UPRAVNO PRAVO IZVORI: 1. Zakon o općem upravnom postupku 2. Zakon o upravnom sporu 3.

Zakon o sustavu državne uprave itd.

UPRAVNI POSTUPAK
Upravni postupak je skup pravnih pravila kojima je uređen način postupanja tijela državne uprave (i drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima) kada ta tijela primjenom materijalnih pravnih propisa na konkretan društveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima i obvezama određenih subjekata.

NAČELA UPRAVNOG POSTUPKA
1) Načelo supsidijarnosti Znači da se u onim upravnim područjima u kojima je zakonom propisan poseban postupak postupa po odredbama tog zakona, a supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. 2) Načelo zakonitosti Načelo zakonitosti je osnovno načelo našeg pravnog sustava. Načelo zakonitosti znači da tijela državne uprave i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rješavaju na temelju zakona i drugih propisa državnih tijela, općih akata ustanova. Načelo zakonitosti dolazi do izražaja i u slučajevima kad je tijelo ovlašteno da rješava prema slobodnoj ocjeni. U takvom slučaju rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja danih zakonom i u skladu sa ciljem u kojem je ovlaštenje dano. 3) Načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa Znači da su tijela koja rješavaju u upravnim stvarima dužna pri vođenju postupka i rješavanju omogućiti strankama da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonskim utvrđenim javnim interesom. Kada službena osoba, s obzirom na postojeće činjenično stanje sazna ili ocjeni da određena fizička ili pravna osoba imaju osnovu za ostvarenje nekog prava, treba da ih upozori na to. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze, prema njima će primjenjivati one mjere koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha zakona.

2

4) Načelo efikasnosti Načelo efikasnosti propisuje dužnost tijela državne uprave da kad rješavaju u upravnim stvarima, osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa građana, trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba. 5) Načelo materijalne istine Znači da se u postupku mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. Dakle, ističe se potreba da postupak koji prethodi donošenju rješenja bude proveden na način koji će osigurati da činjenice prikupljene u toj fazi budu takve da se na njihovoj podlozi može utvrditi pravo stanje stvari. Greška u činjeničnom stanju predstavlja poseban slučaj nezakonitosti. 6) Načelo saslušanja stranke Načelo saslušanja stranke znači da se stranci mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, uz iznimku da se rješenje može donijeti i bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u slučajevima kada je to zakonom dopušteno. Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i radi ostvarenja cilja postupka, davati potrebne podatke i braniti svoja prava. 7) Načelo slobodne ocjene dokaza Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje ovlaštena službena osoba po svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Pored slobodne ocjene dokaza postoji još i vezana ili zakonska ocjena dokaza prema kojoj je zakonska norma ta koja dozvoljava pojedina dokazna sredstva i koja tim sredstvima priznaje dokaznu snagu. 8) Načelo samostalnosti u rješavanju Znači da tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalo u okviru ovlaštenja danih zakonom drugim propisima ili općim aktima. Ovlaštena službena osoba tijela nadležnoga za vođenje postupka samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, i na podlozi utvrđenih činjenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno opće akte na konkretni slučaj. 9) Načelo prava na žalbu Načelo prava na žalbu jedno je od ustavnih načela. Tako se određuje da protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. Samo se zakonom može propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, i to ako je na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. Stranka može, pod uvjetima propisanim zakonom, uložiti žalbu i kad prvostupanjsko tijelo nije u određenom roku donijelo rješenje o njenom zahtjevu.

3

Ako nema tijela uprave drugog stupnja, žalba protiv prostupanjskog rješenja može se izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. Protiv rješenja donesenog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. 10) Načelo ekonomičnosti Znači da ZUP određuje da se postupak ima voditi brzo i sa što manje troškova i gubitka vremena za stranke i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. 11) Načelo pomoći neukoj stranci Znači da se tijelo koje vodi postupak brine da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju. 12) Načelo upotrebe jezika i pisma Opće je pravilo da se upravni postupak vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj upotrebi kod tijela kod kojeg se vodi postupak. ZUP jamči svim pripadnicima nacionalnih manjina da se služe svojim jezikom i pismom u upravnom postupku, pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom. 13) Načelo konačnosti Znači da rješenje protiv kojeg nije dopušten redovni pravni lijek, dakle koje je konačno, može se poništiti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenima zakonom. 14) Načelo pravomoćnosti Znači da rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor, dakle koje je pravomoćno, može se poništiti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenima zakonom.

VAŽENJE ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU
PO ZUP-u SU DUŽNI POSTUPATI • tijela državne uprave i druga državna tijela, te • pravne osobe s javnim ovlastima, kad u: 1. upravnim stvarima 2. neposredno primjenjujući propise, 3. rješavaju o pravima obvezama ili pravnim interesima građana odnosno pravnih osoba ili druge stranke. OPĆI I POSEBNI POSTUPAK

4

Opći postupak : upravni postupak normiran ZUP-om je opći. To znači da se taj zakon primjenjuje u svim slučajevima kad tijela države uprave i druga državne tijela, primjenom materijalnog propisa na konkretan slučaj rješavaju o pravima i obvezama stranki. Posebni postupak : za pojedina upravna područja neka pitanja se mogu posebnim zakonom urediti drugačije nego što su uređena ZUP-om. Primjeri posebnih postupaka su osobito u carinskim, deviznim i poreznim stvarima. U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona, a ZUP se primjenjuje supsidijarno.

NADLEŽNOST ZA VOĐENJE UPRAVNOG POSTUPKA
Zbog karaktera ZUP-a, kao općeg propisa, njime se pitanja nadležnosti za postupanje u upravnim stvarima primarno ne utvrđuju, već se pitanja stvarne i mjesne nadležnosti utvrđuju primarno posebnim materijalnim propisima.

STVARNA NADLEŽNOST U svezi s stvarnom nadležnošću ZUP sadrži načelnu odredbu prema kojoj se stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje po propisima kojima se određuje upravno područje ili kojima se određuje nadležnost pojedinih tijela. Ako u tim propisima nije određena stvarna nadležnost, nadležna će biti tijela koja obavljaju poslove opće uprave. Npr. Zakonom o sustavu državne uprave propisano je da poslove državne uprave u prvom stupnju obavljaju županijsku uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. MJESNA NADLEŽNOST Pravilo je da se mjesna nadležnost određuje prema propisima o organizaciji pojedinih tijela. U tim okvirima mjesna nadležnost, određuje se na slijedeći način:
1. 2.

u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi u starima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela - prema mjestu njihova sjedišta; u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost - prema sjedištu radnje, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja; u ostalim stvarima- prema prebivalištu stranke. Kad ima više stranaka, nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema

3.

4.

5

prebivalište u RH nadležnost se određuje prema mjestu njenog boravišta, a ako nema boravišta – prema mjestu njenog posljednjeg prebivališta odnosno boravišta u RH. ako se mjesna nadležnost ne može odrediti na jedan od opisanih načina, onda se određuje prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka. 6. U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov ili u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna nadležnost određuje se prema matičnoj luci broda odnosno matičnom pristaništu zrakoplova.
5.

Ako bi prema ovim odredbama bila istovremeno mjesno nadležna dva ili više tijela, nadležno je ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak, ono zadržava nadležnost i kad u toku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bilo mjesno nadležno drugo tijelo.

MICANJE NADLEŽNOSTI (delegacija nadležnosti) Nijedno tijelo ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog tijela i samo je riješiti, osim ako je to zakonom predviđeno i pod uvjetima propisanim tim zakonom. Stvarna i mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom tijela i stranaka, ni dogovorom tijela, osim ako je zakonom drugačije određeno (prorogacija nadležnosti nije dopuštena osim ako zakonom nije drukčije propisano). Svako tijelo pazi po službenoj dužnosti u toku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost.

PROSTORNO OGRANIČENJE NADLEŽNOSTI U pravilu, svako tijelo obavlja službene radnju u granicama svog područja. Iznimno, ako postoji opasnost zbog odgode, a službenu bi radnju trebalo izvršiti izvan granica područja tijela, tijelo može izvršiti radnju i izvan granica svojeg područja. On je dužan o tome odmah obavijestiti tijelo na čijem je području tu radnju poduzeo.

SUKOB NADLEŽNOSTI Sukob nadležnosti nastaje kao posljedica različitog tumačenja normi o nadležnosti. Može biti : Pozitivan sukob potoji kad više tijela smatra da su nadležna za postupanje. Negativan sukob postoji kad više tijela otklanja nadležnost u određenoj upravnoj stvari. ZUP sadrži detaljne odredbe o rješavanju sukoba nadležnosti :
1.

sukob nadležnosti između tijela državne uprave rješava Vlada RH ako je sukob nadležnosti nastao na razini RH, odnosno poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, ako je sukob nastao na njihovom području

3. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili u donošenju rješenja. svjedok.Ti uvjeti za izuzeće službene osobe su: A) Obvezno izuzeće 1. 2) U kolegijalnim tijelima rješenje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. 2.sabor 4. 5. 3. pa i onda kada je brak prestao. 2. bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno. ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada RH. a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja. Čelnik državnog tijela može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje i ta osoba može poduzimati sve radnje. Sukob nadležnosti između Vlade i ministarstva i drugih tijela državne uprave rješava Hr. SLUŽBENA OSOBA OVLAŠTENA ZA VOĐENJE POSTUPKA 1) U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi čelnik tijela. posvojitelja. IZUZEĆE SLUŽBENE OSOBE ZUP taksativno nabraja uvjete izuzeća službene osobe ili prema njegovoj inicijativi ili na prijedlog stranke. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti podnosi tijelo koje je posljednje odlučivalo o svojoj nadležnosti. vještak. a može ga podnjeti i stranka. zastupnikom ili punomoćnikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji. Odlučuje se zaključkom protiv kojega nije dopuštena žalba. 3) U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. 4. suovlaštenik odnosno suobveznik. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada. ostale sukobe nadležnosti rješava Upravni sud RH. ako je sa strankom. Kolegijalno tijelo može temeljem zakona ovlastiti službenu osobu u tom tijelu da rješava u upravnim stvarima. posvojčeta ili hranitelja. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti stranka ne može izjaviti žalbu niti voditi upravni spor.6 sukob nadležnosti između tijela državne uprave istog upravnog područja ali raznih razina rješava nadležno ministarstvo. zastupnikom ili punomoćnikom stranke u odnosu skrbnika. . ako je sa strankom.

ali samo ako se time ne ometa sudski postupak. . ZUP određuje da se službena osoba može izuzeti i kad postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzeće. a o njegovu izuzeću. Ta se pomoć traži posebnom molbom – zamolnicom . U ovom slučaju službena osoba obavijestit će o tome tijelo nadležno da odlučuje o izuzeću.zamoljeno tijelo dužno je postupiti po zamolnici u granicama svojeg područja djelokruga. PRAVNA POMOĆ Radi ostvarenja načela ekonomičnosti ZUP je predvidio mogućnost da tijelo nadležno za rješavanje u upravnoj stvari može obavljanje pojedine radnje u postupku povjeriti odgovarajuće drugom tijelu ovlaštenom za obavljanje takve radnje ( i izvan granica svoga djelokruga) Državna tijela. O izuzeću člana kolegijalnog tijela. O izuzeću službene osobe tijela odlučuje čelnik tijela. Za pravnu pomoć u odnosu s inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. bez odgode. Pravna pomoć za izvršenje pojedinih radnji u postupku može se tražiti od sudova samo u okviru posebnih propisa – dostava spisa. ili • osoba koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka ili intervenijent). ne prekidajući rad. a ako tih nema primjenjuje se načelo uzajamnosti. ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima. a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka molbe. Stranka u upravnom postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. Domaća tijela pružaju pravnu pomoć inozemnim tijelima na način predviđen u domaćem zakonu. o izuzeću čelnika tijela nadležno izvršno tijelo. STRANKA I NJEZINO ZASTUPANJE Stranka može biti : • osoba na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) • osoba protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka).7 U ovim slučajevima službena osoba koja bi trebala rješavati u upravnoj stvari dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. B) Fakultativno izuzeće Osim navedenih razloga za obvezno izuzeće. odgovarajuće izvršno tijelo. O izuzeću ravnatelja pravne osobe odlučuje tijelo određeno statutom/općim aktom. odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela.

a one se mogu od nje i neposredno tražiti. Zakonski zastupnik određuje se zakonom ili aktom nadležnog državnog tijela. Ako postoji nesuglasnost između izjava stranke i njezina punomoćnika. sama stranka može davati izjave. 3. podružnice trgovačkih društava. One su u takvu slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupati kao njihov zajednički predstavnik. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnje mora poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. SVOJSTVA STRANKE Da bi neka osoba mogla biti stranka u postupku ona mora imati • stranačku sposobnost .postojanje izvjesne veze s predmetom o kojem se rješava ZAKONSKI ZASTUPNIK Zakonski zastupnici su fizičke. kada se mora izvršiti radnja koja se ne može odložiti a stranku odnosno njenog punomoćnika ili zastupnika nije moguće pravodobno pozvati. PRIVREMENI ZASTUPNIK Privremenog zastupnika postavlja tijelo koje vodi postupak u slijedećim slučajevima: 1. PUNOMOĆNIK Punomoćnik je osoba koja u ime i za račun stranke. Stranka može biti i sindikat. Postavljena osoba dužna je primiti se zastupanja. Stranka koja je prisutna kad njezin punomoćnik daje usmenu izjavu. 2.sposobnost biti nosilac prava i obveza • procesnu sposobnost .8 Državna tijela. naselje. I u slučaju određivanja zajedničkog predstavnika odnosno punomoćnika svaka stranka zadržava pravo da nastupa kao stranka u postupku. državni odvjetnik i pučki pravobranitelj. I pored punomoćnika. u ime i za račun stranaka koje nemaju poslovne sposobnosti poduzimaju radnje u postupku.sposobnost samostalnog obavljanja radnji u postupku • stranačku legitimaciju . ako to traži hitnost predmeta. ZAJEDNIČKI PREDSTAVNIK Dvije stranke ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati izjavu svojeg punomoćnika. tijelo koje vodi postupak po slobodnoj ocjeni će ocijeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru. ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika ni punomoćnika. stranački i procesno sposobne osobe koje su ovlaštene da. a zastupanje može odbiti samo iz razloga koji su predviđeni posebnim propisima. . da daje izjave te da samostalno izjavljuje žalbe i druge pravne lijekove. a postupak se mora provesti. grupa osoba koji nemaju svojstvo pravne osobe mogu biti stranke ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rješava u upravnom postupku. u granicama dobivenih ovlaštenja poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama stranka.

ili ne izvjesti da je spriječen doći (može biti privedena. prijedlozi. mjesto. Stranci se može dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede stručnu osobu koja će joj davati savjete (stručni pomagač).pismenom pozivu označit će se naziv tijela koje poziva. a pored toga i novčano kažnjena). Punomoć ne prestaje smrću stranke. obrasci. Podnesci se predaju neposredno. tko je zastupnik ili podnosioca. Poziva se pismenim pozivom . te ime i prezime i boravište ili punomoćnika. sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo se upućuje. Punomoć se može dati pismeno ili usmeno za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje. predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva. Ako tijelo nije nadležno za primitak pismenog podneska. osim osobe koja se bavi nadripisarstvnom. dan a kad je to moguće i sat dolaska pozvanoga. PODNESCI Prema ZUP-u pod podnescima se razumijevaju zahtjevi. prigovori te druga priopćenja kojima se pojednici ili pravne osobe obraćaju tijelima koja vode postupak. Podnesak se predaje tijelu nadležnom za primitak podneska. zahtjev odnosno punomoćnik.9 Punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna. službena osoba tog tijela upozorit će na to podnosioca i uputiti ga tijelu nadležnom za primitak. molbe. odnosno zastupnika podnesak. žalbe. a može se i vremenski ograničiti. Pozvani će se upozoriti na posljedice ako se ne odazove pozivu. Podnesak mora biti razumljiv i postupati : naziv tijela kojem prijedlog. Ako tijelo nađe da nije nadležno za rad o takvu podnesku. ako ga ima. a zatim i koja dokazna sredstva pozvani treba da ponese (pismene dokaze i svjedoke). šalju poštom pismeno ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. predmet na koji se odnosi. donijet će zaključak kojim će odbaciti podnesak zbog nenadležnosti. ime i prezime i adresa osobe koja se poziva. Podnosilac je dužan vlastoručno potpisati POZIVANJE Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je prisutnost u postupku potrebna. ZAPISNIK . ali je pravni slijednik može opozvati (odredbe ZPP-a). gubitkom njezine procesne sposobnosti ili promjenom njezina zakonskog zastupnika. prijave.

te o važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku. upravni akt počinje proizvoditi pravne učinke tek trenutkom dostavljanja. Zatim će zapisnik potpisati osoba koja je u radnji sudjelovala. Ove radnje vrše se pod nadzorom određene službene osobe.O manje važnim radnjama i izjavama stranaka neće se u pravilu.10 . . osim ovog prava razgledanja spisa. 1) POSREDNU DOSTAVU . Stranka kao i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes. ono postaje izvršno. Zapisnik treba da sadrži točno i kratko tok i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava. od dana dostavljanja prijepisa odluke računa se rok za žalbu Pravilo je da se dostava obavlja preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe. Dostava se u pravilu obavlja u stanu. u poslovnoj prostoriji gdje je zaposlena osoba kojoj se dostava ima izvršiti. već će se u samom spisu staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba koja ju je stavila. sastavljati zapisnik. 3. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u radnji postupka. Razgledavanje spisa i obavijesti o toku postupka Stranke u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. Od trenutka pravilne dostave nastaju važne pravne posljedice: 1. U zapisnik se unosi : naziv tijela koje obavlja radnju. a i zapisničar ako ga je bilo. osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. imaju se pravo obavještavati o tijeku postupka. Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnje postupka i danih izjava. a kojima se udovoljava. a na kraju će ga ovjeriti službena osoba koja je rukovodila radnjom. ako žalba nije dopuštena ili ne odleže izvršenje. prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika. Dostava se obavlja samo radnim danom i to danju.ZUP određuje da se zapisnik sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku. kao i državni odvjetnik. dan i sat kad se obavlja i predmet u kojem se ona obavlja i imena službenih osoba. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stanke o kojima se odlučuje po skraćenom postupku. trenutkom dostavljanja stranci rješenja. Zapisnik je javna isprava. 2. DOSTAVLJANJE Dostavljanje u upravnom postupku predstavlja posebnu procesnu radnju koja ima za svrhu da se pismeno preda osobi kojoj je namijenjeno. uz oznaku datuma. mjesto gdje se obavlja radnja. U zapisniku se navode sve isprave koje su bilo u koju svrhu upotrijebljene na usmenoj raspravi. Zapisnik se mora voditi uredno i u njemu se ne smije ništa brisati.

dostavljač će predati pismeno nadležnim tijelu općine na čijem se području nalazi boravište osobe kojoj se dostava obavlja. Ako i nakon toga dostavljač ne zatekne osobu kojoj se dostava ima izvršiti. poslovnoj prostoriji dostavljač će se obavijestiti kad i na kojem je mjestu može naći.Kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvršiti ne zatekne u stanu. . dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstva. sat i razlog odbijanja primitka. a i mjesto gdje je pismeno ostavio i time se smatra da je dostava izvršena. ako oni na to pristanu. Na vratima stana. ili će pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije. pa će ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude u svojem stanu odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena. ODBIJANJE PRIMITKA Ako osoba kojoj je pismeno upućeno odnosno odrasli član njezina domaćinstva odbije bez zakonskog razloga primiti pismeno dostavljač će pismeno ostaviti u stanu ili prostoriji u kojoj dotična osoba stanuje odnosno gdje je zaposlena. Smatra se da je dostava izvršena nakon isteka 15 dana od dana isticanja priopćenja na oglasnoj ploči. . O tome je stranka dužna obavijesti tijelo koje vodi postupak Pravila o dostavi javnim priopćenjem .kada se osoba kojoj se dostava ima izvršiti ne zatekne na radnom mjestu.stranka može ovlastiti određenu osobu kojoj se imaju obavljati sve dostave za nju. dostava državnim tijelima i drugim pravnim osobama i dostava javnim priopćenjem. Dostava se tada izvršava putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela koje je pismeno izdalo.Ako se dostava ne može izvršiti na opisani način. a ako se ni oni ne zateknu onda kućepazitelju ili susjedu. dostava se može izvršiti osobi koja je na istom mjestu zaposlena. 2) OBVEZNA DOSTAVA .tijelo koje vodi postupak primijenit će je u slučaju ako se radi o većem broju soba koje tijelu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti. dostava punomoćniku za primanje pismena. . Punomoćnik za primanje pismena . Dostavljač će na dostavnici zabilježiti dan. 3) POSEBNI SLUČAJEVI DOSTAVE .11 . poslovne prostorije dostavljač će pribiti pismeno priopćenje gdje se pismeno nalazi. a nije utvrđeno da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna. Dostava se smatra izvršenom.kada se osoba kojoj se dostava ima izvršiti ne zatekne u svojem stanu. dostavljač će postupiti po pravilima za posrednu dostavu i time se smatra da je dostava izvršena. . ako ona pristane da primi pismeno.Prema pravilima o obveznoj osobnoj dostavi dostava se mora izvrštiti osobno osobi kojoj je pismeno namijenjeno.kao što su dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku.

DOSTAVNICA Dostavnica je potvrda o izvršenom dostavljanju. Ako posljednji dan roka pada u nedelju ili na dan državnog praznika. dan u koji pada događaj od kojeg treba računati trajanje roka. mjesece i godine. Prekluzivni ili premptorni su rokovi kad propuštanje radnje vezane za rok dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje. ROKOVI Rok je vremensko razdoblje unutar kojega se poduzimaju izvjesne procesne radnje u upravnom postupku. Potvrdu o izvršenoj dostavi potpisuje primalac i dostavljač. Takvi su u pravilu svi zakonski rokovi. ili u neki drugi dan kad tijelo kod kojega se radnja postupka ima poduzeti ne radi. Ako dostava nije izvršena osobno dostavljač će na dostavnici naznačiti osobu kojoj je pismeno predano i odnos te osobe prema osobi kojoj se dostava imala izvršiti. rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana. Uredno sastavljena dostavnica ima značenje javne isprave. Kad je rok određen po danima. ni stranke ne mogu mijenjati-neproduživi su. Rokovi koje određuje službena osoba su rokovi čije trajanje. odnosno danu u koji pada događaj od kojeg se računa trajanje roka. određuje službena osoba prema svom nahođenju u konkretnom slučajuproduživi Subjektivni rokovi računaju se od saznanja ovlaštene osobe za događaj koji je relevantan za njihovo računanje. Rokovi se računaju na dane. pa ga ni službena osoba. . na temelju zakonskog ovlaštenja. mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je dostava ili priopćenje izvršeno. Primalac će na dostavnici sam slovima naznačiti dan primitka. Rok koji je određen po mjesecima odnosno po godinama završava se istekom onog dana. Dilatorni rokovi su oni kojima se određuje vremensko razdoblje prije čijeg isteka nije dopušteno poduzmati radnju npr. već se za početak roka uzima prvi idući dan. ne uračunava se u rok. dužni su o tome odmah obavijestiti tijelo koje vodi postupak. kod šutnje administracije. Zakonski rokovi su oni čije je trajanje zakonom određeno. Objektivni rokovi računaju se od nastupanja relevantne činjenice nezavisno od saznanja ovlaštenih osoba za tu činjenicu.12 Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promjene svoje prebivalište ili stan.

a koji stranka odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim ponašanjem. Isto tako. Stranka je dužna u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila spriječena da u roku izvrši propuštenu radnju i da te okolnosti učini barem vjerojatnima. koje o prijedlogu i odlučuje zaključkom. Nepravodobno podnesen prijedlog odbacit će se bez daljnjeg postupka. stranka koja je izazvala postupak.13 POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE Povrat u prijašnje stanje je procesno pravno sredstvo koje omogućava stranci da od sebe otkloni štetne posljedice koje su nastale zbog toga što je iz opravdanih razloga propustila da u propisanom roku izvrši određenu radnju. prijedlogu treba priložiti i taj podnesak !!!!!!!! Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. ZUP određuje da stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvrši neku radnju postupka. osim ako je povrat dopušten na prijedlog koji je nepravodobno podnesen ili je nedopušten. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. stranka ili druga osoba koja sudjeluje u postupku. Svaka stranka snosi u pravilu svoje troškove prouzrokovane postupkom. na njezin prijedlog. onda je dužna nadoknaditi protivnoj stranci troškove razmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. tijelo koje je pokrenulo postupak snosi troškove stranke uzrokovane postupkom pokrenutim po službenoj dužnosti. a nakon isteka roka od 3 mjeseca od dana propuštanja ne može se više tražiti povrat. Kada je povrat u prijašnje stanje dopušten. Ako je u takvom slučaju koja od stranaka djelomično uspjela sa svojim zahtjevom. dužna je protivnoj stranci naknaditi opravdane troškove koji su ovoj nastali. povrat u prijašnje stanje. TROŠKOVI POSTUPKA Troškove može snositi tijelo koje vodi postupak. Ako se povrat u prijašnje stanje traži zbog toga što je propušteno da se podese kakav podnesak. Tijelo koje vodi postupak snosi troškove postupka ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. Kad u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. ROK ZA PODNOŠENJE : prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od 8 dana od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. pa je zbog toga propuštanja isključena od obavljanja te radnje. Protiv zaključka kojim se dopušta povrat u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. . a na čiju je štetu postupak okončan. postupak se vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije propuštanja. dopustit će se.

ili umjesto prijašnjeg zahtjeva staviti drugi uz uvjet da se takav zahtjev temelji na bitno istome činjeničnom stanju. . protiv kojeg je dopuštena posebna žalba. a ako ne u rješenju onda u posebnom zaključku. Tijelo može pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad se radi o pravima i obvezama više stranaka ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi. Tijelo koje donosi rješenje određuje u rješenju kojim se postupak završava tko snosi troškove postupka. Stranka podnosi zahtjev za pokretanje upravnog postupka nadležnom tijelu radi priznavanja određenog prava. POKRETANJE POSTUPKA Upravni postupak pokreće nadležno tijelo po službenoj dužnosti ili u povodu zahtjeva stranke. stranka može do donošenja rješenja u prvom stupnju proširiti stavljeni zahtjev. SPAJANJE VIŠE STVARI U JEDAN POSTUPAK Spajanje dvaju ili više upravnih stvari u jedan postupak jest mogućnost u upravnom postupku koja je predviđena sa svrhom da se ostvari načelo ekonomičnosti i djelotvornosti postupka. i ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno. Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka. Nadležno tijelo pokrenut će postupak po službenoj dužnosti kad to određuje zakon ili na zakonu utemeljen propis i kad utvrdi ili sazna da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak. IZMJENA ZAHTJEVA Pošto je postupak pokrenut.14 Zahtjev za naknadu troškova mora biti stavljen na vrijeme tako da tijelo koje vodi postupak može o njemu odlučiti u rješenju. njihov iznos i kome se i u kom roku moraju isplatiti. Ako tijelo koje vodi postupak ne dopusti proširenje ili izmjenu zahtjeva donijet će o tome zaključak. Tijelo koje vodi postupak može osloboditi potpuno ili djelomično stranku od obveze plaćanja troškova ako utvrdi da ona ne može podnijeti troškove bez štete za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji. O vođenju jednog postupka tijelo će donjet poseban zaključak protiv kojega se može izjaviti žalba.

NAGODBA Nagodba je dipozitivna radnja stranaka putem koje može doći do okončanja upravnog postupka. ako je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na podlozi činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju 4. POSEBNI ISPITNI POSTUPAK . Protiv zaključka dopuštena je posebna žalba. potpuno ili barem u pojedinim spornim točkama. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Nagodba mora biti uvijek jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa. ako se stanje stvari može utvrditi na podlozi službenih podataka kojima tijelo raspolaže 3. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odgađati 1.stranka odustaje od svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi postupak Prešutni odustanak . u tijeku cijelog postupka. Stranka koja je odustala od zahtjeva dužna je snositi sve troškove koji su nastali do obustavljanja postupka. ili se stanje može utvrditi na podlozi općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate 2. te o tome obavijestiti protivnu stranku. Nagodba se upisuje u zapisnik a smatra se zaključenom kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. a tijelo koje vodi postupak donijet će zaključak kojim se postupak obustavlja. U upravnom postupku nagodba je moguća samo ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. SKRAĆENI POSTUPAK Tijelo koje vodi postupak može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili dokaze na podlozi kojih se može utvrditi stanje stvari. Izričiti odustanak .pojedina radnja ili propuštanje stranke može se smatrati njezinim odustankom od zahtjeva samo kad je to zakonom određeno .15 ODUSTANAK OD ZAHTJEVA Stranka može odustati od svojeg zahtjeva u toku cijelog postupka. U takvom postupku zakonska je dužnost službene osobe koja vodi postupak da nastoji. javnog morala ili pravnog interesa trećih osoba. osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno. da se stranke nagode.

u ovom slučaju rješenje takva pitanja ima pravni učinak samo u upr. Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela. prema okolnostima pojedinog slučaja. a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegova prethodnog rješavanja ne može riješiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka. stvari u kojoj je to pitanje riješeno. PRETHODNO PITANJE Prethodno pitanje je pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu. službena osoba koja vodi postupak dužna je pružiti mogućnost stranci da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama. 2) Posebni ispitni postupak provodi se kad ne postoje uvjeti za neposredno rješavanje prema skraćenom postupku. Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i. Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja tijela nastavlja se nakon što rješenje doneseno o tom pitanju postane konačno. Usmenu raspravu može odrediti službena osoba koja vodi postupak. o prijedlozima i ponuđenim dokazima. Službena osoba mora odrediti usmenu raspravu: 1. na utvrđivanje očinstva. a za čije je rješavanje nadležan sud ili koje drugo tijelo. na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke. službena osoba koja vodi postupak .tzv.16 1) Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razjašnjenje stvari. radi ostvarenje cilja postupka. ili kad je to zakonom određeno. kad je to korisno za razjašnjenje stvari. kad se ima izvršiti očevid ili saslušanje svjedoka ili vještaka. interesima 2. B. da sudjeluje u izvođenju dokaza. da sam raspravi to pitanje pod uvjetima iz zakona . davati potrebne podatke i braniti svoja prava i interese . da postupak prekine dok nadležni sud ili tijelo to pitanje ne riješi. pitanje tijelo koje vodi postupak dvije mogućnosti: 1. Tijek ispitnog postupka određuje. na postojanje braka. . arbitrarni red. USMENA RASPRAVA A. 2. kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više stranaka s protiv. U slučaju kad se pojavi preth.

službena će osoba. Ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje je postupak pokrenut ZUP u tom slučaju ostavlja voditelju postupka ili da provede raspravu bez te stranke ili da na njen trošak odgodi usmenu raspravu. PRETPOSTAVKE ZA ODRŽAVANJE RASPRAVE Tijek usmene rasprave je u potpunosti u rukama voditelja postupka. njihove punomoćnike i stručne pomagače. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave. ako je to potrebno radi pravilnog rješenja stvari. poslovnu. 3. prema okolnostima slučaja provesti raspravu bez te osobe ili će je odgoditi. Službena osoba koja vodi postupak može isključiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njezin dio : 1. DOKAZIVANJE . postupak se obustavlja zaključkom. 1) ili da je ostala kod svog prijedloga. Ako na usmenu raspravu ne dođe stranka na čiji je zahtjev pokrenut postupak. Službena osoba koja vodi postupak dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne. profesionalnu. koja nije došla na usmenu raspravu može pretpostaviti iz cjelokupnog stanja stvari da je prijedlog povukla. : ako se ne može pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog ili ako se postupak u javnom interesu mora nastaviti prema službenoj dužnosti. Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke. a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni. 4. ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji. uredno pozvanu na raspravu. to se može tumačiti na dva načina: 1) ili da je stranka povukla prijedlog odnosno odustala od njega : 1) ako se za takvu stranku. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju službenu. Načelo ekonomičnosti traži da se usmena rasprava održava bez odugovlačenja. znanstvenu ili umjetničku tajnu. Sudionicima u postupku treba ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na nju dođu na vrijeme – poziv se dostavlja 8 dana prije rasprave. Protiv takvog zaključka je dozvoljena posebna žalba. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti. 2.17 Usmena rasprava je javna.

izjava stranke. očevid. tijelo koje vodi postupak pribavit će tu ispravu po službenoj dužnosti. Ako se isprava nalazi kod treće osobe.18 Dokazivanje je procesna radnja koja se provodi radi utvrđivanja pravno relevantnih činjenica za rješenje stvari koja je predmet postupka. svjedoci. Dokazna sredstva po ZUP-u su : isprave. a ona neće dobrovoljno da je podnese. Javna isprava mora ispunjavati. Ako se isprava nalazi kod državnog tijela ili druge pravne osobe koja ima ovlasti za rješavanje u upravnim stvarima. vještaci. odlučuje službena osoba koja vodi postupak. Za njih vrijedi presumpcija istinitosti da dokazuju ono što se u njima potvrđuje ili određuje. Ako stranka ne postupi po pozivu. a dokazuju se činjenice koje su sporne i pravno relevantne dok se ne dokazuju činjenice koje zakon pretpostavlja-dopušteno je dokazivati njihovo nepostojanje.. da bi se stranke mogle o njoj izjasniti (ako odbije – postupak kao kod uskrate svjedočenja novčana kazna). Da li neku činjenicu treba dokazivati ili ne. da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti. Ako se isprava nalazi kod protivne stranke. od kakva je to utjecaja za rješavanje stvari. Isprave koje služe kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja tijelo koje vodi postupak. s obzirom na sve okolnosti slučaja. Dokaz je procesno sredstvo koje služi za stjecanje pravilne predodžbe o činjenicama koje se utvrđuju. a ona neće dobrovoljno da je pokaže tijelo koje vodi postupak pozvat će zaključkom tu osobu da pokaže ispravu na raspravi. službena osoba koja vodi postupak pozvat će stranku da podnese ispravu na raspravi. tijelo koje vodi postupak cijenit će. . tri uvjeta: 1) da je izdana od ovlaštenog tijela 2) da je izdana u propisanoj formi. Pravno relevantne činjenice utvrđuju se dokazima. 1) ISPRAVE Isprava je dokazno sredstvo izdano u propisanom obliku kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje određene činjenice ili događaja. dakle. Treća osoba može uskratiti pokazivanje isprave iz istih razloga kao i svjedočenje. A) Javne isprave su one isprave koje je u propisanom obliku izdalo nadležno državno tijelo. a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi.

profesionalnu. a najkasnije u roku od 15 dana. 2) SVJEDOCI Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna da opazi činjenicu o kojoj ima da svjedoči i koja je sposobna da to svoje opažanje priopći. 9) te o svakoj onoj radnji o kojoj je na temelju posebnih propisa dužan podnijeti prijavu ili dati izjavu. 8) radnjama koje je u vezi sa spornim odnosom poduzeo kao pravni prednik ili zastupnik jedne od stranaka. znatnoj imovinskoj šteti ili kaznenom progonu sebe. Svjedok ne može zbog opasnosti od kakve imovinske štete uskratiti svjedočenje : 7) pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao svjedok. umjetničku ili znanstvenu tajnu. može zahtijevati izmjenu uvjerenja odnosno druge isprave. općenormativni akti i konkretni akti uprave. potvrde i dr. Ako stranka smatra da joj uvjerenje odnosno druga isprava nije izdana u skladu s podacima iz službene evidencije.) koje izdaju državna tijela ili pravne osobe u svezi s poslovima o kojima vode službenu evidenciju. Pod službenom evidencijom razumijeva se evidencija koja je ustanovljena propisom odnosno općim aktom ustanove ili druge pravne osobe kojoj su povjerene javne ovlasti. C) Uvjerenja (certifikati. srodnika. u pravilu.). o onome što je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoćniku.potvrde i dr. Moraju se izdavati u skladu s podacima službene evidencije. o pojedinim drugim činjenicama kad iznese za to važne razloge. 2) 3) 4) 5) 6) . Uvjerenje o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev. Svjedok može uskratiti svjedočenje : na pitanja na koja bi odgovorom izložio teškoj sramoti. istog dana kad je stranka zatražila izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave.kao posebnu vrstu javnih isprava ZUP predviđa uvjerena odnosno druge isprave (certifikate. One nemaju presumpciju istinitosti. bračnog druga na pitanja na koja bi odgovorom povrijedio obvezu odnosno pravo da čuva poslovnu.19 nadležnosti 3)da je izdana u okviru B) Privatne isprave su one isprave koje nisu javne. Uvjerenja su akti uprave : upravni akti. o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedila svjedoku kao vjerskom ispovjedniku. Tijelo je dužno izmjeniti odnosno izdati novo uvjerenje u roku 15 dana od podnošenja zahtjeva.

ili se takva činjenica ne može utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava. a izostanak ne opravda. ili ako se nalazi i mišljenja vještaka bitno razlikuju. Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe. Za vještaka se ne može odrediti osobu koja ne može biti svjedok. tijelo koje vodi postupak može narediti da se prisilno dovede.20 Svjedoci se saslušavaju pojedinačno. da ne smije ništa prešutjeti. obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještacima. bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati. 4) VJEŠTACI Vještaci su osobe koje raspolažu određenim stručnim znanjem i njime pomažu tijelu koje vodi postupak kad se u postupku jave takve činjenice za čije je utvrđivanje potrebna posebna stručnost kojom tijelo odnosno službena osoba ne raspolaže. Ako nalaz i mišljenje vještaka nisu jasni ili potpuni. 3) IZJAVA STRANKE Izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo samo ako za utvrđivanje određene činjenice ne postoji neposredan dokaz. a i svjedočiti. a ti se nedostaci ne mogu otklnoniti ni ponovnim saslušavanjem vještaka. . Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu. U pravilu će se prethodno stranka saslušati o ličnosti vještaka. Svjedok će se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono što svjedoči. Izvođenje dokaza vještačenjem određuje službena osoba koja vodi postupak po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke . Određivanje vještaka : za vještake će se odrediti osobe koje su stručne. a može ga kazniti i novčanom kaznom. a kad ocjeni da je vještačenje složeno. a svjedoke čiji se iskazi ne slažu može suočiti. Prije početka vještačenja vještaka treba upozoriti da je dužan predmet vještačenja brižljivo razmotriti i u svojem nalazu točno navesti što zapazi i nađe. Vještak može uskratiti vještačenje zbog istih razloga zbog kojih svjedok može uskratiti svjedočenje. Prije uzimanja izjave stranke službena osoba koja vodi postupak dužna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lažne izjave. Svjedok će se prethodno upozoriti da je dužan govoriti istinu. Službena osoba koja vodi postupak poučit će svjeoka na koja pitanja može uskratiti svjedočenje. te svoje obrazloženo mišljenje iznijeti nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i struke. Nije dopušteno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se trebalo odgovoriti. može odrediti dva ili više vještaka. a može biti izuzet uz odgovarajuću primjenu odredaba o izuzeću službene osobe. .

.Kad o jednoj stvari rješavaju dva tijela ili više tijela. . OSIGURANJE DOKAZA Osiguranje dokaza može se provesti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke odnosno osobe koja ima pravni interes i to ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. Stranke imaju pravo prisustvovati očevidu.21 Ako vještak koji je uredno pozvan ne dođe. U svakom rješenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilo suglasnost. Nadležnost za osiguranje : za osiguranje dokaza u tijeku postupka nadležno je tijelo koje vodi postupak. tada se rješenje može donijeti samo nakon što je mišljenje pribavljeno. Složena rješenja : . borave osobe koje treba saslušati. Svako rješenje mora se kao takvo označiti. kazniti. ili dođe pa odbije vještačiti ili ako u određenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i mišljenje može se nov. Ta će se tijela sporazumjeti koje će od njih izdati rješenje. . Kad o stvari rješava kolegijalno tijelo. ono može rješavati kad je prisutno više od ½ njegovih članova. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. RJEŠENJE O PREDMETU POSTUPKA Na podlozi činjenica utvrđenih u postupku. a za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je tijelo na čijem se području nalaze stvari tj. Rješenje se donosi pismeno. rješenje se donosi nakon što je to drugo tijelo dalo suglasnost. a u rješenju mora biti naveden i akt drugog tijela. ako zakonom nije određena druga većina. svako je od njih dužno riješiti o toj stvari. posebnim propisima može se predvidjeti da se rješenju može dati i drugi naziv. iznimno. 5) OČEVID Očevid se vrši kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe koja vodi postupak. a izostanak ne opravda. Tijelo čija se suglasnost ili mišljenje traži dužno je suglasnost ili mišljenje dati u roku 30 dana od dana kad je to od njega zatraženo. a može se izvršiti i uz sudjelovanje vještaka.Kad rješenje donosi jedno tijelo uz prethodnu suglasnost drugoga.Kad rješenje donosi jedno tijelo uz pribavljeno mišljenje drugog tijela.

Taj se zahtjev može podnijeti u roku od 2 mjeseca od dana donošenja usmenog rješenja. Dispozitiv mora biti kratak i određen. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. U jednostavnim stvarima obrazloženje rješenja može sadržavati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke i pozivanje na pravne propise na temelju kojih je stvar riješena. DOPUNSKO I PRIVREMENO RJEŠENJE Djelomično rješenje može se donijeti kad se o jednoj stvari rješava u više točaka. U ostalim stvarima obrazloženje rješenja sadrži: kratko izlaganje zahtjeva stranaka. Takvo se rješenje. Obrazloženje je obvezni sastavni dio rješenja. ime stranke i njezina zakonskog zastupnika ili punomoćnika ako ga ima i kratko označenje predmeta postupka. pripoćava stranci usmeno. pravne propise i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na onakvo rješenje kakvo je dano u dispozitivu. propis o nadležnosti tog tijela. a napismeno joj se mora izdati ako ona to traži zahtjevom u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva. Takvo se rješenje može izdati i na propisanom obrascu. Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno riješeno. a samo su neke od njih sazrele za rješavanje. u pravilu. DJELOMIČNO. prema potrebi i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. navesti taj propis i izložiti razloge kojima se pri donošenju rješenja rukovodio.22 OBLIK I SASTAVNI DIJELOVI RJEŠENJA 2) Uvod rješenja sadrži: naziv tijela koje donosi rješenje. . dužno je u obrazloženju. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. Naziv tijela s brojem i datumom rješenja Potpis službene osobe i pečat tijela. utvrđeno činjenično stanje. Uputom o pravnom lijeku stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka. 3) 4) 5) 6) 7) MOGUĆNOST DONOŠENJA USMENOG RJEŠENJA U stvarima manjeg značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. Kad je nadležno tijelo zakonom ili drugim propisom ovlašteno riještiti stvar po slobodnoj ocjeni.

To rješenje donosi se po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. a najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka. nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci što prije. Rješenjem o glavnoj stvari ukida se privremeno rješenje. nije odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. ROK ZA IZDAVANJE RJEŠENJA Kad prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak. a koja se ne rješavaju rješenjem. ZAKLJUČAK Zaključkom se odlučuje o procesnim pitanjima koja se tiču postupka i o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. Privremeno rješenje donosi se ako je prema okolnostima slučaja nužno da se prije okončanja postupka donese rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. Protiv zaključka može se izjaviti posebna žalba samo kad je to zakonom izričito predviđeno. kojim je predmet postupka riješen. U takvu rješenju mora bit izričito naznačeno da je privremeno. . a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja može protiv zaključka izjaviti posebnu žalbu. U ostalim slučajevima nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca.23 Dopunsko rješenje može se donijeti ako se glavnim rješenjem. Zaključak se priopćuje zainteresiranim osobama usmeno. niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne može donijeti rješenje. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka.

Nikako nije dopuštena žalba protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. . državni odvjetnik i druga državna tijela. Legitimaciju za podnošenje žalbe u prvom redu imaju stranke. mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe. Ako žalba nije dopuštena. Protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih tijela državne uprave žalba se može izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno.npr. a na štetu društvene zajednice.24 PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM POSTUPKU REDOVITI PRAVNI LIJEKOVI ŽALBA Žalba u upravnom postupku je procesno pravno sredstvo kojim se stranci daje mogućnost da pred drugostupanjskim tijelom pokreće pitanje zakonitosti i pravilnosti prvostupanjskog rješenja. ali se u nekim slučajevima pravo žalbe priznaje i drugima koji imaju pravni interes . neposredno se može pokrenuti upravni spor.

a računa se od dana dostave rješenja. donesenoga u vršenju javnih ovlasti. ali je žalitelj dužan obrazložiti zbog čega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku (beneficium novorum) . Drugostupanjsko tijelo šalje svoje rješenje sa spisima predmeta prvostupanjskom tijelu. ŽALBENI RAZLOZI Prvostupanjsko se rješenje žalbom može pobijati zato: 1) što je doneseno od nenadležnog tijela 2) što je pogrešno primijenjen materijalni propis na osnovi kojeg je stvar rješena 3) što se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi mogla biti od utjecaja na rješavanje stvari 4) što su činjenice pogrešno ili nepotpuno utvrđene 5) što je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak što je u postupku učinjena nepravilnost koja rješenje čini ništetnim . U pravilu.25 ROK ZA PODNOŠENJE ŽALBE iznosi 15 dana. naziv tijela koje ga je donijelo. rješava tijelo uprave ili tijelo određeno statutom . U žalbi se mogu iznosti nove činjenice i novi dokazi. .Protiv prvostupanjskih rješenja tijela državne uprave niže razine žalba se može izjaviti nadležnim ministarstvima odnosno drugim nadležnim tijelima državne uprave. žalba ima suspenzivno djelovanje. te broj i datum rješenja. Ako stranka odustane od žalbe.žalbi se prilaže još i onoliko prijepisa koliko u postupku ima stranaka sa suprotnim interesima. ROK ZA DONOŠENJE RJEŠENJA O ŽALBI i DOSTAVA ISTOG Rješenje o žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci čim je to moguće. Dovoljno je da žalitelj izloži u žalbi u kojem je pogledu nezadovoljan rješenjem.Ako tijelo koje će odlučivati o žalbi nije određen na jedan od ova dva načina o žalbi će rješavati upravno tijelo nadležno za odgovarajuću upravnu oblast.O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili pravne osobe. U takvu slučaju tijelo dostavlja svakoj stranci prijepis žalbe i ostavlja joj rok 8-15 dana da se o novim činjenicama i dokazima izjasni. pa se u toku roka za žalbu rješenje ne može izvršiti. ali žalbu ne mora posebno obrazložiti. SASTAV ŽALBE U žalbi se mora navesti: rješenje koje se pobija. postupak o žalbi obustavlja se zaključkom. TKO ODLUČUJE O ŽALBI . a najkasnije u roku od 60 dana računajući od dana predaje žalbe. koje je dužno rješenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa.

ali se podnosi tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje. poslati žalbu tijelu nadležnome za rješavanje o žalbi. 1) II stup. Protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. . a nije potrebno provoditi nov ispitni postupak. ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari. pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. rješavajući o stvari. povrijedio pravila procesnog ili materijalnog prava pa je njegovo rješenje nezakonito. 3) I stupanjsko tijelo može upotpuniti postupak i rješiti stvar drugačije AKO žalitelj u žalbi iznese činjenice i dokaze koji bi mogli utjecati na drugačije rješenje stvari. 3) Rješavajući o žalbi drugostupanjsko će tijelo uvažiti žalbu kad ustanovi da je prvostupanjsko tijelo. AKO žalitelju nije dana mogućnost da sudjeluje u postupku ili je to propustio učiniti iz opravdanih razloga . a prvostupanjsko tijelo je propustilo da je zbog toga odbaci. Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena. 4) Ako I° tijelo ne odbaci žalbu. RJEŠAVANJE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA O ŽALBI Drugostupanjsko tijelo rješavajući o žalbi. Uz žalbu je dužno priložiti sve spise koje se odnose na predmet. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe. ono će ju vratiti prvostupanjskom tijelu. a najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka žalbe. Ako bi ju stranka odmah izravno podnijela drugostupanjskom. 1) I stupanjsko tijelo odbacit će svojim rješenjem ako nađe da je žalba nedopuštena. dužno je bez odgode. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe 2) I stupanjsko tijelo može stvar riješiti drugačije i novim rješenjem rješenje koje se žalbom pobija AKO nađe da je žalba opravdana.26 RAD PRVOSTUPANJSKOG TIJELA PO ŽALBI Žalba se izjavljuje II° tijelu. žalbu može: 1) Drugostupanjsko tijelo odbacit će žalbu ako je žalba nedopuštena. 2) Drugostupanjsko tijelo odbit će žalbu kao neosnovanu ako utvrdi da je: 6) I° postupak pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano a žalba neosnovana 7) kao i kad nađe da je u I° postupku bilo nedostataka. tijelo će proglasit rješenje ništavim ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavim. a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija.

tijelo će poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo .27 2) II stup. U ovom slučaju može : 8) svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar ako nađe da se na temelju činjenica utvrđenih u upotpunjenom postupku stvar mora riješiti drugačije nego što je riješena prvostupanjskim rješenjem.u cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može izmjeniti ožalbeno rješenje u korist žalitelja i mimo zahtjeva postavljenoga u žalbi ako se time ne vrijeđa pravo druge osobe. 4) II stup.u istom cilju drugostupanjsko tijelo može ožalbeno rješenje izmjeniti na štetu žalitelja . tijelo će upotpuniti postupak kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene . ŽALBA KAD PRVOSTUPANJSKO RJEŠENJE UOPĆE NIJE DONESENO – ŠUTNJA ADMINISTRACIJE . 3) II stup. tijelo će poništiti prvostupanjsko rješenje i samo riješiti stvar ako nađe da su u prvostupanjskom rješenju pogrešno ocijenjeni dokazi ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak ili pogrešno primjenjen propis. REFORMATIO IN MELIUS . REFORMATIO IN PEJUS . Protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. ali samo ako postoji neko od razloga zbog kojega se konačno rješenje može: 1) poništiti ili ukinuti prema pravu nadzora. U tom slučaju drugostupanjsko tijelo će svojim rješenjem ukazati prvostupanjskom tijelu u kojem pogledu treba upotpuniti postupak. 2) izvanredno ukinuti 3) proglasiti ništavim. 9) svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak ako nađe da će nedostatke prvostupanjskog postupka brže i ekonomičnije otkloniti prvostupanjsko tijelo. a prvostupanjsko tijelo dužno je u svemu postupiti po drugostupanjskom rješenju u roku 30 dana.

(konačno rješenje) poništavanje i ukidanje po pravu nadzora. (pravomoćno) 8) izvanredno ukidanje.Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u roku 30 ili 60 dana . .28 . IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI 4) 5) 6) 7) obnovu postupka. Takvo rješenje je konačno. OBNOVA POSTUPKA Obnova postupka je izvanredni pravni lijek koji omogućava da se pod određenim uvjetima obnovi okončan postupak (donošenjem rješenja ili zaključka protiv kojega više nema mogućnosti ulaganja žalbekao redovnog pravnog lijeka) . stranka ima pravo žalbe kao da je njezin zahtjev odbijen. a ako ne može. (konačno rješenje) 10) zahtjev za zaštitom zakonitosti (pravomoćno) 1. pa će ako može riješiti stvar prema spisima predmeta odmah donijet svoje rješenje. Ako rješenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga ili zbog krivnje stranke. (konačno rješenje) ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke. Ako rješenje nije doneseno u roku zbog neopravdanih razloga drugostupanjsko će tijelo tražiti da mu prvostupanjsko tijelo pošalje spise predmeta. odredit će prvostupanjskom tijelu rok za donošenje rješenja. samo će provesti postupak i riješiti stvar svojim rješenjem. koji ne može biti duži od jednog mjeseca.Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. (izvršno) 9) proglašavanje rješenja ništavim. (konačno rješenje) mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom. drugostupanjsko tijelo tražit će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku.

ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave . ako se sazna za nove činjenice. 7. državni odvjetnik . 6. NADLEŽNOST : za rješavanje o obnovi postupka nadležno je tijelo koje je donijelo konačno rješenje. presudi 3) na prethodnom pitanju koje je kasnije drugačije riješeno. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta . OBNOVU POSTUPKA MOŽE TRAŽITI : stranka. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA : prijedlog za obnovu postupka može se tražitiu subjektivnom roku od mjesec dana od trenutka kada je došla u mogućnost da se koristi kojim od razloga obnove. stranke u njenu korist. a ta je presuda pravomoćno ukinuta.29 Razlozi za obnovu postupka Postupak okončan u upravnom postupku obnovit će se ako stranka u prijedlogu učini vjerovatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog. 8. iskaza svjedoka ili vještaka ili 3. 5. U pravilu to će biti drugostupanjsko tijelo. POSTUPANJE PO PRIMITKU PRIJEDLOGA : tijelo koje je nadležno dužno je ispitati da li je prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe i da li je učinjena vjertovatnom okolnost na kojoj se prijedlog temelji. ali to može biti i prvostupanjsko tijelo. ako je rješenje doneseno na temelju presude donesene u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u propisanom sastavu ili nije glasala propisana većina. 2) ili na pravomoćno ukinutoj kazn. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku. . ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi 2. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom. Objektivni rok iznosi 5 godina računajući od trenutka dostavljanja rješenja stranci. ali i tijelo koje je donijelo konačno rješenje po službenoj dužnosti. Te okolnosti su : 1. ako je rješenje doneseno na temelju prethodnog pitanja. ako je rješenje donijela službena osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drugačije. 4. 9. ikakva kaznenog djela. Samo u iznimnim slučajevima i nakon roka od pet godina obnova se može pokrenuti ako se rješenje temelji: 1) na kakvom kaznenom djelu.

poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi Upravni sud mogao poništiti takvo rješenje. 4. što nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. ako uvažava sve zahtjeve upr. 3. može se neposredno pokrenuti upravni spor. ŽALBA PROTIV DONESENOG ZAKLJUČKA i DONESENOG RJEŠENJA : može se izjaviti žalba samo kad je taj zaključak odnosno rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo.30 1) Nadležno tijelo odbacit će prijedlog zaključkom ako ustanovi da je prijedlog nepravodoban. 2) Nadležno tijelo odbit će prijedlog rješenjem kad ustanovi da okolnosti i dokazi koje se iznose kao razlog za obnovu nisu takvi da bi mogli dovesti do drugačijeg rješenja. Ako je zaključak ili rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. tužbe. 3. izjavljen od neovlaštene osobe i kad ustanovi da okolnost na kojoj se prijedlog zasniva nije učinjena vjerojatnom. što je rješenje donijelo nenadležno tijelo. 2. 5. što je činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. Sud u upravnom sporu može poništiti rješenje iz razloga: 1. 3) Ako nadležno tijelo ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu postupka. što se nije postupilo prema pravilima postupka. tijelo može prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti. nadležno tijelo donosi rješenje kojim će prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim. što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak. Na podlozi podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku.PONIŠTAVANJE I UKIDANJE PO PRAVU NADZORA . 2. u kom slučaju.MIJENJANJE I PONIŠTAVANJE RJEŠENJA U VEZI S UPRAVNIM SPOROM Tijelo protiv čijeg je rješenja pokrenut upravni spor može do okončanja spora. donijet će zaključak da se obnova postupka dopušta i odredit će u kojem će se opsegu postupak obnoviti.

tada se rješenje o poništavanju može donijeti bez obzira na spomenute rokove.31 Kod vršenja upravnog nadzora ZUP je predvidio mogućnost upotrebe ovog izvanrednog pravnog lijeka kad prilikom rješavanja upravne stvari dolazi do određenih povreda odredaba o postupku ili do težih povreda materijalnog zakona. a na zahtjev stranke upućen tijelu koje je donjelo pravomoćno rješenje. može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. . 4. ROK : rješenje o poništavanju prema pravu nadzora može se donijeti u roku 5 godina od dana kad je rješenje postalo konačno u upravnom postupku.UKIDANJE I MIJENJANJE PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA UZ PRISTANAK ILI NA ZAHTJEV STRANKE Kad je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo . ucjene ili druge nedopuštene radnje. ucjenom ili druge nedopuštene radnje. iznude. državnog odvjetnika ili pučkog pravobranitelja. Rješenje po pravu nadzora može ukinuti ili poništiti: 1) drugostupanjsko tijelo 2) ako ga nema. onda ministarstvo ili nadležno tijelo. onda Vlada RH Razlozi za 1) ako 2) ako 3) ako poništitavanje po pravu nadzora : je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo. 4) ako se ne zna nadležnost. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u tom rješenju nepravilno primjenjen materijalni zakon. može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. osim u slučaju kada je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo kada rok iznosi godinu dana. pod istim uvjetima. iznudom. na zahtjev stranke. potvrde ili mišljenja drugog tijela 4) ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drugačije riješena. Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora nadležno tijelo donosi po službenoj dužnosti. a ako do poništavanja po pravu nadzora dođe iz razloga postojanja prisile. je rješenje donjelo mjesno nenadležno tijelo je rješenje donijelo jedno tijelo bez potrebne suglasnosti. Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla obvezu. tijelo određeno zakonom 3) ako nije određeno. 5) ako je rješenje doneseno prisilom.

3. 6. javnu sigurnost. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. Prema ZUP-u izvršno rješenje može se izvanredno ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. Protiv rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida dopuštena je žalba samo kad je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. odnosno ako je rješenje prvostupanjskog tijela konačno. Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. Žalba protiv novog rješenja dopuštena je samo ako je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. čije izvršenje nije moguće. IZVANREDNO UKIDANJE Izvanredno ukidanje je izvanredni pravni lijek koji se može koristiti protiv izvršnih rješenja koja su u skladu s pravnim poretkom. djeluje samo ubuduće. javni mir i poredak ili javni moral. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadležnosti ili u stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku. predviđena kao razlog ništavosti. Rješenje se može ukinuti i samo djelomično. Izmjena rješenja. . čije bi izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo 5. može se pokrenuti upravni spor.32 Rješenje o takvom ukidanju ili mijenjaju donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. Ništavo je rješenje koje : 1. U protivnom se može neposredno pokrenuti upravni spor. 1. pri čijem donošenju nije povrijeđen ni formalni ni materijalni zakon. Ništavo rješenje sadrži takvu grubu povredu zbog koje ne može konvalidirati ni postati pravomoćno. 4. čije bi izvršenje bilo protivno osnovnim načelima pravnog poretka. opća ili pojedinačna. PROGLAŠAVANJE RJEŠENJA NIŠTAVIM Proglašavanje rješenja ništavim predviđen je za one slučajeve u kojima je rješenje doneseno u upravnom postupku opterećeno takvom greškom da ga treba eliminirati na posebno djelotvoran način. odred. kao i njegovo ukidanje. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zak. 2. ali čije bi izvršenje dovelo u neposrednu opasnost određena dobra. 2.

Zahtjev može podignuti državni odvjetnik u roku mjesec dana od kada mu je rješenje dostavljeno. O prijedlogu za proglašenje rješenja ništavim rješava tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. Ako nema tijela koje rješava o žalbi. a ako drugostupanjskog tijela nema – onda tijelo koje je ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje. ali mogu se izjaviti neki izvanredni pravni lijekovi (ZZZZ i ukidanje i mijenjanje uz pristanak stranke) IZVRŠENJE . U povodu zahtjeva nadležno tijelo može pobijano rješenje ukinuti ili će odbiti zahtjev.33 Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika u cijelosti ili djelomično. Pravomoćno rješenje je rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. ZAHTJEV ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI Zahtjev za zaštitu zakonitosti je izvanredni pravni lijek koji se može izjaviti protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. protiv takvog rješenja može se neposredno pokrenuti upravni spor. O zahtjevu rješava nadležno drugostupanjsko tijelo a ako ga nema onda Vlada RH. KONAČNOST I PRAVOMOĆNOST RJEŠENJA Konačno rješenje u upravnom postupku je rješenje protiv kojega nema redovnog pravnog lijeka te koje se može pobijati izvanrednim pravnim lijekovima i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor. 7. a ako mu nije dostavljeno tada u roku šest mjeseci od dana dostave stranci. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora. Protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim ili se odbija prijedlog stranke ili državnog odvjetnika za proglašavanje rješenja ništavim dopuštena je žalba.

34 Izvršenje je posljednja faza upravnog postupka. a sam izvršenik je ne izvrši uopće ili je ne izvrši u cijelosti. Zaključak donesen u upravnom postupku izvršava se nakon što postane izvršan. Ona donose zaključak o dozvoli izvršenja kojim se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje se način izvršenja. 3) dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno : 1) istekom roka za žalbu. . 1) ADMINISTRATIVNO IZVRŠENJE provodi se radi ispunjenja nenovčanih obveza izvršenika. postaje izvršan priopćavanjem. pa postupa protivno toj obvezi. odnosno dostavljanjem stranci. a da se obračun naknadno izvrši. B) Putem prisile u slučaju kad se obveza izvršenika sastoji u dopuštanju ili trpljenju. ako žalba nije izjavljena 2) dostavom stranci ako žalba nije dopuštena ili ne odgađa izvršenje. Tijelo koje provodi izvršenje najprije će zaprijetiti izvršeniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obvezu ne izvrši u ostavljenom roku. Administrativno izvršenje provode nadležna tijela uprave. U takvu slučaju tijelo koje provodi izvršenje može zaključkom naložiti izvršeniku da unaprijed položi iznos koji je potreban za podmirenje troškova izvršenja. Rješenje/zaključak doneseno u upravnom postupku izvršava se kada postane izvršno. Zastara izvršenja : nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Zaključak protiv koga se ne može izjaviti žalba kao i onaj protiv koga se može izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje zaključka. Provodi se po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke . ili ako obvezu izvršenika ne može izvršiti i druga osoba. Vrste izvršenja Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje) ili sudskim putem (sudsko izvršenje). Administrativno izvršenje može se provesti : A) Preko drugih osoba u slučaju kad se obveza izvršenika sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kada se dostavi stranci.

UPRAVNI SPOR Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog akta i to zakonitosti upravnog akta. 3) da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi. Upravni sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima. a tijelo može uvjetovati izvršenje i davanjem osiguranja. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi sudskim ili administrativnim putem. 2) da izvršenje nije bilo uopće dopušteno. 2) SUDSKO IZVRŠENJE provodi se radi ispunjenja novčanih obveza. O prijedlogu se odlučuje zaključkom. Sudsko izvršenje provodi nadležni sud po propisima koji važe za ovrhu. VRSTE UPRAVNIH SPOROVA 1) SPOR O ZAKONITOSTI I SPOR PUNE JURISDIKCIJE . Administrativno izvršenje će se odgoditi ako se utvrdi da je u pogledu izvršenja obveze dopušten poček. Odgodu izvršenja odobrava tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja. ako bi bez toga izvršenje moglo biti spriječeno ili znatno otežano .35 Administrativno izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti : 1) ako se utvrdi da je obveza izvršena. predlagač mora opasnost od sprječavanja ili otežavanja ispunjenja učiniti vjerojatnom. Upravni akt je akt kojim tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima u upravnim stvarima rješavaju o pravima i obvezama pojedinaca i pravnih osoba. Ako se radi o obvezama koje se prisilno izvršavaju samo na prijedlog stranke. Izvršenje radi osiguranja i privremeni zaključak o osiguranju Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno. ili ako tražilac izvršenja odustane od svojeg zahtjeva. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca.

kad nadležno tijelo o zahtjevu. Pravni učinci sudske odluke nastaju među strankama – inter partes. osnuje. Prema ZUS-u upravni akt je akt kojim državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari.36 Spor o zakonitosti pokreće se i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt kojeg je donijelo tijelo uprave zasnovan na zakonu ili nije. PREDMET UPRAVNOG SPORA Predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti upravnog akta. Prvotni spor često nastaje baš kao posljedica propuštanja uprave da odluči o konkretnoj upravnoj stvari – šutnja administracije. 2) SUBJEKTIVNI I OBJEKTIVNI SPOR Objektivni spor je onaj spor kojemu je svrha prvenstveno zaštita objektivne zakonitosti. generalnom klauzulom s negativnom enumeracijom tj. 3) PRVOTNI I NAKNADNI SPOR Prvotni upravnoi spor se pokreće i vodi prije nego što je donesen upravni akt. Subjektivni spor je onaj spor kojemu je cilj zaštita subjektivnih prava pojedinaca. Sporovi o zakonitosti određuju se. Nabrajaju se slučajevi u kojima se ne može voditi upr. Cilj vođenja spora jest u tome da sud utvrdi. odnosno o žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni akt . Pokreće se i vodi protiv individualnog upravnog akta. Sporovi pune jurisdikcije određuju enumerativno. Učinak sudske odluke u sporu o zakonitosti je širi jer djeluje erga omnes . Upravni spor u pravilu može se voditi protiv svakog upravnog akta .prema svima Kod spora pune jurisdikcije. a kao subjektivni onaj spor kome bi cilj bio zaštita subjektivnih prava pojedinaca. spor ( ako je pružena druga zaštita). budući da pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava. Može se pokrenuti i protiv općenormativnog akta.ta odredba predstavlja generalnu klauzulu .Sustavu generalne klauzule dodaje se kao korekcija negativna enumeracija koja znači taksativno nabrajanje slučajeva u kojima se upravni spor ne može voditi. Upravni spor može se pokrenuti protiv : 1) drugostupanjskog upravnog akta 2) prvostupanjskog upravnog akta protiv kojeg nema mjesta žalbi 3) kad se radi o šutnji administracije . sam sud rješava neki predmet. ili ukine neku pravnu situaciju. Naknadni upravni spor javlja se kao spor u kojem se odlučuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari.

Ovaj rok vrijedi i za tijelo ovlašteno za podnošenje tužbe ako mu je upravni akt dostavljen.šutnje administracije !!!!!! . Tužena strana u upravnom sporu jest tijelo čiji se akt osporava.. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja .Stranka može pokrenuti upravni spor kao da je žalba odbijena Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili ako je određen tada u kraćem roku donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja.Na ovaj način stranka može postupiti i kad na njezin zahtjev nije donijelo rješenje prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta nema mjesta žalbi Ako prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta ima mjesta žalbi nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku donio nikakvo rješenje o zahtjevu. koje smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. skupina osoba. Treća osoba je osoba kojoj bi poništaj osporenoga upravnog akta neposredno bio na štetu. 3. 4. ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka. 5. Tužba se predaje sudu neposredno ili mu se šalje poštom. naselje i sl. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon ako je akt donesen od nenadležnog tijela. stranka ima . akta : 1.Upravni spor se pokreće tužbom u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi. može podnijeti tužbu u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u čiju je korist akt donesen. ako činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. 2. Ako mu akt nije dostavljen.37 RAZLOZI ZBOG KOJIH SE UPRAVNI AKT MOŽE POBIJATI U UPRAVNOM SPORU Razlozi za pobijanje upr. . što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak Nema nepravilne primjene propisa kad je nadležno tijelo rješavalo po slobodnoj ocjeni na temelju i u granicama ovlaštenja koje mu je dano pravnim propisim STRANKE U UPRAVNOM SPORU Tužitelj u upravnom sporu može biti pojedinac. pravna osoba. POKRETANJE UPRAVNOG SPORA .

ako to javni interes dopušta (fakultativno odlaganje izvršenja). predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkoni nedostatke tužbe. 2) da poništi upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor. ako ne nađe da je osporeni uprani akt ništav.Tužba. SADRŽAJ TUŽBE 1) ime i prezime. ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti ili odgoda nije protivna javnom interesu. u roku ne donese rješenje o žalbi stranka može pokrenuti upravni spor. Ako drugostupanjsko tijelo. SUSPENZIVNI UČINAK TUŽBE . da rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: je tužba podnesena nepravodobno. mora se staviti i određen zahtjev u vezi sa stvarima ili visinom pretrpljene štete. POSTUPAK PO TUŽBI Kada sudu stigne tužba onda mu glede načina rješavanja ostaju sljedeće mogućnosti: 1) da rješenjem tužbu odbaci. dakle. u pravilu. zanimanje i mjesto stanovanja. Ako se tužbom traži povrat stvari ili naknada štete. 1) Može rješenjem tužbu odbaciti Ako je tužba nepotpuna. 3) da tužbu rješava provođenjem redovnog postupka. ne spriječava izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. Sud će 1. Izvršenje se može odgoditi i iz drugih razloga do konačne sudske odluke. nerazumljiva. odnosno naziv i sjedište tužitelja. da 2. 4) da rješenjem obustavi postupak ako je tužitelj odustao od tužbe. akt koji se tužbom osprava nije upravni akt. odgađanjem se ne bi nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci (obvezno odlaganje izvršenja). . 2) upravni akt protiv kojega je tužba upravljena (navesti i priložiti) 3) kratko izlaganje zbog čega se tuži. kao što je prethodno navedeno. je očito da se osporavanim upravnim aktom ne dira u pravo tužitelja .38 pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. da 3. nema automatsko suspenzivno djelovanje. a ako on ne postupi po traženju suda sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu.Tek na zahtjev tužitelja tijelo koje je nadležno za izvršenje odgodit će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke. te u kojem pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta 4) potpis podnosioca.

može iz tog razloga presudom poništiti akt i bez dostave tužbe na odgovor. Zbog složenosti sporne stvari. O raspravi se vodi zapisnik. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. Izvjestitelj izlaže stanje i bit spora. u koji se unose samo bitne činjenice i okolnosti te dispozitiv odluke. Na raspravi najprije dobiva riječ član vijeća koji je izvjestitelj. a nađe da osporeni upravni akt sadrži takve bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. 4) Može rješenjem obustaviti postupak Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. a to može iz istih razloga predložiti i stranka. USMENA RASPRAVA U upravnim sporovima sud rješava u nejavnoj sjednici. Nakon čega će provesti redovni postupak. ili ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari. 2) Može poništiti upravni akt i bez dostave tužbe na odgovor Ako sud ne odbaci tužbu. Odgovor se daje u roku 8-15 dana . Nakon toga daje se riječ tužitelju da obrazloži tužbu. . će raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka. u kom slučaju sud rješenjem obustavlja postupak. niti poništi akt. sud. istovremeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. osim tužitelja. 6. sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka . a zbog izostanka stranaka ne može se uzeti da su one odustale od svojih zahtjeva. da se protiv upravnog akta koje se tužbom osporava mogla podnijeti žalba 5. Ako na raspravu ne dođe ni tužitelj. 3) Može rješavati o tužbi provođenjem redovnog postupka Ako tužbu ne odbaci odmah rješenjem. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. a rasprava se ne odgodi. pa zastupniku tužene strane i zainteresiranim osobama da obrazlože svoja gledišta. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana izjavi je li naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari. sud može odlučiti da se održi usmena rasprava.39 4. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku. ni tužena strana. Izostanak stranke s usmene rasprave ne zadržava rad suda. Ako tijelo čiji se akt osporava za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojega je upravni spor pokrenut to će tijelo.

2) DISPOZITIV mora biti odvojen od obrazloženja 3) OBRAZLOŽENJE 4) POUKA O ŽALBI. u kom slučaju se poništava upravni akt. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. zapisničara. Sud donosi presudu. SUDSKE ODLUKE U upravnom sporu sud donosi dvije vrste odluka: presudu i rješenje. Upravni sud može akt samo poništiti. SADRŽAJ ODLUKE : 1) UVOD . oznaku stranaka i njihovih zastupnika. odnosno rješenje izrečeno i objavljeno. odnosno rješenje većinom glasova. kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. 2) Rješenje sud donosi kada odbacuje tužbu ili obustavlja postupak.oznaku suda. .40 GRANICE ISPITIVANJA Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. 1) Presudom sud rješava spor na način da se tužba uvažava. ime i prezime predsjednika vijeća i članova vijeća. ako je žalba dopuštena. ili da se tužba odbija kao neosnovana.

može sam presudom riješiti upravnu stvar. ili ako je u istom sporu već jednom poništen upravni akt. sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na podlozi tako utvrđenog činjeničnog stanja sam donijeti presudu. očito da je činjenično stanje drugačije od onoga utvrđenog u upravnom postupku). ili ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očito da je činjenično stanje drugačije od onoga utvrđenog u upravnom postupku. 1) Ako nađe da se spor ne može raspraviti na podlozi činjenica utvrđenih u upravnom postupku sud će osporeni upravni akt poništiti presudom i vratiti predmet na ponovno rješavanje. umjesto poništenog upravnog akta treba donijeti drugi. 2) Ako bi poništenje osporenog upravnog akta i ponovno vođenje upravnog postupka kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla popraviti.41 Razlozi zbog kojih sud poništava osporeni upravni akt Sud rješava spor. odnosno rješenje. Nadležno je tijelo pri tome vezano pravnim shvaćanjem suda i primjedbama suda u vezi s postupkom. Nadležno tijelo je dužno donijeti ga bez odgode.=> spor pune SPOR PUNE JURISDIKCIJE . a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude. predmet se vraća u stanje u kojemu se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen . . ako priroda stvari to dopušta i ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to(tj. u pravilu. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. U takvu slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti onako kako je u presudi određeno i donijeti nov upravni akt. a nadležno tijelo nije u potpunosti postupilo po presudi. Sud će upravni akt poništiti: 1) ako ga je donijelo nenadležno tijelo 2) ako nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon 3) ako se pri donošenju akta nije vodilo računa o pravilima postupka 4) ako je pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje 5) ako je iz činjenica izveden pogrešan zaključak OBVEZATNOST SUDSKIH PRESUDA Kad sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor. već jednom poništen upravni akt.kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni akt.što znači da nadležno tijelo čiji je akt poništen. ponovno vođenje upravnog postupka bi izazvalo za tužitelja štetu.

ponavljanje postupka. Nadležno tijelo dužno je dati tu obavijest odmah a najkasnije u roku 7 dana. novi akt ne donese u roku 30 dana stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. PRAVNI LIJEKOVI IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORU Pravilo je da u upravnom sporu žalba načelno nije dopuštena što je dovelo do porasta vrijednosti izvanrednih pravnih lijekova : zahtjev za zaštitu zakonitosti. . a on ga prosljeđuje Vrhovnom sudu. sud će poništiti osporeni akt i u pravilu. U vezi s takvim zahtjevom sud će zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Zahtjev za zaštitu zakonitosti sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se zahtjev podiže. pa tužitelj podnese novu tužbu. ili ako dana obavijest. sam riješiti stvar presudom.42 Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda. Ako on to ne učini. stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju. Ako nadležno tijelo ne donese akt ni za sedam dana od toga traženja. ne opravdava neizvršenje sudske presude. drugi propis ili opći akt. razloge zbog kojih se sudska odluka pobija i oznaku podnositelja zahtjeva. O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud RH u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. Zahtjev za zaštitu zakonitosti predaje se Upravnom sudu u roku od 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi. O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor. 1) ZAHTJEV ZA ZAŠTITOM ZAKONITOSTI Zahtjev za zaštitu zakonitosti može podnijeti državni odvjetnik protiv odluke upravnog suda ako je tom odlukom povrijeđen zakon. Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta. prema mišljenju suda. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela.

2. O prijedlogu za ponavljanje postupka rješava Upravni sud u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. 3.43 Nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem. 2) PONAVLJANJE POSTUPKA 1. i poslije roka od 5 godina ponavljanje se može tražit zbog toga što je do odluke došlo zbog određenih kaznenih djela. a stranka ih bez svoje krivnje nije bila u stanju iznijeti u prijašnjem postupku. Vrhovni sud može presudom odbiti zahtjev ili ga uvažiti. a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom. U protivnom će ga dostaviti na odgovor protivnoj strani. 4. ili prijevarnoj radnji zastupnika ili punomoćnika stranke. Presudom kojom se ponavljanje dopušta odlučit će se i o glavnoj stvari. . Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Upravni sud protiv čije je odluke podnesen zahtjev i tuženo tijelo dužni su bez odlaganja dostaviti Vrhovnom sudu na njegov zahtjev sve spise. Nakon proteka objektivnog roka od 5 godina od pravomoćnosti ponavljanje se ne može tražiti. Postupak dovršen presudom ili rješenjem ponoviti na prijedlog stranke : ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze. Iznimno. Vrhovni sud u pravilu u nejavnoj sjednici pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. njegova protivnika ili protivnikova zastupnika ili punomoćnika ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili građanskoj stvari. Ako se ponavljanje dopusti. Sud će odbaciti prijedlog rješnjem ako utvrdi da je prijedlog podnijela neovlaštena osoba ili da prijedlog nije pravodoban ili da stranka nije učinila bar vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje. stavit će se izvan snage prijašnja odluka u cjelini ili djelomično. Ako sud ne odbaci prijedlog dostavit će ga protivnoj stranci te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Upravni sud presudom rješava o prijedlogu za ponavljanje postupka. ako je odluka utemeljena na lažnoj ispravi te lažnom iskazu svjedoka. vještaka ili stranke pri saslušanju ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom postupku. a stranka nije bila u stanju iznijeti tu odluku u prijašnjem postupku. te presudu u tom slučaju ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je zahtjev podnesen. ako je odluka utemeljena na kaznenom djelu suca ili službenika u sudu.

Upravni akt je uvijek jednostran jer njegov sadržaj utvrđuje isključivo njegov donositelj . vrijeme i po mogućnosti počinitelj radnje). Tužba za zaštitu zbog nezakonite radnje treba sadržavati oznaku suda. Protiv odluke suda kojim odlučuje o tužbi za zaštitu od nezakonite radnje stranke mogu podnijeti žalbu ŽS u roku od tri dana od dana dostave odluke.44 POSEBNE VRSTE SPOROVA SPOR PUNE JURISDIKCIJE (Već obrađen na 40-toj stranici) i TUŽBA ZBOG NEZAKONITE RADNJE (kvaziupravni spor) je procesna radnja kojom se pokreće postupak za zaštitu ustavom zajamčenoga prava i slobode čovjeka i građanina. odnosno sjedištem stranka. Županijski sud postupa prema tužbi hitno. upravna stvar – predmet akta mora biti upravna stvar. oznaku nezakonite radnje (mjesto. koji je prosljeđuje VSRH. Ako osoba prema kojoj je poduzeta radnja ne može sama podnijeti tužbu za zaštitu zbog nezakonite radnje. roditelj ili drugi bliski srodnik. rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili pravne osobe u kakvoj upravnoj stvari. O tužbi za zaštitu od nezakonite radnje odlučuje Županijski sud na čijem je području radnja učinjena u vijeću sastavljenom od tri suca. sud će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i prema potrebi naložiti uspostavu stanja kakvo je bilo prije vršenja nezakonite radnje. 6. dokaze o učinjenoj radnji i tužbeni zahtjev. Sud o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje presudom. ukoliko su takva sloboda ili prava povrijeđeni nezakonitom radnjom službene osobe u tijelima državne uprave. Elementi koji čine jedan upravni akt da bi bio upravni akt su dakle: 5. može se podnijeti sve dok radnja traje. oznaku stranaka sa prebivalištem. UPRAVNI AKT Prema ZUS upravni akt je akt kojim državno tijelo ili pravna osoba u vršenju javni ovlasti. konkretnost –takvim aktom se odlučuje o stanovitom pravu ili obvezi određenog subjekta tj. tijela i pravne osobe s javnim ovlastima autoritativnim putem kroz oblik upravnog akta mogu odlučivati o stanovitom pravu ili obvezi određenih fizičkih ili pravnih osoba. . ako nije osigurana druga sudska zaštita. odnosi se na konkretan slučaj. dijete. tužbu može podnijeti i njezin bračni drug. autoritativnost i jednostranost – drž. Presudom kojom prihvaća tužbeni zahtjev. 7.

zavodi i ravnateljstva i 4) uredi državne uprave u županijama kao prvostupanjska tijela državne uprave u županijama. KAKO SE ODREĐUJU i TKO IH OBAVLJA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE SU : 1) ministarstva.45 8. Upravni akti u kojima je sadržana diskrecijska ocjena mogu se podvrći samo kontroli zakonitosti. Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave.neposredna provedba zakona. a to su obično tijela koja odlučuju u povodu žalbe u drugostupanjskom postupku. pravna vezanost – upravni akt donosi se na temelju zakona ili drugog pravnog propisa.donošenje propisa za njihovu provedbu.obavljanje upravnog nadzora 13. POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE SU : 10. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti . 2)procedura 3) način utvrđivanja činjeničnog stanja. ali je moguće da se diskrecijski odluči i o izvjesnim pitanjima procesnopravne prirode. Poslovi državne uprave određuju se zakonom. ovlašćujući ujedno primjenjivača da se slobodno opredijeli za neku od njih rukovodeći se općim interesom. ali ne i kontroli svrsishodnosti ili oportuniteta. predvidi disjunktivnom (alternativnom) pravnom normom nekoliko alternativa. ukidati. ZAKON O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE POSLOVI DRŽAVNE UPRAVE. umjesto da predvidi točan način postupanja u konkretnoj situaciji . mijenjeti ili deklarirati. 2) središnji državni uredi Vlade. Predmet slobodnog odlučivanja nikako ne mogu biti : 1) nadležnost. drugi upravni i stručni poslovi. pravno djelovanje – jedan pravni odnos se mora uspostavljati. 12. 3) državne upravne organizacije – uprave. Kontrolu pravilnog diskrecijskog ocjenjivanja mogu obavljati ona tijela koja imaju ovlaštenje da obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akta. Objekti diskrecionog odlučivanja su materijalnopravna pitanja u aktu. 11. 9. Slobodna (diskrecijska) ocjena Slobodna ocjena postoji onda kada zakonodavac. 4) forma i oblik akta.

Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave. Oni donose pravilnike. U provedbi upravnog nadzora. VLADAVINE ZAKONOM O NAKNADI UREĐUJU SE : uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti. Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije. tijela jedinica lokalne i područne samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave.46 tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti. državno ili društveno . rješavaju u upravnim stvarima.: 1. djelotvornost. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. vode propisane očevidnike. naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa. 2. Osnovni zakon o eksproprijaciji . 3.KOMUNIST. 2) DONOŠENJE PROVEDBENIH PROPISA Ministri. a koja je prenesena u općenarodnu imovinu. zadružno vlasništvo. PROPISI NA TEMELJU KOJIH JE ODUZIMANA IMOVINA : Prijašnjem vlasniku utvrđuje se pravo na naknadu za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na temelju propisa kao što su npr. ekonomičnost rada 4. tijela državne uprave nadziru osobito : 1. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika 5. 2. državni tajnici središnjih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija su dužnosnici RH. Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. zakonitost rada i postupanja. rješavanje u upravnim stvarima. Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne stručne poslove. 1) NEPOSREDNA PROVEDBA ZAKONA Tijela državne uprave. Naknada za imovinu oduzetu prijašnjim vlasnicima (fizičkim i pravnim osobama i njihovim nasljednicima i pravnim sljednicima) u načelu je isplata u novcu ili vrijednosnim papirima. a iznimno u naravi. tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlast neposredno primjenjujući zakone i drugi propise. ZAKON O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME JUG. 3) PROVEDBA UPRAVNOG NADZORA U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave.

Prijašnjem vlasniku utvrđuje se pravo na naknadu i za imovinu oduzetu presudama. UTVRĐIVANJE INTERESA RH Odluku da je izgradnja objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja. šumsko zemljište. Zakon o oduzimanju ratne dobiti. odnosno udjelima je Hrvatski fond za privatizaciju. godine. Obveznik naknade u dionicama. kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine. po prethodno pribavljenom mišljenju skupštine županije na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove. u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način. Odredbe Zakona ne odnose se na imovinu koja je u društveno vlasništvo prenesena na temelju Zakona o eksproprijaciji. . PREDMET NAKNADE MOŽE BITI : 1) neizgrađeno građevinsko zemljište. nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže. glede naknade za oduzeta poduzeća. Obveznik naknade u novcu i obveznicama Republike Hrvatske je Fond za naknadu oduzete imovine. Izvlaštenjem korisnik izvlaštenja stječe pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlaštenje izvršeno. glede ostale oduzete imovine. ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Zakon o građevinskom zemljištu 5. svibnja 1945. odlukama. U ČIJU KORIST SE PROVODI IZVLAŠTENJE : Izvlaštenje se može provesti u korist fizičke ili pravne osobe korisnika izvlaštenja.47 3. koji na dan donošenja ovoga Zakona imaju hrvatsko državljanstvo. odnosno njegovim zakonskim nasljednicima prvoga nasljednoga reda. stečene za vrijeme neprijateljske okupacije 7. OVLAŠTENICI I OBVEZNICI NAKNADE : Ovlaštenici naknade su fizičkoe osobe . Zakon o poljoprivrednom zemljištu 6. 2) poljoprivredno zemljište.prijašnjem vlasniku. 3) stambene i poslovne zgrade. rješenjima i drugim aktima što su ih izdala vojna ili civilna tijela od 15. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća 4. 4) brodovi i brodice 5) poduzeća 6) pokretnine ZAKON O IZVLAŠTENJU KADA SE NEKRETNINA MOŽE IZVLASTITI : Nekretnina se može izvlastiti. Obveznik naknade u naravi je fizička ili pravna osoba u čijoj imovini se nalazi imovina koja se na temelju Zakona daje prijašnjem vlasniku. Zakon o suzbijanju nedopuštene trgovine.

Žalba protiv I° .48 VRSTE IZVLAŠTENJA : 1) Potpunim izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlašenja. služnosti i druga stvarna prava). a najviše do 5 godina u svrhu istraživanja rudnog i drugog blaga. strojeva i drugog radi izgradnje objekata ili izvođenja radova od interesa za Republiku može se privremeno uzeti u posjed. u pravilu. davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje. KONCESIJA je dozvola za obavljanje neke djelatnosti uvjetovana posebnim odobrenjem. a u drugom stupnju ministarstvo pravosuđa. EKSCEPCIJA NEZAKONITOSTI . Ona slijedi nakon formalne. Naknada za izvlaštenu nekretninu Naknada za izvlaštenu nekretninu određuje se. korištenja kamenoloma. mijenjanje ili stavljanje izvan snage akta kojim je stvar konačno riješena. Privremeno uzimanje u posjed ukinut će se čim prestane potreba zbog koje je određeno. 2) Nepotpunim izvlaštenjem ograničava se pravo vlasništva na nekretnini (služnost i zakup). tužba protiv II° Formalna pravomoćnost djeluje prema strankama na način što im onemogućava pobijanje pravomoćnog akta redovnim pravnim lijekovima (tužbom ili žalbom). Potpunim izvlaštenjem prestaju prava vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini (uključujući i hipoteke. Služnost se može ustanoviti na zemljištu ili na zgradi. Pravni Lijekovi kod izvalštenja O izvlaštenju u prvom stupnju odlučuje ured državne uprave na za imovinsko-pravne poslove. Ako je na toj nekretnini postojala hipoteka. Materijalna pravomoćnost djeluje prema donosiocu upravnog akta na način da mu onemogućava opozivanje. plodouživanje tada je korisnik izvlaštenja dužan položiti određen iznos novca kod banke. vađenja gline. PRIVREMENO UZIMANJE U POSJED Susjedno zemljište koje je potrebito za smještaj radnika. Protiv drugostupanjskog rješenja može se podnijeti tužba nadležnom Županijskom sudu u roku 30 dana. Zakup se može ustanoviti samo u slučaju kad se zemljište ima koristiti ograničeno vrijeme. pijeska i šljunka i sl. Primjenjuju se odredbe ZUS-a. materijala.

nije označen rok). NEPOTPUNA UPUTA O PRAVNOM LIJEKU O njoj govorimo kada u rješenju upoće nije dana uputa o pravnom lijeku ili kada je uputa nepotpuna (npr.49 Je oblik kontrole prema općim upravnim aktima preko koje državno tijelo u pravilu sud. ako posebnim propisom nije određen drugi rok. pa se on može i dalje primjenjivati u drugim slučajevima dok ga nadležno tijelo ne stavi izvan snage. odbija konkretnu primjenu podzakonskog akta kad se utvrdi da je u suprotnosti s višom pravnom normom-zakonom. stranka ima pravo žalbe II°tijelu kao da je njezin zahtjev odbijen. rješavanje prethodnog pitanja i sl. Taj se akt čija je primjena odbijena ne stavlja izvan snage već se samo utvrđuje njegova nezakonitost u tom konkretnom slučaju. Ako nadležno tijelo protiv čijeg je rješenja dopuštena žalba ne donese rješenje u tim rokovima. Stranka u tom slučaju može postupiti na jedan od slijedećih načina: 1) može postupiti sukladno važećim propisima (ukoliko su joj poznati) i u propisanom roku podnijeti pravni lijek 2) može tražiti dopunu rješenja od donositelja i to u roku od 3 mjeseca. U ostalim slučajevima nadležno je tijelo dužno donijeti rješenje najkasnije u roku od dva mjeseca ako posebnim propisom nije određen neki drugi rok. A ako je .) nadležno je tijelo dužno donijeti rješenje što prije. a najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva. Imamo je u ustavnom zakonu o Ustavnom sudu: . niti postaje neki drugi razlozi zbog kojih se rješenje ne može donijeti bez odgode (npr. a Ustavnom će sudu podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti tog propisa.ako sud nađe da je neki propis u suprotnosti s zakonom i Ustavom tada će na taj slučaj neposredno primijeniti zakon. U ovom slučaju će rok za ulaganje pravnog lijeka teći od dana dostave dopunskog rješenja ŠUTNJA ADMINISTRACIJE PRVOSTUPANJSKA Kad prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak.

O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor. a najkasnije u roku od 7 dana. stranka može pokrenuti upravni spor kao da je žalba odbijena. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. on će presudom uvažiti tužbu i odrediti u kojem je smislu nadležno tijelo dužno donijeti rješenje. II° tijelo o žalbi dužno odlučiti u roku 60 dana (2 mjeseca). . Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravno shvaćanju suda. donijet će svoje rješenje. ili ako dana obavijest prema mišljenju suda ne opravdava neizvršenje sudske presude. drugostupanjsko će tijelo tražiti da mu prvostupanjsko tijelo pošalje spise predmeta. Ako ono to ne učini. stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude. Nadležno tijelo dužno je dati tu obavijest odmah. Ako razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno u roku nisu opravdani. ali kad jednom oni prođu tada tužitelj može podizati tužbu pred Upravnim sudom bez obzira na rok od 30 dana za njezino podnošenje. a ako ne može samo će provesti postupak i riješiti stvar. pa tužitelj podnese novu tužbu. U tom slučaju II° tijelo zatražit će od I°tijela da mu priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. sud će poništiti sporeni akt i u pravilu sam riješiti stvar presudom. Ako II° tijelo nije u roku 60 dana (2 mjeseca) ili ako je određen tada u kraćem roku donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja.50 riječ o rješenju protiv kojeg nije dopuštena žalba onda može neposredno pokrenuti upravni spor. Ako nadležno tijelo u izvršenju presude novi akt ne donese odmah. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. U vezi s takvim zahtjevom Upravni sud će zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. odredit će prvostupanjskom tijelu rok za donošenje rješenja. Nadležno tijelo je dužno donijeti ga bez odgode. DRUGOSTUPANJSKA – kod upravnog spora -> kad se ne donese rješenje o žalbi upravni se spor može pokrenuti i kad nadležno tijelo nije o zahtjevu odnosno o žalbi stranke donijelo upravni akt. Kada upravni sud utvrdi da je tužba podnesena zbog šutnje administracije osnovana. Ako drugostupanjsko tijelo može riješiti stvar prema spisima predmeta. stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju. Stranka mora pričekati da prođu ti rokovi (60 dana i 7 dana) kako bi mogla podnijeti tužbu Upravnom sudu. a kako je nije bilo… dakle ne može zakasniti već može samo uraniti. Ako utvrdi da su razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno opravdani ili ono nije doneseno krivnjom same stranke. a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude. jer se on računa od dana dostave. koji ne može biti duži od jednog mjeseca. Takvo rješenje je konačno. O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor. Ako nadležno tijelo ne donese akt ni za 7 dana od toga traženja. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja.

Radi se dakle o pojedinačnom aktu protiv kojeg nema mogućnosti traženja sudske zaštite ni u kaznenom. Nije riječ o upravnom aktu. ni u parničnom. jer bi u tom slučaju postojala mogućnost vođenja upravnog spora. ZUS-a ako je kakva Ustavom zajamčena sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom. ni u upravno-sudskom postupku. tj.51 KVAZIUPRAVNI SPOR (Zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina) prema čl. akt o imenovanju sudaca – može se pobijati tvz. Taj zakonski propis ne precizira tko može biti donositelj takva akta. protiv sudskih odluka i sl. 66. Kao primjer za takav akt Jurić Knežević je na predavanju navela npr. zatim protiv akata poslovanja s obzirom na to da su za te sporove s tim aktima u vezi nadležni sudovi opće nadležnosti ili trgovački sudovi. odlučuje sud nadležan za upravne sporove odgovarajućom primjenom tog zakona. Ovim se putem ne može ostvarivati zaštita protiv upravnih akata protiv kojih se može voditi upravni spor. a nije osigurana druga sudska zašita. u klasičnom upravnom sporu. . Kvaziupravnim sporom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful