P. 1
OBLIGACIONO PRAVO - opći dio

OBLIGACIONO PRAVO - opći dio

|Views: 16,361|Likes:
Published by edinramiza

More info:

Published by: edinramiza on May 27, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/03/2013

pdf

text

original

Sections

  • IZVORI OBLIGACIONOG PRVA
  • ZAKON KAO IZVOR OBLIGACIONOG PRAVA
  • OBIČAJI
  • SUDSKA PRAKSA
  • PRAVNA NAUKA
  • UOPĆE O OBLIGACIJI
  • HISTORIJSKI RAZVOJ OBLIGACIJE
  • PRAVNE KARAKTERISTIKE OBLIGACIJE
  • SUBJEKTI OBLIGACIJE
  • RAZLIKA IZMEðU OBLIGACIJE I OBLIGACIONOG ODNOSA
  • ODNOS OBLIGACIONG I STVARNOG PRAVA
  • VRSTE OBLIGACIJE S OBZIROM NA OBAVEZU DUŽNIKA
  • VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA IZVOR NASTANKA OBAVEZE
  • VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA BROJ LICA I DJELJIVOST PREDMETA
  • VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA LIČNOST DUŽNIKA
  • VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA ODREðENOST RADNJE
  • VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA MNOŽINU PREDMETA
  • POTPUNE I PRIRODNE OBLIGACIJE
  • NOVČANE OBLIGACIJE(OBAVEZE)
  • POSLOVNA SPOSOBNOST UGOVORNIH STRANA
  • SAGLASNOST VOLJA UGOVORNIH STRANA
  • PREDMET UGOVORA
  • 2.nedopuštenost predmeta ugovora
  • 3.odreñenost ili odredivost predmeta ugovora
  • OSNOV UGOVORA
  • TUMAČENJE UGOVORA
  • 1.jednostrano i dvostrano obvezni ugovori
  • 2.teretni i dobročini ugovori
  • 3.formalni i neformalni ugovori
  • 4.konsenzualni i realni ugovori
  • 5.kauzalni i apstraktni ugovori
  • 6.ekvivalentni i aleatorni ugovori
  • 7.predugovor i glavni ugovor
  • 8.imenovani i neimenovani ugovori
  • 9.glavni i sporedni ugovori
  • 10.trajni i trenutni ugovori
  • 11.lični i nelični ugovori
  • 12.generalni i poebni ugovori
  • UVOD
  • HISTORIJSKI RAZVOJ
  • VRSTE ZASTUPANJA
  • 1.ugovorno i zakonsko zastupanje
  • 2neposredno i posredno zastupanje
  • UČINAK ZASTUPANJA
  • ZLOUPOTREBA OVLAŠTENJA
  • 1.prekoračenje granica ovlaštenja
  • 2.zaključenje ugovora od strane neovlaštenog lica
  • UGOVORNO ZASTUPANJE-PUNOMOĆ
  • 1.uvod
  • 2.vrste punomoći
  • 3.prestanak punomoći
  • PROMIJENJENE OKOLNOSTI
  • PREKOMJERNO OŠTEĆENJE(LAESIO ENORMIS)
  • ZELENAŠKI UGOVOR
  • STVARNA SREDSTVA OBEZBJEðENJA UGOVORA
  • 1.kapara
  • 2.kaucija
  • 3.zaloga
  • LIČNA SREDSTVA OBEZBJEðENJA UGOVORA
  • 1.ugovorna kazna
  • 2.jemstvo
  • 3.odustanica
  • 4.pravo zadržavanja
  • UVJETI POBIJANJA
  • 1.opći uvjeti pobijanja
  • 2.posebni uvjeti pobijanja
  • DEJSTVO POBIJANJA
  • NIŠTAVI UGOVORI
  • Djelimična ništavost
  • POBOJNI UGOVORI
  • RASKID UGOVORA
  • SPORAZUMNI RASKID
  • JENOSTRANI RASKID UGOVORA
  • 1.raskid ugovora zbog neispunjenja
  • 2.pravna dejstva raskida
  • POJAM
  • PRETPOSTAVKE STICANJA BEZ OSNOVA
  • 1.povećanje imovine
  • 2.smanjivanje imovine
  • 3.uzročna veza izmeñu obogaćenja i osiromašenja
  • 4.nepostojanje punovažnog pravnog osnova
  • VRSTE STICANJA BEZ OSNOVA
  • 1.plaćanje neduga
  • 2.sticanje s obzirom na osnov koji je kasnije otpao
  • 3.sticanje s obzirom na osnov koji se kasnije nije ostvario
  • 4.upotreba stvari u tuñu korist
  • 6.izdatak za drugog
  • OBIM VRAĆANJA
  • TUŽBA ZBOG STICANJA BEZ OSNOVA
  • ZASTARIJELOST KONDIKCIJSKOG ZAHTIJEVA
  • RAZGRANIČENJE POSLOVODSTVA BEZ NALOGA PREMA SLIČNIM INSTITUTIMA
  • 1.poslovodstvo bez naloga i ugovora o punomoćstvu
  • 2.poslovodstvo bez naloga i sticanje bez osnova
  • 3.poslovodstvo bez naloga i jednostrana izjava volje
  • PRETPOSTAVKE POSLOVODSTVA BEZ NALOGA
  • OBAVEZE POSLOVOðE BEZ NALOGA
  • 1.obaveza obavještavanja gospodara posla
  • 2.obaveza poslovoñe bez naloga da nastavi započeti posao
  • 3.obaveza poslovoñe da položi račun
  • 4.obaveza ustupanja gospodaru sve što je stekao vršeći posao
  • PRAVA POSLOVOðE BEZ NALOGA
  • 1.pravo poslovoñe da ga gospodar posla oslobodi svih obaveza
  • 2.pravo poslovoñe na naknadu troškova
  • 3.pravo na naknadu za trud
  • 4.pravo na naknadu štete
  • 5.pravo na odnošenje dodataka
  • VRSTE POSLOVODSTVA BEZ NALOGA
  • 1.nužno poslovodstvo bez naloga(negotiorum gestio necessaria)
  • 2.korisno poslovodstvo bez naloga(negotiorum gestio utillis)
  • 3.poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla
  • 4.nepravo poslovodstvo
  • NAKNADNO ODOBRENJE(RATIHABITIO)
  • JAVNO OBEĆANJE NAGRADE
  • 1.pojam i pretpostavke obećanja nagrade
  • 2.opoziv obećanja nagrade
  • 3.prestanak obaveze
  • VRIJEDNOSNI PAPIRI
  • 1.opće odredbe o vrijednosnim papirima
  • 2.bitni sastojci vrijednosnih papira
  • 4.papiri slični vrijednosnim papirima
  • DUŽNIKOVO ZAKAŠNJENJE
  • 1.pretpostavke dužnikovog zakašnjenja
  • 2.pravne posljedice dužničkog zakašnjenja
  • 3.prestanak dužnikovog zakašnjenja
  • POVJERILAČKO ZAKAŠNJENJE
  • 1.pretpostavke povjerilačkog zakašnjenja
  • 2.posljedice povjerilačkog zakašnjenja
  • VRIJEME ZASTARJELOSTI
  • 1.opći zastarni rokovi
  • a.rokovi zastarjelosti duži od općeg zastarnog roka
  • bb.meñusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga
  • dd.potraživanje naknade štete
  • ZASTOJ ZASTARIJEVANJA
  • PREKID ZASTARIJEVANJA
  • ZASTARIJELOST I PREKLUZIJA
  • UOPĆE O PROMJENI SUBJEKATA OBLIGACIJE
  • UGOVORNO USTUPANJE POTRAŽIVANJA(CESIJA)
  • 1.pojam cesije
  • 2.predmet ustupanja
  • a.ustupanje budućih potraživanja
  • 3.zabrana ustupanja
  • 4.prelaz sporednih prava
  • 5.obavještenje dužnika o cesiji
  • 6.zaštita dužnika
  • 7.prebijanje potraživanja kao zaštita dužnika
  • 8.višestruko ustupanje
  • 9.odnos cedenta i cesionara
  • POSEBNI SLUČAJEVI USTUPANJA POTRAŽIVANJA
  • 1.ustupanje umjesto ispunjenja
  • 2.ustupanje radi naplaćivanja
  • 3.ustupanje radi obezbjeñenja
  • UOPĆE O PROMJENI DUŽNIKA
  • PREUZIMANJE DUGA
  • 1.uopće o preuzimanju duga
  • 2.pravni učinci preuzimanja duga
  • PRISTUPANJE DUGU I PREUZIMANJE ISPUNJENJA
  • 1.pristupanje dugu
  • 2.preuzimanje ispunjenja
  • UOPĆE O USTUPANJU UGOVORA
  • PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST USTUPANJA UGOVORA
  • 1.sporazum o ustupanju ugovora
  • 2.predmet sporazuma o ustupanju ugovora
  • 3.dvostrano obavezni ugovor
  • 4.pristanak druge ugovorne strane
  • PRAVNA DEJSTVA USTUPANJA UGOVORA
  • 1.odnos izmeñu ustupioca i primaoca
  • 2.odnos izmeñu ustupioca i druge ugovorne strane
  • 3.odnos izmeñu druge ugovorne strane i primaoca
  • POJAM ASIGNACIJE
  • DEJSTVO ASIGNACIJE
  • 1.odnos izmeñu asignanta i asignata(odnos pokrića)
  • 2.odnos izmeñu asignanta i asignatara(valutni odnos)
  • UOPĆE O PRESTANKU OBLIGACIJE
  • ISPUNJENJE(SOLUTIO)
  • 1.ko može ispuniti obavezu
  • 2.personalna subrogacija
  • 3.predmet,vrijeme i mjesto ispunjenja
  • 4.uračunavanje ispunjenja
  • PREBIJANJE(KOMPENZACIJA)
  • 1.uopće o prebijanju
  • 2.načini prestanka kompenzacije
  • 3.dejstvo prebijanja
  • 4.isključenje prebijanja
  • 1.oprost duga
  • 2.novacija(prenov)
  • 3.sjedinjenje(konfuzija)
  • 4.nemogućnost ispunjenja
  • 5.protek vremena,otkaz i smrt

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

OBLIGACIONO PRAVO – OPĆI DIO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRVA GLAVA
IZVORI OBLIGACIONOG PRVA Izvore obligacionog prava dijelimo na izvore u formalnom i izvore u materijalnom smislu:Izvori u formalnom smislu su:zakon,običaji,sudska praksa i pravna nauka. ZAKON KAO IZVOR OBLIGACIONOG PRAVA Zakon je najčešći izvor obligacionog prava,jer sadrži norme koje regulišu obligacione odnose.Norme obligacionog prava nalaze se i u evropskim grañanskim zakonicima-kodifikacijama (kao što je francuski,austrijski,njemački grañanski zakon).Pojedine zemlje donijele su posebne kodifikacije obligacionog prava(nap švicarska je 1912 donijela ŠGZ koji je usklañen sa Zakonom o obligacijama).Na području bivše jugoslavije ZOO je najznačajniji izvor obligacionog prava.Stupio je na snagu 1.10.1978,a BiH ga je preuzela 1992.Do 2 svj.rata primjenjivali su se Opći Austrijski zakon(novelirani i nenovelirani,Srpski grañanski zakon,OIZ za Crnu goru).1946 godine donijet je "zakon o nevažnosti pravnih propisa prije 6.4.1941 i za vrijeme neprijateljske ofanzive".Po njemu svi predratni propisi gube pravnu snagu,ali se primjenjuju kao pravna pravila ako nisu u suprotnosti s pravnim poretkom i ne postoje pozitivni propisi.ZOO ne reguliše sve obligacione odnose(nap. ugovor o poklonu,posluzi,ortakluku).ZOO ima ukupno 1109 članova i dijeli se na opći i posebni dio.U općem dijelu se navode osnovna načela obligacionog prava.Prema ZOO obaveze nastaju iz:ugovora,prouzrokovanja štete,neosnovanog obogaćenja,poslovodstva bez naloga i jednostrane izjave volja(javno obećanje nagrade i hartije od vrijednosti).Opći dio ima 453 člana.Posebni dio reguliše obligacione ugovore kao što su zajam,zakup,ugovor o djelu,grañenju,licenci itd.Odredbe ovoga zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se i na druge pravne poslove.Pored ZOO i drugi zakoni predstavljaju izvor obligacionog prava kao što su:Zakon o vrijednosnim papirima,zakon o osiguranju imovine i lica,zakon o čeku itd. OBIČAJI Nekada je običaj imao velku ulogu,danas se rijetko primjenjuje.Običaj je nepisano pravno pravilo nastalo dugotrajnim ponavljanjem.Naš ZOO odreñuje da su učesnici u obligacionim odnosima dužni postupati u skladu sa poslovnim običajima.Trgovački običaji(uzanse)se primjenjuju u onim slučajevima kad ih ugovorne strane ugovore ili ako iz okolnosti proizilazi da su htjeli njihovu primjenu. SUDSKA PRAKSA Sudska praksa je posredan izvor obligacionog prava,a javlja se kao bitan faktor u tumačenju pojedinih zakonskih odredbi,kao i u popunjavanju pravnih praznina. PRAVNA NAUKA Formalno takoñer nije izvor obligacionog prava.Sudovi se na naučna dijela ne mogu pozvati prilikom rješavanja konkretnog slučaja,ali pravna nauka ima bitnu ulogu kao pomoćno sredstvo za kreiranje i tumačenje pojedinih zakonskih odredbi.

DRUGA GLAVA
UOPĆE O OBLIGACIJI Obligacija potiče od latinske riječi obligatio što znači obveza ili obaveza,a korijenje vuče od glagola obligare što znači vezati,obvezati,zavezati.U modernim pravima preuzet je iz rimskog

1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
prava.Obligacija je pravni odnos izmeñu 2 odreñene strane na osnovu kojeg je jedna strana(povjerilac,kreditor)ovlaštena od druge strane (dužnik,debitor)zahtijevati odreñeno davanje,činjenje ili uzdržavanje od nečega što bi inače imala pravo činiti,a druga strana je obavezna to ispuniti.Sa stajališta vjerovnika obligacija predstavlja potraživanje,a sa dužnikove dug.Dakle obligacija je odnos 2 strane od kojih je jedno lice ovlašteno da od drugog zahtjeva da nešto čini ili ne čini.Svaka obligacija ima svoje subjekte,sadržaj i predmet(ono povodom čega je nastala).Ponašanje na koje je jedan ili više subjekata obavezan može biti aktivno i pasivno.Aktivno ponašanje je davanje ili činjenje,a pasivno držanje ili propuštanje.Obligacija predstavlja jedinstvo prava i obaveza koje padaju na subjekte iz obligacionog odnosa.Nema obligacije bez prava i obaveza.ZOO ne daje definiciju obligacije ali se zaključuje da je to odnos dužnika i povjerioca na osnovu kojeg je povjerilac ovlašten zahtijevati odreñeno davanje,činjenje ili uzdržavanje od nečega što bi dužnik imao pravo da čini. HISTORIJSKI RAZVOJ OBLIGACIJE Obligacija se javlja nešto kasnije za razliku od prava vlasništva i drugih stvarnih prava.Prvo su se morali razviti ekonomski odnosi,pa te odnose pravno regulirati,što za sobom povlači odreñeni stepen povjerenja.Dolazi do razvoja instituta kredita.U rimskom pravu obaveze su se dijelile na obaveze iz delikata i obaveze iz kontrakata.U justinijanovim institucijama obaveza je definisana kao pravna obaveza po kojoj je neko prisiljen da nešto ispuni prema pravnim normama države. PRAVNE KARAKTERISTIKE OBLIGACIJE Obligacija je imovinsko pravni odnos izmeñu povjerioca i dužnika.Za nju se može reći da je to relativan odnos imovinskog karaktera,zaštićen zakonom,sa tačno odreñenim sadržajem i subjektima.
1.obligacija je relativan odnos

Obligacija je odnos izmeñu dvije odreñene strane,tj. odnos izmeñu povjerioca i dužnika.Tačno se zna koje lice(titular prava)je ovlašteno od drugog lica zahtjevati odreñeno ponašanje,a drugo lice je obavezno to ispuniti(titular obaveze).Dakle obligacija je odnos koji djeluje inter partes(izmeñu tačno odreñenih lica).Povjerilac može izvršavanje obaveze zahtjevati samo od dužnika,ali ne i od trećih lica.Za razliku od ovog odnosa lična i stvarna prava imaju apsolutno dejstvo i djeluju prema svima(erga omnes)Relativnost obligacije nije apsolutna što znaci da i obligacija može imati apsolutno dejstvo.Nap. zakup kao obligacioni odnos ima relativno dejstvo,a može imati i apsolutno kad se zakup nepokretnosti upiše u zemljišne knjige.Odstupanje postoji i kod prava preče kupovine.
2.obligacija je imovinskopravni odnos

Obligaciona radnja najčešće ima neposredno imovinski karakter.Ona služi ostvarenju interesa povjerioca i dužnika.Za razliku od drugih odnosa obligaciju prati sankcija.Imovinski karakter obligacije ne mora biti vidljiv,jer se obaveza može sastojati i u propuštanju što posredno vodi zadovoljenju odreñenog prava.
3.sadržina obligacije

Svaka obligacija mora imati svoj sadržaj.Prava i obaveze subjekata obligacije čine njezin sadržaj.Uvijek se misli na tačno odreñenu obligaciju,tj.onu obligaciju koja postoji. SUBJEKTI OBLIGACIJE Subjekti obligacije mogu biti fizička i pravna lica.To su u pravilu povjerilac i dužnik.Subjekti obligacije su vezani obligacijom.Pravu povjerioca odgovara obaveza dužnika.Na strani povjerioca ili dužnika može se pojaviti više lica i u tom slučaju govorimo o množini subjekata obligacije.Njihov broj mora biti tačno odreñen i mora se znati njihov pravni položaj u obligaciji.Povjerilačka strana naziva se aktivnom,a dužnička pasivnom.Imamo obligacije gdje jedno lice predstavlja povjerilačku stranu,a druga samo dužničku.To je jednostrano obavezan odnos(nap. kod poklona,naknade štete),a kada je jedno lice i u ulozi povjerioca i u ulozi dužnika govorimo o dvostrano obaveznom odnosu( nap. kupoprodaja,razmjena).Subjekti obligacije su u pravilu poznati od samog nastanka obligacionog odnosa.Od ovog postoje odreñeni izuzeci kod

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Stvarno pravo reguliše odnose nastale povodom stvari.a negativan trpljenje ili propuštanje(ovo se odnosi na dužnika). TREĆA GLAVA VRSTE OBLIGACIJA Pojedini autori obligacije razvrstavaju s obzirom na svojstva i prema stepenu odreñenosti.a negativne ne mogu.Pozitivne su češće od negativnih.Iz tog odnosa za povjerioca proističe pravo.dok titular obligacionog ima pozitivan ili negativan zahtjev.COM javnog obećanja nagrade i kod hartija od vrijednosti.davanje ili činjenje).Druga razlika je s obzirom na dejstvo.Dakle obligacija je sastavni dio obligacionopravnog odnosa.Postupanje suprotno negativnoj dovodi do povrede prava.Povredom pozitivne obligacije propuštene radnje se mogu naknadno izvršiti.Broj stvarnih prava(numerus clausus) je tačno odreñen i reguliran propisima.Ako se drugi subjekt ne pojavi obligacija ne nastaje.Ugovorne nastaju izjavom 3 WWW.WWW.a kod dužnika imamo dug i odgovornost za ispunjenje obaveze.Jedno potraživanje ima 2 elementa:povjeriočevo subjektivno pravo i zahtjev za ostvarenjem tog prava.potraživanje.a broj obligacionih prava je znatno veći i njihov broj nije odreñen zakonom.a obligaciono povodom odreñenog ponašanja subjekta obligacije.davanje stvari u zakup).Pozitivan znači davanje ili činjenje.a negativne kad se od dužnika ne očekuje nikakva radnja.već samo njegovo pasivno držanje.ali svi ga mogu i povrijediti.Titular stvarnog prava može ga ostvariti prema svima.a za dužnika obaveza. VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA IZVOR NASTANKA OBAVEZE Po ovom kriteriju obligacije se dijele na ugovorne i vanugovorne.To je obligacionopravni odnos.Titular stvarnog prava ima negativan zahtjev prema svima.I trpljenje kao i propuštanje sastoji se u njegovom nečinjenju.karakteru i odreñenosti radnje.dok obligaciono ima relativno dejstvo.Obligacija u širem smislu je cjelokupan odnos povjerioca i dužnika.a druga će biti poznata kasnije.Sljedeća razlika je u odnosu na zahtjev.Pod davanjem se podrazumijeva obaveza dužnika da povjeriocu preda odreñenu stvar .pa imamo trajnu predaju( nap.Trpjeti se može samo svoja radnja.dakle niko ga ne smije ometati u njegovom pravu.Obligacionopravni odnos ima više sinonima kao što su:tražbeni odnos. VRSTE OBLIGACIJE S OBZIROM NA OBAVEZU DUŽNIKA pozitivne(aktivne) i negativne(pasivne) obligacije Pozitivne postoje u slučaju kad je dužnik obavezan na aktivno činjenje(tj.Stvarna prava imaju apsolutno dejstvo i djeluju prema svima(erga omnes).gdje je poznata samo jedna strana.COM .Taj se odnos posmatra u užem i širem smislu.a drugi prema predmetu.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.a sa stanovišta dužnika to je obaveza.Pored naziva obligacija koriste se još i nazivi tražbina i potraživanje.a za obligacionopravi odnos možemo reci da se sastoji iz vjerovnikova potraživanja i dužnikove obaveze.A u negativne spadaju propuštanje i trpljenje.djeluje prema tačno odreñenim licima(inter partes).dugovinski odnos i obvezni odnos.predaja kupljenog auta u vlasništvo)i privremenu(nap. RAZLIKA IZMEðU OBLIGACIJE I OBLIGACIONOG ODNOSA Obligacija je pravni odnos izmeñu povjerioca i dužnika.Ova podjela je značajna i kod početka zastarjevanja.Propuštati se može samo vlastita radnja.U užem smislu obligacija se javlja kao tražbina. ODNOS OBLIGACIONG I STVARNOG PRAVA Obligacija ima svoje specifičnosti.a najbolje ćemo ih razumjeti kad obligaciono pravo uporedimo sa stvarnim.Propuštanje je neizvršavanje radnji od strane dužnika na koje bio bio ovlašten da se nije povjeriocu obavezao na propuštanje.

Prouzrokavanje štete-poslije ugovora ovo je najznačajniji izvor nastanka obligacija. d.Množina subjekata može nastati na osnovu ugovora ili univerzalnom sukcesijom(nasljedstvom) kad se pojavi više ugovarača na nekoj od ugovornih strana.Kod ove obligacije dug je alternativan.Kad jedan dužnik ispuni.Poslovodstvo bez naloga je kad se jedno lice mješa u poslove drugog lica bez njegovog ovlaštenja u namjeri da otkloni ili spriječi nastanak štete. dijelu itd).Može podići tužbu protiv bilo kojeg sadužnika sve dok mu potraživanje ne bude ispunjeno.Šteta je smanjivanje nečije imovine(obična šteta)i sprečavanje povećanja tuñe imovine(izmakla korist).Ovdje spada javno obećanje nagrade i vrijednosni papiri(definicije u sklopu ovih lekcija) VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA BROJ LICA I DJELJIVOST PREDMETA Ova podjela izvršena je s obzirom na to koliko ima subjekata koji su nosioci prava i obaveza kao i da li je predmet obaveze moguće ispuniti u dijelovima ili nije.Da bi ugovor bio izvor nastanka obaveze ugovorne strane se moraju saglasiti najmanje o bitnim sastojcima ugovora.nastaju i na temelju tačno odreñenih pravnih činjenica predviñenih zakonom.Sticanje bez osnova je kad jedno lice stekne imovinsku korist bez pravnog osnova.COM volje.Ako se u obligacionom odnosu na jednoj strani javi povjerilac.testamenta i zakona Ugovorom nastaje tako što se sadužnici izričito obavežu da će ispuniti povjeriocu obavezu solidarno(jedan za sve.ugovorne obligacije Ugovor je saglasna izjava najmanje 2 ugovorne strane. a. c.Lice koje se obogatilo obavezno je vratiti obogaćenje onom licu na račun koga se obogatilo.(nap.a odgovornost kumulativna.nerazdjeljivo) Testamentom nastaje tako što testator u testamentu svojim nasljednicima naloži solidarno ispunjenje obaveze.povjerilac primi ispunjenje obaveza se gasi.COM .solidarno.solidarne obligacije Kod ovih obaveza imamo množinu subjekata na strani dužnika ili povjerioca i svaki je dužnik obavezan ispuniti činidbu u potpunosti.nego jedan dužnik može odgovarati samo za dio.a neko za cijelu obavezu.vanugovorne obligacije a.kojim oni žele postići odreñeno pravno dejstvo.odnosno svaki povjerilac zahtjeva ispunjenje činidbe u cjelosti.Zahtjev za ispunjenje obaveze povjerilac može mjenjati sve dok se ne namiri.stvarnom. 1.BH-PRAVNICI. Vanugovorne nastaju na temelju radnji.Jednostrana izjava volje-pored dvostranih ZOO poznaje i jednostranu izjavu volje.BH-PRAVNICI. Nastanak-ova obligacija može nastati na osnovu ugovora. Zakonom ova obligacija nastaje bez obzira na volju stranaka čim se ispune zakonom odreñene 4 WWW.Ovlaštenje je širi pojam od naloga.svojstava ili stanja.Pasivna solidarna obligacija je množina dužnika u obligacionom odnosu. 2.Ugovore nalazimo i u drugim granama prava(nasljednom.tj.porodičnom).dakle nastaju iz pravnog posla kako imenovanih(tipiziranih)tako i neimenovanih. b. 1.svi za jednog.WWW.Šteta može biti materijalna i nematerijalna.Ova obligacija pruža povjeriocu sigurniju naplatu potraživanja.a na povjerilačkoj-to je onda aktivna solidarna obligacija. Ako se na strani povjerioca ili dužnika ili na obje strane javi više lica koji su obavezni ispuniti ili su ovlašteni primiti ispunjenje govorimo o množini subjekata na dužničkoj i povjerilačkoj strani ili na obje strane.Ovdje postoji više sadužnika i svaki od njih je dužan ispuniti obavezu.ali kad jedan ispuni i drugi se sadužnici oslobañaju obaveze.na račun drugog lica.i regulirane su dispozitivnim propisima primarnog karaktera.Položaj sadužnika kod ovih obligacija nije isti.a ako za subjekte nastanu prava i obaveze onda je to složena obligacija ili dvostrano obavezan odnos koji nastaje na osnovu ugovora.a kod njih je dispozitivnost sekundarnog značaja.To će biti i u slučaju podizanja tužbe.a na drugoj strani dužnik govorimo o prostoj obligaciji ili dvostrano obaveznom odnosu(nap.ugovor o prodaji.Povjerilac može izabrati od kojeg dužnika da traži ispunjenje.Ako imamo više lica na dužničkoj strani to je pasivna solidarna obligacija. naknada štete).

Prebijanje(kompenzacija)je način prestanka obligacije tako što se meñusobna dospjela potraživanja dužnika i povjerioca prebijaju. obaveza ostalih ne prestaje. Prenov je ugovor izmeñu povjerioca i dužnika gdje se postojeći obligacioni odnos zamjenjuje novim.a ne ostale dužnike.Zastarjelost djeluje samo na odnose dužnika prema povjeriocu.COM . Poravnanje je ugovor kojim strane gdje postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom osnovu.a ako je povjerilac u zakašnjenju.Svaki solidarni dužnik može se pozvati na prebijanje koje je izvršio njegov sadužnik.Sadužnik koji ispuni obavezu može zahtjevati da mu svaki od ostalih sadužnika nadoknadi dio obaveze koji pada na njega.Ostali načini prestanka obligacije:kompenzacija.Zakon i drugim odredbama predviña solidarnu odgovornost.Dužnici prema povjeriocu mogu ulagati odreñene prigovore.i prema njima zastarijevanje teče.uvjetom ili općenito različitim modalitetom.Bez obzira na više dužnika jedna je obaveza.Dužnik može potraživanje svog sadužnika prema povjeriocu prebiti sa povjeriočevim potraživanjem.WWW.obaveza ostalih dužnika smanjuje se za iznos dijela koji pada na njega.ako su iste.BH-PRAVNICI.otpust duga.ali mogu prihvatiti.BH-PRAVNICI.ali ako su povjerilac i dužnik prenov ograničili na dio obaveze koji dovodi do ovoga. Sjedinjenje(konfuzija) je kad jedno lice postane i povjerilac i dužnik. Za štetu koju prouzrokuje više lica svi oni oštećenom odgovaraju solidarno.Prenov koji povjerilac izvrši sa jednim solidarnim dužnikom oslobaña i ostale dužnike.a dužnik se s tim saglasi. Prestanak solidarne obligacije.Ako se dužnik nalazi u zakašnjenju posljedice pogañaju samo njega.pooravnanje.zakašnjenje i prekid zastarjelosti.Prigovori mogu biti objektivni i subjektivni.Otpust duga izvršen prema jednom dužniku oslobaña i ostale dužnike(otpust in rem).gasi se manja. Zastarijevanje-ako zastarijevanje ne teče ili je prekinuto prema jednom od solidarnih dužnika ono nema uticaja na ostale sadužnike.a objektivni prigovori štite dužnike(nap. Otpust duga(oprost)-ugovor izmeñu dužnika i povjerioca kojim povjerilac izjavljuje da neće tražiti ispunjenje obaveze.U slučaju neisticanja ovog prigovora dužnik odgovara za posljedice ostalim sadužnicima.Kad jedan sadužnik ispuni obavezu.uzajamnim propuštanjem prekidaju spor i odreñuju svoja prava i obaveze.nego se smanjuje za taj iznos. Zakašnjenje(docnja)je povreda obligacionog odnosa ako dužnik na vrijeme ne ispuni obavezu ili ako povjerilac bez ikakvog razloga odbije prijem ispunjenja ili ga svojim ponašanjem spriječi.a ako povjerilac otpusti dug samo jednom solidarnom dužniku to je otpust in personam.ako nije ograničeno na tog konkretnog dužnika.Isto dejstvo ima i zamjena ispunjenja i deponovanje kod suda.Koliki je dio dužan nadoknaditi svaki od solidarnih 5 WWW.on je u zakašnjenju i prema ostalim sadužnicima.Prebijanjem se obje tražbine gase.prenov. Unutrašnji odnos(regres izmeñu dužnika) Poslije ispunjenja obaveze na mjesto vanjskog odnosa stupa unutrašnji odnos sadužnika ili odnos regresa.a viša ostaje postojati za onu razliku iz te dvije tražbine.Pored ZOO pasivnu solidarnost nalazimo i u porodičnom zakonu gdje se kaže da ako jedan bračni partner preduzme obaveze radi podmirenja bračne ili porodične zajednice odgovaraju oba bračna partnera solidarno.obligacija prestaje izmeñu povjerioca i dužnika.Ako poravnanje zaključi jedan od dužnika ono nema dejstvo prema ostalim dužnicima.ali samo za onoliko koliko iznosi dio tog sadužnika u solidarnoj obavezi.Ni jedan dužnik svojim radnjama ne može pogoršati položaj ostalih dužnika.Kad se u jednom licu sjedini svojstvo povjerioca i dužnika solidarne obaveze.sjedinjenje.COM činjenice. Solidarna obaveza je jedinstvena. a ako su različite.ugovor zaključen pod prijetnjom).Svaki sadužnik može dugovat sa različitim rokom. Subjektivni prigovor proizilazi iz ličnog odnosa dužnika i povjerioca(nap.gdje nova obaveza ima različit predmet ili pravni osnov.da je ugovor ništav).Na zastarjelost se pozivaju samo sadužnici prema kojima je nastupila zastarjelost.

Dug se dijeli na jednake.ili ako prema njemu ne teče zastarijevanje.WWW.COM dužnika zavisi od njihovog sporazuma.BH-PRAVNICI.tada on je obavezan nadoknaditi cjeli iznos dužniku koji je ispunio obavezu(nap.kod jemstva) Ako je solidarni dužnik postao insolventan onda dio insolventnog dužnika dijeli se srazmjerno na sve ostale dužnike.Načini prestanka su isti kao i kod pasivne solidarnosti. Docnja-kad dužnik doñe u docnju prema jednom solidarnom povjeriocu. Sapovjerilac koji je primio ispunjenje obaveze dužan je ostalim sapovjeriocima predati njihov dio.a može nastati i na osnovu testamenta.Takoñer jedan povjerilac ne može svojim postupcima nanijeti štetu drugim sapovjeriocima.Kod nedjeljive se može izmjeniti suština predmeta ili umanjiti vrijednost.Dužnik duguje prema svim povjeriocima.djeljive i nedjeljive obligacije Ova podjela izvršena je prema tome može li se predmet dužnikove obaveze ispuniti u dijelovima ili ne.Aktivna solidarna obligacija mora biti izričito ugovorena ili zasnovana na zakonu.Ako ne odrede visinu regresa niti se može odrediti.Prebijanje sa potraživanjem koje ima prema nekom drugom povjeriocu.što predstavlja osnov za regres. VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA LIČNOST DUŽNIKA 6 WWW.Kad se kod djeljivih javi više lica na strani povjerioca ili dužnika imamo više samostalnih obligacija. Sjedinjenje-kad se u licu jednog solidarnog povjerioca sjedini i svojstvo dužnika.smanjuje se obaveza za onoliko koliko iznosi dio tog potraživanja povjerioca.Docnja jednog solidarnog povjerioca djeluje i prema ostalim povjeriocima.a to su: Prebijanje-dužnik može izvršiti prebijanje svoje obaveze sa potraživanjem koje ima prema povjeriocu koji mu zahtjeva ispunjenje.ali ako je obaveza zaključenja u interesu jednog sadužnika.Iz nedjeljive ne može nastati zajednička obligacija.to ne koristi ostalim povjeriocima i prema njima zastarijevanje teče.COM .aktivna solidarna obligacija je množina povjerilaca u obligacionom odnosu s tim da je svaki povjerilac ovlašten od dužnika zahtjevati ispunjenje obaveze.izuzev kad se ono odnosi samo na dio povjerioca sa kojim je zaključeno.Ako ta veličina nije odreñena ugovorom svakom solidarnom povjeriocu pripada jednak dio.ali i na nejednake dijelove.a ako ne može to je nedjeljiva obligacija.ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje.ali ispunjenjem prema jednom povjeriocu oslobaña se obaveze prema svim sapovjeriocima.a takoñer iz tih djeljivih možemo dobiti aktivnu ili pasivnu solidarnu obligaciju. 2.BH-PRAVNICI. Zastarijevanje-ako jedan povjerilac prekine zastarijevanje.svaki od ostalih solidarnih povjerilaca može od njega zahtjevati samo svoj dio potraživanja.od tog momenta on mora obavezu ispuniti prema tom sapovjeriocu.Kao i kod pasivne solidarnosti i ovdje je obaveza jedinstvena.Dužnikovo pravo izbora sapovjerioca prestaje kad neki sapovjerilac podigne tužbu.Nedjeljivost nastaje iz 2 razloga:kad je ispunjenje u dijelovima nemoguće zbog osobina stvari i drugi razlog nastaje zbog samog svojstva stvari na osnovu kojeg je nastala obaveza. oprostom duga i prenovom.onda svaki sadužnik u regresnom postupku dužan je nadoknaditi dio ispunjenje obaveze.Odricanje od zastarijelosti izvršeno prema jednom povjeriocu koristi i ostalim povjeriocima.Kao djeljive obligacije najčešće se javljaju novčane obaveze. Poravnanje.Koliki je njihov dio odreñuje se ugovorom.koje je zaključio jedan od solidarnih povjerilaca sa dužnikom nema dejstva prema ostalim povjeriocima.dužnik može izvršiti samo do visine dijela solidarnog potraživanja koje pripada tom povjeriocu.Pored sporazuma visina udjela može se odrediti i prema prirodi posla iz koje potiče solidarnost.Ukoliko se obaveza može ispuniti u više dijelova to je djeljiva obligacija.on je u docnji i prema ostalim povjeriocima.nema razloga da i solidarne obligacije prestanu na isti način.Ovo ima odreñene nedostatke:Ako oprostom duga i prenovom prestaju sve druge obligacije. b.

Važno je i pitanje ko ima pravo izbora ugovorne količine iz jedne vrste.isplata cjelokupne cijene ili predaja stvari).Ako stranke nisu posebno ugovorile kvalitet stvari.Ovo je dispozitivno pravo.Ovim alternativna obligacija prelazi u individualno odreñenu obligaciju.ako se pojavi naknadna nemogućnost izvršenja alternativne obaveze usljed krivice jedne od strana.).rješenje nastale situacije zavisi od toga da li je nemogućnost nastupila krivicom dužnika ili povjerioca.tj.Meñutim.pa i treće lice i to se reguliše sporazumom.Nelične se češće od ličnih obligacija.Predmet obaveze i predmet ispunjenja su isti.predaja tačno odreñene orginalne umjetničke slike odreñenog slikara).(nap.Ako stranke ništa ne ugovore pravo izbora pada na dužnika.Meñutim.WWW. 2.individualne i generičke obligacije Individualne su one kod kojih je obaveza dužnika tačno odreñena.Ova situacija nije česta.trajne i trenutne obligacije Ova podjela izvršena je s obzirom na to da li se ispunjenje obligacije sastoji iz jednog akta ili zahtjeva dugotrajnije ponašanje dužnika.ali njeno izvršenje traje duže vremena).a ponekad uopće nisu vremenski ograničene(nap.Trajne su one obligacije čije izvršenje traje duže vremena.a izvršenje jednog predmeta postane nemoguće bez krivice bilo koje strane.izvršenje obaveze svodi se na preostali predmet.ovo pravilo ne važi kada je predmet obaveze generička stvar.Povjerilac može podnijeti tužbu sudu u kojoj alternativno zahtjeva ispunjenje obaveze.a obaveza prestaje kad on ispuni jednu od predviñenih obaveza. Važno je i pitanje kvaliteta stvari koja je predmet obaveze.Izbor jedne od više alternativnih obligacija vrši se jednostranom izjavom volje ili konkuldentnim radnjama.Kad pravo izbora pripada povjeriocu.te ko 7 WWW.ali ako ništa nije ugovoreno pravo izbora pripada dužniku.Dužnik bi se oslobodio obaveze samo ako se zabrani promet stvari tog roda.Nelične obligacije su prenosive.Nelične ne mora izvršiti tačno odreñeni dužnik niti primiti tačno odreñeni povjerilac. Podjela obligacija na individualne i generičke je posebno značajna kod propasti stvari.to pravo prelazi na povjerioca.poznati muzičar) ili s obzirom na odnos povjerenja izmeñu subjekata obligacije(nap.kad se odreñena stvar povjeri na čuvanje-radi se o trenutnoj obligaciji.Individualne su nazivaju još i specijalne obligacije.(nap. Ako obligacija ima 2 predmeta obaveze.a lične nisu.zakup poslovnih prostorija na neodreñeno vrijeme) VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA ODREðENOST RADNJE 1.Kod trenutnih obligacija dužnikova radnja se sastoji od jednokratnog postupka(nap.Meñutim ponekad i trenutne obligacije po vremenu izvršenja traju duže.a dio iz druge obligacije.Kod generičkih obligacija obaveza dužnika je odreñena po vrsti ili rodu.Tada to pravo prelazi na dužnika.i ne može se izabrati dio obaveze iz jedne.Ovdje nije bitno jesu li obaveze generičke ili individualne.D je obavezan predati P 100 kg pšenice .10 litara vina itd.radi se o zamjenjivim stvarima( nap.a ne pripravnik).alternativne obligacije Kod ovih obligacija dužnik duguje jedan od dva ili više predmeta obaveze. VRSTE OBLIGACIJA S OBZIROM NA MNOŽINU PREDMETA 1.COM .Sud će svojom odlukom alternativno obavezati dužnika na ispunjenje obaveze.Prava i obaveze kod neličnih prelaze i na nasljednike.a on u odreñenom roku ne izvrši obavezu tada on dolazi u povjerilačku docnju.BH-PRAVNICI.Mogu nastati na osnovu pravnog posla ili zakona ili s obzirom na prirodu obaveze.To pravo izbora može imati povjerilac ili dužnik.jer se smatra da rod ne može propasti.BH-PRAVNICI.COM 1.Lične se ugovaraju s obzirom na odreñena svojstva stvari koja posjeduje dužnik(nap.Ukoliko obavezu mora ispuniti tačno odreñeni dužnik govorimo o ličnim obligacijama.Ako dužnik ne izvrši izbor.Izbor može biti povjeren i trećem licu.pacijent želi da mu zub popravi glavni doktor.Važno je da postoji mogućnost izbora jedne od predviñenih radnji.lične i nelične obligacije S obzirom na to da li je obligacionu radnju obavezno ispuniti tačno odreñeno lice imamo lične i nelične obligacije.Obligacije sa trenutnim izvršenjem nazivaju se još i prolazne ili proste obligacije.Naime obaveza po pravilu prestaje kad njeno ispunjenje postane nemoguće usljed okolnosti za koje dužnik ne odgovara.ZOO utvrñuje da je dužnik obavezan predati stvari srednje kakvoće.Predmet obaveze je širi od predmeta ispunjenja.

Za onu obavezu čije ispunjenje je postalo nemoguće njegovom krivicom.Ako je za nemogućnost kriv dužnik.fakultativno ovlaštenje na strani povjerioca U ovom slučaju dužnik duguje povjeriocu jedan predmet.a do nemogućnosti je došlo bez dužnikove krivice.a pravo izbora pripada dužniku.Ako se nemogućnost ispunjenja stavlja na teret dužniku on ima dvije mogućnosti: 1.Ako propast prouzrokuje dužnik.preostalu alternativu) b.Prirodne su rjeñe.a prirodne neutužive.a mogu nastati i jednostranom izjavom volje.obligacija se gasi.Povjerilac može zahtjevati samo jedan predmet koji dužnik duguje.smatralo bi se da on svoju obavezu nije uredno ispunio.zastarijele obligacije.povjerilac ima pravo tražiti predaju fakultativnog predmeta ili naknadu štete za glavni predmet.dužnik se oslobaña obaveze.U ovom slučaju dužnik duguje jedan predmet.fakultativno ovlaštenje na strani dužnika.Ako je dužnik odgovoran za nemogućnost.ali se svoje obaveze može osloboditi na način da umjesto dugovanog predmeta povjeriocu preda drugi predmet.Potpune su utužive. a.a potpune su obligacije pravilo.tj.Razlika je što potpune štiti zakon.Meñutim ukoliko povjerilac ne saopći dužniku da želi drugi predmet. c. štetu mora nadoknaditi povjeriocu.COM .a prirodne zavise od volje dužnika da li će izvršiti obavezu ili neće.kumulativne obligacije Kod kumulativnih obligacija dužnik duguje 2 ili više predmeta i sve te predmete mora predati povjeriocu da bi se oslobodio svoje obaveze.a ponekad i na osnovu zakona.a ako povjerilac svoje pravo ne može realizirati putem suda ili ako ne želi dužnik da ispuni obavezu to su onda prirodne obligacije.Ako to ne 8 WWW.BH-PRAVNICI.povjerilac može tražiti preostali predmet ili naknadu štete za predmet čije je ispunjenje nemoguće usljed krivice dužnika. 2.tada se primjenjuju opća pravila o dejstvu naknadne nemogućnosti.a od povjerioca zahtjevati naknadu štete za propalu obavezu(predmet).Osnov nastanka alternativne obligacije je ugovor.Ako je za nemogućnost kriv povjerilac. b.obaveza ispunjenja odnosi se na preostali predmet obaveze(tj.COM ima pravo izbora.obligacije kod čijeg zaključenja nije poštovana forma.Ukoliko bi dužnik predao samo neke od predmeta koje duguje.povjerilac je obavezan dužniku nadoknaditi štetu ili izabrati upravo tu obavezu koja je postala nemoguća njegovom krivicom i na taj način ugasiti obligaciju.a pravo izbora pripada povjeriocu.on može tražiti ispunjenje neke od preostalih obaveza(predmeta).dužnik može izabrati upravo tu obavezu za čiju nemogućnost ispunjenja je kriv povjerilac i na taj način obligacija prestaje.Ako je za nemogućnost kriv povjerilac.Prirodne se javljaju kao izuzetak.Ova obligacija najčešće nastaje ugovorom(nap.kod kupovine novog auta).dužnik se oslobaña obaveze.ali povjerilac umjesto tog predmeta može zahtjevati neki drugi predmet.Druga mogućnost dužnika je da ispuni neku od preostalih obaveza(predmeta). 3.zastarijele obligacije Povjerilac je ovlašten ispunjenje svojih prava zahtjevati u zakonom odreñenom roku.BH-PRAVNICI.umjesto dugovanog predati drugi(fakultativni) predmet 2. POTPUNE I PRIRODNE OBLIGACIJE Povjerilac svoje pravo može da realizira prinudno.i 3.ili može izabrati predmet koji je postao nemoguć.putem suda.WWW. Fakultativna obligacija može nastati i na osnovu zakona. a.Ako je za nemogućnost kriv dužnik.fakultativne obligacije(facultas alternativa) Fakultativne obligacije su takve obligacije kod kojih postoji mogućnost da se umjesto dugovane radnje(predmeta)izvrši druga radnja. d.a pravo izbora pripada njemu.ali češće je na strani dužnika.Ako dugovani predmet propadne iz razloga za koji dužnik ne odgovara.Ovdje ne postoji mogućnost izbora.Zaštita kod potpunih se ostvaruje tužbom ili prigovorom.a njemu i pripada pravo izbora .pa povjeriocu nadoknaditi štetu. Prirodne su :1.ali ne i predmet koji dužniku stoji kao alternativa.obaveza dužnika koncentrisana je samo na glavni predmet. 2.obligacije iz dopuštene igre ili opklade ako predmet igre ili opklade nije predat.S tim u vezi imamo sljedeće situacije: a.To su prinudne obligacije. Ako bi se desilo da svi predmeti kod alternativne obligacije postanu nemogući za ispunjenje.Ovlaštenje može biti na strani povjerioca ili dužnika.

Sloboda ugovaranja omogućava da ugovarači svoja prava i obaveze mogu mijenjati ili stvarati nova. c.Ako je ugovor zaključen pod utjecajem prijetnje ili sile može se zahtjevati njegovo poništenje.Način zaključenja ugovora prepušta se ugovornim stranama.zabrana prouzrokovanja štete).u slučaju zablude izbora sukontrahenta može se zahtjevati poništenje ugovora. 3. 9 WWW.Slobodu ugovaranja ne treba poistovjećavati sa autonomijom volje. Novčane obligacije imaju svoje specifičnosti: 1.Dužnik onda ne može isticati prigovore.sloboda ureñivanja ugovornih odnosa Stranke svojim izjavama volja mogu zasnovati.Nenovčane se ispunjavaju u mjestu prebivališta dužnika.Novac je opće sredstvo plaćanja.Ovo načelo ima svoje karakteristike: 1.obligacije kod čijeg zaključenja nije poštovana odreñena dokazna forma Pojedini obligacioni odnosi mogu se zasnovati samo u tačno odreñenoj formi.Prema ZOO sklapanje ugovora ne podliježe nikakvoj formi.i bez ovoga nema obligacionog odnosa.činjenju i davanju. 4.jer se radi o vrsti generičkih obligacija. NOVČANE OBLIGACIJE(OBAVEZE) Najčešći predmet obaveze je novac.Kod novčanih obligacija dužnik mora platiti odreñenu svotu novca i to na broj novčanih jedinica na koje obaveza glasi.Ovo pravilo poznato je kao načelo monetarnog nominalizma ČETVRTA GLAVA OSNOVNA NAČELA OLIGACIONOG PRAVA Na početku ZOO nalaze se osnovna načela obligacionog prava.Ako se forma traži kao dokaz zaključenja nekog ugovora to je onda (tzv.BH-PRAVNICI.WWW.Ako mjesto ispunjenja nije odreñeno ove se obaveze ispunjavaju u mjestu prebivališta ili boravišta povjerioca.COM .mijenjati ili ukidati obligacione odnose.Institutom zastarijelosti štiti se pravna sigurnost društva.COM uradi njegovo pravo će zastarijeti i ne može zahtjevat ispunjenje obaveze putem suda.Osnovna načela su: 1.Usvaja se načelo konsenzualizma.a načelo formalizma je izuzetak.obligacije iz dopuštene igre ili opklade ako predmet igre ili opklade nije predat Ako nastanu ove obligacije one su isto tako naturalne i njihovo se ostvarenje ne može zahtjevati putem suda. b.da ureñuju formu i sadržaj ugovora.Sva načela nisu istog značaja i domašaja.Nenovčane obligacije su one čiji se predmet odnosi na predaju odreñene ili odredive stvari.U slučaju kašnjenja dužnik pored glavnice duguje i zatezne kamate koje mogu biti ugovorne ili zakonske.Uglavnom ureñuju osnovne tipove ugovora.Njihovo ispunjenje ne može postati nemoguće.Najčešći slučaj ove naturalne obligacije je javno obećanje nagrade i to bez predaje poklonjenog predmeta.BH-PRAVNICI.ad probationem). Forma može biti bitan uvjet nastanka obligacionog odnosa(tzv.Propisi su dispozitivne prirode.i konkretizacija se vrši u drugim odredbama zakona(nap.osim ako zakon ne odreñuje drugačije.Povjerilac ne mora dokazati da je pretrpio štetu.One same ureñuju ugovorne odnose. 5. 2.Sloboda ugovaranja je ovlaštenje subjekata da zaključuju ili ne zaključuju ugovore s kim oni to žele.ad solemnationem).Neka su šira gdje sud vrši konkretizaciju.Svaka ugovorna strana ima slobodu hoće li ili neće zaključiti ugovor.Ugovorne strane ureñuju sadržaj i vrstu budućeg ugovora.Ako je zastarijelo potraživanje povjerioca osigurano ručnom zalogom ili hipotekom povjerilac se može naplatiti iz založene stvari ako je stvar kod njega ili ako je njegovo pravo upisano u javnu knjigu.Ugovarač je slobodan u izboru svog ugovornog partnera. 3.Dužnik ističe prigovor zastarijelosti i sud će onda odbiti povjeriočev zahtjev. 2.a druga su uža. 4.Sloboda ugovaranja služi zaštiti društva i okolnostima u kojima se ta sloboda očituje.

"leges imperfecte".Potrebno ga je razlikovati od drugih načela uzdignutih na nivo generalnih klauzula(nap.ugovor o osiguranju.BH-PRAVNICI.Po objektivnoj teoriji titular odreñenog prava to pravo zloupotrebljava uvijek kada ga koristi protivno svrsi radi koje je ono dato.a druga zahtjeva ispunjenje činidbe(nap.ZOO takoñer normira ovo načelo gdje se kaže da su učesnici obligacionih odnosa dužni da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja prilikom zasnivanja i ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa.Sloboda ugovaranja ograničena je i u ZOO.o izdržavanju itd).U rimskom pravu je ovo načelo bilo poznato kao "bona fides".ugovor o grañenju.prinudnim propisima i moralu društva.WWW.Sud ovo načelo ne primjenjuje apstraktno.2.dopuštene samopomoći i pristanku oštećenog na štetnu radnju.Ona je bila ograničena još u rimskom pravu. 7.a to je nepotpuna norma koja ističe dužnost.Povreda ovog načela sa sobom povlači pravne posljedice koje zakon izričito predviña.savjesnost i poštenje Savjesnost i poštenje je generalna klauzula koju pored obligacionog poznaju i druge grane prava kao što je stvarno.COM .Sloboda ugovaranja može se ograničiti zakonom.Obavezu mora ispuniti dužnik.BH-PRAVNICI..) 3.Shvatanja o zloupotrebi dijele se na subjektivnu i objektivnu teoriju. 4.tako da sudionici u prometu slobodno ureñuju obligacione odnose.Prilikom zasnivanja jednog obligacionog odnosa jedna strana ne može imati nadreñen položaj u odnosu na drugu stranu.tako uzdržavanje i od nečinjenja.licenci itd.ako druga strana ne ispuni svoju.ZOO propisuje činjenice za ispunjenje 10 WWW.Za štetu se ne odgovara ni u slučaju nužne odbrane.ZOO prihvata objektivnu teoriju i sud na zloupotrebu treba paziti po službenoj dužnosti. 2.Svoju primjenu najviše nalazi u njemačkom pravu.ali ne propisuje sankciju.Grañanski zakoni u bivšoj jugoslaviji prije ZOO posvećivali su malo pažnje ovom načelu.nego se poziva na konkretan propis.ZOO predviña kod dvostranih ugovora da ni jedna strana nije obavezna ispuniti obavezu.načelo jednake vrijednosti davanja Ovo načelo se odnosi samo na dvostrano obavezne ugovore.Obaveza se gasi uz saglasnost ugovornih strana.krajnje nužde.kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću.gdje je za pojedine ugovore predviñena pismena forma:nap. 5.kasnije propisima kanonskog prava i u grañanskim kodifikacijama.može se zahtjevati samo naknada štete koja prelazi normalne granice.tj.dužnost ispunjenja obaveze Kod ovog načela i danas važi pravilo iz rimskog prava da je ugovor za stranke zakon.morala i pravičnosti.pasivnog držanja.ZOO poznaje tzv. osim ako šta drugo nije predviñeno zakonom ili ako šta drugo proističe iz prirode posla.Ravnopravnost je garantirana i ustavom BIH.Zabrana prouzrokovanja štete Zabrana prouzrokovanja štete se odnosi na potencijalne štetnike.COM Sloboda ugovaranja nije apsolutna.ali povjerilac ispunjenje može primiti i od trećeg lica koje ima neki pravni interes.dopuštene su i imsije ako su uobičajne.Povredu ovog načela nalazimo i u slučaju prekomjernog oštećenja i zelenaškog ugovora ili usljed prekomjernih okolnosti.Kod jednostranih ugovora ne postoje uzajamna davanja.kao sredstvo suprotstavljanja zluoptrebama.a ne na one koji su prouzrokovali štetu.nego je samo jedna strana obavezna na činidbu.Ovo načelo nije apsolutno.a ne mogu ih ureñivati suprotno ustavu.Od pravila da je drugom zabranjeno nanositi štetu postoje izuzeci:Ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti odlukom nadležnog organa. 6.ugovor o poklonu).ako titular pravo koristi jedino u cilju nanošenja štete drugom licu(šikana).zabrana zloupotrebe prava Titular obligacionog prava to pravo može vršiti po svojoj volji.a nešto manje u francuskom i austrijskom pravu.ravnopravnost stranaka Stranke su u obligacionom odnosu ravnopravne.Uzdržavanje od nanošenja štete obuhvata kako uzdržavanje od činjenja.Ovo načelo se ne primjenjuje na one ugovore kod kojih nije izražen element aleatornosti(nap.Korištenje tog prava nije apsolutno i ono ne smije preći u samovolju.Prve zabrane zloupotrebe prava nalazimo u pretorskom rimskom pravu uvoñenjem actio i exceptio doli.Prema ZOO pri zasnivanju dvostranih ugovora ugovarači polaze od načela jednake vrijednosti uzajmanih davanja.Prema subjektivnoj teoriji zloupotreba prava postoji.nap.Od ovog postoje izuzeci:1.

ZOO je odredio jedinstvena pravila za obligacione i privredne ugovore.BH-PRAVNICI.Bitno je da su lica željela stupiti u kontakt.Pregovori ne obavezuju i svaka strana ih može prekinuti kad god to odluči.a druga strana običan grañanin.Dužnik je dakle obavezan uspostaviti onako stanje u imovini oštećenog u kakvom bi se oštećeni nalazio da uopće nije vodio 11 WWW.Kontakt pregovarača može biti ostvaren lično ili putem punomoćnika.Donošenjem ZOO uzanse su izgubile na značaju.Takoñer je detaljno uredio ugovore kao izvore nastanka obaveze.p."negativnog interesa".Predugovorni odnos prestaje prekidom pregovora ili zaključenjem ugovora.ili izmeñu odsutnih lica. ispunjenja.najčešće privrednih komora.Dužni su jedan drugome davati informacije značajne za zaključenje ugovora.bankarski poslovi itd.primjena dobrih poslovnih običaja ZOO odreñuje da su strane u obligacionim odnosima dužne u prometu postupati u skladu s dobrim poslovnim običajima.ZOO je regulirao predugovornu odgovornost i smatra se da bi se na ovaj institut trebala primjeniti opća pravila odgovornosti za štetu.Pregovarači jedan prema drugome moraju iskazati odreñeni stepen pažnje.a ostale izvore nije detaljno regulirao.Pregovore.Ovo je novina u našem pravu.).jedinstvenost reguliranja ugovornih odnosa Donošenjem ZOO usvojeno je pravilo da se odredbe zakona koje se odnose na ugovore jedinstveno primjenjuju bez obzira da li se radi o obligacionim ili privrednim običajima.Ne radi se o ugovoru u privredi ako je jedna strana privredni subjekt. Oštećeno lice može zahtjevati naknadu tzv.Ako se jedan pregovarač prema drugoj strani ponašao nesavjesno obavezan joj je nadoknaditi štetu.smrt i 8.Strana koja se ne ponaša s potrebnom pažnjom odgovorna je za prouzrokovanu štetu.kompenzacija.doktor.dakle moraju se ponašati savjesno i pošteno jer se nadaju zaključenju ugovora.tj.Pregovori služe da ugovorne strane otklone razlike u pogledu zaključenja ugovora.a to su:ispunjenje.Ako se u izvršavanju obaveze javlja lice koje se profesionalno bavi nekom djelatnošću(nap.vrijednosni papiri.Uzanse se obavljaju od strane ovlaštenih tijela.kao i imaoci radnji i drugi pojedinci koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost i zaključuju meñu sobom u obavljanju djelatnosti koje sačinjavaju predmete njihovog poslovanja ili su u vezi s tim djelatnostima".Sud je ovlašten urediti sporedne tačke ugovora ako to ne urade ugovarači.a s pažnjom dobrog privrednika lica koja su zasnovala odnos u okviru svoje poslovne djelatnosti.predugovornu odgovornost treba razlikovati od predugovora.advokat) postupa se sa pažnjom dobrog stručnjaka.Prema ZOO "ugovori u privredi su ugovori koje preduzeća i druga pravna lica obavljaju privrednu djelatnost.jer predugovor obavezuje.BH-PRAVNICI.Privredni subjekti su najčešće pravna lica-preduzeća.nemogućnost zastarjelost je takoñer način prestanka obligacije.ali i ne mora dovesti do zaključenja ugovora. PETA GLAVA PREDUGOVORNA ODGOVORNOST(culpa in contrahendo) Zaključenju ugovora mogu predhoditi kraći ili duži pregovori.Ova se pažnja dijeli na pažnju dobrog domaćina(grañansko pravni odnos) i pažnju dobrog privrednika(privredno-pravni odnos).COM obaveze.Odredbe ZOO koje se odnose na ugovore primjenjuju se i na druge pravne poslove kao što je javno obećanje nagrade. 9.S pažnjom dobrog domaćina postupa dužnik koji je zasnovao odnos van svoje poslovne djelatnosti.pažljivo ponašanje u izvršavanju obaveza i ostvarivanju prava Dužnik u obligacionom odnosu mora postupiti sa pažnjom koja se zahtjeva od njega.Uzanse se dijele na opće(važe za pravne poslove)i posebne(važe samo za odreñene p.COM .jer obje strane moraju biti privredni subjekti.Predugovorna odgovornost predstavlja postojanje odreñene nepažnje kao blažeg oblika krivnje.Svaka strana koja prekine pregovore ili ne zaključi ugovor odgovara drugoj strani za naknadu štete.Trebala bi se primjeniti pravila direktne(vanugovorne)odgovornosti za štetu.Pored poslovnih(nekodificiranih)postoje i poslovni(kodificirani običaji) uzanse.protek vremena. 10.Predugovrni odnos predhodi ugovoru i može.WWW.dok pregovori ne obavezuju.

U slučaju spora samo se objektivni sastojci ne dokazuju.Svaki obligacioni ugovor pretpostavlja učešće najmanje dvije strane.Zbog toga se postavlja pitanje koja je volja relevantna-da li stvarna ili izjavljena volja?U odgovoru na ovo pitanje imamo dvije teorije:teorija volje i teorija izjave.Obligacioni ugovori se temelje na dispozitivnosti.a pakt je saglasnost volja koje nisu bile zaštićene tužbom.prevari.Ugovori ne nastaju na osnovu zakona.Oni zavise od tipa ugovora.COM . Prema teoriji volje bitno je ono što je ugovorna strana zaista htjela. Pored bitnih postoje još i prirodni.BH-PRAVNICI.a subjektivni se odreñuju voljom stranaka. rok.dati.Mogu biti objektivni i subjektivni. Prema teoriji izjave prednost ima izjava.Razlika je tome što prirodni sastojci važe i ako ih stranke ne ugovore.Obligacioni ugovori su najčešći izvor obligacija. 12 WWW.Kontrakt je saglasnost volja dviju strana na osnovu kojeg nastaje obligacija.COM pregovore sa drugom stranom(nap.promjenu i prestanak obligacionog odnosa.Sličnost je u tome što obligacioni ugovori važe i bez da se ugovarači sporazume o prirodnim i sporednim sastojcima.dok sporedni važe samo kad ih stranke ugovore.Tipičan primjer prirodnih sastojaka je odgovornost prodavca za fizičke i materijalne nedostatke stvari.WWW.U tom slučaju prednost se daje stvarnoj volji.nego na osnovu saglasnih izjava ugovornih strana.Kod pozitivnog interesa štetnik je obavezan dovesti oštećenog u takvo stanje kao da je ugovor zaključen i uredno ispunjen..prijetnji ili prinudi.Za obligacioni ugovor je bitno da je volja koja dovodi do zaključenja ugovora pravno relevantna volja.Razlike i sličnosti izmeñu prirodnih i sporednih sastojaka obligacionih ugovora. Prema ZOO ugovor je zaključen kad su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora. Prirodni sastojci su takvi sastojci(naturalia negotii) koje strane ne moraju ugovoriti.(essentalija negotiii).a druga strana sve to prihvata.a to su ustvari oni minimalni sastojci koji su neophodni za postojanje ugovora. ŠESTA GLAVA UGOVOR KAO IZVOR OBLIGACIJE Obligacioni ugovor je dvostrani pravni posao u kome se jedna strana obavezuje da će nešto odreñeno izvršiti drugoj strani(tj.ali ne zanemaruje ni teoriju volje.na nastanak.koja može registrovati samo izjavljenu volju.Dakle da zaključimo:ugovor predstavlja saglasnu izjavu volja 2 ili više lica usmjerenu na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka.ali oni ipak čine sastavni dio ugovora i njihovo postojanje se prezumira.BH-PRAVNICI. Naš zakon daje prednost teoriji izjave. Sporedni(uzgredni) sastojci važe samo onda kad ih ugovorne strane izričito ugovore(nap.Ukoliko postoji nesklad izmeñu htjenja(volje) i očitovanja(izjave).Postojanje subjektivno bitnih sastojaka dokazuje ona strana koja se na njih poziva.Oštećeni nema pravo na naknadu tzv.Meñutim zakonom nisu definirani bitni sastojci.Isto važi ako je volja izjavljena neozbiljno ili u šali.Ovu teoriju je posebno zastupao njemački pravnik Savigny.To su ustvari ugovorne strane(ugovorenici).Ukoliko žele eliminirati njihovo dejstvo stranke to moraju predvidjeti ugovorom.prednost se daje stvarnoj volji.Ona je bila zaštićena tužbom.učiniti.dozvoliti)ili nešto odreñeno propustiti.a ne unutrašnja volja.Njime se želi zaštititi sigurnost pravnog poretka i druga savjesna ugovorna strana.odnosno kad se radi o zabludi.uvjet itd).tj. Osnove ovog instituta postavio je njemački pravnik"RUDOLF VON JERING" u 19 stoljeću.kod ugovora o prodaji bitni sastojci su predmet i cijena)."pozitivnog interesa".Ovu teoriju zastupao je njemački pravnik Kohler.Naziv "ugovor" ima više izraza kao što je u rimskom korišten naziv kontrakt i pakt.a odstupanja su predviñena kod mana volje.Objektivni se odreñuju zakonom(nap.troškovi nastali voñenjem pregovora).kao i slučajni sastojci obligacionih ugovora.

SAGLASNOST VOLJA UGOVORNIH STRANA Ugovor se može zaključiti saglasnim izjavama volja ugovornih strana.BH-PRAVNICI.Pravno relevantna volja. Sugovarač ograničeno poslovno sposobnog lica može odustati od zaključenja ugovora u 2 slučaja:1.COM SEDMA GLAVA OPĆI UVJETI ZAKLJUČENJA OBLIGACIONIH UGOVORA Da bi jednom ugovoru bilo priznato svojstvo obligacionog ugovora.Volja koja dovodi do zaključenja ugovora mora imati karakteristike pravno relevantne volje.Ako bi ugovorne strane izjavile da zaključuju jedan ugovor.ugovor važi kao i da je saglasnost postojala prije zaključenja ugovora.Saglasnost za zaključenje ugovora mora se dati u propisanoj formi.poslovna sposobnost pravnog lica Poslovna sposobnost pravih lica izjednačena je sa poslovnom sposobnošću fizičkih lica.da postoji saglasna izjava volja ugovornih strana.3.osim što je slobodna mora biti ozbiljna i stvarna.Od ovog postoje odreñeni izuzeci: Ova lica mogu sklapati ugovore manjeg značaja i dobročine ugovore.Oni imaju specijalnu poslovnu sposobnost i mogu bez odobrenja zastupnika zaključiti sve ugovore koje se odnose na njihovu zaradu."pozitivnog interesa".a strana koja je eventualno nešto primila na ime ispunjenja ugovora morala bi to vratiti.Takva lica su maloljetnici ispod 14 godina i punoljetna lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost.Ozbiljnost znači da volja izražena u šali ne proizvodi pravno dejstvo. POSLOVNA SPOSOBNOST UGOVORNIH STRANA 1.5.Lica koja imaju potpunu poslovnu sposobnost mogu vlastitim radnjama sticati prava i obaveze.Poslovnu sposobnost imaju i lica koja nisu navršila 18 godina.Svijest obuhvata značaj i posljedice zaključenja ugovora.životnih namirnica itd.kupovina novina. Ograničenu ili djelimičnu poslovnu sposobnost stiče maloljetnik sa navršenih 14 godina.a ne simulirana.COM .Ako saglasnost izostane.ali ga je sugovarač prevario da ima odobrenje zakonskog zastupnika.ugovor je ništav od početka.a zapravo zaključuju drugi ugovor radi se o prividnom(prikrivenom) pravnom poslu.poslovna sposobnost fizičkih lica Potpunu poslovnu sposobnost imaju punoljetna fizička lica(koja nisu pod starateljstvom niti im je oduzeta poslovna sposobnost).kao i pravna lica.Ta saglasnost se prije zaključenja ugovora zove dozvola.da ugovorne strane imaju poslovnu sposobnost.da postoji predmet ugovora. Maloljetnik koji je navršio 15 godina može zasnovati radni odnos i raspolagati svojom zaradom.a namjera znači da ugovorne strane žele zaključenje upravo tog ugovora(animus contahendi).ali ne i obaveze za poslovno nesposobnu osobu.radi se o nepotpunom ili šepavom ugovoru.2.Pravo odustanka se gasi najkasnije nakon isteka roka od 30 dana od dana saznanja za jedan od razloga.da postoji valjan osnov ugovora.BH-PRAVNICI.on mora ispunjavati sljedeće pretpostavke:1.WWW.U slučaju naknadne saglasnosti.Razlika je što kod pravnog lica nema stupnjevanja poslovne sposobnosti kao kod fizičkih lica.2.Ako je ugovor zaključen izvan pravne sposobnosti on nema pravno dejstvo.To podrazumjeva postojanje svijesti i namjere(htjenja).Volja mora biti stvarna.4.poslove zaključuju njihovi zakonski zastupnici.samo kod pojedinih ugovora.Oni mogu bez saglasnosti zakonskog zastupnika sklapati ugovore čije im je zaključenje ugovorom dozvoljeno i ostale ugovore ako imaju saglasnost zakonskog zastupnika.ako su zaključila brak.a druga kategorija su ugovori iz kojih proizilaze samo prava.Ovi ugovori su priznati kao valjani.A prema ZOO oni nemaju pravni 13 WWW.a poslije zaključenja odobrenje. 2.U prvu kategoriju spada nap.forma ugovora kao poseban uvjet.Ako saglasnost izostane. Suprotno ovoj kategoriji imamo potpunu poslovnu nesposobnost.i ako je znao.Savjesno lice ima pravo na naknadu tzv.Za ova lica p.ako nije znao za poslovnu nesposobnost druge strane.

prema kojima se ugovor za čije sklapanje se zahtjeva pismena forma smatra pravovaljanim mada nije zaključen u toj formi.Ako se u ponudi navedu nebitni elementi tada oni postaju subjektivno bitni za konkretan ugovor.U švicarskom pravu ponuda je jednostrana izjava volje kojom jedna strana nudi zaključenje ugovora drugoj strani pod uvjetima navedenoj u toj ponudi.to ne bi bila ponuda.opća ponuda.Ako prividni ugovor prikriva neki drugi ugovor. Pod utjecajem italijanskog grañanskog zakona redaktori ZOO unijeli su pravila o općoj ponudi.Izuzetak je slučaj kad se ugovor zaključuje s obzirom na individualna svojstva ugovarača.a pod uvjetima iz ponude.pravna priroda ponude(OVU LEKCIJU NEĆU PISATI JER MI JE GLUPA I ZATO ŠTO NE TREBA.(oferte).COM učinak.odnosno dok ponuñeni ne prihvati ponudu ili ne obeća dati izvjesnu protivčinidbu.offerent)a strana kojoj je ponuda upućena zove se ponuñeni.neobavezno i sl). 3.Uporeñujući anglo-američko pravo i domaće pravo vidjet ćemo jednu razliku. Prema anglo-američkom pravu ponuda ne stvara obavezu za ponudioca i on je može povući sve do zaključenja ugovora.ponuda mora imati odreñena svojstva: 1.već poziv na pregovore.ali i ne mora sadržavati prirodne i slučajne elemente."bez obaveze".slanje kataloga i oglasa.Opozivanje je moguće samo kada je ponuñeni odsutan.Od tog pravila postoji izuzetak ako je ponuda u potpunosti realizirana.2.ponudilac može opozvati svoju ponudu. b.Forma ukoliko je predviñena zakonom(najčešće pisana forma).a ne i na izvršenje sadržaja ponude.Ako bi ponudilac u svojoj izjavi stavio odreñene rezerve.Izjava volje ponudioca usmjerena na zaključenje ugovora zove se ponuda.BH-PRAVNICI.a prihvatanjem ugovor je zaključen.samo ako je ponuñeni primio opoziv prije prijema ponude.Tada se primjenjuju pravila ZOO o konvalidaciji.a drugi opća ili generalna ponuda.Mora biti upućena od strane ovlaštenog lica koje želi zaključiti ugovor i to od strane ponudioca ili njegovog punomoćnika odnosno zastupnika.izlaganje robe i 3.Ponudu u pravnom smislu razlikujemo od ponude u svakodnevnom životu.taj drugi važi ako udovoljava uvjetima za valjanost.KOME SE PIŠE NEK PIŠE) d.COM .predmet i cijenu kod ugovora o prodaji).pravna dejstva ponude Ponuda je jednostrani pravni akt koji obavezuje ponudioca na pridržavanje njenog sadržaja.Da bi proizvela pravno dejstvo.ako drugačije ne proizilazi iz okolnosti ili slučaja.U 14 WWW.ponuda u uporednom pravu U njemačkom pravu ponuda je odreñena kao prijedlog za sklapanje ugovora učinjen odreñenom drugom licu. c.. 1. 5.Drugi izuzetak odnosi se na mogućnost opoziva ponude.ZOO poznaje tri vrste ove ponude:1.tj. Strana koja drugoj nudi zaključenje ugovora zove se ponudilac(ponuñač.U takvom slučaju postavlja se pitanje da li se takva izjava volje može smatrati ponudom.Mora sadržavati jasno izraženu volju ponudioca da želi zaključiti ugovor i to sa ponuñenim.Iz ovoga proizilazi da je ponudu vrlo teško opozvati.Ponuda se u pravilu upućuje jednom ili više tačno odreñenih lica.Mora biti upućena drugom licu sa kojim se želi zaključiti ugovor(ponuñeni)Može se uputiti i neodreñenom broju lica.a slanje kataloga i oglasa kao poziv da se učini ponuda.Takvu ponudi jedni nazivaju ponuda javnosti.ako su ugovorne strane u cjelosti ili pretežitom dijelu izvršile obaveze.Prirodni sastojci se ovdje primjenjuju po sili zakona. 2.Mora sadržavati najmanje bitne elemente ugovora(nap.WWW.ponuda a. 4.poziv da druga strana da svoju ponudu.BH-PRAVNICI.Potom može.Prvi se odnosi na mogućnost ponudioca da u samoj ponudi istakne isključenje obaveznosti ponude.ili istovremeno sa njom.Od ovog pravila postoje izuzeci.Prema ZOO.U našem pravu izlaganje robe s naznakom cijene smatra se ponudom.Ponuda mora biti tako formulirana da zaključenje ugovora zavisi samo od saglasnosti ponuñenog.U konvenciji ujedinjenih nacija ponuda je prijedlog za zaključenje ugovora upućen jednom ili više odreñenih lica.Ako razmotrimo odredbe ZOO vidjećemo da se kao ponuda smatraju opća ponuda i izlaganje robe.unošenjem odgovarajuće klauzule(nap.ponuda u domaćem pravu Ponuda je jednostrana izjava volje kojom jedno odreñeno lice(ponudilac).Dakle mora sadržajno odgovarati budućem ugovoru.drugom licu(ponuñenom)nudi zaključenje jednog odreñenog ugovora sa odreñenim uvjetima.

Ponuda koja je učinjena odsutnom licu.putem javnog nadmetanja(licitacija i aukcija).prihvat ponude Prihvat ponude je jednostrana izjava volje ponuñenog kojom on ponudiocu izjašnjava saglasnost sa njegovom ponudom.Ako ponuñeni prihvati ponudu.a drugačije u ostalim pravnim sistemima.Jedini izuzetak je dakle kad je ponuñeni primio opoziv ponude prije prijema ponude ili istovremeno sa njom.Podudarnost dviju volja naziva se konsens.Iz prihvata se mora jasno vidjeti volja ponuñenog da sa ponudiocem zaključi ugovor(animus contrahendi). u kojoj nije odreñen rok za prihvatanje.tada i ponuda i prihvat moraju biti date u toj formi.Ako se ponudom predlaže zaključenje nekog formalnog ugovora.Rokovi koji su vezani za ponudu su dispozitivne prirode.tj.Konsens i disens se odnose na izjavljene volje.BH-PRAVNICI.Spor o vremenu zaključenja može se postaviti samo ako je ugovor zaključen izmeñu odsutnih lica.bez obzira na to što je ponuñeni zaista prihvatio ponudu.U tom slučaju ZOO predviña da ugovor ipak nastaje.on mora ispunjavati sljedeće pretpostavke: 1.a u domaćem pravu ugovor je zaključen kad se strane saglase o bitnim sastojcima.Prihvat ponude mora ponudiocu stići u odreñenom roku.Prihvat ponude mora sadržajno odgovarati ponudi.Ova teorija pristalice nalazi u francuskoj pravnoj školi.Osnovni prigovor joj je što je vrlo teško tačno utvrditi kad je ponuñeni odlučio da prihvati ponudu.nap.moraju biti podudarne.Naše pravo pripada onim sistemima koji ne dopuštaju opoziv ponude.Zakašnjeli prihvat smatra se novom ponudom.Mora poticati od ponuñenog ili njegovog ovlaštenog zastupnika i mora biti upućen ponudiocu ili njegovom ovlaštenom zastupniku.a ne na stvarne volje ugovarača.slučajna propast stvari itd. 4.Momenat perfekcije značajan je iz više razloga: 1.U francuskom pravu pravno dejstvo ponude razmatra se kroz sudsku praksu i teoriju.pitanje zastare potraživanja 3.WWW.vrijeme zaključenja ugovora Pitanje perfekcije ugovora ne postavlja se kada je ponuda upućena prisutnom licu.BH-PRAVNICI.odnosno može se desiti da taj prihvat uopće ne uputi. Slično rješenje je i u italijanskom pravu.Rok koji je ponudilac ostavio ponuñenom da prihvati ili odbije ponudu naziva se "rokom za prihvat" ili "rokom za razmišljanje". 3.poslovna sposobnost ugovarača 4.rok prihvatanja ponude Ako je u ponudi ostavljen rok za njeno prihvatanje.od tog momenta ugovor proizvodi pravna dejstva 2.Ponuñeni ne može uslovljavati prihvat.Skraćuje ponuñenom mogućnost opoziva već prihvaćene ponude.a ponudilac je znao ili je mogao znati da je izjava o prihvatu poslana na vrijeme.COM . Prihvat se može dati:davanjem naročite izjave o prihvatanju ponude. 2.ugovor je i tada zaključen i obrnuto.COM anglo-američkom pravu ugovor je zaključen kada ponuñeni svoju saglasnost za prihvatanje ponude otpošalje ponudiocu.jer svoj prihvat ne mora istovremeno uputiti ponuñaču. Postoje različite teorije koje odgovaraju na pitanje kad se ugovor smatra zaključenim: Po teoriji izjave(očitovanja) ugovor je zaključen u trenutku kad je ponuñeni prihvatio ponudu.da ovaj razmotri i da dadne odgovor o prihvatanju.i odreñenim konkuldentnim radnjama. Po teoriji odašiljanja(otposlanja)ugovor je zaključen kada je ponuñeni poslao svoj prihvat ponude ponudiocu.ako ispunjava potrebne uvjete za ponudu.Izuzetak postoji ako je prihvat ponude bez krivice ponuñenog stigao nakon isteka roka.vezuje ponudioca za vrijeme koje je potrebno da ponuda stigne ponuñenom.kad je pismo sa prihvatom predao na poštu. Po teoriji prijema ugovor je zaključen kada je ponudilac primio izjavu ponuñenog o prihvatu ponude.Ovoj teoriji se može prigovoriti kako u momentu prijema prihvata ponude ponudilac nije 15 WWW.uobičajnim znacima. 5.jer se u slučaju postavljanja uvjeta ne bi radilo o prihvatu ponude već o novoj ponudi. e.Prihvat i ponuda moraju sadržajno odgovarati jedna drugoj.a njihova nepodudarnost disens.Ova teorija svoju primjenu nalazi u angloameričkom pravu. 2.Ako bi ponudu prihvatilo neko treće lice.Ona može biti izražena izričito ili konkuldentnim radnjama.on se smatra sastavnim dijelom ponude. 3.Tada uopće ne bi došlo do sklapanja ugovora.ne bi nastao ugovor već ponuda tog trećeg lica ponudiocu za zaključenje ugovora.Da bi prihvat ponude bio pravno relevantan.

za dužnika nastaje obaveza naknade štete.a ugovor sadrži odložni uvjet ili rok.BH-PRAVNICI.Kod dvostranih ugovora postoje najmanje 2 predmeta ugovora.COM odmah pročitao prihvat.Ova teorija primjenjuje se u italijanskom pravu.Dužnik se može osloboditi te obaveze kad dokaže da nije kriv za nemogućnost.a kupac ima pravo zahtijevati predaju stvari.u poštansko sanduče)ponudilac još uvijek ne zna da li je ponuñeni prihvatio ponudu ili ne. 4.Nemogućnost može biti:objektivna i subjektivna.niti bilo koje drugo lice.prinudnim normama ili moralnim normama. Naš zakonodavac prihvata teoriju prijema.odnosno ugovor uopće nije ni nastao.Naknadna objektivna nemogućnost povlači nemogućnost ispunjenja ugovorne obaveze dužnika.Prema ZOO nedopušten je predmet obaveze koji je protivan ustavu.činjenju.Prijem prihvata mora dokazati ponuñeni.ali je dužnik obavezan na naknadu štete.a naknadna ona koja je nastupila nakon zaključenja. Od pravila da predmet obaveze mora biti moguć postoji izuzetak ako je ugovor zaključen pod odložnim uvjetom ili rokom.Mjesto zaključenja ugovora bitno je i za odreñivanje mjesne nadležnosti suda.Nedopuštenost obaveze može 16 WWW.Subjektivna nemogućnost postoji kad ugovornu obavezu ne može ispuniti dužnik. PREDMET UGOVORA Zaključenjem ugovora ugovarači žele ostvariti neki cilj.ZOO ne definira pojam predmeta ugovora već samo odreñuje da se ugovorna obaveza može sastojati u davanju.koju je prodavac ovlašten zahtijevati od kupca.To konkretno ponašanje dužnika je predmet ugovora.Može se reći da je predmet ugovora obaveza iz jednog obligacionog odnosa.Dužnik prije svega mora ispuniti odgovarajuću obavezu.odnosno prebivalište u trenutku kad je učinio ponudu.Ako je naknadna nemogućnost nastupila usljed krivnje dužnika.Nap.dopušten. Objektivna nemogućnost može biti početna i naknadna.Pravna nedopštenost je suprotna ustavnim načelima i kogentnim zakonskim normama.COM .Naime vrlo teško je utvrditi momenat u kome je ponudilac zaista saznao za prihvat ponude.dužnik se oslobaña obaveze(obligacija prestaje).odreñen ili odrediv.Objektivna nemogućnost postoji kad ugovornu obavezu ne može izvršiti dužnik.BH-PRAVNICI.Postupanje suprotno načelima ZOO vodi ništavosti ugovora.WWW.Ako za nemogućnost nije kriva ni jedna ugovorna strana.pa prije ispunjenja obaveze postane moguć.nemogućnost predmeta ugovora Predmet ugovora mora biti moguć jer ono što nije moguće i ne obavezuje.smatra se ugovor punovažan.Istovremeno kupac je obavezan da plati prodajnu cijenu.nečinjenju i trpljenju. Subjektivna nemogućnost(početna i naknadna) ne povlači ništavost ugovora.Nedopuštenost predmeta može biti pravna ili moralna.jer se u ZOO kaže da je ugovor zaključen u trenutku kad je ponudilac primio izjavu ponuñenog da prihvata ponudu.Početna nemogućnost je ona koja je postojala u vrijeme zaključenja ugovora.Početna objektivna nemogućnost povlači ništavost ugovora.Isto važi i za subjektivnu nemogućnost.Naime.Dakle.Predmet je odreñena radnja(činidba) koja može biti pozitivno ili negativno odreñena.S obzirom na vrijeme zaključenja ugovora nemogućnost može biti prvobitna(početna)i naknadna.već je ona nastala slučajno ili usljed više sile.Predmet ugovora može biti samo radnja koja je predviñena i zaštićena zakonom.sadržaj je širi pojam od predmeta ugovora. 1.Moralna nedopuštenost se odnosi na osnovne nepisane principe odreñenog društva.ali bi moglo drugo lice. Predmet ugovora potrebno je razlikovati od sadržaja ugovora.Mjesto zaključenja ugovora U vezi sa ovim pitanjem pravna teorija polazi od sličnih stanovišta kao i kod vremena zaključenja ugovora.U ZOO je odreñeno da je ugovor zaključen u mjestu u kome je ponudilac imao svoje sjedište. 2.Može joj se staviti prigovor sličan onome kod teorije izjave.ako je predmet obaveze u početku nemoguć.kod ugovora o prodaji prodavac je kupcu obavezan predati prodanu stvar.tako da i u trenutku prispijeća ugovora(nap.odnosno 2 obligacije u jednom obligacionom odnosu.Predmet ugovora mora biti moguć.nedopuštenost predmeta ugovora Ništav je ugovor čiji je predmet obaveze nedopušten. Po teoriji saznanja ugovor je nastao kad ponudilac sazna za sadržaj izjave o prihvatanju ponude.Sadržaj ugovora predstavlja jedinstvo prava i obaveza iz tog ugovora.

ako zakonom nije drugačije odreñeno.Dakle.Predmet ugovora je ono na šta se dužnik obavezuje.Dovode se u vezu sa religijom.a osnov ugovora ono zbog čega se dužnik obavezuje.BH-PRAVNICI.Prema ZOO zaključenje ugovora ne podliježe nikakvoj posebnoj formi.Odreñene stvari su izuzete iz prometa.Jedan ugovarač poznaje kauzu drugog ugovarača.Obligacioni ugovori su u pravilu neformalni ugovori.Kada je predmet ugovora neodreñen ili neodrediv ugovor je ništav.COM proizlaziti i iz prirode stvari.banka daje kredite da bi dobila kamate.Ako ugovorne strane pogrešno smatraju da zaključuju jedan ugovor.BH-PRAVNICI.Ako je nedopuštena.Bitan uvjet za nastanak punovažanog ugovora je dopuštenost kauze.odreñenost ili odredivost predmeta ugovora Predmet ugovora mora biti odreñen ili barem odrediv.Sudska praksa je na stanovištu da je predmet obaveze odreñen kad ugovor sadrži dovoljno podataka na osnovu kojih se može zaključiti koja stvar je predmet ugovora.bitno je da ugovor sadrži podatke pomoću koji se može odrediti predmet ugovorne obaveze. pobuda može voditi ništavosti ugovora.ali ne zna njegov motiv(koji mu nije bitan).a nema sumnje da to povjere i trećem licu.Kroz historiju ugovorno pravo je najprije poznavalo formalne ugovore koji su imali sakralni karakter.za valjanost ugovora potrebna je istinitost osnove. Pored dopuštenosti.ugovora o 17 WWW.Nedopuštenom se smatra osnova koja je suprotna javnom poretku.Takav ugovor nema učinka.jedan ugovarač daje drugome stvar na zajam.Najčešće predmet ugovora odreñuju sporazumno stranke.ugovor je ništav.Zakon ne traži da se ugovarači dogovore o svim pojedinostima obaveze.U takvom slučaju simulirana kauza ne proizvodi pravno dejstvo.Ako treće lice neće ili ne može odrediti predmet ugovora.Ugovori s nedopuštenim predmetom obaveze su ništavi ako cilj povrijeñenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon ne propisuje šta drugo.a taj drugi pogrešno smatra da se radi o poklonu. Osnov(kauza)je različit pojam od motiva.Ako ugovorne strane simuliraju kauzu.a prikrivena kauza je valjanja ukoliko se radi o zabranjenom ili ili nemoralnom ugovoru.odnosno ono što ga je pokrenulo na sklapanje ugovora.Tek u 16 i 17 stoljeću razvija se princip konsenzualizma(konsenzualni ugovori su oni za čije zaključenje nije potrebna nikakva posebna forma). OSMA GLAVA FORMA I TUMAČENJE UGOVORA Pod formom ugovora podrazumjeva se način.Predmet ugovora je odreñen i onda kada je ugovorom ili zakonom predviñeno da se obaveza može ispuniti izvršavanjem jedne od više alternativno odreñenih obaveza.Nap.Nap.To se prvenstveno odnosi na javna dobra.a da bi izbjegli plaćanje poreza prema trećim licima iznose da su zaključili ugovor o poklonu.odnosno svrha ugovora(causa finalis).odnosno oblik postizanja saglasnosti izjavljenih volja ugovornih strana.i ako nije naveo bliže katastarske oznake nekretnine.prinudnim propisima i moralu društva.Po motivom se podrazumjeva unutrašnji psihološki faktor ugovarača. OSNOV UGOVORA Osnov ili kauza(causa)ugovora je cilj.COM .oružje itd.WWW.Prividna kauza može se javiti u dva slučaja: 1.Ukoliko je osnova nedopuštena ugovor je ništav.Nap.Osim toga postoje i stvari čiji je predmet ograničen-lijekovi.ako ugovarači zaista zaključuju ugovor o prodaji.nap.Naš zakonodavac usvaja princip neformalnosti ugovora.odnosno pobude za sklapanje ugovora.već da se saglase o bitnim elementima konkretnog ugovora.Osnov ugovora ne treba miješati sa predmetom ugovora.To znači da osnova(kauza)ne smije biti prividna.Radi pravne sigurnosti potrebno je da u momentu zaključenja ugovora stranke znaju svoja prava i obaveze.u jednoj odluci je rečeno da je ugovor dovoljno odreñen kada je prodavac u pismenom ugovoru naveo da prodaje svoju jedinu kuću.tj.a ustvari zaključuju drugi ugovor.Postoji niz izuzetaka:kod ugovora o prodaji nepokretnosti. 3.ona koja je suprotna ustavu. 2.

postati naknadno valjanim?Rimsko pravo nije poznavalo konvalidaciju.Ugovorne strane su slobodne da ugovor za koji zakon ne predviña nikakvu formu.ako to nije protivno cilju radi koga je forma propisana.a to su:zabranjeni poslovi(ako je zabrana manjeg značaja i ako je posao izvršen).a ništavi ne mogu.Ugovornu formu odreñuju ugovorne strane. DEVETA GLAVA VRSTE OBLIGACIONIH UGOVORA 18 WWW.COM .U našem pravu.da je drugi važeći ugovor u saglasnosti s ciljem koji su ugovarači imali u vidu i drugo da bi stranke zaključile konvertirani ugovor da su znale za ništavost svog ugovora.tj.Konvalidaciju treba razlikovati od konverzije ugovora.WWW.Da bi nastupila konverzija ništavog ugovora potrebno je da se ispune i dodatni uvjeti.Zakonska forma služi prije svega jasnoći ugovora.a nejasne odredbe u teretnom ugovoru-u smislu u kojem se ostvaruje pravičan odnos uzajamnih davanja. Subjektivno tumačenje pažnju poklanja isključivo volji ugovornih strana i cilj tumačenja je da se pronañe zajednička volja ugovornih strana.Tumačiti se mogu samo punovažno zaključeni ugovori i to najčešće samo pojedine njihove odredbe.Prvo.Formalni ugovori mogu se raskinuti neformalnim sporazumom ugovarača.BH-PRAVNICI.zatim mogu konvalidirati i ugovori koji nisu zaključeni u odreñenoj formi.od kojih su najpoznatiji objektivno i subjektivno tumačenje. Ako je ugovor zaključen prema unaprijed odštampanom sadržaju ili kada je ugovor na drugi način pripremljen i predložen od jedne ugovorne strane nejasne odredbe tumači će se u korist druge strane.Kod ugovora o formi potrebno je razlikovati ugovornu i zakonsku formu.. 2.zaključuju u posebnoj formi.pismenoj)to ne mora značiti da će oni zaista zaključiti ugovor.izuzeci su: 1.Formalni ugovori(zakonski ili ugovorno formalni)mogu biti jednostrano i dvostrano formalni.već je potrebno ispuniti zajedničku namjeru ugovornih strana i odredbu razumijeti u skladu sa načelima obligacionog prava.Ako se ugovarači dogovore da će ugovor zaključiti u posebnoj formi(nap.Zakonska forma predviñena je zakonom i odstupanje od nje najčešće povlači ništavost ugovora.tumačenjem ugovora se istražuje zajednička volja ugovornih strana. TUMAČENJE UGOVORA U slučaju da su pojedine ugovorne odredbe sporne.Kod ovih ugovora se zahtjeva pismena forma.punovažne su i kasnije usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakšavaju obaveze jedne ili druge strane.a forma je propisana u interesu ugovornih strana.Nepoštivanje ove forme dovodi do ništavosti ugovora.Postoje različiti načini tumačenja ugovora. i to protekom odreñenog vremena ili naknadnim odobrenjem.Forma ad probationem služi kao dokaz da je ugovor zaključen.Nepoštivanje ove forme ne povlači ništavost. konvalidacija ugovora Može li ugovor koji nije propisan u odreñenoj formi konvalidirati. Konverzija znači pretvaranje ništavog ugovora u drugi punovažan ugovor.više nego u ostalim traži se formalnost ugovora.ugovora o grañenju i kod ugovora o licenci.Prema ZOO ako ništav ugovor ispunjava uvjete za valjanost nekog drugog ugovora.BH-PRAVNICI.onda će meñu ugovaračima važiti taj drugi ugovor. Ako je forma predviñena kao bitan uvjet zaključenja ugovora to je onda forma ad solemnationem.Propisana forma važi i za kasnije izmjene i dopune ugovora.lakšem dokazivanju i ima zaštitnu funkciju.ZOO kao i većina drugih savremenih zakona usvaja mješovito tumačenje.ali se ispunjenje ugovora može zahtjevati prinudnim putem.Obligacioni ugovori se najčešće sklapaju usmeno i bez postojanja unaprijed propisane forme.Ali ovo pravilo trpi izuzetke.COM prodaji sa obročnim plaćanjem.Pravilo je da pobojni ugovori mogu konvalidirati.Nejasne odredbe u ugovoru bez naknade treba tumačiti u smislu da je manje težak za dužnika.ako zakon ne odreñuje šta drugo.već se one primjenjuju onako kako glase.prema kome se ne treba držati doslovnog značenja upotrebljenih izraza.Jasne i nesporne odredbe ne mogu biti predmet tumačenja.valjane su usmene dopune koje se odnose na sporedne tačke ako ugovarači nisu ništa odredili u formalnom ugovoru. Objektivno tumačenje veću pažnju poklanja značenju upotrebljenih riječi i izraza u vezi sa njihovim uobičajnim značenjem u pravnom prometu.

Apstraktni ugovor je onaj kod kojeg osnov obavezivanja nije vidljiv iz samog ugovora.Sporazum i predaja mogu.Povjerilac stiče samo pravo na potraživanje.Ustupanje je prema ZOO moguće samo kod dvostrano obaveznih ugovora.Primjeri teretnih ugovora su ugovor o prodaji.COM Ugovori se najčešće razvrstavaju prema obavezama stranaka.načinu zaključenja. Dvostrano obavezni su ugovori kojima se stvaraju obaveze za obje ugovorne strane.a ne i kod dobročinih ugovora.a prilikom zaključenja forma nije ispoštovana.onda se govori o formalnim ugovorima.WWW.bez bilo koje odreñene forme ili predaje stvari drugoj ugovornoj strani.Nap.). 2.tj.bez ikakvih obaveza prema dužniku(nap.Ukoliko je jedan ugovor formalan.teretni i dobročini ugovori Pod teretnim ugovorom podrazumijeva se ugovor u kome jedna ugovorna strana daje činidbu.kupoprodaja.kauzi itd. 3.kao i kod davanja kapare.COM .a druga protivčinidbu.a predaja stvari se smatra aktom izvršenja ugovora.o besplatnoj dostavi itd. Realni ugovor nastaje kad ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora i kad jedna od ugovornih strana drugoj preda stvar koja je predmet ugovora.ali i ne moraju biti istovremeni.Ova podjela je značajna i kod odgovornosti za fizičke i pravne nedostatke stvari.a kod dvostrano obaveznog ugovora postavlja se pitanje krivice. 5.odgovornosti za nemogućnost ispunjenja.Kad obaveza jedne strane postane nemoguća. 4.nego teretan ugovor.takav ugovor će biti ništav.Kod neformalnih ugovora je za nastanak ugovora dovoljna saglasnost volja o bitnim elementima ugovora..Dakle ugovor je perfektan kad ponuñeni prihvati ponudu.zajmu sa kamatom.što znači da nepoštivanje forme povlači ništavost ugovora.Kod dvostrano obaveznih ugovora važi princip uzajamnosti obaveza što znači da jedna strana može ispunjenje svoje obaveze uvjetovati ispunjenjem obaveze druge strane.koja postoji samo kod teretnih ugovora.kada se ugovor smatra zaključenim onda kada je kapara data.jednostrano i dvostrano obvezni ugovori Kod jednostrano obaveznih ugovora obaveza nastaje samo na jednoj strani-strani dužnika.a dobročini ugovor postoji u slučaju kad jedna ugovorna strana za svoju činidbu ne dobiva protivčinidbu.ugovor o djelu itd.Ako jedna strana ne ispuni svoju obavezu.dakle ne može se vidjeti cilj zbog kojeg se stranke obavezuju.Izuzeci postoje kod ugovora o poklonu i posluzi.formalni i neformalni ugovori Ako se za zaključenje ugovora traži posebna forma.koje se istovremeno javljaju i u ulozi dužnika i u ulozi povjerioca(nap.kod jednostrano obaveznog ugovora obligacija se gasi.druga može prostom izjavom raskinuti ugovor.BH-PRAVNICI.Pravo na poništenje zelenaškog ugovora ili ugovora kod prekomjernog oštećenja moguće je samo kod dvostrano obaveznih ugovora 3.kauzalni i apstraktni ugovori Kauzalni ugovor je onaj ugovor kod kojeg je osnov obavezivanja(causa obligandi)istaknut kao bitan elementa ugovora.o zajmu bez kamate.ukoliko druga ugovorna strana na to pristane 5.vremenu trajanja.o zakupu.BH-PRAVNICI.Naš ZOO načelno usvaja konsenzualnu koncepciju ugovora. 1.ugovor o poklonu . 4.ako se jedna 19 WWW. 2.Pri tumačenju spornih odredaba jednostrano obaveznih ugovora uzima se da se dužnik obavezao na manju obavezu.posudbi itd).konsenzualni i realni ugovori Konsenzualni ugovor je perfektan(koji nastaje)kad ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora.ugovor o poklonu.Dobročini su nap. Ova podjela ima višestruk značaj: 1.Dakle kod realnog ugovora potrebno je kumulativno ispunjenje 2 pretpostavke:sporazum stranaka i predaja stvari.ugovor o djelu itd.Lakše je poništiti dobročin.Odreñena forma može biti zakonska ili ugovorna i kod takvih ugovorna forma je bitan element ugovora.a kod dvostrano obaveznih ugovora nejasne odredbe se tumače na način kojim se ostvaruje pravičan odnos uzajamnih davanja.

COM .djelu.ugovarači ne moraju detaljno regulirati sva pitanja iz imenovanog ugovora.osiguranju itd)Kod trenutnih ugovora obaveza se izvršava odjednom(nap.mada se rod očekuje u jesen.imenovani i neimenovani ugovori Imenovani su ugovori oni koji su zbog svog značenja i primjene dobili naziv i kao takvi regulirani su zakonom.a ostala pitanja regulišu se primjenom dispozitivnih propisa.Kod aleatornih ugovora ugovorne strane u trenutku zaključenja ugovora ne znaju u potpunosti svoja prava i obaveze.Dovoljno je da se sporazumiju o bitnim elementima.o doživotnom izdržavanju.ugovor o prodaji. 10.U principu predugovor može predhoditi zaključenju i konsenzualnog i realnog ugovora.Predugovor se značajno razlikuje od pregovaranja.već proizvodi pravni učinak od trenutka njegovog zaključenja.o igri.kupovina hrane u prodavnici).Smrt ili poslovna nesposobnost jednog pregovarača ne dovodi do gašenja predugovora.a prirodni elementi se primjenjuju ukoliko ugovorne strane nisu ugovorom odredile drugačije.Aleatorni ugovori su ugovori o opkladi.kao što su ugovor o prodaji.Predugovor je u načelu neformalan.ZOO ne predviña rok kao bitan element u kome su predugovorne stranke obavezane zaključiti glavni ugovor.Sporedni ugovori su nap. Sporedni(akcesorni)ugovori se dodaju glavnom ugovoru i dijele sudbinu glavnog ugovora.radi se o apstraktnom ugovoru.Izuzetak su državna lutrija i sportska prognoza.Izostanak bitnih elemenata povlači ništavost ugovora. 7.Zovu se još i osnovni ili samostalni ugovori.glavni i sporedni ugovori Glavni ugovor je ugovor kojim se potpuno samostalno zasniva i reguliše obligacioni odnos izmeñu ugovornih strana(nap.Prirodni i bitni elementi imenovanih ugovora propisani su zakonom.jer predugovor obavezuje.proljetna kupovina cjelokupnog roda šljive u nekom voćnjaku.zajmu.BH-PRAVNICI. Neimenovani ugovori su oni koji u zakonu nisu označeni posebnim imenom.ugovor o zakupu.Obim prava i obaveza kod aleatornih ugovora često zavisi od nekog budućeg neizvjesnog dogañaja.BH-PRAVNICI.ugovor o zakupu.COM osoba pismeno obaveže da će drugoj isplatiti 100 KM u roku od 2 mjeseca.Zakonom je odreñeno da se zaključenje glavnog ugovora može zahtjevati u roku od 6 mjeseci od isteka roka predviñenog za njegovo zaključenje. Glavni ugovor je ugovor koji su se stranke glavnim ugovorom obavezale zaključiti. 20 WWW. Značaj ove podjele je u tome što za razliku od neimenovanog.zakupu. Aleatorni ugovori se ne mogu pobijati zbog prekomjernog oštećenja niti kao zelenaški.Ukoliko taj rok nije odreñen.Predugovor obavezuje samo ako su njime odreñeni bitni elementi glavnog ugovora.jamstvu itd.Njime se dakle dvije strane meñusobno obavezuju da će zaključiti drugi.onda u roku od 6 mjeseci od dana kada je prema prirodi posla i okolnostima glavni ugovor trebao biti zaključen.jer se iz samog ugovora ne vidi da li obaveza potiče iz ugovora o zajmu.o kupovini nade-nap.nap.Ekvivalentni se češće sklapaju i imaju veći značaj.dijelu itd.Oni najčešće služe kao sredstvo pojačanja ili osiguranja glavnog ugovora.ekvivalentni i aleatorni ugovori Ekvivalentni ugovori su ugovori kod koji ugovorne strane u trenutku zaključenja ugovora u cjelosti znaju svoja prava i obaveze.bilo kontinuirano ili periodično(nap.ugovor o zalogu.a obaveza jedne strane ne predstavlja ekvivalent obvezi druge strane.a pregovaranje ne. 8.onda i predugovor mora biti zaključen u toj formi.Oni svojim sadržajem ipak moraju odgovarati općim propisima o obligacionim ugovorima.Meñutim predugovor ne obavezuje ako su se okolnosti nakon njegovog zaključenja toliko izmjenile da predugovor ne bi bio ni zaključen da su takve okolnosti postojale u trenutku njegovog zaključenja.glavni ugovor.poklonu itd).osim ako se radi o strogo ličnoj obavezi.predugovor i glavni ugovor Predugovor je saglasna izjava volja o preuzimanju obaveze da se zaključi glavni ugovor.. 6.trajni i trenutni ugovori Trajni su ugovori čije ispunjenje traje duže vrijeme.Najčešći primjeri apstraktnog ugovora su mjenica i ček.nit su posebno regulirani.WWW.Iz ekvivalentnih ugovora nastaju utužive.On nema retroaktivno dejstvo. U pravnom prometu preovladavaju kauzalni ugovori.a iz aleatornih u pravilu prirodne obligacije.predaji itd.zakupu.Pojavom apstraktnih ugovora ubrzava se promet roba i usluga. 9.o poklonu itd.a ako je za glavni ugovor propisana forma.

puteva i sl.a kod neličnih mogu prenositi. 12.).Gospodar posla se zove zastupani. VRSTE ZASTUPANJA 1.Ipak.Dakle. 11.Nedopustivost neposrednog zastupanja počela se ublažavati u pretorskom pravu.Kad zastupnik umjesto gospodara posla očituje volju to se zove zastupanje.odnosno ustupati. Kod neličnih ugovora.U ZOO institut zastupanja reguliran je na jedinstven način.Naime.punomoćstvu.tutor koji upravlja štićenikovom imovinom).a ne samo dužnik.COM . HISTORIJSKI RAZVOJ Rimsko pravo nije dopuštalo neposredno zastupanje.težište je na izvršenju odreñene obaveze.BH-PRAVNICI. 21 WWW.COM Značaj ove podjele ogleda se u slučaju raskida ugovora.Poseban ugovor se zaključuje u okviru generalnog ugovora i njime se konkretiziraju pitanja značajna za izvršenje generalnog ugovora.Ono nije poznavalo mogućnost samostalnog sklapanja pravnog posla putem zastupnika tako što bi posljedice zaključenog posla išle u korist ili na teret gospodara posla.Raskidanje i izmjena ugovora zbog promjenjenih okolnosti moguća je samo kod trajnih.a ne na ličnosti.Kod zakonskog.ugovorno i zakonsko zastupanje Ugovorno zastupanje nastaje temeljem ugovora zaključenog izmeñu zastupnika i zastupanog.BH-PRAVNICI.tako što su uspostavljeni opći principi zaključenja ugovora putem zastupnika.Samo kod trajnih ugovora moguće je prešutno produženje ugovora.ortakluku.ono zavisi od volje zastupanog.Najčešće se sklapaju prilikom izgradnje velkih investicionih objekata(tvornica.a lice koje u njegovo ime poduzima poslove zastupnik.Takvu obavezu može izvršiti bilo koje lice.WWW.isto kao i kod ugovornog nastaje odnos izmeñu zastupnika i zastupanog. DESETA GLAVA ZASTUPANJE UVOD Subjekt prava ne može uvijek sam preduzimati svoje nužne poslove.lični i nelični ugovori Lični ugovori su oni koji su zaključeni s obzirom na odreñeno svojstvo tačno odreñenog lica(ugovori intuitu personae).Svrha zakonskog zastupanja je najčešće zaštita interesa zastupanog(nap. Značaj podjele je što se prava i obaveze kod ličnih ne mogu.Kod trajnih ugovora kod kojih nije odreñen rok trajanja ugovorni odnos se okončava jednostranom izjavom volje(otkazom).Tu spadaju ugovor o djelu.Poseban ugovor mora biti u okvirima koji su predviñeni generalnim ugovorom.Zakonsko ili vanugovorno zastupanje nastaje neovisno o volji zastupanog.rimsko pravo je poznavalo posredno zastupanje(nap.generalni i poebni ugovori Generalni ugovori se uglavnom zaključuju na duži vremenski period.a i prestaju u slučaju smrti jedne ugovorne strane.ali se te odredbe primjenjuju i na druge pravne poslove.jer bi se u suprotnom radilo o sporazumnoj promjeni generalnog ugovora.poklonu itd.Lični ugovori se mogu poništiti zbog zablude o ličnosti(error in persona).a ne i kod trenutnih ugovora.gospodar posla može ovlastiti jedno ili više lica da u njegovo ime poduzimaju odreñene poslove s trećim licima i tako da učinak posla proizvodi prava i obaveze za gospodara posla.te je prisiljen poslužiti se trećim licem radi ostvarenja i zaštite svojih interesa.gdje se utvrñuju samo opći elementi ugovora i uvjeti izvšenja.Nelični ugovori su češći.zaštita interesa maloljetnika).

odnosno lebdi i njegova važnost upravo i zavisi od toga odobrenja. 1.U zakonskom zastupanju zastupani ne mora imati poslovnu sposobnost.WWW.Da bi ugovor imao učinak za zastupanog.Nasuprot tome u ugovornom zastupanju zastupani može dati ovlaštenje drugom licu da ga zastupa za one poslove koje bi on sam mogao poduzeti.Zastupanje se po obimu može odnositi na cjelovitu pravnu sferu zastupanja.te da svojim voljnim aktima donosi odluke koje se smatraju pravilnim.Izmeñu zastupanog i drugog lice ne nastaje nikakav pravni posao.Od potpunog ukidanja ovlaštenja razlikuje se slučaj kad se funkcija zastupnika prebaci na drugo lice.na odreñeni krug poslova ili na jedan posao.Zakon ne odreñuje rok u kome je zastupani obavezan dati ili uskratiti svoje odobrenje.jer takvo lice zastupa interese gospodara posla.ali u ime i za račun zastupanog.jer on iz tog posla stječe prava i obaveze..kao i u ugovornom zastupanju je moguće samo kad se radi o poslu u kojem je isključen sukob interesa zastupnika i zastupanog.Prema drugima to može biti i ograničeno poslovno sposobno lice. Posredno zastupanje je takvo zastupanje kad zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime.postavlja se pitanje koje lice može biti zastupnikom.COM .tj.Takvo zastupanje naziva se i indirektno zastupanje.Ako zastupanje vrši ograničeno poslovno sposobno lice može biti oštećen samo gospodar posla.zaključenje posla sa samim sobom?.Pošto pravni posao preduzima zastupnik.a ne lične interese.O ovom postoje različita mišljenja.Takvo zastupanje se naziva i pravno ili neposredno zastupanje.Ograničeno poslovno sposobno lice mora biti sposobno za rasuñivanje.Smatra se da je posao sklopio samo zastupani.Neposredno zastupanje je pravilo u pravnom prometu. 2neposredno i posredno zastupanje Kod neposrednog zastupanja zastupnik očituje svoju volju..Ako zastupani odobri zastupnikovo prekoračenje tada se smatra da je posao valjan od momenta njegovog zaključenja. Prema jednima zastupnik može biti potpuno poslovno sposobno lice.BH-PRAVNICI.Ako druga strana nije znala niti je iz okolnosti slučaja mogla znati da zastupnik ugovor zaključuje za zastupanog tada se smatra da je ugovor zaključen izmeñu zastupnika i druge strane.ZOO štiti drugu savjesnu ugovornu stranu.To znači da do momenta odobrenja posao"visi".Značaj nalazi i u berzanskim poslovima.Kod posrednog zastupanja prava i obaveze prelaze na gospodara posla tek temeljem jednog drugog.internog odnosa izmeñu posrednog zastupnika i gospodara posla.Samokontarhiranje u zakonskom.Rasuñivanje je sposobnost fizičkog lica da shvati zbivanja oko sebe.Potpuno poslovno sposobno lice može dati ovlaštenje za zastupanje u svim pravnim poslovima izuzev za one poslove gdje zakon traži lični angažman odreñenog lica.druga ugovorna strana koja nije znala niti je morala znati za prekoračenje granica ovlaštenja može odmah nakon saznanja za prekoračenje.ZOO navodi da takve osobe mogu sklapati samo one ugovore koji su im zakonom dozvoljeni.BH-PRAVNICI. Kod ličnosti zastupanog trebamo razlikovati da li se radi o zakonskom ili ugovornom zastupanju.Ukoliko zastupani šuti i ne izjašnjava se u vezi sa zastupnikovim prekoračenjem ovlaštenja smatra se da zastupani nije dao odobrenje.COM Ima li zakonski zastupnik pravo na samokontrahiranje.ne čekajući da se zastupani izjasni.Postavlja se pitanje koja prava ima druga 22 WWW.potrebno je da zastupnik ima ovlaštenje od zastupanog da ga zastupa u konkretnom poslu.izjaviti da se ne smatra vezana ugovorom. ZLOUPOTREBA OVLAŠTENJA .a ne punomoćnik.ali za račun zastupanog.Zastupnik izjavljuje svoju volju drugoj strani.ZOO navodi da li ograničeno poslovno sposobno lice može biti punomoćnik.te da se zastupnik kreće u granicama ovlaštenja koje je dobio od zastupanog. UČINAK ZASTUPANJA Da bi zastupanje bilo valjano potrebno je da zastupnik ima ovlaštenje za zastupanje.Primjer posrednog zastupanja je ugovor o komisionu.a koje ne može.tj.prekoračenje granica ovlaštenja Za odobrenje posla od strane zastupanog važe opća pravila o odobrenju.ali je on obavezan da djeluje u granicama ovlaštenja koje je dobio od gospodara posla.

tada ga druga strana ne može prisiliti na izvršenje niti na naknadu štete. Hoće li dati ili uskratiti ovlaštenje zavisi samo od zastupanog.Jednostrana izjava može biti upućena ili punomoćniku ili drugoj strani.tj.Punomoć 23 WWW.Za naknadu štete zastupani i zastupnik odgovaraju solidarno.Prema našem pravu druga strana može od zastupnika zahtjevati samo naknadu štete.ali ne može tražiti ispunjenje ugovorne obaveze.Vrijeme u kome ugovor"lebdi" nije zakonom odreñeno. b.Davanje punomoći je nezavistan i samostalan pravni posao.Ako zastupani odobri ugovor.WWW.ili ugovorom.a ne i za druge manjkavosti posla.Dogodi li se da neko kao zastupnik jednog lica zaključi ugovor za to lice.COM .Kad se izjava upućuje punomoćniku radi se o internoj punomoći. a.U ovom slučaju postavlja se pitanje koja prava ima druga ugovorna strana? 1.ali ne može od njega tražiti ispunjenje obaveza iz zaključenog ugovora.a zapravo ga nema onda se taj zastupnik naziva lažni zastupnik ili falcus procurator.zaključenje ugovora od strane neovlaštenog lica Ako jedno lice zaključi ugovor lažno se predstavljajući da ima ovlaštenje.odnosu izmeñu vlastodavaca i punomoćnika.Odobrenje je neformalno i može se dati i prešutnim putem.tada ga ugovor ne obavezuje. Kod jednostranog pravnog posla punomoćnik je ovlašten da za vlastodavca preduzima odreñene pravne poslove.pa se smatra da je zastupnik od početka imao valjano ovlaštenje. Kad se punomoć dodijeljuje ugovorom tada imamo ugovor o punomoćstvu zaključen izmeñu vlastodavca i punomoćnika.Zastupani može i ne reagirati kad primjeti da je treće lice postupalo kao zastupnik bez ovlaštenja i u tom slučaju se smatra da je uskraćeno odobrenje.ali i drugom licu s kojim je zastupnik poslovao.COM savjesna strana.Meñutim ako neovlašteno zastupani uskrati odobrenje ili se ne izjasni. 2.To znači da za vrijeme "lebdećeg stanja" druga strana ne može isticati svoja prava prema lažnom zastupniku.Za slučaj zaključenja ugovora bez ovlaštenja propisano je da savjesnoj strani.ako zastupani odbije odobrenje ili se uopće ne izjasni tada drugoj strani pripada pravo na naknadu štete.neopozivo je i ima retroaktivno dejstvo. 2.povrijedilo je pravnu sferu zastupanog jer drugim licima saopćava da on radi u ime i za račun zastupanog.To vrijeme mogu odrediti ugovorne strane tako da će ugovor biti sklopljen pod uvjetom da zastupani da odobrenje.a lice koje dobiva ovlaštenje i zastupa vlastodavca zove se punomoćnik. UGOVORNO ZASTUPANJE-PUNOMOĆ 1. Ovlaštenje za zastupanje zove se punomoć. Kad se govori o odgovornosti zastupnika potrebno je napomenuti da on odgovara samo za nedostatke koji su proizašli u vezi sa ovlaštenjem.takvo odobrenje ima retroaktivno dejstvo.zastupani može taj posao odobriti.povrijedilo je pravnu sferu druge ugovorne strane jer joj je bez razloga stvorio povjerenje valjanosti posla koji ona poduzima sa zastupnikom.posljedice za zastupnika Ne odobri li zastupani ugovor koji je zaključilo neovlašteno lice.Lice koje daje ovlaštenje naziva se vlastodavac.takav ugovor nije djelotvoran prema zastupanom.Punomoć se može dati jednostranim pravnim pos.U ZOO je odreñeno da u slučaju prekoračenja ovlaštenja.Ako je iz nekih drugih razloga ugovor ništav.Ugovor koji zaključuje lice bez ovlaštenja obavezuje neovlašteno zastupanog samo ako ga on odobri.BH-PRAVNICI.za naknadu štete odgovara samo zastupnik bez ovlaštenja.Prema ZOO druga strana ima pravo zahtjevati naknadu štete od lažnog zastupnika.drugoj savjesnoj strani solidarno za naknadu štete odgovaraju zastupani i zastupnik.a u stvarnosti to nije slučaj.Odobrenje je jednostrana izjava koja može biti upućena zastupniku.BH-PRAVNICI.uvod Punomoć je ovlaštenje za zastupanje što ga zastupani pravnim poslom daje zastupniku. Naš ZOO zloupotrebu ovlaštenja podijelio je na prekoračenje granica ovlaštenja i sklapanje ugovora bez ovlaštenja.posljedice za zastupanog i drugu ugovornu stranu Ugovor koji zaključi zastupnik nema neposredan učinak za i protiv zastupanog ako zastupnik posluje bez ovlaštenja.

3.uvjeta: 1.Punomoć u odnosu na ličnost. S tim u vezi postavlja se pitanje uticaja ovih promjena na dalje izvršenje ugovora.Ako vlastodavca zastupa samo jedno lice radi se o pojedinačnoj punomoći. 2.tako da svojim postupcima neposredno obavezuje davaoca punomoći.a prihvatanjem tog ovlaštenja ili izvršenjem posla.Generalna punomoć.Pojedinačna ili skupna punomoć.a kod ugovornog zastupnik(punomoćnik)zastupničku moć dobiva na temelju pravnog posla.nastaje i ugovorni odnos izmeñu vlastodavca i punomoćnika.ali ga može naknadno odobriti.Punomoćnik koji ima ovakvu punomoć može poduzimati samo one poslove koji ulaze u redovno poslovanje.vrste punomoći Prema ZOO punomoć može biti: 1.Punomoć prestaje i gubitkom poslovne sposobnosti vlastodavca ili punomoćnika.prestanak punomoći Punomoć može prestati iz različitih razloga.sklopiti ugovor o jemstvu itd.Da bi se govorilo o promjenjenim okolnostima potrebno je ispunjenje sljedećih.U tim slučajevima govorimo o ugovoru o punomoćstvu.Opća ili generalna punomoć.Kod jednostranog pravnog posla prvo nastaje ovlaštenje za zastupanje. JEDANAESTA GLAVA POSEBNA DEJSTVA DVOSTRANIH UGOVORA PROMIJENJENE OKOLNOSTI Kod pojedinih ugovora izmeñu zaključenja i izvršenja može proći duži vremenski period.pravnu moć.Kod davanja ovlaštenja ugovorom od samog početka postoji ovlaštenje za zastupanje i obavezu izvršenja posla.a ako ga zastupa dva ili više lica govorimo o skupnoj punomoći. Nema razlike da li se punomoć daje jednostranim pravnim poslom ili ugovorom. 2.U vremenskom pogledu.BH-PRAVNICI.Posebna ili specijalna punomoć se daje za tačno odreñeni posao. Pored ovoga punomoć se može podijeliti i prema drugim kriterijima.Ugovor o punomoćstvu je neformalan ugovor.Punomoć može prestati završavanjem svih poslova zbog kojih je punomoć i data.Pitanje promjena okolnosti regulisano je u ZOO.WWW.Naime.Za zaključenje ugovora za koji se traži forma i punomoć mora biti data u toj formi.a od iznimnog je značaja za vlastodavca.Zastupnik može dobiti punomoć za poslovanje sa svakim drugim licem ili sa tačno odreñenim licem.bilo po njegovoj volji ili s obzirom na prirodu posla.zatim prestaje i nastupanjem krajnjeg termina ili nastupom raskidnog uvjeta.da su promjene nastupile nakon zaključenja ugovora 24 WWW.zatim prestaje nastupanjem naknadne nemogućnosti ispunjenja posla.BH-PRAVNICI. 2. Bez posebnog ovlaštenja punomoćnik ne može poduzimati mjeničnu obavezu. 3. U tom periodu može doći do promjena okolnosti u odnosu na one koje su postojale prilikom zaključenja ugovora.Posao preduzet prije ili poslije tog perioda bio bi nedjelotvoran prema zastupanom.Punomoć prestaje i smrću punomoćnika ili vlastodavca izuzev ako se započeti posao ne može prekinuti za pravne sljednike. 1.S ovom punomoći ovlašten je punomoćnik poduzimati poslove odreñene vrste koji izlaze iz redovnog okvira poslovanja.Punomoć se može vezati za odreñeni vremenski period.COM . 3.jer punomoćnik ovlaštenjem(koje dobiva od vlastodavca) dobiva i tzv.Kod zakonskog zastupanja zastupnik svoju zastupničku moć crpi iz zakona.svako zastupanje koje se zasniva na volji vlastodavca svodi se na ugovor.COM je bitna za interni odnos izmeñu punomoćnika i vlastodavca.tj.ili ako punomoć važi i u slučaju smrti vlastodavca.prestaje i jednostranim opozivom od strane vlastodavca ili otkazom od strane punomoćnika.vlastodavca.

COM 2.da je nakon nastupanja novih okolnosti očigledno da ugovor više ne odgovara očekivanjima ugovornih strana i da bi ga po općem mišljenju bilo nepravično održati na snazi.pod uvjetom da pravu vrijednost obaveza tada nije znala niti je morala znati.amp.BH-PRAVNICI.Povreda ovog načela postoji kod prekomjernog oštećenja i zelenaškog ugovora. 2. ZELENAŠKI UGOVOR Zelenaški ugovor je takav ugovor kojim jedno lice koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog.da su promjenjene okolnosti takve da otežavaju ispunjenje obaveze jedne ugovorne strane ili se zbog njih ne može ostvariti svrha ugovora.amp.igara na sreću.amp.amp.amp.osim ako je to u suprotnosti sa načelom savjesnosti i poštenja.lakomislenošću ili zavisno&amp.amp.ugovori za sebe ili nekog trećeg korist koja je u očiglednoj nerazmjeri sa onim što je on drugome dao ili učinio ili se obavezao dati ili učiniti.amp.ću.tužena strana.Prekomjerno oštećenje nije moguće kod dobročinih ugovora.Ako sud donese odluku o raskidu ugovora.amp.nerazmjera mora postojati u trenutku zaključenja ugovora Oštećena strana može tražiti samo poništenje ugovora.izmeñu činidbe i protivčinidbe mora postojati očigledna nerazmjera i to u vrijeme zaključenja ugovora 2.amp.amp.Ovaj rok je prekluzivan.amp.WWW.tada će na zahtjev tužene nevine strane obavezati tužioca da nadoknadi pravičan dio štete.amp.ugovor mora biti dvostrani.Pravo na zahtjev za izmjenu ugovora ima samo druga. Druga strana ima mogućnost izbora(facultas alternativa).amp.da kod dvostranih ugovora činidba odgovara protivčinidbi.BH-PRAVNICI.amp.amp.tj.amp. DVANAESTA GLAVA SREDSTVA OBEZBJEðENJA UGOVORA 25 WWW.scaron.amp.tj na njih se ne može pozvati strana koja je takve okolnosti morala uzeti u obzir prilikom zaključenja ugovora Strana koja se poziva na promjenjene okolnosti mora putem nadležnog suda tražiti raskid ugovora.COM . Ugovorne strane se ne mogu unaprijed odreći prava na poništenje ugovora zbog prekomjernog oštećenja.Pretpostavke prekomjernog oštećenja su: 1.jedna ugovorna strana je iskoristila odreñeno stanje nužde druge ugovorne strane Ako oštećena strana dokaže postojanje ovih pretpostavki.njegovim nedovoljnim iskustvom.Prema ZOO.Rok za podnošenje zahtjeva je 5 godina od dana zaključenja ugovora.amp.amp.amp.Svoj zahtjev za poništenje podnosi podizanjem tužbe ili isticanjem prigovora na zahtjev za ispunjenje obaveze. amp.Rok za podnošenje zahtjeva je 1 godina od dana zaključenja ugovora(a ne od dana saznanja za prekomjerno oštećenje).ugovorne strane se ne mogu unaprijed odreći prava da se pozivaju na odreñene promjenjene okolnosti.izmeñu obaveza mora postojati očita nerazmjera(radi se o faktičnom pitanju) 3.odnosno naplatni. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE(LAESIO ENORMIS) Jedno od osnovnih načela obligacionog prava je načelo jednake vrijednosti davanja.javne prodaje.tj.Može pristati na poništenje ugovora ili dopuniti svoju činidbu do stvarne vrijednosti i tako održati ugovor na snazi. Prekomjerno oštećenje postoji kod dvostranih(naplatnih)ugovora ako je u vrijeme njihovog zaključenja postojala očigledna nerazmjera izmeñu obaveza ugovornih strana.amp. Okolnosti koje bi eventualno dovele do raskida ili izmjene ugovora moraju biti nepredvidive i neotklonjive.pretpostavke postojanja zelenaškog ugovora su: 1.Dakle. 3.amp.odnosno ovo odricanje nema pravni učinak.ona može tražiti da se ugovor poništi ili da se njena obaveza smanji na pravičan iznos.amp.kao i onda kada je za stvar plaćena viša cijena zbog posebne naklonosti prema toj stvari.

Kod kapare povjerilac(nevini ugovarač)ima mogućnost izbora.kapara se takoñer vraća 3.odustati od ugovora i tražiti naknadu štete zbog neispunjenja.Ako je za neizvršenje odgovorna strana koja je primila kaparu.djelimično ili uopće nije ispunjena.ako su za neizvršenje odgovorne obje strane.tražiti izvršenje ugovora(ako je još moguće) i naknadu štete zbog kašnjenja.a kapara samo ako je dužnik odgovoran za ne izvršavanje ugovora.kaucija Kaucija(vadium) je odreñeni iznos novca koji dužnik daje prilikom zaključenja ugovora.u ovom slučaju kapara predstavlja djelimično ispunjenje obaveze.Stvarna sredstva obezbjeñenja ugovora su:kapara. Ako je ugovor djelimično ispunjen.Dakle.ali ako se dokaže da je data kapara. 2.3.avans.tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja obaveze Ako ugovor nije ispunjen. 4.Po pravilu kaparu daje jedan od ugovarača.nego su poznata još od rimskog perioda kao što je kapara.a uslovno se može reći da ima tri svrhe: 1. 1.Kaucija se najčešće daje kod ugovora koji se zaključuju putem aukcije ili za primljenu ambalažu kod ugovora o prodaji.COM .Ako je ugovor valjano ispunjen.Kapara je akcesoran ugovor koji se može zaključiti istovremeno sa glavnim ugovorom ili nakon zaključenja glavnog ugovora.U slučaju neizvršenja ugovora dužnik gubi kauciju i to bez obzira na njegovu krivicu.WWW.2. STVARNA SREDSTVA OBEZBJEðENJA UGOVORA Kod stvarnih sredstava obezbjeñenja ugovora povjerilac stiče pravo na stvari dužnika ili nekog trećeg.oba su realna i akcesorna i dijele sudbinu glavnog ugovora. Razlike:-kaucija propada bez obzira na razlog neizvršenja.Kapara služi kao obezbjeñenje ispunjenja ugovora i njena svrha je da podstakne dužnika na ispunjenje obaveze. 2.Glavni ugovor nastaje i bez kapare.Ta sredstva obezbjeñenja nisu produkt savremenog prava.kaucija.zaloga i hipoteka.time je dokazano da je zaključen i ugovor.Ugovor o kapari je realan ugovor jer predmet ugovora mora biti predat drugoj strani.druga(nevina)strana može izabrati jednu od sljedećih mogućnosti:1.kapara se vraća onoj strani koja ju je dala.a nema smetnje da je daju obojica.jer jačaju prije svega povjeriočev položaj u obligacionom odnosu.tražiti potpuno ispunjenje ugovora i naknadu štete pretrpljene zbog neurednog ispunjenja 2.BH-PRAVNICI.COM Da bi se izbjegli problemi vezani za neispunjenje ili neuredno ispunjenje ugovornih obaveza često se ugovaraju posebna sredstva kojima se obezbjeñuje pravilno ispunjenje ugovora.u zavisnosti od krivice ugovornih strana razlikuju se 4 slučaja: 1Ako za neizvršenje nije odgovorna ni jedna strana.ali se može i vratiti.Visina kapare se pod odreñenim uvjetima može smanjiti .Ukoliko dužnik ne izvrši svoju obavezu.povjerilac se može namiriti iz tih stvari. Sličnosti izmeñu kaucije i kapare:Oba ugovora služe obezbjeñenju ispunjenja ugovorne obaveze. Pravno dejstvo kapare zavisi od toga da li je obaveza ispunjena u potpunosti.odustati od ugovora i tražiti od druge strane isplatu dvostrukog iznosa kapare.Ugovor o kauciji je akcesoran i realan.Sredstva obezbjeñenja ugovora su jača od ličnih sredstava ugovora. Kapara ima najmanje 2. 3.BH-PRAVNICI.Dakle ZOO kod ugovora o kapari odstupa od načela konsenzualizma.Kapara je znak da je ugovor zaključen.druga strana može zadržati kaparu ili tražiti ispunjenje ugovora(ako je ono još moguće) i naknadu štete zbog zakašnjenja ispunjenja.kapara Kapara(arrha)je odreñeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari koje jedna ugovorna strana daje drugoj ugovornoj strani kao znak da je ugovor zaključen i u cilju obezbjeñenja izvršenja ugovora.savjesna strna ne može zadržati kaparu već ima 2 mogućnosti: 1.kapara se mora vratiti 2. 26 WWW.Kad je kaparu dao ugovarač koji je nakon toga ispunio svoju obavezu.Sredstva obezbjeñenja imaju jedinstvenu funkciju.Ako dužnik ispuni obaveze iz glavnog ugovora.ili se uračunava u ispunjenje obaveze.a kaucija ne može.kaucija se po pravilu uračunava u izvršenje obaveze.ako je za neizvršenje odgovorna strana koja je dala kaparu.a kapara obje ugovorne strane.a kod kaucije nema Kaucija obezbjeñuje samo primaoca kaucije.tada se kapara uračunava u izvršenje ukoliko je istovrsna sa predmetom ugovora.Samo obećanje kaucije ne predstavlja zaključenje ugovora.

Ako je ista stvar založena za obezbjeñenje više potraživanja.sud na zahtjev zalogodavca može založenu stvar oduzeti od zalogoprimca i predati je trećem licu da stvar drži za račun zalogoprimca. Založni povjerilac je založenu stvar dužan čuvati sa pažnjom dobrog domaćina(fizička lica)odnosno dobrog privrednika(pravna lica).Dakle.Najčešća prava koja se daju u zalog su:autorsko pravo.Za podizanje tužbe moraju se kumulativno ispuniti 2 pretpostavke: 1.Stvar koja se zalaže po pravilu mora biti odreñena.Ovim ugovorom založni dužnik na povjerioca prenosi odreñeno svoje pravo prema trećem licu.ugovarači se mogu sporazumjeti da povjerilac založenu stvar proda po propisanoj cijeni ili da je po toj cijeni zadrži za sebe.prava moraju biti samostalna. ugovor o zalozi je konsenzualan.zalaganje potraživanja i drugih prava.Dakle. Založno pravo na pravima stiče se ugovorom o prenosu potraživanja na založnog povjerioca. Prava i obaveze iz ugovora o zalozi.U slučaju neispunjenja ove dužnosti.WWW.U tom slučaju sud može odlučiti da povjerilac proda stvar po cijeni koja je utvrñena procjenom stručnjaka ili da je zadrži za sebe po toj cijeni 2. Pravilo da se založni povjerilac namiruje sudskim putem ima nekoliko izuzetaka: 1.Ugovorom a zalozi dužnik ili neko treće lice obavezuju se da će povjeriocu predati neku pokretnu stvar iz koje se on može namiriti ukoliko mu potraživanje ne bude isplaćeno o dospjelosti.već on od suda može zahtjevati prodaju založene stvari.Ako je u zalogu data stvar čija cijena je propisana.Osim stvari založiti se mogu i potraživanja kao i neka druga prava.pravo licence i pravo patenta i sl.založni povjerilac ima pravo tražiti drugu odgovarajuću zalogu.povjeriocu je zabranjeno da se jednostrano namiri iz založene stvari.COM 3.a ne prema vremenu nastanka glavnog obligacionog zahtjeva.a i sama naplata iz predate stvari može uštediti vrijeme i novac ugovornim stranama.na predaju stvari.kao i za uvjetnu obavezu.Zalog se može dati za buduću.Založni dužnik mora svog dužnika pismeno obavijestetiti o sklopljenom ugovoru o zalogu i naložiti mu obavezu koju je trebao ispuniti njemu.Meñutim.Da bi se mogla zalagati.ali i akcesoran.Založiti se može i suvlasnički(alikvotni)dio kao i tuña stvar.Da bi se stvar mogla prodati.Povjeriočevo potraživanje mora biti dospjelo 2. Ukoliko bi prilikom zaključenja ugovora bila ugovorena i nedozvoljena klauzula da će založena stvar automatski preći u vlasništvo povjerioca(lex commisoria)ugovor bi bio valjan a ništava bi bila samo ta klauzula.tj. Subjekti založnog prava su zalogoprimac(založni povjerilac) i zalogodavac(založni dužnik)Založni dužnik je najčešće i dužnik glavnog ugovora.Povjerilac stiče založno pravo kad mu stvar koja je predmet ugovora bude predata.redosljed naplate odreñuje se prema vremenu nastanka založnog prava.Ako prestane glavno potraživanje ili je ono ništavo.Ugovarači u ugovor ne mogu unijeti klauzulu prema kojoj će založena stvar automatski preći u vlasništvo povjerioca ako njegovo potraživanje ne bude ispunjeno o dospjelosti.Dužnik se mora nalaziti u zakašnjenju sa ispunjenjem obaveze.Ako bi troškovi javne prodaje bili nesrazmjerno visoki u odnosu na vrijednost založene stvari. da sada ispuni založnom povjeriocu.ali se pod odreñenim uvjetima može založiti i generička stvar.To se pravda činjenicom da dužnik više nije bio pod pritiskom zaključenja ugovora.BH-PRAVNICI.prestaje i založno pravo.Založno pravo postoji samo ako postoji i glavno potraživanje.tada će ona biti valjana.Osnovno pravo založnog povjerioca je da se namiri iz založene stvari ako njegovo potraživanje ne bude ispunjeno o dospjelosti.Najčešće se zasniva ugovorom.zaloga ZOO reguliše zalogu kao:1.U suprotnom.tako što će kod nadležnog suda podići tužbu(založna tužba-actio pigneratia)ishoditi presudu i nakon toga u izvršnom postupku tražiti predaju stvari.prenosiva i imati imovinski karakter(vrijednost).Založno pravo na nekretninama(hipoteka)regulirano je putem ZOVO.Primarna obaveza zalogodavca je predaja založene stvari bez materijalnih ili pravnih nedostataka. zaloga(ručna zaloga)je založno pravo na pokretnoj stvari. Način ostvarivanja.mada to može biti i treće lice.Dotad on prema drugoj strani ima obligacionopravni zahtjev usmjeren na izvršenje ugovora.povjerilac prvo mora dobiti izvršni naslov.To znači da založenoj stvari mora pokloniti veću pažnju nego što bi poklonio svojim stvarima. 27 WWW. Objekt založnog prava može biti svaka stvar u prometu kojoj se može odrediti vrijednost.BH-PRAVNICI.COM .a mnogo rjeñe na osnovu zakona ili sudske odluke.založno pravo na pokretnoj stvari i 2. ako ugovarači ovakvu odredbu ugovore nakon zaključenja ugovora o zalozi.

dužnik se obavezuje da će povjeriocu dati odreñenu stvar(najčešće novac)ukoliko ne ispuni svoju obavezu.jemstvo i odustanica 1.Nap.Ta kazna naziva se kumulativnom ugovornom kaznom.Pravo izbora izmeñu ugovorne i zakonske naknade pripada povjeriocu. Ukoliko ugovorne strane nisu precizirale o kojoj vrsti ugovorne kazne se radi.ugovorna kazna Ugovornom kaznom dužnik se obavezuje da će povjeriocu isplatiti odreñeni novčani iznos ili mu pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni ili zakasni sa ispunjenjem svoje ugovorne obaveze.Ako je šteta veća od ugovorne kazne.a istovremeno ugovorena i ugovorna kazna. Ugovornu kaznu treba razlikovati od tzv.a najpoznatiji takav primjer je jemstvo države za štedne uloge grañana u bankama.U lična sredstva spadaju:ugovorna kazna.kojim se jemac obavezuje da će ispuniti punovažnu i dospjelu obavezu dužnika ako dužnik to ne učini.Uglavnom se odreñuje i plaća u novcu.Penali i njihova visina se propisuju zakonom.ali može se ugovoriti i u drugim stvarima. ZOO ne reguliše slučaj kada dužnik pravovremeno.povjerilac ne može zahtijevati i zakonsku i ugovornu naknadu.jemstvo Jemstvo je ugovor zaključen izmeñu povjerioca i jemca.Visina i način odreñivanja ugovorne kazne su prepušteni ugovaračima.WWW.s tim što on mora biti u istoj formi kao i glavni ugovor.Jemac povjeriocu odgovara cjelokupnom svojom imovinom.Ugovor o jemstvu se može zaključiti i protiv volje glavnog dužnika.dužnik može od suda zahtijevati njeno smanjenje.Meñutim povjerilac ni u kom slučaju ne može tražiti kumulativno puni iznos naknade štete i ugovorne kazne(tj.Jednom izvršeni izbor izmeñu zahtjeva za ispunjenjem obaveze i isplate kazne je konačan. Odnos izmeñu ugovorne kazne i naknade štete regulisan je na način da povjerilac ima pravo zahtijevati ugovornu kaznu i kad uopće nije pretrpio štetu.kao tačka glavnog ugovora. Ugovorna kazna se može ugovoriti za slučaj neispunjenja ili za slučaj zakašnjenja ispunjenja obaveze.a penali ne mogu. Kad je ugovorna kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja ispunjenja obaveze.Ukoliko je ugovorena za slučaj neispunjenja obaveze.Ako je ugovorna kazna 750 KM.a pravo izbora ima povjerilac.a povjerilac je pretrpio štetu od 1000 KM.onda su ništave i odredbe o ugovornoj kazni.jer se njime obavezuje samo jemac i on za svoju obavezu od povjerioca ne dobiva nikakvu protivuslugu.COM .povjerilac može alternativno zahtjevati ispunjenje ugovorne obaveze ili isplatu ugovorne kazne.COM LIČNA SREDSTVA OBEZBJEðENJA UGOVORA Kod ličnih sredstava obezbjeñenja.ali neuredno ispuni svoju obavezu.već samo jednu od njih.gdje se obezbjeñenje postiže plaćanjem zateznih kamata.Izuzetak je kod novčanih obaveza.Jemstvo može nastati i na osnovu zakona.povjerilac ima pravo na cjelokupnu naknadu štete. U slučaju da je za neispunjenje ili zakašnjenje ispunjenja odreñene obaveze zakonom propisana odreñena naknada.smatra se da je ugovorena kazna za slučaj zakašnjenja.Meñutim.Ako je kojim slučajem ništav glavni ugovor. 2.Meñutim ako ugovorna kazna prelazi "razumnu mjeru".ne može tražiti 1750KM) Visina ugovorne kazne u principu nije limitirana.on ima pravo na ugovornu kaznu u visini od 750KM bez ikakvog dokazivanja štete.sud ne bi mogao smanjiti ugovornu kaznu ispod visine pretrpljene štete. ZOO traži da ugovor o jemstvu bude sačinjen u pismenoj formi.ali ne može kumulativno tražiti i ugovornu kaznu i naknadu štete.a ugovorna kazna sporazumom ugovornih strana.Ako nije zaključen u pismenoj 28 WWW.koji ovdje nije ugovorna strana.BH-PRAVNICI.U svakom slučaju.Najčešće se ugovora istovremeno sa ugovorom o glavnoj obavezi.BH-PRAVNICI."penala".povjerilac kumulativno može zahtijevati isplatu ugovorne kazne i ispunjenje obaveze.mada je to rijedak slučaj.Sud će ocjeniti visinu ugovorne kazne s obzirom na vrijednost i značenje predmeta obaveze.Ugovorna kazna se može smanjiti.Ugovorna kazna je uglavnom akcesorne prirode.Penali su zakonom propisana naknada koju plaća ono lice koje ne postupi po pravnoj normi.ugovorna kazna se može regulirati i glavnim ugovorom.Smatra se da bi u takvom slučaju povjerilac imao ista prava kao da se radi o zakašnjenju ispunjenja obaveze.Ugovor je jednostrano obavezan i dobročin.

6.Jemac uz to odgovara i za svako povećanje koje bi nastalo dužnikovim kašnjenjem ili dužnikovom krivicom.dok je obaveza solidarnog jemca akcesorna i zavisi od obaveze glavnog dužnika. Jemstvo se može dati za svaku punovažnu obavezu.a ne oslobañanje glavnog dužnika od obaveze.povjerilac se za ispunjenje dospjele obaveze mora prvo pismeno obratiti glavnom dužniku.smatra se da je tim potraživanjem ustupljeno i potraživanje prema jemcu.Osim toga. Sajemstvo postoji kad više jemaca se obavežu da će odgovarati za ispunjenje glavne obaveze. Kod solidarnog jemstva nema supsidijarnosti i povjerilac ispunjenje svoje obaveze može zahijevati bilo od glavnog dužnika.Od načela akcesornosti postoji izuzetak.isto kao i obaveza glavnog dužnika(osim strogo ličnih obaveza) 4.Akcesornost jemstva podrazumijeva sljedeće: 1.položaj jemca ne smije biti slabiji od položaja glavnog dužnika.to potraživanje sa svim sporednim pravima i jemstvima prelazi na jemca.podjemstvo.Ta 29 WWW.kad prestane glavna obaveza prestaje i jemstvo 5.Zakonska personalna suborgacija u potpunosti odgovara svrsi jemstva. 7.U skladu sa obavezama jemca razlikujemo nekoliko vrsta jemstva:obično ili supsidijarno.bilo od jemca. Ako jemac umjesto glavnog dužnika ispuni obavezu prema povjeriocu.oprost duga itd).Uz supsidijarnost.Ta svrha je obezbjeñivanje povjeriočevog potraživanja.Izuzetak od ovog su obaveze nastale na osnovu ugovora u privredi.jer čisto ličnu obavezu može ispuniti samo dužnik.solidarni jemac koji plati dug ima regresno pravo prema glavnom dužniku u cijelom iznosu obaveze.solidarno.nego o postojanju jemstva. Podjemstvo je takva vrsta jemstva gdje se treće lice(podjemac.postojanje obaveze jemca zavisi od obaveze glavnog dužnika.jemčev jemac)obavezuje povjeriocu da će mu ono izmiriti obavezu ukoliko to ne učini jemac.a ne solidarnom jemstvu.jemac supsidijarno.BH-PRAVNICI.ova forma služi za zaštitu dužnika od prebrzog i lakomislenog obvezivanja. Solidarno jemstvo je izuzetak.jamčiti se može i za uvjetnu i za buduću obavezu.a koje se odnose na glavni dug.prestanak.ali ne istog sadržaja. Čisto lične obaveze takoñer se mogu obezbjediti jemstvom.Meñutim.Glavni dužnik može jemcu istaći sve prigovore koje je jemac mogao istaći povjeriocu prilikom ispunjenja obaveze(nap.gdje se prezumira solidarno jemstvo.kad povjerilac ustupi trećem licu(cesionaru)svoje potraživanje koje on ima prema glavnom dužniku.smatra da se radi o običnom.WWW.jemčeva obaveza mora biti kvalitativna.a to je slučaj kad se jemac obavezao povjeriocu na neko poslovno nesposobno lice.COM formi onda je ništav.bez obzira na njen sadržaj.Tu bi se prije moglo reći da se radi o zasnivanju samostalne obaveze jemca.ostavljajući mu istovremeno odreñeni rok za ispunjenje obaveze. 2.obaveza jemca u potpunosti slijedi sudbinu obaveze glavnog dužnika(postojanje.Prema ZOO.povjerilac ne mora predhodno putem suda zahtijevati ispunjenje obaveze od glavnog dužnika.Razlika izmeñu solidarnog jemstva i solidarne odgovornosti dužnika je u sljedećem: 1obaveze solidarnih dužnika su nezavisne jedna od druge.Jemčeva obaveza može biti ista ili manja od obaveze dužnika.cesija).obim obaveze jemca ne može biti veći od obaveze glavnog dužnika 3.osim ako je drugačije dogovoreno.zastarjelost potraživanja.druga najvažnija osobina jemstva je akcesornost.Kad se radi o budućoj obavezi.Glavni dužnik odgovara na prvom mjestu.a ne pravilo.jemac odgovara kako za ispunjenje glavne obaveze.Jemčeva obaveza može biti ista ili manja od dužnikove obaveze.Ovde se radi o zakonskoj personalnoj suborgaciji.COM .pa tek onda od jemca naziva se supsidijarnost.Zbog toga jemac ima pravo povjeriocu isticati sve one prigovore koje bi mogao istaknuti i glavni dužnik.Dakle.u ovom slučaju se može jamčiti za eventualno nastalu štetu koja može nastati ako glavni dužnik ne ispuni obavezu.tako i troškova koje je povjerilac učinio u cilju naplate duga od glavnog dužnika.da bi zatražio ispunjenje obaveze od jemca.tj.a solidarni dužnik ima pravo samo na odgovarajući dio koji otpada na ostale solidarne dužnike.a može istovremeno od obojice.jer na jemca potraživanje preklazi ipso iure.sajemstvo i jemstvo za naknadu štete.a ne i treće lice.BH-PRAVNICI.ona mora biti odreñena.bez ikakvog dodatnog akta od strane povjerioca ili glavnog dužnika. 2.Ova karakteristika jemstva da se obaveza pokuša prvo namiriti od glavnog dužnika. Kod jemstva glavni dužnik i jemac nisu dužnici istog ranga.Zbog toga se ukoliko ništa nije izričito ugovoreno. Jemac od glavnog dužnika može zahtijevati samo onaj iznos koji je on(jemac)platio povjeriocu.

U tom slučaju kapara se javlja kao odustanica.ovlaštena strana može odustati od ugovora dok ne protekne rok odreñen za ispunjenje njene obaveze.odustanica Odustanica je pravo jedne ili obje ugovorne strane da plaćanjem odreñenog iznosa novca odustanu od glavnog ugovora. 3.povjerilac nema pravo zadržavanja na: 1.ona koja nije odgovorna za neizvršenje ugovora) Odustanica se od ugovorne kazne razlikuje u sljedećem: 1.pravo na odustanicu ima ona ugovorna strana u čiju korist je ona ustanovljena.COM lica nazivaju se sajemci i odgovaraju solidarno za obavezu glavnog dužnika.Tada povjerilac ne mora čekati dospjelost potraživanja da bi se poslužio pravom zadržavanja 2. 4. 30 WWW. Odustanica se od kapare razlikuje u sljedećem: 1.s tim da je dužan da o svojoj namjeri pravovremeno obavijesti dužnika.tada ona gubi kaparu. Pravo zadržavanja(pravo retencije)ima 2 funkcije: 1.povjerilac se može namiriti iz zadržane stvari istim postupkom kao založni povjerilac.a kapara se predaje drugoj ugovornoj strani 2.služi kao sredstvo prinude koje osigurava uredno ispunjenje obaveze od strane dužnika.tj.Najčešće se odreñuje posebnom klauzulom u glavnom ugovoru i to kao pravo jedne strane.Treće lice se ustvari obavezuje da će jemcu nadoknaditi onaj dio koji on ne bi mogao naplatiti od glavnog dužnika u regresnom postupku.BH-PRAVNICI.odnosno stvar koju povjerilac zadržava ne mora poticati iz istog obligacionog odnosa iz kojeg povjerilac ima potraživanje prema dužniku. Jemstvo za naknadu štete postoji onda kada se jedno lice obaveže jemcu da će mu nadoknaditi eventualnu štetu koju bi on(jemac)pretrpio zbog toga što je kao jemac platio glavni dug.a izuzetno i u slučaju da ga povjerilac oslobodi obaveze ili istekom roka ako je jemstvo zaključeno na odreñeni rok.BH-PRAVNICI.Izuzetak postoji u slučaju ako ako je dužnik postao nesposoban za plaćanje.odustanica se samo obećava i obično se ne daje.a ugovorna kazna se može kumulirati sa ispunjenjem ugovora.Kod ugovorne kazne povjerilac može tražiti i naknadu štete i ugovornu kaznu ako je kazna manja od prouzrokovane štete.služi kao sredstvo namirenja potraživanja iz zadržane stvari.Odustanica može biti ugovorena zajedno sa kaparom.ona mora vratiti kaparu u dvostrukom iznosu.odustanicom ovlaštena strana plaća odreñeni iznos novca i nije obavezna drugoj strani nadoknaditi štetu.legitimacije itd.pravo zadržavanja može se vršiti na pokretnoj ili nepokretnoj stvari koja mora imati odreñenu prometnu vrijednost 3.Ako odustane strana koja je primila kaparu.stvari koje se ne mogu izložiti prodaji 4.dok pravo na kaparu ima samo nevina strana(tj.ali tek pošto svoje potraživanje nije uspio naplatiti od glavnog dužnika.Povjerilac može tražiti ispunjenje obaveze od bilo kog sajemca ili od svih njih zajedno.WWW.COM .ali može biti ugovorena i kao pravo obje strane.potrebno je da se ispune odreñene pretpostavke: 1.odustanica se po pravilu ne može smanjiti. Od pravila zadržavanja postoje izuzeci.stvari koje su od dužnika oduzete protiv njegove volje 2.sve dok mu ne bude isplaćeno to potraživanje.stvar mora biti u posjedu povjerioca Koneksitet nije uvjet prava zadržavanja. Da bi se povjerilac mogao koristiti pravom zadržavanja. 2.punomoć.Ako dužnik ne ispuni svoju svoju obavezu. Jemstvo prestaje kad prestane i glavna obaveza.Ako odustane strana koja je dala kaparu.Povjerilac se iz zadržane stvari namiruje na isti način kao i založni povjerilac.povjeriočevo potraživanje mora biti dospjelo.odustanicom se zasniva pravo odustanka od ugovora. 2.a davanje kapare je znak da je ugovor zaključen 3.a ugovorna kazna može 3.plaćanjem odustanice raskida se ugovor.stvari koje su mu predate na čuvanje ili poslugu 3.Sajemstvo se razlikuje od solidarnog jemstva po tome što je obaveza sajemca supsidijarna u odnosu na obavezu glavnog dužnika.isprave. Ako rok za odustanak nije odreñen.pravo zadržavanja Pravo zadržavanja(ius retentionis)je pravo povjerioca da nakon dospjelosti potraživanja zadrži dužnikovu stvar koja je u njegovom posjedu.

ZOO reguliše samo one slučajeve kad nije pokrenut stečajni postupak.To se postiže ugovorom u korist trećeg lica.ali strana kojoj je činidba obećana ima pravo na naknadu štete od obećavaoca ukoliko treća osoba odbije izvršiti činidbu.pa i ono koje nema poslovnu sposobnost.Može se javiti pobijanje u stečaju i pobijanje van stečaja.COM . Svrha pobijanja izvan stečaja je namirenje jednog povjerioca i pravna radnja se samo prema 31 WWW.korisnik je ovlašten primiti.BH-PRAVNICI. Ugovorom u korist trećeg lica se jedna ugovorna strana(promitent ili obećavalac)obavezuje drugoj ugovornoj strani(promisar ili stipulant)da će izvršiti odreñenu radnju u korist trećeg lica(korisnik ili beneficijar).ali ne može uticati na oblik i sadržaj ugovora.Obećavalac ne odgovara za štetu ako se samo obavezao da će se zauzeti za trećeg za neku činidbu.jer on nije ugovorna strana.odnos promitenta i promisara.a koji proizilaze iz osnovnog pravnog posla.ali je on ovlašten odbiti prijem ispunjenja takvog ugovora.tj. Ugovor u korist trećeg lica može biti pravi i nepravi ugovor. TRINAESTA GLAVA UGOVOR U KORIST TREĆEG LICA .Pobijanje dužnikovih pravnih radnji regulisano je i ZOO.koji nastaje tako što jedna ugovorna strana obeća drugoj da će joj treća osoba izvršiti neku činidbu. Pobijanje dužnikovih pravnih radnji poznavalo je je rimsko pravo putem tužbe actio Pauliana. ČETRANAESTA GLAVA POBIJANJE DUŽNIKOVIH PRAVNIH RADNJI UVOD Da bi se dužniku onemogućilo otuñenje imovine i olakšala naplata povjeriočevih potraživanja. Nasuprot ugovoru u korist trećeg lica bio bi ugovor na štetu trećeg lica.njihova meñusobna prava i obaveze nastale na osnovu ugovora.Ova tužba se mogla podnijeti najkasnije u roku od 3 godine.promitent može prema korisniku isticati sve prigovore koje ima prema promisaru.Naš ZOO regulisao je samo pravi ugovor u korist trećeg lica.ali nije ovlašten tražiti prisilno ispunjenje obaveze.U tom slučaju se smatra da ugovor uopće nije ni zaključen.S druge strane.COM Pravo zadržavanja može prestati prestankom obaveze ili gubitkom posjeda na stvari koja je predmet zadržavanja.WWW.BH-PRAVNICI.Samo izuzetno.U pravilu ugovor proizvodi dejstvo izmeñu ugovornih strana.Na taj odnos promitent nema uticaja.Korisnik može biti bilo koje lice.odnos promisara i korisnika može biti različit.Naravno. 3. Kod nepravog ugovora u korist trećeg lica.Ovu tužbu mogao je podnijeti svaki povjerilac koji je oštećen dužnikovom pravnom radnjom i koji se ne može namiriti iz preostale dužnikove imovine. Kod pravog ugovora korisnik stiče pravo da od promitenta zahtijeva ispunjenje obaveze. Kod ugovora u korist trećeg lica postoje 3 meñusobna odnosa i to: 1. 2.Za valjanost ugovora ne zahtijeva se saglasnost korisnika.Ovakav ugovor ne obavezuje treću osobu.odnos promitenta i korisnika.ugovor može proizvesti odreñena dejstva i prema trećim licima.Da bi uspio s tužbom morao je dokazati namjeru dužnika i znanje trećeg lica(pribavioca)da dužnik preduzetom radnjom oštećuje povjerioca.povjerilac može pobijati pravne radnje dužnika preduzete na štetu povjerioca. ispunjenje obaveze u oba slučaja može tražiti promisar.u zavisnosti od motiva zbog kojih promisar ugovara neko pravo za korisnika.Korisnik ima pravo da zahtijeva ispunjenje ugovorne obaveze.

Drugi smatraju da pored trećeg lica treba tužiti i dužnika.a utvrñivanje potraživanja može biti upućeno samo dužniku.nepodnošenje žalbe i sl.Pobijanje se može vršiti tužbom ili prigovorom.porodična i kvazipaulijanska tužba.Singularni sljednici su ona lica na koja je treće lice(protivnik pobijanja)prenijelo stečenu korist.takve radnje moraju biti preduzete na štetu povjerioca.kad protivnik pobijanja traži od dužnika ispunjenje obaveze.faktičke radnje i dužnikova propuštanja.prije ili poslije dužnikove prave radnje.To treće lice zove se protivnik pobijanja.BH-PRAVNICI.To su one radnje kojima se umanjuje dužnikova imovina.Univerzalni su kod fizičkog lica njegovi nasljednici.jer u dijelu tužbenog zahtijeva postoji deklaracija o postojanju potraživanja.kulpozna.kad je protivnik pobijanja stekao starije i jače pravo na nekom predmetu koji se nalazi u dužnikovoj imovini.Ako se pobijanje vrši tužbom treće lice se javlja kao pasivno legitimirana strana.Posebni uvjeti su sadržani u 4 posebne paulijanske tužbe i to:dolazna.Potraživanje se smatra dospjelim od momenta kad povjerilac može tražiti njegovo izvršenje.Od pravnih poslova najčešće se javljaju teretni i dobročini ugovori. smanjuje se aktiva ili povećava pasiva.Kao dužnikove pravne radnje koje se mogu pobijati javljaju se pravni poslovi.i zahtijeva da se taj predmet izuzme od izvšenja.Povjerilac će najčešće tužbom pobijati radnje dužnika.WWW. i to samo do iznosa koji je potreban za namirenje njegovog potraživanja.a njegov zahtjev je usmjeren protiv trećeg lica s kojim je dužnik poduzeo osporavanu radnju.pravna radnja dužnika na štetu povjerioca Da bi povjerilac mogao pobijati pravne radnje dužnika.a istovremeno dužnik je obavezan ispuniti dužnu činidbu.a da dužnika ne treba tužiti jer je insolventan.Treća lica su:univerzalni i singularni pravni sljednici protivnika pobijanja. Povjerilac koji vrši pobijanje zove se pobijač.U našem pravu povjerilac ima pravo pobijanja bez obzira da li je njegovo potraživanje nastalo prije ili poslije pobijane radnje.a povjerilac prigovorom pobija to traženje 2.neprijavljivanje potraživanja u stečajnu masu. 32 WWW.a povjerilac ističe prigovor protivniku pobijanja da je on to pravo stekao dužnikovom pravnom radnjom koja podliježe pobijanju UVJETI POBIJANJA Za uspješno pobijanje dužnikovih pravnih radnji potrebno je da se ispune opći i posebni uvjeti:Opći uvjeti su dospjelost povjeriočevog potraživanja i pravna radnja dužnika preduzeta na štetu povjerioca..a pravna radnja se u potpunosti poništava i vrijednost raspolaganja se u cjelosti vraća u stečajnu masu.BH-PRAVNICI.Prema ZOO svaki povjerilac koji ima dospjelo potraživanje može pobijati dužnikove pravne radnje i to bez obzira kad je nastalo njegovo potraživanje. Ako je treće lice u ulozi tužene strane sporno je treba li biti i dužnik? Jedni smatraju da se kao tužena strana može javiti samo treće lice.opći uvjeti pobijanja a. Pobijanje u stečaju se vrši da bi se namirili svi povjerioci.Povjerilac može pobijati samo one radnje koje su učinjene na njegovu štetu.Ovde su moguće 2 situacije: 1. Pobijanje dužnikovih radnji može se vršiti i prigovorom.dospjelost potraživanja Prema ZOO da bi povjerilac mogao pobijati pravne radnje dužnika potrebno je da je njegovo potraživanje dospjelo.tj.što je i smisao pobijanja.COM . 1.COM njemu proglašava nevažećom.a od dužnikovih propuštanja imamo:neisticanje prigovora zastarijelosti. b.a univerzalni kod pravnog lica su pravni subjekti koji su preuzeli prava i obaveze lica koje je prestalo postojati. ZOO je odstupio od izvršnosti potraživanja kako bi poboljšao položaj povjerioca.jer je na njega prešla imovinska korist dužnikovom pravnom radnjom. ZOO je pored izvršnosti potraživanja odstupio od još jednog pravila i zakona iz 1931" zakona o pobijanju pravnih radnji djela izvan stečaja".Drugo mišljenje je ispravnije. Pobijanje dužnikovih pravnih radnji je institut obligacionog prava putem kojeg svaki povjerilac dospjelog potraživanja može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je preduzeta na štetu povjerioca.Ne mogu se pobijati dužnikove radnje kojima je on propustio da poveća svoju imovinu.

ali je mogao znati da je upotrijebio pažnju dobrog domaćina.Povjerilac ovu tužbu može podnijeti u roku od 1 godine od preduzete pravne radnje. Drugi uvijet se tiče subjektivnog elementa protivnika pobijanja..ili prema dolaznim ili prema kulpoznim elementima ili kombinacijom ovih elemenata. d.a dužnik mora biti insolventan. Mora se raditi o teretnom raspolaganju.posebni uvjeti pobijanja Pored općih za pobijanje dužnikovih pravnih radnji mora se ispuniti i jedan od posebnih uvjeta.nagradni darovi.tako da nije u mogućnosti ispuniti svoje obaveze. trećeg lica.porodična paulijanska tužba(actio pauliana familarija) Kad dužnik poduzme pravnu radnju u korist svog bračnog partnera ili nekog člana bliže familije takva radnja je preduzeta na štetu povjerioca ako nema dovoljno druge imovine iz koje bi se mogao namiriti. Oštećenje je uvijek individualno i vezano je za tačno odreñenog povjerioca.socijalne..Za uspjeh ove tužbe potrebno je da je protivnik pobijanja dužnikovu imovinu stekao teretnim raspolaganjem.jer on ne mora znati da preduzetim radnjama dužnik oštećuje povjerioce.tada se pretpostavlja da i on i treće lice znaju da se tim radnjama nanosi šteta.Ako povjerilac želi naplatiti više svojih potraživanja mora podnijeti onoliko tužbi koliko ima posebnih potraživanja.Tuženi ne može dokazati suprotno.Povjerioci ne mogu pobijati 3 posebna vida poklona zaključena izmeñu dužnika(poklonodavca)i trećeg lica(poklonoprimca).oprost duga itd.i povjeriocu omogućio alternativno korištenje svog prava.porodične i druge dužnosti. b.kvazipaulijanska tužba Ovom tužbom se pobijaju besplatna raspolaganja dužnika na štetu povjerioca. 2.WWW. Ova se tužba podiže u roku od 3 godine od poduzimanja pravne radnje. roditelji zastupaju dijete)svijest o nanošenju štete povjeriocima mora postojati kod zastupnika.Teret dokazivanja je na protivniku pobijanja koji mora dokazati da niti on .COM .I trećem licu mora biti poznata namjera dužnika da ošteti povjerioca.Ako dužnik besplatnim raspolaganjem dovodi sebe u insolventno stanje.S tim u vezi imamo sljedeće tužbe: a.Moramo razlikovati da li se pobija teretno ili besplatno raspolaganje.Ova raspolaganja se ne mogu pobijati zbog toga što dužnik ovim izvršava odreñene moralne.Kad je potraživanje dospjelo.odnosno privrednika.kulpozna paulijanska tužba(actio pauliana culposa) Za podizanje ove tužbe potrebno je da se ispune odreñeni uvijeti.Protivniku pobijanja mora biti poznato da dužnik svojim raspolaganjem nanosi štetu povjeriocima.nego samo da mu je to moglo biti poznato.COM Da bi postojalo oštećenje povjerioca njegovo potraživanje mora biti dospjelo.Teretno raspolaganje može biti preduzeto od strane dužnika ili njegovog zastupnika.Ako se radi o zakonskom zastupanju (nap.Prije svega mora se raditi o teretnom raspolaganju dužnika na štetu povjerioca. Povjerilac mora dokazati da je dužnik besplatno raspolagao svojom imovinom i tužbu može podići u roku od 3 godine.BH-PRAVNICI.I kod njega mora postojati obična nepažnja. c.BH-PRAVNICI.zatim da je raspolaganje učinjeno u korist dužnikovog bračnog druga ili srodnika po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj do 4 stepena ili po tazbini do istog stepena.Rok za podizanje ove tužbe je 1 godinu od dana kada je preduzeta pobijana radnja.Time je ZOO poboljšao položaj povjerioca prema latinskoj tužbi(francusko pravo)ali i u odnosu na germansku varijantu paulijanske tužbe(njemačko i austrijsko pravo).dolazna paulijanska tužba(actio pauliana dolosa) Ova se tužba podiže kad je dužnik svjesno preduzeo pravnu radnju da njome nanese štetu povjeriocu.niti dužnik nisu znali niti su mogli znati da se u vrijeme raspolaganja nanosi šteta povjeriocu.Ova pretpostavka je neoboriva i protivnik pobijanja ne može dokazati suprotno.i darovi učinjeni iz zahvalnosti.Koji pokloni su srazmjerni materijalnim mogućnostima dužnika faktičko je pitanje i sud ocjenjuje to po slobodnoj procjeni..(ako dužnik sa njima poduzima pravne radnje)naziva "sumnjiva porodica".Pod besplatnim raspolaganjem se podrazumijeva:ugovor o poklonu.a to su:uobičajeni prigodni darovi. Zakon bliže članove dužnikove imovine.zatim da dužnik nije znao da u vrijeme raspolaganja nanosi štetu povjeriocima.tj.odricanje od nasljedstva. 33 WWW.ZOO je pravila o dolaznoj i kulpoznoj tužbi regulisao u jednoj odredbi.a dužnik insolventan zakonska pretpostavka je da je dužnikovo raspolaganje usmjereno na oštećenje povjerioca.

Na ništavost se mogu pozvati sva zainteresovana lica. Postavlja se pitanje kakav je pravni položaj trećeg lica koje je na osnovu valjanog pravnog posla steklo stvar koja je predhodno bila predmet ništavog ugovora?Nap.niti je prema okolnostima slučaja mogla znati za postojanje uzroka ništavosti.Iz istih razloga sud može odrediti da druga strana preda općini ono što je primila na osnovu zabranjenog ugovora. Jednogodi&amp.Izuzetak od potpune restitucije regulisan je ZOO na način da sud može odbiti zahtjev za vračanjem onoga što je dala nesavjesna strana.nedopuštenost predmeta obaveze. NIŠTAVI UGOVORI Ništavi su oni ugovori koji su protivni ustavnom ureñenju.tako što će istaći prigovor ništavosti ili tražiti povrat onoga što je dato suprotnoj strani.Pobijati ugovor može samo ugovorna strana.Savjesnom se smatra ona strana koja nije znala.nedopuštenost osnove.dovoljno je da se zainteresovano lice pozove na ništavost.ta radnja ne proizvodi samo dejstvo prema povjeriocu i samo do iznosa koji je potreban za njegovo namirenje.Ugovor može biti nevažeći i u slučaju mana volje ugovornih strana.nji rokovi kod paulijanskih tužbi su prekluzivni.nepostojanje forme-ako je ona propisana.nesporazum prilikom izjave volje.a sud pazi po službenoj dužnosti.Kod ništavosti se smatra da ugovor nije ni nastao. Naš ZOO ne poznaje kategoriju nepostojećih ugovora. Pravne posljedice ništavog ugovora prvenstveno se očituju u tome što svaka ugovorna strana mora drugoj strani vratiti sve ono što je primila na osnovu ništavog ugovora(potpuna restitucija).a prema svim drugim ta radnja proizvodi pravno dejstvo.Ako strana koja se poziva na pobojnost ugovora uspije sa svojim zahtjevom. Pobijanje dužnikovih radnji ima sličnosti.A proda bicikl B-u.zatim B 34 WWW.i to samo prema konkretnom povjeriocu.S druge strane ako pobijač uspije sa pobijanjem dužnikovih pravnih radnji.Pojedini autori ovoj kategoriji pridružuju i kategoriju "nepostojećih" ugovora kojima nedostaje jedan od elemenata bez kojih ugovor ne može nastati.U skladu s tim.ako je ta strana svojim ponašanjem dovela do ništavosti ugovora..a sud na ništavost pazi po službenoj dužnosti.Na prekluzivne rokove se ne primjenjuju pravila o zastoju ili prekidu zastarijevanja.WWW.Osim ovih ZOO propisuje i druge razloge ništavosti i to:poslovna nesposobnost stranaka.Dakle nije potrebno podizanje posebne tužbe.COM .nemogućnost predmeta obaveze.dopuštenost osnove.U tom slučaju dolazi do zakonske personalne suborgacije i na protivnika pobijanja prelazi povjeriočevo pravo.valjanost predmeta.BH-PRAVNICI.ponekad može biti sporno da li izmeñu samih ugovornih strana postoje razlozi ništavosti ili ne. ZOO podjelu nevažećih ugovora vrši na ništave i pobojne.Po isteku tih rokova povjerilac gubi pravo podnošenja tužbe.BH-PRAVNICI.a na pobijanje dužnikovih pravnih radnji ima pravo dužnikov povjerilac koji nije učestvovao u pravnom odnosu koji se pobija. Pored restitucije.Protivnik pobijanja može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obavezu.pri čemu bi odluka suda imala samo deklaratorni(a ne konstitutivni karakter).Pozivanje na ništavost ne zastarijeva(nema konvalidacije).U tom slučaju da bi zainteresovno lice moglo podići tužbu za utvrñenje.a ponekad se traži i odreñena forma.Meñutim.ali i razlika u odnosu na pobojnost ugovora.COM DEJSTVO POBIJANJA Pobijanje dužnikovih pravnih radnji djeluje relativno.taj ugovor ne proizvodi pravno dejstvo uopće i prema svim licima.njihovu poslovnu sposobnost. PETNAESTA GLAVA NEVAŽNOST UGOVORA Da bi ugovor bio valjan potrebno je da se ispune odreñeni uvjeti vezani za saglasnost volja ugovarača.prisilnim propisima ili moralu društva.savjesna strana ima pravo i na naknadu štete.nepostojanje osnove. Strane ne mogu ugovorom skraćivati ili produživati zakonom odreñen zastarni rok.scaron.

mane volje(zabluda.Ovdje se pretpostavlja da je ta osoba znala za mogućnost pobijanja.odnosno od prestanka prinude.da se odriče prava pobijati ugovor.Rokovi su prekluzivni.BH-PRAVNICI.Pobojan ugovor proizvodi pravna dejstva sve dotle dok ne bude poništen.Ako se pozvana strana ne izjasni u ugovorenom roku.nasljednici(univerzalni sukcesori)gore navedenih lica Subjektivni rok za podnošenje zahtjeva za poništenje pobojnog ugovora je 1 godina od dana saznanja za pobojnost.moraju se ispuniti dodatni uvjeti: 1.Kao razlozi pobojnosti u zakonu su navedeni:ograničena poslovna sposobnost ugovarača.Konvalidacija može biti izričita i prećutna. Zbog sigurnosti pravnog prometa drugoj ugovornoj strani data je mogućnost da i ona sama traži izjašnjenje od svog sugovarača da li ostaje pri ugovoru ili ne.sticanje prava vlasništva od nevlasnika.i to od njegovog zaključenja(ex tunc).ugovarač koji je prekomjerno oštećen 4. zbog prevare)ona je obavezna drugoj ugovornoj strani nadoknaditi štetu i to pozitivni i negativni ugovorni interes.i to sa retroaktivnim dejstvom.Pozitivni ugovorni interes je izgubljena korist koju bi druga strana ostvarila da je došlo do ispunjenja ugovora.posljedica može biti i pravo na naknadu štete.Ovo je jedan od načina orginiranog sticanja vlasništva na pokretnim stvarima Djelimična ništavost Ništavost jedne odredbe ne mora značiti i ništavost cijelog ugovora.COM proda bicikl C-u.prekomjerno oštećenje.Da bi ugovor mogao opstati i pored neke ništave odredbe.Uz restituciju primljenog.Izričita pretpostavlja jednostranu izjavu lica u čiju korist je pobojnost ustanovljena.ugovarač može zahtjevati poništenje ugovora koji je zaključio zbog svoje ograničene poslovne sposobnosti.dajući mu pritom rok za izjašnjenje koji ne može biti kraći od 30 dana.ta odluka neće imati deklaratoran.u roku od tri mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti.ali se mogu poništiti na zahtjev zainteresovanih lica. Izuzeci od navedenih rokova postoje kod ugovora pobojnih zbog ograničene poslovne sposobnosti jednog od ugovarača i kod prekomjernog oštećenja.a objektivni je 3 godine od dana sklapanja ugovora.prijetnja.da ta odredba nije bila uvjet zaključenja ugovora 3.a bez odobrenja zakonskog zastupnika. Protekom odreñenog vremena ugovor će konvalidirati.BH-PRAVNICI. 35 WWW.Negativni ugovorni interes je šteta koju je pretrpila ugovorna strana postupajući u uvjerenju da je ugovor valjan. Od navedenog pravila postoje izuzeci ustanovljeni zbog sigurnosti pravnog prometa: 1.Kod prekomjernog oštećenja postoji samo objektivni rok od 1 godine od dana zaključenja ugovora.Ako je jedna ugovorna strana kriva za pobojnost ugovora(nap.ugovarač koji je u zabludi.ili samo to lice kad postane potpuno poslovno sposoban 2.Naime.da ništava odredba nije bila odlučujuća pobuda za zaključenje ugovora Pitanje da li će ugovor opstati faktičke je prirode o kome sud odlučuje u konkretnom slučaju.Tom presudom se ugovor poništava. POBOJNI UGOVORI Pobojni(relativno ništavi)ugovori proizvode pravna dejstva.pravne radnje dužnika na štetu povjerioca Za poništenje pobojnog ugovora ovlaštena je samo ona strana u čiju korist je pobojnost ustanovljena.povjerilac koji je oštećen dužnikovim pravnim radnjama 5.smatra se da je ugovor poništen.U slučaju donošenja sudske odluke.Pitanje je da li C može zadržati bicikl ako se naknadno ustanovi da je ugovor izmeñu A i B ništav? Dosljednom primjenom principa da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima moglo bi se zaključiti da treći(C)od svog sugovarača ne može steći nikakva prava.dok je druga strana istovremeno znala ili je morala znati za postojanje razloga koji dovode do pobojnosti ugovora.WWW.zakonski zastupnik ograničeno poslovno sposobnog lica.a eventualno dato izjašnjenje je konačno i ne može se naknadno mjenjati.Prećutna konvalidacija je situacija kad osoba u čiju korist je pobojnost ustanovljena ispuni ugovor(u potpunosti ili djelimično). Pravne posljedice pobojnog ugovora su takve da ugovor prestaje važiti.prinuñen ili prevaren(ako se ugovor pobija zbog mana volje) 3.prevara).da se ne radi o bitnoj odredbi ugovora 2.već konstitutivan karakter.te bi A nakon poništenja svog ugovora mogao tužbom zahtjevati povrat stvari od novog sticaoca.COM . Poništenje mogu zahtjevati sljedeća lica: 1.kad se na strani sticaoca ispune uvjeti za sticanje prava vlasništva po osnovu dospjelosti 2.ali je od toga dobrovoljno odustala putem ispunjenja.

već o posebnom.Ispunjenje obaveze može tražiti samo strana koja je svoju obavezu već ispunila ili je spremna da ispuni.da je povjerilac obavijestio dužnika o raskidanju ugovora 36 WWW. Ako ugovarači nisu uopće ispunili svoje obaveze.Prema toj klauzuli prodavac je imao pravo raskinuti ugovor ako mu kupac na vrijeme ne isplati cijenu.da je zakonom drugačije propisano 2.ništav ugovor je od početka bez pravnog dejstva. RASKID UGOVORA Raskid ugovora je jedan od načina prestanka ugovora.ali se taj nedostatak može otkloniti 2.da druga ugovorna strana svojom krivicom nije ispunila obavezu ni u naknadno ostavljenom roku 2.Raskid može biti sporazumni i jednostrani. Da bi jedna ugovorna strana imala pravo na jednostrani raskid ugovora.kod kojih je odreñivanje retroaktivnog dejstva suprotno prirodi ovih ugovora.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI.ZOO u načelu dozvoljava da se i neformalni i formalni ugovori mogu raskinuti neformalnim sporazumom ugovarača.na ništavost se mogu pozvati sva zainteresovana lica.U slučaju zakašnjenja kod dvostranih ugovora povjerilac koji želi raskinuti ugovor mora dužniku ostaviti primjereni rok za ispunjenje.raskid ugovora zbog neispunjenja Kad jedna ugovorna strana ne ispuni svoju obavezu. SPORAZUMNI RASKID Sporazumni raskid je novi ugovor.Ovakva klauzula data je samo prodavcu.COM Sličnosti i razlike izmeñu ništavih i pobojnih ugovora su sljedeće: 1.a na pobojnost ne 5.WWW. JENOSTRANI RASKID UGOVORA Važeći propisi omogućavaju ugovornim stranama da svojim ugovorom regulišu i jednostrani raskid ugovora.a pobojan može 4.kojim se ugovara prestanak važenja do tada punovažnog ugovora.na pobojnost samo ona lica u čiju je korist pobojnost ustanovljena 3.ništav ugovor ne može konvalidirati.zaključen izmeñu istih ugovarača. Rimsko pravo nije dopuštalo jednostrani raskid ugovora.Raskid se razlikuje od poništenja. Tipični primjeri jednostranog raskida ugovora su odustanica i kapara kao odustanica. Prije donošenja ZOO važila su pravila po kojima se ugovor nije mogao raskinuti zato što jedna ugovorna strana ne ispuni svoju obavezu.novom ugovoru.a ne i drugoj ugovornoj strani.Raskinuti se može samo valjano zaključen ugovor.uz 2 izuzetka: 1.ugovarači će sporazumno odrediti sudbinu dotad ispunjenog dijela ugovora.pravo pozivanja na ništavost ne zastarijeva.Samo se putem suda moglo tražiti izvršavanje obaveze.a kod pobojnog konstitutivan karakter 6. 1.potrebni su sljedeći uvjeti: 1.pravne posljedice sporazumnog raskida su takve da se uzima kao da ugovor uopće nije ni nastao.a razlozi za poništenje postoje prije zaključenja ugovora.dok pobojan sadrži nedostatak. Kad je u pitanju forma.Kasnije je data mogućnost ugovaračima da kod ugovora u kupoprodaji ugovore specijalnu klauzulu tzv"lex commissoria".COM .jer je smatralo da je ugovor zakon za ugovorne strane.U suprotnom se ne radi o ugovoru o raskidu.a pobojnost se može isticati samo u zakonom predviñenim rokovima.Ako su obaveze djelimično ispunjene.Izuzetak od ovog načela su trajni ugovori.Oni se u načelu mogu sporazumijeti i da raskid djeluje retroaktivno.sudska odluka kod ništavog ugovora ima deklaratoran.kad cilj zbog kojeg je propisana forma ugovora zahtjeva i za raskid ugovora istu formu Bitno je napomenuti da raskid ugovora djeluje samo izmeñu ugovarača.Do sporazumnog raskida može doći samo ako ugovarači u potpunosti nisu ispunili svoje obaveze.Razlozi za raskid ugovora nastaju nakon zaključenja ugovora.odnosno njime se ne može dirati u stečena prava savjesnih trećih lica.na ništavost sud pazi po službenoj dužnosti.Najčešći razlog za jednostrani raskid ugovora je neispunjenje ugovornih obaveza.druga može zahtjevati ispunjenje ili pod odreñenim uvjetima raskinuti ugovor.

a ako je naturalna restitucija nemoguća onda se daje novčana protuvrijednost. b.Neispunjenje obaveze može biti potpuno ili djelimično.COM .jer se ta obaveza ne može naknadno izvršiti).Kod fiksnih rokova krivica dužnika nije važna.u kojem je sticatelj dužnik.krivica dužnika Krivica dužnika se prezumira čim on zakasni sa ispunjenjem obaveze.WWW.BH-PRAVNICI. d. fiksni rokovi ili fiksni pravni poslovi kod kojih ispunjenje obaveze u odreñenom roku predstavlja bitan sastojak ugovora.obavještenje dužnika Kad želi raskinuti ugovor povjerilac mora obavijstiti dužnika.Izuzetak su trajni ugovori čije ispunjenje je već započeto.osoba naruči taxi u 10h.već se on odreñuje u svakom konkretnom slučaju.Dovoljno je da dužnik svoju obavezu nije izvršio na vrijeme.a može biti fiksan i po samoj prirodi ugovora(nap. 2.U rimskom pravu sticanje bez osnova(bezrazložno obogaćenje) postojalo je kada se u imovini jednog lica nañu tuñe stvari na osnovu nepostojećih ili ništavih pravnih poslova.da bi stigla na stanicu u 11h.U odreñenim slučajevima povjerilac nije obavezan dužniku ostaviti naknadni rok.Tipičan primjer je ugovor o zakupu.Radi se o jednostranoj izjavi volje.Pored prava na raskid povjerilac ima pravo od dužnika zahtjevati naknadu štete.BH-PRAVNICI. Sticanje bez osnova postoji kad dio imovine jednog lica na bilo koji način preñe u imovinu drugog lica. DVADESETA GLAVA STICANJE BEZ OSNOVA(condictio sine causa) POJAM Može se desiti da prelaz imovine jednog na drugo lice bude izvršen.Sticanje bez osnova javlja se kao jedan od izvora vanugovornog nastanka obligacije. 2.a taxi doñe u 11 i 15) 3.kad se ugovori fotografisanje svadbe.COM a.gdje dejstvo raskida nastupa od momenta raskidanja(ex nunc).U takvoj situaciji ugovor će prestati zbog naknadne nemogućnosti izvršenja.nedolazak fotografa u tačno vrijeme predstavlja povredu fiksnog roka.ako iz dužnikovog držanja jasno proizilazi da on svoju obavezu neće izvršiti ni u naknadnom roku.Radi se o oborivoj pretpostavci i dužnik može dokazati da je neispunjenje posljedica slučaja ili više sile.u zavisnosti od svih okolnosti i načina na koji dužnik treba ispuniti svoju obavezu. Sticanje bez osnova je relativno star institut kojeg je poznavalo i rimsko pravo.tzv.kao bitan sastojak ugovora može biti odreñen izričitim sporazumom strana.a da za to nema pravnog osnova.pravna dejstva raskida Raskid u pravilu ima retroaktivno dejstvo(ex tunc)što podrazumijeva povrat u prijašnje stanje.a kod djelimičnog se u svakom konkretnom slučaju mora ispitati da li to djelimično ispunjenje odgovara očekivanjima ugovornih strana zbog kojih su i zaključile ugovor. 37 WWW.Fiksni rok.neispunjenje obaveze Kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu.Povjerilac je obavezan dužnika bez odlaganja obavijestiti o raskidu.pa je to lice obavezno vratiti te stvari.ugovori kod kojih se iz prirode posla i cilja ugovora jasno zaključuje da ispunjenje obaveze nakon ugovorenog roka više nije u interesu povjerioca(nap.Naš ZOO prihvata vansudski način raskida ugovora.koju je prema ugovoru bila dužna ispuniti.Ugovor se ne može raskinuti ako dužnik nije ispunio samo neznatni dio ugovorne obaveze.tada druga strana ima pravo raskinuti ugovor.koja dužniku može biti saopštena usmeno ili pismeno.naknadni rok Zakon ne odreñuje trajanje tog roka.a taj prelaz nema osnov u pravnom poslu.Tako nastaje obligacionopravni odnos koji djeluje inter partes. c.sudskoj odluci ili zakonu.Kod potpunog neispunjenja situacija je jasna.Restitucija se vrši u naturi.a to su: 1.a lice čiji je dio imovine prešao u imovinu stjecatelja povjerilac.

Pored ovih. Naš ZOO predviña jedinstvenu instituciju za sticanje bez osnova.Obaveza vraćanja stečenog mogla se zahtijevati samo apstraktnim tužbama-kondicijama.Rimsko pravo je poznavalo više slučajeva bezrazložnog obogaćenja i to:plaćanje nedugovanog.Posebni slučajevi sticanja bez osnova se odnose na upotrebu tuñe stvari u svoju korist ili tuñu korist.te u uštedi izdataka. 4.a kod obligacionih često se radi o sticanju odreñenog potraživanja..uzročna veza izmeñu obogaćenja i osiromašenja izmeñu uvećanja imovine na jednoj i njenog umanjenja na drugoj strani mora postojati uzročnoposljedična veza(kauzalitet).Osiromašeni se nije mogao pozvati na vlasničku tužbu.Te pretpostavke mora dokazati povjerilac koji podiže apstraktnu tužbu.COM Vraćanje se nije moglo zahtjevati na temelju ugovora.ali je situacija komplikovana kada činidbu umjesto dužnika izvrši treće lice.jer je vlasništvo prešlo na drugo lice(sticaoca).Da bi postojalo sticanje bez osnova potrebno je da postoji uzročna (kauzalna)veza izmeñu obogaćenja i osiromašenja.Osiromašeni je ono lice iz čije je imovine neki dio prešo u imovinu drugog lica.smanjivanje imovine Druga je pretpostavka da je došlo do umanjenja imovine na strani osiromašenog lica.jer je obogaćeni stekao stvar ili drugu imovinsku korist bez pravnog osnova.gdje je treći svjestan da plaća tuñi dug.To znači da se uvećanje imovine jednog lica ostvaruje na teret drugog lica.rimsko pravo je poznavalo i verzijske tužbe.tada nema primjene sticanja bez osnova.To je čest slučaj kod asignacije kada je plaćanje izvršeno usljed zablude o postojanju odnosa pokrića.Ova tužba se mogla podići u slučaju kad je jedno lice(obogaćeni)iskoristio tuñu stvar(osiromašenog)bez pravnog osnova.sticanje s obzirom na osnov koji je kasnije otpao.jer istog ili nema ili nije valjan. Lahko je utvrditi ko je osiromašeni.ali se ne mogu primjeniti pravila o poslodovstvu bez naloga. PRETPOSTAVKE STICANJA BEZ OSNOVA Subjekti obligacije kod sticanja bez osnova su osiromašeni o obogaćeni.a nastaje kao posljedica nekog izdatka ili nesticanja imovine na strani osiromašenog.a obogaćeni je to drugo lice čija se imovina povećala bez pravnog osnova.sticanje s obzirom na osnov koji se nije ostvario.To se naziva obogaćenje.Povećanje se može desiti i na strani osiromašenog.a na štetu drugog lica.Najčešći vid obogaćenja je sticanje stvarnih i obligacionih prava.ako postoji valjani osnov prelaza imovine pravnim putem.Umanjenje imovine postoji i kada jedno lice koristi pravo koje pripada drugom licu ili neosnovano pribavlja plodove tuñe stvari..te izdatak za drugog.COM .Osiromašeni se javlja kao povjerilac.BH-PRAVNICI.Da bi se zasnovao obligacioni odnos izmeñu osiromašenog i obogaćenog moraju se ispuniti odreñene pretpostavke.a pominju se i posebni slučajevi sticanja bez osnova.Obligacije iz sticanja bez osnova su slične obligacijama iz odgovornosti za naknadu štete.a obogaćeni kao dužnik.a tužbeni zahtijev se temelji na faktu prelaza njegove imovine u imovinu tuženog.WWW. 2.Ako nema kauzaliteta tužuilac neće uspjeti sa tužbom po osnovu sticanja bez osnova.Kauzalitet ne postoji ni kod cesije.nepostojanje punovažnog pravnog osnova svako sticanje imovine mora imati valjan pravni osnov.zatim kod plaćanja tuñeg duga.Tipičan primjer stvarnog prava bilo bi sticanje prava vlasništva.pravnom poslu.Sticanje imovine može biti zasnovano na zakonu.Ovo se naziva osiromašenje.sudskoj odluci.sticanje bez osnova u slučaju kad je nešto primljeno protivno moralu ili dobrim običajima.BH-PRAVNICI.a ko obogaćeni.Nasuprot tome. Danas je u svim zakonodavstvima predviñena mogućnost nastanka obligacije zbog neosnovanog pomjeranja imovine u korist jednog. 1. 3.Kod nepostojanja pravnog osnova imamo nekoliko situacija: 38 WWW.Osnova je punovažan pravni odnos po kojem je jedno lice ovlašteno sticati imovinska prava i obaveze.Povećanje imovine može nastupiti i kroz neosnovano smanjivanje pasive.Izmakla dobit se ostvaruje po pravilima koja važe za naknadu štete.povećanje imovine Prvo mora nastupiti povećanje imovine na strani obogaćenog.a u korist obogaćenog.

BH-PRAVNICI.upotreba stvari u tuñu korist Ako neka osoba upotrijebi svoju ili tuñu stvar u korist trećeg lica.Sa zabludom je izjednačena prijetnja i prevara.ali uz ispunjenje sljedećih uvjeta: 1.Postoji u 3 slučaja: 1.u slučajevima kada se osnov nije ostvario 4.WWW.te da su ove činidbe bile uslovljene očekivanim uspjehom.Ta zabluda može biti zabluda o pravu i zabluda o činjenicama.Pritom mora voditi računa koja strana ima pravo na izbor alternativne obaveze.plaćanje neduga Plaćanje nedugovanog znači izvršavanje bilo koje radnje koja ima svrhu ispunjenja obaveze.kada je osnov na početku postojao. 2.ima pravo na povrat svega što je dao preko ispunjenja jedne alternativne obaveze.uz obavezu zakupoprimca da na početku godine isplati cjelokupnu godišnju zakupninu. Ako osiromašeni ispuni 2 ili više alternativnih obligacija.da protivčinidba nije izvršena.ali je poslije toga zbog zablude ugovor poništen.kad jedno lice u zabludi ili neznanju isplati odreñeni iznos ili preda odreñenu stvar dugom licu.Ovdje je bitno utvrditi da li osiromašeni namjerno upotrijebio stvar u korist trećeg lica ili ne.da je jedna strana izvršila svoju činidbu očekujući protivčinidbu 2. 3.kad osiromašeni 2 puta plaća isti dug U svim ovim situacijama osiromašeni ima pravo tražiti vraćanje onoga što je neosnovano platio.dvije strane su zaključile ugovor o zakupu.te bi istu bio dužan vratiti. 5. Dakle do sticanja bez osnova može doći i radnjom obogaćenog i osiromašenog.radi se o neosnovanom obogaćenju.Ako bi se takav ugovor raskinuo nakon 6 mjeseci.ako povrat nije izvodljiv.Lice koje ispuni naturalnu obligaciju ne može tražiti povrat plaćenog 3.sticanje s obzirom na osnov koji je kasnije otpao Ova obaveza postoji ukoliko je u vrijeme ispunjenja obaveze postojao pravni osnov.upotreba tuñe stvari u svoju korist 39 WWW.Lice koje zna da plaća nepostojeći dug ne može tražiti povrat po pravilima sticanja bez osnova.COM .Dakle. 2.a ako je stvar upotrijebio namjerno o poslovovstvu bez naloga.osiromašeni mora dokazati da je platio nepostojeći dug.Nap.osiromašeni mora biti u zabludi.a pravni osnov takvog davanja uopće ne postoji.a da je druga strana to primila kao isplatu dugovanog.Ako je stvar nenamjerno upotrijebio.zakupodavac bi se neosnovano obogatio za zakupninu koju je naplatio za preostalih 6 mjeseci.sticanje s obzirom na osnov koji se kasnije nije ostvario Ovo je slučaj kada je jedno lice(osiromašeni)dalo drugom licu(obogaćenom)odreñenu stvar ili izvršilo odreñenu činidbu u nadi da će druga strana izvršiti protivčinidbu.BH-PRAVNICI. 4.kada osnov nije postojao od početka 2.da je osiromašeni odreñenu činidbu izvršio u namjeri da ispuni neku svoju predstojeću obavezu.kad jedno lice(osiromašeni plaća tuñi dug u uvjerenju da plaća vlastiti dug.tako da pogrešno smatra da je dužan platiti dug. 2.ali je kasnije otpao 3.moraju se ispuniti 2 uvjeta: 1.Na povrat plaćenog nema pravo ni lice koje ispuni neku moralnu obavezu.mada u stvarnosti nije.COM 1.na strani tog trećeg lica postoji neosnovano obogaćenje.Treći je dužan vratiti stvar ili nadoknaditi vrijednost. VRSTE STICANJA BEZ OSNOVA 1. 3.ali i trećeg lica.kada je ugovorna obaveza ispunjena.pogrešno smatrajući da ih treba ispuniti kumulativno.koji je naknadno otpao.da je očekivana protivčinidba izostala Osiromašeni mora dokazati da je činidba izvršena.

Ponekad se kod upotrebe tuñe stvari u svoju korist može raditi i o prouzrokovanju štete.izdatak za drugog Izadatak za drugog postoji u onim slučajevima kad jedno lice ispuni tuñu obavezu.COM Ako jedno lice upotrijebi tuñu stvar u svoju korist. ZASTARIJELOST KONDIKCIJSKOG ZAHTIJEVA ZOO nema posebna pravila o zastarijelosti potraživanja iz sticanja bez osnova.a nesavjesni od dana sticanja.Naturalna restitucija znači da je obogaćeni dužan vratiti predmet.a za korisne mu pripada naknada samo do iznosa koji predstavlja uvećanje vrijednosti stvari u trenutku vraćanja TUŽBA ZBOG STICANJA BEZ OSNOVA Tužba zbog sticanja bez osnova je lična tužba. Savjesni sticalac dužan je vratiti plodove i platiti zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva za vraćanje. Ako je sticalac savjestan. S druge strane.Sticalac je nesavjestan najkasnije od dana ponošenja tužbe sudu.savjesni sticalac ima pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova.BH-PRAVNICI.dužno je vlasniku stvari nadoknaditi korist koju je imalo od njene upotrebe.S upotrebom tuñe stvari u svoju korist izjednačeno je korištenje tuñeg prava u svoju korist.ili je morao znati da se neosnovano obogatio.Osiromašeni ima pravo izbora izmeñu tužbe iz sticanja bez osnova i tužbe naknadu štete.i to tako što učini odreñeni izdatak ili uradi nešto drugo što je taj drugi bio dužan po zakonu učiniti. OBIM VRAĆANJA Kad se radi o obimu vraćanja stečenog bez osnova imamo:vraćanje predmeta.. je se od za 40 WWW.isplatiti novčanu protivvrijednost.WWW.Nesavjesni je onaj koji je znao.i u tom slučaju se primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina.izgubio ili je predmet propao.Nesavjesni sticalac obavezan je osiromašenom nadoknaditi vrijednost stečenog bez obzira šta je uradio sa predmetom sticanja.Taj rok teče od dana sticanja bez osnova.a skraćeno se naziva kondikcija..a u njegovoj imovini se više ne nalazi predmet sticanja.Nesavjesni nema pravo na naknadu nužnih troškova.U tom slučaju pravo na povrat stečenog se ne gasi nego se ono pretvara u novčanu naknadu.odnosno stvar koju je stekao bez osnova.a ako ona nije moguća.Ne može podići protiv trećih lica koja su predmet pravnim poslom obogaćenja stekla obogaćenog.a ako to nije moguće nadoknaditi vrijednost postignutih koristi.kao povjerioca i drugog lica(obogaćenog) koji je bio dužan ispuniti neku zakonsku obavezu.protivpravno rušenje tuñe zgrade i prisvajanje grañevinskog materijala.jer u tom slučaju sticalac se nije obogatio. Prema ZOO sticalac je obavezan vratiti predmet obogaćenja.kao dužnika.jer na njegovoj strani nema više nikakvog obogaćenja.U tom slučaju obligacioni odnos iz sticanja bez osnova nastaje izmeñu osiromašenog koji je platio tuñi dug.COM .Predmet obogaćenja nije moguće vratiti kad je predmet potrošen ili uništen od strane obogaćenog.prirodnih i civilnih plodova i naknadu troškova.Kondikcija obligaciona tužba i može se podići samo protiv obogaćenog i njegovih nasljednika.nije obavezan na vraćanje bilo čega osiromašenom.jer je znao ili je morao znati da sticanje nema valjanog osnova.Tužilac ne može istovremeno podići obje tužbe.Sticalac je prvenstveno dužan izvršiti naturalnu restituciju. Pravilo je da sticalac ne vraća više od onoga što je stekao neosnovanim obogaćenjem. 6.Meñutim situacija je komplikovanija ako je sticalac predmet poklonio.BH-PRAVNICI.a predmet sticanja je otuñio bez naknade ili je predmet propao bez njegove krivice.Nap. Savjesni sticalac je onaj koji nije znao niti je prema okolnostima slučaja mogao znati da se neosnovano obogatio na tuñi račun.

COM . Ovim institutom nastoji se obezbjediti načelo zabranjuje zadiranja u tuñe poslove.Ugovor o punomoćstvu je ugovorni izvor nastanka obligacija.lice koje očituje volju zasniva za sebe odreñenu obavezu ili se odriče nekog svog postojećeg prava.odnosno tuñi po svojoj prirodi i subjektivno tuñi koji je po svojim karakterstikama neutralan posao.poslovodstvo bez naloga i sticanje bez osnova Sličnost izmeñu instituta poslovodstva bez naloga i sticanja bez osnova se ogleda u tome da poslovoña bez naloga i osiromašeni bez osnove vrše tuñi posao bez da za to postoji pravna osnova.Poslovoña bez naloga mora preduzimati kako pravne.jer može nastati kako radnjom osiromašenog tako i neovlaštenom radnjom obogaćenog.Poslovodstvo bez naloga postoji i onda kada poslovoña vrši posao djelimično za sebe.a ako nema te namjere o sticanju bez osnova.Poslovoña treba da je već izvršio ili preduzeo izvršenje jednog ili više tuñih poslova. RAZGRANIČENJE POSLOVODSTVA BEZ NALOGA PREMA SLIČNIM INSTITUTIMA 1.BH-PRAVNICI.Posao mora biti tuñi.Pravni položaj poslovoñe bez naloga je povoljniji u odnosu na položaj punomoćnika u ugovoru o punomoćstvu.Prvi put nastaje kad pretor počinje pružati pravnu zaštitu licu koje se stara o imovini odsutnog.Novija nauka se ne može saglasiti sa ovim mišljenjem.Poslovodstvo bez naloga se počinje primjenjivati i u situacijama kada se jedno lice stara o imovini umrlog.a djelimično za gospodara posla(A kao suvlasnik popravi kuću koja pripada i drugim licima) 2. Gestor je dužan započeti posao raditi savjesno.podnijeti dominusu račun o obavljenom poslu i prenijeti na njega sve ono što je stakao obavljajući posao.a lice u čiju korist se posao obavlja gospodar posla(dominus). PRETPOSTAVKE POSLOVODSTVA BEZ NALOGA 1. Za poslovodstvo bez naloga ne traži se saglasnost volja lica koja se nalaze u obligacionom odnosu.Meñutim u odreñenim je situacijama takvo zadiranje iznimno dopušteno i to u onim slučajevima kad posao ne trpi odlaganje ili predstoji šteta.COM DVADESET PRVA GLAVA POSLOVODSTVO BEZ NALOGA(negotiorum gestio) Poslovodstvo bez naloga je obligacionopravni odnos koji nastaje tako što jedno lice svjesno i bez naloga(ovlaštenja)obavlja neki posao ili drugu radnju u korist drugog lica.a obuhvata vršenje samo pravnih poslova.dok poslovodstvo bez naloga nastaje samo radnjom poslovoñe bez naloga.BH-PRAVNICI.Poslovodstvo bez naloga je vanugovorni izvor obaveza.u očekivanju pojavljivanja njegovih nasljednika.WWW.Francuska pravna škola zastupa mišljenje da poslovodstvo bez naloga nastaje jednostranom izjavom volje.Jednostranom izjavom volje..Lice koje obavlja posao naziva se poslovoña bez naloga.ali ne i luksuzne troškove.poslovodstvo bez naloga i jednostrana izjava volje Poslovodstvo bez naloga je samostalan pravni institut.a ne i gospodara posla.Ako postoji namjera uvećanja imovine tada se može govoriti o poslovodstvu bez naloga. 2.U justijanovom pravu negotiorum gestio uvršten je u kvazikontrakte.dovesti ga do kraja.Poslovodstvo bez naloga je pravna radnja na koju zakon nadovezuje odreñene pravne posljedice.Radnja 41 WWW.Ovaj posao može biti objektivno tuñi.Sticanje bez osnova je širi institut.tako i faktičke poslove u interesu gospodara posla.ili samo poslovoña(gestor).Dominus je dužan nadoknaditi nužne i korisne troškove gestoru. 3.poslovodstvo bez naloga i ugovora o punomoćstvu Ugovor o punomoćstvu je pravni posao koji podrazumijeva saglasnost volja vlastodavca i punomoćnika. Poslovodstvo bez naloga je tvorevina rimskog prava.

odnosno privrednik.tražiti razvod braka itd.BH-PRAVNICI. 4.tj.COM .U vrijeme preduzimanja posla poslovoña ne smije imati ovlaštenje(nalog) gospodara posla.njegovog zdravlja). OBAVEZE POSLOVOðE BEZ NALOGA 1.Ako je gospodar posla nepoznat ili odsutan poslovoña je isto tako dužan započeti posao završiti. 3.Ako poslovoña bez naloga šuti poslovoña je obavezan posao završiti s pažnjom dobrog domaćina.Odobrenje se može dati izričito ili konkuldentnim radnjama.Poslovodstvo bez naloga može postojati i kada se poslovi tiču ličnih prava gospodara posla(nap.U nekim slučajevima gospodar posla može biti i buduće lice(pravno lice u osnivanju ili nasciturus) 4.Posao koji se preduzima mora biti koristan za gospodara posla.Poslovoña je obavezan gospodara posla obavijestiti što je moguće prije.a ako obavlja pravne poslove mora imati poslovnu sposobnost. 2.Poslovoña može zaključiti i poslove sa trećim licima.BH-PRAVNICI.Poslovoña bez naloga ne može nap. 8.Ako gospodar posla naknadno odobri ono što je urañeno.a ne svoj. PRAVA POSLOVOðE BEZ NALOGA 1.bez odlaganja.Davanje naknadnog odobrenja se smatra preobražajnim pravom.ako obavlja faktičke poslove(nap.pravo poslovoñe na naknadu troškova Poslovoña bez naloga ima pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova.Ako gospodar posla zabrani rad poslovoñi poslovodstvo prestaje.obaveza obavještavanja gospodara posla Poslovoña bez naloga obavezan je obavijestiti gospodara posla. 7.obaveza ustupanja gospodaru sve što je stekao vršeći posao Ovdje se radi o faktičkom ustupanju stvari i gospodar posla može prema poslovoñi istaći nekoliko zahtijeva:zahtijev za naknadu štete.Ako poslovoña bez naloga radi posao kao dobar domaćin onda on ne može napustiti započeti posao prije nego ga završi ili ga gospodar oslobodi posla.tako i faktička.hrani životinje).Pasivna činidba(nečinjenje ili trpljenje)nije poslovodstvo bez naloga.poslovoña bez naloga se smatra nalogoprimcem koji je od početka radio po nalogu.WWW. 2.radi bržeg završetka posla.zahtijev iz sticanja bez osnova ili zahtijev iz poslovodstva bez naloga.U suprotnom bi se radilo o nalogu.pravo poslovoñe da ga gospodar posla oslobodi svih obaveza Poslovoña bez naloga najprije ima pravo da ga gospodar posla oslobodi svih obaveza koje je na sebe preuzeo vršeći posao..Izvršenje radnje može se sastojati samo od činjenja.obaveza poslovoñe bez naloga da nastavi započeti posao Poslovoña bez naloga dužan je prema poslu koji obavlja da se ponaša kao dobar domaćin.obaveza poslovoñe da položi račun Poslije završenog posla poslovoña bez naloga obavezan je gospodaru posla položiti račun o svom poslu.Poslovoña bez naloga ne mora imati poslovnu sposobnost.Naknada nužnih i korisnih 42 WWW.Poslovoña mora imati volju da preduzimajući posao zaštiti interes gospodara posla. 5.COM preduzimanja može biti kako pravna.Preuzeti posao ne smije biti nezakonit niti nemoralan.Sud može osloboditi poslovoñu bez naloga odgovornosti za nepažnju.odnosno zastupanju.ali i ono koje je protivno zabrani gospodara posla i nepravo poslovodstvo.Odobriti se može i nužno i korisno poslovodstvo. 6.zaključiti brak.odnosno posao se preduzima da bi se otklonila neposredna i iznenadna nastupajuća šteta.U vrijeme preduzimanja posla na strani poslovoñe postojala je namjera da od gospodara posla traži naknadu za izvršeni rad. 3.

Zabrana ne mora biti izričito rečena.već je dovoljno da se postojanje zabrane pretpostavlja ili da proizilazi iz same prirode stvari. 4.da bi mu pribavio neku ličnu ili materijalnu korist.WWW.Zabrana obavljanja posla ne smije biti nezakonita ili nemoralna.pravo na naknadu štete Poslovoña ima pravo i na naknadu pretrpljene štete.BH-PRAVNICI.bez ovlaštenja i naloga. 5.Nastupanje neposredne opasnosti može biti vezano za ličnost ili za imovinu gospodara posla.dok se kod nužnog poslovodstva to ne traži.BH-PRAVNICI.Alternativno-gospodar posla može isplatiti naknadu za učinjene izdatke nabavke stvari i zadržati.jer je za ovu vrstu poslovodstva bitno da je poslovoña postupao savjesno i da je preduzimanje radnje bilo nužno.Poslovodstvo bez naloga postoji i ako poslovoña bez naloga nije svojom radnjom postigao namjeravani uspjeh.da bi se od gospodara posla otklonila neposredno prijeteća šteta. VRSTE POSLOVODSTVA BEZ NALOGA 1. 3. 4.Kod korisnog poslovodstva bez naloga kao uvjet njegovog postojanja mora za gospodara posla nastati izvjesna korist. Kod ovog poslovovodstva poslovoña samo ima pravo da odnese stvari kojima je povećao imovinu gospodara posla.ili ako mu pribavi korist.To se utvrñuje prema objektivnim kriterijima.korisno poslovodstvo bez naloga(negotiorum gestio utillis) Korisno poslovodstvo postoji kad je poslovoña preduzeo neki posao za gospodara posla.COM .Prema nekim autorima kod ovog poslovodstva zadržao se jedan oblik uzajamnog pomaganja.razlikuje korisno od nužnog poslovodstva bez naloga.a ne po ličnim shvatanjima poslovoñe.Korisnost se ocjenjuje sa stanovišta gospodara posla.pravo na odnošenje dodataka On ima pravo odnošenja(ius tollendi)stvari koje se mogu odvojiti bez oštećenja druge stvari kojoj su dodati.nužno poslovodstvo bez naloga(negotiorum gestio necessaria) Ono postoji kad je posao izvršen u nuždi. 2.Sticanje očigledne koristi usljed poduzimanja posla od strane poslovoñe bez naloga.pravo na naknadu za trud Prema starijim mišljenjima poslovoñi bez naloga ne pripada naknada za lični trud. Poslovoña ima pravo zadržati gospodarevu stvar radi naknade izdataka.On je gospodaru posla odgovoran za svu štetu koja je posljedica njegovog miješanja u tuñe poslove.Poslovoña je dužan voditi računa o stvarnim i vjerovatnim namjerama i potrebama gospodara posla.Naš ZOO napušta ovo stanovište i odreñuje da poslovoñi pripada i primjerena naknada za trud ako je uspješno otklonio štetu za gospodara posla.COM troškova utvrñuje se prema cijenama u vrijeme kad su ti izdaci učinjeni.narednog dana postupa kao poslovoña bez naloga.Isto tako lice koje izvrši popravku natovarenog teretnog vozila koje se pokvari na putu.pa čak i ako je do štete došlo bez njegove krivice.Takvo poslovodstvo je nedozvoljeno i poslovoña nema prava koja pripadaju poslovoñi bez naloga.poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla Ovo poslovodstvo postoji kad se poslovoña prihvati posla protivno zabrani gospodara posla. 3.jer je on radio nepozvano.pod uvjetom da se time ne pogoršava stanje stvari gospodara posla(ius tollendi) Uvjet za postojanje ovog poslovodstva je da poslovoña zna za postojanje zabrane.nepravo poslovodstvo Kod nepravog poslovodstva poslovoña obavlja tuñi posao u namjeri da postignutu korist zadrži za 43 WWW.

mada nema smetnji da se to učini i usmeno. Obaveza davanja nagrade za obećavaoca nastaje u trenutku davanja izjave.a ovdje možemo uvrstiti i ponudu.smatra se da je poslovoña od početka radio po nalogu gospodara posla.Jednostranim pravnim poslom mogu se stvarati samo obaveze.U našem ZOO jednostranim pravnim poslom smatraju se:javno obećanje nagrade i izdavanje vrijednosnih papira.Jednostrani pravni poslovi su takvi poslovi kojima se jedno lice obavezuje drugom licu ili neodreñenom broju drugih lica da će u skladu sa zakonskim uvjetima.mada zna da je posao tuñi.Ukoliko obećavalac zbog prirode obećanja ima neposredene kontakte sa potencijalnim izvršiocima.U tom slučaju je obavezan na zahtijev gospodara posla položiti račun i predati mu svu postignutu korist.COM .Ako je više lica istovremeno izvršilo radnju..Ako to ne učini.Obećanje mora biti učinjeno javnim oglasom.opoziv obećanja nagrade Javno obećanje nagrade se može u principu opozvati sve dok se ne izvrši tražena radnja.WWW. NAKNADNO ODOBRENJE(RATIHABITIO) Ukoliko gospodar posla naknadno odobri posao koji je poslovoña bez odobrenja izvršio.Obećanje mora biti upućeno neodreñenom broju licu 4.Lice koje obećava nagradu mora imati poslovnu sposobnost(izvršilac ne mora) 2.svako ko želi učestvovati ima pravo tražiti da sud odredi odgovarajući rok.pripadaju im jednaki dijelovi nagrade.Da bi proizvelo pravne učinke potrebno je kumulativno ispunjenje sljedećih pretpostavki: 1.Radnja mora biti moguća i dopuštena.pojam i pretpostavke obećanja nagrade Javno obećanje nagrade postoji kad se jedno lice javnim oglasom obaveže dati nagradu onome licu koje izvrši neku radnju ili postigne odreñeni uspjeh pod uvjetom predviñenim tim oglasom.osim ako na drugačije rješenje upućuju razlozi pravičnosti.BH-PRAVNICI. 3.Odobrenje ima retroaktivno dejstvo.Opoziv se mora objaviti na isti način na koji je objavljeno i obećanje.BH-PRAVNICI.Obećavalac mora odrediti radnju koja je predmet javnog obećanja nagrade.Ne može svaka jednostrana izjava predstavljati jednostrani pravni posao.Ratihabicija je jednostrana izjava volje kojom gospodar posla poslovodstvo bez naloga pretvara u nalog.Najčešće je to objavljivanje putem oglasa.Ona mora ispunjavati zakonom propisane uvjete.COM sebe.Obećavalac mora odrediti rok za izvršenje tražene radnje.on im može i ličnim 44 WWW.ali ne i prava.Pravo na nagradu druga strana stiče tek nakon izvršenja tražene radnje.Prava koja imaju poslovoña bez naloga i gospodar posla mogu realizirati tužbom.a zahtijev zastarijeva u općem zastarnom roku od 5 godina. 5.izvršiti odreñenu obligacionu radnju.Davanje naknadnog odobrenja predstavlja vršenje preobražajnog prava. DVADESET DRUGA GLAVA JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Danas je općeprihvaćeno pravilo da obligacija nastaje i na osnovu jednos rane izjave volje.ali na takav način da se sa sadržajem mogu upoznati lica od kojih se može očekivati izvršenje tražene radnje.Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvrši traženu radnju. 2.a takvi poslovi se nazivaju jednostrani pravni poslovi. JAVNO OBEĆANJE NAGRADE 1.Gospodar posla može zahtijevati i vraćanje stvari u prijašnje stanje i naknadu štete.

WWW.Ako rok nije odreñen.K.ime izdavaoca papira(za pravno lice naziv i sjedište..kreditiranja ili prometa robe.potpis izdavaoca.Kod nas su doneseni zakon o čeku. 2.Po njihovom sadržaju mogu se podijeliti na ličnopravne. VRIJEDNOSNI PAPIRI 1.i o vrijednosnim papirima.tovarni list itd.Zbog posebnog značaja.vrste vrijednosnih papira 45 WWW.skladišnica.teorija kreacije-prema kojoj obaveza nastaje u trenutku kad izdavalac sastavi i potpiše vrijednosni papir Naš ZOO načelno prihvata teoriju emisije.ako je oglasom odreñen rok za izvršenje radnje 2.isplatom nagrade licu koje je izvršilo traženu radnju 2. 3.odnosno faksimil potpisa na papiru koji se izdaje u seriji Posebnim zakonima se za pojedine vrijednosne papire mogu predvidjeti i drugi bitni sastojci.obaveza prestaje istekom zakonskog roka od 1 godine od dana objavljivanja oglasa.Vrijednosni papiri se javljaju u strogo propisanoj formi.Obaveze proizašle iz njih nastaju u trenutku izdavanja isprave. Javno obećanje nagrade se ne može opozvati u 2 slučaja: 1.COM saopštavanjem opozvati obećanje.Brzo i lahko se prenose pa se sve više upotrebljavaju kao sredstvo plaćanja.Visina naknade troškova ne smije preći iznos obećane nagrade.ček.oznaku vrste papira(mjenica.a za fizičko lice ime i prebivalište.BH-PRAVNICI.a teoriju kreacije izuzetno i to kod vrijednosnog papira na donosioca. Vrijednosni papiri imaju sve veći značaj u praksi.opće odredbe o vrijednosnim papirima Vrijednosni papir ili hartija od vrijednosti je pismena isprava kojom se izdavalac obavezuje da će zakonitom imaocu isprave ispuniti obavezu upisanu na toj ispravi.Osim toga opći propisi sadržani u ZOO važe za sve vrijednosne papire kao lex generalis.L.opoziv djeluje samo prema njima.dionice).ček). Obećavalac je obavezan nadoknaditi troškove koje su savjesna treća lica pretrpjela izvršavajući radnju odreñenu u javnom oglasu.istekom roka za izvršenje radnje objavljenog u oglasu.za njih se pravila postavljaju u vidu posebnih zakona. Ako su u opozivu obaviještena samo pojedina lica.o mjenici.opozivom obećane nagrade 3.Korisnik se naziva remitent 4.odnosno dug(mjenica.teorija emisije-prema kojoj obaveza nastaje kad izdavalac papir dobrovoljno pusti u promet 3.COM .skladišnica i sl.mjesto i datum izdavanja.) 3.ugovorna teorija smatra da su vrijednosni papiri posebna vrsta ugovora.BH-PRAVNICI.kao i serijski broj za one papire koji se izdaju u seriji 6.konosman.oznaku korisnika ili naznaku da papir glasi na donosioca.ako se obećavalac nagrade u javnom oglasu odrekao prava na opoziv 3. U odgovoru na pitanje kada i kako nastaje obligacija iz vrijednosnih papira imamo 3 teorije: 1.tačna obaveza izdavaoca koja proizilazi iz vrijednosnog papira 5.i najčešće br.stvarnopravne i obligacionopravne vrijednosne papire.bitni sastojci vrijednosnih papira Vrijednosni papir mora sadržavati sljedeće bitne sastojke: 1.Opoziv nema dejstvo ni prema licima koja su do trenutka obavještenja o povlačenju nagrade izvršila predviñenu radnju.) 2.te je za nastanak obaveze na osnovu tih papira potrebna saglasnost ugovarača 2.prestanak obaveze Obaveza davanja javno obećane nagrade može prestati: 1.Stvarnopravni su papiri čijom se predajom zamjenjuje predaja stvari upisanih na tom papiru(nap.Najčešće se radi o isplati odreñenog novčanog iznosa Vrijednosni papiri su formalni i jednostrani pravni poslovi.) Obligacionopravni papir sadrži odreñeno potraživanje.Ličnopravni pretstavljaju pravo učešća u upravljanju i odlučivanju u odreñenom pravnom licu(nap.

povjerioca(korisnika)upisana na vrijednosni papir kojom on svoje pravo iz papira prenosi na drugo lice.Tipični primjeri su garderobni broj i potvrda o predaji prtljaga. Papiri na donosioca su lahko prenosivi.Prema ZOO pravo koje proizilazi iz vrijednosnog papira na ime prenosi se upisivanjem na samom papiru novog imaoca. Papiri na ime su papiri na kojima je upisano ime povjerioca.Obaveza iz ovih papira je apstraktna. Legitimacioni znaci nisu isprave.polica osiguranja.Papiri na ime mogu biti i mjenica i ček.rekta klauzula(tj.Naime.ali povjerilac može biti i svako drugo lice kojeg predhodni povjerilac odredi svojom naredbom.štedna knjižica i sl.Puni sadrži sve bitne elemente indosamenta i to: izjavu o prenosu.u legitimacionim papirima nije inkorporirano pravo. 4. 46 WWW.nego samo znaci na kojima je utisnut broj ili neka druga oznaka.ako se unese tzv.COM Prema ličnosti titulara prava iz vrijednosnih papira.mjesečna karta za gradski prevoz).Zbog toga vlasnik kome je papir nestao može tražiti poništenje te isprave putem suda. &amp.na ime i po naredbi Papiri na donosioca su takvi vrijednosni papiri kod kojih se dužnik(izdavalac papira)obavezuje ispuniti naznačenu obavezu svakom donosiocu papira.potpisivanjem prenosioca i upisom u registar vrijdnosnih p.amp. Pravo upisano na ovakvom vrijednosnom papiru može se prenositi samo cesijom.već oni samo mogu poslužiti kao dokazno sredstvo u slučaju spora.Meñu najvažnijim papirima po naredbi su mjenica i ček.BH-PRAVNICI.Papiri na ime su nap. Papiri po naredbi sjedinjuju sigurnost i mogućnost brze promjene povjerioca.odnosno ime indosatara i potpis indosanta.zabrana prenošenja).blanko i na donosioca.pod uvjetom da je savjesni sticalac.Lice koje prenosi svoje pravo naziva se indosant.BH-PRAVNICI.u okviru koje cedent predaje cesionaru vrijednosni papir.firmu.Njihova važnost je najčešće vremenski ograničena.tj.ali gubljenjem papira vlasnik gubi i pravo upisano na papir.papiri slični vrijednosnim papirima Legitimacioni papiri su isprave iz kojih za imaoca proizilazi pravo da od izdavaoca traži izvršenje naznačene radnje(nap.predaja iz ruke u ruku.razlikuju se 3 vrste:na donosioca.Indosament na donosioca vrijedi kao blanko indosament.a lice na kojeg se pravo prenosi naziva se indosatar.WWW.a provodi se po pravilima vanparničnog postupka.Za razliku od vrijednosnih papira.Indosament je izjava dosadašnjeg &nbsp.jer se ne vidi razlog obavezivanja.Papiri na donosioca se prenose prostom tradicijom.COM . Kod papira na ime pravo upisano na papir može potraživati samo ono lice čije je ime upisano na papir.u papiru po naredbi povjerilac je odreñen imenom.Savjesnost se prezumira.Ovakvo poništenje naziva se amortizacija vrijednosnih papira.Indosament na donosioca nastaje kad se u vrijednosnom papiru na mjesto indosatara upiše riječ"donosiocu".Indosament može biti puni.Povjerilac je dakle svaki donosilac papira.nbsp.Za realizaciju papira na donosioca dovoljno je posjedovanje papira i njegova predaja dužniku. DVADESET TREĆA GLAVA ZAKAŠNJENJE(DOCNJA) Pod zakašnjenjem se podrazumijeva dužnikovo zakašnjenje u ispunjenju obaveze ili povjeriočevo odbijanje da primi ispunjenje obaveze od dužnika.Kod blanko indosamenata stavlja se samo potpis indosanta i to na poleñini papira. Prenos prava iz ovih papira vrši se indosamentom.odnosno zakoniti imalac.

47 WWW.a ne o zakašnjenju.dospjelost obaveze i opomena a.pravne posljedice dužničkog zakašnjenja Povjerilac ima pravo tražiti ispunjenje obaveze i naknadu cjelokupne štete koju je pretrpio usljed zakašnjenja. Ako je dužnik u zakašnjenju kod dvostranog ugovora. Dužnik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je zakasnio zbog okolnosti nastalih nakon zaključenja ugovora.ako se dužnik odrekne prava da bude predhodno opemenut ili naknadno obeća ispunjenje obaveze na tačno odreñeni dan.Takvo zakašnjenje je subjektivno zakašnjenje.opomena Opomena je jednostrana izjava volje kojom povjerilac obavještava dužnika da je dužan ispuniti svoju dospjelu obavezu.otkloniti ili izbjeći.kao i započinjanjem nekog postupka čija je svrha postizanje ispunjenja obaveze.ZOO prihvata objektivni koncept.radi se o naknadnoj nemogućnosti ispunjenja.austrijskom pravu)krivica je bitan element i dužnik je u zakašnjenju samo ako mu se zakašnjenje može staviti na teret.Ako se ne može odrediti prema svrsi posla.Kod poslova sa fiksnim rokom dužnik po pravilu ne može zapasti u zakašnjenje. c.tada dužnik duguje i isplatu ugovorne kazne. Kad dužnik zakasni sa isplatom novčanog duga.COM DUŽNIKOVO ZAKAŠNJENJE U nekim pravima(nap.dospjelost obaveze Prije dospjelosti dužnik ne može biti u zakašnjenju.COM . 2.povjerilac može zahtijevati ispunjenje obaveze ili raskinuti ugovor ostavljajući dužniku naknadni rok za ispunjenje njegove obaveze.BH-PRAVNICI.jer nemogućnost nastupa odmah po isteku roka.obaveza dospijeva s obzirom na svrhu(cilj)posla.Dovoljno je da dužnik iz nje može prepoznati namjere povjerioca. Dužnik može doći u zakašnjenje i kod naturalnih obligacija.Opomena je slična pravnom poslu.obavezan je povjeriocu platiti i zatezne kamate.s tim što neće biti obavezan ispuniti dug ako istakne prigovor.ako je datum(rok)ispunjenja obaveze tačno odreñen 2.ali je ona nastupila nakon ulaska dužnika u zakašnjenje.Objektivno zakašnjenje postoji bez obzira na razlog koji je doveo do zakašnjenja.Ako sporazuma nema.a koje on nije mogao spriječiti.ali se s njim ne može izjednačiti jer se opomenom samo zahtijeva realizacija već postojećeg prava iz obligacionog odnosa.Opomenom se smatra i nalog za isplatu.neispunjenje obaveze Kod zakašnjenja je još uvijek moguće ispuniti obavezu.prezentiranje mjenice i sl. Opomena može biti saopštena usmeno ili pismeno.Dužnik tokom zakašnjenja odgovara i za djelimičnu i za potpunu nemogućnost ispunjenja obaveze i ako tu nemogućnost nije skrivio.jer se po ZOO dužnik nalazi u zakašnjenju kad ne ispuni obavezu u predviñenom roku.odnosno dužnik može zahtijevati da povjerilac odmah primi ispunjenje.Obaveza dospijeva u vrijeme odreñeno sporazumom stranaka.Ako to ispunjenje nije moguće ni u naknadnom roku.WWW.Ako se rok ne može odrediti po predhodnim kriterijima.bez obzira da li je povjerilac zbog zakašnjenja pretrpio štetu ili ne.Krivica nije bitan element. 1. Opomena nije potrebna u tri slučaja: 1.dospjelost se odreñuje prema prirodi obaveze i ostalim okolnostima.pretpostavke dužnikovog zakašnjenja Pretpostavke su:neispunjenje obaveze.BH-PRAVNICI.povjerilac može zahtijevati naknadu štete.Ako dužnik ne ispuni obavezu ni u naknadnom roku. b.povjerilac može odmah zahtijevati ispunjenje obaveze.Opomena ne mora biti izjavljena u odreñenoj formi. Ako su ugovarači dogovorili i ugovornu kaznu za slučaj zakašnjenja.ako iz ponašanja dužnika proizilazi da opomena ne bi imala nikakvog efekta 3.

ili ga svojim ponašanjem spriječi.jer će protekom zakonom odreñenog vremena dužnik uskratiti ispunjenje obaveze.Ako bi povjerilac dokazao da dužnik u vrijeme ponude nije bio u mogućnosti ispuniti obavezu. Kod dvostrano obaveznih ugovora povjerilac dolazi u zakašnjenje i ako je spreman primiti ispunjenje dužnikove obaveze.Postojanje krivice povjerioca nije bitno. Obavezu umjesto dužnika može ispuniti i neka druga osoba koja ima pravni interes za to(nap. Dužnik odgovara samo za štetu koju je prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom.ne oslobaña se obaveze kod slučajne propasti stvari.a na povjerioca prelazi rizik slučajne propasti stvari.dužnik se svoje obaveze može osloboditi tako što će dugovanu stvar položiti kod suda i to stvarno nadležnog suda u mjestu ispunjenja.Zakašnjenje prestaje za buduće vrijeme. Povjerilac je obavezan dužniku nadoknaditi svu štetu pretrpljenu zbog zakašnjenja.prestanak dužnikovog zakašnjenja Zakašnjenje prestaje kad dužnik ponudi uredno ispunjenje svoje obaveze.Ako dužnik duguje generičku stvar.Nastupanjem zastarjelosti povjerilac ne 48 WWW. 3.COM 3. 1..povjerilac se ne bi nalazio u zakašnjenju. Kod dvostranih obligacija dužnik ima pravo od povjerioca tražiti izvršenje protivčinidbe.ali sa svoje strane ne nudi istovremeno ispunjenje svoje dospjele obaveze. DVADESET ČETVRTA GLAVA ZASTARJELOST POTRAŽIVANJA POJAM Povjerilac svoje potraživanje koje ima prema dužniku mora realizirati u odreñenom vremenskom roku.U tom slučaju govorimo o zastari potraživanja ili zastarjelosti.obaveza dužnika mora biti dospjela 2.kao i troškove nastale u vezi čuvanja stvari.koju je zaista u stanju da ispuni.BH-PRAVNICI.jer postoji njegova obaveza na preuzimanje ispunjenja.a dužnikovo zakašnjenje prestaje.dužnik mora povjeriocu ponuditi ispunjenje obaveze.Povjerilac se takoñer nalazi u zakašnjenju ako ne izvrši izbor kod alternativnih obligacija ili ne preduzme sve potrebne radnje za preuzimanje ispunjenja.jemac.on pada u povjerilačko zakašnjenje.posljedice povjerilačkog zakašnjenja Povjerilačko zakašnjenje ne dovodi do osloboñenja dužnika od obaveze.odbijanje povjerioca da prihvati ponuñeno ispunjenje. Kad je povjerilac u zakašnjenju. Od dana povjerilačkog zakašnjenja prestaju teći kamate.osim ako razlozi ekonomičnosti ili priroda posla ne zahtijevaju da se polaganje izvrši u mjestu gdje se stvar nalazi. 2.BH-PRAVNICI. POVJERILAČKO ZAKAŠNJENJE Povjerilac se nalazi u zakašnjenju ako bez osnovanog razloga odbije primiti uredno ponuñeno ispunjenje.COM .ali padanjem povjerioca u zakašnjenje prestaje dužnikovo zakašnjenje.pretpostavke povjerilačkog zakašnjenja 1.WWW.osim ako je predhodno izdvojio ugovorenu količinu i o tome obavijestio povjerioca. Povjerilačko zakašnjenje prestaje prijemom ispunjenja obaveze od dužnika.Ako povjerilac odbije primiti ispunjenje obaveze od tih lica.ali dotadašnje posljedice zakašnjenja mora snositi dužnik.odnosno svih obaveza nastalih zbog njegovog zakašnjenja.zalogodavac itd).

zakon o mjenici)Odredbe zastarjelosti u tim posebnim zakonima primjenjuju se kao lex specialis i imaju prednost u odnosu na pravila u ZOO.Zastarjelost ne treba posmatrati kao način prestanka obaveze.a dijele se opće i posebne zastarne rokove. Zastarjelost nastupa kada protekne zakonom odreñeno vrijeme u kome je povjerilac imao pravo zahtijevati ispunjenje dužnikove obaveze.posebni rokovi zastarjelosti 49 WWW.poslije priznanja postaje prinudna obligacija i povjerilac svoje pravo može realizirati i putem suda ako je potrebno.a ne za ličnost dužnika.Ako je propisan neki drugi rok.BH-PRAVNICI.Opći zastarni rok prema ZOO Republike Srpske iznosi deset godina i taj se rok primjenjuje i na druge obligacione odnose nastale prije stupanja na snagu izmjenjenog zakona.zakon o čeku.može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u rukama.a ne opći zastarni rok.tj.plodova.kao što su potraživanja:kamata.S druge strane apsolutna prava(stvarna i lična)ne zasatarijevaju.COM gubi subjektivno pravo.ali dužnik pismeno može priznati zastarjelu obavezu.Priznanje mora biti u pismenoj formi.izuzev onih prava koji svoj izvor imaju u porodičnom pravu. Dužnik se ne može unaprijed odreći zastarjelosti.To znači da se dužnik ne može odreći zastarjelosti.U ZOO je propisano da se pravnim poslom(ugovorom) rokovi zastarjelosti ne mogu ni produžavati. Zastarjelost možemo definisati i kao pravo dužnika da poslije zakonom predviñenog vremena uskrati ispunjenje konkretne obaveze.Ako dužnik ispuni zastarjelu obavezu.Rokovi mogu biti objektivni i subjektivni u zavisnosti od toga da li vrijeme počinje teći od neke zakonom odreñene činjenice(objektivni)ili vrijeme teče od subjektivnog saznanja za pravno relevantnu činjenicu(subjektivni rokovi).COM . 2.BH-PRAVNICI.Isto tako ugovorom se ne može odrediti da zastarjelost neće teći za neko vrijeme. ZOO početak toka zastarjevanja vezuje za dospjelost potraživanja.a može se odreći već nastupjele zastarjelosti.jer zastarjelošću obligacija ne prestaje.odnosno ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.kad god poželi protiv svoga dužnika istakne zahtijev za ispunjenje obaveze.naturalna obligacija.ugovorne kazne.Kad zastari glavno potraživanje zastarjela su i sporedna potraživanja.a dužnik ne može neograničeno vrijeme čuvati dokaze o ispunjenju svoje obaveze.Naime do tada.Za slučaj ostavljanja dužeg općeg zastarnog roka daje se mogućnost povjeriocu da u dužem vremenskom periodu može zahtijevati ispunjenje potraživanja.tada se primjenjuje taj rok.Smatra se da je potraživanje dospjelo kad povjerilac može zahtijevati ispunjenje obaveze.na zastaru se sud neće obazirati po službenoj dužnosti i usvojit će tužbeni zahtijev povjerioca.Rokovi zastarjelosti su različiti u zavisnosti od vrste potraživanja. 1.U našem pravu pravila o zastarjelosti potraživanja odnose se na sve obligacije.prije nego ona nastupi.kad istekne posljednji dan zakonom odreñenog vremena. Možemo reći da su obligaciona prava podložna zastarjevanju.neće moći zahtijevati od povjerioca vračanje nazad ispunjene obaveze bez obzira na to da li je znao ili nije znao da je obaveza zastarjela.Vrijeme zastarjelosti je vezano za obavezu.U tom slučaju dužnik će biti obavezan i ispuniti svoju obavezu.bez obzira na to da li je dužnik znao ili nije znao za postojanje zastare.Ukoliko dužnik ne istakne prigovor. Povjerilac čije je potraživanje zastarjelo.Pravila o zastari postoje i u drugim zakonima(nap. VRIJEME ZASTARJELOSTI Zastarjelost nastupa kada protekne zakonom odreñeno vrijeme u kome povjerilac može zahtijevati ispunjenje obaveze. Kod pozitivnih obligacija(davanje ili činjenje)zasatarjevanje počinje teći prvog dana poslije dana kada je povjerilac imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze.Ako se dužnikova obaveza sastoji u negativnoj činidbi(trpljenje i propuštanje) zastarjelost počinje teći prvog dana poslije dana kad je dužnik postupio protivno svojoj obavezi. Nije korektno ostaviti povjeriocu mogućnost da on.a u savremenom pravu ne postoji pravni sistem koji ne poznaje zastarjelost.nego samo gubi zahtijev na prisilno ostvarenje svog prava prema dužniku. Institut zastarjelosti je poznavalo još i rimsko pravo.opći zastarni rokovi Prema ZOO opći zastarni rok iznosi 5 godina.On prije svega služi pravnoj sigurnosti.ako zakonom nije odreñen neki drugi rok.troškova itd.Nakon proteka zakonom odreñenog vremena potraživanje je moguće prisilno ostvariti samo ako dužnik ne istakne prigovor zastarjelosti.ni skraćivati.WWW.

subjektivni od tri godine 2.objektivni ili apsolutni od pet godina 3.U BIH se primjenjuju dva različita zastarna roka. dd.izdržavanje.povremena potraživanja Ova potraživanja dospijevaju godišnje ili u kraćim odreñenim razmacima vremena(nap kamate.meñusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga.a ne zajedno sa povremenim davanjima.Takoñer.unaprijed odreñenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate.a ne da je takvo samo jedno lice.Izuzetak od ovoga odnosi se na povremena potraživanja koja proističu iz takvih odluka ili nagodbi i dospjevaju ubuduće.Kada ne bi postojao poseban propis tada bi potraživanje zakupnine koja je ugovorena u povremenim davanjima zastarjevalo za tri godine. Ako preduzeča(državna) imaju udio privatnog kapitala na njih se primjenjuju opći zastarni rokovi od 5 godina.rokovi zastarjelosti duži od općeg zastarnog roka Rok zastarjelosti od 10 godina predviñen je za sva potraživanja koja su utvrñena pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom drugog nadležnog organa.meñusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga Prema ZOO meñusobna potraživanja društvenih pravnih lica nastalih na osnovu ugovora o prometu roba i usluga.kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima.COM .Zastarjevanje teče i rok se izračunava odvojeno za svaku isporuku robe.trogodišnji rok zastarjelosti Ova potraživanja mogu se podijeliti u 4 grupe i to:povremena potraživanja.Rokovi zastarjelosti se dijele u dvije grupe: 1.Pod saznanjem za učinioca štete podrazumijeva se i lice 50 WWW.Za primjenu ovog trogodišnjeg roka. bb.izvršeni rad ili uslugu.COM Ovi rokovi mogu biti kraći ili duži od općeg roka.To ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelimična ispunjenja.nije važno da li se plaća zakupnina za upotrebu ili korištenje pokretne ili nepokretne stvari..Trogodišnji zastarni rok se primjenjuje bez obzira da li su lica zaključila meñusobni ugovor u okviru registrirane djelatnosti ili van djelatnosti.Zakupnina se najčešće javlja kao povremeno davanje.u zavisnosti da li je šteta prouzrokovana grañanskim deliktom ili ona potiče iz ugovora.ali je ipak zastarjelost potraživanja zakupnine regulisano u posebnom članu. a.potraživanje zakupnine Prema ZOO potraživanje zakupnine zastarjeva za tri godine bez obzira da li se plaća povremeno ili u jednom ukupnom iznosu.ili nagodbom pred sudom ili nekim drugim organom.anuiteti-povremena davanja kojima se u jednakim.potraživanje naknade štete koja je nastala povredom ugovorne obaveze Subjektivni zastarni rok iznosi tri godine i taj rok počinje teći od momenta kada je oštećenik doznao za štetu i lice koje je učinilo štetu.pa i za slučaj da zakon za takva potraživanja predviña kraći rok zastarjelosti.bitno je da su obje strane društveno pravna lica.potraživanje naknade štete ZOO poznaje nekoliko različitih rokova zastarjelosti potraživanja naknade štete. b.zastarijevaju za tri godine.U Federaciji se taj rok odnosi samo na društveno pravna lica(rok od 3 godine)a u RS-u na sva pravna lica.WWW.BH-PRAVNICI.BH-PRAVNICI. cc.potraživanje zakupnine i potraživanje naknade štete. aa.

od tri godine. Kod naknade štete nastale zbog tjelesne ozljede i narušavanja zdravlja veoma je teško odrediti trenutak saznanja štete. Zastarijevanje ne teče:izmeñu bračnih drugova.računajući od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je potraživanje nastalo.WWW.to je trenutak kad je postalo jasno da se narušenost kao posljedica zdobivene ozljede ne može više ukloniti niti bitno smanjiti 4.dimnjačarske usluge i održavanje čistoće 2.kao i druga njihova potraživanja 4.izmeñu štićenika i staraoca.grijanje.O ovom pitanju sudska praksa je morala zauzeti svoje stanovište.Vrijeme preteklo prije zastoja uračunava se u zastarni rok.za troškove za tuñu pomoć i njegu-to je trenutak prestanka potrebe za takvom pomoći Od momenta nastanka štete.Zastarjelost potraživanja kod ugovora o osiguranju iznosi 5 godina.Trenutak saznanja za svaku od šteta se ne smatra vrijeme završetka liječenja. Subjektivni razlozi temelje se na posebnim odnosima povjerioca i dužnika.Prestankom tih okolnosti zastarijevanje se nastavlja.a objektivni na činjenicama koje se nalaze izvan mogućnosti uticaja subjekata obligacije.Zastara teče i ako su isporuke ili usluge produžene.a kod ostalih ugovora 3 godine.rokovi zastarjelosti kod ugovora o osiguranju Rok zastarjelosti je različit kod ugovora o osiguranju života i drugih ugovora o osiguranju.počinje teći objektivni rok zastarjelosti i on iznosi 5 godina.za vrijeme mobilizacije. ZASTOJ ZASTARIJEVANJA Zastoj zastarijevanja postoji kad usljed zakonom predviñenih činjenica ili okolnosti zastarijevanje ne može započeti ili već započeto zastarijevanje prestaje teći dok te oklnosti postoje.osiguranje od nesretnog slučaja itd.Zastarjelost naknade štete nastale povredom ugovora može zastariti i za kraći.tanskih pretinaca.Potraživanje osiguravača iz ugovora o osiguranju zastarjevaju za tri godine. Ako je šteta nastala povredom ugovorne obaveze(ugovorna odgovornost)potraživanje naknade za tako nastalu štetu zastarjeva nakon vremena odreñenog za zastarjevanje te obaveze. c.plin.neposredne ratne opasnosti ili rata za potraživanja vojnih obaveznika.Taj se momenat ne mora nužno poklapati sa trenutkom nastanka štetnog dogañaja.za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti trenutak saznanja je vrijeme kad je liječenje prestalo i stabiliziralo se tužiteljevo zdravlje.već je trenutak saznanja za štetu: 1. Potraživanje naknade štete prouzrokovane povredom obaveze iz ugovora o prometu roba i usluga zaključnog izmeñu društveno-pravnih lica zastarjeva u roku od tri godine od nastanka štete.a najkasnije kad je završilo glavno liječenje i stabiliziralo se tužiteljevo zdravlje narušeno štetnim dogañajem 2.COM koje odgovara za učinioca(odgovornost za drugog). d.vodu.BH-PRAVNICI.tj.zastarjevanje počinje od dana kad je za to saznalo.za strah-to je trenutak njegova prestanka odnosno trenutak kad je postalo izvjesno njegovo trajnije postojanje 5.jednogodišnji rokovi zastarjelosti Prema ZOO nakon jedne godine zastarjevaju: 1.za pretpljene duševne bolove zbog narušenosti .ali i za duži period od perioda zastarjelosti naknade štete prouzrokovane grañanskim delikom.izmeñu roditelja i djece dok traje roditeljsko staranje.odnosno kad sazna za trajne posljedice ozljeda 3.potraživanje PTT za usluge telefona i po&scaron.zatim u pogledu 51 WWW.a vrijeme trajanja zastoja ne. Ako zainteresovano lice dokaže da do odreñenog dana nije znalo da se osigurani slučaj dogodio.Uzroke zastoja zastarijelosti možemo podijeliti u 2 grupe i to:subjektivne i objektivne.Ovi uvjeti se moraju kumulativno ispuniti.računajući od isteka vremena na koje je publikacija naručena.Pod drugim ugovorima o osiguranju podrazumijeva se osiguranje imovine.BH-PRAVNICI.potraživanje pretplate za povremene poblikacije.potraživanje naknade od domaćinstava za isporučenu električnu energiju.za pretrpljene fizičke bolove onaj trenutak kad su ti bolovi prestali.kao i organa starateljstva za vrijeme trajanja starateljstva i dok ne budu položeni računi.izmeñu vanbračnih drugova dok traje vanbračna zajednica.COM .potraživanja RTV pretplate 3.

Učinak cesije u rimskom pravu postizao se putem novacije.Kod dvostrano obaveznih ugovora putem ustupanja ugovora cjelokupan ugovorni odnos.izvršnom ili upravnom postupku.jemstvo itd).COM potraživanja lica zaposlenih u tuñem domaćinstvu prema poslodavcu i članovima njegove porodice koji sa njim zajedno žive.plaćanje kamate.Povjerilac može ustupajući potraživanje podmiriti neki dug licu kojem ustupa tražbinu ili mu na taj način želi učiniti poklon. Prekid zastarijevanja može nastupiti preduzimanjem odreñenih radnji od strane povjerioca ili dužnika.Ako povjerilac odustane od tužbe ili radnje koju je preduzeo.ali se mjenjala i sama obligacija.Najčešći pravni osnov promjene subjekata obligacije je ugovor.Prekluzivni ili zakonski rokovi su takvi rokovi čije je trajanje zakon tačno odredio i nakon proteka tog roka titular prava gubi to pravo.Razvojem prometa i trgovine javila se potreba za prenošenjem pojedinih potraživanja sa jednog lica na drugo i to bez promjene sadržaja obligacije.Da bi prekinuo zastarijelost.dok se kod zastarijelosti tuženi mora sam pozvati na zastarijelost ako želi spriječiti prinudno ostvarenje tužiočevog zahtijeva 4.Ugovorna promjena povjerioca ostvaruje se na dva načina:putem cesije ili ustupanjem potraživanja i putem ugovorne personalne subrogacije.za svo vrijeme za koje povjeriocu zbog nesavladivih prepreka nije bilo moguće sudskim putem zahtijevati ispunjenje obaveze. DVADESET PETA GLAVA PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJE UOPĆE O PROMJENI SUBJEKATA OBLIGACIJE U rimskom pravu smatralo se da se prava i obaveze ne mogu odvojiti od njegovih subjekata.Za priznanje se ne zahtijeva nikakva forma. Savremeno pravo smatra da se prava i obaveze povjerioca i dužnika mogu prenijeti na druga lica.odnosno pravni položaj jedne ugovorne strane prelazi na treće 52 WWW. PREKID ZASTARIJEVANJA Prekid zastarijevanja postoji kad usljed odreñenih činjenica ili okolnosti zastarijevanje ne može početi.dok je kod zastarijelosti moguće da doñe i do prekida i do zastoja zastarijelosti 3.Nakon isteka prekluzivnog roka nastupa potpuni gubitak prava.a po proteku prekluzivnog roka može tražiti ispunjeno nazad po pravilima sticanja bez osnova.COM .BH-PRAVNICI.Na prekluzivne rokove sud pazi po službenoj dužnosti i na njih se tuženi ne mora pozvati.Promjena dužnika se ostvaruje ugovorom o preuzimanju duga i ugovorom o asignaciji.BH-PRAVNICI.povjerilac mora preduzeti strogo formalne procesne radnje i to u parničnom.Pravni osnov promjene subjekata obligacije može biti različit: 1.a dok traje radni odnos.Prekid nastupa kad dužnik prizna dug.Prestankom okolnosti koje dovode do prekida zastarijevanje počinje teći iznova(predhodno vrijeme se ne uračunava).a ono može biti dato i konkuldentnim radnjama(nap.Kod prekluzivnih rokova nema ni zastoja ni prekida zastarijelosti. Razlike izmeñu zastarijelosti i prekluzije se ogledaju u sljedećem: 1.Razvojem rimskog prava povjerioca i dužnika su mogli zamjeniti samo njihovi nasljednici(univerzalna sukcesija).U to vrijeme zamjena subjekata obligacije nije bila dozvoljena. ZASTARIJELOST I PREKLUZIJA Zastarijevanje treba razlikovati od prekluzivnog roka. Povjerilac može prekinuti zastarijevanje podizanjem tužbe i svakom drugom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom.WWW.a kod zastarijelosti se gubi samo pravo na tužbu 2.Ako dužnik ispuni zastarijelu obavezu ne može ispunjeno tražiti nazad.smatra se da prekid zastarijevanja nije ni nastupio.Na taj način vršena je promjena subjekata obligacije na povjerilačkoj strani.a već započeto zastarijevanje prestaje teći.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
lice.Uvjet za to je pristanak druge ugovorne strane. 2.Pravni osnov promjene subjekata obligacije može biti i zakon..Najčešći slučajevi su kod univerzalne sukcesije,nacionalizacije ili konfiskacije,te zakonska personalna suborgacija. 3.Sudskom odlukom takoñer može doći do promjene subjekata obligacije.Najčešće je to u postupku prinudnog izvršenja,zatim kod diobe zajedničke imovine i sl. 4.Jednostranom izjavom volje može se promjeniti samo ličnost povjerioca,ali ne i dužnika.Ovaj način se ostvaruje testamentom ili legatom,kada testator ili legatar ustupi svoje potraživanje nasljedniku ili legataru. 5.U slučaju smrti nasljednici zamjenjuju umrlog preuzimajući njegova prava i obaveze.To je univerzalna sukcesija. UGOVORNO USTUPANJE POTRAŽIVANJA(CESIJA) 1.pojam cesije Ustupanje potraživanja je ugovor izmeñu starog i novog povjerioca kojim dotadašnji povjerilac prenosi potraživanje koje ima prema dužniku na novog povjerioca.Ugovor kojim se potraživanje ustupa naziva se cesija.Predhodni povjerilac je cedent(ustupilac),a novi povjerilac cesionar(prijemnik).Dužnik se zove cesus. Osim ugovorne postoje i zakonska i sudska cesija.Do zakonske cesije dolazi nastupom odreñenih zakonom predviñenih činjenica.Nap.na jemca prelazi potraživanje prema dužniku koje je jemac umjesto dužnika namirio povjeriocu. Sudska cesija se javlja u izvršnom postupku,kad sud zaplijeni potraživanje koje dužnik ima prema trećim licima i to potraživanje prenese na tražioca potraživanja,tj.dužnikovog povjerioca. Da bi došlo do ugovorne cesije potrebno je ispunjenje odreñenih pretpostavki.Prije svega,potrebno je zaključenje ugovora izmeñu cedenta i cesionara.Razlog ustupa potraživanja nije bitan za valjanost cesije.Ako cedent ispunjava svoju obavezu prema cesionaru iz nekog njihovog ranijeg ugovornog odnosa,tada imamo solvendi causa,a ako cedent poklanja cesionaru svoje potraživanje radi se o donandi causi.

Za valjanost cesije nije potrebna saglasnost dužnika,jer on nije ugovorna strana.Bitno je da se položaj dužnika ne smije pogoršati.Izuzetak od pravila da je cesija valjana i bez saglasnosti dužnika postoji u slučaju kad su dužnik i cedent predhodno ugovorili da se potraživanje ne može prenijeti bez dužnikovog pristanka. Da bi cesija bila valjana potrebno je da je potraživanje koje se ustupa nije općeprihvaćeno zakonskom zabranom ustupanja,da nije vezano za ličnost povjerioca ili da se po svojoj prirodi ne protivi prenošenju na drugog. Ugovor o cesiji je po svojoj prirodi konsenzualan pravni posao.Potraživanje postaje imovina cesionara samim činom sklapanja ugovora.Obavještenje dužnika o cesiji nema konstitutivni karakter,već predstavlja samo namjeru publiciteta.Budući da se iz cesije ne vidi cilj njenog zaključenja,ugovor o cesiji je i apstraktan pravni posao(jer i kod ovih poslova osnov nije vidljiv iz samog pravnog posla).Kao osnova cesije mogu se javiti ugovor o poklonu,zalaganju,kreditiranju itd.Kao najčešći osnov cesije javlja se ugovor o prodaji. 2.predmet ustupanja Predmet ustupanja je odreñeno potraživanje,a ne kompletan obligacioni odnos iz kojeg je to potraživanje proizašlo.Ustupanje kompletnog položaja ugovorne strane nije cesija,već ustupanje ugovora. Načelno je moguće ustupati svako potraživanje.Izuzeci su previñeni u ZOO.Predmetom cesije mogu biti dospojela i nedospjela,uvjetna,pa i buduća potraživanja,s tim što se od dužnika ne može očekivati naplata budućeg potraživanja prije njegovog dospjeća.Ustupljeno potraživanje mora biti odreñeno ili barem odredivo.

53

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a.ustupanje budućih potraživanja Buduća se potraživanja mogu ustupati ukoliko ona nisu izuzeta od ustupanja ukoliko ne potpadaju pod zabranu ustupanja.Za ustupanje budućih potraživanja važe opća pravila ustupanja.U praksi je češći slučaj da se ustupaju buduća potraživanja,a pravna teorija stoji na stanovištu da u vrijeme ustupanja ne mora postojati čak ni pravni osnov,već samo da se potraživanje javlja kao vjerovatno.Sudska praksa stoji na stanovištu da budući dužnik u momentu ustupanja ne mora biti poznat. b.djelimično ustupanje Djelimično ustupanje je dopušteno ukoliko je potraživanje djeljivo i ako ga strane nisu sporazumom isključile od prenosa.Djelimično ustupanje dovodi do većeg broja povjerilaca.Zbir njihovih potraživanja predstavlja prvobitnu obavezu,a njihova prava su neovisna jedna od drugih.Dužnik obavezu sada može ispuniti onom povjerioca kojem on želi..Ako se dužniku za ispunjenje obrati više povjerilac prioritet ima onaj koji se prvi obratio. c.potraživanja iz dvostrano obaveznih ugovora Kod dvostrano obaveznih ugovora,gdje se kao povjerilac javlja i cesus,za neispunjenje obaveze prema cesusu,odgovoran je cedent,a ne cesionar,jer je cedent ugovorna strana sa kojom je cesus zaključio posao. d.forma ugovora o cesiji Ugovor o cesiji je neformalan.Dovoljna je saglasnost volja ugovornih strana.Izuzetak je slučaj kad je za pravni posao koji čini osnov ustupanja potrebna odreñena forma.Takva cesija će biti formalna.I u drugim zakonodavstvima cesija se javlja kao neformalan ugovor. 3.zabrana ustupanja Zabrana ustupanja može proizlaziti iz zakona ili prirode pojedinog prava.Ustupati se ne mogu potraživanja: 1.potraživanja čiji prenos je zabranjen zakonom(pravo na naknadu štete u obliku novčane rente,zbog smrti bliskog lica ili zbog povrede tijela ili narušavanja zdravlja.Dospjeli iznosi naknade se mogu cedirati ako je visina odreñena pismenim sporazumom stranaka ili pravosnažnom sudskom odlukom) 2drugi zakoni isto tako mogu zabraniti prenos potraživanja,kao što je Zakon o izvršnom postupku gdje se može zaplijeniti1/3 dohotka radnika,a za potraživanja iz obaveze izdržavanja do 1/2. 3.potraživanja vezana za ličnost povjerioca(alimentacija,penzija i sl.sa izuzetkom dospjelih obroka alimenta.) 4.potraživanja koja se po svojoj prirodi protive prenošenju na drugoga.To su prvenstveno potraživanja koja u osnovi imaju odnos povjerenja(nap.ugovor o nalogu).S druge strane postoje potraživanja kod kojih zahtijevi čine neraskidivo jedinstvo sa pravnom osnovom(nap.zahtijev za predaju stvari) 5.Potraživanja čiji je prenos isključen ugovorom.Ugovor o ustupanju sklopljen uprkos ugovornoj zabrani(pactum de non cedendo)nema učinak prema dužniku.Meñutim dužnik može naknadno dati saglasnost za taj ugovor. 4.prelaz sporednih prava Sporedno pravo dijeli sudbinu glavnog potraživanja(nap.pravo prvenstvene naplate,hipoteka,zaloga itd). Založena stvar se može predati cesionaru samo ako zalogodavac na to pristane..Cesija je derivativan način sticanja prava.Cesionar svoje pravo izvodi iz cedentovog prava.Dospjele,a neisplaćene kamate prenose se zajedno sa glavnim potraživanjem o čemu se cedent i cesionar mogu drugačije dogovoriti. 5.obavještenje dužnika o cesiji Da bi cesija djelovala prema cesusu,on mora o njoj biti obaviješten.Obaviještenje je zakonska obaveza cedenta.Do trenutka obaviještenja(dununcijacije)cesus svoju obavezu ispunjava cedentu,a nakon toga cesionaru.

54

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ukoliko cedent ne može dokazati da je cesus obaviješten o cesiji,odgovoran je cesionaru za nastalu štetu.Cesusa o cesiji može obavijestiti i cesionar(a ne samo cedent).Zakon ne propisuje posebnu formu obaviještenja. 6.zaštita dužnika Dužnik cesijom ne može biti doveden u lošiji položaj od onoga u kome je bio prije cesije.Zaštiti dužnika služi zakonska odredba prema kojoj se savjestan dužnik koji nije znao za cesiju oslobaña obaveze ako je ispuni cedentu.Osim toga ZOO reguliše da cesus može cesionaru istaći i prigovore koje je mogao istaći i cedentu do trenutka kad je saznao za cesiju. Zakonodavac je ovim želio zaštiti dužnika iz dva razloga,i to: 1.dužnik nema mogućnosti sudjelovanja zaključenja ugovora o cesiji izmeñu cesionara i cedenta. 2.sadržaj potraživanja nakon cesije ostaje isti,ali dužnik ne smije dospjeti u teži položaj od onog u kakvom je bio prije cesije. 7.prebijanje potraživanja kao zaštita dužnika Prebijanje je jedan od načina prestanka obaveze koji se realizira tako što se dvije uzajamno jednorodne obligacije prebijaju jedna za drugu.Cesus može cesionaru prebiti ona svoja potraživanja koja je do obaviještenja o cesiji mogao prebiti cedentu.Dakle,bitno je da je potraživanje cesusa prema cedentu nastalo prije obaviještenja o cesiji.U ovom slučaju se odstupa od pravila meñusobne uzajamnosti potraživanja,jer dužnik cesionaru prebija potraživanje koje on ima prema cedentu.Cesusova potraživanja dospjevaju prije ili istovremeno sa ustupljenim potraživanjem. Cesus ne može izjaviti prebijanje cesionaru ako je on svoje potraživanje prema cedentu stekao nakon obavještenja o cesiji. 8.višestruko ustupanje Cedent po pravilu može svoje potraživanje ustupati samo jednom,a novo ustupanje od strane cedenta na drugog povjerioca je bez pravnog dejstva.Ukoliko bi cedent još koji put raspolagao pravom kojeg više nema,postupao bi suprotno pravilu da niko na drugog ne može prenijeti više prava,nego što ga sam ima. Ako se desi da cedent svoje potraživanje cedira nekoliko puta,ZOO regulira da u takvom slučaju potraživanje pripada onom cesionaru o kome je cedent prvo obavijestio dužnika,odnosno onom cesionaru koji se prvi javio dužniku. Ukoliko je cesus znao samo za jednu cesiju,on će se osloboditi obaveze ukoliko je ispuni tom poznatom cesionaru.Meñutim ako je znao za višestruko ustupanje,cesus svoju obavezu mora ispuniti upravo onom cesionaru za kojeg mu je ukazao cedent. 9.odnos cedenta i cesionara Ovi odnosi u pravilu se reguliraju ugovorom o cesiji.Ako odreñena pitanja nisu regulirana ugovorom,primjenjuju se zakonski propisi.Radi lakše realizacije ustupljenog potraživanja,cedent je dužan predati cesionaru obveznicu ili drugu ispravu o dugu.Ako cedent na cesionara prenosi samo dio potraživanja,on mu je obavezan predati ovjereni prepis obveznice ili druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljenog potraživanja.Isto tako,cesionar može od cedenta tražiti ovjerenu potvrdu o ustupanju. Jedno od dejstava cesije odnosi se na cedentovu odgovornost za postojanje potraživnja i odgovornost za naplativost. a.odgovornost za postojanje potraživanja Ako je ustupanje potraživanja bez naknde(nap.poklon),cedent nije odgovoran za postojanje niti za naplativost potraživanja.Kod ustupanja potraživanja sa naknadom,cedent garantuje cesionaru da je potraživanje istinito i punovažno.On garantuje da potraživanje postoji u momentu cesije(veritas nominis),da potiče iz punovažnog pravnog posla,te da ne može biti poništeno zbog bilo kojih prigovora. b.odgovornost za naplativost

55

WWW.BH-PRAVNICI.COM

To je i osnovna razlika u odnosu na ustupanje umjesto ispunjenja.Cedent svoj dug namiruje jednim drugim dugom.U tom slučaju se radi o djelimičnom ustupanju. Tek ako cedent ne ispuni postojeću obavezu prema njemu.ali samo do visine onoga što je primio od cesionara.COM Cedent je odgovoran i za naplativost ustupljenog potraživanja ako je to ugovoreno.da je nenaplativost postojala već u momentu zaključenja cesije. Prema ZOO propisano je da i kod ustupanja umjesto ispunjenja i ustupanja radi naplate.sklapanjem ugovora izmeñu cedenta i cesionara.Dakle. Druga specifičnost kod ustupanja radi naplaćivanja jeste u tome što i nakon obavještenja o cesiji cesus svoju obavezu može ispuniti po svom izboru-cedentu ili cesionaru. Cedent može na cesionara prenijeti samo dio svog potraživanja prema trećoj osobi.a kod ustupanja radi naplaćivanja ustupljeno potraživanje ne prelazi u imovinu cesionara. Sličnost sa redovnom cesijom je u tome što ustupljeno potraživanje momentom cesije.Svrha ustupanja umjesto ispunjenja jeste da se cedent oslobodi svoje obaveze prema cesionaru. Samim činom ustupanja cedentova postojeća obaveza prema cesionaru se ne mijenja.WWW. 56 WWW.cesionar mu je dužan natrag cedirati ustupljeno potraživanje.on (cesionar)ima obavezu da sve što je naplatio više od iznosa svog potraživanja ustupi cedentu.ustupanje umjesto ispunjenja Dužnik(cedent)umjesto ispunjenja svoje obaveze može svom povjeriocu( cesionaru)ustupiti potraživanje koje ima prema trećoj osobi.cesionar mora predati cedentu sve ono što je naplatio preko iznosa svog potraživanja prema cedentu.U ovom slučaju cedent je odgovoran za postojanje i naplativost ustupljenog potraživanja. 2.gdje se on javlja kao povjerilac prema trećoj osobi.da u vrijeme ustupanja potraživanja cesionar nije znao za postojanje nedostataka POSEBNI SLUČAJEVI USTUPANJA POTRAŽIVANJA Prema ZOO ti slučajevi su:ustupanje umjesto ispunjenja.dobije više nego što iznosi njegovo potraživanje prema cedentu.cesionar bi mogao naplatiti cedirano potraživanje od cesusa.Pri tome je cesionar obavezan sav eventualni višak predati cedentu.Ta obaveza se gasi(odnosno smanjuje)tek kada cesionar naplati ustupljeno potraživanje.ustupanje radi obezbjeñenja Ustupanje radi obezbjeñenja služi osiguranju potraživanja koje cesionar ima prema cedentu po nekom drugom pravnom osnovu.nego i dalje ostaje u imovini cedenta.svom dužniku. 1. Kod ustupanja radi naplaćivanja cesionar je ovlašten odmah nakon izvršene cesije tražiti naplatu ustupljenog potraživanja. 2.prelazi u imovinu cesionara.BH-PRAVNICI.Ovaj oblik cesije je ustvari jedan od slučajeva zamjene ispunjenja(datio in solutum).gdje cedent ustupa svom povjeriocu(cesionaru)neko svoje potraživanje radi toga da cesionar to potraživanje naplati od dužnika.COM .Cesionar ustupljeno potraživanje ne može naplatiti ni za sebe ni za cedenta.tj.kod kojeg samim zaključenjem ugovora ustupljeno potraživanje odmah prelazi u imovinu cesionara.Za kasnije nastalu nenaplativost cedent ne odgovara.ustupanje radi naplaćivanja Ustupanje radi naplaćivanja je poseban slučaj cesije. Ako povjerilac(cesionar)prilikom realizacije potraživanja koje mu je cedirano(naplate svog duga).ustupanje radi naplaćivanja i ustupanje radi osiguranja.Ustupljeno potraživanje cesionaru služi samo kao osiguranje njegovog potraživanja prema cedentu. 3.razlika u odnosu na redovnu cesiju je u tome što je cedent istovremeno dužnik cesionaru.Da bi cedent odgovarao. .Ako cedent ispuni svoju obavezu.tj.BH-PRAVNICI.U tom slučaju radi se o povratnoj cesiji.pored ugovorom preduzete obaveze potrebna su 2 uvjeta: 1.

Ugovor o preuzimanju duga je načelno neformalan.nakon i istovremeno za zaključenjem ugovora. Kod promjene dužnika obligacija za povjerioca je veoma bitno ko mu je novi dužnik.COM DVADESET ŠESTA GLAVA PROMJENA DUŽNIKA UOPĆE O PROMJENI DUŽNIKA Promjena dužnika ostvaruje se putem ugovora zainteresovanih lica ili na osnovu zakona.Da bi taj ugovor proizveo pravno dejstvo.osim onih koji su u vezi sa ličnošću dužnika.te smatra da se saglasnost može dati prije.Izuzetak je ukoliko se preuzima dug nastao na osnovu nekog formalnog ugovora.dakle sadržaj obligacije se ne mijenja.WWW.Zakonom nije utvrñeno kad povjerilac može dati saglasnost na ugovor o preuzimanju duga.ZOO regulirao samo situaciju kad se promjena dužnika ostvaruje ugovorom.Može se dogoditi da je novi dužnik insolventan ili da on ne ulijeva povjerenje povjeriocu da će on ispuniti obavezu.Ugovornom promjenom dužnika sadržaj obligacije ostaje isti. PREUZIMANJE DUGA 1.Takav ugovor proizvodi pravna dejstva izmeñu ugovornih strana.U tom slučaju i ugovor o preuzimnju duga mora biti zaključen u istoj formi.uopće o pravnim učincima Osnovno dejstvo ugovora o preuzimanju duga je to što umjesto starog dužnika obavezu povjeriocu mora ispuniti preuzimalac.Zakon ne propisuje moguće načine uslovljavanja pristanka.da je povjerilac ispunjenje od primaoca duga primio bez ikakvih primjedbi 2.ugovor ne proizvodi pravna dejstva prema povjeriocu.ZOO ovo lice naziva preuzimaocem.Da bi se zaštitio interes povjerioca. Preuzimanjem duga obaveza u cijelosti prelazi na preuzimaoca.a dužnik se obaveze oslobaña.uopće o preuzimanju duga Preuzimanje duga je ugovor izmeñu dužnika i trećeg lica.a ne i za odnos prema vani.a samo se mijenja ličnost dužnika.BH-PRAVNICI.pristupanjem dugu. Ako je povjeriocu pripadalo i neko sporedno pravo.ili se u odreñenom roku uopće ne izjasni. 2.pravni učinci preuzimanja duga a.s tim što prešutna saglasnost treba biti izražena na jasan i nedvosmislen način.Zakonom je propisano da ugovor o preuzimanju duga na koji povjerilac nije dao svoju saglasnost proizvodi dejstva kao ugovor o preuzimanjuispunjenja. Po pravilu se mogu preuzeti svi dugovi.Ukoliko se preuzima dug iz formalnog ugovora. Povjerilac može dati bezuslovan pristanak.BH-PRAVNICI.onda pristanak povjerioca treba biti u toj formi.Povjerilac ostaje isto ono lice koje je bilo prije zaključenja ugovora.povjerilac mora dati svoju saglasnost.da je preuzimalac stavio do znanja povjeriocu da je on(preuzimalac)ispunjenje izvršio kao svoju obavezu.ali može pristanak i usloviti.COM .te preuzimanjem ispunjenja.Zakonom nije bliže odreñena ni forma u kojoj povjerilac može dati svoj pristanak.kojim treće lice na sebe preuzima dužnikovu obavezu.Preuzimalac u svemu ima isti položaj prema povjeriocu kakav je imao i stari dužnik. Ako povjerilac odbije dati saglasnost.potrebna je njegova saglasnost.on može ispunjenje glavne obaveze zahtijevati 57 WWW. Svoj pristanak povjerilac može dati izričito i prešutno. Osnov preuzimanja duga je značajan za unutrašnji odnos izmeñu dužnika i preuzimaoca.Za prešutan pristanak povjerioca trebaju biti ispunjena 2 uvjeta: 1.Promjena dužnika moguća je na tri načina: preuzimanjem duga.

Ako ju je dalo treće lica zaloga prestaje preuzimanjem duga.Ako ne želi odobriti preuzimanje duga.povjerilac o tome mora obavijestiti starog dužnika.neovisno jedan od drugog obavezni ispuniti obavezu povjeriocu.Izuzeci od ovog pravila su zaloga i jemstvo.Na jemca se prenose povjerilačka prava na osnovu zakonske subrogacije.a koji je bio osnov preuzimanja.tako da bi se 58 WWW.nit bi morao znati.Što se tiče jemstva.Njime se treće lice povjeriocu obavezuje da će ispuniti dužnikovu obavezu.eventualni rizik nenaplativosti preuzetog duga snosi povjerilac.Takoñer kod ugovora o pristupanju dugu može biti ugovorena subrogacija.hipotekarni povjerilac ima 2 dužnika:starog dužnika kao ličnog dužnika i novog vlasnika nekretnine kao hipotekarnog povjerioca.ZOO u ovakvom slučaju dozvoljava da se novi i stari vlasnik nekretnine mogu sporazumijeti i o preuzimanju duga zbog kojeg postoji hipoteka na prodatoj nekretnini.prigovori u vezi sa pravnim odnosom koji je preuzimalac imao sa starim dužnikom.jer je jemac svoj pristanak dao za ranijeg.BH-PRAVNICI.prigovori lične prirode koje je mogao istaći stari dužnik 2.S druge strane lice koje je dužnikovu obavezu ispunilo na osnovu ugovora o pristupanju duga nije ni supsidijarni ni solidarni dužnik.a može se zaključiti i protiv njegove volje Posljedica ovog ugovora je da su i dužnik i treće lice.lice koje kao jemac isplati dužnikov dug ima pravo regresa prema dužniku.izuzev ako je solidarnost posebno ugovorena. d.Jemstvo prestaje u slučaju preuzimanja duga.Naravno.BH-PRAVNICI.sporedna prava Sporedna prava vezana su uz glavno potraživanje i dijele sudbinu glavnog duga.pa se naknadno ispostavi da je došao u lošiji položaj od onog u kome je bio prije promjene dužnika. O preuzimanju duga stari vlasnik nekretnine mora obavijestiti povjerioca i to u pisanoj formi.moguće je da jemac ili vlasnik založene stvari pristanu garantirati i za novog dužnika.institut ugovora o pristupanju dugu potrebno je razlikovati od jemstva i solidarnih obaveza.da je dug isplaćen.da okolnost o prezaduženosti preuzimaoca nije bila poznata povjeriocu b.prigovori preuzimaoca Preuzimalac načelno može istaći sve prigovore koje je mogao istaći i stari dužnik(prigovor zastare.Ako se povjerilac uopće ne izjasni u roku od 3 mjeseca.Meñutim. Ako je u vrijeme povjeriočevog pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimalac prezadužen.Sporedna prava se tretiraju kao akcesorna sa izuzetkom jemstva i zaloge. Povjerilac sam snosi rizik ako pristane na na ugovor o preuzimanju duga.Povjerilac može prihvatiti ili odbiti preuzimanje tog duga.pristupanje dugu Pristupanje dugu je ugovor koji se zaključuje izmeñu povjerioca i trećeg lica. PRISTUPANJE DUGU I PREUZIMANJE ISPUNJENJA 1. Dužnik se ne oslobaña obaveze ako su ispunjene dvije pretpostavke: 1.COM zajedno sa tim sporednim pravom.a ne novog dužnika(preuzimaoca).ako je preuzimalac u vrijeme povjeriočevog pristanka bio prezadužen 2.i to cjelokupan dug ili samo jedan dio.COM .Izuzeci od ovog su: 1.ali se u takvom slučaju njihova garancija mora posebno ugovoriti.a povjerilac to ne zna.slučaj kad je dug obezbjeñen hipotekom Kad vlasnik nekretnine koja je pod hipotekom tu nekretninu preda trećem licu.a ugovor o preuzimanju duga imao bi dejstvo o pristupanju duga.ako ju je dao dužnik.da potraživanje nije punovažno zbog postojanja nedostataka ili mana volje). Ove prigovore pruzimalac može istaći samo prema dužniku.ona ostaje i nakon promjene dužnika.Ovaj ugovor se zaključuje bez učešća dužnika.WWW.Kad je u pitanju zaloga.povjerilac može ispunjenje primiti samo od jednog od njih(u suprotnom bi se neosnovano obogatio) Mada na prvi pogled postoje sličnosti.smatra se da je pristao na preuzimanje duga.prijašnji dužnik se ne bi oslobodio obaveze. c.Pošto je dužnik prestao biti strana u obligacionom odnosu.Ova odredba ZOO predstavlja mjeru zaštite povjerioca.

Ako neblagovremeno i neuredno ispuni obaveze prema povjeriocu.obavezu može ispuniti dužnik ili neko treće lice.i to kako aktiva.tj.COM .Naime prema općim pravilima ispunjenja propisanim u ZOO.To je slučaj kad jednoj osobi pripadne odreñena imovinska cjelina u cjelosti ili djelimično. Kod ustupanja ugovora možemo reći da postoji toliko cesija koliko ima potraživanja i toliko preuzimanja duga koliko obaveza.Dužnik ima pravo zahtijevati od trećeg lica da povjeriocu blagovremeno i uredno ispuni dužnikov dug.Cesija i preuzimanje duga mogući su kod svih ugovora(teretnih. Ustupanje ugovora moguće je samo kod dvostrano obavezujućih teretnih ugovora.Pored toga.Povjerilac ne stiče nikakva nova prava.Na osnovu zakona to se dešava u slučaju konfiskacije.treće lice će odgovarati dužniku.Potpuni izlazak jedne ugovorne strane iz obligacionog odnosa postiže se ustupanjem ugovora.odnosno dobrovoljnog ustupanja ugovora.Treće lice nije preuzelo dug.niti je pristupilo dugu.ali u dvostranom ugovoru cedent ostaje u obavezi prema cesusu.Ono se samo obavezalo dužniku da će ispuniti njegovu obavezu Ugovorom o preuzimanju ispunjenja uspostavljaju se odreñena prava dosadašnjeg dužnika i obaveze trećeg lica. Ustupanje ugovora na način kako to regulira ZOO moguće je samo na osnovu ugovora.pod uvjetom da na to pristane druga ugovorna strana.izmeñu dužnika i trećeg lica.a promjena dužnika preuzimanjem duga.tako i pasiva.to su posebni instituti koji se razlikuju od sporazumnog.jednostranih i vanugovornih obligacija) PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST USTUPANJA UGOVORA 59 WWW.Radi efikasnije zaštite povjerioca imovinske cjeline koja je prenesena na novo lice. Ugovor za povjerioca ne može proizvesti nikakve obaveze.zakonom je predviñeno da za dugove koji se odnose na tu cjelinu iz dotadašnjeg dužnika solidarno odgovara i sticalac te imovine.Cesijom cedent prenosi svoje potraživanje na cesionara.jer bi se u suprotnom našao u povjerilačkom zakašnjenju.Zakon takoñer propisuje da prema povjeriocima nema pravnog učinka odredba ugovora kojom bi se zaključila ili ograničila odgovornost ranijeg i novog imaoca.pri čemu sve to proizilazi iz jednog te istog ugovora.Analogna situacija je i kod preuzimanja duga.on ispunjenje ugovora može tražiti samo od svog dužnika. ZOO posebno odreñuje pristupanje dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline.Najčešće je to kod ugovora o prodaji zanatske radnje.nacionalizacije i nasljeñivanja kod univerzalne sukcesije.U skladu s tim. DVADESET SEDMA GLAVA USTUPANJE UGOVORA UOPĆE O USTUPANJU UGOVORA Promjena povjerioca vrši se cesijom. u praksi je moguća izmjena ličnosti ugovarača na osnovu zakona i sudske odluke. 2. Zakon ne pravi razliku izmeñu ugovora na osnovu kojih se imovinska cjelina prenosi.podjele zajedničke imovine ili sunasljedstva.BH-PRAVNICI. Ustupanje ugovora je pravni posao kojim jedna ugovorna strana u dvostranom ugovoru trećem licu ustupa svoju cjelokupnu pravnu poziciju.COM na toj osnovi treće lice regresiralo od dužnika.Na osnovu sudske odluke ugovarača je moguće izmjeniti kod podjele zajedničke imovine.tj.Meñutim.dvostranih.osim obaveze prijema ispunjenja duga.preuzimanje ispunjenja Do preuzimanja ispunjenja dolazi ugovorom izmeñu dužnika i trećeg lica kojim treći preuzima obavezu da umjesto dužnika ispuni dužnu činidbu.Vrstu i obim odgovornosti odreñuju same ugovorne strane.a ako to ne učini treći odgovara prema općim pravilima.besplatnih.Ugovor o preuzimanju ispunjenja pravne učinke proizvodi samo izmeñu ugovornih strana.WWW.povjerilac je dužan primiti ispunjenje od trećeg lica.BH-PRAVNICI.

1.preuzimajući njegova prava i obaveze. svoju obavezu može samo prenijeti na treće lice u skladu sa pravilima preuzimanja duga.dale sporazumom ustupioca i primaoca.pristanak druge ugovorne strane Da bi sporazum proizveo pravne učinke.tj.Kad jedna ugovorna strana ispuni svoje obaveze.WWW.u ostvarivanju prava i obaveza.predmet sporazuma o ustupanju ugovora Pod pojmom ustupanja ugovora podrazumijeva se ustupanje ustupioca.BH-PRAVNICI.a druga strana ostaje i dalje u ugovornom odnosu.odnos izmeñu ustupioca i primaoca Ovaj odnos regulira se sporazumom o ustupanju ugovora.nedospjelosti i lične prigovore).potrebno je da na njega pristane druga ugovorna strana.prava i obaveza) 3.Za nastanak ugovora o ustupanju važe opća pravila kao i za nastanak svakog drugog ugovora.U meñusobnim odnosima.Saglasnost se može dati prije.Isto tako druga strana kojoj je ostala samo obaveza.sada prema primaocu umjesto prema ustupiocu.odnosno njihovog pravnog položaja(tj.sporazum o ustupanju ugovora Ustupanje ugovora moguće je obaviti samo kod dvostranih ugovora i to na osnovu sporazuma izmeñu ustupioca i primaoca.Preuzimalac dakle postaje subjekt obligacije.u toku ili nakon zaključenja sporazuma izmeñu primaoca i ustupioca.Prema ZOO sporazum o ustupanju ugovora proizvodi dejstvo u trenutku kad druga ugovorna strana pristane na ustupanje.tzv.odnos izmeñu druge ugovorne strane i primaoca Perfekcijom sporazuma o ustupanju ugovora primalac zauzima mjesto ustupioca.U praksi se najčešće javlja kao teretan ugovor i to u obliku ugovora o kupoprodaji.Primalac i druga ugovorna strana mogu jedna drugoj isticati prigovore(nap.prigovor zastarijelosti.Ako je druga ugovorna strana svoj pristanak na ustupanje ugovora dala unaprijed.Sporazum o ustupanju ugovora može biti teretan i dobročin.COM 1.Na ove ugovornog statusa 60 WWW.COM ..ona svoje potraživanje može cedirati.Meñutim ustupilac se može ugovorom obavezati drugoj ugovornoj strani da će on vratiti dug ukoliko to ne izvrši primalac kao glavni dužnik.Ustupanjem ugovora ustupilac prestaje biti ugovorna strana.a nikako to potraživanje ne može prenijeti u smislu ustupanja ugovora.odnosno kad bude obaviještena o ustupanju ugovora ako je pristanak dala unaprijed. 3. 2.Propisi o ustupanju ugovora su dispozitivne prirode.Ustupilac odgovara primaocu za punovažnost ustupljenog ugovora. 4. Bitno je napomenuti da se mogu ustupati samo oni ugovori koji nisu vezani za ličnost ugovarača.odnos izmeñu ustupioca i druge ugovorne strane Meñusobna prava i obaveze ustupioca i druge ugovorne strane prestaju kad druga ugovorna strana da pristanak na ugovor o ustupanju.ništavosti. 2..BH-PRAVNICI.intuitu personae.primalac ulazi u ugovorni odnos u trenutku kad je obaviješten o ustupanju.Primalac postaje nova ugovorna strana.primalac i druga ugovorna strana dužni su se pridržavati načela savjesnosti i poštenja.dvostrano obavezni ugovor Ustupanje ugovora moguće je samo kod dvostrano obaveznih ugovora i to samo ako obaveze nisu ispunjene. PRAVNA DEJSTVA USTUPANJA UGOVORA Osnovni cilj ustupanja ugovora jeste prenošenje svih prava i obaveza sa ustupioca na primaoca.

BH-PRAVNICI.kauciju itd. Postavlja se pitanje šta je sa sredstvima obezbjeñenja potraživanja?Ako je sredstvo obezbjeñenja(nap.a fizičko ili pravno lice asignant.gdje je banka asignat. Kao sredstvo indirektnog plaćanja.Ako jeste. Kad se putem asignacije vrši kreditiranje.Asignat nije obavezan prihavatiti asignantovu uputu.tada asignant ne mora biti asignatarov dužnik.tada on nije obavezan prihvatiti asignaciju.BH-PRAVNICI.Meñutim kad mu je uputa izdana na temelju asignantova duga prema asignataru.ovlaštenje asignatu da za račun asignanta izvrši činidbu asignataru 2.)dao sam ustupilac.U suprotnom mu odgovara za štetu.kaparu.ovlaštenje asignataru da tu činidbu primi Najvažnija funkcija bi se mogla odrediti kao sredstvo indirektnog plaćanja ili kao sredstvo kredtiranja.Kad je treće lice dalo zalogu ili preuzelo jemstvo radi obezbjeñenja ustupiočeve obaveze.odnos izmeñu asignata i asignatara 61 WWW. DVADESET OSMA GLAVA ASIGNACIJA POJAM ASIGNACIJE Asignacija ili uput je izjava volje jednog lica kojom ono upućuje i ovlašćuje drugo lice da za njegov račun izvrši odreñenu činidbu trećem licu.a lice koje je upućeno i ovlašteno da izvrši činidbu je asignat ili upućenik.WWW.čak i ako je on asignantov dužnik.Dakle. Asignacija je apstraktni pravni posao.Ugovor o asignaciji je neformalan.odnos izmeñu asignanta i asignata(odnos pokrića) Ovaj odnos se najčešće javlja kod nekih bankarskih posla.Asignant može opozvati ovlaštenje sve dotle dok asignat ne izjavi da prihvata uput ili dok ga ne izvrši.ona i dalje obezbjeñuju izvršenje primaočeve obaveze. Ako asignatar nije asignantov povjerilac.ali i dužnik asignatara. 1.COM prigovore imaju pravo obje strane.Činidba koja je predmet asignacije najčešće se sastoji u plaćanju odreñene sume novca.asignacija se primjenjuje u slučaju kad je asignant povjerilac asignata.izuzev ako mu je to obećano.a to treće lice ovlašćuje da činidbu primi u svoje ime.Lice koje izjavljuje volju naziva se asignant ili uputilac.onda asignatar može.jer cilj koji se njime želi postići nije vidljiv za treća lica. zalogu.ali i ne mora prihvatiti asignantov uput.Asignatar koji je pristao na asignaciju može zahtijevati ispunjenje obaveze prvenstveno od asignata.odnosno primaoca.Ovaj odnos zavisi od toga da li je asignat dužnik ili nije.a od asignanta supsidijarno.sporedni dužnik se treba izjasniti da li preuzima odgovornost za primaoca ili ne.odnos izmeñu asignanta i asignatara(valutni odnos) Ovdje je bitno znati da li je asignatar asignantov povjerilac ili nije. 2.potreban je pristanak tih trećih lica u vezi sa njihovom odgovornošću za novog dužnika. 3.Lice koje prima činidbu u svoje ime je asignatar ili primalac upute.tada je asignat obavezan izvršiti uputu ako mu to ni po čemu nije teže od ispunjenja obaveze prema asignantu.Ako odbije uput asignatar je obavezan odmah o tome obavijestiti asignanta. Asignacija sadrži 2 ovlaštenja: 1. DEJSTVO ASIGNACIJE Asignacijom se zasniva trostruki odnos.COM .

Ako treće lice želi dužnikovu obavezu ispuniti protiv volje dužnika.8.U takvom slučaju povjerilac ne može primiti ispunjenje od trećeg lica.personalna subrogacija Personalna subrogacija je prenos povjeriočevog potraživanja na teće lice koje je ispunilo obavezu umjesto dužnika.10.sasvim je razumljivo.3.BH-PRAVNICI.zbog samog ugovora ili prirode obaveze.Neposredno predstvalja realni akt dužnika i najčešće se radi o isplati odreñenog novčanog iznosa. ZOO regulira posebne načine prestanka obligacija.Izuzetak je slučaj kad dužnik ponudi da sam odmah ispuni svoju obavezu.WWW.2.povjerilac je dužan primiti to ispunjenje bez obzira da li se radi o trećem licu koje ima pravni interes ili ne.asignatar ima pravo od njega zahtijevati ispunjenje obaveze.sjedinjenje.a suprotnom bi bio u povjerilačkom zakašnjenju.5.Tim licima se smatraju svi oni koji mogu pretrpjeti štetu zbog neispunjenja dužnikove obaveze.Ispunilac stupa na mjesto dotadašnjeg povjerioca.Načelno je personalna subrogacija 62 WWW.Ono može biti neposredno i posredno.COM Kad asignat prihvati uput.novacija.Svaki imalac tog papira u odnosu na asignanta ima položaj asignatara.4.Načine prestanka obligacije možemo posmatrati prema tome da li prestaju voljom subjekata(ispunjenjem.nemogućnost ispunjenja.Povjerilac mora primiti ispunjenje od tih lica.protek vremena i otkaz.da obligacija prestaje. Kad je dužnik saglasan da njegovu obavezu ispuni neko treći. DVADESET DEVETA GLAVA PRESTANAK OBLIGACIJE UOPĆE O PRESTANKU OBLIGACIJE Kad se ispune ciljevi zbog kojih je preduzeta. ISPUNJENJE(SOLUTIO) Pod ispunjenjem se podrazumijeva valjano izvršenje činidbe koja je predmet obaveze dužnika. Ako treće lice želi ispuniti obavezu bez dužnikovog znanja.BH-PRAVNICI.U ovu kategoriju spadaju: jemac.ali isto tako i protekom dužeg ili kraćeg vremenskog perioda. Ovo su opći načini prestanka svih obligacija.otpust duga.ispunjenje.povjerilac može.smrt.COM . Uputa izdana u pisanoj formi može biti na donosioca.zalogodavac i protivnik pobijanja.i odbiti prijem ispunjenja od trećih lica.te polaganje i prodaja dugovane stvari.ko može ispuniti obavezu Po pravilu obavezu ispunjava dužnik ili od njega ovlašteno lice.Izuzetak je situacija kad je dužnik obavezan lično izvršiti činidbu.6.Tu nije bitno da li je asignatar asignantov povjerilac ili ne.9. 2.ZOO propisuje da je povjerilac obavezan primiti ispunjenje od svakog lica koje ima pravni interes da obaveza bude ispunjena.a to su:1.Lice koje je ispunilo obavezu umjesto dužnika naziva se ispunilac ili solvens.dužnik koji za to sazna može ponuditi da sam odmah ispuni svoju obavezu.Tada je povjerilac obavezan primiti ispunjenje od dužnika.oprostom duga) ili se prestanak vezuje za ispunjenje pravnih činjenica.7.ali i ne mora primiti ispunjenje.zakašnjenje.zastarijelost.Treće lice koje ispunjava dužnikovu obavezu mora imati poslovnu sposobnost.Realizacijom obaveze prestaje i pravo koje odgovara toj obavezi.U takvom slučaju ima svojstva vrijednost papira.kompenzacija.Obligaciona prava prestaju ostvarivanjem svrhe obligacionog odnosa.bez obzira na njihov izvor nastanka.Kod posrednog ispunjenja dolazi do meñusobnog obračunavanja uzajamnih činidbi(kompenzacija ili prebijanje) 1.

a dajstvo subrogacije u trenutku ispunjenja ugovora 3.kod cesije se na cesionara prenose i sporedna prava.sličnosti i razlike izmeñu personalne subrogacije i cesije sličnosti: 1.COM .Dakle.jer se subrogacija nakon toga ne može ugovoriti. Ugovorom o subrogaciji ugovorne strane trebaju regulirati i prenos sporednih prava.WWW.on mora ispuniti dužnikovu obavezu.Dovoljno je da ispunilac u konkretnom slučaju ima pravni interes i da može dokazati da je ispunio dužnikovu obavezu.Ukoliko ništa ne ugovore sudbina sporednih prava se rješava prema općim pravilima u odnosu glavnih i sporednih prava Pretpostavke valjanosti personalne subrogacije su: 1.os ov promjene je ugovor ili zakon 4.a zaključenje personalne subrogacije moguće je protiv volje povjerioca 2.Kod zakonske subrogacije osnov je sam zakon.dejstvo cesije nastupa nakon zaključenja ugovora.Treba biti zaključen prije ili najkasnije prilikom ispunjenja.Kod zakonske subrogacije se sporedna prava prenose na ispunioca zajedno sa potraživanjem.Ipak.cesionar može od cesusa zahtijevati ispunjenje obaveze u cijelosti. Saglasnost povjerioca na ugovor izmeñu dužnika i ispunioca nije potrebna.pravni položaj dužnika se ne mijenja i ne smije se pogoršati 5.povjerilac ili dužnik moraju zaključiti ugovor sa ispuniocem.a kod subrogacije se na ispunioca prenose samo ona prava koja su ugovorena 5.bez obzira koliko je on za nju platio cedentu.ugovorne strane ovaj ugovor moraju zaključiti prije isplate.BH-PRAVNICI.Izuzeci postoje kod obaveza vezanih za ličnost i ako su strane ugovorile da ih može ispuniti samo dužnik.zakonska subrogacija Ova subrogacija nastaje kad dužnikovu obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes za to.a za valjanost ugovora nije propisana nikakva forma. a.cedent odgovara cesionaru za postojanje i naplativost potraživanja. c.Dakle o cesiji odlučuje povjerilac.Kod zakonske subrogacije lice koje ispuni obavezu(ispunilac)stupa u obligacioni odnos u trenutku ispunjenja i ne traži se saglasnost povjerioca radi ispunjenja obaveze.Kod personalne subrogacije ispunilac ne može od dužnika zahtijevati više od onoga što je on (ispunilac)isplatio povjeriocu.ukoliko drugačije nije ugovoreno.oba instituta služe za prenos potraživanja 2.kod cesije se dužnik uopće ne može javiti kao ugovorna strana.Čak ne postoji ni obaveza obavještavanja povjerioca o zaključenju personalne subrogacije izmeñu dužnika i ispunioca.na ispunioca se potraživanje prenosi samo do one visine koliko je on platio. povjerilac treba znati da će njegovo potraživanje ispuniti neko drugi.jer ga neispunjenje ili loše ispunjenje može pogoditi.COM moguća u svakoj obligaciji.a sadržaj ostaje isti 3. 4. Pravila o ugovaranju personalne subrogacije su dispozitivne prirode.a kod subrogacije ne.ne traži se saglasnost za zaključenje ugovorne strane koja u tome ne učestvuje razlike: 1.ali i ugovorom izmeñu ispunioca i dužnika.BH-PRAVNICI. 2.u kome će se naznačiti da se radi o personalnoj subrogaciji.kod oba instituta mijenja se subjekat obligacije na povjerilačkoj strani.Personalna subrogacija nastaje na 2 načina:ugovorom izmeñu povjerioca i ispunioca. b.ili najkasnije sa samom isplatom 3.Ispinilac mora imati pravni interes.a ne glavni dužnik.Za razliku od toga kod ugovorne subrogacije prenose se samo ona sporedna prava koja su stranke ugovorile. 63 WWW.da bi ispunilac stupio u obligaciju na mjesto povjerioca.ugovorna subrogacija Njen osnov je ugovor koji se zaključuje izmeñu povjerioca i ispunioca ili izmeñu dužnika i ispunioca.Personalna subrogacija moguća je na osnovu ugovora ili zakona.Ova subrogacija nastaje po sili zakona i ne mogu je spriječiti ni dužnik ni povjerilac.

uračunavanje ispunjenja Kad izmeñu povjerioca i dužnika postoji više istorodnih obaveza.a iz svrhe posla.kad mu dužnik nije dao obećano obezbjeñenje 2.on svoju obavezu može ispuniti i prije ugovorenog roka.ako je više obaveza dospjelo istovremeno. Dužnik je obavezan svoju obavezu ispuniti u cijelosti.tj.odnosno boravište(kod pravnih lica sjedište)Kod novčanih obaveza je suprotno. Kad mjesto ispunjenja nije odreñeno ugovorom niti zakonom. Meñusobnim sporazumom povjerilac i dužnik mogu regulisati da dužnik umjesto dugovane činidbe izvrši neku drugu.predmet ispunjenja Predmet ispunjenja je samo ona radnja koja za dužnika proizilazi iz jednog obligacionog odnosa.COM 3.kad na povjeriočev zahtijev dužnik nije dopunio smanjeno obezbjeñenje bez povjeriočeve krivice 3.vrijeme i mjesto ispunjenja Kad i gdje će dužnik biti obavezan ispuniti svoju obavezu zavisi od sporazuma izmeñu povjerioca i dužnika.ako su nastale istovremeno.ako nema sporazuma.Od tog pravila postoje izuzeci i to:kad priroda obaveze nalaže djelimično ispunjenje(nap. 4. 64 WWW.prije svega ispunjenje se odnosi na obavezu koju su sporazumno odredili povjerilac i dužnik 2. Isto važi i za slučaj ako treće lice po bilo kojem osnovu oduzme predmet od povjerioca.ispunjenje se vrši u mjestu u kome je dužnik imao prebivalište.prvo se namiruju one koje su najmanje obezbjeñene 5.ako se dužnik nije izjasnio.zatim kamata i na kraju glavnica.ako je rok ugovoren u isključivu korist povjerioca Ako se plaćanje vrši posredstvom banke.povjerilac može zahtijevati ispunjenje obaveze odmah.prvo se naimruju troškovi.Davanje radi ispunjenja postoji kad dužnik svom povjeriocu preda neku stvar ili neko drugo pravo da ih povjerilac proda i iz dobivenog iznosa naplati svoje potraživanje.prirode obaveze ili ostalih okolnosti ne proizilazi da treba izvjestan rok za ispunjenje obaveze.onda redom kojim su obaveze dospjele 4.WWW. Kad je rok ustanovljen u isključivom interesu dužnika.povjerilac ipak može odbiti djelimični prijem ako za to ima poseban interes.BH-PRAVNICI.a ono što dužnik plaća nije dovoljno da se podmire sve obaveze.dug je izmiren kad se novac uplati u poštu.predmet.a eventualni ostatak vrati dužniku.BH-PRAVNICI.COM .ako su podjednako obezbjeñene.Ako ne postoji sporazum primjenjuju se zakonske odredbe. Ako rok nije odreñen ugovorom.vrijeme i mjesto ispunjenja a.odnosno boravište( pravna lica sjedište).struje i sl.smatra se da je dug namiren kad banci stigne novčana doznaka ili vremenski nalog u korist povjerioca. b.redosljed odreñuje dužnik prije ispunjenja ili najkasnije istovremeno sa ispunjenjem 3.isporuka vode.U slučaju kad obaveza glasi na novac.)ili kad je dužnikova obaveza novac.a ako se radi o generičkoj obavezi dužnik je obavezan predati stvar srednjeg kvaliteta(ako ugovorom ili zakonom nije odreñeno šta drugo).ali o tome mora obavijestiti povjerioca.obaveze se naimruju redosljedom kojim su i nastale 7.niti se prema svim okolnostima može odrediti.U tom slučaju se radi o zamjeni ispunjenja ili davanju umjesto ispunjenja(datio in solutum).onda one koje su dužniku na najvećem teretu 6.ono što je dužnik dao na ime ispunjenja rasporeñuje se na sve obaveze srazmjerno njihovim iznosima Ako dužnik pored glavne obaveze mora platiti kamate i troškove.Ako se plaćanje vrši poštom.On može zahtijevati ispunjenje prvobitnog potraživanja i naknadu štete ili zahtijevati odgovornost dužnika za materijalne i pravne nedostatke stvari.Ako je stvar tačno odreñena može se predati samo ona.postavlja se pitanje koju je obavezu ispunio dužnik?Ovo se rješava pravilom o redu uračunavanja: 1. Od zamijene ispunjenja treba razlikovati predaju ili davanje radi ispunjenja. mjesto ispunjenja je ono mjesto u kome povjerilac ima prebivališe.S druge strane poivjerilac može tražiti ispunjenje obaveze prije roka u sljedećim situacijama: 1.S druge strane dužnik može od povjerioca zahtijevati da primi ispunjenje. Na strani povjerioca stoji alternativno pravo.ako su u svemu predhodnom jednake.

jedno ili oba potraživanja pretvore u naknadu štete.COM .Od ovoga postoje tri izuzetka:1.uzajamnost potraživanja.odnosno to je momenat kad povjerilac može zahtijevati ispunjenje obaveze.Druga strana ne može spriječiti prebijanje ako postoje zakonske pretpostavke za to.Naime.2.COM PREBIJANJE(KOMPENZACIJA) 1.potraživanja koja se ne mogu sudski zaplijeniti(nap. 3.potrebno je sljedeće: 1.ne može mu se uskratiti pravo da to potraživanje kompenzira sa drugim.ako je jedno lice ovlašteno ispuniti i obavezu prije dospjelosti.Da bi došlo do jednostrane kompenzacije.Ona može nastupiti i tako što se nap.načini prestanka kompenzacije a.Potraživanja iz naturalnih obligacija se ne mogu jednostrano kompenzirati.uopće o prebijanju Prebijanje(kompenzacija)je način prestanka obligacije meñusobnim obračunavanjem potraživanja jedne strane(povjerioca)s uzajamnim protivpotraživanjem druge strane(dužnika).jemac može izvršiti prebijanje dužnikove obaveze prema povjeriocu sa dužnikovim potraživanjem.Kvantitativna jednakost potraživanja nije uvijet kompenzacije(manje potraživanje prestaje. 2.tj.tj.zastarjelo sa nezastarjelim i sl.Vrši se na osnovu izjave volje jedne strane kad se ispune zakonske pretpostavke za prebijanje. Naš ZOO ne poznaje zakonsku kompenzaciju.BH-PRAVNICI.potraživanja naknade štete pričinjene oštećenjem zdravlja ili prouzrokovanjem smrti 5potraživanja koja potiču iz zakonske obaveze izdržavanja OSTALI NAČINI PRESTANKA OBLIGACIJE 65 WWW.primanja socijalne pomoći) 2.solidarni dužnik može potraživanje svog sadužnika prebiti sa povjeriočevim potraživanjem.WWW.cesus može cesionaru prebiti potraživanja koja je do obaviještenja o cesiji mogao prebiti cedentu.Kompenzirati se mogu novčana potraživanja ili druge zamjenjive stvari.potraživanja stvari ili vrijednosti stvari koje su dužniku bile date na čuvanje ili posudbu.BH-PRAVNICI. 2.da se realizacija može ostvariti prinudnim putem.ali samo za onoliko koliko iznosi dio duga tog sadužnika.isključenje prebijanja Slučajevi isključenja prebijanja taksativno su nabrojani u ZOO: 1.odnosno dugovanja koja se prebijaju moraju biti uzajamna.dospjelost potraživanja. 4. 3.Takva potraživanja se mogu kompenzirati samo pod uvjetom da druga strana istakne prigovor da se radi o naturalnim obligacijama.a veće ostaje postojati za onu razliku).Dospjela su potraživanja kod kojih je nastupio rok za njihovo ispunjenje.Istovrsnost ne mora postojati od početka.onog potraživanja sa kojim se vrši prebijanje. 4.dejstvo prebijanja Prebijanje djeluje retroaktivno(ex tunc).Utuživost pretpostavlja da oba potraživanja uživaju sudsku zaštitu.Potraživanja.dospjelim potraživanjem. Za ovo prebijanje dovoljno je da su potraživanja uzajamna.potraživanja nastala namjernim prouzrokovanjem štete 4.Potraživanja moraju biti istovrsna(jednorodna).Subjekti se mogu sporazumijeti da prebiju dospjelo potraživanje sa nedospjelim potraživanjem.Naš zakon traži da su oba potraživanja dospjela.ili koje je dužnik bespravno uzeo ili bespravno zadržao 3.meñutim smatra da je dovoljna dospjelost protivpotraživanja.3.tj od trenutka kad su se 2 potraživanja pojavila jedno prema drugom.istovrsnost potraživanja.Prebijanje se vrši jednostranom izjavom volje bilo koje strane. b.utuživost potraživanja.ugovorna kompenzacija.jednostrana kompenzacija Ova kompenzacija je najčešći način prebijanja.

novacijom mora prestati valjana stara obaveza.založno pravo ili pravo uživanja).To su po pravilu slučajevi 66 WWW.Ako povjerilac ne želi primiti obavezu. Sa trenutkom zaključenja oprosta prestaje obligacija.pa čak i kod poslova kod kojih je forma bila bitan element nastanka obligacije. odnosno predmet ispunjenja položiti kod suda.ugovorne obaveze moraju imati animus novandi. Posljedice toga su: 1.Oprost ne može ići na štetu stečenih prava trećih lica koja ostaju bez obzira na oprost(nap.tj.novacijom se prekidaju dotadašnji rokovi zastarjelosti i počinju teći novi. 2.nego se samo smanjuje 2.Dejstvo novacije se ogleda u tome što prestaje stara i na njeno mjesto stupa nova obligacija.Sjedinjenje najčešće nastaje usljed univerzalne ili singularne csukcesije.U takvom slučaju glavna obaveza ostaje.potrebno je da i dužnik da svoju saglasnost.obligacija ne prestaje.kojim se oni saglašavaju da prestaje postojati dužnikova obaveza prema povjeriocu. Da bi došlo do novacije moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. volju da svojim sporazumom promjene dotadašnju obligaciju Novacija nastaje ugovorom i valjanost novacionog ugovora odreñuje se po općim pravilima valjanosti ugovora.jer nije potrebno naznačavati kauzu.tj razlog zbog kojeg povjerilac oprašta dug.Dužnik mora dokazati da je naknadna nemogućnost nastala usljed okolnosti koju on nije mogao spriječiti. 3. Samo lice koje ima potpunu poslovnu sposobnost može oprostiti dug.Da bi došlo do oprosta.a sa njom i sporedna prava.Sporazum o oprostu je neformalan pravni posao.jer se ponekad iza toga krije nemoralan ili nezakonit motiv.zaloga i jemstvo)prestaju. Oprost može biti izričit i prećutan. Oprostiti se može samo cjelokupan dug.COM .a dužnik ne prihvata oprost duga.jemstvo i sl.kao što su kamate.nova obaveza se mora razlikovati od stare 4. izbjeći ili otkloniti.BH-PRAVNICI.WWW.a ovaj je bez daljeg uslovljavanja primi.Sredstva obezbjeñenja ranijeg potraživanja(nap.kad povjerilac naslijedi jednog od solidarnih dužnika. Time obligacija prestaje.kod vrijednosnih papira se može desiti da papir doñe u ruke dužnika.novacijom mora nastati nova obaveza 2.Novacija ne proizvodi pravno dejstvo ako je predhodna obaveza bila ništava ili je već ranije ugašena 3.jer se isti papir može ponovo pustiti u promet. Od pravila da sjedinjenje prestaje obaveza postoje 2 izuzetka: 1.jer ista osioba ne može sama sebi biti dužnik.Time se smatra da je dužnik izmirio obavezu.kad povjerilac dužniku vrati priznanicu o dugu.Time obligacija ne prestaje.Povjerilac ne može dužniku nametnuti oprost.novacija(prenov) Prenov ili novacija(novatio)nastaje kad se povjerilac i dužnik dogovore da već postojeću obavezu zamjene novom.BH-PRAVNICI.Povjerilac može oprostiti i samo sporedna potraživanja.ili samo dio duga.COM 1.Prećutan je nap.sjedinjenje(konfuzija) Sjedinjenje ili konfuzija(confusio)postoji kad ista obaveza u jednoj obligaciji postane i povjerilac i dužnik. 4.dužnik će svoju obavezu.novo potraživanje oslobaña se nedostataka i prigovora koji su bili povezani sa predhodnim potraživanjem 2.nemogućnost ispunjenja Nemogućnost ispunjenja vodi prestanku obligacije kad je ispunjenje naknadno postalo nemoguće usljed okolnosti za koje dužnik nije odgovoran.Oprost je apstraktan pravni posao.oprost duga Oprost duga nastaje sporazumom izmeñu povjerioca i dužnika.

jer prava i obaveze prelaze na nasljednike.njegova prvobitna obaveza pretvara se u obavezu naknade štete. Smrt jednog od subjekata obligacije po pravilu ne dovodi do prestanka obligacije.On može biti dostavljen drugoj strani u svako doba.COM više sile.već je na dužniku teret dokazivanja da je nemogućnost nastupila bez njegove krivice.BH-PRAVNICI.COM .obavezan je nadoknaditi štetu drugoj strani.Ukoliko to ne dokaže. Obligacija ne prestaje ako dužnik duguje odreñenu količinu generičkih stvari. 67 WWW.Smrću prestaju samo obligacije koje su vezane za ličnost umrlog.Nemogućnost ispunjenja se ne prezumira. Kod dvostrano obaveznih ugovora.ako su predmet obaveze generičke stvari koje se moraju uzeti iz tačno odreñene mase tih stvari.prestaje obaveza i druge strane.Otkazom prestaje obaveza u jedno odreñeno buduće vrijeme.Ako je dužnik kriv za nastupanje nemogućnosti.Meñutim.već one nakon odreñenog vremena prestaju.otkaz i smrt Obligacije ne traju vječno.protek vremena.čak ni u slučaju kad sve što on ima od takvih stvari propadne usljed okolnosti za koje on nije odgovoran.BH-PRAVNICI.osim u nevrijeme. 5.nepredvidivog slučaja ili isključive krivice povjerioca ili trećeg lica.Otkaz je jedan od načina prestanka trajnog obligacionog odnosa i to na osnovu izjave jednog subjekta obligacije.WWW.kad jedna strana ne može ispuniti obavezu bez vlastite krivice.obaveza prestaje ako propadne cijela ta masa.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->