You are on page 1of 58

amer

RASPRAVA PORIJEKLU I OSNOV AMA NEJEDNAKOSTI MEDU LJUDIMA

o

covjeku ell govoriti, i pitanje koje ispitujem uei me da sa obracam Ijudima, jer nista ne nudimo bliznjirna ako se bojimo uvazavati istinu. Branit cu dakle, s povjerenjem stvar covjecanstvc pred mudrima koji su me na to pozvali i necu biti nezadovoljan samim sobom budem Ii se osjetio dostojnim ~ -.mog predmeta i svojih sudaca. U Ijudskom rodu sagledavam dvije vrste nejednakosti: onu koju zovem prirodiia Hi fiiiClnr,-jer jl:l je \1sptJffilVila priroda, 1 ona se SaSfO)l u razhci U -godinam:a, -zdrayIJl.i';::SiiazCtijeIa- :r1GiI{:voaa~a~i~ou.Ke;TgIiTIc5N~mozeJ:TI0 nazv~ti , moralnom ili_politickom nejednakoscu, jer ovisi 0 nekoj vrsti sporazuma-Koji se:-~~ja,jli-bar€m~:potviduje~prrvoic;m:' dna 'se sastojl'od razhcitih povlastica.koje neki uzivaju na stetu drugi h, kao biti bogatiji,' stovaniji, mobnijLod. drugih,··m ih -cak'prisillti na.poslQsnQst. .._. " -- -- "_ .~., -....-' Ne moramo se pitati iz cega proiziazi prii-oana nejednakost, jer cemo odgavor naci iskazan u obicnoj dcfiniciji rijecl. Jos manje moramo istrafivati postoji Ii kakva bitna veza izrnedu dviju nejednakosti. Znacilo bi to, drugim rijecima, da se moramo zapitati nc ~ni koji za~!1 viSe od onih koji .~ll_i_f!.1_1)()dr.edeni ne nalazi 1jse_snaga...Iijcla i ,Ij ~~rost ili v~lina uvijek u istim osobama, razmjerno njihovoj moci ill .bogatstvu, sto je mozda dotrnrpitahle dao·n.ie~_!Ilec1u sob om r aspravljajj; .. .:Wovi J.Ullis.utnosti.,llvojih J gospocrar:-1LaIi ono_rH~~.pri.!iC.l.Iiilifui!lm-TsIObodnim ljudima koji tragaju za istinom:'. -.--.--------

O

!Tudi.

V

-- '-Sto'l'e,dakle, pravi sadrzaj ove raspr ave? Da naznaei u razvitku stvari trenutak kada je pravo naslijedilo nasilje, a pr iroda _Eostala podvrgnuta ~~9n. ~ i .da ~bjaSmKa~!.te_§_~.om vezorn snazri~_l~~pfiWilJ~t1":Ia sluz_El_slabima -!-da-na~· spDko~~a usporeaosa-stvarmm blazenstvom, -. -----S~i filozofi koji su ispitivali drustvene osnove osjecali su potrebu da dodu do prirodnog stanja, ali nijedan od njih do njega nije stigao, Jedni se nisu kolebali da covjeku pr ipisu da je u tom stanju razlikovao pravedno od nepravednoga, ali nisu mariIi pokazatl stu bi taj pujarn trebao znaCiti, pa cak ni kome hi bio korlstan. Drugi su govorili 0 prirodnom pravu koje svatko imada sacuva ono~mJ1 pripada,::ali..lli.s.Ullpjasnili sto razumije\,~juriodpripadanjem. Tre6i Stl, dajuci niii2!:ij~j,!('_j_I11._~_Qr_a~(l__.!l_a,QsLJ.bijima, odrnah stvorili vladavinu a da nisu ni' pomisll1Lna vrijemekoje je trebaio 'proteeipriF'fiego siosu -se-!1TeCi vlasn-VIadavina mogle poj aviti medu ljudlma. Svi su, konacno, .govoreci 0 bijedi, Iakomostl, tlaccnju, zudnj.ama i oholosti, u prirodno stanje prenosiIi ideje stvurene u drustvu, govorili su a divljaku, a~!! • . iliziranog covjeka. U duhu vecine nas nijeSecaEmrrlogTo-nasIutiti da je prirodno s an] oj ala, j er- j;;- cit~nr~ir"i sv~tlh]fujigll:--b1Hr:.ocilo::daprvt·.-~oYl~~,ptiiili vsiod bng a

29

odm1!h_sPQ~!Hlj_~ __i__pouke, nije ni bio u tom stanju, iako Mojsijevim zapisima dodamo vjeru kOju-lm duguJe--sviliIlCrsCa:i:iskl111omf,--UeDa mJeKaU--da:-stl~e c!lIU Qrije_-PQToP£lJj\idr:m:a:a:a:.:n~l~~Q_m pnf~}fQ!Jl~sE!l.J!1_;--~1m~ako--n nj nisu zapali nekim izvanrednim dogadajem, sto je dosta nezgodan paradoks da bi_ se branio_JkojUe·p~osv€uii-emoguceCioKazati.T-------_ Pccnirno, dakle, odbacujuci sve I!injenice, jer one uop6e ne dotieu pitanje.z Istrazivanja u koja se u ovom predmetu mora uei ne treba uzimati kao povljesne istine, vee sarno kao hipotetska i uvjetna prosudivanja, prflienija da se osvijetli priroda stvari nego da se pokaze istinsko porijeklo, slicna onima koja svakodnevno izvode nasi fiziear! 0 stvaranju svijeta. Vjera nam nalaze da vjerujemo da~Bu. ljudi, zato sto ih je sam bog .izvukao iz prir.cdriog _stirija.oomah posllje stvaranja, nejednaki jer je on !J,tio da__!~kYLbU(I:t!:____~lLl}.<!.m.Qtl~ brani ne d;:r stvaramo pretpostavke sto pr_olzlaze:lZ::Siune...p.4rf)de--&!~a-Lbica:..kojaga okruzuju, aKakav je:-ri:iogao-PQstatUJjudski r04. daje blo-prepusten-samome sebi, Evo ocemu sepitam i sto sam sebi ~predlozio da ispltam u ovoj raspravi. Buduci da se moj predmet tlee covjeka uopce, nastojat eli govoriti [ezikorn koji odgovara svim narodimaih, stovIse;~zaboraVlVSl _Yn~enle--J.._m.Je§~misljao samo 0 ljudirna 0 kojirna govorim, zamislit cu da se nalazim u ajenskorn JicC]u:- j:iQjj.iYlj aj_1.l.¢L!ekcije svajilt_1J¢i_tclj a, irnajuci Fiatone -i -KSenok'ra te~ Zasuce, aJjgdski rod l'a._.lltu.Saklj~~' ~-'-'--~--__ O;tovje~e, rna iZ kojeg kraja da si, rna kakva bila tvoja misljenja, pocuj: evo tvoje povijesti onakve kako drzim da [e treba citati, ne u knjigama tvojih bliZnjih, koji su Iasci, vee u priradi4 _k9ja_nikada_Jl_e~e. Sve sto ce bit! od nje, bit ce istinito, bit ce pogresno sarno ono sto cu, nenamjerno, pomtjesatl sa svojim. Vrernena 0 kojima cu govoriti davno su prosla, koliko si se promijenio od onega sto si bioi Opisat cu ti, da take kazem, zivot tvoje vrste prema svojstvirna koja si pcprim:o, koja su tvoj odgoj .i navike mogli izopaclti, ali ih nisu mogli uniiltiti. Postoj i, osjecarn to, doba u kojem hi se svaki pojedini eovjsk zelio zaustaviti, ti ces potraziti doba u kojem bi zolio da se zaustavila tvoja vrsta. Nezadovoljan svojim sadasnjim stanjem, razlozrma koji tvom nesretnom potomstvu najavlj uiu jos veea nezadovoljstva, mozda bi zel:o da se mozes vr atiti, a taj osjeca] treba da bude pohvala tvojih predaka, kritika tvojih suvremenika i uzas onih koji ce imati nesrecu da zive poslije tebe.
I U eitavu ovom odlomku treba uzetl u obzir da ie niegovo pisanje nalagao razurn. Tvrdnja pcput ; »pr vi covjok, pr+mivst odrnnh od boga saznanja i pouke«, odvise se protivi Rousscauovim idejama da bismo re mcglt ozbll ino shvatrt i. Uostalom, Rousseau, koji je nastojao osnovati svoju religiju na razumu i _muralnoj-svijesti;---uvi.~k--Je-odbij<lo. obIavu, pr eznda u evandclj ima otkriva -1)oiansko< • Zb-og ove-recenic(,prollTO-se-nli10go tinte, i to s punim pravorn. Prema prvorn turnacenju, Rousseau ovdje rnisli ria cinjeniee iz G~neze. Joil bi ga tu nadahnjtva!a razborttost. Vjerujcmo da ta teza sadrzf dio istine, dajuci mjesto ovoj recerilci u Raspmvi. Ona se javlja kao zakljucak sto proistjece iz prctbodnih rcdaka: .pocnimo d"/de e , Ali to ni] e dovoljno. Rousseau cilja I na mnogo cinjenice opazanja, Prtrnjecu ierno da je on upotrijebio Ave rnoguce clnjernc«: zapise putnika, I drugo, To je istina. Ali nijedan putopis ne opisuje zivot osamljenog di vlj aka. Zbog toga »cinjentce ne doticu pitanje «, Rousseau j e, daklc, zamtjonio povijesnu I etnografsku anketu analltteklm rasudivanjem, Rousseau pulazi od drustvenog covjeka svoga vz-ornena, skida svojom mastorn sve sto u njernu nalaz: drustveno i lezi praznoi apst.rakcij], prirodnom covjcku. Bitno je dokazat i da su svo drustvr-n« ustanove moguce. • • KSENOKRAT iz Kalcedonijc (396--314), ucenik Platonov. , Misao 0 pr irod: obuhvaca u Rousscaua mnogo razlWlih stvart. Clni se it~ ':\ djec ovdje irna vr Io subjck u van sadrzaj. To je ono sto Rousseau otkriva u sebi kada nasto] i ocisliti sve ono 8tO jc drustveno, Da bi sastavlo Raspravu, on je otiliao da sredi m isl! II scnzerrnensku sumu j vjer ivao je da je upravo ondje ponovo nasao sliku prija~njih vremena. UC.Zlja ",' oclaJe cdmah sltjcdccorn recerricom.

ne~to

30

\
PRVI DIO

I

Ma koliko to bilo vazno da bi se dobro prosudilo prlrodno stanje covieka, da bi se on razmotrio od njegova ishodista i da hi se ispitao, tako reci, ad prvog zametka vrste, necu slijediti _~j~QV'.o_ ustroj_sll:.o_J.l_Jolru.__.cijeloga .njegova razvoja, necu se zaustavljaii"dil ?iva_1i_ru~~Qm_llustavll istraZim ..one ..S1n__je__wt moz.da- -1)io ..u_p~Q_GetTilijlaor kQna~!lQ__P9stap_ ona...!to_j.~ N ecu j spiti va tl j esu li njegovi--duguljasti nokti bili, kao sta misli Aristotel, najprije skvrcene kandze, nije li blo rutav poput medvjeda i nisu li, dok je hodao na cetiri noge (c), njegovi pogledl upravljeni prema zernlji ~ ograniceni, na _h9rizontod nekoliko koraka obiljdiii istovremeno-z~na~aj Igranlce njegovih misli. U tom pogledu mogao bih stvoriti same neJasna i go16v~iZnils1jenlCnagacranja.-Usporedria anatomija jos je advise malo napredovala, prornatranja prirodnjaka jos su advise nesigurna da bi se na takvim temeljima moglo osnovati neko ~vrsto prosudivanje. Zbog toga, da se ne obracam natprirodnim saznanjima koje u tom pogledu imamo i da ne uzimam u obzir promjene koje su se morale dogoditi i u unutrasnjcmL. u vanjskOm -.susfaVii~&iVJeli:l! stoJeonvi§e prTlagodavao svoje udove novim upotrehama i hranio se novim namirnicama, pretpcstavit cu da je u svakom vremenu bio graden onaka kakva ga vidim danas, koracajuci na dvije_noge, sluzeci se"-rukama kao sto mi cinimo s nasima, obuhvacajuci pogledom cttavuprlrodu i rnjereci oeima nepregledno prostranstvo neba. Skinuvili stag tako ustrojenog bica sve natprirodne darove koje [e mogao prirniti i sve stecene pogodnosti, koje je mogao steel samo dugim razvojem, shvacajuci ga, jed~~QULI'ije_cju.onak_V_(lg ka~av je morae iz~0U.4 ..ruku prirode, vidim zivotillTii slabiju od jednih, manje okretnii--ocf drugJ.h, ali, uzevsi sve u obzir, mnogo pavoljnije ustrojenu ad svih. Vidim ga kako trazi glad pod nekim hrastom, gasi zed na prvom potoku, nalazi leza] u podnozju istog stabla koje mu je priskrbilo obrok, i eto zadovoljenih njegavih potreba, Zemlja, prepustena svojoj prirodnoj plodnosti (d) .i prekrivena beskrajnim sumarna koje sjekira nije nikada unakazila, nudi na svakom koraku zivotinjarna svih vrsta zalihe hrane i utocista. Ljudi, rasuti medu njima, pramatraju, oponasaju _njihovu vjestinu i uzdizu se taka -do instinkta zvijeri, s prodnostima koje svaka vrsta ima kao vlastite, Covjek ih je, prernda mazda nijedna njemu nije pripadala, usvojio SVC, on so hrani podjednako vecinorn razlidltth hrana (e) po kojima se ostale zivotinje dijele i, S obzirom na to, nalazi svoju hranu mnogo lakse od svih ostalih. Naviknuti od djet.njstva na vremenske nepogode i noumoljivost godisnjih doba, priviknuti na napor i prisiIjeni da goli i boz oruzja brane zivot i plijen

·u

,I

j

, On se ovdje uzdraao da Be oprcdijeli u vez i s pretpostavkorn 0 razvltku vrsta, Usporedl s Dlderotom, mnogo smjelijim u tom pogledu, 0 tumMenju pr irode, XII. (DIDRROT, Textes cnotsts, 11, »Clussiques du peuple«, »Editions soclales-, Paris, strana 45-47.)

31

,

..

ad drugih divljih zvijeri Hi da Im umaknu bijegorn, ljudi stvaraju ~vrstu i postojanu narav. Djeca, dolazeci na svijet s izvrsnorn gradom svojih oceva i ucvrscujuci je istim vjezbama koje su je stvorile, stjecala su tako svu snagu za koju [e ljudska vrsta sposobna, Prirpcl.a_poslupa .s.nilma ..!la _d!a~u i~o kao i zakonLSpa..r1e ::ulle.c.Q._I!)._gra4:wa•. Clni sll!l,znim i ~vr2_ti_m_Qlle_koji su dobro grad'eriT, a uni~tava.s\'_e. ostale,_=likujuCi.lle_~~~ ad nasih diUm:va·UKojima drzava, svaljujuei djecu na grbacuo~~ya..J_gbLia)fi~~?=_!'!.z~TK~leis _.Erije njihova rodenja, _.. - - --Buduci da je tijelo divljeg covjeka bilo jedino orude koje je on poznavao, upotrebljavao ga [o za razlicite potrebe za koje, zbog nedostatka vjezbe, nasa nisu sposobna. Nasa nam je umjesnost, koju je nuzda nalagala da je steknemo, oduzela snagu i okretnost. Da je imao sjckiru, bi Ii njegov zglavak kidao tako cvrste grane? Da jc imao pra6ku, hi Ii njegova ruka izbacivala karnen s talika cvrstine? Da je imao ljestve, bi Ii se taka lagano verao po drvecu? Da je imao konja, bi Ii bio tako brz u trku? Dajte.civiltzizanom _ _C_Qyiek!LY...I!;roena .da ako sebe OkUP!J:y...Q__jQ_o.apr.av:e,J_.M....§umniamo da _~_ on_lako ,!?dvladati__Qj_vljeg ~o~eka. Ali, ako bist; zeli~_i_y~djeti jO~__l_:EaY.:!l()pl'jl,y_njjiok_rsaj, s_uoM~ ih jedr nogJ;3r_l!@fi.~KoI(!1_.ez aruzja, i doskora cet~.'p.£~i da j~_p.t:e41);Q;<;timati bez prestanka sve svojesnage nil. r.aspolag~!tfu! bitt ~:vii.ek1iprcman p~. svaki do~adaf il.:!_-ako-rQtj.:TI~sltt]ivijeK:·sve:s-v.cikJ>a .. b9Jll (f). ~ -. HM.1!e:s smatra da [e covjek po 1>!:LrodLsrl:a1!i da zeli sarno napadati i boriti se. Jedan:stavni--£ilozof2,-tlaprofrv, misli, a Cumbedarid~rpufendorf ga podrzavaju, da nitko nije toliko plasljiv kao covjek u prirodnom stanju, da uvijek drhturi, sprernan pobjeci na najmanji sum koji euje, na najmanji pokret koji zamijeti, Mozda se on zaista bOja_Q."ptilllmctakoje nije -poznavacaja i ne sumnj~m E_'!.j~_ir;Dga o.-J:llf["s-amcC.pt.~laSen__s.Yi.Il1__ tjmnov-im~priwI'ima.~koji su.mu se nudili, da svaki put nije mogao razllkovati fizicko dobro i z10 koje je trebalo docekati, ni usporediti svoje snage S opasnostima kojimase-Tzvrgavao, -§lnakve su okolnosti rljetkc u prirodnom stanju, u kojem se stvari razvijaju na prllicno jednoHean nacin i u kojern Zcmljino lice nlje Izlozeno onim naglim i stalnim promjenama koje uzrokuju patnje i nespokojstvo okupljenih ~naroda_ Ali . divlji covjek, koji je zlvio menu zivotinjama i brzo se nasao u situaciji da sc mjeri s njima, uskoro [e iz toga izvukao usporedbu, pa se, osjetivs! da ih vise nadrnasuje u lukavosti, koju one ne mogu nadvladati snagorn, naucio da se njih vise ne bojL Uzmite medvjeda ill vuka u okrsaju s cvrsttm, okretnim, hrabrim divljakom, kakvi su svi oni, nacrusanirn kamenjern i dobrom toljagom, vidjet cete da ce pogibelj biti u najmanju ruku uzajamna i da ce poslije nekoliko slienih iskustava divlje zivotinje, koje no volt? mnogo napa dati jedna drugu, jos nevoljkije napadati covjeka, kojcga cc smatrati isto toliko krvolocnim koliko su i one. Sto se tice zlvotinja, kojo su zapravo sve manje lukave sto su snaznije, on im se maze suprotstaviti ako se radi 0 slabijim vrstama, a buduei da nije nista manje okretanod njih u trku i ria drvecu nalazi gotovo sigurno utociste, ima tu prednost sto prilikom susrcta moze blrati da pobjegne iIi da se bori. Dodajmo tome da ne izglcda da bi ijedna zivotinj a zapodjela po
• MONTESQUIEU, 0 duhu zalwna. T, 2. 'CUMllF.ll.i':AND (1631-=:'1718),- angl ikansk i biskup. Pisac FHozofske rasprave 0 priTodnim zako1lima, koju jc na franeuski jeztk preveo Burbcyrac (Amsterdam, 1744). Protivnlk jc Hobbesu, kojemu [c suprotstavio zakon sveopce dobrohotnostL Rousseau ga ie citao, ali njegova misao nije utjecala na nj,

,I

-.

32

svojoj cud! rat s ~ovjekom osim u slu~aju vlastite obrane iIi Izvanredne gladi, a niti pokazuje spram njega one zestoke antipatije koje, tini se, pokazuju da je neka vrsta prirodno odred.ena da posluzi kao hrana drugoj.

Eto, nema sumnje, razloga zasto se erne! i divljaci tako malo brinu zbog krvoloenih zivotinja koje susreeu u sumama. Karipci iz Venezuele zive pored njih u tom pogledu u vrlo velikoj sigurnosti j bez najmanje neprilike. Premda su gotovo goli, kaze Francois Correa14, oni se ne ustrucavaju odvazno kretati sumom naoruZani samo strelicom ·i lukom, ali se nikada nije culo da se prica da su nekoga od njih prozdrle zivotinje.
Drugi, .~_~?g<:I_ opasniiL ~~P!!jl!Wji..o.d- kojih_ see.ovje_k ne_ mofe obraniti Istirn sreOstvima, jesu prirodna nemoc u c!ie.tinjsJyui.J>tarosti, te bolesti svake vrste, koji su zalosnlzm:k:O""Vl"niise-sLibosti, od kojih su prva-dva zajednicka svim zivotinjama, a posljednji pripada u nacelu ~ovjeku koji zivi u drustvu, Sto se tice djetinjstva, smatram cak da je rnajci, jer nosi posvuda svoje dijete sa sobcm, mnogo Iakse braniti ga nego zenkama raznih iivotinja koje su prisiljene bez prestanka s mnogo napora odlazlti i vraeati se da bi, s jedne strane, traii1e manu, a s druge dojile iii hranile svoje mlade. Istina, ako zena zapadne u pogibelj, dijete mnogo riskira da pogine zajedno s njom, ali ta opasnost zajednicka je stotinama drugih vrsta, Cija mladuncad dugo nisu u stanju iei sarna traziti hranu, pa ako nasa djetinjstvo najduze trajc, zivot nam takeder dugo traje, i sve je u tom pogledu gotovo posve izravnano (g), premda, $to se tice trajanja prvog !ivotnog doba I broja mladuncadi (h), ima i drugih pravila koja se ne tieu mog predmeta, U stranaca, koji malo rade i muce se, potreba za hranom smanjuje se sa sposobnoscu da je pribave, i kako su zbog zi-' vota u divljini oni manje u mogucnosti da budu oduzeti iii nepokretni, a starost od svih zala ljudska pomoe moze najmanje olaksati, oni se na kraju gase a da se i ne primijeti da su prestali postojati, pa to gotovo ni oni saml ne primljete. U pogledu bolesti neeu ponavljati taste ·i pogresns izjave koje protiv medicine daje vecina ljudi dobra zdravlja", ali cu se upitati postoji Ii kakvo temeljito opazanje na osnovi kojeg bi se moglo zakljuciti da [e u zemljama u kojima je to umijece zapustenije prosjecna zivotna deb covjeka kraca nego u onima u kojirna se one gasi s vise brige, I kakCJ__Jg moze biti da sebi zadajemo sve vise boljetica koje medicina ne moze izlljeciti? Krn)nja-neJccirlakost u natinu -Zivljenj-a,-13t'ekomj erno--dok:u1tcarenfe- jednih-rprekomjera~ -rad tdrugih, Iakoca koj<)m--razdra~ujemo i -iadovoi.Ja~aino sv6je~1lpetiteTp(jCpieKomjern<) izjel~~~YQj;~~!~h;jt~im stvara sokove koji zatvaraju i optereeuju probavu, slaba Ishranjenosfsiromasnlh, kojima nedostaje cak iono najpotrebnijc i kojc oskudica nagoni da halapljivo preopterecuju zeludac kada im se prul!i" prilika, nesanica, neumjerenosti svake vrste, prekornjerno uzbudivanje svim strastirna, zamor i iscrpljenost duha, brige i muke bez broja koje se trpe u svim stanjima i koje neprestano izjedaju dusu, eto kobnih dokaza da je vecina boljetica nase djelo i da bismo ih mogli gotovo sve izbj·eci,odrzavajuci jednostavan, jedno"" .rnjeran i_sa~ota[J. !lacir.!zivo.!i!ka.kaY_ .uam.jc.propisala priroda. Ako nas je ona predodredila da budemo zdravi, usudio bih 51.' gotovo ustvrditi da je stanje raz• FRAN~OIS CORREAL (iI! COREAL), Pufovanje u zapadnu lndiju, prevedcno sa ~paniolskog na francuskt 1772. Rousseau ga je, Cini se, citao u Opeoj povijesti putQVllnja . • Rousseau je bolestan i stalno trail pomoe l1jetniks_ Vid! Ispovijesti. passim. 3 Rasprava

33

Covjek je izlozen istom utjecaju.« (Cit lr ano prema clanku ANTOJNEA ADAMA.ti imbecil? Nije li to -trenutak u kojem se YIl_ V!~ClLQ. Rous s eau i Diderot. . n Kliucna rijec citnve rasprave. stiecanj-ozujak 1949. ." Neki filozofi su cak Isticali da ima vise razlike izmedu pojedinih Iiudi nego izrnedu covjeka . stoljcca. gubeci u starosti ili nekim drugim nezgodama sve one sto jc pomocu'svO"je-usavrSiv-ostiiil. prednost da se ne lzr aduju i da ispunjavaju svoj poziv slusajuct prtrodu.. daklc.iizevna preptsku. pa aka one ne mogu postati bolje.ali u moci da hocemo ili.kon t!~U_~u_g()ill. s posve zivotinjskirn funkcijama{tp. Priroda zapovijeda svakoj zivotinji i zvijer [e slusa. s druge stranc. a usadena: }e' u ""ifasRao vrstu isto toliko koliko i u pojedinee. htjcti i ne htjeti. pa nema sto nLizgubiti._psiaje uvijek sa svojim instinktorn. Ne dijeli. re Senzualizam. Najprije ce mod zamjecivati i osjecati. Jer fizika na neki naein objasnjava mebanlzamosiecaia i stvaranje ideja. da biramo i u osjecaju te moci nalazimo sarno eisto duhovne cine koje ne mozemo protumaCiti zakonima mehanike.sfekao. p'ada~cak~_ziyQtinj~ine? Tesko nam je-sto'moramo""pr1znatr da je ta znacajnaTgotovo neogranieena sposobnost izvor svih eovjekovih nevolja: ona ga je u toku vremena izvukla iz onih prirodnih uvjeta u kojima bi on proaivio mirne i nevine dane. dok ie Condillac stvorto sarno povijest razvoja [edlnke. Divlji cc covjek. Svaka zivotinja misli.n9 [e sto bila u~pr.a narocito se u svijesti 0 toj slobodi pokazuje produhovljenost njegove duse. ostecen od onoga koji mu mazda nedostajc.v ).stanje ukojem. stovlse. toliko razum zivotinju od covjeka koliko njegovo svojstvo slobodnog pokretaca.Yoj:1icr]JFJIsu6u ·godina_Zasto saw eoyjek rnoze P. dok zii votinja ~ojA llj§!. to jest djclovanje vanjskog svijeta na nasa cula.a DJezma yr:. poroke i vrline.ama. one irnaju. ona 6ak do odredene granice kombinira svoje misli. Misao da »Iizfka obiasniava .@51. 11 Rousseau ne dopusta kartezijansko suprotstavljanjc razuma i osjetu.n. ucinlla konacno tiraninom sebe sarna i prirode (i).~}1:!je_:.&y.no.i u tome ce biti izjednaeen sa svim ZiVotinj. covjek.) 36 . prepusten po prirodi samom instinktu ill. rnetafizickog pojma slobode suprotstavlje ne Instlnktu. Bit ce strasno ako budemo morali velieati kao dobroeinitelja onoga koji bude stanovniku obale Orinoka objasnio korist onih dascica koje on prianja uz sljepooenice svo]e djece i koje Im harem dijelorn osiguravaju njihovu blesavost i izvornu srecu. ona ga jet razvivsi u toku stolieca njegove spoznaje i zablude. kojl pr ihvaca da svaka djelatnost duha irna ishodiiite u osjecanj irna..sobnost usavrsavanja koja uz pomoe okolnosti postepeno razvija sve ostale.Q~t(l. . Ali Rousseau istadobno ponovo p rIhvaca idealisticko razlikovanje duse I tiiela. GRIMM (Kn. Proturjccna misao. postcji i drugo specificno svojstvo koje ih dijeli i koje se ne moze osporavati: to j~ sQ2. sposobnostima dovoljnima da ga najprije zarnijene a zatift ga znatno izdignu iznad nje.ojf!_p1:imi~iy. dok je neka zivotinja za nekoliko mjeseci vee onarnKakva Ce1iiti citaYOJ. Taj pojam omogu6uje Rousseauu da stvorl povijest C::ovjeka kao vrste.:~o.stekla. strana 21-34. mchanizam osjecaja i stvaranje ideja« vrlo je tipicna za mchantcki matcrtjahzam 18. ali se smatra .$10bodnirn da pristane Ilr da se -odupre. zeljcti i bojati se bit ce prve i gotovo [edina radnje njegove duse. dakle.ta nJl. Ovaj odlomak ie nadahnut sonzualizrnorn.i zivotinje. veljaea 1755) definlra takoder covieka usavrslvoscu: »Vcliko j e i lijepo pitanjc jc Ii to stanja usavrsivost l prednost i stvarria sruca covjckova. jer i osjeca. Revue des sciences humaines.P Ali ako i teskoce sto prate sva ta pitanja dopustaju nesto mjesta da se raspravlja 0 razlici izmedu covjeka i zivotinja. i nisu Ii zvije ri cak savrsenije po tome sto se najprtjc radaju sa stupnjern savrsenosti kojemu su prijemljive. u osnovl je matcrlfalisticko ucenre. stovise.. svc dok nove okolnosti u njoj ne izazovu daljl razvoj. i covjek se u tom pogledu tek vise Hi manje razllkuje od zivotinie. poeeti.

tko ne vidi da je sve. u Odabranim tekstovima. lisen bilo kakve vrste spoznaja. 7. ni radoznao. drustvuna pruksa razvi]a razurn. a nisu mogIa pustiti korijenje na plcdnim obalama Eurotasa. predavala osjecaju trenutnog postojanja. biti? Masta mu nista nije oslikavala. uvijek isti red. Mntcr ijal isticka idej a. Prizor prirode nije ga uzbudivao jer mu je bio blizak. N~L!:!gJ. ako potrcbno. po opcern priznanju. zenka i p~cinak. a bas mu nije ni trebalo trazlti filozoflju koja je covjcku potrebna da hi naucio promatrati ono sto vidi svakoga dana. Prakticna djelatn ost. ograniceni kao i pogledi. i bio je vrlo daleko od stupnja spoznaje potrebnog da pozeli da mu one postanu vece. Da bismo zadovoljili svoja trafen}a. dakl e._dnk__s_u. i ne utjecucl se nesigurnim svjedocenjima povijesti. ~. a planovi su mu. IV. gdje su proklijala. a istodobno reagira na njih. r do v. rs Razum sc. Editions soclales. ljudski razum mnogo duguje strastimat! koje. uvijek iste mijene. vjezbaju nase sposobnosti. Njegova se dusa. ornogucava razvitak razuma. a razvitak iz nasih spoznaja. razvij a pod ul jecajem pot reba. Kazem bol.1 nacine da to prestane . iz cega se razvijaiu nase prve potrebe i ielje." 37 . Ali. .' (Citirano djelo./ Ma sto govorili mor. I. Filozofske misH. medutlm. Rasprava o osjetim(l.. kao da je priroda time zeljela izjednacltl ih. i'ije SU karikc naizmjenicno jedna za drugom idcje i idjc. moramo stvoriti nove idcje sto stvaraju ponovno nove zelje .« Condillac tak oder pokazuje kako razurn sa svoje strano reaglra na potrobe. 3: »Uspor edent uzici l muke. jer zivotinj-a nikada nece saznati stole to smrt.ROT. Jer nesto mozemo zeljetr iIi oofatiiie'toga' sarno pornocu misli koje 0 tome imamo ·Hijednostavnim porivom prirode. prirnijetio bih da su opcenito narodi sa sjevera marljiviji nego oni s [uga'". pokazuje sarno strasti u ovom potonjem ohliku. Pokazao bih kako se u Egiptu s poplavama Nila stvaraju i usavrsavaju umijeca. konacno. izdvojenom covjeku. " Ideja koja se prosirtta poslije Montesquieua. u skladu s tim. razvila se i uzdigla do nebesa mcdu pijeskom i stijenama Atike. Strasta opct vuku porijeklo iz nasih potreba15. a istodobno Iljcp primjcr dij alckttcke mctodo.alisti. koju nista nije uzrujavalo.. Ne smije se./ . a divlji eovjek. udaljavalo od divljeg c-ovjeka iskusenja . a jedine za koje zna pod kapom nebeskom jesu hrana. I svezak. slijedio bih njihov napredak u Grka. - 'za~to a Bilo hi mi lako. Marksist icka misao pokazat ce da. zaboravitl da Rousseau razrmslia 0 metafizickoj apstrukcijt. dopirali jedva do kraja dana. duha nije imao da se divi vecim cudima. Je \._~_ usavrsava njihovirn djel~~~em. sa strastima koje ih poticu da zadovolje te potrcbo. potkrijepiti ovaj osjecaj cinjenicama i pokazati da [e u svih naroda svijeta napredak duha bio tocno uskladen s potrebama koje su oni po prirodi irnali.) Moralisli 0 kojima ovd]c govori Rousseau jesu krscanski moralisti. to jest nase potrebc. ·\. ne smrt. cini se. Uskoro ih zarnjenjuju druge i stvar aju mjesta usporedbama. njemu takoder mnogo duguju. 3. i stvara se lanac. Za svoje skrom/ ne potrebe sve je lake nalazio oko sebe. tezirno spoznati sarno zato sto zelimo u~ivatl~nije moguce shvatiti hi onaj fko nema ni zelja'-nf sfraha" sebl iada-vaoll'luke s r azmisljanjern..[edina zla kojih se boji boI i glad. Zelje mu ne premasuju fizicke potrebe (k).). ili koje su im okolnosti nametnule. 9. naprotiv. ne misleci uopce na buducnost. jer nije mogao biti ni dalekovidan . Jos i danas je Karibac na takvu stupnju predvidljivosH: on " 0 moci strasti vidi DIDF. Usporedi takodcr Condl llac. srce mu nista nije trazilo. i. i spoznavanje smrti i njezinih strahotajedna je od prvih tekovinacovjekovth kada se udaljic od '21votinjskog-sfanja. »Classiques du peuple«. »Nase prve misli sarno su muka iii zadovoljstvo. daluci duhu plodnost koju je uskratila zemlji. koliko god ona mogla biti bliska. jer Im za to treba manje.

kada bismo. koji bi vrlo apstraktnirn razmlsljanjima dosao do nacela pravde i razuma izvedenlh iz Ijubavi prerna porotku uopce . kako ce takva situacija usmjeriti ljude da obraduju zemlju dotle dok ona rnedu njima nije podijcljena!". da su se dosjetili kako treba obradivati zemlju. koliko uistinu u njemu nalazimo tromosti i lijenosti. a pornislirno i na nepojmljivc muke i bsskonacno vr ijerno kojima je trebalo platiti prvo otkrice jezika. nemoguce je shvatiti kako [e coviek vlastitim snagama mogao. da su naucili na duze vrijerne predvidati svo]o potrebc. vee da je primoramo da daje ono sto je vise po nasem ukusu? Ali pretpostavimo da su se ljudi hili toliko namnoZili da prirodni proizvodi vise nisu bili dovoljni da ih nahrane. shvatitl obUk zajednil:kog vlnsnistva. on u prirodnom stanju ruzrnatra samo izdvojene pojedince I ne moil'. sijati sjeme. I sto nam ne sluzi toliko da iz zemlje izvucemo namirnice kojima hi nas ona i bez toga dobro opskrbljivala. sto u sebi sadrai toliko drugih vjestina koje su ocigledno primjenjive tek u barem vee formiranom drustvu. to se u nasirn pogledima povecava razdaljina od cistih osjeeaja do najjednostavnijih spaznavanja. kada bisrno. po njihovu pr imjeru. znaeilo veliku prednost za Ijudsku vrstu u ovorn nacinu ~ivljenja. ako bi mu odgovarala takva zetva? I kako su se svl mogli odluciti da provedu zivot u mucnorn radu za ko}i su bili to sigurniji da im sve manje izgleda da uberu plodove sto su imoni potrcbniji? . kakvu bi korist vrsta izvukla 1Z sve te metaflzike koja se ne bi mogla priopCiti i koja bi iscezla s pojedincem koji ju je izrnislio? Kakav bi napredak mogao ostvar iti Ijudski rod razasut po sumama rnedu zivotinjama? I do ko]o bi se mjerc ljudi mogli uzajamno usavrsavati i prosvjecivati kada nisu imali ni stalnog boravista ni ikakve potrebe jedan za drugim. koliko gramatika uvjezbava i olaksava djelovanje duha.ujutro proda svoju platnenu lezaljku. koje bi trebao imati. prijeci tako velik razmak.Jednom rijeeju. koji [e u povijestl znatno prethodio privatnom. da bi uvecedosac pIaeuei da je otkupi. srecuci se jedva dvaput u zivotu a da so nisu ni upoznali ni porazgovarali? Zamlslimo kc liko srno ideja duzni upotrebi rijeci. Zatvorcn U okvlre gradanskc misli svoga vremena. vjestini sto iziskujc toliko rada i dalekovidnosti. uzgajati vocko. dakle. jer kako shvatiti da su ih oni sami mogli nauclti: koji hi eovjek poslija toga bio toliko bezurnan da se mucl S obradivanjem nekog polja koje ce mu na prvom prolasku opustositi svejedno tko. ada mu nisu prl tom pomogli ni dodir ni marnuza nuzde. pa pridruzlmo ta " Rousseau izrazuva misao da je pojava poljopr lvrede nczarnlsltva bez pojave prtvatnog vlusnistva nad zemljom. da su otkrili vjestinu mljcvenja zita i vrenj a grozda. sto hi. to jest dok se ne unisti prirodno stanje? Kada bismo i pretpostavili da postoji divlji covjek dovoljno sposoban u vjestini misljenja. da kazerno uzgred. nacinili iod njega filozofa koji bi nam otkrio najtananije istine. jer ne moze predvidjeti da hi mu ana vee sliiedeee noei mogIa zatrehati. a sve te stvari mora da su ih naucili bogovi. . Koliko je stoljeca mozda proteklo prije nego sto su ljudi hili kadri vidjeti drugu vatru osim one s neba! Koliko im je razllcitih slucajeva trebala da nauce najjednostavnije primjene tog elemental Koliko Ii je puta nisu pustili da Be ugasi prije nega sto su uspjeli svladati vjestinu da je panovo stvore! I koliko Ii je puta mozda svaka od tih tajni umrla s onim koji ju je atkrio! Sto da kazemo 0 poljoprivredi. Pretpostavimo da je orudc za obradivnnje zemlje palo s neba u ruke dlvljaka. u duhu i pretpostavili da ima isto toliko intcligencije i znanja. da su ti Ijudi nadvladali smrtnu odvratnost koju svi imaju premn trajnom radu. bez kovacnica i radionica. Sto vise razmisljamo 0 avom predmetu. kakvim nam ga prikazuju nasi mozofi. jednom rijacju.ili iz volje poznate njegovu Tvorcu. covjek ili zivotinja.

Ali osim sto to ne uklanjaprimjedbe.kako gotovo da i nije bilo drugog nacina da je nadu osim da se ne izgube iz vida. kao i mncgi drugi. .i~JTI(2 shvatiIikako so oni stvaraju. tu moci srcsti i svoja. vracajuei se njegovim razmlsljanjirna!". Filozofsk:o. Hi im se pruailaprilfkafll javlla eelja. . . da od nj. treslo citavim tijelorn.}erak~_ kazemo da j_~_?1~ka_~i~1klila~cijetetu rijE. majki i djeee. ako one nije bilo neophodno. pokusali su ga potaknuti da ponovi tu rijec. on-a se uskoro medu sobom cak nisu ni poznavala. zato sto je moralo objasnjavati sve svoje potrebe i. ·1. No tek sto bi stekla snagu da sama sebi traze hranu.l. Neka rni se dopusti da na trenutak razmotrim zapreke u nastanku jezikiL Mogao bih se zadovoljlti da ovdje navedem Ili ponovim istrazivanja koja je u to] stvari poduzeo gospodin opat de Ccndillac. pritisnuta potrcbarna koj e je tdko moglo stavlti do znanja. Esej 0 porijeklu !judskil~ spoznaja (2. MAUPERTUIS. rozmiSljonjo 0 porijeklu jeziko i znaccnjurijeCi (1748) i DIDEROT. Rekao bih. ni vlasnlstva' bilo k:lkv-e vrstevsvatko kucic nasumce i ~esto. Rousseau jP. J odjeljak) . _ali_l_1i! p. Imajte na umu takodor da se dijcte. Ali nacin na koji taj filazof rjt-sava poteskoce koje je sam sebi stvorio u pogledu porijekla utvrdenih znakova pokazuju da je on pretpostavlo one sto ja dovodim u pitanjc. 1: »T'a] par je imao dljete koje se. da bih Izlozlo iste poteskoce u svjetlu koje odgovara mom predmetu.. djelo sto je prcthodtlo R(lspravi. ne shvacamo nin-u~nost tog otkrlca ni njegovu rnogucnost. sam napisao Rsej 0 porijeklu jezika. Majka je najprije dojiIa djecu zbog vlastite pctrebe. da su jezici stvoreni u kucnom op6enju otaca. jos gora ad prethodnc. cernu jo jos pridonosio i Iutalacki i skitnicki zivot koji nije ostavljao vremena nijednom narjecju da se ucvrsti . Teskoca s k ojorn su je Izgovortli pakazuje da je oni saml nisu bilt sposobni Izrnisli ti. ali jo objavljcno tck posl ijc njegove smrt. Njegov v rl o gibak jezlk so savinuo i rzrekao jcdnu posve novu rijee.ukojE!m nije biloni kuca. da zna neku vrstu vee uspostavljenog drustva medu izumiteljima jezika I vjerujem da cu. imalo vise toga reci majei nego majka njemu. gri[eslmo poput onih koji u nj unose ideje stvorcne u drustvu. gledajucl uvijek obitelj okupljenu u istoj nastambi i njezine clanove kako rncdu sobom cuvaju Intimnu i cvrstu vezu sto postoji medu nama koje vezuje toliko z ajednickih interesa.razmisljanja prethodnima i prosudit cerna koliko je tisuca stoljeca trebalo da se u Ijudskom duhu postepeno razviju djelovanja za koja je on bio sposoban.razmlS!TaItitCo prirodnom stanju. Jer " Evo jcdnog ad problema CONDILLAC. koja sva potvrduju moje osjecanje. prebrodirno na trenutak beskrajni prostor sto se morao nalaziti izrnedu cistog p. a mozda su mi j bila misao vodilja. to bi dobro pokazalo kako 'se uce vee Izgradeni jezici. Pretpostavimo da je ta prva poteskoca prevladana. ntkuceraka. 1.rirodnog stanja i potrebe za jezieima i pogledajmo.'clkojima se one ima sluziti . dio. ll. kako su se oni mogli poceti utvrdivati. Buducl da su iznenadeni r od itcl j i konacno shvati li sta ano haec.« 39 ._kak<dj!i'arnisu imali nikakve veze 'medu soborn nipotrelYeaaTEi Imaju. 0 knjima se najtesce raspruvljalo U XVIII stoljecu. sto je stvaralo toliko jezika koliko je bilo pojedinaca koji su ih govori1i. kada bi se susreli. dakle.samo za jednu noc: muzjaci i zenke~edinjavali su se slucajno. r svezak). a da im nije bila potrebna rijeifkao tumae stvari koje su jedno drugom imali reel.e'z-atrazl'T'aKvui takvu stvar. morale rnnogo vise truditi da izmislja i da je jezik koji je upotrebljavalo bio velikirn dijelom njegovo djolo'".koja se javlja jest poimanje zasto su jezici bili potrebni) jer. dok se utom primitivnom stanju. a s istom Iakocom su se i rastajali (l). Esej 0 porijeklu spoznoj<J. protpostavivsi da su ani neophodni (m). -ume. a zatim joj ih je navika ornillla. Vidl u kaju je prenio sve bitna lz nj ega. Nova teilkoca. " Vidi CondiJlac. djeca nisu okiijevala da napuste majku. pa ih je hranila zbog njihove. Prva poteskoca . prema tome. Plsmo gluhanijemima (AsSeznt-Tournpux.

§ 35: Postoje »pr lrodnt znakov] iii krikovi koie re priroda utvr dila z a osjccajc radosti.~gestaoznacuje sarno pi'isillne predmete iii koje -je lako oplsaHTvidljive radnj-e~kako ~na uvijek ne koristi. aonosto se IllQ_l~_ c:uti oponasanjem_. mogle naznacitl ni pokretom ni glasom. Ta se zarnjena mogla obaviti samosa zajednicklm-prlstankom i dosta tesko poceti primjenjivati medu ljudima ciji nespretni organi nisu bili uvjezbani23. _d~kle. oni ce potraiiti brojnije znakove i rasireniji jezik. a j05.J2:ra~av. izostr<lvalo r azmlstjanjc do upotrebom tih znakova? Condfl lac je na kraju rije~io ttl poteskocu razlikujuCi instinktivnl i rmsaonl jezik.QS:. odjcljak. uzvisene vjestine'" koja je vee vrlo daleko od svog ishodista.odredenlm S idejama.iti temelinim znakovima kad ne bismo bili vee dovoljno sposobni da ih razrnisljanjem odabercmo I povczcmo s ide[ama: kako sc. § 49): »Kol iko jc razmisljanja trcbalo da bi Be stvorili jczici i od kakve pcmoci su ti jezici bili razrnisljanju . [edini za kojim se osjecala potreba prije nego sto je trebalo uvjeravati okupljene ljude. V pogIavlje. prctpostavlja konvenciju. daklc. 1027. dio. konacno _§e_dosjetis~y~e zarnijene artikulacijama glasa koje su.·-1045). oni bl prije trebali znati misliti da bi otkrili urnijece rijeci20. ako i shvatimo kako su zvuci glasa bih uzcti za konvencionalne tumace nasih ideja. jest krik prirode. tako da nema dovoljno smjelog covjeka da ustvrdi da ce je ona ikad dostici. Arlikulirani jese znto spore stvara. Ali Condillacu to omogucuje da objasm porijeklo jezika. Ni Rousseau no vidi drugog mogueeg rjescnja. 40 . utjece so prctpostavci 0 bozansko] pornoei u izmisljanju rijeci .-sposobnHe ~da 1h' sve -prlkaiu kaQ~iJtv. [er je tama i preprecavanje nekog drugog tijela cine bcskorisnom. te. CONDILLAC postavlja istu teilko(. stvara rije. u cjeljni. 4. a predrasude. I. zik . da bi se izmolila pomoc u velikim opasnostima Hi sebi olaksalo u zestokim bolo vima. vjero~~t. osim ako tok vremena ne bude odgoden u njezinu korist." Kako se taj krik dspustao samo nekom vrstom instinkta u prijekim prilikama.u (citlruno djelo..tete zaceti se po sebi samoj. Clni so da sc ne bismo znali slui.azjva. a rijec se ciniti dovoljno nuana da bi se uspostavila upotreba rijeci. .h. one Moramo scbi predociti da su prve rijeci koje su ljudi upotrebljavali imale u njihovu duhu mnogo sire znacenje nego one koje se vee upotrcbljavaju u . umnozit ce modulacije glasa i dodat ce im pokrete koji su po svojoj prirodi Izrazajniji u ciji smisao manja ovisi 0 prethodnom odredenju.. o kojima se suti.g!jiy~ i pokretne predmete pokretima. 1. ._b1i_kako. slraha i tuge«. zato sto nisu imale opipljivog predrneta. jo~ nam ostaje da saznamo kakvi su oni mogli biti tumaei iste te konvencije za ideje koje se nisu.. sto stvara nesavladivu potcskocu: zbog' tog~ na kraju r<. ROUSSC1IU.riferie~ziiikove. navodeci Lukrecija.nice nalazirno sjecanjc na Lukrecrla (V.a)i 0.!. 1'<> Condillacu dijete. ne budu prognane iz akademija i one se uzmognu baviti tim teskim predmetom neprestano._. najdojmljiviji jezik. u kojem su vladali umjercnijiosjecaji. i kako iziskuje vise painje nego sto je_ il. u toku citavih stoljeca. Purendorr. Prvi covjekov najuniverzalniji. ~remda -riemaju isti odIl. jer jc taj jednodusni sporazum morao biti motiviran.. 1. Oni su. Kada se covjekove misli poenu Siriti i mnoziti i kada se medu ljudima uspostavi tjesnja veza. ali koju Iilozof jos vidi daleko od njezine savrsenosti. Na taj naein tesko se mogu stvoriti odrzive pretpostavke 0 stvaranju vje~tine razmjene misll i odnosa medu duhovima. naprotiv. ltousseauu jo »krik pr irodo« odvojen od konvcncionalnog [ez ika oCito no- prcmostiva zaprcka.da su ljudi imali potrebe za rijecju kako bi naucili mlsliti. eiji 5U glasovni oruani gipkiji.. " Izraz slo pokazuie u kojoj [c mjcrt Rousseau daleko od osude cUavc ctvlllzactje " Vidi CONDILLAC: I.llo . on nije bio od velike koristi u redovnom toku Z1vota.

28 jer eim __ -_-::.stvorenim [ezlcima.._._. za kojega Jc rijcc samo znak idcje . trebalo je poznavati svojstva i razlike.- se r~_. Isto se tako vide posve apstraktni Iikovi . i svi pojedinci prikazivali su seodvojcno u njihovu duhu.y." jer da bi se biea svrstala pod epee i genericke nazive.opce §~l!lmLu. I.. drugi se zvao B..ili se shvacaju sarno govorom. i 362).ir ala izvan nns bez sadrzaja u kojima sc ana sledlniuiu.. Kada neki majmun prelazi bezoklijevanja s jednog oraha na drugi. .._ .____.. ali pogled na jedan od tih oraha budi u njegovu sjecanju osjete koje je primio od drugoga. ".. strana 350..rscc od Locken.5tLu_ duhsamcpomoeu rijeci. Istu misao nalaztmo u Condi lluca (clttrano djelo. od koj ih se razurn neosjelno uspinje do malog broja opcth ideja . IX poglavlje. koje ti prvi zaeetnici nisu blli kadri razlikovati.. a ako se rnasta imalo u nju umijesa.Jl... 51<tk!~_j-rri. i IV.-.==_ . [er je svaki pnidjev apstraktna rijec." Kada su poteli razlikovati subjekt od imenskog predikata i glagol od imenice. Sarno yam definicija trokuta 0 njemu daje pravu idoju: eim u svom duhu zamisl. . svijetlo Hi zagasito. Potrebno je. !Jostalom.• Kako svojsl va stvart ne bi koegzfst.l.. utvrduju u duhu opdm Imenlcama kojima se slu"Uno da bisrno ih oplsalt. mis!! da nikada nljo postojnla [edna rijec za svaki pojedini predmet. trebalo je mnogo vise promatranja i odredivanja.:. § 7). I.. buduci da su stvorene zbog osjelnih prcdmeta. Pismo gluhonijemima (Assozat-Tourneux. ce Svaki predmet dobivao je najprije posebno ime.« (Citirano djelo.. Ako se jedan hrast zvao A.e.. ta slika nsco nalikovati nijednorn drvetu. niti doscci usavrsivost koja 0 njima ovisi.aarle bI Male stvarati takve idcje.. zanemarujuei podielu govora na njegove sastavne dijelove. § 85).drbi se doJiIo do opcih ___________'. to postaie taj trokut a nijedan drugi i ne mofete izbjeci da mu ne pridate jasne Iinije Ili abojenu plohu. Svaka opea ideja posvema je intelcktualna. ali tvrdi suprotno za pridjeve.-govQriti.. " Condillae. i ako 0 varna ovisi da u tom vidite samo ona sta se nalazt na svakom drvetu.__. Pokusata Ii zamisliti sliku drveta uopce. a 5to su znanja vise omedena._~ . 7. a apstrakcije su muene i malo prirodene radnje. njihove ideje ne hi koogztstlrale u nascm duhu bez znakova u kojima se one isla tako sjedmjuju..-~---'---. I.L Poteskoce sveg tog nazivlja nisu se mogle lake prebrodlti.~.. 0 Istom pitanju vidi takodcr DIDEROT. prezent infinitiva bio je jedino vrijeme glagola".._.ite jedan. kakvi su i bili na slici prirode. a poimanje pridjeva26 moralo se zaista vrlo sporo razvijati._ masta zaustavi. najavljuju njogovu okusu promjenu koju ce osjetiti. na stanovit naeln prilagodene. to je rjecnik bogatij. " OVa nominaltsttcka teorija 0 opcim ldejama nndahnuta je LOCKEOM.. 11. Esej 0 ljndskorn razumu. naprotiv. To je jedan od razloga zbog kbjega:ilvotinje n:U{8. imenice su bile najprije isto tako samo vlastita imena. II. L 4. bez obzira na rodove i vrste...zjtLsudov. i. Ta mtsao se naIaz! kod Maupcrtuisa (citirano dleto.) 41 .ise znanja iz prirodopisa i metafizike nego !lt~ su ga mogli imati Ijudi onoga vrernena. [er potrebno ga je vidjeti veliko Hi malo.[0 se. oni svakoj rijeti najprije dati smisao l:Have reeenice. Idem (§ 83). duh moze iei dalje samo uz ideja. a njegovo ocl... Rousseau povccavn poteskoce. n. a poimati se mogu samo pomocu sudova.e. nikada do nje necete doei... to jest v. golo Hi bujno. !lt~ nije osrednji naper duha. 9: »Prvc idejc nastale u duhu jcsu Ideje 0 pojedlnaenun stvartma.-. moze Ii se i pomisliti da on ima neku opcu ideju 0 to] vrsti voca i da usporoduje praoblik sa ta dva pr:imjerka? Dakako nema. i cestc treba rnnogo vremena da hi se shvatilo !lt~ irn [e zajednicko. a narocito od Condtlfuca. ideja odrnah postaje posebna. jer prva misao !lto proizlazi 1Z dvije stvari jest da one nisu isto. koji misli gotovo is to 0 infinitivima.« Itoussceau sjedinjuj e rijee i ideju j os <.. __ .

9nl. Preklinjem ih da razrnisle koliko 5e vremena i znanja trebalo da se pronadu brojke (n). sudovd i uspostavi sva logika govora. aka su najprije imali advise imena jedinki ne znajuc! za rodove i vrste.zamislili.j da im olaksa upotrebu rijecl. t-om stanju ne postoje. kada i nasi filozofi. sintaksa. nernoguce je zamisliti zasto bi u tom primitivnorn stanju covjek irnao vise potrcbe ad drugog covjeka nego majmun lli vuk od sebi slicnoga. ako se i pretpostavi ta potreba. moe da nj ime govori javno i da utjece na drustvo. daklc. Nju pr ihvacaju oncfk. da stekne trajni oblik. koljl\:9_ih ie ona malo pripremala da budu druzeljubivi!" i koliko je malo svoga dodavala svemu onome sto su oni cinili da uspcstavs veze. te vise -istrazlvai!i~ada. 'I'eoriju drustvenostt podrZali su U antici Ar istotel. neznanje izumitelja mora da je svelo tu metodu na pr-ilicno uske granice.shva till Iij eei t var. koji so njima tako dugo sluze.opcdisti (Diderot. kao sto sam. to jest na dijelu jezlka koji je najlakse otkriti.l2§ve metafizlcke.pokret. na primje!'.d uh.t? Ma sto od toga bilo ishodiste. vidirno barem.. te nomogucnosti izvlac! argument da bi dokazao osamljcnost prirodnog covrek a.supstancija.. i. pa cak u tom slucaju ni kako su oni rnogli mcdusobno ugl aviti uvjeie.irilca1e svim nasim promatranjima. Kako hi. Jaucourt). naein. zanjih l]'~I!alazenikakav uzor uprirodi? . koje oni a tome nisu Tmali.. . i ako je istina. vezu recenice._-"bllk.malcice brige prirode da priblizi ljude medusobnim potrcbama . nagnao Qrugoga da se za nju postara.<lllsseau niiece drustvcnost u prirodnom stanju. sto da misllmo koliko su se one morale skrivati ljudima koji su sudill a stvarirna samo na pry! pogled. . -citkrlvaJu '-'Za-st~~m na ovim prvim kor~cima i pokorno molim svoje suce da prekinu ovdje s citanjem i razmotre sarno na otkricu fizickih imenica. zato sto su ideje koje so vezuju s tim rijccima J. Sf-a se tice najprimitivnijih vrsta i najopcenitijih pojmaya. ostavljam onome koji bi se bio voljan toga poduhvatiti diskusiju 0 tom teskom problemu sto je bilo nuzni]e: drustvo vee povezano s ustanovljenjem jczika lli [ezici vee izmiSljeni s uspostavljanjem drustva. to zatim Barbeyrac.. suvisno je dodati da one i dalje nastavljaju izrnicati. proizlazi da su prve imenice mogle biti samo vlastita imena.r pomoe govora. Znam da nam se bez prestanka ponavlja da nitko nije bio tako bijedan kao covjek u tom stanju. Ali dok nasi nevi gramaticari sredstvima koja ne pojmim poeinju pros irivati svoje Ideje i uopcavati rijcci. porijeklo [ezika je velika taina. . I evo kako on i7. dakle. put koji mu je preostao da izrazi sve ljudske misli. dokazao. a ne ono" Prva Rousseauova pretpostavka: buduci da je divljak usamlien. kasnije su Irnali premalo vrsta i rodova da bi mogli razmatrati bica u svirn njihovim razlikama. Jer akose cak 1 danas svaki dan nove vrstc koje su dosacfl:i. onda hi trebalo suditi prirodi. vjerujem. Sto se mene tice. U7. Dab] u podjelama stlgli dovoljno daleko. uplasen poteskocama sto se mnoze i uvieron u gotovo dokazanu ncmogucnost da su jezici mogli nastati i ustaliti se Iskljucivo ljudskim sredstvima. "Rousseau pacinie izdvajanjern prfrnltrvnog covj~ka.. On. Zaista. rjecce.. ill . . imaju dosta muke da ih i sami shvate i kada. Aka su. a u modcrncrn dobu Pufendorf. cini ncmogucim objasnj cnje porijekla [cztka. apstraktne rijeci. . jor se on" osniva na potrebama koje if.kQk hligJ~tjelllskorrstiti. ni koji bi motiv. da on ni poslije tolikih stoljeca nije mogao imati zclie ni prilike da dz njega izade. Clccron i stol ci. R. trebalo je vise iskustva i znanja. aor isti i sva glagolska vrernena. prvi izumioci mogli dati imena samo idejama kojesuvec imali. .

[erne poznaje vrlinu. covjck slijedeci svoje potrebe razvija sposobnosti djelovanja koje postoje u niemu. dakle. koliko god on bio u njima. .-u usavIjgn. tako da mu one nisu bile ni nametnute. s manje gordosti prosudi na ko [o] je strant istinska bijeda. Neka se.33 osim ako. uostalom.« Zahvaljujuci svojoi usavrslvostt. zato sto nema nikakve ideje 0 dobru=po prirodi zao.umu· OOlmasamoonoTto treba da zivi u drustvu . U tom slucaiu trebalo hi najkreposnijim nazvati onoga koji je najmanje odolijevao jednostavnim porivima prlrode.i patnju tijela Hi duse.S4 mu A naroelto nemojmo zakljucivati s Hobbesom da je covjek. " Primijetlt cemo da Rousseauova rjecitost postaie vat ren ija kada opisuje prirodno stanje u usporedbi s dr-ustvnnlm stanjorn svoga vrcmena.raz. i sprega bozanskih i ljudskih 'zakona-fedVa da [e dovoljna da sprijeci taj nered. nista nije tako bijedno kao divljak zablije!lten znanjem. srce mirno a tijelo zdravo. . uzlmajuci te rijeci u fizickom srnlslu. ili jesu li Im vrline korisnije nego sto su im poroci kobni. vidimo samo . da odbija uvijek bllZnjima usluge koje ne smatra da im jc duzan. pa bih zaista volio da mi se objasni u kakvoj vrstl bijede mo~e biti slQ. Naprotiv. vrlo je lijep. Citav odlomak koji slijedi. niti da na temelju prava koje s razlogorn polaze na stvari koje su mu potrebne on ludo sebi umis" Naroelto Hobbes srnatra da je covjek u prirodnom stanju bijedan.E_odnobite ciie. U Ispovijedanju vjere savojllkog 1. izmucen strastima i prosudivan u stanju drugacijem od svojega. Osnovna Rous· seauova tendenclja jest da aslika drustvcno stanj e onim istlm bojama kojima Hobbes crta prlrodno stanje. ta rijec nema nikakva smisla iIi oznaeava sarno tuznu oskudicu . On je U_s<!momJn_s~inktu imao sve sto muje trebalo da zivi u_priro_Qnom st~p.sa. podloi. %roKOm nisu zvali svojstva pojedinca ko]a mogu naskoditi njegovu odrzaniu. susprognimo se zaeas od suda koji bismo mogll donijeti u takvoj situaciji i cuvajmo so svojih predrasuda sve dok s vagom u ruci ne Ispitamo ima Ii u civiliziranih ljudi vise vrlina od poroka.me kojega je ona takvim uelnila. a grudanin vezan dru~tvcnim ugovorom mote biti krcpostan. Najprije se cinid~ Ijudi u tom stanju:zaw-sfo-meduwbomIilsUimali nikakve moraIne odnose ni priznate obaveze. da se ne udaljimo od uobicajenog smisla. Ali ako dobro razumijem taj izraz bijedantl. nego da su podvrgnuti opco] ovisnosti i da se obavezuju da svi primaju od onih koji se ne obavezuju da im ista daju. i ne bi li sve u svemu oni bili u sretnijem polozaju da se ne moraju ni od koga bojati zla ni ocekivati dobra.9_m_. niti su ga optereeivale prije vremena.. Vrlo mudrom provldnoscu su se sposobnosti koie [e Imao u vlasti82 razvijale sarno prema prilikama u kojima se n iima mogao koristiti.Iiude koji . 43 . Rcusseauova mlsao oscilirat ee izmedu idcala prirodne dobrote i vrhovnog moralnog ideala gr adanske vrl inc. " TemeIjno r-azlikovan}e: pr irndni covjek je debar. ali da postaji tek u covjckovoj sposobnosti: »Coviek je drustven po prlrodi ili barem stvoren da to postane.i_u-.mnogi se njega cak l~!?'ysj:ll.J!. Ovdje on srdito protestir a protiv svakog rskortstavanja covjeka od eovjeka. ni zakasn+ele iIi beskorisno ako ustrebaju.nas gotoy~.niji da postane nepodnosljiv onima koji u njemu ui. ili je Ii napredak njihovih spoznaja dovoljna naknada za zla koja oni sebi medusobno cine dok se ucc 0 dobru koje bi trebali einiti. Ali. drustveni ili prirodni. " >••• koje je imao u vlastl«: ovaj izraz je vrlo vazan da bi se bolje shvatila Roussoauova mlsao. Pitam da li se ikada culo da je neki divljak na slobodi cak i pomislio da se !ali na zivot i da zada sebi srnrt. nisu mogli bit! ni dobri nj_zl1_niti su Imali poroka iIi vrlina.zalena svo} 'zivot. da je porocan. OJw .k(lr(t on ce red da je drustvenost UTaden osjceaj. Pitarn se koji je naCin zivota. a vrlinom ona koja mu mogu pomoei.ivaju.

Tcorija 0 milosrdu.36 Postoji.« (. Pravo rata i mira. Najvjerojatnijc je da su 0 tim idejama dva filozofu cesto rasprnvljala.« (JUSTIN. ne bi bilo te vrste ispada koju on ne hi bio poelnio.ay.j~_divljeg covjeka potrebu-aa--zadovollU:it:il_~tyo_strasti -koje sudjelo drustva _j--koje . 1953. ad »na'lik krvolocnorn Suh« do Juvenalova citata.Gatu-. 2.bism. sto ._j€rID ni r~oj saznanjani prepreke zakona. AlL biti snazan i ovisan jesu u priro~rotur~ne pretpost~. a sto drugome. pojavljuju se tek 1782_ ne mogu se ni i u kojem stueaju. nekoliko rcdaka.uprgvo zato st6--ne-zl11ljlr5t znaci bit! do I_. ali odbija posljedicu koju Hobbes iz toga Izvlaei: stanje neprestanog rata.i pogodnije ljudskom rodu.Yliaci nisu zli.a. Rasudujuci po nacelima koja [e postavio. k :r. s obzirom na to da je u prirodnom stanju bniga za nase odrZanje manje stetna od tude. u i3to vr1}_emel~a zloupot~q!j. Ostaje da vidimo d::.i!. Uostalorn. prijevod Radovan Ivsic. dakle. ali Ih ja nisarn htlo upotrrjebitt.37 Ne vjerujem da bi bilo ikakve proturjecnosti koje bi se trebalo bojati kada bi co" Rousseau prihvaca Hobbesovo nacelo: »Prtroda je dala eovieku pravo na svaku stvar«. kada je snazan._H [e d~¢~V:JE:k:-veliko_cJi}ete-. ugrizao bi za nogu drugoga ako bi ga ovaj ozlijedio iii uznemlnio. On mi je dao idcju za onai odlomak 0 filozofu koji razmislja zacepivsi sebi usi da ne bio cuo jadikovke jednog nesretnika. koj! je iz njih nestao kad sam sc prestao po njemu ravnati.i!l svoj~_§pQ§obnosti. 44 .U vrijeme kada sam to pisao riisam jos ni slutio veliku Didcrotovu i Grimmovu zavjeru. Hobbes nije vidlo da istr-uzfOkkoji sprecava divljakeaase~umomJKaost!Lbi-hfjeli nasl pra~lTl. jer bih inace Iako opazio koliko Diderot Iskor-Iecuje moje povjerenje time sto nastoji da ja u svoja djela unesem onaj opori i sumorni ton. svc do »ovisflo sarno 0 urnovanjirna onih koji je saciniavaju«. Ova atribuclja osniva se na jednom odlomku iz Ispovijesti (VIII. H »Katkada je za jedne nepoznavanje poroka korisnije nego poznavanje vrline za druge. Lao co"jek.-li----mo--ra hit! slobodan prije nego sto postane snaian. prije radanja te Ijubavi (0) umjeruje zar koji on osjeca za svoje blagostanje urodenim zazorom da gleda kako mu pati bliznji. davio hi nekoga od svoje rnlade brace ako bi ga ovaj ometao. ga bitako pQg~~s_nouveo~pr.to plus in nzo TO lelt vitiorum ignoratio quam his cognitio virturis.lja da je jedini vlasnik l!itavog univerzuma.) Eilo bi pogresno iz ovoga zakljuciti da je taj dugaek! odlomak potekao Iz Diderotova pen. i za koje su mi njegovi savicti bili naikorisnijt-. on bi tukao svoju majku ako bi odvisa odugovlacila da mu dade sise. A ovdjc. bio [e prepisan u Diderotovim Djetima (Assezat-Tourneux. to stanje prcma tome svcjstvenije miru . taj autor [e morao reei da je. kako on sam tvrdi._yelikP--¥' djjete.iz svoje definicije pokazuju da ga je uzeo u nista manje pogresnom smislu. koja prethodi svakom razrnisljanju. IV.!gu_z_a_ ocll:zan. Covjek~~ ovisail-. II. " Odlomak koji sHjedi.su ucinile ne()~~ne. Zbo toga bi se mo~__gj.DaCin€zlo:--T&I1. uostalorn. On govori upravo suprotno. Zagreb. u predgovoru N"rcisu nacl cemo istu sliku Irlczotove bezosjecajnosti. 15) Rousseau [e izvukao ovaj citat iz GROTIUSA. isto tako ovisan 0 drugima kao i kada je slab. strana 433)_ Posta je rekao a svojoj Raspravi: »djelo koje se Diderotu svidjelo vise ad svih ostalih mojih splsa. davao rni je jos mraenije idcje. ima odvise vaznu ulogu u Rousseauovoj misli da bi se rnoglo ospori ti da joj je on tvorac. jos jedno nacelo koje Hobbes nije zamijetio i koje. ali zakljuccj koje je izveo .Zora«. strana 101)._J@~_QI!. vecutilinu a strast i nepozn . Rousseau dodaie u brljcsci: . S obzirom na to da je dano covjeku da u odredcnim okolnostima ublazi krvolocnost svoga samoljubIja dli zelje za odrzanjem.---Ra~ bis~o_ se. Oni su dugl nlz godina bili toliko prisni da jc tcsko razrnrsiti Mo pripada [ednome. prrpisati Didcrotu.s tim slozi_li." Hobbes [e vrlo dobro vidio nedostatak svih suvremenih definicija prirodnog prava.o jz toga zakljiiCiTI? Zakljucili bismo ovo: ako je tal covJek.

prorz. jer svakoga dana u nasim predstavama vidimo kako se nad-nevoljarna nekog nesretnika raznjszuju i placu takvi koji bi.0:od~.ko!lj!l· da ne pregaze neko zivo bice. ne mogavsi pruzit: nikakvu pornoe obeznanjenoj majci. ako ih dobro razmotrimo. MONTAIGNE. ali o~"ni~idio da 'samo iz tog svojstva potjccu sve drustvene vrUne koje je Ijudima htio osporiti. Postigao je skandalnzan uspjch i basna je izazvala mnage napa de. vojim If1or~lom_Ij~cli hili samo d s cudovist~. Kakvom Ii je uzasnom uzbudenju bio izlozen taj svjedok dogadaja u kojern nije imao nikakva osobnog interesa! Kakve Ii je muke trpio glcdajuci to. jos otezali muke svoga neprijatelja.rl~ prodeJ:lez_ll~J)1:H'e_ll.va kosnica Hi trutovi koji su posta!i casni [judi. da su bili na mjestu tirana. sklonostl svojstvenoj isto tako slabim bicima i podloznirna ziu kao sto smo i mi.~~~ i~ I'. ni Izdisucem djetetu! To je posve prirodno uzbudenje sto prcthodi svakom razmisljanju.. ima ih cak koje im prireduju neku vrstu pogrel:ia. U tom djeb je zanimljiv naper da se moral razlikuje od onega sto l:C kasnije postati pol it ick a ekoriomija.f" Govorim 0 milosrdu.) 45 . od straha da ga ne vide kako uzdise s Andromahom ~ Prijamom. da ga je ana dala Ijud- " »Vclika njcznost srca. jima one prkose da bi ih sacuvala. prisiIjenog da covjeka prlzna za milosrdno i osjecajno bice.'\L corda generi dare se natura dedit. Sa zadovoljstvorn vidimo tvorea basne 0 pcelama.vjeku pridali [edinu prirodnu vrlinu koju bi bio prisiljen priznati najgorljiviji klevetnik ljudskih vrl ina. jc svoj o ncprriatelje iive u zernlju tiranin Fere. sto je to drugo doli zelja da on bude sretan? Kada bi hila istina da je sucut samo osjecaj koji nas 50 MANDF. Nijedna_zi'y0!i!lj!l.4uQ. nalik krvolocnorn Suli. zapravo. Da ne govorimoo njeznosti majki prerna mladuncadi i 0 opasnostima ka.. II.jlLua. godine ili ih Jc baeao zvijerima. dok je bez osjecaja slusao krikove tolikih gradana koje su svakoga dana ubijali po njegovu naredenju.. razdiruci ubojitim zubima njegove slabaeke udove i trgajuci kandzama drhtavu utrobu toga djeteta. Quae Laerimas Mandeville .kflo. obro. milostivost. Sit gJedanja kako moralisti povezuju vrlinu i srecu. pnz nat po B(!sni 0 pce!ama (17U5): Zuja. " Vidi prije nase ere. jer 7.€limo li da netko ne pati. a tufno mukanje marve sto ulazi u klaonicu oglasava ganuce nad uzasnlrn prizorom koji je zapanjuje.'£u. 131~133. Alcksandar.40 jatetur. pa i najizopaccniji obicaji imaju i te kako muke da je uniste.« (JUVENAL. 27. zapazio da bi sa sv~r:n. A stQ. " da vrlina vodi u propast. Mandeville jP.:. Nlzozcmski lijecnik nastanjen u Englesko].ja pokraj mrtve zivotinjellvoje vrste. vrlini to sveobuhvatnijoj i korisnijoj covjeku sto u njemu prethodi svakom razmisljanju i toliko prirodnoj da katkada <J njoj osjetne znakove pokazuju ~ak i zivotinje. 370. Hi onom Aleksandru od Fereag koji se nije usudivao prisustvovati prikazivanju nijedne tragedije.§k1rvrstu uopco? Pa i naklonost i prijat~llstv~o -su.iJslonae razlHnunijedalL~jlQsrdc.je . eto dara za koji priroda pokazuje skome i-odu darujuci mu suze.VfLLE. ako ne milosrdo primijcilJe~-n~1':l:~e. u pocp. takva je snaga prirodnog milosrda. Mandeville dokazuje da pojcdinacni poroei tvore drustveru napredak. XV. covjekoljublje.oi'. MoUissima Humano .tku. kako pokazuje nastavak.-g~eSEf.odi trajnog milosrda usmjerenog na odredeno bice. vel ikodusnost. zakopavao Eseji. svaki dan mozema_vidjeti zaii. tako osjetljivom na zla koja nije sam uzrokovao. kako iskace u primjeru koji [e dao iz svog hladnog i Istancanog stila da nam ponudi pateticnu sliku nekog zatvorenog covjeka koji vani spaz i kako divlja zvijer grabi dijete iz majcina krila.

ulicnlm svadama. one u pi. poput Descartcsa. AU Rousseauova optuzba pokazuje.. o~o _It~goni /:ovjeka. III knjiga.!lg_l!li~IJanja-priteknemo u -pomoc svakome koga vidimo da pati. oKada bi bilo istina.W -lIloci nacn~!:l1egdl e<:1rugd)e. Tearija 0 mllosrdu Cini se da je stvorena kako bi objasrula moralnu nadmocnost naroda. onournJesto one uzvisene izreke razumne pravde.p_!jdonos. sto se razvtja u drustvu.njeno klati bliZnjega mu.djeloyanje. vee da je ~ovjek opcenito osjecajno btce. On ih upetrebljava da bi bolje istakao narodnu plemenitast. Ali pojava razuma ga sa svoje strane obogacuje i razvija drustverie vrline. 124) . FllozoflJa ga odvaja.t:I'Va~ svega §to·-ga-. vee ih upotrebljavaju filozofi koje on asuduje.i dizu ga iz kreveta.J:ednom rIJecu. Ono naB nagoni da bez _. On. pravnici (Pufendorf) oujasnjavalt su da je razum sam po sebi dovoljno snazan da hi lrijumfirao nad stra:stima. U tmileu ce ih on tjesnje povezatt: rrrilosrde ee proisticcati Iz ljubavi prerna sebi. koji zajedno s Didcrotorn vjeruje u snagu strastt. Razum stvara samoljublje. ubl_~zuJ.Crkni ako hoces. gledajuci~ovjeka koji pati: . koji dokazuje da je prirodni covjek prepusten svojim strastima.seo_n sam nada dace . zene s trznice razdvajaju protivnlke i sprecavaju casne ljude da se medusobno pokolju.ru:lL. vidimo ga uvijek kako se Iudo podaje prvom osjeeanju l:ovjecnosti. da· ~mmj~m~ga ~.. i . Na toj osjccajnosti poeiva mora In! zivot.~akvlrrCuspJen()mda-mtko lrie pi:i!Su~ava da se ogrusr-onjegOv sIatki glas.oios. pa bili oni razlicite prirode.c.-u-toftlpt1rodrf(iffnlsje{:an]u-treba traaiti. Da bi pobili Hobbesa. razvijeno ali slabo u civdliziranoga. Rousseau.« Ti izrazi prezlra nisu Rousseauovi.stavlja na mjesto onega koji pati.p. i samoljublje.Ho bi htio da on tebi ucini nadahnjuje sve ljude onom drugom izrekorn prirodne dobrote. ".di. cak i u prirodnom stanju. Umete:i. jamnorn odrianju citave vrste. da on iall zbog slanovitih pretjeranostt u tom odlomku. strana 264).r uza_. u_sya~o_IJI. juS. jem stozakona. Vidi biljesku (0)..1~'t11 ~uJe." Sasvim je. _. ono odvraea svakog snafnog dlvlJaka da od nejakog djeteta iii bolesnog starca otme il mwcom stecenu---nfami. daklg. lito bi znacila ta ideja.. ako ne da ga joll ville osnazuje? Sueut ce zapravo biti to snafnija lito se iivotinja koja promatra poistovjeti to Iskrerrije sa zivotinjom koja patL Ali ol!ito je to polstovjeeivanje morale biti beskrajno prisnije u prirodnom nego u razumskom stanju.~rn1!. ticini drugome ono . ako. . ja sam na sigurnom.« Sarno opasnosti za citavo drustvo remete miran san filozofu . prirodni osjeca].lroOnom stanju zauz.Jjubavi prema sam_im{." To je rekao La Rochefoucauld (Moralna Rousseau je eiiao tog pisca kod gospode de Warens (vtdl Ispovijesti.U a razmisljanje ga ucvrlicuje. da je milosrde prirodno osjecanje koje._~ebi. nasuprot sebienosti vladajuCib klasa. morae napravlti neku raztiku medu fllozoflma.la__ d__rugomlL. bez sumnje. manje savrsenom ali mozda korisnijom od prethodne: Ostvari svoje dobro a da pri tom ucinis stoj!UUoguce m:anji! ::. ne rnisli. a razborit wvjek udaljuje. Tazmisljanja. Rousseauova misao je u tome vrlo originalna. obicaja-l-vl'lifie-1. Rousseau razlikuje Ijubav prerna sebi.ima. doista. dovoljno je da rukama zacept usi i da u sebi izvede nekoliko dokaza kako bi sprdjeeio prirodu sto Be u njemu buni da se poistovjeti s onim kojeg ubijaju. da [e zdrav razum stvar najbolje podijcljenog svijeta.mC:. olos. On je kasnlje. zbognje on gOVOrL u sebi. Tesko bismo mogli povjerovati da je sliku 0 fi!ozo(u koji u sebi izvodi dokaze s podmukllm nakanama suger irao Diderot. po istlni onaga lito govorim. u najmanju ruku. Pod njegovim prozorom mogu neka:i...i fovjek nije Irnao taj cudesnt talent. 46 . i premda nije bio ni mudar ni razuman. puk Be okuplja.. Ali Rousseau uopce ne osporava da bi oni mogli biti iste prirode.Puk. _SfgurI)Q. " Cini se da dva naeela duhovnog zivota prethode razurnu: ljubav prema sebi i milosrde. Divlj.·1 nejasno i zestoko osjeeanje u divljega /:0vjeka. odbacuje tu intelektualistteku teoriju i istodobno postavlja moralni !ivot na nacelo koie mu se cini demokraflen ijlrn.

bez stida. rusi sve prepreke i u SVOJi_l!l .. Ograniccni sarno na fiztcko u Ijubavi. Kako medu njima nije bilo nikakvdh odnqsa.mama izgleda sposobna uniiltiti Ijudski rod=premda ieriaroiJ enj enanjegoy_u__Qf!rianju-:. pravdajuCi se svaki dan za svoje Ijubavi po cijenu krvi? --Potrebn6-re-lTIljprtje-utVffiiti da su. abzir.lgV!l. gotovo nije postojao. prerna tome.. vise pazeci da se ocuvaju ad zla koje hi im se moglo dogoditi nego narnarnljeni da ga cine drugirna. osim aka nisu imale osjetnije povode od hrane.su Ii se-ti neredi zacell sa samim zakonima. potrebniji zakonl da ih zatome.Hoi'se protestirao protiv tlaeenia Ito prltisce fenu koju udaju kako iziskuju interesi.. nisu davali povoda nekim vrlo opasnim razmiricama. osim !ito neredi i zlocini koje svakog dana madu nama uzrokuju te strasti pokazuju u tom pogledu prilienu nedovoljnost zakona. bilo bi josJ2olie ispitati Jli. mtsao mu ne prelazt gradanske okvire njegova vrernena. vi!ie plahi nego zli.pa p!~!'l1a_!Qme nisu znali za tastlnu.Je:aali-}. uzasna strast lito prkosi-svlm opasnostima. bez cednosH. Masta koja unosi toliko pustosi medu nas ne govori nista div- vi~e nego u tananim da " Premda je Rousseau u prvom dijelu Nove H. Poznato je da rrancuaka revolucda (1769-1794) nlje postavrla problem emanclpacije tene i da jc Code civil oddao njen podloint polozaj. sto su strasti silovitije. kakosu nasUja kOja_su magli dotivjettsnrall'a:ln:lomKoJe-ie Ia){o"-rnoglo 'popraviti. imali medu sobom rjede i manje okrutne raspre. ili j joj barem ~da]e za taj :ludeni objekt najveci stupanj energije.I>on~!1l!1lih.rnoram govoriti. sretni ilto mogu zanemariti one prednosti koje hi im drazile osjeca] i povecavale teskoce.l!>. a ne nepravdom koju treba kazniti.raOPokoravati44.lJ9~nl!_nije doslo nesvjeSrloisiiif€sta~-popiiCpsakoji grize kamen koji ga je udarlo. bifobi to -rnnogo-manjestooloanjih trebalo traziti nego da spnijece zlo koje bez njih ne hi nJ postojalo. on za njega.. ' Pocnimo razlikovanjem moralnog od fizickog u osjecanju Ijubavi.rIIjeraya~. S tako malo djelatnim strastirna i tako spasonosnom uzdom. On slusa sarno cud koju je primio od prirode.pQ. 4'1 ._i_1.p_rema-jednom objektu.' divljenje.J:arstvo. i svaka zena je za nj dobra. a da se ne vodi raeuna 0 prirodi.-Sto ce postat!1JiiOIlcaoplij en tog ra'zuroarrog'1-stiiovogbjesnila. Buduei da je taj osjecaj zasnovarijra sIa:nov!fim-pcijmovima valjanosti TIjepote.ani~)Loosye_t~.~no je onosto oclreaU:je t~~zc1]l!. ljudi mora da su osjeeabi rjede i manje zrvo zestinu cudi i.i ucinile . gospodstvujucirn ofiaj 'spol koJl·bi-~=-!riQ.ni _p_r_e~!"~[1iti su . ljudi. kaje neki divljak nije nikada mogao imati. Ali u tome vidirn nesto opasnije a cemu tek . njihove raspre rijetko su zavrsavale krvlju. njegovo srce nije bile prijemljivo za osjecaje divljenja i Ijubavi koji se neprimjetno radaju iz primjene tih ideja. uzrok zazora koji ce osjeCati svaki covjek da ucini zlo.koji I zene slave s mnogo vjestine i skrbi kako bi uspostgylJ.i:l. Medu strastima sto burkaju Ijudsko srce postoji [edna silovita i zestoka.if!l_aILn!lJ!rla!l:j. a ne ukus koji nije mogao steci.uSlyen9_g_. vjerojatno. 'niti ik-aKveIStlriSKe ideje 0 pravdi. koja jedan spol cini neophodnim drugome._osim_akq_. cak 'i neovlsno 0 nacelirna odgoja.dokazima._j~lflitl~i. Fizieko je ona opcaTerja-sto·-inikQ))l. . Ali. Premda Sokratu i duhovirna njegova kava moze dolikovati da stjecu vrlinu razumom. jer kada hi oni hili sposobnl ih zadrfe.g_syQje. i na usporedbama koje on nije mogao uciniti. i kako cak nisu ni!. ljudske vrste vee davno ne bi bila kada bi njezino oeuvanje ovisilo sarno 0 urnovanjima anih koji [e cine.!>.~g_e9jma 0 tvome i rnorne.pol-:rta~d1nj:lVJ!_lL]!. Ali lako je vidjeti da_jeE1~r:alliuhavi_nenaravan osjeca] rodenjz_dr. Jer kako se njegov duh nije mogao formirati apstraktnim idejama pravilnosti i skladnosti.

medu veci_!lomtih zivotinja citavu vrstu istodobno spopada uzbuden]e.prlmjerena tom stanju.-k--ut!_-:::~-J~-lWbal! jkad_9-----1!. u kojima duznost vjecne vjernosti sluzi sarno zatoda se cine prelju6r. nastambe.J}ubom_ora IjubID'_nika i osveta muzevauzroKllju-svakTll:andvoboje. to je isto kao da je broj zenki manji od pet sestina. nije mogao to nadalcko prosir iti. Umijeee je nestajalo s izumiocem. nijedan od ta dva slucaja nije primjenjiv na ljudsku vrstu.s"ke-vrste. hesredenostHokrsaja. optuzuje Izrodcnie obii'aja u aristokratskom drustvu XVIII stoljeca. mozda cak nikoga osobno i ne pcznavajuci. 4~_J_i}asnog tl:enutka opee-Uspa1Jen!-isfi. Ako bi kojim slucajem nesto otkrlo. stoljeca su prolazila u neotesanosti prvih godina. gdje broj zenki opcenito nadmaSuje broj musjaka i gdje se nikada nije primijetilo. Nije bilo ni odgoja ni napretka. bez rije~i. cime se opet doJazi do prvog uzroka. ne micuci se s iste tocke. priznati da one ne bi bile kobne ni za nasu.!itt:PCfiOO1cna.~_§ig_nikada nije bilo kod IjtiO. vise s uzitkom nego s pomamom. za koju se misli da snaznije djeluje na strasti. divlji covjek. 48 .at !_i!nino~Sly_aiil. sto stalno okrvavljuju nasa dvorista za perad.45JUKojima sami zakoni nevinosti i casti nuzno povccavaju t:a_z_v!. Zato je to smjes-nije predoCavati divljake kako se medusobno bez prestanka kolju.tstvu stekla onu siiovltu zestinu sto je tako cesto cini kobnom za ljude.jQ_s~_~-es_!o-V:djed. svatko mirno o~ekuje poriv prirode. koji su od svih naroda sto danas postoje najmanje udaljeni od prirodnog stanja. tek u-dii. Sasvim je_Qc_igl~Ano da bi one nanijele mnogo manje stete od onih sto se dogadaju u drustvu. mcze se. dakle. poput onih u drugim vrstarna. A ako bi se cak i mogao izvesti takav zakljucak. nadasve u zemljima u kojima. upravo najmirniji u svojim ljubavima i najmanje osjetljivi na ljubomoru. " Kriticari koji od Rousseaua z. da zenke. da [eosjecao samo svoje istinske potrebe. ako svaka zenka trpi muzjaka samo dva mjeseca u toku godine. Vrsta je vee hila stara. iIi zbog kojih nase sume u proljece odzvanjaju njihovirn knikovima dok se bore za zenku. kao uostalom i sve druge strasti. z'ii1O . da je sarna ljubav. p Zakljucimo da j-e. Stovise. generacije su se beskorisno razrnnozavale. I. U vrstama eija nam je grada bliza tim borbarna moze biti uzrok samo nedostajanje zenki u odnosu prema broju rnuzjaka iIi nesnosljivl vremenski razmaci u toku kojih zenka uporno odbija priblizavanje muzjaka. Neosporno [e. treba zapocctl iskljucivanjem svih vrsta kod kojih je priroda oelto uspostavHa u relativnoj snazi spolova drugacije odnose nego medu nama: tako se borbe pijetlova ne mogu odnositi na ljudsku vrstu. rata i vezivanja.sto--ooicaji. posjedovao osjecaje i . Jer. a covjek [e jos ostao dijete. i kada je potreba zadovoljena.ivotinjskih vrsta. dakle.iaznailja. rnorali bismo. u najmanju ruku.~ meteza. imaju razdoblja zanosa i nesnosljivosti. bez ikakve potrebe za sebi slienjma ali i bez ikakve zelje da im naskodi. svaka zelja se utisa.obacaje. lutajuci besposlen-o sumama. vise i. u kojem je mnogo zestine.elc napravifi krscanskog mislioca imat ce mnogo rnuke da objasnc ovaj Izraz. jer je to misljenje izravno suprotno iskustvu i jer su Karipci. cak ni u divljaka. premda zive u zarkoj klimi. odzivajuei mu se bez izbora. tazeci svoju pohotu. ubojstva i -Tosg<Jre stvari. jer te raspre nisu unistile drugs vrste. dolazi.e. Dakle. gledao sarno DnO--sto mu se Cinilo da irna interesa-cravQai. S obzirom na zakljucke koji bi se mogli izvuci iz ok rsaja muzjaka. jer nije priznavao cak ni vlastitu djecu.-rda--njegova -1n1cligcncjJa:-nne __J1_apredovala _ mnogo viseod njegove-tastine. dovoljan sam()J!le sebi. zan Ne kljuciti-hao-sii<ivi borbi odrcdenih zivotinja za osvajanje zenke da bi se is to dogadalo i eovjeku u prirodnom stanju. osoba s malo strasti.ljim srcima. Citav ovaj odlomak.

Ali neka mi se objasni sto zrraci ta rijec ugnjetavanje. dok on osta. ali kako da ga prisili da l!l_!!_s~@r.aT"Stalno sfiisani· KaKO--se-poiiavlJacra-nafj aClUgn}etav aj u slaoe. valja ih i~cupati iz korijena i pckazati na slid dstinskog prirodnog stanja kako je ne[ednakost. dolaze .Iij en i krvolocan. skinuti okove i on me vise nikada u svom zivotu neee vidjeti. zive na dsti nacin i cine tocno iste stvari. da strahuje da cu mu pobjcci il i ga ubiti. pecine koja mu je slufila kao utocista.cesto vise ad strogog iIi zenskastog naeina na koji odgajamo nego od prvotnog ustrojstva tijela. Taka cvrsta ili njezna narav.1:!1e(hDjUC\iro.~e posjeduju?" Ako proghajU-s jedn:og-Qrvela:..!1!ldsko. U tome je cak i snaga duha. ako se usporedi golema razlika u odgoju I u nacinu zivota. u stanju stvari koje ne bi dopustalo gotovo nikakvu vrstu odnosa medu njima? Ce1_1:l. Ovdje se [avlja bitna ideja Rasprave da su drustvena covieka od covieka vezani za rezime prlvatnog vlasnistva.--tku-ce me 'sprijeCitida -odem nekamo drugamo? -Nade H-se neklcoviek snazni] iod -menei. divljac] koju je ubio. daleko u tom stanju od toga da bi bila lstina da ona ima toliko utjecaja kao sto smatraju nasi pisci.ego _sto ie. vee povecava j razliku medu prvima. Uistinu. Jer aka div i patuljak koracaju istim putem.idjelo navika _f_r£l:zlil:itih nacina Zivota kaje Ijudi prihvacaju u drustvu. sluzila_li?pota? Cemu sluzi duh ljudima koji uopce ne gOVOl-e. gdje sc svi hrane istom hranom.. svaki korak koji i jedan i drugi ueine dat ce novu prednost divu. Jedni vladaju nasiljem. pa me prisili da se brinem 0 njegovu opskrbljivanju.IJTT_Qdu~_~i3~heJeillfa~Cu obra~5a. ali ne vldirn kako hi se to moglo objasniti divljim Ijudima Kojima bi trebalo cak dosta truda da shvate sto su to sluzenje i gospodstvo. 4 Rasp rava nejednakost i izrabJjivanje 49 . razmjerna kulturi. svatko maze vidjeti. Da ne produzavam nepotrebno ove pojedinosti. da me drzi dobro vezanag dok spava. da je nemoguce podjarmiti nekcig-1!ovjeka ako se nije prlje doveo u situaclju da nerna drugog izbora. i ne stvara odgoj sarno razliku medu obrazovanim duhovima . Ali kada bl priroda osobito tezila da u raspodjeli darova istakne toliko prednosti koliko se smatra da ih ima. P!lduel da se veze ropstva stvaraju sarno.osiintoga-. ne plandujuci. trebalo bi da se on odluci da me nijednog trena ne izgubi 1Z vida. nece Ii njegova budnost 'pcipustiti barem nil' jedan trenutak? Nece l i mu neki iznenadni sum odvr atitl paznju? Za to vrijeme ucinit C:U dvadesetak koraka u sumu. to jest da bude obavezan da se izlozi mnogQ_. koju bi korist ad nje vidjeli njoj najmiliji na stetu drugih. talllQ_. Buduci da ta- me .i? I kakvi hi mogli bi ti okovi ovisnost!.a:JSQjrnlTIi!_.gdje nema Ijubavi.i anima koji to nisu. -snag a ili slaoost o-kOjima-{lha ovisi. Eta tocno to primjec:ujem medu nama. "pokvarcn.Tako je vidjeti da se ad mnogdh razlika §to razdvajaju ljudemnogs smatraju prirodnimii. s jednostavnoscu i jednocbraznoseu zivotinjskog i divljeg zivota. to je zato §to treba unistit! stare zablude i ukorijenjene predrasude.-. razumjet cerno koliko mora biti manja razl1ka od covjeka do covjcKa uprirodnom nego u drustvenorn stanju i koliko sepl'lf!Jdl!Jl:rrejecrriakosDnQl":a U._u medusobnoj__ oyiSl)osti ljudi i u uza[amnim potrebama sto ih sjedinjavaju.llukavstvo oii'ima-koji sc ne bave rrikakvirn" posloviiri. . a i~kljuciYO su. ) aKif>:anrUznemiren ria-feandm -mjestu.. sto vlada u raalicitim porecima civiliziranog stanja. Ill. ona koju bihtio izbjeci i .ilaKojIT::Z.ostavit cu ga i otic] na drugo.Jl_bi. eak i prirodna. drugi jace udovoljavajuci svim svojim hirovima.Ako sam Be ovoliko dugo zadrzao na pretpostavkama primitivnog stanja.a:a~kffis:iii:Tnakon svega toga.y:~~_oj_l!l_ucip. Neki covjek ee sc lako moci docepati plodova koje je neki drugi ubrao.

dovoljno mi je sto sam to ucinio na takav nacin da prosti citaoel ne budu imali potrebe da ih razmatraju . nije uvjerljiv i Rousseau je vise volio sk liznu ti S ovog u biti ncrjcsrvog problema. da Tmje zato bio-potreban stjecaj raznih nepoznatih uzroka. konacno. zato sto su dvije cinjenice zadane kao stvarne kako hi u nizu povezale posrcdnc cinjcnice. sto je sadrzaj zbivanja u kojern slicnost svodi cinjenice na mnogo manji broj raztieitih razreda nego sto mislimo. o nemogucnosti da se s jedne strane poniste stanovite pretpostavke. ostaje mi da razrnotrim razlicite slucajeve kojl su mogli usavrsgi Ijudski razum kvareci vrstu. sve sto je moralo prestraaitl i rasprsitI dlvlje stanovnike neke zemlje. Kasnije ce se on okliznuti na tim ncprcdvidenirn uzrocima. 0 iznenadujucoj rnoci vrlo povrsnih razloga. vulkanske arupcije.d_u_gam razdoblju {lOveli covjcka i svijet do tocke u kojoj ih vidirno.w Ali ne samo da ta nagadanja postaju razlozi kada su najvjerojatniji da bi se mogli izvuci iz prirode stvari i [edina sredstva s kojima bi se mogla otkriti Istina. pr irnoran pozvati se na »slueaj«. dakle. On je rnnogo izricitiji u svom Eseju o porljektu jezika (IX i X poglavlje): buduri! da su Se ljudi mnozll]. koje su nepoznate Hi se smatraju takvima. koji se i nisu morali dogoditi i bez kojih bi on vjecno ostao u sv-oITtprimlbvnom stanju. Posto sam pokazao da se usavrSivost. na »nepredvidene« uzroke. Bio je. na povijesti. 50 . uciniti jedno bice _:z:1im _cincCi ga drus(venlni~j koji ~su: U pljl~no. Nakon vise od stoljeea Eugen Duhr ing ce ponovo pr ihvafiti toorlju nasilja. moralo ih je zatim i okupiti da bi zajednicki popravili sto irn je u nisterio: tako teste prcdaje 0 ncdacarna zcmlje u drevnim vrcmenima pnkazuju kojim se naclnima sluatla provi dnost da hi prisi lila Ijude da so zblize{(. dakle. oni koji su se r adalt u ncplodnim krajevima odlazili su u plodnija podrucia. jos dalje. " DoJazimo do slabog rnjcsta Rasprav€." Posto sam dokazao da se nejednakost u prirodnom stanju [cdva osjeca i da je njezin utjecaj gotovo ravan nuli. drustvene vrline i druge sposobnosti do kojih je dosao prirodni £()vi~k-p_isu mogle nikako razvljati same od sebe. a da se s druge ne nademo u situaciji da im damn izvjesriost cinjenicaj 0 tome da je. da dade cinjenice koje ih povezuju.a vclikim dijelorn djelo prirodnih slucajoosti: jake poplave. da odredi slicne Cinjenice koje ih mogu povezati: 0 tome.kva situacija ne postoji u prirodnom stanju. pa je Citava ova str anica obrana. a na filozofiji. »kojl se nikada nisu morali dogoditi<. koju je u prirodnom stanju savrseno prilagoden svom nacinu zivota.. kada povijest zataji. dat CC 0 njirna nekoliko surnur nih naznaka. jer se na nacelirna koja kanim uspostaviti ne bi mogao stvoriti nikakav drugi sistern koji bi me doveo do istih rezultata i dz kojeg bih mogao izvuei iste zakljucke. sto su unistavali sume. Buduci da su se zbivanja koja moram opisati mogla dogoditi na razne nacine. pazari izazvani gromorn. taka da su »Iiudska udruzrvan. toliko je umnozto zapr eke pr-lhlizavanju medu Ijudlrna da nije rnogao shvatiti kako njegnv osamljeni divljak moze postatl drustven. On dobro osjeca slabost svoga sistema. ostaje mi da upozorim na njezino porijeklo i rast u toku razvitka Ijudskog duha. Preostaje mi da svojim sucirna ponudim te teme na razmatranje. Sva ta vanjska zblvanja uo mogu narn pornoci da shvatimo kako se osamljenl divIjak navikao zivjet] u drustvu. vee Rousseau pobio. covjek . nego i posljedice koje zelim izvesti iz svojih nagadanja nece zbog toga biti nagadajuce. izlivena mora. priznajem da se u izboru mogu opredijcliti samo za nagadanja.uss~auje tako dobro pokaaao da Je. svatko je slobodan od jarma. veliki potresl. U<). To ce me osloboditi obaveze da podastirem svoja razrnisljanja o naCinu na koji vremenski razmak nadoknaduje ono malo vjerojatnosti dcgadanja. Ovaj tekst. kada je imamo. gdje su so rniiesali S onirna koji BU tu vee zivjeli. Vidi Engelsov Anti-Diihring (drugi die: Pol iticka ekonomija). a zakon jacega je uzaludan. jer oni djeluju bez prekida.

zla.. Vidi u Encik!opediji (Diderotov) clanak . i ta slijepa sklonost. bio jei jedan koji ga je pozivao da odrzi svoju vrstu. .to su im potrebne za odri. Takvo je bilo stanje covjeka u zacetku. bolje rcceno. -Morai.. ogranicene najprije na ciste osjete. I moga..Bahioniti<: . koja se s mukorn koristila darovima koje .. ovisna 0 mnogim prethodnim idejama koje su se rnogle roditi sarno sukeesivno. takav je bio zivot jedne zivotinje.• (Textes choisis.DRUGI DIO Prvi koji se.. Att-n&--ton'leseri]lnoVO"sl:igahje zavrsava. je docl do. prije nego sto se stigTO do tog posljednjeg-mmfasa pnrodnog stanja. Nije li zloeine.. -. bijedu i uzase netko mogao ustedjeti Ijudskom rodu da [e.Po§to Jc mcdu njima odstranio kobna razlikovanja tvoga. ratove.) (Vidi takodar MORELLY.. njemu je ostalo da napravi jos malo stvari da ne bi vise Imao raztoga strepiti i da bude toliko sretan koliko je to {:ovjeku dozvoljeno da bude .. te tako h ladna rijec. Beograd. ogradujuci neko zemljiste. 1957. i naisao na dovoljno glupe ljude da u to povjeruju. ubojstva. Glad i drugi apetiti ukazivali su mu postepeno na razhcite nacine opstojanja. Pohvala svetom Franji Asi!ikom (1652): »Ako blsmo htjeli pokazati porljeklo stvari. Kada bi zadovoljila potrebe. a Rousseau procjenjuje da se svako drustvo mora temcljiti na privatnom vJasnistvu i u svojim Be snovima ogranlcava na smanienic nejcdnakosti U Imanju. Zakonik prirode. iz godine u godinu jh prenosiITTuveeavati. Proizvodi zemlje opskrbljivali su ga svime sto mu je bilo najnuznije. sto se tesko moglo ocekivaU. otac svih ljudi. U ovom se tekstu on snazno dlze protiv pravnika kojl nasto]e opravdati privatno vlnsnlstvo: cini se da je to i izravan napad na Lockea (Esej 0 {lTadanskoj v!adavini.!Jlje njihova Ztvola·. Priroda iii.. Jer ta ideja vlasnistva.od pocetka svoj svojo] d djeci 'jednako "prav. dakle. Nitka se '-'alias n~ maze hvaliU da jepo'prirodi u prednosti pred drugima~ali nczasttna felja za zirtamcm nije dozvolila da to Iijepo bralslvou 'svijetu "clute 'potraje'. lisena svakog osjecaja srca.). da govor imo krscanskije. II. cupajuc. bog.Rousseau.Je . usudio reel: Ovo je moje._ poznavala. bio [e istinski osnivac civiliziranog drustva.. strana 124. prva njegova briga bila je odrzan]e. pa cak ni dijete vise nista nije znacilo rnajci clm se mogio odijeliti od nje. dva se spola vise nisu t. SHene ideje. « -. misli da je uspostavljanj~riv~!nogvlasni1it\ffiizvor--svakoga __ dru~lvenog . vise u proslost i pokusajmo jednirn pogiedom sagledati taj spori slijed dogadaja i spoznaja u njihovu najprirodnijem redu. Prvi covjekov osjecaj bio je osjecaj da zivi. posebno § 37). a zemlja nikomel«1 Ali vrlo je vjerojatno a su stvari vee bile aosle do tocke u kojoj vise nisu mogle trajati onako kako su trajale. nalazimo i u BOSSUETA. sto jc Izazvalo sve sva~!. proizvodiia je posve zivotinjski em. steCi dosta vjestine i znanja._i sporove: odatle je nastao tal izraz tvoje I moje. jer Morelly pravi planove 0 komunistickom drustvu. nije se stvor ila odjednom u Ijudskom duhu. »Kultur a«. VII poglavlje. t. Vratimo se. ao.. . mozrla bismo otkrili da oni (siromailni) nemaju manje prava od vas na dobra koja posjeduictc.- 51 . doviknuo hliznjima: »Ne slusajte tog varalicu! I 'eni ste ako zaboravite da plodovi pripadaju svima. a instinkt ga [e ucio kako da ih iskoristi. kolee i zatrpavajuCi jarak.. ria sve stvar i . diobe i do vlasntstva. kao i Morelly. Trebalc je znatno napredovati.

pa premda su ga mnoge od onih koje su ga mogle sluziti ili mu naskoditi nadrnasivale snagorn u bcrbi iii brzinom u trku. neku makinal_n_u _Qpr. koje izrazavamo r-ijccima velik.razmiallania ili. koja je sprecavala da se dosegnu njihovi plodovi. umnozavale su se nevolje. trebalo [e nauciti prevladati ih. na pr imjer. snazan. kojl mlslt da je razum sposoban ovladati strastima. prepirati se zbog hrane i sa samim Ijudima. Ti odnosi. konkurencija zivotinja. da pr iprernaju meso koje su prije prozdirali sirovo. brz u trku.[e nudila priroda. da postane cio. neki vulkan ill kakav drugi sretan slucaj upoznao w-ie_s=trp~. ucinila ga [e da slijedi. krvoloenost zivotinja. plasljiv. I tako je prvi pogied koji je bacia na sebe izazvao u njernu prvi srs gordosti. ako ustreba. duge i jake zime.xrstu. i vidjevsi da se svi onl ponasaju poput njega u slicnim prJlikama. i tako so. zakljucio je da njihov nacin rnzrnisljanja i osjecanja potpuno sukladan njegovu. srcan U okrsaju. Ali ubrzo su iskrsle poteskoce. brz. I ta vazna istina. grane stabala i kamenje. nadoknadivati ono sto je rnorao ustupiti [acernu. slutnjom isto tako sigurnorn a okretnijom od dijalektike. Ali Rousseau zamjera Hnbb esu sto pr irodnom stanju pripisuje 811'''5ti kaje su ponikle u drustvu. Uz mora i rijeke otkrrt ce tunju d udieu. NaucHi BU da saeuvaju taj element.njegQYoj::.s]g:Y"iri. te postati ribari i ribojedi.Os-t1-_ Nove spoznaje koje su proizlazile iz tog razvoja povecat ce njegovu nadmocnost nad drugim zivotinjama. Razlika u tlu. malen. Visina stabala. time sto je postao svjestan toga. koje su se takodsr njima hranile. Gram.eznost__kQja_j e_g1!~a11Lnajnll~nij aupozorenja. premda je jos s mukom razlikovao redosUjede i zadovoljavao se prvim mjestom za svoju vrstu. po koja] je covjek u prl rodnom stanju prepusten svoj irn strastima. i jednog covjeka s drugim. svoje zenke i sebe. klimi._n_C!vim SI_egBtv:omkojim__s~_~rotstavili suro'lQSti zime.e naucilo da je Ijubav prema blagostanju Ijudskog djelovanja. pripremao izdaleka da se i on kao Iicnost nametne. Naucio je previadavati prirodne zapreke. navels su ga da prosudl i a onirna koje nije uocavao." pa se nasao u polozaju da razlikuje jedini rijetke pokretae prilike u . Neplodne godine. kojima je on bio pl. zatim da ga stvaraju i.olje receno. zarka ljeta koja sve Bailiu zahtijevalala su ad njih i poneku novu vjestinu. on s vremenom postaje gospodar prvih i prava napast za drugs. slab. na njegov probitak i sigurnost nalagala da se drzi njih. Slicnosti koje jc s vremenom mogao uociti izmcdu njih. Premda mu bl iznj i nisu bill one sto su za nas i premda nije imao vise odnosa s njima nego s drugim zivotinjama.ijen. Pufendorfovoj. spar. daleko ad pomlsll da ista od nje otrgne. hrabar. Rousseauova psihologija mnogo je bliza Hobbosovoj. U hladnijim predjelima pokrivali BU Be kczama zivotinja koje su ubili. Sto se ljudski rod vise povecavao. godisnjim dobima primorala ih je da vode racuna 0 tome u svom nacinu Zivljenja. Iskustvo ga j. najzad. pobjedivati. sve ga je to nagonilo da vjesba tijelo. najbolja pravila vladanja koja su mu. i druge slicne ideje. morala je prirodno Izazvati u Ijudskorn duhu osjete odredenih odnosa. druge zivotinje. Naucio je da irn priprema zamke i da lrn doskace na tisuce nacina. koje se po potrebi mogu gotovo bez razmisljanja u~!h_ PnUzXe!e_liu_k_o_lliIcno u njemu neku. _ _b. te postali lovei i ratnici. To opetovano susretanje raznih bica s njim samim. on ih nije zaboravljao u svojim razmatranjlma. ncgo psihologiji pravnika. Uskoro su se U njegovim rukama nasla prirodna oruzja. evrsto usadena u njegovu svijest. 52 . U sumama uvjezbali su se u luku i strijeli.

kako sam vee rekao. Medutim. nesavrseni.astambe. moziimo-preipostavitC-da_su slabiji shvatill da je lakse i sigurnije oponasati ih nego ih pokusati istjerati. mnogo gesta i pokoji oponasajuci gIas mora da su dugo vremena bill sveopci jezik. I tada se uspostavila prva razlika u nacinu zivota dvaju spo!ova. st. ako je uhvatio BVOj plijen.t!h se sv e vise bistr_io. ani nisu mislili cak ni sto donosi sutra. obiljem stvari koje moram raci i gotovo neosjetnim napretkom poeetaka. otkrlva da se covjekov razvo). ali ako je nekome od njih zec prosao nadohvat ruke. koji su se osjecali sposobni braniti.najjaei bili vjerojatnu-prvt-koji -su-sebrnapravili p. bilo otvorenom silom. koje se potorn dosjetio prekriti ilovacom i blatom. to bolje sjedinjeno. a oni koji su vee imali kolibe mora da nisu mnogo prtzeljkivali da prisvoje kolibu svog susjeda. svatko je dobra osjecao da zbog toga mora vjerno cuvati svoje mjesto. ali grubi.. a viestina uaazrsavala.. U prvom slucaju on se s njima udruzivao u copor. koji su dotad zivjeli na Isti nacin . jer sto se dogadaji sporije odvijaju. ali sarno ako je to od njega iziskivao postojeci i osjetan interes. 53 . bracnu i roditeljsku Ijubav. bez pozivanja na povij est. Uskoro je.kojima ga je zajednil:ki interes prlmoravao da racuna na pomoe bliznjih od onih jos rjedih u kojima ga je konkurencija tjerala da zazire ad njih. manje zato sto mu ona nije pripadala. . vraeamo ria jedno malo prije opisano stanje. primoran vremenorn sto teee. »Rijetke pr ilikc« nisu preciztr ane. konvencionalnih gIasova kojima. Aka su zeIjeli uloviti jelena.Kako--su. ne treba ni surnnjati da je krenuo za njim i.! O. to ih brze treba opisivati. Neartikullr anl krikovi. sto su im jedine veze bile uzajamna odanost I sloboda. Svaka porodica postala je malo drustvo.o sc u Rousseaua zatsta rijetko dugada. nije se mnogo brinuo sto je skrivio da njegovi drugovi nisu uhvatili svoj. i tako su se stvarali zasebni jezici. Prvi osjecaji srca bili su posljedica nove situacije koja je u zajedniekoj nastambi sjedinjavala muzeve i zene. i ne samo da se nisu bavili nekom daIekom buduenoseu. ako [e vjerovao da ee to moci. Eto kako su ljudi neosjetno mogli steel neku grubu ideju 0 medusobnim obavezama i 0 koristi ako se budu njih drzali.zene • Ovdjc se. . Jer predvidanje njima nije znacilo nista. koji se takoder udruzuju na slican naCin. oceve i djccu. vrlo slieni onima kakvima i danas govore razni divlji narodi. Navada da se zivi zajedno stvori1a je najnjeznije medu Ijudima poznate osjecaje. bilo Iukavoscu 1 ostroumnoseu. kopanje zernlje i pravIjenje koliba od granja. U drug om slucaju svatko je zelio iskoristiti svoje prednosti. cini se. Ta prva napredovanja dovela BU konacno eovjeka do trenutka kada ih [e mogao ubr-zati.. Lako je razumjeti da takav odnos nije zahtijcvao jezik mnogo prefinjeniji ad jezika vrana Hi majmuna. Pratrcao sam u jednome dahu mnostvo stoljeca. cemu se u svakome kraju dodavalo nekoliko artikuliranih. a v·ise zato sto mu nije bila potrebna i sto se nje nije mogao docepatia da se ne izlofi vrlo zestokom okrsaju s porodicom koja je u njoj stanovala. prestavsi da spava na prvomdrvclu iIi da se zavlaci u pecine. ubrzava. Bilo je to razdoblje prve promjene k_Qji!. pronasao neke vrste cvrstih i ostrih kamenih sjekira koje su sluzile za sJecenje drva.! ili najvise u neku vrstu slobodnog udruzenja koje nikoga nije obavezivaIo i koje je trajalo samo tollko koliko i prolazna potreba zbog koje je bilo stvoreno. ako se osjecao slabijim._je ofor mila i stvorila raalikovanje meduporoiIiCafua. Rousseau sarno zakljuCivanjem.--odak1e je vee prcizaslo dosta svada i okrsaja. Misli ovdje nedostaje [asnoca. nije bas lako objasniti porijeklo. u pocetku vr-lo spor.

---. s orudima koje su izumili da bi se njima okoristili. a nisu hili sretni kada bi ih zadovolj ili. Velike poplave iii zemljotresi okruzit ce vodama il i provalijama naseljena podrucja. O~trournno objasnjenje koje omozucu}e da se prikriju neki prethodni nedostaci.s.._Qt9eimai. osim sto su nastavljali tako mlitaviti duh i tijelo. okretanje globusa odijelit ce i pretvarati u otoke dijelove kontinenta.Jaram koji su sebi. mozerno i predmnijevati kako su razni posebni uzroci mogli prosiritl jezik i ubrzati mu napredak.llme. --------.drustvo i jQzici_I. Oba spola pocela su. te opteniqm-ufIecajemk. s navikavanjem na te lagodnosti gubili su i sav-uZltak ufiffma. s mirnijim zivotom gubiti ponesto od svoje surovosti i snage.5 morae stvoriti neki zajednicki jezik. 54 . AU ako je svatko odvojeno postajao manje sposoban da se bori s divljim zvijerima. Sada mozemo malo bolje nazreti kako se u krugu svake porodice ucvrscivala i usavrsavala upotreba rijeci. sto sc vise nadmaeu duh i sree. zanimanje ~--~ ~- --- -- - "_- - -. veze se prosiruju. Problem porijekla jezika. U tom novom stanju. Navikli su se okupljati ispred koIiba iii oko nekog vclikog stabla.. sjeglnjem. prije nego rnedu onima koji BU bill slobodni u sumarna na kopnu. neosjctno su stekli ideje a vrijednosti i ljepoti koje BU proizasle dz osjecaja davanja prednosti.. polako su se pribllzavali. A to je bio prvi.e i . prclazni odnos koji je iziskiv ala priroda doveo ih je uskoro. Uobicajilo se promatrati razlicite predmete i usporedivati ih. prisiljenima da zajedrio zive.su postale vise vezane za kucu.l. pjesma i ples. I postajali su nesretni ako hi ih izgubili. d ne sanjajuci. prava djeca ljubavi i uzitka. ~ . navikle su se da 1::uvaju kolibu i djeeu.~'Trajno susjedstvo moralo je najzad stvoriti neku vezu izmcdu raznih porodica.dasu se tamo usavrsavali ppije nego sto su bili PQ.. ljudi su uzivali u dosta velikoj dokolici koristeci se njome da bi sebi priskrbili razne Iagodnosti nepoznate njihovirn ocevima. Ljudi dotad rasuti po -~umama. Sto se ~ise ideje izmjenjuju sosjecajima. ne manje ugodan i trajniji. dok su muskarci odlazilt da priskrbe hranu za sve. Ljudl su vjerojatno postaj ali drustveni tarno gdjo su ih prirodne nepogode prisilile da zive zajedno.nastanivili se na iednorn mjestu.____. koji se u prvom dijelu cini ner jestv bez pomncl providnosti.>:)J.-vec istim nacinom zivota i prehrane. s cescim druzenjcm. vise se nisu mog1i uzdrzati a da se ne vide ponovo. S ljubavlju se budila Ijubamora. Ijudski rod se nastavlja prfpitornljavati. Ali zunimljivo je da je Rousseau p ribjegao (oj prctpostavci tek posto je opisao prve cvrsre naseohine. a sveze sve [ace stezu. stovise. a gotovo _j~ako vjerQjainILda.l_gQic<ljima_!_znaca:jlma. ujedinjavali se u r azrie grupe i stvoz-i1i_kqIlacno u svakom k!:_aju zasebnumaciju. zauzvrat im je bilo lakse okupiti se da hi im se zajednicki suprotstavili. dok njihovo zadovoljavanje nije bivalo slabije.na. neupi'avIJanjemizakonima.atinakontinentu. narnctnuli i prvi izvor zala koji su pripremili svojim nasljednieima. U dusu se uvukao njezan i ugodan osjecaj. Miadi ljudi obaju spolova stanovali su u susjednim kolibama. cineti ga jos potrobnijim.ilt. postaju zabava ili.sl. s vrlo ogranicenim potrebama. Prisiljeni da se vidaju. Takoje vrlo moguce da su nam poslije prvih pokusaja da zaplove otocani donijeli upotrebu rijeci. u drugi. Shvacarno da se medu tako prfblisenim ljudima. Jer. takoder.- . a Istodobno Tiiofupjeli za istinske--potrebe-od-kojihje'-tisavanje-postajalo okrutnijc. u jednostavnom i samotnickorn zivotu.--'-'Sve -se pocelo mijenjati. nesloga trijumfira i najugodnijoj od strasti prinose se_htve u Ijudskoj krvi. koji se najmanjim protivljenjem pretvarao u siIovit bijes.(}d. sada je Iakse rjesiv. Prcthodno postavljena dilerna Cin! se zaboravljenom. • Montesquieuov utjecaj.

. m lsl lt. i zbog toga sto nisu mogH dovoljno razlikovati ideje i zamijetiti koliko su ti narodi vee daleko ad prvotnog prirodnog stanja. Rousseau je kasn ije pojednostavnio svoju tezu: »Njegovo velika nanclo jest da je prlroda covjeka ucirrila sretnim i dobrirn. !IL) Rousseau je. najsnaznije. to je razdobl]e razvitka ljudskih sposobnosti. To bi trcbao biti taj razum a kojem je rije. buduci da je svatko kaznjavao prezir na razmjeran nacin cineei isto.!!. mnogi BU se pozurfll zakljuciti da ie covjek po prirodiokrutan i da je potrebna policija da ga smeksa. dakle.SfO:-feEesee. i vrenje uzrokovano tim novim klicama kcnacno je proizvelo smjese kobne za srecu i nevinost..e-eiii. ne bi se zna!o sto je nepravda da nije bilo vlasniStva.nlk« i maze instinkt. a da ga nista na to nije navelo.. IV.~. Istina. ~-... buduci da je svatko prije zakona bio sam sudac i osvetnik nanesenih mu uvreda. A ipak je 10 stadij koji prethodi pojavi vlasnf stva. te ograden jednako instinktom i razumorn" da se ocuva od zla kaje mu prijeti.: dokonih i okupljenih ljudi I zena. najljepse.:. najvjestije ili naiuvjerlji~je postajao je naJUva~ml1t Bio: je to -prvi~lmr~~_y_rem." dak nitko nije tako krotak poput njega u primitivnom stanju. Jer.lrala _11!illtaygi_(]iyuie.i da jc cavjck blo najsretniji u pr irodnorn stanju. kada mu on nedostaje. prve duznosti pristojnosti.w Sto se 0 njoj vise razrnislja. Eva toeno stupnja do ko)ega je stigla-v.9 Ali trcba primijetiti da su drustvo u zaeetku i vee uspostavljeni odnosi medu ljudima iziskivall ad njih znacajke razlicite ad onih koje su imali u primitivnom ustrojstvu.·_.. nasuprot zivotinjama. Dr ustvo koje se rada naiblize je zlatnorne dobu.denL gledao lifezlr--sYOfe~OSo. sve vise se dolazi do " Vrla vazna naznaka. . cak i kada bi njemu bilo naneseno zlo. I tako. »slobodnl djelat.aLra:nla}l6zrratiTi CiivIjiIi naroaa. Problem se maze ukloniti sarno ako rijee! razurn damn ogr anlcenljt smisao. . prvi ndgovorun za iskr'ivlicna pojednostavnjenja koj a je pretrpjclo njegovo uccnje. Esej 0 ljudzkom ¥ilzumu.·L. ali ga je drustvo tskvartlo i uclnilo bijednikorn. Ov djc Rousseau cilja na Hobbesa. Cim su se ljudi poceli uzajamno postovatl i eim se u njihovu duhu zacela ideja uvazavanja. ali ie vee. Koji je stadi] Ijudskog razvoja posrijedi? Na prvi pogled. da se u Ijudska djelovanja pocela uvlaeiti moralnost i. javno _POSitiv.. Rousseau je rekao da je covjek po pr+rodi prepusten »sarno inst inktu«..::: . morale biti najsretnija i s obzirom na trajanje najduza epoha. --jer-1 e-u. Pogrcsno [e.ije-+o-()d --liamog-zla. Svatko j~po~eo g:1~~_!lti d!u~~_. Iz tih prvih prednosti rodill su s~ne-mnme ta§tina i pI ezrr.. u kojcm se coviek nne sluzto razumorn. da je bilo potrcbno da kazne postanu stroze_g_9 su prilike za _uvredu pastajale cesce.nu . . prcrnda su ljudi postajali manje izdrfljivi.« (Dija~ozi.-a1stciao1in01 prema poroku.~eti da i sam bude .jbolje.l5e. " OPJF_~_. nadomjesliti drugirn sposobnostima. prema nacelu mudroga Lockea. dakle.anelecInalrostt.anje. . ·a ljudi krvolocni i okrutni. • Ovdje se prvi put Istice koHko vaznu ulogu ima vlasnistvo u covjekovaj povijestL (Vidi LOCKE. a prirodeno milosrde vee je pretrpjelo odredeno kvarenje. dobrota koja je odgovarala cistom prirodnom stanju VL~£2 nije odgovarala drustvu koje je nastajalo.:i da je teror osveta trebalo zamjenjlvati uzdama zakona. svatko je smatrao da na to ima pravo i nikome vise nije bilo moguce nekaznjeno zbog nje pogrdjesiti.- S.bilo_JlesnoSlJiv.viden. to ne maze bit i prvotno stan] c.. Smjestan po prirodi na jednak razmak od otupjelosti marve i kobnih spoznaja civiliziranog covjeka. Odatle su proizasle.. cak i medu divljacima.\. 0"0 mjesio je ponesto ncjasno. i odatla " je svaka' -sV-)esna_E. osvete su postajale uzasna.zi u-~jim-k_Lei_~n.nA ~ ! ~-)~~.JlILcijenL Qnaj Koji [e pjevao ili plesa-ii~r. a s druge stid i zavist. I zbog toga. drzeci se tocno sredine izmedu nchajnosti primitivnog stanja i neobuzdane aktivnosti naseg samoljublja. II.doblltt. 3. on se uzdrzavao prirodenim miIosrdem da i sam nanese zia ikorne.je. 18_) 55 e I? (lllt._e:@avda pcrsta:frua-1Ivreaa.

eto. Dr ustvo navluci pojcdincima uniformnu masku.. a razlike medu ljudima. s. najvjestl]] je za ~~~izy!~~_i_o najbolji dio. Edit.Qje_li:StanIDillQIn_sDlislll __ b.imu pr ivatnog vlasnistva jos vise osltkava burzoasko drustvo od Ioudalnnga: »konkurenctja«. On jo u oba srnisla te rijeci pr+rodan.:)_ambiciia.I .i1):ge.drug~d\[a~Olario. i prisiljava ga da iskoristava sve one kojima je potreban. Eva nas. s razigranim pameenjem i mastorn. prikazati drugacijim nego sto si u biti bio._. te su pocele u istom razmjeru utjecati na sudbinu pojedinaca. a koje svatko moze lako zamisliti.~p]$j.lllkOvacu zita. zasluge iIi umijece.pt:ltodu. ni svih onih pojedinosti sto su iz toga slijedile.iti nastavak. On. dakle.. manje iz pravc potrebe a vise zato da se izdigne iznad drugih.. snagu Ili okretnost. " Ova slika moralnog poniZenja u rei. ka!'c Rousseau. prirodne sposobnosti bile pokrenute. Sve SU. to opasnijorn sto o~ih.idobije za svoju sudbinu i nastoji._dok4e-. je treb~io_·-vis~_ tei}eza. niti naci interes da im korisno sluzi. a QsjrnJoga _i!>_ebi _s_lj~!1G.clL1. nejednakosti u imucnosti. Paris. vee i s obzirom na duh. trebalo se.skrlvenom ljubomorom. Kada su stvari doslo do te tocke. s r azumom koji je postao djelatan i s duhom koji je gotovo dosogao savrsenstvo za koje je sposoban.___n_e~arg!l)..alazenja drugih vjestina. na dahn Juj e sve lj udemracniinL sklonoil6u':' cia -:Stete=-jeda~ gorne. (Vidi izdanjc u Bibltothoquo de la Pleiadc. stranu 426. upotrebe Hi zloupotrebe bogatstava. _pokouvsHako-recr-e!tavlJ. zaista ili naizgIed. najostroumniji [c phmusao naclne da skrati rOad. I buduci da su se te sposobnosti mogle sarno uvazavati. [edan je dobivao @l:1j)go. lako je zamisl. R<lrneauol' necak sacuvao je »svoiu prirodnu osobenost«. 58 . sa sebicnim samoljubljem. ne samo s obzirorn na kolieinu dobara i sposobnosti da bude od pomoci Hi da naskodi. drugs snkob Jnteresaj uvijck prikri~:ell~_zelja da se okoristi na stetu bliznjcga. koje su se razvile iz razlika u okolnostlma postajale su sve osjetnije i trajnije u svojim ucincirna..ih je trebalo imati ili naglasavati. razvitka jezika. To ga cim prijetvornim i neprirodnim prema jednima. oni su se mogli sastojati samo od zemljista i zivotinja. K~~stnQ.niji [e najvise uradio. siromahu je potrebna pomoc bogatih.!" Prije nego sto su izmislili vidljive znakove bogatstva. kad ih ne moze prisiliti strahom. Gallimard. BiJ:U ~gl~dati postale su dvije posve razllcite sty_a. zbog vlastitog probitka.. Na tu misno dul az i i Didcrot.) Isla manifestacija bnrzonsk og individuallzma kod dva covieka.l2rm!l!la jm je postao m gospodar: bogatas ne mose bez svojih slugu. [edinih stvarnih dobara koje su Ijudi mogli posjedovatL Ali kada su nasljedstva i brojern i opsegom porasla do tocke u kojoj. su prekrila citavo tlo i doticala se svih ostalih.-£trast da poveca svoj razrnjerni imetak. . odredeni su svakome ~ovjeku mjesto i polozaj.ri!1--i-jztog razlikovanja proizasle su sjalnarasKos. cesto navlaIi rnasku naK]onosti~-jcdii6m-rijecju. neki se vise nisu mogli " nitn" tcma u Rousseauovoj mislL Covjck koji je sacuvao prirodna svojstva Iskrcn je. neprestano nastoji da ih pr. uskoro . Ogranicit cu so sarno na to da bacim pogled na ljudski rod u tom novom poretku stvari. otkriti njihov probitakda radi za njegov. s jedne strane konkurencija i rivalstvc.oLsiftl. s razvijenim svim sposobnostima. Ijepotu. dakle.ije zadala udarac. . Sva ta zla prva su posljedica vlasnistva ~ neodvo[iva pratnja nejednakosti koja se pojavljuje.!!'!_I. a onaj osrednjih prilika jos nije u stanju da prolazi bez njih. I tako se prirodna nejednakost neosjetno sirila s nejednakoscu u razrnjeni. Neeu se zaustavljati na opisivanju postepenog pror. rataru.J:d!OVJeKa1coF~-bW slobodan i nezavissn kako mnostvom svojih potreba. iskusavanju i koristenju urnijsca.prIJetVOriia-KimDa_i svi poroci k?JUh__"£rate:-S Q. a oholim i neumoljivim proma dugima.slri!nQJY. i radeci jednako.

silom biti i oteto a da se oni na to nece moci zaliti. Iako dotukavsi nekog pojedinca. razvijati gospodstvo i ropstvo Hi nasilje i pljacke. Uostalom. buduci da su stjccali sarno silom.) 59 . neku vrstu prava na stetu drugih. j djelujuci sarno na svoju sramotu zloupotrebama sposobncsti koje su ga resile. ujediniti sa sebi jodnaklma protiv nepr ijatclj. sanjaH samo 0 tome kako da podjarrne j pokore svoje susjede. posfal1~susiroma§nr-a(ranisu nista izgubili. Effugere optat opes.i previse. po njima. koje je. !stodobno bogat i iadan. i da ce lm sve to. slavohlepnima i zlima.« (OVIDIJE. posto su [edanput okusili Ijudsko meso. 127. te da bi trobao hitan i [ednodusan prlstanak ljudskog roda da yam se za zajednicko izdrl. Meta· morioze.avanje oduzme one sto ide preko vasih potreba?« Lisen valjanih razloga da se opravda i potrebnih snaga da sc cbrarii. koje su slabost iIi lijenost omele da nesto pridoblju za sebe kada irtqe blo red. I prekobrojni.a sjedinj enih zajednickirn " Covjek s pojavljivanjem vlasnfstva i borbom klasa koja lz njoga protstjeco zapada iz najsr etntjeg raz doblja u najjadnije. ponizen i ocajan. nalik na one izgladnjele vukove koji. sam se doveo u predvecerje svoga pada. ali i sam dotuccn od grupa razbojnika. I iz toga su se poteH. rna kakvu Ispriku ani nasli za svoje otimaelne. Bogati. ne mogavsi se vratiti po svojim tragovima. »i na osnovi cega vi smatrate da sto n agradeni na nasu stetu radom koji yam nitko nije naredio? Zaboravljate Ii da mnostvo vase brace strada ili pati od oskudicc onaga cega vi imate . on sumo zp. kako se oko njih sve promljenllo osim njih samih. divesque.li da izbjegne bogatstvo i ono !ito [c duncdavna prizeljkivao. zbog uzajamne Ijubomore. mogli su im odgovoriti. slomljenu jednakost slijedio je jos gori nered: otimacine bogatih. Oni pak koji su se obogatill samo vlastitom umjesnoscu nisu vise mogli na najbolji nacin terneljiti svoje vlasnistvo. s druge strane. Attonitus novitate mali.e modo voverat odit. vee su. Buduci da su najmocniji i najbjedniji stvarali sebi. Izmedu prava jacega i prava prvog posjednika izbio je trajni konflikt koji se zavrsavao samo okrsajima i ubojstvima (r). prema razllcitostl znacaja jednih i drugih. XI. et qua.« »Tko yam je odredio granice«. Ali prelazenio covjcka Iz prtrodnog u drustvono stan}e nije tr ajno propadanje: »jos slabasan glas pravde«. jer. razularene strasti svih zagusili su prirodeno milosrde i jos slabasan glas pravdel9. bilo [ednako pravu vlasnistva. sluzeci se svojim starim robovima da hi stekli nove. tek sto su upoznali uzitkc vladanj a. Drustvo koje se formiralo postalo je popriste najuzasnijeg ratnog stanja. Narocito su bogati uskoro osjetlli kako im ne ide naruku vjecni rat kojega su ani sarni snosili sve troskove i u kojemu su svi izlagaIi pogibli zivote. '1'0 znaci da ce kasntje biti moguce osnovati drustveru poredak koji ce pocivatt na nacel imu potpuno oprecnim od prirodnih: suprotstavljanje pravdc mllosrdu. te ucinili ljude skrtima. " »Prest ravlj cn nekim tako novim zlom. nit! se odrcci nesretnih tekovina koje je stekao. odbijaju svaku drugu hranu i ne iele nista do razdirati Ijude. Ljudski rod. bill su prisiljeni radi odrZanja da primaju ill otimaju iz ruku bogatih. dobro BU osjecal i da su one osnovane na labavom i zloupotrebljavanom pravu.§iriti nego na §tetu druglh. a oni posebno i svoja dobra. to sada mrzi. Oni bi Iijepo rekli: »Ja sam sagradio ovaj zid. miserque. sam protiv svih i ne mogavsi se. Vidimo na Cljoj su strani Rousseauove simpattjc: bogate usporeduje s vukov ima. razbojstva sirornasnih. stekao sam ovo zemljistc svojim radorn. silom iIi potrebama.2o Nemoguce je da Ijudi nisu konacno podeli razmisljati 0 taka jadnoj situ aciji i nevoljama kojima su sc opteretill. koji BU uskoro zasjenili sve ostale.

ustanovimo pravila pravde .. bespovratrrourristili prirodnu slobodu. konaeno smisllo najdomil!ljatiji projekt koji se ikada zaceo u ljudskorn rodu: iskoristiti za sebe snage upravo onih koji su ga napadali.oye_~ove. Vidi u Stanj. »da bismo od tlacenja zastitili slabe. pokriti Oitavu Zernljinu povrsinu. Takvo je hilo. ili je trebalo biti. Jednom rijecju. Rousseau dobro vidl da [e ddava. koji su sla~m~ _~tvaralil.od--spretne otimacine ucihi1i rieopozlvo' pravo i otada potCinili. Moi. gdje je. imali da razmrse odvise posala medu sobom da hi mogU biti suci i koji su hili odvise skrti i slavopohlepni da bi dulje vrijeme mogld izigravati gospodare. premda su hili dovoljno razumni da shvate prednosti politickog uredenja. . Idcalisticka obmana je u tome sto se ana stvara sporazumom. sluzenju i bijedi. Najsposobniji da naslute zloupotrebe hili su upravo oni koji su racunali da iz njih izvuku koristi. S takvlm planom.22 Drustva ce uskoro.. u kor ist nekolicine slavohlepnih. citav Ijudski rod u radu. okupimo ih u jednu vrhovnu vlast koja ce nam vladati po razurnnim zakonima. pr imjecuje opravdano vaughan.a posto je svojim susjedima izlozio uzas stanja koje Ih sve naoruzava jedne protiv drugih. kao sto ranjenik pristaje da mu se odsijece ruka kako bi saeuvao ostatak tijela.!l . te SU prikrivale svoje seblcne nakane vclom opeeg intcrcsn . harem takva kakva se javlja u povijesti. a. prirodnom zakonu hilo je mjesta jos sarno medu razliCitim drustvirna." 4 I . on [e Iako Izmislio toboze istinite razloge da ih privede svome cilju. zasvagda_-ucvrstili zakon vlasnistvai nejednakosti. odbljati zajednicke neprijatelje i odrzavati nas u vjecnoj slozi. ueinit! braniocirna svoje protivnike. vee i lazima. i vise se nije mogao naci ni kutak u svjetu u kojem bi se oslobodili jarrna i sakrili glavu od maca. Jer. DruUvenom 60 . Ali zamamljivi govori koje bogatl drze ovdje siromasnlma nisu nezanimljtvl. pod imenom me.• Drustveni ugovor nlie. Svi su potrcali u sus ret okovima. nisu bill dovoljno iskusni da predvide njegove opasnosti. potciniavajuei zajednickim duznostlma jednako mocnog i slabog. koji su rnu isto toliko isli u prllog koliko im se prirodno pravo protivilo. strana 122): »Poslrjc stvaranja prvoga dru~tva nuzno shjedi stvaranje svih drugih. vjerujuei da im osiguravaju slobodu. rekao im [e. potpuno slobodan.j mira kojima ce se svi biti duzni pokoravati. U njemu treba sudjelovali iii se ujedirriti da bi mu se odupr lo.. koji SU. nadahnuti ih drugirn naeellma . »Ujedinimo se«.' rata (izdanje Vaughan I. koje njihove posjede cini isto toliko tegobnima kao i njihove potrebe i u kojima nitko ne nalazi sigurnosti. brzo se umnazajuci i sircei. Vladajuee klase vladale su ne samo nasil lem. dakle. ako nije onakva a kvakvoj ce on sanjatl u UgOVOTll. bogatas [e.« I mnogo manje vjest mogao hi pridohiti proste Ijude. zadrfali castohlepne i osigurali svakome posjed koji mu pripada. ustanova namijenjena da sluzi jednoj klasi protiv druge. moralo i sa svoje strane ujediniti. koji je cesto bio lose upravljen. umjesto da okrecemo nase snage protiv nas samih. tako da je svaki eovjck zivio u trajnoj neizvjcsnosti hoes Ii [e sacuvati. izgledorn za pljadku. da bi se zajedniekim snagama prkosilo. Buduei da jc gradansko pravo postalo zajednieko pravilo za gradane. a cak su i mudri uvidjeli da se mora zrtvovati dio slobode kako bi se sacuvao drugi.!. b_QglltQme dalinovesnaga (s).i dati Im druge institute.emo lako vidjcti kako je ustanovljenje samo jednog drustva ucinilo neizbjeznim stvaranje svih drugih i kako se. porijeklo drustva i zakona. ni u bogatstvu ni u sirornastvu. koje je bilo lako zavesti. uostalom. koja neee ni za koga praviti izuzotak i koja ce na stanovit nacin ispravljati hirove srece. koji ce stititi I bramiti sve Clanove udruzenja. pritisnut nuzdom.

Vratimo se njihovu ustanovljivanju.25 2. a ne oni kojima nanosi stetu. kao i svl filozofi njcgova vremena.a:na lIjihnvo-imanje ill ih ucini [ednim dijelom svojega. samom tom cinjenlcom nistavne. Prema tome. nisu.lIarl.jer zapravo prije zakona covjek nije imao nikakvih drlig1h sIedstaVli-da-=:JI0lcini sebl je"d~e nego dal'f]. Znam da su mnogi pronalazili razlieita porijekla politickih drustava. . po toj pretpostavci. Unatoc svim naporima najrnudrijih zakonodavaca. razumno je vjerovati da su neku stvar izmisl ili oni kojima je korisna. Svejedno je koji od tih uzroka odaberemo s obzirom na one sto ja zelim utvrditi. NajcasniJDJudrnaucih su da U svoje duznosti uvrstavaju i klanje svojih bliinjih. neprljatelj rata . Ova sjajna kritika prava osvajanja pobija Grotiusa i Pufendorfa. i sve one uzasne predrasude k<lje su prolijevanje ljudske krvi uzvisile do vrlina <!asti. koji ga odobravaju. . konaeno. svojom dobrohotnoseu obgrlile l:itav ljudski rO!!J Pollticka tijela. Dotad uCinjene kapitulacije. dobrovoljno izabrala BVOg pobjednika za vodu. kako se na tisuce ljudi kolju. izgubivs! 00 drustva do drustva svu snagu koju je imala od l!ovjeka ~ovjeku.e~u_pro_gasli nacionaln~ ratovi. one sto zelim izlozit.dunarodnog prava. <ld kojih je strepila priroda i izoblil!avao se razum.. tako reci.i osjccanje ljudskog zajednictva . mogle stvoritl ni istinsko drustvo. kao sto su osvajanja moenijih iii ujedinjavanje slabih. a na druge se nije mislilo sve dok se ne bi pojavile. za njih bi bila velika ludost da su se Iisil! jedinog dobra koje irn [e ostalo a da u zamjenu ne dobiju nista. 61 . barom dok nacija nije. nije ni moglo zasnovati bilo kakvo drugo. Ali rodoljublje koje slavi nijc uskogrudni sovmizam. jer nije nikakvo pravo. Vlada se nije stvarala u trajnom i pravilnom obliku. jer smatra da je ravan preziru naroda. Konacno. 3. osjeUjivi na sve dijelove svojih imanja. On sadri. a ne znamo zasto. U prvom slucaju pravo osvajanja. oni su morali brtl mnogo oprezniji da bi se zastitll]. znaeenje tih izraza bolje se iskazuje rijecima siromasan i bogat. Rousseau je. Buduci da su. I sarno u jednom danu bitke poeini se vise ubojstava a pri zauzeeu nekog grada vise uzasa nego sto je poeinjeno u prlrodnom stanju u toku citavih stoljeca na cijeloj Zemljinoj povrsini. njima je bilo mnogo lakse nanijeti zlo. jet je one bilo go" Danas u tom smislu upotrebljavamo rijee »hurnanistiekt«. ni polrtieko tijelo. ni drugi zakon osim zakona jacega. uskoro su osjetila smetnje koje su prisiljavale pojedince da Iz njih izidu.~4 Takvi su bili prvi uelnci podjele Ijudskog roda na razlieita drustva.. bogatibih. prebivala jOs sarno u nekoliko lHrokih kozmopolltskih du§a28 koje su prekoracile zamisljene granice sto su odvajale narode i koje su. poli~cko stanje ostat Ce uvijek nesavrseno. odmazde. pa su osvajae i porobljeni narodi ostali uvijek medu sobom u ratnorn stanju. Rijeci snaitan i slab u drugom slucaju dvosmislene suo U meduvremenu. ostavsi tako medu sohom u prirodnom stanju. kako hi omogucilo trgovinu i nadomjsstalo prirodnu sucut koja [e. Vidimo. naprotiv.. cini mi se najprirodnije zbog ovih razloga: 1. buduei da su bile zasnovane na nasilju I. u potpunoj slobodi. izmedu uspostavljanja prava vlasnistva i prvih posjednika i uspostayljanja polititk!~ vladavina. dosljedno tome. I izmedu tih velikih tijela takvo je stanje postalo jos kobnije nego sto je bilo prije izmedu osoba koje su ih clnile. bilo ublazeno nekim konvencijama. Buduci da siromasni nisu mogJi izgubiti nista doli svoje slobode. Nedostatak filozofije i iskustva pridonio je da se primjecuju samo prisutne teskoce. ubojstva. Rousseau osuduie kozmopolitizam. hitke. Medutim. po primjeru V:9ovnog biea koje ih je stvorilo. Oda't!.

s" Zasto su se oni.na ak o se uzrnu II obzir Rousseauove ideal. IX. II Pravnici prirodnog prava." nije Trajanu. s izgovararn da ih obrani. VII. .tovodjelo slucaja i jer se. kojega podrzava i Ba rb ey rac. " Plinije Mlad). Na polHickom planu nalazimo ovaje istu o'rrn--odvahmsT"KaltvuTeDescartes imao na filozofskom. tako reci. ljudi su stvorrli civiIizf rana drustva sarno zato da bi osigurali »uzajarrmo ocuvanjo svoj ih ziva!a. Prema stvarima koje vide ani sude 0 sasvim -razlicitim stvarima koje nisu vidjeli i pripisuju ljudima priradnu sklanost prema robovanju'". pa da se najzad poene razmi81jat10 tome da se pojedincima povjeri opasan lagum jayne vlasti i da se rnagistratima stavi u duznost da se brinu 0 provodenju narodnih odluka. trebalo je da se nevolje i neredi pocnu stalno javljati. prcdali starjesinama. ara.«30 -~aSl pouQari ucinili su ad ljubavi prema slobodi iste sofizme kojc su nasi filozofi ucinili od prirodnog stanja. i nije li protiv zdravog razuma poceti s povjer avanjern svih stvari u ruke jednog vode zbog Cijeg im je ocuvanja trcbala njegova pomoc? Kakvu im je cijenu on rnogao ponuditi za ustupanje tako lijepog prava? I aka se i usudio zatrafitl to. nije Ii odmah mogaa dobiti poucan odgovor: »Sto nam vise maze uciniti neprijatelj?« Neosporna je..wina. da su se narodi predali svojim vadama kako bi Vobranili svoju slobodu. Ali za historijski materrializam.. zapravo. Pohvala Tra)anu. Kritika Hobbesa. trebalo je da se zakon prekrsi na tisucu nacina. Pr-imjccujerno str ast kojorn Rousseau opov rgava tu tuor iju.Irmim osnovama..t" Drustvo se najprije sastojalo od nekoliko opcih utanaesnja koja su obavezivala sve pojedince da se njih drze i po kojima se zajednica pojavljivala kao jamae prema svakome od njih. 7. s vremenom nisu mogle. koji su izrnisli. t7 To jc Isti. da sc postigne opca sigurnost bio da se strmoglave u ropstvo. da bi se zatim podiglo dobro zdanje. otkrivanjem nedostataka i predlaganjem poboljsanja. Bez prestanka se popravljalo. . Ali pojavljuje se takoder utcpij a: nije na narodu. tvrde da se covjek moz e dobrovoljno odrecl slobode da bi sebi osigurao opstanak.t" Ne bi bilo razumno ni vjerovati da su se narodi bezuvjetno i bespovratno najprije baeili u narucje nekom apsolutnom gospodaru i da [c prvi nacin.Ier ne moze se ozbiljno braniti pretpostavka da su se glavari birali prije nego sto je ustanovljen savez i da su sluzbenici zakona postojali prije samih zakcna. buduc! da je zakon Izruz vnlj e vladajuce klase. i to ie osnovno nacelo svakog pol itickog prava. Potrebno je . umjesto da se pocela rasciM:avati i odbacivati sva stars grada. zato §to je bilo Iose zaeeto. Po njemu. LV.tom protiv Hobbesa. § 123).li ponosni i naukrotivl ljudi. tvorni -elementi njihova biCa?2QJer najgore sto se moze dogoditi u odnosima medu ljudima jest da netko bude ostavljen na milost drugome. kao sto je ueinio Likurg u Sparti. zbog strpljivosti kojom ga podnose oni koji su im " Ovdje se pojavljuju rcvolucionarnc tcndcncije Rousseaunve misli. a ne da im sluse.sve unistiti da bi se sve mogl o ponovo sazdatt na r?-E!. sloboda i dobara« (Gra(ianska vladavina. Dobrovoljno ropstvo cak prcthodi ropstvu koje proizlazi iz ratnog prava. ne postoji zakon koji ie pojmljiv bez driavne prinudc koja ce ga prirnijeniti. »to je zato da 'uva da n . Na ist] nacln Hobbesa krttlztra Locke (Grad:anska v!ad. ovorio [e Pli_. "Ako imamo vladara«. vise nikada ispraviti mane ustanovljivanja. a narocito Pufendorf. dakle. Trebalo [e da iskustvo pokaze koliko je takvo ustrojstvo slabo i kako je prekrsiocima . 62 . Po njemu je za osudu svaka reforrna utemeljena na kompromisu.ako ne zato da ih abrane od tlacenja i zastitc im imanja. § 93) .lako izbjeei dokazivanje i11 kaznjavanje zbog prekrsaja kojima je sarno javnost mogla hili svjedok i sudac. . sto SU. Locke se sluzi istim argumer. slobode i zivote. vee na mudrom zakonodavcu du zbrise starr svijet.istickc premise: pnll tlcko drustvo utemeljinn ugovorom.

IV. bogatstvo.i da sin oeu.« 63 . § 71. III knjiga. " Usporedi Bossuota (navederio djclo. posve neovisan 0 njemu. Historijc. kojima se ne zna cijena dok se u njima uzlva. " Neki teorettearr apsolutne monarhije u 17. I on im moze dati udio u nasljedstvu sarno u razmjeru u kojcm su ga od njega zaslu+il! stalnirn postovanjem njegovih zelja.pred oeima. Znam da prvi bez prestanka sarno hvale rnir i pocmak kOJi uzivaju u svojim okovima i da mi. A zahvalnost je zaista duznost koju treba postovati. vatri.s. kada vidim zivotinje.. ccliku i smrti. jer je ta vlast iste vr ste kao vlast nca nad djecom. dok neki obuceni kon] strpljivo podnosi bil! i ostruge. Rousseau je podrobnije kritizirao tu monarhisticku teoriiu u Raspravi 0 ekonomskoj politici.zitke. veze su oje zadrzavaju njegovu djecu u ovisnosti.) Algernon SIDNEY je cngloskl polrttcar. kako razbijaju glavu 0 sipke svoga kaveza. kada vidim kako mnogi potpuno goli divljaci preziru evropske slasti i prkose gladi. a I!iji okus nestane odmah tim se izgube . ec~ da 12: nJega--ta-vhrsl crpl svoJu glavnu snagu. cngloski jakobit. u kojoj navodi Filmerovo ime.Politlcka vl ast«. koji je ostavio Raspravu 0 vtadavini (1698). strana 164. osjecam da robovima ne priIiCi da razrntsljaju 0 slobodi. sarno da bi ocuvali svoju nezavisnost. Textes cno.last. Sto se tice ocinske vlasti. Politika no asnovi svetog pisma (1679-1709) i Ramsay. spartanski vojskovoda iz V stoljcea pr ije nase ere.. t. Posebno Englez FILMER. a da se ne utjaeu suprotnim dokazima Lockea i Sidneya. da [e po prirodnom zakonu otac gospodar djetetu sarno dotle dok mu je njegova pornoc nuzna. rekao je Brasidas'" jednom satrapu koji je usporedivao zivot Sparte i Persepolisa.S._Ne·smijese. stoljccu pokusalr su po prirodi zasnovati kraljevsku vlast. tako i barbar ne sagiba glavu pod jaram. moe. pa cak i zivot da bi ocuvali to jedino dobro. Umjesto cia se kafe d~ CIVll!Zl ano ru~:a pr~lsteklo i2 ocinske .:. ~rebalo ._»Oni mirom zovu ropstvo najbjednijih •. koje su rodene slobodne i zazlru od ropstva. a dai ne pomisle da [e sloboda poput nevinosti i vrline. sumarniju kritiku nalazimo u Dirlerotovu clanku . vee po cudima koja su stvar~L_§Jobodni narodi da bi se ·oeuvali ad tlaeenja.. Patrijorhijo iii prirodno v!ast kra!jevo (1680). prevednu na francuski 1702.~apr . koji civilizirani covjek nosi bez mrrnljanja i pretpostavlja najuzburkaniju slobodu mirnoj potl!injenost~. Oceva dobra.-. poeinak. »ali ti ne mozes upoznati zadovoljstva rnoje. A podanici su daleko ad toga da " BRASIDAS.<i€rrim:imserV1tUtem pacem appel1ant. Neb pOJedmac moze se .e Kao lito neukrotiv at nakostrijesi grivu.~aaKle. . BOSSUET. (TACIT. ali ne i pokoravanje. 17). Fi!ozofski esei 0 gralZanskoj v!adavini (1719). . duguje sarno postovanja." iz koje mnogi izvod€ apsolutnu vladavinu i svako drustvo. ( ! j Locke [e posvetio svoju pr vu Raspravu 0 grodanskoj vladavin! pobijanju Filmera. eiji je on mmsKIgOSpodar. koje preziru oni koji su ga izgubili. »Classiques du peuple«. Clanak 3): »Kraljevska vlast je acinska i osobina njezina znacaja je dobrota.tQ\ljeka_prerna ropstUl! jJi protiu ropstva. • Upoznao sam uzitke tvoje zemlje«.iI!l Ali kada vidim drug!! eta ""rlvtlju-tl. po ucmalosh potcrn:renih naroda suditi 0 prirodnim sklonost®_a_. (Vidi takoder Esej 0 gradanskoj vladavini (VII.flznah E za oca mnoglh sarno kada oni ostanuokupl·cni oko n'e a. II. Istu. pogubljcn 1682. udara kopitom 0 tIo i rita se silovito kada mu se samo priblifi uzda. ali ne i pravo kojirn se nesto moze zahb evab. dovoljno je primijetiti da n a svijetu nije nista dalje od okrutnog duha despotizma no blagost te vlastp5 koja vise pazi na probitak onega koji joj se podreduje nego na korist onoga koji zapovijeda. da poslije tog roka oni postaju ravnopravni .

irnanje koje otudujem postaje mi posve strana stvar i njegova se zIoupotreba mene ne tice. daorsezadovoljlQ OKrutan Ill Dezumih gospodar. izloziti da postanem orude zlocina. u dobrovoljnom uspostavljanju tiranije necemo naci vise osnovanosti nego istine. posto je podrzao Pufendorfovo mBljenje (vidi gore). l:im mllost kada Ih ostavlJa~votu. IV poglavljc. dodaje on. vee unistava njegovo najIjepile djelo. Sve to rni se cini lose umovanje. autoritet Barbeyraca= koji jasno. Upitat cu sarno s kojim su pravom oni koji sami nisu prezali da se ponize u toj mjeri mogli poteiniti svoje potomstvo istoj sramoti i odreci se u njihovo ime dobara koje im sami nisu dati i bez kojih [e i sam iivot tegoban svima onirna koji su ga dostojni. pok~ociniti . a protivno Hobbesu." Taj grozni sustav vrlo je daleko. svaki m " Za Hobbesa svaki pojedinac zaklju~uje ugovor sa svlm drugtm pojedineima koj! iele stvorrti civilizirano drustvo. izjavIjuje da nitko ne moze prodati svoju slobodu. ni na sto ne obavczuje.sve one zlocine koje nam on brani. od toga da bude sustav mudrlh i dobrih vladara. a da se ne osjetim kriv za zlo koje me je natjeralo da to ueinim. ali koje su dobri vladarl uvijek branili kao zastitnicko bozanstvo svojih drzava0oliko je zakonitije reci. 0 pravima najkrscanskije kraljice na Tazne drzave spanjolske monar- 64 . kada se vladar pokorava zakonu i kada je zakon Ispravan i uvijek voden javnim dobroml'" Neeu se vise zaustavljati na Istrazivanju rre znaoi Ii. buduei da je pravo vlasnistva samo ljudsko utanaeenje i ustanova. s mudrim Platonom. Po tom ugovoru. barem on tako smatra.) mogu oeekivatt slil:nu rnilost od svog despota. II Barbeyrac cudnom ncdosljednoseu. On Je takoder mogao proettat! u Montesquicua (Dun zakona. Propustit eu. srozavanje njegove priro<!~!lJLt3. uz uvjet da i svi ostali ucine isto. smatra da se kralj sam podvrgava lemeljnim zakonima drzave. hije Rousseau je nasao ova] navod kod Barbeyraca koj!. koje [e laskanje katkada napadalo. izdanog 1667. cak . Jer. XV.inu iivotinja _z. Pufendorf kaze da se isto tako kao ilto se svoje imanje rnoze sporazumima i ugovorima prenijcti na drugoga moze odreci slobode u neciju korist.l:. sa svoje strane. Rousseau jc 0 tom pltanJu U ctjelosti prihvatio Lockeovu teor!ju. o~ kada ih do koze oguli. ilto se moze vidjeti na mnogim stranama njihovih edikata. bezobzirno se odrec] najdragoCfen:tJ1h~ njegovih darova. Osim toga. da je savrilena sreca nekog kraljevstva kada se vladar pokorava svojim podanicima. u kojem bi se sve dopuiltalo jednoj strani a nista drugoj i koji bi sarno nanosio stetu onorne koji se obavezuje. i ne ziia 1 I a ce taj UZVl' lae-bitHatlJuceilKiida -¥-idi--kak(r~se ne--'samQ obescaseuje.l_!'ol>lkiL>1ilrrstinktom-41vreducal{ tvor<~a njegova hiea. da vladar nije podlozan zakonima svoje drzave. on se obavezuje da potpuno oludi svoju slobodu u knrlst trecega (covicka iii zajednice). cak i ako se podredi nekoj samovoljnoj vlasti koja s njim music avo postupa: jer. § 23).i danas. ali mene se tice da sc ne zioupotrebljava moja sloboda 1 ja se ne mogu. jer je suprotna tvrdnja istina medunarodnog prava. 2): »Nije istina da bl so slobodan ~ovJek rnogao prodaU . jer mu pripadaju i oni sami i sve one Ho posjeduju. u ime i na naredbu Louisa XIV: Neka se ne kafe. zajedno s Pufendorfom. ~lnastavljajuci taKo s pravom ispitiva:ti Cinjenice. znacHo bi to prodati vlastiti Zivot kojega niste gospodar. poduplre obrnuto Lockeovo mBljenje (0 gTa<%anskoj vladavini. Tako je svaki podanik vezan za suverena koj! so. posebno u ovom odlomku pozna tog spisa. dakle. Oni su prisiljeni da kao milost prime one sto im o~ o~tavlja od ~jihova vlastitog dobra. prije svega. nadasve francuskih kraljeva. ako hocete. prema Lockeu. Bilo bi tesko dokazati valjanost ugovora koji bl obavezivao samo jednu od stranaka. s obzirom na to da je sloboda__naj~i~~ije svojstvo Cavjeka. Ovo pozivanje na Barbeyraca pojavljuje se samo u izdanju od 1782.• " Rasprava (1667).

da ovdje razmotrim uspostavljanje polttiekog tijela kao istinskog ugovora izmedu naroda i voda koje on sebi bira. sigurno da vladavine nisu ~le samovoljnom vJascu. koja jos treba provcsti. vee demokracija.mnTivo J.da~yjma12xirode. jer je sloboda dar koji ona primaju od prirode da hi bili ljudi.yo. aU je u najmanju ruklLSu. i sporazum 0 podanistvu. Sloboda je pravo eovjeka. a jedan od njih propisuje izbor i vIast magistrata zaduzenih da bdiju nad izvrSavanjem drugih.Politicka vlast« u Enciklopediji..f Buduci da je narod. _umsta va Ne ulazcci sada u istrazivanja. s bitnim . po kojem se podaniei odrlcu svojih prava u korist neke izdvojene vlasti. prirodi osnovnog sporazuma 0 svakoj vladavini. buduci da je za uspostavljanje ropstva bilo potrebno ueiniti nasilje nad prirodom.im naknada za rnucne poslove koje iziskuje svako dobro upravljanje. ta vlast. Enclklopedisti. Rousseau sc ovdje. protiv apsolutne. drugim rijecima da se cm[.~ovjek moze po svom nahodenju raspolagati onim §to posjeduje. . Hobbesov genij shvatlo je da sc suvercnost ne moze podijeliti bez opasnosti za drzavu. pa prema tome ni nejednakosti ustanova. ~--c:Iil. prlhvacaju tu teoriju. Rousseau ovdie pronalazi istinski duh rtmskog prava. Magistrat se. dakle. sve 0!l~amo po sel2i. Ovaj put pobijaju se i r-imski pravnicl. ugovora kojim se dvije stranke obavezuju na postovanje zakona koji su ustanovljeni i koji tvore veze njihova [edinstva. Ovaj tekst je jedan od najljepso napisanih tekstova u lB. Suprotno pravnicima pr irodnog prava. poput Diderota u clanku . temeljnih zakona. u kojlma je svakome dopusteno uzivatl. stoljecu u korist slobode. te da ce u svakoj prilici pretpostavljati javnu korist vlastitom interesu .s• Ali kada hi se sloboda i mogla otuditi.. . koja uzlvaiu oeeva dobra samo prenosenjem njegova prava: njihovi roditelji ne bi imali nikakva prava da se u njihovo ime nje odreknu. sl ijedeci opce misljenje. 5 Raspr-ava ° 65 . ali da vee srnatra »opce misljenje« nedovoljrtirn. obavezuje da ce upotrtjebiti vlast koja mu je povjerena samo prema nakani povjer iteljfl i oeuvati svakoga u nesmetanom uzlvanju onoga sto mu pripada. Ta se vlast proteze na sve sto moze oeuvati ustrojstvo.drugo. velika bi razlika bila za djecu. dakle. ali ne i promijeniti gao Tome valja dodati casti koje cine da se postuju zakoni i njihovi izvrsitelji. " Tradicionalno se razlikovao sporazurn 0 udruztvanju. Teza 0 dvostrukom ugovoru je proturjeena jer lezi za podjelom suverenostt izmedu vladara i podanika. Ali on to cinl i lzrazlma koji pokazuju da ce on to sve uskoro prevladati. Na taj nacin. ---. ogranieit cu sc..kao. na stranu ogranicene monarhtje. Hobbes [e. pa rna kakva bila eijena.edno.imi se. sjedinio sve svoje volje u jednu.. a ovima osobno i povlastlce koje su . trebalo ju je izmijeniti da bi se ovjekovjeeilo to praIf . kojoj je korupcija samo krajnji izraz i koja ih konacno vodi do zakona jacega.-otudujuCi . svi clanovi kojima se objasnjava ta volja postali su time osnovni zakoni koji obavezuju sve pripadnike drZave bez izuzetka. svrstava uz glediste enciklopedista. znacilo bi istodobno uvrljediti i prirodu i razum tim odricanjem. poput imanja..-r rob odlueili su. a ne.:na:JrPraVlf" da se njih odreKne:otUdujui:i-j. I Rr:~oji--SU--donijeli tesIEU-pl'eSlld. . posr edovanjem odredenih uvjeta. kao i Grotius i Pufendorf. .~to sll~Jy~ sloboda.u_Q~ dijete neke robinje rada kao . protiv cega su najprije trebale biti Jijek. sa svoje strane. ne bi mogla sluzlti zasnivanju drustvenih prava. kao u Rirnu. On ce odbaciti sporazum 0 podanistvu. Tako su pravnici u pravu utemeljili monarhistleki rezim S ogranil'enom vlascu. Ali nije isto . .jek ne raaa Rao t'ovjek}Q . po kojem pojedinci stvaraju civilizirano drustvo. jedini nijece. I kako nikakvo prolazno dobro ne moze nadoknaditi ni [edno ni drugo. jer je po prirodi nezakonita. Rousseau ce uskoro pr-lstati uz njegovo gledillie. dakle. pravo gradanina. koje smatra prijestupom otudenjc svoje slobode .-poniia va BVOj e _bice. protlv Hobbesa. Pocetak rcccnico pok:azuje da Rousseau jos nlje proucto svoju teoriju dr ustvencg ugovora. u pogledu drustvenih odnosa. Ali makar one zaista tako pocele. ali iz [njegova Ugovora nece proizaet apsolutna monarhija kao u Hobbesa.

drugi ce se uskoro pokoriti gospodarima. 66 . jac! razlog naroda. uzvisilo Ilad. Ali uzasne nesuglasice. buduci da je izmijenia polaztsta. poslije Pufendorfa. Kasntje ce. podanici ce sarno sanjati 0 tome da je oduzmu svojirn susjedirna. A njegov dijalektlcki gerii] ne prtstaje na proturjcenosti. pokazuju koliko je ljudskim vladavinama hila potrebna cvrsea osnova ad samog razuma i koliko je javnom miru bilo potrebno da bozja volja posreduje i dade suverenaj vlasti svet i nepovrediv znaea] koji j€ podanicima oduzeo kobno pravo da njome raspolazu. a narad vise ne bi bio obavezan da ih slusa. rieizbjezne zIoupotrebe takva ustrojstva. istodo bno nestati takvih zakljucaka. dopusta ovdje teariju a baianskom pravu. Ali pocev"i ad kojeg trenutka magistrat. kaji ima svu vlast u rukama i koji je prisvojio sve prednosti ugovara. jer je ona ipak ustedjela vise krvi nego sto je fanatizam zbog nje proIio. ejm bi one bile povrijedene. Ali on ce kasnlje opravdati pobunu protiv despota. Razliciti oblicl vladavina vuku svoje porijeklo iz manjih ili vecih razlika koj€ cerno naci medu pojedincima u trenutku ustanovljivanja. I zbog toga. Ne treba ni razmatrati. On se ne usuduic proglastti pravo naroda da so odupre llacenju i u tome se slaze s enciklopedistima. Cini sa da sma u dvije razli~!te etape razvoja drustva. Ne mogavsi dncl do jedne teorije demokr acije pol azecl ad sporazuma 0 podanHtvu. eak i s njezinim zloupatrebama. ili poznavanje ljudskog srca predvidjelo. on odlazi u drugu krajnost.-:b-ko-br ih:se-¥1Se. hrabroseu. Suverencst je ozbiljno podijeljena. da ima pravo odrcci se ovisnosti.0stala munarhija.« VidJjiv [e napredak. Kad bi se neki covjek isHeao. u bo.. nc mogavsi otrpjeti da " Ovdje su vidljiva Rousscauova okUjevanja. magistrati bi prestajali biti zakoniti. cini jos boljc.43 Ali slijedima dalje nit nase pretpostavke. 5tO i cmlmo.~Y-l. izlaz i iz podrueia prava da bi usao u to novo. kasnije opisano. Vrijerne je pokazalo koji je od tih oblika bio ljudima najprikladnijLJednC ce ostati podredeni sarno zakonima.mg=-:d~ L J>ili hi zaj edno izabrani i tvarili bi . Gradani ee htjcti sacuvati svoju slobodu. stranke bi ostale jedini suei u svojim rasprama i svaka bi od njih uvijek imala pravo odustati ad ugovora eim hi pronasla da druga krs] njegove uvjete ill bi se obje prestale njime sluZiti. ROUSSC>lU vidi proturjecnosti u teoriji ugovora koju u tom trcnutku odobr ava. to bi se potvrdila i novlm razlozima. " Da Ii jc sarno razborltost nalagala ovaj odlomak? Nije nemcguce da Rousseau.medu so: bam -gotovo jednakih. cini dobra. bilo bi dovoljno da [e svi oni Ijube i prihvate. moei. bogatstvom ill ugledom. To nc bi trebalo toliko cuditi kao sto se na prvi pogl ed Cini. A kako n ije magistrat. Da malo bolje razmislimo. trajni neredi koje ta opasna vlast4~ nuzno izaziva vise nega bilo ilto drugo. eim on maze stresti jaram i strese ga.E-rl~t<ikradTu~· ofiicija: su. svatko se zakonita rnogao vratiti u svoju prirodnu slobodu. vee kao nacin vladavinc. prirodno stanje? Ima tu najasnoca. da je ad ljudske ustanave kao sto je magistrat. U zencvskorn rukopisu Rousseau ce reei: »Dok je narod primoran da slusa i on slusa. buduci da BU magistratura i njezina prava bile osnovane sarno na temeljnim zakonima. koji placa sve greske voda. Da je vjera ucinila sarno to dobra Ijudirna.T I prrje neg-a llto je Iskustvo pokazalo.. Jer da nema vrhovne vlasti koja bi magla biti jarnac vjernosti ugovornih strana i prisiliti dh da ispunjavaju svoje uzajamne obaveze.fe nerazm] erne i koji'au bi li manjcjidaljeni ad prirodnog stanja drzali BU zajednieki vrhovnu upravu i tvarlll demokraciju. a ipak ima pravo odreei se vlasti.iffi@i£iumjesnastblle_man. vee zakon ustanovljivao hit drlave. onda hi bio sam iza15r~in1f magistrii1 i dr~0LE.zansko prav o. ono se moraloicinlti utoliko bolje ukoliko su oni koji BU bili zaduzeni da bdiju nad njegovim oeuvanjem sami za to bili najzalnteresiraniji. a iz prirode ugavara vidjeli bismo da on ne maze biti neopoziv. »ko]! ima svu vlast u rukarna«. Cin! se da se na tom nacelu mozeosnovatl pravo odustajanja. ali ne kao osnovu suverenasti.

drugi u~ivaju dobra kaje ani sami vi~e ne uzivaju. osim u Sparti gdje je zakon bdio prlje svega nad odgajem djeee a Likurg ustanovio obicaje koji su ga gotovo rijesi!i potrebe da se sluz: zakonima.« (Vidi LEN. navlkh smatrati svoje magisr porodicnirn dobram a sebe vlasnicima drzave koje su najprije bili sluzbenici. geronti u Sparti. JeT zla koja cine ncophodnirna drustverie ustanove cine neizbjeznim 1 njihovu zloupotrebu. Narod. Politicka razlikovanja nuzno dovode do gradanskih razlikovanja. U tim razllCitim vladavinama sve su magistrature bile najprije Izborris. pa je pristao da mu se rapstva paveeava ElkOPi sacuvaa ~~. to su tzbor] postajali cesei i stvarali BU sve vise neprilika. a na drugoj sreca i vrlina. proctzruje: »Narod koj i ugnjelava druge narode ne maze biti slobodan.. a truci i posljednji bilo je pretvaranje zakonite vlasti u samovlasce. senat u Rimu. drugi uspostavljanje magistrature. poput stoke. strana 198. Uostalom. na jednoj strani bila su bogatstva i asvajanja. Starci u Jevreja. koji se vee bio navikao na ovisnost. ne korumpi rajuci se niti kvareci. sve dok nove promjene posve ne ukinu vladavinu ili je pr iblize zakonitaj ustanovi. vise nije bio kadar zbaciti svaje akave. 0 nacionalnorn pormsu velrkorusa«. Ista ideja se [avlja i u marksizmu. Konacno je za toboznju srecu drZave irtvovana krv gradana i postojaJa je opasnost da se sve svali u anarhlju nekadasnjih vremena. Slijedimo li razvoj nejednakosti kroz te razne promjene. grad ani dopustaju da ih se tlaci sarno dok ih vodi slijepo castahleplje i kada im. rasplamsavali su se gradanski ratovi.)" du brojne stvari kOjesU1mpfjpIDiale.u Jednom r ijeeju. a u trecem gospodara i robova. I kako su zakoni. dok gledaju vise iznad sebe nego ispod sebe. otkrit camo da je njezin prvi iskaz bio ustanovljenje zakona i prava vlasnistva. '~--~-~'---------------. 67 . racunali su ih. Da bismo shvatili nuznost tog razvitka. '1 r I . Magistrat ne bi mogao prisvojiti neku nezakonitu vlast a da za sebe ne pridobije nistarije kojima je prisiljen ustupiti neki dio. postavsi nasljedne. Tako je u prvom razdoblju bilo moguce postojan]e bogatih 1 siromasmh.IIN. sto je vrhunski stupanj nejednakosti i njezin Izraz u kojem se konacno stapaju svi drugi. Sugradane su drzall svojim robovirna. te obuzdavaju ljude a ne mijenjaju ih. bilo bi lako dokazati da je svaka vladavina koja se kr ece uvijek tocno prema cilju svog ustanovljenja. umijecirna i prilikama.) Citav ova] pasus tonam cudno odudara od prethodnag. prema strastima. Zagl'eb. ~l~a. spokoj i lagodnosti zivota. ustanovljena bez potrebe. ii drugom mocnih i slabih. Sve veca nejednakost izmedu narada i njcgovih voda osjeti ~e usko ro medu pojedincima i tu se preinacujc na tisuce nacma. Iz tih okalnasti korist su izvlacili ambiciozni glavari I svojo duznosti trajno zadrzavall za svoje porodiee. u knjizi 0 nacionulnom i ko!onijalnom pitanju •• Nup rijr-d«. pa eak i etimalagija nase rfjeei seigneur pokazuju koliko se nekada postovala starost. Uvlacile su se zavjere. ona je prlpadala zasluz! koju je imao prirodni predak ill dabi kaja [e davala iskustva u poslovima i hladnokrvnost u cdlueivanju. me. i da zcmlja u kojoj nitko ne krs: zakone niti zloupotrcbljava rnagistraturu nerna potrebe ni za magistratima ni za zakonima. stranke su Be zakrvile.a-sami-6u--se-=atr~mrkrbugovima. Plodotvorna ideja: narcd kaji dopusta da ga tlace' spruman ie da ide i drugdjc unist iti slobodu. opccnito slabiji od strasti. i dok bogatstva nije steklo prodnost. Ali sto su ljudi poodrnakle dabi hili vise biram. vlast postaje draza ad nezavisnosti pa pristaju da . 1958. I taka su se vade. stvarale su se pobunjenicke grupe. treba manje razmatrati motive stvaranja poli tickog tijela a vise oblike koje one uzirna u svojoj provedbi i poteskoce koje povlace za sobom.

. Dokazao bih. one na koje se sve one na kraju svode . napokon. Pokazao bih da zbog te revnosti kojom govorimo 0 sebi. Ali te pojndinosti mogle bi same biti tema jednog znacajnog djela. a pr ituzbe slabih smatraju sc buntovnickim gundanjern. i on je odmah svima Izgledao vellk. i oikrlli svi raziiciti obl ici u kojima so poj avljuje nejednakost sve do nasih dana. 68 . ni koja irn zakonska sredstva ostaju da ga spdjece. Taka [e i mnglo doci vrijeme u kojem su ocI naroda bile toliko zablijestene da su njegove vode mogIe reci najrnanjem medu Ijudima: »Budi velik. Sto je povod bio zatamnjeniji I. suparnike. koja nas sve razdire. prcma tome sto im se ad toga dvoga einl pogodno. Ali nejednakost se lako 5iri medu castohlepnim i niskim dusama koje su uvijek spremne da tree za rizlcima sreee i kojima je svejedno da li vladaju ili sluzc. te osobna moe j zasluznost. dok svjetina gmize u mraku I bijedi. nesigurniji.i u pojedinosti. dokazao bih da [e slaganje ili sukob tih razlicitih silnica najsigurniji pokazatelj da li je neka drzava dobro ill lose uterneljena. U kojima uzivaju sarno zato sto su ih oduzeli od drugih. te da bi oni. strasti. njime se lako slufi da se kupi sve ostal04~ . prerna prirodi tih vladavina i prornjena koje ce ih s vremenom nuzno zadesiti. a mogla bi so pokazati i u iducim stoljecima. objasnio bih lako kako [e. da [e to sto vidimo sacicu mocnih i bogatih na vrhuncu casti i bogatstva. sto se vise u nekoj porodici mogio izbrojitl lijenCina. to jest mnostvo Iosih stvari na malen broj dobrih. castima i povlasticama. eak da se vladavina u to nije mljesala. i koliko ona. korupciji. StD nas gotovo stalno cini da smo izvan sebe. sto su se vise od njega udaljavali. ucinak se vise poveeavao. svakodnevno uzrokuje nesreca i katastrofa svake vrste. prisiljavajuci ih da tree u trku s toliko pretendenata. Tih razlika ima vise 'vrsta. koliko razgara i umnogostrueujs. nejednakost u utjecaju i ugledu postala medu pojedincima neizbjezna (S) eim su ani. prestali biti sretni kada bi narod prestao zivjeti u bijedi. u odnosu prema pravirna iz prirodnog stanja. okupljeni u Jsto drustvo. Vidjelo bi se da politika svodi cast naroda da brani zajednicku stvar na najam" Marx ce reci da se u kapitalistixkom poretku sve moze kupiti.bududi da najneposrednije koristi blagostanju i najlakse je za uspostavljanje veza.i na osnovi tog opazanja vrlo se tocno moze prosuditi u kojoj se rnjeri svaki narod udaljio od svog primitivnog zacetka i 0 putu kojim se krece prema krajnjem cilju. ana je postajala slavnija.nose okove da hi ih moglt stavljati kada na njih dade red. Pokazao bih da jo medu te cetiri vrste nejednakosti. a da Be stanj e i ne promijeni. pa cak i savjesti. pa ni najlukavija politika nece uspjeti potcinlti ljude koji samo zele biti slobodni. osvajace i f'ilozofe. zbog toga sto prvi cijene stvari. te pomame da se razIikujemo. u kojern bi se odvagnule prednosti i tcskocc svake vladavine. izostr ava i usporeduje urnijeca i snage. pretvorivsi sve Ijude u takmace. pa i sebi samome. Da se na ovom mjestu ulaz. ti i say tvoj rod«. pa cak i neprijatelje. mi moramo imati one sto je najbolje i one sto je najgore u Ijudima. a njegovi potomci BU se i dalje uzdizali. vrline i poroke. spoznajc i zablude. a da pctlacant ne mogu nikako saznati kakav mu je cilj. Vidjelo bi se da po malo trnu gradanska prava i nacionalne slobode. a osobna svojstva su izvoriste svih drugih. bogatstvo krajnje. Primijetio bih koliko ta sveopca zelia za stovanjem. Vidjelo bi se kako je mnostvo tlaceno iznutra nizom mjera poduzetih da hi se ono zastitilo od onih izvana. bili prisiljeni usporedivati se medu sobom-ivoaftiracunao razhkama koje su nalazili u svak6dncvnurtlOph6Ue-nJU jeanis drugirna.suu-nnCertigTavnaraz1ikovanja kojima se mjer imo u drustvu bogatstvo. Teska je pokoriti onaga koji sam ne zeli zapovijedatl. plemicka tltula ili cin. Ali kak'o. Vidjelo bi se da se tlacenje neprestano povecava.

A sve to ponovo vodi saroo ~ jacega i. ni gospodar drugog ravnanja do svojih strasti. Jer posvuda gdje vlada despotizam. i.. a. raznolikosti strasti i vjestina. krajnja toeka Sto zatvara hug i dodiruje tocku s k~e sma krenuli. 8%eel 1 vrlmL Vidjelo bi se da vode potieu sve one sto moze oslabiti okupIjene Ijude.. ucvrstiti vlast koja dh sve drzi u pokornosti. i narodi viSe neee irnati ni veda ni zakona. 1.. Pobuna koja se zavrsava davljenjem ill svrgavanjern sultana ein je isto toliko pravican koliko i cni kojima je on raspolagao prije toga zivotima l dobrima svojih podanika. I. prema tome.• Prema Vaughanu. ' Vidj. Tada svi pojedincl po novo postaju jednaki. I to je konaeni stupanj nejednakosti.) ". pa obes4 hrabreni ratar napusta polje. novom prlrodnorn stan~lie1tom ad ~ ad kojeg smo poc-eli. te da na rusevinama republike uspostavi svoju vladavinu.. sve one §to drustvu moze dati izgled prividne sloge 18 unjemu sije sjeme stvarne podije1jenosti. u suprotnosti s njihovim pravima I dnteresima. Diderot u clanku . koji je pomalo podizao svoju strasnu glavu. izmedu ta ova -stanjaima taka malo razllke.a ugnvor'O-·vl-adaV'ini -je despotizmom toliko ponisten da je despot gospodar same dotle dok je najjadi. Iz tog nereda i tih buna uspjet ce konacno despotizam. jer v~se msu nista. u trbuh maje trudne zene. vrlina koja preostaje robovima jest slijepa poslusnost. I. cui ex honesto nuUa est spes.rtu Conjugis. gravidaeque in viscera PQ. invita peragam tamen omnia dextra. stvorenoj ravoluctjom. no na kraju ee cudoviste sve prozdrijett.PolltlCka vlast« u Enciklopedlji na istl na~in opravdava pobunu protiv despotizrna (citirano djelo. 69 . I do§lo bl vrijeme u kojem bi se cu10 kako kasu tlacitelju svoje zemlje: Pectore 8i fratris gZadium juguloque parentis Condere me jubeas.sto-je-bilo-prirodnCJStanje u BVO] svojo] elStoCi:ctoKJe 'Qvoposljednj~!@~ razuzdane kotupcije. . sve sto maze nadahnuti razliClte staleze nepovjerenjem I uzajamnorn mrinjom. IT »Ako m! ti naredts da zarijern mac u utrobu mag oca. Vldjelo bi se kako se radaju kobna i ~udna pravila a ~astL Vidjeli hi se branitelji domovine kako joj prlje ili kasnlje postaju neprijatelji..48 on ne podnosi nikakva drugoga gospodara. ovo je mozda Iskr ivljeno sieeanfe na Tacita (Hlstorfje. eim se maze otjerati. i unistavao sve ilto je izgledalo dobro i zdravo u svim dijelovima ddave.nicki udio . i da se on. cak i U vrijeme mira. 21): cui composttis rebus nuHa spes . Qua se pojavljuje vee u MACHIA VELLIJEVU Vlad(1T1J. prerna tome. iznova se gube pojmovi dobra i naeela pravedncsti. i ostavlja plug da hi pripasao mac.47 Iz krajnje nejednakosti podrijetla i irnetaka. a buduei da kao podiiliiCrnemaJu rukakva drugog zaIroria do ~olJe gospodara.. Ii zakone i narod.Roji nema ~to o(!ekivatl od ~asti . da srus. 376. suprotnjh raZYHU1.. moja ruka ce se tome profivltl. kako bi ih razjedinill. eim on progovori. ddeci stalno noi podgrlom svojim sugradanima.elo bi Be da Iz toga proistjeee neophodnost nameta.. Vremena koja ee prethoditi to] posljednjoj promjeni bit 6e vrernena pokers i nevolja.koj! nije nista oeekivao od dobrog poretka« . Od tog trenutka nece se vise postavljati pitanje Qbicaja i vrldne. nema razloga tuziti protlv nasilja. beskorisnih i pogubnih umijeca te Ispraznih znanosti pr~EUIID~ predr!!§Ylia. bez obzira na to . Gola sila ga je odrzavala. Ovdje se naznacuje ideja 0 narodnoj armiji. vee samo tirane. Jedin. gola sila ga je i srusila_49 Sve stvari se tada zbivaju po prirodnom poretku. nije nl casno ni obavezno davati savjete. strana 164).a. Uostalom.jednako. Ipak co sve iZVfSiiL< (LUKAN.

i." zn~ojeCi__§~. rekonstruirajuci. Otkr ivajuci i slijedeei tako zaboravljene i izgubljene putove koji su morali I!ovjeka odvesti ad prirodnog u civilizirano stanje.i casti.--pa_j_Jl~_go!!U!_a__1.asnjc vriiednostl. na kojima mu zavide? Koliko bi taj Iijeni divljak okrutnih srnrti pretpostavio uzasu takva zivota. goneci me. Nasuprot njemu uvijek je djelatan gradanin. On radi do sffirt-i-. drustvo ocima mudrih moglo ponuditi samo skup izvjestacenlh ljudi i nenaravnih strasti. 70 . kako svc. zna zivjeti samo po misljenju drugih.lL~e_odrZao ll_zly. Citav Rausseauov napor svodi se na to da pouei covjeka kako da ponovo nade svo] e unutr._ponoseci_se svojim. jer se svodi na prividnosti . ropstvorn. I najvcci ad ljudi sarno ce se zacuditi kaka se vladalo svijetom prije pet stotina godina. njima jedini sud koji izvlace iz osjecaja vlastitog zivljenja.de_joLvrednii~~§nimaJJ. jednom rijecju. vee sarno na vlastitu nerazbor. dopustilo ili na koje me je naputila masta. neosjetno se mijenjajuei. east bez vrline. covjecnosti.postaje hinjeno i glumljeno. U tom sporom slijedu stvari naci ce rjesenje beskonacno mnogih moralnih i pol itlckih problema koje filozofi nisu uspjeli rijesiti. objasnit ee kako su Ijudska dusa i strasti. koji cak cesto nije ni zasladcn uzitkom postenia! Ali da bi vidio cilj tolikim brigama. <In zeli samo zivjeti i biti dokon. sto je razlog zbog kojcg Diogen nije nigdje nasao covjeka.j a. pa mu eak ni ataraksija stoika. buduci da se uvijek kad drugih pitamo sto smo. ne usudujuci 5e nikada ispitati o tome sebe same. taka reci.. sa svojom dubokom ravnodusncscu prema svakoj drugoj svrsi. u kojima se konacno nalazi tajna uspjeha. zapravo.Q. zasto je.kakav bi rnogao biti ishod tih brzih i ~estih promjena. s prijelaznim stanjima koja sam uspio oznaclti. s tako lijepim moralnim raspravama. promatranje savrscno potvrduje: divlji i uljudeni covjek toliko 50 u dnu srca i sklonostima razlikuju da bi ono sto bi za [ednoga bilo najveca sreca drugoga bacilo u oea]. i prijateljstvo. koji su djelo svih tih novih odnosa i nemaju nikakve istinske osnove u prirodi.on6lo se hvali~c~_~QjQm niskoscu i njili6yomzastoom. svaki pazljivi l:italac mod ce same biti iznenaden beskrajnim prostorom sto dijeli ta dva stanja. drustvenl C<Jvjek. i vrlina . i morao hi shvat iti da postoji vrsta Ijudi kojima nesto znaCi paznja ostaloga svijeta.azem kako takvo raspolozenje stvara toliku ravnodusnost prema dobru i zlu.-koje-prezire. U tome je. usred tolika fiIozofije. _uznemi re!hJlluCetLse-da_P!'. istinski uzrok svih tih razlika: divljak zivi sam po sebi. LhQgaJlini. Prvi osjeca sarno spoke] i slobodu._j. nitko se ne moze zaIiti na nepravednost drugoga. " To jc nnjvcci porck drustva osnovanog na nejednakosti. " Hijel' nema isti smisao kakav cc imati II Drustvenom UgOVOTU" Ovdje je to covjek gradanskog drustva nicgova vrcrncna.li_ se odrice zivota da bi stekao besmrtnost. jer je medu svojirn suvremcnlcima trasio covjcka iz vremena koje je proslo. razum bez mu- diJcie. putove koje mi je vrijeme. zasto su nase potrebe i strasti s vremenom promijenile svrhu. kaji umiju biti sretni i zadovoljni vise po iskazu drugoga nego po vlastitom uvjercnju. koje mrzi. Udvara se velikima. Reei ce da ie Katon propao s Rimom i sa slobodom zato sto ga je njcgovo stoIjece preteklo. ne stedrtrudif~Kacr--Casrdi:iln~~lJl~i. trebalc bi u njegovu duhu nesto znaeiti rii-eei moe i ugled.itost ili nesrecu. cesto i do samih poroka.--Casti_na__ga Kakav bi prizor za [ednog Karipca bili mucni poslovi nekog evropskog rninistra. Ono na sto nas navodi razrnisljanje. taka reci izmijenile prirodu.nJ!. kako. [cr je nepatvoreni eovjek postepeno nestajao.51 Nije mi tern a da pok. Samoljublje lisava ~ovicka njega samoga. govori s prczirom 0 onima koj~ll. ugladenosti i tananih nacel a imamo sarno neiskrenu i tastu vanjstinu.Q_t_u_. Uvidjet ce da Ijudski rod iz jednog doba nije Ijudski rod iz drugoga. uviick izvan sebe. Jednom rijecju. I to je. nije ravna.

31: »Onl su primijetili da medu nama ima ljudi zuslcenlh i prenatrpanih svirn vrstarna ugodnosti. te ~no poslaje 11aj~ i zakoni~_?_~. mrsavl od gladt i bijede.-------~ ~ ~_~_ ~ Trudio sam se da jzlozim nastanak J razvo] nejednakosti. sam po sebi. \t " Pitanje je bilo.Q!!Jelom mnQstyu nedostaje najpotreb!!_ije.m. Dovoljno mi je Ato sam dokazac da to nlje izvorno stanje-Cov}eka~pravo drustveni duh i nejednakost koju on stvara mijenjaju. lose postavljeno. iz toga proizlazl j~ Il!O__:) ralna nejednakost. i smatrali su eudntrn kako tl Iiudl koii zive u takvoj oskudicl mogu trpjeti takvu nepravdu._iJu~are__sye nalie ptIrodnqkionosti. Iz ovog izlaganja slijedi da nej~dnakost. 1. uspostaVlfanje i zloupotrebu politickih drustava.l-nepoirebnjh sty a. uzitak bez sreee. 71 . buduei da je <leito protiv prirodnog zakona.drosti.rmh:~:koni Nadalje. red iii 52 da diiete za ovi"eda starcu. gotovo nepostojeea u prirodnom stanju.« All to je sarno slieno. u suprotnosti s prirodrllm) pravom svaki put kada nije razmjerna fizi~koj nejednakosti.d". jaca i raste s razvitkom na~ sPQsoiUiosti i~:~. da glupan vodi pametnogallia §a~1ca IjudHma-1:1-izobilj1. u onoj mjeri u kojoj se te stvar1 mogu izvesti 1Z covjekove prirode sarno spoznajama razuma i nezavisno ad svetih dogmi koje vrhovno] vlasti daju potvrdu bozanskog prava. odobrena tek pozitivnim pravom.~~ ~ha. Ali nt Rousseau na nj ne odgovara jasno. Ovaj je cudesni zavrsetak. To razlikovanie] dovolino odreduie lito u tom pogledu treba misliti 0 neiednakosti koja vlada rnedu svlm udaljenim narodima. Posljednji reel podsjccaju na MONTAIGNOVE Eseje: 0 ljudozderima. a da su druga polovica prosjaci pred njihoviro vratima. opravdao castan poraz koji je pisac nan io dizonskoj akadem!ji. nerna sumnie.!~re~om ~:. Rousseauov zakliucak je potpuno njegov.

moiemo spoznati i samo 5 njim bismo se mogli prosudivati. ko]! bi nam trebao sluiiti. svih iIuzija nasega duha? Odvikli srno se da je upotrebljavamo. po mom lijepom obicaju da radim bez reda. ostala je netzvjezbana u zbrci nasih tjelesnih osjeta. buduei da nije morae priznavati nikakav zakon ni polagati ikome raeuna.) • BUFFON. bio svemoean u drzavi i mocnl]! od samog kralja.(e) Promjcne koje je duga navika koraeanja na dvije noge mogla proizvesti u ispravIjanju covjeka.0 eovjekovoj 72 . sarno se s tim osjetom. on je maze i zIoupotrijebiti. Otanesa nisu poslusali. prtrodl« (pocetak). iscrpla se u vatri nasih strasti. te zakljucak lzveden iz njihova naclna hodanja mogao je uroditi sumnjama da je nasa navika najprirodnija.~ bolje RASPRAVA . Te biljeske pokatkad dosta odskaeu od predmeta. duh. Sva djeca poclnju hodati . u kojo] on prebiva. kojl je mogao polagatl pravo na carstvo. Medutim. cov. No nismo euli da su Otanes ili njegovi potomci uzrokovali tim pravom i najmaniu nevolju u kraljevstvu. Kao sto se moglo i pretpostaviti. rijetko S€ koristimo onim unutrasnjim osjetom koji nas svodi na nase prave razmjere i odjeIjuje od nas sve one sto nismo. Sree. odnost koji se jos zamjecuju izmedu nregovlh ruku i prednjih nogu cetvoronoiaca. mi ih upotrebljavamo samo za primanje vanjskih dojmova. tragajuci j pokusavajuei da preiete zabiljeske: nece se dogoditi nista zlo onima kojd ih uopce ne procitaju. Ovom djelu dodao sam neko1iko biljezaka. Oni koji budu imali hrabrosti da ponovo poenu. a buduci da nile htlo ni slusati ni zapovijedati. I. Traztmo same da nas obavjestavaju 0 onome sto je vani i da postoje u nama. da su se veliki pobojaJi vise njega nego propasti jedne vladavine. Odvise zabavljeni urnnazanjern funkcija nasih osieta i povecavanjem vanlskog domasaja naseg bica. (Vidi HERODOT. Ali kako ucinitl da taj osjet djeluje u svom punom opsegu? Kako 0510boditi dusu. Inace bi Otanes. POSVETA . mocl ee se drugi put zabaviti. pa ne bi bilo dobro citati ih zajedno s tekstom.ROUSSEAUOVE BILJESKE UZ »RASPRA VU« Obavijest 0 bilje§kama. PREDGOVOR . . To je misljenje bilo toliko neocekivano od jednog satrapa. svi su radili protiv nje. moramo to svakako pretpostaviti.eku. on je dobrovoljno ustupio drugim suparnicima svoie pravo na krunu. Od prirode opskrblieni organima koji su namijenjeni Iskljuctvo nasern odrzaniu. To mu je dopusteno. 0 M::i krunu posllje Kambisove smrti. Ubacio sam ih stoga na kraj rasprave. jer so od njega moze dobit! evrst i snazan argument koji sarno oni um!ju nael i osjetiti. mag koji je prisvojio III knjiga. nlsarn siguran ne poznaiemo Ii ipak sve one sto nismo mi. Vidjev~i da ce se birati vladar. trazeei kao odlitetu samo da on i njegovi potomci budu slobodni i nezavlsni. Ali kao sto se moze dogoditi da se sposoban eovjek u takvu slucaju zadovolji povlasticom. Otanes se snazno zalagao za republiku.(a) Herodot prica da su se poslije smrti himbenog Smerdisa! sastala sedmorica osloboditelja Perzije da odluce 0 obliku viadavine koji ce dati drzavi. Kako narn Herodot ne govorl jesu Ii bila postavljena neka ogranleenia toj povlastici.(b) Od prvog koraka [a se s povjerenjem oslaniam na jedan dan ad onih za fllozofe uvazenih autoriteta. SMERDIS. osjeti. jer bi morali postovatl ljude. eime sam nastojao sto bolje slijediti najispravniji put. kako mi teiili da upoznamo sebe same.

uzetog u dobi kada se prirodne snage jail nisu razvilc ni udovi ocvrslt. Pojedinaene cinjenice imaju.u su odgojile z!votinje ! kOja su ostala 73 . navest! sluea] djeteta koje je 1344. stoljcca obiluje opisima djece koj. Dalje. nije govorio nikakav jezik nego jc ispustao glasove koli nlelm nlsu naltkovalt na ljudskc. Bio [e toliko navikao da koraea kao te zivotlnje da ga je trebalo prlevrstiti komadima drveta koji su ga prisiljavali da se dd! uspravno i odrzava ravnotezu na dvije noge. bila bi lose smiestena za cetvoronosca. Isto se dogada s diecom Karibaca na Antilima. nasuprot velikom broiu drugih koje joj se protive. slijedit ce primjer svoje hraniteljice. buduci da su straznjl udovl mnogo visi u odnosu prema prednjima. malo snage prema sveopcoj praksi svih ljudi. koji su tr~ali planinom poput cetvoronozaca. kortstan cetvoronokima i nijedan ga od njlh nije Iisen. premda primjer majmuna pokazuje da se ruka maze dosta dobra iskortstiti i na dva nacina. L!teratura dlvlja. Prvo. Jer. kako bi se nesumnjivo morao. i Rasprava 0 osjetima.na ~eth:i noge i potrebanJm [e nas prlrnier i vlezba da se nauce hodatl uspravno. pronaal! su jol!i dva divljaka u Pirencjirna. prcnasli u litvanskim sumama. nozni splet. Isto se zbilo ! s djetetom koje su 1694. kojega su prijc nekollo godina doveli na engleski dvor. vrlo dobra smiestena za dvonosca koji drzi svoje dijete u naruciu. Ima dosta alueajeva Ijudi koji su hodali cetvorono§ke. porijektu spoznaja. VII 18. nisu mogli jedni druge oponasatt. a Ipak postati one sto jest. Osim toga. koji on nema i s kojim nema sto raditi koracaiuct dvonoske. umjesta da upravlia pogled vodoravno. kada bi se on kretao sarno vrskom nogc. 4. mora pri koracanju cetvoronaske gledati izravno u zemlju. sto cini lose gradenu zivotinju koja bi u svom kretaniu imala malo udobnosti. nista se ne moze zakljuciti. zato sto rnedusobno nemaju nikakve veze. Ima ~ak divljlh naroda. to je jedini opaza] u prilog toj tvrdnji. a njegovi zglobovi s Ijeslcom i tibijom previse zbijeni da bi u toi situaciji Ijudskoj nozi dali istu fleksibilnost koju imaju noge eetvoronozaca. medu ostalima. Zatim. znac! da bi se hodajuei na ~etiri noge morali vuci na koljenima. prije nego sto se to prlzna. a 1719. kad je ustrebalo. Isto bih tako mogao reel da psi nisu predodredeni da koracaju. Glavna je tvrdnja da zbog naelna na koji je glava covjeku prtevrseena za tijelo. kao sto su Hotentoti koj l zapustaju djecu I pustaju lh bodati na rukama doUe dok se sama ne namuceda se usprave. on ee konacno posliei da se sluzi rukama kao nogama . § 23. Oslm toga. a ne da je priroda odredila da covjek koraca drugacije nego sto ga je ona naucila. nadeno kod Hessea. nairne takav ko]l spaja cjevanicu s tibljam. vise volio vratiti k njima nego tivjet! medu ljudima. I. hodao Ie rukama i nogama. posta bl se pokazala rnogucnost takvih promjena. osim toga. kao i ruku. A ako b! on postavio stopalo plosttmice. i koje [e kasnlie. trebalo bi jos. ciniti svojim nogama sve sto mi radimo rukama. Dijete napusteno u sumi prije nego sto je prohodalo. i nijedan od njih ne drzi svoje mlado na taj nacin. ne bi to bilo dovoljno da se zaklju1:!i da se doista tako zbilo. a iivjelo ie medu medvjedirna. prsa zene. II poglavlje. na dvoru princa Henrlja. konacno. rekao da bi se. I. ali sve to dokazuje samo da je covjek svoflm udovlma mogao dati prikladniju namjenu od prlrodne. jer nekoliko tjedana posto se okote mogu samo puzati. da i ne govorimo 0 mnostvu kostiju koje ga sastavljaju. mogao blh. gdje su sa othranlll vukovi. trebao bi Imatl u straanjam dljelu noge zglob sltcan drugim zivotinjama. Mali divljak iz Hannovera. ako su ruke tovjeku zaista mogle slutiti. IV. sto se njega tice. !ito za odrzanie pojedinca nije bas osobito pogodan poloza]. Iz prlrniera djece. da je rep. bio bi odvise velik da odrzava cjevanieu. dokazati barem njihovu vjerojatnost. pa kako kljasti uspijevaju. Moglo bl se prigovoriti da su ani taka bili liseni ruku koje nam daju toliko prednosti. Gospodin de Condillac! kaze da on nije pokazivao nikakve znakove razuma. cak i naroda koji. pomocu vje'-be. kao i sve druge zivotinje pa i an sam kada koraca uspravno. imao je velikih rnuka da se navikne hodati na dvije noge. i kao noge. All clni mi se da se moze navesti mnogo boljih razloga u prilog tvrdnji da [e covjek dvonozac. • Esej 0 poglavlje. a koje je othranila neka zivotinja. kada bi se pokazalo da se on najprije mcgao prilagoditi drugaeije nego sto ga mi vidimo. s navikom ce steei Qkretnost koja nije prirodna. vjczbajuCi da koraca poput nje.

kad Ie zemlja jos sarna po sebi bila plodna. to jest trosenie supstancije pogodne za vegetaciju. kao . bacanje kamena. a i povijest nas uci 0 velikim sumama koje je posvuda na Zemlji trebalo krcltl sto su se vise ti krajevi nastanjivali i osposobljavall za obradu. Diseark. ovce. Santo Domingo i drugdje. (Knjiga II. Treea i najvaznlja moja opaska jest da su piodovi s drveea najobllnija hrana zivotinjama. poput konja. . ako ima neka vrsta bilja koja bi mogla nadoknaditi smanjlvanje blljne tvari koje. trcanje. a rnnogo manje potrebe i prilika da iz njega izade. osim komunikacije s bliznjima. Na sve to imam jo~ trl opaske. cini se. ako se ncka ~uma cuva dosta dugo a da se ne unlstava. prolzlazi da one gnjiljenjem vise vraeaju zemlji nego ~to Iz nje Izvlaee.. Iz toga se moze vidjeti da [a vise zanemarujem Cinjenice sebi u prilog nego sto se njirna koristim . Paris. koje su Spanjolci doveli na Kubu. Suma. umrla kada bi pojeli meso. jednaka s obzirom na velfcinu i kakvoeu. 1752. Njl'!g2v:oznanje i umjesnost ogranicavali su se na ska_k~l1je. vee su mu jos sklonija djela [z starlna. Ovome se moze dodati dokaz 0 koliCini drvaea i biljaka svake vrste koji su Ispunjali gotovo sve nenastanjene otoke posljednjih stoljeca. dok se sve ostale tvari isparavaju (Buffon. medu ostallm. jednog pokrivenog kestenjem. zeca. (f) Sve spoznaie koje iziskuju razmlsljanje. Jovinian. jasno je da je ana imala mnogo vise pogodnosti da se prehrani u prirodnom stanju. Prvo. su prlr odno rash. biljojedi ih imaju nekoliko. I: Preuves de Ia theorie de la terre. kojih nemaju grabezliive zivotinje. borenje. uostalorn. Dakle. to jest osim srcdstava koja su sluztla toj komunikaciji i potreba koje su je cinile nuznom. 7). penjanje • Rousseau je zaista bio enciklopedijski kusima. a posebno je bio sklon znanstvenlm po- . a drugog zasijanog iitom. odreduje vodu kiiH. Iisice. uzrokuju iivotinje. cl. prema rasudivanju gospodina de Buffona.Ali kako zivotinje vracaiu zernlji manje nego sto Iz nje izvlace i kako Iiudl prekomjemo trose drvo i biljc za vatru i druge potrebe. onda [e to nadasve drveee.Tel's obzirom na to da je plljen gotovo jedlnl razlog sukoba medu krvolocnim zivotinjama. jer ima zube i zeludac poput biljojeda. kaze 8veti Jeronim. unistavanje Ua. koje su zbog klirne najduije naseljeni krajevi i u kojima se moze nacl sarno soli i piieska . (e) Medu cetvoronoscima opeenito se prozdrlitve vrste razIikuju s obzirom na oblik zuba i sklop utrobe. kao na primjer debelo crijevo. Grabezljlvci imaju ostre zube poput maeke. zaustavljajuel Isparavanja. da bi veclna stanovnika Bahama. To misljenje ne potvrduju sarno anatomska promatranja. biljno gnojivo koje slut! vegetaciji uvelike ce se povecati.i one koje se mogu steel samo suvisloseu ideja i postcpcno so usavrsavati. A sto se tice zeluca. .(d) Ako se medu mojim ~!taoclma nade neki prill?:no lo~ tlzl?:ar pa prigovori mojoj pretpostavcl 0 prirodnoj plodnosti zemlje. Drugo. proizlazi da se biljno gnojivo neke nastanjene zemlje mora neprestano smanjivati I ona konaeno postaje kao tlo krsevlte Arabije i tolikih drugih Istocnih zemalja. duh. Tako. adv. mora se ubrzavati razmjerno obradlvanju zernlje i tome sto radinije stanovnistvo u veeem opsegu tros! proizvode svake vrste. vuka. tini se da su bile posve izvan domasaja divljcg eovjeka. da bi se covjek.usporedujucl proizvcde sa dva zemljista. odgovortt eu mu ovlrn ulomkorn: Kako biljke za svoju prehranu izvlace rnnogo vtse tvari iz zraka i vode nego Iz zemlje. Francois Correal sVjedoci. To sam iskustvo stekao.) To se misljenje moze jos potkrijepiti lzvjestajima mnogih suvremenih putnika. koju im drugo ne moze priskrbiti. vee su svi zivjeli od plodova i povrca koi. Zivotinje koje five samo od bilja imaju plosnate zube.Tel' postojana sol biljaka i zivotinja ostaje. t. morae prirodno svrstati u taj razred. izvjestava u svojim knjigama Grckih starina da pod vladavinom Saturna. pa ako je Ijudska vrsta iz tog posljednjeg roda. Historie naturelle. ?:ije krosnje i liiiee prtkupljaju i uzlrnaju vise vode i pare nego sve ostale biljke. a biljojedi zive medusobno u trajnom miru. nijedan covjek nije jeo meso. govcda. psa.

taka jasuei. ani na neki naeln plesu na njihovim hrplovima. i. knjtga: KOLBEN. kada su valovi poput planina. kaie Kolben'. Na sto koraka kamenom ce pogoditi biljeg velicine pola sua i. koje zatim roneci vade. iznenadujuce su okrelni u lovu a brzina njihova On se cudi sto onl cesee ne zloupotrebljavaju svoju okretnost. Po najuzburkanijem moru. Oni nil!ita rnanje ne hvale njihovu okretnost i brzinu. i ne pomisIi da ga slijedi i vise ne vidje ni svog duhana ni nosaca. da c.!liJU:ic-A- c drvo. odvrati Nizozemac. j da ce ih jednog za drugim ubiti u vremenu koje mu bude odredeno. Isto im je tako lako uhvatiti ribu rukom.iefbe tijeTa-Cni"izisk."JtOlilW4iLollii. trka nadmasuje zamislivo. da ce ga srusiti na zemlju. • Kolben ili Kolbe. On nadasve hvali njihovu toenost u gadaniu strijelom ptica u letu i riba dok plivaju. zauzvrat Hotentoti.e ga osedlati. Godine 1746. 0 nacinu na koji je to izveo i 0 pojedinostima borbe moze se procitatl u prvom svesku »In-douzc« Napomena 0 Prirodopisu gospodlna Gautiera. Povijest Anti!a 75 . znaju bolje loviti ribu od EvropJjana s Rta. To mu [e bilo odobreno. ponjucl se i spustajuci poput komada pluta. ta l:injenica potertana. Otac du Terter" kaze malo kasnije za divljake s Antila iste stvari koje smo cull i za Hotentote s Rta dobre nade. »Trcati?«. ali evo primjera na osnovi kojega cerno moci prosuditi te sposobnostl Indijanaca Iz Juzne Arnerlke. Cini Be kao da im karnen nosi neka nevidljiva ruka. Divljaci iz Sjeverne Amerike nlsu nista manje slavni po svojoj snazi i okretnosti. nista nas ne sprecava da povjerujemo u one l!ito nam 0 tome lskazuju oeevici. A buducl da su potrebne sarno oN.th je znao mnogc bolje . da ee ga dohvatiti uzetom s one strane koja mu se naznaci. dominikanac i misionar (1610-1687). zbunjen tom cudesnom brzinom. pojahati i povesti borbu. ko]l Im je posve svojstven. Mornar. jedan nizozemski mornar unajmio je. rete Afrikanac. oni ne uplru poput nas oei u cilj. zauzdati. kako se moze prosuditi iz prirnjcra koji navodi. Plivaju na ponesto eudan naeln. I'utovanje me!!l! Hotentote (1713) j Opis Rta dobre nade (1741) . dosta dobro. DUTERTRE. koja ee lzvesti iz TorilIa.. vee se stalno krecu i uvijaju. Ali ako [e znao sarno te stvarl.. Rousseau jc ove nuvodc nasao u Opcoj povijesti putovanja. pobjegavsi s duhanom. i mrezi. Oni imaju tako ostar vid i tako sigurnu ruku da irn se Evropljani ne mogu ni pribliziti. predlozio jc guvcrneru da otkupi svoju slobodu risklrajucl zivot na nekoj javnoj svecanostl. XIV m a- • Jean-Baptiste s!anjenih FTancu~ima (1667-1671).9d nas. bez icije pomoei.ni!irenje 'od jednogtovjeka-cdo-dl'Ug~ prvi {!ovj~e_p _ _tome mogao_bjti_isto tol!ko_sposoban koliko i njegovi posljednji potomcT: -------rzvrestaji putnlka puni su primjera snage i krepkostl ljudl barbarskih 1 divIjih naroda.avlse-Bamo--O<f=. lndijanae je odriao rijec i uspio u svemu sto je obecao. cetiri sveska. sto je najcudnlje. koji je u Cadixu bio osuden na gaIiju. Hotentot upita mornara zna Il trcati. da bi se opazile te stvari. [ednog Hotentota da ga pratt u grad sa svitkom duhana od oko dvadeset livara. zacas nestade s vidika. Izvukao sam nasurnce nekoliko prlmjera Iz prvih knjiga koje mi dopadose pod ruku. Hotentoti. UZ o iiJlma· ne~ovistmo-oholikO. sto im se ipak pokatkad dogodi. taka da sc Cini kao da koracaju zernljom.uju nUgl~"I!_k_Qmunikaciju_. sa dva jos bjesnja bika. ko}! kako' ~onEu. obecao [e da ce sam navaliti na najbjesnjeg bika bez ikakva drugog oruija u ruci do [ednog uzeta. kaze on. kaze jos isti autor. u kojem je na strani 262.v. Jednako su vleni i udici.« »Da vldimo«. »da. Neusporedivo su okretni u plivanju. Kako su obojica bill poneSto udaljeni od grupe. Oni plivaju uspravljena tijela i ruku ispruzenih izvan vode. jedan Indijanae iz Buenos Airesa. --Iskrcavsi se na Rtu. i ostima u uvalama kao I na rijekama.

Ljudi su zl l. A kako je glomaznim konjlma da narastu potrebno manje vremena nego plemenitima. sa zemljom sravnjenih planina. sedam . soya. Primjer! koji bl mogli biti suprotni tom pravilu tako su rijetk! da Ih ne treba eak nl gledati kao izuzetak iz kojeg bi se mogli izvuci zakljucci. Sto ga jc. zalosno i trajno iskustvo oslobada dokazivanja.vd. poput kuje. guska. do vrha nasutih provallja. T'!Jle__!:!!_zlikaoeituje u broju mladih.. toliko iskoristenih snaga.. ovee. iavr. Konj. buduci da provode gotOV:9_ tav dan u 1_S(Ja_M. Mi nismo bez muke postigli da budemo tako nesretni. more prckrrvcno Iadama i mornarima. tigrlce. to v ~_!. s [edne strane. (i) Jedan slavnl autor. kao i orao. isusenih moevara. razorenih stijena. dok sg_p.-ali tome ovdie nije mjesto. itd. postignut napredak. trajanju vremena njihova rasta. do te mjere moglo izopaclt! ako ne promjcne u njcgovo] naravi. uzmcmo u obzir cudesna ljudska djela. iskrcenih zemljista. Covjek. A ipak je covjek po prirodi dobar.io1lkO . mozerno se samo zapanjiti zbog zacudujuceg nerazmjera sto viada medu tim stvarlma i pnzul lti sljepilo covjeka koji je. istinske probitke ko]i su iz svega toga proizaslt za srecu ljudske vrste. mote zivjetisest Ill . Kakos. takoder nose i legu veliki broj jaja. kojih su-semo=dvlje u svake tenke prve vrste. ~ i prisiljene su utrosit! -mnogo· vremcnada se prehra-rie7 ne bi bile kadredojiti vise mladih. . patka. ont zive toliko manje vremena i stari su sa petnaest godina (Prirodopis konja). kate gospodin de Buffon. vje rujern da sam to i pokazau. koze. dakle. toliko pronadenih vjestina. te nadoknaditi nestanak tako vclili:e-KOHeine mlijeka. i kada.. Da je stigao do prirodnog covjeka.(g) Trajanje tivota konja. krave. a uvijek ih je sest Hi osarn u drugih zenki. koj! nikad ne prernasuju dva po svakom okotu za vrste ~ve simioot'lbllja TStri ·redovriopremasUJe {ajorofza-krvoloene zlvotTiije. Lako je 11 tom -pogleduraspozrtatl' narriierii prirode premB1)roju <>isa. _ (h) Vjerujem da sam medu zivotinjama mesojedima i biljojedima zapazio jo§ opcenitiju razliku ad one koju sam zamijetio u biljesci (e). mogli bismo prosuditi da Ii bi on bin dosao do sasvim drugaetjih rezultata. Razlog toj razlici [e u tome sto zivotinje koje zive samo od trave i bilja. kojemu da odraste treba cctrnaest godina.inogu lakse reesee . itd. dovoijno mi je sto sam u ovom dijelu pokazao najopeenrti]] sustav prirode. kosute. s druge strane. Kada. razmjerno je. maze tivjet! ~est Hi seaamputa vi§e. zbrajajuei dobro i lose u ljudskom zivotu i usporedujuci ta dva zbroja. On je sva svoja rasudivanja izvukao iz naravi civiliziranog covjeka. eiji se rast zavrsl u eetiri godine. saznanja koja jc stekao? Dlvimo se koliko hocemo Ijudskorn drustvu.vraHtisvojim rrii"adlma i lovu. to jest dvadeset i pet ili trideset godina.puta. gr'Iici i pticama koje ne jedu ntsta drugo do zrnie.zmatranja. koji nam pruza novi razlog da povueemo covjeka iz razreda zivotinja mesojeda I svrstamo ga medu biljojede. razmlsllvsl malo. otkrio [e da posljednji nadrnasuje prvi i da je za covjeka dar 2ivota u svemu dosta los poklon. nagnan da trcl protiv svih nevoIja na koje je bio osjcUjiv I za kojc sc dobroclnttelj ica primda pobrinula da ih udalji ad njcga. kobac. potrazlmo. vuclce.Lg1!~deset iIi sto godina. sto se nikada ne dogada golubici. iskopanih jezera. golemih zdanja podignutih na zernlj i. kao kobile. jer se ana odnosi i na ptlce. koje su sve prnzdrljive ptice. rijeka ucinjenih plovnirna.i:ddrijj. da se ocito medusobno Iskoristavaju i da sebi nanose uistinu sva zamlsliva zla.siv.Ja uopce nisam iznenaden njegovim zakljuckom. kao i u svih drugih vrsta zivotinja. zapazio da covjek nije trpio drugih zala do onih koje je sam sebi zadao.slgotovo-zacasobriiK. Sto da sc misl i 0 odnusu u kojem razlog svakom pojedincu nalaze pravila izravno suprotna onima koja [avni razlog propovijeda u drustvu kao ejclini i u kojem svatko nalazi svoj racun U nevolji drugoga? Gotovo noma irnuenog covjeka ko- '76 . zamena. ali nista manje nije istlna da ono nuzno dovodi ljude do toga da se mrze U to vee oj mjeri sto se v ise ukrstaju njihovi interesi.sve-·tofrebalo bi jos dosta zasebuih promatranja-r-ta. I pr iroda bi time bila opravdana. da bi utazlo svoju nerazborltu oholost j ne znam kakvo jos isprazno obozavanje sebe sarnog. toliko temeljito proueenih znanosti. macke. koje ne nose I ne izlegu vise ad dva jaja odjednom. Za:.

Q_sto je potratip_m. potajno ne f.ele smrt7. otrovnosti posuda u kojima se pripremaju. patvorenim buckur isima. nikada ne bi doslo do sukoba prije nego sto bi odmjcrio isplati Ii mu se tesko pobijediti ili potraarti hranu negdje drugdje.ello vldjeti spaljenu sa svirn papirlma ko] l su u njo]. Radi se. 77 . Vidi u Ispovijestima. gdje Rousseau zabranluje Mylordu Man\chalu da ga spomene.~· .. kako ne hi izgledalu da pr lzelj kuje prijatetjevu srnrt . 10 Rousseauava psihologija je ovdje pod utjecajem Hobbesave. a ono barem tajnih sklonosti srca svakoga civiliziranog covjeka.. dakle. da je trebalo kazniti sve.. obogatlo je mofda vise od deset tlsuca Ijudi. sto elm da jedni umiru od oskudice. koliko je sa zlobom. • Vidi Eseie. divlji je eovjek bio u miru sa svom prlrodom i prijatelj svlh sebi bliznjih. Buduci da oholost nikada nije bila uzrok okrsaja. Ali jos opasnlje je to sto zajednieka nevolje bude iseekivanja I nade mno!tva pojedinaca: jedni zele bolesti. njihovim opasnim zacinirna. I zbog toga mi i nalazimo nase probitke na lItetu naslh bliznjih i neeiji gubitak gotovo uvijek donosi dobitak drugome. Ali kod covjeka u drustvu to su vee drugi posli: najprije se stiecato one !ito je neophodno. II knjiga (strana 65---B6). Znam da Montaigne kort Atenjanina Demadesas 5to 'e kaznio jednog radnika koji [e. I. 8tO je jos gore. nit! naroda koji se ne bi radovao nesrecama svojih susieda. -papoaloznTCiTn~rotmvr:-rti . polozaj civiliziranog Istrazlte. Ako b! se katkada i pokoskao zbog obroka.~"-ije. a porazcni bi otlsao potrazltl sreeu drugdie i sve bi se smirilo. balesti ciji je uzrok rnckusnost naseg' naeina Zivota. zatim i ono sto je suvisno.[emu pohlepnl nasljednlci. svevisepoveeavaju strastl I. covjeka s polozajem divljega i i biiedom prvi otvorio nova vrata [adu i smrtl. Ali razlog koji Montaigne navodi. Ako mi netko odgovorl da je drustvo tako ustrojeno da svaki 1'ovjek dobiva time Ho sIuii druglma. neoprezno prckomjerno utopljavanje iii Iagano oblacenje.u oporuci.ta. pobjednik bt pojeo. prekomjerni rad kojim su optereceni srromasni. ponek! pak glad. a cesto i vlastita djeea. razrnisl ite Ii 0 uzasnim mjesavinarna namirnica. zatim dodose uzici. moe da sc one zadovolie. Vidi MiS"[jenje 0 vjecnam miru opatu de Suint-Pierren (Vaughan. niti broda na moru elJl brodolom ne bi blo dobra vijest za nekog trguvca. koj! [e toliko nesretnika stajao zivota i imetka.Twa [e na brzinuoertana moralna sll1t8.Ijudl. pogreskarna onih koji to odobravaju. a slabi svim svojirn lukavstvom. Posto je blagovao. dakle. Uzmete Ii u obzir muke duha koje nas razdiru. . sarno 0 tome kako da se pronadu sredstva pomocu kojih ce se proci nekainjeno.hlaga i~unesreCio· mnogo. te sve brige koje je nasa izuzetna osjetljivost pretvorila u neophodnc navike. aka to mozete. i daljc). a veliki I kobn! pozar Londona. pokvarenoj hrani. I. Neka nas._j)..nOgD . A ·j~~udnovat!je -je~to~da-sC"sto-si1potrebe ·manje prirodne-r hUne. neki opet rat.idskog zivota.nemani . a drugl od bolesti. strana 3B9. Rousseau je u vlse navrats pobijaa safizme moralnog utilitarizma. 22.:. oskudicom .' Nema takva zakonltog dobitka koji bi premasivao nezakonito ostvaren dobltak ! steta nanesena bliznjemu uvijek je unosnija od usluge. jos opasnije mekustvo kojem se prepustaju bogati. on se zavrsavao s nekoliko udaraca sakom. obratite Ii paznju na zarazne bulesti koje stvara los zrak medu mnostvorn okupljenih ljudi. m()Ljunak pozeljeti da sve pokolje kako hi postao jedini gospoda!. prodavajuct preskupo mrtval'ke Iijesove prekomjerno zaradivao na srnrti gradana. niti kuee koju nek! zlonamjern! vierovnlk ne bi f. a onda basnoslovn. Vidio sam uzasnc Iiude kako plaeu ad tuge zbog znakova plodne godine. Tako ee poslije mnoglh uspjeha. ! u tu svrhu moen! se koriste svim svojim snagarna. oNto potvrduje moje razloge.bogatstva. lupestvu onih koji ih prodaju. uzvratit eu mu da bi to zaista bilo dobro kada on ne bi jos vise zaradivao skodeei 1m.-ako ne Iji. eije nas zanemariUsporedite. zcstoke strasti sto nas iscrpljuju i rastuzuju. nagli izlazak lz kuce na svjez zrak. kroz Iazne !zljeve dobrohotnostl prozme ono 5to se rada u dubin! srea i razmlslimo kakvo [e stanje stvari u kojem su svi ljudi prisiljeni da se uzajamnc mrze i unlstavaju i u kojem se radaju neprijatelji po duznosti i varaliee iz interesa. drugi prizeljkuju smrti. bez predrasuda. trenu tka mira.

bilo tajriim pobacaitma. s njlma uniste i na tlsuce stanovnika. Kazne su potrabne da bi se sprljecila vee a zla. OCito je da na raeun uspostavijenog vlasnistva. opasnostl koje svl ti uzroci ncprestano navlaee nad nde glave. Ta brojka nitta manje ne za~uduje od broja ljudi koje svake godine proguta more. vaju Dodajmo svemu tome mnostvo nezdravih zanata koji skracuju li~nost.se. bilo brodolomima. prerada metala. gutajuC! Hi razarajuel i!itave gradove. bllo vatrom. trovania. bilo skorbutom. dostojnima plodovima razvrata i iskvarene casti. buduci da je opci nered pobrkao vrline i poroke. i naeinom na koj! se ono obavlja i sluzbom kojo] su ti jadnici namijenjeni! Ali nema li jos tisucu c. osjetit eete kako nam je priroda skupo naplatila prezir prema njezinim lekel- Necu ovdje ponavljati ono ~to sam vee rekao 0 ratu. dane i unistaposebno olova. bilo napustanjem iii ublianiem mnostva djece.e. a odbij anj e da sc dade zivot svom bliznjem Nn covjecnostl! Ali. kada se ona vise ne usuduje slusati prirodu prije ncgo sto se posavjetuje s irnucnoscu i kada. ali ne sluzi Ii ana kao vjecan I uzasan primjer svakome tko se usudi. u potonjem slucaju. rnanevri kojima se i najsjajnije vojske rastope na manje od nista i unist! vise vojnika nego sto Ih pokosi neprijateljska tanad. te stcnialo u nerazdvojivim vezama koje srce cdbija. dvostruka uvreda pr!rode. ali bih volio kada bl se Ijudi koji to znaju odlueill iii usudili iznijeti jedanput u [avnost pojedinosti a uzaslma koje u vojskarna stvaraju opskrbljiva~i ZiveZnim narnirnieama i lijekovima. ne odvi§e tajnl. Tako so obogatlo vellki bankar Paris-Duverney. bilo sakacenjem onih nesretnika eiji su dio zivota i sve potomstvo zrtvovani ispraznom pjevanju'" ili. a prema tome i drustva. jednom rijei!ju. surovo] ljubomori nekih Ijudi. uzdrzljivost postaje kaznjlva mj eru opr eza. minerala. zadovoljlmo se da naznacimo zlo koiem drugi moraju naci lijek.scih i opasnijih slueajeva kada roditcljska prava otvovrijedaju covjecnost? Koliko je talenata pokopano i sklonosti zaprtjeceno nerazumnorn prisilom oeeval Koliko bi se ljudi bilo istaklo u nekom prikladnom zanimanju. u najsvetijoj od svih veza. casnlh i kreposnih supruga inedusobno mueilo zato sto su se lose slagali! Koliko je mladlh i nesretnih zrtava skrtosti svojih roditelja potonulo u porok iii provelo tuzne dane u suzama. drumska razbojstva. u vrl~ / 18 " Vojno opskrbljivanje bilo je jedan od glavrnh Izvora bogatstva financijera jemc Louisa 14. a S1::mO zlato moze stvoritll Sretne su katkada one koje njihova hrabih rost i vrlina cak !scupa iz zivota pr ij e nego sto ih barbarsko nasilje prisili da ga provedu u zloeinu Ili ocajanju l Oprostitc mi na ovome. " Papini pjevaN (kastrati). i u 18. vanje ill odricanje zatim stole !!Jvota Iti zdravl]a. ali ako one ubojstvo jednog covjeka naplacuju sa dva ili vise zivota. pr lbrojlte 11 k tome po~are 1 pO~ trese §to. a umiru nesretni i obescascen! u drugorn. za kojenemaju nikakve sklonosti! Kcllko je sretnih ali nejednakih bralrova razvrgnuto iIi razoreno i koli. mislirno li da su ani koje stvaraju Ijubav ili sklonost izuzeti od neprilika? Sto bi bilo kada bih se poduhvatio da prikazem ljudsku vrstu napadnutu u sarnom svom izvoristu. sto [e jos gore. zrtava bijede svojih roditelja ill barbarskog stida svojih majkl. Koliko je sramotnih naclna da se sprijeei radan]e Ijudi I prevari priroda. bilo brutalnim i Izopaeentm ukusom sto vrijcda njezino najdrazesnije djela. bilo gUHarima. sjedinite Il. nikada utjesenl majko i oce. koji divljaci i zivotinje nikada nisu upoznali. i ne raskldajuci yeo koji zastire toliko uzasa. stoljecu. . bilo gladu.[ama. povrijeditl najsvetije od njezinih prava! reno Aka sam govorio sarno 0 lose skovanim okovima sto su djelo nase politike. " Sve ovo bit ce razra(!eno u Novo} Heloisei. treba staviti ubojstva. pa ~ak i kainjavanja tih zlocina. a koji je stvorila Izopacena masta sarno u civiliziranim zemljama. onda samo stvarno udvostrueuju gubitak ljudskog roda. stovi. zao ml [e sto zagorcavarn vasu tugu. cak I u ime prirodc.11 Vidjeli bl se njihovi. kao sto su rad u rudnicima.ko Je kreposnih supruga obescasceno staleskirn poretkom koji [e uvijek u suprotnosti s prirodnirn!13 Kalika je drugih cudnlh veza stvoreno iz interesa i osudeno ljubavlju i razumoml Koliko se. sakaeenje koie [e.

s tako Jijepim zakonlcima i tako mudrim zaknnirna. lscrpljuje i unistava ratara i gradanina. Raskos [e lijek mnogo gori od zla za . Iz istog nacela moze se izvesti i pravilo da se vjeStine to vise isplate ilto su ma1li~~mte-moraju. odredeni da okoncaiu svoju bljedu na kotacu ill na smetllstu. otkako se u sjcvernim zemljama drustvo usavrsilo i s mnogo muke nauciln ljude njihovim uzajamnirn duznostima i umijecu zajednickog zivlj.. zemlju na ugaru i ceste preplavljene nesretnim gradanima koji posta dose prosjaci i lopovi.enja u ugodi i miru. plsanje i sve te beskorisnosti kojc omogucu]u da se rascvate obrt. Aziju i Afriku. Zasto. Neka nam objasne kako su ti jadniei imali sarno smjelasti suociti se s tako vjestirn ljudima kakvi mi bijasmo. bez odgoja.koje se smatra da ga on lijefi. stoliecu bila je bezbroj rasprava 0 raskcsu.r_Qffi_a}_!llm. a da se ne uvelicava taj problem. obogate i upropaste drzave. Dok se tako sire I cvatu obrt i vjestirie.16 To su osjetni razlozi svih [ada u koie obilje konaeno strmoglavljuje narode kojima se najvlse divimo. a najmocnije monarhijc. Rasprtlva 0 oOTadivilnju temljUtil (l75U). on je najgori od svih zala sto mogu zadesiti neku drzavu. jer je njezin proizvod S obzirom na upotrebu najpotrebniji svim Ijudima. S Izgovorom da omogueava zivot slromasnlma.J. rs U 18. prekrivst travu i zelentlo prozdrljivlm kukcima. Lako je vidjeti da se po svojoj prirodi poljoprivreda mora najmanje isplatiti od svih vjestina. otimaju hranu korisnim zivotinjama i donos. arsena. five. kona(:-no.e oskudicu I smrt u sva miesta gdje se osjete.bakra.da. ltd. kazcm. Cudno je sto Rousseau stavlja jsdnu do drugc te dvije rtj eCi. tesarf. s taka Jijepom vojnii'kom disclpllnom. postati najzanemareniJe. svojih zanata. to vise bi trebao kukati kad vidi napustena polja. prezreni ratar. realgarau. kobalta. zasto se ti divlji I surovi Ijudi bez znanja. AI! u tom se razdcblju 0 tim pitanjima strasno raspravljalo: DUHAMEL DU MONCEAU.a Iz drustva i raskosa koji ana rada proizlaze slobodne i mehanieke vjestine.U:f:i~vc. sto je zapazlo vise nej. sto ne treba da Nni. pa mu cijena mora biti razmierna moguenostima najsirornasnijlh. ubrzat ce uskoro zlo koje su drustva zapocela. svc te stvarl ujedine. mudrosti svojih zakona. koji ie nernoguce sprijeeiti kod ljudi lakomih za vlastitlm ugodnostima j za ugledanjem na druge. Neka se netko [edanput udostoji objasniti nam 8to [e moglo stvariti ona [ata barbara koja su u taku toliko stoljeea plavila Evrapu. optereeen porezima nuznima za odrzavanjc raskosi I osuden da prozivl zivot lzmedu rada i gladi. ne rnozcmo vise vidjeti da odande dolaze ona " Realgar: staro ime za arsen. izvrsnosti svoje polttike? Kada bi nam nasi znanstveniei htjcli reel. Ali onda jo§ nije bila zaceta znanstveno utemeljena ekonomska politika. zavrsavaiu kao plijen siromasnih naroda koji podlijezu kobnom Iskusenju da ih osvoje. lz ovoga mozerno vidjcti da bismo treb111rrazmisIiti o pravtrrr kmistlma obI La 1 stvallllm ucincima sto proizlaze iz njegova razvoja. bila ona velika Hi mala. '19 . ili. QUESNAYEVI cIanci u Enciklopediji. trgovina. nisu svi medusobno poklall u bila kojem trenutku kada su se pravdali zbog pasnjaka Hi Iovine.J\. Neka se.~i. Rasko!. konucno. Duguju Ii oni tu cudesnu populaciju vjcstin. sto se poslije mnogo rada predalu obilju i opuste. da bi lh drugi osvo[Ill I unistili.o jedan filozol. lone druge opasne zanate !ito svakl dan odnose lHvote toIiklh radnika. da bi prehranila gomile slugu i jadnika koje je on stvorio. ' " Danas nam lzglodaju riatvne te teze a eijeni poljoprivrcdnih proizvoda. I zato drzava koja se na jednoj stranl bogati. bez stega. pa ee se u uspostavlianju i usavrsavanju drustava moei vidjeti razlozi unazadenja vrste. kao no su krovopokrivaN. Uovi~~. zldarl i oni koji rade '1 kamenolomima. na drugoj strani slabi i biva opustosena. te da se i sami obogate i oslabc. Razlcg tom propadanju vrlo je jednostavan. poput onih zarkih juznih vietrova sto. on oslromasuje sve ostajo 1 pr!je Il] kasnije opustosi drzavu. koja. Rousseau poblja najraslrentlt so" fizam: luksuz bogatih am'2_[~<':aY~. napokon ostavlja polja da bi u gradovima potrazio kruh koji bi tamo trebaa donijetL S10 vise glavni gradovi izazivaju divljenje u zabczcknutim ocima naroda.

drugi nemaju eak ni bra de. a zavrsava se. Napisao je knjlgu 0 Perzlji i Indlji. a posebno Grenlandani. izlijeC:':iti ill ukloniti ono mnostvo zloupotreba i zala uvijek sprcmnih da nas satru.5. ali I poroka. iskvarena srca i neobuzdane zelje. prirnjecujerno da se stanovite nacionalne razlike smanjuju. Ali oni neee zato manje prezirati uredenje koj"e se moze odrzati sarno uz pornoc tolikih uvazenih ljudi koje Cesce zelimo nego sto lh imamo. od koje su se sacuvali sarno odiorne!. putovanja i osvajanja vise zblizili razlleitc narode. on ee nastojati raditi za dobrobit Ij udL " KTEZIJAS. Ali. uvjereni da je bozanski glas pozvao cltav Iiudskl rod do saznanja i srece nebeskih umova. nacina zivota. koje je lako neosporno dokazatl. Mazda Rousseau rnisli na grcku pouku . da im na sramotu bude ako ga potegnu. takoder zarnijetil. tree! crvenl: [edni Imaju dugu kosu. j vratlti se fivotu u ~umama. vrlo jasnirn pojasnjenjcm. Sve te einjenice. lito je ona dugo nisu imala. I ako slijepo i ne povjerujemo opisima Herodota I Ktezijasa!". dakle. jedni su gotovo posve rutavi. steknlte ponovo. poticat ce revnost tih dienih voda. s medvjedima? To bi bio zakljucak u stilu mojih protivnika. Pa onda! Treba Il unistit! drustva. a posebno iznenadujuce snage istovjetnih uzroka. na - cara I putnika. a ostavljajuci po strani bajku 0 Pigmejcirna. nekadasnju prvu nevinost. niti biti bez zakona I voda. navika opcenito. zasluzltl vjecnu nagradu koju moraju eekati. hrane. vjezbanjem vrIina koje su se obavezali pr'imjenjivati. unatoc svim njihovim naporima. mogu iznenaditi sarno one koji BU navikli gledati sarno predmete sto ih okruzuju i zanemaru]u mocne ueinke razlicitosti klirne. buduel da se u ta davna vremena mogIo dobro promotriti kako razni narodi zive naclnima zivota medusnbno r az licitijim nego sto zrve danas. Smatra se eak da postoje eitavi na:rodi koji imaju repove poput cetvoronozaca. 80 . kada oni trajno djeluju na vise generaci]a. uznemirene duhove. narocito ce castiti dobre I rnudre vladare koji ce znati sprijeciti. uvijek rada vilie stvarnih nevolja nego ocltih koristi.e mnogo ocitije razlike u obllcju I drianju tijela. uvidjeti razlog za pouku za koju osobno ncce blti zainteresirani i koja nije objasnjiva u bilo !c0jem drugom sustavu'? koji su. upozoravajuci ih. Pomalo se bojim da se netko na kraju ne dosjet! da mi odgovnri da su Iludl vrlo mudro izmlsl!l! sve te veIlke stvari.mncstva ljudl koja su se nekada tame stvarala. znanosti I zakone. na velicinu njihova zadatka i strogost njihove duznostl. zna se da su Laponci. savjesno ee se podvrgavati zakonima i ljudima koji su im tvorci i lzvrsloci. Bilo je. na koji smo osudent.Upoznaj samoga sebe«. koji se vise ne mogu hraniti travom . 0. Sto se tice ljudi nalik rneni. Podite u sumu da izgubite iz vida i sjecanja zloCine svojrh suvremenika i ne bojte se ponizlti vrstu odrieuci se svojih saznanja. Iz njih se bar moze prihvatiti one vjerodostojno rnisljenje da su se. znanie. svi oni ce nastojati. Danas. kojima su strastl zauvijek unistilo izvornu jednostavnost. " Ova biljeska sadrf l neke od najljepslh mjesta u Raspravi. bcz bojazni i laskanja. Svatko moze. koja je mozda sarno pretjerivanje. Ier to 0 varna ovisi. kao spasonosnu kugu da bi spr!je~ili prekomjerno razmnazanje vrste iz straha da oval svijet. koje je njihov prvi otac udostojio natprirodnim Iekcijarna. drugi imaju sarno kovrcavo runo. drugi bijeli. vjesUne. voljet ce svoje bliznjc ! sluztti Im svlm svoilm snagama. naroda divovskog rasta.i zirom. i mozda jos ima. zraka. kada su trgovina. a kako se njihovi nacini zivota ucestalim vezama izravnavaiu. Oni ee postovati svete veze drustava elji su clanovl. (j) Od ljudi rr Mlsaa je nejasna.ansk! gIas i koji svojoj vrsti pr!znajete sarno sudbinu da u miru skonca ovaj kratki fivot. koji ce u riakani da se ljudsklm djelanjima dade moralnost. upoznavajuci ih ucenjem. jednom rijeeju. ukinuti moje i tvoje. koiu spominje u predgovoru. Za Rousseaua se nc poslavlja pltanje da 11se vratlti u prirodno stanje. grcki lijecnlk i povjesriicar 17. koji upravo ~elim sprijeeiti. vi koji sebi u gradovima dopustate kobnu stecevinu.'· koje znamo iz vlastitog iskustva. ne postane na kraiu premalen za svoje stanovnistvo. ill prema navodlma povjesnijedni su crnl. stoljeca prlje nase ere. buduci da Zivi u drustvu koje ne moze podnijeti. vi koji viSe ne mozete cuti boz. i Iz koiega se. daIeko ispod prosjccnog eovjcejcg rasta.

Ujutro primjecuju da. osim obrva. Dajem primjer onaga sto zellm reci. posto su 1m ubili majku. Battel nije opisan drugu vrstu cudo vista. (Vidl Opcu povijest pll. Premda su po ostalirn dijelovima tijela dosta rutavl. Nlkada ne jedu meso. koje su veoma kosmate.tovanja.) 81 . Kada neka ad tih zivotinja uglne. Onica] crnaca koji prolaze sumama jest da noeu upale vatru. eija rasa. s prednje strane posve gala. u lB. stoljeca opise putovanja u cetirl sveska. Buffon a njima ne gavori. a mali crnae ih je promatrao. bile zapravo pravi divlji Ijudi. zernlja na zapadnoj obali ekvator ijal ne Afrike. ali su im oei veoma udubljene. Ta zvijer. Prvi su tacna naIik na covjeka. koje nemaju Iistova. jer ga ni deset Ijudi ne bi moglo zaustaviti. kai!e prevodilac Povijesti putovanja. Zivi pongo nikada nije uhvacen. druge pokriju njezino tijelo hrpom grania i Wita. Ruke. Jedna od tih zivotinja prevezena je iz Konga u Nlzozemsku i darovana oranskorn prineu Frederic-Henr iju. Hrana su im voce i kokosovi orasi. pa nijc dosegla nikakav stupan] savrsenosti i jos se nalazi u prtrnltlvnom prirodnom stanju. nije imala prilike da razvlje svoje rnoguce sposobnosti. morale ponovo uspostaviti ana sto je gusta frekvencija Rimljana mogla oduzcti utjecaju klime na prirodno ustrojstva i boju koze stanovnika. Sva ta promatranja razlika. ali po ledima prekrivena crnorn dlakom. davno rasprsena po sumama. uz cije se tijelo mladunce cvrsto drzi. i 1688. bilo zbog nekih razlika koje su zamljetili u vanjskom sklopu. i same bijele i plave. ali su mnogo krupniji i viSeg rasta. sto znaei stanovniei drveca. pongoi zauzlmaju mjesta aka vatre i ne povlace se svc dok se ne ugasi. Objavio je na pocetku 18. prevedenih na rrancuski izrnedu 1668. eriglesk i kompilatar koji je pomagao Batl elu da redigira svoic memoare. no takvu neman sarni crnci odbijaju. mesnatlh i cvrstih nogu. Katkada se krecu u grupama i ubijaju crnce koji prolaze Surnom. kaze on. Konaeno. primiietitl da Francuzi vge nisu plavl i snaznih bljelih tijela kako Ih oplsuju latinski poviesnicart. u kraljevini Loangu. a druga enjocoi. ima mnogo tih velikih zivatinja koje u istocnoj Indiji zovu arangutani i kaje smatraju sredinom izmedu Ijudske vrste i babuna. jedini dio sto ih razlikuje od Ijudi jesu noge. oni ipak nisu toliko razumnl da bi je odrzal! dodajucl drva. Bila je visoka poput trogodisnjcg djeteta. gorile. Putovanje povijesti putovanja. Dapper'" potvrduje da je kraljevina Kongo puna tih zivotinja kojirna je u Indiii tme orangutan. mogu vidjcli dvije vrste eudovista. No crnci SU uhvatili mnogo mladih. spavaiu na drvccu i prave neku vrstu krova koji ih stiti od kise. ali joj je nos bio plosnat " ANDREW BATTEL. kaje Je mjesec dana boravilo u drustvu tih zivotinja. koji dolaze pasti na mjesta na kojima oni prebivaju. " DAPPER. On! ne cine doista nlkakvo zlo ljudirna koje iznenade. Opis kroljevina 6 Rasprava Loango. u Angolu (1589) u XII knjizi Ope" Zivotinje 0 kojima se ovdje govori nasumnj lvo su. XIII knjiga. od kojih se veca zovu pangoi. stoljedu jos nepaznate. Kongo i Angola. nakon njihova odlaska. dlaka nije vrlo gusta i srnede [e boje. srednje debljine. jer. premda je vrijeme. dricci se rukom za dlaku na vratu. kaje su bez mnogo Ispitivanja putnici smatrali zvijerima. Oni skacu cak i na slonove. " PURCHASS. Batte!"" prtca da se u prasumama Majambe. Borave u sumama. a koje Afrikanei zovu qU01US mOTTOS. prernda su dosta okretni. bilo sarno zato sto te iivotinjc nisu govorlle. U Jcraljevint Kangu.primjer. Lo. vrlo okretna i ziva. toliko je sl iena covieku da je nekim putnicima palo na pamet da bi mcgla biti plod zene i majmuna.mgo. ali cetvrtasta i dobro gradena. Imaju Ijudsko lice. i ornetaju ih udarcima sake i stapova dotle dok ih uz krikove ne nagnaju u bijeg. obrazi i usi su im bez dlaka. engleski pomorac. mijesajuci s njima Franke i Normane. napisao je niz putopisnih kompilacija. fla prvi pogled lice joj [e nalikovalo na covjekovo. Purchasss! dodaje da je u razgovorima s Battelorn doznao da mu je [cdan pongo oteo malo crnce. Koracaju uspravno. nizozemski lijecnik (umro 1690). nagone me da posumnjam nisu Ii razlicite iivotinjc naIik na ljude. koje tisuce uzroka mogu proizvesti i prolzvode na ljudsku vrstu. barern dok ih ani rte gleda]u.

Put u Konoo (16H2). da je vecina zivotinja. Iistovi i pete debeli i mesnati. Postojao bi ipak jedan nacin kojim bi se. Znamo. Sjecam se da sam vidio jednog majmuna kako izvodi tu istu radnju za koju sc tvrdi da je pongoi ne mogu napravltl. vee se usuduje napasti i nacruzane Ijude. U klimi kakva vlada u Loangu vatra zivottniarna nije prijeko potrebna. Evo sada promatraceva komentara: premda su dosta okretni. pongoima dosadi da stojc na istom mjestu i oni odu pasti. Koriaeno. " . Merolla"" rnozda govori bas 0 tim zivotinjama kada prlca da crnci kalkada u Iovu hvataju divlje ljude i zene On je takoder govorio 0 tim covjekolikim zivotinjskim vrstama u trecern svesku iste Povijesti putovanja. buduci da na to nisam tada puzlo. palac i prsti na rukama odvojenl. pupak duboko uvucen. mogJi znati da je povlacenje pongoa vise izraz njihove gluposti nego volje. Prenagljeni sudovi. barem ne dok se crnci ne zabulje u njih. nisu s takvom paznjom izvedeni s pongoom i orangutanom da bi se mogao izvcsti isti zakljucak. XII knilga. premda [e organ govora prlroden eovjeku. koji nikada nisu plod sja. a takvi pokusi. po prirodi lijena i da se ne zele brtnuti nl za sto osim za ono sto im je prijeko potrebno. i najgluplji mogli u to uvjeriti. Na jednom mjestu. [er blla [e zcnka. Koraeala je cesto uspravno. oponasao eovjekovu radnju. Kada je htjela piti. koje hvale zbog okretnosti 1 snage. poloztla bi glavu na [astuk I tako bi se spretno pokrila da se rnoglo pornisltti da je u krevetu covjek. Istina. jer bi sc ono sto je sarno pretpcstnvka trebalo pukazati istiriitim prije nego sto bi se mogao smatrati bezazIcnirn dokaz koji bi trcbao utvr diti cinjcnicu. a ne izuzimarno ni covjeka. napravio istu pogresku ko]u predbacuju naslm putnieima. uzela bi jednom rukom poklopac lonea. na primjer. oni ipak nisu toliko razumni da bi je odr. Kada bi legIa. tvrdili su da ona ne sarno sto siluje zene i djevojke. njegov kompitator. a sami se povlace kada sc vatra ugast.U Opcoj povijesti pu· 82 . To su slabl razlozi za one koji znaju da rijec. eak ni kad ih iznenade. dakle. i ja sam. Njezine grudl. cudoviStlma. Jasno je.ivotinje slabo promatralo i s kakvim se predrasudama na njih gledalo. Jednom rtjeciu. na drugom Purehass dodaje da im oni no nanose nikakvo zlo. [asno je dokazano da majmun nije podvrsta covjeka. kada sc oni povuku. Drzeei se prethodnih relaeija. cini sc. na nogama. mandrili.inog uma. vod~ prctjcrivanjima. kako vjerujem.JEROME MEROLLA. Croci su pricali cudne price 0 toj zivotinji. pod imenom beggoi iii mandrHi. da posto su neko vrijeme uzivali u plarnenu i dobro se zagt-ijali. ali lako je pretpostaviti da jc to zbog njihove glupostl. pleca dosta dobro sklopljena. a i zbog toga sto one nc govore. Bilo kako bilo. Po kratkim opisima rnozcmo prosudttl koliko se te i. ne samo zato sto je lisen dara govora. BaUeI kaze da pongoi ubljaju crnce koji prolaze sumom. on mora da je nepraktican. to je cinjenica. Pongoi se okupljaju oko vatri koje su zapalill crnci. ne zrraju odrzati vatru. mogIa [e podicl t ponijeti dosta teske terete. bile su okruglaate. a u§1 su joj takoder bile kao u Ijudske vrste. Iz tih se odlomaka ne vide razlozi na osnovi kojih autori odrteu tim zivotinjama ime divljih ljudi. a crnci je pale prlje zato da prcplase krvolocne zvijeri nego zbog hladnoce. Smatraju se. a drugorn drzala dno i zatim bi graciozno obrisala usne. ako su orangutan i drugl od ljudske vrste. pa sam propustio ispitati dn Ii je zatsta bila majmunova nakana da rasplrl vatru ili jc naprosto. i'ak i s dokazima. Volio bih dokucit] kako su BatteI iIi Purehass. vee zato sto smo sigurrn da se njegova vrsta ne moze usavrsavati. mogao bi to biti satir iz davnih vremena.zuli dodajuti drva. Ipak nije prirodena i koji znaju do ko]e toeke njezina usavrsivost moze izdignuti clviliziranog Covjeka iznad nicgcva prvotnog stanja. koji znaju sahraniti svoje mrtve i praviti krovove od granja. Nasi putnici bez ustrucavanja prelvaraju u zvijeri pod imenima pongoi. cini se dosta eudno da pongol. a Ipak se priznaje da se one radaju. za sto Im je potrebno vise vremena nego kad bi jeli meso. uostalom.I savinut. talijanski mlsionar. tovanja. sto je specifiena znacajka ljudske vrste. ali osim sto za taj pokus ne bi hila dovoljna ni citava jedna gcneraclja. u oplsu tih toboinjih cudovlstn nalazimo eudesne podudarnosti s ljudskorn vrstom i rnanje razlike od onih koje bi se moglc naei od covjeka do Covjeka.

Od prva tri staleza I ne trebamo ocektvati dobrc promatrace. s obzirom na to da se tlcu svih vremena i mjesta. svi pod zvucnirn imenom studije covjeka proueavaju sarno Ijudc svoje zernlje. vjcrujemo da se oni. Duga putovanja poduztrnaju samo cetiri vrste Ijudi: mornari. Pojedinci lijepo odu i vide. Uostalom. ali on se od svega toga nlje sjecao nieega vise nego sto se mi sjeeamo onega sto nam se dogadalo u koIijevci. ~~mcCi stege nacionalnih predrasuda. Ne mozcmo otvoriti nijednu knjigu 0 putovanjima. Purehassa I drugih kompilatora. Nakon toga hi oni 0 niemu uceno govorili Iijepim frazama kao 0 vrlo cudnoj zvij eri koja je vrlo slicna ecvjeku. nego od trgovca Batela iIi od Dappera. Mozda ce se. 0 kojem sam vee prije govorio. nisu rekli one sto vee svatko zna. kojih se eak nisu !isil! ni Ijudi od pera. i da im golavo uvijek izrnieu istinske erte po kojima se nacije razlikuju i koje bodu u oei one koji znaiu gledatL Odatle je i proizasla ona lijepa moralna lzreka koju tako rado ponavlja filozofstvujuea klatez: »Ljudi su posvuda isti. kaje nije pokazivalo nikakvlh znakova razuma. Uzroci toga ocituju se upravo u primjeru dalekih zemalja. fauna. proe] dok on nije progovorio nekoliko rijeN. buduel da su svugdje iste strastl i porocl. koracalo jc nogama i rukama.« Kao da je. da nisu znall opaztti na drugom kraju svijeta ono sto bi mogli primijetiti a da nisu ni izasll iz svoje ulice. No da bi se proucavali ljudi. da bi sc korisno propovijedalo Evandelje potrebna [c same revnost. vee su Platoni. i ne sumnjamo da bi ga oni. potrebni su talenti koje bog ne udjcljuje svakome i koji nisu uvijek svojstveni svecima. ne bi rado upustali u istrazlvanja koja bi mogla izgledati da se poduzimaju iz puke rndoznalosti i koja bi ih odvraeala od vaznijih poslova za koje su se opredijeIili. Cini se takoder. ne putuje nikarno . nijc Ii zbog toga filozofija jednog naroda malo pogodna drugome. da zbog smijesriih predrasuda. pod irnenom satfTa. usta i usi. bez prcstanka obavljajuci nove zbornike 0 putovanjima. koji su opisali toliko stvari. oduscvljcnl zarkorn zeljorn za znanjcrn. Talesi i Pitagore. a da u njoj ne nademo oplse naravi i oblcara.i poznavati l iudc po njihovim slicnostima i razlikama. uvjeren sam da cemo za Ijude priznavati sarno Evropljane. Ali zaista zaeudu]e kad tu vidimo da ti ljudi. poshje toenih Istrazivanja. to dijete palo u ruke nasih putnika. trgovci. vee ljudl. zaokupljeni uzvisenim pozivorn koji ih vodi. ucil. a filozofija. Za tri ili cetiri stotine godina. pitali smo ga 0 njegovu prvotnom stanju. i'inl mi se da bi bolie ucinlll kada bi se 0 svemu obavljestill od religiozno obrazovanog ocevica Merolle.a isti filozof ad koiea« sam doznao taj podatak. nije govorilo nlkakvim jczikorn i stvaralo je glasove kaji nlctrn nlsu nalikovali na Ijudske? Trebalo [e dugo. vratili u sumu Ill zatvorili u neki zvjcr'injak. tako reel opce znanje mudrih? Divimo se darezlj ivosti nekolicine radoznalih ko] i su dosta pctrostli il i trose na putovanja na Istok sa znanstvenlclma i slikarima da bi tarno crtall rusevirie i desifrirali iii prepisivali natplse. poduzimali dugacka putovanja samo zbog toga da bi ucil! i odlaziH dalekrv.misljanje kao kad bi se reklo da so ne mozs razlikovatl Petal' od Pavla. nastavl. S opisima. Da je. posve nepotrebno traziti da se karakteriziraju razl iciti narodi. sto je isto tako dobro ra:>. kada i ne bi bill podlozni predrasudama zanlmania kao svi ostali. Mozemo pretpostaviti kakav bi sud donijeli slicn! prornatraci 0 djetetu pronaden om 1694. silvana. Odmah posto [c progovorio. a sto se tice ectvrtoga. otkr!ti da to nlsu ni zvijeri ni bogovi.oTangutani Ista ona blea odkojlh su star! Grel i Rlmljanl. jer obojica imaju nos. u stoljecu u kojem " Pr imjecujemo koliko Rousseau paz! na nacionalne osobitnsti." Hocemo Ii ikada vidjeti kako se ponovno radaju ona sretna vrcmena kada ljud! nisu zabadali nos u filowfiju. na nesrecu za njega. U oceklvanju toga. cinl se. kada stanovnici Evrope preplave sve krajeve svijeta. stvarali bozanstva. nego str. vojnici i mistonart. a bog daje ostalo. a i to na nezgrapan naeln. Ali ne rnogu shvatitl kako se. te stjceati ona opca znanja koja se ne ticu sarno jednog stolloca iIi jedne zemlje. 83 . kojl je unatoe svojoj naivnosti coviek od duha. posto bi opazlli da je sutljf vo i glupo.

(1) U Lockeavoj Gratfanskoj v!adavtni'" nalazlm primj edbu koj a mi se clni advise prividna da bi mi bilo dopusteno da je prikrijem. ili ljudi takva kova. ill Diderot.Montesquieu se kor lsti o tim djclorn zn svoja Perzijska pisma. na kojem bl proueavali ne sarno kamenje I biljke. (1745) i Dnevnik i isto/mu lndiju je po AzijL Pozcarsfva. Kinu. bogata. pa vidjeli i opisall. Egipat. konaeno Karibe. Kempfer'" je dao barem povrsnu sli. U ovorn nabrajanju najvecih imena svoga stoljeca znacajno je !ito minje Voltairea. LA CONDAMINE. Citava zemlja pokrivena je narodima koie znamo samo po imenu. Putuje po Rousseau se mogao poslufit! knjigom Opis putovanja po Juinoj Americi s putovanja po na!ogu ekvadoTskog kra!ja (1751). Japan. Ali bilo bi odvise glupo raspitivati se a tome kod prostih putnika. nakon povratka s tih znamenitlh putovania. Brazil. Medutim. Tartariju 1. dijelove Amerike imali su vise cilj da ih pasjete kao geometrl nego kao filczofi. pastojali ani iii ne postojali. Ctl] druzenja muzjaka i zenke. francusk! putopisac (1643-1713). unutrasnjost Afrike i njezine tstoene obale. od kojih bi jedan !rtvovao dvadeset tisuca skuda ad svog imanja. prevedeRousseau ne spo- " Berberija jc sjeverna Afrika. Mogel i Pegu su pokrajine u lndiji. Tucuman je podrucje u Argentini. aka bi se moglo. njemacki lijecnik (1651-1712).e magi a bit! toliko smireno kao niegova dusa. nista nij. \ . naroeito. nije samo radanje. iIi zeljorn. ne nadu dva vrlo bllska ~ovjeka. a usudujemo se da sudima Ijudskam rodu! Kad bi [edan Montesquieu. i koji bi se poslije tol!kih stoljel:a utrosenih da se lzmjert 1 op!§e kuca konaeno dosjetili da upoznaju i stanovnike. moralnu i polltfcku povljest onaga ~to su vidjeli. nit! tako ogranlceno kao njegov duh. " ENGELBERT KAMPFER. crkvenoj povijestt japanskog no] na francuski 1729"u dva svesk a. barem onoliko . . Gvineju. Berberiju. kaze taj fHozaf. a zeljeti se ne maze one 1'. trancuski putopisac (1701-1774). Pegu i Ava. Pretpostavimo da ti novi Herkuli. vee Ijude i oblcaje. carstvo Maroko. kako samo ani znaju. zatlm na drugoj polutki Meksiko. Uza sve te opise. a drugi deset godlna !lvota za jedna slavno . a Kojima bi katkada trebalo postaviti isto pltanje na koje ani zele odgovoriti 0 drugim zivotinjarna. JEAN CHARDIN. kaju zahtijeva sama priroda.ku onoga sto [e vidio u Japanu. I Akademlcl koji su prosll sjeverne dijelove Evrope i ju!fie'. .putovanje oka svheta. dobra razglsdali [ezulti. Putovao nat je naroCito po Prirodnoj. Juznaj Americi. 84 . nista ne znamo 0 narodima Istoene Indije. in folio . nije nista propustio da kaze a Perzlji.to nismo kadri upoznati. zemlie Cafre sa. otputovali da poduee svoje sunarodnjake. drug! parneeu. Hi Buffon. " Vidi VII poglavlje. prije koje ih nije bilo. [edan nove em. IIi Duclos. ne mozemo smatratl posve nepoznatima podrucja koja su vidjeli i oplsali La Condamini25 i Maupertuisl. Magelanske zemlje. Mogol.. Tucuman. Treba takoder ispitati citavu Afriku s njezinim brajnim stanovnlstvom koje je izuzetnije po naravi nego po boji. sve ostale stekli smo navikam. a za drugu da je zvijer. Odatle proizlazi da u divIjeg covjeka. FloriduH i sve te divlje krajeve. vee i produfenje vrste. Mislim da bi takvim promatraclma trebalo vjerovati kada kazu za jednu zivotinju da je cavjek. Cini se. pa to druzenje mora trajati cak i poslije radanja. kraljevlne Sijam. naplsu zatim po volji priradnu. Kinu su. Malabare. Tursku. bilo bi to putovanje vrlo vazno za sve i ona] koji bi se njega poduhvatio morao bi to uciniti s najveelm marom. Ava Ie pokrajina u Burmi. Draguljar Chardin. obale Gangesa. kako su oni Istodobno bill i [edno i drugo.. svjetovnoj .smo toUko toga znall. iii d'Alernbert. (k) Sve mi se to eini posve jasno i ne mogu pojmiti odakle su nasi filozofi stvorili tolikc strasti koje pripisuju divljem covjeku. Osim fizi~ke potrebe. Put u Perziju (1686). mi bismo i saml vidjeli kako ispad njihova pera izranja novi svijet 1 nauelli bismo taka upoznavatl nas. Peru. a da ne zaborave Patagonce. Paragvaj. Ill Condillac"8. Cile. buduci da [e zello sarno stvari koje [e poznavao. a poznavao je sarno stvari eije je posjedovanje bilo u njegovoj mod il! ih je lako mogao steel. koie su posjeelvali same Evropljani radoznaliji da napune kesu nego glavu.M koji je putovao kao Platan.. § 79 i 80. hlepteci za slavom i tezeci za besmrtnoscu.

razlog zbng kojeg EU muzjak i zenka ljudskoga roda obavezni druzit! se duze nego sto to prakticlraju druga stvorenja. koje je beskrajna Tvorl:eva mudrost nalofila djelima svojlh ruku. vjestine. ako ne razjasnlti. ako ne i jedini. jer su majcine dojke dovoljne da prehrane mlade sve dok oni ne uzmognu past! travu. sve dotle dok ani ne uzmognu poletjetl i saml se prehraniti.e razlikuiu 85 . jer premda l]udskom rodu rnoze biti probitaeno da veza izmedu muskarca i iene bude traina. Nista za djecu ne moze biti stetniie od nesigurnog i neodredenog spajanja Hi lakog i cestog prekidanja bracne veze.koUko je potrebno da se prehranl I saeuva potomstvo. zato sto treba vise truda da se dode do njega i opasnije je nego u zivotinja koje se hrane travom. ne bi uspjela odrzati bez bri-ge i muzjaka i zenke. imaju vise vremena da podoje mlade. trgovinu i sve ono sto se smatra da je ljudima od koristi. ako mozemc upotrijebiti taj Izraz. VIdlmo da na to pravilo. Buduel da [e otae obavezan da se brine a onima koje je stvoric. ne mora znacitl da [u je priroda takvom uclnila. bik. Ljubav prema Istini. pa se veza izmedu muzjaka i zenke sama po sebi prekida. pa se muzjak zadovollava samo time da zaene I ne mljesa se vise nakon toga ni sa zenkom nl s mladlma. stvorenja inferlorna Cavjeku paze uvijek I tocno. on [e takoder obavezan da nastavi zivjeti u bracno] vezi s zenom s kojom ih ima i da ostane u Istoj zajednici mncgo duze od ostalih stvorenja. I ovdje se ne mozemo dovoljno nadiviti mudrosti Tvorca koji [e. U tome se. a ona se. sastoj. A vucica Hi medvjediea u [ednom trenutku proi:dru svoj p1ijen i one. da bi. Inace bi trebalo reei da je ana lsto tako uspostavila civilizirano drustvo. sve dok ih ono razdoblje koje obieno potice zivotinje da se spare ne prisili da izaberu nove drugove. Vidlmo da rnuzjak i zenka donose hranu sve dok je mladima u gnijeziu potrebna. naprotiv. Ali u grabezljivth zvijeri druzenje traje duze. a ono harem osvi[etllti. jer majka ne moze u isto vrijeme prehraniti sebe I mlade svojtm plijenom. jer vidimo da ni pas. ako je pomoc muzjaka potrebna zenki da sacuva mlade. U ~ivotinja koje ~ive od trave druzenje muzjaka I zenke ne traje duze od ~ina oplodnje. koja me potakla da iskreno izlcfim ovu primjedbu. ni vuk ne prepoznaju svoju zenku bolje nego sto konj. te obicno zatrudni i rodi novo dijete prije nego sto [e prethodno kadro da se oslobodi pomoei svojih roditelja i sarno se uzmogne 0 sebi brinuti. 1. Primijetit cu najprije da moralni dokazi nemaju velike snage u fizickim stvarlma i da oni sluie ville da prikazu razlug cinjenica nego da utvrde njihovo stvarno postojanje. A takav nacin dnkazivanja gospodin Locke upotrebljava u odlomku koji sam iznlo. ni macka. Isto primjeeujemo i kod svih ptlca. Cini se.e sto je zena sposobna da zacne. jelcn i svi ostali cetvoronosct prcpoznaiu svoje. htio i na stanovit naein uelnio da druzenie ljudi traje mnogo duze nego sto se druze muzjak I zenka ostalih stvorenja. ana bila potrebna posebno vrstama koje zive sarno od trave. ona pr isiljena da zanemari svoju mladuncad. Ne znam gdje je gospndin Locke otkrio da mcdu grabcjilj ivim zivotinjama udruzenje muzjaka i zenke traje duze nego medu onima koje zive od trave i da jedno drugome pomazu u hranieniu mladih. kako [a vidim. glavni. nagoni me da joj do darn i nekoliko opaski koje ce [c. jer je majcl potrebno vise vremena za pasu l jer je. buduci da ie covjeku dao posebna svojstva da se brine za buduenost isto kao i za sadasnjost. ne trpeei glad. u cemu s. i!ijem prehranjivanju ne moae nlsta pridonijeti. i jedno i drugo se nadu u punoj slobodl. za to vrijeme. eiji se mladi mogu sami prehranitl prijl'! nego sto dode doba za novo radanjs. pa je muzjakova pornoe zaista potrebna da bi se odrzala njihova obiteljska zajednica. ni medvjed. kako bi se nno marom muskarca i zene jos vise potaklo I njihovi interest bili bolje sjedinjeni u pogledu priskrbljivanja zaliha i ostavlianja dobara njlhovoj djeei. sve dok ne uzrnogne potrafiti plijen. ako izuzmemo perad koja Zivi u mjestima koja stalnim obiljem hrane oslobadaju muzjaka brige 0 hranjenju mladih.d to duze vrijeme. avo razmisljanje potvrduje primjedba a odnosu broja dojki i diece. Taj razlog j. to jest sve dok ono ne bude sposobno da se samo pobrIne za svoje potrebe. ovan. 2.

irna dosta razloga da se povjeruje da se njihove snage i organi razvijaju kasnije medu nama nego u prirodnom stanju 0 kojem govorim. patku i goluba. Kada bi se. Ako je ta tvrdnja lspravna a fena Ima samo dvlje dojke I moze odjednom roditl samo jedno dijete. maze nadoknaditi sposobnoseu zaecca kola je u zena znatno produzena.e se ani pcsl ije devct mjescci i sjecati da su se poznavall. to ic u ptica. koja sluz! kao osnova Btavom rasudivanju gospodina Loekea. druzo na drugu stranu. i nema izgleda da f:. Golub. lito ce se dalje dogoditi. mekustvo u kojem se odgajaju. dovoljna majCina slsa. Nije odrztva fsta distlnkcija ni kada se govori 0 ptlcama. paznja kojom se umataju i sputavaju svi njihovi udovi. ostaje vezan za zenku i oni zajednleki hrane mlade. ali on nicim ne dokazuje sto hi ga to za nju vezalo prije porodaja i u toku devet mjeseei trudnoce. djelovati i brinuti se za svoje potrebe. On nema nl najmanje brlge.ilvsi uzitak. uostalorn. Jedno ode na jednu. [er ne radi se 0 tome da se sazna zasto ce coviek ostati vezan za zenu posl ije porodaia. Jer ta vrsta sjecanja. ako rnu cak ostane nepoznata. posve obrnuti niegovo rasudivanje. " To ce takot1er biLi nacelo u tmileu. Koriaeno.e sc on vezati za nju poslije zaccca. zahtijcva.0 eemu sam govozlo u bll1e§cl (h). zena naicesee zatrudni i ponovo rodi dijete prije nego sto se prethodno moze sarno 0 sebi brinuti. pa su mnogo manje kadre da prezive bez oceve pornoe! nego (:etvoronll§ci kojima je. pa je vrlo tesko povjerovati da bi slueajan susret iIi [edan poriv temperamenta prolzveli tako ceste uelnke u cistom prirodnom stanju kao I u bracnoj vezi. cini se. Njeznost koju Dna nasljeduju od roditc1ja. koje najprije ne rnogu letjeti I koje majka ne doji. a protlv praksc pov.janja aojeneadi. Patak. vee zbog cega f:. tako da se clni da bi trebalo. Sto se tice djece. pa mozda i hranjenje drugim rnlijekom. ne poznaje nl zenku ni mlade I ne pnmaze Im uopce u prehranjlvanju. Nja je prozdrljivost poznata. f opce primjenjlva. Jer tko ce se uvjeriti da je veza Izmedu muzjaka i fenke trajnlja u supova i gavrana nego U grliea? Imamo dvlje vrste domaelh ptica. Jer da bi se saznalo da u prirodnom stanju. kako bi one u mladosti bile manje ztoupctrebljavane. pa moida ni ldeje. Neka druga zena moze. umiesto sto se najprije preopterecuje i na tisuce naclna umara njihov duh. vjezbalo njihovotijelost u stalnim pokretima koje priroda od njih. covjek nema potrebe od takve zene. A ni medu kokosima. 4. sve se to u njih suprotstavlja prirodnom razvoju i sprecava gao Zaokupljanje tisueama stvari na koje se stalno usmjerava njihova paznja.. 3. harem odredeno vrijeme. gospodin Locke na ivlse dokazuje sto hi u covjeku moglo izazvati motiv da ostane vezan uz zenu kada ana ima dijete. iziskuje. a no majcinim'". Trajno zajcdnieko stanovanje rnuza i zene prilika je da se ona izlozi novoj trudnoei. niti zena od takva covjeka. zadovol. koje nam daju Izravno suprotne primjere sustava tog autora. bili bi potrebni pokusl koje gospodin Locke sigurno nije pravio I koje nitko ne moze izvesti. evo jo~ jednog snaznog razloga da se posumnja da je ljudska vrsta po prirodi mesojed. ne primjecuje se da se pijevac ikako muc! oko pllica. Ako je takva zena ravnndusna muskarcu u toku tih devct mjeseci. po kojern je jcdan pojedinac prctpostavljen drugome u cinu zaceca. koj! flvl sarno od zrnja. moze takoder biti velika zapreka njihovu rastu. vrstom koja aije nista manje proZdrljlva. Ta sporost mozda pridonosi tome da dleca postanu sto ja~a I ona se. Prilicno je neslgurna i glavna cinjenica. 86 . vjerojatno bi ona bila mnogo prije kadra koracati . ako se zeli Izvesti Lockeov zaklju(:ak. dakle. Zadovol. Nad flzickim razvojcmdjeteta treba bdjcti prije nego sto se i pomisli da Se vjezba njegov duh.iiti nove eovjckovc zelje isto taka lako kao i una " Rousseau cc s<' u Emilet< zalag:ati aa majka doji svoje dijete. razvijeniji Hi iskvareniji ljudskl urn nego sto ga mozemo pretpostaviti u zivotinjskom stanju 0 ko iem se ovdje radi. mesojedi I biljojedi. dok se niclm ne vjezbaju njihove tjelesne snage. kako slim dokazao u tekstu. zasto bi joj on pomagao poslije porodaja? Zasto bi joj on pornagao da podigne dijete za koje nije siguran da sarno njemu pripada i za cije se rodenje on niie odlucio nit! ga predvidio? Gospodin Locke oclto prctpostavlja sto je posr'ijedi. kako on smatra. Ako u ijedne vrste muzjak dijel! sa zenkom brigu o hranjenju mladlh.

eC upoznao. motibus. time postaje jo§ veca zapreka druzenju s muskarcem. Jer jedna je stvar predodzbenn ideja sto ocrtava neki predmet. U tom pogledu mnogo bolje nego nasc. prije nego sio se dade do drugih spoznaja. kaze taj filozof. strana 66.) . a protiv gledlsta veeine.(n) Plat on se. nema nikakva razloga cia ponovo trazi istu zenu. pokazujuei kolika su idejc 0 diskontinuiranoj koliCiniM i njihovi odnosi potrebni i u najneznatnijim viesttnama. knje opcenito smatr amo glupima. Lockeovo rasudivanje se raspada I sva dijalektika toga filozofa ne rnoze ga o6uvati od pogreska koju su ueinill Hobbes i drugr. ne cini njihova otkrivanje Iakse zamislivim. drustva. iz vremena u kojima su Ijudi uvijek Imali razloga da ostaju jedn! uz druge i u kojima je odredenl eovjek cesto imao razloga da ostane uz odredenog covj eka Hi zenu. sroditi se taka reci s filozofskim razmisljanj ima. DrZava. a da nikada i ne pomisli da ih ima dvije. et viribus rhytmi. ni zena da trd! istoga muskarca. jer one razumiju svoje osjecaje i misli bez tumaca. on je jos bio dosta daleko od razmisljanja a njihovoj brnjcanc] jednakosti. pokreLima i gestamn. naroctto ako govori stranim jezikom. lako je objasniti njihoy smisao i izazvati predudzbs 0 onome sto ti nazivi oznacavaju. sensus et cogitationes suas. Oni su morall objasnlti jednu cinjenicu iz prirodnog stanja. mogao pr-irnijetiti da se prsti tacna slazu. praesertim sl peregrlno utantur sermone. Meni nije dopusteno da napadnem vulgarne greske. - rna i manama Nec quidquam felicitati humani generis decederet. Jer ako u prrrodnom stanju zena poslije zaceca djeteta vi~e ne osfeliubavne strasti. datad nije znao koliko nogu ima. I 87 . Kada su nazivi za brojke jedanput poznati. pa premda j. Prepustimo. stvari sc odvijaju na takav nac. ut animalium quae vulgo bruta creduntur melior longe quam nostra hac in parte videatur conditio. da bi se one izmislile. sine interprete significent. a obrazovani Ijudi odvlse postuju svoje predrasude da bi strpljivo podnosili moje toboznje paradokse. On isto tako nije mogao pobrojiti svoje prsts kao ni svoje vlasl. Divljak je rnogao pojmiti odvojeno svoju desnu nogu od lijeve iii ih promatrati zajedno kao nedjeljivu ideju jednoga para.n da je stanje zivotinja.e. to jest iz stanja u kojem su Ijudi zLvjel! osamljeni. s razlogom ruga autorima svoga vremena koji su smatrali da je Palamed prilikom opsade Troje izmislio brojke. uz pretpostavku da bi ona u toku trudnoce bila isto tako obuzeta zeljom. Uistinu. cini se nemogucim da su drustvo i vjestlne stigli donde gdje su bili u doba opsade Troje a da ljudi nisu upotrebljavall brojke i racunall. . a mozda ni ljudl da budu jedni uz druge. suojstvi7n{l ritmu. kada bi to prekinu li [odinstvenlrn ponasaniem i kada bi se u svako] prflict mogJi sporazumjetl znukovtrnn. sto je vrlo teska. Nunc vero ita comparatum est. sto [e jos gore. dakle. Manje je on jos mogao brojiti do pet. nizozemski filalag (1618-1689) . u sto se s razlogorn mote sumnjatl. ca ) (m) Cuvat cu se dobro da se ne uvalim u filozofska razmatrania 0 prednostlove instltucije jezika. I. brze i mazda s vi~e uspjeha nego sto to maze postici ijedan covjek. [er ana onda vise nema potrebe ni za ~ovjekom koji [u je oplodio nl za bllo kojlm druglm. VII knjiga. »r nUlla ne bi nedastajalo sreci Ijudskag roda kada b! se Ijud! otarasllt nevolje kao ~to je mjesavina tolikih jezika. VOSSIUS. i aka bi mu netko.. et signis. zapr avo. a nekL drug! ~ovjek zadovoljttl Isto tako hnu. de Poemat. si. pulsa tot Iinguarum pcste et coniusione.koju je onv. trebalo je. I u kojem covjek nLje Imao nikakva motiva da ostane uz drugoga. a drugo brojcana ideja koja ga odreduje. malo prirodna apstrakcija. rijec ljudima kojl nc cine zlocin ako katkada stanu na stranu razurna. et forsan Ieliclus. § 522 d. izvjezbati se u razmatranju bica u njihovoj jedinoj biti i neovisno 0 svako] druso} zamisll. Ali. prije nego sto su se idcje zaeele. metafiztcka. unam artem calleret mortales. ali nuznost poznavanja brojaka. nlti brojke postati opec. cant. a prl tome nisu nl pokusall da sc prenesu Iz stoljeCii. Kao da Agamemnon. dakle. prfslanjajuc] ruke jednu na drugu.)38 ISAAC VOSSIUS. ..t PLATON. Covjek. utpote quae promptius. gestibusque Iicitum foret quidvis explicare. Vld. ali. . quam ulli queant mortales.« (0 poetskom pjevanju . bez koje se lpak te ideje nisu mogle pretvarati iz jedne vrste ili roda u drugi. (Is.

on bi. pa kada cak vidimo da osjeUjivi misionari ganuti zale za mirnim i nevlnim danima koje su provell kod tih tako prezrenih naroda? Ako mi netko odgovorl da oni jo!i nemaju dovoljno znanja da bi zdravo rasudivali 0 svom i nasem stanju. stvara coviecnost 1 vrlinu.. (P) Izuzetno je vazno da posllje tolikih godina. Jer ima mnogo vise od nasih ideja do takva vladanja duhom do kojeg bi se trebalo uzdici da bi se shvatila naklonost koju divljaci nalaze u svom naclnu zivola nego od ideja divljaka do onih ideja koje bi im rnogle uclniti pojmljivim nas. njima je lako shvatiti da se svi nasi napori upravljaju prema dva cilja: saznanju da bismo sebi olaksali zivot i uvazavanju od druglh. Samoljublje je zavlsan. istinskom prirodnom stanju samoljublje ne postoji. Sve je to u njih izazvalo samo glupo divljenje. A kako da mi zamislimo taj uzltak koji osjeca divljak kada provodi zivot mcdu drveeem. Jer kada svaki covjek zasebno gleda sebe kao jedini prornatrae koji sa vidi. taj odgovor rnoze se okrenuti protiv nas s jos vge siline. bogatstvom i svirn najkorisnijim i najeudntjlm vjestinarna. Ljubav prema sarno me sebi je prirodan osieeaj ko]l ima svaka zivolinja kada pazl na vlastito oddanje I koji. dvlJe i po ucincima sasvim razllclte strasti. koje su smatr alt mi~ljenjern. medu ostalim. London i druge nase gradove. ali nikada civilizirane Ijude. uzvratlt eu da je procjena srece vise stvar osieeaja nego razuma. moze oteti plijen slabljem Hi ustupitl svoj [acem a da te otimaelne smatra prirodnim dogadajima. kao jedino bite u svijetu koje se zanlma za njega. (0) Ne treba polstovjeeivatf samoljubIje I Ijubav prema samome seblli. gledajuei na sebl sllcne kao sto bi gledao na zivotinje neke druge vrste. Nastojali su ih zapanjlti nasim raskosorn. Nista ne moze prevladati nesavladivu odvratnost koju oni Imaju prema nasim obieajtma i nacinu zivota. nakon stanovitog promatrania. cak ni uz pomoc krscanstva. oni nlsu uspjeli pridobiti nijednoga.posto mu je objasnlo ~to su brojke. kakvom neobjasnjivorn izopacenoseu prosudlvanja oni stalno odbljaju da se uljude oponasajuei nas Ill da se naviknu vjeti sretno medu nama. jer su to strasti koje su se mogle roditi sarno iz predodzbe 0 nanesenoj uvredi. Stoga je razumljivo kada kazem da u nasem primitivnom. crtava biljdlta upravljena je protiv lIobbesa. bez i najmanje drskosti i bijesa te bez ikakve druge strastl doli tuge ili radovanja dobrom Hi losern uspjehu. Hi u ribolovu. koji nadahnjuje Ijude na sva zla ~to ill oni cine jedni drugima i koj] je pravl izvor cast]. kao jedlni sudac vlastitih zasluga. A kako uvredu tvore prezir Hi nakana da se naskodi. Konacno . nasa odjeca ga je stezala. iii dok puse u Iosu sviralu a da Iz nje ne izvuce ni jedan jedini ton i ne mareci da to nauei? zi- Mnogo puta su divljake dovodili u Pariz. ljudi koji se nisu znali usporedivati niti marili za to mcgli su medusobno vrlo nasllno postupati. Iz istog razloga taj coviek nije znao ni mrziti ni zUdjeti za osvetom. rekao da Irna isto toliko prstiju na rukama koliko i na nogama. Vee su stoici razlikovali pr irodne nagone i strasti. a da se nikada ne uvrijcde. nase cipele ranjavale su mu noge. Jer nasi misionari stvore katkada od njih krseane. blo veoma iznenaden otkrlcem da je to istina. kada Im se to Cinilo probitacnirn. Zapravo. Ako su ti ' jadni divljaci tako nesretni kao sto se misli. stvoren u drustvu. Sjecarn se. a ne zlo sto tvori uvredu. bcz i najmanje pohlepe. a sve sto su naslt bnilo se da ga muci. nemoguce je da se u njegovoj dus! probudi osjeca] koji proizlazi iz usporedivanja koja on nije mogao uciniti. patvoren osjeea]. koj! Ima svaki pojedinac kada mari vge za sebe nego za druge. u i:!ovjeka upravIjan razumom i ublazavan samtloscu. 88 . usporedujucl ih. On je sve odbijao: nase oruzje bilo mu [e tesko i neprlkladno. otkako se Evropljani muee da privedu divljake iz raznlh krajeva svijeta svom naelnu zivota. kojI oholojcu objasnjava rat u prirodnom stanju. Jednom rijecju. price 0 jednom poglavici nekih Sjcvcrrrih Amerikanaca kojega su doveli na engleski dvor prije tridesetak godina. Davali su mu da razgleda tisuce stvari kako bl pronasll ncsto sto bi mu se svidjelo da mu to poklone. a dotle na tisueu rnjesta eitamo kako su Francuzi i drugi EvropIjani dobrovoljno odbjegli medu te narode i s njima proveli cltav zivot. svaki coviek. Uostalom.

vee su bili navikIi da ga nose kada su osjetili nf egovu te7.su prlmljetllt da mu prielnja zadovoljstvo da ramena ogrne neklm vunenlm pokrivacem . j zaprljetlo da ce ga objesiti. uhvativsl [adnoga u djetinjstvu. I ne cekajuCi van del' Stelov odgovor. pa ako se pornisli na Izuzetnu prenaselienost sto [e prolzlazfla iz prirodnog stanja. U svorn novom ruhu vratlo se u tvrdavu. prlstao je da skine svoju kicenu evropsku odieeu I da navuce ovclu kofu. Nekoliko dana nakon povratka. kad bi i stvu. protivlla bi se eak i onoj blla prtmienilva u clviliztranom druslu:!. zadovolj!t eu se da citlram jedan dobro posvjedocen pr!mjer I da ga dadem ria ispitivanje obozavateljima evropske uljudenosti.ltI razmjerno svoj!m nadarenostimorall razllkovati i l::astiti razmjerno 89 . gospodine. noseci paket u kojem su bile stare halje. gradanl bi se sa svoje strane mu pripada. divljake da osjete li:to [e dobro U nasem. »korisnost ovogaze »Dac. odlucio sam da Zivim i umrem u vjeri. rekll BU mu odmah. odgojio ga [e u naeeltma krseanske vjere J u evropskom ponasaniu. ko]l ga je korisno zaposllo na poslovima kompanije.:l!ivot kTA'tanske vje1'e. »ovo mI se I:':inl gotovo Isto tako dobra kao i !lvoUnjska ko!a. »a1l on uistinu nije bio objesen. vee naviknutl na tlsucu pogodnosti koje su ih prisiljavate da se drze zajedno. naueill nekoliko jezika i njegovo napredovanjc opravdalo je brlgu za njegovo obrazovanje. mogll raseliti. drsko rnu je odgovorio lopov. Predajuci ih guverneru. koje su pokusavall podiN I odgojiti u Danskoj i kojl su od tuge i ocaja svi umrli.e (t) Pravda. poslao ga [e u Indlju s generalnlm komesarom. on odmah umace i nikada ga vise nlsu vidjeli na Rtu. koja svakome dijeli one sto strogoj jednakosti prirodnog stanja. da ne navodlm sve mlade divljake koje su uzalud pokusavali clvllizlrati.« »Ne znarn kako se to dogodilo«.(1') Netko bi rni mogao prlgovoriti da bi se u takvu neredu Ijudi.inu i zadovoljavali su se cekanjem prilike da se njcga oslobode.(s) Marsal de Villars pricao je da je u jednoj od svojih vojn! ostro Izgrdio jednog opskrbljlvaea ziveznirn namirnicarna zato sto su njegova nevidena lupestva izazvala nestaslcu i pobunu medu vojnieima. guverner Rta. bilo pokusavajuel preplivati more kako bl se domoglt svoje zeml]e. Van der Stel. Uostatom. sal!uvat Cu ih i:z ljuhavi pTerna varna. koja vezule svakoga za njegov nacin !ivota. All oni su se radali pod jarmom. Jer aka bi joj svl clanov! drzave morali rna i snagama. da ne govorim 0 Grenlant1anima I stanovnicima Islanda. raseljavanje vise nije bilo taka lako kao u prvim vremenlma kada je. prilikorn posieta nekim svojim rodacima Hotentotima. »1 radujem se sto yam rnogu reel da se ne vjesa covjek koji barata sa sto tisuca skuda. zato §to su se svl brlnult sarno 0 sebi. oni hi se i raselili da [e zlo dolazilo brzo i da je znaeilo promjenu od danas na sutra. naiprtfe. vidjet cerno da [e u tom stanju Zemlja bila prekrivena Iiudlma koj! su tako bili prisitjeni da se dr!e zajedno.« All nlje 1m rekao ~to bi radlje ponio na kHiu. Otmjeno su ga obukll. MoZda ee m! se reel da navika. »Ta prijetnja me ne uznemiruie«. strana 175. odnao rou je ovaj govor: Budite dobri.Hm jest da mi ostavite lanac i soblju koju 1l. umjesto da se medusobno pokolju.osirn. bilo od ceznje. te gran ice su u najrnanju ruku granice svijeta. obicajima i pona§anju svojih predaka. ocekujuCi mnogo od njegove bistrine.• Frlznat ceto barem«. . dodao je naivno rnarsal. svezak V. All onda bl se trebalo barem tinitl vrlo cudno sto navika jate odrzava dlvljake u sklonosti prerna njihovoj bijedi nego Evropljane u uzivanju u njlhovoj sreei.) . odgovorlo je. No da bih na ovu prlmjedbu odgovorto tako da mi se nijednorn rijecju ne moze uzvratitl. Poslije komesarove smrtl vratio se na Rt. Ali. sprecava Una toe svim naporlma. (Povi}est putovanja. Od1'iI!em se takol!er :za I!itav . aka nlje bilo granica njlhovu raseljavanju. Guverner. niwzernski mlslonarl na Rtu dobre nade n!kada nlsu uspjeli preobratiti nl jednog jedinog Hotentota. pa uvazite da se zauvijek odril!em ove sluzbe. Jedina milost koju od vas tra. Konacno. mada je to sto puta zasluzio. svatko uzimao svoj dio I ne cekajuei pristanak drugoga.

Sarno tako eist! obicaji. pa cak u tom pogledu i strucan. mogu podnositi cenzore. Oejcna [avnosti moze sarno razlikovati necasne od postenih. pa rna kakav stupanl korupcije ono rnoglo doseel. kao oni u starih Rimljana. vee prema njihovu stvarnorn sluzeniu driavi. Mjesto gradana treba.. vrlo je razumno da mu. prepustaiuci mu samo oejenu njegovih djela. ali narod [e pravi sudac po oblcajima. on zabranjuje prosudlvanje bilo koga. dakle. I u stvartma obtcaja. u kojem se nlje pravila nikakva razltka izmedu Iosih I dobrih gradana. § 21. odrediti ne prema njihovoj osobnoj-zasluzi. Ali najprije nlkada nlje postojalo drustvo. Maglstrat maze suditl samo po strogom pravu. 90 . 1\toje pogodnlie za tocniju procjenu. kako ne bi prepustlo poloza] i em gradana njegovoj ocjeni. nepogresivo priklonili onoj !Ito nagra~uje ! kaznjava svakoga po zasluzl. dodaje govcrnik. on se katkada moze prevariti. sto bi znacllo prepustiti magistratima sredstvo da to odreduju potpuno nezavisno ad zakona.svojlm slufbarna. Areopa£l!t!k. koje zakon ne mose toliko toeno utvrdit] da bl sluzll! kao pravilo magistratu. a takvi tribunali bi se medu nama brzo uzdrmali. ona koja prufa Iste korlst! svlm gradanlma ill ana koja Ih dijell prerna zaslugama. Ti su se spretnl poltticart. U tom smfslu treba shvatlt! jedan odlamak !z IzokrataM ukoiem on hvall prve Ateniane da su dobro znal! koja je ad dvlju vrsta jednakosti probita~nlja. Nepodmitljiv. . ali nikada korumplratl. uklanjajuCi onu nepravednu neiednakost koja ne razlikuje lese ad dcbrlh.