PARAZITSKI UZROČNICI BILJNIH BOLESTI

Biljni patogeni ili biljni paraziti

Modul:
Osnove biljne patologije
Nositelj modula:
Doc.dr. sc.Tihomir Miličević

Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
 Što su biljni patogeni ili paraziti?

! Biljni patogeni ili paraziti su organizmi i infektivne molekule

ili čestice koje mogu uzrokovati bolesti na biljkama.
! Ove biljne bolesti nazivaju se parazitske, infektivne ili zarazne
bolesti, odnosno biotske, za razliku abiotskih ili neparazitskih biljnih
bolesti koje uzrokuju neživi čimbenici (nedostatak ili višak hranjiva i dr.).
Napomena:
O biljnim patogenima postoji poseban istoimeni modul “Biljni patogeni” u IV
semestru pa se u ovom predavanju daje samo kratki uvod u ovo područje, dok će
se detaljnija razrada svih skupina biljnih patogena obraditi u sklopu navedenog
Modula tijekom narednog semestra.

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Koje su sve skupine parazitskih uzročnika
biljnih bolesti ili biljnih patogena

1. Gljive
2. Pseudogljive (FLO, Fungal-like organisms)
3. Bakterije
4. Fitoplazme i spiroplazme (Mollicutes)
5. Virusi
6. Viroidi
7. Protozoe
8. Parazitske biljke
9. Alge
Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Veličina pojedinih biljnih patogena u
odnosu na biljnu stanicu

Poredak od najmanjih prema najvećima:

1. Viroidi
2. Virusi
3. Fitoplazme i Spiroplazme (Mollicutes)
4. Bakterije
5. Protozoe
6. Gljive i pseudogljive
7. Nematode
8. Alge
9. Parazitske biljke

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 GLJIVE

! Taksonomski spadaju u carstvo Fungi ili Mycota

! Bolesti koje uzrokuju nazivaju se mikoze
! Sveukupno je opisano oko 100 000 vrsta gljiva
! Od toga oko 15 000 su patogene na biljkama
! Gljive su eukariotski - heterotrofni organizmi
! Mogu živjeti kao paraziti, saprofiti i simbionti
! Parazitske gljive mogu biti obligatne i fakultativne
! Fitopatogene gljive su većinom mikroskopski organizmi
! Znanost o gljivama naziva se Mikologija

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Saprofitske gljive

! Uglavnom nisu patogene na biljkama

! Žive na mrtvoj organskoj tvari

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Simbiotske gljive

! U simbiozi s algama - Lišajevi

! U simbiozi s korijenom biljaka - Mikoriza
Lišajevi Mikoriza

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Taksonomija gljiva

Carstvo - Gljive
Fungi ili Mycota

Chytridiomycetes

Zygomycetes

Ascomycetes

Basidiomycetes

Deuteromycetes

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fitopatogene gljive
- Fitopatogenih gljiva ima oko 15 000 vrsta
- Bolesti koje uzrokuju na biljkama nazivaju se fitomikoze
- Uzrokuju najveći broj biljnih bolesti (preko 90%)
- Dolaze kao obligatni i fakultativni biljni paraziti
- Suzbijaju se kemijskim putem fungicidima

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fitopatogene gljive
Primjeri važnijih redova fitopatogenih gljiva

1. Ascomycotina – red Erysiphales (pepelnice)

2. Ascomycotina – red Sclerotiniales (truleži)
3. Basidiomycotina – red Uredinales (hrđe)
4. Basidiomycotina – red Ustilaginales (snijeti)

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Erysiphales – Pepelnice

Rodovi: Uncinula, Erysiphe, Podosphaera, Microsphaera i dr.

Microsphaera alphitoides – pelnica na lišću hrasta Erysiphe graminis

Pepelnica na žitaricama

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Uredinales - Hrđe

Rodovi: Puccinia, Uromyces, Phragmidium, Gymnosporangium

Tranzschelia pruni-spinosae – hrđa na lišću marelice

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Ustilaginales - Snijeti

Rodovi: Tilletia, Ustilago, Tilletiopsis i dr.

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Sclerotiniales - Truleži

Rodovi: Botryotinia (Botrytis), Sclerotinia, Monilinia i dr.

Botrytis cinerea –
siva plijesna na jagodama

Monilinia fructigena –
trulež plodova jabuke

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 GLJIVAMA SLIČNI ORGANIZMI (FLO)
tzv. PSEUDOGLJIVE

! Uzrokuju bolesti koje se nazivaju pseudomikoze

! Prije su smatrane gljivama, ali filogenetski ne spadaju u

carstvo Fungi ili Mycota

! U tzv. pseudogljiva se ubrajaju slijedeći FLO:

- Myxomycota – tzv. sluzave gljive (Protoctista)
- Oomycetes – tzv. zoosporne gljive (Chromista)

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Pseudogljive ili FLO (Protoctista i Chromista)
Najvažniji fitopatogeni rodovi

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Myxomycota – tzv. sluzave gljive
! Filogenetski spadaju u Protoctista
! Najvažniji razredi su: Myxomycetes i Plasmodiophoromycetes
! Eukariotski jednostanični organizmi koji imaju tijelo u vidu plazmodija
! Razmnožavaju se zoosporama
! Mogu biti vektori biljnih virusa (npr. Polymyxa, Spongospora)
! Najvažnije fitopatogene vrste su iz slijedećih rodova:
Plasmodiophora
Polymyxa
Spongospora

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ciklus razvoja sluzastih gljiva (Myxomycota)

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Myxomycota – tzv. sluzave gljive

Physarum cinereum
na lišću trava

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Oomycetes (Oomycota)
tzv. zoosporne gljive Zoospore s flagelama

! Taksonomska pripadnost: carstvo Chromista

! To su jednostanični - eukariotski organizmi
! Razmnožavaju se zoosporama s flagelama
! Uzrokuju vrlo opasne bolesti na biljkama (npr. plamenjače)
! Najvažniji je red Plasmoporales s porodicama:
Pythiaceae (rodovi Pythium, Phytophthora)
Albuginaceae (rod Albugo)
Peronosporaceae (rodovi Plasmopara, Peronsopora i dr.)

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Peronosporales – Plamenjače
Simptomi – nekroze (paleži)

Rodovi: Pythium, Phytophthora, Plasmopara, Peronsopora i dr.

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Bakterije
Ima ih oko 2000 vrsta
Po građi stanice spadaju u prokariotske organizme
Bolesti koje uzrokuju zovu se bakterioze
Znanost o bakterijama zove se bakteriologija

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fitopatogene bakterije

! Uzrokuju bolesti – fitobakterioze (oko 250)

! Sve vrste su uglavnom fakultativni paraziti
! Ima ih oko 100 vrsta iz više od 20 rodova
! To su slijedeći rodovi:
Agrobacterium, Erwinia, Serratia, Pantoea, Acidoworax,
Pseudomonas, Ralstonia, Xanthomonas, Xylophilus,
Rhizobacter, Rhizomonas, Bacillus, Clostridium, Arthrobacter,
Clavibacter (Corynebacterium), Curtobacterium, Leifsonia,
Rhodococcus, Sphingomonas, Streptomyces i Xylella.

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fastidiozne bakterije provodnog staničja
Rikecijama slični organizmi (RLO)

! Ksilem - fastidiozne bakterije (rodovi: Xylella i Leifsonia)

! Floem - fastidiozne bakterije (rodovi: Candidatus i Serratia)
! Nazivaju se još i fastidiozne vaskularne bakterije
! Zbog sličnosti s rikecijama, prije su se nazivale RLO
! Šire se isključivo vektorima – insektima (cikade, lisne buhe i dr.)
! Simptomi jako nalikuju virozama, pa je zbog toga postoji konfuzija
! Poznate bolesti su:
Pierc- ova bolest v. loze
Kržljavost djeteline
Phony bolest breskve i dr.

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fastidiozne bakterije provodnog staničja

Ksilem - fastidiozna bakterija Xylella fastidioza uzročnik Pierc-ove bolesti na v. lozi

Bakterijske stanice u trahejama Simptomi bolesti na lišću v. loze

ksilema v. loze

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fitoplazme i spiroplazme

! Prokariotski organizmi koji taksonomski spadaju u razred

Mollicutes, red Mycoplasmatales
! Prije su se nazivale Mikoplazmama slični organizmi (MLO)
! Otkriveni su 1967 u floemu biljaka
! Bolesti se nazivaju fitoplazmoze
! Simptomi fitoplazmoza su jako nalik virozama
! Opisano je oko 200 fitoplazmoza i spiroplazmoza
! Nemaju st. stijenku, pa su pleomorfnog oblika
! Šire se vektorima – insektima (cikade i lisne buhe)
Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fitoplazmoze i spiroplazmoze
Simptomi nekih fitoplazmoza

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fitoparazitske alge

! Uzrokuju bolesti na biljkama u suptropskim i tropskim područjima

! Većinom pripadaju zelenim algama (Chlorophyta)
! Mogu biti hemi i holo paraziti
! Kod nas nisu raširene
! Najvažniji rodovi su:
- Rhodochytrium - na vrstama iz roda Hibiscus
- Phyllosiphon - na vrstama iz porodice Arecaceae (npr. palme)
- Phytophysa - na vrstama iz porodice Urticaceae
- Cephaleuros - najvažniji rod s više parazitskih vrsta:
C. virescens (parazit na čajevcu, vaniliji, ličiju, magnoliji, palmama, mangu,
avokadu, guajavi, citrusima i dr. suptropskom i tropskom voću).
C. parasiticus (parazit na citrusima i dr. vrstama)
Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fitoparazitske alge
Simptomi koje uzrokuju vrste iz roda Cephaleuros na lišću kave

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fitopatogene protozoe

! Raširene kao patogeni na biljkama u tropskim područjima

! Taksonomski spadaju u flagelatne protozoe - Trypanosomatidae
! Šire se putem insekata kao vektora (Hemiptera)
! Najvažniji fitopatogeni rod je Phytomonas
! Uglavnom uzrokuju nekrozu floema biljaka i venuća
! Najčešće dolaze kao paraziti na vrstama biljaka iz rodova:
- Euphorbia (mlječike)
- Coffea (kava)
- Cocos (kokosova palma) i druge vrste palmi

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Parazitske biljke

Prema tipu parazitizma dijele se na:

1. Poluparazitske biljke – hemiparaziti (2500 vrsta)
2. Prave parazitske biljke – holoparaziti (600 vrsta)
3. Mikotrofne biljke – paraziti na gljivama
Nazivaju se također:
Parazitske ili nametničke cvjetnice
Parazitske više biljke ili parazitske kormofite
Fanerogamni paraziti

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Hemiparazitske biljke - poluparaziti

! Autotrofne - imaju klorofil i sposobnost fotosinteze

! Od biljaka domaćina uzimaju vodu i mineralne tvari
! Nerazvijen korijenov sustav – posjeduju haustorije
! Najvažniji rodovi hemiparazitskih biljaka:
Viscum (imela)
Loranthus (ljepak)
Arceuthobium (imelica)
Phoradendron (američke imela)
Striga (vještičiji korov)
Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Viscum album - Imela

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Holoparazitske biljke – pravi paraziti

! Prilagođene potpunom parazitskom načinu života.

! Od domaćina uzimaju i vodu i sve hranjive tvari
! Ne sadrže klorofil, te nemaju sposobnost fotosinteze
! Najvažniji rodovi holoparazitskih biljaka:

Cuscuta (Vilina kosica)

Orobanche (Volovod)
Cassythia (lažna vilina kosica)

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Cuscuta spp. - Vilina kosica
Orobanche spp. - Volovod

Cuscuta spp. – vilina kosica

Orobanche spp. - Volovod

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Virusi

! Nemaju staničnu organizaciju – nisu organizmi

! Na granici živog i neživog svijeta
! Infektivne submikroskopske čestice
! Obligatni intracelularni patogeni
! Po kemijskoj građi su nukleoproteidi
! Građeni su od dvije komponente
- Nukleinske kisleine (RNA ili DNA) – srž
- Proteinskog omotača (kapsid ili ovojnica)
! Jedna infektivna čestica virusa naziva se virion
! Do sada je opisano oko 2000 virusa

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Fitopatogeni virusi

! Uzrokuju bolesti fitoviroze

! Zarazu vrše iskljičivo putem rana ili ozljeda na biljkama i
putem vektora kao prenosioca (insekti, grinje, nematode i dr.)
! Do sada je opisano oko 1000 fitoviroza
! Simptomi fitoviroza su najčešće: kloroze (žućenja),
mozaici, kržljavost i deformacije biljaka domaćina.
! Simptomi su uglavnom sistemičnog karaktera - rašireni
po cijeloj biljci
! Nema kurativnog načina liječenja

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Subvirali patogeni
Satelitni virusi i satelitne RNA

! Satelitni virusi – virusi koji se ne mogu samostalno

razmnožavati bez pomoći specifičnog virusa pomagača,
ali mogu stvarati svoj vlastiti proteinski omotač – znači
dolaze u svojim zasebnim nukleoproteinskim česticama

! Satelitne RNA – strana infektivna RNA molekula

uklopljena u virusnu česticu, a njezina replikacija ovisi o
virusnoj RNA.

Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Subviralni patogeni - Viroidi

! Najmanje do sada poznate infektivne molekule

! Sastoje se samo do gole infektivne RNA molekule, kružnog
oblika, bez proteinskog omotača !!!, što ih razlikuje od vriusa i
satelitnih RNA.
! Isključivo obligatni biljni paraziti, ne uzrokuju bolesti na drugim
organizmima
! Bolesti koje uzrokuju nazivaju se viroidoze
! Do sada je opisano oko 40 viroidoza
! Najvažnije virodoze su vretenatost gomolja krumpira i ljuštenje
kore agruma ili citrusa i kržljavost krizanteme
! Simptomi viroidoza su vrlo slični virusima – kloroze, deformacije i
kržljavosti
Doc.dr.sc. Tihomir Miličević - Osnove biljne patologije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu