You are on page 1of 11

Sva vaznij a pravila hrvatskog pravopisa na jednome mjestu ÷ velika i mala slova, ije/je/e/i, c/c i tako dalj e.

Nadam
se da ce nekome koristiti.
VeIiko i maIo sIovo
1. Sve rijeci imena iIi naziva pisu se veIikim sIovom (osim veznika i prijedIoga)
a) ime kontinenta
Europa, Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Juzna Amerika
b) ime drzave
#epublika Hrvatska, #epublika Bosna i Hercegovina, #epublika Svetog Marka
c) ime naseIjena mjesta
Sveti Petar u Sumi, Staro Petrovo Selo, Slavonski Brod
d) imena, prezimena, nadimci
Antun Branko Simic, Marin Drzic Vidra
I) imena bozanstava, svetaca, mitoIoskih bica te opce imenice koje zamjenjuju imena Boga, Isusa, Djevice
Marije
Bog, Isus, Alah, Majka Bozja Bistricka, Sveo Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti
II) kad je atribut koji doIazi uz osobno ime toIiko srastao s imenom da cini njegov nedjeIjivi dio, pise se
veIikim sIovom
resimir Cetvrti, arlo Veliki
III) imena naroda, stanovnika zemIjopisnih podrucja, gradova, seIa
Hrvati, Slavonci, Zadrani, Brdovcani
IV) rijeci iz pocasti
Vasa Svetosti, Vasa Uzoritosti, Vasa Ekselencijo

2. VeIikim sIovom pise se samo prva rijec visecIanog naziva (osim ako se u nazivu vec naIazi vIastito ime)
te jedina rijec
a) imena uIica, trgova, gradskih cetvrti
Ulica neznane junakinje, Trg kralja Tomislava, Sestinski dol
b) imena zemIjopisnih podrucja
Hrvatsko zagorje, Hrvatsko primorje
c) imena pIanina, doIina, vuIkana, pustinja
Zagrebaca gora, Logarska dolina, Etna, Libijska pustinja
d) imena otoka, poIuotoka, zaIjeva, jezera, voda, topIica
Dugi otok, Peljesac, Vransko jezero
e) imena nebeskih tijeIa
Veliki medvjed, Mali medvjed, umova slama
f) imena gradevina i mostova
ineski zid, Maslenicki most
g) imena ustanova i poduzeca
Zagrebacki velesajam, Hrvatski telekom, Filozofski fakultet
h) imena zupanija
Zagrebacka zupanija, Primorsko-goranska zupanija
i) imena drustava, knjiga, casopisa, novina, zakona
Drustvo hrvatskih planinara, Zlocin i kazna, Meridijani
j) imena jasno odredenih povijesnih dogadaja
Prvi svjetski rat, Seljacka buna
k) Iatinska imena biIjaka i zivotinja
Viola odorata
I) imena vjerskih bIagdana i drzavnih praznika
Svi sveti, Nova godina
m) zasticena imena proizvoda
Ozujsko pivo, Jamnicka kiselica
n) pridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od osobnih imena i imena naroda
Marijev, Markov, Hrvatov, Hrvaticin
nj) rijeci iz pocasti
Zahvaljujemo Vam (kad se obracamo odredenoj osobi)
3. Sve rijeci (iIi jedina rijec) imena iIi naziva pisu se maIim sIovom
a) pridjevi na -cki, -cki, -ski, -ski
zagrebacki, gospicki, matosevski
b) tituIe i poIiticke funkcije
inzinjer Maric, profesor Matic
c) pridjevi od imena bIagdana
uskrsni, bozicni, novogodisnji
d) ime nakon rednog broja
II. gimnazija
e) nazivi vjera i vjerski redovi
krscanstvo, islam, franjevci
f) imena pasmina
bernardinac
g) nazivi knjizevnih razdobIja te povijesnih dogadaja u opcenitom smisIu
reformacija, protureformacija, humanizam, renesansa
GIasovi C/C
C
- dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k (jak ÷ jaci; junak ÷ junacina) ÷ iznimke od ovoga pravila
rijeci pljescem, pritiscem, lijesce, stiscem, trijesce, brijesce
- dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom c (stric, strice; ptica, pticji)
- dolazi u slovenskim, ruskim, slovackim, ceskim, bugarskim prezimenima (Zupancic, Nikolajevic, Miletic)
- dolazi u sufiksima -ac, -acica koji znace vrsitelja radnje i predmet (kupac, kupacica, rovokopac)
-cad (momcad, pascad)
-canin (Siscanin, Zagrepcanin)
-cica (cjevcica, klupcica, grancica)
-icak (krajicak, grmicak)
-cina (momcina, herojcina)
-ce (momce, mace, siroce)
-ic (vodic, gonic, ribic)
-aca (cvjetaca, jabukovaca)
- dolazi u rijecima kojima postanak nije vidljiv (cist, vecera, sendvic, kljuc, Bec)
C
- dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom t (kretati ÷ krecem; mladost ÷ mladoscu)
- dolazi u sufiksima
-ci (infinitiv i glagolski prilog sadasnj) ÷ ici, radeci
-ic (mladic, autic, puzic)
-aci (spavaci, brijaci, jahaci)
-eci (srneci, jareci)
-oca (jasnoca, cistoca)
- dolazi u rijecima kojima postanak nije vidljiv (cud, sinoc, kci, kuca)
- mogu doci c ili c u rijecima
bolescurina, koscurina, mascurina, jednoc, nekoc, teklic, Medvescak, Pescenica
bolescurina, koscurina, mascurina, jednoc, nekoc, teklic, Medvescak, Pescenica
GIasovi DZ/Ð
DZ
- dolazi u rijecima prema osnovnom c (uciti ÷ udzbenik; svjedociti ÷ svjedodzba)
- dolazi u rijecima stranoga podrijetla (dzamij a, dzez, pidzama)
- dolazi u sufiksu -dzija (cevabdzija, buregdzija)
Ð
- dolazi prema osnovnom d (grad ÷ gradanin; mlad ÷ mladahan)
- dolazi u rijecima kojima postanak nije vidljiv (durdica, lada, meda, rid)
Promjena IJE/JE/E/I
1. DuIjenje kratkoga sIoga iIi -je > -ije
a) u nesvrsenim glagolima i glagolskim imenicama tvorenim od svrsenih glagola koji imaju -je, osim ako svrseni
glagol u osnovi nema rijec mjera, mjesto ili sjesti (dospij evati, dospij evanje, razumij evati, razumijevanje,
odmjeravati, odmjeravanj e)
b) u glagolima letjeti, leci, liti i njihovim slozenicama te u glagolima sa -zreti prema osnovnom e, i dolazi ije
(dolijetati, dolij etanj e, dozrijevati, dozrij evanje)
c) u tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre- u nekim imenicama dolazi pre-, u drugima prije- (prelaziti ÷
prijelaz, prepisati ÷ prijepis, prekriti ÷ prekrivanje)
2. Kracenje dugoga sIoga iIi -ije > -je
a) ispred naglasenog sloga uvijek dolazi kratki slog (ljepota, sljepoca)
b) u komparativu i supelativu pridjeva (ljepsi ÷ najljepsi; bjelji ÷ najblj elji)
c) u imenicama srednjeg roda koj e prosiruju osnovu (tijelo ÷ tjelesa; dijete ÷ djeteta)
d) u imenicama sa sufiksima -ara (mljekara), -ba (primjedba), -ic (djetlic), -cic (korjencic), -ina (svjetlina), -telj
(djelitelj)
e) u pridjevima na -an (zvjezdan), -ast (bjelkast), -it (rjecit), -iv (rjesiv), -ljiv (ljepljiv)
- ukoliko se korijenski slog krati, a ispred jer r, moze ostati -je/-e, odnosno R + JE > RJE/RE, npr. brijeg > brjegovi
÷ bregovi, crijep > crjepina ÷ crepina
- iznimka ÷ u prosirenoj osnovi imenice vrijeme i njezinih slozenica ostaje e (vrijeme ÷ vremena ÷ vremenu)
Pravopisni znakovi
- kazuju nam kako sto treba razumjeti i citati
Tocka
- tocka se stavlja iza nekih kratica (str. 23., inz. Maric, prof.)
- pise se iza rednog broja bez obzira na to pise li se on arapskom ili rimskom znamenkom (6. mjesec, VÌ. mjesec)
- iza rednog broja dolazi tocka bez obzira na to sto iza nje dolazi jos neki pravopisni znak (str. 23., 26., 28.)
Zarez
- upotrebljava se da bi se desetina razlikovala od cijeloga broja (7,6)
- ako u velikim brojevima tisuce od stotina nisu odvojene bjelinama, odvajaju se tockom, a milijuni se od tisuca
odvaj aju zarezom (21,231.456)
- u novcanom poslovanju zarez pisemo da bismo kune odvojili od lipa (1234,56 ÷ tisucu dvj esto trideset cetiri
kune i pdeset sest lipa)
Crtica
- kao pravopisni znak sluzi za oznacavanje stanke (vece od one koja je izrazena zarezom)
- zamjenjuje prijedlog do (Radno vrijeme 9 ÷ 17 sati)
- pise se kad se zeli oznaciti udalj enost izmedu svaju mjesta (Zagreb ÷ Split)
Spojnica
- pravopisni znak kojim se spaj aju rijeci koje se ne pisu posve sastavljeni ili rastavljeno
- oznacava rastavljanje rijeci na slogove i glasove (m-o-r-e; mo-re)
- pise se u svim poluslozenicama (spomen-ploca)
- pise se izmedu dvaju korelativnih priloga (danas-sutra, vise-manje)
- pise se kod sklanjanja sastavljenjih kratica (djelatnik HZ-a)
- pise se u poluslozenicama kad je prvi dio slovo ili brojka (C- vitamini, 10-godisnjica)
Dvotocje
- znaci omjer, pise se s bjelinama ispred i iza znaka, a cita se "prema¨ (1 : 1)
Izostavnik iIi apostrof
- pise se umjesto izostavlj enog slova (Stan' tamo!)
Recenicni znakovi
- zovu se i razgodci (razgoci) ili interpunkcija, a sluze za rastavljanje teksta na recenice
Tocka
- stavlja se na kraju izjavne recenice (Nisam to razumio.)
- ako naslov ili podnaslov pisemo u istom redu s tekstom, iza naslova i podnaslova stavlj a se tocka (Recenicni
znakovi. Recenicni se znakovi zovu i razgodcima ili interpunkcijom.)
- pisemo je u bibliografskim jedinicama (Tezak ÷ Babic. Gramatika hrvatskoga jezika. Sk. Zagreb. 2002.)
Upitnik
- pise se na kraju upitnih recenica (Ìdemo li na izlet?)
- oznacava znak sutnje u razgovoru ( ÷ Ìdemo na izlet? ÷ ?)
- stavljamo ga ukoliko sumnjamo u neki podatak ili dio recenice koji smo citirali ("Upitnik nije (?) recenicni znak.¨)
- ukoliko se pitanje postavlja jednim dijelom recenice, pisemo upitnik, a recenicu nastavlj amo malim slovom (Bila
sam jucer u gradu, a zasto bas jucer?, no nisam obavila ono sto sam trebala.)
UskIicnik
- pisemo ga na kraju usklicnih recenica (Odlicno!)
- mozemo ga pisati iza oslovljavanj a na pocetku poslovnog ili privatnoga pisma (Dragi Marko!)
- moze se pisati iza svake usklicne rijeci u recenici, ali bez drugih znakova (rijeci koje slijede iza usklicnika pisu se
malim slovom); usklicne dijelove recenice mozemo odvojiti i zarezima (Ìvane, dodi ovamo!)
- naslove u pravilu pisemo bez usklicnika, osim kad usklik zelimo posebno naglasiti ili kad je sastavni dio naslova
(Bravo!)
Upitnik i uskIicnik
- pise se u recenicama koje istodobno oznacavaju ushit i pitanje (Vjeruj em ti?!)
- pisemo u recenicama u kojima zelimo naglasiti usklicni dio te naznaciti i upitni dio (Vj erujem ti!?)
Zarez
- stavlja se pri nabraj anju (Dolazim sutra, donosim lektiru, cekaj me.), naknadnom dodavanju (Mario, ucenik
naseg razreda, najbolji je u informatici.), suprotnosti (Dosao sam, ali nisam donio CD.), isticanju (Dosao sam, i to
automobilom.), inverziji (Kad uredim stan, otici cu do prijateljice.)
avodnici
- njima se oznacava upravni govor ("Navodenje¨, objasnjenje.; "Navodenj e!¨ objasnjenje.; Objasnjenje:
"Navodenj e.¨)
- u navodnike se stavljaju rijeci koje nisu knjizevne (Dobio je "kulju¨.)
- u navodnike se stavljaju i rijeci koje upotreblj avamo u ironicnom i podrugljivom smislu (Stvarno je "dobar¨.)
Crtica
- njome oznacavamo upravni govor (- Navodenje ÷ objasnjenje.; ÷ Navoenj e? ÷ objasnjenje.; ÷ objasnjenje ÷
navodenj e.)
PoIunavodnici
- njima oznacavamo citat unutar citata (npr. Rekao je: "Citao sam 'Gramatiku hrvatskoga jezika'.¨)
Spojnica
- pise se unutar recenice ili dij elova recenice koji se ne izgovaraju kao cjelina, nego u dijelovima, uglavnom radi
naglasavanja (Ni-sam ti do-ni-je-la.)
SastavIjeno i rastavIjeno pisanje rijeci
- rijeci se mogu pisati:
a) sastavlj eno
b) kao poluslozenice, sa spojnicom
c) rastavljeno
- postoje neka osnovna pravila koja cemo navesti i koja bi vrijedilo upamtiti
- najlakse ih je rasporediti prema vrstama rijeci
1. Promjenjive vrste rijeci
1. Imenice
a) sastavIjeno pisanje
- autocesta, kinodvorana, kinoproj ekcija, audiokaseta, fotoklub, fotoalbum, radiopostaja, radioveza, videozapis,
videosnimka
÷ rijeci auto, audio, foto, kino, video, radio pisu se sastavljeno s imenicama uz koje se nalaze
- Dugoresanin ÷ naziv za stanovnika Duge Rese, Velikogoricanin ÷ naziv za stanovnika Velike Gorice,
Marijabistricanin ÷ naziv za stanovnika Marije Bistrice
÷ ukoliko se naziv naselj enog mj esta pise rastavlj eno, naziv stanovnika toga mjesto pise se sastavljeno
- dopodne/popodne
÷ imenice dopodne i popodne pisu se sastavljeno kad znace vrijeme do 12 sati (dopodne) i od 12 sati (popodne)
do sumraka
b) pisanje sa spojnicom - poIusIozenice
- rak-rana, spomen-ploca, lovor-vij enac
÷ kao posluzenice pisu se izrazi sastavljeni od dviju imenica koj e imaju istu razinu znacenja i koje zadrzavaj u svoj
naglasak
- B-dur, c-mol, C-vitamin, a-deklinacija
÷ ukoliko uz imenicu dolazi slovo ili simbol, pise se kao poluslozenica
- Ìvana Brlic-Mazuranic, Ruza Pospis-Baldani, Snjezana Zbukvic-Ozbolt
÷ dvostruka zenska prezimena nastala zdruzivanjem oceva i muzevljeva prezimena ili obratno pisu se sa
spojnicom
c) rastavIjeno pisanje
- Ìvanic Grad, Slavonski Brod, Duga Resa, Velika Gorica, Dugo Selo, Kraj Gornji
÷ dvoclana imena naselj enih mjesta pisu se rastavljeno
- Andrija Kacic Miocic, Ìvan Maric Juric, Dubravko Ljaljak Zavrtnik, Ìvan Bjelivuk Zrinjan
÷ dvostruka muska prezimena pisu se rastavljeno
- general bojnik
÷ dvostruki casnicki nazivi pisu se rastavljeno
- novinar pripravnik, kamen temelj ac
÷ u imenickim sintagmama u kojima svaka imenica ima svoj e znazenje (prva ima sire, druga uze znacenje)
- VÌP usluga, SMS poruka
÷ ime s kraticom pise se rastavljeno
- drap odijelo, mini suknja
÷ ako je prvi dio izraza nesklonjiva tuda rijec
2. Zamjenice
a) sastavIjeno pisanje
- stogod, tkogod, kojigod | Gleda li tkogod u mene? | Ìma li stogod novo?
÷ zamjenice slozene s cesticom god pisu se sastavljeno ako znace nesto neodredeno
b) rastavIjeno pisanje
- sto god, tko god, koji god | Tko god dode, ponudi ga picem.
÷ zamjenice slozene s cesticom god pisu se odvojeno ako se odnose na sto odredeno
- ni za sto, ni u cemu, ni pred kim, ni u sto
÷ neodredene zamjenice slozene s ni ispred kojih dolazi prijedlog (za nikoga) pisu se tako da prijedlog dolazi
izmeu ni i zamjenice (ni za koga)
- preda mnom, preda nj, sa mnom
÷ nenaglaseni zamjenicki oblici pisu se odvojeno od prijedloga
3. Brojevi
a) sastavIjeno pisanje
- jedanaest, petnaest, osamnaest, petnaesti, dvadeseti, dvadesetorica, petnaestorica
÷ neki se viseznamenkasti brojevi pisu kao jedna rijec (bilo da se radi o glavnim brojevima, rednim brojevima ili
brojevnim imenicama)
- jedanput, dvaput, triput
÷ neki se brojevi slozeni s rij ecju put pisu sastavljeno
b) pisanje sa spojnicom - poIusIozenice
- dva-tri, pet-sest, dvoje-troje
÷ ako brojevi oznacavaju priblizne ili neodredene brojevne vrijednosti, pisu se kao poluslozenice
c) rastavIjeno pisanje
- dvadeset tri, sedamnaest dva, pedeset prvi, dvadeset drugi
÷ viseclani glavni i redni broj evi koji nastaju slaganjem jednoclanih brojeva jednog do drugog pisu se rastavljeno
- drugi put, peti put, stoti put
÷ brojevi slozeni s rijecju put pisu se odvojeno ako svaka rijec cuva svoj naglasak
4. Pridjevi
a) sastavIjeno pisanje
- neviden, nepotpun, nevelik, netocan
÷ pridjevi slozeni s predmetkom ne- pisu se sastavljeno
- mnogopostovani, vrlomalen, malopoznat
÷ pridjevi slozeni s prilogom koji ga pojacava, umanjuje ili poblize oznazava, a da se prilozni dio posebno ne
istice, pisu se sastavljeno
- ultraljubicast, hipermoderan, svestran, suodgovoran
÷ ukoliko se predmetak ne upotrebljava samostalno, pise se sastavljeno s pridjevom
b) pisanje sa spojnicom - poIusIozenice
- englesko-hrvatski
÷ pridjevi ravnopravni znacenjem i odnosom pisu se kao poluslozenice
- 20-postotni, 14-karatni
÷ pridjevi koji u prvom dijelu imaju brojku
c) rastavIjeno pisanje
- mnogo postovani, malo poznati, vrlo crven
÷ pridjevi slozeni s prilogom koji poj acava, umanjuje ili poblize oznacuje pridjev s tim da se prilozni dio zeli
posebno istaknuti
5. GIagoIi
a) sastavIjeno pisanje
- nemam, nedostajem, nestajem, nisam
÷ malo je primjera u kojima se negacije pise sastavljeno s glagolom
b) pisanje sa spojnicom - poIusIozenice
- hoces-neces, rekla-kazala
÷ kao poluslozenice pisu se izrazi nastali od dvaju glagola bliskih ili suprotnih znacenja
c) rastavIjeno pisanje
- ne mogu, ne dam, ne zelim, ne moram, ne vjerujem, ne dolazi, ne razgovara, ne razmislja
÷ u pravilu se negacija pise odvoj eno od glagola
2. epromjenjive vrste rijeci
1. PriIozi
a) sastavIjeno pisanje
- kudgod, kamogod, gdjekod, kolikogod
÷ ako prilozi satavlj eni s rijeccom god imaju neodredeno znacenj e, pisu se sastavljeno
- dosad(a), otad(a), zasad(a), odonda
÷ prilozi sastavljeni od prijedloga pisu se sastavljeno
- gdjekad, katkad, nigdje, nekad
÷ prilozi tvoreni od dvaju priloga ili od priloga i predmetka pisu se sastavljeno
b) pisanje sa spojnicom - poIusIozenice
- brze-bolje, vise-manje, kako-tako
÷ izrazi slozeni od dvaju korelativnih priloga (obicno sa suprotnim znacenj em) pisu se sa spojnicom
c) rastavIjeno pisanje
- Kad god zazelis, nazovi me.
÷ prilozi s rijecju god pisu se odvoj eno uglavnom na pocetku zavisno slozene recenice
- do sada, od sada, do onda, za sada
÷ ovi se prilozi pisu odvoj eno ukoliko se drugi dio zeli istaknuti
- i te kako, i te koliko, tako reci, bolje reci
÷ izrazi koji se pisu rastavljeno
Od ostalih nepromjenjivih vrsta rijeci valja napomenuti da se prijedlog moze pisati sastavljeno i rastavljeno, npr.
Pogledati koga u oci. ili Doci uoci ispitivanj a. Sto se cestica tice, vazno je napomenuti da se cestica li pise
odvoj eno od glagola, npr. Mozes li doci?, Hoces li mi pomoci?.
Pisanje rijeci iz drugih jezika
1. Imena i prezimena
- strana vlastita imena u pravilu se pisu izvorno (onako kako se pisu u maticnom jeziku koji se sluzi latinicom), i to
u nominativu, dok se u ostalim padezima sklanjaju kao hrvatska imena
- sklanjaju se imena i prezimena, ali ne i prijedlozi koji dolaze uz prezimena (N Leonardo da Vinci, G Leonarda da
VÌncija, D Lenardu da Vinciju..)
a) zenska imena i prezimena
- zenska vlastita imena u pravilu se sklanjaju kao i hrvatska (N Maria, G Marije, D Mariji.)
- zenska imena koja imaju nulti morfem ne sklanjaju se (npr. Meg, Carmen..)
- ako su dva imena povezana spojnicom, prvo ime se ne sklanja (N Maria-Helena, G Maria-Helene.)
- ako imena nisu povezana spojnicom, sklanj aju se oba imena (osim ako ne zavrsavaju na nulti morfem) ÷ N
Maria Helena, G Marije Helene, D Mariji Heleni.
- u romanskih imena na -ca (izgovaramo -ka) treba u deklinaciji i posvojnom pridj evu pisati k (N Bianca, G Bianke,
D Bianki.)
- imena koja potjecu iz francuskoga jezika i koja zavrsavaj u na muklo -e mijenjaju se i tvore posvojni pridjev kao
da u nominativu imaju na kraju -a (tj. muklo -e ne javlja se u promjeni) ÷ N Jacqueline, G Jacqueline, D
Jacquelini.
b) muska imena i prezimena
- ako strana muska imena zavrsavaju na suglasnik (koji se moze izgovarati, a i ne mora), na njh dolaze padezni
nastavci ÷ sklanjaju se i imena i prezimena (N James Dean, G Jamesa Deana, D Jamesu Deanu.)
- ukoliko strana imena ili prezimena zavrsavaju na -e (koje se moze izgovarati, a i ne mora), to -e ostaje u cijeloj
deklinaciji (N Shakespeare, G Shakespearea, D Shakespeareu.)
- ako muska imena ili prezimena zavrsavaju na -y, -ee koje citamo kao -i, izmedu osnove i nastavka umece se -j
(ako se -y i -ee citaju kao -j, ne umece se -j) ÷ N Kennedy, G Kennedyja, D Kennedyju.
- ukoliko ime zavrsava na naglaseno -o, to se -o zadrzava u cijeloj deklinaciji, ukoliko -o nije naglaseno, ono se u
deklinaciji gubi (N Hugo, G Hugoa, D Hogou. N Ariosto, G Ariosta, D Ariostu.)
c) zemIjopisna imena (toponimi)
- za zemljopisna imena (drzave, gradove, oceane, mora) koristimo hrvatske nazive (Njemacka, Atlantski ocean,
Sjeverno ledeno more)
- ukoliko koristim izvorni naziv, dekliniramo ga kao i hrvatske rijeci (N New York, G New Yorka, D New Yorku.)
- ako toponimi zavrsavaju na -a ili -e (koje se ne izgovara), mijenjaju se kao da su na -a (muklo -e nestaje) ÷ N
Cordoba, G Cordobe, D Cordobi.
- ako toponimi zavrsavaju na -i, -o, -u mijenjaju se kao nasa imena s tim zavrsecima (s tim da se kod -i, -ia,
umece -j) ÷ N Bilbao, G Bilbaa, D Bilbau.
2.Kratice
- kratice mogu biti: stalne (nastale su prema utvrdenim nacelima) i prigodne (stvara ih sam pisac, ali tako da
citatelj bez kolebanja moze uspostaviti punu rijec)
- stalne kratice mogu biti: obicne (skraceni dijelovi rijeci ili sklupova riejci citaju se kao da su te rijeci napisane) i
sastavljene (nastale spajanjem pocetnih slova ili skupine slova viseclanih naziva i imena i obicno se citaju kako su
napisane)
1. Obicne kratice
a) kratice s jednim slovom ili s vise slova iza kojih se stavlja tocka ÷ kratice hrvatskih rijeci (c. ÷ citaj, g. ÷
gospodin i gospodina, gosp. ÷ gospodin, god. ÷ godina.)
- kratice nekih latinskih rijeci i izraza koji se pisu malim slovom (o.c. ÷ opus citatum ÷ navedeno dj elo, a.a. ÷ ad
acta (medu spise).)
- kratice nekih latinskih rijeci i izraza koje se pisu velikim slovom (P.S. ÷ post scriptum (poslije napisanoga)..)
- kratice s tockom na kraju, koje se pisu slovima od prvog samoglasnika, ne racunajuci samoglasnik na pocetku (i
sl. ÷ i slicno, str. ÷ stranica, sv. ÷ svezak.)
- kratice s tockom na kraju, koje se pisu slovima do drugog samoglasnika u rijeci (god. ÷ godina, ing. ÷
medunarodna kratica za inzinjera, inz. ÷ hrvatska kratica za inzenjera.)
- kratice s tockom na kraju, u kojima se pise samo prvo i posljednje slovo ili prvo slovo i kraj rijeci (dr. ÷ doktor,
mr. ÷ magistar..)
- ostale kratice od vise slova s tockom na kraju (itd. ÷ i tako dalje, npr. ÷ na primjer, tzv. ÷ takozvani.)
b) kratice koje se pisu bez tocke (gda ÷ gospoda, gdica ÷ gospodica, don ÷ titula katolickog svecenika, fra ÷
fratar)
2. SastavIjene kratice
a) one koje su nastale od pocetnih slova svakoga clana izraza koj i se krati ÷ pisu se bez tocke iza pojedinih slova
i sva su slova velika (HAZU ÷ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, HT ÷ Hrvatski telekom.)
b) kratice koje imaju oblik promjenjivih rijeci i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pisu se velikim pocetnim
slovima (npr. Nama, Hina.)