Professional Documents
Culture Documents
Pojam merenja
Merenje je skup eksperimentalnih operacija čiji je cilj
odredjivanje vrednosti neke veličine. Zadatak svakog eksperimenta
je da odredjenim veličinama dodelimo odredjene vrednosti. Da bi
ovo postigli moramo posedovati jedinice za svaku veličinu i
postupak kojim ćemo toj veličini dodeliti neku vrednost. Ovo su
razlozi zbog kojih je moguće praviti više sistema jedinica ali i imati
više metoda za dolaženje do brojevne vrednosti. Dakle merenje se
najlakše može definisati kao proces kojim se neka veličina
uporedjuje sa veličinom koja je izabrana za jedinicu i merenjem se
odredjuje koliko se puta ta jedinica sadrži u veličini koju želimo da
izmerimo. Rezultat merenja je broj koji govori koliko odgovarajućih
jedinica ima merena veličina. On se naziva brojna vrednost ili merni
broj.
Vrste merenja
U merenju možemo razlikovati direktna merenja,
indirektna merenja i kompleksna merenja. Direktna merenja su
merenja kod kojih se vrednost merene veličine dobija direktnim
poređenjem sa jedinicom mere iste prirode kao što je merenje
dužine pomoću metra. Kod indirektnog merenja se merena veličina
dobija merenjem neke druge veličine koja je u funkcionalnoj
zavisnosti sa veličinom. Primer za ovakvo merenje je merenje
električne energije merenjem napona,struje i vremena. U
kompleksnim merenjima se prvo odrede neke veličine koje su
povezane nekim algebarskim jednačinama. Nakon toga se reši
sistem jednačina koji je dobijen i traže se medjusobni odnosi tih
veličina i merene veličine. Ovakva su sva korelaciona merenja.
Vrste grešaka prema izvorima
Greške koje nastaju merenjem prema njihovim izvorima
dele se na:
grube greške ili omaške
sistemske greške i
slučajne greške.
Sledeći pojam koji se uvodi je relativna greška. Relativna greška
je apsolutna greška po mernoj jedinici i ona je data jednačinom:
X
X
X