“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
hr
Poštovani čitatelji,
ovaj broj je posve ćen mojoj upravo rođenoj
kćeri Lasi, koja će nadam se okusiti u
životu svu onu ljepotu bavljenja
isto čnja čkim borila čkim vještinama koju
sam i sam okusio prije sada to čno 30
godina.
U ovom broju pisati ću o razvoju Karatea,
Karate Aerobica i Tai Chia u Karate Klubu
“Delta” i Tai Chi Klubu “Rijeka”. Sada ve ć
daleke 1978. godine zapo čeo sam sa
vje žbanjem karatea a 10 godina poslije
moja strast prema izvornim borila čkim
vještinama uputila me je da zapo čnem i sa
vje žbanjem Tai Chia. Od tog trenutka pa do
danas neprekidno vje žbam. Za to sam
vrijeme susreo mnoge učitelje kojima sam
zahvalan na nesebičnom prenošenju
znanja. Od 1986.g. po čeo sam sa
podučavanjem Uechi ryu karatea, a od
1991.g. i sa seminarima Tai Chia. Od
trenutka mog po četka prenošenja znanja
drugima pa do danas prošlo je oko 2000
ljudi koji su vje žbali ili još uvijek vje žbaju
ono što sam naučio na izvoru. Dva puta
sam bio na Ok inawi kod učitelja Uechi ryu
karatea i prošao mnoštvo seminara po
Evropi. U potrazi za izvornim znanjem Tai
Chia uputio sam se u Kinu i do sada sam
svoje učitelje Tai Chia posjetio četiri puta.
Stoga ću u ovom broju pisati sve ono što
sam prošao za to vrijeme moje potrage za
znanjem, pisati ću o svim tim predivnim
ljudima od kojih sam učio i naravno o
najvrijednijim učenicima koje sam
podučavao ili podučavam.
Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903
www.dinamik .
Sadržaj:
Karate
Povijest i razvoj Uechi ryu karatea..............str.4.
Kako sam razvijao Hrvatski Uechi ryu.........str.5.
Okinawa 1985..............................................str.7.
Osnivanje K B V INA-DELTA.......................str.7.
Okinawa 1997..............................................str.8.
Osnivanje KK DELTA...................................str.8.
Susreti s karate učiteljima..........................str.10.
Seminar I.Prašnikara 1995........................str.10.
Yokinobu Shimabukuro 1990.....................str.10.
Terry Dally 1996........................................str.11.
Takemi Takayasu......................................str.11.
Ken Nakamatsu 1994................................str.12.
James Tomphson 1996.............................str.13.
Kiyohide Shinjo 2003.................................str.13.
Javni nastupi KK DELTA...........................str.14.
Javni nastupi u org. drugih klubova..........str.15.
Najuspješniji natjecatelji KK DELTA..........str.16.
Osvojena odličja.........................................str.17.
Što su novine pisale o našim uspjesima....str.20.
Moje shvaćanje vježbanja..........................str.22.
Himna KK DELTA......................................str.23.
Tai Chi Chuan
Povijest i principi Tai Chi Chuana..............str.25.
Zašto vježbamo Tai Chi.............................str.26.
Yang stol tai Chi Chuan.............................str.26.
Moji susreti s učiteljima Tai Chi Chuana...str.27.
Moj prvi trening kod učitelja Liu X.Lua......str.27.
Vježbanje s učiteljem Qianjin Liangom.....str.28.
Majstor Zhou Zi Huan...............................str.29.
Učiteljica Ho Rui Ming...............................str.30.
Shaolin......................................................str.31.
Seminari...................................................str.32.
str.2
Chou Tzu Ho

Kanbun Uechi

Kanei Uechi
“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Fuzhou (Fucou) je dobro poznati grad
i luka na jugu Kine, koji je prije više od 1000
godina po čeo kulturnu i trgova čku
komunikaciju sa drugim zemljama ovog
područja. Takđer, Fuzhou je mjesto u koje su
ljudi sa Okinawe stotinama godina dolazili da
pronđu učitelje kineskih quanfa (čuanfa)
vještina samoobrane. Prvi pisani podaci o
kontaktu izmđu Kine i Okinawe potje ču iz Sui
dinastije (607. godina).
U o žujku 1897. godine kada se
iskrcao s broda u luci Fuzhou, po činje velika
kineska avantura Okinawljanina Kanbuna
Uechia koji je došao u Kinu prona ći učitelja
quanfa vještine. Jednog dana sreo je učitelja
Chou Tzu Hoa, koji ga je impresionirao
svojom velikom vještinom kakvu nije vidio ni u
jednoj drugoj školi. Po ondašnjem običaju,
Kanbun Uechi je službeno prihva ćen za
učenika na ceremoniji Pai Soo , odr žanoj u
hramu Fu Chan Shin.
Južna Kina-Provincija Fukien
Chou Tzu Ho nije samo bio veliki majstor
quanfa vještine, ve ć je podjednako bio
uspješan u pisanju poezije, kaligrafiji i
slikarstvu. Po pričanju Kanbuna Uechija,
njegov je učitelj neko vrijeme vje žbao pod
instrukcijama poglavara hrama južnog
Shaolina , gdje se tada vje žbao vrlo čvrst
sistem koji se sastojao od čvrstog treninga
tijela i specijalnih vje žbi za ja čanje podlaktica
i njime.
potkoljenica. Naglasak se stavljao na brze i
sna žne udarce prstima, pritiske i hvatove na
Dim Mak – vitalne to čke tijela.
Drugi sistem koji je razvijen na jugu
provincije Fujian sastojao se od mekih
obrambenih tehnika i kružnog kretanja,
kojima se zaobilazi i propušta napada č.
Skokovi i specifično disanje te konstantna
elastična kontrakcija određenih mišića i
tetiva (princip savijanja bambusa) prisutni su
u svakom pokretu ove vještine.
Koljena su savijena prema unutra, a stopala
“ukorijenjena” u zemlju – Sanchin.
Sportski Centar “Mlaka”
www.dinamik .hr
Principi vibracije tijela, i razvijanja vitalne qi
(ci) energije ljudskog tijela, udarci, pritisci,
hvatovi, napadi na 36 vitalnih to čaka, sve to
predstavlja osnovu i sr ž vještine “Bijelog
ždrala” - Yongchun He Quan. Mo že se
pretpostaviti da je učitelj Chou Tzu Ho, uz
veliko znanje koje je ve ć imao, kombinirao
čvrsti i meki sistem borenja južnog Shaolina i
da je zato svoju školu nazvao Pangainan
quanfa – čvrstomeka južna šaka. Rije č
'pangainan‘ ozna čava glavnu karakteristiku
ovog vrlo efikasnog sistema borenja.
Savršena harmonija izmđu meko će i čvrstine,
koja je prisutna u svakom pokretu vještine
Pangainan, zna či postizanje čvrstine kroz
meko ću. Na ovaj na čin je učitelj Chou Tzu Ho
ostavio poruku budućim generacijama.
Sparing 1951.godine na Ie-jima otoku iz među Seiy u Shinjo-
a i Mr.Yohena.. Kanei Uec hi promatra borbu.
Na žalost, kao i sve drugo, Uechi ryu
je do živjela nekoliko modifikacija, tako da velika
ve ćina Uechi ryu vje žba ča u svijetu razumije i
vje žba samo fizički aspekt snage, a izvorna
Pangainan quanfa vještina učitelja Kanbuna
Uechija je najvjerojatnije pokopana zajedno s
U prolje će 1904. godine Kanbun Uechi
dobiva od svog učitelja certifikat Menkyo
Kaiden kojim je imenovan za učitelja kineskog
Pangainan sistema “Ždrala, Zmaja i Tigra”.
Poznato je da je Kanbun Uechi jedini od svih
okinavljana koji su učili vještinu quanfa u Kini,
naučio kompletan sistem i za to dobio
certifikat. Kanbun Uechi ostaje još tri godine
sa svojim učiteljem usavršavajući tri forme
koje je naučio: Sanchin, Seisan i Sanseirui,
vještinu Dim Mak, lije čenje biljkama i
tradicionalnu medicinu.
Tel. 051 330-903 str.4
“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
U velja či 1910. godine Kanbun Uechi
se vratio na Okinawu, da bi je ubrzo, 1924.
godine napustio i preselio se u Japan.
Nastanio se u mjestu Wakayama koje se
nalazilo u blizini Osake. U travnju 1924.
godine, u pedesetoj godini života, Kanbun
Uechi otvara prvu quanfa-kempo školu u
Japanu. U prvoj generaciji njegovih učenika
bilo je 15 ljudi. Oni su podučavani na
specifičan, tradicionalan i vrlo čvrst na čin.
Učenicima je bilo zabranjeno svako
prenošenje i prikazivanje vještine Pangainan
quanfa izvan dvorane za vje žbanje. U o žujku
1932. godine, zbog sve ve ćeg interesa za
Pangainan quanfa vještinu, Kanbun Uechi
otvara vrata svoje dvorane za vje žbanje i
tada se po prvi put ova vještina po činje javno
poučavati. Škola je dobila naziv “Pangainan
ryu karate jutsu Kenkyu-jo”.
Vještina Kanbuna Uechia postala je
poznata i poštovana od majstora juda i
kenda (u to vrijeme škole karatea još nisu
postojale u Japanu). Najstariji sin
Kanbuna Uechija koji je
živio s majkom na Ok inawi
do svoje šesnaeste godine
priključio se svom ocu i
zapo čeo intenzivni trening
Pangainan vještine. Kanei
Uechi shvatio je da će
vještina koju će naslijediti
od oca biti za njega velika
čast i obaveza. Kanei Uechi
je zato vrlo ozbiljno
pristupio treningu i vje žbao
svakodnevno i s velikim
entuzijazmom.
Nakon 10 godina rigoroznog treninga
Kanei Uechi dobiva od svog oca certifikat
instruktora i dozvolu da otvori svoju dvoranu
za vje žbanje. Godine 1942. Kanei dolazi na
Okinawu gdje po činje poučavati vještinu svog
oca. Godine 1948. umire Kanbun Uechi
učitelj. Poslije njegove smrti, učenici, u čast i
sje ćanje na njegovu veliku vještinu mijenjaju
naziv Pangainan quanfa u Uechi ryu karate.
Kanei Uechi učitelj je bio tih i miran čovjek
kao i njegov otac, ali vrlo strog karate
učitelj. Posvetio je skoro cijeli svoj život
popularizaciji i širenju Uechi ryu vještine.
Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903
www.dinamik .hr
U velja či 1967. godine Kanei Uechi
dobiva od “Japan Karate Do Federation”
zvanje Hanshi Judan 10. dan. U svibnju 1975.
godine Kanei Uechi je izabran za predsjednika
“Okinawa Karate Asocijacije” - organizacije
koja objedinjuje sve okinavljanske karate i
kempo škole. U travnju 1977. godine od iste
organizacije Kanei Uechi dobiva zvanje Hanshi
10. dan. Tako je Kanei Uechi jedan od rijetkih
karate majstora u svijetu koji ima trostruko
zvanje Hanshi 10. dan, što je za jednog
majstora karate vještine Uechi ryu
nesumnjivo velika čast.
Kanei Uechi umire 21. velja če 1991.,
u osamdesetoj godini života. Poslije njegove
smrti na njegovo mjesto dolazi njegov
najstariji sin Kanmei Uechi koji postaje glava
Uechi ryu organizacije. U samoj nekadašnjoj
velikoj svjetskoj
organizaciji dolazi do raspada na više
organizacija od kojih je najve ća Shohei ryu,
kojoj su se priklonili vecina majstora sa
Okinawe kao i ve ći dio klubova izvan Okinawe.
Kako sam razvijao
Hrvatski Uechi ryu
Namik Dizd arević , 1978.g.
Moje bavljenje borila čkim v ještinama
zapo čelo je sa mojih 17 godina, to čnije
1978.g. u Budokai Centru u Rijeci. Nakon
nepunih godinu dana vje žbanja nabavio sam
knjigu učitelja Maria Topolšeka “Chuan fa-
kineski boks”, koju sam pro čitao jednom
prilikom dok sam le žao kući u krevetu od neke
lakše bolesti.
Kako nisam imao drugog izbora, nego
le žati u krevetu i čekati da se bolest povuče,
mogao sam se koncentrirati na sadr žaj knjige
koju sam pro čitao u jednom dahu. Od tada je
zapo čelo moje tra ženje kluba u kojem se
vje žbala ova originalna borila čka vještina. I na
svu sre ću moje tra ženje nije dugo trajalo.
Kako ka žu kada nešto jako želiš sve sile ovog
svijeta u tome ti poma žu, pa ja ne samo da
sam našao klub u kojem se vje žbao Uechi ryu
nego je taj klub bio u blizini moje kuće na
Podmurvicama gdje sam tada stanovao s
roditeljima. Jednog dana prolaze ći hodnikom
srednje tehničke škole ugledao sam veliki
plakat na kojem je pisalo stiliziranim tekstom
Uechi ryu.
str.5
 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Ispod naslova stajao je nacrtan lik u
karakterističnoj pozi karatiste. Sa strane je
stajao tekst koji je pozivao sve
zainteresirane da se upišu u klub. Ve ć na
prvom slijede ćem treningu pojavio sam se
ispred dvorane Tehničke škole na Bandervu
čekajući da zapo čnem svoj prvi trening.
Nepoznati ljudi su se po čeli okupljati ispred
dvorane u kojoj se vje žbao karate, a onda se
pojavio i trener Nedjeljko Kalac koji je otvorio
vrata dvorane i pustio nas nestrpljive buduće
karatiste da zapo čnemo s vje žbanjem.
Riječki karatisti s sensei Mario T opolšekom. S lijeva s toje
N.Dizdarević, N. Kalac, M.Topolšek , Z.Kraljević, V.Zubak,
B.Isak ov, I.Frank ović. U donjem redu s lijeva, I.Pejković,
S.Frank o, V.Iglić i M.Mamul a. Ljetni seminar-Trpanj 1982.g.
Moj trening napokon je po čeo. U
dvorani se nije pričalo. Jedini koji se mogao
čuti bio je trener Nedjeljko koji je brojao
ponavljajuće tehnike na japanskom jeziku kako
je to ve ć uvrije ženo u karate treningu.
S Lijev a stoje Z.Kraljević, N.Dizdarević, M.Topolšek , N.Kalac,
V.Zubak. S lijeve strane č uče B.Marić, B.Roc e, Ž.Stanić i
H.Tadin. Seminar-Šuplja stena, Beograd 1983.g.
Sada nakon toliko godina rado se
sje ćam toga vremena Bruce Leea koji nas je
oduševljavao svojim borila čkim umije ćem na
filmovima toliko da smo se poistovje ćivali s
njim. Bio je kadar pokrenuti mase svojom
vrlinom borenja. Mnogi mladi ljudi toga
vremena željeli su biti poput njega pa su
pohrlili u dvorane za vje žbanje. Kada je u k inu
Partizan igrao neki od njegovih filmova
dvorana je bila puna, a nakon borila čkih
sekvenca idola Bruce Leea čuo se
gromoglasan pljesak gledatelja koji su t ime
odobravali njegove postupke u borbi protiv
zla.
Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903
www.dinamik .hr
Eto, to je bio prvi razlog ne samo moga
vje žbanja nego i mnogih drugih mojih vršnjaka.
No sada je to manje va žno od onog pravog
sazrijevanja koje dolazi neminovno vje žbanjem.
Mnogi ljudi koji su dolazili kasnije kod mene
vje žbati jedan od va žnih razloga opredjeljenja
karateu bio je stjecanje samopouzdanja. Zato
sam ja čitajuć i knjige, g ledajući filmove Bruce
Leea i vje žbajući kod mog trenera Nedjeljka
Kalca prionuo svakodnevnom vje žbanju koje je
neki put trajalo i tri sata dnevno često i
vikendom.
Znao sam da ću samo tako ovladati
vještinom. Često bi treninzi po činjali u 19,30
sati i trajali do 22,30, a kako mi nije trebalo
dugo da dođem kući odmah po dolasku sam
ponovno vje žbao ispred kuće na terasi još pola
sata.
Tako je moje znanje raslo i nakon dvije i
pol godine vje žbanja ili 1983.g. polo žio sam za
crni pojas. To je bilo na seminaru u Kranju.
Polagali smo Velimir Zubak i ja. Ispitiva č je bio
Mario Topolšek. Test je bio dugotrajan i
naporan. Najviše smo se pribojavali testiranja
Sanchin kate jer smo morali primati vrlo
sna žne udarce ispitiva ča po tijelu i nogama a
da se ne pomaknemo s mjesta. Ni po
cijenu povrede nisam odustajao. To mi nije b ilo
ni na kraju pameti. Pa tu sam da bih bio
podvrgnut testu moje vještine. Pomislio sam,
sada je prilika da se doka žem i tako je i bilo.
Polo žili smo za crni pojas. Mojoj sre ći n ije b ilo
kraja. Učinilo mi se kao da sam sada neki drugi
ja. Kao da su sve moje loše strane u trenutku
nestale s tom pomisli da crni pojas sa činjava
“Do”, kao na čin života karatiste.
N.Dizdarević i M.Mamula na ljetnom seminaru u Trpnju 1982.g.
str.6
 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Lijevo-Nedj eljko Kalac
Desno-Namik Dizdarević
Okinawa 1985.g.
Okinawa 1985.g.
Svaki ozbiljni karatista trebao bi
barem jednom u životu po mom mišljenju
posjetiti postojbinu karatea Okinawu.
Moj prvi dolazak na Okinawu bio je
1985. godine iz razloga da nastupim na
otvorenom prvenstvu Okinawe u karateu koje
se odr žavalo svake godine u mjesecu prosincu
pod pokroviteljstvom Kanei Uechi senseia.
Boravak na Okinawi želio sam što bolje
iskoristiti tako što sam s ostalim članovima
grupe iz Hrvatske, Slovenije i Srbije odlučio
odlaziti na treninge Uechi ryua . Najva žniji
odlazak odnosio se na treninge kod Kanei
Uechi senseia. Više o samom putovanju
mo žete pro čitati u mojoj knjizi “Uechi ryu-put
tigra, ždrala i zmaja”.
Grupa naših vjež bač a u dojou K.Uechi a.
Sportski Centar “Mlaka”
www.dinamik .hr
Osnivanje Kluba Borilačkih vještina
INA-DELTA
Vrativši se iz
Japana moja želja za
vje žbanjem još se više
poja čala. Nastavio
sam s rigoroznim
treninzima i redovito
sam odlazio na karate
seminare koji su se
odr žavali u Rijeci,
Kranju, Beogradu,
Trpnju, Kranjskoj Gori,
Šupljoj Steni i Brusu
kod Kopaonika.
N.Dizdarević 1988.g.
Seminare je vodio Mario Topolšek, a
bila je to prilika da se uvje žbava naučena, uči
nova tehnika i pola že za viša zvanja u
karateu.
Naravno je i druženje s drugim
vje žba čima za mene je uvijek bilo od
neizmjerne va žnosti. Na seminarima bi
izmjenjivali iskustva, pričali o događajima iz
klubova. Bilo je tu i šaljivih tema. No ipak
ono što nas je prvotno okupljalo bilo je
vje žbanje. Naši su seminari znali trajati po
dva tjedna sa oko pet sati dnevnog
vje žbanja. Sje ćam se Trpnja 1984.g. kada
sam imao samo 65 kg a nosio sam na vratu
s lako ćom partnera od 90 kg. To je b ilo u
moru kada smo se igrali izbacivanja iz
ravnote že.
Ljetni semi nar Trpanj 1982.g. Sparing u mor u. Dolje desno
N.Dizdarević nosi B.Isak ova.
Na treninge kod Nedjeljka Kalca
odlazio sam do 1986.g. kada sam riješio
otvoriti vlastiti klub u kojem će podučavati
Uechi ryu karate. Treninge sam vodio u
dvorani Tehničke škole na Podmurvicama i
broj članova je iz godine u godinu sve više
rastao.
Godine 1995. Klub Borila čkih Vještina
INA-DELTA, kako se tada zvao postaje član
Hrvatskog Karate Saveza. Moja namjera je
bila da se uključimo u program sportskog
karatea. Ta se odluka pokazala jako dobrom
jer smo izašli iz anonimnosti, bez obzira što
smo trenirali mo žda i više nego neki drugi
klubovi koji su se tada natjecali.
Tel. 051 330-903 str.7
 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Naš po četak u sportskom karateu nije
bio nimalo lak. Morali smo se boriti s
natjecateljima koji su ve ć dugo bili u
sportskom karateu a mi jedva da smo
poznavali pravila sportskog borenja. Ipak
vremenom smo izgradili odličnu ekipu boraca
među kojima bih nabrojao slijede će zaslužne
članove; Brankica Vujanić, Esna Bajrić , Tanja
Mandić, Jasmina Kanurić, Senad Dizdarević,
Adam Mešanović, Dean Pandžić, Neven Martić
i Aron Hr žić.
S Lijev a Tanja Mandić, Neven Martić, Senad Dizdarević,
Brankica Vuj anić, Esna Bajrić, Merfi Ljubičić i Adam
Mešanović.
Naši sportski rezultati su se nizali
jedan za drugim. Svi od navedenih članova
osvajali su odličja na Dr žavnim prvenstvima a
neki od njih su bili i članovi reprezentacije
Hrvatske. Tih godina smo obilazili turnire po
cijeloj Hrvatskoj i Evropi. Takvo ulaganje se
isplatilo po rezultatima koje smo ostvarivali.
Najbolji kadeti 1999.g. u Pri morsko-Goransk oj županiji na
Dr žavnom prvenstv u. S Lijev a stoje N.Dizdarević, M erfi
Ljubičić, Adam Mešanović i Nev en Martić.
Sportski Centar “Mlaka”
www.dinamik .hr
Okinawa 1997.g.
Godine 1997. po drugi put odlazim na
Okinawu. Ovaj put kao natjecatelj na
Svjetskom Kupu Okinawljanskih karate
stilova. Dobro se sje ćam se tog toplog ljeta
kada se avion u kome sam se nalazio spustio
na vreli asfalt aerodroma u Nahi glavnom
gradu Okinawe. Imao sam u ruci rezervaciju
hotela u koji sam trebao odsjesti. Još sam
samo trebao do ći do taxija koji će me tamo
odvesti. Ve ć na samom ulazu u hotel do čekao
me je direktor organizacije legendarni
gospodin Sakumoto, nekadašnji najbolji
svjetski kataš. Zbog te zasluge povjereno mu
je bilo rukovođenje Svjetskim kupom na kojem
je nastupilo oko 1700 natjecatelja u katama i
borbama. Ja sam nastupio u otvorenoj
kategoriji koja je brojala 150 natjecatelja. Na
moju žalost nisam se uspio plasirati za
medalju pored toliko jake konkurencije.
Tijekom tih dana organizirani su bili i seminari
kod vode ćih Okinawljanskih majstora pa tu
nisam gubio vrijeme.
Nakon sedam dana provedenih na
Okinawi pun dojmova vratio sam se kući gdje
sam čvrsto odlučio još više poraditi na
vje žbanju i usavršavanju vještine.
Namik Dizdar ević s grupom k aratista iz
Slovenije i učitelji ma s Okinawe 1997.g..
Osnivanje Karate Kluba “Delta”
Na redovitoj Skupštini kluba
15.12.1997. Klub Borila čkih Vještina INA-
DELTA mijenja ime u Karate Klub “Delta”. U
tim godinama intenzivnije sam radio u
Hrvatskom Karate Savezu. Iste godine
zapo činjem sa odr žavanjima ljetnih seminara
u Puli (1998., 1999, 2000. i 2001.g.),
Umagu (2002.g.), Motovunu (2003.g.),
Fa žani (2004. i 2005.g.) i Puntiželi (2006. i
2007.g.). Ove godine obilje žavamo 10 godina
odr žavanja ljetnih seminara.
Godine 1999. diplomirao sam na
Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, smjer Viš i
sportski trener karatea.
Napredovao sam kao sudac u karateu
sa današnjim zvanjem međunarodni
pripravnik, a od 2000.g. radim kao predava č
u školi za trenere karatea pri Hrvatskoj
Olimpijskoj Akademiji.
Od 2004.g.radim kao predava č u školi
za izobrazbu zaštitara u programu
samoobrane.
Tel. 051 330-903 str.8
“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Ljetni seminar- Pula 1999.g.

Ljetni seminar-Faž ana 2004.g.

Ljetni seminar- Pula 2000.g. Ljetni seminar-Puntiž ela 2006g.

Ljetni seminar-Puntiž ela 2007 g.

Ljetni seminar- U mag 2002 .g. Lijev o Damir Glavočić.

Desno Senad Dizdarević.

Ljetni seminar-Motovun ranc h 2003g.

Ljetni semi nar –Puntiž ela 2007. detalj s a ispita za

2.DAN, Samula Roksandić a i Dalibora Domjana

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.9

 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Susreti s učiteljima na karate

seminarima
Kako je karate Okinawljanska vještina
ranijih godina je bilo teško do ći do dobrog
učitelja pa smo se orijentirali na seminare koji
su bili organizirani kod nas i u inozemstvu. Ja
i moji učenici ranih 90-tih godina povezali smo
se s Igorom Prašnikarom iz Slovenije koji je
slovio za najboljeg poznavatelja Okinawljanskih
učitelja jer je i sam najviše puta boravio na
Okinawi, te je tako uspio upoznati najbolje Igor Prašnikar i N amik Dizdarević
učitelje Uechi ryua. Isto tako sa Igorom smo
ostvarili dobru suradnju pa je gostovao i kod
nas u Rijeci 1995.g. Tijekom 90-tih godina
učestvovali smo na seminarima kod; Yokinobu Shimabukuro seminar
-Yokinobu Shimabukuroa, Pokljuka 1990.g.
-Terry Dallya,
-Takemi Takaysua, Yokinobu Shimabukuro je jedan od
-Ken Nakamatsua, prvih Okinawljana koji se otisnuo s obala
-James Tomsona i Okinawe kako bi podučavao Uechi ryu u
-Kiyohide Shinja Evropi. danas ovaj majstor živi u Francuskoj i
tamo vodi grupu Uechi ryu karatea. Yokinobu
U s lijede ćem prilogu ću dati samo jedan dio Shimabukuro je specifičan po svojoj
seminara koje smo prošli. jednostavnosti i velikom poznavanju širokog
Seminar Igora Prašnikara u Rijeci 1995.g. spektra borila čkih vještina.

Igor Prašnikar na semi nar u u Rijeci 1995.g. sa čl anovi ma Majstor Yoki nobu Shi mabuk uro demonstrira sa N.Dizdarevićem
Kluba Borilačkih Vj eština INA-DELT A. Dvor ana Tehničke udarac mawas hi geri. Pokljuka 1990.g.
škole.

Igor Prašnikar i Dragan Šk orlić Učesnici semi nar a.

Shi mabukuro i N.Dizdarević

Shi mabukuro i Igor Yokinobu Shi mabukuro

Prašnikar
Igor Prašnikar i Z oran Pap. Iva Star čević i N enad Lakić.

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.10

 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Terry Dally Kranj 1996.g. Takemi Takayasu 1993.g.

Terryi Dally je u Evropi najbilji trener
Uechi ryua za sportske borbe. sam je bio
reprezentativac Engleske i osvajao je mnoga
priznanja u borbama širom svijeta. Njegov
najbolji učeni Wayn Otto višestruki je svjetski
prvak u karateu. Na seminarima Terry Dallia
prvenstveno smo učili sportske borbene i
taktičke kombinacije.
Takemi Takayasu je u mladosti bio
odličan borac i učio je karate na Okinawi kod
Sei Shinjoa. Njegova je odlika tipična za
učenike Shinjoa a to je enormna snaga i
izdr žljivost. Pored toga Takemi je jedan od
najbr žih majstora karatea koje sam upoznao.
Ina če je po naravi miran i povučen. Na
seminaru koji je odr žao na Pokljuci gotovo se
nije viđao izvan treninga. Na seminaru koji je
odr žao nisam napravio niti jednu fotografiju za
uspomenu jer se majstor navodno nevoljko
slika pogotovo u borbenim pozama. Pored
karatea se bavi kaligrafijom i slikarstvom. Živi
u Francuskoj.

Terry Dally na s emi naru u Kranju 1996.g. u izvođenj u kate

Kans hu.

Terry D. u vođenju treni nga Terry D. pok azuje napad

kata.. nogom.

Terry D. i Wayn Otto u Terry D. i Wayn Otto u radu s

sportskom s paringu. fokus eri ma.

Takemi Takay asu

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.11

 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Ken Nakamatsu - Kranj 1994.g.

Majstor Ken Nakamatsu gostovao je
sa svojim najbiljim Učenikom Nobuhiro Higom
u Kranju 1994.g. Gospodin Nakamatsu slovi
za jednog od najboljih poznavatelja tehnike
Uechi ryua. Veliki dio života proveo je kod
Kanei Uechia uče ći Uechi ryu.
Prepoznatljivost majstora
Nakamatsua je u njegovom na činu detaljnog
objašnjenja bazičnih tehnika poput Sanchin
kate. Nosilac je majstorskog pojasa 9.Dan.
Iako priznaje da je njegov pristup vje žbanju
te žak za ve ćinu ljudi smatra da je to jedini
ispravni na čin vje žbanja. Govorio nam je da
njegov sin vje žba 14 godina karate i da je za
to vrijeme naučio samo Sanchin Kanshiwa
katu. Ipak njegov najbolji učenik Nobuhiro Higa S lijeva na des no Nobuhiro Higa, Namik Dizdarević i Ken
je 8 puta bio prvak Okinawe na Otvorenom Nakamats u. Kranj 1994.g.
prvenstvu Okinawe u karateu.

Ken Nakamatsu sa N obuhiro Higom demonstrira obranu od

mawas hi geria.

Majstor Nakamatsu s a Higom pokaz uje principe Sanchi n kate

učes nici ma s emi nara.

Nakamats u demontrira Demonstracija Kyu Kumitea.

udarac boshik en. Ken Nakamatsu i Nobuhiro
Higa.

Majstor Nakamatsu u k orekciji Viktor Iglić i N.Dizdarević

tehnike sanchin kate izvode Sanchi n katu.
N.Dizdarevića.

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.12

 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

James Tomson-Pokljuka 1996.g. Kiyohide Shinjo-Bad Kisingen 2003.g.

James Tomson je prvi stranac koji je Majstora Kiyohide Shinja smatram
učio kod Kanei Uechia originalni Uechi ryu. Kao danas za najve ćeg autoriteta Uechi ryu
Vojni časnik služio je na Okinawi u Američkoj karatea. Njegov predani rad i veliko
vojsci. Tamo se susreo sa Uechi ryu karateom postignuće u vještini rezultat su njegove
i nedugo zatim po čeo s vje žbanjem. James vjere u ono što radi. Ako želite naučiti izvorni
Tomson je 8.Dan Uechi ryu karatea i majstor Uechi ryu majstor Shinjo je sigurno najbolje
je Aikidoa. za njega je specifično da povezuje rješenje za to.
ova dva stila u borenju. Za obranu koristi Na seminaru u Bad Kisingenu okupilo
Uechi ryu blok Wa uke i završava sa jednom se oko stotinjak vje žba ča iz Njema čke,
od poluga iz Aikidoa. Slovenije i Hrvatske.
Majstora Shinja odlikuje tehnika
čvrstih hvatova Tigrove tehnike i poznavanje
vitalnih to čaka kyo sho.

Majstor james T oms on demonstrira polugu na ruku.

Demonstracija Seis an k ate.

James Tomson i J aka
Šarobon.

Kiyohide Shinj o i Namik Dizdarević

Majstor Tomson u prikazu Majstor Tomson demons trira

tehnike s hok en suk ui age uke. Aikido z ahv ate za pol uge.

Majstor Tomson i Namik Namik Dizdar ević izvodi k atu

Dizdarević. Seisan na polaganju z a 4.Dan
ispred ispitiv ača J ames
Toms ona. Majstor Shi njo u radu s naj mlađi ma.

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.13

 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Javni nastupi u organizaciji kluba

Tijekom ovih 30 godina vje žbanja i
vođenja kluba organizirao sam mnoge javne
promidžbene i sportske manifestacije. Isto
tako smo i mi sudjelovali na organizacijama
drugih klubova.
Organizacije promidžbenog tipa
zapo čele su moju pojavu u javnosti s
demonstracijama borila čkih vještina. Redom
su bile slijede će javne manifestacije koje sam
organizirao:
Demonstracija Seis an k ate.
-Croatia In 1992.g.
-Budo festival 1994.g James Tomson i J aka
Šarobon.
-Dan Borila čkih vještina 1995.g.
-Nastup na Rije čkom Korzu povodom Dana Nastup u MZ Podmurvice. Lijevo Namik Dizdarević, u
Svetog Vida 2000.g. sredini Nedjeljko Kalac i desno Branislav Isakov.
1982.g.
-od 1998.g.-2008.g. organizirao sam 10
međunarodnih karate natjecanja pod nazivom
“DeltaCup”.

Seminar za članove na Učki 1987.g.

Demostracija tameshiwari na Budo festivalu 1994.g.

Lijevo je Igor Prašnikar a desno Namik Dizdarević.

Članovi kluba u nastupu na TV emisiji povodom 20

godina Uechi ryua u Rijeci.

Senad Dizdarević i N.Dizdarević u prezentaciji Kobudoa

na Budo Festivalu 1994.g.

Dan Borila čkih Vještina 1995.g. Lijevo na slici testiranje

Sanchin kate. Desno Zoran Pap i danijel Bičanić u radu Slike iznad prikazuju detalje s nastupa na TV-u
s fokuserima. povodom 20 godina Uechi ryua u Rijeci.

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.14

 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Demonstracija Sanchin kate na Rije čkom Korzu
povodom Dana Svetog Vida 2000.g.
Kemontracija kate natjecateljske ekipe Karate Kluba
Delta na Korzu 2000.g. Lijevo je Senad Dizdarević.
Na Rije čkom karnevalu 2001.g. naši članovi nastupili su u
organizaciji karnevala koja je prethodila povorci
karnevalskih grupa.
Sportski Centar “Mlaka”
www.dinamik .hr
James Tomson i J aka
Šarobon.
glazbena grupa Metrobolik snimila je 2003.g. video
spot sa pjesmom “Šarena kutija” na kojem su
nastupili naši članovi.
Javni nastupi u organizaciji drugih
klubova
Razvijajuću vještinu borenja postali
smo poznatim širim krugovima klubova koji su
njegovali slične vještine pa smo bili pozivani da
sudjelujemo na prezentacijama borila čkih
vještina.
Naši članovi nastupili su na slijede ćim
javnim nastupima u prezentaciji borila čkih
vještina;
-Cro Budo Show 1995.g. u organizaciji
dr.Emina Topića i Budokai Centra iz Zagreba,
-No ć Borila čkih Vještina u Karlovcu 1997.g.
-Dan Gun 1999.g. u organizaciji Taekwondo
kluba “Dan Gun” iz Zagreba,
-No ć Borila čkih Vještina 2006.g u Karlovcu,
-No ć šampiona 2007.g. u Banja Luci.
Slike iznad prikazuju detalje s nastupa na Cro Budo
Show-u 1995.g. u Zagrebu. Gore lijevo N.Dizdarević
radi katu sa tonfom. Gore desno N.Dizdarević i Dragan
Škorlić u prezentaciji obrane od napada palicom sa
tonfom. Dolje Zoran Pap u prikazu samoobrane.
Tel. 051 330-903 str.15
“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Najuspješniji natjecatelji Karate Kluba “Delta”

Brankica Vuja nić , rođ. 1980.g.-200 2.g.

3.mj. 1996. Drž avno prvenstvo za juniorke
2.mj. 1996. Drž avno prvenstvo za juniorke kate ekipno
2.mj. 1996. Drž avno prvenstvo za seniorke
2.mj. 1996. Drž avno prvenstvo za seniorke, a psolutna ka tego rija
1.mj. 1997. nastup za juniorsku reprezentaciju ekipno u Padovi
2.mj. 1997. nastup za juniorsku reprezentaciju pojedinač no u Padovi
3.mj. 1998. Drž avno prvenstvo za juniorke
3.mj. 1998. Drž avno prvenstvo za juniorke e kipno
3.mj. 1998. Drž avno prvenstvo za seniorke
3.mj 1998. Liga šampiona seniorke

Adam Mešanović, rođ. 1982.g.

3.mj. 1998. Dr žavno prvenstvo za kadete
3.mj. 2000. Dr žavno prvenstvo za juniore
3.mj. 2000. Dr žavno prvenstvo za kadete ekipno
2.mj. 2000. Dr žavno prvenstvo za kadete
1.mj. 2000. Evropski kup za kadete Bratislava
3.mj. 2002. Evropsko prvenstvo za juniore ekipno
2.mj. 2002. Dr žavno prvenstvo seniori
1.mj. 2002. Dr žavno prvenstvo juniori
1.mj.2003. Dr žavno prvenstvo juniori
3.mj. 2003. Mediteransko prvenstvo
3.mj. 2003. Mediteransko prvenstvo Podgorica (ekipno)
5-8.mj .2003. Svjetsko prvenstvo juniori Marseille (ekipno)
3.mj. 2004. Dr žavno prvenstvo seniori

Dean Pa ndž ić , rođ. 1985.g.

2.mj. 2002. Italija Ope n Milano kade ti
1.mj. 2002. Drž avno prvenstvo kadeti
3.mj. 2002. Drž avno prvenstvo kadeti ekipno
3.mj. 2003. Drž avno prvenstvo kadeti
2.mj. 2004. Drž avno prvenstvo juniori e kipno
2.mj. 2004. Drž avno prvenstvo juniori
3.mj. 2005. Drž avno prvenstvo se niori
3.mj. 2006. Drž avno prvenstvo se niori
3.mj. 2006. Drž avno prvenstvo juniori
3.mj. 2007. Drž avno prvenstvo se niori
3.mj. 2007. Slovenija Open senio ri

Aron Hrž ić , rođ.1985.g.

3.mj. 2000. Drž avno prvenstvo za ml.ka dete
2.mj. 2002. Drž avno prvenstvo kadeti
1.mj. 2002. Venecija Cup
3.mj. 2002.Italija Ope n kade ti
2.mj. 2003. Drž avno prvenstvo juniori e kipno
1.mj. 2003.Drž avno prvenstvo juniori

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.16

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Osvojena odlič ja na Drž avnim pr venstvima, Evropskim i Svjetskim prvenstvima

Karate Kluba “Delta”

199 6.g.
3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za juniorke,
2.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za juniorke kate ekipno,
2.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za seniorke,
2.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za seniorke, apsolutna kategorija,
1.mj. Esnafa Bajrić , Drž avno prvenstvo za kadetkinje,
3.mj. Abdul Veha b Č oko, Drž avno prvenstvo za uč enike,
3.mj. Esnaf Bajrić , Drž avno prvenstvo za se niore.

199 7.g.
1.mj. Maja Agić , Drž avno prvenstvo za uč enice,
2.mj. Maja Agić , Drž avno prvenstvo za uč enice u ka tama,
3.mj. Senad Dizdare vić , Drž avno prvenstvo za ml. kade te,
2.mj. Maja Agić , Svje tski karate kup Kobe Osa ka Interna tional, kate,
2.mj. Esnaf Bajrić , Drž avno prvenstvo za se niore,
3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo seniorke,
3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo juniorke,
2.mj. Tanja Mandić , Drž avno prvenstvo za kadetkinje.

199 8.g.
3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za juniorke,
3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za seniorke
3.mj Brankica Vujanić , Liga šampiona seniorke
1.mj. Brankica Vujanić , Studentsko prve nstvo senio rke,
2.mj. Esnaf Bajrić , Drž avno prvenstvo za se niore,
3.mj. Tanja Mandić , Drž avno prvenstvo za juniorke,
3.mj. Ekipa, Drž avno prvenstvo za juniorke (Brankica V., Tanja M. i Esnafa B.),
2.mj. Neven Martić , Drž avno prvenstvo za kadete,
3.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za kadete,
3.mj. Merfi Ljubič ić , Drž avno prvenstvo za kade te,
3.mj. Esnafa Bajrić , Drž avno prvenstvo za seniorke,
3.mj. Brankica Vujanić , Drž avno prvenstvo za seniorke, apsolutna kategorija.

199 9.g. nema podata ka

3.mj. Neven Martić , Drž avno prvenstvo ml. kadeti,

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.17

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

200 0.g.
3.mj. Aron Hrž ić , Drž avno prvenstvo za ml. kade te,
3.mj. Neven Martić , Drž avno prvenstvo za kadete,
2.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za kadete,
3.mj. Ekipa, Drž avno prvenstvo za kadete, (Adam M., Mo ris Lj., Sena d D. i Neven M.)
2.mj. Hadi Aji, Drž avno prvenstvo za uč enike,
3.mj. Sabina Behlić , Drž avno prvenstvo za uč enice,
3.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za juniore
3.mj. Moris Ljubič ić , Drž avno prvenstvo za kade te.

200 1.g. nemapodata ka

1.mj.

200 2.g.
2.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za seniore,
1.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo za juniore,
5.mj Adam Me šanović , Svjetsko seniorsko prvenstvo ekipno
2.mj. Aron Hrž ić , Drž avno prvenstvo za kadete,
1.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo za kadete,
2.mj. Filip Štifa nić , Drž avno prvenstvo za uč enike,
2.mj. Hadi Aji, Drž avno prvenstvo za uč enike,
3.mj. Jelena Brko vić , Drž avno prvenstvo za kadetkinje,
1.mj. Marko Barič ević , Drž avno prvenstvo za uč enike,
1.mj. Saša Mamula, Drž avno prvenstvo za uč enike,
2.mj. Siniša Dabić , Drž avno prvenstvo za uč enike,

200 3.g.
1.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo juniori,
5.mj. Adam Me šanović , Svjetsko prvenstvo, juniori e kipno,
3.mj. Adam Me šanović , Me dite ransko prvenstvo junio ri,
3.mj. Adam Me šanović , Me dite ransko prvenstvo junio ri ekipno,
3.mj. Aron Hrž ić , Drž avno prvenstvo juniori,
3.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo kadeti,
3.mj. Hadi Aji, Drž avno prvenstvo ml. kade ti,
2.mj. Jasmina K anurić , Drž avno prvenstvo kadetkinje,
3.mj. Marko Barič ević , Drž avno prvenstvo ml. kadeti,
2.mj. Siniša Dabić , Drž avno prvenstvo ml. kade ti

2004.g.
3.mj. Adam Me šanović , Drž avno prvenstvo se niori,
3.mj. Andrea Begić , Drž avno prvenstvo uč enice,
2.mj. Ekipa, Drž avno prvenstvo juniori, (Aron, Dean, Damir Havić ),
1.mj. Aron Hrž ić , Drž avno prvenstvo juniori,
2.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo juniori,
2.mj. Marko Barič ević , Drž avno prvenstvo ml. kadeti,
2.mj. Marko Radeljak, Drž avno prvenstvo uč enic i

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.18

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

200 5.g.
3.mj. Andrea Begić , Drž avno prvenstvo za uč enice,
2.mj. Filip Benić , Drž avno prvenstvo za uč enike,
2.mj. Marko Radeljak, Drž avno prvenstvo za ml. kadete,
2.mj. Matea Trošelj, Drž avno prve nstvo za uč enice,
2.mj. Vikto r Č ubrić , Drž avno prvenstvo za uč enike.

200 6.g.
3.mj. Andrea Begić , Drž avno prvenstvo za ml.kade tkinje,
3.mj. Danijel Mihalje k, Drž avno prvenstvo za uč enike,
2.mj. Ivor Hasan, Drž avno prvenstvo za uč enike,
3.mj. Matea Trošelj, Drž avno prve nstvo za ml.kade tkinje,
3.mj. Vid Bumbulo vić , Drž avno prvenstvo za uč enike,
2.mj. David Andrić , Drž avno prvenstvo za cic ibane kate,
3.mj. Hana Ž ivković , Drž avno prvenstvo za ciciba nke kate,
3.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo za seniore,
3.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo za juniore,
3.mj. Jasmina K anurić , Drž avno prvenstvo za junio rke.

200 7.g.
3.mj. Dean Pandž ić , Drž avno prvenstvo za seniore,
1.mj. Zvonimir Ž ivković , Drž avno prve nstvo za uč enike,
3.mj. Vikto r Č ubrić , Drž avno prvenstvo za ml. kade te,
3.mj. Damir Jurić , Drž avno prvenstvo za ml.uč enike u ka tama,

200 8.g.
1.mj. Marko Bumbulović , Drž avno prvenstvo uč enici,
1.mj. Luka P relec, Drž avno prvenstvo ml. kade ti,
1.mj. Zvonimir Ž ivković , Drž avno prve nstvo ml.kadeti,
2.mj. david Andrić , Drž avno prve nstvo uč enici,
2.mj. Stef ano Luketić , Drž avno prvenstvo ml. kadeti,
2.mj. Sanjin Šepić , Drž avno prvenstvo ml.kadeti,

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.19

 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Neki č lanci iz novina o našim

sportskim uspjesima

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.20

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Dr žavno prvenstvo za učenike i mlađe kadete

Rijeka, 29.03.2008.
Dvorana “3.Maj” - Kantrida
Karate Klub “Delta”, drugi najuspješniji klub
Dr žavnog prvenstva između 67 klubova i 365
natjecatelja!
Osvojeni su slijede ći rezultati:
1.mjesto Marko Bumbulović, učenici +42 kg
1.mjesto Luka Prelec, ml.kadeti -57 kg Zvonimir Ž ivković
1.mjesto Zvonimir Živković, ml.kadeti -48 kg
2.mjesto David Andrić, učenici -38 kg
2.mjesto Stefano Luketić, ml.kadeti -48 kg Ljuka Prelec

2.mjesto Sanjn Šepić, ml.kadeti -52 kg

Marko Bumbulović

Sabjin Šepić
David Andrić Stefano Luketić

Č estitamo našim osvajač ima medalja i ž elimo im još puno sportskih uspjeha.
Karate Klub “Delta”

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.21

 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Moje shvaćanje vježbanja
vještine borenja
Vrlo je teško re ći u nekoliko rije či ono što
je va žno o jednoj tako kompleksnoj vještini kao što
je Uechi ryu, a de se pri tom do čara čitatelju
njegova prava srž. No ipak to ću pokušati s
obzirom da sam ve ći dio svog života posvetio ovoj
vještini.
Mnoge ljude zanimaju one ideje koje brzo
dovode do rezultata. Vjerojatno iz razloga što
nemaju dovoljno ustrajnosti da posvete svoj život
jednom cilju. Ali što bi bio cilj kojem bi posvetili
svoj svakako vrijedan život. Ono što sam otkrio
tijekom velikog broja godina vje žbanja je to da
odabravši pravi cilj nije uludo provesti u
istra živanju svoj cijeli život.
Ka žu da nas kroz život vode ideali. To je
svakako to čno ukoliko su ti ideali posve ćeni
osobnom razvoju. Svatko od nas ima svoj “Put” ili
kako to Japanci ka žu “Do”. Sami biramo stazu
kojom ćemo kro čiti kroz život. Pri tome je vrlo
va žno ukoliko postoji netko tko će nam na toj stazi
svijetliti fenjerom. To su naši u čitelji. Oni paze da
ne skrenemo sa staze. I oni su u mladosti bili
vođeni od svojih u čitelja koji su isto tako pazili da
oni ne “odlutaju”.
Istina je samo jedna kako su nas u čili. No
svatko od nas ima svoju stazu kojom tra ži istinu.
Ja sam je našao davne 1978.g. kada sam
zapo čeo s vje žbanjem borila čkih vještina. Tada
sam doduše površno shva ćao njeno pravo
zna čenje, ali su godine u činile da mi se to
shva ćanje iskristalizira u jasnu poruku.
Vje žbanjem mijenjamo svoje lutanje u
jasno zacrtan put koji nas vodi ka prosvjetljenju.
Mo žda će netko pomisliti da je ovo preozbiljna
rije č, ali vjerujte samo je ta fraza to čna. Krajnji je
cilj svakog “Puta” prosvjetljenje. Ono mo že biti
razli čito zavisno od onoga što te žimo na “Putu”.
Moj “Put” je izu čavanje borila čkih vještina.
Kroz godine vje žbanja otkrio sam da se mnoge
tajne života kriju upravo u vje žbanju istih.
Odabrao sam Uechi ryu, vjerojatno zato
što naginjem takvom na činu vje žbanja ali i
poimanja života. Čitaju ći knjige i slušaju ći pri če
mojih u čitelja divio sam se vještini i ljudima koji su
posvetili život kako bi unapredili znanje i vještinu
borenja.
U vještini borenja primarno je nau čiti se
obraniti, a sekundarno razviti svoju svijest.
Naporni treninzi će pomo ći da svladamo svoje
slabosti, otkloniti će strah od nepoznatog i dati će
sigurnost svakom slijede ćem koraku kojim ćemo
kro čiti.
Susretao sam mnoge ljude koji su došli
vje žbati iz razli čitih razloga, no samo oni čiji su se
razlozi vje žbanja poistovje ćivali sa razlozima koji
su mene vodili ostajali su ustrajni u vje žbanju.
“Put” karatea je te žak put ali nadasve lijep i bogat
iskustvima. Mnoga će nas iskustva koja smo
nau čili na treningu voditi kroz život olakšavaju ći
situaciju u kojoj se nalazimo. Zato je prvo pravilo
svakog vje žba ča upornost. Drugo je pravilo
redovitost. Bez nje ne mo žemo do živjeti sve ono
što nam pru ža vještina.
Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903
www.dinamik .hr
Nije isto da li vje žbamo svaki dan ili dva
do tri puta tjedno. Često sam slušao od nekih ljudi
kako se hvale da vje žbaju 10 ili 20 godina, ali pri
tome ne govore o tome koliko su često proveli u
vje žbanju. Za mene je puno va žnije kada se
odlu čimo vje žbati da to radimo bez rezerve.
Moramo biti predani. Predati se potpuno vje žbanju
vrlo je va žno jer ćemo samo tako do živjeti
potrebnu transformaciju naših intelektualnih i
tjelesnih sposobnosti.
Ako jedete jedan put na dan ne mo žete
imati toliko snage kao netko tko jede tri puta
dnevno. Ako spavate pet sati dnevno niste tako
odmorni kao onaj koji spava osam sati. Trening se
sastoji od rada i odmora. Ako jedno od ovoga
izostavimo zaostajemo u napretku. Ali to nije sve.
Pored toga vrlo je va žan stupanj znanja i
mogu ćnost primanja informacija. Za mene su ove
dvije stvari vrlo va žne da bi se uspješno obavljale
bilo koje životne du žnosti.
U vje žbanju borila čkih vještina stupanj
znanja se odnosi na poznavanje povijesti razvoja
vještine, poznavanju principa, tehnike i iskustva u
borenju.
Informacija je vrlo bitna jer nam slu ži za
daljnje razvijanje. Nije isto da li ćemo do ći na
natjecanje ne poznavaju ći protivnika ili ćemo pak
prikupiti sve potrebne informacije o njemu i znati
na koji će se na čin boriti. Što bolje poznajemo
protivnika to će nam biti lakše primijeniti tehni čko-
takti čke zadatke protiv njega.
Tre će je pravilo dosljednost. Kada nešto u
životu zapo čnemo vrlo je va žno da se u tome
koncentrirano zadržimo. Ako pro čitamo knjigu u
kojoj ćemo saznati sve tehnike i principe vještine,
to nije isto kao što je i njihovo pravilno shva ćanje.
Na moje m primjeru mogu to objasniti. Ve ć u
samo m po četku vje žbanja čuo sam kako u čitelji
citiraju rije či Kanbun Uechia koji je rekao da samo
Sanchin vrijedi deset godina vje žbanja. Tada sam
primio saznanje ali ne i razumijevanje ovih rije či.
“U Sanchinu je sve” često je napominjao Kanbun.
Sada se potpuno sla žem s njim i trudim se u
vje žbanju.
str.22
 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

HIMNA KARATE KLUBA DELTA

Ima mjesto gdje zastaje vrijeme,
Mjesto od kojeg šire se vene,
Gdje srce stane ja če da kuca,
Mjesto koje naša je kuća.

Tamo dolaze vedra duha ljudi,

Puni dobrote, koji nisu ludi,
Koji znaju to čno što žele,
Svi se oni ludo vesele.

Jako se puno vje žba i uči,

Katkad gore i od same zuči,
Bol je jaka i um se trza,
Ponekad iz oka zacakli suza.

Vještina je teška,prava kušnja,

Bez rada samo potpuna smutnja,
Nema milosti ni pred kime,
Zaslužit treba izgovorit joj ime.

Čovjek jedan vlada svim time,

Kućom i vještini izgovara ime,
Željan znanja ljudima da pokloni,
Onima kojima su mu odani.

Svi su skupa prava sila,

Mo ć i snaga,korijen i žila,
Nema toga što ih lomi,
Milosti nemaju, lome se atomi.

by Vanja Ilijev.

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.23

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Tai Chi Chuan je Kineska borila čka
taoistička borila čka vještina koja umjesto
snage koristi blagost u borenju. Prvi korijeni
nastanka Tai Chia vezani su za planinu
Wudang i taoističkog redovnika Zhang
Sanfenga koji je živio u periodu od Chin
dinastije do Ming dinastije.
Zhang Sanfeng
Smatra se da je Zhang Sanfeng bio
poznavatelj ranije nastalih borila čkih vještina,
kineske tradicionalne medicine i taoističke
filozofije. Svoja znanja ujedinio je u sistem
koji se prvobitno zvao Boks sjenke zato što
je koristio u napadu i obrani lukave pokrete
koje protivnik nije mogao predvidjeti.
Na slici iznad je Zhang Sanfengova ku ća
na Wudang planini u kojoj je živio i stvarao novu
borila čku vještinu.
Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903
www.dinamik .hr
Zhang Sanfeng je u ,mladosti poznavao
stil “Bijelog ždrala” i stil “ Zmije” koji su jedni
od fundamentalnih sistema Kineskih borila čkih
vještina. Isto tako u borenju je koristio ma č ili
“jian” na kineskom.
Svoje poznavanje borila čkih vještina
Bijelog ždrala i Zmije iskoristio je u stvaranju
borila čkog umije ća koje će se sili odupirati
blagošću, a u isto vrijeme biti vrlo efikasno.
Poznavanje Taoističke mudrosti
pomoglo mu je da oformi principe na kojima se
bazira stil. Tehnike “Bijelog ždrala” i “ Zmije”
utkane su u koncept Jina i Janga, pokreta ča
cijelog svemira prema Taoističkog teoriji. Time
je tehnike Bijelog ždrala poistovjetio s
principima Janga, s obzirom da Jang
simbolizira nebo, svjetlost i snagu. Tehnike
“Zmije” poprimile su principe Jina koji
simbolizira zemlju, tamu i blagost.
Demonstracija Wudang kung fua na Wudangu 2004.g.
Uz to je vrlo bitno da je Zhang
Sanfeng vrlo s obzirom da je dobro poznavao
tehnike “neijia” ili mekanog unutarnjeg razvoja
energije, smišljajući pokrete vodio je ra čuna o
tome da svakom tehnikom koju izvodi rukovodi
iznutra tijela vode ći ra čuna o kretanju
energije energetskim kanalima. Time je izvana
blag pokret dobivao veliku snagu iznutra.
Danas se zna da se ovakav oblik
borenja u nama poznatoj povijesti prakticirao
u selu Cheniagou u porodici Chen gdje se i
razvio Chen stil Tai Chi Chuana. Majstor Yang
Lu Chan godinama je vje žbao kod porodice
Chen a onda se zaputio na planinu Wudang
gdje je kombinirao svoje ranije naučene
tehnike s Wudang kung fuom i stvorio Yang
stil Tai Chi Chuana koji je danas i najrašireniji
u svijetu.
str.25
“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Vrlo je čest slučaj da se Ti Chi vje žba
ne radi njegove borila čke primjene, ve ć kao
pokret koji omogućava dobro tjelesno stanje.
Iako je i ovakav vid vje žbanja dobar ne mo že
se govoriti o potpunoj vještini. Tai Chi je
mnogo kompleksniji od samog izvođenja
pokreta u cilju odr žavanja dobrog zdravlja.
Kako je uopće došlo do ovakvog poimanja Tai
chia?
Učitelj Wudang kung fua izvodi for mu s mačem. .
Dugogodišnja tradicija bavljenja Tai
Chiem kod mnogih je majstora rezultirala dobrim
zdravljem i dugovje čnošću. Ta se tradicija
proširila narodom koji je vapio za ne čim što će
pomo ći u tom htijenju. Danas je Tai Chi poprimio
široke svjetske razmjere i vje žba ga veliki broj
ljudi svih uzrasta. No na žalost ovaj vid vje žbanja
obuhva ća uglavnom bavljenje forme i poneke
vje žbe disanja ili razgibavanja.
Jedan manji broj vje žba ča vje žba Tai Chi
onakav kakav on uistinu jeste. Izvorno vje žbanje
zahtijeva svakodnevnu praksu i do dva puta
dnevno. Pored forme vje žbaju se Tui so-guraju ći
dlanovi, stati čki i dinami čki Wai Dan Chi Kung
koje imaju smisao pove ćanja snage i izdržljivosti
tijela i Nei Dan Chi Kung koji obuhva ća tehnike
disanja i meditacije.
Na slici su s lijeva Kristina Mateši ć,
Namik Dizdarevi ć i Ivana Anti ć. Wudang
planina 2004.g.
Sportski Centar “Mlaka”
www.dinamik .hr
Yang stil je kako sam ve ć rekao
najrašireniji Tai Chi stil na svijetu. Ono što
karakterizira Yang stil su vrlo polagani
pokreti, polaganiji od bilo kojeg drugog Tai Chi
stila. Cilj ovakvih polaganih pokreta je da se
osjeti stav, tj. ukorijene stopala i da se opusti
tijelo kako bi energija chi slobodno kolala
cijelim t ijelom. Često se iz ovog razloga ka že
da je Tai Chi meditacija u pokretu.
Namik Dizdar ević izvodi pol ožaj J ednostruk e udice na
Wudang planini 2004.g.
U Yang stilu vje žbaju se Kratka forma
Yang 24, Srednja forma Yang 43 i Duga
forma Yang 115 polo žaja. Od oružja se v je žba
sa ma čem, sabljom i kopljem. Vje žbanje u
paru najva žnije je zbog Gurajućih dlanova-Tui
so, gdje se nadmetanjem dvojice partnera želi
izbaciti iz ravnote že.
Iako je Tai Chi Chuan borila čka vještina
nema rizika povrede jer nema naglih i brzih
kretnji. Često se ka že da se partnera mo že
odgurnuti silom ali to nije pravi Tai Chi. Pravi
je onaj kada je protivnik odgurnut ali ne
osje ća upotrebu sile. Mo žda je ovaj prikaz
apstraktan ali on upravo govori o suštini
vje žbanja Tai Chia. Mo žemo uzeti primjer
vode. Voda je blaga i bez čvrste forme. Ako
zaplivate ne osje ćate veliki otpor, ali ako
upadnete u valove ili brzake osje ćate njenu
ogromnu snagu.
Zato ja preferiram svakodnevno
vje žbanje jer samo tako mo žemo osjetiti
napredak. Od dva treninga tjedno ka žemo da
smo se pomakli s mjesta u v je žbanju. Od tri
treninga se rekreiramo, a od pet treninga
tjedno ulazimo u područje izučavanja vještine.
Tel. 051 330-903 str.26
“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Kada sam zapo čeo s vje žbanjem Tai
Chia kod nas u Hrvatskoj nije bilo učitelja koji
je mogao kvalitetno podučavati Tai Chi. Zato
sam se odlučio po prvi puta 2002. godine
uputiti u Kinu u potrazi za dobrim učiteljima.
Te godine poveo sam grupu od 18 ljudi koji
su uglavnom bili moji vje žba či. Boravili smo u
Kini tri t jedna od kojih smo sedam dana bili u
Chengdu, glavnom gradu Sechuan provincije
gdje smo vje žbali Tai Chi kod učitelja Liu Xin
Lua.
Učitelj Liu xi n Lua sa sv oji m učenici ma .
Učitelj L iu Xin Lu je 6 generacija
učenika od legendarnog Yang Cheng Fua.
Njegov učitelj Wang Ming Lon je učio od Li Ya
Shuena koji je pak b io jedan od najboljih
učenika Yang Cheng Fua.
Učitelj L iu Xin Lu vje žba Tai Chi svako
jutro i nave čer u parku Wu Ding Chao, koji je
dobio ime po mostu iznad rijeke koja prolazi
parkom.
Učitelj Liu Xin Lu sa svojim
učenicima na ve černjem treningu Tai Chia
u parku Wu Ding Chao. Chengdu 2002.g.
Sportski Centar “Mlaka”
www.dinamik .hr
Kona čno moj razlog dola ženja u Kinu
ostvario se kada sam krenuo na prvi ve černji
trening Tai Chia. S velik im nestrpljenjem sam
o čekivao susret s učiteljem. Sally, turistička
voditeljica sigurnim korakom vodila nas je
prema mjestu gdje se vje žbao Tai Chi jer je i
sama nekada bila vje žba č.
Nakon pola sata vo žnje autobusom
stigli smo na odredište. Na velikom platou koji
se nalazio uz samu rijeku koja je tuda prolazila
okupila se grupa ljudi koja je čekala po četak
treninga. Sally nas je upoznala s učiteljem i
odmah nakon toga gotovo iznendada učitelj je
tra žio da zapo čnemo vje žbu Guranja dlanova.
Ovaj običaj nastavio se kasnije kod svih mojih
dolazaka u Kinu.
Učitelj Liu Xi n Lu i Namik Dizdarević u vj ežbi Guranja
dlanova. Kina 2002.
Treninzi su bili dosta iscrpljujući jer su
znali trajati i do tri sata. Učio sam Dugu
formu, a kako je trajala oko 30 m inuta
trebalo je zapamtiti veliki broj pokreta. Jedini
na čin da se to učini bilo je ponavljanje. Često
sam nakon završetka treninga osje ćao jake
bolove u nogama i jedva.
Učitelj je posvetio veliku pa žnju mom
vje žbanju. Vodio je ra čuna o svakom pokretu
koji sam učinio. Kada je morao otići ranije
ostavio bi nekoga od asistenata da radi sa
mnom. Meni nije bilo teško učiti Dugu formu
jer sam ve ć duže vrijeme vje žbao Kratku
formu koja je skra ćeni ili pojednostavljeni oblik
Duge forme.
Na kraju mog prvog boravka kod
učitelja Liu Xin Lua dobio sam certifikat o
završenom kursu Duge forme.
Tel. 051 330-903 str.27
 “Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Kada je majstor završio sa formom

prišao sam mu i i upoznao se s njim. Nakon
nekoliko izmijenjenih rije či o tome odakle smo i
da vje žbamo Tai Chi u našoj domovini, majstor
Liang pozvao me je da poka žem svoju formu.
Učitelj Qianjin Liang nacionalni je Nakon mene on je kako sam kasnije saznao
trener Wu Shua Kine. Wu Shu objedinjuje napravio staru formu Chen koja se danas
sve kineske borila čke vještine i sportove. Na manje vje žba jer je zahtjevnija po pitanju
učitelja Lianga sasvim sam slučajno naletio fizičke aktivnosti.
jednog jutra kada sam odlučio sa još nekoliko
članova posjetiti najve ći Pekinški park Tian
Tan. Čuli smo da se tamo svako jutro okuplja
veliki broj v je žba ča Tai Chia ali i mnogi drugi
koji se bave raznim rekreacijskim vje žbama u
rano jutro pa smo pohitali.

Majstor Liang i N.Dizdarević u

vježbanju Gurajući h dl anova-
Tui so.Peking 2002.g.

Tian Tan ili Nebeski park. Dženi i Siniša u trku kroz

Tien Tan.
Majstor Liang je nakon završenog
vje žbanja ostavio na mene vrlo jak dojam.
Oduševilo me je s kolikom lako ćom izvodi vrlo
slo žene elemente Chen Tai Chia. Ono što
nisam vidio nigdje drugdje je na čin njegovog
disanja dok izvodi formu. Sna žni i blagi pokreti
Chen stila koji se stalno izmjenju ju, skokovi i
spuštanja do zemlje popra ćeni su glasnim
Naša grupa vje žba Tai Pogled na centralni dio disanjem kroz nos. čak sam u jednom
Chi u Tian Tanu. Tian Tana gdje je hodao trenutku vidio kako dok radi formu na udah
car. zatvara jednu nosnicu dok drugu otvara i
obrnuto prilikom izdaha. Zadivila me je
Razgledali smo park koji nas je njegova vještina borenja koja je odavala
oduševio svojom veličinom i ljepotom. Gledali njegovo veliko poznavanje Tai Chia.
smo mnoge vje žba če koji su odrađivali svoj
jutarnji trening. Nakon nekog vremena i u
nama se probudila želja za vje žbanjem pa
smo uradili Kratku formu.
Nedugo zatim Siniša me je pozvao da
pogledam kako je rekao: “pravog majstora na
djelu”. Ostali smo zadivljeni vještinom kojom
je majstor Liang izvodio Tai Chi. Dok smo ga
promatrali izvodio je sa grupom Chen Tai Chi.

Majstor Qianjin Liang sa grupom

vje žba Tai Chi u parku Tian Tan.

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.28

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Majstor Liang sa članovi ma Tai C hi Kluba “Rijeka” u
parku Ti an T an. Peking 2004.g.
S majstorom Liangom sreo sam se
još jednom 2004.g. kada sam posjetio Kinu
tre ći put. Majstora sam sreo na treningu Tai
Chia u Beihai parku kako vje žba sa grupom
vje žba ča. Dogovorili smo se da ćemo se na ći
slijede ći dan u Tian Tan parku kako bi zajedno
vje žbali. Taj dan je za mene bio nezaboravan
jer je majstor Liang objašnjavao va žne
principe vje žbanja Tai Chia a na kraju smo
dugo on i ja radili borila čke aplikacije Tai Chia.
Učitelja Zhou Zi Huana posjetio sam
tri puta 2002.g., 2004.g. i 2005.g. Zhuo Zi
Huan je Majstor je Ba Kua Chang vještine
borenja za koju se ka že da je bila namijenjena
samo članovima carske obitelji. To je vještina
koja je isto kao i Tai Chi svrstana u interni
kung fu. Principi vje žbanja zasnivaju se na
osam trigrama po Ji Chingu kako i samo ime
ka že, “Ba” je osam a “kua” su trigrami.
“Chang” ozna čava šaku. Dakle, originalni
prijevod bi zna čio “Šaka osam trigrama”.
Namik Dizdarević i Filip Ličanin kod
učitelja Ba Kua Changa gospodina Zhou Zi
Huana. Chengdu 2002.g.
Sportski Centar “Mlaka”
www.dinamik .hr
Jake me uspomene ve žu za ovog
majstora koji mi je otvorio vrata novog viđenja
borila čkih vještina. Ono što će zapamtiti cijeli
život su njegove rije či kojima je rekao pošto
nije znao niti rije či engleskog jezika da ako
želimo čuti jedan drugoga ne moramo
poznavati jezike. Slobodno mo žemo govoriti ja
na svom a on na svom jeziku i razumjeti ćemo
se. dalje je govorio o tome da bi se shvatio
smisao vje žbanja treba otvoriti srce. Kasnije
sam mnogo vremena proveo u odgonetanju
smisla ovih rije či i zaključio sam da je majstor
mislio da samo potpuno predavanje vještini
mo že nas uvesti u njenu bit.
Majstor Zhou Zi Huan u poz adi ni prati izv ođenje for me Tai
Chia Namik a Dizdarevića. Chengdu 2004.g.
Kada sam drugi put posjetio majstora
Huana 2005.g. dan prije toga imao je veliko
slavlje jer mu se ženio brat. Iako su tu no ć do
jutra slavili htio je da se nađemo što je za
mene bila posebna čast jer kako je rekla Sally,
mora da mu puno zna čim kada je pristao na
našu posjetu. Kao i do sada izmijenili smo
pitanja i krenuli na vje žbanje. Učitelj Huan je
uvijek imao što re ći na tu temu pa smo ga
pomno slušali. Impresionirala me je njegova
ljubav prema onome što radi. U školi je imao
učionicu u kojoj se učio konfučijanizam, a
posebno mjesto je bila njegova mala kapela u
koju je kako je rekao primao samo bliže
prijatelje gdje su se vršili molitveni obredi ali i
va žni filozofski razgovori.
Namik Dizdarević sa Mladenom
Majerom i Zvjezdanom Sabljak izvode Tai
Chi formu u školi majstora Zhou Zi Huana.
Chengdu 2005.g.
Tel. 051 330-903 str.29
“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Učiteljica Ho Rui Ming učila je Tai chi

Kod učitelja Wang Ming Lona. Danas pošto
je učitelj ve ć napunio 90 godina ona vodi
školu kao njegova zamjena. Ina če generacija
je učenika sa Liu Xin Luom. Tako sam je i
upoznao. Kako je moja želja bila da naučim
sve što se vje žba u Yang stilu Tai Chia Sally
mi je predlo žila da naučim formu s ma čem a
onda formu sa sabljom. Moram priznati da
sam se tomu u po četku protivio ali pod
njenim sam nagovorom ipak popustio i danas
sam joj radi toga vrlo zahvalan.

Majstor Zhou Zi Huan u poz adi ni prati izv ođenje for me Tai
Chia Namik a Dizdarevića. Chengdu 2004.g.
Učiteljica Ho Rui Ming i Namik Dizdarević u na v ečer njem
treningu vj ežbanju sa ma čem. Chengdu 2005.g.

Učiteljica je mirna osoba sa visokim

poznavanjem Tai Chia. Njezina je specijalnost
vje žbanje sa oružjem i Gurajući dlanovi-Tui
so. U guranju dlanova je vrlo uspješna i sa
mnogo ja čim muškarcima što dovoljno govori
o njezinoj v ještini. Jednom prilikom mi je
rekla da je posvetila život vje žbanju i kada mi
bude trebala njezina pomo ć neka je potra žim.
Isto tako je rekla da se danas mnoge knjige
pišu na temu Tai Chia ali da nisu sve dobre.
Poklonila mi je neke svoje knjige koje su
doduše pisane na kineskom jeziku i rekla mi
kada budem mogao da ih prevedem jer se u
njima nalaze va žni tekstovi o Tai Chiu koje je
potrebno pro čitati.
Učiteljica Ho Rui Ming i Namik
Dizdarević u guranju dlanova. Chengdu
2007.g.
Ho Rui Ming
Mnogi ljudi danas misle da čitajući
knjige i gledajući filmove mogu naučiti
vještinu. Knjige i filmovi mogu pokrenuti želju
za vje žbanjem ali samo vje žbanje uz vođenje
učitelja mo že dovesti do majstorstva
vještine.
Učitelji su naša zvijezda vodilja. Oni su
tu da nam poka žu put i ako s njega skrenemo
oni nas vra ćaju.
Vje žbanje bez nadzora učitelja dati će
mrvice vještine a simbolično mrvica je zrno
pijeska u oceanu.
Ako stojimo i gledamo u nebo vidimo
zvijezde koje se presijavaju na no ćnom nebu.
Glupo je misliti da sa zemlje vid imo sve
zvijezde. Iako ih ne vidimo znamo da su one
tu.
Zato je područje našeg istra živanja
vještine neiscrpno. Ka že se da su granice
tamo gdje ih sami odredimo.
Područje tjelovje žbe obuhva ća,
rekreaciju, sport i vještinu. Za rekreaciju je
potrebno dva do tri treninga tjedno. Za sport
treba vje žbati svaki dan, a za vještinu
vje žbamo cijeli naš život 24 sata dnevno.

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.30

“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke
Shaolin je mjesto o kome sam sanjao
gotovo cijeli svoj život. To egzotično mjesto
za mene je bila u mladosti samo bajka o
nastanku borila čkih vještina, ali ta se bajka
pretvorila u stvarnost prvi puta 2002.g. a
zatim ponovno 2004.g. kada sam putujući
Kinom otišao na mjesto nastanka borila čkih
vještina Dalekog istoka.
Grupa članova Tai Chi Kluba “Rijeka” ispod s tatue
Bodhidar me na pl anini Shao Shan. Shaolin 2002.g.
Denafeng je gradić koji je udaljen od
Shaolina oko 15 km i tamo se smjestili u
hotel. Nedugo zatim autobusom smo se
odveli do Shaolina. Interesantna je činjenica
da se na ulazu u grad pla ća ulaznica. Shaolin
je za vrijeme kulturne revolucije bio razoren
da bi se ponovno polovinom 20 st. obnovio i
nastavio svojim prijašnjim životom. U
Shaolinu se nalaze 52 škole borila čkih
vještina u kojima je smješteno oko 30 000
vje žba ča. Cijelo područje izgleda kao veliki
poligon na kome se vje žba pa tako nije
rijetkost vidjeti vje žba če koji vje žbaju pored
ceste udarajući u vre će ili pak tr če ći jednim
od mnogobrojnih poligona.
Jedan od mnogobrojnih poligona na kojem
se svakodnevno okupljaju vje žba či i vje žbaju vje žbe
koordinacije i ravnote že.
Sportski Centar “Mlaka”
www.dinamik .hr
Škola borila čkih vještina podsje ća na
vojarne sa velikom centralnom zgradom u
kojoj su učionice, restoran za prehranu i
spavaonice a ispred je veliki plato na kojem se
vje žbaju borila čke vještine.
Postavlja se pitanje zašto ljudi dolaze
u Shaolin. Postoji v iše razloga za to, npr.
netko dođe s namjerom da nakon završene
škole u Shaolinu zapo čne karijeru kao glumac,
policajac, tjelohranitelj ili vojnik . Svakako je
Shaolin odsko čna daska za ta zanimanja.
Plato ispred škol e borilačkih vješti na na kojem s e
svakodnevno odvijaju treninzi.
Ono što je mene najviše impresioniralo
je brdo Shao Shan na kojem je Bodhidarma
osniva č borila čkih vještina Shaolina proveo 9
godina u meditiranju i razvijanju tehnika
borenja promatrajući borenje životinja u
prirodi. Bodhidarma je svakako vrlo va žna
povijesna ličnost jer je njegovom zaslugom
razvijen sistem borenja ali i filozofija Zen
budizma koji su rašireni po cijelo svijetu.
Bodhidarmina statua visoka 7 m na planini
Shao Shan nalazi je iznad pe ćine u kojoj je živio
Bodhidarma.
Tel. 051 330-903 str.31
“Tai Do” č asopis za borilačke vještine, zdrav ž ivot i drevne nauke www.dinamik .hr

Na slijede ćim fotografijama mo žete

vidjeti neke događaje sa proteklih seminara
koji su ostvareni u organizaciji Tai Chi Kluba
“Rijeka”.

Vježbanje Tai Chi a 1998.g.

Semi nar Motov un ranch 2002.g.

Semi nar F erijalni savez Pula 1999.g.

Semi nar F ažana 2004.g.

Semi nar F erijalni savez Pula 2000.g.

Semi nar U mag 2002.g.

Semi nar Puntižela 2007.g.

Sportski Centar “Mlaka” Tel. 051 330-903 str.32