TEHNIČKA ŠKOLA Ruđera Boškovića Vinkovci

RAČUNALOM PODRŽANE KONSTRUKCIJE
za IV razrede - predavanja, vježbe i zadaci -

0

TARNI PRIJENOS Općenito o tarenicama Tarenicama se prenosi snaga – neposredno pritiskom jedne na drugu. Na njihovim radnim površinama nastaje trenje koje omogućava prijenos okretnog momenta s pogonske na gonjenu tarenicu. Trenje – i prenosiva snaga mogu se povećati promjenom vrste materijala vijenca tarenice – oblaganjem gumom, kožom, azbestom, drvom, prešanim papirom ili drugim materijalom većeg koeficijenta trenja klizanja. Prednosti prijenosa tarenicama: rad je miran i gotovo nečujan prijenos je izravan i ne zauzima puno mjesta trenjem istrošeni oblozi vijenava leko se mijenjaju mogu se rabiti kao spojke, kočnice i osiguranje preopterećenja mogući su veliki prijenosni omjeri prijenosni omjer i smjer rotacije se mogu mijenjati tijekom rada....

Nedostaci: zbog proklizavanja ne može se držati točan prijenosni omjer vratila su opterećena na savijanje – ležaji su visokoopterećeni visoki specifični tlakovi i pritisci – jer je normalno opterećenje koncentrirano na maloj površini. Iskoristivost η = 0,85 – 0,95 (zbog efekta proklizavanja) – gubici su od 5 – 15 %. Primjena: manji okretni momenti: preše, štance, mehanički čekići, alatni strojevi, građevinske dizalice... Tarenicama se mogu smatrati i kotači šinskih i cestovnih vozila, valjci u valjaonicama i sl. Vrste: tarenice stalnog prijenosnog omjera tarenice za promjenu broja okretaja tarenice za promjenu smjera okretanja.

1

TARENICE STALNOG PRIJENOSNOG OMJERA Razlikuju se prema obliku: valjkaste tarenice klinaste stožaste tarenice

Valjkaste tarenice Dodiruju se međusobno uzduž vijenca. Za ostvarivanje prijenosa potrebna je sila Fn. Na dodirnoj površini zbog tlaka nastaje sila trenja µFn gdje je koeficijent trenja u ovisnosti od materijala vijenca. Obodna sila F0 mora biti manja od sile trenja kako bi se spriječilo klizanje.

Materijali vijenaca tarenica i njihovi koeficijenti trenja klizanja nalaze se u udžbeniku SK2. str 3 – tablica 1.1. 2

Obloge se na tarenice učvršćuju vijcima. Radi ostvraenja normalne sile Fn tarenice se MEĐUSOBNO TLAČE OPRUGOM. ljepljenjem. 3 . prešanjem ili zakivanjem. tj: B = b ≤ D1 . Materijal je u ravnoj zoni između tarenica napregnut valjnim tlakom pv koji ovisi o: normalnom tlaku sile Fn širini tarenice b i promjeru tarenica D1 i D2 1 ρ = 1 1 + R1 R2 ρ = 2⋅ R1 ⋅ R2 [cm] pa je R1 + R2 b= υ ⋅ Fo [cm] µ ⋅ ρ ⋅ pvd Gdje je pvd – dopušteni valjni tlak. vulkaniziranjem.09 ali omogućava prijenos velikih snaga – ima veliku trajnost i male gubitke. Uzrok tomu su velika čvrstoća i otpornost trošenju čelika što omogućava veliki normalni tlak. Kombinacija materijala obloge čelik-čelik ima malen koeficijent trenja µ = 0. POLUGOM. UTEGOM ili na neki drugi način gdje se tlak može regulirati.08 – 0. Najveća dopuštena širina može biti jednaka promjeru manje tarenice. gdje je D1 promjer manje tarenice.

¸ 4 .

Ravnoteža je uspostavljena kada je zbroj svih sila koje djeluju na tarenici = 0. U njih se tlak na vratilu T T rastavlja na bokovima klina na dvije komponente Fn.2 µ cos α = 0 slijedi da je sila uključivanja F = 2(Fn' sin α + µ Fn' cos α) (1) 5 . sin α = F / (2 Fn) pa slijedi Fn = F / (2 sin α) T = µ Fn Zbog tlaka na bokovima žlijeba se javljaju sile Fn' i sile trenja µ Fn'. Sila uključivanja: F – 2 Fn' sin α .Klinaste tarenice Opterećenje ležaja i savijanje vratila mogu se smanjiti uporabom klinastih tarenica. Te su komponente veće od sile F pa se ovakvim tarenicama mogu prenositi veće obodne sile uz manje opterećenje ležaja i vratila.

Ako je 2α = 30. dobije se izraz za SILU UKLJUČIVANJA: F = ν (F0 sin α + µ F0 cos α) / µ. 6 .Obodna sila F0 = µ Fn' pa slijedi da je Fn' = F0 / (2µ) Ako navedeni izraz pomnožimo sa (sin α) i s (µ cos α) dobijemo izraze: Fn' sin α = F0 sin α / (2µ) µ Fn' cos α = F0 cos α / (2) Kada navedene izraze uvrstimo u jednadžbu (1) dobije se izraz: F = 2 [ (F0 sin α / (2µ)) + (F0 cos α / (2)) ] = (F0 sin α + µ F0 cos α) / µ Kada cijeli izraz pomnožimo s koeficijentom sigurnosti ν.3) F0. a za sivi lijev µ = 0. pa je sila uključivanja: F = (ν / 0.3.1. gdje je µ' = µ / (sin α + µ cos α) Klinaste tarenice izrađuju se od sivog lijeva bez oblaganja. onda je µ' = 0.3 F) / ν ili tri puta veća u odnosu na valjkaste tarenice. a obodna sila: F0 = (0. ili tri puta manja nego u prijenosu valjkastim tarenicama. Odnosno F = (ν / µ') F0.

projekcija duljine zahvata. Primjer – Strojarske konstrukcije II. [N] gdje je c = e tg α . Za neprekidan ponog nisu prikladne zbog pojave klizanja i trošenja materijala. Klinaste tarenice rabe se uglavnom za povremeni pogon.Kako jedan žljeb nije dovoljan za c prijenos snage izrađuju se tarenice a tri do pet žljebova. stranica 13.06) D1 – dužina zahvata (max 12 mm). Pritisna sila u tom slučaju je jednaka: F = 2 c p0 z. 7 . p0 – tlak na jedinicu duljine c z – broj žljebova tarenice B = 2 a z [cm] – najmanja širina tarenice a – širina žljeba na širini zahvatne duljine. e = (0.05-0.

F1 = ν (sin δ1 + µ cos δ1) F0 / µ F2 = ν (sin δ2 + µ cos δ2) F0 / µ [N] [N] F1 < F2 – uređaj za uključivanje/isključivanje izvodi se uz manju tarenicu. Sila uključivanja za tarenicu 1 F1 = Fn sin δ1 + µ Fn cos δ1 [N] ako uvrstimo Fn = F0 / µ vrijednost sile F1 bila bi na granici klizanja pa se rabi koeficijent sigurnosti ν. Kod stožastih tarenica moguća su dva oblika zahvata: linijski i točkasti (ravna zona u točkastom zahvatu ima oblik elipse) Tlak je najveći u središtu elipse a smanjuje se u smjerovima osi. Prijenosni omjer: i = n1 / n2 = D2m / D1m = sin δ1 / sin δ2 za tarenice gdje je kut 90° prijenosni omjer je: i = tg δ2 = 1 / tg δ1 Zahvatna duljina: b = (ν F0) / (2µ ρ pvd) [cm] Zahvatna duljina ovisi o obodnoj sili. ρ1 = R2m / cos δ2. Zbog takvog rasporeda opterećenja dopušta se veći valjni tlak i opterećenje nego kod linijskog zahvata. materijalu tarenica i zaobljenosti. R2m – srednji promjeri tarenica 8 . R1m. ρ1 = R1m / cos δ1.Stožaste tarenice Kod stožastog prijenosa vratila najčešće zatvaraju kut od 90°.

strianica 16. Te pojave mogu se ukloniti specijalnim konstrukcijama tipa Garrardova prijenosa.zajednički polumjer zaobljenja ρ ρ = ρ1 ρ2 / (ρ1 + ρ2) = (R1m R2m) / (R1m cos δ1 + R2m cos δ2) [cm] Nedostaci – opterećenje ležaja i vratila opterećena na savijanje. 9 . Primjer – Strojarske konstrukcije II.

Donja (tanjurasta) tarnica je POGONSKA tarenica i ima konstantan broj okretaja. v1 = v2 r1 n1 = r2 n2. n2 = (r1 n1)/r2.Tarenice za promjenu prijenosnog omjera Prijenosni omjer se može mijenjati: a) Tanjurastim tarenicama b) Stožastim tarenicama c) Globoidnim tarenicama a) Tanjuraste tarenice Gornja (valjkasta) tarenica pokretna je duž osi u oba smjera. aktivni polumjer r1 tanjuraste tarenica raste ili pada. kako je slijedi da je pa je gdje je n1 konstanta. Obodna brzina v1 = D1 π n1 = 2 r1 π n1 v2 = D2 π n2 = 2 r2 π n2. 10 . Ako r1 raste i broj okretaja n2. Pomicanjem valjkaste tarenice.

n2 = (r1 n1)/r2. r2 max slijedi n2 min r2 min slijedi n2 max c) Prijenos globoidnim tarenicama 1 – pogonska tarenica 2 – gonjena tarenica Obodna brzina je ista za tarenicu r1 i r2. pa je gdje je n1 konstanta. kako je slijedi da je v1 = v2 r1 n1 = r2 n2. Promjenom aktivnih radijusa r1 i r2 mijenja se i prijenosni omjer. v1 = D1 π n1 = 2 r1 π n1 v2 = D2 π n2 = 2 r2 π n2. Može se postići bilo koji broj okreta gonjenog vratila n2 unutar minimalnog i maksimalnog.b) Prijenos stožastom tarenicom Pomicanjem valjkaste tarenice mijanjamo polumjer r2 a time i prijenosni omjer. 11 .

12 .Tarenice za promjenu broja okretaja a) Promjena smjera pomoću dvije tarenice ostvarujemo pomicanjem valjkaste tarenicepreko središta tanjuraste tarenice. Ovaj uređaj se najčešće rabi pri prešanju ili kovanju. Obodna brzina tarenice se mijenja s promjenom aktivnog radijusa r. b) Promjena smjera pomoću tri tarenice Dvije okomite tarenice 1 i 2 nalaze se na pogonskom vratilu koje se može uzdužno (aksijalno) pomicati i na taj način uključivati u pogon tarenicu 3 mijenjajući joj smjer rotacije. Tako se giba brže rotirajući se prema dolje i sporije gibajući se prema gore. Tarenica 3 rotira na navojnom vratilu.

Proračunati promjere vratila i odabrati utorne (normalne) klinove. Osnovne veličine stožastih tarenica prema skici i priloženim podacima. 13 . 2.8 pvd = 60 N/cm2 Vratilo je izrađeno od čelika dopuštenog naprezanja na torziju: τt = 1200 N/cm2 Proračunati sljedeće: 1. Materijal tarenica je ČL otporan na trošenje – ČL.3134.Potrebno je napraviti proračun stožastog tarnog prijenosa za sljedeće zadane vrijednosti: P = 4 kW v = 5 m/s i=2:1 n1 = 320 min-1 Koeficijent sigurnosti ν = 1. Vratila se križaju pod kutem od δ = 90°.

Sila uključivanja koeficijent trenja µ = 0.895) 800 / 0. Srednji promjer tarenice 1: D1m = (60v) / (π n1) = (60 x 5) / (π x 320) = 298 mm 2.08 x 0.08 = 9316.RJEŠENJE: 1.δ1 = 63° 30' 5. F1 = ν (sin δ1 + µ cos δ1) F0 / µ = 1. Obodna sila P = (F0 v) / 1000 slijedi: F0 = 1000 x 4 / 5 = 800 N 4.8 za tip trenja čelik po čeliku.8 N 14 .8 ( 0.446 + 0. Srednji promjer tarenice 2: i = D2m / D1m slijedi D2m = i D1m = 2 x 298 = 596 mm 3. Kutovi stošca tg δ1 = 1/i = 1/2 pa slijedi δ1 = inv tg 1/2 = 26° 30' δ2 = 90° .

68 cm = 36. Proračun pogonskog vratila: d1 = 3 M t1 [mm] 0.8 x 800) / (2 x 0.3 mm Zbog oslabljenja klinom biramo prvu veću veličinu: d2 = 50 mm 15 .2 x 1200)]1/3 = 4.2τ td Vratilo je opterećeno momentom torzije Mt1 = F0 R1m = 800 x 14.63 cm = 46.9 = 11930 Ncm d1 = [11930 / (0.08 x 13. Zajednički radijus zakrivljenosti i zahvatna duljina ρ = (R1m R2m) / (R1m cos δ1 + R2m cos δ2) = 13. Proračun gonjenog vratila d2 = 3 M t2 [mm] 0.2τ td Vratilo je opterećeno momentom torzije Mt2 = F0 R2m = 800 x 29.8 mm Zbog oslabljenja klinom biramo prvu veću veličinu: d1 = 40 mm 8.32 x 60) = 11.6.8 = 23840 Ncm d2 = [23840 / (0.2 x 1200)]1/3 = 3.26 cm = 113 mm PRORAČUN VRATILA 7.32 cm b = (ν F0) / (2µ ρ pvd) = (1.

Odabir utornog uložnog klina za promjer vratila d2 = 50 mm 16 .9. Odabir utornog uložnog klina za promjer vratila d1 = 40 mm 10.

17 .

0545 kW min-1 Obrađeni i podmazani 17 . Zadane su sljedeće vrijednosti: Prenosiva snaga Broj okretaja Materijal zupčanika Zupci Broj zubi manjeg zupčanika Broj zubi većeg zupčanika Tip pogona Zupčanik je izrađen zajedno s vratilom P N HRN 17 83 Trajan 12 900 Č.PRORAČUN REDUKTORA S ČELNIM ZUBIMA VALJKASTOG (CILINDRIČNOG) OZUBLJENJA Potrebno je proračunati zupčni par raduktora s valjkastim (cilindričnim zubima).

5.8 – 3.2. Očitana vrijednost: ξ1 = 2.str 63) Č.6 stranica 65.5 m/s c = 660 x 3 x 1 x 1 = 1980 N/cm2 c0 = 660 N/cm2 c = 1980 N/cm2 18 . tablica 2.0 Koeficijent širine zupca ψ .0 Koeficijent obrade ξ3 za ravne obrađene zupce – očitati (ista pozicija) ξ3 = 1.0 c0 = 660 N/cm2 – za pretpostavljenu obodnu brzinu 3.8 – 1 Odabrana je vrijednost: ξ2 = 1.očitati iz tabliza za materijal (SK2-H.0 ξ1 = 3. Strojarske konstrukcije II.0 Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon .PRORAČUN: Koeficijent čvrstoće ξ za ugljični čelik očitava se iz Udžbenika.ξ2 – očitati (ista pozicija) ξ2 = 0. tabl.0 ξ2 = 1.0 Odabrana je vrijednost: ξ3 = 1. Hercigonja.3 Odabrana je vrijednost: ξ1 = 3.ψ = 15 – 25 ψ = 20 Koeficijent opterećenja zupca dobiva se na bazi iskustva: c = c0 ⋅ ξ 1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 ψ = 20 ξ3 = 1.0545 .

5 mm 19 .5 mm Korak – t = 7.4) = 36.85 mm d01 = 42.5 mm Unutarnji promjer zupčanika: dk1 = m (z1 – 2.4) = 2.5 mm dg1 = 47.5 m/s i povoljno će djelovati na čvrstoću zubaca.5 mm m = 2.3mm Odabrana je standardna vrijednost (prva veća) m = 2. Vanjski promjer zupčanika: dg1 = m (z1 + 2) = 2.5 mm dk1 = 36.5 x 17 = 42.Modul zupčanog para: m=3 600000 ⋅ P 3 600000 ⋅12 = = ψ ⋅c⋅ z ⋅n 20 ⋅1980 ⋅17 ⋅ 900 = 3 0.0425 ⋅ π ⋅ 900 = = 2 m/s 60 60 v = 2 m/s što je manje od pretpostavljene obodne brzine v = 3.5 x(17 – 2.5 mm Provjera obodne brzine: v= d 01 ⋅ π ⋅ n1 0.5 mm t = 7.85 mm Diobeni promjer d01 = m z1 = 2.5 x(17 + 2) = 47.01188 = 0.23cm = 2.

8824 i = 4.85 mm s = 3.5 (t + j) = 0.2m – m = 0.15) = 4 mm Šizina zupčanika b = ψ m = 20 x 2.5 mm Bočna zračnost j = 0.06 m = 0.85 mm Širina uzubljenja e = 0.15 mm j = 0.5 = 50 mm Odabrana vrijednost b = 55 mm Provjera dodirnog tlaka na bokovima: p= 2190 10 M t1 i + 1 ⋅ ⋅ d 01 b i b = 55 mm e = 4 mm Moment torzije Mt1 Mt1 = 3 ⋅10 6 ⋅ P 3 ⋅10 6 ⋅12 = =12739 Ncm π ⋅ n1 π ⋅ 900 Mt1 Ncm Prijenosni omjer: i i = z2 / z1 = 83 / 17 = 4.5 mm c = 0.5 (t – j) = 0.5 (7.2 x 2.06 x 2.15 mm Debljina zupca s = 0.15) = 3.5 mm c = 0.Tjemena zračnost c c = hk – hg = 1.5 = 0.5 (7.2 m = 0.85 – 0.8824 = 12739 20 .85 + 0.5 = 0.

7 x 8000 = 5600 N/cm2 U ovom slučaju postoji opasnost od oštećenja zubaca zbog visokog površinskog tlaka.p= 2190 10 ⋅12739 4.36 slijedi da je = 9.7 σvd [N/cm2] = 0.5 = 0.34907 Uvrštenjem u formulu (1).5 = 2.8888 + 0. k= ) z ⋅α π 2πα 360 + 0.5 4. α=20° . dobijemo sljedeće: k = 0.lučna vrijednost zahvatnog kuta α ) npr.74 > 1.11111 x 17 + 0.5 (1) – zaokružimo na najveći cijeli broj α= ) .5 ⋅ 42.11111 z + 0.39 k=3 k=3 21 . Provjera zagrijavanja zupčanika: p = 5600 N/cm2 b ⋅ d 01 5.36 20 ⋅ P 20 ⋅12 Navedeni rezultat pokazuje kako je zupčanike neophodno hladiti u uljnoj kupki. Mjera preko zubaca pogonskog zupčanika Mjerni broj zubaca za nekorigirane čelnike s pravim zupcima.8824 p = 86030 N/cm2 Uvjet: p ≤ 0.25 5.8824 + 1 ⋅ ⋅ = 515 x 167 = 86030 N/cm2 4.slijedi da je α = 0. Korekcija se može raditi na modulu – ili širini zupčanika.5 = 1.5 ≤ 1.

14 x 2. Priručnik Kraut str.046 mm w = 19.5 + 0.34907 = 0.36397 – 0. 33 Kada sve uvrstimo.α = 20° ) inv α = tg α . vrijednost inv α može se očitati iz tablica – stroj.α = 0.Mjera pomoću zubaca – preko 3 zupca w = m cos α[π (k – 0.93969 x [3.5 x cos 20° x [π (3 – 0.046 mm w = 19.046 mm Promjer vratila pogonskog zupčanika Izračunavamo prema izrazu za laka vratila: 4780 ⋅ P1 τ TD ⋅ n1 d1 = 10 ⋅ 3 [cm] Za čvrstoću materijala σL = 600 N/mm2 i vrstu naprezanja II (na savijanje) τTD = 6000 N/cm2. 22 .5) + z inv α + 2 x tg α] gdje je: m – modul α .2533] = 19.5) + 17 x 0.koef.0149 x.0149] = w = 2.5 x 0. Kako u izrazu nije u obzir uzeto naprezanje na savijanje. potrebno je korigirati τTD = 2000 N/cm2 (korekcija na 1/3 vrijednosti dopuštenog naprezanja).zahvatni kut . pomaka profila osnovne ozubnica (ozubljenja) (x=0) [mm]. dobit ćemo sljedeće: w = m cos α[π (k – 0.5) + z inv α] = 2.

5 (83 – 2) = 201.5 mm Tjemena zračnost Zračnosti su jednake kao i kod pogonskog zupčanika!!!!! Širina zupčanika b = ψ m = 20 x 2.5 x 83 = 207.032 = 10 ⋅ 0.317 = 3.5 mm dg2 = 212.5 mm d02 = 207.5 (83 + 2) = 212.Uvrštavanjem navedenih vrijednosti u izraz za izračunavanje promjera vratila pogonskog zupčanika.5 = 50 mm Odabrana vrijednost b = 55 mm dk2 = 201.7 mm 2000 ⋅ 900 Odabire se prva veća standardna vrijednost: d1 = 35 mm d1 = 35 mm Proračun gonjenog zupčanika Diobeni promjer d02 = m z2 = 2.5 mm 23 .17cm = 31.5 mm Unutarnji promjer dk2 = m ( z2 – 2) = 2. d1 = 10 ⋅ 3 4780 ⋅12 = 10 ⋅ 3 0.5 mm Vanjski promjer dg2 = m (z2 + 2) = 2.

8824 = 10 ⋅ 3 0.975 ⋅ 4.1517 = 10 ⋅ 0.8824 x 12739 = 60642 Ncm Mt2 Ncm Promjer vratila gonjenog zupčanika 4780 ⋅ P1 ⋅η m1 ⋅ i 4780 ⋅ P1 = = 10 ⋅ 3 τ TD ⋅ n2 τ TD ⋅ n1 = 60642 d 2 = 10 ⋅ 3 = 10 ⋅ 3 4780 ⋅12 ⋅ 0.3mm 2000 ⋅ 900 Usvojena je prva veća vrijednost: d2 = 55 mm d2 = 55 mm Reakcije u osloncima pogonskog vratila 24 .33cm = 53.975 x 4.533 = 5.Moment torzije Mt2 = ηm1 i Mt1 = 0.

Sila koja savija vratilo 2 ⋅ M t1 d1 ⋅ cos α Fn1 = [N] Pored navedene sile. Točniji izraz za silu koja savija vratilo: F = Fn1 + (Fg + Fd) [N] Za vrijednosti sile Fg i Fd pretpostavljamo vrijednost.Fd. tj.25 x 0.5 N To su sile koje opterećuju ležaje! FA = 3830.5 Fg = 20 N Fd = 20% Fn1 Fn1 = 6384 N F = 7661 N Proračun opterećenja ležaja Kod čelnika s ravnim zubima. Fa = 0 N! Statička nosivost ležaja Statička nosivost ležaja predstavlja nosivost u stanju mirovanja pri kojem nastaje ukupna plastična deformacija od 104 promjena valjnog tijela.2 x 6384) = 6384 + 1297 = 7661 N Reakcije u osloncima: FA = FB = F/2 = 7661 / 2 = 3830. vratilo još savijaju vlastita težina zupčanika i vratila (Fg) i dinamička sila inercije nastala zbog periodičnog ubrzavanja i usporavanja rotirajuće mase zupčanika (efekt zamašnjaka) i vratila .939) = 6384 F = 6384 + (20 + 0. aksijalna sila Fa koja djeluje duž osi vratila jednaka je 0. pa vrijede sljedeći izrazi: Fg = 20 N Fd = 20 % Fn1 Fn1 = (2 x 12739) / (4. 25 .5 FB = 3830.

r = 1 mm C0 = 4. b = 12 mm.83 kN ≤ C slijedi da je FA = 3.5 kN C = 6.95 kN Ležaj 20 BC 10 [kN]. odnosno aksijalno konstantno opterećenje kojim možemo opteretiti skupinu jednakih ležaja s nazivnim trajanjem od 106 okretaja. D = 42 mm.Ekvivalentno statičko opterećenje F0 = Fr = Fa = Fb Za radijalne ležaje: F0 = 3.83 kN ≤ C C FB = 3.83 kN ≤ C0 Dinamička nosivost ležaja C0 je također radijalno. Ekvivalentno dinamičko opterećenje F = V X Fr gdje je faktor V = 1 – ako se unutarnji prsten ležaja okreće F = 3.83 kN ≤ F = Fr = FA = FB = 3.83 kN ≤ Iz navedenih podataka odabire se jednoredni kuglični ležaj niza BC – prvi koji C ima veće ekvivalentno dinamičko opterećenje: 20 BC 10: d = 20 mm.83 kN ≤ C faktor X = 1 – ako je aksijalna sila Fa = 0 Fr = 3. 26 .

