You are on page 1of 43

T.

Žimbrek

skripta iz agrarne ekonomike

i

KAZALO

TREĆI DIO POVIJESNI PREGLED RAZVITKA EKONOMSKE I AGROEKONOMSKE MISLI ................................................... 91 A. Razvitak ekonomske i agroekonomske misli.................................................................................................................................................... 93 Uvod ..................................................................................................................................................................................................................... 93 Stari vijek.............................................................................................................................................................................................................. 93 Rimsko carstvo ......................................................................................................................................................................................... 95 Feudalizam........................................................................................................................................................................................................... 96 Ekonomske ideje kršćanstva ................................................................................................................................................................... 96 Feudalno zakonodavstvo......................................................................................................................................................................... 97 Merkantilizam........................................................................................................................................................................................... 97 Rani utopijski socijalizam........................................................................................................................................................................ 99 Kapitalizam........................................................................................................................................................................................................ 101 Klasična politička ekonomija. - Engleska XVII - XIX stoljeće.................................................................................................................... 101 Povijesna škola U Njemačkoj .......................................................................................................................................................................... 106 Ekonomska misao u Sjedinjenim Američkim Državama u XVIII. i XIX. st.............................................................................................. 108 Marshalijanska (Cambridgska) škola (neoklasična) XIX - XX. st............................................................................................................... 109 Ekonomske ideje u doba Velike krize 30-ih godina XX. st.......................................................................................................................... 111 Pojava ekonomskog pokreta za uspostavu Države blagostanja (socijalne države).................................................................................... 111 Keynes i osnove keynesijanske teorije ............................................................................................................................................................ 112 Društveno-političke i ekonomske prilike i gospodarska kriza................................................................................................................... 112 Postkeynesijanstvo ............................................................................................................................................................................................ 113 Teorija inflacije .............................................................................................................................................................................................. 114 Neomaršalijanska - (Samuelsonova) teorija.................................................................................................................................................... 115 Suvremene kritike.............................................................................................................................................................................................. 115 B. Agroekonomsko školovanje, znanost i institucije u Hrvatskoj..................................................................................................................... 119 Kratki povijesni pregled - uvod........................................................................................................................................................................ 119 Pregled stručnog, znanstvenog i pedagoškog djelovanja agrarnih ekonomista....................................................................................... 120 Predstavnici fiziokratskog učenja u Dalmaciji koncem XVIII.st.............................................................................................................. 121 Agroekonomisti XIX. i XX. st..................................................................................................................................................................... 122 Institucijski oblici djelovanja agrarnih ekonomista i pojedini istaknuti agrarni ekonomisti ...................................................................... 125

91
T. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike

Treći dio POVIJESNI PREGLED RAZVITKA EKONOMSKE I AGROEKONOMSKE MISLI

92

skripta iz agrarne ekonomike

T. Žimbrek

Marshall. sve zemlje onog doba su označene poljoprivredom kao glavnom oblasti gospodarstva.. prema J. . zatim zemlje Srednjeg istoka. s gospodarskog stajališta. VIII. to je veliki dio ekonomskih ideja bio vezan uz tu ljudsku djelatnost. U razdoblju nerazvijenog gospodarstva. 1 A. U Starom vijeku (do propasti Rimskog carstva). London. pisaca. Kako je dugo vremena poljoprivreda bila prevladavajuća djelatnost. st. a tek kasnije se javlja obrt i trgovina i druge djelatnosti. koji su se kroz povijest bavili ekonomskom i agroekonomskom problematikom. Kina. Govori se o zaštiti privatnog vlasništva nad zemljištem i drugim proizvodnim sredstvima. ne smije se zanemariti povijesni razvitak ekonomske misli ranijih epoha razvitka ljudskog društva. antička Grčka i Rimsko carstvo. robovlasništva i feudalizma nije se mogla razviti ekonomska misao u cjelovitosti.K. Stari vijek Obvezno polazište za proučavanje povijesti je klasični svijet. Tada razvijene zemlje su bile Indija. Me u prvim ekonomskim dokumentima spominju se Hamurabijevi zakoni iz XVIII. Premda je taj razvitak započeo snažnije u XVIII. Babilon.93 T. 1. pa tako i u ekonomskom području. kao Egipat. U kraćem pregledu najvažnijih mislitelja. Galbraith (1). i XIX. 1920. “je proučavanje ljudske vrste u svakodnevnom životnom poslu”. zapisi ostali sačuvani). str. cit.1 Povijest ekonomije kao i agrarne ekonomike razmatra se u širokom političkom i društvenom okviru u kojem se odvijao gospodarski život. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike A. ali i malih poljoprivrednih proizvo ača. prije Krista u Babilonu. Marshall: “Principles of Economics”. MaxMilan. To su spisi kasnog robovlasničkog društva u kojima se predvi aju razne mjere za zaštitu vlasnika robova. “Politička ekonomija ili ekonomika” kako je napisao A. umjetnosti. Ekonomiju kao i poljoprivrednu ekonomiku je teško razumjeti bez poznavanja njezine povijesti. poznati profesor Sveučilišta u Cambridgeu. stoljeću. Tek razvitak novčane privrede i kapitalizma omogućio je uvjete za sustavno razmatranje ekonomske problematike. str. izd.. u tehničkim znanostima. 4. znanstvenika. nastoji se istaknuti njihove osnovne postavke i ideje (prirodno onih kojih su spisi. 1. radovi.. književnosti. Razvitak ekonomske i agroekonomske misli Uvod Kao što se je gospodarska stvarnost postupno razvijala od najjednostavnijih do razvijenih oblika tako se je tijekom vremena razvijala i ekonomska pa i agro-ekonomska misao i ideje. sv. Kapitalizam je otvorio put snažnom razvitku proizvodnih snaga i ljudske misli u više područja u filozofiji.

) . radna snaga su bili robovi.Kr. poljoprivreda je dugo bila glavna gospodarska oblast.mudra uprava i procvat zemlje. kineski filozof i reformator. Kr. kao i podatak da su zemljišta koja nisu obra ivana bila oduzimana vlasnicima.a (380-338 pr. . koje izrabljuju trgovci i zelenaši te o potrebi povećanja cijena žitu kako bi se poboljšao njihov položaj. ukinuće dugova. javlja se ideja zabrane uvoza tu ih proizvoda tj. a u Rimu iz udaljenijih krajeva. U doba grčkih gradova . Iza njegove smrti pobje uje savez na čelu s aristokratskom i konzervativnom Spartom. a tako er i u Rimskom carstvu. koje se temelje na robovskom radu. S o l o n o v i (638-559 pr. Predlaže maksimiranje zemljišnog vlasništva. Govori o samovolji plemića. One su se odnosile najvećma na poljoprivredu i poljoprivredne radove.države) i u Rimskom carstvu. Treba istaći da se naziv ekonomija javlja iz tog doba. Robovi se novače u Grčkoj od susjednih zaostalih plemena.). Kr. osnovna gospodarska grana je bila poljoprivreda. Korintu i drugim) vladao je privatno . daje podjelu na četiri klase gra ana prema imovinskom stanju. nomos = zakoni i oikonomia = upravljanje kućom odnosno gospodarstvom.) govori se o teškom životu seljaka. Rodovska aristokracija . Kr. H e z i o d (oko 700 g. Sparti. atenski vojskovo a i državnik. U staroj Indiji. oko 800 g. iz ratnih osvajačkih pohoda.). Zapisi C h a n ( Š a n ) J a n . Akropola i Partenon). stoci.). Kr. U grčkim državama (Ateni.država i Atenskog carstva (te kasnije u rimsko doba).94 skripta iz agrarne ekonomike T. Predstavnici tih ideja su Ksenofont i Platon. pr. Piše o velikim javnim radovima i ure enju kolonija (hramovi. Zagovara slobodno seljačko gospodarstvo i umjereni porez. pa i ekonomske ideje. Ekonomske ideje nalazimo u religioznim i filozofskim spisima. ideja protekcionizma. U kasnijim izvorima (npr. H o m e r (Ilijada i Odiseja. koji tlače malog seljaka.latifundije. Zastupanje interesa aristokracije. Ekonomske ideje nalazimo u djelu pod nazivom Arthašastra (znanost o politici). Žimbrek U Egiptu su se u doba R a m s e s a I I (Novo carstvo) razvile mnoge grane znanosti i umjetnosti. srebrni novac i drugo. Robovi su regrutirani iz ratova. zakonodavac . Predlaže reformu. pr. Tebi. U to se doba razvija trgovina i obrt i novi sloj bogatih trgovaca.potiče iz redova slobodnih seljaka a o njima i piše. stoljeća pr.) zakoni i reforma.ekonomska moć sastoji se u zemljišnom vlasništvu. Piše savjete za gospodarstvo i radni kalendar. izgradnju sustava za navodnjavanje i slične djelatnosti. umjesto unapre enja. dva stoljeća prije i dva stoljeća poslije Krista. P e r i k l o (495-429 pr.robovlasnički sustav. Više je poznato o razvitku (agro)ekonomske misli u Staroj Grčkoj (gradovi . U oblasti poljoprivrede spominju se načini obrade zemlje i navodnjavanje. od grčkih riječi: oikos = kuća. izvozu začina i dragog kamenja. Kr. u poljoprivredi postoje velika gospodarstva . zlatu. Ističe rad u poljoprivredi. od kojih je najvažnije učenje poznatog filozofa K o n f u c i j a (551-479 g. proizvodna jedinica je bilo kućanstvo. pr. i kraja III. U Kini koja je bila na visokom stupnju materijalnog i duhovnog razvitka (tisak. Kr. ideje se vraćaju na idealiziranje naturalnog gospodarstva.) sadrže i upute vladaru o podsticanju poljoprivrede pravilnom obradom ali i odgovarajućom poreskom politikom. djelo Ch'um Ch'iu) iz početka IV. što je u Europu došlo mnogo kasnije). zemlja poznata po proizvodnji tkanina. ali je bilo i razvijeno obrtništvo i trgovina.

Rimsko carstvo je oličenje vojne sile.rad robova “ljudi se ne ra aju jednaki. A r i s t o t e l (384-322 pr.opisuje način efikasnog iskorištavanja robova. 70.novac (zgrtanje) . s prestankom osvajačkih ratova i bez novih robova povećala se eksploatacija robova te dolazi do ustanaka (S p a r t a k poč. Kr. Idealna država u djelu “Republika” . Poljoprivreda je po njemu najkorisnija oblast. Platon je protivnik privatnog vlasništva. političar i pisac. 10. ager publicus . tri su osnovna staleža: 1) koji rade i privre uju zemljoradnici.K. a prodavati što više.). U mladosti Sokratov učenik. I stotine tisuća robova od kojih su neki (npr. pristaša autokratskog režima u politici. pr. Imao je veliki utjecaj na kasniji razvitak filozofije. Djela: “Politika” i “Etika” društveno-filozofskog značenja s ekonomskim idejama.tj.upotrebne vrijednosti . Poznati reformatori i narodni tribuni. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike K s e n o f o n t (oko 430 .oko 354 g.mislitelji. Kr. već se jedni ra aju da rade a drugi da gospodare!” Uz robove. Doprinos Rimljana je mali. kao preteča suvremenih agrarnih ekonomista. podjelu izme u upravljača i onih kojima se upravlja. koji donose zakone i upravljaju državom.bogatstvo korisnih stvari ali ograničeno i (2) . K a t o n M a r k o P o r c i j e stariji (234-149 pr. posebice francuskih u XVIII.). god. . (Kasnije – u Francuskoj u 18.). stoljeću. kada ona nazaduje zajedno s njom nazaduju i sve ostale na moru i na kopnu”. Velikoposjednik i vlasnik robova. Rimsko carstvo Ekonomska misao tu nije bila toliko razvijena kao u Staroj Grčkoj. koje ne računa. Izuzetak je glasovito Rimsko pravo za reguliranje javnopravnih i privatnopravnih odnosa tako velike centralističke države. Predlagali su da se tzv. u ekonomiji je zastupnik naturalnog gospodarstva.) i G a j (154-122 pr. iz Grčke) bili na višoj kulturnoj razini od svojih gospodara. Pripisivao je veliku moralnu superiornost obra ivanju zemlje. Braća Grasi su tražili provo enje agrarne reforme. Galbraith (1).Konzervativni mislitelj.raspravlja o vrijednosti i razmjeni novca. Kr. Po njemu postoje dvije vrste bogatstva: (1) . U “Etici” .Quesnay kao moto svog djela “Ekonomske tablice” naveo Ksenofonovu misao: “Kada cvjeta poljoprivreda – cvjetaju i ostale umjetnosti (djelatnosti). Protivnik političke demokracije . Zastupa samoopskrbnu privredu. Položaj robova se pogoršava.bezgranično. rimski vojskovo a. obrtnici i trgovci. Djelo “Economicos” (“O gospodarstvu”). Kr. “Aristotel je čvrsto na strani vlasništva i osobnog interesa”. Na vrhu svoje moći osvojili područje od Perzije i Egipta sve do Pirinejskog poluotoka. Nije se mogla razvijati ni ekonomska misao. Platon stvara. Kako vladati i organizirati robovski rad.). znači. str. a učitelj Aleksandra Makedonskog. Grasi (Grachus). Rimsko pravo daje vlasništvu formalni identitet. Rimljani su istaknuto hvalili i isticali poljoprivredu.2 Iznosi savjete za bolju organizaciju i postupke u poljoprivredi. Kupovati što manje. Neki drže da s Aristotelom počinje politička ekonomija. To se vidi iz mnogobrojnih prijedloga i uputa za unapre enjem poljoprivredne prakse kao i upravljanjem poljoprivrednim imanjem. pr. Kr. Preteča kasnijih merkantilističkih ideja. Zastupnik naturalne privrede. Braća T i b e r i j e (163-132 pr. Djelo “O poljoprivredi” (De agri cultura) . što je i danas nazočno kod “rasnih” poljoprivrednika. a u “Politici” pobija Platonove ideje. (2) ratnici . da se 2 Prema J. Kr. Platonov učenik. a posebno robovlasničkog – spartanskog tipa.zaštitnici države i osvajači i (3) filozofi .).stoljeću) je fiziokrat F.95 T. kao što je to bilo Rimsko carstvo.

Predlagali su agrarni maksimum. stoljeća pr. stoljeća. Feudalizam Prelaz s robovlasništva na feudalizam je povijesni i vrlo dugotrajan proces.godine.g. 14.područja mikroagroekonomike odnosno pitanja povezana s upravom poljoprivrednog gospodarstva. U gospodarstvu prevladava poljoprivreda. P l i n i j e (oko 23. XX. u Njemačkoj do XIX. očuvanja obiteljske poljoprivrede i slično . Columella se zalagao za podjelu latifundija kolonima zbog povećanja zanimanja kolona za proizvodnju u odnosu na robove. To su razmišljanja koja su danas aktualna glede optimalne veličine poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva. Vidljive ideje glede raspadanja robovlasništva. filozof i političar. Kr. (4 . str. U Rusiji poč. U srednjoj Hrvatskoj (u sastavu Ugarske) feudalizam se formalno gasi 1848. Galbraith (1).) u djelu Prirodoslovlje zaključuje da je “najlošiji od svih planova prepustiti da zemlju obra uju robovi preuzeti iz kuća za preodgoj (na neki način kažnjeni). Iznad 3 J. a drugi je podijeljen na dijelove koje su obra ivali koloni. Citira riječi apostola Pavla “Tko ne radi ne treba ni jesti”.) filozof i pisac. Predstavnik krupnih zemljovlasnika. Ekonomske ideje kršćanstva A u g u s t i n B l a ž e n i (353-430) živio u doba prelaza robovlasništva u feudalizam. U Rimskom carstvu latifundije se dijele u manja imanja. pr. Kr. u Francuskoj do XVIII.96 skripta iz agrarne ekonomike T. optimati. Djelo “O božjoj državi” (De civitate Dei). slično početku razvitka feudalnih kmetova kasnije. Kao konac robovlasništva i početak feudalizma se uzima propast Rimskog carstva i to u V. u južnim krajevima tek 1918/19. Napisao je 12 knjiga “O poljoprivredi” (De re rustica). (2) radna stoka i (3) robovi. Kr. U Nizozemskoj i Engleskoj do XVII.prvi filozof tog doba koji je to postavio. st. Kr. M a r k o T u l i j e C i c e r o n (106-43 pr.agrarni reformator. stoljeću nove ere. “Obrt je časan. st. Žimbrek državna zemlja podijeli siromašnim gra anima. o obra ivanju polja i o stočarstvu. . M a r k o T e r e n c i j e V a r o n (116-27 pr. K. L u c i j e A n e j S e n e c a ml. koja su sada umjesto robova obra ivali koloni. Dio gospodarstva je vodio sam vlasnik i obra ivao zemlju s robovima (villa). U Kini mnogo ranije oko V. Kr. Kr.) iz Gadesa u Hispaniji .) Knjiga “O poljoprivredi” (De re rustica). . st.) rimski govornik. Glasoviti govornik u Senatu i politički protivnik Cezara. Trajao je različito i to uglavnom do velikih revolucija. Kr.65 pr.3 U radovima kasnijih mislitelja govori se o malim poljodjelcima koji nestaju. tzv. Ističe tri vrste oru a: (1) mrtvi inventar. T i t L u k r e c i j e K a r (99-55 pr. Ropstvo nije prirodno . pa onda obrt.) “O prirodi stvari” (De rerum natura) “Razvitak društva je prirodni proces” njegova je izreka. Nisu razmišljali o ukidanju ropstva. Stav prema trgovini (prezire sitnu a hvali krupnu trgovinu). plutokrata.79. pr. o poteškoćama koje nastaju od prevelikih latifundija. L u c i j e J u n i j e M o d e r a t C o l u m e l l a (sredina 1. trgovina i manufaktura... st. Predlaže organizaciju obrade krupnih poljoprivrednih gospodarstava u doba smanjenja priliva nove robovske radne snage.

Doba razvitka manufakture i trgovine. rodom Talijan. K.gospodarsko i kazneno pravo hrvatske (1440.) . od suvremenog ekonomskog društva.. gra anin Francuske. Akvinski: “Summa Theologica” . To je doba kad se stvaraju jake države u Europi. U djelu “Traictie de la Premičre Invention des Monnoies” opisuje povijest novca.. pohrana novca i promet novcem. st. T o m a A k v i n s k i (1225-1274).. str. dok je novac . Poljički statut . Predstavnik skolastika. 19. Ovaj zakonik štiti seljačko vlasništvo. o kovanju novca od zlata.zelenaštvo. Djelo “Summa Theologica” u kojoj postavlja teoriju pravedne cijene (justum pretium). i sustav ekonomskih ideja prema talijanskoj riječi “mercantile”. bakra. o čistoći kovanica.uzročnih me uzavisnosti. Merkantilizam Privredni sustav u Europi od sredine XV-XVII pa i do sredine XVIII. st.sredstvo za pravednu razmjenu. “postojalo vrlo malo toga što je. cit.normirali. srebra. trgovački. po zvanju biskup. “Trgovina nije dostojno zanimanje”. (Suprotstavlja se mišljenju da se kalu eri trebaju baviti samo duhovnom djelatnošću već i praktičnim poslom. koja je za njega najčistija od svih umjetnosti” (innocentisime artum).znak da se razvio trgovački kapital u to doba. franačkog k r a l j a K a r l a svjedoče o potpunom nestanku slobodnih seoskih općina i rodovskog ure enja u učvršćenju feudalizma. Prva teoretska razrada suvremenog načina proizvodnje. stoljeća se odnosi na Franačko kraljevstvo. stvaranih ranije kroz stoljeća. (2) lihvarstvo i (3) preinačavanje novca. Djelo “Kapitulacije” (potkraj VIII. “Ruska pravda” zbornik zakona .XI. Vinodolski zakonik (1288. i XII. u tom poljodjelstvu). kako kaže Galbraith.) Župe Poljica i kodifikacija običajnog prava u Hrvata. pisaca i znanstvenika koji su se bavili kodifikacijom crkvenopravnih propisa. 17.). kneževoga vlasništva. merkantilizam stvara jedan sustav ekonomskih misli i proučava ekonomske pojave s gledišta njihove povezanosti. Posebni su propisi posvećeni trgovini i kreditu . Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike svih je rad u poljoprivredi. Akvinski kaže da je “prodavati skuplje ili kupovati jeftinije nego što stvar vrijedi samo po sebi nepravedno i nezakonito”4 Ekonomski život Srednjeg vijeka jako se razlikovao od onog koje danas postoji. u smislu današnje ekonomije. VI. Feudalno zakonodavstvo Salijski zakonik iz poč. no ipak se kao pokret zadržava samo na površini ekonomskih pojava i to u oblasti prometa. T. 4 5 T. .kazneno običajno pravo hrvatskog vlastelinstva. Za razliku od ranijih pisaca. st. Stoga je. učvršćenju kraljevske vlasti.5 N i c o l a O r e s m e (oko 1320-1382). (knez Jaroslav Mudri) . Op. koji su ekonomske fenomene samo opisivali odnosno kao skolastici . trebalo opisivati. Utrošena količina rada je za Akvinskog glavna mjera pravedne cijene. Galbraith (1). Ima negativan stav prema bogatstvu. Razrada ekonomske misli .97 T. Velika pozornost je posvećena organizaciji feudalnog posjeda. str. S tim u vezi govori o tri načina ostvarenja profita od novca i to (1) umijeće razmjene. Isto tako osu uje lihvarstvo . eksploataciji kmetova. prema J. stoku i plodove i propisuje oštre kazne za kršenje.Zaštita feudalnog posjeda.

str. Kameralistika (ili kameralne znanosti) dijelila se na dva dijela: opći i posebni. “u tri stoljeća ekonomija nije imala nijednog priznatog glasnogovornika” (slično kao u prošlim epohama. Francuska je apsolutistička monarhija (1576-1621) u XII-XVII stoljeću.7 Osnovna obilježja merkantilizma su: Polazi se sa stajališta ekonomskih interesa države. Žimbrek Kako navodi Galbraith. Smith.Italija. instrukcije i memoari. op. piše o visokim cijenama i uzrocima tog porasta. mistika . str. Kao glavni ističe obilje zlata i srebra kao i pojava monopola. zbog njihove prometne vrijednosti . Naziv “politička ekonomija” potiče od Monkreitena. T. 6 7 J. Brodovima se prevoze različita dobra iz udaljenih mjesta i zemalja. 26. 27.teorija o stvaranju suvremene.dogmatska se gledišta ruše. Opći = proučavala se poljoprivreda i rudarstvo i gradsku privredu (obrtništvo. U to doba javljaju se otkrića Amerike i Dalekog Istoka. Trgovina se počinje sve više razvijati. teoretičar i znanstvenik. npr. Antonio Serra (1580-1645) . vino. Philipp W. Gaspare Scaruffi (1519-1584). T.. prema Galbraith (1). Ticijan i drugi).). 8 J.ideja o primatu svjetovne nad duhovnom vlašću.naziv kameralistika (blagajna .Geronimo de Ustariz. žito. Trgovci su utjecajni i uveliko djeluju na politiku i vlast. Akvinskog te srednjeg vijeka općenito”. Bernardo de Ulloa .(za izvoz zlata i srebra bila je čak propisana smrtna kazna).6 Doba renesanse i humanizma . centralizirane i snažne države. prodaje se i kupuje tkanina i obuća. . J o h n B a p t i s t e C o l b e r t (1619-1683) . 23.kamera). Amsterdam i mnogi drugi). Pisci . K. Razvijaju se posebice veći gradovi poznati po trgovini pojedinih dobara (Venecija. Isto tako započinje državna intervencija u korist industrije. poljoprivredni proizvodi kao kukuruz. (kolbertizam): spisi: Pisma. Akvinski za Srednji vijek ili što će biti oni poslije (A. Keynes i drugi). zanimanjima. Aristotel u Grčkoj. Op. Leonardo da Vincci. Merkantilisti su bili za interventnu politiku u ekonomiji (ukidanje izvoznih a nametanje uvoznih carina npr. Pritječu novi dotad nepoznati proizvodi ali i plemeniti metali srebro i zlato. von Hornic (1638-1712) u Austriji. str. J e a n B o d i n (1530-1996). cit.. kako da se ostvari što veće bogatstvo.glasoviti ministar financija kralja Luja XIV. Postojala su tržišta različitih proizvoda. cit. Antwerpen. Bernardo Davanzatti. Galbraith (1). (Michelangelo.ideje o čovjeku. N i c o l o M a c h i a v e l l i (1469-1527) djelo “Vladatelj” .8 U Njemačkoj je merkantilizam dobio poseban oblik .98 skripta iz agrarne ekonomike T. A n t o i n e d e M o n t c h r é t i e n (1576-1621) skup pravila i uputa za gospodarsku djelatnost države: Traktat političke ekonomije (1615) (potreba razvoja vlastite industrije Francuske i smanjivanje zavisnosti od uvoza). Bodin “Les Six Livres de la Republigue”. Vanjska trgovina i to izvozna u središtu je pozornosti (izvoz veći od uvoza). normativizam. D a n t e A l i g h i e r i (1266-1321) . pravima i slično. Firenza. Zlato i srebro su oličenje bogatstva. Konačno u to doba ustanovljuju se države.Španjolska. “Merkantilizam je obuhvaćao izrazit raskid s etičkim stajalištima i uputama Aristotela i Sv.

cit. težnja za korišću i uživanjem -težnja koja ga tjera na rad i sticanje bogatstva.prepustiti stvari njima samima. U središtu pozornosti je bila poljoprivreda i njezin doprinos ukupnom gospodarstvu.T h o m a s M u n (1571-1641). Fiziokrati (od grčkih riječi fysis = priroda i crateo = vladati) ili Les Économistes Merkantilizam je trajao 3 stoljeća. Charles Fourier (1772-1837). a fiziokrati vrlo kratko. Luis Blanc (1811-1882) i Pierr Proudhon.99 T. T h o m a s M o r u s (1480-1535) “Utopija” (1516) po kojem postoji samo društveno. st. str. koje veličaju poljoprivredu. James Stewart (1712-1780). 33. Utopija = zemlja koja ne postoji (prema grčkim riječima: U znači ne .u kojoj vlada komunizam. J o h a n n J o a c h i n B e c k e r (1635-1682). Kameralistika u užem smislu je znanost o financijama. U Francuskoj su to bili Claude Henri Saint . laissez passer” (lesé fér.10 9 10 Op.bogata država!” potječe od njega). “Politika” (1659.vladavina prirode. Nema privatnog vlasništva. John Law. protivili su se privatnoj imovini i težnji za bogatstvom. no prije toga u Francuskoj se javljaju nove (fiziokratske) ideje.. Taj pokret se razvio u Francuskoj. svojom knjigom “Bogatstvo naroda” okončao merkantilizam. Poznata uzrečica za liberalni kapitalizam. Adam Smith je 1776. Posebni: znanost o policiji . Osnove tog poretka je privatno vlasništvo. školska i sigurnosna.Simon (1760-1825). Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike industriju i trgovinu). J u r a j K r i ž a n i ć (1618-1683). Koncepcija prirodnog poretka . koji upravlja gospodarskim i društvenim ponašanjem. kolektivno vlasništvo. Dva puta bio u Rusiji (15 godina zatočen u Sibiru).). Kameralne znanosti je zbirni naziv za sve ekonomske studije (do kraja XIX. lesé pasé) “Treba pustiti stvari da idu kako idu”. a osnova prirodnog poretka jest čovjekov hedonizam tj. Ti kritičari. mjesto). Središnje vjerovanje fiziokrata odnosilo se na pojam prirodnog zakona (le droit naturel). U Hrvatskoj M a t e V l a č i ć (1520-1575). stoljeća nastaje francuski doprinos ekonomskoj misli u duhu prosvjetiteljstva. .topos znači zemlja. slobodno . Velika Britanija . teologiju u Rimu i postao svećenik. Rusija: Ivan Tihonović Posoškov (1652-1726).rani utopijski socijalizam je reakcija na to. učio u Zagrebu. god. U Njemačkoj Ferdinand Lassall (1825-1864) i Ludwig Feuerbach (1804-1872).9 Rani utopijski socijalizam Merkantilizam je teorija početne faze kapitalističkog načina proizvodnje . Vodeće pravilo u zakonodavstvu i općenito treba biti u smislu “laissez faire. Johanas Child.).imovinska. Poljoprivreda je glavna djelatnost. T o m m a s o C h a m p a n e l l a (1568-1639) zamišljena zemlja “Grad sunca” . “Najbogatije su one zemlje (ne koje imaju zlato već) koje imaju najrazvijeniju proizvodnju”. opća obveza na rad i nepostojanje razlika izme u fizičkog i umnog rada te izme u sela i grada. U industrijskim zemljama javlja se kritika tog sustava i ideja koje su taj sustav zastupale. (“Bogati seljak . Slavenofil. U drugoj polovici XVIII. pojam koji se odnosi ustvari na protivljene državnoj intervenciji. Poljoprivreda je bila feudalna. Ekonomski interes cjeline u suglasnosti je s ekonomskim interesom pojedinca. nazvani socijalisti.

11 F r a n c o i s Q u e s n a y (1694 . ali vrlo kratko vrijeme (1774-1776) sprova ao u život fiziokratske ekonomske koncepcije (uvoz žita iz inozemstva.. Sitna i krupna poljoprivreda. cit. koji upravljaju poljoprivredom.trgovci.K. Žimbrek Odnos prema poljoprivredi . obra uju zemlju. kao što su to tvrdili merkantilisti. Cijene odražavaju troškove proizvodnje. Me usektorska analiza je osnova modelskog predvi anja. ono što premašuje troškove proizvodnje. 39.zemljovlasnici. Fiziokrati su zaslužni za primjenu kalkulacija u poljoprivredi. Ministar financija kralja Luja XVI. sin imućnog trgovca. Čisti prihod (product net) je onaj koji se stvara samo u poljoprivredi! Novac nije bogatstvo i izvor blagostanja. Godine 1930. “Žita”.. slobodan promet agrarnih proizvoda) porezne reforme. Sitna . prera ivača i drugih. 38. slobodna obiteljska gospodarstva (petit culture) Krupna . troškove proizvodnje i dohodak. Vodeći predstavnik fiziokratske škole.Galbraithu (1). str.100 skripta iz agrarne ekonomike T. i to zahvaljujući darežljivosti prirode. Pisao u Enciklopediji “Farmeri”. američki ekonomist ruskog podrijetla Wassily Leontief izradio je nešto slično “input-output tablice” (ili me usektorska analiza).mala i srednja seljačka gospodarstva.velika feudalna gospodarstva obra ivana su radom kmetova ili kapitalistička gospodarstva zakupci (grand culture). Višak stvara poljoprivreda i izdržava sve druge proizvo ače. Klasna struktura se sastoji prema njima od tri klase: (1) vlasnička klasa . Kad govorimo o prvim počecima razvoja Agrarne ekonomike kao znanstvene discipline njih povezujemo s pojavom fiziokrata. op. “Pisma o slobodi trgovine žitom”. razmjena tj. godine. Ekonomske tablice su bile genijalna konstrukcija. kao neki dar prirode. A n n e R o b e r t J a c q u e s T u r g o t (1727-1781) (Žak Tirgo). cit. prema J. prera ivači. ali su sterilne). Teorija reprodukcije . 11 12 J. stoljeća ekonomika se nalazi izme u humanističkog i znanstvenog pristupa. . proizvodni napor (tj. rad) stvara višak proizvoda. Piše rasprave filozofskog i ekonomskog značaja. Tvorac ideje da se u razmjeni jednake vrijednosti zamjenjuju za jednake vrijednosti.osnovna oblast i jedina koja stvara netto proizvod (product net). Poznata je njegova teorija nadnice . obrtnici. (2) proizvodna klasa . Galbraith (1). Kao znanstvena disciplina u svjetskim razmjerima javlja se koncem XVIII. Glavno djelo su “Ekonomske tablice” (Tableau Economique)12 iz 1758. Fiziokrati su vjerovali da sve bogatstvo izvire iz poljoprivrede.izložena u “Ekonomskim tablicama”. smanjenje javnih troškova itd. stoljeća a u nas koncem XIX. ceste).ograničava se na veličinu sredstava koja je nužna za izdržavanje radnika. Po zanimanju liječnik (kirurg). K. Glavno djelo “Razmatranja o postanku i raspodjeli bogatstva”. koja je trebala pokazati tijek proizvoda od poljoprivrednika do trgovaca. (3) neproizvodna (sterilna) klasa . francuskih ekonomskih pisaca XVIII. za što mu je dodijeljena Nobelova nagrada za ekonomiju. Dvorski liječnik kralja Luja XV. 13 F. U području Limogesa pokreće više reformi usmjerenih na poticanje poljodjelstva i infrastrukture (trgovina. stoljeća. Sve do XVIII. promet ne može biti izvor bogatstva. (Trgovina i manufaktura ne stvaraju višak. one su doduše nužne. “Poljoprivreda je izvor sveg bogatstva Države i svih gra ana”13 (ne industrija. stoljeća. str. Samo u poljoprivredi. te kako se novac vraća poljoprivredniku.1774) (Fransoá Kené). trgovina ili drugo). već je sredstvo razmjene. Quesnay “Maximes Generales”. razmatraju ukupan prihod. Pod starost se počeo baviti ekonomskim problemima.poljoprivrednici i ostali koji rade u poljoprivredi. Ekonomska istraživanja prenio je iz oblasti prometa u oblast proizvodnje.

str. Kapitalizam Klasična politička ekonomija.) Slobodno djelovanje ekonomskih zakona odgovaralo interesima britanske privrede i vladajuće klase (buržoazija i veleposjednici). Koristio se metodom apstrakcije i dedukcije.izraz prilika i potreba vremena. politički itd. “Prevladavajući lik u promjeni nije trgovac već industrijalac usmjeren na proizvodnju”. Ističe Quesneyove “Ekonomske tablice” kao epohalni izum (uspore ujući ih s izumom pisma i novca). Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike Za rentu kaže da je posljedica privatnog vlasništva nad zemljištem. Iznio više originalnih teorija. cit. 14 Op. Tada je u opticaju bio samo metalni novac (metalizam).101 T. unutrašnja osnovica nadnice odre uje minimum sredstava za život koja su nužna radniku. osobni je interes glavni pokretač svake djelatnosti i liberalizam (privredni. dao velik doprinos ekonomskoj znanosti. metoda apstrakcije. P i e r r e S a m u e l d u P o n t d e N e r n o u r s (1739-1817). Rentom smatra sav višak koji se dobije po odbitku troškova proizvodnje. st. Tekstilna industrija (vuna) i metalna industrija (čelik).Engleska XVII .14 Od ostalih poznatiji je V i c t o r R i q u e t t i M i r a b e a u (stariji) (1715-1789). Iako po struci liječnik. Koncepcija nadnice. a ne samo deskripcijom kao njegovi prethodnici. Koncepcija vrijednosti . urednik poljoprivrednog časopisa. ali samo onu koja se javlja zbog različitog položaja prema tržištu. Renta je osnov za cijenu zemlje. Zagovara slobodu unutrašnje i me unarodne trgovine. Zakon o opadajućim prihodima.Radna teorija vrijednosti. čija se vrijednost odre uje utrošenim vremenom za njegovu proizvodnju. objektivnost znanstvene analize gospodarske stvarnosti. Prethodnik klasične škole u Engleskoj. Tržna cijena (politička) zavisi o ponudi i potražnji. Uzima se da je otac klasične političke ekonomije. . Koncepcija novca. jer je prodaja zemlje ustvari prodaja rente kao stalnog prihoda. kapitalizam zahvatio industriju (manufakturu) i poljoprivredu. privatni. Poljoprivreda .XIX stoljeće Tijekom XVII. Osnovne značajke škole su: . . st. 40. Smitha glede stajališta o javnoj politici. odnosno zaštititi taj sloj od trgovačkog kapitalizma i općenito industrijskih sila koje se sve više počinju javljati.. Sir W i l l i a m P e t t y (1623-1687) (Peti). Vrijednost robe je odre ena količinom rada utrošenog u njezinu proizvodnju (to je njegova prirodna cijena). U Engleskoj i Škotskoj najprije se javlja industrijska revolucija i to u zadnjoj trećini XVIII. Prirodna. pisac političkih članaka i urednik nekih radova Quesnaya pod nazivom “La Physiocratie” (otuda i ime kojim su predstavnici ove škole ušli u povijest ekonomske i agroekonomske misli). Industrijalizacija je silno utjecala na ekonomiju. Utjecao je na A. Petty je uočio i diferencijalnu rentu. Koncepcija zemljišne rente. Teorija vrijednosti je prethodnica kasnijih škola. Osnovna nakana fiziokrata je očuvanje društva zemljovlasnika. Kapitalizirana renta čini cijenu zemlje. Novac uzima kao svaku drugu robu.stočarstvo (uzgoj ovaca se razvija na račun biljne proizvodnje. Tržna cijena (po Pettyu “politička cijena”) zavisi od ponude i potražnje za odre enom robom. njihovih prednosti ali i povlastica pomoću reformi.

zemlji najrazvijenijeg kapitalizma.-1790). završio Balliol College na Oxfordu i potom radio kao profesor na Glasgowskom sveučilištu. Smith razlikuje upotrebnu i prometnu vrijednost. To je zbog toga što je renta tada bila značajna. Pozornost koju A. Upotrebna vrijednost je koristnost stvari za zadovoljenje potreba.15 Teorija kapitala: Stalni (fiksni) i opticajni (cirkulirajući) kapital. uočene u prvom poglavlju. Petty-a što je prvi pokušao istražiti unutrašnju zakonitost i povezanost kapitalističkih odnosa proizvodnje. raspodjele.102 skripta iz agrarne ekonomike T. na koje se mora usredotočiti pozornost. Podjela rada u više radnih operacija u kojima rade radnici. A. Tržna cijena je cijena robe na tržištu. XIX. Novac je roba i prometno sredstvo. Zlato i srebro imaju po njemu oznake (1) djeljivost i (2) trajnost. Prema Smithu je osnovni čimbenik bogatstva svakog naroda rad i to rad uopće (ne u prometu kao kod merkantilista ili u poljoprivredi kao fiziokrata).Podjela rada je prvorazredni čimbenik povećanja bogatstva naroda. Zagovara. Teorija radne vrijednosti (samo u slobodnoj konkurenciji). str. Prva je sama priroda gospodarskog sustava. najamnine. Teorija novca.koja treba jamčiti optimalan industrijski učinak. Teorija vrijednosti i cijena. kapitala i reprodukcije). krzna i metal). budući da je poljoprivreda imala najveću gospodarsku važnost i kad su plaćanja za zemljište bila jedan od znatnih transfera dohotka. (Teorija podjele rada. kapitalisti i zemljovlasnici.Tri klase radnici. Roba koja je imala najširu pro u poprimala je ulogu općeg sredstva razmjene (stoka. Osim vlastitog doprinosa. Prometna vrijednost je kupovna moć neke stvari u odnosu na druge stvari. školjke. A d a m S m i t h (1723. prirodnu teoriju. Postoje tri bitne stvari. sistematizirao je dosadašnja istraživanja. . Djelo se sastoji od pet knjiga koje sadrže ekonomsku teoriju. Prirodna cijena je količina rada nužnog za proizvodnju robe. Teorija raspodjele = Smith razlikuje tri dohotka i to: (1) nadnicu (nagrada za rad) (2) profit (za kapital) i (3) rentu (za zemlju) . Teorija podjele rada . Djelo pod nazivom “Istraživanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda” ili poznato pod kraćim nazivom “Bogatstvo naroda” pisao je desetak godina. novca. Rodio se u Škotskoj. Imao je veliki utjecaj na svoje suvremenike. Prvi izradio cjelovit sustav političke ekonomije. Umro je kao poznat i slavan čovjek. no poč. Rad na tekućoj vrpci (uzima primjer tvornice čavala). st. Britanska klasična škola je nastala i najviše se razvila u Velikoj Britaniji. te treće . Zemljišna renta je prirodna nagrada za korištenje zemljišta. rentu i profit.. 50. vrijednosti i cijena. Ricardo i drugi). profita i zemljišne rente . i u Francuskoj. Iznio je sustav ekonomske teorije te dao kritiku merkantilizma i fiziokrata. uz ostalo. duhan.proizvodnog i neproizvodnog rada.politika koja podstiče gospodarski napredak. ima danas pomalo arhaičan prizvuk. i štedljivost kao kod osobnog trošenja tako i državnog. 15 Galbraith (1). Smith pridaje renti (a kasnije D. druga je odre ivanje cijena te kako se ostvareni prihodi raspore uju na nadnice. op. povijest ekonomskih ideja i financijsku politiku. Smith zagovara konkurenciju kao načelo u kapitalističkim društvima . Žimbrek Zasluga W. Predstavnik je ekonomskog liberalizma. cit.

.K.Teorija raspodjele. prema J. Zakon o opadajućem prinosu tla. K. . Tri klase . str. Porastom proizvodnosti raste profit i obratno. Profit (koji uključuje kamate) je odgo eno plaćanje za prošli rad uložen u fiksno kapitalno ulaganje kao i u obrtni ili radni kapital. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike Teorija reprodukcije. Smith.). pronalazak mehaničkog tkalačkog razboja i parni stroj to omogućuju.Teorija nadnice odre ena vrijednošću životnih sredstava nužnih za izdržavanje radnika i cijena rada se mijenja zavisno o tome.Teorija kapitala. . 63. bez povećanja i bez smanjivanja. . Bavio se isprva burzanskim poslovima. Ro en u Londonu.vrijednost novca odre uje se količinom rada nužnog za njegovu proizvodnju (radna teorija novca). Zemljišna renta. Vlasništvo boljeg zemljišta donosilo bi višak iznad pokrića troškova. pitanjima.18 . Ove su kategorije za Ricarda obrnuto proporcionalne.Teorija profita. Radna teorija oslanja se na tzv.industrijska buržoazija. Upotreba koksa (umjesto drva i ugljena). (pročitavši Smithovo djelo). Obra uju se sve lošija zemljišta . a ekonomijom kasnije. Malthus i drugi.103 T. Za nadnice Ricardo kaže da su one cijene nužne da bi se radnicima omogućilo održavanje života.Teorija novca . R. U doba Ricarda Engleska je prelazila iz faze manufakture u krupnu industriju temeljenu na strojnom radu. prema J. Rentu definira kao onaj dio proizvoda zemlje koji se plaća zemljoradniku za “upotrebu izvornih i neuništivih sila”17 . Vrijednost se mjeri količinom rada potrebnom za njihovu proizvodnju (radna teorija vrijednosti).Novac je (kao i fiziokratima i Smithu) samo roba .to će dovesti do stagnacije u razvoju društva .Galbraithu (1). D a v i d R i c a r d o (1772. profit i nadnica (sa stajališta kvantitete).pesimistička vizija (kao i kod Malthusa glede pučanstva). veleposjednici (land lordovi) i radnici. Profit zavisi od nadnice.Teorija vrijednosti (upotrebna i prometna). gdje je sudjelovao kao savjetodavac u ekonomskim. Ricardo slijedi Smitha u osnovnim postulatima ekonomije kao znanstvene discipline. Razvitkom društva smanjuje se profit. Proizvodnja proizvodnih i proizvodnja potrošnih dobara. profit). kao i u kritici svog velikog prethodnika. 63. prema J. Tržna cijena rada (nominalna nadnica) raste s općim porastom društvenog bogatstva. (jedna od najpoznatijih metafora u ekonomiji) proizlazi iz slijedećeg stava: “Svaki pojedinac nastoji uložiti svoj kapital tako da postigne najveću sigurnost i dobitak za sebe. Smith. Tri osnovna oblika dohotka: zemljišna renta. Galbraith (1). Cit. Proizvodnja je naglo rasla zbog tehnoloških novina. Proširenje proizvodnje nužnost je kapitalističkog načina proizvodnje. Vo en svojim vlastitim interesom on često unapre uje društvo efikasnije nego u slučaju da je to stvarno htio učiniti”16. K. Na Ricarda je utjecao A. Galbraith (1). Vrijednost robe odre ena je količinom rada nužnog za njezinu proizvodnju (nadnica. Cijene poljoprivrednih proizvoda odre uju troškovi proizvodnje na najlošijem zemljištu. Uzrok postojanja je postojanje zemljišta razne kakvoće (relativna plodnost zemljišta). Područje rada: . Član Parlamenta. Često citirani pojam “nevidljive ruke”. Kapital se dijeli na stalni i opticajni prema stupnju trajnosti (Smith prema načinu ostvarenja profita). U svemu tome je vo en nevidljivom rukom da poboljša nešto što i nije bilo njegova namjera. str. ali i nastavljanje njihova staleža. 18 Cit.-1823. 16 17 A. uključivši i monetarnim.

Glavno djelo: “Nova načela političke ekonomije ili bogatstva u odnosu prema pučanstvu”.19 T h o m a s R o b e r t M a l t h u s (1766. (Prije njega na problem pučanstva ukazivali su antički filozofi Platon i Aristotel. talijanski autor Botero). koji su se počeli zapažati u Francuskoj u prvoj polovici XIX. neometani prirodni prirast brzo bi stanje ponovo pogoršalo. Zastupnik landlordova.-1820. Sismondi je na ekonomskom planu napadao krupnu. za potrebu vo enja knjigovodstva. a proizvodnja hrane po aritmetičkoj progresiji. Kasnije to dopunjuje te kaže da su mjerilo vrijednosti troškovi proizvodnje. Isprva je bio pristalica ekonomskog liberalizma no kasnije veliki protivnik slobodne konkurencije odnosno pristalica državne intervencije u gospodarskom životu. Žimbrek A r t h u r Y o u n g (1741. koji je za njega glavni pokretač djelatnosti. o bogatim i siromašnim. malogra anskog socijalizma. upravljao rastom populacije. Nije bio pristalica Ricardove radne teorije vrijednosti. kapitalistima i radnicima. Malthus nije predvi ao lijepe izglede za čovječanstvo. kako je držao. Protiv je krupnih kapitalista. . kapitalističku a idealizirao seljačku i obrtničku proizvodnju. već potrošnja.) (Žan Sesmond).-1842. koje će omogućiti ustanovljivanje ekonomskog rezultata itd.) engleski ekonomist i statističar vrlo plodan pisac iz područja agrarne ekonomike. već je za srednjeg i sitnog poduzetnika. Po školovanju svećenik.. prema J. Švicarac. Tim djelom suprostavlja se idejama Ricarda. a u XVI. godine). No to ne znači da negira osobni interes. J e a n C h a r l e s L é o n a r d d e S i s m o n d i (1773. socijalista). radio kao profesor na Heileybury koledžu u Hertfordshireu. talijanskog podrijetla. premda ga uvrštavaju u predstavnika klasične škole.104 skripta iz agrarne ekonomike T. 1942. Djela “Načelo političke ekonomije” i “Esej o načelima pučanstva” (iz 1798. Po njemu je mjerilo vrijednosti onaj rad koji se u proizvodu kupuje.” Pred ljudima je da biraju ili moralna suzdržljivost ili ono drugo što će ograničiti povećanje broja ljudi. Izme u ostalog. interese kojih je vidio u . Njegov najveći doprinos je prepoznavanje i obilježavanje društvenih staleža. cit. str. To je bio stoga Malthusov argument protiv javnog ili privatnog dobročinstva. Dohotke dijeli na radne (nadnica) i neradne (profit. Kritizira slobodnu konkurenciju. U knjizi iznosi poznatu svoju postavku: “Pučanstvo se uvećava po geometrijskoj. Glede pučanstva drži da odlučujući utjecaj na kretanje i promjene imaju društveno-povijesni uvjeti (a ne prirodni kao u Malthusa). Podstakao je suvremeni aspekt u ekonomici poljoprivrede povezan s analitičkim sustavom.-1834. ratovi itd. 73. Prentice Hall. Sismond je snažno reagirao na teške uvjete novog kapitalizma. u okviru ekonomike poljoprivrednog gospodarstava. renta). Držao je da suvremena industrija podstiće prekomjernu proizvodnju. Neki ga nazivaju ocem suvremene uprave poljoprivrednog gospodarstva (Farm Management). st. kao što su moralno suzdržavanje.. bolesti (epidemije). stalnom me usobnom sukobu”. Kada bi se zbog zalaganja države ili nekog (svemoćnog) dobročinitelja poboljšao položaj ljudi. Otac ekonomskog romantizma. koji će govoriti o postojanju dviju društvenih klasa. no to djelovanje ograničavaju razne prirodne i umjetne zapreke. Roll: “A History of Economic Thought” (New York. stoljeća. To je univerzalni zakon i neprestano djeluje. Najveći doprinos Malthusov je bio zakon koji. glad. zalaže se za optimalnu veličinu gospodarstva.). Velika Britanija. Čovjek je prije svega potrošačko biće. Središnji problem nije proizvodnja i raspodjela (kao u Smitha i Ricarda). Pristalica je radne teorije vrijednosti. Bio je “jedan od prvih ekonomista. ro en u okolici Ženeve. Galbraith (1). K. Vjerojatno nije 19 E.).

20 J a m e s M i l l (1773. brak u kasnijim godinama. Ro en u Škotskoj. postavku da će ljudi što god proizvedu i potrošiti. Thünen je proučavao samo pojedine ekonomske probleme po čemu je bio izvoran. u odnosu na Englesku i Francusku. obrada zemlje.-1828. Djelo: “Izolirana država u odnosu na poljoprivredu i narodno gospodarstvo” objavljena 1826. Tri su činitelja proizvodnje: priroda. Nadnica . poznati Thünenovi krugovi (Teorija o utjecaju udaljenosti od tržišta na poljoprivrednu proizvodnju). J o h a n n H e i n r i c h v o n T h ü n e n (1785. (Ne ulazi u troškove proizvodnje). uz pomoć mjera smanjenja ra anja (prekid trudnoće. poznate po gra anskim političkim slobodama. Početak viktorijanske ere. Djelo: “Elementi političke ekonomije” i “Povijest britanske Indije”. . Po osnovnom školovanju liječnik. rad i kapital. unekoliko. Renta . U tom djelu je najvažniji dio teorija o mjestopisnom (topografskom) rasporedu poljoprivrednih kultura tj. Profitna stopa zavisi od nadnica. Vjerovao da je pojedinac odgovoran za vlastiti spas. kontracepcija). po školovanju teolog.sadrži rizik i nagradu za poduzetništvo i upravu poduzećem. Profit . kasnije profesor poljoprivrednih znanosti u Berlinu. Predvi anja Malthusa ostvaruju se.). kapitalista i zemljovlasnika.105 T. str. gospodarskom poletu i općem prosperitetu.rezultat monopola privatnog vlasništva nad zemljištem. jer je držao da neko rješenje moglo ublažiti navedeno stanje. fakultetski školovan te vodio uzorno knjigovodstvo. dok su razvijene zemlje. J o h n S t u a r d M i l l (1806. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike bio bezosjećajan. Na 1500 stranica izlaže sve teorije engleske klasične škole. Sam je bio vlasnik velikog imanja. u obliku nadnice. biljna i stočarska proizvodnja i 5. 20 J. poljoprivredna ekonomika.-1850. Zanimljiva je njegova sistematizacija poljoprivrednih znanosti na pet područja i to: 1. U to doba Njemačka je pretežno feudalna i agrarna. profita i rente. Thünen je pristaša ekonomskog protekcionizma (nasuprot ekonomskom liberalizmu). 4. (1). npr. 60.) (Tinen). u danas nerazvijenim zemljama. taj problem izbjegle (neomalthuzijanci). a drugi dio tek nakon 25 godina). To je doba razvijenog kapitalizma.zavisi od ponude i potražnje rada. Njemačka. Rad je proizvodni i neproizvodni. može javiti prekomjerna proizvodnja i gospodarski zastoj i teškoće. Sljedbenik Ricarda. K. Zastupnik Ricardovih teorija. A l b r e c h t T h a e r (1752.-1836. tj. kao posljedica toga. Cjelokupna društvena proizvodnja se dijeli izme u radnika. Knjiga “Načela političke ekonomije” (1848. godine (prvi dio. Galbraith. Njemačka je.-1873.). prehrana bilja. 3. Malthus drži da se sav prihod ne mora potrošiti.) (sin J a m e s a M i l l a ). 2. služila je kao (prvi) udžbenik političke ekonomije (do pojava Marshalova djela “Načela ekonomike”). Kapital je fiksni i cirkulirajući. U drugom svom dijelu “Načela političke ekonomije” dovodi u sumnju Sayov zakon. bila glede industrijskog razvitka u zaostatku. Ricarda i svojoj vlastitoj.). po koncepciji Smitha. u kojima je taj problem aktualan. da potražnja za proizvodima može biti nedovoljna i da se. znanost o tlu.

Ekonomija je (po Say-u) znanost o zakonima koji vladaju bogatstvom. je njegov zakon tržišta (spominje se i u današnjim udžbenicima). Sayov zakon govori da iz proizvodnje proizlazi agregat potražnje dovoljan da se kupi ukupna ponuda proizvoda. Cijelu materiju političke ekonomije izlaže u tri osnovna podioka i to na: proizvodnju. Drugim riječima u nekom gospodarstvu se ne može javiti prekomjerna proizvodnja. Taj pravac.krug šume . Najvažniji Sayov doprinos. protekcionizam.drvo. u četvrtom -ekstenzivno stočarstvo. raspodjelu i potrošnju. što kasnije prihvaćaju svi gra anski teoretičari (Schumpeter). Ističe nacionalizam umjesto kosmopolitizma. Ima izrazito nacionalno obilježje. Bitna uloga se pridaje . Poznat kao pristaša ekonomskog liberalizma i me unarodne trgovine. poznata Sayova izreka – tržište kao samoregulirajući mehanizam. Djelo “Ekonomske harmonije”. . U slučaju uštede od prodajne zarade. prijevoda i ima veliku nakladu.-1850. Pitanje kako će se razvijati područja uzgoja poljoprivrednih kultura? U neposrednoj okolici grada uzgajat će se proizvodi s visokom vrijednošću proizvodnje po jedinici površine.pruski put koji obilježava vlast junkera . da se i cijene tada ne moraju prilagoditi smanjenoj potražnji te da se može javiti (kao što se i javila) hiperprodukcija -–prekomjerna proizvodnja. Udaljenost ima utjecaja na diferencijalnu rentu. Renta će biti viša u područjima koji su bliže središtu (gradu). J e a n B a p t i s t e S a y (1767. ta ušteda ide u investicije pa time i potrošnja. Bio je poslovni čovjek. Tri su osnovna činitelja proizvodnje: rad.) (Žan Batist Sej). ističe intervencionizam. kada ga je oborio J. ali su to ili lako pokvarljivi proizvodi (povrćarstvo) ili oni koji zbog svoje zapremine ili težine traže velike prometne troškove. raspodjeljuje i troši. potrošnju i Zakon tržišta. kapital i zemljište. Znanost se ne treba ni miješati u politiku niti je savjetovati što da radi.) doživljava više izdanja. Oni vlasnici nose dohotke (rad – nadnicu. Uvodi u političku ekonomiju. “Nevidljiva ruka tržišta”. a zemljište – rentu). Predstavnik je (najpoznatiji) klasične škole u Europi. U drugom koncentričnom području . Keynes je postavio drugačiju teoriju tvrdeći da može postojati situacija da ljudi čuvaju novac i ne ulažu ga. time i pad cijena i nezaposlenost. kasnije profesor političke ekonomije. Vladala na njemačkim sveučilištima. 40-60-tih godina XIX.stoljeća. Ime dobiva po proučavanju gospodarsko-povijesnog razvitka ne samo Njemačke već i drugih zemalja. Povijesna škola je ekonomsko idejni predstavnik vladajućih klasa u Njemačkoj (buržoazije i veleposjednika).veleposjednika i postupnog prijelaza od feudalnog u kapitalistički poredak (koji će Njemačka kasnije prijeći brzo). u petom lov.-1832. a statistiku i indukciju umjesto apstrakcije i dedukcije. u trećem žito. kako se stvara.M.106 skripta iz agrarne ekonomike T. jer ne može doći do nedovoljne potražnje. F r e d e r i c B a s t i a t (Bastija) (1801. Neko vrijeme provodi u Engleskoj. Žimbrek U sredini ravnice je zamišljen grad sa svom industrijskom proizvodnjom kao jedinim tržištem. Povijesna škola U Njemačkoj Kapitalistički način u Njemačkoj se razvio kasnije. st. Djelo “Traktat političke ekonomije” (1803. Francuz. kapital – kamatu. Ovaj zakon je preživio sve do Velike krize 30-tih godina XX. koji će biti utjecajan preko stotinu godina. Kapitalističkom poduzetniku pridaje veliku važnost.g. umjesto ekonomskog liberalizma.Keynes.). Tada se država treba umiješati svojim mjerama.

K o r K n i e s (1812.-1878. Tracy (3). 93.23 L u j o B r e n t a n o (1844.) “Politička ekonomija s gledišta povijesne metode”. trgovine).K.).). se ponovo vraća u Njemačku.-1920. “Poljoprivredna ili industrijska država. u doba zrelog kapitalizma. Wagner: “Agrar-und Industriestaat”. objavljena 1901. kako sad tako i u budućnosti”. A d a m M ü l l e r (1779.-1903. skreće pozornost na rastuću industrijalizaciju i na povećanu ovisnost o uvozu hrane.-1829. industrije.). prema M.) .107 T. stoljeća. koji prolazi kroz postupne stadije razvitka.).) “Nacionalna ekonomija sadašnjosti i budućnosti”. B r u n o H i l d e b r a n d (1812. W e r n e r S o m b a t t (1863. Stoga se zalaže za odgovarajuću zaštitu poljoprivrede ističući “da zadržavanje vitalnosti njemačke poljoprivrede znači očuvanje njemačkog naroda. .-1883. cit.” U svojoj knjizi “Agrar-und Industriestaat” (Poljoprivredna ili industrijska država). Zagovarao je isprva liberalnu trgovinsku politiku. Protekcionizam.) W i l h e l m R o s c h e r (Rošer) (1817. 69. “Kapital” 21 22 Adam Müller: “Elemente der Staatskunst”.zakon o opadajućim prinosima. K a r l M a r x (1818. u prvom redu Engleske.-1930.) “Sustav narodne privrede”.-1917. F. U to doba se javljaju radnički pokreti u Francuskoj (1848.-1941. a za veću je specijalizaciju poljoprivrede. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike državi (etatizam). F r i e d r i c h K n a p p (1842. njegov argument je bio da “država nije samo osnovna čovjekova potreba.) “Nacionalni sustav političke ekonomije”. M a x W e b e r (1864.-1846.22 K o r L u d v i g v o n H a l l e r (1768.-1926. Galbraith (1). str. g. prema J.) “Elementi državne vještine”. Zbog svojih ideja napušta Njemačku.-1917.). prema M. Müller je bio konzervativni branitelj zemljovlasničkih i feudalnih interesa. 87.). Zastupa ideju o zaštitnoj carini koja je bitna za državu koja se razvija (ne onu u vrlo ranim kao i u kasnim stadijima razvitka). oslikava gospodarski život kao trajni proces (ne kao statičku normu). A l b e r t S c h a f f l e (1831. ona je najveća čovjekova potreba”.-1894.razlika prema prethodnim utopijskim socijalnim pravcima.). List podastire jake argumente za zaštitu mladih industrija. str. G u s t a v S c h m o l e r (1838. a 1831. U djelu “Nacionalni sustav političke ekonomije”. str. Tracy (3). A d o l f W a g n e r (1835. 23 A. godine.kao zaštita Njemačke od razvijenijih (tada) zemalja. Marksizam (ili Naučni socijalizam) . K a r l B u c h e r (1847.) i Engleskoj (čartizam) te Njemačkoj (šleski tkači). Javlja se polovicom XIX. intervencionizam . Listov protekcionizam postaje važan argument država s nejakom industrijom.21 F r i e d r i c h L i s t (1789.-1931.) “Osnovi opće ekonomske znanosti”. U tome država ima nezamjenljivu ulogu u smislu poticanja tih promjena (stadija) sve do konačne ravnoteže izme u glavnih gospodarskih oblasti (poljoprivrede.-1854. što je pridonijelo stvaranju slobodne trgovinske zone za čitavu Njemačku. cit. jedno razdoblje provodi u SAD.-1898. Cit.

K. sve to nije ošlo “u prilog” tom učenju. Nordhaus (2). U Ameriku ekonomske ideje dolaze iz Europe. i u tzv. dotiču se ranijih mjesta koje je on identificirao. U sjevernim državama je prevladavalo nastojanje za carinskom zaštitom. odumrijeti. U Sjedinjenim Američkim Državama nije bilo velikog zanimanja za središnje teme klasične ekonomije. Samuelson i W. Napredne industrijske zemlje. Prihvaća ekonomske ideje Smitha i Ricarda (radna teorija vrijednosti) i klasične škole. već se raspravljalo i mnoštvo praktičnih ekonomskih pitanja. birokracija jača.25 Prema njegovu tumačenju osjetljive točke bile su prvo. kolonije Španjolske. U radu “Izvješće o industrijama” iznaša argumente u korist protekcionističke politike.-1804. socijalizmu država zadržava svoju moć. Razvitak države blagostanja. mjerama socijalne sigurnosti. str. ukinuće dječjeg rada i keynesijansko rješenje kapitalističke krize (prekomjerne proizvodnje).sve je to uništilo poziv za revolucijom. vodeći predstavnik ovog pravca. prema J.). Bio je prvi ministar financija SAD. Neizbježnost socijalne revolucije i diktature proletarijata. Marksističke ideje su uspjele. novatorstva itd. Marx nije dovodio u sumnju proizvodna ostvarenja kapitalističkog sustava.K.24 Marx je najavio da će kapitalizam vrlo brzo propasti zbog gospodarske depresije te da će države uvesti socijalizam. s reformama. U biti za marksistički sustav je bilo štetno sve ono što je umanjivalo utjecaj krize. 98. Pogrešna alokacija resursa i smanjivanje učinkovitosti. 26 J. drugo. plantažni sustav s robovima . “Više od jednog stoljeća trećina svjetskog pučanstva je živjela u zemljama gdje je Marxova doktrina bila ekonomski vjeronauk”. U poljoprivredi su nastajala velika obiteljska poljoprivredna gospodarstva i. K. duhovni otac američke političke ekonomije. Rješenje prvog u useljavanju ljudi a drugog putem poreza. Gospodarski promašaji socijaliziranih privreda mogu se uveliko pripisati doktriranoj primjeni marksističke ekonomike. i XIX. st. . A l e k s a n d a r H a m i l t o n (1757. 98. ali ne za stalno. Nepostojanje privatnih poduzeća i tržišta. njima je upućivao najveće pohvale. proizvodnosti. dok je Jug bio protiv protekcionističke politike. državne makroekonomske politike .suvremenim rječnikom.108 skripta iz agrarne ekonomike T. do Gra anskog rata. Ono što se kasnije dogodilo. 24 25 P. SAD-e su od XVI-XVIII. Predvi a da će kapitalizam propasti zbog gospodarske depresije. kada vlast preuzme proletarijat. Tadašnji problem su bili nedostatak radne snage i kapitala. Žimbrek Marx. Nepriznavanje prihoda od privatnog kapitala. Marx i F. Glavne teme su bile bankarstvo i novac te tako er i pitanje carina. bile su ustvari uperene protiv feudalizma (Rusija. Francuske i Engleske. Kina). podržavanje masovnog školovanja. Engels: “Komunistički manifest”. Dogodilo se baš suprotno. cit.26 Ekonomska misao u Sjedinjenim Američkim Državama u XVIII. krize. st. Galbraith (1). distribucija moći. osjetljivost gospodarskog sustava na krize i nezaposlenost . str. Nizozemske. nejednaka raspodjela dohotka i treće.crncima. Klasni pristup i kritika kapitalizma. Isto tako je bila pogrešna ocjena da će država. jer je taj sustav “stvorio veće i kolosalnije proizvodne sile od svih prethodnih naraštaja zajedno”. Galbraith (1).

. kamata i novca” bila je vladajuća na svim katedrama ekonomike.).) U prvim radovima pod utjecajem Ricarda i britanske klasične misli.). Kritičar klasičnog sustava.. po njemu nezasluženog. no kasnije počinje sumnjati u njegove ideje. H e n r y G e o r g e (1839. A l f r e d M a r s h a l l (1842.-1897.-1938.). neosporna i vječita kategorija i temelj društvene stabilnosti. prvenstveno razmatraju ta pitanja s praktičkog stajališta (u ekonomskom životu). i općenitim gospodarskim rastom. Napisao je više knjiga. Više izdanja je doživjela za njegova života. Ro en u Engleskoj. Jedna od najvažnijih razlika prema klasičnoj školi je u tome što klasičari istražuju probleme stroge teoretske ekonomije. Ta se škola ne bavi puno društvenim pitanjima . Galbraith. Izazvan činjenicom silnog porasta vrijednosti zemlje na Zapadu (SAD) zbog porasta pučanstva. st. Isto tako sve veća populacija nije stvarala smanjenu već rastuću ponudu hrane. i političar i državnik. Ta je škola predstavnik mikroekonomskog pravca.).) T h o r s t e i n V e b l e n (1857. “The Theory of Leisure Class” i druge. Teorija o graničnoj nadnici i korisnosti kapitala. Zalagao se za oporezivanje. (1).-1929. Američki doseljenici prvo su osvajali brdovite predjele radi vlastite sigurnosti. str. Dugo vremena vladajuća škola gra anskih ekonomista na Zapadu. Ricardo svoj rad naziva “Načela političke ekonomije” a Marshal “Načela ekonomike” (“Principles of Economics”). Privatno vlasništvo je za njega prirodno pravo čovjeka. godine. a dugo vremena najpoznatiji udžbenik političke ekonomije. “The Higher Learning in America”. Zavšio Cambridge i bio profesor matematike. godine i njegove knjige “Opća teorija zaposlenosti. Često tu školu nazivaju neoklasičnom. a kasnije plodnije zemljište. a najpoznatija mu je knjiga “Načela ekonomike”. K. doktorirao na katedri za filozofiju na Yaleu. koji nije rezultat napora ili inteligencije vlasnika. Napisao više radova “The Theory of Business Enterprise (1904. U ekonomiji ideološki predstavnik farmera. 27 J. J o h n B a t e s C l a r k (1847. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike T h o m a s J e f f e r s o n (1743. Zove se po engleskom ekonomisti Alfredu Marshall-u (Maršalu).). jedan od autora Ustava SAD-a. Od pojave koncem XIX. profesoru ekonomije na glasovitom sveučilištu Cambridgeu. H e n r y C h a r l e s C a r e y (1793. piše o zemljišnoj renti. Uvjeti u Sjevernoj Americi očito su bili drugačiji nego u Engleskoj. Opadajući prinos kapitala. tj. objavljena godine 1890.XX. pa profesor na katedri političke ekonomije. sin farmera norveškog doseljenika.-1826.-1942. 124. već praktičnim pitanjima iz gospodarskog života. postižući ne opadajuće već rastuće prinose.-1924. st.) SAD (1801. Marshalijanska (Cambridgska) škola (neoklasična) XIX .filozofskim pravcima itd. dok se neoklasičari bave ekonomikom. kao što su klasičari i marksisti predstavnici makroekonomskog. (1890).27 Stoga predlaže jedinstven porez koji bi bio u funkciji financiranja državnih izdataka.-1879. predsjednik (3.109 T.).). u Londonu.) pa do Keynes-a 1936. Njegova najčitanija rasprava “Progress and Poverty” (“Napredak i siromaštvo”) objavljena 1879. studirao ekonomiju na Sveučilištu Cornell. I r v i n g F i s h e r (1867. prihoda od zemlje.-1809.

svj.110 skripta iz agrarne ekonomike T. K. Takvi su slučajevi bili nazočni u automobilskoj industriji. javlja se sve više državni inervencionizam. No s vremenom je svjetska privreda doživjela mnoge promjene (ratovi. Veliki korporativni sektor i 28 J. od J o s e p h a A . Sraffa Piero. razmatrali su stanje izme u monopola i slobodne konkurencije. Renis. Izveo je krivulju potražnje . rata. dok se naziv ekonomija više odnosi na ekonomsku teoriju. Robertson.koji potiskuje naziv politička ekonomija. Prvi tzv.). po kojoj se vrijednost odre uje s troškovima proizvodnje. Cijena ponude odre ena graničnim troškovima.) sa Cambridgea. Središnja figura je poduzetnik koji se javlja novim proizvodom i novim tipom efikasne organizacije. Kao slučaj postojanja stanja u sredini izme u čiste konkurencije i monopola. 135. Bonnu i Harvardu. što važi za poljoprivredu.zamjena skupljeg proizvodnog čimbenika s jeftinijim. Marshall je na ovom području sintezirao teoriju John S. dok je cijena potražnje odre ena njegovom graničnom proizvodnošću. Elastičnost potražnje na tržištu je velika ili mala prema tome raste li tražena količina puno ili malo s datim smanjivanjem cijena. rad. . jednu uoči II.putem poboljšane organizacije. mnoštvo prelaznih mogućnosti.) s Hawarda i J o a n e R o b i n s o n (1903-1983. Marshall razlikuje četiri čimbenika proizvodnje: zemlju. kapital i upravljanje (management). izraz koji tada ulazi u ekonomski rječnik.(2) rastućih prinosa . Definirao je elastičnost potražnje. Milla. Marshall je dao suptilnu i sustavnu analizu tržišta. gospodarska kriza 30-tih godina (1929/32.dodatni prinos sve manji.Druga dopuna potječe od E d w a r d H . str.Potražnja.Veličina potražnje raste sa smanjivanjem cijena. Izme u ostalog. dok je profit cijena upravljanja. Potražnja za nužnim živežnim namirnicama je manje elastična negoli potražnja za industrijskim proizvodima. stalni (fiksni) se ne mijenjaju s opsegom proizvodnje. kemijskog industriji. Svaki činitelj proizvodnje ima svoju ponudu i potražnju. Nadnica je cijena rada.28 To je bila pojava koja je označena kao oligopol.) te se počinju javljati novi pravci (Keynes i Schumpeter) Najveća promjena je prijelaz iz liberalnog u monopolistički kapitalizam. Zakon supstitucije .Ponuda. koji se mijenjaju s promjenom opsega proizvodnje. a renta je cijena zemlje. Žimbrek Prvi je uveo naziv . no razlika nije u nazivu već u samom predmetu. Troškove Marshall dijeli na primarne i dodatne. Imao je mnogo slijedbenika u svim zemljama. s malim brojem sudionika u istoj grani. C h a m b e r l e i n a (1899-1967. Joana Robinson. a važi poglavito u industriji i (3) stalnih prinosa (proporcionalno povećanje). a opada s porastom cijene. . U proizvodnji vladaju tri zakona i to zakon: (1) opadajućih prinosa . tj. u industriji poljoprivredne opreme i drugdje. sve je veći utjecaj države na gospodarski život.ekonomika . Osnovno što je u Marshallovim društveno političkim pogledima jest privrženost načelu pojedinačne slobode i slobodne tržne utakmice. a drugi tzv. Galbraith (1). . Ekonomika je vezana uz ekonomska kretanja u praksi. Ostali sljedbenici i poznati ekonomisti tog pravca su Hichs. austrijski ministar financija i profesora u Grazu. S c h u m p e t e r a (1883-1950. Marshallov sustav dobiva dvije utjecajne dopune. koji nisu nužni za život. što je drugi izraz za pojam troškovi proizvodnje. kamata je cijena kapitala. promjenljivi (varijabilni) troškovi. Uvodi pojam cijena ponude.

napisao knjigu “Ekonomika blagostanja” (“The Economics of Welfare”). str. bolesnici. bolesti. 157. kada se donašaju zakoni za osiguranje ljudi u slučajevima nesreća. J. Monopol se nije odobravao a oligopol se prihvaćao što je i danas koji se javlja prema toj pojavi i suvremenim udžbenicima (npr. Ma arske. rata vratili u svoje zemlje. mladež. Michael Kalicki (1899-1970). te mnogi drugi. Galbraith (1). Samuelson i W. 136. Eric Roll (1907. M i t c h e l l (1874-1948) proučio konjukturni ciklus. To su: iz Poljske Oskar Lange (1904-1965).plana suzbijanja krize više je ekonomista koji daju podršku i to Rexford Gry Tagwell (1891-1979) i Adolf A. Kriza.29 Skupina ekonomista podrijetlom iz zemalja srednje i istočne Europe imali su značajnog utjecaja na suvremenu povijest ekonomije. Rumunjske u Veliku Britaniju ili u SAD. 31 Op. Fritz Machlup (1902-1983) i drugi. Friedrich A. Pojava gospodarske krize u vezi je s prekomjernom proizvodnjom odnosno gomilanje dobara zbog nedostatne potražnje (kupaca). str. godine iznenadila je mnoge ekonomiste. W e s l e y C . Nordhaus . dovodeći do propadanja industrije i poljoprivrede. Burns 29 30 Prema J. iz Ma arske Nicholas Kaldor (1908-1986). beskućnici). koja se javila burzovnim slomom u listopadu 1929. str. (2) nezaposlenost i (3) težak društveno-gospodarski položaj pojedinih skupina pučanstva (stare osobe.A.). Pearson (1887-1946). P i g o u (1877-1959). P. Bio je profesor na Columbijskom sveučilištu u SAD. zbog čega se javlja smanjenje proizvodnje i povećanje nezaposlenosti. Austrije.30 Isto tako da se granična korisnost novca smanjuje povećanjem njegove količine. K. Earren (1874-1938) i Frank A.111 T. Slično se javlja u Britaniji početkom XX. Berle (1895-1971) sa Sveučilišta u Columbiji. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike suvremenog gospodarskog sustava u kojem vlada oligopol je prevladavajući sektor.. Thomas Balogh (1905-1985). Pojava ekonomskog pokreta za uspostavu Države blagostanja (socijalne države) Kao odgovor na krizu 1930-ih godina javljaju se ideje stvaranja uvjeta koji bi olakšali društvenogospodarski položaj skupina pučanstva koji su socijalno ugroženi.D. Ekonomske ideje u doba Velike krize 30-ih godina XX. K.u knjizi “Ekonomika). U doba Roosveltovog New Deala . von Hayek (1899-1994). iz Austrije Ludwig von Mises (1880-1973). Galbraith (1). st. Ipak je konjukturni ciklus bio predmetom istraživanja pojedinih ekonomista. Prvi pokret ustvari za stvaranje Države blagostanja javlja se u doba Otto von Bismarka (1815-1898) u Njemačkoj. Oni su došli iz Poljske. . Neki su se nakon II. Do pojave velike krize 1930-ih godina ekonomisti su uglavnom vjerovali da od proizvodnje u svakom času potječe kupovna moć koja je po svojoj prirodi dovoljna da se kupi ono što proizvodnja daje. svj. 157. Nasljednik A. kao i dva agrarna ekonomista George F. To je bilo u suprotnosti sa Sayovom zakonu. cit. starosti i nesposobnosti. Klasični ekonomski sustav imao je nedostatak u objašnjenju (teorije) gospodarske krize. stoljeća te u SAD pojavom krize 30-ih. Postavlja tezu da se ekonomsko blagostanje povećava transferom raspoloživih sredstava od bogatih na siromašne. Kriza je imala tri pogubna utjecaja i to (1) deflacija (pad) cijena.31 Ostali predstavnici te škole bili su Eveline M. Marshalla na Sveučilištu u Cambridgu je A r t h u r C .

(U god. značilo prijelaz s dotada liberalističke ekonomske teorije. Njegovo je djelo. 32 J. kao rezultat razvojnog procesa autora. Ely (1854-1943) i drugi. radio u ministarstvu i drugdje. a zatim se munjevito proširila na ostale kapitalističke zemlje.). Ricard T. Obogatio se na burzanskim poslovima. “To je bio doga aj u povijesti ekonomije usporediv po značenju s knjigom “Bogatstvo naroda” 1776. godine i “Kapitala” 1867. U 1936. knjiga “Opća teorija zaposlenosti. Posebno je istakla problem nezaposlenosti. ne znači napuštanje osnovnog pravca ekonomske misli. Engleska je. te državni sustav naknada u doba nezaposlenosti).. Od više radova. Žimbrek (1900-1985). 167. godini pojavilo se djelo koje označava novost u dotadašnjem poimanju ekonomskih problema u kapitalističkim zemljama. prvo u SAD-a. kamatnjaka i novca” kruna je njegove stvaralačke djelatnosti na području ekonomske teorije. državni porez na ukupni prihod gra ana. se rodio u Cambridgeu. To je bila knjiga pod nazivom: “Opća teorija zaposlenosti. poduzela više ekonomskih mjera (npr. Commons (1862-1945). gdje je završio studij. pomoći obiteljima za uzdržavanje djece. K. dobio i plemićku titulu lorda).fašizma. 1942. John Maynards Keynes. John R. radi kao profesor na katedri ekonomije. a od 1908. reguliranje komunalnih naknada. Douglas (1892-1976). stanovi za obitelji s nižim prihodima. izme u ostalog zahvaljujući i Keynesu. Kriza je obuhvatila sve privredne oblasti i društvenog života uopće. Galbraith (1). radio u državnoj administraciji. Njemačka je krizu nastojala ublažiti javnim radovima. kamatnjaka i novca” (“The General Theory of Employment Interest and Money”). Marshalla. subvencije troškova stanovanja i drugi oblici za socijalno ugrožene koji su se postupno razvijali u SAD i drugim industrijskim zemljama. Keynesova knjiga izlazi četiri godine iza završetka krize. porast cijena . što je bio početak aktualnog zdravstvenog osiguranja.inflaciju itd. Bio je i guverner Engleske banke. godine”. pada realnog nacionalnog dohotka. Bio je jedan od glavnih inicijatora (pokretača) utemeljenja Me unarodne banke za obnovu i razvoj i Me unarodnog monetarnog fonda. Pod utjecajem tih ideja javlja se više zakona 1930-ih godina (za ograničenje zelenaških kamata. devalvaciju funte) tako da je time ublažila oštrinu krize. učenik A. Izrazita je bila u Njemačkoj i pogodovala razvoju hitlerizma . zastoj proizvodnje. Keynes i osnove keynesijanske teorije J o h n M a y n a r d K e y n e s (1883-1946. investicija. . Paul H. Društveno-političke i ekonomske prilike i gospodarska kriza U 1929. već mijenja predmet razmatranja s makroekonomskog aspekta. profesor ekonomije na Cambridgeu u Engleskoj.32 Keynes. U doba krize izme u dva svjetska rata izravno uključen u rješavanju problema vezanih uz krizu svjetske privrede.112 skripta iz agrarne ekonomike T. str. godini je izbila velika svjetska gospodarska kriza. državnim narudžbama za proizvodnju oružja i planom osvajanja drugih zemalja “za proširenjem životnog prostora”.

On prihvaća mnoge teorije Marshalla i sljedbenika no naglasak pridaje društvenoekonomskoj problematici kapitalističke privrede. Teorija reprodukcije. zaposlenost i prihod. te veza izme u proizvodnje i potrošnje ne mora biti baš logična i neraskidiva. kompjutorizacije. poznat po radovima na području nacionalnog računovodstva. učinio je da se umjesto problema (ne)zaposlenosti ekonomisti više bave nacionalnim dohotkom i pitanjem inflacije) . Isto tako pobornik keynesijanskog sustava je bio S i m o n K u z n e t s (1901-1985). S a m u e l s o n (1915-). Da se riješi navedeni problem preostalo je da država intervenira kako bi se povećala razina ulagačke potrošnje . Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike Svoje ideje Keynes gradi na mislima i teorijama svojih prethodnika. Ako je štednja veća od investicija. Marshall. To znači da se povećava štednja. osiguravajući ekonomiji aspekt znanstvene odre enosti umjesto samo verbalnog opisivanja. Mill. rekavši da ona ne vrijedi za visokorazvijene zemlje. kao npr. Say. Prvi koji je to postavio je 33 J. Kasnije se javlja još jedna novina. Tu treba istaći “Input-output ekonomiku” W a s s s i l y L e o n t i e f a odnosno njegovu me usektorsku analizu. teoriju je osudio. Ova dva pravca su se postupno stapala u jedan. str.33 U to doba posebno se razvija matematičko oblikovanje ekonomskih odnosa.zastupaju teoriju nevidljve ruke tržišta. Novac ima i samostalnu ulogu. a drugi po knjizi “Fiscal Policy and Business Cycles” (“Fiskalna politika i poslovni ciklusi”). normalna potrošnja je manja od one koja je nužna za ravnotežu i cijene potrošačkih dobara opadaju te su niži i profiti. godine) P a u l A . tada na Harvarskom sveučilištu. Postkeynesijanstvo Keynesovu teoriju različito su prihvaćali ekonomisti u svijetu. Uzrok depresije su nedovoljne investicije. (Kasnija konjuktura i prosperitet i prestanak masovne nezaposlenosti. što znači i važan prekid s dotadašnjim ekonomskim liberalizmom. Prvi poznat po knjizi “Economics” (“Ekonomika”) koja doživljava mnoga izdanja). potrošnja koja nastaje iz dodatnog prihoda pada tj. kao posljedica tehnološkog napretka tj. Ta analiza pokazuje vrijednost onog što pojedini gospodarski sektori me usobno prodaju odnosno kupuju jedni od drugih. te A l v i n H . Važno je kako se odre uje razina proizvodnje i zaposlenosti. Galbraith (1).113 T. te postavku da ponuda stvara potražnju te da su nemoguće krize hiperprodukcije. 183. Keynes zastupa nužnost državne intervencije. To može izazvati trošenje neutrošenih ušteda privatnog sektora. troškova i cijena. što je danas općepoznati svakodnevni pojam. granična sklonost potrošnje se smanjuje. J o s e p h S c h u m p e t e r . niti način raspodjele prihoda koji na taj način nastaju. Po Keynesu presudni problem ekonomije nije ni način kako se odre uju cijene dobara. dok je prihvaća i prenosi (od 1948. a to su ekonometrijski modeli privrede. . točnije “bruto društvenog proizvoda” i “narodnog dohotka” i njegovih sastojnica.državno zaduživanje i trošenje za javne svrhe. funkcije potražnje i mnogih drugih. Kako raste proizvodnja. štednja ne mora automatski značiti i investicije. Teorija tržišta. namjerno izazvan deficit. H a n s e n (1887-1975). Pigou . Postavlja novu teoriju tržišta. dok maršalijanstvo istiće pojedinačnu i suptilnu mikroanalizu. No kriza 1930-ih godina natjerala je Keynesa da kritizira postojeću teoriju tržišta. tj.

Mjere za suzbijanje inflacije su pokazale bolje učinke a mjere za smanjivanje nezaposlenosti manji uspjeh. Njegov ključni doprinos ekonomskoj teoriji je postavka o regulatornom utjecaju monetarnog djelovanja na nacionalno gospodarstvo i posebice na cijene tj. Potkraj 70-ih i poč. javlja se ekonomski smjer nazvan monetarizam. Javlja se naftna kriza godine 1973. sljedbenici Keynes-a. . nadzorom na novčanom masom. Suvremeni (neo) keynesijanci uglavnom preporučaju održavanje blagog stupnja inflacije. Nije samo bitno utvrditi mehanizam inflacije i njegove manifestacije već istražiti uzroke odnosno čimbenike inflacije. posebice za nisko plaćene radnike i za one sa stalnim plaćama. Uz njega J o h n R . Inflacija je štetna. nazvana stagflacija. javlja se mnoštvo novih. nezaposlenosti i deflacija.114 skripta iz agrarne ekonomike T. tj. Početkom 80-ih godina u SAD i Britaniji stopa inflacije se smanjuje. Osnovno pitanje na koji način se može pomiriti puna zaposlenost i stabilnost cijena i nadnica. Zaključak inflacija je neizbježna pojava koju se mora odre enim mjerama ekonomske politike obuzdavati odnosno ublažavati. što je utjecalo na inflaciju. Prema njima je inflacija koja se javila iza II.) nizozemski ekonomist. K l e i n (1920. zbog porasta cijena nafte. tvrde da ne postoji jedinstveno teoretsko objašnjenje već je svaki slučaj poseban. Monetarna politika djeluje protiv inflacije povećanjem kamatnjaka koji umanjuje kreditiranje te toga i povećanja novčane mase. godine javlja se novi problem .problem inflacije. svj.gospodarska stagnacija uz inflaciju. Neki tvrde da je inflacija uzrokovana poremetnjom izme u robnih i kupovnih odnosa (to se odavno isticalo). 80-ih javlja se nova pojava . Novi oblik inflacije tkz. Kako bi se riješili nastali problemi. koji omogućuje blagi porast profita i blago povećanje zaposlenosti. dohotka. Keynesova Opća teorija je rješavala probleme Velike krize 30-ih godina. Glavni predstavnik ovog ekonomskog učenja bio je M i l t o n F r i e d m a n (1912. Teorija inflacije Osnovni problem koji je predmet istraživanja je (uz nezaposlenost) problem inflacije. Svrha ekonometrijskih modela je prognoziranje proizvodnje. Uz kvantitativnu teoriju po kojoj inflacija nastaje zbog povećane količine novca. sva trojica dobitnici Nobelove nagrade za taj svoj doprinos. Visoki kamatnjaci u razvijenim zemljama smanjuju potražnju no to utječe na porast nezaposlenosti. rata nastala zbog porasta potražnje za potrošnim dobrima (jer je bila obuzdavana ratom). Po jednoj teoriji do porasta cijena i inflacije dolazi zbog porasta nadnica (najamnina) kao posljedica djelatnosti sindikata. spirala nadnica i cijena. Žimbrek J a n T i n b e r g e n (1903.). U SAD isprva 6 % kasnije 8 % pa preko 14 % u 1974-75. zapošljavanja i cijena. Inflacija 60-ih godina objašnjava se povećanjem nadnica. što je pokazalo iskustvo glede mjera kojima se utječe na nezaposlenost i inflaciju. Do tog doba monetarna politika u razvijenim zemljama nije igrala značajnu ulogu pa ni izazivala posebnu pozornost.) sa Sveučilišta u Chichagu.) s Cambridgea i L a u r e n c e R . Drugi ekonomisti. No iza 1966. S t o n e (1913.

Pobornici laissez-faire-a i minimalnog uključivanja države su povezani s Čikaškim (Chicago) sveučilištem kao F r a n k K n i g h t . Vlasnik nekog rijetkog kapitalnog dobra može ograničiti njegovu upotrebu. kojim se postiže i ekstra -profit. Dok je poduzećem u početku upravljao vlasnik. profit je nagrada za rizik i neizvjesnost. S a m u e l s o n ističe da pojam profita nije jasno odre en. zemljovlasnik za što veću zemljišnu rentu.115 T. Oni kažu da pokušaji države da riješi problem mogu stvoriti druge poteškoće. H e n r y S i m o n s i M i l t o n F r i e d m a n . Poduzeća s više proizvodnih činitelja nastoje njihovim što boljim kombinacijama ostvariti što veći profit. vlasnik patenta. Suvremene kritike (Kritike suvremenih ekonomista) Suvremene kritike se kreću u rasponu od kritike malih pojedinosti do potpunog odbacivanja cjelokupne logičke strukture. minimalnih nadnica. kako i za koga proizvoditi.radnik za što veću nadnicu. dakle.ravnatelj .skupina liberala koji istiću da je u ekonomiji i politici najbitnija osobna sloboda. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike Neomaršalijanska . U kapitalističkim zemljama se tijekom XX. a gubitak kazna za neefikasnost poslovanja.(Samuelsonova) teorija Bitni sastavni dio suvremene ekonomske misli na Zapadu. zavisno o prirodi dotičnog činitelja. Može biti sadržan u renti. Profit je. Profit ostvaruju oni koji su efikasniji u proizvodnji. po tom shvaćanju nagrada za poduzetništvo i novotarstvo (inovacije). kamatnjaku i nadnici. državnog nadzora i reguliranja proizvodnje i prometa lijekova.upravitelj. Suvremeno kapitalističko tržište nije potpuno konkurentno jer uvijek sadrži elemente monopola. najamninu. Npr. (1) Čikaška škola . Zadaća je države da ekonomskom politikom otkloni smetnje slobodnoj konkurenciji. sada tu funkciju. (prihod od rada). kapital i kamatnjak i profit. Svaki vlasnik nekog proizvodnog činitelja se bori za što veći njegov prihod . Ograničavanjem upotrebe tog činitelja proizvodnje postiže se monopolski prihod. Profit se ostvaruje dobrom upravom (managmentom) i novotarstvom. Profit je nagrada za efikasnost. prodaji i predvi anju. Ova teorija obuhvaća osnovne pojmove o proizvodnji. oblikovanje cijene proizvodnih činitelja. utjecaj sindikata da podiže nadnice dovodi do povećane nezaposlenosti itd. godine. po pravilu. obavlja specijalizirani i sposoban (darovit) i dobro plaćen manager . . Protiv je programa socijalnog osiguranja. Zato sustav konkurencije . Statistika SAD-a podrazumijeva pod profitom različite dohotke. stoljeća funkcija upravljanja (managementa) sve više odvaja od funkcije vlasništva. vlasnik kapitala za što veći kamatnjak. nadzor stanarina često dovodi do nedostatka stanova. Neefikasni gube. Po shvaćanju američkog ekonomiste Samuelsona. Takva stajališta i slična daje M i l t o n F r i e d m a n u knjizi “Kapitalizam i sloboda” (“Capitalism and Freedom”) iz 1962. obveznog uvo enja sigurnosnih pojaseva u automobile itd. zemljišnu rentu.najbolje odgovara na pitanje što. U monopolskom položaju je vlasnik zemljišta izvanredno pogodnog za rijetku kulturu.

.Državno planiranje.Smanjenje nejednakosti. . Hong Kong. državnim vladama i sveučilištima. spore inovacije). (4) Zapadni ekonomist . izbjegavanje rizika. .Traže nadzor nad nadnicama i cijena.). . a ne tržišta pune konkurencije.116 skripta iz agrarne ekonomike T.Povećanje investiranja u javna dobra (željeznice. jer u tome vidi mješanje u osobnu slobodu i kaže da ti programi ne postižu svoje ciljeve. (2) Liberalima slična je skupina makroekonomista slobodnog tržišta nazvana škola racionalnih očekivanja. Neke kritike su: . . friedmanova i druge Razvitak ekonomske misli išao je u pravcu povezivanja navedenih dijelova u jednu cjelinu.kritičar je J o h n K e n n e t h G a l b r a i t h (djela “Američki kapitalizam”. Zaštita okoliša i slično. .Današnjom kapitalističkom privredom upravljaju velike birokracije.Potrošači ne odlučuju već se povode za reklamama.Tehnostruktura (školovana elita) upravlja velikim poduzećima. Suvremena kompanija pati od “k o r p o k r a c i j e ” (korporacijska birokracija) .koristi od npr. ranih 70-ih godina s predstanicima R o b e r t L u c a s o m (Chicago) i T h o m a s S a r g e n t o m (Stanford). (3) Najjači kritičari postojećeg gospodarskog sustava su radikali koji kažu da kapitalizam ima manu te ga treba zamijeniti efikasnijim i pravednijim sustavom (B a r a n i S w e e z y ). kažu da postoji prirodna stopa nezaposlenosti (od 6 %) i ako se želi ići ispod te stope javlja se inflacija u narodnom gospodarstvu. “Društvo obilja” i “Nova industrijska država”. npr. školovanje i sl. Glavne točke njihove kritike su: . Njihovi kritičari kažu da radikali nemaju povjerenja ni u privatni sektor niti u državnu birokraciju. . rasističke politike apartheida. Traže vrlo progresivno oporezivanje i preraspodjelu sredstava za siromašne.Napad na ekonomski imperijalizam .tromo upravljanje. Žimbrek Friedman osporava te i slične programe. Oni kažu da će borba protiv nezaposlenosti završiti u inflaciji.Odbacivanje suvremene makroekonomije. me utim ne daju odgovor na pitanje: “Kako se može alocirati i kapital i radnu snagu bez konkurencije i tržišta?” Zaključak Tri osnovna sastavna dijela ekonomske misli i to: (a) (a) maršalijanska (b) (b) kensijanska (c) (c) postkeynijanska makroekonomika. Singapur) potkrjepljuju ta njihova stajališta. . “Ekonomija u perspektivi”). Zaostajanje SAD za Japanom i drugim zemljama dalekog istoka (regija Tihog oceana . Radikalni ekonomisti niču i nestaju s poslovnim ciklusima.Koreja. Uz kritike. . kao načina obuzdavanja inflacije. Prijedlozi da radnici sudjeluju u diobi profita (japanski model).Javni sektor živi siromašno a privatni luksuzno.

Dolazi do internacionalizacije ekonomske znanosti kao i materijalnog života suvremenog čovjeka. prometna povezanost zemalja sve bolja itd. trustova i kartela te multinacionalnih kompanija. Ekonomska znanost sve je više napuštala područje teorije (same po sebi). i ekonomisti . Prilike u raznim zemljama bile su različite što je utjecalo i na ekonomske škole i teorije. . (Isto se tako može govoriti i o prevladavajućem utjecaju američke (SAD) ekonomske znanosti u svijetu).117 T. ulazeći u područje ekonomike i ekonomske politike. Razumljivo je da umjesto klasičnog naziva politička ekonomija ili ekonomija sada se rabi izraz ekonomika. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike Smithov i Ricardov ekonomski liberalizam posljedica su snažnog i poletnog britanskog kapitalizma. Tako i ekonomika postaje sve više jedinstvena. dok je njemačka povijesna škola rezultat su zaostalosti u industrijskom razvitku Njemačke itd. No te su se razlike smanjivale i postupno nestajale.profesori ekonomike na sveučilištima sve više angažirani kao savjetnici u državnim ministarstvima i u velikim tvrtkama). doveo do divovskih kapitalističkih poduzeća. Proizvodnja i tržište je sve više svjetsko. Financijski kapital postao je vladajućom silom u svjetskim razmjerima. čiji je predmet gospodarska praksa u kretanju a ne ekonomska teorija (pa su npr. kompanija.

Ekonomske tablice F. Razlika izme u “ekonomije” i “ekonomike” 15. Samuelson. Samuelsonova teorija i ekonomske ideje 21. Tracy. Država blagostanja (Socijalna država) 17. (prijevod). Dokumentacija Zavoda za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (prijevod) 4. Thünen i teorija o mjestopisnom rasporedu poljoprivrednih kultura (Thünenovi krugovi) 10. Žimbrek Literatura: 1. Malthus i “načela pučanstva” 9. Zagreb. Stari vijek i Rimsko carstvo 2. Monetarizam 20. Zagreb. MATE. Adam Smith i njegov sustav polj. 1880-1988.: Ekonomija u perspektivi . Keynesijanska teorija 18. Povijesna škola i “pruski put” 11. Zagreb 1995.: Država i poljoprivreda u Zapadnoj Europi. Marksizam i “predvi anja” 12.kritička povijest. ekonomije 6. Suvremene kritike ekonomista .: Ekonomija. “Velika kriza” i ekonomska teorija 16. (A) Ekonomske i agroekonomske ideje. Marshall i “Načela ekonomike” 14. 3. Ekonomske ideje kršćanstva i feudalno zakonodavstvo 3. izdanje.118 skripta iz agrarne ekonomike T. Ekonomska misao u SAD u 18. (prijevod) 2. Pojam “nevidljive ruke” 8. A. Galbraith. škole. i Nordhaus. 1992. Osnovne postavke merkantilista i fiziokrata 4. K. P. i 19. 14. st. Postkeynesijanstvo 19. M. 13. 1996. J. W. Pojam ekonomskog liberalizma 7. pravci Pitanja: 1. MATE. Quesnaya 5. MATE. Treće izdanje.

umjetničkom. nakon višestoljetne vlasti i utjecaja. kulturnom. Otton Frangeš (20.st.st.češki ekonomista i prvi ravnatelj Učilišta u Križevcima. a školovanje iz područja agrarne ekonomike obavlja se u više kolegija pod raznim nazivima .). Agroekonomsko školovanje.) Dragutin Lambl (19.na makro području: agrarna politika.) postoji područje narodnog gospodarstva. u Zagrebu društvene odnosno ekonomske predmete predaje više nastavnika od kojih izdvajamo: D r a g u t i n L a m b l . Josip Šipuš (18.). Matija Antun Reljković (18. godine pa do osnutka Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta godine 1919. kao što su bili dubrovčanin Beno Kotruljević (15.) proširuju se istraživanja. žrtve i nastojanja onih hrabrih i dobronamjernih ljudi koji su.uvod Na području današnje Hrvatske poljoprivredna ekonomika izučavala se i prije utemeljenja Sveučilišta.stoljeća koji se kasnije premješta u Zagreb u Isusovačku Akademiju.). Iza njega te kolegije predaje A u g u s t V l a s t a n V i c h o d i l (1847-1935. Na osnovanom Sveučilištu u Zagrebu.br. ili pojedinim njezinim dijelovima. organizacijskom i svekoliko razvitku agrarne ekonomike na tlu Hrvatske. na Pravnom fakultetu (1874.). (6) . znanost i institucije u Hrvatskoj Kratki povijesni pregled . a kada je ono osnovano razvijala se usporedo sa Sveučilištem. Tijekom naše višestoljetne povijesti mnogo je pojedinaca.34 U razdoblju od 1860. gospodarska politika. Prateći prve početke te kasnije razvitak agroekonomske znanosti na području Hrvatske možemo spomenuti više pisaca koji su obra ivali gospodarske probleme poljoprivrede.).119 T.st.) i mnogi drugi. pridonijeli ovoj našoj ne samo političkoj samostalnosti već gospodarskom. Počeci školovanja iz područja agrarne ekonomike povezuju se s osnivanjem “Političko-kameralnog studija u Hrvatskoj” u Varaždinu u drugoj polovici 18. čiji je trag i doprinos ostao zabilježen.35 Po utemeljenju Gospodarsko-šumarskog fakulteta (1919. pedagoškom. U ovom kraćem prikazu pojave i djelovanja agrarnih ekonomista osvrćemo se na one ustanove i istaknute pojedince koji su pridonijeli znanstvenom.br. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike B. Mnogi hrvatski intelektualci u to doba školovali su se u inozemstvu i prenosili spoznaje i izučavali prilike u nas. čija je stručna i znanstvena djelatnost na odre eni način više ili manje uključena u područje agrarne ekonomike u širem smislu.). no katkada nedovoljno ili neodgovarajuće vrednovan.st. znanstvenom i svekolikom razvitku Lijepe naše. 34 35 Lit. koji predaje Gospodarsku upravu i knjigovodstvo. i brojnih ustanova. a na mikro području: gospodarska uprava i taksacije. u kojem je uključena i poljoprivredna ekonomika.st. gospodarska trgovina te zadrugarstvo. Naše agroekonomsko znanstveno područje su marom i darom stvarali i razvijali naši časni prethodnici.(4) Lit. svaki na svom području života i djelovanja. Osamostaljenjem Hrvatske. koji objavljuje i prvi udžbenik iz agrarne ekonomike “Gospodarska uprava ili nauk o umnom gospodarenju”(1883-85.st. zatim Juraj Križanić (17. dužnost je svakog domoljuba da vrednuje stremljenja. poljoprivredno knjigovodstvo i drugi.

stiže u Moskvu.stoljeće) Poznat po djelu Della mercatura et del mercante perfetto (O trgovini i savršenom trgovcu). zaslugom Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. a sadrži upute trgovcima “ jer je u njihovu korist djelo i namijenjeno”. Godine 1678. Ekonomski fakultet. Ta se veza prekida u socrealističkom sustavu netržne naredbene ekonomije. pojam gospodarski.godine. naselju današnje općine Ozalj 1618. Kotruljević je ušao u povijest trgovačke aritmetike poglavljem “O redosljedu kako trgovački voditi spise”. na uzgoj kulturnog bilja i domaćih životinja. Te godine vraća se u Hrvatsku te služi kao župnik u Nedeljišću i Varaždinu. str. Pregled stručnog.36 Drugim riječima tehnološki aspekt poljoprivredne proizvodnje. Rad je objavljen na talijanskom jeziku. pa se zatim vraća u Europu. kao oblika društvene.M. 115 godina od kada je napisano. te knjige “Znanost u Hrvata”.godine ima u svom nazivu “gospodarski”. no zadugo nije uspio nači izdavača. u uredništvu V. (14).godine. pa do 1929. proizvodne ali i gospodarske cjeline. 1990. podrijetlom iz Like. godine. nudeći caru A. ali i poljoprivrednicima relativnu gospodarsku sigurnost. utemeljenog 1860. Odlukom Zbora za širenje vjere odlazi u Rusiju. jer se sve do 60-ih godina ovog stoljeća veći dio hrvatskog naroda bavio poljoprivredom i to prevladavajuće u okviru obiteljskog gospodarstva. 109 38 Dio podataka o agrarnim ekonomistima u ovom prikazu potječe iz studije “Tri stoljeća agrarno ekonomske misli na području Hrvatske”. 37 Lit. kreće s vojskom Sobieskoga prema Beču. u kojem su prvi put u pisanom obliku zabilježena pravila dvojnog knjigovodstva. Početkom 1661. nesporno nikad nije bio odvojen od ekonomskog odnosno gospodarskog. odlazi iz Rusije i dolazi u samostan u Vilni.kako je to već prije 200 godina definirao poznati njemački znanstvenik i profesor D a n i e l T h a e r ). kvalitetnu i jeftinu prehranu. tj. postupno razvija da bi danas dostigla razinu koja omogućuje pučanstvu razvijenog dijela Svijeta sigurnu. 36 Tako. zadržao se takoreći do nedavno. Sve do nedavno pojam gospodarstva odnosio se na poljoprivredu. već naprotiv vrlo povezan i nerazdvojiv. a prvi put otisnut godine 1573. kao djelatnost.37 J u r a j K r i ž a n i ć (1618-1683)38 Ro en u Obrhu.Stipetića.Romanovu da napiše knjigu o ruskoj i slavenskoj prošlosti.120 skripta iz agrarne ekonomike T. Godine 1683. Usput govoreći. u čemu se. gdje 1642. u smislu poljoprivredni. kao struka te kasnije i agronomija kao znanstvena disciplina. kao potvrdu tome navodimo da sada Agronomski fakultet od svog osnutka godine 1919. U nerazvijenom dijelu Svijeta rješavanje problema prehrane danas je središnja preokupacija ljudi. Sam rukopis dovršen je 1458. (uključivši tu i poljoprivrednu ekonomiku . Žimbrek Agrarna proizvodnja stoljećima je prevladavala u ukupnom gospodarskom životu našeg naroda. gdje pogiba. kao i iz dokumentacije Instituta za ekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. u odnosu na prošla razdoblja srazmjerno brzo usvajaju nove tehnologije. Studira teologiju u Bologni i Rimu. Godine 1659. protjeran je iz Moskve u Tobolse u Sibiru gdje ostaje u prognanstvu petnaest godina. . do 1946.br. ali i društvenog i ekonomskog vrednovanja tih djelatnosti.godine. ali pritom i ekonomski. Poljoprivreda se sa svojim granama. te ponovo od 1944. znanstvenog i pedagoškog djelovanja agrarnih ekonomista B e n e d i k t K o t r u l j e v i ć (15. Završio jezuitsko školovanje u Ljubljani i Grazu. naslijedivši to ime od Gospodarsko-šumarskog učilišta iz Križevaca. postiže doktorat iz teologije.

i 1792.).) Rad “Dottrino agraria” (1790.-1801.R.) o metodama unapre enja poljoprivrede. Obra uje brojna i raznovrsna pitanja iz agrarne ekonomike. izgradnja cesta.M. B a j a m o n t i J u l i j e (1744. živi u Vinkovcima. (otac).) Doktor medicine (“Povijest kuge”). zatim poslovima koje treba obavljati i slično. Andrija. B o r e l l i V r a n s k i . prema Quesnayevoj izreci: Siromašni seljaci . A n t u n M a t i j a R e l j k o v i ć (1732. Bavi se i pitanjima načina proširenjem znanja nužnih za poljoprivrednu praksu te naglašava važnost javnih škola za poljoprivrednu praksu odnosno škola za poljoprivrednike. U pruskom zarobljeništvu naučio francuski. predlaže bolje metode obrade zemlje.. Naglasak stavlja na pravne mjere. Predstavnici fiziokratskog učenja u Dalmaciji koncem XVIII. Slične kalendare objavljuju i drugi pisci (P. Knjiga je pisana pod utjecajem Knauera odnosno njegovog stoljetnog kalendara iz Augsburga 1776.-1818. Utemeljitelj splitske Gospodarske akademije. Sa šesnaest godina ulazi u vojnu službu. te čita francusku literaturu kao i knjige na latinskom i njemačkom jeziku.-1789. član Ekonomsko-agrarne akademije u Zadru (osnovane 1787.”. B a n o v a c I v a n (poč. Školuje se u samostanu u Cerniku. područje savjetodavne poljodjelske službe. isušivanje močvara. pitanje rasparceliranosti zemljišta. te imala znatnog i dugotrajnog utjecaja. koje po njemu uzrokuje velike i nepotrebne troškove.-1800. B a j a m o n t i J e r o l i n (1749. . S tim u vezi je poznata i često citirana njegova izreka: “U siromašnom kraljevstvu siromašan je kralj. prerade grož a i maslina.) Objavio knjigu “Kućnik.”.Reljković piše o slavonskom selu..Vitezović i drugi npr. već i za obrtnike i trgovce i za boljara (plemića) i kralja”. Francesko vlasnik vanjskog feuda-imanja prova a melioracije vranskog blata. Puna je gospodarskih (agroekonomskih) savjeta. bolje ure enje odnosa izme u plemića i vlasnika.). povećanje broja stoke. Težak hrani i stvara blagostanje ne samo za se. Križanić vidi u poljodjelstvu izvor svega bogatstva.). Najvažnije je za Križanića glede unapre enja težaštva njihovo školovanje odnosno knjige u kojima piše o koristi poljodjelskih kultura.godine. Takve su zadaće. A. Knjiga je primljena kao “pismarica”.-kraj XVIII st. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike Piše o nužnosti razvitka poljodjelstva. A n d r i j a (1758-1816. Apelira na prosvjetiteljstvo.500 primjeraka. u siromašnom kraljevstvu siromašan je i kralj”. govoreći suvremenim jezikom. kao što su (obra ivanje tla.st.) Ro en u Svinjaru (sada Dvor) u obitelji graničarskog časnika 1732. načinu života i poljoprivrednoj proizvodnji. nove poljoprivredne kulture itd.) Po školovanju pravnik. koja pomaže poljodjelskom razvitku.god. A težaštvo (poljodjelci) je korijen i temelj svem bogatstvu. Rano umirovljen u čin kapetana. koju u Dresdenu tiska u 1.) (sin) i F r a n c e s k o (1704-1762. Najvažnije djelo je “Politika” u kojem izlaže osnovna načela upravljanja državom. Piše knjigu “Satir iliti divlji čovik”.121 T. To je načelo u biti kasnijih fiziokrata...siromašno kraljevstvo.. gdje i umire 1789. a u bogatom i kralj je bogat. ujedinjenje rascjepkanih parcela (komasacija). Područje istraživanja mu je npr. J o s i p S t i p a n R e l j k o v i ć (1754. u Hrvatskoj i kasnije u Ma arskoj.godine. Knjiga poučava ratarske i druge poljodjelske radove. knjigu sličnu “Satiru.

Završio studij prava. 20. K a t a l i n i ć I v a n (1779. Najplodniji pisac.1884.). M o l l e r I v a n (1734. Objavio više radova iz područja gospodarstva i vinogradarstva i voćarstva. o važnosti stočarstva. Radio u Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima kao nastavnik i ravnatelj. M i c h i e l l .-1847. prema prirodi i doga ajima” objavljena 1796. Član Ekonomskog društva iz Splita. Član agrarne akademije u Trogiru.). Otac mu je bio upravitelj Belja. iako nije po osnovnom opredjeljenju agrarni ekonomista pripada fiziokratskom krugu te piše o poljoprivredi. sorte loze. točnije uprave poljoprivrednog gospodarstva.). G u s t a v (Vlastan) A u g u s t V i c h o d i l (1847.) Pisac prvog udžbenika iz ekonomike poljoprivrede. Prije odlaska u Hrvatsku. počecima industrije i o poljoprivredi u svojim izvješćima u Komori. O g n j e s l a v U t j e š e n o v i ć O s t r o ž i n s k i (1817.122 skripta iz agrarne ekonomike T. st. agronom i ekonomista.) iz Trogira. Piše o kućnim-obiteljskim zadrugama. Od ekonomskih predmeta predaje Gospodarsku upravu i Knjigovodstvo. potječe iz Baranje. Objavio tri knjige iz agroekonomike (o ekonomskom stanju poljoprivrede Venecije i o reformi financija). pravnik po struci.godine u Hluchovu . što je ostalo samo na ideji. Najvažnije djelo je knjiga “Ekonomsko-politička opažanja u Dalmaciji”.-1912. najstarijeg časopisa za gospodarska pitanja od godine 1842. U Češkoj je završio poljoprivrednu i gospodarsku akademiju. G a r a n i n I v a n L u k a (1764. Poznato po tome što (u 20-im godinama XIXst.kraj XVIII st. I m b r a I g n j a t o v i ć T k a l e c (1824.-1935. po školovanju agronom. Zastupa i ističe prednost vanjske (slobodne) trgovine kao uvjet napretka poglavito slavonskih žitorodnih krajeva. o cijenama poljoprivrednih proizvoda i slično. zalagao se za provedbu komasacije. Agroekonomisti XIX. kao i poboljšice u preradi maslina. Radio u trgovačko-obrtničkoj komori kao tajnik.) Studira filozofiju i pravo. Bio u križevačkoj podružnici Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva i uredništvu “Gospodarskog lista”. Iznosi podatke o pučanstvu. Vodi uzorno poljoprivredno imanje u okolici Trogira (uvodi nove pasmine ovaca.-1841. Moravska.) Vrginmost. (pa do danas).-1783. Po narodnosti Čeh.-1808. i poč. Ro en u Pečuhu. B o š k o v i ć R u e r J o s i p .godine. R a d o š A n t o n i o (1752. Utemeljitelj splitskog ekonomskog društva.Smitha. Napisao “Pravilnik” o upravljanju imanjem.-1821. Ro en 1847. Bavio se područjem ribarstva.V i t t u r i . D r a g u t i n L a m b l ( . Zagovarao školovanje poljoprivrednika.-1890. pod utjecajem ideja A. Žimbrek B u j o v i ć I v a n (1724 . te o Vojnoj Krajini.stoljeća) Predstavnik-preteča klasične političke ekonomije. i XX. u kojem obra uje mnogo praktičnih pitanja iz poljodjelstva. na poziv Hrvatskog . I v a n K a p i s t r a n A d a m o v i ć (17626. Bio podžupan Virovitičke županije ali i ugledni zemljovlasnik i vlastelin na poljoprivrednom dobru Čepin. piše o novim poljodjelskim kulturama.). stočarstva i drugo. J o s i p Š i p u š H o r v a č a n i n (konac 19. Najvažnija knjiga “Temelji žitne trgovine.) iz Trogira.). vina).) iznosi ideju za pokretanje agrarno-ekonomskog časopisa (“Giornale Economica Agrario”).

o poljoprivrednoj krizi. te više drugih knjiga i stručnih članaka. 1925/26. Od 1929. gdje doktorira (“Die Buša. počasni doktor Sveučilišta u Heildelbergu. American Acodemy u Philadelphiji. M i l o v a n Z o r i č i ć (1850. postaje ravnatelj Učilišta.br. agrarne politike. poljoprivrednu visoku školu u Beču.br. Prema popisima pučanstva (1890. Pisao o carinskoj politici i tarifama. Ro en u Sremskoj Mitrovici. većinom na njemačkom jeziku. gimnaziju završava u Zagrebu. Ro en u Zagrebu od oca Antuna i majke Emilije.) na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. me unarodno poznatog i priznatog stručnjaka iz agrarne ekonomike ali i iz agrarne sociologije. 500.slav. a najveći dio svojeg rada posvećuje znanstvenom. Na 75-u obljetnicu Gosp..-1912.. Sudjelovao je u izradi poljoprivrednog zakonodavstva. Frangeša. 46-46. radi kao docent na Višem gospodarskom učilištu u Hermanicama u Moravskoj.gospodarskom društvu. Dopisni je član Masarykove akademije rada. ministar poljoprivrede i voda. zadrugarstvu i drugo. Berlin 1937. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike slavonskog gospodarskog društva. Podrobno analizira posjedovnu strukturu (broj i površine) obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (prema popisu 1895. stoka.).godine). Njegov stručni i znanstveni rad je bio povezan sa statističkim uredom na čijem je čelu bio punih 37 godina. Zoričića je zanimalo više tema iz područja agroekonomike i to zemljište i biljna proizvodnja. To su predmeti Gospodarskog odjela Fakulteta i to Gospodarska uprava i taksacije.učilišta uručena mu je (posthumno) titula počasnog doktora poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Gospodarska trgovina i Agrarna politike. . agrarnoj politici. Godine 1876. 39 40 Die socialokonomische Struktur der jugoslawischen Landwirtshalf. Buša. 41 Lit. profesor na Šumarskoj akademiji. Lit. Jedan je od prvih koji se zalaže za osnivanje Gospodarsko-šumarskog fakulteta.).-šum. do 1931. zadrugarstva.Frangeš predaje više agroekonomskih predmeta od samog početka nastave na Gospodarsko-šumarskom fakultetu.-31. studija o domaćem govedu Kraljevstva Hrvatske i Slavonije).-1885.41 U znanstvenom radu autor istaknutih radova iz više područja agrarne ekonomike. Aktivno djeluje u Hr. ministar je poljoprivrede i voda40.) obra uje podrobnije procese raspada kućnih (obiteljskih) zadruga.). (14). vanjsko-trgovinske politike i drugo.Asistent u Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. Najpoznatiji rad je knjiga u tri toma “Gospodarska uprava ili nauk o umnom gospodarenju (1883.-1945.Završio Pravoslovnu akademiju.god. Poljoprivredne akademije u Pragu. O t t o p l .123 T. Većina je tih predmeta obveznih i predaju se u završnim semestrima (VII i VIII). U nastavnom radu O. (4) str. F r a n g e š (1870. društveno-gospodarske strukture poljoprivrede. Od 1929. str. zatim Gospodarska taksacija (1886. godine na utemeljenom Gospodarsko šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavio mnoštvo radova. i dekan. Zadrugarstvo. Utemeljitelj fakultetskih agroekonomskih kolegija kao i Zavoda za gospodarsku upravu (1924.-87. Najopširniji (na njemačkom) je rad (prijevod) Društveno-gospodarski sastav jugoslavenske poljoprivrede39. a od 1919.. stručnom i pedagoškom radu na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. poljoprivredno pučanstvo i gospodarstva. kojeg je šk. Višeslojna je aktivnost O. uz to aktivan u Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu.). kao profesora i znanstvenika. filozofiju u Leipzigu.

-1982.Istra. Radi u Zavodu za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva “Gospodarske sloge”. a u Zagrebu godine 1937. pisao prozu i poeziju.). Doktorirao je 1942. gdje je 1931.). godine. Školovao se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Beogradu. Žimbrek M i j o M i r k o v i ć (1898. kao docent. diplomirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. o katastru zemljišta i drugo.znanosti.). gdje se i školuje. Poljoprivreda Italije (1956. godine.) Ro en u Orahovici. Završio Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu 1933.) Ro en u Zagrebu. Doktorirao u Parizu na Visokoj školi za pol. Od 1946. društveno-gospodarski položaj seljaštva. S roditeljima se 1917. kulturne povijesti.godine radi kao znan. preselio u Slavoniju. umro u Bruggu-Švicarska. o carinskoj tarifi i poljoprivredi.-1981. izvozu poljoprivrednih proizvoda.) ustanovljuje zadaću agrarne politike NDH.savjetnik nedržavnih seljačkih organizacija.) Ro en u Petrijevcima. “Selo i seljaci” i druge. J o s i p P r e d a v a c (1888. Radovi se odnose na područje uprave poljoprivrednog gospodarstva. Te godine postaje i predstojnik Zavoda za gospodarsku upravu Fakulteta. Doktorirao iz agroekonomske teme o zemljišnoj renti i poljoprivredi. Piše o zemljišnoj renti.). Ro en u Alanu kraj Starigrada-Paklenica. Radovi obra uju više tema kao što su ekonomika poljoprivrede. Gospodarsko-šumarski fakultet završio 1922. Dobiva stipendiju za studij u Švicarskoj u kojoj od 1945. o zemljištu glede eksploatacije. zakupu itd. agrarna povijest.124 skripta iz agrarne ekonomike T. Piše o cijeni šećera i sladorne repe. o funkcijama poljoprivrede kao gospodarske oblasti.). Objavio knjigu “Kako živi narod” 1936. na kojem radi kao asistent i od 1929. o razmještaju poljoprivrednih kultura i njegovoj ovisnosti o tržištu. doktorat iz ekonomije polučio u Njemačkoj. istiće razlike izme u agrarno-političkih mjera pravnog prema ekonomskom značenju. godine pa do smrti profesor je na Pravnom fakultetu. Govori o pojavi i značajkama seljaštva od ranih početaka do novijeg doba. Završio Pravni fakultet u Zagrebu. o zemljištu. osnovane od HSS. tržišta i cijena poljoprivrednih proizvoda te o agrarnoj politici i ruralnom planiranju. Uz ostalo piše o poljoprivrednoj proizvodnji. Doprinos mu je u povezivanju agrarne teorije s praktičnim seljačkim potrebama.) i drugi. Utemeljuje Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva kojim rukovodi do 1940. Piše knjigu “O narodnom gospodarstvu”.).-1933. U Novoj Gradiški završava gimnaziju. Ro en u Rugvici kraj Dugog Sela. kao i agrarne politike. ruralna sociologija i poljoprivredno zakonodavstvo. Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Istraživao i objavio radove iz više tematskih područja i to agrarna prenapučenost.). K a r l o p l .godine. ekonomista i književnik (pseud. Ro en u Raklju . Predaje uz ostalo i predmet Agrarna politika na Ekonomskoj komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu.-1968. promoviran za doktora prava. U radu Agrarna politika (1941. Od te godine član ravnateljstva Gospodarske sloge.-1963. J u r e P e t r i č e v i ć (1912. S t j e p a n P o š t i ć (1899-1963. Studira u Češkoj i Hrvatskoj. u . Objavio više radova iz područja ekonomije i agrarne ekonomike.-1997. Agrarna politika (1940. Š o š t a r i ć P i s a č i ć (1902. Dio radova odnosi se na prikaz iskustva o značenju poljoprivrede drugih razvijenih zapadnih zemalja. ekonomici proizvodnje krmiva. Od agroekonomskih radova poznati su Održavanje seljačkog posjeda (1937. o utjecaju udaljenosti zemljišne čestice na rentabilitet pojedinih kultura. Ekonomika agrara FNRJ (1950. M i l a n I v š i ć (1901. Ro en u Bjelovaru. R u d o l f B i č a n i ć (1905. mehanizaciji i kemizaciji u poljoprivredi. Mate Balota).

Poticaj za osnivanje tog učilišta dalo je Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. u Križevcima. U Hrvatskoj se u to doba utemeljuje više poljoprivrednih praktičnih škola . utemeljenog 1769. a nešto kasnije. “Agrarna politika”.-obljetnice (1919. valja spomenuti Ekonomsko društvo osnovano 1767.125 T. gospodarska i ekonomska društva.Gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima 19. Osnivači ovog Društva.društva.stoljeća u okviru raznih institucija koje su po značaju bile pedagoške i promicateljske. u Zagrebu. Oni se javljaju kako je navedeno već u 15.godine. godine na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu.godine. uz ostalo je zaslužno za kasnije utemeljenje križevačkog Učilišta i za pokretanje stručnog časopisa “Gospodarski list”. ugledni muževi i domoljubi. pravoslovni i mudroslovni. U prvoj polovici 19. godine u Zadru.bilo gospodarskih škola i akademija bilo . znanstvenom i stručnom pogledu omogućen je ostvarivanjem Kr. Zanimljivo je spomenuti da se prva inicijativa oko pokretanja jednog agroekonomskog časopisa javlja početkom 19. uprave i ekonomike poljoprivrednog gospodarstva i drugo. koja se javlja 1781. koje se utemeljuju u drugoj polovici 18. početke nalazimo u okviru “Političko-kameralnog studija”. “Istraživanje o oblicima gospodarenja kod seljačkih gospodarstava s posebnim osvrtom na kapital uložen u poljodjelstvu” (na njemačkom). U širokom rasponu od praktičnih savjeta pa do teoretskih rasprava javlja se i dogra uje agroekonomika kao struka i znanost.stoljeća godine 1841. osnovanog godine 1919. u okviru spomenutog fakulteta. stoljeća u Splitu. više domoljuba i uglednih ljudi utemeljuje Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. na Kraljevskom sveučilištu u Zagrebu. kao što su “Unutrašnji promet žitarica i mlinskih proizvoda u banovini Hrvatskoj”. ili one na razini visokoškolskog studija. točnije Zavoda za gospodarsku upravu utemeljenog 3. odnosno i kasnije Gospodarsko-šumarskog fakulteta. kojeg je prvi predsjednik biskup Juraj Haulik. Od više društva i akademija. bilo da se radi o gospodarskoj politici bilo o metodama racionalnog gospodarenja. Institucijski oblici djelovanja agrarnih ekonomista i pojedini istaknuti agrarni ekonomisti Kada govorimo o pojavi i djelovanju kao i doprinosu agrarnih ekonomista u Hrvatskoj. “Valja istaći da je taj zavod (učilište) osim toga što je . možemo reći da se organizirani institucijski kako znanstveni i stručni tako i nastavni rad javlja tek utemeljenjem Gospodarskošumarskog učilišta godine 1860.-1929. Prvi značajniji institucijski razvitak agroekonomskog područja u pedagoškom. povodom 10. (s tri prva) fakulteta: bogoslovni. godine u Splitu te Akademiju za ekonomiku agrara. odnosno konačno godine 1869. traže osnivanje “škole za nižu poduku u gospodarstvu i šumarstvu”. godine u Varaždinu. U području visokoškolske nastave u kojima je na odre eni način zastupljena agrarna ekonomika.srpnja godine 1924. premještenog u Zagreb na Isusovačku Akademiju te od 1776.). U izvješću dekana Gospodarsko-šumarskog fakulteta. kao što su to bile poljoprivredne škole.. Objavio je agroekonomske radove. 1772. bilo je institucija koje su u svom okrilju imale pojedinaca koji su u teoretskom i praktičnom smislu širili agroekonomska znanja. To je društvo imalo najjači utjecaj na unapre enje poljoprivredno-gospodarskog školstva i struke.studenog 1860.stoljeću no više u drugoj polovici 18. kada se utemeljuje ta prva posebna ustanova iz područja agrarne ekonomike.stoljeća u Hrvatskoj. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike Zurichu iz područja agrarne ekonomike. na vrlo se upečatljiv način prikazuje važnost križevačkog Učilišta (preteče Gospodarsko-šumarskog fakulteta) u tadašnjim društveno-gospodarskim prilikama. Do godine 1924.

str. Slično učilište postoji u Engleskoj-Oxford od 1790.. O. s dvogodišnjom srednjom školom i trogodišnjom ratarnicom. 44 Lit.43 Već u Gospodarsko-šumarskom učilištu započinje kao asistent godine 1891. str.stoljeća u Hrvatskoj se utemeljuje više zavoda kao što je Postaja za istraživanje sjemena .126 skripta iz agrarne ekonomike T. 1827. udario temelje našoj gospodarskoj i šumarskoj naučnoj knjizi. Tako je (nakon ukaza regenta o osnivanju od 31. O t t o n p l .god. Prema (8) str..Grignon. Iloku. Stručna sprema onih. do 1929. godine i Rennes.(12 )..Moglin od 1806. utemeljenog 17.godine.rujna 1919. Koncem 19.44 42 Prva poljoprivredna škola osnovana je u Ugarskoj godine 1797. na poziv Zemaljske vlade i Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva te prihvaćaju Hrvatsku kao svoju drugu domovinu. dolaze u Hrvatsku i na Učilište kao vrsni stručnjaci. koji su takav učinak željeli postići. značajno se angažirajući u promicanju struke i školstva. širiti i udubljivati. preustrojeno je godine 1877. 377 i 378.godine. poluče što veći prirod i prihod. (6). Sa stajališta ove teme (prikazu institucija). utakmica prekomorskih krajeva./1900. nastavlja kao profesor prvo na novoosnovanoj Šumarskoj akademiji pa zatim od 1919. ali tako er i stanice i škole u ostalim mjestima i područjima u Hrvatskoj (u Poreču.godine i u Francuskoj . Iako po narodnosti Česi. da povećanjem kapitala u svim oblicima i umnoženjem radne snage na gospodarskim objektima. u Njemačkoj .godine. u Keszthely. stoljeća.kolovoza) 26. Novoosnovani fakultet (uz prestanak rada kako Šumarske akademije tako i reorganizacije Višeg gospodarskog učilišta) započinje radom šk.br. Osijeku.godine. Požegi. Žimbrek odgojio velik broj vrsnih stručnjaka u gospodarstvu i šumarstvu. a početkom 1920. Frangeš je i prvi predsjednik Udruženja agronoma u Zagrebu. Gospodarsko-šumarsko učilište. od 1898. 376.veljače 1924. Gružu i drugdje). 23.42 Neizbrisiv trag u djelovanju Križevačkog učilišta ostavlja. 1919/20. godine i Agrikulturno-kemijski zavod 1902. zatim Bakteriološki zavod 1901..1893. Unapre enje prvotne proizvodnje u srednjoj Europi.godine Povjerenstvo za prosvjetu i vjere donijelo provedbenu naredbu po kojoj se 1. ostvaruje se zamisao o potrebi utemeljenja visokoškolske i znanstvene ustanove za školovanje agronoma i šumara. 43 Lit. koju kasnije.” Gospodarsko i šumarsko učilište utemeljuje se tada i po uzoru na slične druge škole u tadašnjoj AustroUgarskoj ali i u drugim dijelovima Europe. svoju brilijantnu karijeru jedan od najistaknutijih agrarnih ekonomista prve polovice 20.) podignuto na rang Višeg gospodarskog učilišta. pa i uz početnu oporbu samog Sveučilišta. godine na Gospodarsko-šumarskom fakultetu.Frangeša). svi u okviru Višeg gospodarskog učilišta u Križevcima. Splitu. F r a n g e š .Frangeša ističemo kao utemeljitelja (spomenutog) Zavoda za gospodarsku upravu Gospodarsko-šumarskog fakulteta.godine. godine nakon ukinuća šumarskog odjela (1899. a 1902. godine profesorski zbog izabire prvog dekana (Andriju Petračića). 1846.listopada osniva Gospodarsko-šumarski fakultet (kao peti po redu) Sveučilišta u Zagrebu. godine. više agrarnih ekonomista a posebice D r a g u t i n (Karel) L a m b l i A u g u s t (Vlastan) V i c h o d i l u pedagoškom i organizacijskom pogledu kao profesori i ravnatelji. i početkom 20.sve je to poticalo naše gospodare. sve veće potrebe države. prijelaz od naturalnog na novčano i kreditno poslovanje . morala se neprestano teoretski izgra ivati. 12. .br. Nakon podosta napora i zalaganja pojedinih uglednih ljudi (izme u ostalih i O.

sustavnog proučavanja gospodarstveno-upravnih osobina poljoprivrede u našoj državi. Bićanić nakon drugog svjetskog rata radi kao profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta 45 46 Lit. 47 Lit.127 T.godine na funkciju ministra poljoprivrede i voda. b) da služi naučnom radu nastavnika i znanstvenog pomoćnog osoblja. naslje uje kao predstojnik Zavoda i nastavnik agroekonomskih predmeta dr.45 Utemeljenje Zavoda za gospodarsku upravu (na dan 3. navodimo Stolicu za matematiku.). d) da prikuplja materijal za proučavanje privredne i socijalne funkcije velikog. koju predaje na spomenutoj školi do 1945. godine. dijelom po radovima ili po nastavnom radu ulaze u agroekonomsko područje.srpnja godine 1924. Jedan od njih je p l . Treba istaći da osim Zavoda postoje stolice (katedre) i kabineti od kojih. str. Treba istaći da na Gospodarsko-šumarskom fakultetu djeluju i drugi znanstvenici i nastavnici koji. uz prekid (19431946. R u d o l f B i ć a n i ć . V. juridičkim i privatnim licima stručna mijenja iz područja gospodarske uprave i svih njezinih grana uključivši knjigovodstvo.Belošević kao kasnije i drugi spada u skupinu ekonomista institucijski uključenih u Visoku školu za trgovinu i promet. K a r l o Š o š t a r i ć . posebice u pogledu .” Takvo shvaćanje funkcije zavoda tada je na europskoj razini agroekonomske struke i moglo bi doslovno ući kao svrha djelovanja svake suvremene agroekonomske ustanove. koji. koja je osnovana dvadesetih godina u Zagrebu. Rudolf Signjar (inače ravnatelj Kr. str. nastavnik predmeta Nacionalna ekonomija i financijska znanost. postaje Ekonomsko-komercijalna škola (u rangu fakulteta) iz koje se razvija kasnije Ekonomski fakultet. srednjeg i malog posjeda. pa i naše u Hrvatskoj. slušača u gospodarskoj upravi i svim njezinim granama.br. objavljuje više agroekonomskih radova. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike Na novoosnovanom fakultetu kako se profesorski zbor popunjavao. c) da podaje državnim vlastima. djeluje do 1952.):46 “a) da unapre uje i usavršuje znanje. Njegovom nasljedniku na Ekonomsko-komercijalnoj školi u Zagrebu M i l a n u I v š i ć u je tako er specijalnost agrarna politika. Kao zasebnu cjelinu predaje i agrarnu politiku. od kojih je Zavod za gospodarsku upravu osnovan kao (8. U razdoblju od 1919. Zavod bi imao da funkcionira kao centralno vo enje posla. tako se osnivaju pojedini “naučni zavodi i namještale potrebne za to povećane sile (pristavi i asistenti). s predstojnikom Stjepanom Bohničekom te Kabinet za statistiku.br. Drugi je V a s i l i j e B e l o š e v i ć . Frangeša po njegovu odlasku 1929. bavi studijem statistike žiteljstva.godine. kojeg je predstojnik dr. po redu) nepunih pet godina od osnutka Fakulteta.cit. rata javlja se još jedan istaknuti agrarni ekonomista. pa naprednijih slušača. 400. a koliko je moguće. s obzirom na sadašnju institucijsku pripadnost. uz ostalo. inače doktor prava. i drugim naučnim radnicima. do 1939. iako nisu članovi Zavoda za gospodarsku upravu. 387. 81. godine utemeljeno je na Gospodarsko-šumarskom fakultetu 17 zavoda.47 U tom razdoblju izme u dva svj.P i s a č i ć koji. a koja godine 1925. e) da objelodanjuje radove zavoda. društveno-gospodarskog položaja seljaštva i drugim. Tako dobiveni materijal iz realnog privrednog života trebao bi da služi sistematskom proučavanju gospodarstveno upravnih osobina poljoprivrede u našoj državi. naročito knjigovodstva što većeg broja malih. srednjih i velikih posjeda. iako se više bavi tehnološkom stranom bilinogojstva. .) obrazlaže se svrhom (cit. str. S t j e p a n P o š t i ć . zajednički predmet oba odjela Fakulteta. (4). Bavi se istraživanjima agrarne prenapučenosti. (11).statističkog ureda u Zagrebu) koji se.. Op.

godine. Treba spomenuti da je nakon ukinuća Višeg gospodarskog učilišta u Križevcima.) tada Poljoprivredno-šumarskog fakulteta.128 skripta iz agrarne ekonomike T. Tijekom Drugog svjetskog rata agrarni ekonomisti djeluju u već navedenim institucijama. utemeljena podrškom Hrvatske seljačke stranke u okviru njezine “Gospodarske sloge”. godine Zavod za poljoprivrednu ekonomiku u Kačićevoj 9 spaja se s fakultetskim Zavodom za ekonomiku poljoprivrede u Institut za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. u okviru koje se nalazi i Zavod za poljoprivrednu ekonomiku . a tako er kao izdvojeni djeluje Kabinet za matematiku. Sredinom 50-ih godina provedene su dvije.Bićanića vezano je s još jednom institucijom koja se javlja sredinom 30-ih godina (1936.) doktorirao u Zürichu na Saveznoj visokoj tehničkoj školi. zaposlenosti i drugo. godine Zavod (ponovo) mijenja ime u Zavod za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede. u svom sastavu ima ukupno 11 nastavnika i asistenta. od 1. objavljujući agroekonomske radove. str. Lit.zadruge.) Zemaljske gospodarske stanice (ubrzo mijenja ime u Zemaljski poljoprivredni zavod . za tadašnje doba. Početkom 1960. sa sjedištem u Kačićevoj 9. Koncem 1960.kasnije kao Institut se bavi različitim tada aktualnim istraživanjima koji su bili vezani uz preokupaciju tadašnje vlasti . Poljoprivrednom fakultetu.11. (odluka donesena u travnju 1945. Te godine s obzirom na razvitak pojedinih agroekonomskih područja (makro-mikro agroekonomskih). u Zagrebu. koji sredinom 1963..godine Institut je u sastavu (tada) Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. kako u okviru doktorskih disertacija ili suradnje s drugim ustanovama i subjektima. Istraživanjem seljačkih gospodarstava u to doba bave se i nastavnici križevačke poljoprivredne škole. Nakon više organizacijskih promjena. postoji i Kabinet za taksacije. pa zatim u okviru Ekonomskog fakulteta pa i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.studenog 1945.56. U zavodima i kabinetima uz pedagoški rad razvijaju se istraživanja. ali isto tako se razra uju metode anketnog istraživanja ekonomike seljačkih gospodarstva. Od godine 1967/70. kalkulacije i poljoprivredno knjigovodstvo. s tezom “Oblici seljačkog gospodarstva u Hrvatskoj”. str. koja djeluje od 1920. Zavod se dijeli na tri dijela (zavoda) i to: (1) Zavod za organizaciju poljoprivrednih poduzeća. o troškovima proizvodnje. kao što je već spomenuti Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva. državna dobra.br.48 U tom Zavodu radi i J u r e P e t r i č e v i ć . Zavod za organizaciju poljoprivredne proizvodnje sljedbenik je Zavoda za gospodarsku upravu tada (od godine 1946. kao što je to bio S l a v o l j u b D u b i ć . 34. (12).49 istraživanjima sudjeluju kao suradnici članovi spomenutog Zavoda za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. a postojeći doživljavaju organizacijske promjene. pojavljuju se nove institucije. Institut se formalno dijeli na tri zavoda i to (1) Zavod za ekonomiku poljoprivrede i 48 49 Lit. O t o n P a n c e r i drugi. osnovana Srednja gospodarska škola. Usporedo će personalnim institucijskim jačanjem agroekonomske struke na tada Poljoprivrednošumarskom odnosno iza 1960. .br. da bi neke i prestale institucijski djelovati.siječnja 1978. U vezi s našom. Novim ustrojem (sada) Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu godine 1992.) u Kačićevoj 9. (2) Zavod za ekonomiku poljoprivrede i (3) Zavod za tržište i promet poljoprivrednih proizvoda. Žimbrek u Zagrebu. koji je kasnije (1942. Iza drugog svjetskog rata javlja se više novih institucija u kojima djeluju agrarni ekonomisti. problematikom ime R.) pod nazivom “Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva”. Tu izdvajamo pojavu godine 1945. (12). opsežne ankete o opremljenosti gospodarstava.

(2) Zavod za upravu poljoprivrednog gospodarstva (3) Zavod za marketing u poljoprivredi. Isto tako agrarni ekonomisti djeluju na Veterinarskom fakultetu i institutu i Biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. kao Viša poljoprivredna škola odnosno od 1920-60.br. posebice u me unarodnim kontaktima. Navedene ustanove u kojima djeluju ekonomisti sada (u okviru Agronomskog fakulteta) jasno nisu i jedine u kojima je bilo u pedagoškom radu bilo u znanstvenom istraživanju obuhvaćeno agroekonomsko područje. Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike agrarnu sociologiju.129 T. kao Srednja poljoprivredna škola (Lit. Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1). zatim u Poljoprivrednom institutu (školi) u Križevcima. od 1960-66. 50 Djeluje od godine 1979. 323. U sastavu Instituta za društvena istraživanja djeluju tako er agrarni ekonomisti i agrarni sociolozi.) kao Poljoprivredni školski i istraživački centar. kolegij iz agrarne ekonomike kao i znanstvena istraživanja javljaju se i razvijaju na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. slijedom razvitka me unarodnog razdoblja nastavlja se i razvija kolegij iz Ekonomike poljoprivrede. prije (1966-79. pa na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču i drugdje. premda iz praktičnih razloga zadržava naziv Institut za ekonomiku poljoprivrede. koji je 1994. . agrarni sociolozi na Pravnom fakultetu i drugdje.50 Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Osim spomenutih visokoškolskih i znanstvenih institucija u Zagrebu. godine proslavio 100-tu obljetnicu postojanja i na kojem djeluje Odjel za agrarnu ekonomiku. str.

Agronomski glasnik br. Zagreb (Economics in Perspective. 60-godišnjica Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1969-70. Sveučilište u Zagrebu. (1996. Institut za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede. Pitanja: 1. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Spomenica povodom 40-godišnjice Poljoprivrednog fakulteta 1919-20 . 14. Povijesni pregled razvitka agroekonomskog područja 2.1979-80. Spomenica Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1979-80..Critical History . Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. obljetnice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.5. 1960. Zagreb 1990. 10. Zagreb 1970. 3. (1995): Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena (1996) 1. Zagreb 7. u prijevodu Dunje Vražić-Steiskal.1989-90. Šipuš. Agronomski fakultet 1919-1994. J. B. Gospodarsko-šumarski fakultet. 15. Prvi Sabor hrvatskih agrarnih ekonomista. Zagreb. Galbraith John Kenneth (1995): Ekonomija u perspektivi. Priredio Ivan Erceg. Istaknuti hrvatski agrarni ekonomisti u povijesti 3. tom. Institucijski oblici djelovanja agrarnih ekonomista . Matica Hrvatska.1959-60. Obljetnica poljoprivrednog školstva u Hrvatskoj. Zagreb 1994.G.o.): 100 godišnjica udžbenika A. 5. M.. Štancl. Zagreb. pretisak iz Godišnjaka Kr. Spomenica fakultetskog savjeta 1919-1929. Ogranak Matice Hrvatske Križevci. 13. 9. Renata Husines i P. Zagreb. Spomenica Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1959-60 . (1984. Gagro.Sveučilišta u Zagrebu 1929.: Temelj žitne trgovine (prvotisak 1796. Institut za ekonomiku istraživanja. A. 6.). 12. ogranak Karlovac.o. Skupina autora (1990): Tri stoljeća agrarno ekonomske misli na području Hrvatske.. Zagreb. Žimbrek Literatura: 1.130 skripta iz agrarne ekonomike T.1987). The Exhibition Centuries of Natural Science in Croatia: Theory and Application. Spomenica povodom 30-godišnjice rada Instituta za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela i 14-godišnjice osnivanja Poljoprivredno-ekonomskog odsjeka Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Zagreb 1979.. Zagreb. 8. 2.Vichodila: “Gospodarska uprava ili nauka o umnom gospodarenju”.). A. Hrvasko agroekonomsko društvo. 11. Publikacija povodom 75. 4.Delić. Zbornik (1998.1960-70... Zagreb. Voditelj Stipetić. Ekonomski fakultet. pretisak 1993. . . i 2. Zagreb 1975.): 135. MATE d.Critical History.

Žimbrek skripta iz agrarne ekonomike .131 T.