1

Ot p a d
Održivost u praksi
2
ODRžIVOST U PRAKSI
OTPAD
Otpad nastaje pogrešnim
rukovanjem resursima. U
prirodi nema otpada. Ona se
brine da svaki resurs i rezultat
primjene resursa bude
ponovo korišten i ugrađen
kao podloga za druge
procese. Priroda ostvaruje
i održava kruženje resursa.
Ljudi stvaraju linearne
sustave, uzimajući resurse
iz izvora, koriste resurse
daleko od izvora a otpad
vraćaju na neadekvatne
načine natrag u prirodu.
Jedan od slikovitih primjera
linearnog sustava jeste
‘gospodarenje’ otpadnim
vodama. Ispiranjem wc-a
‘otplavjujemo’ fekalije i urin,
5 litara pitke potrošeno je
u tu svrhu i odlazi zajedno
sa našim otpacima daleko
od naših očiju i noseva. Tih
5 litara zagađene tekućine
završava u pročistačima i
onda u rijekama ili moru.
Zamislimo samo da je to
zadnjih 5 litara pitke vode
koje imamo, bismo li ih utrošili
na taj način? Hoćemo li još
biti uporni i rezati granu na
kojoj sjedimo? U ovoj brošuri
donijet ćemo kratak pregled
permakulturnih mogućnosti
koje bi svaki od nas mogao
primijeniti i tako doprinijeti
smanjivanju i preoblikovanju
otpada u nove resurse. Otpad
iz industrijskih proizvodnih
procesa također može biti
minimaliziran uz kvalitetan
dizajn, no ovdje nećemo
ulaziti dublje u tu tematiku.
Fotografje koje praktičnim
primjerima nadopunjuju
tekst, snimljene su na
radionicama udruga članica
Mreže ekosela Balkana i u
ekoselima Europi. Knjige,
brošure i prospekte na temu
permakulture, ekosela i
detaljne praktične priručnike
možete skinuti ili naručiti
na web stranicama Mreže
ekosela Balkana (MEB)
WWW.EKOSELA.ORG, web
stranicama udruge ZMAG
na WWW.ZMAG.HR ili udruge
Kneja na WWW.KNEJA.HR.
Na web stranicama MEB-a
3
možete saznati i aktivnosti
koje se održavaju na području
permakulture i ekosela.
Brošura ‘Otpad’ nastala
je kao dio projekta ‘Mreža
ekosela Balkana - održivost
u praksi’ u suradnji udruga
ZMAG iz Vukomerića, Kneja
iz Čakovca i Centra za
životnu sredinu iz Banja Luke.
U sklopu projekta izdat će se
i brošure na temu energije,
održivog graditeljstva,
hrane, vode i MEB-a. Projekt
se provodi kroz program
‘SECTOR’ kojeg Regional
Environmental Center
for Central and Eastern
Europe (REC), regionalni
ured u Szentendreu
(Mađarska) vodi uz
fnancijsku podršku Swedish
International Development
Cooperation Agency (SIDA).
MARIJANA LESAR, KNEJA,
AUTORICA BROšURE

(NaslovNica: Waste maN,
aNtoNy Gormley, preuzeto sa
WWW.barNeybroomfield.com)
VANJSKI KOMPOSTNI WC (ROVINJSKO SELO)
4
šTO JE PERMAKULTURA?
Permakultura je metoda dizajniranja održivih zajednica
koristeći slijedeće principe:
BRIGA ZA ZEMLJU
Poboljšanje života kroz uspostavu sustava čiste vode, zraka,
zdrave zemlje, genetske baze šuma, divljine, biomase i
domaćih sorti životinjskih vrsti o kojima čovječanstvo ovisi.
BRIGA ZA LJUDE
Osiguravanje zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba
za hranom, energijom i skloništem, u kontekstu
štedljivog društva s ciljem kooperacije i međusobnog
pomaganja regionalno i globalno; pomoć u očuvanju
kulturne raznolikosti, jezične raznolikosti i slobode.
PRAVEDNA RASPODJELA
Odgovornost prema resursima, korištenje lokalnih resursa,
PONOVNO KORIšTENJE OTPADA KAO KORISNIH ELEMENATA U VRTU (AUSTRIJA)
5
dijeljenje viškova i ponovno investiranje viškova u prijašnja
načela.
šTO SU EKOSELA?
Ekosela su modeli ljudskih naselja koja imaju nizak utjecaj
na okoliš, koja su održiva i koja zadovoljavaju ljudske
potrebe. Nastoje smanjiti svoj ekološki otisak kroz namjernu
jednostavnost i korištenje ekoloških principa dizajniranja.
Ekosela nastoje spojiti ekološke principe dizajniranja i
tehnologije sa socijalnim strukturama koje obuhvaćaju sve
članove i članice zajednice. Nalaze se u urbanim i ruralnim
sredinama, kako u razvijenim zemljama sjevera, tako i
na slabije razvijenom jugu, javljaju se u već postojećim
naseljima ili kao nove inicijative ‘namjernih’ zajednica.
Ekosela su nadahnuta raznim omjerima ekoloških, socijalnih
IZRADA MOZAIKA OD POLOMLJENIH KERAMIčKIH PLOčICA
(RECIKLIRANO IMANJE, VUKOMERIć)
6
i duhovnih odnosa. Svako
ekoselo nastoji razviti model
održivosti koji se poklapa
sa vlastitim kulturnim,
ekološkim i ekonomskim
kontekstom.
Tipična ekosela djeluju u
nekim ili svim navedenim
područjima:
Razvoj lokalne ekonomije
Kooperativne socijalne
ekonomije
Izgradnja zajednica
Sustav odlučivanja u
kojem su svi uključeni
Rješavanje sukoba
Holistička edukacija
'cjelovite osobe'
Lokalna organska
proizvodnja hrane
Permakulturni principi
dizajniranja
Ekološka gradnja
Sustavi obnovljivih izvora
energije
Menadžment otpada

