P. 1
Istrazivacki Rad Iz Metodologije Pravnih i Drustvenih Istrazivanja

Istrazivacki Rad Iz Metodologije Pravnih i Drustvenih Istrazivanja

|Views: 677|Likes:
Published by Damir Alibegović

More info:

Published by: Damir Alibegović on Jun 06, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/30/2013

pdf

text

original

UNIVERZITET U TUZLI PRAVNI FAKULTET

TEMA : PROBLEMI OSOBA BEZ DRZAVLJANSTVA(APATRIDA) S ASPEKTA PRIMJENE KONVENCIJE O LJUDSKIM PRAVIMA I OSNOVNIM SLOBODAMA ISTRA IVA KI RAD IZ METODOLOGIJE DRU TVENIH I PRAVNIH ISTRA IVANJA

Studenti: Hidanovi Suzana V-565/07 Muminovi Dijana 623/06 Alibegovi Almir 686/06

Mentor : Dr.sc.Izudin Hasanovi ,vanr. prof.

Tuzla,jun 2011.god

1.UVODNA RAZMATRANJA

Svako ima pravo na dr avljanstvo.Niko ne smije biti proizvoljno li en svog dr avljanstvaniti mu se smije uskratiti pravo da promijeni svoje dr avljanstvo. Ovim jezgrovitim izjavama, lan 15. «Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima» iz 1948. Godinedodjeljuje svakom pojedincu,ma gdje na svijetu,pravo da ima legalnu vezu sa nekom dr avom.Dr avljanstvo je veoma osjetljivo pitanje po to predstavlja manifestaciju suvereniteta iidentiteta neke dr ave.Zato i ne iznena uje injenica da nesuglasice oko dr avljanstvamogu da dovedu,a esto i dovode,do napetosti i sukoba, kako unutar neke zemlje tako i izme u raznih dr ava.U dvadesetom vijeku je do lo kako do porasta pojave apatridije irom svijeta tako i do rastu e svjesnosti i brige za ljudska prava.Dr avljanstvo ili nacionalnost pru a ljudima ne samo osje aj identiteta,ve im daje i pravo na za titu od strane dr ave i na mnoga druga gra anska i politi ka prava.Zaista,dr avljanstvo se nekad opisuje kao «pravo da se imaju prava». Uprkos instrumentima me unarodnog prava koji se bave sticanjem,gubitkom ili uskra ivanjem dr avljanstva,milioni ljudi irom svijeta ipak nemaju dr avljanstvo.Oni su apatridi. Apatridija mo e nastati iz raznoraznih razloga,uklju uju i zbog konflikta zakona,transfera teritorija,zbog zakona o braku,administrativne prakse,diskriminacije, neupisivanja novoro enih, oduzimanja dr avljanstva (kada dr ava opozove dr avljanstva nekog pojedinca) i odricanja dr avljanstva (kada pojedinac odbija za titu dr ave).Brojna lica bez dr avljanstva u svijetu su tako er rtve prisilnog raseljavanja. Ljudi koji suistrgnuti iz svojih domova su naro ito podlo ni apatridiji,posebno kada je njihovo raseljavanje propra eno ili je nakon njega uslijedilo mijenjanje teritorijalnih granica.Suprotno tome, lica koja nemaju ili im je oduzeto dr avljanstvo su esto primorana dapobjegnu iz svog uobi ajenog mjesta boravka.Upravo je ova veza sa izbjegli kim situacijama prvobitno navela Generalnu skup tinu Ujedinjenih nacija da dodijeli Visokom komesarijatu Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR-u) odgovornost da djeluje kaoagencija koja nadgleda preveniranje i redukovanje apatridije. Shodno nedavnim procjenama, postoji pribli no jedanaest miliona apatrida irom svijeta.Ali ova cifra je samo «puko naga anje». Veoma je te ko za organizacije da prikupe iscrpne podatke o broju lica bez dr avljanstva zbog toga to neke dr ave osporavaju koncept apatridije,zbog toga to dr ave esto nerado objelodanjuju informacije o apatridiji i zbog toga to se pitanje apatridije esto ne smatra naro ito zna ajnim na listiproblema kojima se bavi me unarodna zajednica. Posljednjih godina,me utim,me unarodna zajednica je postala svjesnija injenice da po tovanje ljudskih prava poma e u spre avanju masovnih egzodusa i prisilnih raseljavanja. Sli no tome,raste svjesnost,zasnovana na principima koji su sadr ani u me unarodnim sporazumima, da su dr ave obavezne da razrije e probleme apatridije. Vlade moraju da priznaju, formalno i u praksi,da nemaju pravo da pojedincima,koji moguda doka u istinsku i efektivnu vezu sa dr avom,oduzmu ili uskrate povlastice koje proizilaze iz dr avljanskog statusa. Najbolji na in na koji parlamentarci mogu pokazati svoju opredijeljenost za redukovanje ili eliminisanje pojave apatridije jeste kroz usvajanje nacionalnog zakonodavstva koje je konzistentno sa me unarodnim pravom koje osigurava da se pojedincima ne e proizvoljno oduzimati dr avljanstvo,da e pod izvjesnom okolnostima, u kojima bi ina e
1

ovjek mogao ostati bez dr avljanstva.ne dovede nikoga u situaciju apatridije.Parlamentarci tako er mogu odigrati va nu ulogu «nadzornika» time to e se pobrinuti da dr avna politika.te me u njihovim bira ima podizati svjesnost o problemima koji su povezani sa apatridijom.dr avljanstvo biti dodijeljeno.i da e adekvatna za tita biti na raspolaganju onima koji ostanu ili postanu apatridi. 2 . bilo namjerno ili nenamjerno. to e podsticati njihove vlade da razrije e slu ajeve pojedinaca bez dr avljanstva.

