P. 1
Ekonomika

Ekonomika

|Views: 1,460|Likes:
Published by Red-Haired Shanks

More info:

Published by: Red-Haired Shanks on May 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/04/2013

pdf

text

original

Sections

  • Fizičko okruženje: Inženjeri proizvode
  • Vrijednost
  • Tržišna vrijednost
  • Cijena
  • Imovina
  • Realna imovina
  • Finansijska imovina
  • Vremenska vrijednost novca
  • Sadašnja vrijednost novca
  • Buduća vrijednost novca
  • Kamata
  • Nominalna kamatna stopa
  • Realna kamatna stopa
  • Jednostavni i složeni kamatni račun
  • FINANSIJSKI MENADŽMENT
  • Funkcije finansija
  • Finansijski menadžment
  • Odluka o investiranju
  • Investiranje
  • Odluka o finansiranju
  • Finansiranje
  • Raspodjela dividendi
  • Odluka o (raspodjeli) dividendi
  • Bilans
  • Račun dobiti i gubitka

INŽENJERSKA

EKONOMIKA EKONOMIKA
Red.prof.dr sci. Mirsad Raščić
Viši ass. mr sci. Selma Hanjalić
šk.god. 2009/2010
Naziv predmeta: INŽENJERSKA EKONOMIKA
Šifra predmeta: ETF EEO IEK 2460
Godina slušanja: II Semestar: IV
Broj ECTS-a 5,0 P / T 40 / 20
Cilj kursa je dati široki spektar znanja iz
ekonomije potrebnih studentima
Inženjerska ekonomika 2
ekonomije potrebnih studentima
elektrotehnike, stavljajući poseban naglasak
na ekonomske analize elemenata i sistema,
procjenu i izbor investicija i ekonomičnost
sistema za proizvodnju energije.
Sadržaj predmeta
Predavanja:
- Uvod
- Osnove inženjerske ekonomike
- Osnovni ekonomski pojmovi
- Osnovna teorija i koncept troškova (ponuda, potražnja)
- Vremenska vrijednost novca (odnos novac/vrijeme: cash flow)
- Analiza isplativosti ulaganja
Inženjerska ekonomika 3
- Analiza isplativosti ulaganja
Tutorijali:
- Odabrani primjeri i zadaci: izrada računarskih modela za
analizu parametara ekonomičnosti poslovanja, poslovnih
odluka i investicijskih projekata (MS Excel i Excel VBA)
Način bodovanja
Prisustvo i aktivnost na nastavi 5 + 5 bodova
I parcijalni ispit 0 do 20 bodova
II parcijalni ispit 0 do 20 bodova
Seminarski rad 0 do 10 bodova
Inženjerska ekonomika 4
Seminarski rad 0 do 10 bodova
Projektni zadatak 0 do 10 bodova
Završni ispit 0 do 30 bodova
Razlozi zbog kojih inženjeri trebaju
učiti i znati ekonomiju
Tokom povijesti tehnološkog razvoja inženjeri su jedine
barijere nalazili u nesavršenoj tehnologiji. Mnogi inženjerski
problemi, naučni napredak i praktična ostvarenja bile su
samo puste ideje zbog ograničavajućih okolnosti koje su
nametale nesavršena tehnologija proizvodnje i nedovoljna
saznanja iz pojedinih primjenjenih oblasti.
Današnji inženjeri se također susreću sa sličnim i mnogim
Inženjerska ekonomika 5
Današnji inženjeri se također susreću sa sličnim i mnogim
drugim izazovima. Danas se nalazimo u fazi gdje smo u
inženjeringu dosegnuli tačku gdje, u većini slučajeva, više
nije moguće da radimo, dizajniramo, projektiramo ili
izgrađujemo bez uzimanja u obzir pratećih okolnosti i stvari
koje utječu na naprijed navedeno. Prirodni izvori koji nam
predstavljaju sirovinu za proizvodnju postaju sve oskudniji i
skuplji a okolina sve zagađenija. Postavlja se pitanje
globalnog zagrijavanja i opstanka života na zemlji.
Razlozi zbog kojih inženjeri trebaju
učiti i znati ekonomiju (2)
Iz ovih razloga inženjerima je danas zadatak da u prvom
redu osiguraju da njihov rad i njihovi projekti ne remete
sklad sa okolinom u kojoj se nalaze. Inženjeri moraju voditi
računa ne samo o prioritetnoj koristi koja će se ostvariti
realizacijom datog projekta, nego moraju težiti da ta korist
ne ugrožava ostale ljude. To znači da moraju uzeti u obzir
ostale uticajne faktore kao što su: zagađenje okoline, cijenu i
Inženjerska ekonomika 6
ostale uticajne faktore kao što su: zagađenje okoline, cijenu i
potrošnost prirodnih izvora, isplativost ulaganja, potražnju
na tržištu itd.
Jednostavno rečeno, inženjeri moraju biti sigurni da će dobit
od konkretnog projekta nadmašiti sveukupne troškove
proizvodnje i napraviti sva neophodna ispitivanja i
proračune unutar objedinjenog okvira. Taj objedinjeni okvir
u kojem inženjer treba praviti poređenja jeste područje
inženjerske ekonomike.
Razlozi zbog kojih inženjeri trebaju
učiti i znati ekonomiju (3)
Da bi mogli donositi valjane inženjerske odluke o
isplativosti i privrednoj opravdanosti investicionih ulaganja
potrebno je načiniti ekonomsku analizu koristeći se pritom
načelima i tehnikom ekonomije.
Takve se analize trebaju temeljiti na dugoročnim
predviđanjima. Pitanje koje je uvijek prisutno u inženjerskoj
Inženjerska ekonomika 7
predviđanjima. Pitanje koje je uvijek prisutno u inženjerskoj
praksi, a na koje treba dati odgovor prije donošenja odluke o
finansijskim ulaganjima, jeste: isplati li se to?
Ekonomske analize mogu se definirati kao upoređivanje
između više mogućnosti, pri čemu se razlike iskazuju u
novčanim pokazateljima. Ako su u ovom procesu uključena
i tehnička razmatranja onda se ovaj postupak naziva
inženjerskom ekonomskom analizom.
Razlozi zbog kojih inženjeri trebaju
učiti i znati ekonomiju (4)
Kada se razmatra neki inženjerski prijedlog potrebno je prije
svega odgovoriti na sljedeća pitanja:
Zašto to uopšte činiti? Hoće li predložena investicija biti
isplativa? Postoje li mogućnosti greške?
Zašto to činiti sada? Jesu li privredne prilike pogodne za
finansijska ulaganja? Treba li investirati samo toliko kolike
su aktuelne potrebe ili treba uzeti u obzir i buduće potrebe?
Inženjerska ekonomika 8
finansijska ulaganja? Treba li investirati samo toliko kolike
su aktuelne potrebe ili treba uzeti u obzir i buduće potrebe?
Koje su prednosti, a koji nedostaci ako se to učini ili ne učini
sada ?
Zašto to činiti na ovaj način? Da bi se odgovorilo na to
pitanje, potrebno je obaviti ekonomske analize s više
mogućnosti. Samo komparacija investicionih ulaganja i
dobiti između pojedinih mogućnosti može dati odgovor o
optimalnoj varijanti. Važno je sve mogućnosti analizirati i
obraditi u podjednakim uslovima.
Sljedeći dijagram pokazuje kako je
inženjering komponiran od fizikalnih i
ekonomskih komponenti:
INŽENJERING
Inženjerska ekonomika 9
Fizikalno
okruženje
Ekonomsko
okuženje
Procjenjuje vrijednosti tih
produkata / usluga u
ekonomskom smislu
Proizvodnja/
Gradenje
Daje produkte/usluge u
zavisnosti od fizikalnih
zakona
Fizičko okruženje: Inženjeri proizvode
produkte i usluge ovisno o fizičkim
zakonima
(npr. Ohm-ov zakon; Newton-ov zakon).
Fizička efikasnost uzima sljedeći oblik:
Fizička efikasnost = izlazi sistema / ulazi
u sistem
Inženjerska ekonomika 10
Ekonomsko okruženje: Mnogo manje od
kvantitativne prirode je poznato o ekonomskom
okruženju – ovo se odnosi na ekonomiju koja je
uključena u aktivnosti ljudi i strukturu
organizacija.
Zadovoljenje fizičkog i ekonomskog okruženja je
vezano kroz proces proizvodnje i gradnje.
Inženjeri trebaju da manipulišu sistemom da bi
postigli balans atributa u fizičkom i ekonomskom
okruženju, i u okviru granica ograničenih resursa.
Ekonomska efikasnost = vrijednost sistema /
koštanje sistema
Inženjerska ekonomika 11
Inženjerski proces
Inženjerski proces može biti podijeljen u nekoliko faza:
Određivanje ciljeva: saznanje šta ljudi trebaju i žele a šta
može biti obezbijeđeno u inženjeringu. .
Identifikacija strateških faktora: oni faktori koji se mogu
promijeniti da bi se otklonila ograničenja na progres
preduzimanja.
Određivanje sredstava (inženjerski prijedlozi): koja su
sredstva na raspolaganju u cilju otklanjanja ograničavajućih
Inženjerska ekonomika 12
sredstva na raspolaganju u cilju otklanjanja ograničavajućih
faktora.
Evaluacija inženjerskih prijedloga: Obično je moguće
postići isti rezultati raznim sredstvima. Ekonomske analize
služe za određivanje koje je među njima, najbolje za
rješavanje problema.
Pomoć u donošenju odluka: Obično je odgovornost
finalnog donošenja odluka na nekom drugom a ne na
inženjerima. Inženjer ipak može pomoći, sa tehničkog
aspekta pri određivanju relevantne odluke.
Koraci u planiranju ekonomske studije
Kreativni korak: Ljudi sa vizijom i inicijativom usvajaju
premise da postoje bolje prilike od onih koje su im poznate.
Definicioni korak: Sistemske alternative su sintetizirane sa
ekonomskim i fizičkim zahtjevima i nabrojene u skladu sa
ulazima/izlazima.
Konverzioni korak: Atributi sistemskih alternativa se
konvertuju u zajedničku mjeru tako da se mogu porediti.
Inženjerska ekonomika 13
konvertuju u zajedničku mjeru tako da se mogu porediti.
Budući tokovi novca se određuju za svaku alternativu,
sadržavajući vremensku vrijednost novca.
Korak donošenja odluke: Kvalitativni i kvantitativni ulazi i