OTPAD
U idealnom permakulturnom
dizajnu nema otpada. Sustavi
KORIšTENJE STARIH AUTO GUMA U
GRADITELJSTVU - GUME SE PUNE
ZEMLJOM ILI šLJUNKOM TE MOGU
SLUžITI KAO TEMELJI ILI ZIDOVI
7
opskrbe hranom, vodom
i energijom, zatvoreni su
sustavi, koji većinu resursa
uzimaju iz neposredne
okoline vraćajući ostatke
u prirodu, poboljšavaju
strukturu i plodnost tla
te tako neutralizirajući
emisije plinova koji nastaju.
Otpad koji nastaje u našim
klasičnim sustavima opskrbe
unutar kućanstva, mogao
bi se podijeliti na otpadne
vode: fekalije i urin - crna
voda, ostala voda od pranja
i upotrebe u kuhinji - siva
voda i komunalni otpad:
sve što iz kućanstva bacamo
u kantu za otpad.
Otpadne vode
Sustav opskrbe vodom
permakulturno se dizajnira
na način da se voda uz
maskimalnu štednju što dulje
zadržava u sustavu te se
na kraju pročišćava biljnim
pročistačem i upotrebljava
za navodnjavanje vrtova ili
sakuplja u ribnjak za uzgoj
hrane. Za upotrebu se
sakuplja kišnica, koja može
biti korištena za pranje i
nakon toga za plavljenje wc
školjke. Sive vode, što je
naziv za one otpadne vode
koje ne sadrže fekalije,
odvajaju se od crnih otpadnih
voda, koje nastaju prilikom
plavljenja wc školjke. Na taj
se način sive vode mogu bez
opasnosti od zaraza ponovo
koristiti za zalijevanje vrtova
i kućnog bilja ili pročišćene
sakupljati u jezerca, sa
kojima povećavamo
bioraznolikost naših vrtova.
U takvim jezercima možemo
uzgajati vodene životinje i
biljke za jelo.
Dobro dizajnirani biljni
pročistači mogu biti
atraktivan detalj koji uz jasnu
funkcionalnost privlači razne
korisne životinje stvarajući
novi biotop. Izgrađuju se
na način da se kombinira
mehaničko i mikrobiološko
čišćenje. Mehaničko
čišćenje podrazumijeva
upotrebu različitih
granulacija šljunka u koje se
sade močvarne biljke koje
8
sa aerobnim i anaerobnim
mikrobiološkim aktivnostima
dodatno pročišćavaju vodu.
U biljnim pročistačima
sade se biljke kao što su
vrba, trska, šaš, vodena
perunika te druge močvarne
biljke kojima odgovara
kisela sredina koja nastaje
razgradnjom organske
materije i detrdženata. One
svojim šupljikavim gustim
korjenskim sustavima
upijaju nutriente iz otpadne
vode i tako je pročišćavaju.
Umjesto klasičnog wc-a koji
koristi vodu za ispiranje, u
permakulturi se preferira
kompostni ili suhi wc, koji ne
koristi vodu. Vlaga pogoduje
razvoju mikroorganizama
koji se nalaze u fekalijama
pa time crna voda postaje
problematičan otpad. U
kompostnom wc-u umjesto
vode koriste se organski
materijali za zasipavanje
fekalija i urina (lišće, piljevina,
slama, sijeno, zemlja...) koji
se sakupljaju u posebnoj
komori i kompostiraju.
IZRADA BILJNOG PROčISTAčA
SIVIH VODA (RECIKLIRANO IMANJE,
VUKOMERIć)
9
Koriste se razna izvedbena
rješenja kompostnih wc-a.
Jedna je vrsta ‘humanure’
kompostni wc u kojem se
miješaju urin i fekalije sa
organski materijalima, a
druga je vrsta kompostnog
wc-a koji koji odvaja urin
u poseban spremnik, dok
se fekalije kompostiraju
odvojeno. Time dobivamo
dva vrlo vrijedna resursa
iz potencijalno opasnog
otpada. Jedan je urin, kao
odlično dušično gnojivo za
povrtnjak, te kompost kao
kvalitetan hranjivi dodatak
voćkama, plodonosnom i
ukrasnom grmlju. Urin je kod
zdravih osoba sterilan, te je
takav siguran za upotrebu
kao gnojivo za biljke koje
služe za prehranu. Iz
sigurnosnih razloga se ne
preporuča upotreba urina
kod lisnatih biljaka koje služe
za prehranu. Za gnojenje se
ne bi smio upotrebljavati urin
osoba, koje troše hormonske
preparate i antibiotike, jer
se te tvari akumuliraju u
biljkama i konzumacijom
ponovo unose u organizam.
Organski materijali
sa fekalijama moraju
proći proces ‘vrućeg’
kompostiranja, (gdje se
kompost zagrijava i do
70
o
C), kako bi se uništili
patogeni organizmi koji se
nalaze u ljudskom izmetu.
Taj kompost je najbolje
upotrijebiti nakon najmanje
godinu dana kompostiranja,
oko voćaka, grmlja i ukrasnih
biljaka koje ne služe za jelo.
JEDNOSTAVNI UNUTARNJI ‘URADI SAM’
KOMPOSTNI WC SA ODVAJANJEM URINA
10
Komunalni otpad
Prema podacima iz Plana
gospodarenja otpadom
u Republici Hrvatskoj za
razdoblje 2007. – 2015.
(NN 85/07) ukupno je
74,5% otpada koji završava
na deponijima biološko
razgradiv. Sastav tog otpada
je kuhinjski i bio otpad, papir,
karton, koža, kosti, drvo i
tekstil. Ostalih 25,5% otpada
iz naših kućanstava je staklo,
metal, plastika, guma, inertni
i poseban otpad.
Biološki otpad se
kompostiranjem može
pretvoriti u vrlo korisno
gnojivo kod organskog
uzgoja hrane u vrtovima.
Kompostiranje je proces
prirodne razgradnje
organskog materijala.
Kompostne hrpe moraju
biti prozračne što se može
osigurati korištenjem
grančica, stabljika i slično.
Za dobar kompost potrebno
je imati i dobar omjer ugljika
(C) i dušika (N), 30:1.
Materijali bogati ugljikom su
lišće, usitnjeno suho granje,
slama i sijeno, ostaci od
obrezivanja voćaka i vinove
loze, hoblovina i piljevina,
iglice četinjača... Materijali
bogati dušikom su ostaci
voća i povrća, talog kave i
čaja, pokošena trava, korov
i ostali ostaci iz vrta, uvelo
cvijeće itd. Smeđi materijali
(papir, karton, otpalo
lišće, piljevina, slama...)
osiguravaju prozračnost
kompostne hrpe i bogati
POčETAK GRADNJE VANJSKOG
KOMPOSTNOG WC-A
(RECIKLIRANO IMANJE, VUKOMERIć)
11
su ugljikom. Zeleni ostaci
(kuhinjski otpaci, otkos,
urin, kopriva, gavez...)
potiču visoke temperature i
ubrzavaju razgranju ostalog
materijala. Previše dušikom
bogatih ostataka čini
kompostnu hrpu smrdljivom
i ljepljivom. Najbolje je
odvojeno sakupljati materijal
za kompost i kada se skupi
dovoljno materijala bogatog
ugljikom i dušikom, izraditi
kompostnu hrpu ili više
njih. Potrebno je osigurati
vlažnost materijala i prekriti
kompost slojem zemlje.
Zemlja ili već zreli kompost
je dobar ‘starter’ za novu
kompostnu hrpu jer sadrži
mikroorganizme koji se brzo
množe na dobroj podlozi
pa je poželjno dodati koju
lopatu zemlje u kompostnu
hrpu. Sav materijal se mora
dobro promiješati i kasnije
ponoviti preokretanje.
Kompost je spreman za
upotrebu otprilike nakon 9
mjeseci, kada se pretvori u
jednoličnu crnu zemlji sličnu
IZRADA KOMPOSTIšTA ZA
KALIFORNIJSKE GLISTE (RADIONICE
U POLJOPRIVREDNOJ šKOLI U
BANJA LUCI I U VRTU UDRUGE ‘BIO
BAšTE’ U SARAJEVU. NA SREDNJOJ
FOTOGRAFIJI JE NENAD KNEžEVIć,
UZGAJIVAč KALIFORNIJSKIH GLISTI IZ
BANJA LUKE)
12
masu koja miriši po šumskoj
zemlji. Za kvadratni metar
povrtnjaka može se u zemlju
umiješati 2-6 l komposta
kao dohrana.
Slijedeći način pretvaranja
organskog otpada u
kompost je kompostiranje
sa kalifornijskim glistama
(lat. Eisenia foetida). Te
‘domaće životinje’ vrlo će
rado pojesti naš organski
otpad i pretvoriti ga u visoko
vrijedan lumbrihumus.
Kalifornijske gliste mogu
se držati unutra i vani, u
tamnim, vlažnim i prozračnim
uvjetima te temperaturnom
rasponu od 5 - 30
o
C. One se
mogu držati i u kontejnerima
u kuhinji, tako da mogu
proizvoditi humus i u
gradskim uvjetima za naše
povrće u teglama. Vrlo se
brzo množe ukoliko imaju
povoljne uvjete i pretvaraju
organski otpad u kompost u
roku od 6 mjeseci. Potrebna
je duplo veća količina glista
od dnevno proizvedene
količine kuhinjskog otpada.
Ukoliko količina glisti nije
dovoljna za razgradnju
vašeg organskog otpada,
smanjite količinu otpada
dok ne postignu potrebnu
brojnost. Kalifornijske gliste
se vrlo brzo množe, pa se
mogu udvostručiti za 2-3
mjeseca. Takav kompost
je ‘jači’ u mineralnom
sastavu od stajskog gnoja
i uobičajenog komposta pa
su potrebne manje količine
prilikom uzgoja biljaka.
Kod neorganskog otpada
KORIšTENJE STARIH HRASTOVIH
PLANJKI ZA NOVE ZIDOVE,
(RECIKLIRANO IMANJE, VUKOMERIć)
13
(staklo, plastika, guma,
metala i poseban otpad)
treba se voditi načelima
smanji, popravi, ponovo
koristi, recikliraj. Ta načela
vrijede za sav otpad. Ta su
načela rangirama prema
pravilu energetski najmanje
zahtjevnih postupaka.
‘Smanji’ se odnosi na
pažnju prilikom kupnje,
odnosno, izbjegavanje
kupnje ambalaže i materijala
ili druge robe koje se ubrzo
pretvori u otpad. Najbolje je
proizvoditi vlastite proizvode.
Ako već kupujemo, onda
treba kupovati lokalno
proizvedene proizvode uz
što manje pakiranja. Na
taj se način najefkasnije
i najjednostavnije može
smanjiti otpad. ‘Popravi’ je
jedno od mogućih rješenja
za smanjenje otpada, gdje
se stvari koje se pokvare
pokušaju popraviti ili
prenamijeniti za drugu
funkciju. Ako se ne uspiju
popraviti, primijenjuje se
‘ponovo koristi’, gdje se
dijelovi odn. roba ili materijali
koriste više puta u istu ili
drugu namjenu. Primjer za
to može biti šivanje platnenih
PRETVARANJE OTPADA U UMJETNIčKI
IZRIčAJ (ARMANO JERIčEVIć, FURULI)
14
vrećica od stare odjeće koju
koristimo umjesto kupnje i
upotrebe plastičnih vrećica.
Razna limena i staklena
ambalaža može uz malo
mašte postati vaza, čaša,
stalak itd. Recikliranje je
naziv za ponovno tvorničko
procesuiranje otpada.
Otpad za reciklažu potrebno
je posebno odvajati, i time
omogućiti preradu i izradu
raznih drugih proizvoda.
U Hrvatskoj se u nekim
županijama može reciklirati
staklo, papir, plastika i
metal.
Mnoge su brošure i priručnici
izdani na temu smanjenja
otpada, koje se mogu naći
na internetu koje detaljnije
obrađuju tematiku. Jedna
od njih je i ‘Ukidanje otpada’
Brune Motika, koja se može
preuzeti na web stranicama
Mreže ekosela Balkana,
www.ekosela.org na linku
‘materijali’.

SUSTAINABILITY IN PRACTICE –
WASTE
Waste is produced by wrong
treatment of resources. There
is no waste in nature. In
natural processes resources
and the results of the
consumed resource will be
used again and implemented
as sources for other
processes. Nature keeps
the resources circulating.
People are creating linear
systems, by taking resources
from sources, use them
far away from the source
and the waste products are
inadequately deposed in
nature. Imagery for linear
human thinking could be the
waste water ‘management’
in water toilets. By fushing
the toilet we fush 5 litre of
drinking water together with
faces and urine away from
our eyes and nose. These
5 litres of polluted fuid ends
up in waste water treatment
plants and then in the rivers
or sea. Just imagine, that this
5 litres of drinking water is the
last drinking water we have,
15
‘Balkan Ecovillage Network
- Sustainability in Practice’
which is carried out by
the NGO’s GNAG from
Vukomerić, Kneja from
Čakovec, and Center for
Environment, Banja Luka.
More brochures about energy,
food, sustainable building,
water and BEN are planned
to be published. The project
„Balkan Ecovillage Network
- Sustainability in Practice“
is being implemented with
a grant given through the
Regional Environmental
Center for Central and Eastern
Europe’s SECTOR Program.
This Program is funded by
the Swedish International
Development Cooperation
Agency (SIDA).
MARIJANA LESAR, KNEJA,
AUTHOR
would we treat it the same?
Will we still be stubborn and
cut of the brunch on which we
are sitting?
In this brochure we will
overview the permacultural
possibilities which all of us
could use as contribution for
lowering waste and transform
it to new resources.
The photos, which fulfll theory
with practical examples, are
taken on workshops organized
by Balkan Ecovillage Network
members or come from
ecovillages in Europe. Books,
brochures, prospects about
permaculture, ecovillages
and detailed practical guides
could be downloaded or
purchased through the web
site of Balkan Ecovillage
Network (BEN) WWW.EKOSELA.
ORG, from the GNAG web
site WWW.ZMAG.HR or from the
Kneja web site WWW.KNEJA.
HR. More information about
activities and workshops in
the area of permaculture and
ecovillages could be found
also on the BEN web pages.
The brochure ‘Waste’
is a result of the project
16
Kneja
2008.
Tisak
ACT Printlab d.o.o.

5 litara pitke potrošeno je u tu svrhu i odlazi zajedno sa našim otpacima daleko od naših očiju i noseva.ekOsela. Na web stranicama MEB-a . uzimajući resurse iz izvora. Ispiranjem wc-a ‘otplavjujemo’ fekalije i urin. Zamislimo samo da je to zadnjih 5 litara pitke vode 2 koje imamo. Priroda ostvaruje i održava kruženje resursa. Knjige. Fotografije koje praktičnim primjerima nadopunjuju tekst.kneja.zmag.Org.hr ili udruge Kneja na www. no ovdje nećemo ulaziti dublje u tu tematiku. Jedan od slikovitih primjera linearnog sustava jeste ‘gospodarenje’ otpadnim vodama. Ljudi stvaraju linearne sustave. brošure i prospekte na temu permakulture. U prirodi nema otpada. web stranicama udruge ZMAG na www. koriste resurse daleko od izvora a otpad vraćaju na neadekvatne načine natrag u prirodu. Ona se brine da svaki resurs i rezultat primjene resursa bude ponovo korišten i ugrađen kao podloga za druge procese.OdrživOst u praksi Otpad Otpad nastaje pogrešnim rukovanjem resursima. snimljene su na radionicama udruga članica Mreže ekosela Balkana i u ekoselima Europi. Tih 5 litara zagađene tekućine završava u pročistačima i onda u rijekama ili moru. Otpad iz industrijskih proizvodnih procesa također može biti minimaliziran uz kvalitetan dizajn. bismo li ih utrošili na taj način? Hoćemo li još biti uporni i rezati granu na kojoj sjedimo? U ovoj brošuri donijet ćemo kratak pregled permakulturnih mogućnosti koje bi svaki od nas mogao primijeniti i tako doprinijeti smanjivanju i preoblikovanju otpada u nove resurse.hr. ekosela i detaljne praktične priručnike možete skinuti ili naručiti na web stranicama Mreže ekosela Balkana (MEB) www.

barNeybroomfield. hrane. kneja.možete saznati i aktivnosti koje se održavaju na području permakulture i ekosela. autOrica brOšure (NaslovNica: Waste maN. marijana lesar. preuzeto sa WWW. U sklopu projekta izdat će se i brošure na temu energije.com) vanjski kOmpOstni wc (rOvinjskO selO) 3 . Brošura ‘Otpad’ nastala je kao dio projekta ‘Mreža ekosela Balkana .održivost u praksi’ u suradnji udruga ZMAG iz Vukomerića. Kneja iz Čakovca i Centra za životnu sredinu iz Banja Luke. Projekt se provodi kroz program ‘SECTOR’ kojeg Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC). vode i MEB-a. održivog graditeljstva. aNtoNy Gormley. regionalni ured u Szentendreu (Mađarska) vodi uz financijsku podršku Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA).

briga za ljude Osiguravanje zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba za hranom. divljine. energijom i skloništem. pravedna raspOdjela Odgovornost prema resursima. u kontekstu štedljivog društva s ciljem kooperacije i međusobnog pomaganja regionalno i globalno.štO je permakultura? Permakultura je metoda dizajniranja održivih zajednica koristeći slijedeće principe: briga za zemlju Poboljšanje života kroz uspostavu sustava čiste vode. korištenje lokalnih resursa. genetske baze šuma. jezične raznolikosti i slobode. zraka. pOnOvnO kOrištenje Otpada kaO kOrisnih elemenata u vrtu (austrija) 4 . biomase i domaćih sorti životinjskih vrsti o kojima čovječanstvo ovisi. zdrave zemlje. pomoć u očuvanju kulturne raznolikosti.

socijalnih izrada mOzaika Od pOlOmljenih keramičkih plOčica (recikliranO imanje. vukOmerić) 5 . štO su ekOsela? Ekosela su modeli ljudskih naselja koja imaju nizak utjecaj na okoliš. kako u razvijenim zemljama sjevera. koja su održiva i koja zadovoljavaju ljudske potrebe.dijeljenje viškova i ponovno investiranje viškova u prijašnja načela. Nalaze se u urbanim i ruralnim sredinama. Ekosela nastoje spojiti ekološke principe dizajniranja i tehnologije sa socijalnim strukturama koje obuhvaćaju sve članove i članice zajednice. Ekosela su nadahnuta raznim omjerima ekoloških. Nastoje smanjiti svoj ekološki otisak kroz namjernu jednostavnost i korištenje ekoloških principa dizajniranja. javljaju se u već postojećim naseljima ili kao nove inicijative ‘namjernih’ zajednica. tako i na slabije razvijenom jugu.

ekološkim i ekonomskim kontekstom.i duhovnih odnosa. Tipična ekosela djeluju u nekim ili svim navedenim područjima: Razvoj lokalne ekonomije Kooperativne socijalne ekonomije Izgradnja zajednica Sustav odlučivanja u kojem su svi uključeni Rješavanje sukoba Holistička edukacija 'cjelovite osobe' Lokalna organska proizvodnja hrane Permakulturni principi dizajniranja Ekološka gradnja Sustavi obnovljivih izvora energije Menadžment otpada Otpad U idealnom permakulturnom dizajnu nema otpada. Svako ekoselo nastoji razviti model održivosti koji se poklapa sa vlastitim kulturnim. Sustavi 6 kOrištenje zemljOm ili starih autO guma u graditeljstvu - gume se te pune mOgu šljunkOm služiti kaO temelji ili zidOvi .

Mehaničko čišćenje podrazumijeva upotrebu različitih granulacija šljunka u koje se sade močvarne biljke koje 7 . mogao bi se podijeliti na otpadne vode: fekalije i urin . zatvoreni su sustavi. koji većinu resursa uzimaju iz neposredne okoline vraćajući ostatke u prirodu.opskrbe hranom. vodom i energijom. koje nastaju prilikom plavljenja wc školjke. koja može biti korištena za pranje i nakon toga za plavljenje wc školjke. ostala voda od pranja i upotrebe u kuhinji . Otpadne vode Sustav opskrbe vodom permakulturno se dizajnira na način da se voda uz maskimalnu štednju što dulje zadržava u sustavu te se na kraju pročišćava biljnim pročistačem i upotrebljava za navodnjavanje vrtova ili sakuplja u ribnjak za uzgoj hrane. U takvim jezercima možemo uzgajati vodene životinje i biljke za jelo. Sive vode. odvajaju se od crnih otpadnih voda. Izgrađuju se na način da se kombinira mehaničko i mikrobiološko čišćenje. Za upotrebu se sakuplja kišnica.siva voda i komunalni otpad: sve što iz kućanstva bacamo u kantu za otpad. sa kojima povećavamo bioraznolikost naših vrtova.crna voda. što je naziv za one otpadne vode koje ne sadrže fekalije. Otpad koji nastaje u našim klasičnim sustavima opskrbe unutar kućanstva. Na taj se način sive vode mogu bez opasnosti od zaraza ponovo koristiti za zalijevanje vrtova i kućnog bilja ili pročišćene sakupljati u jezerca. Dobro dizajnirani biljni pročistači mogu biti atraktivan detalj koji uz jasnu funkcionalnost privlači razne korisne životinje stvarajući novi biotop. poboljšavaju strukturu i plodnost tla te tako neutralizirajući emisije plinova koji nastaju.

slama.) koji se sakupljaju u posebnoj komori i kompostiraju. vodena perunika te druge močvarne biljke kojima odgovara kisela sredina koja nastaje razgradnjom organske materije i detrdženata.. U biljnim pročistačima sade se biljke kao što su vrba. trska. sijeno. . šaš. zemlja. 8 izrada sivih vOda biljnOg (recikliranO vukOmerić) prOčistača imanje. Umjesto klasičnog wc-a koji koristi vodu za ispiranje. U kompostnom wc-u umjesto vode koriste se organski materijali za zasipavanje fekalija i urina (lišće. One svojim šupljikavim gustim korjenskim sustavima upijaju nutriente iz otpadne vode i tako je pročišćavaju. Vlaga pogoduje razvoju mikroorganizama koji se nalaze u fekalijama pa time crna voda postaje problematičan otpad. u permakulturi se preferira kompostni ili suhi wc.sa aerobnim i anaerobnim mikrobiološkim aktivnostima dodatno pročišćavaju vodu. piljevina.. koji ne koristi vodu.

(gdje se kompost zagrijava i do 70oC). plodonosnom i ukrasnom grmlju. Organski materijali sa fekalijama moraju proći proces ‘vrućeg’ kompostiranja. koje troše hormonske preparate i antibiotike. te kompost kao kvalitetan hranjivi dodatak voćkama. Time dobivamo dva vrlo vrijedna resursa iz potencijalno opasnog otpada. Jedna je vrsta ‘humanure’ kompostni wc u kojem se miješaju urin i fekalije sa organski materijalima.Koriste se razna izvedbena rješenja kompostnih wc-a. dok se fekalije kompostiraju odvojeno. kako bi se uništili patogeni organizmi koji se nalaze u ljudskom izmetu. Jedan je urin. Taj kompost je najbolje upotrijebiti nakon najmanje godinu dana kompostiranja. grmlja i ukrasnih biljaka koje ne služe za jelo. kao odlično dušično gnojivo za povrtnjak. jer se te tvari akumuliraju u biljkama i konzumacijom ponovo unose u organizam. jednOstavni unutarnji ‘uradi sam’ kOmpOstni wc sa Odvajanjem urina 9 . Iz sigurnosnih razloga se ne preporuča upotreba urina kod lisnatih biljaka koje služe za prehranu. te je takav siguran za upotrebu kao gnojivo za biljke koje služe za prehranu. a druga je vrsta kompostnog wc-a koji koji odvaja urin u poseban spremnik. Za gnojenje se ne bi smio upotrebljavati urin osoba. Urin je kod zdravih osoba sterilan. oko voćaka.

. metal. slama i sijeno.Komunalni otpad Prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.5% otpada koji završava na deponijima biološko razgradiv. slama. Materijali bogati ugljikom su 10 lišće. Sastav tog otpada je kuhinjski i bio otpad. guma. Biološki otpad se kompostiranjem može pretvoriti u vrlo korisno gnojivo kod organskog uzgoja hrane u vrtovima. hoblovina i piljevina. otpalo lišće. vukOmerić) kOmpOstnOg wc-a gradnje vanjskOg . Ostalih 25. inertni i poseban otpad. stabljika i slično. pokošena trava.) osiguravaju prozračnost kompostne hrpe i bogati pOčetak (recikliranO imanje. drvo i tekstil. kosti. karton.. koža. Kompostne hrpe moraju biti prozračne što se može osigurati korištenjem grančica. korov i ostali ostaci iz vrta. – 2015. 30:1. usitnjeno suho granje. (NN 85/07) ukupno je 74. Kompostiranje je proces prirodne razgradnje organskog materijala. uvelo cvijeće itd.5% otpada iz naših kućanstava je staklo. piljevina. talog kave i čaja.. papir. ostaci od obrezivanja voćaka i vinove loze. plastika. Materijali bogati dušikom su ostaci voća i povrća. Za dobar kompost potrebno je imati i dobar omjer ugljika (C) i dušika (N). Smeđi materijali (papir.. iglice četinjača. karton.

Zemlja ili već zreli kompost je dobar ‘starter’ za novu kompostnu hrpu jer sadrži mikroorganizme koji se brzo množe na dobroj podlozi pa je poželjno dodati koju lopatu zemlje u kompostnu hrpu. kopriva. Najbolje je odvojeno sakupljati materijal za kompost i kada se skupi dovoljno materijala bogatog ugljikom i dušikom.su ugljikom. gavez. Potrebno je osigurati vlažnost materijala i prekriti kompost slojem zemlje.. izraditi kompostnu hrpu ili više njih. otkos. na srednjOj fOtOgrafiji je nenad knežević. uzgajivač kalifOrnijskih glisti iz (radiOnice za banja luke) 11 .) potiču visoke temperature i ubrzavaju razgranju ostalog materijala. Sav materijal se mora dobro promiješati i kasnije ponoviti preokretanje. Zeleni ostaci (kuhinjski otpaci. kada se pretvori u jednoličnu crnu zemlji sličnu izrada u kOmpOstišta gliste kalifOrnijske pOljOprivrednOj škOli u banja luci i u vrtu udruge ‘biO bašte’ u sarajevu.. Previše dušikom bogatih ostataka čini kompostnu hrpu smrdljivom i ljepljivom. Kompost je spreman za upotrebu otprilike nakon 9 mjeseci. urin.

30oC. Za kvadratni metar povrtnjaka može se u zemlju umiješati 2-6 l komposta kao dohrana. Potrebna je duplo veća količina glista od dnevno proizvedene količine kuhinjskog otpada. 12 Ukoliko količina glisti nije dovoljna za razgradnju vašeg organskog otpada. One se mogu držati i u kontejnerima u kuhinji. u tamnim. vukOmerić) zidOve. smanjite količinu otpada dok ne postignu potrebnu brojnost. Vrlo se brzo množe ukoliko imaju povoljne uvjete i pretvaraju organski otpad u kompost u roku od 6 mjeseci. Takav kompost je ‘jači’ u mineralnom sastavu od stajskog gnoja i uobičajenog komposta pa su potrebne manje količine prilikom uzgoja biljaka. Kalifornijske gliste se vrlo brzo množe. pa se mogu udvostručiti za 2-3 mjeseca. . Kod neorganskog otpada kOrištenje planjki za starih nOve hrastOvih (recikliranO imanje.masu koja miriši po šumskoj zemlji. vlažnim i prozračnim uvjetima te temperaturnom rasponu od 5 . Kalifornijske gliste mogu se držati unutra i vani. tako da mogu proizvoditi humus i u gradskim uvjetima za naše povrće u teglama. Eisenia foetida). Slijedeći način pretvaranja organskog otpada u kompost je kompostiranje sa kalifornijskim glistama (lat. Te ‘domaće životinje’ vrlo će rado pojesti naš organski otpad i pretvoriti ga u visoko vrijedan lumbrihumus.

furuli) 13 . primijenjuje se ‘ponovo koristi’. Primjer za to može biti šivanje platnenih pretvaranje Otpada u umjetnički izričaj (armanO jeričević. Najbolje je proizvoditi vlastite proizvode. izbjegavanje kupnje ambalaže i materijala ili druge robe koje se ubrzo pretvori u otpad. Ta su načela rangirama prema pravilu energetski najmanje zahtjevnih postupaka. ponovo koristi. Ta načela vrijede za sav otpad.(staklo. metala i poseban otpad) treba se voditi načelima smanji. gdje se stvari koje se pokvare pokušaju popraviti ili prenamijeniti za drugu funkciju. Ako se ne uspiju popraviti. ‘Smanji’ se odnosi na pažnju prilikom kupnje. gdje se dijelovi odn. recikliraj. popravi. ‘Popravi’ je jedno od mogućih rješenja za smanjenje otpada. roba ili materijali koriste više puta u istu ili drugu namjenu. Ako već kupujemo. Na taj se način najefikasnije i najjednostavnije može smanjiti otpad. plastika. onda treba kupovati lokalno proizvedene proizvode uz što manje pakiranja. odnosno. guma.

By flushing the toilet we flush 5 litre of drinking water together with faces and urine away from our eyes and nose. plastika i metal. Jedna od njih je i ‘Ukidanje otpada’ Brune Motika. i time omogućiti preradu i izradu raznih drugih proizvoda. Nature keeps the resources circulating. use them far away from the source and the waste products are inadequately deposed in nature. koja se može preuzeti na web stranicama Mreže ekosela Balkana.ekosela. Recikliranje je naziv za ponovno tvorničko procesuiranje otpada. U Hrvatskoj se u nekim županijama može reciklirati staklo.vrećica od stare odjeće koju koristimo umjesto kupnje i upotrebe plastičnih vrećica. 14 . by taking resources from sources. koje se mogu naći na internetu koje detaljnije obrađuju tematiku. papir. Just imagine.org na linku ‘materijali’. There is no waste in nature. People are creating linear systems. www. that this 5 litres of drinking water is the last drinking water we have. stalak itd. čaša. In natural processes resources and the results of the consumed resource will be used again and implemented as sources for other processes. Imagery for linear human thinking could be the waste water ‘management’ in water toilets. Mnoge su brošure i priručnici izdani na temu smanjenja otpada. Razna limena i staklena ambalaža može uz malo mašte postati vaza. Otpad za reciklažu potrebno je posebno odvajati. sustainability in practice – waste Waste is produced by wrong treatment of resources. These 5 litres of polluted fluid ends up in waste water treatment plants and then in the rivers or sea.

water and BEN are planned to be published. are taken on workshops organized by Balkan Ecovillage Network members or come from ecovillages in Europe.zmag. More brochures about energy. prospects about permaculture.kneja.hr or from the Kneja web site www. Books. More information about activities and workshops in the area of permaculture and ecovillages could be found also on the BEN web pages. food. ecovillages and detailed practical guides could be downloaded or purchased through the web site of Balkan Ecovillage Network (BEN) www. which fulfill theory with practical examples. and Center for Environment. marijana lesar.Sustainability in Practice’ which is carried out by the NGO’s GNAG from Vukomerić. authOr 15 . Banja Luka.Sustainability in Practice“ is being implemented with a grant given through the Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe’s SECTOR Program. The brochure ‘Waste’ is a result of the project ‘Balkan Ecovillage Network . Kneja from Čakovec. sustainable building. Org. kneja. hr.would we treat it the same? Will we still be stubborn and cut of the brunch on which we are sitting? In this brochure we will overview the permacultural possibilities which all of us could use as contribution for lowering waste and transform it to new resources. This Program is funded by the Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA).ekOsela. brochures. from the GNAG web site www. The project „Balkan Ecovillage Network . The photos.

Tisak ACT Printlab d. .16 Kneja 2008.o.o.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful