novi

FRIEDEN
Broj (11) 21 April 2011.

GLASNIK MEŠIHATA / MUFTIJSTVA ISLAMSKE ZAJEDNICE BOŠNJAKA U NJEMAČKOJ

IGBD - ZENTRALRAT e.v.

Centar za Islamske studije u Tübingenu

Sjednica Sabora i izbori u IZBNJ
Reisu-l-ulema u Tutzingu

06 20 47
Uloga Bošnjakinje u IZ Bošnjaka u Njemačkoj Seminar o imamima i IZ u Baden Würtenbergu

Ministar unutrašnjih poslova Njemačke razgovarao s imamima

MUSLIMANSKO POKOPNO DRUŠTVO

BALCOK
BESTATTUNGEN GMBH

NAŠE USLUGE
• UMRLOG PREVOZIMO OD MJESTA PRESELENJA NA AHIRET DO ODREDIŠTA- MEZARJA • OBAVLJAMO SVE FORMALITETE KOJI SU POTREBNI ZA PRIJEVOZ UMRLIH U BIH KAO I ZA POKOP. • PRIJEVOZ OBAVLJAMO U NAJKRAĆEM ROKU U NJEMAČKOJ A I ZA BIH. • SVE POTREBNE USLUGE KAO GASULENJE - OPREMANJE OBAVIT ĆE IMAMI - BOŠNJACI. • PREVOZ VRSIMO AUTOM ILI AVIONOM - PO VAŠOJ ŽELJI. • PO ŽELJI PORODICE UMRLOG DŽENAZA SE MOŽE OBAVITI U NJEMAČKOJ PO ISLAMSKIM PROPISIMA I BOŠNJAČKOM TRADICIJOM. • NUDIMO NIŠANE PO VAŠOJ ŽELJI.

USLUGE PRUŽAMO 24 SATA DNEVNO TEL: 0049(0)177-8984978
CENTAR ESSEN ALTENESSENER STR. 323 45326 ESSEN / NJEMAČKA TEL:0201/33 32 92 FAX:0201/33 32 94 24 SATA DOSTUPAN NA BOSANSKOM JEZIKU ABDULAH PILAVDŽIĆ TEL:0049(0)177-8984978

NUDIMO USLUGE ZA PUTOVANJE NA GODIŠNJI ODMOR

novi

U OVOM BROJU
Izdavač: Mešihat/Muftiluk Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj Anschrift - Adresa: IGBD e. V., Haarbeckstr. 6, 47475 Kamp-Lintfort, Deutschland Telefon: 02842-559728, 02842-559375 Fax: 02842-55514 Büro: IGBD e. V., Frankfurter Straße 67 63067 Offenbach am Main, Deutschland Telefon: 069-36708575 Fax: 069-36708586 e-Mail: sekretariat@igbd.eu zentralrat@igbd.eu info@igbd.eu Internet: www.igbd.eu Za izdavača: Mustafa Klanco Glavni i odgovorni urednik: Ishak Alešević Urednik u redakciji: Muhamed Baščelić Design i prijelom: Safer Muminović Fotografije: Arhiv “Novi SELAM” Marketing i distribucija: Izdavač “Novi SELAM” se dijeli besplatno i ne prodaje se “Novi SELAM” izlazi povremeno Stavovi autora objavljenih tekstova su njihovi lični, i nisu bezuvjetno stavovi redakcije ili izdavača Banka: IGBD e.V. Sparkasse Duisburg (BLZ 35050000) Konto: Nr.: 760103135

UZ SMJENU GENERACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 REISU-l-UlEMA U TUTZINGU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 SAOPŠTENJE ZA JAVNOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 I . SIMPOZIJ O BOŠNJAČKOJ DIJASPORI U NJEMAČKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 UVODNA RIJEČ MUfTIJA MUSTAfA Ef . KlANCO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 NJEMAČKO DRUŠTVO NA RASPUćU RElIGIJSKE PlURAlNOSTI I DRUŠTVENE MONOlITNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 BOŠNJACI U DIJASPORI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 UlOGA BOŠNJAKINJE U IZ BOŠNJAKA U NJEMAČKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 BOŠNJACI – SlJEDBENICI hANEfIJSKOG MEZhEBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 hISTORIJAT MEKTEBA U BOŠNJAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 KAKO UNAPRIJEDITI MEKTEBSKU NASTAVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 VJERONAUKA DANAS I OVDJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 REGIONAlNO I SAVEZNO TAKMIČENJE IZ MEKETBSKE POUKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 KONfERENCIJA O OBRAZOVANJU IMAMA U NJEMAČKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 IZMEđU INTEGRACIJE I ASIMIlACIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 SAVJETOVANJE ZA IMAME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 OBRAćANJE MUfTIJE NA SAVJETOVANJU IMAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 CENTAR ZA ISlAMSKE STUDIJE U TüBINGENU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 SEMINAR O IMAMIMA I IZ U BADEN WüRTENBERGU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 STUDENTI fIN-A U POSJETI TüBINGENU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 PROfESORI fIN-A U POSJETI TüBINGENU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 TREćI SUSRET žENA BOŠNJAKINJA U NJEMAČKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 TRIBINA: ISlAM I BOŠNJACI U EVROPI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 STUB SRAMA U BERlINU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 SJEćANJE NA SREBRENICU 11 . JUlA 2010 U MINhENU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 MINISTAR UNUTRAŠNJIh POSlOVA NJEMAČKE RAZGOVARAO S IMAMIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 NA hADžU SA BOŠNJACIMA IZ NJEMAČKE 2010 . GODINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 ZA 120 STUDENATA I UČENIKA STIPENDIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 NEZAPOSTAVITI žENSKI DIO DžEMATA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 POSJETA RUKOVODIOCA UREDA ZA BD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 MlADI BOŠNJAČKI DžEMAT OBIlJEžIO PET GODINA POSTOJANJA . . . . . . . . . . . . . . . . 63 SJEDNICA SABORA I IZBORI U IZBNJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 PISMO MUfTIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 ODRžANA REDOVNA SJEDNICA MEŠIhATA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 MEVlUD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 NTERVIEW SA hAlIM Ef . AlIBAŠIćEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 INTERVIEW hUSEIN JOhIć . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 INTERVIEW MEhO KARAJKOVIć . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 DEKRETI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 PRIKUPlJANJA ZEKATA I SADEKATU-l-fITRA NA CIJElOM PODRUČJU NJEMAČKE ZA POTREBA ISlAMSKE ZAJEDNICE . . . . . . . . . . . . 73 KURBANI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

SELAM<<

3

4 >>SELAM .

regije do nivoa Njemačke. posve naročita milenijumska generacija. mi imamo danas ovu novu dolazeću generaciju kojoj je uskraćeno mnogo toga što se zvalo tradicijsko naslijeđivanje. sukobljavanja i potresa. demokratski procesi koji su se reflektirali kao pojava re-tradicionalizma sa povratkom vjeri. naciji.UZ SMJENU GENERACIJA Dragi i poštovani prijatelji i čitaoci Novog Selama! vaj broj Novog Selama izlazi sa početkom 2011. i otuda se otisnula na Zapad. i idu li istom zactanom linijom? Mi vidimo. inividualizam u cikličkom slijedu. kolektivizam. više kao prijetnja nego li kao svijet različite vjere. njegovana i počivati će na njihovim plećima evo sve do danas. kulturnog i civilizacijskog koda koji odista još uvijek svijetu ima mnogo šta dobroga dati. U tradicionalnim društvima nisu bile poznate naročito vidljive razlike i radikalni zaokreti među generacijama. i prvi važni zadaci nove generacije jesu: iznaći nove načine kako uvijek isti i jednako aktuelan sadržaj islama ponuditi na najprimjereniji način prikazujući islam kao samu ljepotu i dobrotu i svojoj djeci i neislamskoj većini u koju smo uronjeni. Izazovi. savremeno organiziranu Islamsku zajednicu sa njenim solidnim materijalnim nivoom. pokretnoj slici. potom najjeziviji ratni scenario izveden na tlu BiH usmjeren protiv Države. a u zamjenu za uskraćeno bošnjaštvo njegovali su bez zadrške jugoslovenstvo. tiho povlačenje sa scene prve doseljeničke generacije. Jedna generacija prolazi a druga dolazi. Ovo također lahko isčitavamo i iz prikaza prve doseljeničke generacije koja je ponikla u starome zavičaju. zemlji i Državi. to je vrijeme uspona socijalističkog kolektivizna. i istodobno lagahni uspon druge generacije. I stoga. a uz to. ali i izraženog ateizma i zastrašene slobode. te ostati vezan uz vjersku zajednicu i zemlju našega porijekla. nego i kroz društveni i kulturni milje. Druga generacija sve više je u prisustvu i usponu. Bošnjaka i islama što je rezultiralo genocidom. uz krilo svojih očeva i djedova. Tako je prva generacija. Evrpske zemlje se udružuju po srednjovjekovnoj shemi u mišljenju i poimanju kao svijet kršćanstva zatvoren unutar sebe i strogo omeđen. ovu generaciju određuju moćna zbivanja i kretanja kao što su: pad željezne zavjese socijalizma u Domovini i ovdje u Njemačkoj. Bila je sama i monolitna. pisanju. Ali. ali istodobno i gotvo ništa ne želi da razumije. Islam se čita kao politički pokret prije i iznad svega. Prva generacija nije imala današnju šarolikost generacija. na vjekovnim ognjištima. Musliman biti postaje istovremeno i hrabro. Želimo li u kratkim potezima oslikati minulo naše desetljeće onda možemo reći: To su ulazak u treći milenijum. Ishak Alešević SELAM<< UVODNIK 5 . važnija je ona određujuća spoznaja: da li će mladi materiju podrediti duhu. ispred naše vlastite upitanosti: da li će mladi biti više liberalni ili više konzervativni. nastaviti i produbiti saradnju i sudjelovanje u prostoru našeg obitavanja sa društvom. svojih očeva i majki koji su ranom zorom napuštali svoje stanove i u njih se kasno u predvečerja vraćali nazad. ali i biti ponosito i otvoreno u protuslovlju sa predrasudama i strahovima Zapada. januar 2011. sistem tradicionalnog prenosa vrijednosti sada je bio posve otežan. Pa i pored svega. i on postaje opsesijom u govoru. također. Svaka generacija označena je ne samo kroz porodično naslijeđe. generacija rođenih poslije drugog svjetskog rata. Dok se prva generacija prečesto sa dozom nedovoljnog povjerenja u same sebe pitala: Smijem li činiti? Novi val mladih. potom. Amerike. Ova prva doseljenička generacija već sredinom osamdesetih grade svoje prve džematske zajednice. Državom i vjerskim zajednicama. To je generacija većine rođenih ovdje sedamdesetih i osamdesetih godina. Danas sastav naših zajednica čini trostruk splet satkan od prve i druge generacije i u njihovoj sjenci odhranjuje se treća. ili hoće li nas više ili manje dosljedno slijediti. i ideala nove vizije čovjeka i društva. idealizam. Uz to na svjetskoj sceni globalizacija kao svojevrsna vesternizacija svijeta. Australije. Objektivno. što postaje sve teže i teže. i stoga posve opravdano je zapitati se: Šta očekujemo od mladih? Da li oni liče na svoje očeve. Javne ustanove od dječijih jaslica pa do stasavanja u mlade ljude utiskivale su u njih posve nov kulturni sadržaj. iz generacije u generaciju smjenjuju se materijalizam. kada se nađu pred istim pitanjima smjelo odgovaraju: Svakako! Zašto da ne! Prva generacija ostavlja u naslijeđe ljudski potencijal. 30. Njihovim rukama izgradit će se grandiozna zgrada Islamske zajednice koja će biti razvijana. pa tako i ovu našu u njenom nastupu! O Mannheim. O islamu se i muslimanima mnogo zna. kako i nadalje održati jedinstvo unutar zajednice počev od džemata. Tim tradicionalnim smjenjivanjem generacija očevi su na sinove prenosili religiju i cjelokupan kulturni sadržaj bez poteškoće. ili pak duh materiji! Ovo je uistinu fundamentalno pitanje koje se postavlja pred svaku dolazeću generaciju. razaranjima i progonom jedne trećine Bošnjaka u kršćanske zemlje Evrope. usljed jakog porodičnog utjecaja pohranila u sebi duboko i islam i pripadanje zemlji Bosni i Hercegovini. ova je generacija. godine i na ulasku u drugo desetljeće.

ali je reisu-l-ulema Cerić održao laudaciju koju je uživo emitovala njemačka nacionalna televizija. godini  nagradu je primio Aga Khan uz laudaciju dr. dok je u 2009. kanal 3. Frank-Waltera Štajnmajera (Steinmeiera). BRTV. Nažalost. političkih i diplomatskih krugova reisu-l-ulema dr. Šojble nije mogao osobno prisustvovati ceremoniji dodjele nagrade. maj 2010.LAUDACIO Reisu-l-ulema u Tutzingu U večernjim satima u Tucingu (Tutzing). intelektualnih. na Evangelističkoj akademiji 6. Riječ je o prestižnoj nagradi Evangelističke akademije u Tucingu koju su od 2000. Shirin Ebadi uz laudaciju predsjednika Romana Herzoga. zbog lošeg vremena na lokalnom aerodromu ministar dr. godini Akademija nagradila iransku nobelovku dr. ministra vanjskih poslova Njemačke. U 2006. kulturnih. dobili ugledne ličnosti poput njemačkog predsjednika Romana Herzoga. Mustafa Cerić je govorio kao laudator povodom dodjele nagrade za toleranciju dr. Wolfgangu Šojbleu zbog njegove zasluge za inicijativu formiranja „Njemačke konferencije o islamu“ sa laudacijom reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića. 6 >>SELAM . Žiri Evangelističke akademije u Tucingu za dodjelu nagrade za toleranciju se odlučio da ove godine nagradu dodijeli Dr. god. kojem je laudaciju održao jordanski princ Hasan. u prisustvu velikog broja uglednika iz religijskih. Wolfgangu Šojbleu (Schäuble) federalnom ministru financija (bivšem federalnom ministru unutrašnjih poslova) Njemačke.

godine da se otkrije Amerika? Svako je. Šojble je osoba sa najdužim stažom u Njemačkom parlamentu i najstariji je ministar u kabinetu vlade. Wolfgangu Šojbleu zato što je. pokrenuo i razradio ideju o „Njemačkoj konferenciji o islamu“. ali je dr. Šojblea prilikom otvaranja Njemačke konferencije o islamu 2006. mogao je bilo ko. mogao otkriti Novi Svijet.riječi su dr. samo da je odlučno i dovoljno dugo plovio u pravom smjeru. Njega odlikuju četiri decenije iskustva i nadležnosti u nekoliko resornih ministarstava njemačke vlade. Šojble to učinio.Ovdje smo da izrazimo zahvalnost i poštovanje prema dr. Šojbleu. Šojbla itekako prisutni među nama: „Mi trebamo učiniti još veće napore da pomognemo u procesu da se muslimani u Njemačkoj i Evropi osjećaju kao kod kuće“ .uz SELAM<< 7 . ali je Kristofer Kolumbo otkrio Ameriku. U svojoj petoj godini postojanja. mogao je bilo ko inicirati „Njemačku konferenciju o islamu“. već i za cijelu Europu.U svom uvodnom govoru direktor Akademije dr. zašto je trebalo čekati do 1492. Zašto je moralo proći više od četrdeset godina migracije da bi se poduzela jedna takva inicijativa? Pa dobro onda. reisu-l-ulema Cerić je pohvalio odluku žirija Evangelističke akademije da ovogodišnju nagradu za toleranciju dodijeli ministru dr. od osobe koja uživa tako veliki moralni i politički ugled u ovoj izuzetno važnoj evropskoj zemlji. sa sigurnošću se može kazati . Dr. „Svakim danom sve više postajemo svjesni da je islam budućnost Njemačke zato je važno da razvijamo međuvjersku i međukulturnu toleranciju za dobrobit njemačkog društva. između ostalog. tokom svog mandata na funkciji njemačkog federalnog ministra unutrašnjih poslova. Dakako. Šojble nam je pokazao način kako da razvijamo dijalogu sa muslimanima i na taj način ostvarujemo međusobno povjerenje u interesu svih ljudi dobre volje“. Izražavajući žaljenje što ministar dr. Šojblea za osnivanje „Njemačke konferenciji o islamu“ od povijesnog značaja ne samo za Njemačku. može se reći. naglasio: . godine. reisu-l-ulema Cerić je kazao da su duh i misao dr. Friedemann Grijner (Greiner). Ministar dr. naglasio je da je inicijativa dr. U podužoj laudiciji posvećenoj ministru dr. Šojbleu zbog inicijative za osnivanje „Njemačke konferencije o islamu“ te. Neko bi mogao reći: Pa svako je mogao inicirati neku vrstu konferencije o islamu. Naravno. Šojble nije osobno prisutan ceremoniji. Stoga mora biti znakovito što je pokretački zamah „Njemačkoj konferenciji o islamu“ došao od osobe sa takvom političkom i državničkom reputacijom.

koji je s pravom zaslužio naše poštovanje i u nama probudio nadu za bolju budućnost Europe i u njoj svih ljudi dobre volje . Niti su judaizam niti kršćanstvo isključivo evropski. Mi se nećemo i ne smijemo umoriti od pozivanja za uravnoteženijim predstavljanjem islama i muslimana u medijima. ovdje i sada da vi u Njemačkoj možete biti ponosni na dobro koje ste učinili milionima ljudi različitih vjera.u. dozvolite mi da kažem jasno i glasno. kršćansko naslijeđe. bili ti koji su se suočili sa zločinom genocida. kao muslimani. uključujući i sve muslimane. Na političarima je. ubija nadu ka jednom obećavajućem i skladnom napretku.da je Konferencija otvorila nove perspektive i pokrenula obećavajuće korake u nekoliko aspekata. po bilo kojoj definiciji stranci u Evropi. židovski udio u svemu tome. kultura i nacija koji su došli u ovu veliku zemlju da traže slobodu od straha i slobodu od siromaštva. neprestano se suočavamo sa prikazivanjem islama i muslimana koje. kao novi ministar financija. Mislim da govorim u ime svih nas. Isti koncept je skoro predložen i podržan od Njemačkog vijeća za nauku i društvene znanosti. Prije godinu dana. maja) pod pokroviteljstvom novog federalnog ministra unutrašnjih poslova dr. Historijski i kulturološki stubovi na kojem naš zajednički evropski dom počiva su neporecivo klasični grčko-rimski temelji. i ne smijemo podcjenjivati prepreke koje moraju biti savladane. Oni čekaju pravo na slobodu kretanja u Europi bez viznog režima. čini se. 01. posebno na onima koji imaju viziju kako da spoje razum sa zajedničkim osjećajem. o. Bošnjaci još uvijek čekaju da ih se uvaži i razumije. Kad će se priznati i prihvatiti doprinosi islamske kulture na evropskom tlu kao izvanredna poglavlja bogate i raznolike historije ovog kontinenta? Muslimani u Europi nisu prikaze (ghosts). kao što je ima ovaj laureat. založio za osnivanje islamskih teoloških fakulteta pri njemačkim univerzitetima i. kao što je islamsko vjersko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama. Neka vas Bog za to nagradi i neka vas ojača da činite još više dobra. niti smo to mi. Ako jedan od milion ljudi počini djela nasilja njegove šanse da stekne pažnju medija su izglednije od ostatka milion drugih. i. „Njemačka konferencija o islamu“ će se možda jednog dana ubrajati među najuspješnije inicijative s ciljem ostvarivanja blagotvornije budućnosti i društva oslobođenog unutarnjeg sukoba. ovdje na evropskom tlu. te u njenom središnjem dijelu . Volio bih da ovo ne moram reći ovdje i sada. ali nakon više od 15 godina napora za istinom. oni su ovdje domaćini (hosts). U retrospektivi.12. na istoku .sve prigovore o onom što još uvijek nije postignuto . On je još uvijek daleko. i to u toku mog i vašeg životnog vijeka. 8 >>SELAM . moji sunarodnjaci Bošnjaci. u martu 2009.) Prije nego završim. Ali i islam se doživljava „kod kuće“ u Evropi i to ne samo od skora.Kavkaz i region Crnog mora. izražavajući želju da Konferencija bude uspješna u svom radu i da prevaziđe sve sadašnje i buduće prepreke te nastavi služiti svom cilju koji će osigurati da se muslimani osjećaju ugodnije u svom novom domu i da učini da se ne-muslimani osjećaju ugodnije u odnosu na svoje nove komšije. niko to ne smije zaboraviti.završio je svoju laudaciju dr. a ne da ih se ponižava i diskriminira. Dijelovi Evrope su bili islamski još od ranih decenija islamske historije. ukinut vizni režim. na zapadu . Nemojmo zaboraviti i zapitajmo se kako to da su u najskorijim poglavljima europske historije upravo evropski muslimani.2010. ne imigranti. Wolfgangu Šojble. na svakome razumnom čovjeku je. (u međuvremenu je. dakako. Kada otvorimo novine ili upalimo televizor. i kao što je smirivanje i sprečavanje nesporazuma oko izgradnje novih džamija.i oni su to još uvijek.na Balkanu .Španija i Sicilija. dakako. Pozdravljam činjenicu da Konferencija nastavlja sa radom koji je zakazan za manje od dvije sedmice (17. obećao financijsku pomoć takvoj vrsti fakulteta. Usuđujem se postaviti pitanje u smislu zašto ova Konferencija ne bi mogla služiti kao model na evropskom nivou? Pa ipak moramo primijetiti da put do ovog cilj nije na vidiku. na društvu je. pravdom i pomirenjem. a protiv osvete i uzvratnog nasilja. da dadnu svoj doprinos „zajedničkom oblikovanju budućnosti“. od vremena modernog fenomena migracije. Šojbleu reisu-l-ulema Cerić. tj. Tomasa de Maizijera (Thomas de Maizière) koji je označio Konferenciju kao: „najvažnijim dijaloškim panelom između Njemačke države i predstavnika muslimana“. Šojble se na konferenciji o kršćansko-muslimanskom dijalogu u Štutgartu. Ja sam počašćen da govorim u čast dodjele nagrade za toleranciju ministru dr. dr.

„Njemačka islamska konferencija (DIK) kao forum za dijalog između države i muslimana. izdala sljedeće saopštenje za javnost. Učešće IZBNJ na ovom Forumu se ogleda u Bošnjačkoj evropskoj kulturi življenja islama. IZBNJ smatra da je vođenje dijaloga jedan društveni proces koji muslimanima može biti samo od koristi a da svako apstiniranje od vođenja dijaloga u Evropi je kontraproduktivno. IZBNJ smatra veoma važnim da u budućem radu Islamske konferencije muslimani Njemačke odlučuju o sastavu svojih predstavnika i njihovih organizacija na Konferenciji. Članstvo IZBNJ u DIK je u službi islamske poruke širenja dobra i pomaganja u rješavanju pitanja koja određuju društveni diskurs o islamu u Njemačkoj. miliona muslimana u Njemačkoj. SR Njemačka je iskazala svoju spremnost na dijalog s muslimanima osnivanjem i pokretanjem rada Islamske konferencije. dosljednošću i iskustvom da svoj doprinos u radu Islamske konferencije u Njemačkoj. Islamrat e. Bošnjaci su drugi po brojnosti muslimanski narod u Njemačkoj i zbog toga je krovna organizacija Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj dobila poziv za učešće u radu Njemačke islamske konferencije. Thomas de Maiziére povukao taj uslov i pozvao na učšće u konferenciji bez istupanja IZBNJ iz pomenutih muslimanskih saveza. te jačanju društvenog zajedništva u našoj državi“. u interesu svih muslimana u Njemačkoj a posebno muslimana sa balkanskog područja.  Želimo obavijestiti javnost da je naše učešće na DIK 2. za sljedeće tri godine obuhvatio najvažnija pitanja institucionalnog i društvenog priznanja islama u Njemačkoj.V.  „IZBNJ pozdravlja nastavak rada Njemačke islamske konferencije kao foruma za dijalog između države i muslimana u Njemačkoj.“ SELAM<< 9 .05.V. i Zentralrat e. IZBNJ će nastojati da svojim radom. IZBNJ je 19. Takvo uslovljavanje Saveznog Ministarsva je IZBNJ odbila i odlučila da ostane članica u oba saveza. služi u cilju poboljšanja institucionalne integracije islama kao i društvene integracije oko 4.2010. Tada je direktno učešće IZBNJ bilo uslovljeno od strane Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova istupanjem IZBNJ iz dva saveza muslimana u Njemačkoj. osnivanje islamskih akademskih centara i fakulteta kao i suzbijanje islamofobije i iskrivljenih slika o muslimanima u njemačkom društvu. IZBNJ smatra da je Radni program DIK 2. Nakon što je Savezni ministar Dr. kao što je priznavanje statusa islamskih religijskih zajednica.V. IZBNJ smatra da se samo dijalogom mogu rješavati najvažnija društvena pitanja interreligijskog i interkulturalnog zajedništva u Njemačkoj.V. tradiciji življenja sa drugim religijama. g. uvođenje islamske vjeronauke u škola- ma. čiji je IZBNJ član. doprinosu Bošnjaka u razvoju multireligioznosti Evrope i moralnom kredibilitetu islamskog suživota. i Zentralrata e. IZBNJ je uputila zahtjev za direktno učešće u radu Njemačke islamske konferencije već u prvoj fazi njenog rada (DIK 1).SAOPŠTENJE ZA JAVNOST Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj povodom učešća u radu Njemačke islamske konferencije (DIK) P ovodom učešća Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj na Njemačkoj islamskoj konferenciji. IZBNJ je prihvatila učešće na Njemačkoj islamskoj konferenciji i istovremeno ostala članica Islamrata e. što je navedeno u uvodu Radnog programa DIK 2.

na njegove ashabe i časnu porodicu i sve one koji žive i umiru sa Alahhovim imenom u srcu i djelu. Ali. „trbuhom za kruhom“ u SR Njemačku. o tugama >>SELAM . SIMPOZIJ O BOŠNJAČKOJ DIJASPORI U NJEMAČKOJ 07. Poštovani. jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega“ Muhamed a. Oni su tih dalekih šezdesetih i sedamdesetih godina stizali u Njemačku da ostanu nekoliko mjeseci ili godinu-dvije. To je priča o ljudskom traganju za nafakom. da će im se ovdje. Klanco H 10 Bismillahirrahmanirrahim vala Allahu dž. izroditi djeca. Kada su šezdesetih i sedamdesetih godina.š. čovjek snuje a Bog određuje. stigli. da će ovdje u njihovim novim stalnim obitavalištima dobiti unučad. je poručio: „Ulema je nasljednik vjerovjesnika“ Hasan Kafi Prušćak je kazao: Hvala Allahu koji je zemlju ukrasio ulemom kao što je nebo ukrasio zvijezdama. A kad se odlučiš. u tuđem svijetu. muslimanski radnici. neka je salavat na Muahmmeda a.03. uglavnom Bošnjaci i Albanci. onda se pouzdaj u Allaha. sada već minulog dvadesetog stoljeća. U AUGSBURGU Uvodna riječ Muftija Mustafa ef. da će se mnogim od njih ovdje.. zato im praštaj i moli se da im bude oprošteno i dogovaraj se s njima. Nisu mogli ni sanjati da će u Njemačku dovesti i svoje porodice. Uzvišeni Allah dž.s. poženiti i poudavati sinovi i kćeri. dugu i sjetnu priču koja nikada neće biti ispričana do kraja. o odvažnoj ljudskoj borbi za bolje sutra. daleko od njihovih rodnih mjesta i džamijskih harema klanjati dženaze. Životna sudbina „gastarbeitera“ muslimana Bošnjaka i Albanaca u Njemačkoj predstavlja veliku. izražavam vam dobrodošlicu i zahvaljujem se što ste se odazvali u ovolikom broju.s.2010 G. od svoje domovine.. nisu mogli ni sanjati da će preostali dio svoga života proživjeti daleko od svojih domova.š. iz tadašnje Jugoslavije. pobjegli bi iz tvoje blizine. kaže u Kur` anu: Samo Allahovom milošću ti si blag prema njima a da si osoran i grub. o snovima i nadama ljudi koji su se otisnuli u daleki.I. od svoga zavičaja. drugačiji i nepoznati svijet. Uvaženi učesnici simpozija.

o odlascima iz svog zavičaja. džemata. Islamska zajednica iz tadašnje Jugoslavije nije im pružila gotovo nikakvu pomoć u organiziranju vjerskog života u SR Njemačkoj. svoje rodno mjesto. jer su se mnogi nadali da će se brzo vratiti svojim kućama. radova iz različitih naučnih. socioloških i dr. doći u drugi grad ili zemlju. predsjednici džematskih odbora. Kako je vrijeme prolazilo i kako je sve više bivalo izvjesno da će njihov boravak u Njemačkoj potrajati. a za čitaoce Novog Selama u ovom broju donosimo samo neke od exposea koji su ovom prilikom prezentirani. To je priča o dalekim godinama.simpozij U organizaciji Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj je 07. o dugim godinama. ali i cijeloj dijaspori. u svoje džemate i u svoju zemlju. U posebnom Zborniku radova predviđeno je štampanje svih radova sa ovog simpoziuma. Trebalo je u tom novom svijetu naći svoje mjesto i ne izgubiti se. kulturni i nacionalni inditet. Doći u njemačke rudnike. o uspomenama. humanitarnih. Posebno muslimani Bošnjaci bili su pod snažnim uticajem komunističke ideologije. Bilo je teško ostaviti svoju zavičajnu pjesmu. Sami nisu na vrijeme počeli razmišljati o organiziranju svog vjerskog života. oblasti. svoj jezik. Potreba ovog vremena je puno i na njih treba tražiti odgovore kako bismo Bošnjake u Zapadnoj Evropi učinili bitnim faktorm u širenju istine o Bosni i Hercegovini. pravni i politički poredak. svoju Domovinu. Dolazak u Njemačku značio je prelazak u novi svijet. ali i zbog ideološko-političkih restriktivnih prilika u Jugoslaviji. u novi ekonomski. Trebalo je sačuvati svoj vjerski. Zbog jezičkih barijera. vjerskih. počnu misliti na jedan novi i za sve Bošnjake koristan način. predstavnici humanitarnih i drugih udruženja te državni predstavnici iz diplomatske misije BiH u Njemačkoj. Ovo je bio prvi simpizij ovakve vrste u organizaciji IZBNJ.2010. o teškim godinama. Simpoziju su prisustvovali predstavnici Islamske zajednice u BiH i dijaspori. i radostima zbog rastanaka i ponovnih susreta sa svojim najmilijim. džamija i mekteba u SR Njemačkoj.03. svoj narod. fabrike i radilišta nije značilo samo promjeniti radno mjesto. o radu. o snovima za povratkom. političkih. Bilo je teško ostaviti svoje najmilije. naši su ljudi počeli sve ozbiljnije razmišljati o organiziranju svog vjerskog SELAM<< 11 . imami. teško su uspostavljali komunikacije sa muslimanskim zajednicama u Njemačkoj iz drugih dijelova svijeta. svoju džamiju i svoje običaje. u novu kulturno-civilizacijsku sredinu. godine u Islamskom Forumu u Augsburgu održan prvi simpozij o bošnjačkoj dijaspori u Njemačkoj. posrtajima i uspjesima. Cilj simpoziuma je bio da Bošnjaci u Njemačkoj. Na jednodnevnom simpoziumu presentirano je 12. Muslimanski radnici našli su se pred većim i složenijim izazovima od drugih radnika iz tadašnje Jugoslavije.

općeljudska dužnost i solidarnost. Bošnjaci u Njemačkoj su u protekla tri desetljeća u svom prakticiranju Islama ostali na „sredini“. saminicijativno su materijalno ojačali džemate (IZ-u) izgradivši tri objekta iz temelja i četrdeset objekata kupili i preuredili za vjersko-prosvjetnokulturne potrebe a kroz Humanitarno Fond GHB su u posljednjih deset godina darovali preko hiljadu stipendija učenicima i studentima u BiH i Sandžaku. odnosi sa državom. ustrojili smo 1994 krovnu organizaciju. U najkraćem. organizacijskim i materijalnim pretpostvakama za plodotvorno izvršavanje svoje temeljne misije. narasla je stjecajem okolnosti i našim radom i djelovanjem do institucionalnih. Naš dosadašnji nivo matrijalnog i konceptualnog razvoja. genocid. organi- zacijskih i sadržninski razmjera u kojima se ona pred novim izazovima s kojima se suočava ne može nositi bez značajnijih ulaganja u njenu kadrovsku. doći će do sasvim novih odnosa kada je u pitanju imamski kadar i njegovo upošljavanje u Njemačkoj. Naši ljudi. iznalazili vlastite prostorije za džemat. Mladi s kojima sada treba raditi očekuju nove uvjete. Istovrmeno.simpoziij života u Njemačkoj. saminicijativno su materijalno ojačali džemate (IZu) izgradivši tri objekta iz temelja i četrdeset objekata kupili i preuredili za vjersko-prosvjetno-kulturne potrebe a kroz Humanitarno Fond GHB su u posljednjih deset godina darovali preko hiljadu stipendija učenicima i studentima u BiH i Sandžaku. Samo tako ćemo moći sačuvati naše mlade generacije u njihovom islamskom i bošnjačkom identitetu i računati s njihovom pomoći svojoj braći u domovini. A onda dolazi agresija na našu rodnu domovinu Bosni i Hercegovinu. naša zajednica u Njemačkoj. Ejup Ganića bivšeg člana Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. zdravstvo. Ali. organizacijsku i materijalnu infrastrulturu. Ovaj Simpozij bi trebao biti nukleus budućeg Svebošnjačkog kongresa u Zapadnoj Evropi i tim povodom predlažem formiranje koordinacionog tijela bošnjačkih udruženja i ovog trenutka da se osudi hapšenje prof. skrenuti vašu cijenjenu pažnju na našu situaciju i potrebe IZ u Njemačkoj. patriotska. džemati i Zajednica u Njemačkoj u proteklom teškom periodu za našu domovinu. rezerve. Islamsku zajednicu učinila je mnogo.negdje iz potrebe a negdje iz inata. 12 >>SELAM . Više našoj Islamskoj zajednici u Njemačkoj neće biti dovoljni sentimenti. Naravno. odnosi IZB-a u dijaspori sa maticom. kupovani su objekti tako da ih je danas 43. narod. htio bih u ovoj prilici. mesdžid i vjersku pouku i angažirali imame. vojsku. ali za njihovu djecu i unuke. za današnje i sutrašnje izazove i potrebe Islamska zajednica u Njemačkoj mora učiniti mnogo više na novim sadržajima. koncepte i sadržaje. da tako kažem. do danas naši džemati su narastali na punktovima za mektebsku nastavu. izbjeglice. sjećanje i uspomene na zavičajne mirise halve i baklave. hatibe i muallime iz Bosne i Hercegovine i tadašnje Jugoslavije. Od 1991. 2007 sa nivoa glavnog imama napravili iskorak na nivo muftijstava. U početku su se okupljali uglavnom u turskim i arapskim džamijama a onda su organizirali svoje džemate. a polovina sadašnjeg imamskog kadra u Bošnjaka će biti u penziji. egsodus i dolazak muhadžira. programe. Željeli su sačuvati svoj islamski i nacionalni identitet. u tom periodu naši ljudi. resurse i mogućnosti. snalaženje i ponovno selenje preko okeana ili povratak u BiH. To zatijeva velika financijska sredstva. Stoga je neophodno imati više razumijevanja za naše zahtjeve da se novci prikupljeni u Njemačkoj ulažu u projekte i potrebe naših džemata i Islamske zajednice u dijaspori. U narednih desetak godina najvjreovatnije će se definisati odnosi između muslimanskih organizacija u Njemačkoj. danas moramo ulagati u njih da bismo na svakom planu i u svakom smislu sutra mogli računati na njih. džemati i zajednica u Njemačkoj u velikoj su mjeri iscrpili svoje. Hvala vam. Bošnjaci u Njemačkoj su u protekla tri desetljeća u svom prakticiranju Islama ostali na „sredini“. Dr. njihovo prihavaćanje. umjesto zaključka. možda bi bio dovoljan kada je u pitanju prva generacija naših gastarbajtera. koji je respektabilan. Kako odgovotriti na te sve izazove i procese sa resursima kojima (ne)raspolažemo na raspuću između etabliranja u njemačko društvo i konekcije sa domovinom i rodnim krajem. odnosno zemljom porijekla? I na kraju. to je i bila naša islamska. Svakako glavna poluga u ovim aktivnostima su bili imami sa prvom i drugom generacijom Bošnjaka i drugih koji su unutar naših džemata.

simpozij Ishak Alešević DIJALOG ISLAMA I KRŠĆANSTVA KAO DRUŠTVENI GENIUS Njemačko društvo na raspuću RELIGIJSKE PLURALNOSTI I DRUŠTVENE MONOLITNOSTI Nulla discordia maior quam quae a religione fit. dok jako religioznih je jedna trećina(1). Ovome još u prilog idu: . . Albanije i Bugarske. Još uvijek nedovoljno su organizirani. na ovom istom području. Prisutni su u zastupljenosti i do 70 procenata. Najbrojniji su Turci. stekli nekretnine.još uvijek nedovoljan broj obrazovanih. ima 408 registrovanih različitih zajednica.(lat.započeti proces transformacije tradicionalne muslimanske porodice i odnosa unutar porodice.Različiti izrazi vjerskog prakticiranja sa bogatim naslagama folklornog iz zemalja porijekla. kulturnom i etničkom pogledu. oni čine 63 posto u ukupnom broju muslimana. Potom drugu po veličini čini skupina muslimana sa prostora ex-Jugoslavije. Još početkom šezdesetih godina broj muslimana u Zapadnoj Evropi jedva da je iznosio osamsto hiljada. Muslimana označenih kao „muslimani islamske prakse“ ima približno 30 procenata od kojih se jedni pokušavaju izdvojiti i izolirati u jedne vrste dobrovoljnoga getoa u namjeri da se na ovaj način očuvaju. Ne posjeduju jedinstven i razrađen sistem.Tek svaki peti je član Islamske zajednice. U religijskim istraživanjima označeni su pod pojmom „kulturni muslimani“ jer se iskazuju uglavnom u domenu kulture (vidjeti u radovima kod Salim Abdullah). Nedovoljno su informisani. kao i . ali ipak uz oprez da ne bi ugrozili svoje vjersko.Potom. Danas. Onoj svoga porijekla i onoj drugoj sredine u kojoj sada žive i rade. kulturne i duhovne karakteristike. posebno njene historijske. ili nedovoljno dobro poznaju kršćansku većinu u kojoj su kao manjina. povezani. Razlozi ovome leže u slijedećem: . njihov broj prelazi sedamnaest miliona. kao i zemlju u kojoj žive. metode i zajedničke ciljeve u pravcu vlastitoga očuvanja u duhovnom. Uglavnom. Jedan islam u prevelikoj razuđenosti svoga ispoljavanja što se kod prosječnog građanina Njemačke doima kao zbunjujuće „mnoštvo islama“ a ne kao „različit kolorit jednoga“. U Evropi danas. Za sve zajedno karakteristično je i to da vrlo površno. veoma je izražena nacionalna i idejna podijeljenost zajednica u zasebne cjeline. umreženi.Njihova nedovoljna uključenost u institucionalne okvire. što je za preko dvadeset puta više. dok su drugi otvoreni prema svijetu. u raznolikom etničkom koloritu dinamično živi islam. najveći broj njih su olahko prepušteni sredini. Ističu da pripadaju dvjema kulturama. što bi trebalo da obavezuje. kulturno i nacionalno. U velikom procentu izražavaju se kao religiozni. u većini. . SELAM<< 13 . dobro integrisani konformisti. a posebno onih sa čvrstom islamskom podlogom. a treća po brojnosti je skupina muslimana sa Bliskog Istoka i iz Afrike.2 miliona treća su po brojnosti zajednica u ovoj zemlji i čine 5 procenata u ukupnom stanovništvu. u prostoru Zapadne Evrope na kratkom boravku. Ovi se religijski javno rijeđe ispoljavaju. Njemačka. pedeset godina poslije. a muslimani sa 4. zasnovali porodice.) Nema veće nesloge od one koja nastaje zbog religije. podižu djecu. ponašaju se još uvijek tako kao da su tu. (njih već 45 procenata). pa otuda i ne-svijesni svih rizika kojima su izloženi u duhovnom pogledu. Iako su mnogi postigli i status državljanina.

No. kulturnog. dali su najprije sami vjernici. To je i prestati sa monologom. odvajanje duhovne od svjetovne vlasti. buna. Ući u suštine svih temeljnih problema drugoga. po njemu osloboditi vraćanjem na nov pristup biblijskim temeljima. Dijalogom se uz to sve više proširuju granice zakonima postavljene u korist najvišeg humaniteta. potvrđeno je uvjerenje da su periode mira u kojima je bujao život punom snagom. Dijalogom se teži da se razvije dublje razumijevanje različitosti u pogledima i praksama. opravdanje i smisao. zaključuje on. dakle. slobodoumlju. Tako se. i početi sa uvažavanjem a to znači do kraja čuti i salušati drugoga. U sličnom tonu piše i Edgar Morin o Zapadnim „odabranima“ a zapravo o „barbarima“. i intenzitet zna se reći npr. za Turke i ovo: Kako u istom prostoru pomiriti. i ne više od ovoga. da su ovi periodi rezultirali i dugim i stabilnim mirom i prosperitetom kod svih strana podjednako. nisu samo gola geografija prostora već su postignuća povijesnog. a to je da je Biblija taj trajni i osnovni izvor i nadahnuće evropskih vrijednosti koje su i standardi za usmjeravanje ciljeva. demokratiji. između naglašavanja i brisanja razlika. snažno udružuje. Na primjer. u Londonu. dovesti su-govornika do tačke odkuda se oslobođen. i izbor sredstava za čovjekovo djelovanje. ali bez daljnjeg i najvažniji elemenat u postupnom oslobađanju od barbarstva. potom progoni. grč. u svakom odlučnom periodu historije naglašavanje duhovnog. da proces samopriznanja kulturnog pojedinca da u sebi nosi zaraznu klicu barbarstva. što biva ojačano u etničkim čišćenjima i genocidu nad „drugim. Od svih evropskih autohtonih muslimanskih etničkih grupa jedino Bošnjaci posjeduju: Višestoljetno iskustvo izravnog su-života i sa istočnim i sa zapadnim kršćanstvom. bavljenje dijalogom pokazuje da razvijati dijalog jeste ne samo neprestano saznavati jedni o drugima sve više i više. nerazvijenim. religiju. i b) U odnosu na druge: iskazana spremnost na dijalog sa islamom i nekršćanima. uprkos onima koji zaziru od drugih. Josepha Ratzingera o Katoličkoj crkvi. socijalnog. Dalje. kulturu. marginaliziranim.simpoziij Na drugoj strani imamo evropske zemlje i Evropsku Uniju kao jedan unutar sebe složen i bogat različitostima svijet Zapadne civilizacije koji između ostaloga karakteriziraju: Naslijeđe klasike. niti je cilj da se druge preobrati ili poljulja u njihovoj vjeri. Nije to proces davanja stalnih ustupaka kao što se to u diplomatiji čini. A ovi drugi. te njihovog povezivanja. ratova. tamo. nego je to i metod. Njemačka. da bi produžila za jedno vrijeme živjeti u miru.. Također. kao „ideološko-političkih zaraza“ modernog vremena.h. “čime se jasno daje znak da Evropa zajedno. da bi na posljedku na njemu iskalila smrtni bijes. na primjer u svom pogledu na kršćanstvo. tom originalnom izumu Evropljana. zajedno sa njima. društveni pluralizam i civilno društvo. evropski jezici. individualizam(2). i vladavini prava nađu svoju primjenu. prema dr. Poslije se kroz katarzični linč grupa pročišćuje. da ovi drugi mogu lahko da ugroze konsenzus o onome što im je i načelno i zajedničko. Ogromnu podršku boljem razumijevanju islama i potom snaženju međuvjerskog dijaloga u ovom prostoru. od dijaloga i vide u njemu opasnost. Sve otvorenije i sve glasnije se podcrtava da prisustvo drugih. što valja neprestano imati u vidu. “i posebno. još u decembru. manjinske grupe i pojedinci posve drugačijeg etničkog. i njene države posebno. sa njima biti saživljen. i nastali nesporazumi rješavaju kroz razgovore i dogovaranja. Ovo nije bez valjanih razloga. i šire. interesa i svjetonazora. zajedno sa drugim zemljama Evrope uviđa da su muslimani činjenica. ne negdje daleko. to nije sve. 1951. On zapravo pokazuje kako civilizacija rađa barbarstvo. izvan prostora. kulturnog i duhovnog bogatstva ono bitno i određujuće. Josefu Thesing „prosvijećeno kršćanstvo i neprosvijećeni islam?!” Pa ipak. gdje se u slobodnim dijalozima i iskrenim nastojanjima da se otvorena pitanja. Ovo će kulminirati u naciji. sama priroda inkluzivnog društva je takva da niti grupa. zapostavljenim.(3) Čak i najviši autoriteti Crkve trpe utemeljene kritike poput onih u povodu Izjave Dominus Jesus. to je svakako najteži. označavala susretanja sa drugima. nego tu. Ovih živih paganskih. a potom i vjerske vođe i intelektualci iz Bosne i Hercegovine. a to je onih koji imaju drugačije vrijednosti. revolucija i mira.c. povijesnog i jezičkog porijekla i naslijeđa. bez diktata jačeg i primjene sile. s čime se upoznaju i prihvataju i argumenti drugih. put i način da sve civilizacijske prednosti Zapada poput onih o jednakopravnosti. Zato je važna spoznaja da dijalog kršćanstva i islama nije vjeru manjine podrediti vjeri većine. ljudskom dostojanstvu. kršćani će se. oponašanje) kojeg nalazi u „žrtvenom jarcu“ kojeg grupa najprije izolira. to su prvenstveno doseljeničke. Konrad Adenauer ističe da to prvenstveno treba da „služi održanju zapadno-kršćanskih vrijednosti koje daju smisao našem životu. inaugurirajući ideju o okupljanju i udruživanju zemalja Evrope. posve slobodan izražava. a barbarstvo će roditi dominaciju i osvajanja. ili izopštenim. predstavnička tijela. To se desilo posebno sa promjenom koju možemo označiti ovako: Jedan „getoislam“ izišao je na površinu kao „euroislam“. niti i jedan pojedinac ne ostavljaju se zaobiđenim. vjerskog. donizijskih elemenata. Zato. Rene› Girard okomio na naslage paganizma i osuđuje „nasilni mimetizam“ (mimeza. evropsku povijest još karakterizira i dijalektičko sukobljavanje dvaju tendencija: “suparništva nacija. U ovom smislu 14 >>SELAM . a to su: a) Prema samima sebi: snaga objektivnijeg samosagledavanja i prisustvo kritike. dva procesa moćno označavaju savremeno kršćanstvo podjednako i na teorijskom kao i na praktičnom planu. vladavina prava.(4) Kada je pak riječ o muslimanima. neciviliziranim“. primitivnim. zapadno kršćanstvo. Na temelju duge svoje povijesti u kojoj su se smjenjivali naizmjenično periodi zla i dobra.

i nadu u trajanje u matici i izvan nje. kao nadu u spas. koja ne gubeći od svoje originalnosti. i druge inteligencije i kreativnosti. ispred svoje vlastite golgote protegnute kroz duga stoljeća od paterenske. koja ne gubeći od svoje originalnosti.misionarsko širenje svjetskih religija. Tako jedan sve češće pominjani postsekularni svijet postaje svijet označen uticajem religije u društvu na način prijetnje. drugi koji su također zajedno u svojoj zajednici. nudeći nam bespotrebno čitav niz učenja i ideja u namjeri da nam pomognu. Habermasu očituje globalno kroz tri fenomena: . Ovo obavezuje ka promišljanjima na konstruktivan i integrirajući način. jedna osvjedočena praksa samopoštivanja i dalje jednako poštivanja drugih. tehničke. pa tako i evropsku povijest i kulturu. Posjeduju neokrnjenu cjelinu vjerske prakse. dovesti sve do toga da jedinstveni živimo u svojim raznolikostim na zajedničkom nam prostoru za koji smo svi su-odgovorni. a nama naše učenje i praksa! Dakle. Također teče i jak protok uzvratnog iz zapadno-evropskog prema svemu islamskom i muslimanskom. što ovoj grupi muslimana dodatno daje naglašenu vitalnost. nego je to istaknut izražaj pripadanja zajednici i akcenat na „Mi“ zajedno i nasuprot nas „Oni“. da se oslobode. Ogromnu podršku boljem razumijevanju islama i potom snaženju međuvjerskog dijaloga u ovom prostoru. Postalo je njihovom prepoznatljivošću od strane drugih. i kao međusobno novo razmišljanje o sebi i drugima. kao i načelo ne diranja u svetinje vjere drugoga na način: vama vaše učenje i praksa. dali su najprije sami vjernici. se misli da islam može korisno revitalizirati Zapad budemo li ga shvatili „kao svojevrstan hermenautički ključ“. umjetničke. i također prvi susjedi naši u Srbiji. i da se bude pomiren s Bogom i Njemu u pokornosti. a potom i vjerske vođe i intelektualci iz Bosne i Hercegovine. Posjeduju neokrnjenu cjelinu vjerske prakse. i šire. i Hrvatskoj pravoslavni i katolici(7). ne samo vjerske zajednice. na Otvoreno pismo papi Benedictu naslovljeno sa „Zajednička riječ između nas i vas“. duhovne. O vrijednostima „Izvorne bosanske interpretacije islama“. a u usporedbi sa svijetom muslimana gotovo najveći. Njegovanje ideala dobrosusjedstva.simpozij Cilj je. Bošnjaci dijalog vjera vide danas. imaju solidan za evropski nivo. primjenjuje pravilo u praksi: Što ne bi učinio sebi ne čini ni drugome. a nama naše učenje i praksa! Dakle. . nije to očekivana čežnja i potreba da se istakne vjerovanje. te najnovije Nacrt Platforme Islamske zajednice u BiH za dijalog(6) što nesumnjivo prikazuje islam i muslimane izvorno kao učenje i sljedbenike onoga što je krajnje humano i vodi humanome. nego i država i društvo nalaze u jednako važnoj potrebi međuvjerskog dijaloga. Ovakvo stanje čvrstog zagrljaja svojih vjernika i svakojake zloupotrebe osjećaja vjerujućih. da se u međusobnoj razmjeni mišljenja i pogleda obogate. ciljevi i aktivnosti Islamske zajednice u njenim plemenitim nastojanjima. A uz ovo. zatvorenih u barikade sopstvenih vjerskih i etničkih grupa. Uprkos najvećem i najdugotrajnijem stradalništvu. a šta ne tolerisati dobit ćemo tek po primjeni dogovornog i inkluzivnog postupka ali uistinu svih ravnopravnih. na svijetsku. Ovo nije bez valjanih razloga. ne znajući da je jedini spasonosan put dovesti do što šire primjene ovu našu izvornu bosansku interpretaciju koja je umjela generacije i generacije u islamu odhraniti očuvavši se između nasrtaja i sa Istoka i sa Zapada. a jednako i za sutra dugoročno. pojedincima i grupama. gledano na planu društva. Dijalog se na Zapadu sve više doima kao najveća snaga moćnoga Zapada koja se ogleda u htijenju i iskrenim pokušajima da se vlastiti identitet ne gradi u izolaciji SELAM<< 15 . i . tj. Iako u brojčanom izrazu mali. Dakle. islamska religija i civilizacija imaju izravan utjecaj. filozofske. On bi im omogućio. Čak. nečemu što je sukus saživljene teorije i prakse i posebno iskustva. dodatno snažno potencira potrebu za dijalogom. Crnoj Gori. i da u civilnom društvu jedni druge prepoznaju kao građane zajedničke im države i iste političke zajednice. komšiluka podignuto je do nivoa najizrazitije forme društvenog izraza ovih muslimana. Lahko je uočiti da danas. pa preko muslimanske „jeresi“. na početku trećeg milenijuma. a ne na način promatranja islama i muslimana kao prijeteće sile po čovjeka i mir u svijetu. dok o spornim pitanjima pouzdane razloge za to šta treba.politička instrumentalizacija njihovog nasilničkog potencijala(5). primjenjuje pravilo u praksi: Što ne bi učinio sebi ne čini ni drugome.njihov rast fundamentalističkog zaoštravanja. danas su kvalitetnije upoznati kršćani na Zapadu. nego li su ga svjesni i angažirani sami bosanski muslimani njegovi nosioci. kao i načelo ne diranja u svetinje vjere drugoga na način: vama vaše učenje i praksa. On se po J. Zato podsjećamo na Deklaraciju evropskih muslimana. jedna osvjedočena praksa samopoštivanja i dalje jednako poštivanja drugih. Potporu potrebi za snaženjem i razvijanjem dijaloga daju činjenice o pojačanom izražavanju religijskih osjećanja. iz dubina vlastitih učenja izvući na površinu ono što doprinosi miru i povezivanju ljudi. i moguće kao i: Islam sutra ovdje. a međusobno mjera je snage njihovog islamijjeta. možemo slobodno reći posebno ga nisu svjesni muslimani na Istoku koji sa nedovoljnim uvidom u našu stvarnost sude o nama površno i sa predrasudama. kako to ističe Tomislav Kovač (8). Na ovaj način se. a nikako prije toga. Međutim. Tu su ujedno izražena osnovna idejna načela. i više su angažirani oko ovoga. na dijalog i dijaloško su-odnošenje. Od svih evropskih autohtonih muslimanskih etničkih grupa jedino Bošnjaci posjeduju: Višestoljetno iskustvo izravnog su-života i sa istočnim i sa zapadnim kršćanstvom.

ilegalnih ulazaka ljudi i roba. BE 92.Barbarizam ne poznaje dijalog. . O čemu je zapravo riječ najviše nam govore rizici ne-dijaloga. ali i svijest o tome da su Evropljani samo oni u Evropskoj Uniji. dovesti dijalog do njegove punoće to je dug put što stoji pred nama. jer Istina je – Bog!“(14) Tek sa ove visine sagledavanja ljudske manjkavosti i potrebe približavanja i saradnje moguć je jedan bolji i bogatiji zajednički život naš. On ih radom. moja religija! Nipošto! Niko ne može posjedovati svu istinu. Više ga ne ljute predrasude. 6. Strasbourg. kriminala. . u Lon- donu. Biel. Dugo putovanje kući: reprezentacija Zapadnog Balkana u političkom i medijskom diskursu. i vraća nas natrag u stereotipe jednih o drugima. . Imajući razumijevanja za sredinu u kojoj čovjek jednostavno nema vremena za čitati. 2. 18-19. razgovorima i predavanjima dovodi u pitanje.3.8. Izjava Dominus lesus. Europska kultura i europsko barbarstvo. diskriminiranja. 27-28. Politika religioznog konflikta – Religija između vjere i politike.Jürgen Habermas. Nazvana je „rimocentričnom“ jer crkve bez biskupstva i euharistije drži necrkvama. 12. 7. islamski mislilac. . počinje klima podozrivosti i međusobnih optuživanja i sumnjičenja. 05.1. Zbog toga nikada ne smijem govoriti: Čitavu istinu posjedujem samo ja. i Recepcija francuske misli. Kongregacija za nauk vjere. 06. Glasnik Rijaseta IZ u BiH. 7(2009)2.Dževad Karahasan: Bosanskohercegovački Platon. predavanje „Religiöse Toleranz als Schrittmacher kultureller rechte“. ali on se. .2. 21. Preveo: Ahmet Alibašić. 16 >>SELAM .2005. oktobra. . Usvojena na 118. 2007. prostora. Iskreno govoreći. Nova prisutnost. 2006.Joseph Ratzinger. Sarajevo. 07. UNI Tilburg. korake ka približavanju jednih drugima zaustavlja..Seminar i dijalog između kršćanstva i islama. Međutim. 60. pa veli:“Mi smo ovdje sasvim dovoljno religiozni da bismo se mrzili. Forum. unatoč ovome.Smail Balić. Deklaracija evropskih muslimana. a spas je u „Jedinoj Kristovoj crkvi – Katoličkoj crkvi“. to vodi do netrpeljivosti. 9. . terorizma(9). 13. muslimani moraju prepoznati da je to mnogo više od govorenja.2009. 1982. inauguracioni početak razgovora 27. Neučestvovanje u dijalogu. i vraća nas natrag u stereotipe jednih o drugima.Esad Bajtal. .Tomislav Kovač. i DW – Deutsche Welle 25. Raste nemir i nezadovoljstvo. 5-6/1998. interview sa Rešid Hafizović. Na seminaru i dijalogu u Bielu. učenja i ljudi sredine u kojoj živimo. Isto tako mi ćemo se složiti sa uvaženim profesorom Balićem kada kaže da „stupanj pomirenja treba procjenjivati po opsegu govora mržnje“.Vidjeti: Nacrt Platforme Islamske zajednice u BiH za dijalog.Vidjeti u: IKA – Informativna katolička agencija..Tanja Petrović. Žrtveni jarac.200.2008. Mali narodi i njihova vjera pretvaraju se u žrtvenog jarca. Dževad Karahasan.6. korake ka približavanju jednih drugima zaustavlja.3.. počinje klima podozrivosti i međusobnih optuživanja i sumnjičenja. 4. i izravno se upoznavati sa drugima.Rene´ Girard.2010. 10. .2005. 14. . kao i rezultati 17 hiljada anketiranih „Muslimanski život u Njemačkoj“ iz 2009. 3. 8. Sasvim je metodološki ispravno temeljito proučiti i spoznati stvarnost prostora.simpoziij i opreci nego u su-odnosu i dijelenju. Osvrt Marite Brčić na djelo Edgar Morin. pa konzumirajući sve i svašta konzumira i prihvata stereotipe(13). droge. terorizam što je za manjine u krajnjem ishodu pogubno(12).8. ili preciznije prema diskursu o „antemurale christianitatis“ – „preziđu kršćanstva“ Evropa se i dalje brani od Turaka i od islama. 2007.Zapad i ostatak svijeta. otvara se put klimi za fundamentalizam. Forum u Nürnbergu. dok je za Balkan određeno mjesto među „trećim svijetom“. i pozivu ka razgovaranju. nego se uključuju u su-odnose i su-govor. a isuviše slabi vjernici da bismo uzajamno poštovali i voljeli jedni druge!“(11) Međutim. ekstremizam.11. „Zajednička riječ između nas i vas“ Otvoreno pismo 138 muslimanskih vjerskih vođa i intelektualaca. a koji jezik „još ni izdaleka nije napušten“(10). Nastavak diskusije među zapadnim intelektualcima. u datoj nam prilici. provjeravati. Neučestvovanje u dijalogu. kako sam veli. . Zagreb. književnik i mislilac također je svjestan strahova u kojima žive ljudi na Zapadu. . Kao naučno opravdano stoji konstatiranje prof.2009. Inter-religiozni odgoj 2000 – budućnost religijskih i kulturnih susreta. Ne možemo se domoći istine. 5. Tanje Petrović o dijelenju evropskog kontinenta na njegov evropski i neevropski dio pri čemu se neevropskim drži „Zapadni Balkan“ na koji način se stvara nova geografija govine ljudima.1995. Raste nemir i nezadovoljstvo. moj narod. sjednici Ministara vanjskih poslova Savjeta Evrope. Ili sjajna misao profesora Bajtala o tome kako se mnogo lakše zalagati za vjeru a mnogo teže je nju živjeti. to je nedovoljno. 13. u osvrtu Marijana Šefa: Novi početak ili svršetak križarskih ratova.5. . DW – Deutsche Welle. moja rasa. poslano Papi Benedictu uoči ramazanskog bajrama. 1997. 11. 2004.. ali ovoga puta „upakovano“ kao: odbrana od tr- Bilješke: 1.Bijela knjiga o interkulturnom dijalogu. MirovnI institut Ljubljana. Zato mnogo više čine oni drugi koji ne samo konstatiraju. afrički musliman Amadou Hampate› Baa poručio je: „Veoma je potrebno priznavati da moj bližnji ipak posjeduje komadić istine. suočava sa stvarnošću na posve realan način. Holandija. Islam kao paradigma suvremenom europskom društvu i kršćanskoj misli. 2009. u izvor svega u društvu lošeg i pogubnog.

kolektivnu memoriju iz prošlosti dobivenu na osnovu historijskih fakata. te i u dijaspori tako nastupaju. koja danas. U krajnje otežanim političkim uvjetima najsvjesniji dio bošnjačke inteligencije. Da bi se moglo pristupiti istraživanju i proučavanju bh. Tada je bošnjačka inteligencija očuvala bošnjački narod. snagu. Bošnjačke selidbe.17. mora imati i odgovarajuće i optimalno vrijeme za koje se svaka dijaspora. a posebno nakon posljednjeg rata i genocida nad Bošnjacima. od Hrvata ili Srba tokom XX tog stoljeća. I okruženju. nego u vlastitoj zemlji. do posljednjeg krvavog i tragičnog rata. Razlozi su neizgrađena dovoljna svijest o sebi. koja još uvjek nema valjane krovne organiozacije dijaspore Njemačke. posebno sedamdesetih i osamdesetih godina XX stoljeća. Sarajevo – Wuppertal 2006. kojeg ima više van zemlje. Pošto su bosanskohercegovački Srbi i Hrvati nacionalno pitanje davno riješili. smatraju se dijelom matičnih zajednica koje su vezane za Beograd i Zagreb. Nažalost. mora pokazati krajnje fleksibilnom u smislu mogućnosti adaptacije na sve specifičnosti nove sredine. Vrijeme je da u državnom smislu razmišljamo o bosanskohercegovačkoj dijaspori. koji se nisu uspjeli prilagoditi promjenama i oformiti se kao nacionalni i politički faktor. koju žele ravnopravno graditi sa druga dva konstitutivna naroda. te se još uvjek nisu navikli na sistematsko i timsko djelovanje shodno savremenim dostignućima u svijetu. baš kao i matica u zemlji. ali su neorganizirani i podijeljeni. dijaspore. Srbi i Hrvati. niti njihova država izvjesna1. U toj zbrci i pometnji. Nažalost unutar bošnjačkog naroda do danas nije bilo intelektualnih snaga koje bi u jednom nacrtu odredile načela bošnjačke opstojnosti. SELAM<< 17 . očuva i stalno razvija i utvrđuje svoj nacionalni i kulturni identitet. koja je neorganizirana. mnogi narodi. a posebno bošnjačke dijaspore. i posebna su tema. Razlog za ovo ne leži u činjenici da su Bošnjaci imali manje brojnu ili manje kvalitetnu inteligenciju. kao dijela bošnjačkog nacionalnog bića u cjelini. str. izvlačeći iz bošnjačke nacionalne tradicije sadržaje.Historijat. Bošnjaci u Dijaspori . To se odnosi i na bošnjačku dijasporu. koja želi da bude priznata kao takva. Bošnjaci su do sada trebali uspostaviti jedinstvenu krovnu – bošnjačku organizaciju. pa često reaguju spontano. a da u isto vrijeme bude u stanju da zadrži. te je njihovo ponašanje teško predvidjeti. siluju i progone. kao što je slučaj sa američkim Indijancima i mnogim drugim narodima. To je jedan od rijetkih naroda. str. mora se tačno definisati i istražiti stanje i organiziranost bošnjačke dijaspore. odnosno koje kriterije dijaspora nekog naroda danas mora ispunjavati kako bi se moglo reći da predstavlja sistemski organiziranu i institucionaliziranu dijasporu u pravom smislu te riječi. jasan i jak identitet o sebi kao biću – sa mogućnošću adaptacije u novoj sredini. vjeri i kulturi. vršeći tako nad njima razne vidove genocida i kulturoicida.2 2 Isto. energiju i poticaje za oblikovanje i usmjeravanje samog bića naroda. već je posrijedi podijeljenost i usitnjenost bošnjačkih organizacija. postoje tačno definisani kriteriji koji određuju šta se danas smatra za dijasporu. Pored toga što mora imati kompaktan vjerski ili etnički karakter. doprinosi očuvanju vlastitosti naroda. problemi. nego u tome što Bošnjaci nisu imali slobodan politički prostor za gradnju takvog nacrta. do onog nivoa na kojem su to uradila druga dva naroda. Imaju svoju dijasporu. Stoga su Bošnjaci vjerovatno jedini narod na svijetu koji nema definisan strateški niti dugoročni nacionalni program. Primjer nam može poslužiti i stanje u najjačoj i najhomogenijoj bošnjačkoj dijaspori Njemačke. a što se u drugih naroda naziva nacionalnim programom. U teoriji današnje opće svjetske dijaspore. 26. pa i njihovom 1 Alaga Dervišević. neefikasna. zavičajnih klubova i zajednica u većini međusobno suprostavljenim jednim protiv drugih. njih u zadnjih 150 godina masovno ubijaju. Potrebno je što hitnije istražiti i utvrditi sve osobenosti i probleme Bošnjaka danas. igra veoma važnu ulogu u njihovom razvoju i budućnosti uopće. istrebljenja i genocidi traju u zadnjih 150 godina. analize i perspektive. Za te zadatke Bošnjaci zaista imaju intelektualne i druge pretpostavke. podijeljena.simpozij Mr. Mirsad Kalajdžić Rukovodilac Ureda za bošnjačku dijasporu BOŠNJACI U DIJASPORI NAŠA ODGOVORNOST I BUDUćNOST dentitet Bošnjaka kao nacije i državotvornost bošnjačkog naroda još uvijek nisu dovoljno istraženi i elaborirani. a mi nejmamo uspostavljene ni zajedničke bošnjačke dijaspore. Bošnjaci danas nisu sigurni da li im je nacionalnost sigurna. svojoj naciji. nestali su sa zemlje.

prilagođavali promjenama ovisno od vremena u kojem su živjeli. ako iseljenici dobiju tursko državljanstvo. Iseljavanje u Tursku je intenzivirano 1908 godine poslije aneksije BiH od strane Austro-Ugarske monarhije.000. zatim Muhamed Teufik Azapagić. pa autor Smlatić spominje i tzv. U budžetu za 1882/83 predvidjela je Porta 1. a na ime imovine koja je nacionalizovana u Jugoslaviji do kraja 1960. koja je dobila ime po onim koji su se popišmanili pokajali što su došli u Tursku. 136-7. godine objavio seriju članaka protiv iseljavanja u turskobosanskom listu Vatan (domovina). Koliko su vlasti Turske potencirale iseljavanje Bošnjaka govore i finansijski i drugi planovi za te troškove. regionalnom. Navode se ekonomske i vjerske teškoće. koji je 1884. Džentlimenski sporazum između jugoslovenskih i turskih vlasti o iseljavanju iz 1953. Biblioteka Ključanin. pa i lokalnom karakteru. Iako ne postoje relevantni podaci. člana solunskog Mladoturskog komiteta. Bošnjački listovi kao što su Bošnjak i Muslimanska svijest. str. 18 >>SELAM . Bugarske i Grčke. Bilo je i svijetlih primjera onih koji su radili i djelovali protiv iseljavanja. torture organa vlasti. nego da za njihovo iseljavanje dobija i novac od austro-ugarske vlasti i to 2. pred polazak solunskog voza. svjesni stanja u kojem se nalaze. Beogradska željeznička stanica je svake večeri. pomažući često puta i maticu u njenom ekonomskom i tehničko-tehnološkom napretku u mjeri koliko im je ta nova sredina omogućavala. kao što je Hafiz Muhamed Hadžijahić. nego su naprotiv iseljavanje podupirali. kao i napuštene nekretnine u gradovima. tako i neki ugledniji Bošnjaci.289. a koju su pospješili i emisari turske vlade i turisti. poslije izvjesnog vremena željeli vratiti u svoj prijašnji kraj. ali organizacijski praktično ne postoji. koju navodi dr. To se može reći i za dijaspore koje su se sistematski uspjele organizirati i postati prepoznatljiv faktor u novim sredinama. kako u vlastitoj zemlji tako i u dijaspori. bila zakrčena bosanskim muhadžirima. Iseljavanje su poticali. 368. zrelo i realno. koja je intenzivirana poslije austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine. i nizak kulturni nivo. preduzeća. Nazim Beya. škola. Ocjenjivanju našeg položaja treba pristupiti sasvim hladno. ni polovina muslimana neće ostati u Bosni». U Istanbulu. istraživača i zvaničnih državnih organa o razlozima iseljavanja Bošnjaka u Tursku. kako turske vlasti u dogovoru sa austro-ugarskom vlašću. koji su se iselili u Tursku.simpoziij Kada je riječ o bošnjačkoj dijaspori. kada budemo gledali na smrt i život kao dvije realnosti. kada izgradimo razum. koja svakim danom sve više potvrđuje svoj prepoznatljivi identitet.000 zlatnih lira za pomoć iseljenicima. nego i u kvalitetnom smislu. Napuštena seoska imanja pripadala bi jugoslovenskoj državi. o dobijanju otpusta iz našeg. Sarajevo 1997. Interesantna su mišljenja mnogih reisu-l-ulema i dr.000 dolara. Nekima je ipak pošlo za rukom. kasniji godine. str. Mustafa Imamović. str. vjerska i nacionalna osjećanja bila su pogodno tlo za uticaj spoljne i unutrašnje propagande za iseljavanje.3 Osim toga Turska je radi veće sigurnosti svojih budućih granica planski naseljavala muslimane iz svojih bivših pokrajina pa i iz Bosne i Hercegovine. Sve Muslimanske zajednice na Balkanu pa i Bošnjačka stoje pred dosta složenim problemima čije rješenje pripada budućnosti. koji su već bili zaživjeli i koji su mnogo učinuli na širenju osim vjerske. pisao je Jovan Cvijić 1910. 3 Dr. Bošnjačka zajednica kulture Preporod. srušiće se same od sebe sve prepreke u vanjskom svijetu. U prošlosti su uspijevali opstati samo oni narodi. zahvaljujući prije svega spletu ratnih okolnosti i velikom broju bošnjačke in4 Isto.5 Zabilježeni su i slučajevi da je bilo pokušaja da se mnogi iseljeni Bošnjaci u Tursku. javno su pozivali Bošnjake da prihvate stanje kakvo jeste i da se ne iseljavaju nego da svoju budućnost grade u novoj državi. Nije bio rijedak slučaj da su se čitave bošnjačke porodice zbog zuluma takvih odlučile na iseljavanje. Imamović.. Turskoj je kao nadoknadu za imovinu iseljenika iz Jugoslavije. potvrđujući se ne samo u kvantitativnom. da je turska vlada spremna na granicama Srbije. Neko je rekao da svaki čovjek u svojoj duši nosi zvijezde vlastite sudbine i da je svaki narod kovač svoje sreće. bilo plaćeno 3. Pored ovih apela iseljavanje se nastavilo. zbog održavanja ravnoteže prema tamošnjem hrišćanskom elementu. Bošnjacima je posebno teško pala činjenica da ni nova ni stara Turska vlast nije u stanju da im pomogne. nego u nama samima.godine. Historija Bošnjaka. koji su govorili o blagodatima Turske. Kada svedemo račune sa sobom. 5 Safet Bandžović. «Ako se iseljavanje tako masovno nastavi. ona je nastala i razvijala se iseljavanjem Bošnjaka u Tursku. te su se uspjeli vratitit na svoja prijašnja ognjišta. naseliti. Trebamo biti svjesni da se naša sudbina ne rješava nigdje u vanjskom svijetu. koje su prihvatile iseljenike. na novim civilizacijskim i kulturološkim osnovama. što je bilo gotovo nemoguće. 431. kulturnih i drugih institucija. Iako je zemlja Turska poznata po raznim organizacijama i udruženjima na državnom. srce i volju. Najbolji primjer za to je upravo bošnjačka dijaspora na Zapadu. davale im «tain» i upućivale dalje. «U cijelom Kosovskom vilajetu postavljene «muhadžirske komisije». te želje za spajanje sa rodbinom i životom sa svojima (Turcima). Opšta zaostalost. kada su Bošnjaci uvidjeli da Turska ništa ozbiljnije ne čini u poboljšavanju uslova za njihov ostanak. posebno oni koji su bili na vlasti. koji su se počev od svojih porodica.4 Ista politika iseljavanja je nastavljena i u obje bivše Jugoslavije. nacionalne i kulturne svijesti Bošnjaka. One su se tako utvrdile i sačuvale identitet svoga naroda. muslimane iz Bosne i istočne Rumelije i da je već više od 200. općini Bayram paša se i danas nalazi mahala koja nosi ime Pišman mahala. evidentno je da je ona najbrojnija. Prema izjavi dr.000 muslimana iz tih krajeva predalo molbe za dobijanje zemlje i turskog državljanstva. Sarajevo 1991. do zadnjeg rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 godine Bošnjaci u ovoj zemlji nisu imali nikakvu organizaciju. Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka.5 miliona funti.

da istražuju i pišu kao drugi knjige o bošnjačkoj dijaspori. jeste da budu u uskoj vezi sa maticom. nauci. te spremnost da ulažući i vlastita stredstva lobiraju za svoju zemlju u svijetu. obrazovanju. Trebamo biti svjesni da se naša sudbina ne rješava nigdje u vanjskom svijetu. Svakako ovo bi i nama trebalo da posluži kao primjer. srušiće se same od sebe sve prepreke u vanjskom svijetu. Sve Muslimanske zajednice na Balkanu pa i Bošnjačka stoje pred dosta složenim problemima čije rješenje pripada budućnosti. Žalosno je da mi još nemamo ni validnih podataka o stvarnom broju Bošnjaka u dijaspori. Ocjenjivanju našeg položaja treba pristupiti sasvim hladno. čuvajući tako svoj nacionalni. SELAM<< 19 . Ovi podaci govore o očitoj želji onih koji su uticali na raseljavanje. Moraju učiniti sve od sebe da se ovakav odnos popravi nabolje. Želja njihova. kada izgradimo razum. Kada svedemo račune sa sobom. kulturi sportu isl. Trebamo biti svjesni te činjenice. koristeći sva raspoloživa demokratska i manjinska prava koja im daju države useljenja.simpozij teligencije koja se našla u njoj. Dosadašnja iskustva nam nažalost ne daju ohrabrenje. Uspjeh pojedinaca trebamo pretvoriti i u naš zajednički uspjeh. kada budemo gledali na smrt i život kao dvije realnosti. vjerski i kulturološki identitet. Danas kada je najjača na svim poljima u odnosu na prošlost. Do nedavno je bila primjer bošnjačkim zajednicama kako treba raditi. ipak se može kostatovati da je veliki broj Bošnjaka pojedinaca uspio da postigne izvanredne rezultate i to na raznim poljima: poduzetništvu. te je mudro okrenuti u svoju korist. Na svoja ognjišta su se vratili. Niko Bošnjacima nije zabranio da osnivaju nacionalne institucije. i kada bi trebala da dođe do izražaja njena realna snaga i mogućnost. i do sada su to primjerom pokazali. trasirajući sebi put za ostanak i indirektnu borbu za opstanak matične države. mnogobrojniji i organizovaniji. Poznato je da su i prvi muslimani na čelu sa posljednjim Allahovim Poslanikom Muhammedom a. a među njima je daleko najviše Bošnjaka. Jedan njen dio je uz borbu za golo preživljavanje i egzistencijalni opstanak uporedo radio i na svom sistematskom organizovanju. Često puta je nijemi posmatrač brojnih nepravdi koji se čine njenom narodu u Dijaspori. Moramo jednostavno izaći iz ove paučine. bogastvo i stručna iskustva iz razvijenog svijeta. Umjesto da se udružuju. pomoću kojih bi naša dijaspora mogla reflektirati svoje probleme. Interesantna je činjenica da se Bošnjaci ne znaju odgovarajuće ponašati kada su u dobroj situaciji i povoljnom položaju. shodno sredinama u kojima su nastanjeni. Danas u 136 zemalja svijeta žive građani naše zemlje. srce i volju. S druge strane i matica nije gotovo ništa uradila da pomogne svoju dijasporu. čiji je konačni cilj bio i samo uništenje jednog naroda. I pored navedenih problema oko neorganizovanosti i nejedinstva Bošnjaka u Dijaspori. Neko je rekao da svaki čovjek u svojoj duši nosi zvijezde vlastite sudbine i da je svaki narod kovač svoje sreće. morali da se sele.s. nije značilo i njihov kraj. Svi oni koji pretendiraju da budu ozbiljni nosioci pozitivnih primjera u Dijaspori moraju se krajnje uozbiljiti. Njihovo iseljavanje-Hidžra. nego u nama samima. Dokaz za to nam može poslužiti i sama Njemačka. Na nama je kao Bošnjacima. zrelo i realno. i da čine Hidžru. Bošnjaci u dijaspori se sve više dijele po raznim osnovama. previše se počela baviti samom sobom. ili grupe da u svoju zemlju donesu pamet. a i Bosancima i Hercegovcima da težimo da na nivou države imamo odgovarajuće naučno – istraživačke institucije koje bi se sistematski bavile ovim problemima u vidu ministarstva i službe na nivou države. Na državi Bosni i Hercegovini leži velika odgovornost na koje načine će motivisati svoje istaknute pojedince. te se izboriti za njihov pozitivan ishod. snažniji.

Treću generaciju Bošnjaka i Bošnjakinja čine osobe koje su rođene i odrasle u Njemačkoj i veliki broj njih je več osnovao svoje vlastite porodice. Prema tome starosna struktura je najmjerodavniji kriterij po kome bi se mogle razlikovati tri grupe Bošnjaka i Bošnjakinja koji obitavaju na ovim prostorima. Obje ove skupine svoje rođenje i odrastanje vezuju za Bosnu i Hercegovinu. U tom smislu možemo govoriti o tri starosne grupacije i to: starije generacije Bošnjaka koji su u Njemačku došli 60tih godina prošlog vijeka. srednje generacije Bošnjaka koje su sebi našli utočište u Njemačkoj u toku agresije na našu domovinu. Bošnjačke džemate u Njemačkoj čine osobe koje vode porijeklo iz različitih geografskih podneblja. Amra Hodžić ULOGA BOŠNJAKINJE u Islamskoj Zajednici Bošnjaka u Njemačkoj a bi se govorilo o ulozi Bošnjakinje u Islamskoj Zajednici Bošnjaka u Njemačkoj potrebno je imati na umu strukturalnu kompleksnost bošnjačkih džemata u Njemačkoj. Zatim. rođene u različitim vremenskim razdobljima.simpoziij Dr. gdje su odrastale i sticala znanja u D različitim kulturološkim okruženjima i sa izuzetno različitim nivoima obrazovanja i vjerske svijesti. Shodno razlikama i raslojenosti samog bošnjačkog korpusa u Njemačkoj uloge koje Bošnjakinje preuzimaju 20 >>SELAM .

ta motivacija žene Bošnjakinje je vrlo malo ili nikako iskorištena u džematima Islamske Zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Stoga je veooma važno prepoznati taj potencijal i motiviranost žena iskoristiti i usmjeriti na rad u Islamskoj Zajednice. Postavlja se pitanje zašto je uopšte važno Bošnjakinju uključiti u rad džemata? Navedimo samo tri bitna razloga koja ističu važnost uključenosti Bošnjakinje u rad Islamske Zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. direktno utječu na vjerski i kulturološki identitet svoje porodice i prezentiraju pozitivni imidž žene Muslimanke u njemačkom društvu. kao i naše bošnjačke porodice u javnom životu ovog društva. majka. Na kraju. tradicionalno odgojene žene u jednu samouvjerenu.simpozij ili žele imati u Islamskoj Zajednici Bošnjaka u Njemačkoj su raznolike i uveliko oblikovane specifičnostima svake pojedinačne grupacije. Prvi susret Bosnjakinja Njemačke održan je 2008 godine u Frankfurtu pod motom: „Zajedno možemo mnogo više“. od svog volunterskog rada profitira žena. SELAM<< 21 . aktivnu Bošnjakinju koja ima dugoročne ciljeve i vizije. žena po svojoj prirodi želi prostor na kome će pokazati svoje sposobnosti. Ja nemam konkretne podatke o učešću Bošnjakinja u rukovodstvima džemata ali odgovorno tvrdim da je angažman žena u džematima sveden na minimum. Drugo. negledajući koliko su truda one same uložile da postignu neki zajednički cilj. naravno. majka. Poznato je da su žene uvijek aktivnije u volunterskom radu jer psihološki imaju potrebu da i drugi vide rezultate njihovog rada. Bošnjakinja ne samo da želi očuvati bošnjački identitet kod sebe i svoje djece. Ovom susretu je prisustvovalo više od 100 Bošnjakinja i razgovarano je o tome kako naše džemate učiniti atraktivnijim za postojeće i novo članstvo te u kom pravcu bi trebalo usmjeriti rad sa ženama i za žene u Islamskoj Zajednici Bošnjaka u Njemačkoj? Drugom susretu Bošnjakinja Njemačke ordžanom u Kamp Lintfortu 2009 godine. „nadgledanu“ kreativnost. koja se osjeća sretnom zbog svog doprinosa zajednici. Ona se uvijek rado žrtvuje za veće ciljeve koji doprinose dobru zajednice. Kroz rad u džematu i za džemat Bošnjakinje jačaju sampouzdanje. te da mali broj džemata Bošnjakinjama daje priliku da vode neke projekte koji su vezani za džemat. Nažalost. žene Bošnjakinje predstavljaju ženu Muslimanku. ona u isto vrijeme želi preuzeti aktivnu ulogu u tom procesu borbe protiv akulturizacije. Evropljanku. Nije potrebno naglašavati da je žena u doba Božijeg Poslanika (savs) bila društveno aktivna i prisutna u javnom životu prve zajednice Muslimana. Nameče se zaključak da je Bošnjakinja na ovim prostorima izrasla iz jedne pasivne. prisustvovalo je također više od 100 žena. Potrebno je prije svega Bošnjakinji predstaviti važnost njenog društvenog angažmana a potom joj dati prostora i slobode za njenu. ali je potrebno napomenuti da se ženi ta prava i obaveze ne smiju ni danas uskratiti. Ono što je vidljivo jeste da se u Njemačkoj među Bošnjakinjama razvila svijest o želji i potrebi za očuvanjem bošnjačkog religijskog i kuluturalnog identiteta. Prvo. Međutim. Da zaključimo. i time direktno doprinosi stvaranju pozitivne slike o Muslimanima Bošnjacima u njemačkom društvu. upoznaju se i identificiraju sa islamskim i bošnjačkim identitetom. želim vam ukratko predstaviti prva dva susreta Bošnjakinja Njemačke koji su održani 2008 i 2009 godine a pod pokroviteljstvom Islamske Zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Islamska Zajednica Bošnjaka u Njemačkoj kroz podršku aktivnog učešća žena u radu Islamske Zajednice oslobađa svoje članstvo stereotipa „žena je samo za kuću“. I treće. Primjetno je da je zastupljenost žena u džematima Islamske Zajednice Bošnjaka u Njemačkoj uveliko uvjetovana starosnom strukturom džematskog rukovodstva. Ta pojava je pogotovo primjetna kod srednje i mlađe generacije Bošnjakinja. kroz rad u džematu i za džemat Bošnjakinje jačaju sampouzdanje. Žena Bošnjakinja u Njemačkoj. kako efektivno iskoristiti tu ulogu?“ Cilj prethodna dva susreta žena Bošnjakinja u Njemačkoj. odnosno kojoj generacijskoj grupi pripadaju članovi džematskog odbora i imam. direktno utječu na vjerski i kulturološki identitet svoje porodice i prezentiraju pozitivni imidž žene Muslimanke u njemačkom društvu. ili „zbivanja u džematu su muški poslovi“. Ovaj put diskusije su bile fokusirane na porodicu i ulogu Bošnjakinja kao kćerka. One su uveliko uključene u javni život kroz svoju ulogu odgajateljica u porodici ali i radnica na svome radnom mjestu što ih čini prisutnim u svakom segmentu društva. želi biti aktivan dio tima koji ima utjcaj na pravac kojim ide džemat čiji je ona član. vjerovatno potaknuta općim društvenim kretanjima. Dakle. supruga i sestra ima veliki utjecaj ne samo na svoju porodicu i supružnika nego i na druge žene koje će se uvijek rado povesti za primjerom društveno aktivne žene. kao i budućih susreta ovog tipa jeste među Bošnjakinjama pokrenuti diskusiju i razmišljanje o važnosti njihove uloge u sredini u kojoj žive. Na taj način. jasno je da Bošnjakinja kao kćerka. žene u porodici pod motom: „Roditeljstvo. u Islamskoj Zajednici Bošnjaka u Njemačkoj i u njihovim vlastitim porodicama. upoznaju se i identificiraju sa islamskim i bošnjačkim identitetom. supruga i sestra ima veliki utjecaj ne samo na svoju porodicu i supružnika nego i na druge žene koje će se uvijek rado povesti za primjerom društveno aktivne žene. a Islamskoj Zajednici Bošnjaka u Njemačkoj je svaki volunterski rad dobrodošao.

Između tih sljedebenika i autohtonih i tradicionalnih pripadnika hanefijskog mezheba rastao je i postoji antagonizam i netrpeljivost. Svoj referat bih počeo s podatkom koji je zapisao r.»1 Sada nakon što je prošlo 81 g. Ve ba‘d! Uvod raga i poštovana braćo! Zahvaljujem se Vašem uvaženom imamu prof. Ono je prihvaćeno kao jedna nužnost. str. A ono što muslimani smatraju lošim. Zašto su to uradili? Iz jednostavnog razloga što im je predstavljeno da ima učenje koje je bolje i ispravnije od hanefijskog mezheba! Najaktivniji su bili promovatori selefijsko-vehabijskog učenja.svi su mezheba Ebu Mensur Maturidjia r. možemo se zapitati da li je još uvijek takva situacija? Naravno da nije. ono je i kod Allaha loše. legitiman.» 2 Pitanja po kojima su se složili mudžtehidi jednog vremena postaju obavezujuća za sljedebnike Islama. On je ravnopravan mezheb s druga 3 u ehli sunnetsko fikhskom pravcu. Isaković. s gore naslovljenom temom. Svi ti propisi utemeljeni su na ispravnim izvorima i prilagođeni su da ih mogu razu2 Hakim u Mustedreku. ono je i kod Allaha dobro.fikh Dr. Ashabi su se svi složili da postave Ebu Bekra za halifu. svi Bošnjaci . Uglavnom Islamska zajednica je deklarativno ostala na stanovištu da Bošnjaci ne trebaju mijenjati mezheb. šafijski i hanbelijski. Nije dozvoljeno raditi suprotno tim pitanjima. Arnaut REFERAT O HANEFIJSKOM FIKHU Bošnjaci – sljedbenici hanefijskog mezheba Bismillahirrahmanirrahim El-hamdu lillahi rabbil-alemin. Vessalatu vesselamu ala ešrefil-murselin. Upravo želim da ova pitanja i ova dilema bude okosnica ili stožijer moga referata a smatrat ću ga uspješnim ako nas navede na razmišljanja o ovoj temi. Fikret ef. odboru džemata i svim članovima IZ u Milhajmu am der Ruhru.muslimani pripadaju mezhebu Ebu Hanife r. jer je mezheb kojem pripadaju ispravan. Svi učenjaci ummeta su se složili da ne treba biti netrpeljivosti i antagonizma između sljedbenika ova 4 mezheba i da nema potrebe da sljedbenici jednog mezheba odvraćaju sljedebnike drugog mezheba od njihovog mezheba i da se bave misionarskim radom među sljedebnicima postojećih mezheba. Handžić u svome djelu koje je objavljeno na arapskom jeziku 1349 h. g. Kur‘ana i Sunneta. 48 D bskoj pripadnosti. Handžić. pojasnili i sastavili u posebne knjige i tako ih zaštitili od zaborava i gubljenja. od ovih statističkih podataka koje je spomenuo r. koji su me počastili da svojim referatom učestvujem na tribini a povodom godišnjeg mevluda na ovoj regiji i povodom otvaranja novog džamijskog prostora. u fikhu a u akidi (usul) . Na sceni je bila ideološka bitka koje je više u pravu i ko ima jače dokaze na kojima temelji svoje stavove.a. To je obavezujuće za e‘avam (muslimane koji nisu postigli stepen idžtihada). Mezhebi u islamu novotarija ili neminovnost? Slijeđenje mezheba u povijesti islama nije nikada bilo upitno. Među pitanjima po kojima postoji idžma‘ je i pitanje slijeđenja jednog od četiri poznata i od Ummeta priznata mezheba: hanefijski. nego im je obaveza da slijede mezheb imama koji su islamske propise kodificirali.a. Mehmed ef. Upravo je aktivnost ovakve vrste zapažena od protagonista selefijske ideje. sejjidina Muhammedin ve ala alihi ve sahbihi edžmein. Na mnoge sinove Bosne je izvršen ideološki iticaj nakon koga su promjenili mezheb. Dževad ef. Imam Haremejn u djelu Burhan naveo je: »Mudžtehidi su se saglasili da obični muslimani ne mogu slijediti lično bilo kojeg ashaba r. i držan takvim od godina njegovog utemeljenja do naših dana. Abdulalh ibn Mes‘ud je rekao:Ono što muslimani smatraju dobrim. Mehmed ef. u Kairu «El-Dževherul-esna fi teradžimi ulemai ve šuarai Bosna»:» Što se tiče mezheba. malikijski.a. Agresijom na BiH došlo je do promjene homogenosti i demografske slike Bošnjaka kada je riječ o mezhe1 Dževherul-esna fi teradžim ulemai bosna. 3 tom str. Uspjeli su pridobiti iz bošnjačke populacije sebi neke sljedebnike. 79 22 >>SELAM . Mezhebske škole su sačuvale tumačenja propisa koje su mudžtehidi svojim trudom i naporom izveli iz izvora islama.

s.a. mudžtehid po saglasnosti ummeta. • Smanjenje žara i motivacije za naučnim radom • Smanjenjem broja učenjaka koji bi se isključivo bavili naučnim radom.a. Imam Muveffak ibn Ahmed El-Mekki. «La tedžtemiu ummeti alla hatain. r. r. pojava nemoći i zaostalosti. To su učinili s ciljem da bi presjekli put daljem razilaženju i pojavi novih mezheba koji su bili na pomolu. Učenjaci su osjetili veliki strah od pomanjkanja vjerske svijesti kod ljudi i bojali su se da bi moglo doći do rušenja zgrade fikha koju su izgradili prethodni imami mudžtehidi.a.“ Dr. Njegovih 7 učitelja su iz generacije ashaba i to su: 1)Ashab Abdullah ibn Haris ibn Džuz‘i Ez-Zubejdi.» Također učenjak Ibn Salah je prenio: »Od sada je obavezno slijeđenje jednog od četiri mezheba – jer su se oni rasprostranili i raširili kao kodificirani u zasebna djela. Nakon navođenja ovih činjenica i jasnih stavova islamskih učenjaka. r. 35 SELAM<< 23 . pa do polovine četvrtog stoljeća po hidžri.r. zamršenog i konfuznog teoretisanja..a. Zadovoljavao je sve potrebe ljudi i zahtjeve novog vremena. pred onima koji nisu dorasli idžtihadu i crpljenju islamskih propisa direktno iz izvora Islama. 5) Džabir iobn Abdullah ElEnsari. fetve i hukmove. imam mudžtehid Smatrao bih ovaj referat manjkavim ako ne bih makar nešto spomenuo iz biografije imam e‘azama Ebu Hanife r.s. Ebu Hanife r.s. Ashabom se smatra svaki musliman koji je imao priliku da vidi Poslanika Muhammeda a. r.. Ovaj velikan je pripadao generaciji tabiina. Da bi u četvrtom stoljeću postao predmetom praznog. Od svakog pomenutog ashaba imam Ebu Hanife r. svako od nas može sebi odgovoriti na postavljeno pitanje da li je ispravnije što su Bošnjaci slijedili hanefijski mezheb od vremena dolaska islama na Balkan ili su na ispravnijem putu grupice selefijski orijentiranih ljudi koji ne slijede ni jedan mezheb i bore se protiv slijeđenja mezheba? Allahov Poslanik a.s. pobožnjak koji je 40 godina klanjao sabah sa abdestom jacije i koji je cijeli Kur‘an proučio na jednom rekjatu! Tada je u Kufi živjelo oko 4 hiljade ashaba. 2) Abdullah ibn Enis. Kada bi neko htio slijediti jednog ashaba.a. 4) Enes ibn Malik El-Ensari. rasprava i zavidnosti među učenjacima. iz razloga što je sreo i vidio neke ashabe. str. 7) Vasiletu ibn El-Eska›i4. r. Autentični bibliografi spominju da je Ebu Hanife učio pred 4 hiljade učitelja. • Kidanjem veza među pripadnicima jednog ummeta. Sjaj idžtihada je blijedio i slabio po meni iz sljedećih razloga: • dijeljenjem i cijepanjem islamske države na manje države i kraljevine. summellezine jelunehum summe llezine jelunehum» «Najbolje je moje stoljeće pa ono koje slijedi i ono koji slijedi.. zbog nedostatka zapisanog materijala.r. Time je učinjen veliki hizmet islamu i na takav način je učenje islama sačuvano. :»Alejkum bessevadil-eazam» «Držite se muslimanske većine» makar jednog ashaba. Wehbe Zuhajli u svome referatu o idžtihadu.a. A Poslanik a. Bio je Perzijanac po porijeklu a arap po rođenju. čuo je direktno makar po jedan hadis.a. • Interes učenjaka za materijalnim dobrima.a. je rekao: 1. Jednoglasno su donijeli fetvu o zatvaranju vrata idžtihada na završnici 4-tog stoljeća po hidžri..» 3 Smatram nužnim poštovana braćo da se sjetim i da nas podsjetim na ove važne činjenice. što nije slučaj s ostalim. Jednoglasno su donijeli fetvu o zatvaranju vrata idžtihada na završnici 4-tog stoljeća po hidžri. 3) Abdullah ibn Ubejj Ufii. Ovo je utemeljeno idžma‘om (koncenzusom) mudžtehida i ostali muslimani su obavezni to slijediti i poštivati.fikh mjeti obični ljudi i lahko ih slijediti.» I rekao je a. To je grad koji je izgrađen u doba halife Omera ibn Hattaba. 6) Ma›kal ibn JesarEl-Mizni. 319 ashaba najučeniji u pitanjima fikha. Ovu čast od Četiri velika imama imao je samo Ebu Hanife r. Time su željeli sačuvati i zaštiti ummet od podjele u vjeri. najveći znalac svoga vremena. je rekao:“Hajrun-kuruni karni.s. Jedullahi meal-džemaati» »Allahova ruka je sa zajednicom ( džematom)» 2. pred onima koji nisu dorasli idžtihadu i crpljenju islamskih propisa direktno iz izvora Islama. ne bi mogao doći do potrebnih rješenja.» Ebu Hanife rođen je 80 g.a.“ I učenjak Ed-Dehlevi u knjizi El-Insaf naveo je:“Ummet i njegovi učenjaci su postigli konsenzus (idžma‘a) o dozvoljenosti slijeđenja ova Četiri priznata mezheba do dana današnjeg. idžtihad je imao vidno mjesto u islamskim sredinama.» «Moj ummet se neće usaglastiti na greški. • Pojava jalovih dijaloga. Dok su mišljenja ashaba raštrkana i nisu sabrana i sačuvana na jednom mjestu kao posebni mezhebi. Tu je živio i ashab Abdullah ibn Mes‘ud koji je iz generacije Učenjaci su osjetili veliki strah od pomanjkanja vjerske svijesti kod ljudi i bojali su se da bi moglo doći do rušenja zgrade fikha koju su izgradili prethodni imami mudžtehidi. Imao je 93 učitelja iz generacije tabiina a ostali su iz generacije tebea 4 Menakib Ebi Hanife.a. iako smatram da mnogo toga već znate. napisao je: »Poslije smrti Allahovog Poslanika a.a. Igrao je značajnu ulogu kao faktor napretka i razvoja islamskog fikha. A tabiinom se smatra svaki musliman koji je vidio 3 Tarihu tešri’i od Hudarija str. po hidžri u Kufi.

Bugarske. te Evrope. Turske. kao što je bio mezheb Osmanske države. u prva tri stoljeća islama. Jer ženi se naređuje da naposti dane koje nije postila u stanju hajda i nifasa a namaze koje nije klanjala u tom periodu ne treba naklanjavati.. Od doba Haruna Er-Rešida. oni smatraju da je povođenje za određenim imamom haram-zabranjeno u vjeri. a uz to i suprotna praksi selefa.“ A koliko od miraza pripada ženi a koliko muškarcu? Rekao je: “Muškarcu dva dijela a ženi jedan dio. Hadžske sezone je koristio da se u Haremu Mekke i Medine sreće sa učenjacima. ni sunnet-preporučeno. Štaviše. Molim Allaha dž. Ebu Hanife je skrušeno sjeo pred njega i rekao mu: “Postavit ću ti tri pitanja na koja ćeš mi odgovoriti: „Je li slabiji čovjek ili žena?“ Muhammed Bakir je odgovorio: Žena je slabija. Egipta.“ Ebu Hanife je rekao: “To je govor tvoga djeda Muahmmeda a. str. te povođenje za imamom dotičnog mezheba u svemu što kaže. a ja da sam zamijenio vjeru tvoga djeda. Ali mi uzimamo po riječima Muhammeda a.š. Jordana. Pakistana.š. Tako da su više od pola muslimana svijeta sljedbenici hanefijskog mezheba. što smo sljedbenici hanefijskog mezheba.“ Ebu Hanifu mu je rekao: “Sjedi na mjesto onako kako priliči tvome stepenu da sjediš a ja bih sjeo kako priliči meni. Ebu Hanife je imam s najvećim brojem sljedbenika! Možemo biti ponosni i zahval5 Menakib Ebi Hanife.“ Pristrasno i fanatično slijeđenje jednog mezheba novotarija je u ummetu Muhammeda a. da ne budemo od onih koji mijenjaju Njegovu vjeru za nešto drugo.s.“ Ebu Hanife je rekao: “Da sam zamijenio vjeru tvoga djeda za kijas onda bi bilo da je sperma više nečista jer je poslije izbacivanja sperme obavezno kupanje (gusul) dok je poslije mokrenja dovoljno uzeti abdest. Kada je stigao u Medinu. Indije. Muhammed Bakir mu reče: “Do nas su stigle takve vijesti. Iraka. Sirije. Grčke. Ebu Hanife živio je 70 godina a 55 puta je obavio hadž. nije ni farz-stroga obaveza. Libana i drugih zemalja u oblasti muftiluka i šerijatskih sudova. Irana. s pravom se može potvrditi i reći da je Ebu Hanife uistinu bio najveći imam. Balkanskih zemalja. kao što su osjećali poštovanje i svetost ashabi prema tvome djedu.s. Muhammed Bakir je sjeo. Jednom se punih šest godina zadržao u Mekki. Kine. posebno iz oblasti nasljednog i porodičnog prava (miras ve ahvali šahsijje) uzimaju po hanefijskom mezhebu. Ibn Mubarek je zabilježio ovaj slučaj:“Ebu Hanife je otišao na hadž.“ „Rezultat svega spomenutog je da kompetentna ulema smatra mišljenje o obaveznosti slijeđenja određenog mezheba pogrešnim. sa Muhammedom Bakirom u Medini. Njemu je pripala čast da ga oslove epitetom Imam E‘azam. ibn Tejmije smatra da je izašao iz dina-Islama.od sjevera do juga – od Kafkaza. Muhammed Bakir je onda ustao. Šejhul islam ibn Tejmijje u tom smislu kaže:“Ako se onaj ko zastupa takvo mišljenje ne pokaje treba ga ubiti. gdje i mi pripadamo.“Ebu Hanife je rekao: Ovo je govor tvoga djeda Muhammeda a. Po hanefijskom mezhebu su vladale vlade u islamskoj državi. Neke pojave na koje treba obratiti pažnju! Spomenut ću neke pojave koje smatram važnim i koje ne bi trebale proći bez našeg osvrta na njih: 1) Proglasi koji su objavljeni u knjizi „Shvatanja koja trebamo ispraviti“ od Imada El-Misrija. pa ako ostane uporan u svome stavu. Čak su tvrdili da da su „veliki imami zabranjivali da budu slijeđene od drugih. po kijasu (analogiji) i po razumu. bilo bi da je post vrijedniji od namaza.s.““ Ovi i slični citati su obično istrgnuti iz pamfleta ili nekih knjiga bez konteksta ili su pak iskrivljeni i pogriješno prenešeni.. Rumunije. Afganistana.s. a ja da sam zamijenio vjeru tvoga djeda za kijas.“ Zatim je upitao: “Je li vrijedniji namaz ili post?“ Muhammed Bakir je odgovorio: “Namaz je vrijedniji. a mase kojima su upućene nemaju mogućnost provjere istih. Japana. a ne prema kijasu. primio ga je Muhammed Bakir. Turkestana. podigao Ebu Hanifu. Poslije svega spomenutog. Također i u doba vladavine Seldžuka i Gaznevija.“ Jeli mokraća nečistija od sperme?“ Muhammed Bakir je odgovorio: “Mokraća je više nečista. Ja osjećam veliko poštovanje i svetost prema tebi. Upitao je Ebu Hanifu: Je si li to onaj Ebu Hanife koji je zamjenio vjeru moga djeda i njegove hadise sa kijasom (analogijom)? Ebu Hanife je odgovorio: “Da me Allah sačuva od toga da učinim nešto slično tome. najviše propisa. hanefijski mezheb je zvanični mezheb abasijske države. maroka. Muhammedu a. trebalo bi čovjeku pripasti jedan dio a ženi – kao slabijoj od čovjeka – dva dijela. Ovako opasno igranje mezhebi- Rasprostranjenost hanefijskog mezheba Ebu Hanife je imao veliki broj učenika koji su njegov fikh iz Kufe raširili po ostalim gradovima Iraka. Sirije.s. u kojima je pozvao imame i muslimane u BiH da se vrate „pravom putu“ i da napuste slijeđenje hanefijskog mezheba. Austrije.a. 103 24 >>SELAM .. Smatram vrijednim da cijenjenom skupu navedem detalje iz susreta Ebu Hanife r.fikh tabiina. Ali mi uzimamo prema riječima tvoga djeda i našeg resulullaha. Poljske.ali su ljudi slijepo pošli sliediti svoje učenjake!“ Ili proglas u prijevodu Ibrahima Husić u kome se navodi: “Slijeđenje jednog od spomenutih mezheba. Aktualne vlasti Egipta. A nisu vam nepoznati pokušaji nasrtaja na hanefijski mezheb i odvraćane od toga. Ja sam u svom dosadašnjem imamskom radu nastojao redovno da se oglašavam po pitanju ovih pogrešnih interpretacija. zagrlio i poljubio u čelo i time pokazao veliku počast alimu Ebu Hanifi. Takvo nešto nije dozvoljeno u Allahovoj vjeri i od onoga ko to kaež treba zatražiti da se pokaje. kao vašem musafiru.“5 ni Allahu dž. Španije...

Tako je npr. Učenjak Nasurudin Albani. koja su oprećna i suprotna od pravnih riješenja datih u hanefijskoj pravnoj školi. Organizirati edukativne tribine s temama.» Druge prilike je rekao da je Ebu Hanife svoj fikh izgradio na 17. najopasnija novotarija. znači. Treba pojasniti da su takvi stavovi potekli od ekstravagantnih pojedinaca. Kao što su bili imam Ebu Hanife.fikh Raspored mezheba na karti svijeta ma uglavnom se u povijesti Bošnjaka aktualiziralo u vrijeme kada mu je jedinstvo bilo najpotrebnije i kada su Bošnjaci vodili bitku za biološki opstanak. rekao za imama Ebu Hanifu u zabilješkama na djelo «Sunnet» od Ebu Asima 1. To je čak haram. da se okrenu sa žarom vjere da odvraćaju ljude od slijeđenja mezheba. 2) Pojave da se čak i u zvaničnim glasilima IZ i fetvama nadležnih ljudi za izdavanje fetvi. Malika ili Hanbela. desi da u odgovorima često nude riješenja iz nekih drugih mezheba. Malik. ibn Kajjim El-Dževzi. Ve ahiru da‘avana enil-hamdu lillahi rabbil-alemin! SELAM<< 25 .“ Suprotstavljanje ovakvom učenju treba biti isključivo na intelektualnoj i akademskoj razini. Šafiju. kao što je primjer ovog okruglog stola. što bi značilo da su sljedbenici hanefijskog mezheba nevjernici.» On je jedan od zagovornika selefijskog učenja.mumina! Preporuke Kada čujemo ovakve ekstremne stavove koji se promiču. koji nisu imali uz sebe nikada veliku masu simpatizera. u svim njihovim stavovima. Kompetentna ulema drži pogrešnim mišljenje slijeđenje jednog od mezheba. Publicirati i učiniti dostupnim masama klasična djela islamskog fikha islamskih velikana mudžtehida koji su priznati i prihvaćeni od ummeta. Suprotstaviti se najezdi ovakvih učenja može biti efikasno samo intelektualnim angažmanom. koju imamo prevedenu i na bosanskom jeziku. ibn Tejmijje. Poslije toga onda ne treba se posebno čuditi fanatičnim stavovima mladića koji su naučeni ili bolje rečeno nafilovani citatima kao što su gore navedeni. Šafija. Ibn Tejmije kaže da onoga koji slijedi jedan od mezheba treba pozvati na pokajanje od toga i ako se ne pokaje treba ga ubiti!!! Oni koji slijede mezhebe napustili su put vjernika. od učenjaka koji nisu uvršteni među učenjake koji su dostigli stepen idžtihada. U islamskom svijetu alim dr. suprotstavljaju se idžma›u – koncenzusu. Albani. pokuđeno je. Seid Ramadan elButi. zasigurno ne možemo biti mirni ako smo svjesni štetnosti i pogubnosti poruka koje nose. A protiv novotarija se treba boriti. Oni koji slijede Ebu Hanifu. koji se bavio ovim pitanjima je napisao i knjigu. „Potiranje mezheba. 3) Preporučio bih također oprez i selektivan pristup prema mnoštvu knjiga koje su prevedene s arapskoga jezika. koga neki žele promovirati najvećim mudžtehidom. Ahmed ibn Hanbel i dr. tom str. 76: »Učenjaci su smatrali Ebu Hanifu nepouzdanim zbog slabog pamćenja. Abdul-Vehhab. hadisa a u pola njih je griješio!!!! »I rekao je da su sljedbenici hanefijskog mezheba na stepenu kršćana koji slijede Indžil u ovom vremenu. Ko želi da se opširnije upozna s ovim citatima i temama neka pročita tu knjigu. Navedenim činom oni skreću s puta vjernika. Na osnovu mnoštva izjava selefijsko-vehabijjskih učenjaka rezimirat ću njihove stavove u sljedećih pet tačaka. i postaviti nam zajedničko pitanje da li mi kao sljedebnici hanefijskog mezheba trebamo biti ravnodušni spram ovih devijacija koje nam se provlače kroz naš narod pa i kroz džemate: Slijediti neki mezheb ili imama mudžtehida u mezhebu nije poželjno ni preporučeno. Moja je teza i preporuka da se držimo hanefijksog fikha u pitanjima koja su veliki mudžtehidi riješili a da olahko ne prihvatamo internet ili novinske fetve. Treba ukazati na opasnost stavova ovakvih pojedinaca. a predstavljeni su kao najveći učenjaci. To je nešto što ne treba prakticirati. Oni koji slijede jedan od mezheba čine novotariju. a nekada i preko zvaničnih medija Islamske zajednice. Npr.

kako od strane nedobronamjernih. i s pravom se može reći da ovaj vid vjerskog odgoja i obrazovanja u životu Bošnjaka i bošnjačke dijaspore zauzima istaknuto mjesto. da Allah dž. Tada se javljaju prvi udžbenici za mektebe na našem jeziku. posebno onoj iz siromašnih slojeva društva. što se ponovno javljaju ideje usmjerene protiv mekteba kao institucionalnog obrazovanja. god.s. Veliki broj bogatijih muslimana je uvakufljavao svoj imetak upravo u mektebe. što je vrlo opasno. godinu proglasio „Godinom mekteba“. ponavljajući iza učitelja. A potom ih preduči melekima i zapovijedi: Kažite mi imena njihova. pa sve do austrougarske okupacije u tursko-osmanskome carstvu vlada ekonomska i politička kriza i socijalni potresi. tako se mijenjao i program u mektebima. koji su se u grupe djelili prema lekcijama. ali isto tako. predaju i predmeti iz opšteg obrazovanja. o ibadetu (obredoslovlju). i na taj način izrazio svoje poštovanje prema ovoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. stoljeća u Sarajevu je bilo 104 mahale i isto toliko mekteba. imenima stvari. Sejid Abdul-Vehab Ilhamija piše prvi ilmihal na bosanskom. Napredni muallimi žele modernizirati mektebsku nastavu u cilju približavanja mekteba djetetu. o islamskom moralu. ženski i mješoviti mektebi.. i 17. 26 >>SELAM . „I pouči On Adema imenima stvari svih.mekteb Džafer ef. god. one su vrlo brzo postale osnovne muslimanske škole. dakle čovjeka. kao prateći objekat mesdžida Nesuh-bega u blizini Latinske ćuprije. jer su tu pored muallima postojali i njegovi zamjenici (halife). ako istinu govorite. kada je podignut prvi mekteb. Postojali su muški. U pogledu nastavnog programa. prema Prof. kada stvara Adema a. tako i od pojedinih muslimanskih krugova i kržooka. učenje i pisanje arapskog pisma u funkciji učenja Kur`ana. u tom periodu pored vjerskih predmeta. Ustvari. U okviru ove ustanove stiču se osnovna znanja o islamu. Nastava je bila kvalitetnija u okviru većih vakufa. kao početnog institucionalnog obrazovanja jednog čovjeka u početku njegove dunjalučke egzistencije. Mekteb kao osnovna obrazovna institucija doživljava odgovarajuće promjene. Zato se u mektebima.. mektebi su slijedili tradicionalnu organizaciju osnovnog islamskog obrazovanja. Shodno ovome.“ Ovo naglašavam stoga. Zbog ove. poučava Adema. daru-taalim (kuća poduke) i naravno mekteb. 16. kao temeljnom predmetu čiji je jezik bio jezik nauke. dr. čija će funkcija biti halifa na Zemlji. U početku je svaki osnivač mekteba u svojoj vakufnami insistirao na podučavanju pravilnom učenju Kur`ana. Osnovna karakteristika ovog kasnog turskog perioda u Bosni da školstvo postaje briga države a ne pojedinaca. piše dva udžbenika pod nazivom „Šuruti islam“ i „Namazluk“. Muhamed-razi Turković. koji su uvježbavali polaznike u već pređenom gradivu kod muallima. mektebi su bili jedini oblik osnovnog obrazovanja. ovisno od broja polaznika. Nazivi koji su korišteni za mektebe u to doba bili su: bejtulilm (kuća znanja). pa do kraja 17. inspirisan činjenicom da je mekteb jedan od važnijih stubova u procesu opstanka IZ-e i islama u cjelini.š. U prvom periodu tursko-osmanske vladavine prvi mektebi su podizani uz džamije. maulimhana (kuća učitelja). Kako su se mijenjale društvene prilike. bejtu-taalim (kuća pouke). podignut je 1452. u opstanak i razvoj mekteba. Učilo se napamet. dovoljno govori podatak. Ismetu Kasumoviću. koji je bio glavni subjekt nastave. muallim u GaziHusrevbegovom mektebu. Gračić ZNAČAJ I ULOGA MEKTEBSKE NASTAVE KROZ HISTORIJAT MEKTEBA U BOŠNJAKA UVOD ekteb je osnovna vjerska odgojno obrazovna ustanova IZ-e u našoj domovini i bošnjačkoj dijaspori. pripremaju se polaznici mekteba da za koju godinu budu glavni nosioci džemata i džematskih aktivnosti. U prva tri stoljeća od dolaska islama u Bosnu (15. tj. poučava kako će što bolje i što efikasnije vršiti i izvršiti svoju misiju na Zemlji. tradicija mekteba u Bošnjaka je duga već 7 stoljeća. a imali su karakter privatne vjerske škole. ali i brojnih drugih povijesnih istina. stoljeće) mektebi su uspješno radili i razvijali se. Od 18. Najvećem broju muslimanske djece. Od 1452. kao i podučavanju osnovnim islamskim dužnostima i moralu. MEKTEB U DOBA OSMANSKOTURSKE UPRAVE Prvi mekteb na području današnjeg Sarajeva i Bosanskog ejaleta. stoljeća. Kolika je važnost mekteba. Rijaset IZ-e u BiH M je 2007.

zbog poljoprivrednih radova u vrijeme ljeta. formiranje ljetnih mektebskih škola u domovini. Time je mekteb ponovno vraćen u zvanični obrazovni sistem države. god. usavršavanje muallimskog kadra. Izdaje se Mali i Veliki ilmihal na oba ova pisma. što je za posljedicu imalo reformu GaziHusrevbegove medrese. Proho sa svojim ilmihalima „Bidajetunas“ i „Šuruti salat“. koje je zemaljska vlada odobrila. Stare mektebe zamjenjuju mektebi ibtidaijje u kojima se školuju djeca predškolskog uzrasta. što je imalo za posljedicu odrastanje generacija muslimana. Svakako da je u ovome nezaobilazan i Sejfullah ef. Dolazi vrijeme razdvajanja na „vjersko“ i „svjetovno“. skim naporima pokušala da u okviru džamija održi kontinuitet mektebskog odgoja i obrazovanja. te je nadljud- MEKTEBI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA U naznačenom periodu dogodile su se značajne promjene u sistemu islamskog obrazovanja u BiH. Mali ilmihal prati program nastave u mektebima. i prestaje biti njen paralelni oblik. zbog čega se u medresu uvodi i predmet „Metodika vjerske nastave“. da bi 1948. a njegovu ulogu djelimično preuzima džamija. IZ-a je bila svjesna značaja mekteba. Nova vlast 1912. društveno nepopularno. Drugi tip mekteba su sibjan mektebi. Ovdje imamo 3 tipa mekteba. ukinut je Darul-muallimin. koje imamo kako u gradovima tako i u selima. Sejid Sevdarević i Ahmed Mahinić. zastupljen uglavnom u selima i djelovao je jedino u zimskom periodu. god. Imena koja su najzaslužnija za reformu mekteba ovog perioda su Dže- Neophodni su stalni napori u razvijanju oblika mektebske nastave. god. a Veliki u nižim srednjim školama. MEKTEBI U DOBA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE U BiH U prvim godinama nakon okupacije BiH od strane Austro-Ugarske. vjeronauku u školama stavili da bude fakultativna. Svi ovi udžbenici su pisani na bosanskom jeziku arebicom. novo vrijeme i situacija donosi nove izazove onima koji organizuju i uređuju mekteb. Mekteb je nastavio sa radom kao paralelni vjerski obrazovni sistem. Komunisti su dobro znali značaj i važnost za vjernika. koliko traje nastavna godina i kada se završava mektebsko obrazovanje. Nakon završenoga mekteba. odmah 1945. 1914. kao i modernizacija mektebske učionice novim tehničkim pomagalima. Humo iz Mostara je autor ilmihala „Sehletul vusul“. Ovim propisima se precizno uređuje u kojoj dobi se djeca upisuju u mekteb. Hadžiabdića. formiranje novih sekcija u duhu vremena kao na pr. Čaušević. Vrlo brzo nakon toga. i bili su dobro svjesni činjenice da je mekteb ustvari glavna prepreka u uspostavljanju ateističkog društva. sistem mektebskog obrazovanja ostaje nepromjenjen. ekološke sekcije. ni ovaj tip mekteba nije imao utvrđen plan i program. Stoga su. za IZ-u i za islam u cjelini. Ovaj tip mekteba uglavnom je zastupljen u gradskim sredinama. a nastava se uređuje na moderniji način. organiziranje ekskurzija različitog tipa. posebne zgrade. koji u tom periodu biva postavljen za Reisul-ulemu. Dolazi do nove reforme mekteba. dolazi do potpunog ukidanja mekteba kao posebne institucije vjerskog obrazovanja. god. U to vrijeme imamo i pojavu sibjan mekteba.. izlazak mekteba iz okvira učionice. Muhamed ef. sezonski mekteb. Oni ne prate plan i program i njega uglavnom pohađaju djeca koja nisu uspjela u mekteb ibtidaijju. odnosno mesdžid. da bi kasnije bili ukinuti kao zasebna insti- MEKTEB U NOVOM DOBU 80. Hadžibajić piše svoj ilmihal a nešto kasnije se štampa i ilmihal Naim ef. tabla). sa političkim sistemom kojeg karakterizira izraziti princip agresivne ateizacije. Bio je to težak udarac za mektebe. vodi računa o disciplini u mektebu. Uređena je procedura formiranja mektebskog odbora. Ali. stara se o mektebskim potrebama i slično. On brine o upisu djece u mektebe. uspostavlja sekularni i ateistički školski sistem. maludin ef.-tih godina prošlog stoljeća dolazi do ponovnog zamaha u radu sa SELAM<< 27 . Umjesto arebice u mektebsku nastavu se uvode latinica i ćirilica. Mektebi ostaju jedno vrijeme kao paralelni vjerski obrazovni sistem.mekteb Omer ef. koja preuzima ulogu ukinute škole. za mlađu djecu. Mektebska nastava traje 2 ili 3 godine. donosi zakon o obaveznom osnovnom obrazovanju za svu djecu školskog uzrasta u državnim školama. Fejzullah ef. Uprkos svemu ovome. god. MEKTEB NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA Nova država nastala 1945. Bošnjaka bez mektebskog odgoja. god. god. učenik stiče pravo upisa u državnu školu. uz strahovitu antimektebsku propagandu. podiže se viša škola za mualime u Sarajevu pod nazivom „Darul-muallimin“ (kuća učitelja). Mulić. skoro 40 godina. marginalna u odnosu na druge discipline. tj. Najbolje organizirani mekteb je mektebi ibtidaijje koji ima plan i program. Vakufsko-mearifetski sabor sa Ulema i medžlisom donosi propise o obaveznom pohađanju mektebi ibtidaijja za muslimansku djecu u BiH. U novim uvjetima mektebska nastava se odvija usmeno o osnovnim odrednicama islama. Treći tip mekteba je tzv. 1919. čije se posljedice osjećaju i dan danas. Novi mektebi dobijaju nove zgrade i školski namještaj (klupe. Pohađanje mekteba biva neobavezno i u dugom vremenskom razdoblju. praktičara. muslimana. koji se nalazi na čelu mekteba. već 1892. tucija. kao preteču današnjim obdaništima. Mektebi se u prvo vrijeme marginaliziraju. god. došlo do ukidanja vjeronauke u školama. Naravno. Konačno 1952. a nastavu su izvodili dobro školovani muallimi. Ličnost ovog perioda koja se posebno isticala na području mektebske nastave bio je Hamdija ef.

Kazivanja brojnih imama ali i džematlija potvrđuju da su mektebi organizirani u škloništima. Sarajevo 2004. Literatura: Kasumović Ismet. 218 mesdžida. proganjali i zatvarali napredne muallime. gdje se U ovom periodu imamo i u bšnjackoj dijaspori uspon u radu mekteba. nakon gotovo pola stoljeća zabrane. Begović Ibrahim. a u novije vrijeme se organiziraju i mektebijade. koji pred sobom ima zadatak da odgovori potrebama novog vremena. Spahića. god. god. 1999. Također. haustorima. 37 turbeta. kao na pr. dakle tradicionalni naziv za kao na pr. Starješinstvo IZ-e za BiH. Sarajevo 1999. Trnka-Uzunović Amina. Hasanovića kao udžbenik za polaznike mekteba starijeg uzrasta. Vijeka (Sarajevo-Mostar. osnovni udžbenik mektebske nastave dolazi kao kovanica od arapske dvije riječi „ilm“ i „hal“ što znači „znanje stanja“. mekteb je postao ponovno glavni cilj njihove antimektebske propagande. Ali ipak. formiranje novih sekcija u duhu vremena mektebska nastava izvodi 5 dana. u odnosu na Boga dž. IZ-a Bošnjaka Njemačke izdaje dva ilmihala za mektebe u dijaspori. Do XVII. mekteb danas nije više jedini način učenja o vjeri. Mualim juni 2008. Toga su bili svjesni i ideolozi polustoljetnog komunističkog rezima. S druge pak strane. Uloga mekteba u historiji obrazovnog sistema Bošnjaka. Stoga su neophodni stalni napori u razvijanju oblika mektebske nastave.Prusac). god. i sada je..mekteb mektebima. sutra će biti takav džemat i IZ-a u cjelini. u odnosu naspram onih koji nisu muslimani i konačno u odnosu naspram svih drugih Božijih stvorenja.. To su ilmihal od grupe autora. Danas se njihovi ideološki nasljednici ponovo bude u svojim nastojanjima da omalovaže mektebsku nastavu i da je po mogućnosti zatvore. iz godine u godinu biva sve veći. Ilmihal. izlazak mekteba iz okvira učionice. u BiH postojale se 1144 džamije. Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave.. Islamski kulturni centar Mostar. Uništeno je 614 džamija. Danas su oni postali vrlo vispreni u svojoj opakoj namjeri. u odnosu naspram drugih u islamu. Mekteb je prva instanca u socijalizaciji mlade ličnosti u džemat. što opet podrazumjeva znanje i spoznaju svoje pozicije. Hrvatsku i Sloveniju izdaje vrlo opširan i kvalitetan udžbenik za mektebe pod nazivom „Talimul islam“ od Redžep ef. Putem sredstava javnog informisanja. 557 mesdžida i 954 mekteba. u odboru IZ-e Zenica. Nastava se izvodi najčešće subotom i nedjeljom. Vrijeme agresije je ustvari označilo početak novog mekteba. pokretačka snaga u IZ-i. kao i modernizacija mektebske učionice novim tehničkim pomagalima. te nešto kasnije ilmihal od Mustafe ef. Rijaset IZ-e u BiH. 28 >>SELAM . Ali ove godine opšte destrukcije donijele su i nešto pozitivno. 1990. do 1995 god. 405 drugih vakufskih objekata. 69 mekteba. a koje bi bilo vezano isključivo za mekteb. formiranje ljetnih mektebskih škola u domovini. u Njemačkoj se svake godine održavaju redovna takmičenja na nivou oblasti kao i na saveznom nivou. Ubijeni su ili nestali 76 aktivnih imama. Takvim 2004. privatnim kućama. njegova uloga je nazamjenljiva bez obzira na vjeronauku u školama. UMJESTO ZAKLJUČKA Svijest o ulozi i značaju mekteba u očuvanju islamskog identiteta kroz burnu povijest Bošnjaka bila je. Ka novom mektebu. izbjegličkim centrima u to teško vrijeme bili dupke puni.. Onakav kakav nam je mekteb. Nakičević Omer. nastavnog predmeta islamska vjeronauka u osnovne škole. uvođenjem novog radnog mjesta u džemate. U cilju popularizacije mektebske nastave.god. sa izuzetkom nekih odbora IZ-e u centralnoj Bosni. Muminovića. Arapsko-islamska znanost i glavne škole od XV. Uslijedile su godine u kojima Bošnjaci krvlju ispisuju svoju historiju. god. usavršavanje muallimskog kadra. garažama. U toku agresije na BiH od 1992. I u tome ne biraju sredstva. god. s kojim je IZ-a BiH trenutno suočena. što dovoljno govori o činjenici koliko su imami dijaspore sa svojim džematima shvatili značaj mekteba. koji su zatvarali mektebe. ekološke sekcije.š. Dolazi do otvaranja velikog broja džemata i velikog broja djece u mektebu. organiziranje ekskurzija različitog tipa. ali bi i dobrano riješilo problem hiperprodukcije kadra. Pred samu agresiju na BiH iz štampe izlazi i knjiga „Koraci u islam“ Mustafe ef. poboljšalo bi kvalitet mektebske nastave. Ovaj period zapamćen je i po vraćanju. Javila se snažna potreba za duhovnom nadgradnjom. nešto kasnije štampa se „Ilmu-din“ od Bilal ef. Klance. Bilo je to 1992. Broj djece obuhvaćen mektebskom nastavom.

Dugi niz godina nastojimo da unaprijedimo mektebsku nastavu. Učenik od 10 ili 12 godina po prvi put dolazi na nastavu bez ikakvog znanja. i proučavanja. zauzetost roditelja. Uz definisanje ovog vremenskog perioda koje dijete treba da provede na nastavi se može donijeti nastavni plan i program koji bi bio raspoređen po godinama. procenti itd. Mnogi dođu na početku školske godine. 100 upisanih 50 redovnih. Mnogi učenici bi željeli da budu redovni ali ovdje kod nas pogotovo kod manje djece kao i onih koji stanuju daleko od džamije uvijek jedan od roditelja mora biti uz dijete da ga dovede u džamiju ili odvede kući. kod nas toga nema. Hodžić Kako unaprijediti mektebsku nastavu Z ahvaljujem se Allahu što nas je učio ummetom učenja. Zatim pored tog problema česti praznici. Npr. A što se tiče napuštanja mektebske nastave ono se dešava spontano kada se dijete osjeti odraslim ili smatra da je prevazišao nivo mekteba ili poslije završene prve hatme ili kada i sam roditelj smatra da je njegovo dijete već dovoljno odraslo. ali od svega izrečenenog nismo osjetili nikakve konkretne pomake niti velike promjene. sportske aktivnosti.mekteb Bilal ef. ali smo suočeni sa nizom problema koje bi trebali zajedničkim radom da otklonimo. negdje od pete. recimo u svim 6. Izvođenje mektebske nastave Mjesto na kojima se izvodi mektebska nastava su učionice koje su uglavnom neuvjetne ili su to džamije koje nemaju ni osnovnog pribora za nastavu. Normalno je da početak školske godine bude i početak mektebske. U školama. Neka je salavat i selam na najboljeg vjeroučitelja svih vremena koji nije ostavio nijedno dobro djelo a da nas na njega nije uputio niti ijedno loše djelo a da nas na njega nije upozorio. Naša djeca najčešće nisu ni po godinama raspoređena nego po napretku. negdje sa polaskom djeteta u školu. ali neki na samom kraju. isto tako stoje na putu redovnosti naših učenika. Ondje gdje su učenici raspoređeni u grupe svaka grupa dobije sat do dva nastave. kako da unaprijedimo mektebsku nastavu moramo se prije svega suočiti sa problemima na koje nailazimo kao i o mogućim konkretnim rješenjima. Neki su preopširni. Dakle naša djeca nemaju definisanu ni početnu ni završnu godinu. neki manjkavi. Gospodaru naš poduči nas onim što nam koristi i okoristi nas onim čime si nas podučio i podari nam pri svakom našem postupku razum i prisebnost. Ne postoji univerzalni model rada. Već smo imali nekoliko seminara bilo saveznog ili regionalnog karaktera koji su isključivo bili posvećeni mektebskoj pouci. Broj upisane djece se razlikuje od broja redovnih za 50%. Nauči drugi put. čitanja. neki izlaze iz okvira relanog. Svaki muallim ima svoj individualni pristup gdje postoji i razilaženja. Čak i oni centri koji posjeduju SELAM<< 29 . neki sa suretima i dovama. vađenje korijena. Šta sa njim? U koju grupu ga rasporediti? Šta je priritet u datom momentu? Koje je to znanje koje treba da usvoji? Nastavni program Programi koji su urađeni nisu idealni niti zadovoljavaju sve muallime. Kada pogledamo naše džemate vidimo jednu šarenolikost. Za mnoge imame mektebska pouka je veliki izazov pogotovo ovdje u dijaspori kada smo prinuđeni sami sobom kreirati nastavno gradivo koje treba da se usvoji kao i načine i metode rada koje treba da primjenimo. Naši problemi su sljedeći: Početak vjeronauke: U našim mektebima nažalost još ne postoji početna starosna dob kada je dijete obavezno da se upiše u mekteb kao ni završna dob kada ga dijete napušta. neki sa teorijskim dijelom neki sa praktičnim. Održavanje nastave i ne/redovnost Mektebska nastava se odvija u većini slučajeva subotom i nedjeljom. Da li je to dovoljno? Kakav je kvalitet nastave? Šta smo mi kao muallimi naučili našu djecu. šta smo im prenijeli? Da li je naš čas prošao samo onako reda radi uz svima nama poznato pitanje: Jesi li naučio? Nisam. Sa početkom nove školske godine započinje i nova mektebska godina. Neki smatraju da treba započeti sa Kur‘anom. Da bi odgovorili na pitanje.. Negdje se počinje od četvrte godine. ali i tu imamo šarenila. razredima u BW iz matematike se u prvom polugodištu rade razlomci. neki na sredini.

neka to bude donja granica 5 godina. Oni koji budu dolazili u toku godine ne odbijati ih. Mogu se uvesti korepeticije ako prostor i vrijeme to dopušta. kao što su tabla. projektori i kompjuteri. te da se izrade dnevnici kao i jedinstvene sveske za mektebsku nastavu. 3. Predlažem da Mešihat organizuje seminare gdje će biti pozvani pedagozi. Odrediti starosnu dob za polazak u mekteb kao i za napuštanje mekteba. a gornja 16. 6. 4. Upis se treba sprovoditi na početku svake godine i nastojati na samom početku upisati svu djecu za tekuću godinu. 2. 7.mekteb učionice suočavaju se sa problemom nedostatka nastavnih pomagala. KONKRETNI PRIJEDLOZI 1. edukativni posteri. Stimulisati napredak učenika kroz nagrade i pohvale. godina. Komisija za mektebsku nastavu bi trebala da sačini nastavni program i da ga podnese Mešihatu na usvajanje te da se shodno tome izradi udžbenik ili da se koristi postojeći. Iskoristiti dane za nastavu time što će djeca provesti što je moguće više vremena u džamiji. Svaki muallim treba da vodi evidenciju prisutnosti i da shodno tome ima uvida koliko djece dolazi redovno. 30 >>SELAM . Kao što u svakom poslu postoji nadogradnja stečenog znanja tako isto bi trebalo da bude i u našem poslu. Ako postoji mogućnost angažovati i dodatne muallime koji će pomoći u ovom procesu. Na kraju godine nagraditi one koji su najredovniji. Nužno je opremiti naše učionice svim mogućim pomagalima koje nalazimo po školama. sociolozi i uspješni muallimi koji bi nam prenijeli svoje iskustvo i da bi takvi seminari trebali s vremena na vrijeme se češće organizirati. 5. vazova i drugih kontakata na važnost redovnosti. Imam je taj koji određuje načine rada kao i gradivo koje treba da se usvoji. Moramo nastojati ondje gdje se može radvojiti učenike po grupama te ih rasporediti po razredima kako bi se moglo raditi u grupi. flomasteri. Predlažem odborima IZ da ozbiljno pristupe mektebskoj pouci i da svojim imamima a i našoj djeci nastoje obezbijediti adekvatne učionice i da kada je u pitanju mektebska pouka ne škrtare. Apelirati na svijest roditelja putem hutbi.

najuspješniji.“ Pristup nastavi je u većini slučajeva individualni.mekteb Asim ef. Faktori koji dodatno negativno utječu na prihvatanje mekteba jeste i jezička barijera između djece i mualli- ma. Također. Kolektivnog odnosno frontalnog realiziranja časa je jako malo i slabo se primjenjuje. U pitanju je gledište na dva metoda u najširem smislu te podjele. Kao vjerska i nacinalna manjina u prostoru gdje živimo. gdje se polaznicima svjesno ili nesvjesno pod plaštom vjerskoga učenja prenose kulturne. „odgaja i uči vjeri“ jednu generaciju. preko roditelja. Ovi pojmovi ili kovanice riječi. Rasprava o ovim metodama obavezno podrazumjeva tretiranje vremena i prostora. manje više prepuštene pojedincu. i najproduktivniji. Kako danas protiču dva ili tri sahata “naše vjeronauke . Ono što želim ovom prilikom ista- ći jeste i način rada. tako i od Zajednice. a to su tradicionalni i savremeni. a istovremeno najbolji način podučavanja vrijednostima koje naša vjera sadrži. Jelovac Vjeronauka danas i ovdje O vom prilikom je predviđen kratki referat o vjerskoj pouci. Zašto? Smatram da vrijeme u kojemu danas živimo. odnosno da se u okvirima zadatoga artikulira i predstavi samo tema koja je zadata. zadatu lekciju od zadnjega puta. pa čak izmedju djece i roditelja. Muallilm ima ili bi trebao imati na umu. historijske i druge činjenice koje počesto predstavljaju dodatni teret za djecu. polaznik se ispituje. i nacionalni centri. No sama višebrojnost naziva jeste čini se nastojanje ne bi li se pronašao smisao i stvarni cilj. obrazovanje. š. ovi nazivi bi trebali iukoliko da omeđe područje rada. sa ciljem da se upoznaju sa učenjima vjere u kojoj su rođeni ili koju su njihovi roditelji dobrovoljno prihvatili i žele da njihova djeca budu poučena istoj. Komunikacija sa učenicima je svedena na minimum. Nepostojanje zajedničkh udžbenika kod polaznika koji na vjeronauku donose svako svoj. a isti ilmihali u najviše slučajeva ne prate plan i program onog drugoga. pred kojima smo odgovorni. odnosno vjeronauci ili mektebu i mektepskoj nastavi. nacionalne. kao da se ne može zajednički odrediti i složiti oko jednoga imena predmeta? Ove razlike su prije svega u pedagoško. susreću se sa jednim svijetom koji im je nekako blizak ali s druge strane umnogome različit od svijeta u kojemu oni žive. u ovome slučaju vjera. Ovdje ću zastati na pojmovima obrazovanja i odgoja. kao što nam je poznato služe da se označi prenošenje znanja o vjeri na mlade tj. u dobroj mjeri isključuje primjenu samoga tradicionalnoga metoda. zdrave ličnosti što bi i trebao biti cilj svakoga obrazovanja. To je posebno uočljivo kod djeca koja prvi put dolaze na vjeronauku i iz perspektive njihove psihologije. a kojoj bi ta stečena znanja i iskustva u mektebu trebala pomoći u formiranju jedne. a kojim smo uglavnom mi vjeroučitelji podučavani. za rezultat ima izoliranost istih i njihove posjete džamiji se obično svode na bajramske i praznične. ako ju je savladao zadaje mu se nova ili se eventualno zadržava na staroj.metodičkom pristupu. koji ako osjete bilo kakav pritisak od strane muallima odlučuju se na nedolazak u mekteb. a i samih polaznika. nego i kulturni. da dolazak djece na pouku u potpunosti je stvar lične dobrovoljnosti i raspoloženja polaznika a što dodatno opterećuje kontinuiranost rada sa istima. koji se provodi u našim džamijama po pitanju mekteba. Ne čini li se da danas razlike u predstavljanju djeci učenja naše vjere upravo potvrđuje višebrojnost naziva ovoga zadatka. različit ilmihal. Individulni pristup u nastavi kombinovan sa neobaveznošću posjete časovima u mektebu dovodi počesto do brzoga zasićenja učenika. Naravno da je potreba SELAM<< 31 . To nepovoljno utiče na polaznike koji na taj način ne razvijaju osjećaj zajedništva i međusobnoga zbližavanja. Podrška roditelja koja bi u tom momentu igrala značajnu ulogu najčešće izostaje. jer u prostoru gdje živimo neovisnost i međusobno udaljavanje odraslih u ovom slučaju porodica. dva najvažnija faktora kada je u pitanju podučavanje tj. centri u kojima radimo su često ne samo vjerski centri u kojima podučavamo polaznike vrijednostima vjere. da na način za koji on smatra da je najprimjereniji. djecu. a koje se naziva vrijeme tehnološkog napretka ili kako ga nazivaju 3D vrijeme. Šta oni označavaju? Ovo su pojmovi kojima se želim ovim kratkim referatom pozabaviti i pokušati možda u jednoj diskusiji zajednički da ih artikuliramo ne bismo li ispunili smisao i svrhu emaneta koji je pred nas postavljen kako od Allaha dž. sutra.

da svoje potomstvo učimo i odgajamo vrijednostima koje krase bošnjački narod. igraju jednu od najznačajnijih uloga u kontinuiranome radu sa djecom posebno u manjim područjima i džematima u Bosni. Ovo smatram samo pokušajem ukazivanja. jer mekteb i džamija u svom primarnom cilju su mjesta gdje se obrazuje i odgaja istovremeno u istinskom smislu. no bojim se da mi počesto se u pola puta zamorimo i veoma dobre projekte započnemo. probleme sa kojima se najčešće susrećemo u našim džematima i sigurno nisu svi obuhvaćeni. odgojenom u vjeri prije svega“ Preneseno na mektepsku nastavu u džamijama imati ćemo učenike koji imaju jako razvijene sposobnosti memorije. Naravno ovdje treba naglasiti i odgovornost nadležnih institucija naše zajednice. koje bi trebale da se pozabave adekvatnim i prikladnim uređenjem zajedničkoga plana i programa za mektepsku nastavu. kao najvažniji korak i prvi preduslov za bilo kakav ozbiljan prisup reorganizaciji mektepske nastave u bilo kojem smislu jeste izgradnja sistema i institucija zajednice. Obzirom da je islamska zajednica jedina ozbiljna institucija u dijaspori. da su dječaci koji su bivali nekada među najboljim i djevojčice među najaktivnijim polaznicima. oblasnog do saveznoga nivoa. a time i mektebi koji će biti u funkciji odgajanja i obrazovanja budućih generacija u islamu. saznaji. u pet radnih dana. kada stiču znanje iz određene oblasti i kombiniraju teoriju i praksu. Uticaj okoline. Radom odnosno načinom rada. koje gotovo svaka naša generacija daje za slobodu i opstanak u jedinoj domovini koju imamo. prije svega nas ovdje u Njemačkoj jeste stalno poređenje sa radom u domovini. no svojim ponašanjem ili odnosom prema roditeljima ili potpunim prihvatanjem načina života sredine u kojoj žive. ali i zbog historijske odgovornosti prema žrtvama. Sigurno da sa islamskoga gledišta nemoguće je razdvojiti ova dva pojma. istaći će primjedbu „on ide u džamiju. koje smo putem naših džemata nekada i prisiljeni prenositi jednoj novoj generaciji u jednom novom vremenu i prostoru. danas manje više podrazumijeva samo takmičenje iz vjeronauke koje jeste u pravom smislu te riječi takmičenje. nego mnogo više praktičnog i zajedničkoga djelovanja polaznika. i zadatke koji im po prirodi i opredijeljenju pripadaju ne dopušta da rade i realiziraju na nivou koji bi predstavljao maksimum i kojima bi se ponosili. jer smatram da do toga treba zajednički doći. stabilne. to podrazumjeva kontrolu provođenja istoga od strane nadležne institucije. Barem kada je u pitanju vjerska pouka. klanja posti. ali sve do kraja ne dovedemo. da zadovolji proceduru protokola kako takvo nešto postoji nego plan koji bi se praktično provodio i teorijsko znanje primjenjivalo. Bez jake. na dugotrajnom planu jaki. od džematskog. Naravno. u džematima ima dovoljno. ali nikako putem mekteba ili vjerskih udžbenika namijenjenim našim polaznicima. i u dobroj mjeri su zasjenile istinski smisao i svrhu mekteba. Ovaj trodijelni nivo. metod ili navika kako se odvijala vjerska pouka u domovini u džematima u kojima se službovalo prije dolaska u dijasporu. kulturnog i drugog budućeg rada u dijaspori. Ovdje se vraćamo na mekteb. odnosno biti dio toga sistema i raditi na njegovu jačanju i što boljem lokalnom uvezivanju. i značaj toga pojma. pa preko Poslanikove izreke kako je on poslan da usavrši moral odnosno odgoj kod ljudi. pokazuju da je komponenta odgoja zakazala. socijalnog. Jasno je da je današnji naš mekteb preopterećen. normalno. obrazuj se“. Kakav ćemo rezultat imati ovakvim načinom rada? Kako prevazići ili blaže rečeno uskladiti brojnost sadržaja. a stoga ona vjerovatno trpi udarce i trenutno prolazi kroz turbulentno vrijeme. Nisam posebno pokušao ponuditi direktna rješenja u svakome navedenom slučaju. Prisjetimo se samo da djeca koja ovdje. smatram da jedino iz naših redova se mogu ponuditi alternative nacionalnog. koji su završili dva ili više stupnjeva vjeronauke. Stoga je neophodno da se uradi poseban plan i program rada sa polaznicima koji bi očitovao i zadovoljavao potrebe polaznika u dijaspori u ovome slučaju u Njemačkoj. funkcionalne krovne zajednice ili Mešihata duboko sam uvjeren. nećemo reći nepotrebnim informacijama. na rekao bih. Stoga nedostatak bilo kakvih organiziranih institucija kulturnog. se manje više prenijela u naše džemate ovdje. što je sigurno za pohvalu. a pri tome se zapostavio faktor prostora pa čak i vremena u kojemu žive polaznici ovdje u našim džematima i polaznici koje smo podučavali u domovini. No samo takmičenje je sigurno tema koja zahtijeva više vremena i prostora za elaborat. pa i političkoga karaktera čini islamsku zajednicu i džemate na neki način taocima i onima koji na kraju najviše ispaštaju. Primjera. ovdje u dijaspori ne znače mnogo ili gotovo ništa. Naravno plan koji ne bi bio samo teoretski tu. Faktor koji na određeni način opterećuje ili u najmanju ruku konstantno prati rad muallima u dijaspori. itd. Onoga mektepskog barem. nego stvarima i informacijama koje su manje važne i rekli bismo manje bitne. 32 >>SELAM . putem diskusije i razmjene iskustava. Od naših džematlija ćemo često čuti kada govore jedan o drugom mahom negativne stavove ili pak od onih koji nisu u džematu. pri stjecanju punoljetstva zapostavili ili potpuno napustili svoje porodice otuđili se ili pak zapali u teške bolesti ovisnosti. a s druge strane radi i priča stvari koje su u suprotnosti sa jednom odgojenom ličnosti. nažalost gdje počesto krilatica da je važno učestvovati se pretvara u najvažnije je pobijediti. mislim. i to rekli bismo posebno mi Bošnajci imamo taj zadatak. ako pogledamo samo prve objavljene ajete Qur`ana „uči. stabilni i organizirani džemati. gdje živimo. Na početku sam pomenuo pojmove odgoja i obrazovanja koji stoje ili bi trebalo da stoje u direktnoj vezi.mekteb prenošenja ovih svijetovnih vrijednosti na djecu ovdje gdje se rađaju i žive itekako potrebna. No. a o njoj se već na neki način i započela rasprava barem na našoj oblasti. Ta nastava ne bi sadržavala samo teorijski dio. da se neće izgraditi. pa i porodice koji. dva su dana škole a tri dana praktičnoga rada.

U kategoriji do 16 godina poredak je bio sljedeći. Prvo mjesto u kategoriji do 11 godina je osvojio džemat Nürnberg.K. Do 11. Savezno takmičenje rema istom principu je održano i savezno takmičenje u Frankfurtu gdje je učešća uzelo 7 džemata a poredak je u oblasti testiranja bio sljedeći. do 16. drugo Hodžić Burhanu I. drugo Sindelfingenu i treće I. U kategoriji do 16 godina prvo mjesto je zauzela Aljović Anesa iz IKZ Stuttgart. U kategoriji do 12 godina prvo mjesto je osvojila Šehić Jasmina iz I. Nakon ispravljanja testova i bodovanja poredak na regionalnom takmičenju je bio sljedeći. a drugo mjesto Hodžić Burhan iz I. Ukupni pobjednik je ekipa džemata Kamp-Lintfort. drugo Nürnebrgu i treće Dortmundu. Prva grupa su takmičari do 11. godina prvo mjesto je osvojila Bašić Lejla džemat Sindelfingen. Ulm i treće Mujkanović Behaudinu džemat Sabur. Ulm. Ulmu. mjesto je pripalo džematu Kamp-Lintfort. U kategoriji do 12 godina prvo mjesto je osvojio džemat Tuttlingen. Dok su stariji učenici morali poznavati sureta do Suretuz- U Regionalno i savezno takmičenje iz meketbske pouke Zilazale.K.C. godina. Prvo P SELAM<< 33 . drugo Kircheimteck i treće I. Ulm. Takmičari su ove godine bili podijeljeni u dvije starosne grupe. Ulm.K. drugo džemat SaburMinhen i treće džemat Tuttlingen. Juna 2010 je održano regionalno tamičenje iz meketepske pouke za regiju Stuttgart gdje je učešća na takmičenju uzelo sedam džemata. dok je iz oblasti učenja Kur’ana bilo pojedinačno nastupanje. Takmičenje se odvijalo u dvije discipline a to su testovi iz ibadata i takmičenje iz učenja Kur›ana. a druga od 12. Mlađi takmičari su morali znati napamet posljednjih deset sura iz Kur’ana i suru Jasin da uče gledajući. U kategoriji do 16 godina prvo mjesto je pripalo Aljović Anesi IKZ Stuttgart.K. godina. drugo mjesto je bila Bašić Lejla iz džemata Sindelfingen. U kiraetu poredak je bio sljedeći.mekteb džematu IZ u Tuttlingenu 13.K.C. U prvoj kategoriji takmičarska ekipa je brojala dva člana koji su se međusobno mogli dogovarati prilikom izrade testova. drugo Čokić Sedad džemat Dortmund i treće mjesto Šehić Jasmina I. U kategoriji do 16 godina prvo mjesto je pripalo IKZ Stuttgartu.C.C. Ulm.C.C.K. zatim jedno ašere te učenje svake prve stranice od svakog džuza. Nakon završenog testiranja je započelo takmičenje iz učenja Kur›ana gdje su takmičari ostvarili sljedeći rezultat.

dr. dr. g. Govoreći o ulozi imama u . predstavnici evangelističke i katoličke crkve. tako su predavanja imala političku. što je bio pokazatelj o velikoj zainteresovanosti njemačke javnosti o pitanjima na koja je konferencija trebala da ponudi odgovore. otvorila jedan novi proces u rješavanju pitanja vezanih za islam i muslimane. Bülent Uçar i prof.2010. Organizator Konferencije je bio Zentrum für Interkulturelle Islamstudium pod rukovodstvom prof. Posebnu pažnju je imalo predavanje prof.dijalog DIJALOG. do 27. Uçar je u svom govoru naglasio važnost ustrajnosti odgovornih ljudi da se ovaj projekat nastavi. Među predavačima su bili i dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu prof. jasno naglasio poteškoće s kojima se zapadna društva susreću kada je riječ o ulozi i profilu imama u ovom vremenu.02. Među učesnicima od kojih je većina bila univerzitetskih profesora. održana Konferencija o obrazovanju imama u Njemačkoj.02. Ismet Bušatlić i prof. prof. teološku i socijalnu dimenziju. hfz. KONFERENCIJE I SEMINARI Konferencija o obrazovanju imama u Njemačkoj Priredio: Muhamed Baščelić N 34 >>SELAM a Univerzitetu Osnabrück je od 25. Prvi dan Konferencije i svečano otvorenje bilo je popraćeno ve- likom pažnjom medija. dr. politike. muslimanskih krovnih organizacija. mogli su se čuti tonovi od euforičnog optimizma do skeptičnosti i realizma. dr. Fadil Fazlić. koji je u svom presjeku historijske i sadašnje uloge imama u društvu. pravnu. Obrazovanje imama u Njemačkoj je nakon odluke Naučnog vijeća Njemačke da se pri univerzitetima u Njemackoj počne sa osnivanjem Fakulteta za islamske studije. Razumijevajući senzibilnost pitanja islamske teologije nezaobilazno je susretanje sa muslimanskom raznolikošću u kulturnom i tradicijskom smislu. Buštalića. S obzirom da su na konferenciji bili prisutni predstavnici države. Iako se dugo očekivalo da ovakva odluka dobije i svoj zvanični karakter. Raufa Caylana.

raspravljano je o jezičkom. istakao je prof. O izazovima budućnosti i ulozi imama te njegovog obrazovanja u Evropi. Među zvanicama i učesnicima Konferencije bili su imami bošnjačkih džemata u Osnabrücku Ejub ef. a džematlijama se poslije džume namaza obratio prof. socijalizmu. Mogućnostima dopunjavanja i pomaganja u interreligijskim približavanjima. tiranizmu i demokratskom društvu.dijalog prošlosti na evropskim prostorima prof. često se gubi iz vida da je većina imam u Europi društveno korisna i poželjna a da se njihov rad malo cijeni. Mi smo narod koji može kada hoće i to treba naglašavati u svakoj prilici. Ali. kapitalizmu. po rangu veće institucije koje čine okosnicu rada islamske zajednice u BiH. obećanje i planovi organizatora da svi referati budu objavljeni u posebom zborniku radova. Današnja slika imama je do te mjere medijski exploatisana da su imami postali medijska exkluzivnost u svome radu. pokazala je dosljednost i opravdanost postojanja kolektivne brige o imamima. pedagoškom i psihološkom instrumentariju u kršćanstvu i islamu. bez obzira šta im se događalo na vanjskom i unutrašnjem organizacijskom i političkom nivou. pravdajući svoj nedolazak posjedovanjem vlastite infrastrukture u obrazovanju imama na prostorima Njemačke. Esnaf Begić. Iako bi se mogao napisati osvrt na sve podnešene referate. Murtić i imam u Bohumu Redžo ef. uvijek gledali naprijed i bilježili uspjehe. tražila je od imama posebnost u njihovom radu. Bušatlić je naglasio nekoliko epoha koje su bile posebno važne za imame u Bosni i Hercegovini. da je iz perspektive društvenog i teološkog aspekta opravdano tematiziranje sadašnjeg stanja i postavljanja temelja za bolji društveni diskurs prema islamu i muslimanima. Šekić. feudalizmu. materijalnim i intelektualnim resursima kod muslimana kao i načinima finansiranja postojeće muslimanske infrastrukture. SELAM<< 35 . Treće. Drugo. Ako bismo pravili kratak presjek ciljeva ove Konferencije. Referati koje su podnijeli profesori sa FIN-a su bili pripremljeni na njemačkom jeziku. institucionalno je „izrodio“. prof. Bušatlić. Klanco. Uloga imama u različitim društvenim sistemima. Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj aktivno prati proces nastanka spomenutih institucija. pravila. onda bismo sa sigurnošću mogli istaći. Islamsko nasljeđe i obrazovna tradicija koju imaju Bošnjaci. spektar tema koje su obuhvaćene ovom konferencijom se kretao od sadržaja teološkog studija. Drugi dan Konferencije je bio u petak. hfz. pri tome poštujući sve teološke. Prof. Bušatlić i u obraćanju istakao značaj učešća Bošnjaka u društvenim kretanjima jedne zemlje. Klanco i generalni sekretar Muhamed Baščelić. a na konferenciji u Osnabrücku su je predstavljali muftija Mustafa ef. Iskustvo bosanskih imama govori o suživotu i toleranciji ali i svojevrsnoj odanosti vlastitoj vjeri i tradiciji. fakti pokazuju da ima i onih imama koji zaokupljaju javnost svojim neodgovornim ponašanjem. u kontekstu institucionalne brige o obrazovanju imama u svakom vremenu. Historija nas uči da su Bošnjaci. a iste je uz prisustvo profesora pročitao hfz. govorilo se o pravnim mogućnostima. od skora wissenschaftliher Mitarbeiter na Univerzitetu Osnabrück. Sigurno je da je bilo i onih muslimanskih organizacija koje su odbile da učestvuju na ovoj konferenciji. tehnika. pedagoško-psihološke i humanističke obrazovne segmente. Taj bosanki specifikum na prostoru Europe. uzusa u učenju Kur`ana (kiraet) do lanca prenosilaca hadisa (seneda) i uslova za tumače Kur`ana (mufesir). obradovaće šire društvene elite svojim sadržajem iz više razloga: Prvo. Usljed takvog odnosa medija prema imamu. Džumu je imamio muftija Mustafa ef. Buštalić je naveo da u Zapadnoj Evropi još ne postoji institucija koja bi se ozbiljno i u duhu islamskog učenja brinula o obrazovanju imama. Fazlić je govorio o povijesnoj ulozi medrese u njenom razvoju u Bosni i Hercegovini. pa je odnos prema imamu postala prava umjetnost. Medij po prirodi voli senzaciju. pa su bošnjački predstavnici iskoristili priliku da posjete džemat „Saraj Bosna“ u Osnabrücku.

Bošnjaci govore bosanskim jezikom. Bathinus flumen. Naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva u antičkim dokumentima poznat kao: Bathinus i Basan. Dolaskom Osmanlijske imperije masovno su prihvatili islam. Muslimani – Bošnjaci (danas se ova dva termina u BiH poistovjećuju) su južnoslavenski narod. onda je asimilacija potpuna. Švicarska ili Njemačka. Integracija je u svakom slučaju poželjna jer ona omogućuje strancima da zadrže sve odlike koje ih čine posebnim ona im omogućuje da sačuvaju svoj jezik. a sa naučno-istraživačkog aspekta veoma zahtjevno. te se služe latinicom i ćirilicom. vjerskoj te jezičkoj okolini. jer se pokazalo da je vjera jedan od najjačih faktora za očuvanje svog vlastitog identiteta.integracija ili asimilacija Priredili: Hodžić Bilal. Nažalost nailazimo na dosta primjera asimilacije gdje jednostavno gubimo naše ljude koji se utapaju u njemačko društvo brišući sve one odlike koje su ga činile posebnim. Bošnjaci su svoje ime izveli iz imena Bosna. Vode porijeklo od srednjovjekovnih Slavena koji su nastanjivali tadašnju Bosnu. Bošnjaci danas Agresija na BiH je učinila da ogroman dio stanovništva napusti zemlju. Mnogi su uvidjeli da će ostati ovdje u Njemačkoj ili do svoje smrti ili čvrsto vezani za nju sa dužim periodima boravka u njoj a jednim manjim dijelom u BiH. Prva generacija je živjela u raznim vidovima izolacije. ali se nisu smatrali dijelom tog društva. korijene. svoj jezik. Kao što se stari mostarski most srušio u vodu pogođen granatom tako se i san Bošnjaka o povratku u svoju domovinu srušio ratom. Zbog tog razloga prva generacija je više živjela u izolaciji okrenuta svim svojim bićem ka domovini uz mali procenat integrisanosti u postojeće društvo. Identitet bosanskih muslimana Istraživati identitet jedne nacije ili istraživati identitet jedne vjerske skupine je u svakom slučaju izuzetno osjetljivo. Asimilacijom se zaboravljaju svoji korijeni. Mnogo je definicija riječi identitet. kulturu. prve generacije bilo veoma teško. Sandžaku. Nedosanjani san o konačnom povratku je stalno bio u mislima prve generacije koja je imala jedini cilj da se materijalno situira te da se za par godina vrati svojoj rodnoj grudi. manjim dijelom na Kosovu i Makedoniji. Većinu Bošnjaka čine muslimani. poštujući zakon i tradiciju zemlje u kojoj se nalaze i time postaju aktivni učesnici društva u kojem se nalaze. dok se druga generacija veoma dobro integrisala a treća generacija je zakoračila u proces asimilacije. kultura i tradicija tako da pojedinci postaju pripadnici naroda u kojem žive. kako kod onih u domovini tako i kod onih u dijaspori. Bošnjaci su morali da odgovore izazovima novog društva te da se u njega integrišu. podudaranje ili potpuna jednakost. Ipak nacionalna svijest je prisutna. rodoslov tj. Našavši se u novoj društvenoj. a uglavnom se prevodi sa riječima istovjetnost. Veliki 36 >>SELAM . Kao nacija pripadaju kako evropskom tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu. još kada se tome pridoda uzimanje njemačkog državljanstva uz nemogućnost zadržavanja bosanskog. Bošnjaci su se našli pred velikim izazovom ili se integrisati u društvo ili se asimilirati. Da bi barem donekle shvatili i pokušali ući u suštinu zadane teme. Gračić Džafer i Omeragić Bahrudin BOŠNJACI U NJEMAČKOJ između integracije i asimilacije P očetkom sedamdesetih godina sa olakšavanjem putovanja u inostranstvo veliki broj Bošnjaka uglavnom vođeni ekonomskim razlozima napuštaju svoju matičnu zemlju Bosnu i Hercegovinu i nastanjaju se privremeno u zemljama zapadne Evrope kao što su Austrija. Asimilacija sa druge strane je brisanje svog identiteta i zamjena za neki novi. kulturnoj. Putem integracije stranci se uklapaju u postojeće društvo ovladavajući stranim jezikom. koji uglavnom živi u Bosni i Hercegovini. „ustanoviti nečiji identitet“ – ustanoviti da li je neko zaista osoba o kojoj se radi. a nazivali su se Bošnjanima. Dijaspora se formirala i osnažila u periodu za vrijeme i poslije agresije. U oba slučaja naziv se odnosi na rijeku Bosnu. tradiciju a pogotovo vjeru. što je pripadnicima takozvanih Gastarbeitera tj. jer su mnogi živjeli u novom društvu. Nakon više od pola životnog vijeka provodenog u tuđini i rađanja djece pa i unučadi i nakon nemogućnosti povratka na svoja prijeratna imanja. Identitet je ustvari ustanoviti porijeklo. potrebno je istražiti šta ustvari sa jezičko-etimološkog polazišta znači riječ identitet. dok je manji broj agnostika i ateista.

integracija ili asimilacija
dio Bošnjaka sada živi u USA gdje u pojedinim gradovima čine značajnu populaciju tamošnjeg stanovnoštva, te po Evropi i Australiji. Borba za Muslimansko–Bošnjački identitet se nastavlja, ali sada u potpuno promjenjenim okolnostima. Moramo shvatiti i iskoristiti ogromnu snagu i potencijal dijaspore, ali i biti veoma oprezni od sve prisutnije asimilacije i gubljenja identiteta, a sve pod izgovorom globalizacije, i intergracije u društva u kojima žive. Integracija i asimilacija jezička i stručna definicija Prema Bratoljubu Klaiću integracija je izvedeno iz latinskog jezika (integer-netaknut, sav, čitav) ili spajanje nekih dijelova u cjelinu, tj. integrirati spojiti nešto u neku cjelinu, napraviti nešto cijelo, čitavo. Integracija izvedeno iz latinskog znači ponovo uspostaviti, a u njemačkom prijevodu to je uspostavljanje cjeline, usavršavanje. obnoviti Njemačku. „Prvi ugovor o dovođenju radne snage je potpisan 22. decembra 1955 godine između Savezne republike Njemačke i Italije i time je otpočeo period mačkoj je bio i veliki broj bosanskih muslimana, koji rukovođeni prije svega ekonomskim razlozima privremeno napuštaju svoju domovinu kako bi se nakon nekoliko godina vratili u nju. Prvi Bošnjaci koji su došli u Njemačku nisu imali namjeru da u njoj ostanu duže vrijeme i da zbog toga nisu uopšte težili integraciji nego su živjeli izolirani ne smatrajući se nikada dijelom tog društva. Svi oni koji su dolazili u Njemačku su bili najčešće smješteni u barakama i kontejnerima. Dolazili su sami bez porodica sa veoma niskim stupnjem obrazovanja i sa istim snom, a to je zaraditi nešto novaca i vratiti se u domovinu. Ove radničke grupe su najčešće bile raspoređene shodno nacionalnoj pripadnosti, gdje bi svaka grupa imala svog prevodica koji bi rješavao njihove probleme koje usljed nepoznavanja jezika nisu mogli riješiti. Mnogi se nisu ni trudili da nauče jezik zemlje koju će „sutra“ napustiti, prevodioc je bio tu ili bi se naučilo samo ono što je bilo neophodno za posao. Kao što smo spomenuli, mnogi su bili bez porodica. Neki su osnivali porodice koje bi ostajale u Bosni, djeca su se rađala, odrastala i školovala u Bosni. Mali broj se odlučio da svog životnog druga i svoju djecu dovede u Njemačku, jer su se bojali da se neće „poćafiriti“ i da se žene neće moralno iskvariti. Dakle, još među prvim generacijama je postojala bojazan od asimilacije. Živjeli su izolirano od društva i društvenih kretanja jer je i sama Njemačka gledala na njih kao na privremenu radnu snagu, koju će kada dođe vrijeme vratiti u njihove matične zemlje. Međutim, val stranaca koji dolazi u Njemačku raste iz dana u dan. U Njemačkoj se počinje

Asimilacija
Asimilacija označava stapanje raznih društvenih grupa. Empirijski stoji kao stapanje manjine sa većinom u prvom planu. Asimilacija se može kretati na kulturalnom nivou (preuzimanje jezika, običaja i sl.) strukturalnom (uklapanju u školski sistem i tržište rada) socijalnom (kontakt sa članovima drugih grupa) i emotivnom (identifikacija sa drugim grupama). Dolazak Bošnjaka u Njemačkuprva generacija-Gastarbeiteri1 Nakon završetka Drugog svjetskog rata ukazala se potreba za dovođenjem radne snage koja će
1 Radnička snaga koja je dovođena početkom 50-ih godina na privremeni rad u Njemačku.

„Gastarbeitera.“2 Zatim su uslijedili novi ugovori sa drugim zemljama. Nakon sklapanja ugovora između Njemačke i Jugoslavije 1968 godine bio je omogućen dolazak radne snage iz cijele Jugoslavije. Među onima koji su svoju nafaku potražili u Nje2 Finkelstein Kerstin E. Eingewandert Deutschlands „Parallelgesellschaften“, 2006, str. 14.

SELAM<<

37

integracija ili asimilacija
osjećati prva veća ekonomska kriza sedamdesetih godina gdje se javlja ideja o deportiranju Gastarbeitera u njihove matične zemlje. Ponuđena je bila i takozvana „Pomoć za povratak“3 u visini od 10 500 DM što veliki broj Gastarbeitera nije prihvatio. Ova činjenica nam pokazuje, da po prvi put Gastarbeiteri počinju da razmišljaju o ostanku u Njemačkoj. Veoma bitan razlog koji je zapečatio sudbinu na hiljade Bošnjaka prve generacije da ostanu u Njemačkoj je bio krvavi rat od 1992 do 1995 godine, koji pored toga što je uništio infrastruktruru, domove, on je istovremeno i spojio veliki broj gastarbeiterskih porodica. Mnogi Gastarbeiteri su tokom rata doveli svoje porodice u Njemačku, za koje su najčešće vezivali svoj povratak u domovinu. Ostala je još samo ljubav prema rodnoj grudi kao spona između njih i domovine. upravom Federacije se može vratiti, ali mali broj Bošnjaka se uistinu vraća, jer ekonomske prilike u domovini su nestabilne. Njemačka započinje sa prisilnim deportacijama u matičnu zemlju ili u neku treću kao što su Amerika, Kanada, Australija i dr. Bošnjaci su mogli da biraju između dvije opcije: ili se vratiti u domovinu ili otići u treću zemlju. Mnogi se odlučuju za ovu drugu opciju. Neki uspjevaju putem advokata da ostanu u Njemačkoj, a neki koji su bili u radnom odnosu dobivaju pravo da ostanu. Time i ova druga generacija odlučuje da ostane u Njemačkoj i da se pokuša integrisati u društvo, što im je daleko bolje uspjelo nego prvoj generaciji. Između pripadnika drugog većeg talasa danas imamo ne samo fizičke radnike koji rade po firmama nego i doktora, medicinskog osoblja, profesora i drugih zanimanja. Od obje ove spomenute generacije imamo i drugu generaciju tj. djecu od kojih su neka rođena u Bosni i koji imaju uspomene na svoju domovinu. Ona djeca koja su rođena u Njemačkoj Bosnu doživljavaju kao mjesto u kojem su se njihovi roditelji rodili, ili mjesto gdje nena i dedo žive. Dakle ona nemaju nikakvih uspomena iz djetinjstva koje ih vežu za Bosnu i Hercegovinu prije rata. Djeca su za razliku od većine roditelja veoma dobro integrisana, govore bolje njemački nego bosanski. U porodicama se njeguje naša kultura i tradicija iako imamo i slučajeva gdje se počinje gubiti identitet, gdje se zaboravlja na maternji bosanski jezik i gdje umjesto islamskih blagdana sve više mjesto zauzimaju Nova godina, Uskrs, i drugi praznici. Pored prve i druge generacije u Njemačkoj stasava i treća generacija naše djece koja se rađaju u Njemačkoj i samim rođenjem dobivaju njemačko državljanstvo čega se malo ko odriče. Jedno je sigurno, a to je da će ovim putem Bosna izgubiti mnogo svojih građana bar u nacionalnom smislu i na papiru, imaće Bošnjaka u srcu što kada se radi o popisu stanovnika ili glasanju nema nikakve važnosti. Interesantni su rezultati ankete koja je sprovedena među djecom u islamskom kulturnom centru Ulm u dobi između 6 godina i 17 godina. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije starosne grupe. Prva grupa su djeca do 12 godina koja je brojala 25 djece i druga djeca od 12 do 17 godina koja je brojala 19 djece. Ovo su neka od pitanja na koja su djeca odgovorila. (Tabela 1) Ovo su samo neki od pokazatelja među drugom i trećom generacijom koji nam govore o emocionalnoj vezanosti za Bosnu i Hercegovinu koja će vjerovatno s vremenom da se smanji kada djeca budu realnije gledala na svijet i kada bude manje onoga što ih vezuje za domovinu kao što su prijatelji te bliža i dalja rodbina.

Rat u BiH i dolazak Bošnjaka u Njemačku
Naveli smo da je prvi veći talas naših ljudi iz Bosne i Heregovine u SRNJ započeo još 1968. godine i da je sa manjim ili većim intenzitetom tekao sve do izbijanja rata u Bosni. Nakon krvave agresije započele su teći rijeke bosanskohercegovačkih izbjeglica od kojih su mnogi svoj drugi dom pronašli u Njemačkoj. Za razliku od prve generacije koja je dolazila rukovođena ekonomskim razlozima i među kojima je bio nizak nivo obrazovanja druga generacija je dolazila prisilno i među njom je bilo visoko obrazovanih ljudi raznih profila. Među tim muhadžirima je bilo onih koji su sa nestrpljenjem čekali kraj rata kako bi se mogli što prije vratiti u svoje domove. Rat je potrajao duže nego što su se nadali. Mnogi su preživljavali od socijalne pomoći koja nije bila dovoljna, zato su potražili posao kako bi se nešto ušedilo te kada dođe vrijeme za povratak da se imaju sa nečim vratiti. Rat se završio. Na teritorije pod
3 „Rückerhilfe“ Ibid, str. 22.

Primjeri integracije i asimilacije - Jezik
Jedan od faktora koji čini jednu skupinu specifičnom i izdvaja je od ostalih jeste zasigurno jezik. Bosan-

Tabela 1

Da li bi volio ići u Bosni u školu? Ispitanici do 12 godina Ispitanici od 12 do 17 godina Ne 60% Da 40% Ne 100% Da 0% Šta više voliš Bosnu ili Njemačku? Ispitanici do 12 godina Ispitanici od 12 do 17 godina Njemačku Bosnu Oboje Njemačku Bosnu Oboje 4% 60% 36% 21% 73% 5%

38

>>SELAM

integracija ili asimilacija
ski jezik je jezik Bošnjaka i svih drugih ljudi iz Bosne i Hercegovine koji ga pod tim imenom osjećaju svojim. Bosanskim jezikom govori oko 2 do 2,4 miliona ljudi: u Bosni i Hercegovini (1,7-1,8 milion), Srbiji i Crnoj Gori (245.000) i Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi (150.000), te neutvrđen broj iseljenika u Turskoj (neki izvori pretpostavljaju 100.000 do 200.000 govornika). U bosanskom jeziku se koriste dva ravnopravna pisma: latinica i ćirilica. Bosanski jezik pripada grupi slavenskih jezika sa velikim udjelom arabizama, turcizama kao i drugih jezika koji su i dan danas u širokoj upotrebi i za koje ne postoje ili se ne koriste drugi izrazi kao npr. džamija, munara, findžan, kahva, (arapske riječi) jorgan, peškir, kašika, džemper i dr., (turske riječi), štekdoza, kabal, lampa (njemačke riječi). Pojedini arabizmi i turcizmi polahko izumiru iz upotrebe i zamjenjuju ih novi izrazi kao što su prozor umjesto pendžer, stepenice umjesto basamaci, pantalone umjesto šalvare i dr. Sve ove izraze navodimo zbog toga što veliki broj bosanskih muslimana druge i treće generacije uopšte ne znaju šta one znače, pa čak ni izraze koji su tipično bosanski kao npr. riječ imovina itsl. Živeći ovdje na zapadu gdje se koristi njemački jezik, gdje se gledaju njemački programi kako od strane naše djece tako i odraslih, bosanski jezik među njima polahko izumire. Ovdje ne govorimo samo o turcizmima ili arabizmima nego o sasvim normalnim i uobičajenim riječima koje svakodnevno koristimo. Sljedeća tabela nam pokazuje koliko je dobro poznavanje bosanskog jezika kod odraslih a koliko kod djece. U anketi je uzelo učešća 28 osoba. (Tabela 1a) Iz dan u dan sve je manje pripadnika prve generacije Bošnjaka koji duboko u sebi baštine bosanski jezik i koji su zbog čestih posjeta domovini a i zbog slabe integracije u njemačko društvo očuvali bosanski jezik. Danas su oni nene i dede koji još uvijek komuniciraju sa svo-

Tabela 1a

Tabela 1b

jom djecom kao i sa unučadima isključivo na bosanskom jeziku. Njihova djeca koja su ili u Bosni ili u Njemačkoj rođena i koja su pohađala njemačke škole daleko više i bolje govore njemački jezik od svog maternjeg. Treća generacija djece koja su rođena u Njemačkoj, doživljava njemački jezik kao svoj vlastiti u kojem se bolje snalaze, kojim komuniciraju sa svojim vršnjacima, ali isto tako i sa velikim brojem roditelja koji ne insistiraju na upotrebi bosanskog jezika. Kod ove generacije je primjetna upotreba jedne vrste mješavine između bosanskog i njemačkog jezika tzv., „Gebrochenedeutsch“, gdje djeca koriste njemačke riječi i stavljaju ih u bosanske padeže. Na pitanje kojom se nogom izlazi iz džamije jedna djevojčica je odgovorila sa linkom (lijevom). Ili na pitanje šta radi tvoja majka, dijete odgovara: Ona bugelnuje (pegla) ili na pitanje gdje je babo? Dijete odgovara, on je zu Hause (kod kuće), ovakvih i slič-

nih primjera ima mnogo. Anketa koja je sprovedena u našim džematima nam pokazuje da naša djeca daleko bolje govore njemački nego bosanski jezik. (Tabela 1b) Sve je više poziva od strane roditelja pa čak i imama da se mektebska nastava održava samo na njemačkom jeziku ili da se koriste dvojezični udžbenici. U nekim sredinama postoje i djeluju dopunske škole bosanskog jezika koje nisu obaveznog karaktera, tako da samo jedan mali broj naše djece biva obuhvaćen tim programom. U onim sredinama gdje porodica posvećuje pažnju očuvanju bosanskog jezika, gdje postoje jaka bosanska udruženja i džemati koji se redovno druže sprovodeći razne kulturne i društvene aktivnosti, bosanski jezik se njeguje i čuva od zaborava. Općenito možemo reći da Bošnjaci iz generacije u generaciju po-

SELAM<<

39

„vikend-džemati“ što znači da nemaju stalnog već honorarno angažiranog imama u vrijeme vikenda. vremenom i kroz kulturno iskustvo je još 40 >>SELAM .g. i sa slabim kulturnim nasljeđem i sa niskom naobrazbom Alaga Dervišević kaže: „Prema nekim pokazeteljima njih više od 90% bilo je sa nepotpunom osnovnom školom. a 15 su tzv. Bošnjaci i jednim dijelom Albanci su Rohr Rolf Heiderich Gerhart. muzika i arhitektura. Senad Agić kaže: „Generacije useljenika su odgajane pod utjecajem znatno drugačije kulture. 1978. jer mnogi džemati ne upražnjavaju samo vjerske nego čak i kulturne i sportske aktivnosti. Tako u januaru 1994. Naša djeca daleko bolje razumiju njemački jezik od bosanskog. Stanje sa trećom generacijom je u pogledu našeg književnog iščitavanja još poraznije. na području SR Njemačke boravi tadašnji naibu-r-reis dr. pirsing na ušima itd. Klanco. Dr. „Prvi džemat na području SR Njemačke osnovan je u Aachenu. Agresijom na Bosnu i Hercegovinu. Putem KUD-ova se nastoji makar jedan dio naše kulture održati. Nakon toga. a gdje sve češće možemo vidjeti našu omladinu koja slijedi zapadnu kulturu (široke hlače. b. od toga 49 je sa stalnim angažmanom i dekretiranim imamima. Uzevši u prosjeku. te uvjetovano i nizom drugih faktora. Sljedeća tabela nam pokazuje razvoj govornih sposobnosti kod stranaca. buđenjem vjerske svijesti. Nepozavajući dovoljno ni svoj vlastiti jezik. bosanski muslimani u dijaspori se ne mogu pohvaliti da su narod koji voli mnogo da čita. Druga generacija razvija nove poglede i prema kulturi svojih roditelja i prema kulturi u kojoj su odrasli. Imajući u vidu da prvi gasarbajteri koji su došli u Njemačku su bili uglavnom neobrazovani.). Veoma mali broj sa srednjom. nikada nisu uspjeli u potpunosti savladati jezik zemlje u koju su došli. Dokaz za to su naši džemati širom dijaspore koji su danas postali daleko više od običnih džamija. od onih koji su ostali u zemlji porijekla. dolaskom većeg broja prognanih iz Bosne i Hercegovine.g. str. često otkrivajući da je kultura zemlje u koju su se uselili strana njihovim pogledima na svijet. januara 1994. U tom periodu. počevši sa književnošću. Cerić i na sastanku imama sa područja SR Njemačke na dužnost Glavnog imama imenuje Mustafu ef. folklorom pa do samog načina odijevanj. broj džemata se u periodu od 1992. Ausländerfragen kontrovers. Treća generacija. tačnije 10. Mustafa ef. U periodu pred agresiju na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Usmeno narodno stvaralaštvo. a sasvim malo ili nikako neka druga vrsta literature. nastaju i džemati u drugim gradovima Njemačke. U svim vremenima su se orga4 nizirala kulturno-umjetnička društva od kojih su neka veoma aktivna. Činjenice do kojih dolazimo nas upućuju da se na ovom polju sve više udaljavamo od naše originalne bosanske kulture i tradicije.181 raspolagali sa nekih 20 džemata na području SR Njemačke. te sprečava proces asmilacije a ujedno omogućava veoma uspješnu integraciju. slikarstvo. U Njemačkoj danas ima 64 džemata. ubrzano povećava. Vjera U našem uvodu smo naveli da je vjera najjači elemenat koji pomaže održavanju vlastitog identiteta. tako da se uglavnom među njima čitaju djela na njemačkom jeziku.“ Upravo je ovo mogli bismo reći osnovni razlog zbog čega je nivo kulture kao i brige za kulturno nasljeđe i njegovo očuvanje u dijaspori izrazito slabo. uglavnom bez koordiniranih inicijativa iz tadašnjih organa Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji. muzikom. broj džemata Bošnjaka na području SR Njemačke dostiže cifru od nekih 50 džemata. Useljenička generacija pridržavala se znatno više religije. Najbolji pokazetelj jeste literatura na bosanskom jeziku gdje se uglavnom traže vjerske knjige (najčešće ilmihal ili zbirka dova).g. kačketi. Interesantno je da stepen religioznosti kod prve generacije je najjače izražen i da ta tendencija iz generacije u generaciju opada. Kao rezultat toga oni počinju preispitivati i cijeniti svoju maternju kulturu čiji je nukleus često bila religija. višom ili visokom stručnom spremom. Umjetničko stvaralaštvo-književnost. kao i u načinu odnosa spram života. dok treća generacija je više okrenuta ka engleskim ili eventualno njemačkim pjesmama. a oni sa naučnim stepenom obrazovanja se mogu na prste izbrojati. Pjesma sevdalinka kao orginalni izraz bosanske usmene književnosti i tradicije još živi sa pripadnicima prve i druge generacije.integracija ili asimilacija boljšavaju stepen poznavanja njemačkog jezika. godine. te su tako ostali uskraćeni za daljnje usavršavanje i sistematsko obrazovanje. znatno udaljenija od prve nego druga generacija. barem u oblasti vjerovanja i prakse.4 (Tabela 2) Tabela 2 Dobro poznavanje njemačkog jezika (u procentima) 1984 Ukupno 42 Druga generacija 86 Žene 35 1989 46 89 40 1993 59 98 50 1997 58 97 53 Kultura i tradicija Kulturna baština bosanskih muslimana je izuzetno bogata i raznolika i ona sadrži: a.

očevi sa djecom bez supruga). Kao takva ona se posebno uspjela profilirati i nametnuti kao prvi i najvažniji organizacioni i instuticionalni oblik organiziranja među Bošnjacima u dijaspori. predavanja. Jedan od takvih primjera je davanje djetetu dva imena jedno je muslimansko a drugo nemuslimansko. promocija književnih djela naših književnika. Promjene koje se odvijaju velikom brzinom u svim segmentima savremenog društva ostavljaju značajne posljedice na vremena da razmisle o razvoju svoga djeteta. ulica.“ I doista. televizija i internet. Roditelji to objašnjavaju činjenicom da dijete SELAM<< 41 . razvoj. U porodici se njeguje vjera. uloge i značaja. samohrane majke. i drugih prigodnih programa na bosanskom jeziku. škola. Porodice bi se trebale međusobno družiti. Savremena porodica je optrećena mnoštvom problema: siromaštvo. U našim džematima to se čini putem održavanja hutbi.“ Alaga Dervišević tvrdi: „Kako u zemlji tako i u dijaspori se pokazala ispravnim već izrečena konstatacija: Da je u prošlosti. ne samo vjerska. Veliki problem predstavljaju porodice sa mješovitim brakovima gdje se često djeca odgajaju u duhu jednog ili drugog bračnog para ili u duhu slobodnog izbora. Zatim putem raznih kulturnih događanja kao što je obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. gubljenje identiteta i uloge osnovne ćelije i nukleusa društvene stanje. naši džemati kao i druga bosanska kulturna udruženja su postali jedina uporišta u kojima se čuva i njeguje naš identitet. Kontakti naših vjerskih i političkih predstavnika iz matice uveliko doprinose jačanju našeg identiteta i sprečavaju proces asimilacije. kohabitacija. Ako porodica ne uspije da očuva ove faktore asimilacija je neminovna. jezik. Porodica je u današnje vrijeme suočena sa brojnim teškoćama i problemima kako bi se održala i ispunila pretpostavljene funkcije i očekivanu ulogu. upoznavati i sklapati prijateljstva. zatim vjera i njeno prakticiranje i vezivanje za matičnu islamsku zajednicu. Poseban problem predstavljaju grupe i zajednice koje se javljaju sa namjerom da postanu alternativa klasičnoj porodici (homoseksualni brakovi. a djelomično i obrazovno-vaspitna institucija. niti se pitaju zašto njihovo dijete ne može da se sporazumi sa dedom i nanom kada dođe u Bosnu. Takav način života doprinosi da roditelji nemaju Faktori koji pospješuju inegrisanost a sprečavaju asimilaciju Porodica Porodica igra najveću ulogu u očuvanju identiteta. Islamska zajednica bila i ostala najznačajnija bošnjačka. uloge i značaja u strukture. Primjetno je da ona djeca koja redovno pohađaju mektebsku nastavu imaju bolje razvijene mehanizme odbrane od asimilacije. jer će djeca u takvim krugovima nalaziti buduće bračne partnere koji će zbog istih korijena lakše očuvati svoju djecu od asimilacije. godina. kulturna. posebno u zadnjih 120. savremenom društvu. U jednoj tipičnoj radničkoj porodici sve manje djecu odgajaju roditelji a sve više vrtići. kultura i tradicija. Patrijarhalna porodica se nalazi u stanju duboke krize i promjene položaja. Globalizacija savremenog društva nameće uslove za transformaciju savremene porodice i izmjenu njene klasične strukture. ulogu i mjesto porodice u društvu.integracija ili asimilacija više udaljena od tradicije i religije. a zaslugu za to imaju u najvećoj mjeri roditelji. već nacionalna. brakovi bez djece. traganje za putevima slobode i samostalnosti njenih članova. nasilje unutar porodice.

a nekada su jaka ograda koja čuva vjerske propise. Zasigurno da i sam izbor imena djetetu pri rođenju dosta definira i govori o njegovom identitetu kao i o pripadnosti jednom narodu. kulturne i jezičke strane. knjige. U Njemačkoj postoji volja za saradnjom i Nijemci rado ustupaju prostorije svoje škole radi održavanja nastave na bosanskom jeziku. koje bilo vrste on bio. U sljedećoj anketi od 28 ispitanih samo 3 ispitanika je odgovorilo da gleda isključivo bosanske programe. Muslimanski običaji su nekada i vjerski propisi. ali i porodični obred dobiva na značaju u razumijevanju bošnjačkog etničkog identiteta ako se zna da porodica ima jednu od najvažnijih uloga u životu pojedinca u njegovoj emotivnoj i psihičkoj strukturi. odstupa se od klasičnih muslimansko-bošnjačkih imena i uzimaju se imena koja nemaju tradiciju u svom narodu. dnevna i periodična štampa Trenutno u Njemačkoj djeluje samo nekoliko dopunskih škola bosanskog jezika. Znači nacionalnog prepoznavanja u ovim simbolima nastali su kao odgovor na potrebe pojedinaca da se identifikuju sa zajednicom kojoj pripadaju. Bezbroj je primjera. Ako to bude usvojeno i ako se uvede vejronauka u škole zasigurno ćemo izgubiti dva veoma bitna faktora koji čuvaju naš bošnjački identitet. Razlog je prije Mediji. a da se kloni i izbjegava svaki nemuslimanski običaj. Sasvim je razumljivo da se gledaju i drugi programi pogotovo na njemačkom jeziku. da čuva muslimanske običaje i da ih se uvijek pridržava.integracija ili asimilacija kada bude punoljetno odluči o svom identitetu ko će i šta će biti. jer oni daju najbolje informacije o zemlji u kojoj žive naši ljudi. U današnje vrijeme imamo veoma mnogo internet stranica koje se bave tamatikom očuvanja bošnjačkog identiteta putem pisanja i govorenja o njemu.“ Dr. nezamjenjiv konstitutivni elemenat šire društvene zajednice. po 1 ispitanik je odgovorio da gleda samo njemačke ili sve programe iz bivše Jugoslavije dok je njih 24 odgovorilo da gleda i jedne i druge programe podjednako. Naša vjera od nas traži da ne primamo nikakve običaje koji služe kao obilježje druge vjere. S druge strane. Tu su razni televizijski i radio programi iz domovine koji svako na svoj način pomaže u održavanju veze sa mati- svega u našoj nezainteresiranosti. kao i veća pažnja kulturi i jeziku.“ Samim pridržavanjem vjere svaki Bošnjak doprinosi očuvanju svog identiteta imajući u vidu da su običaji i tradicija ono što čini jedan na- Dopunske škole. i neda da se počnu osipati. Većom brigom naše države kao i našim angažmanom. internet. U našim islamskim centrima se sve aktivnosti sprovode na bosanskom jeziku. da zbog mješovitih brakova ili raznih kompleksa „malih naroda“ i straha da će mu ime biti smetnja ako se po njemu prepoznaje njegova nacionalna pripadnost. Vjera i običaji Druga komponenta koja pomaže očuvanju našeg bosanskog identita jeste vjera i običaji. pored dva bajrama i hidžretske Nove godine u sebi nose elemente simbola etničkog identiteta. zbog slabe brige naše matice za ovim problemom i kao treće neubrajanje bosanskog jezika u jedan od školskih predmeta čija ocjena se uvrštava u opći uspjeh učenika. mevlud kao javni. televizijski i radio programi Razvojem tehnologije svijet je postao jedno „globalno selo“. com jačajući time veze Bošnjaka sa vjerske. zasigurno bi se moglo daleko više učiniti i veliki broj naše djece bi bio obuhvaćen dopunskom školom. ali nažalost ta mogućnost nije dovoljno iskorištena. dozvola i zabrana. rod autohtonim. dnevne i periodične štampe. godine pod naslovom: „Čuvanje muslimanskih običaja“ kaže: „Jedna od važnih dužnosti svakog muslimana je. Očuvanju našeg identiteta doprinosi štampanje i distribucija knjiga. Enes Kujundžić kaže: „Ozbiljna analiza veze koja postoji između islama i bošnjačke nacije dovodi do zaključka da vjerski obredi kao što su mevludi. Naš čuveni alim. 42 >>SELAM . u svom jednom radu pisanom 1943. što mnogima koji su fizčki udaljeni od svoje domovine Bosne i Hercegovine daje osjećaj blizine i smanjuje osjećaj otuđenosti. zatim. mada ima sve više poziva od njemačkih vlasti da se hutbe održavaju na njemačkom. Ona se kroz povijest pokazala i danas se pokazuje kao dragocjeni nosilac socijalnih vrijednosti. gdje se informacije prenose sa jednog na drugi kraj svijeta velikom brzinom. Mehmed Handžić. Primjetno je da su jake i stabilne porodice više vezane za islamske centre i džamije i da se u tim porodicama vodi više računa o prakticiranju vjerskih propisa.

integracija ili asimilacija Čitanje kao što smo već spomenuli nije jača strana nas Bošnjaka. SELAM<< 43 . Čestim kontaktima se osigurava jača veza sa domovinom gdje mnogi ne samo da posjećuju svoje rodne mjesto nego putuju po Bosni i Hercegovini upoznavajući se sa našom tradicijom. 5 Rohr Rolf Heiderich Gerhart. • zemlja domaćin nije imala razvijene integracijske programe za radnike na privremenom radu. Zaključak Bošnjaci su kroz svoju historiju stasavali kroz različita migraciona kretanja. rijeke. floru i faunu i gostoprimstvo. Trenutno u Njemačkoj žive tri generacije Bošnjaka. kulture i društva u cjelini. Širenjem kruga čitalaca na bosanskom jeziku. Druga generacija koristi i jedan i drugi jezik dok treća generacija čita isključivo na njemačkom. str. a također djeca upoznaju prirodne ljepote zavičaja more. rijeke ili planine nego što poznaje iste toponime u Bosni i Hercegovini. poštovanju gosta. Druga generacija se u dobrom dijelu integrisala po pitanju jezika. planine. kulturom i historijom.5 (Tabela 3) Činjenica je da veliki broj Bošnjaka zna daleko bolje Njemačku. S druge strane kako nam pokazuju statistički podaci veliki broj ima namjeru da za stalno ostane u naše gradove. zasigurno se pridonosi očuvanju našeg identita. Posjetom našoj domovini Bosni i Hercegovini djeca pored jezika svojih predaka upoznavaju svoju rodbinu. te se u nji- ma javlja želja da što češće dolaze u zavičaj predaka i upoznaju njihove običaje. a druga tabela nam pokazuje kakav je odnos djece spram ovog pitanja. prirodne ljepote naše zemlje i upoznavati našu kulturu i tradiciju. te da riječima daju pogrešan naglasak. Ausländerfragen kontrovers. tradicionalnu nošnju. a s druge strane sprečavaju asimilaciju. izvore.182. krajem šezdestih i početkom devedesetih. narodne pjesme i igre-folklor i stiču svoje drugove i prijatelje. pozitivnu kulturu naših naroda u poštovanju starijih u kući. Treća generacija se nalazi pred velikim izazovom asimilacije iz sljedećih razloga: • nepoznavanje bosanskog jezika • nedovoljni kontakti sa domovinom • veliki uticaj njemačke kulture • nizak nivo religioznosti Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj i druga kulturno sportska udruženja doprinose kvalitetnoj integraciji u njemačko društvo. Tabela 3 Namjera stalnog ostajanja u Njemačkoj (u procentima) 1984 1989 1993 Ukupno 30 39 47 Druga generacija 34 54 64 Žene 27 38 49 1997 50 68 53 Česti kontakti sa domovinom Mnogi bosanci koji žive u Njemačkoj koriste povremeno školske odmore i raspuste kako bi posjetili svoju domovinu. svoje roditelje. gradove. Dolazeći u kontakt sa svojim vršnjacima djeca bivaju prinuđena koristiti maternji bosanski jezik i time se obogaćuju. rodbinu i prijatelje. jer pojedine riječi nisu nikada čuli. što nije slučaj u zapadnim zemljama. Govoreći o domovini rezultati naše ankete su pokazali da veliki broj bosanaca smatra Njemačku svojom drugom domovinom a ne Njemačkoj. Primjetno je da naša djeca veoma teško čitaju jednostavne recitacije na bosanskom jeziku. dok je četvrta tek na pomolu. gdje žive i po tri generacije. 2000. putnika. ali pored toga imamo veliki broj iz prve generacije koji isključivo čitaju literaturu na bosanskom. Prva generacija nije imala želju da se integriše u njemačko društvo iz sljedećih razloga: • privremeni boravak. München. distribucijom knjiga i ostale štampe. kulturnohistorijske lokacije. Postojala su dva glavna vala dolazaka Bošnjaka u Njemačku. Prva tabela nam pokazuje razmišljanje odraslih (ispitanici između 30 i 60 godina). Iz tog razloga neophodno je ostvarivati što češće kontakte sa domovinom i posjećivati prvom.

koje traže sagovornike kod muslimana. 2010 u Akademiji Rottenburg-Stuttagrt u njemačkoj pokrajni Baden Würtemmberg. Imami se suočavaju sa novim izazovima modernog njemačkog društva. doprinijele većoj potreba da imami preuzimaju dužnosti dušebrižništva. veo- presudom Vrhovnog suda Njemačke još 2005 godine. socijalnih ustanova. crkava. crkvene i društvene multiplikatore pod nazivom „Dušebrižništvo i socijalni rad. Medutim. familijarnim problemima. brojni crkveni predstavnici i državni službenici. Prof. posebno što se tiče izobrazbe. Savezom islamskih kulturnih centara (VIKZ). kako se razdvajaju dušebrižničke dužnosti od klasičnih poslova socijalnog rada i terapije. bolest. 06. Suočavajući se sa ovom stvarnošću i potrebama muslimana u Njemačkoj. A imami važe za povjerljive osobe kod muslimana. kao npr. Na savjetovanju je učestvovalo preko 80 učesnika od toga oko 50 imama iz tri isl. Cilj savjetovanja je bio. na drugoj strani. uslovljeno je državnim priznanjem i odnosom prama crkvi. materijalne potrebe. Crkve raspolažu – uslovljeno historijski i pravno – sa dobro izgrađenom strukturom i infrastrukturom dušebrižništva. Zato je angažman imama od velike važnosti za muslimanske Zajednice i veoma često presudan faktor interreligijskih susreta i institucionalnih ustupaka za potrebe muslimana. Reiner Tillmanns. upoznavanja sa postojećim interesima. Zajednica u društvenim aktivnostima na polju „dušebrižništva“. Evangelističkom crkvom u Württembergu. ležanje u bolnicama ili zatvoreništvo – analogno kršćanskom dušebrižništvu. Kao nezaobilazni segmet participa- rada. odnos prema pripadnicima drugih religija. savjetovanje pod spomenutim nazivom je zamišljeno kao interreligijsko i interkulturalno savjetovanje o pitanjima aktivnijeg uključenja isl. što u konačnici potrebnim ljudima pomoć čini korisnom. 21. koja se u jednoj većinski muslimanskoj zemlji ne postavljaju često. Tursko-islamskom unijom Zavoda za religiju (DITIB). o čemu je na savjetovanju govorio Prof. ali i spriječiti pre-nadležnost i preopterećenost dušebrižnika. zajednicama ali je njihov društveni doprinos za boljitak svih 44 >>SELAM . starost. Socijalne službe. crkvene i društvene multiplikatore u Njemačkoj I slamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD) je u saradnji sa Saveznom centralom za političko obrazovanje. koja svoje utemeljenje nalazi u izvorima katoličanstva i evangelističke crkve. U nekim od ovih oblasti već postoji kooperacija sa muslimanskim. propisi o ishrani. da pokrene i jedan lokalni kao i politički dijalog o mogućem zajedničkom radu na različitim nivoima u društvu. koji je u svom govoru naglasi važnost imamske službe. Na taj način se mogu posmatrati potrebe za dušebrižništvo. usluga ljudima u pluralnom društvu“. umrežavanje između džamija. što određuje neravnopravan položaj muslimanima u institucionalnosti njihovog ma često ih nalaze u imamima. Imami su nosioci velikog broja aktivnosti u islam. osim da rasvijetli odnos socijalnih službi kroz državne i religijske ustanove. društvenog angažmana i izazova s kojima se imami susreću. i 22. Pomoć hitno potrebnima je u islamskom razumijevanju kolektivna obaveza. na osnovu kojih bi muslimanske Zajednice dobile priznanje „religijske zajednice“. Oni su pozvani da govore o vjerskim pitanjima. crkvenim i državnim institucijama. kooperacije sa javnim ustanovama i finansiranja. Aktivnosti katoličkih i evangelistickih svećenika na polju dušebrižništva u usporedbi sa radom imama. sama riječ „Seelsorge – dušebrižništvo“ – je riječ bez exaktnog eqvivalenta u turskom i arapskom jeziku . klinika i zatvora kao i zajedničko dogovorenje o perspektivama rada. i nepriznavanja islama kao „religijske zajednice“. Važan korak u tom procesu je razmjena iskustava. Klanco. na jednoj strani. Zajednice. u smislu kako se to shvata na Zapadu. učestvovala na savjetovanju za imame. ali je to nedovoljno.i po značenju ne spada u tradicionalna polje djelovanja imama.dijalog Savjetovanje za imame. Dr. kao i međuljudskim odnosima. kako cije religijskih institucija u njemačkom društvu je institucija dušebrižništva. Time bi se onda umnogome olakšale pravne i institucionalne barijere za priznavanje islama u Njemačkoj. Islamsku zajednicu Bošnjaka u pozdravnom govoru predstavljao je muftija Mustafa ef. ali su okolnosti rada u dijaspori posljednjih godinama. Tillmanns je naglasio potrebu ispunjavanja pravnih uslova koji su postavljeni pred muslimanske Zejednice bi bilo lakše organizovati socijalne i dušebrižničke usluge u jednom religijsko pluralnom društvu. crkve i komune. Često se u ovom kontekstu javljaju pitanja. koje se brinu u kriznim situacijama kao što su: životne krize.

pa je problematika posjete i blagovremenog informisanja Obraćanje muftije Mustafa ef. imame. on ima „tihu snagu“ koja utječe na društvene tokove. Džafer ef. na savjetovanju su izlagali: dr. Hodžić je izlagao na temu dušebrižništva u hitnim slučajevima. Iz ovakvog duhovnog habitusa iznikla je posebna uloga imama među Bošnjacima. Klanco na savjetovanju imama oštovani predstavnici crkve. istovremeno. Imam u dijaspori mora biti specijalizirana osoba za novo polje rada. imami u vojsci. onda se pred muslimanske zajednice u Njemačkoj postavljaju sljedeći praktični zahtjevi. oznaka. Zato naša razmjena iskustava treba da ima u vidu ljude sa njihovim potrebama za utjehu i nadu. pa se stoga za njega pretpostavlja da posjeduje naročita potrebna znanja i sposobnosti. sisteme i institucije za svoje vjersko obrazovanje muslimani moraju osmišljavati i graditi unutar svojih muslimanskih zajednica u Njemačkoj. Treba na kraju naglasiti da je ovo savjetovanje pokazalo spremnost muslimana i isl. turski i bosanski jezik. uzorak. Hvala Vam SELAM<< 45 . Pored muftije. razvijati ih i prenositi. imama o potrebi u bolnicama od velikog značaja. zajednica i bolnica. vjeročitelje. httib i muallim. s posebnom pažnjom posvećenom neislamskom okruženju u kojem se musliman. državnih institucija. imami kao nastavnici vjeronauke u školi. je predložio konkretne projekte za „institucionalizaciju“ dušebrizništva u bolnicama potencirajući projekte za bolju saradnju imeđu isl. mi uvijek govorimo barem o dvome: o imamu koji svoje poslanje vrši izvan autentičnog islamskog ambijenta. Imam i imamet Izraz «imam» u Kur‘anu je upotrijebljen dvanaest puta. Džafić na temu teološkog utemeljena socijalnog rada u kur`anskim ajetima i sunnetu Poslanika. neće moći poruku islama razumjeti i prihvatiti kao dio svog identiteta. Imam u Bošnjaka u svojstvu predvodnika u namazu. ima utkati i u njemu očuvati. medresama i drugim vjerskim i obrazovnim institucijama mora se odvijati na jezicima treće i četvrte generacije muslimana u Njemačkoj. što je pokazalo spremnost organizatora da se pomogne imamima u njihovom svakodnevnom radu u njemačkom društvu. i to u vrlo različitim značenjima kao što su: znak. P Imam u dijaspori Govoreći o imamu u dijaspori. Na tragu razmatranja određenja mjesta imama u islamskom svijetu susrećemo nekoliko gledišta. prognanom. odnosu islama prema takvoj situaciji. bilježili su velike uspjehe u odnosu na svoju malobrojnost i situiranost na samoj periferiji islamskog svijeta. džamijama. vjerujući ljudi kolege imami Esselamu alejkum i dobar dan! Islam i imam su u posljednjih nekoliko godina tema naših susreta i razmjene iskustava i mišljenja a ova akademija je među prvima koji organizuju ove susrete u Zapadnoj Evropi. sadašnjem stanju i praktikovanju dušebrižništva u njemačkom društvu. Želim nam uspjeh na ovoj konferenciji za dobrobit društva u kojem živimo i zajednica u kojima smo u misiji. naprimjer. Čini mi se kako je najznačajniji izazov koji se postavlja pred muslimanske zajednice u Njemačkoj u njihovom nastojanju da grade svoj islamski identitet u ovom dijelu svijeta upravo pitanje njihovog vjerskog obrazovanja. To traži veliki napor. Konkretnije. mnogo više od pukog sporazumijevanja. Međutim. Bolnice su pored džamija na drugom mjestu u opisu poslova u imamskoj službi u dijspori. silovanom. i na polju znanja naši alimi i imami. u kojem je istakao poteškoće i izazove s kojima se imami susreću u svom radu. Iskustvo koje imami imaju u spomenutim oblastima i poljima rada je dobra osnova za unapređenje njihovih kompetencija i angažmana. a jeste. stotine i stotine hiljada muslimanskih dječaka i djevojčica. Prednost bosanskih imama u odnosu na imame iz drugih zemalja u dijaspori je okruženje iz kojeg su došli u Njemačku.dijalog ljudi dugo vremena bio zanemarivan. njihovo razumijevanje okruženja u kojem rade i posebno svijest o čuvanju emaneta vjere kojeg prenose na nove generacije. U protivnom. imami u domovima za odgoj ili u kaznenopopravnim ustanovama i sl. iz čega se da naslutiti da je riječ o onome ko je predvodnik i stoga posjeduje duhovno. u kratkim razdobljima mira i sigurnosti. Modele. što se našao izvan svoje matice. zato što je jezik. Džafer ef. islamskim osnovnim i srednjim školama. oni svoje vjerske obrazovne institucije moraju imati. Vjerska nastava u islamskim zajednicama. intelektualnu i moralnu snagu. muslimanu i muslimanki nad kojima je izvršen genocid. Današnji imam u Bošnjaka je pred novim izazovom jer je predvodnik. Bilal ef. isto kao što takvi moraju biti. Ako je to tako. jer zastupa veličanstvenu ideju islama. kao i otvaranje mogućnosti bolje saradnje između vjerskih zajednica u ovim slučajevima. gdje je preče bilo održati se i trajati. umijeće i volju. nego li stjecati nova znanja. treba li to naglašavati. obilježila velika ljubav prema ovoj profesiji i odanost svojoj bošnjačkoj tradiciji. Muftija Klanco je istakao da je rad bosankih imama u proteklih nekoliko vjekova na prostorima Evrope. ucvijeljenom. Ovo također dovodi do potrebe da se postavi pitanje muslimana u dijaspori i njihovog vjerskog vođstva. Ibrahim ef. Treći je između ova dva a to je Imam u turskom govornom području i područjima kojim je upravljala OsmaskoTurska carevina. a to znači na njemačkom i drugim zapadnoevropskim jezicima. zajednica da se otvoreno suoče sa problemima koji se stavljaju pred njih i njihove zajednice. vjerskim vikend školama. Na ovom dvodnevom savjetovanju su bili angažovani i profesionalni simultani prevodioci za njemački. vaiz. a drugo pripada područjima arapskog islamskog civilizacijskog kruga. imami u bolničkim ustanovama i rehabilitacionim centrima. Gračić je podnio referat o dušebrizništvu u bolnicama. ali. svoje vjerske obrazovne kadrove. i o dijaspori. vođa. mektebima. Jedno je formirano na području Irana i šiijskog duhovnog utjecaja. islamske socijalne radnike i druge moraju obrazovati u svojim islamskim obrazovnim institucijama koje će imati u Njemačkoj autonomno ili u okviru njemačkih univerziteta.

zajednica i udovoljavanje njihovim zahtjevima je imala presudnu ulogu u podršci muslimana ovom projektu. Ovo vijeće se vodilo naučnim pokazateljima na polju društvenih nauka i uočilo je nedostatak razvoja ove naučne oblasti na akademskom nivou. Ovaj Odbor će imati najvažniju ulogu u budućnosti razvoja Centra. dr. njihova zvanja i poslove koje mogu obavljati. znak je pozitivnih odnosa države prema muslimanima u Njemačkoj. Peter Frankenberg. Zajednički rad rektora Univerziteta Bernd Englera i njegovih savjetnika sa predstavnicima isl.to je u interesu 4. 05. Finansiranje Centra je u nadležnosti države. predsjednik Sabora i generalni sekretar Muhamed Baščelić. mogao osnovati fakultet. podrška dijalogu među religijama i uspjeh visokog obrazovanja u Baden Württembergu.“ Ovo su izjavili predsjednik Vlade Baden Württemberga Stefan Mappus i ministar obrazovanja prof. zajednice koje će imati svog stalnog člana u spomenutom upravnom Odboru. Etabliranje ovakvog projekta u Njemačkoj. Treba istaći da je posebnost Tübingena kao Univerziteta i činjenica da u ovom gradu postoje još dva teološka fakulteta koji već dugi niz godina imaju sporazume sa islamskim fakultetima u Turskoj i Bosni i Hercegovini. a prema dogovoru.dijalog Centar za Islamske studije u Tübingenu S tudijski smjer za Islamske studije na Univerzitetu u Tübingenu je jedan važan doprinos prema integraciji muslimana. Katolički teološki fakultet ima potpisan sporazum o saradnji sa Ilahiyat fakultetom Univerziteta u Istanbulu i Evangelistički teološki fakultet sa Fakultetom islamskih nauka u Sarajevu. organizatorskim i personalnim rješenjima će zavisiti od upravnog Odbora. hadis. zajednica došao je do koncepta koji je od samog početka pa do konačne forme pretrpio brojne izmjene ali je u konačnici polučio dogovor o Upravnom odboru (Beiratu) budućeg Centra koji će imati od 9. Klanco. Plan Univerziteta je da se u Centru za Islamske studije ponudi nekoliko mogućnosti za buduće studente. Eberhrd Karls Univerzitet u Tübingenu je pokrenuo proces u utrci za dobijanje ovog projekta zajedno sa Freiburgom. Važno je da kroz vjersku ubijeđenost i naučni pristup prema islamu. fikh. Treba još napomenuti da je logičan slijed ovog projekta otvaranje procesa priznavanja islama na nivou pokrajina u Njemačkoj. 46 >>SELAM . članova. bliska saradnja sa predstavnicima isl. oktobra 2010 u Stuttgartu. Predstavnici IZBNJ u različitim fazama razvoja ovog projekta do sada su bili predsjednik Mešihata muftija Mustafa ef. Broj katedri je predviđen na 6. Bernes Alihodžić. islam dobije jedno priznato mjesto na našim univerzitetima . Heidelbergom i Mannheimom i uspio da svoj konzept u dogovoru sa islamskim zajednicama u ovoj pokrajni prilagodi stvarnim potrebama i željama muslimana i na taj način ubijedi relevantne institucije u ovom projektu. esencijalnih islamskih područja(Kiraet-tefsir. Ova odluka je rezultat preporuke najvišeg Naučnog vijeća (Wissenschaftsrat) Njemačke koje je početkom ove godine (2010) preporučilo univezitetima da etabliraju dva ili tri centra/fakulteta za islamsku teologiju u Njemačkoj. Prvi upis od oko 40 studenata je predviđen za zimski semestar 2011/12. Koncept razvoja budućeg centra je koncipiran i na osnovu iskustava ove akademske saradnje ali i drugim faktorima koji će biti presudni u razvoju ovog Centra. Naime. Rektorat Univerziteta će u pravnom smislu urediti odnos sa Upravnim odborom Centra kao sa jednim fakultetom dok se ne dostigne potreban broj predviđenih katedri da bi se onda. miliona muslimana i muslimanki u Njemačkoj ali i cjelokupnog društva. akaid. Pored obrazovanja nastavnika i profesora islamske vjeronauke (Lehramt). istrazivačkih projekata. u ovom vremenu osim što je historijski iskorak za njemačko akademsko i cjelokupno društvo. istorija islama i islamska pedagogija) i njihovo etablliranje u Centru ce biti postepeno. sticanja najviših akademskih zvanja i verificiranja diploma predviđeno je i školovanje budućih imama u Njemačkoj. u povodu odluke Vlade ove njemačke pokrajine o osnivanju Centra za Islamske studije (Zentrum für islamische Studien) na Eberhard Karls Univerzitetu u Tübingenu. Dr. a kapacitet budućeg Centra bi trebao biti 320 studenata. što drugi Univerziteti nisu mogli ponuditi kao svoje referenze. svaka odluka o nastavnom planu i programu (Curriculum). Islamska Zajednica Bošnjaka u Njemačkoj je od samog početka imala svoje predstavnike u ovom projektu i jedna je od 4 isl. u pravnom smislu.

U Seminar o imamima i Islamskim zajednicama u Baden Würtenbergu Ammicht Quinn. koji je govorio o iskustvu imama i problemima s kojima se imami svakodnevno susreću u svom radu.drugog“ nacionalnog i kulturnog konteksta. i 29. diskursu telogije koji je. Caylan je govorio. Gračić. Gračić. Toleranciji i netoleranciji u Europi. kao sociolog. jer je „pravda za sve. o bitnim faktorima koji uslovljavaju rad jednog imama u džematu. broj od 2000 imama u Njemačkoj govori o velikoj zasluzi imama u integrativnim procesima u društvu ali se ta uloga spominje u neadekvatnim kontekstima. iako su razlozi za takvo stanje među omladinom u nekim drugim institucijama a ne vjerskim Zajednicama. Regina Ammicht Quinn. U veoma širokom temaskom spektru dalo se primijetiti da su referenti u svojim izlaganjima veoma ozbiljno tretirali ovu temu iznoseći u javnost po prvi put i rezultate vlastitih empirijskih istraživanja. Prof. Ammicht Quinn je istakla neophodnost prihvatanja činjenice religijske i kulturne pluralnosti u njemačkom društvu. istakao je ef. dr. Imami su veoma bitan faktor za njemačko društvo i zaslužuju priznanje za svoj rad. Naglašavajući bitnost teološkog diskursa u društvenim kretanjima prof. sa univerziteta Osnabrück. SELAM<< 47 . obavezama i mogućnostima imama u Njemačkoj. zadacima.dijalog Akademiji Katoličke biskupije RottenburgStuttgart 28. teolog i član Gradskog vijeća za interkulturalni i interreligijski dijalog kao i razvoj društvenih vrijednosti u Stuttgartu. Reuf Caylan. Caylan je nedavno objavio knjigu pod nazivom: „Die prediger des Islam. Gračić je naglasio nekoliko bitnih društvenih faktora koji su sada isforsirana društvena stvarnost s kojom se imami nisu prije susretali.2010 održan je seminar pod nazivom: „Imame und islamische Vereine . Na ovom dvodnevnom seminaru je učestvovalo preko 100 učesnika iz cijele Njemačke a Islamska zajednica Bošnjaka je imala desetak svojih predstavnika sa pokrajinskog i saveznog nivoa.09. Ammicht Quinn je u svom exposeu istakla važnost interreligijskog dijaloga i dotakla se uloge teologije i vjere u ovom vremenu. Međutim.Partner für Integration und Dialog in Baden-Württemberg“ (Imami i islamske Zajednice – partneri za integraciju i dijalog u Baden Württemberg) na kojem se govorilo o sadašnjoj ulozi imama i islamskih Zajednica u procesu integracije i interreligijskog dijaloga. Teologija može pomoći jednom društvu kao što je europsko. prema prof. Kao predstavnik IZBNJ u podij diskusiji učestvovao je Džafer ef. Ef.wer sie sind und was sie wirklich wollen“. Neinformisanost omladine o osnovama vlastitih religijskih vrijednosti svih religijskih zajednica pojavljuje se kao problem u društvu. u stalnoj promjeni. bit demokratskog društva“. imam iz Tuttlingena. Prof. Među posebno istaknutim referentima su bili prof. Društvo se mora intezivnije suočiti sa ovom temom jer je uloga imam u društvenim kretanjima veoma česte nerazumljiva za „većinsko društvo“ a ta se uloga imama opet multiplicira iz jednog „stranog.Imame. Zatim prof. dr. Seminar je dao nekoliko veoma vrijednih zaključaka i ideja za budući rad na interreligijskom dijalogu što bi trebalo biti podsticaj da se uloži dodatni angažman u radu. Knjiga koja je izazvala medijsku i akademsku pažnju u Njemačkoj jer govori o ulozi. Prof.

Stefan Schreiner. Studenti su posjetili zgradu Univerziteta Eberhard Karls Tübingen. studenti FIN-a posjetili su njen dom i proveli ugodnu večer sa prodicom Schiebusch. na Tübingen Univerzitetu. Na poziv studentice Evangelističkog teološkog fakulteta. Pravni fakultet. Semir Salihović. posjetili univerzitetski grad Tübingen.dijalog Studenti Fakulteta islamskih nauka u posjeti Tübingenu evet studenata i dva postdiplomca Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (Adem Garić. Evangelistički teološki fakultet. dr.-16. Salem Hurić. D 48 >>SELAM . studenti su posjetili džemat IZ Stuttgart gdje ih je dočekao Hamza ef. Univerzitetsku biblioteku te zgradu koja će biti preuređena za potrebe Fakulteta za islamsku teologiju. upoznao je studente sa radom. te se nadaju daljoj suradnji teoloških fakulteta iz Tübingen-a sa teološkim fakultetom u Sarajevu i razmjenama studenata. Subašić. Dekan Evangelističog teološkog fakulteta. Volker Drehsen. proširili vidike te ojačali proces međureligijskih susreta i suradnje Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu sa Univerzitetom u Tübingen otvaranjem mogućnosti razmjene studenata. Madžid Šljivić. oktobra 2010. Stefan Schreiner. kao i dekan fakulteta su istakli kako se raduju osnivanju još jednog teološkog fakulteta u njihovom gradu. Prof. dr. Izrazili su dobrodošlicu svima koji imaju želju provesti jedan semester ili više. programom i nastavnim aktivnostima tog fakulteta. Alma Nasić. Tokom boravka u Njemačkoj. Katolički teološki fakultet. generalni sekretar Islamske Zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Tamo ih je ugostio Muhamed Baščelić. Azra Kazagić. te Orhan Jašić i Senad Kusur) su u periodu 12. godine. Ovim putovanjem studenti FIN-a su se upoznali sa načinom studiranja u inozemstvu. Sead Isović. i prof. Azra Hadžić. dr. prof. Ruth Maria-Luise Schiebusch. također je razgovarano o osnivanju Islamskog teološkog fakulteta u sklopu Univerziteta Tübingen. Emira Skalonjić.

što je i danas poznato. Ethnicity. U programskim sesijama pod nazi- vom: “Religion. dr. Friedrich Schweitzer. ispred FIN govorili su dekan prof. dr. Jürgen Kampmann. kako cjelokupnog društva tako i vjerskih zajednica posebno.Sympozij: Islam. Dr. Naglašavajući značaj razvoja islamske misli prof. dr. Volker Drehsen. kulturnu i duhovnu snagu vodećim muslimanskim misliocima 18. Bušatlić ističući važnost ove institucionalne saradnje u kontekstu evropske razmjene iskustava i potreba ovoga vremena. Abduhua. dr. uključivali se s vremena na vrijeme kao aktivni ili pasivni akteri u tim zbivanjima. Enes Karić i mr. Religion and State“ održan 26. i evropskog načina promišljanja i djelovanja s druge strane. Jedan od lijepih primjera koji potvrđuje vjerske različitosti u Evropi je institucionalna međureligijska saradnja muslimanskih i kršćanskih obrazovnih institucija. Religion and State dijalog Profesori FIN-a u posjeti Tübingenu Priredio: Muhamed Baščelić P rema uzavrelom evropskom društvenom diskursu podstaknutom nepromišljnim političkim izjavama. 19 i 20 stoljeća. ali je i razmatranje koncepta i razvoja evropske misli i odnosa muslimanskih mislioca prema istoj uočljiv u njihovoj literarnoj kritičnosti. koje je bilo uslovljeno brojnim pitanjima. već je vrijednost EU u različitostima koje je karakterišu. rezultiralo je da su muslimani u BiH imali uvida i pratili tokove i jedne i druge misli. Karić je istaknuo intelektualnu. Alen Kristić sa Katoličkog teološkog fakulteta u Sarajevu. Sve je to još pod plaštom nacionalnog i u takvoj SELAM<< 49 . prof. u Tübingenu a učešće na symposiumu uzeli su profesori sa oba fakulteta. ali i kritičnost s kojom su prilazili problemima evropskog duhovnog i filozofskog podneblja. Ismet Bušatlić. prof. smetnja da bi se omogućio napredak i razvoj BiH društva u cjelini.in Comparison”. Kao rezultat tog sporazuma je i sympozij pod nazivom „Islam. prof. “State and Religion”. nastojeći da BiH društvu. Evropsko društvo nije monolitno niti je budućnost EU monolitna. Akademik prof. primijetio je da se BiH društvo nalazi u dubokoj krizi demokratije. akademik prof. Drehsen i prof.11. moglo bi se reći da se u Evropi javlja ambivalentan odnos društva prem procesima integracije stranaca. Alen Kristić izlažući na temu: „The Catholic Church in Bosnia and Herzegovina: Between the Institutional Freedom and the Freedom of Christian Proclamation“. dr. i 27. dr. prof. dr. Pogotovu je u fokusu dešavanja odnos društva prema muslimanima i njihovim zajednicama. Ovaj put je to Fakultet islamskih nauka (FIN) u Sarajevu i Evangelistički teološki fakultet (ETF) u Tübingenu koji su ozvaničili saradnju prije tri godine potpisivanjem ugovora o saradnji. Iqbala i drugih muslimanskih velikana nije prošla nezapaženo u muslimanskom svijetu. ponude vlastiti koncept i razumijevanje tadašnje misli. Ipak je primijetno da misao Afgania. Hilmo Neimarlija. Sva intelektualna kretanja između bliskog i dalekog istoka sa jedne strane. Enes Karić je govorio na temu: „European Democracies in the Light of Contemporary Muslim Though“ i pri tome dao jedan historijski presjek razvoja islamske misli u svijetu s osvrtom na velike islamske mislioce. Stefan Schreiner i dr. jasno se da uočiti veoma sličan hod evropskih država. Učesnicima na sympoziumu su se u pozdravnoj riječi obratili dekani oba fakulteta prof. “Theological Education and Religious Instruction in (public) Schools . Dr. kako bi neki voljeli. and Political Orientation”. Kristić je istakao da je nedostatak demokratske svijesti kod običnog čovjeka a time i institucionalne demokratske svijesti. dr. Rešida Ridaa. pominjući literarna dostignuća i doprinose koje su imali u islamskom svijetu. Posmatrajući društvena kretanja u pojedinim evropskim državama. Asim Zubčević a ispred ETF dekan prof.2010 g.

zajednice (DITIB. preko ashaba. Bernd Engler obratio se učesnicima symposiuma drugi dan. Na regiji Baden Württemberg u ovom projektu su zastupljne 4. posmatrajući kroz historiju. koji su došli kao rezultat preporuke Naučnog vijeća Njemačke u januaru 2010 o osnivanju najmanje tri fakulteta za islamske studije u Njemačkoj. Prof. Iskustvo i obrazovanje njegovih profesora je jasan pokazatelj akademskog umijeća. Ona je s vremena na vrijeme dobijala različitu ulogu.. halifa pa sve do današnjih dana. dr. ali je njihova primarna uloga bila vezana za džamiju. kadi askeri. dr. te na medijsku bujicu priče o religiji. U nekim vremenima su činili i dio oficijelne državne administracije. napominjući da je Univerzitet u Tübingenu u procesu osnivanja Centra/Fakulteta za islamske studije i da su već uloženi određeni napori u tom smjeru. hatibi. za razliku od 19. akademskim slobodama. Uloga imama u islamu. dr. premalo je. Prof. Isti je slučaj s politikom: previše je politike ako se politika misli u njenom postomdernom obilježavanju kao moći koja samu sebe legitimira i delegitimira. Friedrich Schweitzer je iz ugla profesora evangelističkog fakulteta govorio o obrazovanju kršćanskih vjerskih službenika sa temom: „Religious Authenticity and State Control: Educating Religion Teachers at Theological Faculties in Germany“. projekat u Tübingenu će biti realizovan u saradnji sa islamskim zajednicama u Njemačkoj. koji će formirati i Upravni odbor (Beirat). a danas je najprestižnija akademska institucija u Islamskoj zajednici u BiH. dr.dijalog atmosferi je nemoguće modernizovati i afirmirati pozitivne i svijetle primjere dobrog i poželjnog individualnog i institucionalnog rada. na politička istupanja vjerskih dužnostnika. prema prilikama i potrebama. dr. premalo je ako se na politiku misli kao na mogućnost izbora i direktnog učešća u rješavanju pitanja zajedničkog života ljudi na temeljima slobode svih i pravde za svakoga.s. Cijeli projekat će morati zadovoljavati akademske standarde o visokom obrazovanju zašto je predviđena i savjetodavna uloga Rektora Univerziteta. posjetio FIN u Sarajevu i prisutnima je prenio svoje impresije sa tog susreta. preko Austrougarske. kada su naučnici vjerovali da znaju sve. kraljevine Jugoslavije. Prof. i u svom kratkom govoru istakao svoje lično zadovoljstvo saradnjom između ETF i FIN-a. U fokusu interesovanja prof. Obrazovne institucije za imame su vijekovima kod Bošnjaka zauzimale posebno mjesto u društvu i služile su kao svojevrsni vjerski moralni korektiv društvenih dešavanja. muallimi. Na prostoru BiH su imami zadržali svoju ulogu imama. Jürgen Kampmann je govorio na temu: „Freedom and Responsibility. nauke i politike u savremenom svijetu. Neimarlija je rekao da se može reži da u našoj zemlji ima i previše religije i premalo religije: previše ako se misli na populističke i prozaične manifestacije sa religijskim predznakom. projekte koji su do sada završeni. komunističke Jugoslavije pa sve do danas imalo je primat kod bosanske uleme i na tom putu su realizovani različiti modeli u školovanju. prof. ostaje i dalje aktuelna. U kontekstu osnivanja spomenutog Centra. dr. pri čemu misao Alfreda Whiteheada. praktičnim iskustvima i percepciji budućnosti u obrazovanju. st. Za razliku od drugih projekata. Otvaranje ovog Centra/ Fakulteta je planirano za oktobar 2011 godine. naglasio je prof. priča koje se pozivaju na religiju i priča koje se predstavljaju religijskim. itd. Osvrćući se na odnos politike i religije u Bosni. Schreiner je predstavio projekat osnivanja Fakulteta. Posjeta profesora sa FIN-a je svojevrsna potvrda bogate historijske i vjerske tradicije Bošnjaka u Evropi. Prof. Kampmanna bile su odredbe „Weimarer Verfassung“ (Veimarski ustav) kojim se određuje položaj vjere. prema kojoj budući tok povijesti čovječanstva ovisi o načinu rješavanja suodnosa nauke i religije. st. sve su glasniji naučnici koji shvataju da nauka nema monopol na istinu. uočljiva je bila odvojenost države od religije ali i zaštita religijskih zajednica od strane države. Isl. na srž religije. bosanske tradicije i otvorenosti u modernom evropskom društvu. Schweizer je govorio i o balansu između religijskog. govorio je i prof. primijetio je Kristić Prof. Hilmo Neimarlija je govorio o kompleksnosti i kompliciranosti odnosa religije. 50 >>SELAM . IGBW) koje predstavljaju preko 300 džemata a određivanje plana i programa fakulteta će zavisiti od predstavnika isl. Imami su bili i državni službenici. The Relationship between State and the Churches in Germany since 1918“ osvrćući se na pravna pitanja i način uređenja odnosa države i religijskih zajednica u Njemačkoj. bila je nezaobilazan faktor prosvjećivanja muslimanskih sredina. ali onu najvažniju nikad nije gubila. u kontextu sekularne države. jeste da. pa i da mogu donositi zaključke o religijskim tvrdnjama. crkava i religijskih zajednica u Njemačkoj. Iskustvo koje imaju Bošnjaci u obrazovanju imama sigurno je jedinstven primjer u islamskom svijetu ali i u historiji Evrope. zajednica. VIKZ. Rektor Engler je u maju 2010 g. Obrazovanje imama u BiH za vrijeme osmanske vlasti i poslije. koja sve nastoji svesti na vlastitu mjeru i time proizvodi podaništvo. kao vlasti koja je neefikasna usljed nedovoljne zainteresiranosti za ostvaranje proklamovanih ciljeva. na svjedočenje njenih vrijednosti u vezama s drugim ljudima i načinima društvenog postupanja. ako se misli na svjedočenje intime. muallima i hatiba dugi niz godina. u svojstvu prvog savjetnika Rektora Univerziteta. krajem 20. Neimarlija. Ismet Bušatlić je govorio na temu „Educating and Training Imams? Bosnian Experiences“ u kojoj je objasnio razumijevanje uloge imama od vremena poslanika Muhammed a. U prikazu pravnih odredbi kojima je uređen ovaj odnos. Rektor Univerziteta Eberhad Karls u Tübingenu prof. Ono što je jasno.. sa jasnim zadacima i ulogom. Na prostorima pod osmanskom vlašću uloga imama je od samog početka expanzije osmanskog carstva bila nezamjenjiva. teološkog i društvenog etičkog kodexa. Prof. trenutni radni obim i ono što je planirano. Stefan Schreiner sa temom: „The Recommendations of the Scientific Council to establish Faculties of Islamic Theology at German Universities (reviewing the latest developments)“. FIN u Sarajevu je institucija koja je izrasla iz različitih modela i sistema obrazovanja. kada bi Centar trebao da počne sa radom. IGBD. njihovog razumijevanja potreba saradnje i suživotu u multireligijskom društvu.

želimo. Amri Hodžić. Žena Bošnjakinja u doba globalizacije i modernosti”-predavač Dr. 4. podmetnut je požar i pronađena flaša s propanom. Mi. doprinoseći tako boljem stanju za ženu Bošnjakinju i muslimanku. Bio je to. dan za iskren razgovor i druženje. na bilo koji način. bilo koje vrste. zaista. te da po- stanu aktivni članovi društva u kome žive. 3. džematskom Odboru i organizacijskom Odboru iz Hamburga. dati svoj puni doprinos u daljnjoj izgradnji slobodnog i demokratskog društva. susret žena Bošnjakinja 27. god. Na ovom jednodnevnom programu donešeni su i sljedeći zaključci: 1. na tehničkoj pripremi i dobroj organizaciji 3. u svakom pogledu. i svim džematima IZBNJ koji su. Živeći i radeći na ovim prostorima. Ciljevi. Zabrinute zbog povećane diskriminacije i raspirivanja mržnje. Tema predavanja i razgovora bio je: . podmetanja laži i širenja straha. na njenoj dosljednosti prihvatanja ove obaveze. 2. koja. da se aktivno uključe u rad svojih džemata. Vrijeme u kome živimo. koja živi na ovim prostorima. kao izazov za ženu Bošnjakinju. susreta žena Bošnjakinja u Njemačkoj. Prisutne Bošnjakinje i druge muslimanke se zahvaljuju džematu Hamburg. žene Bošnjakinje.dijalog Treći susret žena Bošnjakinja u Njemačkoj P od pokroviteljstvom Mešihata/Muf tijstva IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj. Naravno. u demokratski uređenoj zemlji. Žene Bošnjakinje najtoplije izražavaju zahvalnost Mešihatu i Muftijstvu IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj. Belma Žiga. izražavamo svoj protest i negodovanje zbog medijskog pritiska na muslimane i pokušaj paljenja džamije u Berlinu. doprinijeli organizovanju ovog susreta. SELAM<< 51 . održan je 3.”-predavač Anela Alibašić 2. Također se zahvaljujemo i koordinatoru. nije eksplodirala. na sreću. želje i mogućnosti. Dr. Pozivamo i druge žene Bošnjakinje u Njemačkoj. Prema informaciji lista „Bild“. na iskrenoj podršci organizovanja ovog susreta. 5.. Susret je održan u IKC Bošnjaka u Hamburgu. novembra 2010. Mogućnost žene muslimanke kroz primjer organizacije Kompetenzzentrum muslimischer Frauen…“-predavač Jasmina Makarević Moderator programa bila je Dr.Žena Bošnjakinja između stvarnosti i mogućnosti” Odabrane su 3 teme: 1. mi Bošnjakinje sa ovog skupa dižemo svoj glas protiv nepravde. Amra Hodžić 3.

Iako je tribina tematski postavljena veoma široko. već. slabe i jake nacije“. iskoristio tu priliku“. Bušatlić je spomenuo nekoliko veoma značajnih historijskih momenata za Bošnjake. vještina i mudrosti pokazuju brojni primjeri današnjice u kojima Bošnjaci. i onda kada su Bošnjaci uticali na tok historije i donosili odluke u ime velikih carstava kako što je bilo Osmansko. Kao Bošnjaci imamo sve pretpostavke da budemo jaka nacija. Hilmo Neimarlija govoreći o odrednici nacionalnog kod Bošnjaka i naglašavajući da „ne postoje velike i male nacije. onih koji nas predstavljaju u najširem smislu. Prof. Asim Zubčević. historiji i drugim elementima bošnjačkog identieta. kadije. a na tim nivoima imamo i više prostora za djelovanje. Posebna briga Bošnjaka je uvijek bio ekonomskih. a na jačanju državne svijesti treba još puno raditi. Da Bošnjaci imaju znanja. islam im je dao priliku da rade za sebe i za svoj narod. da budemo na usluzi državi jer je ona garant opstanka našeg naroda. ona bi se mogla definisati više kao kriza elite. I danas ništa nije drugačija sitaucija. našim odnosom prema samima nama i djelomično zbog drugih. jedino nisu bili sultani jer je ta pozicija bila nasledan. Bošnjaci su kao narod koji je prihvatio islam. politčkih. širom svijeta. njihovu bogatu historiju u Osmanskom carstvu. čakštaviše. nikad nam velikih ljudi nije falilo i nemamo potrebe da otimamo od drugih. Bošnjaci koji žive u dijaspori izrazili su želju da slušaju o svojoj tradiciji. kulturi. To je garant da naš narod ipak donekle razumije svoju poziciju i za nju se bori. Hilmo Neimarlija. kojem su se uvijek iznova vraćali.“ Mešihat je iskoristio priliku da gosti i predavači na tribini budu profesori FIN-a u Sarajevu koji su tih dana bili u posjeti Univerzitetu u Tübingenu. možemo biti samo nezadovoljni sobom.dijalog Tribina: Islam i Bošnjaci u Evropi Piše. tradiciju koju su Bošnjaci vijekovima čuvali. ali kao mali evropski narod i do sada su dali značajan doprinos u historiji Evrope. ali je stanje na nižim nivoima puno bolje. Mi Bošnjaci nemamo pravo da se osjećamo slabo jer nas nema mnogo. prof. diplomatskih i drugih veza a povrh svega homogenost naroda. Enes Karić i mr. jer sada direktno mogu da dugotrajno odlučuju o sudbini vlastitog naroda. prof. Na tribini su govorili: dekan FIN-a prof. Prof.dr. Muhamed Baščelić M ešihat Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj je u saradnji sa Islamskim kulturnim centrom u Sindelfingenu organizirao tribinu 27. dr. jer imamo vlastite intelektualce. šejhu-l-islami. za njega se brinuli i pomagali koliko su mogli. Uz još malo mudrosti i međusobnim pomaganjem. Bili su muftije. Naše stanje nam govori da pozicija Bošnjaka u kontekstu evropskih naroda i nije loša.dr. Bušatlić. Bošnjaci su u povoljnijoj situaciji nego ranije. istakao je prof. blje među narod situacija nam je sve bolja. Što idemo du- njihov rodni kraj. Bez obzi- ra na vrijeme i prilike u kojima su se Bošnjaci nalazili. istakao je da jake nacije ne čini broj naroda nego broj društvenih. „Svi narodi koji su upoznali islam. Bošnjaci bi mogli i više postići. kao što to rade 52 >>SELAM .11. vjeri. oni su ipak uspijevali da prebrode teška vrmena. Naša svijest o državi treba da se još gradi. u prošlosti. zauzimaju prestižna mjesta evropskih i svjetskih institucija. Ismet Bušatlić.2010 pod nazivom: „Islam i Bošnjaci u Evropi.

dalo se čuti u svojervrsnom državničkom izlaganju prof. koje gradite. da budemo malo i strpljivi u našim željama prema državi jer je još uvijek vrijeme da mi koji osjećamo BiH kao svoju domovinu brinemo o njenoj sudbini i perspektivi. za cjelokupni bošnjački narod i za ovo drušvo ovdje. naprotiv. trebaju da služe za komponentu odgoja naših novih generacija. Asim Zubčević je držeći se odrednice Bosne kao nezaobilaznog teritorijalnog obilježja našeg bošnjačkog identiteta istakao veliku priliku koju Bošnjaci imaju. naglasio je prof. Treba tražiti načina da ono što nam se ne sviđa na lijep način popravimo. Karić naglasio je da muslimani trebaju da više ulažu u obrazovanje i odgoj. Fetić. u ovom evropskom kontextu. usmjerimo na dobre škole. Zubčević je podsjećajući prisutne na kur ansku poruku o prolaznosti života i ljudskim djelima na ovome svijetu i prilikama u kojima se čovjek nalazi. Muhamed ef. Enes Karić u svom veoma poučnom izlaganju govorio je o dva segmenta izgradnje islamske ličnosti u dijaspori. a koji su preživjeli masovna stradanja poput Bošnjaka. imam medžlisa Stuttgart Pašo ef. Prof. Naš jedini problem je naš odnos prema istinskim intelektualcima. koji su onda preduslov uspjeha pojedinca i društva u cjelini. Za muslimana je neprihvatljivo samo obrazovanje bez odgoja. univerzitete a ove naše džamije. Neimarlije. dr. gl. SELAM<< 53 . što bismo morali kao narod početi da mijenjamo. naša velika prilika da opravdamo naš islamski emanet koji imamo. Ostvarivanjem kontakata i veza u ovom društvu preko obrazovanja i našeg lijepog odgoja. Iako je vrijeme održavanja tribine bilo označeno snježnim padavinama na tribini su bili prisutni i predsjednik drugih puno brojnijih naroda u islamskom svijetu o kojima se skoro ne zna ništa ili veoma malo. i kao geografska odrednica.dijalog drugi narodi. Alihodžić imam u džematu Sindelfingen kao i brojne džematlije. Prof. Naša zadaća kao pojedinca jeste da mi našu djecu. Bošnjaci u dijaspori imaju priliku da pomognu sebi i svojoj domovini i bilo bi pogrešno ne iskoristiti tu priliku. trebaju nam „odgojeno obrazovanje i obrazovan odgoj“. može se konstatovati da su Bošnjaci ipak uspjeli da se uspnu na svjetsku pozornicu političkih i medijskih dešavanja. prije svega kao muslimani a onda i kao narod. istakao da je Bosna. a što im roditelji mogu priuštiti. Džafić. Ono što danas mladi muslimani trebaju. bit će višestruko korisno i za pojedinca kao muslimana. Mr. Nemojmo samo odmagati jedni drugima i situacija če biti puno bolja. Profesor je napravio usporedbu između obrazovanja i odgoja koje je toliko potrebno muslimanima danas a pogotovu onima koji žive u Evropi. Navodeći primjere nekih vlastiti vjerski i nacionalni identiteta iz dana u dan je sve veća. Mr. jer statistika pokazuje da muslimani u svijetu veoma malo ulaže u obrazovanje u odnosu na druge narode. jesu ova dva segmenta izgradnje islamske ličnosti. Ibrahim ef. Bernes Alihodžić. Zubčević je govoreći o iskustvima drugih naroda na implicitan način predstavio relativno povoljnu situaciju Bošnjaka u odnosu na druge narode. Tribina je pokazala da su ovakvi susreti i teme sličnog naslova veoma potrebne ljudima koji ne žive u BiH i da je neophodno više učiniti na ovom planu. Karića. Prilika koju Bošnjaci imaju kao muslimani u Evropi ne daje im za pravo da kažu da je njihova odgovornost time manja. Mr. odgovornost za Sabora Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj dr. Potrebno nam je više homogenosti i podrške jedni drugih.

U jednom monumentalnom zdanju u blizini Memorijalnog Centra u Potočarima u znaku UN biće ugrađen spomenuti broj cipela kao trajna opomena za sramni odnos Ujedinjenih nacija prema UN zastićenoj zoni. jula 2010 god. Odnosu Međunarodne zajednice prama preživjelima i nehapšenju najtraženijih ratnih zločinaca. podijeljeno više od 15. godišnjicu počinjenog genocida nad bošnjacima u Srebrenici. Kao završni čin manifestacije bilo je puštanje 800 balona na kojima su bila okačena imena čehida genocida u Srebrenici. organizirao sjećanje na počinjeni genocid u Srebrenici. jula 2010 u Minhenu slamska zajednica džemat Fedžr iz Minhena i ove godine uz pomoć drugih bošnjackih džemata i udruženja 11. je na svim Ubanskim (Metroima) stanicama Minhena. njemačkom i arapskom jeziku. poslije podne namaza. Na kraju govora muftija je proučio tradicionalnu srebreničku dovu na bosanskom. Manifestacija je odrzana na glavnom Minhenskom trgu Marienplaz ispred skupštine opštine grada Minhena. Nažalost. Prema ideji projekta Stub srama i njegova prezentacija u Evropi zvanično je počela. građana Berlina i mnogobrojnih turista. neke bošnjačke organizacije nisu imale sluha za ovaj projekat sjećanja na 15.07.744 pari cipela će obići nekoliko glavnih gradova EU a cijeli projekat bi trebao biti završen do jula 2011. na reklamnom videobimeru najavljivan projekat Srebrenica sa kraćim tekstom spomena na genocid koji je počinjen u tom gradu. Sjećanje na Srebrenicu 11. Turaka i drugih ljudi plemenitog srca. po prvi put napravljena prezentacija sakupljenih cipela iz cijele BiH i dijaspore. privukao je veliku pažnju medija. Tilman Zülch predsjednik Društva za ugrožene narode iz Göttingena govorio je o sramnom odnosu UN prema događajima u Srebrenici prije i poslije GENOCIDA. Muftija Mustafa ef. Pripreme za manifestaciju su oradile džematlije džemata Fedžr. Klanco je govorio o posljedicama GENOCIDA i današnjem stanju u kojem se nalazi bosanskohercegovačko društvo naglašavajuću važnost pravde za preživjele i pronalazak svih nestalih i ubijenih u srebreničkom masakru. istovremno su se za govornicom u Berlinu smjenjivali govornici i sa jasnim porukama tražili pravdu za Srebrenicu.07. Na skupu su govorili i Ambasador BiH u Berlinu nj.Tomislav Limov. Pred brandebrurškim vratima i simbolici razbacanih i jednostavno skupljenih cipela na jednu veliku hrpu sa znakom Ujedinjenih nacija u sredini odaslana je snažna poruka o odgovornosti UN u GENOCIDU na BiH. I 54 >>SELAM . Dok je trajala komemoraciju u Potočarima. godine.000 flayera reklamnog materijala koji su rađeni na njemačkom. Mesihat Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj je učestvovao u prikupljanja cipela i na taj način iskazao svoj protest protiv sramnog odnosa UN prema BiH. Početak prezentacije u jednoj od najvećih evropskih prestolnica. Na flayerima pored najave skupa stojali su i kraći opis onoga što se desilo u Srebrenici 1995 god. e.2010.000 bošnjačkih života. U petak 09. No to govori o moralnom i patriotskom liku tih ljudi kojima je dovoljno bilo samo 15 godina da zaborave jedan čin koji je odnio više od 10.dijalog Stub srama u Berlinu P rema projektu Društva za političku ljepotu i Društva za ugrežene narode u Berlinu je 11. turskom i bosanskom jeziku. Prezentacija 16. Pored Bošnjaka na manifestaciji je prisustvovao veliki broj Nijemaca. Na sami dan manifestacije prisutnima su se obratili ljudi iz političkog i društvenog života grada Minhena.

Muhamed ef. VIKZ.12. Klanco.“ Razgovoru su prisustvovlae sve islamske zajednice učesnice Konferencije (DITIB. u Bonnu je organizovao susret sa imamima islamskih zajednica učesnika na DIKu. AABF) a Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj su predstavljali muftija Mustafa ef.“ istakao je de Maizier. bazirajući svoj govor na prazničkoj atmosferi i obilježavanju praznika i tradicije koju ova zemlja ima.“ istakao je de Maiziere. „Imami imaju veliku odgovornost kao posrednici između džamija i javnosti.dijalog M Ministar unutrašnjih poslova Njemačke razgovarao s imamima inistar unutrašnjih poslova SR Njemačke Dr. je bio da se lično upozna sa problemima s kojima se imami susreću. imama sa predsjednicima IZa i u jednoj prijatnoj atmosferi razgovaralo o trenutnim problemima s kojima se susreću muslimani ali i većinsko njemačko društvo. SELAM<< 55 .2010. Razgovaralo se o društvenim izazovima s kojima se susreću muslimani. Iskazan je zajednički stav da svi zajedno trebamo raditi na suzbijanju islamofobije. Cilj ovog sastanka. IGBD. kao što ni poduzete mjere sigurnosti protiv potencijalnih terorističkih opasnosti u Njemačkoj nemaju ništa sa našim odnosom prema islamu. navodeći konkretne primjere i strahove iz svakodnevnice te mogućnosti da se takve pojave preventivno spriječe. Nedim Makarević. miliona muslimana sa oko 2600 objekata i preko 2000 imama. kao multiplikatori u integracionom procesu i kod sprečavanja extremizma. Dok veći broj vjerskih službenika koji su odrasli u Njemačkoj i koji su se ovdje obrazovali ne bude mogao raditi u džamijama. što je privuklo veliku pažnju medija. Imami su ministru otvoreno govorili o problemima i iskazali svoju zabri- nutost za negativne pojave u društvu. predrasuda prema islamu. Thomas de Maizière (CDU) u okviru Njemačke islamske konferencije (DIK) i temama u nadležnosti radne grupe „Fortbildung von religiosem Personal“ (Obrazovanje vjerskog personala) 08. kako je istakao Ministar. Na sastanku je prisustvovalo 16. do tada je prioritet doobrazovanja sadašnjih imama od velikog značaja. Spomenuta radna grupa u DIK priprema „konceptualni model doškolovavanja“ za poboljšanja jezičkih i društvenih sposobnosti kod imama i drugih aktivista u islamskim zajednicama. na plenarnoj sjednici DIKa. Baščelić i dr. „Došao sam da slušam“ rekao je ministar i naglasio da su prisutni imami članovi islamskih zajednica koje učestvuju u DIKu. Ovaj model bi trebao biti predstavljan početkom 2011 g. Razgovor sa imamima je tekao u smjeru nekoliko bitnih aktuelnih pitanja za muslimane. pojavama extremizma i radikalizma jer „ovim pojavama nije mjesto u ovom društvu. To je prvi put u novijoj historiji Njemačke da jedan ministar organizuje takav susret sa imamima. ZMaD. Ministar je najoštrije osudio pokušaje paljenja džamije prošle sedmice u Berlinu i naglasio da „neprijateljstvo prema islamu nema mjesta u društvu. neprijateljstva prema muslimanima i njihovim džamijama. U Njemačkoj živi preko 4. Ministar je u kratkom izlaganju na početku sastanka dao nekoliko napomena o tradiciji zemlje u kojoj imami trenutno rade.

niko ne smije izlaziti iz Priredio: Bilal ef. dana je 06.11. glavni vodič. gužva. Džida. vrata su zatvorena. Na aerodromu se obratio muftija Mustafa ef. Dok smo sjedili u autobusu i čekali propusnicu da izađemo sa aerodroma. a zatim ponovo obukli ihrame i obavili obrede hadža.12. Relacija kojom smo putovali je bila Frankfurt. Način obavljanja hadža je bio hadž-temettu’. U općoj gužvi ustanovili smo da nekoliko kofera nedostaje. PUTOPIS Na hadžu sa Bošnjacima iz Njemačke 2010.2010 do 01. Dok smo čekali da se ukrcamo u avion iz Istanbula ka Džidi obukli smo ihrame te 56 >>SELAM . Zatim je uslijedio prolazak kroz šator u kojem se provjeravaju pasoši i hadžijski čekovi. gdje smo prvo obavili umru. autobus je svo vrijeme radio. oko tri sata po lokalnom saudijskom vremenu. Nakon klanjanja sabah-namaza ušli smo u autobuse i čekali na znak za polazak ka Mekki. nakon što je postalo suviše hladno klima je morala biti ugašena. skinuli ihrame. U međuvremenu je nastupilo vrijeme sabah namaza. sortiranje provjeravanje i dr. poletjela sa aerodorma u Frankfurtu gdje je izvršena primopredaja pasoša ihrama i ostale dokumentacije. godine smo u avionu donijeli nijjet za obavljanje umre. Istanbul. Ukupno je 2010 godine preko Mešihata uz saradnju sa Balčok organizacijom hadž obavilo 76 osoba. U međuvremenu se vršilo prebrojavanje pasoša.hadž 2010. Temperatura raste. Klanco zaželjevši hadžijama i hadži hanumama da hadž O obave na najljepši mogući način da ga učini makbul kod Allaha i da se vrate oprošteni od grijeha. preuzimanje prtljage. Doletjeli smo u Džidu iza pola noći. Edin Pašalić i Ahmet Kajošević kao pomoćni vodiči. Za ovo putovanje su kao vodiči hadžijama bili određeni sljedeći imami: Bilal Hodžić.2010 godine. Uslijedilo je neminovno čekanje na šalterima. provjera pasoša. Hodžić bavljanje hadža u 2010 godini se odvijalo od 06. Upućeni smo da se smjestimo na odmarilištu i da sačekamo dok se naši pasoši i čekovi obrade.11. Grupa koja je imala duži program 25. klima takođe.

Nakon što smo prespavali jedan dio noći pod šatorom ustali smo i klanjali sabah namaz da bi zatim do podne namaza imali pojedinačni program. Temperatura je bila taj dan izuzetno visoka. U 04:30 smo krenuli i stigli pred sami sabah kojeg smo klanjali u džamiji u podnožju brda Nur. Hodžić i Edin ef. Sve naše hadžije i hadžinice koji su krenuli sa nama uspjevaju da se uspnu. Hadžije protestiraju i pitaju se šta čekamo. Smještavamo se u sobe bez većih problema. Druga grupa su bile žene koje je predvodila efendinica Azemina i treću najveću grupu su predvodili Bilal ef. Ukupno nas je bilo 31 posjetitelj. nakon čega smo započeli sa zajedničkim programom uz zikr. Hadžijama smo posavjetova- li da se odmore te smo poslije jacije napravili sastanak. područjem i putevima koji vode ka Haremu. Smjestili smo se pod šatore na području koje je predviđeno za evropske hadžije.11. Pašalić.11. sve hadžije su na broju. Kajoševićem. Izuzetno brzim hodom se stiže za 15 minuta a prosječnim hodom između 20 do 30 minuta. Vratili smo se u hotel kako bi se odmorili. Bila je planirana slična posjeta i penjanje na brdo Sevr 13. učenje Kur‘ana dove i predavanja.. Oko 23:00 sata krećemo ka Arefatu i stižemo oko 24 sata. Zatraženo je da se klima ponovo upali da bi nedugo zatim bila ponovo ugašena.2010 smo krenuli ka brdu Nur.hadž 2010. postaje zagušljivo. autobusa. hadžije su nakon ručka i usljed umora malo prilegle. Nakon sat vremena uslijedio je povratak i već u 09:30 smo ponovo bili u hotelu. Muzdelifu. nervoza se povećava. Arefat. U četvrtak 11. pećinu Hira i pećinu Sevr. Nakon dva dana od našeg dolaska smo posjetili Minu. Raspored soba je već unaprijed bio određen. u zavisnosti s koje se strane prilazi hotelu. Tražimo da se proces ubrza te nakon više od sahat vremena dozvola se dobija te krećemo prema Mekki. Prvu grupu su sačinjavali hadžije i hadži hanume koje su došle sa Ahmet ef. Balcok nas je počastio ručkom što su hadžije rado prihvatile.s. (nedjelja) smo morali da se spremimo za odlazak na Arefat. Svaki hadžija i hadži hanuma su imali na svojim karticama broj sobe kako u Mekki tako i Medini. Sutradan smo se odmarali i upoznavali sa hotelom. Neki su imali priliku i da uđu u pećinu Hira gdje su mogli svojim očima da vide mjesto na kojem je sišla prva objava našem Poslaniku a. Prije klanjanja podne namaza održao sam hutbu te smo poslije klanjali podne i ikindiju. 14.11. Nakon nastupanja akšam namaza grupa od oko 20 hadžija i hadžinica je SELAM<< 57 . Prosječnim hodom bez zaustavljanja od džamije u podnožju brda Nur do vrha je potrebno oko 30 minuta. Nakon tri sata dolazimo u Mekku. Uspinjali smo se strmim terenom uz stepenice. Umra je obavljenja bez većih problema. Hotel je bio udaljen između 1000 do 1250 metara. ali je nažalost otkazana. podjelili smo se u grupe kako bi obavili umru. Sve naše hadžije su bile u jednom autobusu. nervoza se povećava. Opet čekanje.

Kod džemreta smo bili prije devet sati. nizovati bilo kakvu aktivnost. Uspeli smo se pokretnim stpenicama na treći sprat gdje je bilo veoma malo gužve. U toku puta naš doktor Muamer i efendinica Azemina su intervenisali pokušavajući reanimirati jednu stariju ženu. Za samo dva sata obavili smo i tavaf i sa‘j na krovu Harema. Nakon 3-4 sata ova grupa je obavila tavaf i sa‘j. Halilovićem i banjalučkim muftijom Edhem ef. Svo vrijeme tavafa efendinica Azemina je bila sa hadžijama i hadži hanumama. Drugi dan bajrama smo oko 21:00 krenuli autobusima prema Mini gdje smo stigli nakon urnebesne vožnje kroz zakrčene ulice Mekke oko 23:00. plačući. Bez ikakvih problema smo izbacali kamenčiće i u grupi krenuli ka hotelu. Nakon klanjanja sabah namaza obratio sam se hadžijama i izdao uputstva o obredima koji nas očekuju. Policija je regulisala ulazak u Harem. Ošišali smo se a neki obrijali glave te skinuli ihrame. Nakon odmora u hotelu neki su prije ikindije krenuli da obave tavafulifada. Morali smo se probijati kroz gužvu da bi stigli do džemreta. Njen muž je ostao pored nje. a prije hadža je bila 250 rijala (50 eura). Sa Arefata u pravcu Muzdelife smo krenuli u 20:00. Ukupna dužina jednog tavafa na krovu iznosi 600 metara a pored Bejtullaha u središnjem dijelu 220 m. Čamdžićem. sakupili kamenčiće i legli da spavamo. Bacanje kamenčića drugi dan je proteklo bez problema. Krenuli smo noseći bosansku zastavu prema Mini. Klanjali smo akšam i jaciju. Ostavili smo je kod Mesdžida Nemireh sa još jednom hadžinicom kako bi se po nju kasnije vratili. U 12:30 smo završili bacanje. Gužva na tavafu je bila izuzetno velika. Grupa kojoj su trebala kolica je išla drugi dan Bajrama u 07:00 na tavaf i sa‘j. Pokazalo se da bez zastave i bez megafona je veoma teško orga- 58 >>SELAM . Grupa starijih i bolesnih hadžija (njih sedmero) su sahat vremena poslije nas krenuli sa Arefata u pravcu hotela. U toku puta jedna hadžinica nije mogla dalje da nastavi. U 10:30 smo bili u hotelu. Neke je vraćala. Cijena kolica tog dana je bila 400 rijala (80 eura).hadž 2010. vrijeme za doručak je bilo produženo do 12:00 sati. a na stepenicama koje vode do Bejtullaha je sprečavala pristup dok jedan dio hadžija ne obavi tavaf zatim bi puštali drugu skupinu. ali bez uspjeha. Između 21:00 i 21:30 smo bili na Muzdelifi smješteni u šatore. Prvi dan bajrama je bila i do 700 rijala. Treći dan bajrama smo krenuli u posjetila hadžije iz Bosne gdje smo se susreli sa Nezim ef. Vratili smo se u hotel uz neopisivu gužvu tako da smo tek oko 03:30 bili u hotelu. na putu za Minu ispustila je dušu. pogete glave. Ukupno 4 hadžinice i 3 hadžije.

Druga grupa koja je bila zadržana u sabirnom centru zbog administrativnih problema je došla tek u 02:00.s. Teška srca smo se oprostili od Medine grada Allahova Poslanika i zaželjeli smo da ponovo budemo njegovi gosti.. smo obavili oproštajni tavaf. Jedan hadžije se bio izgubio.. Sljedećeg dana je organizovana posjetu Poslaniku s. Rodbina. U toku našeg boravka u Medini je bio organizovan doručak u palmoviku koji se svim hadžijama izuzetno dopao. Došli smo bez većih problema do Mine.2010. gdje smo imali priliku da lično sobom poselamimo Poslanika a. Oko 04:00 sam išao po njega. SELAM<< 59 . U 22:00 smo bili u Medini na sabirnom centru.v.hadž 2010.11. U Frankfurt smo doletjeli oko 18:00 sati po lokalnom vremenu. čime smo se oprostili od Bejtullaha zamolivši da nas Allah ponove pozove da zijaretimo njegovu kuću. Nakon boravka u Medini grupa koja je imala kraći hadž se vratila. Hotel je bio udaljen od Harema oko 400 metara i nalazio se nasuprot zelenog kubeta u pravcu Mesdžidu gamame.s. prijatelji i poznanici su nas čekali na aerodromu šireći ruke i iskazujući nam dobrodošlicu. Susret sa Medinom Isti taj dan u 14:00 smo krenuli sa dva autobusa za Medinu. pravcu Mine u 21:50.a. Organizovano smo posjetili i muzej u Medini gdje smo saznali mnoštvo veoma interesantnih informacija. Ebu Bekra i Omera te da prenesmo selame od svih onih koji su zamolili da to učinimo. izbacali kamenčiće i već u 00:20 smo se vraćali sa Mine. a Kibletejni zbog nesporazuma sa vozačima smo samo mimošli. zatim nakon nekoliko dana je uslijedio povratak ostalih hadžija sa aerodroma u Medini. 20. Stigli smo u hotel u 01:40. policija me nazvala te smo se dogovorili gdje da ga taksista doveze. Obišli smo Uhud i Kuba. a u hotel smo stigli tek u 23:00.

11.250.250.stipendije Humanitarni Fond Gazi Husrev-beg Za 120 studenata i učenika stipendije Fonda Gazi Husrev-beg Stipenditori po 250 eura u 2010. 6.250.250.250. 4. 13.250. 7. 8. 10. >>SELAM .200.Džemat Dortmund Kamp-Lintfort Kamp-Lintfort Kamp-Lintfort Kamp-Lintfort Frankfurt Kirchheim-Teck Kirchheim-Teck Kirchheim-Teck Bochum Bochum Bochum Hagen P 60 redstavnici Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj i Humanitarnog fonda “Gazi Husrev-beg”.250.250. koji djeluje pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj.250. 2.250.250. podijelili su stipendije za 120 studenata i učenika u Bosni i Hercegovini. 9. 12. godini Broj 1. 3. 5. Prezime i ime Džanko Sabahudin Aličić Avdo Karajkovič Meho i Ismeta Klanco Mustafa i Fata Mašić Mustafa i Jasmin Hodžić Munir i Amra Akšamović Mirsad Akšamović Dževahira Mujala Bejamil Delić Džemal Delić Adis Čišija Haris Gogić Mirzet Iznos 200.

1. Dvije stipendije su date za Gazi Isa-begovu medresu u Sandžaku.    500.    600.    500. 35.    500. 26. Također. 16.    500.000. osnovan 2000 g.    500.    500. imami iz Njemačke i aktivisti Fonda. Sarajlić upravitelj Fonda „Gazi Husrev-beg“.    500. Fond „Gazi Husrev-beg“.    500. Omer ef.000. pristigle i obrađene 303 molbe.1. zatim muftija Mustafa ef.    500.    500. 2010. 32.    500.   3. Omer ef.5 stipendije. 22.   6. raspisan u Preporodu u mjesecu maju. 14. On se zahvalio svim džematlijama i imamima koji su uzeli učešće u radu Fonda.    500.    500. Seferović Enes Kovačević Sead i Sajma Ljubijankić Adila Ličina Fahrudin Kovačević Alan Babić Ibrahim Subašić Ševko Hajdarević Alija Lukavačkić Hedija Hadžić Elvir Salihović Husein Iznos     500. 17. 18.000. 24. Muhamed Baščelić generalni sekretar IZ Bošnjaka u Njemačkoj. 27. 30. 20. 37.    500. 11. Klanco. 41. 39. 23.400.200.185 stipendija.1.   4. 31.    500. 38. Fond je izdvojio sredstva i za liječenje jedne teško oboljele osobe iz Sanskog Mosta. Muftija Klanco se zahvalio svim imamima i aktivistima Fonda „Gazi Husrev-beg“ na uspješno vođenim aktivnostima prikupljanja novčanih sredstava za dodjelu stipendija. 13. kada dođu u fazu da to budu mogli. 19.    500.   8.    500. a sa pojedinačnim uplatama to je ukupno 100.5 stipendija.    500.   7. 12.2. 33.Džemat Dortmund Dortmund Dortmund Dortmund Dortmund Dortmund Dortmund Dortmund Dortmund Dortmund Dortmund Braunschweig Braunschweig Ulm Ulm Offenbach Offenbach Offenbach Offenbach Offenbach Offenbach Offenbach Hamburg Hamburg Hamburg Hamburg Hanau Hanau Kamp-Lintfort Saarbrücken Saarbrücken Frankfurt Frankfurt Kirchheim-Teck Kirchheim-Teck Kirchheim-Teck Kirchheim-Teck Kirchheim-Teck Braunschweig Braunschweig Vitez Ulm   Nuernberg SELAM<< 61 . te naglasio da su stipendije rezultat rada Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj i pozvao sve stipendiste da.000. 29.    500.    500. Prezime i ime Džogović Edis Ajanović Hajran i Niska Hodžić Muhamed i Ziba Miljković Hama i Saća Balić Nusret Salihbegović Enes Salihbegović Muhamed Imamović Jasmin Kokić Samir Ajanović Mustafa Salković Smail Babić Sulejman Babić Ramiz Šepić Osman i Naza Šepić Naza Mujanović Rasim Harambašić Nedžad Bajrektarević Šerif Mujkić Nagib Burgić Hasib Begić Ibrahim Hamzić Smajl i Šahzija Dudo Edin Bozalija Edin Muratović Dževad Memić Esad Čirkić Hajrudin Agić Murisa i sinovi Pezić Alija i Zehra Bašić Envera Makelić Aiša Bektaš Dervo Cerić H. godinu Broj   1.stipendije Činu dodjele stipendija u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. 10. nastave s ulaganjem u obrazovanje kroz uključivanje u fondove koji će pomagati obrazovanje učenika i studenata.    500.1.    500. 10. te pomoć ugroženim kategorijama društva.    500. Sarajlić je kazao da su na konkurs.   5. do sada je podijelio studentima i učenicima ukupno 1. 15.    500. 42. i to 195 molbi studenata i 108 učenika.    500.    500.    500. 20.   9. 25.    500. 34. Omer ef.000.    500. 36.2. Stipenditori po 500 eura za 2010. dvije za Rijaset i jedna za Ured za bošnjačku dijasporu. Stipendijama je obuhvaćeno 120 učenika i studenata i podijeljeno je oko 50 hiljada eura.    500. godine. 40. s primarnim ciljem prikupljanja stipendija za studente i učenike u Bosni i Hercegovini i Sandžaku.    500. 44.    500.1. učenici i brojni roditelji. Muftija je istakao važnost ulaganja u obrazovanje naglasivši da je to najbolja investicija. 21. prisustvovali su studenti.   2. 43.    500.    500.  Ukupno je podijeljeno studentima 48 stipendija po 500 eura. 23 stipendije učenicima srednjih škola po 500 eura i 26 stipendija po 250 eura. 21 stipendija po 250 eura. U ovogodišnjoj akciji je učestvovalo 26 džemata sa ukupljenim 94. 28.    500. Sarajlić upravitelj Fonda podnio je izvještaj o radu Fonda i načinima na koji se prikupljaju sredstva.

ako Bog da. Esmir Habibović 170.00 €. Tom prilikom se obratio R Posjeta rukovodioca Ureda za BD Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj doprinos u radu Sabora. Ovaj džemat ima svoje vlastite (vakufske) prostorije koje imaju i sve druge prateće i objekte. Džematlije su iznijele svoja mišljenja o potrebi organizovanja dopunskih škola na bosanskom jeziku i u tom smislu predložili nekoliko rješenja. i predsjednik džemata Eniz Selimović. Džemat Offenabch je među poznatim džematima koji je na ovom planu. oktobra 2010. U ovom džematu od oktobra prošle godine dužnost imama obavlja Jasmin ef.00 €.11.2010. Džematlije su istakle da postoji potreba da se ozbiljnije povede računa o ovim pitanjima i da se mlađoj generaciji prenese bosanski jezik. U mjesecu januaru 2011. čuvenu Parišku džamiju.00 €. 62 >>SELAM . Prilikom bo- ravka u Parizu Bošnjakinje su posjetile: Ajfelov toranj. prisustvovao i održavanju sjednice Sabora IZBNJ. Kalajdžić je posjetio džemat u Offenbachu am Main.ostvario zapažene rezultate. Kalajdžić je u petak klanjao džumu namaz u Islamskom kulturnom centru u Fraknfurtu u kojem radi imam Ahmed ef.01. imam u džematu. Ukupno 75 žena. na jaciji namazu mr. vožnja rijekom Senom. i druge znamenitosti Pariza. U svom obraćanju pozvao je sabornike i članove Mešihata da daju svoj Nezapostaviti ženski dio džemata U duhu Kura`anske poruke . Kalajdžić je nakon kratkog vazi-nasihata razgovarao sa džematlijama o tekućim problemeima s kojima se džemat susreće.00 €. godine. Kajošević i tom prilikom razgovarao sa džematlijama ovog džemata. Ovaj džemat broji oko 130 redovnih članova a udaljen je od Frankurta oko 20 km. Također. dvorac Versaj.01. godine..00 € i Adnan Hrnjica 200.. nastaviti i u ovoj godini. Na kraju svakog putovanja putnice su se odazivale na apele medija za pomoć bolesnim i siromašnim : Samohrana majka u Sarajevu 250. Reci! Putujte po zemlji. Mirsad ef. Kalajdžić je posjetio džemat u Hanau gdje ga je dočekao Sedin ef. Oko sedamdeset prisutnih Bošnjakinja je zajedno provelo poslijepodne i zadovoljne se vratile svojim domovima. Pored dobro posjećene džume namaza posebno do izražaja dolaze aktivnosti subotom i nedjeljom kada je organizovan program za mektebsku pouku i predavanja.. Ova lijepa praksa putovanja i predavanja će se. Ovo je bilo drugo putovanje koje organiziraju Bošnjakinje iz džemata Kamp-Lintfort u 2010.2011. u petak. Dervić. NTV Hayat “Ispuni mi želju” 620. U večernjim satima..11. Durmiš. organiziran je odlazak autobusom u Hamburg na treće susrete Bošnjakinja u Njemačkoj koji je održan u subotu 27.. Džemat također broji oko 130 redovnih članova i aktivnosti u džematu su na veoma dobrom nivou.. godine upriličeno je u džamiji u KampLintfortu predavanje za žene koje je održala Ajka Čolović-Salmanprof. Kalajdžić je u svom obraćanju u ovom džematu istakao važnost naše međusobne saradnje i pomaganja u obrazovanju naših učenika i studenata u BiH. U nedjelju 16. tradicija i kultura Bošnjaka. mr.. a jedno vrijeme je istovremeno upošljavao dva imama. Kalajdžić je u trodnevnoj posjeti Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj 1416. Struktura džematlija u džematu se ne razlikuje puno od ostalih džemata u pokrajni Hessen a jedan dio džematlija su u protekloj agresiji protjerani Bošnjaci iz bosanske Krajine. Mr.džemati ukovodilac Ureda za Bošnjačku dijasporu mr. godini. U okviru ove posjete mr. iz Bonna. Raznolikost u strukturi naših džemata i ovaj put je došla do izražaja.Bošnjakinje iz džemata Kamp-Lintforta su organizirale trodnevni izlet u Pariz od 08-10.. liječenje: Amila Džinović 1140. Džemat IKZ je najstariji bošnjačko-albanski džemat u Njemačkoj. koji je registrovan na sudu. Mr. sabornicima i u nekoliko rečenica iskazao svoje zadovoljstvo da može prisustvovati na sjednici. u okviru Fonda Gazi Husrevbeg koji djeluje u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj. Ovim prisustvom je rukovodilac Ureda dao još jedan značajan doprinos u radu IZBNJ.

Upitao sam hadži Tajiba: «Odeš li u Bosnu? «Odem Fikret ef. Tajib Hajdarević nam je rekao da je zadovoljan saradnjom općinskih vlasti i posebno crkve. potpisao Karlo Veliki sa islamskim namjesnikom Saragose. i svim članovima i aktivistima čestitam jubilejum petogodišjnice. Mešihat IZBNJ će staviti sebi u zadatak da njeguje i pomogne održavanje rada i aktivnosti bošnjačkog džemata u Paderbornu. O ovome svjedoči ugovor o međusobnom pomaganju i slobodnom protoku trgovinske robe koji je u Paderbornu 777 g. posebno iz historijskog razloga što je prva iskra svjetla islama u Njemačkoj zasjala u Paderbornu. Nisam mogao dočekati mrak. je posebna atrakcija kada se organizira mevlud. ali me u duši zaboli.. To se pokazalo i ovaj puta na njihovom jubilejumu. « Džematlije u Paderbornu su zadovljne što je Mešihat IZB Njemačke poslao svoga zvaničnog izaslanika da učestvuje u svečanosti njihovog «malog jubilejuma» i izrazili su želju da Mešihat IZBNJ posveti veću pažnju i pomoć malim džematima a posebno u mjestima koja imaju historijsku vrijednost. kada sam bio prošlog ljeta u mojoj Srebrenici s djecom i vidio kako je duša Srebrenice promjenjena. Dodatno tome Paderborn je U grad biskupskog sjedišta Sjeverne rajnske oblasti. One imaju posebnu draž i ljepotu. otišli smo u Sarajevo. s kojim sam imao čast biti na hadžu prošle godine. koji je uputio pismo zahvale džematlijama Paderborna koji stipendiraju nekoliko učenika i učenica spomenute medrese i žalost zbog spriječenosti ličnog prisustva. Dr.džemati Mali jubilej u povijesnom gradu Paderbornu Mladi bošnjački džemat obilježio pet godina postojanja Dr. a o čemu mislim da čak i mali broj onih koji žive u Njemačkoj malo znaju. s željom da svjetlo islama pod ovim nebom sija do kijameta.. Svoj jubilejum odlučili su da obilježe početkom ove ljetne sezone (2010) sa mevludskom svečanosti na kojoj sam imao priliku da prisustvujem kao izaslanik muftije Mustafa ef. kojima su Švabe oduševljeni. Svečanost su podržali i imami iz susjednih džemata Ejub ef. i gdje se uvijek nešto dešava. Klanco. Interesantne su i drage veze koje se ostvaruju na hadžu. Murtić iz Osnabrucka i Ahmed ef. Na jubilejum je bio pozvan i direktor Behram begove medrese prof. Tajib Hajdarevićm koji je inače i član Mešihata IZB u Njemačkoj ispred regije NRW. računajući šire područje Paderborna. U ovom gradu je davne 1614 g. svjedoči i povijesna činjenica da se ovaj grad spominje kao prvo mjesto u kome su ostvareni prvi dodiri muslimana sa Germanima još prije 12 stoljeća. pite. što je slučaj u većim gradovima. Prvi muslimani koji su dolazili iz muslimanskih područja su bili trgovci i posjećivali su ova područja i tadašnji vladari su ostvarivali saradnju sa muslimanskim vladarima iz susjedstva. za ove čestite Bošnjake. osnovan teološki fakultet koji se smatra najstarijom vjerskom obrazovnom ustanovom toga odručja. Arnaut malom ali veoma važnom povijesnom gradu Sjeverno rajnske oblasti Paderbornu već pet godina egzistira bošnjački džemat. Za aktivnosti su veoma zahvalni imamu Mustafi ef. Ipak su prije pet godina oslučili da formiraju džemat. Fazlović. Džematskom odboru Paderborna. između ostalog. Fetić iz Kasela. Malom broju Bošnjaka je propisana nafaka u ovom značajnom gradiću. baklave i sl. Fikret ef. koji uglavnom redovno obavještavaju i pozivaju predstavnike bošnjačke zajednice na svoje aktivnosti a najvažnija im je zajednička aktivnost ljetni godišnji gradski festival na kome bošnjački džemat redovno nastupi sa svojim štandom na kome se izlože. Ribiću koji dolazi iz Bilefelda (oko 50 km) kako bi obavio džumu namaz i izvodio vjersku pouku. Amin SELAM<< 63 . Njih je svega oko 50-tak porodica. Obzirom da u ovom gradu nema drugih bošnjačkih asocijacija. vjerska pouka i obilježavanje glavnih datuma iz islamskog kalendara. Vahid ef. Veoma sam se obradovao i iz razloga što ću se sresti sa predsjednikom džematskog odbora dr. bosanski kulinarni specijaliteti: ćevapi. Da je Paderborn veoma začajan grad. Od džemastkih aktivnosti koje se izvode su klanjanje džume namaza. Predložit ću muftiji i članovima Mešihata IZBNJ da se u sklopu džemastkih prostorija osnuje makar jedna mala muzejska prostorija u kojoj bi se čuvali eksponati i tragovi o postojanju islama na ovim područjima prije 12 stoljeća.

Predsjednik Sabora dr. Iz- borni proces koji počinje 28.2011.Mešihat) a novo sjedište Zajednice će biti u Offenbach am Main. do kada svi članovi/džemati IZBNJ trebaju da izmire svoje obaveze prema krovnoj organizaciji da bi mogli ostvariti svoje kandidaciono i glasačko pravo. Izbori u Saboru IZBNJ trebaju da budu završeni u junu mjesecu. Osim nadležnosti u općem smislu koje predviđa Ustav IZ u BiH. Kandidiranje u izbornom-kandidacionom procesu će biti obavljeno na pet regija/medžlisa a kandidacione liste će biti odvojene. Važnost ove sjednice je bila i u tome što su usvojena Izborna pravila koja proizilaze iz novog statuta i prema kojima će biti održani naredni izbori. ostavio je dovoljno mogućnosti da Bošnjaci u Njemačkoj i dalje čuvaju svoje duhovne veza sa IZ u BiH ali i da slobodno djeluju u okviru pravnih normi u Njemčkoj.01.02. Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj ima pravni status udruženja građana (Verein) jer islam nije priznata vjera niti su islamske zajednice priznate vjerske zajednice u Njemačkoj. Budući kandidati za članove Mešihata će moći da se kandiduju samo za jedno rukovodeće mjestu u Mešihatu. Bernes Alihodžić je nakon usvajanja novog statuta naglasio da je time okončan proces izrade Statuta IZBNJ-Mešihat kao krovne organizacije svih bošnjačkih džemata u Njemačkoj. Izbornih pravila i Nacrta džematskog statuta raspisao izbore u IZBNJ i odredio rokove za njihovo provođenje. (Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj. održana je sjednica Sabora Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Zadnjim korekcijama i usaglašavanjem nekoliko tačaka Izbornih pravila i usvajanjem ovog važnog pravilnika. nemoguća. Pored ova dva dokumenta Sabor je usvojio i Nacrt jednoobraznog džematskog statuta za sve džemate IZBNJ koji je ponuđen džematima na usvajanje kako bi se napravila preglednija slika statuta u džematima IZBNJ.2011. sjednica je polučila više nego dobre rezultate. kao i usvajanje Nacrta džematskog statuta. pa je neka viša organizaciona jedinica. U završnom dijelu sjednice je Izborna komisija IZBNJ objavila rezultate izbora za predstavnika/člana IZBNJ u Saboru IZ u BiH. Krovna organizacija će i dalje djelovati pod istim nazivom tj.2011. najveći broj glasova je dobio dr. ostvareni su uslovi za provođenje izbora u IZBNJ. Zato je izrada statuta IZBNJ bio veoma zahtjevan proces u koji su bili uključeni članovi Sabora IZBNJ. u pravnom smislu. Uz prisustvo muftije Mustafe ef. Između deset kandidata koji su bili kandidati za ovu dužnost. 64 >>SELAM . trajaće do 30. Statut koji je usvojen na spomenutoj sjednici.V. Mirsad ef. članovi Mešihata i njemački pravnici. „Islamische Gemeinschaft der Bosniken in Deutschland. Dugo pripremana dopuna i promjena Statuta IZBNJ je završena a nekoliko dodatnih korekcija i poboljšanja izvršena su još u toku sjednice. Specifičnost djelovanja IZ u Njemačkoj u pravnom smislu usložnjavala je i činjenica da je IZBNJ dio IZ u BiH i da želi da zadrži taj status a da važeći Ustav IZ ne tretira u posebnim odredbama rad IZ-a u dijaspori. Klanco i mr. Bernes Alihodžić koji je i u prošlom mandatu obavljao ovu dužnost. Kalajdžića rukovodioca Ureda za Bošnjačku dijasporu.Zentralrat e. Sabor je usvajanjem Statuta.04.SLUŽBENI DIO U Sjednica Sabora i izbori u IZBNJ prostorijama Islamskog kulturnog centra u Frankfurtu 15. u pojedinim stavkama statuta IZBNJ nađeno je kompromisno rješnje kako bi se zadržala veza IZBNJ sa IZ u BiH u duhovnom pogledu.

uspjeha. Ja molim dragog Allaha da tako ostane i u budućnosti. Sada je vrijeme za neke druge procese. idejnom. a džemati to pravo trebaju da omoguće svojim članovima. imami i džematlije. Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj je dio Islamske zajednice u BiH u svom duhovnom. Pozivam Vas da svi zajedno gradimo Islamsku zajednicu kao mogućnost i garant bržeg. Ponekad nismo vješti da naše različite džematske i lične stavove po određenim pitanjima artikulišemo u javnosti na najbolji način. koji su dali i daju svoj nesebičan doprinos u radu Zajednice. boljeg. kvalitetnijeg i sigurnijeg ispunjenja našeg ljudskog morala i islamskog emaneta kojeg smo preuzeli. samoorganizovanja i zajedničkog nastupa prema zakonu ove države i internim pravilima koja smo usvojili. želim da naša Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj izabere najbolje i najodgovornije predstavnike. Iza nas su godine pune upornog rada. sabornike i džematlije koji su pokazali i pokazuju da vole svoju Zajednicu i čuvaju svoj vjerski. kulturnom i organizacionom radu. bira i bude biran. imamima i članovima džemata IZBNJ u kojem se kaže: Esselamu alejkum Uvaženi predsjednici džemata.P ovodom održavanja izbora u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj u 2011. poslu. muftija SELAM<< SLUŽBENI DIO 65 PISMO MUFTIJE .v. u kojem se kaže: „Niko od vas neće dostići potpuno vjerovanje sve dok ne bude želio i volio na raspolaganje a koji predstavljaju sadašnje standarde u našem radu. Sredina u kojoj živimo je to prepoznala o čemu i sami možete svjedočiti. Pravo svakog člana IZBNJ na predstojećim izborima je da kandidira i bude kandidiran. Želim pohvaliti sve predsjednike džemata i sve imame u džematima IZB u Njemačkoj. Naša Zajednica je privela kraju jedan proces „samoprovjere“ kolektivnih i ličnih mogućnosti. nacionalni i kulturni identitet kroz Zajednicu.a. imame. U duhu hadisa Allahova Poslanika Muhammeda s. Mahsuz vas selamim Mustafa ef. Organi IZBNJ su napravili dokumente i pravilnike koje vam stavljamo sve organe IZBNJ obavili na najbolji način. Pozivam sve džematlije. U sredini u kojoj boravimo uživamo demokratsko pravo govora i djelovanja. ali sam siguran da želimo našoj Zajednici samo dobro. njene vrijedne džematske predsjednike. koji žive prema duhu ovog hadisa. Ovi dokumenti predstavljaju naše sadašnje mogućnosti. Klanco uputio je pismo svim predsjednicima džemata. velikog sabura. godini muftija Mustafa ef. Ponosan sam na našu Zajednicu. u Njemačkoj smo na velikim iskušenjima u porodici. Bošnjaci. školi ili univerzitetu. previranja i kušnji. predsjednike i imame džemata da se aktivno uključe u izborni proces u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj kako bismo predstojeće redovne izbore za svome bratu ono što želi i voli samome sebi. Klanco. ali naš ponos što smo muslimani Bošnjaci nikad nismo iznevjerili. koji uživaju povjerenje članova IZ i koji znaju čuvati instituciju IZ. džematu. Mi muslimani. ali se nadamo nekim boljim i sretnijim vremenima za sve muslimane koji žive na ovim prostorima.s.“ (Buharija i Muslim).

organizacije ispune svoje obaveze prema Zajednici. Pored ovih pitanja raspravljalo se i o drugim tekućim pitanjima u našim džematima. a Bilal ef. U prvom dijelu sjednice raspravljano je o zaklljučcima sa osme sjednice Mešihata. istakao svoja zapažanja. kako bi mogli učestvovati u izbornom procesu. U drugom dijelu sjednice diskutovano je o odlukama Sabora IZBNJ o raspisanim izborima u IZBNJ i tim povodom imenovana je Izborna-kandidaciona komisija koja treba da provede kandidacione izbore na regijama/medžlisima. zaduženjima pojedinaca u tekućim projektima kao i o posjeti rukovodstva Zajednice Rijasetu IZ u BiH u protekloj godini. Također. a sjednicom je predsjedavao predsjednik Mešihata muftija Mustafa ef.  66 >>SELAM . aktivnostima Zajednice na planu saradnje sa drugim muslimanskim organizacijama.SLUŽBENI DIO U prostorijama Bosanske islamske Zajednice u Offenbach-u 25. Predsjednik Izborne-kandidacione komisije će biti potpredsjednik Mešihata Halim ef. kao glavni vodič hadžijama. Hodžić informisao je članove Mešihata o uspješno obavlje- nim obredima hadža i. Klanco. Alibašić.2011 održana je deveta redovna sjednica Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj IZBORI Održana redovna sjednica Mešihata U prostorijama Bosanske islamske Zajednice u Offenbach-u 25.2011 održana je deveta redovna sjednica Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. zahtjevima džemata za prijem u članstvo.01. raspravljalo se o zaključcima o mektepskoj nastavi. Još jednom je naglašena važnost da džemati. humanitarnim aktivnostima i kulturno-obrazovnim projektima. finansijskoj situaciji. koji su se ticali poduzetih aktivnosti o putovanju na hadž 2010.01. kao članovi krovne.

10.2011 . . .11. . na kojima učestvuje i prisustvuje veliki broj vjernika. .11. Dortmund . .05. .2011 . . .2011 . Vrijeme održavanja mevluda je nedjeljom.2011 . . . Isaković je u dogovoru sa džematskim imamima i predsjednicima džemata napravio raspored održavanja mevluda u 2011.2011 . . a ovdje donosimo raspored prema datumima održavanja. . Wuppertal 15. . Bochum 02. .05. . . .2011 . . . .11. . . . . . poslije podne namaza. Kako bi se napravio jedan pregledan i vremenski prihvatljiv raspored za sve džemate. . . . . . Düsseldorf 22. . . . Mevludi na regiji/medžlisu Düsseldorf (NRW): 03. . . . . . Mühlheim an der Ruhr 25. . . . . . Ahlen 20. . Hagen 30.09. .2011 .06. . . Dortmund 08. . .Na području Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj u džematima regije/medžlisa Düsseldorf (NRW) svake godine održavaju se tradicionalni godišnji mevludi. . . . . Hamm 06. . . .2011 . .2011 . navedenim datumima. Duisburg/II 01. .2011 . . . .10. . . . gl. . . Wittenu i Bonnu ove godine nisu najavili termine održavanja godišnjih mevluda! Glavni imam: Dževad Isaković SELAM<< SLUŽBENI DIO 67 MEVLUD . . Oberhausen 27. . . . . . Castrop-Rauxel 12.2011 . .06. . . . . .2011 . .04. . . . . . tribine i svečanosti. Köln 29. . . Essen 05. . .05. imam ove regije/medžlisa Dževad ef. .05. . . . .05. . . .06. . . Teferič 19. . .10. . .2011 .2011 . . Kamp-Lintfort u 12:00 sati tribina a mevlud poslije podne 13:30 09. godini. . . . . .2011 . Aachen Džemati u Velbertu. . . . . . . .2011 .2011 . .10. . Duisburg 16. . .

Zadaci ove komisije. Nemojmo da gunđamo i optužujemo druge. onda moramo krenuti u zajednički projekat koji se zove ISLAMSKA ZAJEDNICA. da se temeljito izvrše sve pripreme. odgovornost im je njihova savjest i iskrenost. A oni koji budu birali. eventualno. Alibašićem. objasni pod kojim uslovima se mogu kandidirati i birati. Naravno. te da se omogući poštivanje tajnosti glasanja. Na kraju. on je zamjenik predsjednika Mesihata i nije trebao prihvatiti ovu dužnost. razum. preuzeo veliku odgovornost. A najbolja pomoć je da izađemo na izbore. koja treba da provede izborni proces na regijama/medžlisima. NS: Vi ne samo što tumačite i obezbjeđujete provođenje izbornog postupka. NS: Kako po Vama obezbijediti: neometan pristup glasanju. pored Komisije i neovisni promatrači kod izbornog postupka? Alibašić: Ja ću. prije svega one. sumnjati u naš rad. a posebno onih koji budu izabrani i vodili Zajednicu. Neka svako sa svoje strane učini jedan korak više i pomogne da bude bolje. a kažemo. koji će. ne smije biti prepreka za naše jačanje i stabilnost. U ovom trenutku apelujem na sve nas da se istinski uzdignemo i da kažemo da je prošlost prošla i da se okrenemo sadašnjosti i ljepšoj budućnosti. Alibašićem. (podrazumjevam i unutarnju i vanjsku) mir. Vi u neku ruku i agitujete da se što masovnije izađe na izbore. vrijeme. još jednom. predsjednikom Izborne –kandidacione komisije NS: Vaša Komisija u žiži je interesovanja ovih dana radi priprema za provođenje predstojećih izbora u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj. jesu. Ona mora biti briga sviju nas. obavili smo razgovor sa Halim ef. i šta savjetujete jednima i drugima? Alibašić: Ako hoćemo sebi i drugima dobro. prostor. Neće biti ništa kruto. NS: Kolika je po Vama odgovornost onih koji se kandiduju. optimalne uvjete. te da se vidi naša konkretnost. Znam da već sada ima onih koji će reći. naravno i posljedice. u svakom slučaju. ja sam čist. iskrenost. da se objezbjedi ambijent i optimalni uvjeti za glasanje. oslobodimo se nepovjerenja i sumnje i krenimo naprijed. prihvatajući dužnost predsjednika kandidaciono-izborne komisije na svim regijama. Oni koji traže nečiju odgovornost u poslu. da se prije ulazka u proceduru kandidovanja. a kolika je po Vama odgovornost onih koji biraju. moraju i sami biti odgovorni i savjesni. tražiti i neovisne promatrače. i nikakva sebičnost i netrpeljivost. 68 >>SELAM . Recite nam koji su poglaviti zadaci Komisije? Alibašić: Moram vam reći da sam. ništa nije lahko. NS: Predviđaju li se. za sve se možemo na licu mjesta dogovoriti. u ovom trenutku. onda moramo krenuti u zajednički projekat koji se zove ISLAMSKA ZAJEDNICA P ošto je Mešihat na zadnjoj sjednici imenovao predsjednika Izborne-kandidacione komisije. da je povjerenje i islamska ljubav alfa i omega našeg bitisanja i istinskog življenja. stav i sopstveno mišljenje. predsjednikom Izborne –kandidacione komisije Mešihata Ako hoćemo sebi i drugima dobro. neka nam to bude na umu. Ja pozivam kolege i predsjednike da se u tom pravcu krećemo. i puno poštivanje tajnosti glasanja? Alibašić: Da imamo slobodu. a oči gledaju našu zajedničku aktivnost.SLUŽBENI DIO INTERVIEW sa Halim ef. biračima i kandidatima. a bez savjesne odgovornosti nema ni dobrih rezultata. Neka razum vlada. kako Vi to činite? Alibašić: Imamo vrijeme iza nas. savjest. ali hoću da vjerujem da će kandidaciona komisija kvalitetno odraditi svoju zadaću. savjet i sebi i svima nama. prije svega. Za to je velika odgovornost onih koji se kandiduju. na svim regijama.

povjerljive i iskrene ljude. Klanco. Johić: Dobronamjeran savjet je najljepši savjet. Na sjednici Mešihata održanoj u Offenbachu 25. po Vama očituje ova dužnost? Johić: Biti predsjednik džemata. a posebno ovdje u dijaspori. NS: Kakav savjet upućujete biračima kod odabira kandidata za buduće članove Odbora IZ? Johić: Činjenica je da u Odbor ulaze i neki ljudi kojima nije mjesto u tako počašćenom sastavu. već dužnost rada i danonoćnog zalaganja. Mnoge Odbore predvode iskusni članovi. kako po Vama „uposliti“ kompletan sastav Odbora? Johić: Ne treba se bojati posla. dužnost hizmeta Zajednici. Odbor treba biti jedan uigran tim. Mislim da ima dobrog mladog kadra. Mehom Karajković. SELAM<< SLUŽBENI DIO 69 Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj je pokrenula projekat proglašenja najuspješnijih predsjednika džemata. funkcija predsjednika džemata veoma je istaknuta. Oči možemo izgubiti i da opet vidimo. ali i čast i ponos. pokazalo se da od ukupnog broja izabranih članova Odbora. Da je moglo bez imama. rasporediti i dati povjerenje onima koji imaju odgovornost. Ne zaboravimo.a u kući mu se nalazi voda koja opija. koji su dosta učinili. Žalosno je da postoje dzemati. Došla je druga generacija koja se dobro uklopila i polahko preuzima dužnosti. ili je konzumira. koji će te karakteristike ugraditi u džemat. blagajnika i drugih aktivista islamske zajednice. u čemu se posebno. h. Husein Johić. U dosadašnjem radu. Huseinom Johić i dosadašnjim blagajnikom džemata Kamp-Lintfort h. a Uzvišeni najbolje nagrađuje. naročito. imam je srce džemata. Alibašić). Recite nam. to je velika obaveza. Članovi Odbora iz treće generacije moraju posmatrati. Moj je savjet biračima da biraju odgovorne. Mutevelija. koji će donositi pobjede i uspjehe džematu. imama. Treba nastaviti dalje i biti uporan. predsjednik-dzemat. a ako izgubimo džemat. Svakog člana Odbora treba zadužiti i zaposliti za ono zašto je sposoban. No. polahko doprinositi i sticati iskustvo. najuspješniji blagajnik h. Ne može neko biti član Odbora . . dosta je uloženo truda i znanja na povjerenju. NS: IZ iz dana u dan ima sve veći obim poslova i zadataka. ovu dužnost ne treba shvatiti kao funkciju komandovanja i naređivanja. ne bismo ga ni tražili. predsjednik-imam. vjeroučitelja. interes je čudna stvar. Ako predsjednik bude na takav način respektovao imama. godini . onda će dužnosti imati svoj puni smisao. Kako po Vama uskladiti rad dviju osoba u vrhu džemata: rad imama i rad predsjednika u džematu za opću korist po džemata? Johić: Da bi funkcionisao džemat. najuspješniji Predsjednik. Odborom i džematom.01. NS: Čestitamo Vam na priznanju i želimo Vam dug i uspješan rad. treba posao akceptirati. a da imam nije član Odbora. Nakon toga dolazi neminovno do lomova. nalaze ljudi iz 3 generacije. da bi Odbor bio cjelina. NS: Mišljenja smo da su neobično važni usklađeni odnosi na relaciji: imam-predsjednik. to je velika obaveza. vođa i savjetnik.2011 godine proglašen je najuspješniji džemat u 2010. predsjednik-odbor. godini – Hamburg (imam Halim ef. Nažalost. izgubili smo i sebe i porodicu. da bi atmosfera u džematu bila dobra. NS: Šta savjetujete džematu – članovima Islamske zajednice. samo je jedna trećina uglavnom aktivna. Ovim povodom upriličili smo kratke razgovore sa Predsjednikom IKC Hamburg h. dužnost dogovora sa Imamom. Članovima IZ-e savjetujem da čuvaju džemat i Zajednicu više nego oči svoje. ali i čast i ponos NS: U radu IZ u Domovini. mora biti povezan jak i stabilan trougao. koji svojim radom zaslužuju priznanje za zasluge u radu IZ. kako se vodi džemat. dužnost povjerenja i. Imam je pokretač i upravljač. Spahić i Mustafa ef. NS: Kako pomiriti mudrost i iskustvo sarijih sa novim idejama i elanom mladih? Ili drugačije rečeno kako da funkcionira trogeneracijski Odbor? Johić: I sami znate da se u Odboru. uciti se. Kupljeni su objekti. Meho Karajaković (Džemat KampLintfort) i najuspješnija ekipa Mekteba u 2010. većinom.INTERVIEW Husein Johić Biti predsjednik džemata. dobro pratiti. Johić: Hvala Vam.Džemat Kamp-Lintfort-Muallimi: Sulejman ef.

Voditi blagajnu nije teško danas jer ima tehnika a prije kada se sve trebalo raditi ručno bilo je puno teže. godine da bih ja odlukom džemata i džematskog odbora preuzeo blagajnu od oca. pa je izbjegavaju. Sa radošću i zadovoljstvom sam punih 25. Bilo je pokušaja sataniziranja i ubacivanja smutnje ali smo to uspješno prebrodili. NS: Koliko je po Vama važna kontrola i transparentnost kada su u pitanju priliv i odliv sredstava IZ? Meho K. Novi Selam objavljuje finansije do u detalje. Potrebno je unapređivati rad i nastojati financijsko poslovanje vršiti isključivo preko konta. recite nam šta za Vas znači ovo priznanje za najuspješnijeg blagajnika u IZ Bošnjaka u Njemačkoj? Meho K. NS: Od Vas. Po broju dobijenih glasova pripala mu je dužnost blagajnika mada sam ja priželjkivao da blagajnu prihvati neko od izabranih članova. iskusnog i dokazano blagajnika očekujemo da nam kažete: kakve sposobnosti i moralno-etičke osobine. Izabrani članovi su insistirali da Edmin bude blagajnik i on treba da kvalitetno i precizno radi. Kao najuspješniji blagajnik u 2010 godini proglašen je Meho Karajković. do 1986. Mi smo bili u džematu jedan tim sa punim povjerenjem jedni u druge.: Jedna njemačka uzrečica kaže: „ Povjerenje je dobro ali je kontrola bolja“. Na kraju. Alaga Karajković je bio blagajnik od 1984. Mnogi je drže za najtežu i najodgovorniju. Sada je vrijeme onlinebanking-a.INTERVIEW Meho Karajković SLUŽBENI DIO Blagajnik bi trebao biti povjerljiva osoba koja zna čuvati službenu i poslovnu tajnu Dužnosti blagajnika u džematu Kamp-Lintfort postale su tradicija familije Karajković. treba da posjeduje jedan blagajnik u IZ? Meho K. Prošlo je vrijeme kvitunga. Šta možete reći „mladim“ blagjnicima? Meho K. Za čitaoce Novog Selama razgovarali smo sa ovim vrijednim blagajnikom NS: Dužnosti blagajnika neobično je važna u radu džemata. Potrebno je više se savjetovati sa Odborom i normalno raditi i donositi odluke timski u odboru.: Ja sam prijatno iznenađen i zahvaljujem se na prizanju a molim Dragog Boga da naši nasljednici budu uspješniji i bolji od nas. Vi ste je nosili četvrt stoljeća sa vidnom lahkoćom i ponosom. NS: Intersenatno je da ste Vi primili blagajnu od vašeg oca.: Moj otac h. On mora znati u timu raditi jer je odbor jedan tim. Tri četvrtine članova uplaćuju članarinu putem konta i stanarina za stanove kao i ostali promet novca ide preko bankovnog konta tako da ga je lahko kontrolisati. Ako poredim našu transparentnost sa drugim udruženjima a i transparentnost ukupne IZ-e u Njemačkoj. po Vama. Naš imam je odnjegovao generaciju koja je dobila povjerenje džemata da unapređuje rad koji treba da bude u skladu sa vremenom i prostorom djeovanja. mislim da smo previše transparentni. Tri generacije u Vašj kući su vezane za rad u džematu na dužnosti blagajnika. a eto. ja mislim da to ne treba tako raditi. Blagajnik treba biti prema sebi strog a prema darovateljima i strankama precizan. NS: Najsrdačnije čestitke Vama za jedan dugogodišnji predan rad. Amin! 70 >>SELAM .: Blagajnik bi trebao biti povjerljiva osoba koja zna čuvati službenu i poslovnu tajnu. Kako ste ovo postigli? Meho K. godina vodio blagajnu. a vi ste predali sinu. U tome smo uspjeli. i uz zahvalu da ste pristali na naš kratki razgovor sa Vama.: Skupština džemata je izabrala odbor i moj mlađi sin Edmin je bio kandidat za člana džematskog odbora. Mi smo već od početka nastojali da članove upućujemo da priloge i članarinu uplaćuju preko bankovnog konta.

januara 2011.12. januara 2011. Mustafa Cerić SELAM<< SLUŽBENI DIO 71 DEKRETI o postavljenju glavnih imama .01. rođen 08. decembra 2012.1958. januara 2011. svršenik Gazi Husrev-begove medrese i Fakulteta politićkih nauka u Sarajevu. rođen 22.1965. Mustafa Cerić Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. godine u Bijelom Polju. svršenik Šerijatskog fakulteta u Ammanu. Stav 1 alineja 3. rođen 17. decembra 2012. donosi D E K R E T o postavljenju glavnog imama Dževad (Esad) Isaković. na dvije godine dana počevši od 01. te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu. godine i važi do 31. godine.12. Mustafa Cerić Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. godine. na dvije (2) godine dana počevši od 01. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. januara 2011.2010. donosi D E K R E T o postavljenju glavnog imama Fetić (Rizvan) Pašo. te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu. godine. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Stav 1 alineja 3. svršenik Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. godine. primjenom odredbe člana 52. godine i važi do 31. Reisu-l-ulema dr.2011. te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu. godine u Zenici. rješavajući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 07-MK-12/10 od 15. godine i važi do 31. Saarland). godine.2010. Reisu-l-ulema dr.1950. rješavajući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 10-MK-12/10 od 15.2011. rješavajući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 08-MK-12/10 od 15. Reisu-l-ulema dr. godine u Olovu.2010. svršenik Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. primjenom odredbe člana 52. Dekret stupa na snagu 01. primjenom odredbe člana 52. godine u Varešu. Stav 1. godine. godine.1956. Rheinland-Pfalz. donosi D E K R E T o postavljenju glavnog imama Sabrija (Idriz) Hadžiabdić. rođen 12. postavlja se na dužnost glavnog imama Mešihata IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj za regiju Dusseldorf (Nordrhein – Westfalen)).12. godine u Sarajevu.Jordan.2011. Bayern. godine. decembra 2012. Dekret stupa na snagu 01. godine i važi do 31. na dvije (2) godine dana počevši od 01. Niedersachsen. godine. te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu.2010. te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu.2011. postavlja se na dužnost glavnog imama Mešihata IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj za regiju Hamburg (Bremen.01. na dvije (2) godine dana počevši od 01. donosi D E K R E T o postavljenju glavnog imama Bahrudin (Ešref) Omeragić. Reisu-l-ulema dr. Stav 1 alineja 3.01. primjenom odredbe člana 52. decembra 2012.Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. godine. donosi D E K R E T o postavljenju glavnog imama Ishak (Šemsudin) Alešević.1972. Dekret stupa na snagu 01. postavlja se na dužnost glavnog imama Mešihata IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj za regiju Stuttgart (Baden Wurttemberg. na dvije (2) godine dana počevši od 01. Dekret stupa na snagu 01. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.01.11. Dekret stupa na snagu 01. Mustafa Cerić Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.12. rješavajući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 06-MK-12/10 od 15.2011.07. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.12. decembra 2012. Stav 1 alineja 3. alineja 3.02. rođen 03. Mustafa Cerić Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.01. Reisu-l-ulema dr. godine i važi do 31. godine.2010. postavlja se na dužnost glavnog imama Mešihata IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj za regiju Frankfurt (Baden-Wurttemberg. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. godine.01. godine. godine. Bayern). rješavajući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 09-MK-12/10 od 15. primjenom odredbe člana 52. Hamburg. svršenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Hessen.04. Nordrhein-Westfalen). postavlja se na dužnost glavnog imama Mešihata IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj za regiju Munchen (Bayern). januara 2011. godine.

2010. godine u Rogatici.09. Mustafa Cerić Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.1959. Dekret stupa na snagu 01. rođen 23. SR Njemačka. hatiba i muallima u džematu „Kulturzentrum Džemat Essen“ u Essenu. na 4 (četiri) godine. marta 2014.03. godine u Jajcu. rođen 04. postavlja se na dužnost imama. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.2010. te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu. Dekret stupa na snagu 13. godine.02. Reisu-l-ulema dr. tačka 3. primjenom odredbe člana 52. svršenik FIN-a u Sarajevu. hatiba i muallima u džematu „Islamska zajednica“ u Hagenu.1960. godine. rješavajući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 04-MK-03/10 od 03.SLUŽBENI DIO 72 DEKRETI o postavljenju imama Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. donosi D E K R E T o postavljenju imama Rasim (Sejdo) Žiga. na 4 (četiri) godine. marta 2010.03.04. rođen 17. svršenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu postavlja se na dužnost imama. godine. godine. tačka 3. te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu. godine. februara 2014. godine. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. februara 2010. počevši od 23. primjenom odredbe člana 52. rješavajući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 08-MK-03/10 od 13. marta 2014. postavlja se na dužnost imama. Egipat. Dekret stupa na snagu 23.02.1961.12.2010. donosi D E K R E T o postavljenju imama Hasandić (Adem) Džemal. primjenom odredbe člana 52. Reisu-l-ulema dr.2010. godine i važi do 01.2010. godine i važi do 13. te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu. rješavajući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 16-MK-02/10 od 23. Mustafa Cerić >>SELAM . Reisu-l-ulema dr. na 4 (četiri) godine.03. donosi D E K R E T o postavljenju imama Kemal (Džemal) Crnac.03.2010. godine. svršenik Univerziteta Al-Azhar u Kairu. godine. hatiba i muallima u džematu „Islamski kulturni centar“ u Dusseldorfu. tačka 3. počevši od 13. SR Njemačka. počevši od 01. Mustafa Cerić Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. godine. godine i važi do 23. SR Njemačka. godine u Sarajevu. marta 2010.

755.00 497.00 1.00 7.00 2.365.500.00 3. Ona je institucija koja je svojim radom nadživjela i sva turbulentna vremena i nedaće koje su joj stajale na putu.00 4.00 2.355.50 4. Islamska zajednica. ne treba puno objašnjavati o njenom radu i važnosti njenog razvoja. Tabelarni prikaz prikupljenog Zekata i Sadekatu-l-fitra u 2010 godini u SR Njemačkoj Džemat Aachen Ahlen Augsburg Balingen Berlin Bochum Bonn Braunschweig Bremen Calw Castrop-Rauxel Darmstadt Dortmund Duisburg Düsseldorf Essen Frankfurt (Mainzer) Frankfurt (Lahn) Gaggenau Hagen Hamburg Hamm Hanau Hannover Heilbronn Ingolstadt Kamp-Lintfort Karlsruhe Kassel Kirchheim-Teck Köln Löhne Mainz Mannheim Realizacija 2.090.00 2. džematlija prema instituciji Islamske zajednice.00 0.00 165.345.300.00 350.00 1.50 SELAM<< SLUŽBENI DIO 73 Prikupljanja Zekata i Sadekatu-l-fitra na cijelom području Njemačke za potreba Islamske zajednice .000.00 3.696.470.00 700.00 1.690. godini Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj vodila je akciju prikupljanja Zekata i Sadekatu-l-fitra na cijelom području Njemačke za potreba Islamske zajednice.00 2.830.765.370.150.525.00 2.055.390. Zato je doprinos u radu institucije IZ naš svojevrsni doprinos „samima nama“ i generacijama koje odrastaju.720.00 150.00 2.00 3.735.240.d.880. nije potrebno nadugo i naširoko ponavljati.690.00 4.00 0.250.00 455. jer IZ nije nikad tragala za interesima pojedinaca i njihovim prohtjevima.00 5.160.465.915.940.00 2.00 770. imam. Osnabrück -Saraj Bosna Paderborn Penzberg Philippsburg Ravensburg Reutlingen Rosenheim Saarbrücken BKC SchwäbischGmünd Sindelfingen Stuttgart IKC Stuttgart IZ Tuttlingen Duisburg SAN Ulm Velbert Weissenthurm Wiesbaden Witten Wuppertal Würzburg Džemati u procesu priznanja Frankfurt BIG Bielefeld Pfalzgrafenweiler UKUPNO: 3.AKCIJE U 2010.00 8.00 530.00 0.900.00 560.765.140.00 1.650.00 1.00 350.00 500.000.500. ona je uvijek bila uz narod i institucionalno branila njegove interese. je glavni stub bošnjačkog-islamskog identiteta kako u BiH tako i dijaspori.00 4.00 1.00 9.00 7.00 280.00 3.490. predsjednika džemata. Ruhr München (Sabur) München (Tevhid) München (Fedzr) Nürnberg Oberhausen Offenbach Osnabrück I.545.00 0.00 5. Za one koji ne razumijevaju važnost ove naše jedine povijesno i vjerski utemeljene islamske institucije kod Bošnjaka na Balkanu.00 1.995.00 1.310.00 Mülheim a.00 2.00 0.00 4.00 1.00 3.00 2.00 1.00 710.00 1.00 620.825.051.680. ostajući pri tome uvijek vjerna svojoj misiji čuvanja islama kod Bošnjaka. U ovoj akciji je učestvovao veliki broj naših džemata.508.G. a sredstva koja su prikupljena na najbolji način govore o odnosu Bošnjaka.00 0.892.00 0.00 860.00 0.00 13.00 7.00 0.00 4.00 2.555. jer je IZ dio identiteta Bošnjaka i nezaobilazni faktor našeg budućeg djelovanja i življenja.00 1.

60. 52. Wiesbaden 19. Aachen 28. Schwäbisch Gmünd 25. 8. 53.Sabur Tuttlingen Augsburg Düsseldorf BR. 50. 4. Löhne 41.d. Essen 26. Stuttgart IKC 29. Velbert 44. Ingolstadt 16.Fedžr Oberhausen Osnabruck-Saraj Bosna Osnabrück Paderborn Rosenheim Saarbrücken IKC Stuttgart IZ Weißenthurm Witten Wuppertal POJEDINAČNE UPLATE (POJEDINCI) DŽEMATSKE UPLATE Prenos iz 2009. Offenbach 24. 61. Braunschweig 30. 65. 1. Saarbrücken BKC 31. Castrop-Rauxel 47. Mülheim a. KURBANA 32. 57. Hannover 18. 55. r. 54. 3. Ravensburg 39. Balingen 27. akcije kurbana u IZBNJ su vođene za potrebe Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Sandžaku. Philippsburg 43. Reutlingen 20. Frankfurt BIG 40. Kassel 33. Berlin 45. 59. Kirchheim-Teck 22. Sindelfingen 12. Duisburg 49. 5. 9.Tevhid München . Mainz 21. 63. Penzberg 42. Hamm 17. Tabelarni prikaz džematskih uplata. 7. Mannheim 11. 56. Darmstadt 48. Hanau 15. 6.b. 2. tako i ove. Bremen 36. 62. Würzburg 35. 51. Ulm 13. 58. Ahlen 34. 64. Ruhr 14.SLUŽBENI DIO Kao i svake godine. UKUPNO 74 >>SELAM . Bonn 46. 9 8 8 7 6 6 5 3 3 2 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 50 911 16 977 85 65 55 48 40 36 35 31 31 31 31 30 28 26 26 24 24 23 22 18 17 15 15 15 14 13 12 12 10 10 9 10. Calw 37. DŽEMAT Hamburg Frankfurt BKC Dortmund Kamp-Lintfort Nürnberg (BIKZ) München . Gaggenau 38. Bochum 23. Frankfurt IKC Duisburg (Hochfeld SAN) Hagen Heilbronn Karlsruhe Köln München .

Rijaset 655 kurbana .Medresa Tuzla 71 kurban .Medresa Sandzak .KURBANI Realizacija Kurbana u 2010. .Novi Pazar 50 kurbana .MIZ Foca 21 kurbana .Islamic Relief 100 kurbana SELAM<< 75 .Medresa Travnik 71 kurban .

preporod. Beneficiary’s bank: VAKUFSKA BANKA DD SARAJEVO Field 57A: SWIFT: VAKUBA 22 .: 201485 IBAN: BA391602005500015065• Za sve uplate staviti naznaku: ZA LIST “PREPOROD” .com Uplata: u KM NA žIRO RAČUN: 1602005500015065 kod Vakufske banke DD Sarajevo uz naznaku “za Preporod”. Uplate iz inostranstva mogu se slati na Intermediary Bank: DRESDNER BANK AG. DRESDEFF . Tel/fax: 663-690 E-mail: urednik@preporod.preporod.www. FRANKFURT Field 56A: SWIFT. Zelenih beretki 17 Telefon: ++387 33/664-493 i 663-690.com ISLAMSKE INFORMATIVNE NOVINE Pretplatite se na bošnjački list s najdužom tradicijom Adresa lista: PREPOROD . Beneficiary: RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BiH SARAJEVO Field 59: Account no.ISLAMSKE INFORMATIVNE NOVINE.com www. 71000 SARAJEVO.