izlazi u/iz svakog sistema formiraju osnovu za komparaciju
sistema i donošenje odluke. Odlučivanje između alternativa
sistema bi trebalo biti rađeno na osnovu njihovih razlika.
Osnove inženjerske
ekonomike ekonomike
Šta je ekonomika?
U knjigama piše:
a) kako ograničene resurse iskoristiti za zadovoljenje
neograničenih ljudskih želja
b) kako pojedinci i društvo biraju način korištenja ograničenih
resursa koje osiguravaju priroda i djelovanje prethodnih
generacija
Inženjerska ekonomika 15
generacija
Mali Mujica bi vjerovatno rekao: kako sa što manje love dobiti
što više vrijednosti.
Šta je inženjerska ekonomika?
Skup matematičkih tehnika preko kojih se izračunavaju i
procjenjuju ekonomski/finansijski efekti mogućih poslovnih
odluka
Resursi
1. Materijalni
2. Znanje i informacije
3. Kapital
Materijalni resursi
svi “darovi prirode”: voda, zrak, sunce, minerali,
Inženjerska ekonomika 16
svi “darovi prirode”: voda, zrak, sunce, minerali,
energenti, biljni i životinjski svijet, zemljište itd.
Resursi (2)
Znanje i informacije
znanje, stručnost i iskustvo ljudi
uključenih u proizvodni proces,
Sve dostupne informacije koje
mogu biti iskorištene u
proizvodnom procesu
Inženjerska ekonomika 17
proizvodnom procesu
Kapital
Fizički (alati, zgrade, mašine...),
Finansijski (novac)
Osnovni principi inženjerske ekonomike
1. Identifikacija alternativa: konačna odluka je uvijek
između alternativa koje treba prepoznati i definirati
2. Fokusiranje na razlike: samo razlike između
alternativa su relevantne za njihovo poređenje i
donošenje konačne odluke
Izbor tačke gledišta: očekivani rezultati pojedinih
Inženjerska ekonomika 18
3. Izbor tačke gledišta: očekivani rezultati pojedinih
alternativa moraju biti posmatrani iz tačno
definirane perspektive
4. Korištenje zajedničkih mjerila: koriste se samo
uporedive veličine sa zajedničkom mjerom
Osnovni principi inženjerske ekonomike (2)
5. Razmatranje svih relevantnih kriterija: potrebno je
prepoznati i tačno definirati kriterije za donošenje
odluke, te varijante upoređivati na osnovu
odabranih kriterija
6. Prepoznavanje nesigurnosti i rizika: na odvijanje
budućeg procesa često utiču faktori koje unaprijed
Inženjerska ekonomika 19
budućeg procesa često utiču faktori koje unaprijed
ne možemo sa sigurnošću definirati - treba ih
prepoznati i analizirati moguće uticaje
7. Revizija odluka: realizacija projekta je adaptivni
proces - projektirane želje i načine realizacije treba
mijenjati ako aktualni rezultati to opravdavaju
Inženjerska ekonomika,
projektiranje i odlučivanje
Metode inženjerske ekonomike podrazumijevaju
izradu modela budućeg procesa (uglavnom
ekonomske strane) pomoću određenih matematičkih
tehnika.
Inženjerska ekonomika 20
tehnika.
Osnovni ulazni parametri su tačno inženjersko
definiranje tehnoloških zahtjeva, tj. definiranje
prednosti, ograničenja, troškova i očekivane/moguće
dinamike realizacije pojedinih alternativa.
Rezultirajući ekonomski pokazatelji, podloga su za
donošenje odgovarajućih odluka (izbor između
mogućih alternativa)
Procedura izrade inženjersko-
ekonomske analize
Prepoznavanje problema, formulacija i evaluacija
Razvoj/definiranje izvedivih (realnih) alternativa
Proračun tokova novca (cash flow) svake alternative
Inženjerska ekonomika 21
Proračun tokova novca (cash flow) svake alternative
Izbor kriterija za donošenje odluka
Analiza i komparacija alternativa
Izbor preferirane alternative
Monitoring realizacije projekta i evaluacija rezultata
nakon realizacije projekta
Alati
1. Razvoj vlastitih računarskih aplikacija
- Na osnovu postojeće platforme: MS EXCEL ili
drugi korisnički program za tabelarne proračune
Inženjerska ekonomika 22
drugi korisnički program za tabelarne proračune
- Razvoj vlastite aplikacije u cjelini
- Kombinacija prethodnog
2. Korištenje postojećih komercijalnih programa
Elektroenergetika: ima li specifičnosti?
Možda najbitnija:
Zahtjevi:
Tehničko – energetsko
rješenje
Inženjerska ekonomika 23
Kako ih uskladiti:
naći pravu mjeru?
Što manji troškovi
Što veća sigurnost rada EES-a
Što manji utjecaj na okoliš
Konfliktni izazovi u elektroenergetici
Dovoljno
Jefitino Pouzdano
1920 1940
Inženjerska ekonomika 24
Tržište el. energije
i globalizacija
Politički prihvatljivo
Dovoljno
(energija, kapital)
Ekološki prihvatljivo
Ušteda primarnih energenata
1960
1973
1980
1890
2000-danas
Aktualni procesi
Liberalizacija elektroenergetskog sektora
Tržište električne energije
Restrukturiranje elektroprivrednih kompanija
Privatizacija državnih elektroprivreda
Uz probleme:
Inženjerska ekonomika 25
Uz probleme:
Rastuća ekološka ograničenja
Problemi s finansiranjem velikih infrastrukturnih
objekata (elektrane, dalekovodi)
Primarni energenti (cijene, raspoloživost, rizik)
Socijalni problemi u manje razvijenim zemljama itd.
Struktura klasične - vertikalno integrirane
elektroprivrede
• Jedno elektroprivredno preduzeće (najčešće u državnom vlasništvu)
• Vertikalna integracija djelatnosti
• Monopol na svim razinama
• Cijene određuje država
Inženjerska ekonomika 26
Upravljanje EES-om
Proizvodnja Prijenos Distribucija
Vanjski sistemi
Potrošači
Struktura potpuno
deregulirane elektroprivrede
• Slobodan pristup svim preduzećima koja žele obavljati tržišne
elektroenergetske djelatnosti
• Tržište: proizvodnja i opskrba električnom energijom - cijene određuje tržište
• Monopol: prijenosna i distribucijske mreže - cijene određuje nezavisna
institucija
Inženjerska ekonomika 27
Prijenos i upravljanje sistemom (Operator prijenosnog sistema)
Proizvodnja
Vanjski
sistemi
Potrošači
Proizvodnja
Opskrba Opskrba
Distribucija električne energije (Operator distribucijskog sistema)
Trgovina el. energijom
Osnovni ekonomski
pojmovi pojmovi
Osnovni ekonomski pojmovi
Vrijednost
Tržišna vrijednost
Cijena
Inženjerska ekonomika 29
Cijena
Imovina
Realna
Finansijska
Vremenska vrijednost novca
Sadašnja vrijednost
Buduća vrijednost
Kamata
Inženjerska ekonomika 30
Kamata
Nominalna kamatna stopa
Efektivna kamatna stopa
Vrijednost
"Value like beauty is in the eye of the
beholder”
Vrijednost predstavlja svojstvo robe (ili
usluge) da se može zamijeniti za drugu robu ili
Inženjerska ekonomika 31
Vrijednost predstavlja svojstvo robe (ili
usluge) da se može zamijeniti za drugu robu ili
dati za novac.
Vrijednost = sadašnja vrijednost budućih
tokova novca
Tržišna vrijednost
tržišna vrijednost je najviša cijena koja se za
neku imovinu može dobiti na otvorenom
tržištu, u nekom razumnom roku, pod uslovom
Inženjerska ekonomika 32
tržištu, u nekom razumnom roku, pod uslovom
da kupci raspolažu svim informacijama
relevantnim za tu nekretninu.
Cijena
predstavlja količinu novca koja je plaćena,
tražena ili ponuđena za robu ili uslugu.
procjena vrijednosti izražene u novcu
Inženjerska ekonomika 33
procjena vrijednosti izražene u novcu
Imovina
Imovina kao knjigovodstveni pojam
predstavlja sve ono što firma posjeduje:
građevinski objekti, oprema, zalihe,
Inženjerska ekonomika 34
građevinski objekti, oprema, zalihe,
potraživanje, novac.
Realna imovina
Realna imovina društva:
nematerijalna imovina (osnivački izdaci, trgovačka
marka, patenti, izdaci za istraživanje i razvoj ...),
materijalna imovina (zemljište, građevinski
Inženjerska ekonomika 35
materijalna imovina (zemljište, građevinski
objekti, oprema, postrojenja, poslovni prostor ...) i
potraživanja
Finansijska imovina
Finansijska imovina
vrijednosni papiri društva, dionice, obveznice
imovina koja se može prodajom pretvoriti u novac
Inženjerska ekonomika 36
imovina koja se može prodajom pretvoriti u novac
i dalje u realnu imovinu, ukoliko je to društvu
potrebno
Vremenska vrijednost novca
temelji se na premisi da će vrijednost imovine narasti
protekom vremena za iznos kamate, odnosno da će novčana
jedinica investirana danas sutra biti vrijednija
temelji se na konceptu da novčana jedinica koju
posjedujemo danas, vrijedi više od obećanja ili očekivanja
Inženjerska ekonomika 37
posjedujemo danas, vrijedi više od obećanja ili očekivanja
dobivanja iste, u budućnosti.
ima tri komponente; sadašnju vrijednost, buduću
vrijednosti i glavnicu, čiju vrijednost u vremenu i
posmatramo.
Sadašnja vrijednost novca
Sadašnja vrijednost novca jeste iznos novca
danas, koji je ekvivalentan plaćanju u
budućnosti koje je diskontirano
Inženjerska ekonomika 38
budućnosti koje je diskontirano
odgovarajućom kamatnom stopom
gdje je:
1
1
1
C
r
PV ⋅
+
=
Inženjerska ekonomika 39
gdje je:
PV sadašnja vrijednost (Present Value)
C
1
imovina, glavnica, novac, u vremenu 1
r diskontna kamatna stopa, stopa povrata
1/(1+r) diskontni faktor
gdje je:
( )

+
=
t
t
t
r
C
PV
1
Inženjerska ekonomika 40
gdje je:
PV sadašnja vrijednost (Present Value)
C
t
imovina, glavnica, novac, u vremenu t
r
t
diskontna kamatna stopa, stopa povrata u vremenu t
t broj razdoblja diskontiranja
Buduća vrijednost novca
Buduća vrijednost novca jeste, vrijednost
novca investirana danas, u nekom trenutku u
Inženjerska ekonomika 41
novca investirana danas, u nekom trenutku u
budućnosti.
gdje je:

+
⋅ =
n
i
FV PV
) 1 (
1
n
i PV FV ) 1 ( + ⋅ =
Inženjerska ekonomika 42
gdje je:
PV sadašnja vrijednost (Present Value)
FV buduća vrijednost (Future Value)
i kamatna stopa svedena na jedinično razdoblje (Interest
Rate Per Period)
n broj razdoblja ukamaćivanja (Number of Compounding
Period)
Kamata
Kamata je trošak posudbe novca.
Razlikujemo nominalnu kamatnu stopu i
realnu kamatnu stopu
Inženjerska ekonomika 43
realnu kamatnu stopu
Nominalna kamatna stopa
Nominalna kamatna stopa jeste stopa zamjene između
novčane jedinice (npr. KM) danas i novčane jedinice
(npr. KM) u neko buduće vrijeme.
Ako je npr. nominalna kamatna stopa 10% godišnje,
Inženjerska ekonomika 44
Ako je npr. nominalna kamatna stopa 10% godišnje,
tada se 1 KM danas može zamijeniti za 1,10 KM
nakon godinu dana.
Realna kamatna stopa
Realna kamatna stopa predstavlja stopu zamjene
između dobara i usluga danas i dobara i usluga na
neki datum u budućnosti.
U svijetu bez inflacije i deflacije realna kamatna
Inženjerska ekonomika 45
U svijetu bez inflacije i deflacije realna kamatna
stopa jednaka je nominanoj kamatnoj stopi.
Realna kamatna stopa služi kao kompenzacija
kreditoru za odgodu potrošnje za razdoblje posudbe,
odnosno kreditiranja.
Nominalna kamatna stopa =
realna kamatna stopa + očekivana stopa inflacije
Inženjerska ekonomika 46
Realna kamatna stopa =
nominalna kamatna stopa - očekivana stopa inflacije
Jednostavni i složeni kamatni račun
Kod obračuna kamatne stope upotrebljava se jednostavni ili
složeni kamatni račun.
Jednostavna se kamata obračunava za razdoblje koje traje
manje od godinu dana.
Inženjerska ekonomika 47
Jednostavna kamata = p · n · i
gdje je
p glavnica (Principal)
i kamatna stopa za razdoblje (Interest Rate for One Period)
n broj razdoblja (Number of Periods)
Složena se kamata za svako razdoblje
obračunava na glavnicu uvećanu za kamatu
akumuliranu tokom prethodnog razdoblja
obračuna.
Kamata se izražava na godišnjem nivou,
dok je ukamaćivanje godišnje,
polugodišnje, kvartalno ili kontinuirano.
Inženjerska ekonomika 48
polugodišnje, kvartalno ili kontinuirano.
Kod složenog ukamaćivanja razlikuje se
efektivna kamatna stopa i nominalna
kamatna stopa.
Da bi nominalnu stopu konvertirali u efektivnu kamatnu
stopu koristimo sljedeći izraz:
1 1 −
|
¹
|

\
|
+ =
n
n
i
Eks
Inženjerska ekonomika 49
gdje je:
i nominalna kamatna stopa (Nominal or stated interest rate)
n razdoblje ukamaćivanja unutar jedne godine (Number of
compounding periods per year)
¹ \
n
FINANSIJSKI MENADŽMENT
Poslovne finansije – odvojeno polje proučavanja od
1900-tih godina
Cilj preduzeća:
max profita (ukupni profiti)
Inženjerska ekonomika 50
max profita (ukupni profiti)
max bogatstva dioničara (zarada po dionici ≠ tržišna cijena
dionica
Menadžer nasuprot dioničaru (vlasniku)
Ciljevi menadžera mogu se razlikovati od ciljeva
dioničara
Funkcije finansija
Tri glavne odluke:
Odluka o investiranju
Odluka o finansiranju
Inženjerska ekonomika 51
Odluka o finansiranju
Odluka o (raspodjeli) dividendi
Optimalna kombinacija svih triju odluka ⇒
max bogatstva dioničara
Finansijski menadžment
Rješava tri glavne odluke ⇒određuju vrijednost
preduzeća ⇒optimalna kombinacija ⇒CILJ
Odluka o investiranju za sobom povlači odluku o
finansiranju ⇒utiče na i pod uticajem je odluke o
Inženjerska ekonomika 52
finansiranju ⇒utiče na i pod uticajem je odluke o
dividendama ⇒zarada koje su se dioničari odrekli ⇒
izvor je internog finansiranja
Odluka o investiranju
Najznačajnija odluka
Alociranje kapitala u investicijske prijedloge
⇒koristi u budućnosti
Inženjerska ekonomika 53
⇒koristi u budućnosti
Budućnost ⇒neizvjesnost i rizik
Investiranje
Investiranje u vlastitu imovinu ⇒rast i max
bogatstva dioničara
Odluke
Da li zaradu podijeliti dioničarima (na dugi rok ne vrši se
Inženjerska ekonomika 54
Da li zaradu podijeliti dioničarima (na dugi rok ne vrši se
zamjena opreme – može dovesti do likvidacije preduzeća)
Da li dobit investirati u zamjenu dotrajale opreme, a ostatak
raspodijeliti dioničarima – ne koriste se prednosti svih
investicijskih mogućnosti u cilju max bogatstva dioničara
Da li svu dobit uložiti u investicijske mogućnosti – max
bogatstva dioničara
Odluka o investiranju:
Traži značajna sredstva
Angažman sredstava na dugi rok
Investicija = akumulacija koja se troši radi
pospješivanja društveno-ekonomskog razvoja
Investicijska odluka = odluka o upotrebi
Inženjerska ekonomika 55
Investicijska odluka = odluka o upotrebi
akumulacije
Slijed investicijskih odluka = investicijska
politika
Karakteristike investicije:
Ne donosi koristi odmah
Vlasnik novca privremeno se odriče kupovne
moći sa ciljem ostvarenja zarade veće od
zarade koja se mogla ostvariti ulaganjem u
drugu aktivnost manjeg rizika
Kapitalno budžetiranje = postupak
Inženjerska ekonomika 56
Kapitalno budžetiranje = postupak
donošenja odluka o dugoročnim
investicijama u realnu imovinu preduzeća
(dugoročni investicijski projekti)
Ulaganje:
U finansijske oblike imovine
U realne oblike imovine
Finansijske investicije:
Dionice, obveznice i drugi vrijednosni papiri
Visok stepen likvidnosti (utrživost)
Inženjerska ekonomika 57
Prinos – dividende, kamate
Prodaja – kapitalni dobitak
Realne investicije:
Dodirljiva materijalna imovina
Namjena – gospodarska djelatnost
Vrijednost – teško procijeniti
Odluka o finansiranju
Najbolja kombinacija finansiranja i strukture
kapitala
Posljedica varijacije strukture kapitala na
vrijednost preduzeća
Inženjerska ekonomika 58
Posljedica varijacije strukture kapitala na
vrijednost preduzeća
Kratkoročno, srednjoročno i dugoročno
finansiranje
Odnos preduzeća i tržišta kapitala
Finansiranje
Pitanja:
Koja je važnost načina finansiranja investicijskih
mogućnosti
Inženjerska ekonomika 59
mogućnosti
Koja je optimalna struktura kapitala (omjer
zaduženja i trajnog kapitala)
Šta se događa sa vrijednošću preduzeća i troškovima
kapitala promjenom omjera duga i trajnog kapitala
(stepen korištenja finansijske poluge)
Trošak kredita I/D (I= kamata, D = kredit)
Povrat na kapital (O-I / E, O=operativni
prihod, E=kapital)
Šta se događa sa navedenim stopama
povećanjem stepena korištenja finansijske
Inženjerska ekonomika 60
povećanjem stepena korištenja finansijske
poluge
Finansiranje po ročnosti:
Kratkoročno (do 1 godine) – jeftinije
Trgovački kredit (dobavljači)
Vremenska razgraničenja (plaće, porezi – besplatno i
baskamatno finansiranje)
Kredit s tržišta novca – komercijalni zapisi
Inženjerska ekonomika 61
Bankarski kredit
Dugoročno (preko 1 godine)
Dugoročni bankarski kredit
Emisija vrijednosnih papira (vlasničkih, dugovnih)
Raspodjela dividendi
Politika dividendi – da li utiče na vrijednost
preduzeća
Isplata profita – smanjuje iznos zadržanog profita
i unutrašnji izvor finansiranja
Bogatstvo dioničara
Inženjerska ekonomika 62
Bogatstvo dioničara
Tržišna cijena dinioce
Tekuća dividenda
Isplata dividendi:
Teorijski pristup
Menadžerski pristup
Odluka o (raspodjeli) dividendi
Postotak zarade koji se plaća dioničarima u
novčanim dividendama, dividendnim
dionicama, kroz iskup dionica
Inženjerska ekonomika 63
dionicama, kroz iskup dionica
Teorijski pristup
Dok postoje investicijski projekti čiji su povrati veći od
tražene stope povrata – profit se koristi kao unutrašnji
izvor finansiranja
Ukoliko preostane zadržanog profita – vrši se podjela
dioničarima
Ako su investicijski projekti veći od zadržanog profita
– finansiranje iz zadržanog profita i novom emisijom
vrijednosnih papira ili zaduženjem
Inženjerska ekonomika 64
vrijednosnih papira ili zaduženjem
Ravnodušnost dioničara – isplata ili zadržavanje
Savršeno tržište
Uticaj poreza
Porez na kapitalne dobitke (odgađa se)
Porez na prihod od dividende
Novčane dividende kao signal investitorima – cijena
može reagirati na promjenu dividendi
Menadžerski pristup
Životni ciklus preduzeća – na početku ne isplaćuje se
dividenda
Likvidnost – odljev novca kroz dividende, preduzeće
može biti profitabilno ali i nelikvidno (posudba)
Informacija – šta isplaćuju druge firme slične
djelatnosti, šta investitori očekuju
Kontrola – isplata značajnih dividendi, dodatna potreba
Inženjerska ekonomika 65
Kontrola – isplata značajnih dividendi, dodatna potreba
za finansijskim sredstvima – emisija vrijednosnih
papira (gubitak kontrole)
Narav dioničara – dioničari višeg poreznog razreda –
više cijene kapitalni dobitak (niska stopa isplate
dividendi)
Ograničenja unutar ugovora o obveznici ili kreditnog
ugovora
Bilans
AKTIVA PASIVA
IMOVINA
VLASTITI
IZVORI
L
I
K
V
I
D
N
O
S
T
Inženjerska ekonomika 66
AKTIVA PASIVA
IMOVINA
TUÐI
IZVORI
L
I
K
V
I
D
N
O
S
T
Bilans - aktiva
AKTIVA
A. POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL
B. DUGOTRAJNA IMOVINA
I NEMATERIJALNA IMOVINA
II MATERIJALNA IMOVINA
III FINANSIJSKA IMOVINA
IV POTRAŽIVANJA
C KRATKOTRAJNA IMOVINA
Inženjerska ekonomika 67
C KRATKOTRAJNA IMOVINA
I ZALIHE
II POTRAŽIVANJA
III FINANSIJSKA IMOVINA
IV NOVAC U BANCI I BLAGAJNI
D PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA
PRIHODA
E GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA
F UKUPNA AKTIVA
G VANBILANSNA EVIDENCIJA
Bilans - pasiva
PASIVA
A. KAPITAL I REZERVE
I UPISANI KAPITAL
II PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE
III REVALORIZACIJSKA REZERVA
IV REZERVE
V ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK
Inženjerska ekonomika 68
VI DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE
B. DUGOROČNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE
C. DUGOROČNE OBAVEZE
D. KRATKOROČNE OBAVEZE
E. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆIH RAZDOBLJA
F. UKUPNO PASIVA
G. VANBILANSNA EVIDENCIJA
Pozicija
31.12.2006. (u 000 KM)
AKTIVA
A) Potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital
B) Dugotrajna imovina 118.455
Nematerijalna imovina
Materijalna imovina 3.976
Finansijska imovina 103.527
Potraživanja 10.952
C) Kratkotrajna imovina 7.651
Zalihe
Potraživanja od kupaca 3.994
Ostala potraživanja 178
Finansijska imovina 3.053
Novac na računu i blagajni 426
D) Plaćeni troškovi budućeg razdoblja, nedospjela naplata prihoda
E) Gubitak iznad visine kapitala
UKUPNO AKTIVA 126.106
Inženjerska ekonomika 69
UKUPNO AKTIVA 126.106
PASIVA
A) Kapital i rezerve 107.415
Upisani kapital 49.102
Rezerve** 37.829
Dobit/gubitak tekuće godine* 20.484
B) Manjinski interesi
C) Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove
D) Dugoročne obaveze 13.461
E) Kratkoročne obaveze 5.230
Obaveze prema dobavljačima 731
Kratkoročne finansijske obaveze 2.433
Ostale kratkoročne obaveze 2.066
F) Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja
UKUPNO PASIVA 126.106
Vanbilansna evidencija
Račun dobiti i gubitka
1. PRIHODI IZ OSNOVNE DJELATNOSTI
2. RASHODI OSNOVNE DJELATNOSTI
3. PRIHODI IZ DRUGIH AKTIVNOSTI
RASHODI DRUGIH AKTIVNOSTI
Inženjerska ekonomika 70
4. RASHODI DRUGIH AKTIVNOSTI
5. VANREDNI PRIHODI
6. VANREDNI RASHODI
7. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
8. POREZ NA DOBIT ILI GUBITAK
9. DOBIT ILI GUBITAK FINANSIJSKE GODINE.
Pozicija
31.12.2006. (u 000 KM)
PRIHODI
A) Prihodi 25.368
Prihodi od prodaje u zemlji 426
Prihodi od prodaje u inostranstvu 5.572
Ostali prihodi 19.370
B) Finansijski prihodi 4.245
Pozitivne kursne razlike 2.478
Kamate i ostali finansijski prihodi 1.767
C) Vanredni prihodi
UKUPNO PRIHODI 29.613
RASHODI
A) Promjene u zalihama gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje
B) Rashodi 5.315
Materijalni troškovi i troškovi prodane robe 794
Inženjerska ekonomika 71
Materijalni troškovi i troškovi prodane robe 794
Troškovi osoblja 3.740
Amortizacija 117
Vrijednosno usklađenje i rezerviranja
Ostali troškovi iz osnovne djelatnosti 664
C) Finansijski rashodi 3.665
Negativne kursne razlike 2.772
Kamate i ostali finansijski rashodi 893
D) Vanredni rashodi
UKUPNO RASHODI 8.980
DOBITAK ILI GUBITAK
Dobit ili gubitak prije oporezivanja 20.633
Porez na dobit 149
Dobit ili gubitak nakon oporezivanja 20.484
Manjinski interesi
Neto dobit ili gubitak skupine 20.484

Naziv predmeta: Šifra predmeta: Godina slušanja: Broj ECTS-a

INŽENJERSKA EKONOMIKA ETF EEO IEK 2460 II Semestar: IV 5,0 P / T 40 / 20

Cilj kursa je dati široki spektar znanja iz ekonomije potrebnih studentima elektrotehnike, stavljajući poseban naglasak na ekonomske analize elemenata i sistema, procjenu i izbor investicija i ekonomičnost sistema za proizvodnju energije.

Inženjerska ekonomika

2

Sadržaj predmeta
Predavanja:
-

Uvod Osnove inženjerske ekonomike Osnovni ekonomski pojmovi Osnovna teorija i koncept troškova (ponuda, potražnja) Vremenska vrijednost novca (odnos novac/vrijeme: cash flow) Analiza isplativosti ulaganja Odabrani primjeri i zadaci: izrada računarskih modela za analizu parametara ekonomičnosti poslovanja, poslovnih odluka i investicijskih projekata (MS Excel i Excel VBA)

Tutorijali:
-

Inženjerska ekonomika

3

Način bodovanja Prisustvo i aktivnost na nastavi 5 + 5 bodova I parcijalni ispit 0 do 20 bodova II parcijalni ispit 0 do 20 bodova Seminarski rad 0 do 10 bodova Projektni zadatak 0 do 10 bodova Završni ispit 0 do 30 bodova Inženjerska ekonomika 4 .

Današnji inženjeri se tako er susreću sa sličnim i mnogim drugim izazovima. u većini slučajeva.Razlozi zbog kojih inženjeri trebaju učiti i znati ekonomiju Tokom povijesti tehnološkog razvoja inženjeri su jedine barijere nalazili u nesavršenoj tehnologiji. naučni napredak i praktična ostvarenja bile su samo puste ideje zbog ograničavajućih okolnosti koje su nametale nesavršena tehnologija proizvodnje i nedovoljna saznanja iz pojedinih primjenjenih oblasti. Mnogi inženjerski problemi. dizajniramo. Danas se nalazimo u fazi gdje smo u inženjeringu dosegnuli tačku gdje. Inženjerska ekonomika 5 . projektiramo ili izgra ujemo bez uzimanja u obzir pratećih okolnosti i stvari koje utječu na naprijed navedeno. Prirodni izvori koji nam predstavljaju sirovinu za proizvodnju postaju sve oskudniji i skuplji a okolina sve zaga enija. više nije moguće da radimo. Postavlja se pitanje globalnog zagrijavanja i opstanka života na zemlji.

Inženjeri moraju voditi računa ne samo o prioritetnoj koristi koja će se ostvariti realizacijom datog projekta. Inženjerska ekonomika 6 . To znači da moraju uzeti u obzir ostale uticajne faktore kao što su: zaga enje okoline. isplativost ulaganja. Jednostavno rečeno.Razlozi zbog kojih inženjeri trebaju učiti i znati ekonomiju (2) Iz ovih razloga inženjerima je danas zadatak da u prvom redu osiguraju da njihov rad i njihovi projekti ne remete sklad sa okolinom u kojoj se nalaze. potražnju na tržištu itd. cijenu i potrošnost prirodnih izvora. inženjeri moraju biti sigurni da će dobit od konkretnog projekta nadmašiti sveukupne troškove proizvodnje i napraviti sva neophodna ispitivanja i proračune unutar objedinjenog okvira. Taj objedinjeni okvir u kojem inženjer treba praviti pore enja jeste područje inženjerske ekonomike. nego moraju težiti da ta korist ne ugrožava ostale ljude.

pri čemu se razlike iskazuju u novčanim pokazateljima.Razlozi zbog kojih inženjeri trebaju učiti i znati ekonomiju (3) Da bi mogli donositi valjane inženjerske odluke o isplativosti i privrednoj opravdanosti investicionih ulaganja potrebno je načiniti ekonomsku analizu koristeći se pritom načelima i tehnikom ekonomije. Takve se analize trebaju temeljiti na dugoročnim predvi anjima. Pitanje koje je uvijek prisutno u inženjerskoj praksi. Inženjerska ekonomika 7 . jeste: isplati li se to? Ekonomske analize mogu se definirati kao upore ivanje izme u više mogućnosti. Ako su u ovom procesu uključena i tehnička razmatranja onda se ovaj postupak naziva inženjerskom ekonomskom analizom. a na koje treba dati odgovor prije donošenja odluke o finansijskim ulaganjima.

Razlozi zbog kojih inženjeri trebaju učiti i znati ekonomiju (4) Kada se razmatra neki inženjerski prijedlog potrebno je prije svega odgovoriti na sljedeća pitanja: Zašto to uopšte činiti? Hoće li predložena investicija biti isplativa? Postoje li mogućnosti greške? Zašto to činiti sada? Jesu li privredne prilike pogodne za finansijska ulaganja? Treba li investirati samo toliko kolike su aktuelne potrebe ili treba uzeti u obzir i buduće potrebe? Koje su prednosti. Važno je sve mogućnosti analizirati i obraditi u podjednakim uslovima. potrebno je obaviti ekonomske analize s više mogućnosti. Inženjerska ekonomika 8 . a koji nedostaci ako se to učini ili ne učini sada ? Zašto to činiti na ovaj način? Da bi se odgovorilo na to pitanje. Samo komparacija investicionih ulaganja i dobiti izme u pojedinih mogućnosti može dati odgovor o optimalnoj varijanti.

Sljedeći dijagram pokazuje kako je inženjering komponiran od fizikalnih i ekonomskih komponenti: INŽENJERING Fizikalno okruženje Daje produkte/usluge u zavisnosti od fizikalnih zakona Inženjerska ekonomika Proizvodnja/ Gradenje Ekonomsko okuženje Procjenjuje vrijednosti tih produkata / usluga u ekonomskom smislu 9 .

Ohm-ov zakon. Newton-ov zakon). Fizička efikasnost uzima sljedeći oblik: Fizička efikasnost = izlazi sistema / ulazi u sistem Inženjerska ekonomika 10 .Fizičko okruženje: Inženjeri proizvode produkte i usluge ovisno o fizičkim zakonima (npr.

Ekonomska efikasnost = vrijednost sistema / koštanje sistema Inženjerska ekonomika 11 .Ekonomsko okruženje: Mnogo manje od kvantitativne prirode je poznato o ekonomskom okruženju – ovo se odnosi na ekonomiju koja je uključena u aktivnosti ljudi i strukturu organizacija. i u okviru granica ograničenih resursa. Inženjeri trebaju da manipulišu sistemom da bi postigli balans atributa u fizičkom i ekonomskom okruženju. Zadovoljenje fizičkog i ekonomskog okruženja je vezano kroz proces proizvodnje i gradnje.

Inženjer ipak može pomoći. . sa tehničkog aspekta pri odre ivanju relevantne odluke. najbolje za rješavanje problema.Inženjerski proces Inženjerski proces može biti podijeljen u nekoliko faza: Odre ivanje ciljeva: saznanje šta ljudi trebaju i žele a šta može biti obezbije eno u inženjeringu. Pomoć u donošenju odluka: Obično je odgovornost finalnog donošenja odluka na nekom drugom a ne na inženjerima. Ekonomske analize služe za odre ivanje koje je me u njima. Evaluacija inženjerskih prijedloga: Obično je moguće postići isti rezultati raznim sredstvima. Inženjerska ekonomika 12 . Odre ivanje sredstava (inženjerski prijedlozi): koja su sredstva na raspolaganju u cilju otklanjanja ograničavajućih faktora. Identifikacija strateških faktora: oni faktori koji se mogu promijeniti da bi se otklonila ograničenja na progres preduzimanja.

Koraci u planiranju ekonomske studije Kreativni korak: Ljudi sa vizijom i inicijativom usvajaju premise da postoje bolje prilike od onih koje su im poznate. Odlučivanje izme u alternativa sistema bi trebalo biti ra eno na osnovu njihovih razlika. Definicioni korak: Sistemske alternative su sintetizirane sa ekonomskim i fizičkim zahtjevima i nabrojene u skladu sa ulazima/izlazima. Budući tokovi novca se odre uju za svaku alternativu. Inženjerska ekonomika 13 . Konverzioni korak: Atributi sistemskih alternativa se konvertuju u zajedničku mjeru tako da se mogu porediti. sadržavajući vremensku vrijednost novca. Korak donošenja odluke: Kvalitativni i kvantitativni ulazi i izlazi u/iz svakog sistema formiraju osnovu za komparaciju sistema i donošenje odluke.

Osnove inženjerske ekonomike .

Šta je inženjerska ekonomika? Skup matematičkih tehnika preko kojih se izračunavaju i procjenjuju ekonomski/finansijski efekti mogućih poslovnih odluka Inženjerska ekonomika 15 .Šta je ekonomika? U knjigama piše: a) kako ograničene resurse iskoristiti za zadovoljenje neograničenih ljudskih želja b) kako pojedinci i društvo biraju način korištenja ograničenih resursa koje osiguravaju priroda i djelovanje prethodnih generacija Mali Mujica bi vjerovatno rekao: kako sa što manje love dobiti što više vrijednosti.

zemljište itd. energenti. sunce. 1. Inženjerska ekonomika 16 . Znanje i informacije 3.Resursi Materijalni 2. minerali. zrak. Kapital Materijalni resursi svi “darovi prirode”: voda. biljni i životinjski svijet.

. Finansijski (novac) Inženjerska ekonomika 17 ..). stručnost i iskustvo ljudi uključenih u proizvodni proces.Resursi (2) Znanje i informacije znanje. zgrade. mašine. Sve dostupne informacije koje mogu biti iskorištene u proizvodnom procesu Kapital Fizički (alati.

Osnovni principi inženjerske ekonomike 1. Identifikacija alternativa: konačna odluka je uvijek izme u alternativa koje treba prepoznati i definirati Fokusiranje na razlike: samo razlike izme u alternativa su relevantne za njihovo pore enje i donošenje konačne odluke Izbor tačke gledišta: očekivani rezultati pojedinih alternativa moraju biti posmatrani iz tačno definirane perspektive Korištenje zajedničkih mjerila: koriste se samo uporedive veličine sa zajedničkom mjerom Inženjerska ekonomika 18 . 4. 3. 2.

te varijante upore ivati na osnovu odabranih kriterija Prepoznavanje nesigurnosti i rizika: na odvijanje budućeg procesa često utiču faktori koje unaprijed ne možemo sa sigurnošću definirati .Osnovni principi inženjerske ekonomike (2) 5. 7. 6.projektirane želje i načine realizacije treba mijenjati ako aktualni rezultati to opravdavaju Inženjerska ekonomika 19 . Razmatranje svih relevantnih kriterija: potrebno je prepoznati i tačno definirati kriterije za donošenje odluke.treba ih prepoznati i analizirati moguće uticaje Revizija odluka: realizacija projekta je adaptivni proces .

Inženjerska ekonomika. projektiranje i odlučivanje Metode inženjerske ekonomike podrazumijevaju izradu modela budućeg procesa (uglavnom ekonomske strane) pomoću odre enih matematičkih tehnika. tj. Rezultirajući ekonomski pokazatelji. podloga su za donošenje odgovarajućih odluka (izbor izme u mogućih alternativa) Inženjerska ekonomika 20 . definiranje prednosti. troškova i očekivane/moguće dinamike realizacije pojedinih alternativa. ograničenja. Osnovni ulazni parametri su tačno inženjersko definiranje tehnoloških zahtjeva.

formulacija i evaluacija Razvoj/definiranje izvedivih (realnih) alternativa Proračun tokova novca (cash flow) svake alternative Izbor kriterija za donošenje odluka Analiza i komparacija alternativa Izbor preferirane alternative Monitoring realizacije projekta i evaluacija rezultata nakon realizacije projekta Inženjerska ekonomika 21 .Procedura izrade inženjerskoekonomske analize Prepoznavanje problema.

Razvoj vlastite aplikacije u cjelini .Kombinacija prethodnog 2. Korištenje postojećih komercijalnih programa Inženjerska ekonomika 22 . Razvoj vlastitih računarskih aplikacija .Na osnovu postojeće platforme: MS EXCEL ili drugi korisnički program za tabelarne proračune .Alati 1.

Elektroenergetika: ima li specifičnosti? Možda najbitnija: Tehničko – energetsko rješenje Zahtjevi: Što manji troškovi Kako ih uskladiti: naći pravu mjeru? Što veća sigurnost rada EES-a Što manji utjecaj na okoliš Inženjerska ekonomika 23 .

kapital) 1890 2000-danas 1980 Ekološki prihvatljivo Tržište el.Konfliktni izazovi u elektroenergetici Jefitino 1920 1940 1960 Pouzdano Dovoljno (energija. energije i globalizacija 1973 Politički prihvatljivo Ušteda primarnih energenata Inženjerska ekonomika 24 .

rizik) Socijalni problemi u manje razvijenim zemljama itd. raspoloživost. Inženjerska ekonomika 25 .Aktualni procesi Liberalizacija elektroenergetskog sektora Tržište električne energije Restrukturiranje elektroprivrednih kompanija Privatizacija državnih elektroprivreda Uz probleme: Rastuća ekološka ograničenja Problemi s finansiranjem velikih infrastrukturnih objekata (elektrane. dalekovodi) Primarni energenti (cijene.

vertikalno integrirane elektroprivrede • Jedno elektroprivredno preduzeće (najčešće u državnom vlasništvu) • Vertikalna integracija djelatnosti • Monopol na svim razinama • Cijene odre uje država Upravljanje EES-om Proizvodnja Prijenos Distribucija Vanjski sistemi Potrošači Inženjerska ekonomika 26 .Struktura klasične .

energijom Vanjski sistemi Prijenos i upravljanje sistemom (Operator prijenosnog sistema) Distribucija električne energije (Operator distribucijskog sistema) Opskrba Opskrba Potrošači Inženjerska ekonomika 27 .cijene odre uje tržište • Monopol: prijenosna i distribucijske mreže .Struktura potpuno deregulirane elektroprivrede • Slobodan pristup svim preduzećima koja žele obavljati tržišne elektroenergetske djelatnosti • Tržište: proizvodnja i opskrba električnom energijom .cijene odre uje nezavisna institucija Proizvodnja Proizvodnja Trgovina el.

Osnovni ekonomski pojmovi .

Osnovni ekonomski pojmovi Vrijednost Tržišna vrijednost Cijena Imovina Realna Finansijska Vremenska vrijednost novca Inženjerska ekonomika 29 .

Sadašnja vrijednost Buduća vrijednost Kamata Nominalna kamatna stopa Efektivna kamatna stopa Inženjerska ekonomika 30 .

Vrijednost = sadašnja vrijednost budućih tokova novca Inženjerska ekonomika 31 .Vrijednost "Value like beauty is in the eye of the beholder” Vrijednost predstavlja svojstvo robe (ili usluge) da se može zamijeniti za drugu robu ili dati za novac.

Tržišna vrijednost tržišna vrijednost je najviša cijena koja se za neku imovinu može dobiti na otvorenom tržištu. pod uslovom da kupci raspolažu svim informacijama relevantnim za tu nekretninu. u nekom razumnom roku. Inženjerska ekonomika 32 .

procjena vrijednosti izražene u novcu Inženjerska ekonomika 33 . tražena ili ponu ena za robu ili uslugu.Cijena predstavlja količinu novca koja je plaćena.

Inženjerska ekonomika 34 .Imovina Imovina kao knjigovodstveni pojam predstavlja sve ono što firma posjeduje: gra evinski objekti. potraživanje. novac. oprema. zalihe.

. izdaci za istraživanje i razvoj .Realna imovina Realna imovina društva: nematerijalna imovina (osnivački izdaci.. trgovačka marka. poslovni prostor .) i potraživanja Inženjerska ekonomika 35 . patenti. postrojenja. oprema... materijalna imovina (zemljište.). gra evinski objekti.

obveznice imovina koja se može prodajom pretvoriti u novac i dalje u realnu imovinu. dionice.Finansijska imovina Finansijska imovina vrijednosni papiri društva. ukoliko je to društvu potrebno Inženjerska ekonomika 36 .

ima tri komponente. buduću vrijednosti i glavnicu. sadašnju vrijednost.Vremenska vrijednost novca temelji se na premisi da će vrijednost imovine narasti protekom vremena za iznos kamate. Inženjerska ekonomika 37 . čiju vrijednost u vremenu i posmatramo. vrijedi više od obećanja ili očekivanja dobivanja iste. u budućnosti. odnosno da će novčana jedinica investirana danas sutra biti vrijednija temelji se na konceptu da novčana jedinica koju posjedujemo danas.

Sadašnja vrijednost novca Sadašnja vrijednost novca jeste iznos novca danas. koji je ekvivalentan plaćanju u budućnosti koje je diskontirano odgovarajućom kamatnom stopom Inženjerska ekonomika 38 .

novac.1 PV = ⋅ C1 1+ r gdje je: PV sadašnja vrijednost (Present Value) C1 imovina. glavnica. stopa povrata 1/(1+r) diskontni faktor Inženjerska ekonomika 39 . u vremenu 1 r diskontna kamatna stopa.

PV = ∑ Ct (1 + rt )t gdje je: PV sadašnja vrijednost (Present Value) Ct imovina. stopa povrata u vremenu t t broj razdoblja diskontiranja Inženjerska ekonomika 40 . glavnica. u vremenu t rt diskontna kamatna stopa. novac.

Inženjerska ekonomika 41 . vrijednost novca investirana danas. u nekom trenutku u budućnosti.Buduća vrijednost novca Buduća vrijednost novca jeste.

 1  PV = FV ⋅  (1 + i ) n    FV = PV ⋅ (1 + i ) n gdje je: PV sadašnja vrijednost (Present Value) FV buduća vrijednost (Future Value) i kamatna stopa svedena na jedinično razdoblje (Interest Rate Per Period) n broj razdoblja ukamaćivanja (Number of Compounding Period) Inženjerska ekonomika 42 .

Kamata Kamata je trošak posudbe novca. Razlikujemo nominalnu kamatnu stopu i realnu kamatnu stopu Inženjerska ekonomika 43 .

nominalna kamatna stopa 10% godišnje. Inženjerska ekonomika 44 . KM) u neko buduće vrijeme. tada se 1 KM danas može zamijeniti za 1. Ako je npr.Nominalna kamatna stopa Nominalna kamatna stopa jeste stopa zamjene izme u novčane jedinice (npr. KM) danas i novčane jedinice (npr.10 KM nakon godinu dana.

Realna kamatna stopa Realna kamatna stopa predstavlja stopu zamjene izme u dobara i usluga danas i dobara i usluga na neki datum u budućnosti. Realna kamatna stopa služi kao kompenzacija kreditoru za odgodu potrošnje za razdoblje posudbe. U svijetu bez inflacije i deflacije realna kamatna stopa jednaka je nominanoj kamatnoj stopi. Inženjerska ekonomika 45 . odnosno kreditiranja.

Nominalna kamatna stopa = realna kamatna stopa + očekivana stopa inflacije Realna kamatna stopa = nominalna kamatna stopa .očekivana stopa inflacije Inženjerska ekonomika 46 .

Jednostavna kamata = p · n · i gdje je p glavnica (Principal) i kamatna stopa za razdoblje (Interest Rate for One Period) n broj razdoblja (Number of Periods) Inženjerska ekonomika 47 . Jednostavna se kamata obračunava za razdoblje koje traje manje od godinu dana.Jednostavni i složeni kamatni račun Kod obračuna kamatne stope upotrebljava se jednostavni ili složeni kamatni račun.

Složena se kamata za svako razdoblje obračunava na glavnicu uvećanu za kamatu akumuliranu tokom prethodnog razdoblja obračuna. kvartalno ili kontinuirano. Kamata se izražava na godišnjem nivou. polugodišnje. Inženjerska ekonomika 48 . Kod složenog ukamaćivanja razlikuje se efektivna kamatna stopa i nominalna kamatna stopa. dok je ukamaćivanje godišnje.

gdje je: i nominalna kamatna stopa (Nominal or stated interest rate) n razdoblje ukamaćivanja unutar jedne godine (Number compounding periods per year)

Da bi nominalnu stopu konvertirali u efektivnu kamatnu stopu koristimo sljedeći izraz: n  i Eks = 1 +  − 1  n
of

Inženjerska ekonomika

49

FINANSIJSKI MENADŽMENT
Poslovne finansije – odvojeno polje proučavanja od 1900-tih godina Cilj preduzeća:
max profita (ukupni profiti) max bogatstva dioničara (zarada po dionici ≠ tržišna cijena dionica

Menadžer nasuprot dioničaru (vlasniku) Ciljevi menadžera mogu se razlikovati od ciljeva dioničara
Inženjerska ekonomika 50

Funkcije finansija
Tri glavne odluke:
Odluka o investiranju Odluka o finansiranju Odluka o (raspodjeli) dividendi

Optimalna kombinacija svih triju odluka ⇒ max bogatstva dioničara

Inženjerska ekonomika

51

Finansijski menadžment Rješava tri glavne odluke ⇒ odre uju vrijednost preduzeća ⇒ optimalna kombinacija ⇒ CILJ Odluka o investiranju za sobom povlači odluku o finansiranju ⇒ utiče na i pod uticajem je odluke o dividendama ⇒ zarada koje su se dioničari odrekli ⇒ izvor je internog finansiranja Inženjerska ekonomika 52 .

Odluka o investiranju Najznačajnija odluka Alociranje kapitala u investicijske prijedloge ⇒ koristi u budućnosti Budućnost ⇒ neizvjesnost i rizik Inženjerska ekonomika 53 .

Investiranje Investiranje u vlastitu imovinu ⇒ rast i max bogatstva dioničara Odluke Da li zaradu podijeliti dioničarima (na dugi rok ne vrši se zamjena opreme – može dovesti do likvidacije preduzeća) Da li dobit investirati u zamjenu dotrajale opreme. a ostatak raspodijeliti dioničarima – ne koriste se prednosti svih investicijskih mogućnosti u cilju max bogatstva dioničara Da li svu dobit uložiti u investicijske mogućnosti – max bogatstva dioničara Inženjerska ekonomika 54 .

Odluka o investiranju: Traži značajna sredstva Angažman sredstava na dugi rok Investicija = akumulacija koja se troši radi pospješivanja društveno-ekonomskog razvoja Investicijska odluka = odluka o upotrebi akumulacije Slijed investicijskih odluka = investicijska politika Inženjerska ekonomika 55 .

Karakteristike investicije: Ne donosi koristi odmah Vlasnik novca privremeno se odriče kupovne moći sa ciljem ostvarenja zarade veće od zarade koja se mogla ostvariti ulaganjem u drugu aktivnost manjeg rizika Kapitalno budžetiranje = postupak donošenja odluka o dugoročnim investicijama u realnu imovinu preduzeća (dugoročni investicijski projekti) Inženjerska ekonomika 56 .

obveznice i drugi vrijednosni papiri Visok stepen likvidnosti (utrživost) Prinos – dividende. kamate Prodaja – kapitalni dobitak Realne investicije: Dodirljiva materijalna imovina Namjena – gospodarska djelatnost Vrijednost – teško procijeniti Inženjerska ekonomika 57 .Ulaganje: U finansijske oblike imovine U realne oblike imovine Finansijske investicije: Dionice.

srednjoročno i dugoročno finansiranje Odnos preduzeća i tržišta kapitala Inženjerska ekonomika 58 .Odluka o finansiranju Najbolja kombinacija finansiranja i strukture kapitala Posljedica varijacije strukture kapitala na vrijednost preduzeća Kratkoročno.

Finansiranje Pitanja: Koja je važnost načina finansiranja investicijskih mogućnosti Koja je optimalna struktura kapitala (omjer zaduženja i trajnog kapitala) Šta se doga a sa vrijednošću preduzeća i troškovima kapitala promjenom omjera duga i trajnog kapitala (stepen korištenja finansijske poluge) Inženjerska ekonomika 59 .

Trošak kredita I/D (I= kamata. E=kapital) Šta se doga a sa navedenim stopama povećanjem stepena korištenja finansijske poluge Inženjerska ekonomika 60 . D = kredit) Povrat na kapital (O-I / E. O=operativni prihod.

porezi – besplatno i baskamatno finansiranje) Kredit s tržišta novca – komercijalni zapisi Bankarski kredit Dugoročno (preko 1 godine) Dugoročni bankarski kredit Emisija vrijednosnih papira (vlasničkih. dugovnih) Inženjerska ekonomika 61 .Finansiranje po ročnosti: Kratkoročno (do 1 godine) – jeftinije Trgovački kredit (dobavljači) Vremenska razgraničenja (plaće.

Raspodjela dividendi Politika dividendi – da li utiče na vrijednost preduzeća Isplata profita – smanjuje iznos zadržanog profita i unutrašnji izvor finansiranja Bogatstvo dioničara Tržišna cijena dinioce Tekuća dividenda Isplata dividendi: Teorijski pristup Menadžerski pristup Inženjerska ekonomika 62 .

kroz iskup dionica Inženjerska ekonomika 63 . dividendnim dionicama.Odluka o (raspodjeli) dividendi Postotak zarade koji se plaća dioničarima u novčanim dividendama.

Teorijski pristup Dok postoje investicijski projekti čiji su povrati veći od tražene stope povrata – profit se koristi kao unutrašnji izvor finansiranja Ukoliko preostane zadržanog profita – vrši se podjela dioničarima Ako su investicijski projekti veći od zadržanog profita – finansiranje iz zadržanog profita i novom emisijom vrijednosnih papira ili zaduženjem Ravnodušnost dioničara – isplata ili zadržavanje Savršeno tržište Uticaj poreza Porez na kapitalne dobitke (odga a se) Porez na prihod od dividende Novčane dividende kao signal investitorima – cijena može reagirati na promjenu dividendi Inženjerska ekonomika 64 .

preduzeće može biti profitabilno ali i nelikvidno (posudba) Informacija – šta isplaćuju druge firme slične djelatnosti. dodatna potreba za finansijskim sredstvima – emisija vrijednosnih papira (gubitak kontrole) Narav dioničara – dioničari višeg poreznog razreda – više cijene kapitalni dobitak (niska stopa isplate dividendi) Ograničenja unutar ugovora o obveznici ili kreditnog ugovora Inženjerska ekonomika 65 .Menadžerski pristup Životni ciklus preduzeća – na početku ne isplaćuje se dividenda Likvidnost – odljev novca kroz dividende. šta investitori očekuju Kontrola – isplata značajnih dividendi.

Bilans AKTIVA PASIVA IMOVINA TUÐI IZVORI AKTIVA PASIVA Inženjerska ekonomika 66 LIKVIDNOST VLASTITI IZVORI .

aktiva AKTIVA A. DUGOTRAJNA IMOVINA I NEMATERIJALNA IMOVINA II MATERIJALNA IMOVINA III FINANSIJSKA IMOVINA IV POTRAŽIVANJA C KRATKOTRAJNA IMOVINA I ZALIHE II POTRAŽIVANJA III FINANSIJSKA IMOVINA IV NOVAC U BANCI I BLAGAJNI D PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA E GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA F UKUPNA AKTIVA G VANBILANSNA EVIDENCIJA Inženjerska ekonomika 67 .Bilans . POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL B.

F. E.Bilans . Inženjerska ekonomika 68 . C. D.pasiva PASIVA A. G. KAPITAL I REZERVE I UPISANI KAPITAL II PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE III REVALORIZACIJSKA REZERVA IV REZERVE V ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK VI DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE DUGOROČNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE DUGOROČNE OBAVEZE KRATKOROČNE OBAVEZE ODGO ENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆIH RAZDOBLJA UKUPNO PASIVA VANBILANSNA EVIDENCIJA B.

994 178 3.461 5.106 69 .527 10.829 20.976 103.066 F) Odgo eno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja UKUPNO PASIVA Vanbilansna evidencija Inženjerska ekonomika 126.415 49.651 3. (u 000 KM) 118.Pozicija AKTIVA A) Potraživanja za upisani.455 3.484 B) Manjinski interesi C) Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove D) Dugoročne obaveze E) Kratkoročne obaveze Obaveze prema dobavljačima Kratkoročne finansijske obaveze Ostale kratkoročne obaveze 13.230 731 2.053 426 D) Plaćeni troškovi budućeg razdoblja. a neuplaćeni kapital B) Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina Materijalna imovina Finansijska imovina Potraživanja 31.952 C) Kratkotrajna imovina Zalihe Potraživanja od kupaca Ostala potraživanja Finansijska imovina Novac na računu i blagajni 7.433 2.106 PASIVA A) Kapital i rezerve Upisani kapital Rezerve** Dobit/gubitak tekuće godine* 107. nedospjela naplata prihoda E) Gubitak iznad visine kapitala UKUPNO AKTIVA 126.102 37.2006.12.

6. 7. 3. 8. 9. Inženjerska ekonomika 70 . 4.Račun dobiti i gubitka 1. 5. 2. PRIHODI IZ OSNOVNE DJELATNOSTI RASHODI OSNOVNE DJELATNOSTI PRIHODI IZ DRUGIH AKTIVNOSTI RASHODI DRUGIH AKTIVNOSTI VANREDNI PRIHODI VANREDNI RASHODI DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA POREZ NA DOBIT ILI GUBITAK DOBIT ILI GUBITAK FINANSIJSKE GODINE.

368 426 5.980 DOBITAK ILI GUBITAK Dobit ili gubitak prije oporezivanja Porez na dobit 20.484 20.12.767 C) Vanredni prihodi UKUPNO PRIHODI 29.478 1.2006.665 2.315 794 3.245 2. (u 000 KM) 25.772 893 D) Vanredni rashodi UKUPNO RASHODI 8.Pozicija PRIHODI A) Prihodi Prihodi od prodaje u zemlji Prihodi od prodaje u inostranstvu Ostali prihodi 31.613 RASHODI A) Promjene u zalihama gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje B) Rashodi Materijalni troškovi i troškovi prodane robe Troškovi osoblja Amortizacija Vrijednosno uskla enje i rezerviranja Ostali troškovi iz osnovne djelatnosti 5.633 149 Dobit ili gubitak nakon oporezivanja Manjinski interesi Neto dobit ili gubitak skupine Inženjerska ekonomika 20.572 19.740 117 664 C) Finansijski rashodi Negativne kursne razlike Kamate i ostali finansijski rashodi 3.370 B) Finansijski prihodi Pozitivne kursne razlike Kamate i ostali finansijski prihodi 4.484 71 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->