49 110. d = 30mm. za kuglične ležaje m = 3 F⎠ 3.97 ⋅10 6 okretaja.49 x 6.55 Minimalno ekvivalentno dinamičko opterećenje koje će nam osigurati 10000 sati rada ležaja : c' = 4. b = 23 mm.97 x 106 ⎛ 6. C = 34.83 ⎠ ⎝ ⎝ m 3 okr Broj sati rada: L 5. r = 25 mm 30 BC 04 Čep može biti i manjeg promjera jer nije opterećen momentom torzije. C0 = 24.55 h rada 60 ⋅ n1 60 ⋅ 900 Navedena vrijednost sati rada ležaja je puno manja od tražene.49 c = 4.3 kN. pa je potrebno načiniti korekciju izbora ležaja na tražene radne sate.5 kN.97 ⋅10 6 L' = = = 110.19 kN Nakon korekcije.95 = 31.55 h 10000 = 4.Kontrola trajnosti ležaja Oslonac B L = 5. Moramo birati ležaj s povećanim ekvivalentnim dinamičkim opterećenjem i to za faktor: 3 L' = 110.95 ⎞ ⎛c⎞ L = ⎜ ⎟ ⋅10 6 = ⎜ ⎟ ⋅10 6 = 5. – za oslonac B Ležaj B 27 . odabran je jednoredni kuglični ležaj niza BC 30 BC 04. D = 90 mm.

r = 2.5 ⎞ ⎛c⎞ L = ⎜ ⎟ ⋅10 6 = ⎜ ⎟ ⋅10 6 = 556 ⋅10 6 ⎝F⎠ ⎝ 3.Oslonac A m 3 ⎛ 34. D = 90 mm. b = 23 mm. C = 31.83 ⎠ m 3 Ležaj A 40 BC 03 L' = L 556 ⋅10 6 = = 10296 > 10000 60 ⋅ n1 60 ⋅ 900 28 .83 ⎠ ⎝ ⎝ Broj sati rada: L' = L 731⋅10 6 = = 13537 h > 10000rada – ležaj je dobro proračunat! 60 ⋅ n1 60 ⋅ 900 Čep može biti i manjeg promjera jer nije opterećen momentom torzije. d = 40 mm. C0 = 22 kN.5 ⎞ ⎛c⎞ L = ⎜ ⎟ ⋅10 6 = ⎜ ⎟ ⋅10 6 = 731 ⋅10 6 okretaja. za kuglične ležaje m = 3 F⎠ 3. – za oslonac A Odabran je jednoredni kuglični ležaj niza BC: 40 BC 03.5 kN.5 mm Kontrola trajnosti ležaja A ⎛ 31.

Objasni uz skicu prijenos klinastim tarenicama! 9. Nedostaci prijenosa tarenicama! 4. Skiciraj i objasni sile tarnog – valjnog prijenosa! 8. Kojim se vrstama tarnog prijenosa može mijenjati prijenosni omjer? 10. Navedi mjesta primjene tarnog prijenosa! 6.Pitanja za ponavljanje 1. 29 . Prednosti prijenosa tarenicama! 3. Kako se prenosi snaga s tarenice na tarenicu? 2. Skiciraj i objasni prijenos stožastim tarenicama! 11. Koje su tarenice stalnog prijenosnog omjera! 7. Objasni promjenu smjera gibanja s dvije tarenice! . Stupanj iskoristivosti tarenice je: 5.

PRORAČUN ZUPČANOG PRIJENOSA ČELNIKA S KOSIM ZUPCIMA Potrebno je proračunati zupčni par raduktora čelnika s kosim zubima.0545 kW min-1 Obrađeni i podmazani 30 .33 : 1 SL Č. Zadane su sljedeće vrijednosti: Snaga na ulazu Broj okretaja na ulazu Prijenosni omjer Materijal većeg zupčanika Materijal zupčanika Zupci Broj zubi manjeg zupčanika Kut dodirnice αn Kut nagiba zubaca β Tip pogona Manji zupčanik je izrađen zajedno s vratilom Ozubljenje evolventno Masu zupčanika zanemariti P n i HRN HRN 21 20° 17° Trajan 3 1400 6.

0 Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon .3 = 2262 N/cm2 c0 = 580 N/cm2 c = 2262 N/cm2 ψ = 15 ξ3 = 1.3 Koeficijent širine zupca ψ .8 – 3.0 Koeficijent obrade ξ3 za kose obrađene zupce – očitati (ista pozicija) ξ3 = 1. Hercigonja.5.PRORAČUN: Koeficijent čvrstoće ξ za ugljični čelik očitava se iz Udžbenika.0 31 . tablica 2.str 63) Č.3 ξ2 = 1.očitati iz tabliza za materijal (SK2-H.ξ2 – očitati (ista pozicija) ξ2 = 0.2. Očitana vrijednost: ξ1 = 2.ψ = 15 – 25 ψ = 15 Koeficijent opterećenja zupca dobiva se na bazi iskustva: c = c0 ⋅ ξ 1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 c0 = 580 N/cm2 – za pretpostavljenu obodnu brzinu 5 m/s c = 580 x 3 x 1 x 1.0 ξ1 = 3.0545 .3 Odabrana je vrijednost: ξ1 = 3. tabl. Strojarske konstrukcije II.8 – 1 Odabrana je vrijednost: ξ2 = 1.6 stranica 65.0 Odabrana je vrijednost: ξ3 = 1.

956 = = ψ ⋅c⋅ z ⋅n 15 ⋅ 2262 ⋅ 21 ⋅1400 = 3 0.12cm = 1.956 = 27.925 mm Diobeni promjer d01 = mn z1 / cos β = 1.3 = 2574 N/cm2 Normalni modul 600000 ⋅ P cos β 3 600000 ⋅ 3 ⋅ 0.0017 = 0.985 mm d01 = 27.25 mm t = 3.125 mm = 3 0.458 mm mn = 1.2mm Odabrana je standardna vrijednost (prva veća) mn = 1.027458 ⋅ π ⋅1400 = = 2 m/s 60 60 v = 2 m/s što je manje od pretpostavljene obodne brzine v = 5 m/s i pa je potrebno ispraviti koeficijent osnovnog opterećenja na c0 = 660 N/cm2 za v = 2 m/s.956 = = ψ ⋅c⋅ z ⋅n 15 ⋅ 2262 ⋅ 21 ⋅1400 c = 2574 N/cm2 m=3 mn = 0.Modul zupčanog para: m=3 600000 ⋅ P cos β 3 600000 ⋅ 3 ⋅ 0.25 x 21 / 0.2mm = mn 32 .0017 = 0.458 mm Provjera obodne brzine: v= d 01 ⋅ π ⋅ n1 0.12cm = 1. c = c0 ⋅ ξ 1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 c = 660 x 3 x 1 x 1.25 mm Korak – t = mn π = 3.

5 (3.5 (t + j) = 0.5 (3.956 = 25 mm bn = 25 mm Promjer zupčanika: Temeljni promjer zupčanika: dg1 = mn (z1/cos β + 2) = 1.925 mm Širina uzubljenja e = 0.075) = 1.4) = 24.25 x(21/ 0.458 mm dk1 = 24.075 mm c = 0.25 = 18.925 mm j = 0.25 = 0.25 mm Podnožni promjer zupčanika: dk1 = m (z1/cos β – 2.25 = 0.925 + 0.75 mm Odabrana vrijednost.925 – 0.958 mm dg1 = 29.958 mm bn = 25 mm s = 1.2 m = 0.2m – m = 0.956 + 2) = 29.25 mm c = 0. pa je b = 24 mm Stvarna širina zupca bn = b / cos β = 24 / 0.956 – 2.5 (t – j) = 0.06 x 1. jer pogonski zupčanik treba imati veće dimenzije nego b = 24 mm gonjeni.06 m = 0.25 mm Bočna zračnost j = 0.25 x (21/0.458 mm 33 .4) = 1.075) = 2 mm e = 2 mm Širina zupčanika b = ψ m = 15 x 1.2 x 1.075 mm Debljina jednog zupca s = 0.Zračnosti Tjemena zračnost c c = hk – hg = 1.

25 mm c = 0.679 mm tb = 4.925 mm Bočni korak profila zupca tb = t / cos β = 3.4) = 170.679 mm 34 .925 / 0.1 mm l = 100.1 mm t = 3.Proračun gonjenog zupčanika Broj zubaca: z2 = i z1 = 6.956 – 2.33 x 21 = 133 z2 = 133 d02 = 173.90) / 2 = 100.956 = 4.90 mm dg2 = 176.25 (133/0.2 x 1.2m – m = 0.956 + 2) = 176.25 mm Korak t = mn π = 3.4 mm Temeljni promjer dg2 = mn (z2 / cos β + 2) = 1.458 + 173.90 mm Osni razmak l = (d01 + d02) / 2 = (27.25 = 0.925 mm dk2 = 170.25 (133/0.90 mm Diobeni promjer d02 = mn z2 / cos β = 1.956 = 173.25 mm Tjemena zračnost c = hk – hg = 1.90 mm c = 0.40 mm Podnožni promjer dk2 = mn ( z2 / cos β – 2.4) = 1.2 m = 0.25 x 133 / 0.

Komponenta Fn je okomita na bok zubaca i rastavlja se na obodnu silu F0 i horizontalnu komponentu Fa.z). Izbor ravnina se vrši tako da se pravci što većeg broja sila koje napadaju vratilo poklapaju sa izabranim ravninama. vlaku. Rastavlja se na radijalnu komponentu Fr i normalnu komponentu Fn. tj ako se prostorni sustav razloži u dva ravninska sustava u dvije proizvoljno odabrane mođusobno okomite ravnine. Prostorni sustav sila može se riješiti ako se opterećenja razlože u tri pravca (x. Zupčanik rotira oko osi z-z djelovanjem obodne sile F0! Mt = F0 r01 [Ncm] Sila Fa opterećuje os z-z momentom savijanja Ms = Fa r01 [Ncm] U diobenoj točki C djeluje sila FN okomito na profil zubaca. 35 . uvijanju (torziji) od okretnog momenta. Prije određivanja pravca i smjerova djelovanja sila potrebno je poznavati koji su elementi pogonski a koji gonjeni. odnosno tlaku od vodoravnih sila itd.y.Proračun vratila pogonskog zupčanika Vratilo je prostorno opterećen nosač izložen savijanju od okomitih (radijalnih) i vodoravni (aksijalnih) sila.

KOD POGONSKIH ZUPČANIKA KOJI PRITISKUJU GONJENE SMJER OBODNE SILE JE SUPROTAN SMJERU ROTACIJE. Torzija Mt = F0 r01 [Ncm] = 1491 x 1.3057 = 456 N cos β Fa = 456 N Radijalna sila Fr = FN ⋅ sin α n = F0 F 1491 ⋅ sin α n = 0 ⋅ tan α n = ⋅ 0.956 Fr = 567 N Sile u ravnini y-z Obodna sila F0 opterećuje vratilo na torziju i na savijanje! 1. A KOD GONJENIH ZUPČANIKA JE U SMJERU ROTACIJE! RADIJALNE SILE USMJERENE SU OD TOČKE DODIRA (C) K CENTRU ROTACIJE.5 = B1y MCY = A1y l / 2 = 745. Savijanje ΣMB1 = 0. Obodna sila F0 = M t 3 ⋅10 6 ⋅ P1 3 ⋅10 6 ⋅ 3 = = = 1491 N r0 r0 ⋅ π ⋅ n1 1.5 = B1y Mt = 2047 Ncm 36 .3639 = 567 N cos α n ⋅ cos β cos β 0.5 = 1864 Ncm MCY Ncm = 1864 A1y = 745.3729 ⋅ π ⋅1400 F0 = 1491 N Aksijalna sila Fa = Fn ⋅ sin β = F0 ⋅ sin β = F0 ⋅ tan β = 1491 ⋅ tan 17° = 1491 ⋅ 0.3729 = 2047 Ncm 2.5 x 2. A1y l – F0 l / 2 = 0 A1y = 1491 /2 = 745.

