“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke Poštovani čitatelji, ovaj broj je posve ćen

mojoj upravo rođenoj kćeri Lasi, koja će nadam se okusiti u svu onu ljepotu bavljenja životu isto čnja čkim borila čkim vještinama koju sam i sam okusio prije sada to čno 30 godina. U ovom broju pisati ću o razvoju Karatea, Karate Aerobica i Tai Chia u Karate Klubu “Delta” i Tai Chi Klubu “Rijeka”. Sada ve ć daleke 1978. godine zapo čeo sam sa vje žbanjem karatea a 10 godina poslije moja strast prema izvornim borila čkim vještinama uputila me je da zapo čnem i sa vje žbanjem Tai Chia. Od tog trenutka pa do danas neprekidno vje žbam. Za to sam vrijeme susreo mnoge učitelje kojima sam zahvalan na nesebičnom prenošenju znanja. Od 1986.g. po čeo sam sa podučavanjem Uechi ryu karatea, a od 1991.g. i sa seminarima Tai Chia. Od trenutka mog po četka prenošenja znanja drugima pa do danas prošlo je oko 2000 ljudi koji su vje žbali ili još uvijek vje žbaju ono što sam naučio na izvoru. Dva puta sam bio na Ok inawi kod učitelja Uechi ryu karatea i prošao mnoštvo seminara po Evropi. U potrazi za izvornim znanjem Tai Chia uputio sam se u Kinu i do sada sam svoje učitelje Tai Chia posjetio četiri puta. Stoga ću u ovom broju pisati sve ono što sam prošao za to vrijeme moje potrage za znanjem, pisati ću o svim tim predivnim ljudima od kojih sam učio i naravno o najvrijednijim učenicima koje sam podučavao ili podučavam. Sadržaj:

www.dinamik .hr

Karate Povijest i razvoj Uechi ryu karatea..............str.4. Kako sam razvijao Hrvatski Uechi ryu.........str.5. Okinawa 1985..............................................str.7. Osnivanje K B V INA-DELTA.......................str.7. Okinawa 1997..............................................str.8. Osnivanje KK DELTA...................................str.8. Susreti s karate učiteljima..........................str.10. Seminar I.Prašnikara 1995........................str.10. Yokinobu Shimabukuro 1990.....................str.10. Terry Dally 1996........................................str.11. Takemi Takayasu......................................str.11. Ken Nakamatsu 1994................................str.12. James Tomphson 1996.............................str.13. Kiyohide Shinjo 2003.................................str.13. Javni nastupi KK DELTA...........................str.14. Javni nastupi u org. drugih klubova..........str.15. Najuspješniji natjecatelji KK DELTA..........str.16. Osvojena odličja.........................................str.17. Što su novine pisale o našim uspjesima....str.20. Moje shvaćanje vježbanja..........................str.22. Himna KK DELTA......................................str.23. Tai Chi Chuan Povijest i principi Tai Chi Chuana..............str.25. Zašto vježbamo Tai Chi.............................str.26. Yang stol tai Chi Chuan.............................str.26. Moji susreti s učiteljima Tai Chi Chuana...str.27. Moj prvi trening kod učitelja Liu X.Lua......str.27. Vježbanje s učiteljem Qianjin Liangom.....str.28. Majstor Zhou Zi Huan...............................str.29. Učiteljica Ho Rui Ming...............................str.30. Shaolin......................................................str.31. Seminari...................................................str.32.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.2

Chou Tzu Ho

Kanbun Uechi

Kanei Uechi

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Fuzhou (Fucou) je dobro poznati grad i luka na jugu Kine, koji je prije više od 1000 godina po čeo kulturnu i trgova čku komunikaciju sa drugim zemljama ovog područja. Takđer, Fuzhou je mjesto u koje su ljudi sa Okinawe stotinama godina dolazili da pronđu učitelje kineskih quanfa (čuanfa) vještina samoobrane. Prvi pisani podaci o kontaktu izmđu Kine i Okinawe potje ču iz Sui dinastije (607. godina). U o žujku 1897. godine kada se iskrcao s broda u luci Fuzhou, po činje velika kineska avantura Okinawljanina Kanbuna Uechia koji je došao u Kinu prona ći učitelja quanfa vještine. Jednog dana sreo je učitelja Chou Tzu Hoa, koji ga je impresionirao svojom velikom vještinom kakvu nije vidio ni u jednoj drugoj školi. Po ondašnjem običaju, Kanbun Uechi je službeno prihva ćen za učenika na ceremoniji Pai Soo , odr žanoj u hramu Fu Chan Shin.
Južna Kina-Provincija Fukien

Principi vibracije tijela, i razvijanja vitalne qi (ci) energije ljudskog tijela, udarci, pritisci, hvatovi, napadi na 36 vitalnih to čaka, sve to predstavlja osnovu i sr ž vještine “Bijelog ždrala” - Yongchun He Quan. Mo že se pretpostaviti da je učitelj Chou Tzu Ho, uz veliko znanje koje je ve ć imao, kombinirao čvrsti i meki sistem borenja južnog Shaolina i da je zato svoju školu nazvao Pangainan quanfa – čvrstomeka južna šaka. Rije č 'pangainan‘ ozna čava glavnu karakteristiku ovog vrlo efikasnog sistema borenja. Savršena harmonija izmđu meko će i čvrstine, koja je prisutna u svakom pokretu vještine Pangainan, zna či postizanje čvrstine kroz meko ću. Na ovaj na čin je učitelj Chou Tzu Ho ostavio poruku budućim generacijama.

Chou Tzu Ho nije samo bio veliki majstor quanfa vještine, ve ć je podjednako bio uspješan u pisanju poezije, kaligrafiji i slikarstvu. Po pričanju Kanbuna Uechija, njegov je učitelj neko vrijeme vje žbao pod instrukcijama poglavara hrama južnog Shaolina , gdje se tada vje žbao vrlo čvrst sistem koji se sastojao od čvrstog treninga tijela i specijalnih vje žbi za ja čanje podlaktica i potkoljenica. Naglasak se stavljao na brze i sna žne udarce prstima, pritiske i hvatove na Dim Mak – vitalne to čke tijela. Drugi sistem koji je razvijen na jugu provincije Fujian sastojao se od mekih obrambenih tehnika i kružnog kretanja, kojima se zaobilazi i propušta napada č. Skokovi i specifično disanje te konstantna elastična kontrakcija određenih mišića i tetiva (princip savijanja bambusa) prisutni su u svakom pokretu ove vještine. Koljena su savijena prema unutra, a stopala “ukorijenjena” u zemlju – Sanchin.

Sparing 1951.godine na Ie-jima otoku iz među Seiy u Shinjoa i Mr.Yohena.. Kanei Uec hi promatra borbu.

Na žalost, kao i sve drugo, Uechi ryu je do živjela nekoliko modifikacija, tako da velika ve ćina Uechi ryu vje žba ča u svijetu razumije i vje žba samo fizički aspekt snage, a izvorna Pangainan quanfa vještina učitelja Kanbuna Uechija je najvjerojatnije pokopana zajedno s njime. U prolje će 1904. godine Kanbun Uechi dobiva od svog učitelja certifikat Menkyo Kaiden kojim je imenovan za učitelja kineskog Pangainan sistema “Ždrala, Zmaja i Tigra”. Poznato je da je Kanbun Uechi jedini od svih okinavljana koji su učili vještinu quanfa u Kini, naučio kompletan sistem i za to dobio certifikat. Kanbun Uechi ostaje još tri godine sa svojim učiteljem usavršavajući tri forme koje je naučio: Sanchin, Seisan i Sanseirui, vještinu Dim Mak, lije čenje biljkama i tradicionalnu medicinu.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.4

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

U velja či 1910. godine Kanbun Uechi se vratio na Okinawu, da bi je ubrzo, 1924. godine napustio i preselio se u Japan. Nastanio se u mjestu Wakayama koje se nalazilo u blizini Osake. U travnju 1924. godine, u pedesetoj godini života, Kanbun Uechi otvara prvu quanfa-kempo školu u Japanu. U prvoj generaciji njegovih učenika bilo je 15 ljudi. Oni su podučavani na specifičan, tradicionalan i vrlo čvrst na čin. Učenicima je bilo zabranjeno svako prenošenje i prikazivanje vještine Pangainan quanfa izvan dvorane za vje žbanje. U o žujku 1932. godine, zbog sve ve ćeg interesa za Pangainan quanfa vještinu, Kanbun Uechi otvara vrata svoje dvorane za vje žbanje i tada se po prvi put ova vještina po činje javno poučavati. Škola je dobila naziv “Pangainan ryu karate jutsu Kenkyu-jo”. Vještina Kanbuna Uechia postala je poznata i poštovana od majstora juda i kenda (u to vrijeme škole karatea još nisu postojale u Japanu). Najstariji sin Kanbuna Uechija koji je živio s majkom na Ok inawi do svoje šesnaeste godine priključio se svom ocu i zapo čeo intenzivni trening Pangainan vještine. Kanei Uechi shvatio je da će vještina koju će naslijediti od oca biti za njega velika čast i obaveza. Kanei Uechi je zato vrlo ozbiljno pristupio treningu i vje žbao svakodnevno i s velikim entuzijazmom. Nakon 10 godina rigoroznog treninga Kanei Uechi dobiva od svog oca certifikat instruktora i dozvolu da otvori svoju dvoranu za vje žbanje. Godine 1942. Kanei dolazi na Okinawu gdje po činje poučavati vještinu svog oca. Godine 1948. umire Kanbun Uechi učitelj. Poslije njegove smrti, učenici, u čast i sje ćanje na njegovu veliku vještinu mijenjaju naziv Pangainan quanfa u Uechi ryu karate. Kanei Uechi učitelj je bio tih i miran čovjek kao i njegov otac, ali vrlo strog karate učitelj. Posvetio je skoro cijeli svoj život popularizaciji i širenju Uechi ryu vještine.

U velja či 1967. godine Kanei Uechi dobiva od “Japan Karate Do Federation” zvanje Hanshi Judan 10. dan. U svibnju 1975. godine Kanei Uechi je izabran za predsjednika “Okinawa Karate Asocijacije” - organizacije koja objedinjuje sve okinavljanske karate i kempo škole. U travnju 1977. godine od iste organizacije Kanei Uechi dobiva zvanje Hanshi 10. dan. Tako je Kanei Uechi jedan od rijetkih karate majstora u svijetu koji ima trostruko zvanje Hanshi 10. dan, što je za jednog majstora karate vještine Uechi ryu nesumnjivo velika čast. Kanei Uechi umire 21. velja če 1991., u osamdesetoj godini života. Poslije njegove smrti na njegovo mjesto dolazi njegov najstariji sin Kanmei Uechi koji postaje glava Uechi ryu organizacije. U samoj nekadašnjoj velikoj svjetskoj organizaciji dolazi do raspada na više organizacija od kojih je najve ća Shohei ryu, kojoj su se priklonili vecina majstora sa Okinawe kao i ve ći dio klubova izvan Okinawe.

Kako sam razvijao Hrvatski Uechi ryu
Namik Dizd arević , 1978.g.

Moje bavljenje borila čkim v ještinama zapo čelo je sa mojih 17 godina, to čnije 1978.g. u Budokai Centru u Rijeci. Nakon nepunih godinu dana vje žbanja nabavio sam knjigu učitelja Maria Topolšeka “Chuan fakineski boks”, koju sam pro čitao jednom prilikom dok sam le žao kući u krevetu od neke lakše bolesti. Kako nisam imao drugog izbora, nego le žati u krevetu i čekati da se bolest povuče, mogao sam se koncentrirati na sadr žaj knjige koju sam pro čitao u jednom dahu. Od tada je zapo čelo moje tra ženje kluba u kojem se vje žbala ova originalna borila čka vještina. I na svu sre ću moje tra ženje nije dugo trajalo. Kako ka žu kada nešto jako želiš sve sile ovog svijeta u tome ti poma žu, pa ja ne samo da sam našao klub u kojem se vje žbao Uechi ryu nego je taj klub bio u blizini moje kuće na Podmurvicama gdje sam tada stanovao s roditeljima. Jednog dana prolaze ći hodnikom srednje tehničke škole ugledao sam veliki plakat na kojem je pisalo stiliziranim tekstom Uechi ryu.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.5

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke Ispod naslova stajao je nacrtan lik u karakterističnoj pozi karatiste. Sa strane je stajao tekst koji je pozivao sve zainteresirane da se upišu u klub. Ve ć na prvom slijede ćem treningu pojavio sam se ispred dvorane Tehničke škole na Bandervu čekajući da zapo čnem svoj prvi trening. Nepoznati ljudi su se po čeli okupljati ispred dvorane u kojoj se vje žbao karate, a onda se pojavio i trener Nedjeljko Kalac koji je otvorio vrata dvorane i pustio nas nestrpljive buduće karatiste da zapo čnemo s vje žbanjem.

www.dinamik .hr

Eto, to je bio prvi razlog ne samo moga vje žbanja nego i mnogih drugih mojih vršnjaka. No sada je to manje va žno od onog pravog sazrijevanja koje dolazi neminovno vje žbanjem. Mnogi ljudi koji su dolazili kasnije kod mene vje žbati jedan od va žnih razloga opredjeljenja karateu bio je stjecanje samopouzdanja. Zato sam ja čitajuć i knjige, g ledajući filmove Bruce Leea i vje žbajući kod mog trenera Nedjeljka Kalca prionuo svakodnevnom vje žbanju koje je neki put trajalo i tri sata dnevno često i vikendom.

Riječki karatisti s sensei Mario T opolšekom. S lijeva s toje N.Dizdarević, N. Kalac, M.Topolšek , Z.Kraljević, V.Zubak, B.Isak ov, I.Frank ović. U donjem redu s lijeva, I.Pejković, S.Frank o, V.Iglić i M.Mamul a. Ljetni seminar-Trpanj 1982.g.

Moj trening napokon je po čeo. U dvorani se nije pričalo. Jedini koji se mogao čuti bio je trener Nedjeljko koji je brojao ponavljajuće tehnike na japanskom jeziku kako je to ve ć uvrije ženo u karate treningu.

S Lijev a stoje Z.Kraljević, N.Dizdarević, M.Topolšek , N.Kalac, V.Zubak. S lijeve strane č uče B.Marić, B.Roc e, Ž.Stanić i H.Tadin. Seminar-Šuplja stena, Beograd 1983.g.

Sada nakon toliko godina rado se sje ćam toga vremena Bruce Leea koji nas je oduševljavao svojim borila čkim umije ćem na filmovima toliko da smo se poistovje ćivali s njim. Bio je kadar pokrenuti mase svojom vrlinom borenja. Mnogi mladi ljudi toga vremena željeli su biti poput njega pa su pohrlili u dvorane za vje žbanje. Kada je u k inu Partizan igrao neki od njegovih filmova dvorana je bila puna, a nakon borila čkih sekvenca idola Bruce Leea čuo se gromoglasan pljesak gledatelja koji su t ime odobravali njegove postupke u borbi protiv zla.

Znao sam da ću samo tako ovladati vještinom. Često bi treninzi po činjali u 19,30 sati i trajali do 22,30, a kako mi nije trebalo dugo da dođem kući odmah po dolasku sam ponovno vje žbao ispred kuće na terasi još pola sata. Tako je moje znanje raslo i nakon dvije i pol godine vje žbanja ili 1983.g. polo žio sam za crni pojas. To je bilo na seminaru u Kranju. Polagali smo Velimir Zubak i ja. Ispitiva č je bio Mario Topolšek. Test je bio dugotrajan i naporan. Najviše smo se pribojavali testiranja Sanchin kate jer smo morali primati vrlo sna žne udarce ispitiva ča po tijelu i nogama a da se ne pomaknemo s mjesta. Ni po cijenu povrede nisam odustajao. To mi nije b ilo ni na kraju pameti. Pa tu sam da bih bio podvrgnut testu moje vještine. Pomislio sam, sada je prilika da se doka žem i tako je i bilo. Polo žili smo za crni pojas. Mojoj sre ći n ije b ilo kraja. Učinilo mi se kao da sam sada neki drugi ja. Kao da su sve moje loše strane u trenutku nestale s tom pomisli da crni pojas sa činjava “Do”, kao na čin života karatiste.

N.Dizdarević i M.Mamula na ljetnom seminaru u Trpnju 1982.g.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.6

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Osnivanje Kluba Borilačkih vještina INA-DELTA
Vrativši se iz Japana moja želja za vje žbanjem još se više poja čala. Nastavio sam s rigoroznim treninzima i redovito sam odlazio na karate seminare koji su se odr žavali u Rijeci, Kranju, Beogradu, Trpnju, Kranjskoj Gori, Šupljoj Steni i Brusu kod Kopaonika.

N.Dizdarević 1988.g.

Lijevo-Nedj eljko Kalac Desno-Namik Dizdarević Okinawa 1985.g.

Okinawa 1985.g.
Svaki ozbiljni karatista trebao bi barem jednom u životu po mom mišljenju posjetiti postojbinu karatea Okinawu. Moj prvi dolazak na Okinawu bio je 1985. godine iz razloga da nastupim na otvorenom prvenstvu Okinawe u karateu koje se odr žavalo svake godine u mjesecu prosincu pod pokroviteljstvom Kanei Uechi senseia. Boravak na Okinawi želio sam što bolje iskoristiti tako što sam s ostalim članovima grupe iz Hrvatske, Slovenije i Srbije odlučio odlaziti na treninge Uechi ryua . Najva žniji odlazak odnosio se na treninge kod Kanei Uechi senseia. Više o samom putovanju mo žete pro čitati u mojoj knjizi “Uechi ryu-put tigra, ždrala i zmaja”.

Seminare je vodio Mario Topolšek, a bila je to prilika da se uvje žbava naučena, uči nova tehnika i pola že za viša zvanja u karateu. Naravno je i druženje s drugim vje žba čima za mene je uvijek bilo od neizmjerne va žnosti. Na seminarima bi izmjenjivali iskustva, pričali o događajima iz klubova. Bilo je tu i šaljivih tema. No ipak ono što nas je prvotno okupljalo bilo je vje žbanje. Naši su seminari znali trajati po dva tjedna sa oko pet sati dnevnog vje žbanja. Sje ćam se Trpnja 1984.g. kada sam imao samo 65 kg a nosio sam na vratu s lako ćom partnera od 90 kg. To je b ilo u moru kada smo se igrali izbacivanja iz ravnote že.

Ljetni sem nar Trpanj 1982.g. Sparing u mor u. Dolje desno i N.Dizdarević nosi B.Isak ova.

Grupa naših vjež bač a u dojou K.Uechi a.

Na treninge kod Nedjeljka Kalca odlazio sam do 1986.g. kada sam riješio otvoriti vlastiti klub u kojem će podučavati Uechi ryu karate. Treninge sam vodio u dvorani Tehničke škole na Podmurvicama i broj članova je iz godine u godinu sve više rastao. Godine 1995. Klub Borila čkih Vještina INA-DELTA, kako se tada zvao postaje član Hrvatskog Karate Saveza. Moja namjera je bila da se uključimo u program sportskog karatea. Ta se odluka pokazala jako dobrom jer smo izašli iz anonimnosti, bez obzira što smo trenirali mo žda i više nego neki drugi klubovi koji su se tada natjecali.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.7

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke Naš po četak u sportskom karateu nije bio nimalo lak. Morali smo se boriti s natjecateljima koji su ve ć dugo bili u sportskom karateu a mi jedva da smo poznavali pravila sportskog borenja. Ipak vremenom smo izgradili odličnu ekipu boraca među kojima bih nabrojao slijede će zaslužne članove; Brankica Vujanić, Esna Bajrić , Tanja Mandić, Jasmina Kanurić, Senad Dizdarević, Adam Mešanović, Dean Pandžić, Neven Martić i Aron Hr žić.

www.dinamik .hr

Okinawa 1997.g.
Godine 1997. po drugi put odlazim na Okinawu. Ovaj put kao natjecatelj na Svjetskom Kupu Okinawljanskih karate stilova. Dobro se sje ćam se tog toplog ljeta kada se avion u kome sam se nalazio spustio na vreli asfalt aerodroma u Nahi glavnom gradu Okinawe. Imao sam u ruci rezervaciju hotela u koji sam trebao odsjesti. Još sam samo trebao do ći do taxija koji će me tamo odvesti. Ve ć na samom ulazu u hotel do čekao me je direktor organizacije legendarni gospodin Sakumoto, nekadašnji najbolji svjetski kataš. Zbog te zasluge povjereno mu je bilo rukovođenje Svjetskim kupom na kojem je nastupilo oko 1700 natjecatelja u katama i borbama. Ja sam nastupio u otvorenoj kategoriji koja je brojala 150 natjecatelja. Na moju žalost nisam se uspio plasirati za medalju pored toliko jake konkurencije. Tijekom tih dana organizirani su bili i seminari kod vode ćih Okinawljanskih majstora pa tu nisam gubio vrijeme. Nakon sedam dana provedenih na Okinawi pun dojmova vratio sam se kući gdje sam čvrsto odlučio još više poraditi na vje žbanju i usavršavanju vještine.

S Lijev a Tanja Mandić, Neven Martić, Senad Dizdarević, Brankica Vuj anić, Esna Bajrić, Merfi Ljubičić i Adam Mešanović.

Naši sportski rezultati su se nizali jedan za drugim. Svi od navedenih članova osvajali su odličja na Dr žavnim prvenstvima a neki od njih su bili i članovi reprezentacije Hrvatske. Tih godina smo obilazili turnire po cijeloj Hrvatskoj i Evropi. Takvo ulaganje se isplatilo po rezultatima koje smo ostvarivali.

Nam Dizdar ević s grupom k aratista iz ik Slovenije i učitelji m s Okinawe 1997.g.. a

Osnivanje Karate Kluba “Delta”
Na redovitoj Skupštini kluba 15.12.1997. Klub Borila čkih Vještina INADELTA mijenja ime u Karate Klub “Delta”. U tim godinama intenzivnije sam radio u Hrvatskom Karate Savezu. Iste godine zapo činjem sa odr žavanjima ljetnih seminara u Puli (1998., 1999, 2000. i 2001.g.), Umagu (2002.g.), Motovunu (2003.g.), Fa žani (2004. i 2005.g.) i Puntiželi (2006. i 2007.g.). Ove godine obilje žavamo 10 godina odr žavanja ljetnih seminara. Godine 1999. diplomirao sam na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, smjer Viš i sportski trener karatea. Napredovao sam kao sudac u karateu sa današnjim zvanjem međunarodni pripravnik, a od 2000.g. radim kao predava č u školi za trenere karatea pri Hrvatskoj Olimpijskoj Akademiji. Od 2004.g.radim kao predava č u školi za izobrazbu zaštitara u programu samoobrane.

Najbolji kadeti 1999.g. u Pri m orsko-Goransk oj županiji na Dr žavnom prvenstv u. S Lijev a stoje N.Dizdarević, M erfi Ljubičić, Adam Mešanović i Nev en Martić.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.8

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Ljetni seminar- Pula 1999.g.

www.dinamik .hr

Ljetni seminar-Faž ana 2004.g.

Ljetni seminar- Pula 2000.g.

Ljetni seminar-Puntiž ela 2006g.

Ljetni seminar-Puntiž ela 2007 g.

ir Ljetni seminar- U mag 2002 .g. Lijev o Dam Glavočić. Desno Senad Dizdarević.

Ljetni seminar-Motovun ranc h 2003g.

Ljetni sem nar –Puntiž ela 2007. detalj s a ispita za i 2.DAN, Samula Roksandić a i Dalibora Domjana

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.9

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Susreti s seminarima

učiteljima

na

karate

Kako je karate Okinawljanska vještina ranijih godina je bilo teško do ći do dobrog učitelja pa smo se orijentirali na seminare koji su bili organizirani kod nas i u inozemstvu. Ja i moji učenici ranih 90-tih godina povezali smo se s Igorom Prašnikarom iz Slovenije koji je slovio za najboljeg poznavatelja Okinawljanskih učitelja jer je i sam najviše puta boravio na Okinawi, te je tako uspio upoznati najbolje učitelje Uechi ryua. Isto tako sa Igorom smo ostvarili dobru suradnju pa je gostovao i kod nas u Rijeci 1995.g. Tijekom 90-tih godina učestvovali smo na seminarima kod; -Yokinobu Shimabukuroa, -Terry Dallya, -Takemi Takaysua, -Ken Nakamatsua, -James Tomsona i -Kiyohide Shinja U s lijede ćem prilogu ću dati samo jedan dio seminara koje smo prošli.

Igor Prašnikar i N am Dizdarević ik

Yokinobu Shimabukuro Pokljuka 1990.g.

seminar

Seminar Igora Prašnikara u Rijeci 1995.g.

Yokinobu Shimabukuro je jedan od prvih Okinawljana koji se otisnuo s obala Okinawe kako bi podučavao Uechi ryu u Evropi. danas ovaj majstor živi u Francuskoj i tamo vodi grupu Uechi ryu karatea. Yokinobu Shimabukuro je specifičan po svojoj jednostavnosti i velikom poznavanju širokog spektra borila čkih vještina.

Igor Prašnikar na sem nar u u Rijeci 1995.g. sa čl anovi m i a Kluba Borilačkih Vj eština INA-DELT A. Dvor ana Tehničke škole.

Majstor Yoki nobu Shi mabuk uro demonstrira sa N.Dizdarevićem udarac mawas hi geri. Pokljuka 1990.g.

Igor Prašnikar i Dragan Šk orlić

Učesnici sem nar a. i Shi mabukuro i N.Dizdarević

Igor Prašnikar i Z oran Pap.

Iva Star čević i N enad Lakić.

Shi mabukuro i Igor Prašnikar

Yokinobu Shi mabukuro

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.10

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Terry Dally Kranj 1996.g.
Terryi Dally je u Evropi najbilji trener Uechi ryua za sportske borbe. sam je bio reprezentativac Engleske i osvajao je mnoga priznanja u borbama širom svijeta. Njegov najbolji učeni Wayn Otto višestruki je svjetski prvak u karateu. Na seminarima Terry Dallia prvenstveno smo učili sportske borbene i taktičke kombinacije.

Takemi Takayasu 1993.g.
Takemi Takayasu je u mladosti bio odličan borac i učio je karate na Okinawi kod Sei Shinjoa. Njegova je odlika tipična za učenike Shinjoa a to je enormna snaga i izdr žljivost. Pored toga Takemi je jedan od najbr žih majstora karatea koje sam upoznao. Ina če je po naravi miran i povučen. Na seminaru koji je odr žao na Pokljuci gotovo se nije viđao izvan treninga. Na seminaru koji je odr žao nisam napravio niti jednu fotografiju za uspomenu jer se majstor navodno nevoljko slika pogotovo u borbenim pozama. Pored karatea se bavi kaligrafijom i slikarstvom. Živi u Francuskoj.

Terry Dally na s em naru u Kranju 1996.g. u izvođenj u kate i Kans hu.

Terry D. u vođenju treni nga kata..

Terry D. pok azuje napad nogom.

Terry D. i Wayn Otto u sportskom s paringu.

Terry D. i Wayn Otto u radu s fokus eri m a.

Takem Takay asu i

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.11

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Ken Nakamatsu - Kranj 1994.g.
Majstor Ken Nakamatsu gostovao je sa svojim najbiljim Učenikom Nobuhiro Higom u Kranju 1994.g. Gospodin Nakamatsu slovi za jednog od najboljih poznavatelja tehnike Uechi ryua. Veliki dio života proveo je kod Kanei Uechia uče ći Uechi ryu. Prepoznatljivost majstora Nakamatsua je u njegovom na činu detaljnog objašnjenja bazičnih tehnika poput Sanchin kate. Nosilac je majstorskog pojasa 9.Dan. Iako priznaje da je njegov pristup vje žbanju te žak za ve ćinu ljudi smatra da je to jedini ispravni na čin vje žbanja. Govorio nam je da njegov sin vje žba 14 godina karate i da je za to vrijeme naučio samo Sanchin Kanshiwa katu. Ipak njegov najbolji učenik Nobuhiro Higa je 8 puta bio prvak Okinawe na Otvorenom prvenstvu Okinawe u karateu.

S lijeva na des no Nobuhiro Higa, Nam Dizdarević i Ken ik Nakamats u. Kranj 1994.g.

Ken Nakamatsu sa N obuhiro Higom demonstrira obranu od mawas hi geria. Majstor Nakamatsu s a Higom pokaz uje principe Sanchi n kate učes nici m s em nara. a i

Nakamats u demontrira udarac boshik en.

Dem onstracija Kyu Kum itea. Ken Nakamatsu i Nobuhiro Higa.

Majstor Nakamatsu u k orekciji tehnike sanchin kate N.Dizdarevića.

Viktor Iglić i N.Dizdarević izvode Sanchi n katu.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.12

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

James Tomson-Pokljuka 1996.g.
James Tomson je prvi stranac koji je učio kod Kanei Uechia originalni Uechi ryu. Kao Vojni časnik služio je na Okinawi u Američkoj vojsci. Tamo se susreo sa Uechi ryu karateom i nedugo zatim po čeo s vje žbanjem. James Tomson je 8.Dan Uechi ryu karatea i majstor je Aikidoa. za njega je specifično da povezuje ova dva stila u borenju. Za obranu koristi Uechi ryu blok Wa uke i završava sa jednom od poluga iz Aikidoa.

Kiyohide Shinjo-Bad Kisingen 2003.g.
Majstora Kiyohide Shinja smatram danas za najve ćeg autoriteta Uechi ryu karatea. Njegov predani rad i veliko postignuće u vještini rezultat su njegove vjere u ono što radi. Ako želite naučiti izvorni Uechi ryu majstor Shinjo je sigurno najbolje rješenje za to. Na seminaru u Bad Kisingenu okupilo se oko stotinjak vje žba ča iz Njema čke, Slovenije i Hrvatske. Majstora Shinja odlikuje tehnika čvrstih hvatova Tigrove tehnike i poznavanje vitalnih to čaka kyo sho.

Majstor james T om on demonstrira polugu na ruku. s

James Tomson i J aka Šarobon.

Dem onstracija Seis an k ate.

Kiyohide Shinj o i Nam Dizdarević ik

Majstor Tomson u prikazu tehnike s hok en suk ui age uke.

Majstor Tomson demons trira Aikido z ahv ate za pol uge.

Majstor Tomson i Nam ik Dizdarević.

Nam Dizdar ević izvodi k atu ik Seisan na polaganju z a 4.Dan ispred ispitiv ača J ames Tom ona. s

Majstor Shi njo u radu s naj m lađi ma.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.13

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Javni nastupi u organizaciji kluba
Tijekom ovih 30 godina vje žbanja i vođenja kluba organizirao sam mnoge javne promidžbene i sportske manifestacije. Isto tako smo i mi sudjelovali na organizacijama drugih klubova. Organizacije promidžbenog tipa zapo čele su moju pojavu u javnosti s demonstracijama borila čkih vještina. Redom su bile slijede će javne manifestacije koje sam organizirao: -Croatia In 1992.g. -Budo festival 1994.g -Dan Borila čkih vještina 1995.g. -Nastup na Rije čkom Korzu povodom Dana Svetog Vida 2000.g. -od 1998.g.-2008.g. organizirao sam 10 međunarodnih karate natjecanja pod nazivom “DeltaCup”.

Dem onstracija Seis an k ate. James Tomson i J aka Šarobon.

Nastup u MZ Podmurvice. Lijevo Namik Dizdarević, u sredini Nedjeljko Kalac i desno Branislav Isakov. 1982.g.

Seminar za članove na Učki 1987.g.

Demostracija tameshiwari na Budo festivalu 1994.g. Lijevo je Igor Prašnikar a desno Namik Dizdarević.

Članovi kluba u nastupu na TV emisiji povodom 20 godina Uechi ryua u Rijeci.

Senad Dizdarević i N.Dizdarević u prezentaciji Kobudoa na Budo Festivalu 1994.g.

Dan Borila čkih Vještina 1995.g. Lijevo na slici testiranje Sanchin kate. Desno Zoran Pap i danijel Bičanić u radu s fokuserima.

Slike iznad prikazuju detalje s nastupa na TV-u povodom 20 godina Uechi ryua u Rijeci.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.14

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

James Tomson i J aka Šarobon.

Demonstracija Sanchin kate na Rije čkom Korzu povodom Dana Svetog Vida 2000.g.

glazbena grupa Metrobolik snimila je 2003.g. video spot sa pjesmom “Šarena kutija” na kojem su nastupili naši članovi.

Javni nastupi u organizaciji drugih klubova
Razvijajuću vještinu borenja postali smo poznatim širim krugovima klubova koji su njegovali slične vještine pa smo bili pozivani da sudjelujemo na prezentacijama borila čkih vještina. Naši članovi nastupili su na slijede ćim javnim nastupima u prezentaciji borila čkih vještina; -Cro Budo Show 1995.g. u organizaciji dr.Emina Topića i Budokai Centra iz Zagreba, -No ć Borila čkih Vještina u Karlovcu 1997.g. -Dan Gun 1999.g. u organizaciji Taekwondo kluba “Dan Gun” iz Zagreba, -No ć Borila čkih Vještina 2006.g u Karlovcu, -No ć šampiona 2007.g. u Banja Luci.

Kemontracija kate natjecateljske ekipe Karate Kluba Delta na Korzu 2000.g. Lijevo je Senad Dizdarević.

Na Rije čkom karnevalu 2001.g. naši članovi nastupili su u organizaciji karnevala koja je prethodila povorci karnevalskih grupa.

Slike iznad prikazuju detalje s nastupa na Cro Budo Show-u 1995.g. u Zagrebu. Gore lijevo N.Dizdarević radi katu sa tonfom. Gore desno N.Dizdarević i Dragan Škorlić u prezentaciji obrane od napada palicom sa tonfom. Dolje Zoran Pap u prikazu samoobrane.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.15

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Najuspješniji natjecatelji Karate Kluba “Delta”
Brankica Vuja nić , rođ. 1980.g.-200 2.g. 3.mj. 1996. Drž avno prvenstvo za juniorke 2.mj. 1996. Drž avno prvenstvo za juniorke kate ekipno 2.mj. 1996. Drž avno prvenstvo za seniorke 2.mj. 1996. Drž avno prvenstvo za seniorke, a psolutna ka tego rija 1.mj. 1997. nastup za juniorsku reprezentaciju ekipno u Padovi 2.mj. 1997. nastup za juniorsku reprezentaciju pojedinač no u Padovi 3.mj. 1998. Drž avno prvenstvo za juniorke 3.mj. 1998. Drž avno prvenstvo za juniorke e kipno 3.mj. 1998. Drž avno prvenstvo za seniorke 3.mj 1998. Liga šampiona seniorke
Adam Mešanović, rođ. 1982.g. 3.mj. 1998. Dr žavno prvenstvo za kadete 3.mj. 2000. Dr žavno prvenstvo za juniore 3.mj. 2000. Dr žavno prvenstvo za kadete ekipno 2.mj. 2000. Dr žavno prvenstvo za kadete 1.mj. 2000. Evropski kup za kadete Bratislava 3.mj. 2002. Evropsko prvenstvo za juniore ekipno 2.mj. 2002. Dr žavno prvenstvo seniori 1.mj. 2002. Dr žavno prvenstvo juniori 1.mj.2003. Dr žavno prvenstvo juniori 3.mj. 2003. Mediteransko prvenstvo 3.mj. 2003. Mediteransko prvenstvo Podgorica (ekipno) 5-8.mj .2003. Svjetsko prvenstvo juniori Marseille (ekipno) 3.mj. 2004. Dr žavno prvenstvo seniori

Dean Pa ndž ić , rođ. 1985.g. 2.mj. 2002. Italija Ope n Milano kade ti 1.mj. 2002. Drž avno prvenstvo kadeti 3.mj. 2002. Drž avno prvenstvo kadeti ekipno 3.mj. 2003. Drž avno prvenstvo kadeti 2.mj. 2004. Drž avno prvenstvo juniori e kipno 2.mj. 2004. Drž avno prvenstvo juniori 3.mj. 2005. Drž avno prvenstvo se niori 3.mj. 2006. Drž avno prvenstvo se niori 3.mj. 2006. Drž avno prvenstvo juniori 3.mj. 2007. Drž avno prvenstvo se niori 3.mj. 2007. Slovenija Open senio ri Aron Hrž ić , rođ.1985.g. 3.mj. 2000. Drž avno prvenstvo za ml.ka dete 2.mj. 2002. Drž avno prvenstvo kadeti 1.mj. 2002. Venecija Cup 3.mj. 2002.Italija Ope n kade ti 2.mj. 2003. Drž avno prvenstvo juniori e kipno 1.mj. 2003.Drž avno prvenstvo juniori

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.16

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Osvojena odlič ja na Drž avnim pr venstvima, Evropskim i Svjetskim prvenstvima Karate Kluba “Delta”
199 6.g. 3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za juniorke, 2.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za juniorke kate ekipno, 2.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za seniorke, 2.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za seniorke, apsolutna kategorija, 1.mj. Esnafa Bajrić , Drž avno prvenstvo za kadetkinje, 3.mj. Abdul Veha b Č oko, Drž avno prvenstvo za uč enike, 3.mj. Esnaf Bajrić , Drž avno prvenstvo za se niore. 199 7.g. 1.mj. Maja Agić , Drž avno prvenstvo za uč enice, 2.mj. Maja Agić , Drž avno prvenstvo za uč enice u ka tama, 3.mj. Senad Dizdare vić , Drž avno prvenstvo za ml. kade te, 2.mj. Maja Agić , Svje tski karate kup Kobe Osa ka Interna tional, kate, 2.mj. Esnaf Bajrić , Drž avno prvenstvo za se niore, 3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo seniorke, 3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo juniorke, 2.mj. Tanja Mandić , Drž avno prvenstvo za kadetkinje. 199 8.g. 3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za juniorke, 3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za seniorke 3.mj Brankica Vujanić , Liga šampiona seniorke 1.mj. Brankica Vujanić , Studentsko prve nstvo senio rke, 2.mj. Esnaf Bajrić , Drž avno prvenstvo za se niore, 3.mj. Tanja Mandić , Drž avno prvenstvo za juniorke, 3.mj. Ekipa, Drž avno prvenstvo za juniorke (Brankica V., Tanja M. i Esnafa B.), 2.mj. Neven Martić , Drž avno prvenstvo za kadete, 3.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za kadete, 3.mj. Merfi Ljubič ić , Drž avno prvenstvo za kade te, 3.mj. Esnafa Bajrić , Drž avno prvenstvo za seniorke, 3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za seniorke, apsolutna kategorija. 199 9.g. nema podata ka 3.mj. Neven Martić , Drž avno prvenstvo ml. kadeti,

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.17

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
200 0.g. 3.mj. Aron Hrž ić , Drž avno prvenstvo za ml. kade te, 3.mj. Neven Martić , Drž avno prvenstvo za kadete, 2.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za kadete,

www.dinamik .hr

3.mj. Ekipa, Drž avno prvenstvo za kadete, (Adam M., Mo ris Lj., Sena d D. i Neven M.) 2.mj. Hadi Aji, Drž avno prvenstvo za uč enike, 3.mj. Sabina Behlić , Drž avno prvenstvo za uč enice, 3.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za juniore 3.mj. Moris Ljubič ić , Drž avno prvenstvo za kade te. 200 1.g. nemapodata ka 1.mj. 200 2.g. 2.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za seniore, 1.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za juniore, 5.mj Adam Me šanović , Svjetsko seniorsko prvenstvo ekipno 2.mj. Aron Hrž ić , Drž avno prvenstvo za kadete, 1.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo za kadete, 2.mj. Filip Štifa nić , Drž avno prvenstvo za uč enike, 2.mj. Hadi Aji, Drž avno prvenstvo za uč enike, 3.mj. Jelena Brko vić , Drž avno prvenstvo za kadetkinje, 1.mj. Marko Barič ević , Drž avno prvenstvo za uč enike, 1.mj. Saša Mamula, Drž avno prvenstvo za uč enike, 2.mj. Siniša Dabić , Drž avno prvenstvo za uč enike, 200 3.g. 1.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo juniori, 5.mj. Adam Me šanović , Svjetsko prvenstvo, juniori e kipno, 3.mj. Adam Me šanović , Me dite ransko prvenstvo junio ri, 3.mj. Adam Me šanović , Me dite ransko prvenstvo junio ri ekipno, 3.mj. Aron Hrž ić , Drž avno prvenstvo juniori, 3.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo kadeti, 3.mj. Hadi Aji, Drž avno prvenstvo ml. kade ti, 2.mj. Jasmina K anurić , Drž avno prvenstvo kadetkinje, 3.mj. Marko Barič ević , Drž avno prvenstvo ml. kadeti, 2.mj. Siniša Dabić , Drž avno prvenstvo ml. kade ti 2004.g. 3.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo se niori, 3.mj. Andrea Begić , Drž avno prvenstvo uč enice, 2.mj. Ekipa, Drž avno prvenstvo juniori, (Aron, Dean, Damir Havić ), 1.mj. Aron Hrž ić , Drž avno prvenstvo juniori, 2.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo juniori, 2.mj. Marko Barič ević , Drž avno prvenstvo ml. kadeti, 2.mj. Marko Radeljak, Drž avno prvenstvo uč enic i

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.18

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
200 5.g. 3.mj. Andrea Begić , Drž avno prvenstvo za uč enice, 2.mj. Filip Benić , Drž avno prvenstvo za uč enike, 2.mj. Marko Radeljak, Drž avno prvenstvo za ml. kadete, 2.mj. Matea Trošelj, Drž avno prve nstvo za uč enice, 2.mj. Vikto r Č ubrić , Drž avno prvenstvo za uč enike. 200 6.g. 3.mj. Andrea Begić , Drž avno prvenstvo za ml.kade tkinje, 3.mj. Danijel Mihalje k, Drž avno prvenstvo za uč enike, 2.mj. Ivor Hasan, Drž avno prvenstvo za uč enike, 3.mj. Matea Trošelj, Drž avno prve nstvo za ml.kade tkinje, 3.mj. Vid Bumbulo vić , Drž avno prvenstvo za uč enike, 2.mj. David Andrić , Drž avno prvenstvo za cic ibane kate, 3.mj. Hana Ž ivković , Drž avno prvenstvo za ciciba nke kate, 3.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo za seniore, 3.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo za juniore, 3.mj. Jasmina K anurić , Drž avno prvenstvo za junio rke. 200 7.g. 3.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo za seniore, 1.mj. Zvonimir Ž ivković , Drž avno prve nstvo za uč enike, 3.mj. Vikto r Č ubrić , Drž avno prvenstvo za ml. kade te, 3.mj. Damir Jurić , Drž avno prvenstvo za ml.uč enike u ka tama, 200 8.g. 1.mj. Marko Bumbulović , Drž avno prvenstvo uč enici, 1.mj. Luka P relec, Drž avno prvenstvo ml. kade ti, 1.mj. Zvonimir Ž ivković , Drž avno prve nstvo ml.kadeti, 2.mj. david Andrić , Drž avno prve nstvo uč enici, 2.mj. Stef ano Luketić , Drž avno prvenstvo ml. kadeti, 2.mj. Sanjin Šepić , Drž avno prvenstvo ml.kadeti,

www.dinamik .hr

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.19

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Neki č lanci iz novina sportskim uspjesima

o

našim

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.20

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Dr žavno prvenstvo za učenike i mlađe kadete Rijeka, 29.03.2008. Dvorana “3.Maj” - Kantrida Karate Klub “Delta”, drugi najuspješniji klub Dr žavnog prvenstva između 67 klubova i 365 natjecatelja!

Osvojeni su slijede ći rezultati: 1.mjesto Marko Bumbulović, učenici +42 kg 1.mjesto Luka Prelec, ml.kadeti -57 kg 1.mjesto Zvonimir Živković, ml.kadeti -48 kg 2.mjesto David Andrić, učenici -38 kg 2.mjesto Stefano Luketić, ml.kadeti -48 kg 2.mjesto Sanjn Šepić, ml.kadeti -52 kg
Ljuka Prelec Zvonimir Ž ivković

Marko Bumbulović

David Andrić

Stefano Luketić

Sabjin Šepić

Č estitamo našim osvajač ima medalja i ž elimo im još puno sportskih uspjeha. Karate Klub “Delta”

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.21

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Moje shvaćanje vještine borenja

vježbanja

Vrlo je teško re ći u nekoliko rije či ono što je va žno o jednoj tako kompleksnoj vještini kao što je Uechi ryu, a de se pri tom do čara čitatelju njegova prava srž. No ipak to ću pokušati s obzirom da sam ve ći dio svog života posvetio ovoj vještini. Mnoge ljude zanimaju one ideje koje brzo dovode do rezultata. Vjerojatno iz razloga što nemaju dovoljno ustrajnosti da posvete svoj život jednom cilju. Ali što bi bio cilj kojem bi posvetili svoj svakako vrijedan život. Ono što sam otkrio tijekom velikog broja godina vje žbanja je to da odabravši pravi cilj nije uludo provesti u istra živanju svoj cijeli život. Ka žu da nas kroz život vode ideali. To je svakako to čno ukoliko su ti ideali posve ćeni osobnom razvoju. Svatko od nas ima svoj “Put” ili kako to Japanci ka žu “Do”. Sami biramo stazu kojom ćemo kro čiti kroz život. Pri tome je vrlo va žno ukoliko postoji netko tko će nam na toj stazi svijetliti fenjerom. To su naši u čitelji. Oni paze da ne skrenemo sa staze. I oni su u mladosti bili vođeni od svojih u čitelja koji su isto tako pazili da oni ne “odlutaju”. Istina je samo jedna kako su nas u čili. No svatko od nas ima svoju stazu kojom tra ži istinu. Ja sam je našao davne 1978.g. kada sam zapo čeo s vje žbanjem borila čkih vještina. Tada sam doduše površno shva ćao njeno pravo zna čenje, ali su godine u činile da mi se to shva ćanje iskristalizira u jasnu poruku. Vje žbanjem mijenjamo svoje lutanje u jasno zacrtan put koji nas vodi ka prosvjetljenju. Mo žda će netko pomisliti da je ovo preozbiljna rije č, ali vjerujte samo je ta fraza to čna. Krajnji je cilj svakog “Puta” prosvjetljenje. Ono mo že biti razli čito zavisno od onoga što te žimo na “Putu”. Moj “Put” je izu čavanje borila čkih vještina. Kroz godine vje žbanja otkrio sam da se mnoge tajne života kriju upravo u vje žbanju istih. Odabrao sam Uechi ryu, vjerojatno zato što naginjem takvom na činu vje žbanja ali i poimanja života. Čitaju ći knjige i slušaju ći pri če mojih u čitelja divio sam se vještini i ljudima koji su posvetili život kako bi unapredili znanje i vještinu borenja. U vještini borenja primarno je nau čiti se obraniti, a sekundarno razviti svoju svijest. Naporni treninzi će pomo ći da svladamo svoje slabosti, otkloniti će strah od nepoznatog i dati će sigurnost svakom slijede ćem koraku kojim ćemo kro čiti. Susretao sam mnoge ljude koji su došli vje žbati iz razli čitih razloga, no samo oni čiji su se razlozi vje žbanja poistovje ćivali sa razlozima koji su mene vodili ostajali su ustrajni u vje žbanju. “Put” karatea je te žak put ali nadasve lijep i bogat iskustvima. Mnoga će nas iskustva koja smo nau čili na treningu voditi kroz život olakšavaju ći situaciju u kojoj se nalazimo. Zato je prvo pravilo svakog vje žba ča upornost. Drugo je pravilo redovitost. Bez nje ne mo žemo do živjeti sve ono što nam pru ža vještina.

Nije isto da li vje žbamo svaki dan ili dva do tri puta tjedno. Često sam slušao od nekih ljudi kako se hvale da vje žbaju 10 ili 20 godina, ali pri tome ne govore o tome koliko su često proveli u vje žbanju. Za mene je puno va žnije kada se odlu čimo vje žbati da to radimo bez rezerve. Moramo biti predani. Predati se potpuno vje žbanju vrlo je va žno jer ćemo samo tako do živjeti potrebnu transformaciju naših intelektualnih i tjelesnih sposobnosti. Ako jedete jedan put na dan ne mo žete imati toliko snage kao netko tko jede tri puta dnevno. Ako spavate pet sati dnevno niste tako odmorni kao onaj koji spava osam sati. Trening se sastoji od rada i odmora. Ako jedno od ovoga izostavimo zaostajemo u napretku. Ali to nije sve. Pored toga vrlo je va žan stupanj znanja i mogu ćnost primanja informacija. Za mene su ove dvije stvari vrlo va žne da bi se uspješno obavljale bilo koje životne du žnosti. U vje žbanju borila čkih vještina stupanj znanja se odnosi na poznavanje povijesti razvoja vještine, poznavanju principa, tehnike i iskustva u borenju. Informacija je vrlo bitna jer nam slu ži za daljnje razvijanje. Nije isto da li ćemo do ći na natjecanje ne poznavaju ći protivnika ili ćemo pak prikupiti sve potrebne informacije o njemu i znati na koji će se na čin boriti. Što bolje poznajemo protivnika to će nam biti lakše primijeniti tehni čkotakti čke zadatke protiv njega. Tre će je pravilo dosljednost. Kada nešto u životu zapo čnemo vrlo je va žno da se u tome koncentrirano zadržimo. Ako pro čitamo knjigu u kojoj ćemo saznati sve tehnike i principe vještine, to nije isto kao što je i njihovo pravilno shva ćanje. Na moje m primjeru mogu to objasniti. Ve ć u samo m po četku vje žbanja čuo sam kako u čitelji citiraju rije či Kanbun Uechia koji je rekao da samo Sanchin vrijedi deset godina vje žbanja. Tada sam primio saznanje ali ne i razumijevanje ovih rije či. “U Sanchinu je sve” često je napominjao Kanbun. Sada se potpuno sla žem s njim i trudim se u vje žbanju.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.22

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

HIMNA KARATE KLUBA DELTA
Ima mjesto gdje zastaje vrijeme, Mjesto od kojeg šire se vene, Gdje srce stane ja če da kuca, Mjesto koje naša je kuća. Tamo dolaze vedra duha ljudi, Puni dobrote, koji nisu ludi, Koji znaju to čno što žele, Svi se oni ludo vesele. Jako se puno vje žba i uči, Katkad gore i od same zuči, Bol je jaka i um se trza, Ponekad iz oka zacakli suza. Vještina je teška,prava kušnja, Bez rada samo potpuna smutnja, Nema milosti ni pred kime, Zaslužit treba izgovorit joj ime. Čovjek jedan vlada svim time, Kućom i vještini izgovara ime, Željan znanja ljudima da pokloni, Onima kojima su mu odani. Svi su skupa prava sila, Mo ć i snaga,korijen i žila, Nema toga što ih lomi, Milosti nemaju, lome se atomi. by Vanja Ilijev.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.23

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Tai Chi Chuan je Kineska borila čka taoistička borila čka vještina koja umjesto snage koristi blagost u borenju. Prvi korijeni nastanka Tai Chia vezani su za planinu Wudang i taoističkog redovnika Zhang Sanfenga koji je živio u periodu od Chin dinastije do Ming dinastije.

Zhang Sanfeng je u ,mladosti poznavao stil “Bijelog ždrala” i stil “ Zmije” koji su jedni od fundamentalnih sistema Kineskih borila čkih vještina. Isto tako u borenju je koristio ma č ili “jian” na kineskom. Svoje poznavanje borila čkih vještina Bijelog ždrala i Zmije iskoristio je u stvaranju borila čkog umije ća koje će se sili odupirati blagošću, a u isto vrijeme biti vrlo efikasno. Poznavanje Taoističke mudrosti pomoglo mu je da oformi principe na kojima se bazira stil. Tehnike “Bijelog ždrala” i “ Zmije” utkane su u koncept Jina i Janga, pokreta ča cijelog svemira prema Taoističkog teoriji. Time je tehnike Bijelog ždrala poistovjetio s principima Janga, s obzirom da Jang simbolizira nebo, svjetlost i snagu. Tehnike “Zmije” poprimile su principe Jina koji simbolizira zemlju, tamu i blagost.

Zhang Sanfeng

Smatra se da je Zhang Sanfeng bio poznavatelj ranije nastalih borila čkih vještina, kineske tradicionalne medicine i taoističke filozofije. Svoja znanja ujedinio je u sistem koji se prvobitno zvao Boks sjenke zato što je koristio u napadu i obrani lukave pokrete koje protivnik nije mogao predvidjeti.
Dem onstracija Wudang kung fua na Wudangu 2004.g.

Na slici iznad je Zhang Sanfengova ku ća na Wudang planini u kojoj je živio i stvarao novu borila čku vještinu.

Uz to je vrlo bitno da je Zhang Sanfeng vrlo s obzirom da je dobro poznavao tehnike “neijia” ili mekanog unutarnjeg razvoja energije, smišljajući pokrete vodio je ra čuna o tome da svakom tehnikom koju izvodi rukovodi iznutra tijela vode ći ra čuna o kretanju energije energetskim kanalima. Time je izvana blag pokret dobivao veliku snagu iznutra. Danas se zna da se ovakav oblik borenja u nama poznatoj povijesti prakticirao u selu Cheniagou u porodici Chen gdje se i razvio Chen stil Tai Chi Chuana. Majstor Yang Lu Chan godinama je vje žbao kod porodice Chen a onda se zaputio na planinu Wudang gdje je kombinirao svoje ranije naučene tehnike s Wudang kung fuom i stvorio Yang stil Tai Chi Chuana koji je danas i najrašireniji u svijetu.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.25

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Vrlo je čest slučaj da se Ti Chi vje žba ne radi njegove borila čke primjene, ve ć kao pokret koji omogućava dobro tjelesno stanje. Iako je i ovakav vid vje žbanja dobar ne mo že se govoriti o potpunoj vještini. Tai Chi je mnogo kompleksniji od samog izvođenja pokreta u cilju odr žavanja dobrog zdravlja. Kako je uopće došlo do ovakvog poimanja Tai chia?

Yang stil je kako sam ve ć rekao najrašireniji Tai Chi stil na svijetu. Ono što karakterizira Yang stil su vrlo polagani pokreti, polaganiji od bilo kojeg drugog Tai Chi stila. Cilj ovakvih polaganih pokreta je da se osjeti stav, tj. ukorijene stopala i da se opusti tijelo kako bi energija chi slobodno kolala cijelim t ijelom. Često se iz ovog razloga ka že da je Tai Chi meditacija u pokretu.

Učitelj Wudang kung fua izvodi for m s mačem. . u

Nam Dizdar ević izvodi pol ožaj J ednostruk e udice na ik Wudang planini 2004.g.

Dugogodišnja tradicija bavljenja Tai Chiem kod mnogih je majstora rezultirala dobrim zdravljem i dugovje čnošću. Ta se tradicija proširila narodom koji je vapio za ne čim što će pomo ći u tom htijenju. Danas je Tai Chi poprimio široke svjetske razmjere i vje žba ga veliki broj ljudi svih uzrasta. No na žalost ovaj vid vje žbanja obuhva ća uglavnom bavljenje forme i poneke vje žbe disanja ili razgibavanja. Jedan manji broj vje žba ča vje žba Tai Chi onakav kakav on uistinu jeste. Izvorno vje žbanje zahtijeva svakodnevnu praksu i do dva puta dnevno. Pored forme vje žbaju se Tui so-guraju ći dlanovi, stati čki i dinami čki Wai Dan Chi Kung koje imaju smisao pove ćanja snage i izdržljivosti tijela i Nei Dan Chi Kung koji obuhva ća tehnike disanja i meditacije.

U Yang stilu vje žbaju se Kratka forma Yang 24, Srednja forma Yang 43 i Duga forma Yang 115 polo žaja. Od oružja se v je žba sa ma čem, sabljom i kopljem. Vje žbanje u paru najva žnije je zbog Gurajućih dlanova-Tui so, gdje se nadmetanjem dvojice partnera želi izbaciti iz ravnote že. Iako je Tai Chi Chuan borila čka vještina nema rizika povrede jer nema naglih i brzih kretnji. Često se ka že da se partnera mo že odgurnuti silom ali to nije pravi Tai Chi. Pravi je onaj kada je protivnik odgurnut ali ne osje ća upotrebu sile. Mo žda je ovaj prikaz apstraktan ali on upravo govori o suštini vje žbanja Tai Chia. Mo žemo uzeti primjer vode. Voda je blaga i bez čvrste forme. Ako zaplivate ne osje ćate veliki otpor, ali ako upadnete u valove ili brzake osje ćate njenu ogromnu snagu. Zato ja preferiram svakodnevno vje žbanje jer samo tako mo žemo osjetiti napredak. Od dva treninga tjedno ka žemo da smo se pomakli s mjesta u v je žbanju. Od tri treninga se rekreiramo, a od pet treninga tjedno ulazimo u područje izučavanja vještine.

Na slici su s lijeva Kristina Mateši ć, Namik Dizdarevi ć i Ivana Anti ć. Wudang planina 2004.g.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.26

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Kada sam zapo čeo s vje žbanjem Tai Chia kod nas u Hrvatskoj nije bilo učitelja koji je mogao kvalitetno podučavati Tai Chi. Zato sam se odlučio po prvi puta 2002. godine uputiti u Kinu u potrazi za dobrim učiteljima. Te godine poveo sam grupu od 18 ljudi koji su uglavnom bili moji vje žba či. Boravili smo u Kini tri t jedna od kojih smo sedam dana bili u Chengdu, glavnom gradu Sechuan provincije gdje smo vje žbali Tai Chi kod učitelja Liu Xin Lua.

Kona čno moj razlog dola ženja u Kinu ostvario se kada sam krenuo na prvi ve černji trening Tai Chia. S velik im nestrpljenjem sam o čekivao susret s učiteljem. Sally, turistička voditeljica sigurnim korakom vodila nas je prema mjestu gdje se vje žbao Tai Chi jer je i sama nekada bila vje žba č. Nakon pola sata vo žnje autobusom stigli smo na odredište. Na velikom platou koji se nalazio uz samu rijeku koja je tuda prolazila okupila se grupa ljudi koja je čekala po četak treninga. Sally nas je upoznala s učiteljem i odmah nakon toga gotovo iznendada učitelj je tra žio da zapo čnemo vje žbu Guranja dlanova. Ovaj običaj nastavio se kasnije kod svih mojih dolazaka u Kinu.
Učitelj Liu Xi n Lu i Namik Dizdarević u vj ežbi Guranja dlanova. Kina 2002.

Učitelj Liu xi n Lua sa sv oji m učenici m . a

Učitelj L iu Xin Lu je 6 generacija učenika od legendarnog Yang Cheng Fua. Njegov učitelj Wang Ming Lon je učio od Li Ya Shuena koji je pak b io jedan od najboljih učenika Yang Cheng Fua. Učitelj L iu Xin Lu vje žba Tai Chi svako jutro i nave čer u parku Wu Ding Chao, koji je dobio ime po mostu iznad rijeke koja prolazi parkom.

Treninzi su bili dosta iscrpljujući jer su znali trajati i do tri sata. Učio sam Dugu formu, a kako je trajala oko 30 m inuta trebalo je zapamtiti veliki broj pokreta. Jedini na čin da se to učini bilo je ponavljanje. Često sam nakon završetka treninga osje ćao jake bolove u nogama i jedva. Učitelj je posvetio veliku pa žnju mom vje žbanju. Vodio je ra čuna o svakom pokretu koji sam učinio. Kada je morao otići ranije ostavio bi nekoga od asistenata da radi sa mnom. Meni nije bilo teško učiti Dugu formu jer sam ve ć duže vrijeme vje žbao Kratku formu koja je skra ćeni ili pojednostavljeni oblik Duge forme. Na kraju mog prvog boravka kod učitelja Liu Xin Lua dobio sam certifikat o završenom kursu Duge forme.

Učitelj Liu Xin Lu sa svojim učenicima na ve černjem treningu Tai Chia u parku Wu Ding Chao. Chengdu 2002.g.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.27

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Učitelj Qianjin Liang nacionalni je trener Wu Shua Kine. Wu Shu objedinjuje sve kineske borila čke vještine i sportove. Na učitelja Lianga sasvim sam slučajno naletio jednog jutra kada sam odlučio sa još nekoliko članova posjetiti najve ći Pekinški park Tian Tan. Čuli smo da se tamo svako jutro okuplja veliki broj v je žba ča Tai Chia ali i mnogi drugi koji se bave raznim rekreacijskim vje žbama u rano jutro pa smo pohitali.

Kada je majstor završio sa formom prišao sam mu i i upoznao se s njim. Nakon nekoliko izmijenjenih rije či o tome odakle smo i da vje žbamo Tai Chi u našoj domovini, majstor Liang pozvao me je da poka žem svoju formu. Nakon mene on je kako sam kasnije saznao napravio staru formu Chen koja se danas manje vje žba jer je zahtjevnija po pitanju fizičke aktivnosti.

Majstor Liang i N.Dizdarević u vježbanju Gurajući h dl anovaTui so.Peking 2002.g.

Tian Tan ili Nebeski park.

Dženi i Siniša u trku kroz Tien Tan.

Naša grupa vje žba Tai Chi u Tian Tanu.

Pogled na centralni dio Tian Tana gdje je hodao car.

Razgledali smo park koji nas je oduševio svojom veličinom i ljepotom. Gledali smo mnoge vje žba če koji su odrađivali svoj jutarnji trening. Nakon nekog vremena i u nama se probudila želja za vje žbanjem pa smo uradili Kratku formu. Nedugo zatim Siniša me je pozvao da pogledam kako je rekao: “pravog majstora na djelu”. Ostali smo zadivljeni vještinom kojom je majstor Liang izvodio Tai Chi. Dok smo ga promatrali izvodio je sa grupom Chen Tai Chi.

Majstor Liang je nakon završenog vje žbanja ostavio na mene vrlo jak dojam. Oduševilo me je s kolikom lako ćom izvodi vrlo slo žene elemente Chen Tai Chia. Ono što nisam vidio nigdje drugdje je na čin njegovog disanja dok izvodi formu. Sna žni i blagi pokreti Chen stila koji se stalno izmjenju ju, skokovi i spuštanja do zemlje popra ćeni su glasnim disanjem kroz nos. čak sam u jednom trenutku vidio kako dok radi formu na udah zatvara jednu nosnicu dok drugu otvara i obrnuto prilikom izdaha. Zadivila me je njegova vještina borenja koja je odavala njegovo veliko poznavanje Tai Chia.

Majstor Qianjin Liang sa grupom vje žba Tai Chi u parku Tian Tan.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.28

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Majstor Liang sa članovi ma Tai C hi Kluba “Rijeka” u parku Ti an T an. Peking 2004.g.

Jake me uspomene ve žu za ovog majstora koji mi je otvorio vrata novog viđenja borila čkih vještina. Ono što će zapamtiti cijeli život su njegove rije či kojima je rekao pošto nije znao niti rije či engleskog jezika da ako želimo čuti jedan drugoga ne moramo poznavati jezike. Slobodno mo žemo govoriti ja na svom a on na svom jeziku i razumjeti ćemo se. dalje je govorio o tome da bi se shvatio smisao vje žbanja treba otvoriti srce. Kasnije sam mnogo vremena proveo u odgonetanju smisla ovih rije či i zaključio sam da je majstor mislio da samo potpuno predavanje vještini mo že nas uvesti u njenu bit.

S majstorom Liangom sreo sam se još jednom 2004.g. kada sam posjetio Kinu tre ći put. Majstora sam sreo na treningu Tai Chia u Beihai parku kako vje žba sa grupom vje žba ča. Dogovorili smo se da ćemo se na ći slijede ći dan u Tian Tan parku kako bi zajedno vje žbali. Taj dan je za mene bio nezaboravan jer je majstor Liang objašnjavao va žne principe vje žbanja Tai Chia a na kraju smo dugo on i ja radili borila čke aplikacije Tai Chia.
Majstor Zhou Zi Huan u poz adi ni prati izv ođenje for me Tai Chia Nam a Dizdarevića. Chengdu 2004.g. ik

Učitelja Zhou Zi Huana posjetio sam tri puta 2002.g., 2004.g. i 2005.g. Zhuo Zi Huan je Majstor je Ba Kua Chang vještine borenja za koju se ka že da je bila namijenjena samo članovima carske obitelji. To je vještina koja je isto kao i Tai Chi svrstana u interni kung fu. Principi vje žbanja zasnivaju se na osam trigrama po Ji Chingu kako i samo ime ka že, “Ba” je osam a “kua” su trigrami. “Chang” ozna čava šaku. Dakle, originalni prijevod bi zna čio “Šaka osam trigrama”.

Kada sam drugi put posjetio majstora Huana 2005.g. dan prije toga imao je veliko slavlje jer mu se ženio brat. Iako su tu no ć do jutra slavili htio je da se nađemo što je za mene bila posebna čast jer kako je rekla Sally, mora da mu puno zna čim kada je pristao na našu posjetu. Kao i do sada izmijenili smo pitanja i krenuli na vje žbanje. Učitelj Huan je uvijek imao što re ći na tu temu pa smo ga pomno slušali. Impresionirala me je njegova ljubav prema onome što radi. U školi je imao učionicu u kojoj se učio konfučijanizam, a posebno mjesto je bila njegova mala kapela u koju je kako je rekao primao samo bliže prijatelje gdje su se vršili molitveni obredi ali i va žni filozofski razgovori.

Namik Dizdarević i Filip Ličanin kod učitelja Ba Kua Changa gospodina Zhou Zi Huana. Chengdu 2002.g.

Namik Dizdarević sa Mladenom Majerom i Zvjezdanom Sabljak izvode Tai Chi formu u školi majstora Zhou Zi Huana. Chengdu 2005.g.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.29

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Učiteljica Ho Rui Ming učila je Tai chi Kod učitelja Wang Ming Lona. Danas pošto je učitelj ve ć napunio 90 godina ona vodi školu kao njegova zamjena. Ina če generacija je učenika sa Liu Xin Luom. Tako sam je i upoznao. Kako je moja želja bila da naučim sve što se vje žba u Yang stilu Tai Chia Sally mi je predlo žila da naučim formu s ma čem a onda formu sa sabljom. Moram priznati da sam se tomu u po četku protivio ali pod njenim sam nagovorom ipak popustio i danas sam joj radi toga vrlo zahvalan.

Učiteljica Ho Rui Ming i Namik Dizdarević u na v ečer njem treningu vj ežbanju sa ma čem. Chengdu 2005.g.

Majstor Zhou Zi Huan u poz adi ni prati izv ođenje for me Tai Chia Nam a Dizdarevića. Chengdu 2004.g. ik

Učiteljica je mirna osoba sa visokim poznavanjem Tai Chia. Njezina je specijalnost vje žbanje sa oružjem i Gurajući dlanovi-Tui so. U guranju dlanova je vrlo uspješna i sa mnogo ja čim muškarcima što dovoljno govori o njezinoj v ještini. Jednom prilikom mi je rekla da je posvetila život vje žbanju i kada mi bude trebala njezina pomo ć neka je potra žim. Isto tako je rekla da se danas mnoge knjige pišu na temu Tai Chia ali da nisu sve dobre. Poklonila mi je neke svoje knjige koje su doduše pisane na kineskom jeziku i rekla mi kada budem mogao da ih prevedem jer se u njima nalaze va žni tekstovi o Tai Chiu koje je potrebno pro čitati.

Ho Rui Ming

Učiteljica Ho Rui Ming i Namik Dizdarević u guranju dlanova. Chengdu 2007.g.

Mnogi ljudi danas misle da čitajući knjige i gledajući filmove mogu naučiti vještinu. Knjige i filmovi mogu pokrenuti želju za vje žbanjem ali samo vje žbanje uz vođenje učitelja mo že dovesti do majstorstva vještine. Učitelji su naša zvijezda vodilja. Oni su tu da nam poka žu put i ako s njega skrenemo oni nas vra ćaju. Vje žbanje bez nadzora učitelja dati će mrvice vještine a simbolično mrvica je zrno pijeska u oceanu. Ako stojimo i gledamo u nebo vidimo zvijezde koje se presijavaju na no ćnom nebu. Glupo je misliti da sa zemlje vid imo sve zvijezde. Iako ih ne vidimo znamo da su one tu. Zato je područje našeg istra živanja vještine neiscrpno. Ka že se da su granice tamo gdje ih sami odredimo. Područje tjelovje žbe obuhva ća, rekreaciju, sport i vještinu. Za rekreaciju je potrebno dva do tri treninga tjedno. Za sport treba vje žbati svaki dan, a za vještinu vje žbamo cijeli naš život 24 sata dnevno.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.30

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Shaolin je mjesto o kome sam sanjao gotovo cijeli svoj život. To egzotično mjesto za mene je bila u mladosti samo bajka o nastanku borila čkih vještina, ali ta se bajka pretvorila u stvarnost prvi puta 2002.g. a zatim ponovno 2004.g. kada sam putujući Kinom otišao na mjesto nastanka borila čkih vještina Dalekog istoka.

Škola borila čkih vještina podsje ća na vojarne sa velikom centralnom zgradom u kojoj su učionice, restoran za prehranu i spavaonice a ispred je veliki plato na kojem se vje žbaju borila čke vještine. Postavlja se pitanje zašto ljudi dolaze u Shaolin. Postoji v iše razloga za to, npr. netko dođe s namjerom da nakon završene škole u Shaolinu zapo čne karijeru kao glumac, policajac, tjelohranitelj ili vojnik . Svakako je Shaolin odsko čna daska za ta zanimanja.

Grupa članova Tai Chi Kluba “Rijeka” ispod s tatue Bodhidar m na pl anini Shao Shan. Shaolin 2002.g. e

Plato ispred škol e borilačkih vješti na na kojem s e svakodnevno odvijaju treninzi.

Denafeng je gradić koji je udaljen od Shaolina oko 15 km i tamo se smjestili u hotel. Nedugo zatim autobusom smo se odveli do Shaolina. Interesantna je činjenica da se na ulazu u grad pla ća ulaznica. Shaolin je za vrijeme kulturne revolucije bio razoren da bi se ponovno polovinom 20 st. obnovio i nastavio svojim prijašnjim životom. U Shaolinu se nalaze 52 škole borila čkih vještina u kojima je smješteno oko 30 000 vje žba ča. Cijelo područje izgleda kao veliki poligon na kome se vje žba pa tako nije rijetkost vidjeti vje žba če koji vje žbaju pored ceste udarajući u vre će ili pak tr če ći jednim od mnogobrojnih poligona.

Ono što je mene najviše impresioniralo je brdo Shao Shan na kojem je Bodhidarma osniva č borila čkih vještina Shaolina proveo 9 godina u meditiranju i razvijanju tehnika borenja promatrajući borenje životinja u prirodi. Bodhidarma je svakako vrlo va žna povijesna ličnost jer je njegovom zaslugom razvijen sistem borenja ali i filozofija Zen budizma koji su rašireni po cijelo svijetu.

Jedan od mnogobrojnih poligona na kojem se svakodnevno okupljaju vje žba či i vje žbaju vje žbe koordinacije i ravnote že.

Bodhidarmina statua visoka 7 m na planini Shao Shan nalazi je iznad pe ćine u kojoj je živio Bodhidarma.

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.31

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke

www.dinamik .hr

Na slijede ćim fotografijama mo žete vidjeti neke događaje sa proteklih seminara koji su ostvareni u organizaciji Tai Chi Kluba “Rijeka”.

Vježbanje Tai Chi a 1998.g.

Sem nar Motov un ranch 2002.g. i

Sem nar F erijalni savez Pula 1999.g. i

Sem nar F ažana 2004.g. i

Sem nar F erijalni savez Pula 2000.g. i

Sem nar U mag 2002.g. i

Sem nar Puntižela 2007.g. i

Sportski Centar “Mlaka”

Tel. 051 330-903

str.32