sve vi e ljudi gubi dr avljanstvo ili ne uspijeva da stekne efektivno dr avljanstvo. religijske ili etni ke manjine.podnosioci zahtjeva za dr avljanstvo se ne mogu smatrati dr avljanima sve dotle dok njihovi zahtjevi ne budu rije eni i odobreni.2.ili da je tom pojedincu dodijeljeno dr avljanstvo odlukom relevantnih organa vlasti. te dok im ne bude dodijeljeno dr avljanstvo te dr ave u skladu sa zakonom. Kadgod administrativni postupak dozvoljava diskreciono pravo u dodjeljivanju dr avljanstva.manipulisanje politi kim sistemima od strane nacionalnih vo a sa ciljem postizanja sumnjivih politi kih ciljeva.koja je prvi put priznata kao globalni problem u prvoj polovini dvadesetog vijeka.sve dublji osje aj obespravljenosti me u takvim stanovni tvom mo e na kraju dovesti do raseljavanja. ipak su prepoznali da se obje grupe nalaze u sli nom polo aju.Definisanje predmeta istra ivanja Apatridija.iz dr avne sukcesije.pod uslovima koji se navode u pravosna nim pravnim instrumentima o dr avljanstvu.U posljednjih 20 godina.Tada se smatra da je on de facto bez dr avljanstva. Apatridija je obi no povezana saperiodima dubokih promjena u me unarodnim odnosima. Me utim.produ ene marginalizacije pojedinih grupa unutar dru tva.Ve ina ljudi se smatra dr avljanima po sili zakona samo jedne dr ave ± to su obi no ili zakoni dr ave u kojoj su ro eni (jus soli) ili zakoni dr ave iji su dr avljani bili njihovi roditelji u vrijeme njihovog ro enja (jus sanguinis).Mijenjanje me unarodnih granica. Pretpostavlja se da ovjek posjeduje dr avljanstvo osim ako ne postoji neki dokaz o suprotnom. Iako su sastavlja i Konvencije smatrali da je neophodno napraviti razliku izme u de jure apatrida (lica koja nisu dobile dr avljanstvo automatski ili na osnovu zasebne odluke po sili bilo kog dr avnog zakona) i de facto apatrida (lica koja ne mogu da ustanove svoje dr avljanstvo). Pojedinci koji nisu dobili dr avljanstvo automatski ili na osnovu pojedina ne odluke po sili bilo kog zakona te dr ave.poznati su kao de jure apatridi:lica koja su bez dr avljanstva uz referencu na pozitivne zakone.1. Pojedinci koji moraju da podnesu zahtjev za dr avljanstvo i oni koje zakon defini e kao lica koja ispunjavaju uslove za podno enje zahtjeva.METODOLOGIJA ISTRA IVANJA 2. iako ne posjeduje efektivno dr avljanstvo i ne u iva nacionalnu za titu.nekad se dr ave sa kojima bi ovjek mogao imati istinsku vezu ne mogu slo iti oko toga koja od njih je dodijelila dr avljanstvo toj osobi.Ako se dozvoli da se ovakve situacije nastave. ali iji su zahtjevi odbijeni.nisu dr avljani po sili zakona te dr ave.Biti dr avljanin po sili zakona zna i da se dati pojedinac automatski smatra dr avljaninom odre ene zemlje.prouzokovale su apatridiju u svim dijelovima svijeta.mo e proiza i iz me udr avnih nesuglasica oko pravnog identiteta pojedinaca.ili oduzimanja dr avljanstva pojedincima ili grupama.Ti instrumenti mogu biti ustav. 3 .predsjedni ki ukaz ili akt o dr avljanstvu.Tako taj ovjek nije u stanju da doka e da je de jure bez dr avljanstva.odnosno odbijanje ili oduzimanje dr avljanstva da bi se isklju ile i marginalizovale nepopularne rasne.

Dr ave bi trebalo da od tog pojedinca tra e punu saradnju naobezbje ivanju svih relevantnih injenica i informacija. u lanu 7(1) Konvencije se navodi osnovni nivo za tite na koji lice bez dr avljanstva ima pravo. samo po sebi. Me utim. 2.bilo ex lege ili automatski. na in na koji je dr avljanstvo dodijeljeno ili na pristup dr avljanstvu. oblik dokaza.Dokumenti zaprimljeni od odgovornog dr avnog organa.ko ima dr avljanstvo.1.na zahtjev.1. zabranu mu enjai princip nediskriminacije. lica bez dr avljanstva bi trebalo da 4 . prethodnog uobi ajenog boravka. Stoga se mo e pretpostaviti da ako dr ava odbije da potvrdi kako je neka osoba njen dr avljanin.Definicija se jednostavno odnosi na djelovanje zakona na osnovu koga nacionalno zakonodavstvo neke dr ave defini e. Neki dr avni organi smatraju da oni nisu odgovorni za to da uka u koje osobe nemaju pravnu vezu sa njihovom dr avom.Ko je lice bez dr avljanstva tj.Koja su prava i obaveze lica kojima je priznat status apatrida? Postoje neka fundamentalna ljudska prava koja va e za sva lica bez obzira na njihov status ili tip boravka u nekoj jurisdikciji. to se ti e ve ine prava koja su nabrojana u Konvenciji iz 1954. godine defini e lice bez dr avljanstva kao «ono lice koje se po sili zakona ne smatra dr avljaninom nijedne dr ave» ( lan 1). Ona ne aludira na kvalitet dr avljanstva..da se konsultuju sa tim dr avama i zatra e dokazni materijal ako je to neophodno.U poku aju da doka u apatridiju. na primjer. ugovorna dr ava (je) du na da. onda je to odbijanje. «.Svako lice bez dr avljanstva ima du nost da se povinuje zakonima i propisima dr ave u kojoj se nalazi ( lan 2). U ovom lanu se predvi a da je.Relevantne vlasti zemlje porijekla ili zemlje prethodnog uobi ajenog boravka mogu odbiti da izdaju ovjerene dokumente u kojima se navodi da doti na osobanije dr avljanin ili jednostavno mogu da ne odgovore na upit. godine. dr ave ili dr ava ije dr avljanstvo imaju roditelj iili djed i baka tog pojedinca). Ovo je isto pravna definicija. Ova prava uklju uju.2. primjenjuje isto postupanje kakvo primjenjuje prema strancima generalno.1.». po to bi dr ave normalno pru ile diplomatsku za titu svojim dr avljanima. godine potvr eno kakose odredbe te Konvencije primjenjuju na lica bez dr avljanstva «bez ikakve diskriminacije u pogledu rase. Pod uslovom da je ova obaveza zadovoljena. onatreba da doka e da nema nikakvu pravnu vezu ni sa jednom relevantnom zemljom.. dr ave bi trebalo da preispitaju relevantno zakonodavstvo o dr avljanstvu onih dr ava sa kojima je dati pojedinac ve imao veze(kao na primjer putem ro enja. injenica je da je u Konvenciji iz 1954. da bi se ustanovilo da je neka osoba bez dr avljanstva.. apatrid? Konvencija iz 1954.obi no predstavljaju pouzdan oblik dokaznog materijala o apatridiji.kojima se potvr uje dapredmetni pojedinac nije dr avljanin. prema licima bez dr avljanstva. takav dokazni materijal ne mora uvijek biti na raspolaganju. dr ave ili dr ava ijedr avljanstvo imaju bra ni drug ili djeca. osim u slu ajevima kada Konvencija eksplicitno sadr i povoljniji tretman..pru iti tehni ke informacije o relevantnim zakonima i njihovojprimjeni u razli itim dr avama.2.Shodno ovoj definiciji. religije ili zemlje porijekla» ( lan 3).UNHCR mo e olak ati konsultacije izme u dr ava i.

to jest.u ivaju barem isti pristup pravima i povlasticama koji se garantuju strancima. stanovanje ( lan 21) i slobodu kretanja( lan 26). godine i ostalih me unarodnih instrumenata. godine. 18. 2.) Na osnovu te pretpostavke.live.izbjeglica. Sastavlja i Konvencijeiz 1954. bez obzira na to da li su de jure ili de facto bez dr avljanstva. de facto apatridi dobijaju me unarodnu pomo shodno odredbama «Konvencije o statusuizbjeglica» iz 1951.0 5 . to se ti e ostalih specifi nih prava. dr ave lanice se podsti u da prema licima bez dr avljanstva koja zakonito borave na njihovoj teritoriji postupaju na sli an na in kao iprema dr avljanima te dr ave. to to je neko de jure ili de facto bez dr avljanstva ne mora zna iti da je izlo en proganjanju («osnovan strah od proganjanja» je sr definicije izbjeglice kao to je to navedeno u «Konvenciji o statusu izbjeglica» iz 1951.com/view. a ipak ne ispunjavaju uslove da budu izbjeglice ili de jure apatridi.pristupa sudovima ( lan 16). svi de facto apatridi . te radnog zakonodavstva i socijalnesigurnosti ( lan 24). Glavne 1 https://cid5d05f85ba5a1504f.2. postajalo je jasnije da postoje de facto apatridi koji nisu stekli dr avljanstvo u zemlji njihovog uobi ajenog boravka.UNHCR procjenjuje da milioni ljudi irom svijeta nemaju dr avljanstvo. nisu izbjeglice i nemaju pravo na azil1. javno obrazovanje ( lan 22).Docs&wa=wsignin1. godine su pretpostavili da je svako ko ne posjeduje efektivno dr avljanstvo .promovi e sticanje pravnog identiteta za ta lica i osigurava da lica bez dr avljanstva u ivaju fundamentalna prava i slobode bez ikakve diskriminacije. godine identifikuje lica bez dr avljanstva.koju su Ujedinjene nacije usvojile 1954.Mo e li apatrid istovremeno biti i izbjeglica? Pojedinci koji su de facto bez dr avljanstva nisu obuhva eni definicijom lica bez dr avljanstva shodno Konvenciji iz 1954. godine).aspx/Folder2/Zastita%5E_izbjeglica%5E_%5E5Pravo%5E_azila%5E6%5E_%5E_skripta%5E_sa%5E_predavanja. i 19).doc?Bsrc=Docmail&Bpub=SDX. (Sastavlja i Konvencije su pretpostavili da je pojedinac postao de facto bez dr avljanstva nakon bjekstva iz zemlje svog dr avljanstva zbog proganjanja koje je nad njim vr ila dr ava.«Konvencija o statusu lica bez dr avljanstva». naro ito onim pravima koja se odnose na pla eno zaposlenje ( lanovi 17.3. te implementacijom «Konvencije o smanjenju broja lica bez dr avljanstva»iz 1961.office. Me utim. naro ito u pogledu slobode da praktikuju svoju religiju ( lan 4). te da je to proganjanje bilo u vezi sa neposjedovanjem efektivnog dr avljanstva.1. godine.Odre ivanje ciljeva istra ivanja Uprkos poku ajima da se pojava apatridije redukuje nacionalnim zakonima o dr avljanstvu. injenica je da ve ina apatrida kojima je potrebna pomo UNHCR-a.u pogledu njihovih umjetni kih prava i intelektualne svojine ( lan 14). javnih povlastica ( lan 23). Kako je vrijeme prolazilo. 2.

tepoma e dr avama u primjeni. Organizacija zabezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS). koji radi na izradi standardizovanih instrumenata. Afri ka unija. UNHCR je izradio sveobuhvatni niz preporuka. Nevladine organizacije tako er rade zajedno sa UNHCR-om ± kako na terenu. U rje avanju produ enih situacija apatridije. Dok ekaju na razrje enje njihovog dr avljanstva. godine potpisao potsporazume sa 770 izvr nih partnera. Anketa je pokazala da ne postoji nijedanregion u svijetu u kome nema apatridije. godine o statusulica bez dr avljanstva». odkojih su 578 bile nevladine organizacije. kroz konsultacije sa relevantnim dr avama i kroz napore na iznala enju rje enja za pojedince ili grupe bez dr avljanstva. UNHCR se zala e za primjenu «Konvencije iz 1954. programa zapru anje za tite i pomo i apatridima. Razvojnim fondom Ujedinjenih nacija (UNDP) i Svjetskim programom ishrane (WFP) putem zajedni ke realizacije stambenih. UNHCR tako er ponekad radi sa Me unarodnom organizacijom za rad (ILO). edukativnih i profitabilnih programa. Fond Ujedinjenih nacjia za djecu (UNICF) i Razvojni fond Ujedinjenih nacija za ene (UNIFEM). UNHCR je 2005. po potrebi i kad to sredstva dozvoljavaju. uklju uju i i 424 nacionalne nevladineorganizacije. UNHCR sara uje sa regionalnim organima. UNHCR radi zajedno sa Interparlamentarnom unijom (IPU) na podizanju parlamentarne svijesti o me unarodno-pravnim normama o apatridiji i na ukazivanju brojnih preporuka i pozitivnih iskustava koji mogu sprije iti apatridiju. kroz osiguranje prava na dr avljanstvo za one koji su li eni dr avljanstva. kao to su Savjet Evrope. kako na me unarodnom. Ova organizacija podsti e dr ave da pojasne pravni status zainteresovanog pojedinca i da promovi u priznavanje legitimnih veza izme u pojedinca ili grupe pojedinaca i dr aveu slu ajevima u kojima bi predmetni pojedinac ili pojedinci ina e bili bez dr avljanstva. tako i na nacionalnom planu. UNHCR tako er pru a i direktnu pomo apatridima.Liga arapskih dr ava i Organizacija islamske konferencije. koje su osmi ljene na osnovu analize odgovora koje su dale74 dr ave. UNHCR podr ava dr avljanske kampanje u kojima su dr ave omogu ile apatridima sticanje dr avljanstva one zemlje u kojoj ive ve du e vrijeme.. te da jo uvijek postoje ozbiljni zakonski i politi kinedostaci. koja osigurava niz minimalnih prava i obaveza za apatride. gdje se zala u za UNHCR-ove programe.tako i na pru anju pomo i u osmi ljavanju UNHCRovihaktivnosti. Ova organizacija podsti e parlamentarce da usvoje nacionalno zakonodavstvo koje e pomo i da apatridijabude eliminisana. apatridi u ivaju minimum prava u dr avama boravka. UNHCR u estvuje u SavjetuEvropskog komiteta o dr avljanstvu.agencije Ujedinjenih nacija koje rade zajedno sa UNHCR-om na rje avanju apatridije jesu Visoki komesarijat za ljudska prava. kakobi pomogli u integraciji ili reintegraciji zajednica koje se nalaze na marginama dru tva. UNHCR je pokrenuo prvu globalnu anketu okoracima koje dr ave lanice Ujedinjenih nacija preduzimaju na smanjenju apatridije i nazadovoljavanju potreba za za titom apatrida. 6 .kao to su «Evropska konvencija o dr avljanstvu» i «Nacrt Protokola o izbjegavanjuapatridije koja se vezuje za dr avnu sukcesiju».Kako je planirano u «Agendi za za titu».te poma e u naporima da ugovori koji se bave dvojnim ili vi estrukim dr avljanstvom nesmotreno ne stvore apatridiju. Organizacija ameri kih dr ava.

Tog pojedinca ne bi mogla da zastupa ni nijedna druga dr ava. ali oni niti zabranjuju mogu nost opoziva dr avljanstva pod izvjesnim okolnostima.koja bi bila korisna ne samo za savjetovanje zainteresovanih lica. koja sefokusirala na redukovanje pojave apatridije u budu nosti. kad god je to mogu e. koji su sesastali kako bi razmotrili to pitanje.U iznala enju na ina da se redukuje pojava apatridije. Me unarodna pravna komisija i delegati raznih dr ava su zaklju ili da je me unarodna pomo neophodna zato to pojedinac kome se uskrati dr avljanstvo neke dr ave ne posjeduje ni finansijska sredstva ni stru nost koji su mu potrebni da bi vlastima te dr aveprezentirao svoj zahtjev za dr avljanstvo. odlu ili su da je ta prva konvencija previ e radikalna. te ukoliko se te nesuglasice ne bi mogle rije iti na neki drugi na in. Instrumentkoji je kona no proistekao iz ovog procesa je «Konvencija o smanjenju broja lica bezdr avljanstva» iz 1961. kojom se dr ave lanice podsti u da pro ire odredbe Konvencije kako bi pokrili i de facto apatride. pitanje dali je taj pojedinac predmet me unarodnog prava bi tako er bilo ostavljeno po strani. mo ete na i spisak dr ava lanicaKonvencije iz 1961. Ekonomski i socijalni savjet je rezolucijom zatra io da Me unarodna pravna komisija pripremi nacrt me unarodne konvencije ili konvencija za eliminisanje apatridije.Jedna konvencija.2. mogu se podnijeti Me unarodnom sudu pravde na zahtjev bilo koje od strana u sporu. godine. godine. a radi razmatranja njenog zahtjeva i tra enja pomo i u izno enju tog zahtjeva pred odgovaraju i organ. godine tra i oddr ava potpisnica da usvoje nacionalno zakonodavstvo koje odra ava propisane standarde u pogledu sticanja ili gubitka dr avljanstva. Zavr ni akt Konvencije uklju uje preporuku vrlo sli nu onoj iz Zavr nog akta Konvencije iz1954. (U Aneksu 2.2. godine. o eliminisanju apatridije u budu nosti.Konvencija tako er predvi a kreiranje tijela kome se mo e obratiti osoba koja se mo e pozvati na odredbe te konvencije.pa su izabrali da rade na nacrtu konvencije o redukovanju budu e apatridije. je sadr avala odredbe koje su i le mnogo dalje od odredbi sadr anih u nacrtu druge konvencije.Osim toga. 7 . niti retroaktivno dodjeljuju dr avljanstvo svim licima koja su trenutno bez dr avljanstva.Obje ove konvencije su se bavile problemom apatridije koja proizilazi iz konflikta zakona.3.) lanovi konvencije imaju za cilj da se izbjegne apatridija po ro enju. Me unarodna pravna komisija je sastavila dvije konvencije za razmatranje. Ako bi pojedinca zastupala neka me unarodna agencija. godine? U avgustu 1950. godine.ve i zapredlaganje na ina za sveukupno sticanje efektivnog dr avljanstva i redukovanje apatridije.agencija koja bi se posvetila ovom poslu bi vremenom razvila ekspertizu o ovom pitanju. Generalna skup tina je kasnije zamolila UNHCR da preuzme ovu ulogu. ta predvi a «Konvencija o smanjenju broja lica bez dr avljanstva» iz 1961. Ukoliko bi do lo do nesuglasica uvezi sa tuma enjem ili primjenom Konvencije me u dr avama lanicama.U esnici konferencije.Konvencija iz 1961.

Apatridi rtve trgovine ljudima posebno su ugro eni. nacionalnu pripadnost i mogu nost da dostojanstveno u estvuje u dru tvu. U o ajni koj borbi da pre ive. narod Rohingja u Burmi i irom Azije. pitanja izbjeglica i trgovina ljudima ukr taju. danas postoji otprilike dvanaest miliona ljudi irom sveta koji su legalno ili de facto apatridi. Iako Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima priznaje da svako ima pravo na dr avljanstvo. denacionalizovane Kurde. Osobe bez dr avljanstva su laka meta za prisilan rad. apatridi rtve trgovine ljudima imaju malu za titu od zemlje u kojoj uobi ajeno borave. konfiskaciju zemlje. po nacionalnim zakonima. Stalno i iznova postaju rtve po to se problemi apatrida. nema dr avljanstvo ± zakonsku vezu izme u vlasti i pojedinca ± ni u jednoj zemlji. Dr avljanstvo osobi daje zakonski identitet. radi i putuje legalno.3. a istovremeno nemaju legalan status u 8 . Osoba bez dr avljanstva esto ne mo e da poha a kolu. brak ili smrt. dijecu hai anskih migranata na Karibima. raseljavanje i druge oblike progona i eksploatacije.Hipoteza Neznanje i nerije avanje problematike apatridije uzrokuje pove anje broja osoba bez dr avljanstva svijetu.2.3. registruje ro enje. mnoge europske Rome. i mnoge druge irom svijeta.3. Bedune na Bliskom istoku. dobije zdravstvenu njegu. 2.Postavljanje hipoteze i izvo enje posljedica predvi anja iz hipoteze 2. prema podacima Nevladine organizacije ÄRefugees International³. posjeduje imovinu ili otvori ra un u banci ma gdje da ivi. Najugro enije grupe obuhvataju pojedince iz biv eg sovjetskog bloka.1. neke Palestince. apatridi se esto obra aju krijum arima ljudi i trgovcima ljudi za pomo da izbjegnu diskriminaciju ili progon vlasti. Apatrid je lice koje. Bez dr avljanstva.2. Butance u Nepalu. Mogu do i u situaciju da im povratak bude onemogu en.Izvo enje posljedica predvi anja iz hipoteze Apatrida ima u svim regionima svijeta. ne mogu da dobiju za titu policije ili pristup pravosudnim sistemima. neke etni ke grupe na Tajlandu i Rtu Dobre Nade. Bez dokumenata ili bez dr avljanstva. esto nemaju li na i putna dokumenta to ih dovodi u opasnost da budu uhap eni kada putuju ² dobrovoljno ili prisilno ² izvan svojih zajednica.

Vlada Vijetnama razmatra dono enje novog zakona o dr avljanstvu koji bi pospe io spre avanje ovog problema tako to bi se dozvolilo dvojno dr avljanstvo. gubi dr avljanstvo na e zemlje. sa zemljama u kojima trenutno borave. prema podacima Vijetnamske unije ena grada Ho i Mina. od 1999. navelo je Vije e ministara BiH u odgovor na zastupni ko pitanje postavljeno u Parlamentu BiH. politi kim i sigurnosnim stanjem u BiH. odrekla bh. Od 2003. Organizacije koje rade sa rtvama trgovine ljudima mogu da pomognu u podizanju svijesti. Tajvan. Repatrijacija je problemati na za apatride bez obzira jesu li rtve trgovine ljudima ili ne. Za zemlje ili regione gdje postoje prekograni ne populacije. dr avljanstva bit e drasti no pove ana. Zakona o dr avljanstvu BiH predvi a da ukoliko se bh. Narodnu Republiku Kinu i druga mjesta. brojka od 51.847. Ponekad trgovina ljudima za posljedicu ima apatride. kao u slu aju vijetnamskih ena koje su postale rtve trgovine ljudima jer su kao Äpo tom naru ene mlade³ prodavane u Koreju. dr avljanstva odreklo se 49. Razo arani katastrofalnim ekonomskim. godine bh. Hiljade vijetnamskih ena udaje se svake godine za strance. dr avljanin ne odrekne dr avljanstva druge dr ave. Naime. godine ne bude promijenjen Zakon o dr avljanstvu BiH. onda on prvog januara 2013.´ Apatridi su klju ni rizik za trgovinu ljudima. 9 . do lo je do znatnog uve anja okolnosti koje podsti u krijum arenje i trgovinu ljudima u na em regionu. a sa kojim na a dr ava nije potpisala sporazum o dvojnom dr avljanstvu. do svibnja 2010. Proces naturalizacije u mu evljevoj zemlji esto zahjteva da se ena odrekne vijetnamskog dr avljanstva. proces naturalizacije se nikad ne zavr i i one postaju apatridi to se esto prenosi i na njihovu dijecu.novoj zemlji.3.3. ukoliko se to ipak ne desi. harmonizovani pristupi dokumentaciji i registraciji gra ana mogu biti klju ni napori u sprije avanju pojave apatrida i trgovine ljudima. transparentnije i dostupnije na ine dobijanja legalnog boravka ili dr avljanstva. No. Za one koje prodaju pod la nim izgovorom da je u pitanju brak. 2. izgubit e dr avljansto BiH ukoliko do prvog januara 2013. koji ive izvan mati ne dr ave. gde je 86 procenata takvih brakova ugovoreno iz ekonomskih razloga.612 gra ana kako bi postali dr avljani drugih zemalja. sporni lan 17. koliko se na ih gra ana za 15 godina nakon rata. ÄOzbiljan pad svijetske ekonomije natijera e jo vi e migranata koji bolji ivot tra e u inostranstvu u ruke trgovaca ljudima. Druge mjere spre avanja i rije avanja problema apatrida obuhvataju kampanje za registraciju ro enja i efikasnije.Bez dr avljanstva u BiH Ve ina Bosanaca i Hercegovaca. identifikaciji apatrida i pomo i oko procedura za dobijanje dr avljanstva. ili ne budu potpisani ugovori o dvojnom dr avljanstvu.

Bh. Poznato je samo da ve ina od njih nastavlja ivot u nekoj od zapadnoeuropskih dr ava i uzima njihovo dr avljanstvo. dr avljanstva odreklo vi e od 1. jer institut dvojnog dr avljanstva nije u skladu s njihovim propisima . Slovenija. 2. Sa osam na pet godina smanjen je ukupni boravak bra nog druga za olak anu naturalizaciju. kao to su Austrija. dr avljanstva odreklo samo est osoba.Posebno zabrinjava injenica da se iz godine u godinu enormno pove ava broj osoba koje se odri u veze sa svojom domovinom da bi uzele dr avljanstva drugih zemalja. se odreklo svega est osoba. 1998. odnosno 9. dr avljanstva 1997.070 osoba. godinu kasnije 14. da bi taj broj 2002. Njema ka. otpustom ili po sili zakona omogu ava dobijanje dr avljanstva BiH ako imaju odobreni privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje posljednje dvije godine ili stalni boravak.212.Ministarstvo civilnih poslova u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH koristilo je svaku priliku da uputi inicijativu za pokretanje postupka za zaklju ivanje ugovora o dvojnom dr avljanstvu s dr avama u kojima ivi i radi veliki broj dr avljana BiH.000 osoba i da se taj broj znatno pove ao u ljetnom razdoblju. i 2003. pi e sarajevski Dnevni avaz. zbog odbijanja drugih dr ava. nikada nije zaklju ila ugovore o dvojnom dr avljanstvu sa zna ajnim brojem dr ava u kojima ivi veliki broj gra ana BiH. saop teno je iz Savjeta ministara. dr avljanstva. . zabilje en je ogroman porast broja osoba koje se odri u bh. Indikativno je to se u prvoj godini po zavr etku rata bh.navodi se u obrazlo enju Vije a ministara BiH. Gra ani tijekom procedure nisu du ni navoditi razloge za to se ispisuju. Danska. boravak u BiH kao uslov za sticanje dr avljanstva BiH naturalizacijom se sa dosada njih 69 godina smanjuje na 10 godina. godine dostigao nevjerojatnih 8. U Ministarstvu civilnih poslova BiH sarajevskom listu potvr eno je da se i u prvih pet mjeseci ove godine bh.tijekom godi njiho dmora. osam. Ova izmjena va na je posebno zbog injenice da BiH.4. te dr ave nisu ih prihvatile.. Istovremeno se licima kojima je dr avljanstvo BiH prestalo odricanjem. tako da nadle ne institucije nemaju podataka o tome. godine 51 osoba.Sticanje dr avljanstva BiH Prema izmjenama. 10 . a 2000.3. Me utim. s tim da podnosilac zahtjeva ne predstavlja prijetnju za bezbjednost ljudi. Od 2001..

2. Savjet ministara BiH utvrdio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH. istra iva a u odnosu na objekat koji se prou ava. izme u ostalog. iji je cilj unapre enje postoje ih procedura. da je izmirio sve poreske. da ne predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH. U naj irem smislu metod sadr i: y y y postupak ± aktivnost koju treba provesti da bi se do lo do saznanja o predmetu znanje o samom predmetu sredstvo ± podrazumijeva konkretna sredstva. Metoda ozna ava na in istra ivanja stvarnosti. Nau ni metod je metod smjelih i domi ljatih pretpostavki i o trih poku aja njegovog opovrgavanja. koji je predlo io Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. radi stjecanja to istinitijeg saznanja. Metod je sistem pravila djelovanja. tehnika i instrumenata istra ivanja Metod (gr . Utvr en je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji pravnih lica koje osnivaju institucije BiH s ciljem jasnijeg preciziranja nadle nosti u postupku primjene procedura po zahtjevu stranaka. methos ± put. Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza. da ima osiguran izvor prihoda za vlastito izdr avanje. ratni zlo inci ili teroristi. radnje i instrumente za prou avanje predmeta. odnosno predmeta koji se prou ava.4. 11 . s ciljem obezbje ivanja kvalitetnije naplate dugovanja po osnovu indirektnih prihoda. odnosno finansijske obaveze.S ciljem da se onemogu i da dr avljanstvo BiH dobiju kriminalci. a kojima bi se omogu ilo njegovo dosljednije provo enje. Radi efikasnijeg na ina naplate duga ovim zakonom. tra enje). a potom nepokretna imovina. predlo ena je izmjena u redoslijedu imovine za pljenidbu na na in da se prvo plijeni pokretna. te da mora potpisati izjavu da prihvata ustavni poredak BiH. dopunama Zakona propisano je da stranac za dobijanje dr avljanstva BiH mora predo iti dokaz da se protiv njega ne vodi krivi ni postupak. te prevazila enje pojedinih nedore enosti u postoje im odredbama koje su identifikovane u postupku primjene Zakona.Odre ivanje metoda. opho enja.

cjeline na dijelove. y Aksiomatski metod te y Historijsko pravni metod . y Metoda analize . Metod indukcije podrazumijeva zaklju ivanje od pojedina nog i posebnog ka op em. momente ili aspekte.4. y Deduktivni metod . dakle radi se o zaklju ivanju koje se temelji na posmatranju pojedina nog ili posebnog. Deduktivna metoda je suprotna metodu indukcije i podrazumijeva spoznavanje posebnog i pojedina nog na temelju znanja o op im stavovima. Kod ove metode zaklju ivanje se izvodi od op eg ka pojedina nom. y op a istina ili y princip iz kojeg izvodimo partikularne istine. 12 . Polazne ta ke dedukcije su : y zakon. rastavljanje op eg na posebno. To su : y Metod indukcije . objedinjavanjem jednostranih predmeta i pojava u slo ene i jo slo enije.2. Metoda analize je misaono teorijsko i prakti no rastavljanje svakog slo enog predmeta spoznaje na njegove initelje ili sastavne dijelove.Metode istra ivanja U ovom istra iva kom radu kori teno je est metoda istra ivanja. cijelog sistema. a na temelju kojih se izri u op i sudovi ili zakoni. Dokazivanje se mo e definisati kao izvo enje istinitosti jednog stava na osnovu istinitosti nekog drugog ili drugih stavova za koje se zna da su istiniti ili barem vjerovatno istiniti.1. Metoda sinteze je takva metoda u kojoj stvarnost i pojave u njoj obja njava logikom spajanja. a njen krajnji cilj je obja njavanje cjeline. y Metoda sinteze . Metod indukcije se dijeli na : y potpuna i y nepotpuna indukcija.

. y ispitvanje neposrednih propagandnih ciljeva i njihovih efekata. anketu. . 2.2. nismo bili u mogu nosti obaviti tehniku posmatranja. Sastoji se od niza usmenih ili pismenih pitanja koja istra iva postavlja ispitaniku. Uspjeh zavisi od sposobnosti i umje a ispitiva a.Aksiomatski metod ± ovaj metod se bazira na utvr ivanju stavova ija je istinitost nesporna. trajnih ciljeva dublje povezanih sa osnovnim ideolo kim stajali tima pojedinih pokreta i organizacija. Najvi e se primjenjuje u ispitivanju politi ke propagande. informacija te jasne slike o ovom kompleksnom problemu. «samoo evidna» za svakog. Pod tehnikom istra ivanja podrazumjevamo: posmatranje. Npr. Postupak prikupljanja injenica se mo e podjeliti u dvije grupe koje sa injavaju : y instrumenti kojima se prikupljaju injenice i podaci koji su nastali prije nezavisno od istar ivanja y podaci koji se prikupljaju i selektuju nakon provedenog istra ivanja. eksperiment i analizu sadr aja. Analiza sadr aja je skup instrumenata ijiom se upotrebom eli dobiti ta nija slika.4. Ta dva izvora se kombinuju. izdvojene od ostalih poku avaju i da ih kao takve objasni konkretnim okolnostima. Pacta sunt servanda Historijsko pravni metod ispituje konkretne pojedina ne doga aje date u vremenu i prostoru. upitnik. Propaganda se mo e analizirati na dva nivoa: y ispitivanje njenih pojava tj. upore uju i kvantificiraju i ine istra iva ku cjelinu.Tehnike istra ivanja Tehnike istra ivanja su osnovno sredstvo u prikupljanju i interpretaciji podataka o dru tvu i pojavama u njemu. Zbog kompleksnosti ovog problema te zbog anonimnosti osoba koje su ostale bez drzavljanstva te osoba koje nikada nisu stekle drzavljanstvo neke. kako bi se pribli ila slika o problematici istra ivanja. notorna. intervju. Intervju je najra ireniji instrument istra ivanja. Me utim dvije su najzna ajnije mane ovog instrumenta: 13 . Analiza sadr aja je prete no opisana i putem nje se uspostavlja sistemska analiza odre ene pojave ili doga aja. Prilikom prikupljanja podataka. kako bi dobili jasniji stav o ovom problemu savremenog doba. odnosno objektivni i sistemati ni podaci o pojavama i procesima koji se ele analizirati u dru tvu. koristili smo dvije tehnike i to intervju i analizu sadr aja.

u kojoj je pojedinac ro en. 3. ali roditelji tog pojedinca su dr avljani dr ave B. od dr ava se decidno ne tra i da prijave broj lica bez dr avljanstva koja ive na njihovim teritorijama. ali je pojedinac ro en u dr avi A. Taj pojedinac tako postaje lice bez dr avljanstva. samo neke dr ave imaju mehanizme za registrovanje lica bez dr avljanstva. Problemi mogu da nastanu kada je zakonodavstvo odr avljanstvu u jednoj dr avi u konfliktu sa zakonodavstvom druge dr ave.1. me unarodnim obi ajima i priznatim pravnim principima koji se primjenjuju na pitanja dr avljanstva. shodno svojim vlastitim zakonskim propisima. sa me unarodnim konvencijama. UNHCR procjenjuje da irom svijeta ive milioni ljudi koji nemaju efektivno dr avljanstvo. REZULTATI ANKETNOG ISTRA IVANJA Anketa o apartidiji koju je sproveo UNHCR u 2003. godine .y y ostaje na isto opisanoj ravni. Dr ava B. bez mogu nosti da ih pove e sa irim spletom dru tvenih odnosa. nije u mogu nosti da konkretno prati pojave i proces. Oba kompleta zakona mogu biti propisno sastavljena. moraju biti konzistentni. Ovi zakonski propisi. Me utim. Dr ave esto nisu voljne ili nisu u mogu nosti da obezbijede ta ne podatke. Zaista. daje dr avljnstvo isklju ivo po porijeklu ( jus sanguinus ). apartidija mo e nastati usljed razli itih okolnosti. 3. koje priznaju druge dr ave. svaka dr ava odlu uje. ne zna se ta no koliko ima apartida u svijetu. Dr ave bi tako trebale da posjeduju 14 . pri emu pojedinac ostaje bez dr avljanstva ijedne dr ave. ko su njeni dr avljani. ali problemi nastaju kada se oni zajedno primjenjuju.O ekivani doprinosi istra iva kog rada Kao sto smo ve rekli. godini potvr uje da nijedani dio svijeta nije li en problema koji dovode do apartidije. s druge strane daje d avljanstvo samo na osnovu mjesta ro enja ( jus soli ). prou avaju i sadr aj samo pojedinih oblika. Na primjer dr ava A. Kako je navedeno u Ha koj konvenciji iz 1930.

1. 3.Taj pojedinac tako postaje lice bez dr avljanstva. daje dr avljanstvo isklju ivo po porijeklu (jus sanguinis). Da bi se izbjegli ovi problemi: Kako je to navedeno u Ha koj konvenciji iz 1930. ali je pojedinac ro en u dr avi.1.ro enjem. daje dr avljanstvo samo na osnovu mjesta ro enja (jus soli). da su ispunjeni preduslovi 15 . s druge strane. ko su njeni dr avljani.a uriranu kolekciju zakona o dr avljanstvu I da znaju kako se ovi zakoni primjenjuju u praksi. dok druga dr ava nece dodijeliti svoje dr avljanstvo. po sili zakona. licu koje je ro eno na teritoriji ugovorne dr ave. shodno svojim vlastitim zakonskim propisima. dok se pojedinac prvo ne odrekne svog orginalnog dr avljnstva. me unarodnim obi ajima i priznatim pravnim principima koji se primjenjuju na pitanja dr avljanstva. Dr ave bi tako trebalo da posjeduju a uriranu kolekciju zakona o dr avljanstvu i da znaju kako se ovi zakoni primjenjuju u praksi da bi se rije ili konflikti zakona koji uklju uju dr avljanstvo. ali problemi nastaju kada se oni zajedno primjenjuju.Tehni ki uzroci i konflikt zakona Problemi mogu da nastanu kada je zakonodavstvo o dr avljanstvu u jednoj dr avi u konfliktu sa zakonodavstvom druge dr ave. koje priznaju druge dr ave. ime se taj pojedinac dovodi u situaciju apartidije dok ne dobije novo dr avljanstvo. pri emu pojedinac ostaje bez dr avljanstva ijedne od te dvije dr ave. Ponekad se i negdje drugo mo e od pojedinca tra iti da se odrekne svog dr avljanstva za koje se predpostavlja da ga ima prije nego to mu se omogu i da podnese zahtjev za dr avljanstvo tamo gdje ivi. u odre enoj starosnoj dobi. Konflikti zakona o ovom pitanju mogu da nastanu kada jedna dr ava ne dozvoljava odricanje dr avljanstva sve dok taj pojedinac prvo ne stekne neko drugo dr avljanstvo. licu koje je ro eno na teritoriji ugovorne dr ave. U daljem tekstu smo razmotrili neke odglavnih uzroka apatridije i prakti ne korake koje dr ave mogu preduzeti kako bi izbjegleove okolnosti.godine. Neke dr ave imaju zakone o dr avljnstvu koji dozvoljavaju pojedincima da se odreknu svog dr avljanstva bez prvobitnog sticanja ili dobijanja garancije za sticanje drugog dr avljnstva . Dr ava B.po sili zakona. Oba kompleta zakona mogu biti propisno sastavljena. 3. Ovi zakonski propisi. . svaka dr ava odlu uje.na osnovu zahtjeva koje odgovaraju em organu podnosi lice koje je ro eno na teritoriji ugovorne dr ave (zahtjev mo e podlijegati ispunjavanju jednog ili vi e sljede ih kriterija: da je zahtjev podne en u odre enom vremenskom periodu. moraju biti konzistentni sa me unarodnim konvencijama.Eliminisanje uzroka apatridije Apatridija mo e nastati uslijed razli itih okolnosti. ali roditelji tog pojedinca su dr avljani dr ave B.2. dr ava A. godine se tvrdi da se dr avljanstvo daje: . Na primjer. pod rezervom kriterija navedenih u nacionalnom zakonodavstvu.3. Ovo esto dovodi do apartidije. u kojoj je pojedinac ro en. U «Konvenciji o smanjenju broja lica bez dr avljanstva» iz 1961. . da bi se rije ili konflikti zakona koji uklju uju dr avljanstvo. naro ito kad se vr i revizija zakona o dr avljanstvu.

Konflikt zakona vezan za odricanje Neke dr ave imaju zakone o dr avljanstvu koji dozvoljavaju pojedincima da se odreknu svog dr avljanstva bez prvobitnog sticanja ili dobijanja garancija za sticanje drugog dr avljanstva. Ponekadse i negdje drugo od pojedinca mo e tra iti da se odrekne dr avljanstva za koje sepretpostavlja da ga ima prije nego to mu se omogu i da podnese zahtjev za dr avljanstvo tamo gdje ivi. Da bi se izbjegao ovaj problem: Shodno Konvenciji iz 1961. kako to predvi a nacionalno zakonodavstvo. Ovo esto dovodi do apatridije. One dr ave koje ne prihvataju dvojno dr avljanstvo bi trebalo da osiguraju da pojedincu ili njegovim roditeljima. Ve ina dr ava kombinuje principe jus soli i jus sanguinis u njihovom zakonodavstvu o dr avljanstvu kako bi utvrdile po etni broj svojih dr avljana i na in na koji se dr avljanstvo dodjeljuje po ro enju. zakonitom djetetu ija majka ima dr avljanstvo dr ave u kojoj je dijete ro eno. godine.1. Izuzetak se mo e napraviti u slu aju naturalizovanog lica koje. Konflikti zakona o ovom pitanju mogu da nastanu kada jedna dr ava ne dozvoljava odricanje dr avljanstva sve dok taj pojedinac prvo ne stekne neko drugo dr avljanstvo. licu koje je ro eno negdje drugo ako je jedan od roditelja u vrijeme njegovog ro enja imao dr avljanstvo ugovorne dr ave.4. do izvjesnog starosnog doba. dok druga dr ava ne e da dodijeli svoje dr avljanstvo dok se pojedinac prvo ne odrekne svog originalnog dr avljanstva. licu koje je ro eno negdje drugo ako je jedan od roditelja u vrijeme njegovog ro enja imao dr avljanstvo ugovorne dr ave (zahtjev mo e podlijegati ispunjavanju jednog ili vi e sljede ih kriterija: da je zahtjev podnijet u odre enom vremenskom periodu.na osnovu zahtjeva. gubitak ili odricanje dr avljanstva bi trebalo da budu uslovljeni prethodnim posjedovanjem ili garancijama zasticanje drugog dr avljanstva.porijeklom ukoliko pojedinac ne mo e da stekne dr avljanstvo ugovorne dr ave na ijoj je teritoriji ro en zbog toga to ne ispunjava starosne ili boravi ne preduslove (ovo mo e podlijegati ispunjavanju jednog ili vi e sljede ih kriterija: da je zahtjev podnijet u odre enom vremenskom periodu. .ro enjem. bude omogu eno da odaberu jedno dr avljanstvo2.naho adi koja su zate ena na teritoriji ugovorne dr ave. da su ispunjeni preduslovi koji se tra e vezano za boravak.ba/index. ivi u inostranstvu odre eni broj godina i ne ispoljava namjeru da zadr i svoje dr avljanstvo.koji se tra e vezano za boravak. uprkos obavje tenju o formalnostima i vremenskim ograni enjima. . da zainteresovano lice nije krivi no osu ivano zbog djela protiv dr avne bezbjednosti i/ili da je to lice oduvijek bilo lice bez dr avljanstva). da su ispunjeni preduslovi koji se tra e vezano za boravak i/ili da je to lice oduvijek bilo lice bez dr avljanstva).php?option=com_content&view=article&id=376:dravljanstvo-i-apatridija-prirunik-za-parlamentarce&catid=140:refugees-laws-translations&Itemid=144 16 .unhcr. Naturalizovano lice. je lice koje je steklo dr avljanstvo na osnovu zahtjeva podnijetog predmetnoj dr avi 2 http://www. .ro enjem. 3. u ovom slu aju. . ime se taj pojedinac dovodi u situaciju apatridije dok ne dobije novo dr avljanstvo. . da zainteresovano lice nije krivi no osu ivano i/ili da je to lice oduvijek bilo lice bez dr avljanstva). po sili zakona.

Za dr ave koje ne prihvataju dvojno ili vi estruko dr avljanstvo.lanici. od izbjeglica ne bi trebalo da se o ekuje da se vrate ili da stupe u kontakt sa organima vlasti njihovih zemalja porijekla radi odricanja dr avljanstva4. Gubitak dr avljanstva se mo e desiti samo u skladu sa zakonom i isti treba da bude propra en punim garancijama u postupku.unhcr. kao to su pravo na pravi no saslu anje pred sudskim ili nekim drugim nezavisnim organom. Na primjer.Neke dr ave su uvele odredbe koje dozvoljavaju ponovno sticanje dr avljanstva ako pojedinci izgube ili ne steknu drugo dr avljanstvo. 3 http://www. zakonodavstvo o dr avljanstvu 3 mora osigurati da zahtjev za odricanjem ili gubitkom drugog dr avljanstva. koji je ta dr ava mogla i da odbije. kao preduslov za sticanje ili zadr avanje dr avljanstva.ba/index. bude povu en kada takvo odricanje ili gubitak nisu mogu i. Zakonodavstvo o dr avljanstvu bi trebalo da obezbijedi da se nijedan dr avljanin ne mo e odre i svog dr avljanstva.php?option=com_content&view=article&id=376:dravljanstvo-i-apatridija-prirunik-zaparlamentarce&catid=140:refugees-laws-translations&Itemid=144 17 . a da prvo ne stekne neko drugo dr avljanstvo ili ne dobije formalne i pismene garancije od relevantnih organa da e ste i drugo dr avljanstvo.

pravo na obrazovanje. dr ava u kojoj sam ro ena mi je rekla ³ne´. ne mo e zatra iti putni dokument. stalno slu am rije i. to je kao povratak u divljinu u svojstvo pe inskih ljudi i divljaka ovjek koji nije ni ta drugo nego ovjek. gubi upravo one karakteristike koje omogu avaju drugim ljudima da prema njemu postupaju kao prema drugom ljudskom bi u« oni bi mogli da ive i da umru. U nekim slu ajevima pojedinci koji nemaju dr avljanstvo. mogu biti pritvoreni na du e vrijeme. Mi osje amo da u estvujemo u ivotu zemlje koje ivimo. stalno si okru en osje ajem bezvrijednosti. Me utim principi ljudskih prava koji su razvijeni tokom dvadesetog vijeka 18 . gubljenje i zadr avanje dr avljanstva. uskra uju pojedincima koji ne mogu da doka u pravnu vezu s nekom dr avom. esto se ak i najosnovnija prava. ne mo e prijaviti sklapanje braka. pravo na zdravstvenu za titu I zaposlenje. ³Dr ava u kojoj ivim mi je rekla ³ne´.ZAKLJU AK Oni me u nama koji su dr avljani neke dr ave obi no uzimaju zdravo za gotovo prava I obaveze koje im dr avljnstvo dodjeljuje. ako te dr ave odbiju da im odobre ponovni ulazak na njihovu teritoriju. dr ava iz koje su moji roditelji mi je rekla ³ne´.´ Lara. imamo duboki osje aj pripadnosti ne emu to predstavlja ne to vi e od nas samih pojedinaca. da tra i ljekarsku pomo kada smo bolesni. a da ne ostave nikakav trag I da ni ta ne doprinesu zajedni kom svijetu´. a nalaze se izvan njihove zemlje porijekla ili zemlje predhodnog uobi ajenog boravka. da tra i posao kada treba i da da glas na izborima predstavnika organa vlasti. Hannah Arendt Me unarodno pravo daje dr avama iroko diskreciono pravo sa kojima mogu da defini u njihov po etni dr avljanski korpus te uslove za sticanje. Kada nema dr avljanstvo.4. koji su bez dr avljanstva ? ovjek koji ne posjeduje dr avljanstvo ne mo e se upisati na glasa ki spisak u dr avi u kojoj ivi. ³ ti nam ne pripada ´! Osje am da sam niko i ak ni ne znam za to ivim. Ve ina nas mo e da upi e svoju djecu u kolu. biv i apatrid ³Kada nekome oduzmete dr avljanstvo to je kao da mu oduzmete njegovu svjetovnost. Ali kakav ivot vode ljudi koji nemaju nacionalnost.

godine. Ovdje se razmatraju prava i obaveze apartida. trebalo bi preduzimati prakti ne korake kako bi redukovali pojavu apartidije. odnosno ako se primjenjuje na diskriminiraju i na in. godine. Uprkos nastojanjima koje je UNHCR ulo io na propagiranje Konvencije iz 1954. Dakle. godine. po ev i od preispitivanja i ako je to neophodno. nasuprot tome 146 dr ava je ratifikovalo ³Konvenciju o statusu izbjeglica´ iz 1951. samo 57 dr ava ratifikovalao ovu konvenciju.limitiraju ovu njihovu slobodu ako ona dovodi do apartidije. koje su za ti ene instrumentima me unarodnog prava. naru ito ³Konvencija o statusu lica bez dr avljnstva´ iz 1954. revidiranje dr avnih nacionalnih zakona. 19 . jo uvijek postoje miloni ljudi irom svijeta koji nemaju efektivno dr avljanstvo. preko podsticanja vlada da pristupe me unarodnim sporazumima o apartidiji pa sve do podizanja javne svijesti o problemima koje su vezane sa apartidijom. Dok dr ave zajedni ki rade na suo avanju sa ovim problemima koji su povezani sa apartidijom.

0 20 .php?option=com_content&view=article&id=376:dravljanstvo-iapatridija-prirunik-za-parlamentarce&catid=140:refugees-laws-translations&Itemid=144 https://cid5d05f85ba5a1504f.5.doc?Bsrc=Docmail&Bpub =SDX.live.office.ba/index.gov/sr/tip-2009-uvod.serbia.LITERATURA http://serbian.mhrr.aspx/Folder2/Zastita%5E_izbjeglica%5E_%5 E5Pravo%5E_azila%5E6%5E_%5E_skripta%5E_sa%5E_predavanja.usembassy.ba/iseljenistvo/Publikacije/MIGRACIONI PROFIL_2009_ bos.Docs&wa=wsignin1.unhcr.html /www.com/view.pdf http://www.gov.

.........4......................................... 2................3............1. UVODNA RAZMATRANJA ..........1...........................1................................... 2.............9 Sticanje drzavljanstva BiH.................................. 2...3 Definisanje predmeta istrazivanja..........3 3.......8 Bez drzavljanstva u BiH ...18 LITERATURA............. 6......... 2...........................1......................................................4.........12 Tehnike istra ivanja.........................................2 3.............................................. 2..8 Izvo enje posljedica predvi anja iz hipoteze..........................1..... 2...........................................4 Koja su prava i obaveze lica kojima je priznat sataus apatrida .......1..........................................3.8 Hipoteza..............3..................14 Eliminisanje uzroka apatridije............15 Konflikt zakona vezan za odricanje.......5 Odredjivanje ciljeva istrazivanja.........2 2............................................................1............................................................11 Metode istra ivanja................10 Odre ivanje metoda.............. tehnika i instrumenata istra ivanja.........................................1 2..........13 REZULTATI ANKETNOG ISTRA IVALJA....4 4...............................2 2............2.................................................14 Ocekivani doprinos istrazivackog rada....................................1............................................. 2...........1...............3. 2.....3 2...............................................................4....................... 5..5 Sta prdvidja Konvencija o smanjenju broja lica bez drzavljanstva iz 1961...3 Ko je lice bez drzavljanstva tj............................21 21 ...............................................................16 ZAKLJUCAK........2 3.............Apatrid...............20 SADRZAJ............................................1 METODOLOGIJA ISTRAZIVANJA.......... 3.....15 Tehni ki uzroci i konflikt zakona....................2........................................SADRZAJ 1....1 2.... 2............. 2.............4 Mozeli apatrid istovremeno biti izbjeglica.................................. 3....................................1.....3.......................4....3.....7 Postavljanje hipoteze i izvo enje posljedica predvi anja iz hipoteze................................................................................

22 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->