25 ⋅ M T = 0.975 ⋅ 2126 + 0.Sile u ravnini x – z Sila Fr i moment Fa r01 opterećuju vratilo na savijanje i tlak što prenosi ležaj A1.3729 = 396.5 Ncm 2 MDCX = 396.3729 + 567 ⋅ 2.975 ⋅ M S + 0.5 = 1022.25 ⋅ 2047 = 2585 Ncm Msi = 2585 Ncm 37 .5 2 + 1864 2 = 2126 Ncm Ms = 2126 Ncm Imaginarni moment savijanja M SI = 0.5 = 409 N 5 A1 X = A1X = 409 N B1X = 158 N B1 X = − A1 X + Fr = −409 + 567 = 158 N Moment savijanja lijevo od zupčanika l = 409 ⋅ 2.5 Ncm 2 L M CX = A1 X ⋅ MLCX = 1022.5 Ncm Rezultirajući moment savijanja L M S = ( M CX ) 2 + ( M CY ) 2 = 1022. A1x l – Fr l / 2 – Fa r01 = 0 Fa ⋅ r01 + Fr ⋅ l l 2 = 456 ⋅1. ΣMB1 = 0.5 − 456 ⋅1.5 Ncm Moment zupčanika desno od zupčanika l D M CX = A1 X ⋅ − Fa ⋅ r01 = 409 ⋅ 2.

695 = 12964 Ncm Mt = 12964 Ncm 38 .Promjer vratila: 10 ⋅ M SI d =3 σ SD =3 10 ⋅ 2585 = 1. Torzija Mt = F0 r02 [Ncm] = 1491 x 8.39 cm Proračun vratila gonjenog zupčanika Sile u ravnini y – z Obodna sila F0 opterećuje vratilo na torziju i savijanje: 1.39cm 9600 Odabirem prvu standardnu vrijednost d = 16 mm d = 1.

ΣMA2 = 0. B2y l – F0 l / 2 = 0 B2y = 1491 /2 = 745.5 N 5 B2X = 1076.695 + 567 ⋅ 2.5 N Moment savijanja lijevo od zupčanika l L M CX = B2 X ⋅ − Fr ⋅ r02 = 1076.5 x 2.5 = 1076.5 ⋅ 2.5 N A2X = -509. B2x l – Fa r02 – Fr l / 2 = 0 Fa ⋅ r02 + Fr ⋅ l l 2 = 456 ⋅ 8.2.695 = −2239 Ncm 2 MLCX = -2239 Ncm Moment zupčanika desno od zupčanika l = 1076.5 N D M CX = B2 X ⋅ MDCX Ncm = 2691 39 .5 ⋅ 2.5 = A2y MCY = A2y l / 2 = 745.5 + 567 = −509.5 − 567 ⋅ 8.5 = 1864 Ncm MCY Ncm = 1864 Sile u ravnini x – z Sila Fr i moment Fa r02 opterećuju vratilo na savijanje i na tlak što prenosi ležaj B2. Savijanje ΣMA2 = 0.5 = 2691Ncm 2 B2 X = A2 X = − B2 X + Fr = −1076.

88cm 9600 Odabirem prvu standardnu vrijednost d = 25 mm d = 25 mm Ostale dimenzije gonjenog zupčanika Dimenzije klina a i s njima i utora za klin u glavčini i vratilu biraju se temeljem promjera vratila d = 25 mm.25 ⋅ M T = 0.975 ⋅ 3274 + 0.Rezultirajući moment savijanja D M S = ( M CX ) 2 + ( M CY ) 2 = 1864 2 + 26912 = 3274 Ncm MS = 3274 Ncm Imaginarni moment savijanja M SI = 0.975 ⋅ M S + 0. 40 .25 ⋅12964 = 6423Ncm Promjer vratila: 10 ⋅ M SI MSI = 6423 Ncm d =3 σ SD =3 10 ⋅ 6423 = 1.

Širinu glavčine biramo nešto veću od duljine klina l = 50 mm

l = 50 mm

Promjer glavčine D = 1,8 d + 20 mm Za sivi lijev D = 1.8 x 25 + 20 mm = 65 mm D = 65 mm

Minimalni promjer vijenca: D1 = dk – 5 m = 170,9 – 5 x 1,25 = 164 mm D1 = 164 mm

Debljina diska δ = (3 – 4) m; δ = 4 x 1,25 = 5 mm δ = 5 mm

Debljina rebra s = 0,8 δ = 0,8 x 5 = 4 mm s = 4 mm

41

Sile koje opterećuju ležaje

Vektorskim zbrajanjem sila koje djeluju u istoj ravnini ali pod različitim kutovima dobijamo rezultirajuće reakcije oslonaca.

Vratilo pogonskog zupčanika:
A1 = A12x + A12y = 409 2 + 745,5 2 = 850 N B1 = B12x + B12y = 158 2 + 745,5 2 = 762 N A1 = 850 N B1 = 762 N

Vratilo gonjenog zupčanika:
2 2 A2 = A2 x + A2 y = (−509,5) 2 + 745,5 2 = 903N 2 2 B2 = B2 x + B2 y = 1076,5 2 + 745,5 2 = 1310 N

A2 = 903 N B2 = 1310 N

42

PRORAČUN ZUPČANOG PRIJENOSA STOŽNIH ČELNIKA

Potrebno je proračunati zupčni par raduktora stožnih čelnika. Zadane su sljedeće vrijednosti: Snaga na ulazu Broj okretaja na ulazu Broj okretaja stroja na izlazu Prijenosni omjer reduktora Materijal zupčanika Zupci Kućište reduktora Kut dodirnice α Kut nagiba zubaca β Tip pogona Materijali: pogonski zupčanik – Č1530 Ozubljenje evolventno Masu zupčanika zanemariti Materijali reduktora Pogonski zupčanik (mali) Gonjeni zupčanik (veliki) Vratila Kućište Poklopci Zadatak sastavio: Mjesto i nadnevak: Č.1530 Č.1330 Č.0440 SL.22 Č.0345 Davor Savić, dipl.inž.stroj. Vinkovci, 01.prosinca 2003. P n1 n3 i1-2 HRN 18 950 150 42/19 Č.0545 kW min-1 min-1

Obrađeni i podmazani Trodijelno – lijevane izvedbe 20° 17° Trajan

43

21 i2 = 2.86 Broj okretaja gonjenog vratila i1 = n1 / n2.98 Snaga koju prima gonjeno vratilo PII = PI x η = 18 x 0.99 ηL – stupanj iskorištenja jednog para kotrljajućeg ležaja – 0.33 i1 = 2.64 kW Mt1 = 18064 Ncm Moment torzije gonjenog vratila PII 17.98 = 17.995 ⋅ 0.005 η = 0.21 = 429 min-1 Ukupni stupanj iskorištenja reduktora n2 = 429 min-1 i = 6. gdje je: ηz – stupanj iskorištenja jednog zupčastog para – 0.PRORAČUN: Prijenosni omjer reduktora i prijenosnika i = i1 x i2 = n1 / n3 = 950 / 150 = 6.21 = 2. slijedi n2 = n1 / i1 n2 = 950 / 2.33 / 2.21 i2 = i / i1 = 6.995 = 0.64 = 955000 ⋅ = 39268 Ncm n II 429 M t 2 = 955000 ⋅ MT2 = 39268 Ncm 44 .64 kW Moment torzije pogonskog vratila M t1 = 955000 ⋅ PI 18 = 955000 ⋅ = 18094 Ncm nI 950 η = 0.33 i1 = Z2 / Z1 = 42 / 19 = 2.99 ⋅ 0.98 PI = 17.86 η = η z ⋅η L ⋅η L .

9 Koeficijent obrade ξ3 za ravne obrađene zupce – očitati (ista pozicija) ξ3 = 1.Proračun zupčanika Očitana vrijednost koeficijenta čvrstoće: ξ1 = 2.0 Koeficijent širine zupca ψ .0 Odabrana je vrijednost: ξ3 = 1.9 ξ1 = 3.0545 .2.očitati iz tabliza za materijal (SK2-H.ψ = 15 – 25 ψ = 20 Koeficijent opterećenja zupca dobiva se na bazi iskustva: c = c0 ⋅ ξ 1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 c0 = 460 N/cm2 – za pretpostavljenu obodnu brzinu 3 m/s c0 = 460 N/cm2 c = 1242 N/cm2 c = 460 x 3 x 0.5.0 45 .3 Odabrana je vrijednost: ξ1 = 3.8 – 3.0 ξ2 = 0.9 x 1 = 1242 N/cm2 ψ = 20 ξ3 = 1.8 – 1 Odabrana je vrijednost: ξ2 = 0.str 63) Č.0 Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon . tabl.ξ2 – očitati (ista pozicija) ξ2 = 0.

3781mm 19 m = 0.02 = 0.8829 x 3.4 ⋅ 0.41217 5.41217 = 0.27 + Odabrana je standardna vrijednost (prva veća) m = 4 mm Korekcija srednjeg modula zupčanika mm = m ⋅ b ⋅ sin δ 1 5.7 mm Vanjski modul: m = mm + b ⋅ sin δ 1 z1 Širina zupca b b = ψ ⋅ mm = 20 ⋅ 0.4 cm b = 5.8829 mm m = 4 mm Normalni korak zupca tn = mm π = 3.41217 = 4⋅ = 3.4 ⋅ 0.4 cm tgδ 1 = z1 19 = = 0.27 = 5.27cm = 2.19 mm tn = 12.Modul zupčanog para: m=3 600000 ⋅ P 3 600000 ⋅18 = = ψ ⋅ c ⋅ z1 ⋅ n 20 ⋅1242 ⋅19 ⋅ 950 = 3 0.8829mm z1 19 mm = 3.19 mm 46 .14 = 12.45238 z 2 42 δ 1 = 24°34' sin δ 1 = 0.

2mm dg1 = 77.33 mm dk2 = 164 mm Zračnosti Tjemena zračnost c c = hk – hg = 1.06 m = 0.Srednji diobeni promjer d01m = mm z1 = 3.4 ⋅ 0.2 x 4 = 0.24 mm 47 .33mm d k 2 = m ⋅ ( z 2 − 2.737 ⋅ π ⋅ 950 = = 3.9111) = 67.8mm d g 2 = m ⋅ ( z 2 + 2 ⋅ cos δ 2 ) = 4 ⋅ (19 + 2 ⋅ cos 65°66' ) = 4 ⋅ (19 + 2 ⋅ 0.7 mm Provjera obodne brzine: v= d 01 ⋅ π ⋅ n1 0.25 mm Bočna zračnost j = 0.4 ⋅ cos 65°66' ) = = 4 ⋅ (19 − 2.2m – m = 0.2 m = 0.4 ⋅ cos δ 2 ) = 4 ⋅ (19 − 2.66 m/s Vanjski diobeni promjer d 01 = m ⋅ z1 = 4 ⋅19 = 76mm d 02 = m ⋅ z 2 = 4 ⋅ 42 = 168mm Vanjski tjemeni promjer d01 = 76 mm d02 = 168 mm d g1 = m ⋅ ( z1 + 2 ⋅ cos δ 1 ) = 4 ⋅ (19 + 2 ⋅ cos 24°34' ) = 4 ⋅ (19 + 2 ⋅ 0.4 ⋅ cos δ 1 ) = 4 ⋅ (19 − 2.8 mm j = 0.41215) = 171.41215) = 164mm dk1 = 67.4 ⋅ 0.8 mm c = 0.8829 x 19 = 73.4 ⋅ cos 24°34' ) = = 4 ⋅ (19 − 2.2 mm Vanjski podnožni promjer d k1 = m ⋅ ( z1 − 2.7 mm v = 3.8 mm dg2 = 171.24 mm c = 0.06 x 4 = 0.9111) = 77.66 m/s 60 60 d01 = 73.

5 (t – j) = 0.5 (t + j) = 0.5 (12.05206 ⇒ α k = 2°58' d 02 168 92.8 4.56 mm Debljina jednog zupca s = 0.8 = = = 0.56 – 0.56 + 0.11 mm Širina uzubljenja e = 0.19 2 cos δ 1 2 ⋅ 0.45 mm Određivanje ostalih mjera zupčanika d 02 d 02 cos δ 1 = 2 ⇒ x = 2 cos δ 1 x hg x hg 4 4 = = = 0.Korak zupca t = m π = 12.11 mm e = 6.9111 t = 12.19 2 cos δ 1 2 ⋅ 0.56 mm s = 6.04338 ⇒ α g = 2°29' 168 d 02 92.24) = 6.9111 αk = 2°58' 48 .5 (12.24) = 6.45 mm tan α g = = αg = 2°29' tan αk = hk = x hk 4.

36397 ⋅ 0.58 F0 = 4917 N Aksijalna sila Fa1 = F0 ⋅ tgα ⋅ sin δ 1 Fa1 = 4917 ⋅ 0.41217 Fa1 = 738 N Fa1 = 738 N Radijalna sila Fr1 = F0 ⋅ tgα ⋅ cos δ 1 Fr1 = 4917 ⋅ 0.Sile i opterećenja pogonskog vratila Sile koje opterećuju zupce u točki cm: obodna sila aksijalna sila radijalna sila Obodna sila M t1 = F0 ⋅ r01m slijedi: F0 = M t1 18094 = = 4917 N r01 3.36397 ⋅ 0.91111 Fr1 = 1631N Fr1 = 1631 N 49 .

Sile u ravnini Y-Z Reakcije oslonaca 50 .

2 N Sile u ravnini X-Z Reakcije oslonaca Savijanje: ΣMA = 0 -Bx 25 + Fr1 40 – Fa1 r01m = 0 Bx = (Fr1 40 – Fa1 r01m ) / 25 = (1631 x 40 – 738 x 3.Savijanje: ΣMA = 0 By 25 – F0 40 = 0 By = F0 40 / 25 = 4917 x 40 / 25 By = 6175.26 N 51 .2 – 4917 = 1798.2 N ΣFy = 0 Ay – By + F0 = 0 Ay = By – F0 = 6175.26 N Bx = 2501.2 N Ay = 1798.67) / 25 Bx = 2501.2 N By = 6175.

26 – 1631 = 870.6cm 3200 ⋅ 950 Usvaja se standardni d1 = 30 mm.26 2 + 6175.53 N B = 6662.ukupno 2 2 A= Ax + Ay = 1798 2 + 870.276 N A = 1997.ΣFx = 0 -Ax + Bx – Fr1 = 0 Ax = Bx – Fr1 = 2501.54 N Ax = 870. Promjer pogonskog vratila izračunavamo prema izrazu za laka vratila: d1 = 10 ⋅ 3 4780 ⋅ P1 τ TD ⋅ n1 [cm] d1 = 10 ⋅ 3 4780 ⋅18 = 2.2 2 = 6662.26 2 = 1997.26 N Sile . potrebno je korigirati τTD = 2000 N/cm2 (korekcija na 1/3 vrijednosti dopuštenog naprezanja).57 N Aksijalno opterećenje ležaja Fa = 0 Unutarnji promjer ležaja d < d1 = 30 mm Vijek trajanja ležaja: lh = 4000 sati Fr =1997.57 N Fa = 0 N d < d1 = 30 mm lh = 4000 h 52 .53 N Proračun vratila Kako u izrazu nije u obzir uzeto naprezanje na savijanje. d1 = 30 mm Odabir ležaja pogonskog vratila ležaj u osloncu A Radijalno opterećenja Fr = A = 1997.54 N 2 2 B= Bx + B y = 2501.

57 = 1997.57 N Potreban vijek trajanja u 106 okretaja 60 ⋅ nr ⋅ l h 60 ⋅ 950 ⋅ 4000 = = 228okretaja 10 6 10 6 l= l = 228 okretaja Potrebna dinamička nosivost ležaja l = (c/F)3 pa slijedi: c= F ⋅ 3 l = 1997.6 kN c = 22 kN 30 BC03 d = 30 mm A = 72 mm b = 19 mm r = 2 mm c0 = 14.57 N F = 1 x 1 x 1997.12 kN Odabran je jednoredni kuglični ležaj niza BC03 30 BC03 d = 30 mm A = 72 mm b = 19 mm r = 2 mm c0 = 14.18kN c = 12185.Ekvivalentno opterećenje ležaja F = x v Fr unutarnji prsten se okreće aksijalna sila Fa = 0 v=1 x=1 v=1 x=1 F = 1997.6 kN c = 22 kN 53 .57 ⋅ 3 228 = 12185.

52 + 369 = 4366.54 N F = 4498.53 + 0.53 N Aksijalno opterećenje ležaja Fa = 738 N Unutarnji promjer ležaja d = 30 mm Vijek trajanja ležaja: lh = 4000 sati Unutarnji prsten se okreće v = 1 Fr = B = 6662.53 N Fa = 738 N d = 30 mm lh = 4000h v=1 Ekvivalentno statičko opterećenje ležaja F0 = x0 Fr + y0 Fa F0 = Fr uzima se veća vrijednost F0 = 0.52 N F0 = Fr = 6662.1 = 27441.54 ⋅ 3 228 = 4498.52 = F = 4498.53 + 1.53 N Ekvivalentno dinamičko opterećenje ležaja F = v x Fr + y Fa = 1 x 0.6 x 6662.99)3 = 1351 okretaja 10 6 ⋅ l 10 6 ⋅1351 = 23701 > 4000h = 60 ⋅ nr 60 ⋅ 950 l = 1351 okretaja lh = lh = 23701 h Ležaj u osloncu B Radijalno opterećenja Fr = B = 6662.53 N F0 = 6662.1 54 .1 cmin = 27441.52 N F0 = 4366.54 ⋅ 6.56 x 6662.04 x 738 = 3731.Kontrola trajnosti odabranog ležaja l = (c/F)3 = (22/1.02 + 767.54 N Potrebna dinamička nosivost ležaja cmin = F ⋅ 3 l = 4498.5 x 738 = 3997.

l = 330.48 okretaja lh = 5798.5 mm c0 = 24.5 kN 30 BC04 d = 30 mm A = 90 mm b = 23 mm r = 2.5 kN Kontrola trajnosti odabranog ležaja l = (c/F)3 = (34.04 > 4000h lh = = 60 ⋅ nr 60 ⋅ 950 Odabrani ležaj odgovara traženim vrijednostima.3 kN c = 34.Odabran je jednoredni kuglični ležaj niza BC04 30 BC04 d = 30 mm A = 90 mm b = 23 mm r = 2.5 mm c0 = 24.48 = 5798.5/4.03 h 55 .48 okretaja 10 6 ⋅ l 10 6 ⋅ 330.3 kN c = 34.99)3 = 330.

2 mm a = 32 mm h = 19 mm α = 36° Dpmin = 355 mm D1 = 400 mm lp = 27 mm b = 8.14 (Strojni elementi II.6 m/s 56 .4 ⋅ 3.14 ⋅ 950 = 17.21 x 400 = 884 mm Prema tablici 3.2 mm a = 32 mm h = 19 mm α = 36° Dpmin = 355 mm D1 = 400 mm Promjer veće remenice D2 = i2 D1 u mm D2 = 2.6m / s 60 v = 17. Hrecigonja II) odabran je prvi bliži promjer d2 = 900 mm d2 = 900 mm Obodna brzina v= v= D1 ⋅ π ⋅ n1 u m/s 60 0. E.PRORAČUN REMENICE REMENSKOG PRIJENOSA Profili poprečnog presjeka remena su odabrani prema standardu i tablici Hercigonja II Usvaja se beskonačni remen D profila sa sljedećim vrijednostima: lp = 27 mm b = 8.

5 ⋅ ( D1 + D2 ) + 3 ⋅ h l min = 0.Stvarni prijenosni omjer i= D2 900 = = 2.53 D1 400 i = 2.53 n2 = 375 min-1 n2 = Razmaka vratila l min = 0.53 slijedi da je: D1 n2 n1 950 = = 375 min −1 i 2.53 Broj okretaja veće remenice i= D2 n1 = = 2.5 ⋅ (400 + 900) + 3 ⋅ 8 = 874mm lmin = 874 mm 57 .

26°24' = 153°36' α2 = 180°+ 2β = 180°+ 26°24' = 206°24' Duljina remena L = 2 ⋅ l ⋅ cos β + π 2 ⋅ ( D1 + D2 + 2 ⋅ h) + π ⋅β 180 ⋅ ( D2 − D1 ) L = 2 ⋅ 900 ⋅ cos13°12'+ L = 3933.3 (Strojni elementi II.5 mm Odabran je remen duljine L = 4000 mm L = 4000 mm Nazivna snaga remena D1 400 = 950 ⋅ = 1070. E.277 2⋅l 2 ⋅ 900 1800 β = 13°12' α1 = 153°36' α2 = 203°24' β = 13°12' α1 = 180°.2β = 180°. E.Obuhvatni kutovi sin β = D2 − D1 900 − 400 500 = = = 0.12 (Strojni elementi II. Hercigonja) Koeficijent prijenosa c = c1 ⋅ c2 ⋅ c3 ⋅ c4 ⋅ c5 ⋅ c6 ⋅ c7 Koeficijenti su očitani iz tablice 3. Hercigonja) c1 = c2 = c5 = c6 = c7 = 1 c3 = s/smax 58 .4 min −1 355 D p min n= a = 32 mm P0 = 11 kW – vrijednosti očitane iz tablice 3.5 mm π 2 ⋅ (400 + 900 + 2 ⋅ 8) + π ⋅13°12' 180 ⋅ (900 − 400) L = 3933.

16 11 j = 2.16 j = 1.09 c = c1 ⋅ c2 ⋅ c3 ⋅ c4 ⋅ c5 ⋅ c6 ⋅ c7 c = 1 ⋅1 ⋅ 0.32 c = 1.09 ⋅1 ⋅1 ⋅1 c = 1.1/40 = 0.97 za t=8h/dan slijedi c3 = 1. 59 .s max = 10 3 ⋅ Z ⋅ s max Y = l 17.04 za α = 153°36' slijedi c4 = 1.32 ⋅ Usvojena je količina od 3 remena.6 = 10 3 ⋅ 2 ⋅ = 39.97 ⋅1.09 c5 = 1 c6 = 1 c7 = 1 s/smax = 39.32 Broj remenja j = c⋅ P = P0 18 = 2.97 c4 = 1.11 900 c1 = 1 c2 = 1 c3 = 0.

Elementi remenskih prijenosa Remenski prijenosi – općenito Obzirom na oblik poprečnog presjeka remena govorimo o prijenosu plosnatim. Prijenos klinastim remenjem primjenjuje se naročito u pojedinačnom pogonu radnih strojeva zbog izrazitih prednosti pred plosnatim remenom. Transmisijska postrojenja sve se manje rabe u korist pojedinačnog elektropogona zbog glomaznosti. Nedostaci: Moguće vrste prijenosa: 60 . Prijenos plosnatim remenom Prednosti: tihi rad dobro podnosi udarno opterećenje prikladan za srednje razmake vratila (do 8m) zauzima veliki prostor manji koeficijent trenja između remenice i remena velike remenice znatno opterećuju vratila i ležaje. Potpuna primjena remenskog prijenosa s plosnatim remenom ostvaruje se u transmisijskim postrojenjima u kojima glavno vratilo prenosi snagu dobivenu od elektromotora ili nekog drugog pogonskog stroja remenicama i remenjem od radnih strojeva. odnosno klinastim remenom. opasnosti za radnike te mnogo većih troškova ulaganja i održavanja.

prijenosni omjer složeni prijenos Primjenjuje se kad prijenosni omer jednog pada nije dovoljan. Prijenosni omjer – jednostavni prijenos: Zanemari li se klizanje. n1 > n2. umjetne tvari. Spajanje plosnatog remena se najčešće rabi: . Za pojedinu vrstu remena proizvođači određuju optimalnu brzinu.Materijali za remenje Za izradu remenja rabe se: koža. II. tekstil. dio. Trenje je veće kod većih brzina (za kožni remen v = 20 m/s) uz razmak vratila l = 6-8 m) Proračun prijenosa plosnatim remenom Proračun se svodi na proračun širine remena. Po 61 . U praksi se najčešće susreće kožno remenje. Materijal. dimenzije remena i sl. pa slijedi: n1 / n2 = D2 / D1 = i .kopčama i sl. čvrstoća. str. Strojni elementi. Osnovni podaci o plosnatom remenju dati su u literaturi: Hercigonja. opružni čelični lim. guma. i = i1 x i2 i = (nI/nII) x (nIV/nIII) i = (D2/D1) x (D4/D3) Na 3 vratila su postavljene 4 remenice! Ekonomičnost prijenosa Prijenos je bolji kada je veće trenje između vijenca remenica i unutarnje strane remena. D1 < D2. b = c⋅ P u mm. 114. obje će remenice – pogonska i gonjena okretati jednakom obodnom brzinom: v1 = v2. koeficijent trenja.lijepljenjem .šivanjem .

L Učestalost savijanja: S = 10 3 ⋅ z ⋅ gdje je: z – broj remenica u prijenosu v = D1 n1 π /60 u m/s L – dužina napetog remena u mm Smax – Maksimalna učestalost savijanja u s-1 Dužina napetog remena: L = L0 + ∆L L0 – duljina remena bez napinjanja ∆L – prirast dužine nakon napinjanja ∆L = ε L / (100 + ε) i mm. ⋅ cn . str. Hercigonja..gdje je: b – širina remena u mm c – koeficijent prijenosa ovisan o uvjetima pogona P – prenosiva snaga u kW P0 – snaga po jednom milimetru širine remena kW/mm Koeficijenti u prijenosu plosnatim i klinastim remenom c = c1 ⋅ c2 ⋅ c3 ⋅ . Za koeficijent trajnosti c3 – treba prethodno odrediti S/Smax. Strojni elementi II.75 za kožu i tekstil 62 . 123.3 u udžbeniku.. E. gdje je: c1 – koeficijent opterećenja c2 – koeficijent ovisan o atmosferskim uvjetima c3 – koeficijent trajnosti c4 – koeficijent obuhvata c5 – koeficijent napinjanja Navedeni koeficijenti su prikazani u tablici 3. v ≤ δ max u s-1. ε = 0.

Hercigonja II.5. (udžbenik E. Snaga po 1 mm širine P0 [Kw/mm] očitava se iz tablice 3. α1 = α2 = 180 + 2β sin β = (D1 + D2 + 2s) / (2l) Duljinu plosnatih remena propisuje standard HRN.4).Duljina remena u otvorenom prijenosu: L = 2 ⋅ l ⋅ cos β + ili L = 2⋅l + π 2 ⋅ (D1 + D2 + 2 ⋅ s ) + π ⋅β 180 ⋅ (D2 − D1 ) π 2 ⋅ ( D1 + D2 ) + ( D21 − D1 ) 2 4⋅l Duljina remena u križnom prijenosu: L = 2⋅l + π 2 ⋅ ( D1 + D2 ) + ( D1 + D2 ) 2 4⋅l L = 2 ⋅ l ⋅ cos β + gdje je: π ⋅α 360 ⋅ (D1 + D2 + 2 ⋅ s ) . Duljine se mjere s unutarnje strane pri normalnoj napetosti remena.2 s poznatom obodnom brzinom v [m/s] i sf – koeficijentom debljine – tablica 3. Obuhvatni kut u otvorenom prijenosu se može povećati nateznom remenicom promjera Dn. ali se prije toga mora izračunati kut α1. Koeficijent c4 može se očitati iz tablica. Veće ili manje duljine se dobiju množenjem ili dijeljenjem s 10. tablica 3. MC1. Debljina remena (s) s = D1 / (D1/s) 63 .232.

718 – osnova prirodnih logaritama α = (2π α0)/360 – obuhvatni kut izražen lučnom mjerom u radijanima K – koeficijent obuhvata – očitava se iz tablica – tablica 3.Opterećenja i naprezanja Prijenos je bolji ako je radni krak s donje strane pa slobodni krak s gornje strane više obuhvaća remenicu. pa su oba kraja jednako napeta: sp = s1 = s2 ili sp = (s1 + s2) / 2 S1 = S2 + F0. Može i na sljedeći način: S1 = Sp + F0/2 S2 = Sp – F0/2 Veličina sila S1 i S2 S1 = F0 ⋅ S2 = µα F0 = (1000 x P) / v F0 = S1 – S2 [N] [N] F e µα = 0 µα e −1 K F0 e −1 e = 2. 64 . U mirujućem remenu opterećenje prednaponom po čitavoj je duljini jednako. S2 = S1 – F0.6 Ukupno naprezanje u remenu σ predstavlja sumu naprezanja na: vlak savijanje Naprezanje je rezultat djelovanja centrifugalne sile.

Naprezanje zbog centrifugalne sile: σc = ρ ⋅ v2 g .1 iz udžbenika Naprezanje remena u križnom prijenosu: σ kr ⎛b⎞ = E ⋅ ⎜ ⎟ . Naprezanje na savijanje pri prelazu remena preko remenice σs = s ⋅ Es . Naprezanje na vlak u radnom koraku σ v1 = S1 . gdje je: ρ – specifična masa remena u kg/cm3 v – brzina remena m/s g – gravitacijska konstanta m/s2 σd – N/cm2 – dopušteno naprezanje remena – tablica 3. u N/cm2. u N/cm2. A A = b s u cm2 – b – širina remena u cm. gdje je: - 2. D1 D1 – promjer manje remenice u cm Es – [N/cm2] – modul elastičnosti za savijanje – talbica 3.1.1 gdje je: - 3. u N/cm2. u N/cm2 – ne postoji!!!!! ⎝l⎠ 65 2 . s debljina remena u cm.

pa je za prijenos dovoljan manji prednapon remenom. pa slijedi e µα + 1 uN e µα − 1 Fv = F0 ⋅ Prijenos klinastim remenom Sila F koja utiskuje remen u remenicu rastavlja se na bokovima žljeba na dvije komponente Fn. nego u prijenosu plosnatim Prednosti: velik koeficijent trenja lagano puštanje u pogon neznatno klizanje i proklizavanje oko tri puta veća nosivost od prijenosa plosnatim remenom moguć je veliki prijenosni omjer (do 10:1) zauzima malo prostora manje naprezanje vratila i ležaja klinasta remenica je složenije konstrukcije prijenos je skup i krači je vijek trajanja kada se jedan remen istroši po pravilu ih treba sve zamijeniti Nedostaci: 66 . Komponente su veće od utisnute sile.max = ε ⋅E 100 ⋅ 2 ⋅ b ⋅ s ⋅ cos β u N Opterećenje vratila u radu se smanjuje na 2 Fv = S12 + S 2 − 2 ⋅ S1 ⋅ S 2 ⋅ cos β Kod prijenosnog omjera i = 1 vrijedi sljedeće: Fv = S1 + S2 = 2 Sp.σmax = σc + σv1 + σs1 u N/cm2 Opterećenje vratila je najveće u trenutku pokretanja: Fv .

.. Klinasti se remen izrađuje uglavnom kao beskrajna vrpca..E2.053 a – nazivna širina remena lp – proračunska širina remena u neutralnom sloju – ta je širina osnova za standardizaciju klinastih remena i remenica h – visina remena b – visina remena iznad neutralnog sloja α – kut klina remena (α = 40°±1°) Dimenzije profila nalaze se u tablici 3.cn Proračun sila i naprezanja u remenu jednak je proračunu plosnatog remena! 67 . a baza je izrađena od sloja gume i nalazi se ispod jezgre. pa je stoga ojačan armaturom.Klinasti remen Omotač čini gumirana ili impregnirana pamučna ili sintetička tkanina.10 i 3. Gornji dio rmena je izložen savijanju pri prelazu preko remenice i preuzima najveći dio obodne sile.G. Omogućava lakše savijanje remena. Hercigonja... a ne oslabljuje ga jer se vučni dio nalazi u gornjoj polovici remena. Gumeni sloj čin jastuk i jezgru.11 udžbenika E. Proračun prijenosa klinastim remenom Potreban remen se odredi na osnovi: prenosive snage P [kW] broja okretaja n [min-1] promjera remenica D1 i D2 pogonskih uvjeta c1. Profil remena propisuje HRN. donji dio – baza skuplja se i deformira pa ne naliježe dobro na bočne strane žlijeba.

Duljina remena: L = 2 ⋅ l ⋅ cos β + π 2 ⋅ (D1 + D2 + 2 ⋅ h ) + π ⋅β 180 ⋅ (D2 − D1 ) u mm izračunatu duljinu napetog remena treba prilagoditi standardnoj proračunskoj.2 h lmax = 2 (D1 + D2) Broj remena: j = c⋅ P .5–1 %! Osni razmak lmin = 0. P0 u mm u mm gdje je: P – prenosiva snaga u kW P0 – snaga 1 remena za α = 180° 68 . Duljina slobodnog remena je kraća za 0. Obično treba mijenjati promjere remenica (jedne ili obje) dok izračunata duljina ne bude uz dopušteno odstupanje jednaka proračunskoj vrijednosti.5 (D1 + D2) + 1.

osobna i teretna dizala i sl. Smjer niti može biti desni ili lijevi. Žica je svaka pojedinačna žica sa zaštićenom (pocinčanom) ili nezaštićenom površinom.1 Čelično uže Čelično uže je sastavljeno od strukova. 69 . Prijenos je posredan a ostvaruje se trenjem. Njegova je primjena ograničena na prijenos većih snaga i na veće udaljenosti (industrijske i šporstke žičare i postrojenja za vuču. Osnovni podaci o biljnim užetima se nalaze u tablici 4.). Građa užeta: žica struk uže Struk se sastoji od više koncentričnih žica obavijenih u obliku zavojsnice. jezgri i žica. pamuk. Prekidna čvrstoća (lomna) gole ili pocinčane žice je σL = 1600 – 1900 N/mm2.Konopni i užetni prijenosi Pojedinačni pogon strojeva električnom strujom gotovo je potpuno istisnuo neekonomičan i nezgrapan užetni prijenos. čelična žica i umjetni materijali. Materijali za izradu Za izradu užeta se rade kudjelja.

Brzina čeličnog užeta ovisi o snazi koju prenosi: v = 10 m/s – za manje snage v = 15 – 20 m/s – za srednje snage v = 20 – 30 m/s – za velike snage Pijenosni omjer je redovito i = 1:1. Radni krak užeta je s donje strane a slobodni je s gornje strane. Jezgra struka sastoji se od jedne ili više žica smještenih duž osi struka.96. 70 .2 udžbenika Hercigonja nalaze se podaci o čeličnim užetima za prijenos snage. Kod razmaka vratila većih od 100m primjenjuje se pomoćna užnica s dva žlijeba. a stupanj iskoristivosti η = 0.Sastoji se od jednog ili više slojeva strukova obavijenih oko jezgre užeta. U tablici 4. Prijenos čeličnim užetom Čelično uže rabi se za razmake vratila veće od 25 m i za prijenos velikih snaga. Broj žica u strukovima je različit i ovisi o potrebnoj jakosti užeta i njegovoj primjeni. Za prijenos tereta prikladna su užad u kojima je smjer žica slagan suprotno smjeru slaganja struka. Time se smanjuje progib užeta.

