Ivana Kre ak

VIZIJA RAZVOJA TURIZMA I UHODAVANJA RADA TURISTI KE ZAJEDNICE GRADA DRNIŠA

Drniš, ožujak 2009.

UVOD • Moja vizija razvoja drniškog turizma usmjerena je k tome da je Drniš kao nova turisti ka destinacija prepoznata kao dalmatinsko zale e, gradi nadomak mora, svega nekoliko kilometara udaljen od poznatih turisti kih mjesta, koji sa svojom okolicom nudi atipi nu i druga iju baštinu, pejsaž i gastronomiju. Vizija Drniša kao destinacije podrazumijeva gradi u kojem svatko može u ne emu uživati – bilo u biserima prirode, bogatoj prošlosti, mirisu i okusu drniškog pršuta i sira iz mišine, ili jednostavno uživati u istom zraku i buri, usporenom tempu života bez stresa, i ljubaznosti i gostoljubivosti njegovih ljudi. Misija razvoja turizma drniškog kraja treba biti relaksacija ljudskog tijela i duha. Ovom vizijom razvoja drniškog turizma obuhvatila sam grad Drniš i cijeli njegov ruralni prostor, te sve apekte života na seoskom podru ju. Današnji turizam ne može se više svesti samo na „sunce i more“, a Drniš upravo zbog toga mora iskoristiti svoj zemljopisni položaj, budu i se nalazi na raskrižju važnih prometnih pravaca – oko pola sata udaljenosti od Šibenika i Knina, te sat vremena od Splita i Zadra. Cijeli kraj obiluje mnoštvom prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti, što su kao bogom dani potencijali za intenzivniju turisti ku valorizaciju i ekspanziju. Kao posljedica rata prisutna je op a gospodarska nerazvijenost, pa tako i izrazito zaostajanje razvoja turizma, a zbog toga nisu razvijeni niti ugostiteljsko-smještajni, niti drugi komplementarni turisti ki kapaciteti. Mnoge prirodne ljepote i kulturni spomenici su što zbog ratnih doga anja, što zbog ljudskog nemara poprili no devastirani. Mnoga sela su uništena, a veliki dio podru ja je još pod minskim poljima zaostalima od rata. Priroda drniškog kraja obiluje bogatstvom koje pruža mogu nosti za razvoj razli itih oblika urbanog, kulturnog, športsko-rekreacijskog, ruralnog, vjerskog, lovnog, ribolovnog, vinskog, gastronomskog, izletni kog, pustolovnog i drugih vidova turizma, a i brojna sela mogu postati zanimljiva turisti ka odredišta, ali je za sada niska razina ponude tih suvremenih oblika turizma.

• • •

• •

Vizija razvoja turizma drniškog kraja

2/20

koja je nedovoljno ili uop e nije prisutna. Kao dugoro ni cilj potrebno je postaviti program pove anja smještajnih kapaciteta kroz obnovu nekadašnjeg hotela „Danica“ u Drnišu. Odmah je potrebno pristupiti postavljanju turisti ke i prometne signalizacije. • • • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 3/20 . Izvor rijeke . posebno je važno ure enje pristupnih putova. koji su naj eš e uski seoski putovi. a koji vode ka zna ajnijim prirodnim i kulturnopovijesnim lokalitetima. znakove za izraz dobrodošlice u Drniš. Roka. povijesnim. te znakove za usmjeravanje ka tim istim znamenitostima. te javnim prostorima u gradu i okolici (bankama. kako bi gosta uputila ka drniškoj Gradini. kulturnim i turisti kim znamenitostima.ikole u Mirlovi polju. U suradnji sa gradom trebaju se postaviti koševi i kontejneri za sme e u zelenoj boji. Tako er je potrebno postaviti znakove za pružanje turisti kih i drugih informacija (turisti ki ured). kao npr. Ratom stradale i devastirane objekte potrebno je o istiti i polako vratiti u prvotno stanje. Burnum u Promini i sli no. a u samom gradu mora se postaviti i nekoliko javnih WC-a. Hotel „Park“ u Drnišu ima samo 50 kreveta. a nijedno postoje e seosko gospodarstvo ne nudi smještaj. izgradnju malih obiteljskih hotela u okolici. kao osnova za ozbiljniji razvoj turizma. Potrebno je postaviti „sme u“ turisti ku signalizaciju sa nazivom i slikom kao znakove obavijesti o prirodnim. Crkve Sv. Osim glavnih prometnica. Crkve Sv. pošti i sli no). nedovoljan je broj smještajnih kapaciteta u Drnišu i okolici. Ivana ili nekoj od ostalih znamenitosti. crkvi Gospe od Rožarija. te znakove koji bi gosta usmjeravali ka važnijim poslovnim objektima i sadržajima. Visovac. Ante. Iako je posljednjih godina prisutan turisti ki angažman privatnih poduzetnika i seoskih gospodarstava. Ku a obitelji Meštrovi u Otavicama.INFRASTRUKTURA • • Pretpostavka ove vizije razvoja drniškog turizma je izgra ena prometna i komunalna infrastruktura. Turisti ku signalizaciju potrebno je postaviti i unutar samog Drniša. te seoskih doma instava sa mogu noš u boravka gostiju. Roški slap. Odgovorne treba potaknuti na uklanjanje divljih deponija i deponija krupnog otpada kako u samom gradu tako i u okolici. Crkve Sv.

a osim poljoprivrednih koristi. Miljacke. NP Krka.ikole bi se regulirao i akumulirao. potrebno ju je maksimalno iskoristiti u turisti ke svrhe – kroz izletni ki turizam na izvor rijeke . koji je posebno lijep u prolje e kad se priroda zazeleni. Brljana ili . gdje se uliva u rijeku Krku i predstavlja nezaboravan doživljaj. pa do Roškog slapa – na kojem se Krka ruši u Visova ko jezero.ikola i Krka. te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. koji su posebna atrakcija zimi kada zalede.TURISTI KI POTENCIJAL Prirodni resursi • Razvoj drniškog turizma treba prvenstveno temeljiti na valorizaciji prirodnih i kulturno-povijesnih resursa. prolazi kroz sam grad Drniš. na kojem je smješten prelijepi oto i Visovac. najnižeg slapa Rošnjaka. Manojlova ih slapova. širem turisti kom tržištu relativno nepoznata rijeka. drugi po posje enosti od svih nacionalnih parkova u Hrvatskoj sa 30% svog teritorija nalazi se u drniškom kraju. Realizacijom projekta navodnjavanja Petrova polja. • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 4/20 .gdje se može vidjeti u svom punom sjaju i bistrini. Kako je podru je još uvijek minirano. tok . odakle e turist mo i uživati u prirodnoj ljepoti. Iako je to zašti eno podru je na koje se ne može utjecati. te sportskog (sportski ribolov i sli no). klimatske uvjete. sve ljepote te kraške rijeke potrebno je iskoristiti u ponudi drniškog turizma. U promidžbi drniškog turizma posebnu ulogu moraju imati rijeke . U zimskim i proljetnim mjesecima kada je bogata vodom.ikole. Sve to predstavlja potencijal za razvoj izletni kog turizma. • • ikola. a cijelim svojim tokom je na drniškom podru ju. • Glede razvoja drniškog turizma na temelju valorizacije prirodnih resursa naglasak je potrebno staviti na zemljopisni položaj. ostvarile i bi se i one turisti ke. Istaknuti ljepotu i blizinu svih slapova u okolici od Biluši a buka. raznolikost reljefa.ori a buka. te bi na taj na in zadržala svoju ljepotu i kroz ljetne mjesece. a selo uništeno alternativa je ure enje vidikovca u kanjonu rijeke . te razvoju agroturizma ili turizma na selja kom gospodarstvu. pa do uš a u Nos Kalicima na Miljevcima.ikole u Mirlovi polju .

U izletni kim vodi ima potrebno je naglasiti i pješa ku stazu uz Visova ko jezero. te predstavlja zna ajan turisti ki potencijal. te ih kao takve treba promovirati kao živu povijest. a sa kojih puca pogled na Petrovo polje i cijelo drniško podru je. koje imaju i bogatu povijesnu i kulturnu važnost. koja je duga nekoliko kilometara. Mose om i Svilajom. idealan je za izletni ki turizam. a udaljen je samo petnaestak minuta od Drniša. u kojoj gost može vidjeti stari na in mljevenja kukuruza. One predstavljaju idealan resurs za razvoj avanturisti kog turizma. te ga kao takvog treba promovirati kao drniško izletište u dane kada Nacionalni park otvara svoja vrata za doma e goste – Uskršnji ponedjeljak i Prvi maj. gostu nudi i uživanje u gastro ponudi autohtonih proizvoda u mlinicama. Sa Miljeva ke brine puca prekrasan pogled na oto i i franjeva ki samostan. • Osim rijeka. te vodi do Šumareve ku e. je ma i pšenice. • • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 5/20 .Roški slap. Tu se uz pješa ke i biciklisti ke staze. a cijelom svojom dužinom omogu ava uživanje u prekrasnoj vegetaciji i pogledu izbliza na Visovac. Drniš je okružen i planinama Prominom. Visovac – predstavlja oazu mira i tišine. te cijelo Visova ko jezero. ili pranje sukanaca na prirodan na in. starim i preko 600 godina. udaljen samo petnaestak minuta od Drniša.

opsade Turaka. a koja e se zatim promovirati i prodavati kroz obilaske svih zna ajnijih arheoloških i kulturno-povijesnih lokaliteta. nepoznatima i neotkrivenima turisti kom tržištu. ostatke rimskog logora Burnuma u Promini. obi e turski minaret sa utvrdom.cijela pri a se upravo može nazvati „Vrata u polje“. spomenik Petru Sva i u. ispri ati pri u o svakom od lokaliteta. odnosno ispri ati pri u o ovom kraju od anti kih vremena. Kako je Drniš – grad nastao kao utvrda za obranu od Turaka. • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 6/20 . Franji Tu manu i Stjepanu Radi u na Miljevcima.ikoli. ostatke nadzemnih grobnica u Kadinoj Glavici. valja istaknuti da ovo podru je obiluje kulturnim i povijesnim znamenitostima. Svaki od tih lokaliteta pri a svoju pri u. novijih ratova pa do danas.Kulturno – povijesne znamenitosti • Glede razvoja drniškog turizma na temelju valorizacije kulturno-povijesnih znamenitosti. • Potrebno je uobli iti turisti ki proizvod. koji su mu nakon osvajanja dali ime Drniš. mauzolej i ku u obitelji Meštrovi u Otavicama. ve je to nezaboravan doživljaj i iskustvo. franjeva ki samostan na Visovcu. crkve i kulturne spomenike – ono što e on ponijeti sa sobom kao turisti ki proizvod nije nužno predmet. Mle ana. te ostale brojne arheološke lokalitete. tvr avu Klju ice na . izvor vode sa špiljom u Pokrovniku. ostatke utvrde Kami ak. Nakon što turist posjeti drnišku Gradinu. kulu Ne ven. što na perzijskom zna i „Vrata u polje“.

U obiteljskoj ku i Ivana Meštrovi a i danas žive njegovi potomci – ne ak Trpimir Meštrovi sa obitelji. Posebno je važno u turisti ku ponudu uklju iti i Zavi ajni muzej. a na dobrobit cijele zajednice. Krsto Odak. kako bi se mogla uvrstiti u turisti ku ponudu ovog kraja. a odatle bi gost mogao ponijeti i neki od njegovih radova kao suvenir i trajnu uspomenu na ove prostore. koja je nepoznata široj javnosti. Jakov Gotovac. a u ponudu je mogu e uklju iti i posjet njihovim rodnim i obiteljskim ku ama. Bogata je zbirka njegovih radova u ku i. te zbirku Meštrovi evih radova i vrijednu etnografsku zbirku. kao što su Ivan Meštrovi . Jedno od takvih povijesnih blaga je zasigurno i škola koju je izgradio Ivan Meštrovi . a koja je devastirana i napuštena. • Kod • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 7/20 . te predstavlja zastrašuju i prizor. jer se on tako er bavi kiparstvom – izra uje skulpture u kamenu i drvetu. koji ima stalnu postavu arheoloških nalaza. Ivan Aralica. koji je primjer da ima nešto u teoriji o genetskom kodu. od koji su neki svjetski poznati. • Za razvoj kulturnog turizma nužno je kod lokalnog stanovništva potaknuti svijest o važnosti i brizi za ta kulturno-povijesna blaga.oblikovanja turisti kog proizvoda na temelju kulturnih resursa potrebno je uvijek naglašavati da je ovo podru je dalo i niz umjetnika.

a upravo je to osnov za razvoj ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta na ovom podru ju. te uz bogate vinske karte lokalnih vina najbolje upoznati sve ari ovog kraja. kruha ispod peke. studijskim grupama. kojima se realizira prvorazredni agro-proizvod. Potrebno je poticati obnovu stolje ima starih ku a i imanja. nošnje. a kroz predstavljanje samih objekata i proizvoda. te zadržava autohtonost. sira iz mišine. Pokazat e se kako mlinica stara nekoliko stolje a besprijekorno pere sukance. Oni trebaju biti glavni promotori autohtonih proizvoda – drniškog pršuta – nacionalnog branda. janjetine sa ražnja. Pojedina no svako doma instvo potrebno je predstaviti turisti kim agencijama. • Kroz projekt agroturizma potrebno je o uvati dalmatinsku ruralnu arhitekturu – predstavlja spas kamenih ku a. u kojima e gost u izvornom ambijentu i okruženju kroz ponudu lokalnih jela spravljenih od doma ih proizvoda u starom posu u. što rade magarci kada ništa ne rade. što se pije i jede nakon napornog rada u polju. • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 8/20 . resurs koji treba dovesti do dužeg boravka gosta u ovom podru ju i ve e potrošnje.AGRO-TURIZAM – TRŽIŠTE BUDU-NOSTI • Agroturizam ili turizam na selja kom gospodarstvu ima neiskorištene potencijale. stari zanati i alati. predstavit e se i obi aji. Educiranjem i savjetovanjem lokalnog stanovništva potrebno je potaknuti razvoj malih i obiteljskih gospodarstava i restorana.

sira i sli no. rakije.kroz ponudu vinskih cesta i vinskih podruma – npr. uzgoj stoke. • • Cijelo drniško podru je je prepoznatljivo po vinogradarstvu i proizvodnji vina.Vinari se trebaju potruditi da se u obvezni segment ponude uvrsti i drniška vrhunska kapljica . Vizija razvoja turizma drniškog kraja 9/20 . degustaciji vina i jela u vinskim podrumima i konobama.U projekt agroturizma potrebno je uklju iti i obilazak pitoresknih sela Zagore. Posjeti se mogu organizirati pod vodstvom lokalnih vodi a da se ponudi šetnja od nekoliko sati selom. od kojih su neka još zadržala dobru staru atmosferu sela. maslinova ulja. ali i brojne prirodne atrakcije (lokve. a u ponudu se može uklju iti i prodaja vlastitih proizvoda – meda. izvore i sli no) i povijesne spomenike (stoljetne bunare). bajema. Ova vinogradarska tradicija treba potaknuti vinogradare da se uklju e u turisti ku ponudu kroz omogu avanje boravka ili jednodnevnih izleta sa sudjelovanjem u vinogradarskim radovima. vina. Gostu se može ponuditi i degustacija autohtonih jela. u Oklaju. Organiziranjem posjeta i uklju ivanjem lokalnog stanovništva u turisti ku ponudu omogu it e gostima kvalitetniji doživljaj upoznavanja sa kulturom života i rada lokalnog stanovništva. te njihovom povijesti i tradicijom. S druge strane to e omogu iti lokalnom stanovništvu stvaranje dodatnog izvora prihoda. kroz koju e gost upoznati tradicionalni na in života na selu – obra ivanje zemlje. povijest njegove obitelji. Ova sela nude tradicionalnu ruralnu arhitekturu.

kulturnih vodi a i sli no. koje su uglavnom usmjerene ka lokalnom stanovništu i odvijaju se u ljetnim mjesecima. Realizaciju projekta je potrebno ostvariti udruživanjem srodnih udruga koje se bave o uvanjem narodnih obi aja npr. • Kao jednu od manifestacija koju je potrebno izvu i iz zaborava je i drniški pazarni dan. a predstavljaju pravo narodno blago koje bi uz pravu promidžbu mogao postati jedan pravi turisti ki proizvod koji bi privukao i turiste koji ljetuju na obali. a da za njih šira okolica i ne zna. športskih i zabavnih manifestacija. a htjeli bi u ljetnim ve erima pobje i iz vreve Vodica. Tu bi se prezentirali stari zanati. drniškog kulturnog ljeta. Mnogo je programa koji se odvijaju po selima drniškog kraja. Roka – Dana Grada Drniša. te autohtoni prehrambeni proizvodi.KULTURNO-ŠPORTSKE I ZABAVNE MANIFESTACIJE • Drniš je kraj sa mnoštvom kulturnih. Postoje e manifestacije poput proslave sv. udruga Žena iz Drniša. drniškog Krnjevala. Tako se u ljetnim mjesecima na Kolarištu u Radoni u održavaju ve eri folklora i narodnih obi aja. letaka. narodne nošnje. proslave Oluje u avoglavama na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. alati. unato injenici da se isti dan održavala fešta i u Vodicama. te je u tom cilju potrebno unaprije ivanje i proširenje njihovog programa. Jedna od akcija je i potaknuti obnavljanje ideje Pakova ke fešte. koji se nekad odvijao svakog 5-tog u mjesecu od mjeseca svibnja do studenog. te mnoge druge u Drnišu i okolici moraju se uvrstiti u turisti ku ponudu drniškog turizma. Drniška Gradina je izvanredan prostor za 10/20 • • • Vizija razvoja turizma drniškog kraja . obi aji. na kojima nastupaju KUD-ovi iz cijele Hrvatske. koji se razlikuju od njegovog svakodnevnog okruženja i životnih okolnosti. Prominsko ljeto i sli no. te njihova sustavna promidžba putem kataloga. te obrtnika i umjetnika iz ovog kraja. ali i stranih gostiju. To je tako er dokaz da današnji gosti traže nove motive – žele iskusiti kontra-svijetove. najposje enijoj turisti koj destinaciji u županiji. Primoštena i sli no. posu e i sli no uz mogu nost kupnje istih. zatim Miljeva ki sabor. koja je bila izuzetno posje ena od strane kako doma ih. Pored postoje ih tu je još niz mogu nosti za osmišljavanje kulturnog i zabavnog života Drniša i okolice. malonogometnog turnira.

penjanje po okolnim brdašcima. potrebno je osmišljavati i ure ivati stalno nove staze i • • • • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 11/20 . Brojne su pješa ke staze koje je potrebno ozna iti i uvrstiti u ponudu. Od sportskih manifestacija interesantno bi bilo organizirati biciklijada na ruti od Drniša do Miljevaca. gdje bi se za organizirane skupine gostiju organizirao izlet uz branje šparoga po kamenjaru Zagore. Mose i Svilaja pružaju mogu nost od klasi nog planinarenja pra enjem markacija. a nakon toga bi drniški ugostitelji te iste šparoge pripremili po tradicionalnim receptima.itluk u Promini za oko 3 km. šetnja po kamenjaru. npr. Mihovila. dani šparoga u prolje e. osje aj sebe da otkrivate nešto novo. pogled na kulturu i povijest. a na kojima bi se gostima predstavili proizvo a i istih. „Ljeto na Gradini“. Roka. • Jedna od mogu nosti su i gastro dani – npr. npr. Promina. koji bi mogao upotpuniti sadržaje u danima oko sv. prekrasan pogled na Krku. pjesni ke ve eri. Tamošnje planinarske domove potrebno je tako er uklju iti u turisti ku ponudu. pa do vožnje džipovima.odvijanje glazbenih ljetnih ve eri. Kamenjar Zagore pruža razli ite mogu nosti rekreacije. gdje bi se održavali koncerti klapa. Uz male investicije (sklopive stolice ili klupice) Drniš bi dobio jedan interesantan sadržaj u turisti koj ponudi. a sve pod nazivom npr. vožnja biciklom po seoskim putovima. kroz ponudu smještajnih kapaciteta. Drniška Poljana je idealno mjesto za održavanje festivala folklora i narodnih obi aja. ili se može vidjeti ukoliko se krene pješa kom stazom kroz nacionalni park – takve ture bi pružile cjelovit doživljaj gostu: od planinarenja i hodanja kroz makiju. Pored postoje ih. Do Ne ven grada na Krki može se do i pješa kom stazom iz sela . na kojima bi se mogli predstaviti i mladi umjetnici iz Drniša i okolice. za obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša. koje bi trebale biti dio ponude tamošnjih seoskih doma instava – igranje na balote. odakle se pruža prekrasan pogled. a nakon svega u to uklopiti gastronomski užitak u jednom od seoskih gospodarstava. zatim turniri u balotama i sli no. pršuta ili maslinova ulja. te ih povezati sa ostalim vidovima ponude. sira. u Pokrovniku do crkve sv. Do tvr ave Klju ice može se do i pješke iz sela Brnjica. Jednako bi se mogli organizirati dani degustacije vina.

• Promina i Svilaja pružaju mogu nost planinarenja. Ovaj vid turizma je u današnje vrijeme posebno interesantan. Pakovo selo. a mogu e bi ga bilo ponuditi i izvan ljetne sezone. Krka pruža mogu nost razvoja speleoronjenja i speleoavanturizma. te na taj na in stvoriti itavu mrežu tematskih staza i putova. paintball-a. U tu svrhu potrebno je potaknuti i educirati lova ke udruge koje gospodare ve inom lovišta i glavni im je cilj zadovoljavanje • • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 12/20 . a donosi zna ajne koristi. kao i u ljetnim mjesecima „klasi nim“ turistima koji žele nakratko pobje i od sunca i mora. off-road-a (divlje vožnje). županijskih i državnih (Drniš. kroz programe team buildinga. poput renta-bike i rent-a-car agencija. Postoji nekoliko lovišta. Promina) – te se na taj na in pruža i mogu nost razvoja lovnog turizma. zmajarenje) ili modernije pustolovne aktivnosti poput pustolovnih utrka. PUSTOLOVNI I LOVNI TURIZAM • Drniško podru je karakterizira velika prirodna raznolikost na malom podru ju. Siveri . vožnje džipovima i sli no. Oklaj. Mose .ikole bi mogao biti interesantan za slobodno penjanje. Preduvjet razvijanja ovog oblika turizma je educirani kadar i njegovi nositelji. planinskog tr anja. što predstavlja iznimno dobre uvjete i resurse za razvoj pustolovnog turizma. Kanjon rijeke .putove za pješa enje. Ponuda ovih usluga i aktivnosti ne zahtjeva velike investicije. Ruži . orijentacijskog tr anja. brdskog biciklizma. u potrazi za uvijek isticanim aktivnim odmorom. planinarenje i biciklizam. slobodnog letenja (paragliding.

spomenike sakralne graditeljske baštine. Jakova u Mirlovi Zagori te brojne druge svetkovine koje se štuju u Drnišu i okolici. Roka i Gospu od Ružarija u Drnišu. postoje uvjeti i za promidžbu sportskog ribolova na Krki i . te vjerske obi aje i blagdane valorizirati u turisti ke svrhe. VJERSKI TURIZAM • Razvojna vizija ovog kraja bi se trebala usmjeriti i ka vjerskom turizmu. što zna i brojna svetišta. sv. • Tisu e vjernika hodo aste na Visovac na Gospu od An ela i Veliku Gospu. Vjerski turizam kao jedan od novijih vidova turizma treba predstavljati zna ajan sadržaj u ponudi ovog kraja. Vizija razvoja turizma drniškog kraja 13/20 .ikoli. a lovnim turizmom se prakti ki i ne bave.potreba svojih lanova. Uz lovni turizam. sv.

ponudu kulturne i povijesne baštine gastronomski užitak prikladan za jednodnevne izlete sport. Dakle. pješa enje. vjerskih i sakralnih objekata. te je paralelno s tim potrebno i osmišljavati programe za produženje turisti ke sezone. ruševina. odnosno tematske programe. koja e svoju prepoznatljivost graditi na raznolikosti prirodnih ljepota. To su prvenstveno izletnici. organizacija piknika. biciklizam. autohtonoj gastronomiji. plesova i nošnji. seoski turizam – život na selu. potrebno je uzeti u obzir prethodno navedene injenice. brdski biciklizam. • Drniško podru je se pozicionira kao neotkriven. gastronomiju. a na njega se vežu: 2. budu i da su gosti na obali osnovna pretpostavka gostiju u Zagori. Dok god ne postoje zna ajniji smještajni kapaciteti drniški turizam može samo ra unati na doma e tržište. idili an prostor pun iznena enja. razgledavanje. planinarenje. tri su klju na segmenta ove vizije: 1. te na jednodnevne izlete gostiju sa obale kao glavno budu e tržište.VIZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA DRNIŠKOG KRAJA • Prilikom utvr ivanja ciljne skupine gostiju i emitivnog tržišta prema kojem je potrebno usmjeriti viziju razvoja turizma ovog kraja. kulturno-povijesnoj baštini. biciklisti. degustaciju autohtonih proizvoda. a tek dugoro no na ve e skupine gostiju sa posebnim interesom za ekoturizam. Dakle. prezentaciju tradicionalne glazbe. ribarenje 3. te kvalitetno organiziranim tematskim itinererima. planinari i turisti koji traže doživljaj. U po etnoj fazi razvoja turizma potrebno se orijentirati na „kratke izlete u prirodu“. lipa li si!“ U skladu sa ovom vizijom. a izletnike i ostale goste poti e na otkrivanje ovog prostora sloganom: „Oj Zagoro. potrebno je uspostaviti dobru suradnju sa obalnim turizmom. turisti ki proizvod drniške destinacije treba imati sljede a obilježja: ponudu prirodnih ljepota. odmor na seoskom imanju. priroda – kroz posjete nacionalnom parku. kultura – kroz obilazak povijesnih. Iz svega proizlazi sljede a vizija destinacije Drniš: • U kratkoro nom periodu Drniš sa okolicom postaje prepoznatljiva izletni ka destinacija Dalmacije. jahanje. avanturisti ki turizam i duži boravak na ovom podru ju. dok se ne osiguraju ve i smještajni kapaciteti. kanuing. rekreacija i avanturizam edukacija • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 14/20 .

u kojem e dominirati kamen. Kako se destinacija Drniš tek uvodi na tržište. Vizualni identitet destinacije treba postaviti i na turisti ku signalizaciju pojedinih odredišta i itinerera. a i s obzirom na gospodarsku nerazvijenost podru ja – koje onda vu e i skromnija financijska sredstva – preporuka je pretvaranje samih stanovnika u turisti ke ambasadore destinacije.„familiarisation tours“ turisti kim agencijama koje organiziraju izletni ke ture promocijom lokalnom stanovništvu. dvd i sli no) direktnim marketingom . Potrebno je naglasiti da svi ovi elementi vizije razvoja turizma. Ulogu njihovih edukatora preuzima Turisti ka zajednica. a tijekom cijele godine doma ima ovisan više o ugostiteljskim. Stoga se odmah treba pristupiti izradi vizualnog identiteta destinacije Drniš. Vizualni izgled web stranice i ostalih promidžbenih materijala mora biti jedinstven. Vizualni izgled promotivnih materijala tako er mora pratiti vizualni identitet destinacije i poruku koju šalje promotivni slogan. U inkovitu marketinšku strategiju treba usmjeriti ka ranije definiranoj ciljnoj skupini – turistima stacioniranima u obalnim destinacijama Šibensko-kninske. pristupa se promociji destinacije: aktivnostima usmjerenim ka posjetiteljima na obali tijekom ljetne sezone koriste i klasi ne metode oglašavanja (prospekti. te pretvoriti tu želju u stvarnu posjetu. Pokrovniku i sli no. • Kako je trenutna turisti ka aktivnost drniškog podru ja na niskom stupnju. brošure. promidžbeni cd. te na table dobrodošlice i to na svim rubnim to kama drniškog podru ja – npr. u Radoni u.• • mora biti namijenjen u ljetnoj sezoni turistima na obali. sa ijom izradom treba odmah krenuti. Odgovornost za izradu i implementaciju marketinške strategije snosit Turisti ka zajednica Grada Drniša. katalozi. e • • U prvoj fazi ustroja Turisti ke zajednice ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. promidžbene aktivnosti moraju biti prisutni na web stranici Turisti ke zajednice grada Drniša. Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. nego smještajnim objektima. Prilikom izrade web stranice naglasak treba staviti na bogatu bazu fotografija. turisti ki proizvodi. rijeka i polje. te doma im posjetiteljima iz okolnih gradova. cilj je potaknuti želju potencijalnog gosta za posjetom. • • • Vizija razvoja turizma drniškog kraja 15/20 .

u blizini vode ih turisti ki destinacija – Vodice. Trogira. Distribuciju promidžbenih brošura treba nadgledati. vidikovcima i stazama. plakata za distribuciju po hotelima. kroz promidžbu ruralnog turisti kog projekta ukazati na ogromne mogu nosti kojima se može utjecati na pove anje životnog standarda lokalnog stanovništva. a koje bi se onda mogle uprili iti i u drugim izložbenim prostorima. njema kom i talijanskom jeziku. • • Brošure je potrebno tiskati na hrvatskom. Turisti ke zajednice okolnih gradova i mjesta. te ostalim itinererima. sportsko-ribolovnog. ribolovnog. Primoštena. te turisti ke agencije i turoperatore koji organiziraju autobusne ture. Murtera. Biograda. Uspostaviti suradnju sa postoje im 16/20 • • • • • Vizija razvoja turizma drniškog kraja . turisti kim informativnim centrima. tako i za budu e. Brošure treba distribuirati i po muzejima i galerijama okolice. Organizirat e se besplatne radionice (workshopovi) i seminari kako za postoje e turisti ke djelatnike. Kroz razli ite programe potrebno je poticati izradu i plasman izvornih suvenira. Zadatak Turisti ke zajednice je i edukacija lokalnog stanovništva o zna aju razvoja turizma za njihov kraj. te redovito obilaziti sve distributivne punktove. a u kasnijoj fazi na francuskom i ruskom jeziku.kroz direktan marketing. a koje su posebno interesantne za ovo podru je. kako bi se obnovile zalihe brošura. te ih afirmirati i promovirati sa ciljem oživljavanja tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje. avanturisti kog i drugih posebnih oblika turizma. koji oboga uju ponudu upravo u Dalmatinskom zale u Na konkretnim primjerima treba prikazati na in i uvjete registracije turisti kih gospodarstava. turisti kih vodi a – koji e u sebi sadržavati i kartu sa svim glavnim turisti kim atrakcijama. na kojima e se prezentirati svi programi potpora i poticaja u turizmu od strane Ministarstva turizma. programa poticanja razvoja posebnih oblika turizma koji je namijenjen sufinanciranju programa lovnog. primjerice programa kreditiranja seoskog turizma – namijenjen obnovi tradicijskih ku a.• Predlaže se izrada: brošura – presavijenih za distribuciju po smještajnim i ugostiteljskim objektima u drugim turisti kim mjestima. jumbo plakata koji e biti locirani uzduž glavnih prometnica. engleskom. odnosno poštom sa personaliziranim dopisom i brošurama u prilogu. restoranima. muzejima i galerijama. podruma. a za one koji iskazuju poseban interes mogu se organizirati i obilasci ovog podru ja. posebno s podru ja Dalmacije treba upoznati sa drniškim turisti kim proizvodom i planovima daljnjeg razvoja . a time i pratila zainteresiranost posjetitelja za ovim brošurama. te potaknuti Drniški gradski muzej na posebne izložbe posve ene kulturno-povijesnoj baštini drniškog kraja.

Vizija razvoja turizma drniškog kraja 17/20 . a premda je sli na šibenskoj kapi. alate.udrugama i pojedincima koji izra uju tradicijske nošnje. npr. Trpimirom Meštrovi em iz Otavica i sli no. razlikuje se od nje. U neko skoro vrijeme potrebno je i realizirati ideju suvenirnice. Potrebno je potaknuti ru nu izradu narodne kape. koja se nosi u Drnišu i okolici.te na taj na in zadržao trajnu uspomenu na posjetu ovom kraju. gdje bi posjetitelj mogao kupiti jedan od izvornih suvenira ovog kraja . Kao suvenir trebao bi se promovirati i susak (bukara). posu a ili umjetni ka djela. a i nastala je prije nje. predmete. udrugom Žena iz Drniša. • • Kao izvorni suvenir drniškog kraja u ponudu bi se uklju ila i Drniška kapa.

balkona i prozora. Realizacija razvoja turizma u drniškom podru ju ima jednu važnu pretpostavku. ako se mora 18/20 • • • • • • • • • • Vizija razvoja turizma drniškog kraja .• Turisti ka zajednica treba osmišljavati razli ite turisti ke. U suradnji sa sponzorima treba se organizirati dijeljenje cvije a stanovnicima. Razvoj turisti kog proizvoda destinacije Drniš. te zelenih površina u samom gradu. iji vizionar i promotor treba biti Turisti ka zajednica. Dani istog okoliša. te doprinose oboga ivanju turisti ke ponude drniškog kraja. akcijama i sli no treba objaviti na web stranicama Turisti ke zajednice grada Drniša. ali koja to može ostvariti samo uz punu podršku Gradskog poglavarstva. a Turisti ka zajednica je ta koja e definirati i profilirati turisti ki proizvod i omogu iti njegovo predstavljanje na tržištu. ali i u okolici. programa i doga anja. Dani kruha. a to je uklanjanje zastrašuju ih zaostataka rata – minskih polja i uništenih ku a. televizije. Turisti ka zajednica mora organizirati zajedni ke akcije ure enja i iš enja trgova i ulica grada. ukoliko ti projekti doprinose oboga enju ponude. Minska polja se moraju u potpunosti ukloniti. osim onog sklonog avanturizmu. koje imaju za svrhu promociju turisti ke ponude. jer rijetko koji gost. te plakatima na info punktovima. ne e se samostalno uputiti kroz Zagoru. Proizlazi da se svi trebaju uklju iti u definiranje strategije razvoja drniškog turizma. športske manifestacije i projekte kojima se evocira povijest i tradicija. oku nice. zabavne. Potrebno je uklju iti cijelu zajednicu u ekološko-edukativne akcije HTZ-a „Volim Hrvatsku“ kroz projekte: „Više cvije a – manje sme a Izbora djelatnika godine u turizmu Izbora najoriginalnijeg turisti kog proizvoda Izbora naljepšeg parka. U suradnji sa županijskom TZ važno je sudjelovati u ugoš avanju doma ih i inozemnih turisti kih novinara. Sve te informacije o poduzetni kim programima i poticajima. proizvode ili doga anja. doga anjima. benzinske postaje i sli no. dnevnog tiska prije i za vrijeme odvijanja svake od akcija. Važno je uspostaviti trajnu suradnju sa javnoš u – pozivaju i novinare radija. Me unarodni dan voda. te lokalnih gospodarstvenika i cjelokupne zajednice. te njegovo uvo enje i pozicioniranje na tržištu jako je kompleksan i zahtijevan proces. kako bi ih se potaklo na ure enje oku nica. a kojima se evocira povijest i tradicija. TZ mora biti pokreta raznih promotivnih akcija: Dan planeta Zemlja. TZ se mora i financijski uklju iti u pojedine kulturno-turisti ke projekte. službenim stranicama Grada Drniša i Radio Drniša (i u eteru).

trebale bi nestati iza biljaka ili se u turisti kim turama jednostavno zaobilaziti.pribojavati mina. smatraju se stravi nima. Ako se ruševine ne mogu ukloniti.uništena sela. Vizija razvoja turizma drniškog kraja 19/20 . • Koliko god okolni krajolik bio prelijep . gdje se uz ceste nalaze table koje upozoravaju na minska polja – ve je dovoljno zastrašuju a. ruševine obiteljskih ku a i zgrada. Sama vožnja prometnicama ovog kraja.

o uvanje tradicijskih i ambijentalnih kamenih ku a. samozapošljavanje i motiviranje mladih za ostanak na selu. Ivana Kre ak Vizija razvoja turizma drniškog kraja 20/20 .CILJEVI RAZVOJA DRNIŠKOG TURIZMA • Ciljevi ove razvojne strategije drniškog turizma su: dugoro na valorizacija turisti kih potencijala cijelog kraja. te razvoj seoskog turizma i eko-seoskog turizma kao novog turisti kog proizvoda. o uvanje i poboljšanje okoliša i ekoloških standarda. oživljavanje starih zanata i lokalnih obi aja. te njihov plasman kroz pojedine elemente ponude seoskog turizma. podizanje razine kvalitete svih podru ja usluga. razvoj turisti ke ponude kao dopunske aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima kojim se ostvaruje dodatni dohodak. poticanje proizvodnje organske hrane i autohtonih proizvoda. što e u krajnjem cilju imati za posljedicu pozitivnije demografske trendove i podizanje razine kvalitete života u cijelom drniškom kraju. poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu.