a : IDRC: 6 0 . B. n o t People.org. U R L h t t p j / / www.H.Restoring the Earth and Her People.').G. U R L h t t p j / / www. 2 0 0 5 . URL. Lietaer. 2 0 0 5 .2005. ( 2 0 0 3 ) From t h e Fryer to the Fuel T a n k . URL: http. Tickell. ( 1 9 9 6 ) A Patch of Eden . REN21 Renewable energy Policy Network ( 2 0 0 5 ) Renewables 2 0 0 5 Global Status Report.oj'g ( 0 2 . July 2-4.03. 0 7 . J. Lay.T. ) .2005. Shiva.com (12. Murray. D. L o n d o n : Earthscan. Lebb. Pfeiffer. o r g (01. M e r k e l . ( 2 0 0 5 ) The Natural Gas Cliff.rollingstone. i Lay.mhtmlPpid = 2 2 7 7 ( 2 4 .). D. ( 1 9 9 9 ) Public Policy and the Transition to Locally Based Food Networks. Jackson. S a n d Lebb.fromthewilderness. Wackernagel.org ( 0 5 . & Rees. 0 8 . ( 2 0 0 5 ) Integralna održivost i učenje. M.P. H. New York: Warner Business Book. ( 1 9 9 5 ) Vrt bez motike . C .worJdyyi]tch. S.Protect Yourself a n d Profit f r o m t h e C o m i n g Energy Crisis. D. Norway. M o s k o w .) For Hunger-Proof Cities Sustainable Urban Food Systems. McBurney.Globalization a n d Enviroment. ( 2 0 0 5 ) Portland critized o n C 0 2 c l a i m . A. ) . u: Speth. Potočnik. J. M i r a l e m . ( 1 9 9 6 ) Uvod u permakulturu.com/indeks. N R D C . S. Intrinsic Negative Effects of Economic Globalization on the Environment. u: Koc. E.panos. Washington DC: Island Press: 108-129. ( 2 0 0 5 ) The Long Emergency.How Curbing Global W a r m i n g Can Increase Employment.). 2 0 0 5 . V. Devon: Green Books. H. Rosendal. Morris. Klare.1 1. ( 2 0 0 2 ) The Subsidy Scandal . Washington.). URLhttp:// www. V. R. Z a g r e b : Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka. ( 1 9 9 9 ) T h e Contribution of U r b a n Agriculture to Gardenenrs. J. ( 2 0 0 1 ) The Future of Money. ( 1 9 9 1 ) Green Bussiness .uk/mobbsey/papers/oies_article. u: Speth.8 4 . 0 4 .G. Pye-Smith.sustainable industries journal northwesl (I 0. ( 2 0 0 4 ) the Oil Factor . et al. Devon: Green Books. Kunster. J. 0 5 . M. M a n n i n g . M a n d e k .html ( 1 3 .Globalization and Enviroment. J. 2 0 0 5 . br. Worlds A p a r t . Paris: OECD.eroei. M. Washington DC: Island Press Stewardship A c t . C.Hynes. ) . M. DC: Worldwatch Institute. 2 0 0 5 . Murray. URL: http:www. 2 0 0 5 ) City Transit Systems struggle to stay on track. Perkins. ) .3 7 7 . Washington DC: Island Press: 140-154. M. M. ( 2 0 0 4 ) feeding Cars. ( 1 9 9 8 ) Ecology Into Economics Won't Go. R.proizvodnja i primjena humusa. Moilison.ekologija i politike velikih brana.1 1. Panos ( 2 0 0 4 ) Food for All . ) . ( 1 9 9 6 ) Our Ecological Footprint - 204 205 . Worldwatch Institute. 2 0 0 5 . ( 2 0 0 2 ) Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj. Stout. Paulson. U R L h t t p : / M u x o m / nllendale (24. Worlds A p a r t . D. ( 2 0 0 2 ) The Anatomy of Resource Wars.Neretva".Natural Resources Defense Council ( 2 0 0 5 ) Jobs a n d t h e Climate OECD ( 1 9 9 5 ) Background Paper to OECD Workshop: Sustainable Consumption and Production: Clarifying the Concepts. Devon: Green Books. ( 2 0 0 2 ) Uzgoj Kalifornijskih glista . A. ( 2 0 0 4 ) The Oil We Eat. 0 9 . URL:http:www J . a n d Svensson. 1 2 .small footprint on a finite Earth. ( 1 1 . 0 4 . Renner. URL:http:// w ^ a l t e r n e t . ) .09.www. Konjic.Can Hunger be Halved?. 2 0 0 5 . J. K.org ( 2 5 . V. V. J. 2 0 0 5 . Vermont: Chelsea Green Publishing. u: Društvena istraživanja 7 7 . Rijeka: A n d r o m e d a .G. 0 7 . ) .org. Cuba.tomdispatch. ) . D.2005.Hope or Hoax. URLhttp:// www. ) . ( 2 0 0 4 ) Eating Fossil Fuels. M o n b i o t . Udruženje za zaštitu okoline "Zeleni . J. u: Koc. ) . ( 2 0 0 3 ) The Myth of Globalization Exposed. M o b b s . LeCompte. Pfeiffer.T h e Complete Guide to Using Vegetable Oil as an Alternative Fuel. G. Kreuter. et al. ( 2 0 0 3 ) A Hydrogen Economy Is a Bad Idea.guaKlJmxcLiik. ) . D. Worlds Apart . P. URL: w^vw. New Orleans: Joshua Tickel Media Productions.How your Government Wastes Your Money To Wreck Your Environment. URL:http//www. Split: GFS i Zagreb: SHUP i ZGO.Globalization a n d Enviroment.A.// lisl/ri se u p.http.tajne organskog uzgoja povrća i cvijeća m e t o d o m malčiranja. n et/www/i nf o/g loba I news-summary ( 2 5 . 2 0 0 5 . G o d . ( 2 0 0 5 ) U r a n i u m Supply a n d t h e Nuclear Option.6 7 .

A Village that Reinvented the World.//www. WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of t h e World 2 0 0 5 . 2 0 0 5 . URL.org ( 0 4 .org ( 0 8 . Environment and society in t h e Twenty-first Century. ) . 206 207 .W. Gabriola Island. 2 0 0 5 . New York: W. New York: W. Z m e r g o ( 2 0 0 4 ) Kompostiranje. http . London: Pluto Press. ( 2 0 0 4 ) National Footprint a n d Biocapacity Accounts 2 0 0 4 : The underlying calculation m e t h o d . ( 1 9 9 9 ) Gaviotas . N o r t o n & Company. O p a t i j a : Z m e r g o . 0 4 . WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of the World 2 0 0 5 Trends a n d Facts Changing the Oil Economy. Devon: Green Books. New Society Publishers. ( 1 9 9 7 ) Critical Mass . WorldWatch Institute ( 2 0 0 2 ) State of the World 2002.W. WorldWatch Institute ( 2 0 0 4 ) State of the World 2004.footprintnetwork. 0 5 . ) . Norton / Company. W h i t e l e g g . J. W a c k e r n a g e l . A. et al. U R L h t t p : / / www.Reducing H u m a n Impact on Earth. W e i s m a n .worldwatch.Transport. M. London: Earthscan Publications Ltd.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->