Te jednadžbi za snagu: računa se promjer užeta koji iznosi: d = 2.02 l 5. Iz uvjeta F = 981 d2 D = 200 d i za brzinu: uN um P = F v / 1000 v = D π n / 60 kW m/s.75 F F = S1 – S2 Kad prijenos miruje oba su kraka užeta jednako opterećena prednaponom Sp = (S1 + S2) /2 3. Opterećenje radnog i slobodnog kraka užeta: S1 = 2.Proračun čeličnog užeta 1.75 F S2 = 1. Kod stanja gibanja progib y = (q l2) / (8 S1) u m.14 ⋅ 3 P n 71 . Obodna vučna sila (dobije se iz jednadžbe za snagu) F = 1000 P /v uN 2. gdje je: z – progib užeta u mirovanju q u kg/10m – masa užeta na 10m duljine l u m – razmak vratila Sp – prednapon mirujućeg užeta u N uN uN U praksi se uzima z = 0. Kod stanja mirovanja progib z = x = y = (q l2) / (8 Sp) u m 4.

Skiciraj dijelove užeta! 11. Materijali za izradu užeta! 9. Skiciraj klinasti remen u poprečnom presjeku i objasni dimenzije! 5. O čemu ovisi brzina prijenosa čeličnog užeta? 72 . 6. Prednosti i nedostaci konopnog prijenosa! 8. Na temelju čega se određuje remen? 4. Prijenos čeličnim užetom! 12. Objasni materijale za izradu plosnatog i klinastog remenja! 6. Objasni prednosti remenskog prijenosa! 2. Dio proračuna – za klinasti remen – ponoviti! 7. Dužina čeličnog užeta: L = π (D1 + D2) /2 + 2l + 4z2/l um Pitanja za ponavljanje! 1. Objasni čelično uže i dijelove! 10. Objasni nedostatke remenskog prijenosa! 3. Objasni postupak proračuna čeličnog užeta uz uporabu izraza za proračun! 14.Proračunom dobivena vrijednost promjera užeta zaokruži se na prvu veću vrijenost u tablici ili u katalogu. Skiciraj i objasni progibe! 13.

te stoga nepravilan rad i šum u radu vratila moraju biti potpuno usporedna i vodoravna Nedostaci prijenosa: Vrste lanaca Za prijenos snage rabe se sljedeće vrste lanaca: 1. Prednosti ovog tipa prijenosa: miran rad bez klizanja. Zupčasti lanac 5. 73 .C1. 8 pločica sa svake strane članka lanca. Konstrukcijske izvedbe za tešku izvedbu galova lanca određene su standardom HRN M. Valjkasti lanac 4. sa stalnim prijenosnim omjerom nije potreban prednapon pa ne opterećuje vratila i ležaje u većoj mjeri neznatno trošenje i duga trajnost zauzima malo prostora jedan lanac može pokretati nekoliko vratila u istom ili u suprotnome smjeru. međusobnim zahvatom članka lanca i zubaca lančanika.2 m/s. Lanac s tuljcima 3. 6. Koeficijent sigurnosti γ = 5 – 15 (veća vrijednost je za udarno opterećenje). Galov lanac 2. Dopuštena brzina lanca iznosi vdop = 0. Lanci se prema navedenome standardu izvode s 2.Lančani prijenosi Općenito Lancima se snaga prenosi posredno. izduživanje lanca. Prekidno opterećenje FL = 750 – 1500 kN. Laki galovi lanci rabe se uglavnom za dizalice i prijenose s malim razmacima vratila s dopuštenim brzinama vdop = 0. Materijal za izradbu: čelik minimalne čvrstoće na vlak σL = 600 N/mm2.841. Ostale vrste lanaca Galov lanac Sastoji se od svornjaka i od pločica. Konstrukcijske veličine svornjaka i pločica lakog galovog lanca nalaze se u tablici 5. Teški se sastoje od nekoliko lamela. 4.3 m/s s korakom t = 35 – 120 mm. Dijelimo ih na lake i teške.1 (HRN M.840) udžbenika H/2.C1.

Konstrukcijske veličine se nalaze u tablici 5.Laki galov lanac Teški galov lanac Tuljkasti lanac Sastoji se od svornjaka.C1. 74 . vanjskih i unutarnjih pločica. Nedostatak je jači šum koji se povećava s brzinom prijenosa. Zračnost između svornjaka i tuljka dopušta međusobno slobodno zakretanje. Lanac je elastičan i dobro podnosi udarce. te spojnog članka. Dopuštena brzina iznosi vdop = 3 – 4 m/s. tuljka.830).2 (HRN M. Lanac se izrađuje samo kao jednoredan. Spoj svornjaka i tuljka s pločicama je čvrstog tipa.

tuljka. zakreću se valjci oko tuljaka i tako smanjuju trenje. valjka. vanjskih i unutarnjih pločica i spojnog članka. Naprezanja u valjkastom lancu Zbog opterećenja lanca javljaju se u njegovim pojedinačnim dijelovima različita naprezanja.3 udžbenika H/2. a isto tako i valjci oko tuljaka. Navedena pojava uzrokuje mirniji rad lanca i dulju trajnost. Pri dodiru sa zupcima lančanika.Valjkasti lanac Sastoji se od svornjaka. 75 . Tuljci se slobodno okreću oko svornjaka. Valjkasti se lanci izrađuju kao jednoredni i višeredni. 1 – svornjak 2 – tuljak 3 – valjak Spoj svornjaka i tuljka s pločicama je čvrst. Konstrukcijske veličine navedenog lanca se nalaze u tablici 5.

dop d 2 ⋅ ( g − dt ) ⋅ s [ ] [ ] e) Vlak i tlak između valjka i tuljka.9 bu – širina zupca u mm bu – razmak unutarnjih pločica u mm v – brzina u m/s 76 .1 ⋅ d 3 2 W F ⋅s 5F ⋅ s σ S = 2 3 = 3 ≤ σ S .dop 0.a) Površinski tlak na svornjak p= F F N / mm 2 ⇒ A = d s ⋅ b mm 2 ⇒ p = ≤ pd N / mm 2 A ds ⋅b [ ] [ ] [ ] b) Naprezanje svornjaka na savijanje Ms F N / mm 2 ⇒ M s = ⋅ s[Nmm] ⇒ w = 0.1 ⋅ d d σS = [ ] c) Naprezanje svornjaka na odrez F d 2 ⋅π τ 0 = 2 N / mm 2 ⇒ A = 0 4 A F 5F ⋅ s τ 0 = 22 = 3 ≤ τ s .dop d0 ⋅π d 4 [ ] d) Naprezanje na vlak unutarnjih pločica σv = σv = F N / mm 2 ⇒ Ap = ( g − d t ) ⋅ s mm 2 2 ⋅ Ap F 5F ⋅ s = 3 ≤ σ v . odnosno svornjaka i bokova zubaca pv = FA N / mm 2 ⋅ bz dv [ ] v ⋅ sin( 2 ⋅ α + γ )[N ] z1 FA = 168 ⋅ q ⋅ t ⋅ bz ⋅ Gdje je: q – masa lanca na 10 m duljine [kg/10m] t – korak lanca u mm bz = 0.

Brojeva okretaja nld [min-1] ili 3. Diobenih promjera D0 [mm] 2.diobeni kut lančanika z1 z1 – broj zubaca manjeg lančanika Udarna sila se može izračunati i iz jednadžbe: FA = pvd ⋅ d v ⋅ bz [N ] Gdje je: pvd = 0. Brojeva zubaca Osnovni je podatak ukupno opterećenje lanca F [N].840) treba prenositi: snagu P = 20 kW Broj okretaja n1 = 200 min-1 i = 3:1 v = 3 m/s Koeficijent sigurnosti υ = 6 Odrediti: Silu u lancu F0 [N] Najmanju prekidnu silu FL [N] Korak lanca t [mm] Brojeve zubaca z1 i z2 Diobene promjere lančanika D01 i D02 u [mm] Broj okretaja gonjenog vratila n2 u min-1 77 .C1.14 (HB / 100) u [N/mm2] – dopušteni valjni tlak koji se dobije iz mjerenja Brinellove tvdroće Dopušteni broj okretaja lančanika nld = 2500 ⋅ pvd nim −1 t ⋅ sin( 2α + γ ) [ ] Dimenzije lanca i materijali za njegovu izradu su određeni standardom pa se proračun praktički svodi na određivanje: 1. Primjer Galovim lancem (HRN M.2 ⋅α = 360° [°] .

Broj zubaca većeg zupčanika z2 = i x z1 = 3 x 19 = 57 zubaca 6. očitava se vrijednost t = 50 mm Ostale veličine lanca: b = 20 mm i dh11 = 11 mm d1 (C11/h11) = 9 mm e = 57 ± 1 mm e1 = 50 ± 1 mm g = 22 mm g1 = 13 mm δ = 6 mm q = 27. Obodna sila u lancu: F0 = 1000 x P / v = 1000 x 20 / 3 = 6.1 za prekidnu silu FL = 40 kN. Diobeni promjer manjeg lančanika: D01 = t 50 = = 303.3 = 19 zubaca z1 D01 286 5.67 kN 2.95mm sin(180 / z1 ) sin(180 / 19) 78 . Broj zubaca manjeg zupčanika: D 01 = D01 = sin 60 ⋅ v1 t = sin(180 / z1 ) π ⋅ n1 60 ⋅ 3 = 0.RAD: 1.07 kg / 10m 4. Najmanja prekidna sila FL = γ F0 = 6 X 6.286m = 286mm π ⋅ 200 180 t 50 = = ⇒ z1 = 18.67 = 40 kN 3. Korak lanca Iz tablice 5.

Diobeni promjer većeg zupčanika D02 = i x D01 = 3 x 303.67 min-1 79 .85 mm 8.7.95 = 911. Broj okretaja gonjenog lančanika n2 = n1 / i = 200 / 3 = 66.

6 udžbenika. Detalj lančanika za primjenu na Galovom lancu. Slobodni krak lanca treba biti s donje strane kako bi se članci mogli odvojiti od zuba lančanika. pločice lanca s vremenom se izduže. Materijal i izvedbe lančanika Manje se lančanik izrađuje od čelika za cementiranje. H/II. lancu s tuljkom i valjkastom lancu je prikazan na skici. sin α 2 = t D0 α= 180° z t 180° sin z Du = D0 − d D0 = Dv = D0 + d Du – unutarnji promjer u mm Dv – vanjski promjer u mm U primjeni. a time se poveća korak lanca. Dh = D0 cos α Zbog vlačnog opterećenja.Lančanik Profil zubaca ovisi o vrsti lanca. To se pri konstrukciji lančanika uzima u obzir pa se uzubine izvedu nešto šire. 80 . Sve potrebne vrijednosti za konstrukcije profila nalaze se u tablici 5. Glava i korijen imaju profil kružnog luka. vanjski promjer manjih lančanika izrađuje se radovito nešto manji – prema izrazu: Dv1 = Dh + 2k. a veći od čelika čvrstoće 500 – 600 N/cm2 bez termičke obradbe ili od sivog ili čeličnog lijeva. Značajke lančanih prijenosa Položaj lančanika Prijenos je najbolje iskorišten kada je pravac koji spaja osi lančanika vodoravan ili pod kutom do 60°.

Tada se mijenja i prvobitna duljina lanca L = x t Prijenosni omjer i= n1 z 2 = . a broj potrebnih članaka lanca je jednak: x = L'/t = (2l) / t + z Kada su lančančanici nejednakog promjera broj članaka je jednak: 2 ⋅ l z1 + z 2 ⎛ z 2 − z1 ⎞ t x= + +⎜ ⎟ ⋅ t 2 ⎝ 2π ⎠ l Proračunom dobiven broj članaka redovito je decimalan broj pa ga treba ispraviti na prvi veći CIJELI PARNI BROJ.Slika prikazuje dobro i loše postavljene lančanike. l = 50 t Dužina lanca Ako oba lančanika imaju jednak broj zubaca duljina lanca iznosi L' = 2 l + z t [mm]. Razmak vratila Za dobar prijenos potreban je razmak vratila od pedeseterostruke vrijednosti koraka lanca. n2 z1 imax = 8 : 1 [mm] 2 ili l = 1.5 D02 v1 = v2 = t ⋅ z1 ⋅ n1 t ⋅ z 2 ⋅ n2 = 60000 60000 U proračunu snage i obodne sile računa se sa srednjom brzinom: vm = v = t ⋅ z⋅n [m / s ] 60000 81 .

98 82 . g Fc = G = q L / 10. q [kg / 10 m] Ukupna sila: F = F0 + Fc [N] F = FL / υ [N] Dopušteno opterećenje lanca: FL – najmanja prekidna sila za određeni korak lanca u N υ = 6 – 11 za jednoliko opterećenje υ = 8 – 15 za udarno opterećenje υ = 11 – 20 za jako udarno opterećenje Iskoristivost lančanog pogona: η = 0.Obodna i centrifugalna sila F0 = 1000 ⋅ P 60 ⋅10 6 ⋅ P [N ] = v t ⋅ z⋅n Gdje je: P – snaga u W t – korak u mm n – broj okretaja u min-1 Centrifugalna sila se uzima u obzir pri vrzinama v > 6 m/s!!!!! G ⋅v 2 [N ] .

kolčakom i navojem. zakovane cijevi) Cijevi se spajaju zavarivanjem.ELEMENTI PROTOKA I REGULACIJE Za protok fluida (tekućina. prirubnicama. plinova i drugih tvari) i njihovu regulaciju rabe se cijevi. Bakrene cijevi se mogu spajati lemljenjem ili savijanjem rubova. 83 . zasuni. Zavarivanjem se spajaju čelične cijevi za visoke tlakove i temperature. pipci i zaklopci. preklopno zavarene. CIJEVI I CIJEVNI ELEMENTI Izbor materijala cijevi ovisi o vrsti fluida. ventili. tvrdo lemljene. Materijali od kojih se cijevi izrađuju su sljedeći: sivi lijev čelični lijev čelične cijevi (tupo zavarene. temperaturi i brzini protoka. Spojevi kolčakom se primjenjuju kod cijevi od sivog lijeva – za polaganje u zemlju za cijevi za protok vode – plina ili kanalizacije. tlaku.

B5.221 – Č. Brtva je prstenastog oblika i stavlja se između dviju prirubnica koje se spajaju. debljinom stijenke u mm U postrojenjima u kojima postoje različite vrste fluida potrebna je vanjska oznaka cijevi kako bi se znalo što protječe kroz koju cijev: Zrak iz puhaljke – plava Zrak. Spojevi navojem – spoj maticom za vodu.0003.C. plin i centralno grijanje radi veće sigurnosti se pritežu nižom maticom (tzv.222 Bešavna cijev za navoje se označava u colima – unutarnjim promjerom. 2" x 4. nizozemska matica). standardom i materijalom: i brojem standarda: 30 x 2.5 – HRN.5 – HRN C.Spojevi prirubnicama – spajaju se cijevi od sivog lijeva vijcima. stlačeni – plavo-crveno-plavo Plin grotleni čisti – žuto 84 .B5. Označavanje cijevi NPR: Glatka bešavna cijev označava se vanjskim promjerom i debljinom stijenke u mm.

fazonski komadi. azbest. bakar. troskina vuna izolacija protiv korozije. pluto. konoplja. treset anorganski – kremen. kod cijevi od sivog lijeva se obavlja uranjanjem u katran. plastika toplinska izolacija organski – pamuk. vulkanfiber. Za točnu duljinu cjevovoda. bronca. koža. azbest. pamuk. bijela kovina. zaštita se kod nekih cijevi obavlja i pocinčavanjem. promjenu pravca ili promjenu unutarnjeg promjera se rabe tzv. nikal ostale brtve – guma. slivi lijev. mkani čelik. slitine. umjetne tvari metalne brtve – olovo. Izolacija cijevi se obavlja u nekoliko smjerova: nepropusnost mekanim brtvama – papir.- Plin generatorski – žuto-plavo-žuto Voda za piće – zeleno Voda za napajanje – zeleno-crveno-zeleno Kiselina obična – narančasto Kiselina koncentrirana – narančasto-crveno-narančasto Para zasićena – crveno Para pregrijana – crveno-bijelo-crveno Ulje – smeđe Katran – crno Itd. mjed. premazivanjem bojama i sl. stalkena vuna. 85 .

Proračun cijevi Ovisi o količini fluida koji protječe kroz cijev. zraka. Savitljive cijevi se izrađuju u obliku valovitih vrpci u obliku zavojnice od čelika ilitombaka za tlakove do 4000 N/cm2 i temperature do 300°C. plinova. Rabe se lira.Kompenzacijske cijevi se rabe kod sustava koji zbog istezanja i skupljanja uslijeg temperaturnog opterećenja omogućavaju pomjeranje ili dilataciju sustava. zapaljivih tekućina i sl. Primjenjuju se za punjenje. podmazivanje te protok vode. pražnjenje. Unutarnji promjer se dobije iz izraza za količinu protoka u sekundi: Du = 200 ⋅ gdje je: Q – količina vode (fluida) koji protječe kroz cijev svake sekunde vm – srednja brzina protoka 86 Q [cm] vm . valovita cijev i teleskopski kompenzator. o unutarnjem promjeru cijevi i tlaku u cijevi.

Primjer Odredite unutarnji promjer i debljinu stijenke bešavne čelične cijevi Č. Zadano: p = 800 N/cm2 t = 250°C Q = 2 l/s v = 25 m/s Du = ? s=? Unutarnji promjer cijevi: Du = 200 ⋅ Q [cm] vm Du = 200 ⋅ 0.0206 za protok pare pod radnim tlakom p = 800 N/cm2 i temperature t = 250°C.15 [cm] = 15 [mm] 87 .1[cm] 2 ⋅1 ⋅ 8000 s= s= s = 0. Količina protoka iznosi Q = 2 l/s a brzina v = 25 m/s.002 [cm] 25 Du = 1[cm] = 10[mm] Debljina stijenke cijevi: Du ⋅ p + c[cm] 2 ⋅ ϕ ⋅ σ sd 1 ⋅ 800 + 0.

Razlikujemo ravne. Odbojni ventili – zatvaranje i otvaranje se obavlja djelovanjem fluida na tanjur i djelovanjem težine tanjura. Podjela ventila: 1) zaporni 2) zaporno-regulacijski 3) odbojni 4) zaporno-odbojni 5) sigurnosni 6) redukcijski Zaporni ventili se zatvaraju i otvaraju djelovanjem vanjske sile bez utjecaja fluida. kutne i kose. tekućine ili druge mase) podizanjem tj. 88 . vreteno (V).VENTILI Ventilima se regulira protok fluira (plina. Podjela je na ravne. matica (M) i jaram (J). brtva (B). Omogućavaju protok fluida samo u jednom smjeru. kutne i kose ventile. spuštanjem pladnja ventila okomito na smjer protoka. ventilni pladanj (T). poklopac (P). Glavni dijelovi: kućište (K). sjedalo (S). Zaporno – regulacijski ventili se rabe za točno određivanje količine protoka fluida.

Redukcijski ventili – služe za prigušenje visokog tlaka fluida. Sigurnosni ventili – služe za rasterećenje vodova – najčešće za ispuštanje suviška pare ili plina u kotlu. Podjela je na ravne.Zaporno – odbojni ventili – otvaraju se djelovanjem fluida na tanjur. kutne i kose. Izrađuju se s utegom. 89 . oprugom ili izravnim opterećenjem. ali i djelovanjem vanjske sile.

čelik i sl. Prema obliku mogu biti: plosnati. mjed. bronca). čelični lijev. brtva (B). Dijele se na: ravne kutne trokrake pipke Materijali kućišta (SL. tuljak (T). poklopac (Po). Materijali od kojih se izrađuju zasuni mogu biti sivi lijev. kovani čelik. nehrđajući čelik). Glavni dijelovi su: kućište (K). crveni lijev. matica (M). čepa (temper lije. kugle (nehrđajući čelik) 90 . vreteno (V). PIPCI Predstavljaju najjednostavnije regulatore protoka. sjedalo (S). uaporna ploča (Pl). bronca. prsten (Pr). ovalni i okrugli.ZASUNI Predstavljaju regulatore protoka kod kojih se zaporna ploča giba usporedno s otvorom sjedala – okomito na smjer protoka fluida.

kompresora i crpki. gume ili su metalni (čelični). bronce. 91 . Predstavlja osnovu motora sa unutarnjim izgaranjem. Izrađuju se od SL i ČL. kovanog čelika.STAPNI MEHANIZAM Stapni mehanizam predstavlja sklop koji pretvara pravocrtno gibanje u kružno. Gibanje stapa odgovara kružnom gibanju ručice kružnog mehanizma. Mogu biti od kože. malom masom. Prsteni brtve tlačni prostor – sprečavaju prolaz plina ili pareu prostor nižeg tlaka. parnih strojeva. konoplje. Brže se troše od ostalih dijelova. te slitine Al s Cu i Si. Moraju se odlikovati dobrim odvođenjem topline. Materijali za stapove i klipove moraju biti otporni na toplinska i mehanička naprezanja. Stap je smješten u zatvorenom cilindru i giba se od donje točke (donja mortva točka) do gornje točke (gornja mrtva točka). lakom obradljivošću i otpornošću spram trošenja.

Stapajica – poluga koja prenosi pravocrtno gibanje stapa na križnu glavu. Izrađuje se od ugljičnog čelika visoke prekidne čvrstoće s visokim udjelom legirnih elemenata. Opterećena je na vlak i izvijanje, a kod vodoravnih strojeva zbog težine i na savijanje.

Križna glava – sastoji se od tijela, papuča, svornjaka i ležaja. S jedne strane je spojena sa stapajicom a s druge sa ojnicom. Spoj sa stapajicom se izvodi poprečnim klinom ili navojem, a spoj sa ojnicom – pomoću svornjaka u križnoj glavi ili ležajem u križnoj glavi.

Ojnica – predstavlja strojni element koji omogućava pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno. Dio ojnice spojen na križnu glavu se giba pravocrtno, dok se drugi kraj spojen na koljenasto vratilo giba kružno. Razlikujemo ojnice sa zatvorenom i otvorenom glavom.

92

Proračun ojnice Zatvorena glava

Otvorena glava

93

Viličasta glava

Tijelo ojnice je opterećeno izmjeničnim silama tlaka i vlaka.

94

Sastoji se od poluge. 95 .Naprezanje u materijalu ojnice: Ručica – izrađuje se kao poseban komad i učvršćuje na kraj vratila. Može biti izrađena iz jednog komada zajedno s vratilom. čepa i glavčine.

Mogu se prešati i u kalupima. Cr.Proračun ručice Ekscentar – element koji kružno gibanje vratila pretvara u pravocrtno gibanje – npr. Podupire se ležajima između kojih se nalazi savijeno koljeno za čep koji spaja koljenasto vratilo i ojnicu. Jadnostavna i laka koljenasta vratila se izrađuju savijanjemu vrućem stanju od valjkastog kovanog čelika. te ČL. Izrađuje se od čelika visoke prekidne čvrstoće i visokim udjelom legirnih elemenata: Ni. se također rabi i SL legiran Si. Cr. parorazvodnika. U vozilima (automobilima) se najčešće rabe lijevana vratila.v. Mo. 96 . Koljenaljsto vratilo – zajedno s prethodno navedenim elementima pretvara pravocrtno gibanje u kružno. Za izradu k. Kovanjem u jednom komadu se izrađuju i koljenasta vratila za brodske motore.

Ravnoteža se postiže dodavanjem protuutega na ručicama vratila. Pojedine dimenzije se određuju iskustvanim tablicama. Proračun koljenastog vratila je vrlo složen i svaki dio vratila treba posebno proračunati.Za dobar i miran rad vratilo mora biti uravnoteženo. 97 .

98 .

99 .

100 .

101 .

102 .

103 . Prima višak snage tijekom rada i vraća ga u trenutku kada na stap ne djeluje nikakva sila (u mrtvim točkama).Zamašnjak – strojni element koji omogućava pokretanje stapa (klipa) iz mrtvih točaka kada je brzina pravocrtnog gibanja jednaka nuli.

azbesta.. kudjelje. temperaturi. Materijal za brtve se odabire prema tlaku.) brtvenice s metalnom brtvom brtvenice s gumom labrintsko brtvljenje (kod parnih turbina) 104 .. fluidu i brzini gibanja.Brtvenica – uređaj za brtvljenje – osnovni element mu je brtva. Razlikujemo: brtvenice s mekanom brtvom (očnica i brtva od pamuka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful